Wikipedija
hrwiki
https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
MediaWiki 1.44.0-wmf.6
first-letter
Mediji
Posebno
Razgovor
Suradnik
Razgovor sa suradnikom
Wikipedija
Razgovor Wikipedija
Datoteka
Razgovor o datoteci
MediaWiki
MediaWiki razgovor
Predložak
Razgovor o predlošku
Pomoć
Razgovor o pomoći
Kategorija
Razgovor o kategoriji
Portal
Razgovor o portalu
Dodatak
Razgovor o dodatku
Nacrt
Razgovor o nacrtu
TimedText
TimedText talk
Modul
Razgovor o modulu
815.
0
2929
7088091
5419481
2024-12-14T01:15:53Z
Croxyz
205325
7088091
wikitext
text/x-wiki
{{Godina|815}}
== Događaji ==
* [[Hrafna-Flóki Vilgerðarson]] isplovljava s [[Farski otoci|Farskih otoka]] i otkriva [[Island]] (približni datum).
== Rođenja ==
* [[Bonifacije VI.]], [[papa]] (približni datum)
* [[Teodora (9. stoljeće)|Teodora]], [[bizant]]ska carica (približni datum)
* [[Ivan Skot Eriugena]], [[Irska|irski]] [[srednji vijek|srednjovjekovni]] [[teologija|teolog]], [[filozofija|filozof]] [[novoplatonizam|novoplatoničar]] i [[poezija|pjesnik]] (približni datum)
* [[Abu Hanifa Dinavari]], [[Kurdi|kurdski]] znanstvenik
== Smrti ==
* [[Geber]], [[Perzijanci|perzijski]] liječnik, [[sufizam|sufijski]] filozof i [[Alkemija|alkemičar]](približni datum)
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat = 815
|commonscathr = 815.
}}
d0drgilfke11kbybd9r7jd7amh08826
Ivan Meštrović
0
4728
7087865
7086624
2024-12-13T17:30:07Z
Platichlebi
318511
+
7087865
wikitext
text/x-wiki
{{Otheruses|[[Ivan Meštrović (poduzetnik)]]}}
{{izdvojeni članak|kolovoz 2016.}}
{{Likovni umjetnik
|ime = Ivan Meštrović
|slika = Ivan Meštrovic.jpg
|veličina = 220px
|opis = Ivan Meštrović
|rođenje = [[15. kolovoza]] [[1883.]]<br>[[Vrpolje]]
|smrt = [[16. siječnja]] [[1962.]]<br>[[South Bend, Indiana|South Bend]], [[Indiana]], [[SAD]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
|period = [[secesija]], [[moderna]]
|vrsta = [[kiparstvo]] – [[slikarstvo]] – [[arhitektura]] – [[mehanika]]
|praksa = [[Split]], [[Zagreb]], [[Beč]], [[Pariz]], [[London]]
|utjecao = [[Frane Cota]], [[Joza Turkalj]], [[Frano Kršinić]]<ref name="LZMK-HE">[[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40326 Meštrović, Ivan], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> i [[Ivo Lozica]]
|utjecali =
|djela = ''[[Zdenac života]]''<br/>''[[Pobjednik (kip)|Pobjednik]]''<br/>''[[Grgur Ninski (Meštrović)|Grgur Ninski]]''<br/>''[[Povijest Hrvata (Meštrović)|Povijest Hrvata]]''<br/>''[[Job (Meštrović)|Job]]''
|nagrade =
|potpis =
}}
'''Ivan Meštrović''' ([[Vrpolje]], [[15. kolovoza]] [[1883.]] – [[South Bend, Indiana|South Bend]], [[Indiana]], [[SAD]], [[16. siječnja]] [[1962.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kipar]], [[arhitekt]] i [[književnik]].
Bio je najistaknutiji kipar [[Hrvatska moderna likovna umjetnost|hrvatske moderne]] [[skulptura|skulpture]] i svojedobno vodeća ličnost umjetničkoga života u [[Zagreb]]u. Školovao se u klesarskoj radionici [[Pavao Bilinić|Pavla Bilinića]] u [[Split]]u i na Akademiji u [[Beč]]u, gdje se formirao pod utjecajem [[secesija|secesije]]. Putovao je [[Europa|Europom]] i upoznavao djela antičkih i renesansnih majstora, osobito [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela]], te francuskih kipara [[Auguste Rodin|Augustea Rodina]], [[Antoine Bourdelle|Antoinea Bourdellea]] i [[Aristide Maillol|Aristidea Maillola]].<ref name="LZMK-HE"/><ref name="LZMK-Proleksis">[[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/37140/ Meštrović, Ivan], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> Bio je začetnik i ideolog nacionalno-romantične [[Društvo Medulić|skupine ''Medulić'']] (zagovarao je stvaranje umjetnosti nacionalnih obilježja nadahnute junačkim narodnim pjesmama). Za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] živio je u emigraciji. Nakon rata vratio se u domovinu i tada je započelo dugo i plodno razdoblje njegove kiparske djelatnosti i pedagoškoga rada. Godine [[1942.]] emigrirao u [[Italija|Italiju]] i zatim [[1943.]] godine u [[Švicarska|Švicarsku]], a [[1947.]] godine u [[Sjedinjene Američke Države]]. Bio je profesor kiparstva na Sveučilištu u Syracusi i potom od 1955. godine u South Bendu.<ref name="LZMK-HE"/>
Većina njegovih ranih djela, simbolične tematike, oblikovana je u duhu secesije (''Timor Dei'', 1905.; ''Izvor života'', 1907.; ''Sjećanje'', 1908.): neka pokazuju [[impresionizam|impresionističke]] nemirne površine, nastale pod utjecajem Rodinova [[naturalizam|naturalizma]] (''[[Zdenac života]]'' iz 1905., postavljen ispred zgrade [[HNK u Zagrebu]] 1912.), a druga, oživljavajući nacionalni mit, postaju stilizirana monumentalna plastika (''Kosovski ciklus'', 1908. – 1910.). Pred Prvi svjetski rat napustio je patetičnu epsku stilizaciju izražavajući sve više emotivna stanja, o čemu svjedoče [[drvo (materijal)|drveni]] [[reljef (umjetnost)|reljefi]] biblijske tematike izrađeni u kombinaciji arhajskoga, gotičkoga, secesionističkog i ekspresionističkoga stila. U djelima iz [[1920-ih]] i [[1930-ih]] prevladava klasična sastavnica: u tom je razdoblju izveo velik broj javnih [[spomenik]]a snažna plastičnog izraza, naglašena i čitljiva obrisa (''[[Grgur Ninski (Meštrović)|Grgur Ninski]]'' i ''Marko Marulić'' u Splitu; ''Andrija Medulić'', ''Andrija Kačić-Miošić'' i ''Josip Juraj Strossmayer'' u Zagrebu; Indijanci u [[Chicago|Chicagu]]). Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju [[portret]]i.<ref name="LZMK-HE"/>
Djela snažne plastične vrijednosti ostvario je u graditeljsko-kiparskim spomenicima i projektima, uglavnom centralnoga tlocrta ([[mauzolej]] obitelji Račić u [[Cavtat]]u, [[mauzolej obitelji Meštrović]] u [[Otavice|Otavicama]], [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika]] u Zagrebu, [[spomenik Neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]] u [[Beograd]]u). Projektirao je također spomen-crkvu kralja Zvonimira u Biskupiji kraj [[Knin]]a nadahnutu starohrvatskim crkvicama i reprezentativnu obiteljsku palaču, danas [[Galerija Meštrović u Splitu|Galeriju Ivana Meštrovića]], te obnovio stari Kaštelet ili Crikvine u Splitu.<ref name="LZMK-HE"/>
Njegov izniman kiparski talent očituje se u lirskoj i dramskoj ekspresiji ljudskoga tijela, što ga svrstava među istaknute osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i nesumnjivo među najistaknutije hrvatske umjetnike čije je djelo u svoje doba doživjelo svjetska priznanja. Slikao je u [[ulje na platnu|ulju]] (''Moja mati'', 1911.), pisao [[esej]]e (''Moji razgovori s Michelangelom'', 1926.), [[memoari|memoare]] o javnome i političkom životu svojega doba (''Uspomene na političke ljude i događaje'', 1969.) i [[pripovijetka|pripovijetke]] (''Ludi Mile'', 1970.).<ref name="LZMK-HE"/>
Godine [[1952.]] godine poklonio je hrvatskom narodu Galeriju i Kaštelet u Splitu, Atelijer Meštrović u Zagrebu i obiteljsku grobnicu, crkvicu Presvetog Otkupitelja u Otavicama u kojoj je po vlastitoj želji pokopan.<ref name="LZMK-HE"/>
U [[Vrpolje|Vrpolju]] je [[1972.]] godine otvorena Spomen galerija "Ivan Meštrović" s četrdesetak njegovih djela.<ref name="LZMK-Proleksis"/>
== Životopis ==
[[Datoteka:Obiteljska kuca Ivana Mestrovica Otavice 05082011 2 roberta f.jpg|minijatura|lijevo|Obiteljska kuća Ivana Meštrovića u Otavicama]]
Ivan Meštrović stjecajem okolnosti rođen je u Vrpolju, u [[Slavonija|Slavoniji]], 1883. godine, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu [[Otavice]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]], odakle i potječe. Rođen je u seoskoj katoličkoj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod utjecajem pučke religioznosti, [[Biblija|Biblije]] i kasnog [[Lav Tolstoj|Tolstoja]]. Kao dijete, Meštrović je slušao epsku poeziju, narodne pjesme i povijesne balade, dok je čuvao ovce.
Sa šesnaest godina, majstor [[Pavao Bilinić]], [[kamenorezac]] iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Njegov umjetnički talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomoć pri školovanju Bilinićeve supruge, koja je bila profesor u srednjoj školi. Uskoro, pronašli su jednog bečkog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i školovanje u Beču. Morao je u najkraćem roku naučiti [[njemački jezik]] i prilagoditi se novoj sredini, ali je unatoč brojnim problemima završio studij.
[[Datoteka:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|200px|mini|lijevo|<center>''[[Zdenac života]]'' (iz [[1905.]] godine; spomenik postavljen [[1912.]] godine na [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trgu Republike Hrvatske]] ispred [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]] u [[Zagreb]]u)<center>]]
Svoju prvu izložbu priredio je [[1905.]] godine u Beču sa skupinom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Nouveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštrović počinje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izložbama, na koje je putovao sa svojom suprugom [[Ruža Klein|Ružom Klein]].
Godine [[1907.]] izradio je [[Alegorija|alegorijski]] [[Reljef (umjetnost)|Reljef]] na [[Palača Poppović|palači Poppović]]. To je prva Meštrovićeva javna plastika. Izradio ju je po narudžbi od trgovca Poppovića, koji je bio vlasnik i naručitelj građevine, a bio je trgovac bojama i žitom. Meštrović je na reljefu predstavio sve te segmente njegove trgovine. Reljef na palači Poppović jedino je Meštrovićevo sačuvano djelo u bojanoj keramici.<ref>Anja Cerar/Dnevnik/HRT: [https://magazin.hrt.hr/606923/kako-zastititi-seljake-ivana-mestrovica '' Kako zaštititi 'Seljake' Ivana Meštrovića''], HRT. 21. travnja 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.</ref>
Ostavivši u svojem bečkom atelieru [[Toma Rosandić|Tomu Rosandića]] kojeg je još [[1900.]] godine upoznao u Bilinićevoj splitskoj radionici, Meštrović [[1908.]] godine seli se u [[Pariz]] gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi više od pedeset skulptura u dvije godine.<ref name="kkz.hr">[http://mestrovic.kkz.hr/web_redizajn/BIOGRAFIJAhr.htm Ivan Meštrović, Put u Italiju: Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316181208/http://mestrovic.kkz.hr/web_redizajn/BIOGRAFIJAhr.htm |date=16. ožujka 2010. }}, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu međunarodni ugled. U [[Beograd]] se seli sa ženom na nekoliko mjeseci [[1911.]] godine, a ubrzo potom u [[Rim]],<ref name="kkz.hr"/> gdje je proveo naredne četiri godine studirajući na skulpturama [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Na Svjetskoj izložbi umjetnosti, održanoj 1911. godine u Rimu, pobjeđuje i dobiva prvu nagradu za kiparstvo, postaje popularan i stječe naklonost talijanske i strane kritike.
=== Prvi svjetski rat ===
[[Sarajevski atentat]], [[28. lipnja]] [[1914.]] godine, Meštrovića zatječe u [[Venecija|Veneciji]] na XI. međunarodnoj izložbi gdje je bilo izloženo 36 Meštrovićevih radova, te se s ocem i suprugom Ružom brodom vratio u Split ali već je na brodu imao osjećaj da ga prate.<ref name="N.M.Mladinić">[[Norka Machiedo Mladinić|Mladinić, Norka Machiedo]], ''Prilog proučavanju djelovanja Ivana Meštrovića u Jugoslavenskom odboru'' // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], br. 1. (2007.), str. 133.–156. {{Hrčak|id=24490}}, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> Nakon povratka u Split prijatelj mu je potvrdio sumnju i upozorio ga o namjeri [[Austro-Ugarska|austro-ugarskih]] vlasti da ga uhite te je napustio Split i domovinu talijanskim brodom ''Ancona'', desetak dana prije izbijanja rata.<ref name="N.M.Mladinić"/> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], putovao je kako bi sudjelovao na izložbama u Parizu, [[Cannes]]u, [[London]]u i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Godine [[1915.]] priredio je samostalnu izložbu (One-man-show) u Albert i Victoria muzeju u Londonu gdje se do tada nije nikada dogodio sličan događaj jednome živućem umjetniku.<ref name="kkz.hr"/>
==== Jugoslavenski odbor ====
Meštrović je bio aktivan i djelovao je na osnivanju [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskoga odbora]].<ref name="N.M.Mladinić"/> Tada je, kao i mnogi njegovi vršnjaci u to vrijeme, a poznavajući teško stanje u Dalmaciji, smatrao kako je jedino rješenje za oslobođenje od Austro-Ugarske osnivanje samostalne, demokratske države južnih Slavena.<ref name="N.M.Mladinić"/>
[[Datoteka:Grgur ninski statue.jpg|mini|200px|<center>''[[Grgur Ninski (Meštrović)|Spomenik Grgura Ninskog]]'' u [[Split]]u ([[1929.]])<center>]]
=== Nakon Prvoga svjetskog rata ===
Nakon Prvoga svjetskog rata vratio se kući i upoznao drugu ljubav svog života, [[Olga Kesterčanek|Olgu Kesterčanek]], s kojom se civilno vjenčao u [[Čakovec|Čakovcu]] [[17. listopada]] [[1928.]] godine.{{sfn|Kečkemet|2009b|p=470}} Imali su četvero djece – Martu (1924. – 1949.), koja je rođena u Beču i [[Tvrtko Meštrović|Tvrtka]] (1925. – 1961.), Mariju (1927. – 2023.) i [[Mate Meštrović|Matu]] (1930.), koji su rođeni u Zagrebu, kamo su se preselili [[1922.]] godine. Kasnije su zimske mjesece provodili u svojoj palači u Zagrebu, a ljetne u kući napravljenoj [[1930-ih]] godina na [[Meje|Mejama]] u Splitu. Postao je profesor na Visokoj umjetničkoj školi u Zagrebu, te nastavio s pravljenjem velikoga broja djela. U to razdoblje pada i njegov rad s [[Juraj Škarpa|Jurjem Škarpom]] na [[Mauzolej obitelji Račić|Mauzoleju obitelji Račić]] u [[Cavtat]]u.
Putovanja po čitavome svijetu su se nastavila, izlagao je svoja djela u [[Brooklyn|Bruklinskom]] muzeju ([[1924.]]), [[Chicago|Chicagu]] ([[1925.]]), kao i u [[Egipat|Egiptu]] i [[Palestina|Palestini]] [[1927.]] godine.
Na njegovim nastupima diljem [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] ga je kao dio glazbene pratnje pratio poznati hrvatski operni pjevač i glazbeni pedagog [[Nikola Zaninović]].
=== Drugi svjetski rat ===
Mile Budak pokušavao ga je nagovoriti da posjeti Antu Pavelića te se vrati na profesorsko mjesto na Likovnoj akademiji, što je Meštrović odbio. U Zagreb dolazi [[6. listopada]] [[1941.]] s [[Jozo Kljaković|Jozom Kljakovićem]] kako bi nabavio putovnicu te s obitelji napustio [[NDH]]. Zbog svojih je stavova bio uhićen te je četiri mjeseca proveo u državnom zatvoru na Savskoj cesti.{{sfn|Gabrić|2024|p=336}} U zatvoru je započeo prevoditi grčku dramu „Demetra”; s tim je prestao kad je poručnik njemu i Kljakoviću započeo krijumčariti [[papir]] i kredu.{{sfn|Gabrić|2024|p=341}}
Za njegovo oslobađanje intervenirao je i [[Alojzije Stepinac]] koji je posredovao kod papinog izaslanika.{{sfn|Gabrić|2024|p=336}} Meštrović je iz zatvora pušten [[13. siječnja]] [[1942.]] godine, a nakon toga bio je i u kućnome pritvoru do [[12. ožujka]] iste godine.{{sfn|Gabrić|2024|pp=341-342}} Nakon što se [[Eugen Dido Kvaternik]] oglušio o Pavelićevu naredbu po kojoj je trebao Meštroviću izdati vizu za odlazak iz zemlje, Pavelić je osobno potpisao Meštrovićevu putovnicu, te on [[20. lipnja]] [[1942.]] odlazi u Italiju.{{sfn|Gabrić|2024|p=342}} Prvo odlazi u Veneciju zbog izlaganja na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskome Bijenalu]], a zatim u Rim gdje je radio na uređenju Zavoda svetog Jeronima.{{sfn|Gabrić|2024|p=336}}
U Rim je stigao [[25. lipnja]] (tu mu se je za [[Božić]] iste godine pridružila obitelj, supruga Olga i djeca Tvrtko, Mate i Marija dok je kćer Marta ostala sa svojim suprugom Vanjom Šrepelom u Hrvatskoj), a potom u Švicarsku u ljeto [[1943.]] godine. U [[Švicarska|Švicarskoj]] živjeli su prvotno u [[Gstaad]]u te u [[Lausanne]]i i potom u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>Mate Meštrović, ''U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru'', Golden marketing, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-212-137-4}}, str. 42.</ref> Cijela njegova obitelj nije se uspjela izvući pred naletima [[rat]]a – njegova prva žena Ruža Klein umrla je [[1942.]] godine u Zagrebu. Njegovoga 86-godišnjega strica Iliju Meštrovića [[četnici]] su u Otavicama živa bacili u zapaljenu kuću.<ref>[[Marko Curać]], [http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/11156-ako-se-ne-suprotstavimo-rehabilitaciji-etnici-e-opet-krenuti-na-hrvatsku.html ''Dr. Zdravko Dizdar: Opet će Srbija krenuti na Hrvatsku i Vukovar, ne suprotstavi li se Hrvatska rehabilitaciji četništva''], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', hkv.hr, 1. travnja 2012., preuzeto 2. srpnja 2017.</ref>
=== Nakon Drugoga svjetskog rata ===
[[Datoteka:Marko Marulic Split 0807.jpg|mini|<center>[[Marko Marulić (Meštrović)|Spomenik Marku Maruliću]] u [[Split]]u ([[1925.]])<center>]]
[[Josip Broz Tito|Titova]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] pozvala je Meštrovića na povratak, ali je on odbio živjeti u [[komunisti]]čkoj zemlji. Kasnije su mu brata Petra zatvorile [[Komunizam|komunističke]] vlasti. Godine [[1946.]] [[Sveučilište u Syracusi]] ponudilo mu je profesorsko mjesto i on se preselio u [[Sjedinjene Američke Države]]. Na put je zajedno sa suprugom i sinom Matom iz Europe krenuo [[27. prosinca]] [[1946.]] godine, a u SAD je došao u [[13. siječnja]] [[1947.]] godine.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=366}} Na zahtjev jugoslavenskih kulturnih poslanika, poslao je 59 [[kip]]ova iz Sjedinjenih Država u Jugoslaviju (uključujući i spomenik [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]]), a [[1952.]] godine dodatnih 400 skulptura i različitih crteža. Godine [[1954.]] dobio je američko državljanstvo<ref name="kkz.hr"/> koje je mogao dobiti već dvije godine ranije, ali ga je uznemiravala pomisao da se to ne protumači kao njegovo odbacivanje hrvatske nacionalnosti.<ref name="Studia Croatica">{{eng oznaka}} [[Karlo Mirth]], [http://www.studiacroatica.org/jcs/24/2413.htm ''Meštrović in America: "Living from the clod of Croatian soil attached to his roots"''], ''[[Journal of Croatian Studies]]'', XXIV, 1983., studiacroatica.org, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> U rujnu [[1955.]] godine prihvaća ponudu i postaje profesor na [[Sveučilište Notre Dame|Sveučilištu Notre Dame]].<ref name="Studia Croatica"/>
Godine [[1959.]] Meštrović je, nakon 17 godina izbivanja, nakratko posjetio Hrvatsku (Zagreb i Split), zbog dogovora s novim vlastima o tretmanu njegovih nekretnina i umjetničke ostavštine. U Zagreb je stigao vlakom [[3. srpnja]] 1959. godine, navečer.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=452}} Sutradan je, [[4. srpnja]], na [[Dan nezavisnosti (SAD)|blagdan američke nezavisnosti]], nazočio primanju kod američkoga generalnog konzula u Zagrebu, Douglasa Martina.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=454-455}} Dana [[11. srpnja]] 1959. godine posjetio je u [[Krašić]]u [[Kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], nepravedno zatvorenoga zbog tobožnjih veza s [[Ustaše|ustašama]], a na [[Brijuni|Brijune]] je na poziv [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] stigao [[25. srpnja]] iste godine i tamo se zadržao osam dana, te s njim imao tri razgovora.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=455-456}}
Smrt Meštrovićeve djece kao da je utjecala i na njegovu. Njegova kći Marta, koja se doselila u [[Kanada|Kanadu]], umrla je [[1949.]] godine, u 24. godini, a njegov sin [[Tvrtko Meštrović|Tvrtko]], koji je ostao u Zagrebu ubio se [[23. rujna]] [[1961.]] godine. Meštrović je napravio četiri glinene skulpture, kako bi obilježio smrt svoje djece, Marte i Tvrtka. Napravio je ''Autoportret'', uplakanoga oca, ''Staroga oca tužnoga zbog smrti sina'', ''Otac se oprašta od sina u zagrljaju'' i ''Majka se nježnim poljupcem oprašta od preminule kćeri''.{{sfn|Kečkemet|2009a|p=508}} Neposredno pred smrt napravio je skulpturu ''[[Pietà (Mestrovic)|Pietà]]''.{{sfn|Kečkemet|2009a|p=508}}
Dana 16. siječnja 1962. godine, nekoliko mjeseci nakon smrti sina Tvrtka, Ivan Meštrović umro je u svojoj 79. godini života, u gradu [[South Bend, Indiana|South Bendu]], u državi [[Indiana|Indijani]] (SAD). Pokopan je [[24. siječnja]] [[1962.]] godine u [[Crkva Presvetog Otkupitelja|crkvi Presvetog Otkupitelja]] u Otavicama, u [[mauzolej]]u obitelji Meštrović.<ref>Slađana Josipović, ''Politizacija pokopa Ivana Meštrovića'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', sv. 39, br. 2, (2007.), str. 319.–338. {{Hrčak|id=29645}}, str. 329., preuzeto 22. ožujka 2018.</ref>
== Djelo ==
Po Meštroviću misterij [[ljubav]]i odgonetka je misterija [[smrt]]i i uvjet vjerovanja u vječnost. Stoga su mu čovjekova djela na zemlji, pa i umjetnost, ''"otisci besmrtnog bića"''. Uz herojsko-nacionalni i intimistički ciklus, religiozni ciklus zauzima središnje mjesto u Meštrovićevu stvaralaštvu (sakralni objekti, [[skulptura|skulpture]] u mramoru, bronci i drvu), u kombinaciji arhajskoga. "gotizirajućega", [[Secesija|secesionističkoga]] i [[Ekspresionizam|ekspresionističkog]] stila. "Gotizirajuća ekspresivna mistika" našla je svoj izraz u kapelici Sv. Križa u [[Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac|Kašteletu]] ([[Split]]), s velikim drvenim Raspelom ([[1917.]]) i nizom drvenih reljefa s prizorima iz [[Krist]]ova života ([[1917.]] – [[1953.]]). Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920. – 1923.) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s dušama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj [[Knin]]a nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.
== Galerija djela ==
[[Datoteka:Monument au soldat inconnu mont Avala.jpg|mini|<center>''[[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]]'' na [[Avala|Avali]] u [[Beograd]]u ([[Srbija]]) ([[1938.]])]]
[[Datoteka:Lovcen-024-p1010064.jpg|mini|<center>[[Petar II. Petrović Njegoš|Njegošev]] [[mauzolej]] na [[Lovćen]]u ([[Crna Gora]])<center>]]
[[Datoteka:Mestrovic mausoleum.jpg|mini|<center>[[Crkva Presvetog Otkupitelja]] u [[Otavice|Otavicama]]<center>]]
[[Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|mini|<center>[[Dom likovnih umjetnika u Zagrebu]], napravljen po Meštrovićevom nacrtu<center>]]
<gallery>
Datoteka:Povijest Hrvata (Meštrović).jpg|''[[Povijest Hrvata (Meštrović)|Povijest Hrvata]]'' ([[1932.]], Zagreb)
Datoteka:Majka s djetetom Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Majka s djetetom, Drniš
Datoteka:Oraci Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Orači, Drniš
Datoteka:Sveti Roko Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Sveti Roko, Drniš
Datoteka:Vrelo Zivota Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|[[Vrelo života]], [[Drniš]]
Datoteka:Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Ivan Meštrović, Drniš
Datoteka:Supplicant Persephone sculpture by Ivan Meštrović on Syracuse University campus.jpg|''[[Perzefona]]'' (Sveučilište u Syracuzi, [[New York|NY]])
Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|[[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[Beograd]]
Datoteka:Bratislava Medicka zahrada Martin Kukucin.jpg|Spomenik Martinu Kukučínu, u Bratislavi.
Datoteka:Nikola Tesla kip.jpg|''Kip [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]'' u Teslinoj ulici u Zagrebu
Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|''[[Petar Berislavić]]'' ([[1933.]], otkriven [[1938.]], [[Trogir]]
Datoteka:Vladimir Nazor Ivan Meštrović.JPG|''[[Vladimir Nazor]]'' ispred Preporodne dvorane
Datoteka:Dinko Šimunović Ivan Meštrović.JPG|''[[Dinko Šimunović]]'' ispred Preporodne dvorane
Datoteka:Grgur Ninski Varaždin (2).jpg|''[[Grgur Ninski]]'' Franjevački trg u Varaždinu
Datoteka:Seljaci by Ivan Meštrović 20130304 0379.JPG|Meštrovićev reljef Seljaci iz [[1907.]] na kući Popović 2012. godine.
Datoteka:Miosic.jpg|Spomenik fra [[Andrija Kačić Miošić|Andriji Kačiću Miošiću]] u [[Brist]]u.
Datoteka:Šibenik, kip Jurja Dalmatinca.jpg|Kip [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]], u [[Šibenik]]u.
Datoteka:ChicagoIndian.jpg|Strijelac, u [[Chicago|Chicagu]].
Datoteka:Mestrovic Pieta.jpg|''[[Pietà (Mestrovic)|Pietà]],'' [[Sveučilište Notre Dame]]
Datoteka:Meštrović Gallery, Split - Dancer.jpg|''Plesačica'', 1927.
</gallery>
=== Ostala djela ===
* ''[[Indijanci u Chicagu (Meštrović)|Indijanci u Chicagu]]'', [[Chicago, Illinois|Chicago]] (1928.)
* ''[[Spomenik Neznanom junaku]]'', [[Beograd]] (1938.)
* ''[[Crkva Presvetog Otkupitelja]]'' u Otavicama
* ''[[Domagoj]]evi strijelci''
* ''[[Petar II. Petrović Njegoš|Njegošev]] mauzolej na [[Lovćen]]u'' kraj [[Cetinje|Cetinja]] ([[Crna Gora]]),
* ''[[Spomenik zahvalnosti Francuskoj]]'' ([[Beograd]])
* ''[[Svetozar Miletić (političar)|Svetozar Miletić]]'' ([[Novi Sad]])
* ''[[Job (Meštrović)|Job]]'' (Sveučilište u [[Syracuse|Syracuzi]], [[New York (savezna država)|NY]]).
* Osim već navedenih, poznate osobe čije je kipove izradio Meštrović su: [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ambrozije Šarčević]], [[Martin Kukučín]] ([[Bratislava]], [[Spomenik Martinu Kukučínu]]), [[Ion C. Brătianu]] u Bukureštu<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1938/12/17#page/5/mode/1up ''Vreme'', 17. prosinca 1938., str. 6.], digitalna.nb.rs, pristupljeno 17. prosinca 2019. {{srp oznaka}}</ref> i ostali.
* ''[[Susret Stepinca s Kristom]]'' ([[1960.]])
== Književno stvaralaštvo i publicistika ==
=== Djela ===
* ''Ivan Meštrović'', Nova europa, Zagreb, 1933.
* ''Gospa od anđela'', Nova europa, Zagreb, 1937.
* ''Religiozna umjetnost'', reprodukcija Meštrovićevih djela religiozne tematike, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, 1944.
* ''Dennoch will ich hoffen...Ein Weihnachtsgespräch'' (Ipak se nadam ili Božićni razgovori), knjiga refleksija,<ref name="Prančević">[https://www.ipu.hr/content/kvartal/Kvartal-V-1-2008_34-37_Prancevic.pdf Dalibor Prančević, ''Imaginarni razgovori Ivana Meštrovića'', str. 34.], [https://www.ipu.hr/article/en/104/kvartal-v-1-2008 ''Kvartal'' V-1-2008, 34. – 37.], preuzeto 2. srpnja 2017.</ref> Rascher Verlag, Zürich, 1945.
* ''The sculpture of Ivan Meštrović'', Syracuse University Press, Syracuse, 1948.
* '' Meštrović Exhebition of Twenty-Five Panels: Hendricks Chapel Syracuse University'', Syracuse, 1950.
* ''The Life of Christ: Ten Panels in Wood'', Syracuse, 1953.
* ''Uspomene na političke ljude i događaje'', memoarska proza, Knjižnica [[Hrvatska revija|Hrvatske revije]], Buenos Aires, 1961.
==== Posmrtno ====
* ''Uspomene na političke ljude i događaje'', memoarska proza (2. izdanje, [[Matica hrvatska]], Zagreb 1969., 3. izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.; slovenski prijevod: '' Spomini'', Ljubljana, 1971., prev. Jože Stabej)
* ''Ludi Mile: pripovijetke'', Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
* ''Jedini put da se bude umjetnik jest raditi'', (tekst [[Duško Kečkemet]]), Spektar, Zagreb, 1970. (eng. izd. ''The only way to be artist is to work'', prijevod Sonia Wild Bićanić, Spektar – Delo, Zagreb – Ljubljana, 1970.; slov. izd. ''Delo je edina pot, da postaneš umetnik'', Spektar – Delo, Zagreb – Ljubljana, 1970.; njem. izd. ''Der einzige Weg Künstler zu werden ist arbeiten'', Spektar – Delo, Zagreb – Ljubljana, 1970.)
* ''Pisma Ivana Meštrovića Bogdanu Radici, 1946-1961.'', München, 1984., (poseban otisak iz "[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]", XXXIII., sv. 2 i 3/1983.)<ref name="hathi">{{eng oznaka}} [http://catalog.hathitrust.org/Search/Home?type%5B%5D=author&lookfor%5B%5D=%22Me%C5%A1trovi%C4%87%2C%20Ivan%2C%201883-1962.%22&filter%5B%5D=topicStr%3AMe%C5%A1trovi%C4%87%2C%20Ivan&use_dismax=1 Hathi Trust Digital Library: "Meštrović, Ivan, 1883-1962."], preuzeto 27. travnja 2012.</ref>
* ''Talijanska pisma Ivanu Meštroviću 1911-1921 / priredila i prevela Karmen Milačić = Lettere italiane a Ivan Meštrović 1911-1921 / a cura e traduzione di Karmen Milačić.'', Globus, Zagreb, 1987. (usporedno izdanje na hrvatskom, talijanskom i francuskom jeziku)<ref name="hathi"/>
* ''Vatra i opekline'', autobiografski roman (priredio [[Branimir Donat]]),<ref>[https://web.archive.org/web/20120428003646/http://www.mdc.hr/mestrovic/fundacija/aktivnosti-hr-ostalo.htm Muzeji Ivana Meštrovića: Predstavljanje knjiga i publikacija: Ivan Meštrović: Vatra i opekline], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 28. travnja 2012.), preuzeto 2. srpnja 2017.</ref> Dora Krupićeva, Zagreb, 1998.
* ''Razgovori s Michelangelom'', dramski tekstovi,<ref>[http://www.mvinfo.hr/knjiga/3954 Moderna vremena info: Razgovori s Michelangelom], preuzeto 2. srpnja 2017.</ref> Školska knjiga, Zagreb, 2007.
* ''Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku'', Školska knjiga, Zagreb, 2010.<ref>[[Tonko Maroević]], [http://www.mvinfo.hr/knjiga/6866 Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku – Ivan Meštrović], mvinfo.hr, preuzeto 2. srpnja 2017.</ref>
* ''Prijatelji: dopisivanje Ivana Meštrovića s Ivom Tartagliom u razdoblju od 1905. do 1947. godine'', prir. Norka Machiedo-Mladinić, Biblioteka Varia, knj. 17, Književni krug, Split, 2015.
==== U rukopisu ====
* ''Aleksandar'' (''Alexander''),<ref name="studia croatica">{{eng oznaka}} [http://www.studiacroatica.org/jcs/24/2407.htm A literary profile of Ivan Meštrović] by [[Ante Kadić]], preuzeto 12. lipnja 2011.</ref> drama
* ''Kambus'',<ref name="Prančević" /> povijesna drama
* ''Aleksandrida''<ref name="Prančević" />
* ''Kejo''<ref name="Prančević" />
== Nagrade i priznanja ==
* [[1911.]]: "Prva nagrada za kiparstvo", na Svjetskoj izložbi umjetnosti u Rimu.<ref name="kkz.hr"/>
* [[1931.]]: Počasni građanin Varaždina.{{sfn|Kečkemet|2009b|p=701}}
* [[1953.]]: "Annual Award of Merit", (godišnja nagrada Američke akademije umjetnosti).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1954.]]: "Christian Culture Award", (godišnja nagrada [[Assumption University (Windsor|Assumption Collegea]], Windsor, Ontario, Kanada).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1955.]]: "Fine Arts Medal", (medalja Američkog instituta arhitekata).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1955.]]: "Doctor of Fine Arts degree", (počasni doktorat [[University of Notre Dame|Notre Dame Universityja]]).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1955.]]: "Doctor of Laws", (počasni doktorat [[Marquette University]]ja).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1961.]]: Republika Austrija dodijelila mu je odličje za znanost i umjetnost.<ref>[http://www.mestrovic.hr/ivan-mestrovic.html Iz života Ivana Meštrovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119211347/http://www.mestrovic.hr/ivan-mestrovic.html |date=19. studenoga 2015. }}, mestrovic.hr, pristupljeno 19. studenoga 2015.</ref>
* [[2013.]]: Posmrtno mu je dodijeljena Povelja počasnog građanina Drniša.<ref>Diana Ferić, [https://www.mok.hr/vijesti/item/13039-ivan-mestrovic-postaje-pocasni-gradanin-drnisa Ivan Meštrović postaje počasni građanin Drniša], mok.hr, 16. kolovoza 2013., pristupljeno 22. prosinca 2023.</ref>
== Ostavština ==
* Ivan Meštrović darovao je hrvatskome narodu obiteljsku kuću i atelijer u Zagrebu (kasnije preuređena u izložbeni prostor ''Atelje Meštrović''), obiteljsku vilu s atelijerima u Splitu (kasnije prenamijenjena u izložbeni prostor ''Galerija Ivana Meštrovića''), sakralno-umjetnički kompleks Kaštelet-Crikvine u Splitu i grobnicu obitelji Ivana Meštrovića – Crkvu Presvetog Otkupitelja kod Otavica.<ref name="MIM">[http://www.mdc.hr/mestrovic/fundacija/povijest-hr.htm Muzeji Ivana Meštrovića: Povijest institucije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426232524/http://www.mdc.hr/mestrovic/fundacija/povijest-hr.htm |date=26. travnja 2012. }}, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> Isto tako, Ivan Meštrović darovao je i određen broj svojih umjetničkih djela koja čine temelj fundusa spomenutih muzeja.<ref name="MIM"/>
* U njegovim Otavicama su i zgrade antimalarične ambulante i osnovne škole, koji su danas zaštićeni spomenici kulture, i u državnom su vlasništvu. Izgrađeni su po Meštrovićevim zamislima u razdoblju od [[1928.]] do [[1932.]] godine. I ambulanta i [[osnovna škola]] uništene su za vrijeme velikosrpske okupacije Otavica u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]].
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{slobodna uporaba|1=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40326|2=Hrvatske enciklopedije LZMK|3=enciklopedija.hr/upute.aspx}}
{{slobodna uporaba|1=http://proleksis.lzmk.hr/37140/|2=Proleksis enciklopedije LZMK|3=proleksis.lzmk.hr/suradnja-i-koristenje/}}
== Literatura ==
=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Kečkemet |first=Duško |date=2009b |title=Život Ivana Meštrovića (1883. – 1962. – 2002.), sv. 1. |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga}}
* {{cite book |last=Kečkemet |first=Duško |date=2009a |title=Život Ivana Meštrovića (1883. – 1962. – 2002.), sv. 2. |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga}}
{{refend}}
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Gabrić |first=Ivana |date=2024 |title=Ivan Meštrović – utamničenik Ante Pavelića i antikomunist |url=https://hrcak.srce.hr/file/461412 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=59 |number=2 |pages=333–348}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Ivan Meštrović
|commonscathr = Ivan Meštrović
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [http://www.skop.hr/MestrovicWeb/PRIMA.htm www.skop.hr – Ivan Meštrović Put u Italiju Viaggio in Italia] {{hrv oznaka}}/{{ita oznaka}}
* [http://www.mestrovic.hr/ www.mestrovic.hr – Muzeji Ivana Meštrovića]
* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2397.htm Zakon o Muzejima Ivana Meštrovića]
* [https://issuu.com/glaskonc/docs/feljton_2010_26 Glas Koncila: ''Zabranjeni poslijeratni tekst kipara Ivana Meštrovića'' (1 – 3)], ''[[Glas Koncila]]'', br. 26, 27. lipnja 2010.; br. 27, 4. srpnja 2010.; br. 28, 11. srpnja 2010., stranica 21.
* [http://adria.fesb.hr/~anmarin/web/galerija_mestrovic.html Galerija slika – Ivan Meštrović]
* [https://www.sgimv.hr/mestrovic/naslovnica.html Spomen galerija Ivana Meštrovića Vrpolje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814194116/http://sgimv.hr/mestrovic/naslovnica.html |date=14. kolovoza 2020. }}
* [https://3dwarehouse.sketchup.com/model.html?id=u2d44db60-7483-4b74-a706-540a1bf039ff 3D model Spomen galerije Ivana Meštrovića Vrpolje]
* [https://web.archive.org/web/20071027101111/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050902/kultura01.asp Intervju u ''Slobodnoj Dalmaciji'' s dr. Matom Meštrovićem, sinom kipara, o Fundaciji Meštrović, (ne)radu i nepoštivanju očevih želja i nakana], razgovarala Merien Jelača, 2. rujna 2005. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. listopada 2007.)
{{GLAVNIRASPORED:Meštrović, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski odbor]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Ivan Meštrović]]
pg0ikko2a7eckod3fzcei7sxwqlrx0o
7087878
7087865
2024-12-13T17:47:41Z
Hijerovit
263374
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7087878
wikitext
text/x-wiki
{{Otheruses|[[Ivan Meštrović (poduzetnik)]]}}
{{izdvojeni članak|kolovoz 2016.}}
{{Likovni umjetnik
|ime = Ivan Meštrović
|slika = Ivan Meštrovic.jpg
|veličina = 220px
|opis = Ivan Meštrović
|rođenje = [[15. kolovoza]] [[1883.]]<br>[[Vrpolje]]
|smrt = [[16. siječnja]] [[1962.]]<br>[[South Bend, Indiana|South Bend]], [[Indiana]], [[SAD]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
|period = [[secesija]], [[moderna]]
|vrsta = [[kiparstvo]] – [[slikarstvo]] – [[arhitektura]] – [[mehanika]]
|praksa = [[Split]], [[Zagreb]], [[Beč]], [[Pariz]], [[London]]
|utjecao = [[Frane Cota]], [[Joza Turkalj]], [[Frano Kršinić]]<ref name="LZMK-HE">[[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40326 Meštrović, Ivan], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> i [[Ivo Lozica]]
|utjecali =
|djela = ''[[Zdenac života]]''<br/>''[[Pobjednik (kip)|Pobjednik]]''<br/>''[[Grgur Ninski (Meštrović)|Grgur Ninski]]''<br/>''[[Povijest Hrvata (Meštrović)|Povijest Hrvata]]''<br/>''[[Job (Meštrović)|Job]]''
|nagrade =
|potpis =
}}
'''Ivan Meštrović''' ([[Vrpolje]], [[15. kolovoza]] [[1883.]] – [[South Bend, Indiana|South Bend]], [[Indiana]], [[SAD]], [[16. siječnja]] [[1962.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kipar]], [[arhitekt]] i [[književnik]].
Bio je najistaknutiji kipar [[Hrvatska moderna likovna umjetnost|hrvatske moderne]] [[skulptura|skulpture]] i svojedobno vodeća ličnost umjetničkoga života u [[Zagreb]]u. Školovao se u klesarskoj radionici [[Pavao Bilinić|Pavla Bilinića]] u [[Split]]u i na Akademiji u [[Beč]]u, gdje se formirao pod utjecajem [[secesija|secesije]]. Putovao je [[Europa|Europom]] i upoznavao djela antičkih i renesansnih majstora, osobito [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela]], te francuskih kipara [[Auguste Rodin|Augustea Rodina]], [[Antoine Bourdelle|Antoinea Bourdellea]] i [[Aristide Maillol|Aristidea Maillola]].<ref name="LZMK-HE"/><ref name="LZMK-Proleksis">[[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/37140/ Meštrović, Ivan], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> Bio je začetnik i ideolog nacionalno-romantične [[Društvo Medulić|skupine ''Medulić'']] (zagovarao je stvaranje umjetnosti nacionalnih obilježja nadahnute junačkim narodnim pjesmama). Za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] živio je u emigraciji. Nakon rata vratio se u domovinu i tada je započelo dugo i plodno razdoblje njegove kiparske djelatnosti i pedagoškoga rada. Godine [[1942.]] emigrirao u [[Italija|Italiju]] i zatim [[1943.]] godine u [[Švicarska|Švicarsku]], a [[1947.]] godine u [[Sjedinjene Američke Države]]. Bio je profesor kiparstva na Sveučilištu u Syracusi i potom od 1955. godine u South Bendu.<ref name="LZMK-HE"/>
Većina njegovih ranih djela, simbolične tematike, oblikovana je u duhu secesije (''Timor Dei'', 1905.; ''Izvor života'', 1907.; ''Sjećanje'', 1908.): neka pokazuju [[impresionizam|impresionističke]] nemirne površine, nastale pod utjecajem Rodinova [[naturalizam|naturalizma]] (''[[Zdenac života]]'' iz 1905., postavljen ispred zgrade [[HNK u Zagrebu]] 1912.), a druga, oživljavajući nacionalni mit, postaju stilizirana monumentalna plastika (''Kosovski ciklus'', 1908. – 1910.). Pred Prvi svjetski rat napustio je patetičnu epsku stilizaciju izražavajući sve više emotivna stanja, o čemu svjedoče [[drvo (materijal)|drveni]] [[reljef (umjetnost)|reljefi]] biblijske tematike izrađeni u kombinaciji arhajskoga, gotičkoga, secesionističkog i ekspresionističkoga stila. U djelima iz [[1920-ih]] i [[1930-ih]] prevladava klasična sastavnica: u tom je razdoblju izveo velik broj javnih [[spomenik]]a snažna plastičnog izraza, naglašena i čitljiva obrisa (''[[Grgur Ninski (Meštrović)|Grgur Ninski]]'' i ''Marko Marulić'' u Splitu; ''Andrija Medulić'', ''Andrija Kačić-Miošić'' i ''Josip Juraj Strossmayer'' u Zagrebu; Indijanci u [[Chicago|Chicagu]]). Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju [[portret]]i.<ref name="LZMK-HE"/>
Djela snažne plastične vrijednosti ostvario je u graditeljsko-kiparskim spomenicima i projektima, uglavnom centralnoga tlocrta ([[mauzolej]] obitelji Račić u [[Cavtat]]u, [[mauzolej obitelji Meštrović]] u [[Otavice|Otavicama]], [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika]] u Zagrebu, [[spomenik Neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]] u [[Beograd]]u). Projektirao je također spomen-crkvu kralja Zvonimira u Biskupiji kraj [[Knin]]a nadahnutu starohrvatskim crkvicama i reprezentativnu obiteljsku palaču, danas [[Galerija Meštrović u Splitu|Galeriju Ivana Meštrovića]], te obnovio stari Kaštelet ili Crikvine u Splitu.<ref name="LZMK-HE"/>
Njegov izniman kiparski talent očituje se u lirskoj i dramskoj ekspresiji ljudskoga tijela, što ga svrstava među istaknute osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i nesumnjivo među najistaknutije hrvatske umjetnike čije je djelo u svoje doba doživjelo svjetska priznanja. Slikao je u [[ulje na platnu|ulju]] (''Moja mati'', 1911.), pisao [[esej]]e (''Moji razgovori s Michelangelom'', 1926.), [[memoari|memoare]] o javnome i političkom životu svojega doba (''Uspomene na političke ljude i događaje'', 1969.) i [[pripovijetka|pripovijetke]] (''Ludi Mile'', 1970.).<ref name="LZMK-HE"/>
Godine [[1952.]] godine poklonio je hrvatskom narodu Galeriju i Kaštelet u Splitu, Atelijer Meštrović u Zagrebu i obiteljsku grobnicu, crkvicu Presvetog Otkupitelja u Otavicama u kojoj je po vlastitoj želji pokopan.<ref name="LZMK-HE"/>
U [[Vrpolje|Vrpolju]] je [[1972.]] godine otvorena Spomen galerija "Ivan Meštrović" s četrdesetak njegovih djela.<ref name="LZMK-Proleksis"/>
== Životopis ==
[[Datoteka:Obiteljska kuca Ivana Mestrovica Otavice 05082011 2 roberta f.jpg|minijatura|lijevo|Obiteljska kuća Ivana Meštrovića u Otavicama]]
Ivan Meštrović stjecajem okolnosti rođen je u Vrpolju, u [[Slavonija|Slavoniji]], 1883. godine, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu [[Otavice]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]], odakle i potječe. Rođen je u seoskoj katoličkoj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod utjecajem pučke religioznosti, [[Biblija|Biblije]] i kasnog [[Lav Tolstoj|Tolstoja]]. Kao dijete, Meštrović je slušao epsku poeziju, narodne pjesme i povijesne balade, dok je čuvao ovce.
Sa šesnaest godina, majstor [[Pavao Bilinić]], [[kamenorezac]] iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Njegov umjetnički talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomoć pri školovanju Bilinićeve supruge, koja je bila profesor u srednjoj školi. Uskoro, pronašli su jednog bečkog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i školovanje u Beču. Morao je u najkraćem roku naučiti [[njemački jezik]] i prilagoditi se novoj sredini, ali je unatoč brojnim problemima završio studij.
[[Datoteka:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|200px|mini|lijevo|<center>''[[Zdenac života]]'' (iz [[1905.]] godine; spomenik postavljen [[1912.]] godine na [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trgu Republike Hrvatske]] ispred [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]] u [[Zagreb]]u)<center>]]
Svoju prvu izložbu priredio je [[1905.]] godine u Beču sa skupinom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Nouveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštrović počinje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izložbama, na koje je putovao sa svojom suprugom [[Ruža Klein|Ružom Klein]].
Godine [[1907.]] izradio je [[Alegorija|alegorijski]] [[Reljef (umjetnost)|Reljef]] na [[Palača Poppović|palači Poppović]]. To je prva Meštrovićeva javna plastika. Izradio ju je po narudžbi od trgovca Poppovića, koji je bio vlasnik i naručitelj građevine, a bio je trgovac bojama i žitom. Meštrović je na reljefu predstavio sve te segmente njegove trgovine. Reljef na palači Poppović jedino je Meštrovićevo sačuvano djelo u bojanoj keramici.<ref>Anja Cerar/Dnevnik/HRT: [https://magazin.hrt.hr/606923/kako-zastititi-seljake-ivana-mestrovica '' Kako zaštititi 'Seljake' Ivana Meštrovića''], HRT. 21. travnja 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.</ref>
Ostavivši u svojem bečkom atelieru [[Toma Rosandić|Tomu Rosandića]] kojeg je još [[1900.]] godine upoznao u Bilinićevoj splitskoj radionici, Meštrović [[1908.]] godine seli se u [[Pariz]] gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi više od pedeset skulptura u dvije godine.<ref name="kkz.hr">[http://mestrovic.kkz.hr/web_redizajn/BIOGRAFIJAhr.htm Ivan Meštrović, Put u Italiju: Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316181208/http://mestrovic.kkz.hr/web_redizajn/BIOGRAFIJAhr.htm |date=16. ožujka 2010. }}, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu međunarodni ugled. U [[Beograd]] se seli sa ženom na nekoliko mjeseci [[1911.]] godine, a ubrzo potom u [[Rim]],<ref name="kkz.hr"/> gdje je proveo naredne četiri godine studirajući na skulpturama [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Na Svjetskoj izložbi umjetnosti, održanoj 1911. godine u Rimu, pobjeđuje i dobiva prvu nagradu za kiparstvo, postaje popularan i stječe naklonost talijanske i strane kritike.
=== Prvi svjetski rat ===
[[Sarajevski atentat]], [[28. lipnja]] [[1914.]] godine, Meštrovića zatječe u [[Venecija|Veneciji]] na XI. međunarodnoj izložbi gdje je bilo izloženo 36 Meštrovićevih radova, te se s ocem i suprugom Ružom brodom vratio u Split ali već je na brodu imao osjećaj da ga prate.<ref name="N.M.Mladinić">[[Norka Machiedo Mladinić|Mladinić, Norka Machiedo]], ''Prilog proučavanju djelovanja Ivana Meštrovića u Jugoslavenskom odboru'' // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], br. 1. (2007.), str. 133.–156. {{Hrčak|id=24490}}, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> Nakon povratka u Split prijatelj mu je potvrdio sumnju i upozorio ga o namjeri [[Austro-Ugarska|austro-ugarskih]] vlasti da ga uhite te je napustio Split i domovinu talijanskim brodom ''Ancona'', desetak dana prije izbijanja rata.<ref name="N.M.Mladinić"/> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], putovao je kako bi sudjelovao na izložbama u Parizu, [[Cannes]]u, [[London]]u i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Godine [[1915.]] priredio je samostalnu izložbu (One-man-show) u Albert i Victoria muzeju u Londonu gdje se do tada nije nikada dogodio sličan događaj jednome živućem umjetniku.<ref name="kkz.hr"/>
==== Jugoslavenski odbor ====
Meštrović je bio aktivan i djelovao je na osnivanju [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskoga odbora]].<ref name="N.M.Mladinić"/> Tada je, kao i mnogi njegovi vršnjaci u to vrijeme, a poznavajući teško stanje u Dalmaciji, smatrao kako je jedino rješenje za oslobođenje od Austro-Ugarske osnivanje samostalne, demokratske države južnih Slavena.<ref name="N.M.Mladinić"/>
[[Datoteka:Grgur ninski statue.jpg|mini|200px|<center>''[[Grgur Ninski (Meštrović)|Spomenik Grgura Ninskog]]'' u [[Split]]u ([[1929.]])<center>]]
=== Nakon Prvoga svjetskog rata ===
Nakon Prvoga svjetskog rata vratio se kući i upoznao drugu ljubav svog života, [[Olga Kesterčanek|Olgu Kesterčanek]], s kojom se civilno vjenčao u [[Čakovec|Čakovcu]] [[17. listopada]] [[1928.]] godine.{{sfn|Kečkemet|2009b|p=470}} Imali su četvero djece – Martu (1924. – 1949.), koja je rođena u Beču i [[Tvrtko Meštrović|Tvrtka]] (1925. – 1961.), Mariju (1927. – 2023.) i [[Mate Meštrović|Matu]] (1930.), koji su rođeni u Zagrebu, kamo su se preselili [[1922.]] godine. Kasnije su zimske mjesece provodili u svojoj palači u Zagrebu, a ljetne u kući napravljenoj [[1930-ih]] godina na [[Meje|Mejama]] u Splitu. Postao je profesor na Visokoj umjetničkoj školi u Zagrebu, te nastavio s pravljenjem velikoga broja djela. U to razdoblje pada i njegov rad s [[Juraj Škarpa|Jurjem Škarpom]] na [[Mauzolej obitelji Račić|Mauzoleju obitelji Račić]] u [[Cavtat]]u.
Putovanja po čitavome svijetu su se nastavila, izlagao je svoja djela u [[Brooklyn|Bruklinskom]] muzeju ([[1924.]]), [[Chicago|Chicagu]] ([[1925.]]), kao i u [[Egipat|Egiptu]] i [[Palestina|Palestini]] [[1927.]] godine.
Na njegovim nastupima diljem [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] ga je kao dio glazbene pratnje pratio poznati hrvatski operni pjevač i glazbeni pedagog [[Nikola Zaninović]].
=== Drugi svjetski rat ===
Mile Budak pokušavao ga je nagovoriti da posjeti Antu Pavelića te se vrati na profesorsko mjesto na Likovnoj akademiji, što je Meštrović odbio. U Zagreb dolazi [[6. listopada]] [[1941.]] s [[Jozo Kljaković|Jozom Kljakovićem]] kako bi nabavio putovnicu te s obitelji napustio [[NDH]]. Zbog svojih je stavova bio uhićen te je četiri mjeseca proveo u državnom zatvoru na Savskoj cesti.{{sfn|Gabrić|2024|p=336}} U zatvoru je započeo prevoditi grčku dramu „Demetra”; s tim je prestao kad je poručnik njemu i Kljakoviću započeo krijumčariti [[papir]] i kredu.{{sfn|Gabrić|2024|p=341}}
Za njegovo oslobađanje intervenirao je i [[Alojzije Stepinac]], koji je posredovao kod papinog izaslanika.{{sfn|Gabrić|2024|p=336}} Meštrović je iz zatvora pušten [[13. siječnja]] [[1942.]] godine, a nakon toga bio je i u kućnome pritvoru do [[12. ožujka]] iste godine.{{sfn|Gabrić|2024|pp=341-342}} Nakon što se [[Eugen Dido Kvaternik]] oglušio o Pavelićevu naredbu po kojoj je trebao Meštroviću izdati vizu za odlazak iz zemlje, Pavelić je osobno potpisao Meštrovićevu putovnicu, te on [[20. lipnja]] [[1942.]] odlazi u Italiju.{{sfn|Gabrić|2024|p=342}} Prvo odlazi u Veneciju zbog izlaganja na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskome Bijenalu]], a zatim u Rim gdje je radio na uređenju Zavoda svetog Jeronima.{{sfn|Gabrić|2024|p=336}}
U Rim je stigao [[25. lipnja]] (tu mu se je za [[Božić]] iste godine pridružila obitelj, supruga Olga i djeca Tvrtko, Mate i Marija dok je kćer Marta ostala sa svojim suprugom Vanjom Šrepelom u Hrvatskoj), a potom u Švicarsku u ljeto [[1943.]] godine. U [[Švicarska|Švicarskoj]] živjeli su prvotno u [[Gstaad]]u te u [[Lausanne]]i i potom u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>Mate Meštrović, ''U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru'', Golden marketing, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-212-137-4}}, str. 42.</ref> Cijela njegova obitelj nije se uspjela izvući pred naletima [[rat]]a – njegova prva žena Ruža Klein umrla je [[1942.]] godine u Zagrebu. Njegovoga 86-godišnjega strica Iliju Meštrovića [[četnici]] su u Otavicama živa bacili u zapaljenu kuću.<ref>[[Marko Curać]], [http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/11156-ako-se-ne-suprotstavimo-rehabilitaciji-etnici-e-opet-krenuti-na-hrvatsku.html ''Dr. Zdravko Dizdar: Opet će Srbija krenuti na Hrvatsku i Vukovar, ne suprotstavi li se Hrvatska rehabilitaciji četništva''], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', hkv.hr, 1. travnja 2012., preuzeto 2. srpnja 2017.</ref>
=== Nakon Drugoga svjetskog rata ===
[[Datoteka:Marko Marulic Split 0807.jpg|mini|<center>[[Marko Marulić (Meštrović)|Spomenik Marku Maruliću]] u [[Split]]u ([[1925.]])<center>]]
[[Josip Broz Tito|Titova]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] pozvala je Meštrovića na povratak, ali je on odbio živjeti u [[komunisti]]čkoj zemlji. Kasnije su mu brata Petra zatvorile [[Komunizam|komunističke]] vlasti. Godine [[1946.]] [[Sveučilište u Syracusi]] ponudilo mu je profesorsko mjesto i on se preselio u [[Sjedinjene Američke Države]]. Na put je zajedno sa suprugom i sinom Matom iz Europe krenuo [[27. prosinca]] [[1946.]] godine, a u SAD je došao u [[13. siječnja]] [[1947.]] godine.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=366}} Na zahtjev jugoslavenskih kulturnih poslanika, poslao je 59 [[kip]]ova iz Sjedinjenih Država u Jugoslaviju (uključujući i spomenik [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]]), a [[1952.]] godine dodatnih 400 skulptura i različitih crteža. Godine [[1954.]] dobio je američko državljanstvo<ref name="kkz.hr"/> koje je mogao dobiti već dvije godine ranije, ali ga je uznemiravala pomisao da se to ne protumači kao njegovo odbacivanje hrvatske nacionalnosti.<ref name="Studia Croatica">{{eng oznaka}} [[Karlo Mirth]], [http://www.studiacroatica.org/jcs/24/2413.htm ''Meštrović in America: "Living from the clod of Croatian soil attached to his roots"''], ''[[Journal of Croatian Studies]]'', XXIV, 1983., studiacroatica.org, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> U rujnu [[1955.]] godine prihvaća ponudu i postaje profesor na [[Sveučilište Notre Dame|Sveučilištu Notre Dame]].<ref name="Studia Croatica"/>
Godine [[1959.]] Meštrović je, nakon 17 godina izbivanja, nakratko posjetio Hrvatsku (Zagreb i Split), zbog dogovora s novim vlastima o tretmanu njegovih nekretnina i umjetničke ostavštine. U Zagreb je stigao vlakom [[3. srpnja]] 1959. godine, navečer.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=452}} Sutradan je, [[4. srpnja]], na [[Dan nezavisnosti (SAD)|blagdan američke nezavisnosti]], nazočio primanju kod američkoga generalnog konzula u Zagrebu, Douglasa Martina.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=454-455}} Dana [[11. srpnja]] 1959. godine posjetio je u [[Krašić]]u [[Kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], nepravedno zatvorenoga zbog tobožnjih veza s [[Ustaše|ustašama]], a na [[Brijuni|Brijune]] je na poziv [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] stigao [[25. srpnja]] iste godine i tamo se zadržao osam dana, te s njim imao tri razgovora.{{sfn|Kečkemet|2009a|pp=455-456}}
Smrt Meštrovićeve djece kao da je utjecala i na njegovu. Njegova kći Marta, koja se doselila u [[Kanada|Kanadu]], umrla je [[1949.]] godine, u 24. godini, a njegov sin [[Tvrtko Meštrović|Tvrtko]], koji je ostao u Zagrebu ubio se [[23. rujna]] [[1961.]] godine. Meštrović je napravio četiri glinene skulpture, kako bi obilježio smrt svoje djece, Marte i Tvrtka. Napravio je ''Autoportret'', uplakanoga oca, ''Staroga oca tužnoga zbog smrti sina'', ''Otac se oprašta od sina u zagrljaju'' i ''Majka se nježnim poljupcem oprašta od preminule kćeri''.{{sfn|Kečkemet|2009a|p=508}} Neposredno pred smrt napravio je skulpturu ''[[Pietà (Mestrovic)|Pietà]]''.{{sfn|Kečkemet|2009a|p=508}}
Dana 16. siječnja 1962. godine, nekoliko mjeseci nakon smrti sina Tvrtka, Ivan Meštrović umro je u svojoj 79. godini života, u gradu [[South Bend, Indiana|South Bendu]], u državi [[Indiana|Indijani]] (SAD). Pokopan je [[24. siječnja]] [[1962.]] godine u [[Crkva Presvetog Otkupitelja|crkvi Presvetog Otkupitelja]] u Otavicama, u [[mauzolej]]u obitelji Meštrović.<ref>Slađana Josipović, ''Politizacija pokopa Ivana Meštrovića'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', sv. 39, br. 2, (2007.), str. 319.–338. {{Hrčak|id=29645}}, str. 329., preuzeto 22. ožujka 2018.</ref>
== Djelo ==
Po Meštroviću misterij [[ljubav]]i odgonetka je misterija [[smrt]]i i uvjet vjerovanja u vječnost. Stoga su mu čovjekova djela na zemlji, pa i umjetnost, ''"otisci besmrtnog bića"''. Uz herojsko-nacionalni i intimistički ciklus, religiozni ciklus zauzima središnje mjesto u Meštrovićevu stvaralaštvu (sakralni objekti, [[skulptura|skulpture]] u mramoru, bronci i drvu), u kombinaciji arhajskoga. "gotizirajućega", [[Secesija|secesionističkoga]] i [[Ekspresionizam|ekspresionističkog]] stila. "Gotizirajuća ekspresivna mistika" našla je svoj izraz u kapelici Sv. Križa u [[Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac|Kašteletu]] ([[Split]]), s velikim drvenim Raspelom ([[1917.]]) i nizom drvenih reljefa s prizorima iz [[Krist]]ova života ([[1917.]] – [[1953.]]). Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920. – 1923.) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s dušama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj [[Knin]]a nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.
== Galerija djela ==
[[Datoteka:Monument au soldat inconnu mont Avala.jpg|mini|<center>''[[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]]'' na [[Avala|Avali]] u [[Beograd]]u ([[Srbija]]) ([[1938.]])]]
[[Datoteka:Lovcen-024-p1010064.jpg|mini|<center>[[Petar II. Petrović Njegoš|Njegošev]] [[mauzolej]] na [[Lovćen]]u ([[Crna Gora]])<center>]]
[[Datoteka:Mestrovic mausoleum.jpg|mini|<center>[[Crkva Presvetog Otkupitelja]] u [[Otavice|Otavicama]]<center>]]
[[Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|mini|<center>[[Dom likovnih umjetnika u Zagrebu]], napravljen po Meštrovićevom nacrtu<center>]]
<gallery>
Datoteka:Povijest Hrvata (Meštrović).jpg|''[[Povijest Hrvata (Meštrović)|Povijest Hrvata]]'' ([[1932.]], Zagreb)
Datoteka:Majka s djetetom Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Majka s djetetom, Drniš
Datoteka:Oraci Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Orači, Drniš
Datoteka:Sveti Roko Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Sveti Roko, Drniš
Datoteka:Vrelo Zivota Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|[[Vrelo života]], [[Drniš]]
Datoteka:Ivan Mestrovic Drnis 05082011 2 roberta f.jpg|Ivan Meštrović, Drniš
Datoteka:Supplicant Persephone sculpture by Ivan Meštrović on Syracuse University campus.jpg|''[[Perzefona]]'' (Sveučilište u Syracuzi, [[New York|NY]])
Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|[[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[Beograd]]
Datoteka:Bratislava Medicka zahrada Martin Kukucin.jpg|Spomenik Martinu Kukučínu, u Bratislavi.
Datoteka:Nikola Tesla kip.jpg|''Kip [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]'' u Teslinoj ulici u Zagrebu
Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|''[[Petar Berislavić]]'' ([[1933.]], otkriven [[1938.]], [[Trogir]]
Datoteka:Vladimir Nazor Ivan Meštrović.JPG|''[[Vladimir Nazor]]'' ispred Preporodne dvorane
Datoteka:Dinko Šimunović Ivan Meštrović.JPG|''[[Dinko Šimunović]]'' ispred Preporodne dvorane
Datoteka:Grgur Ninski Varaždin (2).jpg|''[[Grgur Ninski]]'' Franjevački trg u Varaždinu
Datoteka:Seljaci by Ivan Meštrović 20130304 0379.JPG|Meštrovićev reljef Seljaci iz [[1907.]] na kući Popović 2012. godine.
Datoteka:Miosic.jpg|Spomenik fra [[Andrija Kačić Miošić|Andriji Kačiću Miošiću]] u [[Brist]]u.
Datoteka:Šibenik, kip Jurja Dalmatinca.jpg|Kip [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]], u [[Šibenik]]u.
Datoteka:ChicagoIndian.jpg|Strijelac, u [[Chicago|Chicagu]].
Datoteka:Mestrovic Pieta.jpg|''[[Pietà (Mestrovic)|Pietà]],'' [[Sveučilište Notre Dame]]
Datoteka:Meštrović Gallery, Split - Dancer.jpg|''Plesačica'', 1927.
</gallery>
=== Ostala djela ===
* ''[[Indijanci u Chicagu (Meštrović)|Indijanci u Chicagu]]'', [[Chicago, Illinois|Chicago]] (1928.)
* ''[[Spomenik Neznanom junaku]]'', [[Beograd]] (1938.)
* ''[[Crkva Presvetog Otkupitelja]]'' u Otavicama
* ''[[Domagoj]]evi strijelci''
* ''[[Petar II. Petrović Njegoš|Njegošev]] mauzolej na [[Lovćen]]u'' kraj [[Cetinje|Cetinja]] ([[Crna Gora]]),
* ''[[Spomenik zahvalnosti Francuskoj]]'' ([[Beograd]])
* ''[[Svetozar Miletić (političar)|Svetozar Miletić]]'' ([[Novi Sad]])
* ''[[Job (Meštrović)|Job]]'' (Sveučilište u [[Syracuse|Syracuzi]], [[New York (savezna država)|NY]]).
* Osim već navedenih, poznate osobe čije je kipove izradio Meštrović su: [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ambrozije Šarčević]], [[Martin Kukučín]] ([[Bratislava]], [[Spomenik Martinu Kukučínu]]), [[Ion C. Brătianu]] u Bukureštu<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1938/12/17#page/5/mode/1up ''Vreme'', 17. prosinca 1938., str. 6.], digitalna.nb.rs, pristupljeno 17. prosinca 2019. {{srp oznaka}}</ref> i ostali.
* ''[[Susret Stepinca s Kristom]]'' ([[1960.]])
== Književno stvaralaštvo i publicistika ==
=== Djela ===
* ''Ivan Meštrović'', Nova europa, Zagreb, 1933.
* ''Gospa od anđela'', Nova europa, Zagreb, 1937.
* ''Religiozna umjetnost'', reprodukcija Meštrovićevih djela religiozne tematike, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, 1944.
* ''Dennoch will ich hoffen...Ein Weihnachtsgespräch'' (Ipak se nadam ili Božićni razgovori), knjiga refleksija,<ref name="Prančević">[https://www.ipu.hr/content/kvartal/Kvartal-V-1-2008_34-37_Prancevic.pdf Dalibor Prančević, ''Imaginarni razgovori Ivana Meštrovića'', str. 34.], [https://www.ipu.hr/article/en/104/kvartal-v-1-2008 ''Kvartal'' V-1-2008, 34. – 37.], preuzeto 2. srpnja 2017.</ref> Rascher Verlag, Zürich, 1945.
* ''The sculpture of Ivan Meštrović'', Syracuse University Press, Syracuse, 1948.
* '' Meštrović Exhebition of Twenty-Five Panels: Hendricks Chapel Syracuse University'', Syracuse, 1950.
* ''The Life of Christ: Ten Panels in Wood'', Syracuse, 1953.
* ''Uspomene na političke ljude i događaje'', memoarska proza, Knjižnica [[Hrvatska revija|Hrvatske revije]], Buenos Aires, 1961.
==== Posmrtno ====
* ''Uspomene na političke ljude i događaje'', memoarska proza (2. izdanje, [[Matica hrvatska]], Zagreb 1969., 3. izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.; slovenski prijevod: '' Spomini'', Ljubljana, 1971., prev. Jože Stabej)
* ''Ludi Mile: pripovijetke'', Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
* ''Jedini put da se bude umjetnik jest raditi'', (tekst [[Duško Kečkemet]]), Spektar, Zagreb, 1970. (eng. izd. ''The only way to be artist is to work'', prijevod Sonia Wild Bićanić, Spektar – Delo, Zagreb – Ljubljana, 1970.; slov. izd. ''Delo je edina pot, da postaneš umetnik'', Spektar – Delo, Zagreb – Ljubljana, 1970.; njem. izd. ''Der einzige Weg Künstler zu werden ist arbeiten'', Spektar – Delo, Zagreb – Ljubljana, 1970.)
* ''Pisma Ivana Meštrovića Bogdanu Radici, 1946-1961.'', München, 1984., (poseban otisak iz "[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]", XXXIII., sv. 2 i 3/1983.)<ref name="hathi">{{eng oznaka}} [http://catalog.hathitrust.org/Search/Home?type%5B%5D=author&lookfor%5B%5D=%22Me%C5%A1trovi%C4%87%2C%20Ivan%2C%201883-1962.%22&filter%5B%5D=topicStr%3AMe%C5%A1trovi%C4%87%2C%20Ivan&use_dismax=1 Hathi Trust Digital Library: "Meštrović, Ivan, 1883-1962."], preuzeto 27. travnja 2012.</ref>
* ''Talijanska pisma Ivanu Meštroviću 1911-1921 / priredila i prevela Karmen Milačić = Lettere italiane a Ivan Meštrović 1911-1921 / a cura e traduzione di Karmen Milačić.'', Globus, Zagreb, 1987. (usporedno izdanje na hrvatskom, talijanskom i francuskom jeziku)<ref name="hathi"/>
* ''Vatra i opekline'', autobiografski roman (priredio [[Branimir Donat]]),<ref>[https://web.archive.org/web/20120428003646/http://www.mdc.hr/mestrovic/fundacija/aktivnosti-hr-ostalo.htm Muzeji Ivana Meštrovića: Predstavljanje knjiga i publikacija: Ivan Meštrović: Vatra i opekline], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 28. travnja 2012.), preuzeto 2. srpnja 2017.</ref> Dora Krupićeva, Zagreb, 1998.
* ''Razgovori s Michelangelom'', dramski tekstovi,<ref>[http://www.mvinfo.hr/knjiga/3954 Moderna vremena info: Razgovori s Michelangelom], preuzeto 2. srpnja 2017.</ref> Školska knjiga, Zagreb, 2007.
* ''Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku'', Školska knjiga, Zagreb, 2010.<ref>[[Tonko Maroević]], [http://www.mvinfo.hr/knjiga/6866 Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku – Ivan Meštrović], mvinfo.hr, preuzeto 2. srpnja 2017.</ref>
* ''Prijatelji: dopisivanje Ivana Meštrovića s Ivom Tartagliom u razdoblju od 1905. do 1947. godine'', prir. Norka Machiedo-Mladinić, Biblioteka Varia, knj. 17, Književni krug, Split, 2015.
==== U rukopisu ====
* ''Aleksandar'' (''Alexander''),<ref name="studia croatica">{{eng oznaka}} [http://www.studiacroatica.org/jcs/24/2407.htm A literary profile of Ivan Meštrović] by [[Ante Kadić]], preuzeto 12. lipnja 2011.</ref> drama
* ''Kambus'',<ref name="Prančević" /> povijesna drama
* ''Aleksandrida''<ref name="Prančević" />
* ''Kejo''<ref name="Prančević" />
== Nagrade i priznanja ==
* [[1911.]]: "Prva nagrada za kiparstvo", na Svjetskoj izložbi umjetnosti u Rimu.<ref name="kkz.hr"/>
* [[1931.]]: Počasni građanin Varaždina.{{sfn|Kečkemet|2009b|p=701}}
* [[1953.]]: "Annual Award of Merit", (godišnja nagrada Američke akademije umjetnosti).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1954.]]: "Christian Culture Award", (godišnja nagrada [[Assumption University (Windsor|Assumption Collegea]], Windsor, Ontario, Kanada).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1955.]]: "Fine Arts Medal", (medalja Američkog instituta arhitekata).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1955.]]: "Doctor of Fine Arts degree", (počasni doktorat [[University of Notre Dame|Notre Dame Universityja]]).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1955.]]: "Doctor of Laws", (počasni doktorat [[Marquette University]]ja).<ref name="Studia Croatica"/>
* [[1961.]]: Republika Austrija dodijelila mu je odličje za znanost i umjetnost.<ref>[http://www.mestrovic.hr/ivan-mestrovic.html Iz života Ivana Meštrovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119211347/http://www.mestrovic.hr/ivan-mestrovic.html |date=19. studenoga 2015. }}, mestrovic.hr, pristupljeno 19. studenoga 2015.</ref>
* [[2013.]]: Posmrtno mu je dodijeljena Povelja počasnog građanina Drniša.<ref>Diana Ferić, [https://www.mok.hr/vijesti/item/13039-ivan-mestrovic-postaje-pocasni-gradanin-drnisa Ivan Meštrović postaje počasni građanin Drniša], mok.hr, 16. kolovoza 2013., pristupljeno 22. prosinca 2023.</ref>
== Ostavština ==
* Ivan Meštrović darovao je hrvatskome narodu obiteljsku kuću i atelijer u Zagrebu (kasnije preuređena u izložbeni prostor ''Atelje Meštrović''), obiteljsku vilu s atelijerima u Splitu (kasnije prenamijenjena u izložbeni prostor ''Galerija Ivana Meštrovića''), sakralno-umjetnički kompleks Kaštelet-Crikvine u Splitu i grobnicu obitelji Ivana Meštrovića – Crkvu Presvetog Otkupitelja kod Otavica.<ref name="MIM">[http://www.mdc.hr/mestrovic/fundacija/povijest-hr.htm Muzeji Ivana Meštrovića: Povijest institucije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426232524/http://www.mdc.hr/mestrovic/fundacija/povijest-hr.htm |date=26. travnja 2012. }}, preuzeto 27. travnja 2012.</ref> Isto tako, Ivan Meštrović darovao je i određen broj svojih umjetničkih djela koja čine temelj fundusa spomenutih muzeja.<ref name="MIM"/>
* U njegovim Otavicama su i zgrade antimalarične ambulante i osnovne škole, koji su danas zaštićeni spomenici kulture, i u državnom su vlasništvu. Izgrađeni su po Meštrovićevim zamislima u razdoblju od [[1928.]] do [[1932.]] godine. I ambulanta i [[osnovna škola]] uništene su za vrijeme velikosrpske okupacije Otavica u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]].
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{slobodna uporaba|1=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40326|2=Hrvatske enciklopedije LZMK|3=enciklopedija.hr/upute.aspx}}
{{slobodna uporaba|1=http://proleksis.lzmk.hr/37140/|2=Proleksis enciklopedije LZMK|3=proleksis.lzmk.hr/suradnja-i-koristenje/}}
== Literatura ==
=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Kečkemet |first=Duško |date=2009b |title=Život Ivana Meštrovića (1883. – 1962. – 2002.), sv. 1. |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga}}
* {{cite book |last=Kečkemet |first=Duško |date=2009a |title=Život Ivana Meštrovića (1883. – 1962. – 2002.), sv. 2. |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga}}
{{refend}}
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Gabrić |first=Ivana |date=2024 |title=Ivan Meštrović – utamničenik Ante Pavelića i antikomunist |url=https://hrcak.srce.hr/file/461412 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=59 |number=2 |pages=333–348}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Ivan Meštrović
|commonscathr = Ivan Meštrović
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [http://www.skop.hr/MestrovicWeb/PRIMA.htm www.skop.hr – Ivan Meštrović Put u Italiju Viaggio in Italia] {{hrv oznaka}}/{{ita oznaka}}
* [http://www.mestrovic.hr/ www.mestrovic.hr – Muzeji Ivana Meštrovića]
* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2397.htm Zakon o Muzejima Ivana Meštrovića]
* [https://issuu.com/glaskonc/docs/feljton_2010_26 Glas Koncila: ''Zabranjeni poslijeratni tekst kipara Ivana Meštrovića'' (1 – 3)], ''[[Glas Koncila]]'', br. 26, 27. lipnja 2010.; br. 27, 4. srpnja 2010.; br. 28, 11. srpnja 2010., stranica 21.
* [http://adria.fesb.hr/~anmarin/web/galerija_mestrovic.html Galerija slika – Ivan Meštrović]
* [https://www.sgimv.hr/mestrovic/naslovnica.html Spomen galerija Ivana Meštrovića Vrpolje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814194116/http://sgimv.hr/mestrovic/naslovnica.html |date=14. kolovoza 2020. }}
* [https://3dwarehouse.sketchup.com/model.html?id=u2d44db60-7483-4b74-a706-540a1bf039ff 3D model Spomen galerije Ivana Meštrovića Vrpolje]
* [https://web.archive.org/web/20071027101111/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050902/kultura01.asp Intervju u ''Slobodnoj Dalmaciji'' s dr. Matom Meštrovićem, sinom kipara, o Fundaciji Meštrović, (ne)radu i nepoštivanju očevih želja i nakana], razgovarala Merien Jelača, 2. rujna 2005. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. listopada 2007.)
{{GLAVNIRASPORED:Meštrović, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski odbor]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Ivan Meštrović]]
tbyey9tcoa0tn1ex92qgcwy9dfgz2om
Dodatak:Popis država po stanovništvu
102
5910
7088058
6667881
2024-12-14T01:00:57Z
Croxyz
205325
7088058
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:World population.PNG|thumb]]
Ovo je '''popis [[država]] po stanovništvu'''.
Vidi i popise država po:
[[Popis država|abecedi]]
- [[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]]
- [[Dodatak:Popis država po površini|površini]]
- [[Dodatak:Popis država po kontinentima|kontinentima]]
- [[Dodatak:Popis država po datumu državnosti|datumu državnosti]]
- [[Vremenska zona|vremenskim zonama]]
== Popis država po stanovništvu (teritoriji navedeni uz matičnu državu)==
<small>Vanjski teritoriji prikazani su zajedno s matičnom državom. Popis je složen prema stanovništvu bez vanjskih teritorija.</small>
<TABLE border="1" cellpadding="2" cellspacing="0">
<TR bgcolor="#efefef">
<TD width="41">'''Red. br.'''</TD>
<TD width="439">'''Država'''</TD>
<TD width="92">'''Stanovništvo'''</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">1</TD>
<TD>[[Kina]]<br>
[[Kontinentalna Kina]]<br>
[[Hong Kong]]<br>
[[Makao]]<br>
Ukupno</TD>
<TD align="right"><br>
1.397.715.000<br>
7.481.800<br>
685.400<br>
1.405.882.200</TD>
</TR>
<TR>
<TD>2</TD>
<TD>[[Indija]]</TD>
<TD align="right">1.353.378.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>(3)</TD>
<TD>[[Europska unija]]</TD>
<TD align="right">515.052.778</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">3</TD>
<TD>[[Sjedinjene Američke Države]]<br>
[[Sjeverni Marijanski Otoci]]<BR>
[[Portoriko]]<BR>
[[Američki Djevičanski otoci]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">328.239.523 <BR>
52.048 <BR>
3.193.694 <BR>
106.669 <BR>
328.491.824</TD>
</TR>
<TR>
<TD>4</TD>
<TD>[[Indonezija]]</TD>
<TD align="right">269.603.430</TD>
</TR>
<TR>
<TD>5</TD>
<TD>[[Brazil]]</TD>
<TD align="right">211.755.692</TD>
</TR>
<TR>
<TD>6</TD>
<TD>[[Pakistan]]</TD>
<TD align="right">207.774.520</TD>
</TR>
<TR>
<TD>7</TD>
<TD>[[Nigerija]]</TD>
<TD align="right">186.053.386</TD>
</TR>
<TR>
<TD>8</TD>
<TD>[[Bangladeš]]</TD>
<TD align="right">168.220.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>9</TD>
<TD>[[Rusija]]</TD>
<TD align="right">146.493.400</TD>
</TR>
<TR>
<TD>10</TD>
<TD>[[Meksiko]]</TD>
<TD align="right">127.792.286</TD>
</TR>
<TR>
<TD>11</TD>
<TD>[[Japan]]</TD>
<TD align="right">125.836.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>12</TD>
<TD>[[Filipini]]</TD>
<TD align="right">108.771.978</TD>
</TR>
<TR>
<TD>13</TD>
<TD>[[Demokratska Republika Kongo]]</TD>
<TD align="right">101.757.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>14</TD>
<TD>[[Etiopija]]</TD>
<TD align="right">100.696.744</TD>
</TR>
<TR>
<TD>15</TD>
<TD>[[Egipat]]</TD>
<TD align="right">100.604.140</TD>
</TR>
<TR>
<TD>16</TD>
<TD>[[Vijetnam]]</TD>
<TD align="right">97.582.694</TD>
</TR>
<TR>
<TD>17</TD>
<TD>[[Iran]]</TD>
<TD align="right">84.037.600</TD>
</TR>
<TR>
<TD>18</TD>
<TD>[[Turska]]</TD>
<TD align="right">83.384.680</TD>
</TR>
<TR>
<TD>19</TD>
<TD>[[Njemačka]]</TD>
<TD align="right">83.166.711</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">20</TD>
<TD>Samo [[Francuska]]<BR>
[[Francuska Gvajana]]<BR>
[[Francuska Polinezija]]<BR>
[[Gvadalupa]]<BR>
[[Martinik]]<BR>
[[Mayotte]]<BR>
[[Nova Kaledonija]]<BR>
[[Réunion]]<BR>
[[Sveti Petar i Mikelon]]<BR>
[[Wallis i Futuna]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">65.186.843<BR>
288.086<BR>
278.885<BR>
412.682<BR>
359.821<BR>
278.926<BR>
271.407<BR>
856.858<BR>
6.021<BR>
11.441<BR>
67.950.970</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">21</TD>
<TD>[[Velika Britanija]]<BR>
[[Angvila]]<BR>
[[Britanski Djevičanski Otoci]]<BR>
[[Bermudi]]<BR>
[[Kajmanski Otoci]]<BR>
[[Falklandi]]<BR>
[[Gibraltar]]<BR>
[[Guernsey]]<BR>
[[Otok Man]]<BR>
[[Jersey]]<BR>
[[Montserrat]]<BR>
[[Pitkern]]<BR>
[[Sveta Helena]]<BR>
[[Turks i Caicos Otoci]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">67.081.234<br>
15.500<br>
28.054<br>
64.054<br>
65.786<br>
3.354<br>
32.194<br>
63.135<br>
83.314<br>
107.796<br>
4.626<br>
45<br>
4.566<br>
44.542<br>
67.582.855</TD>
</TR>
<TR>
<TD>22</TD>
<TD>[[Tajland]]</TD>
<TD align="right">66.534.684</TD>
</TR>
<TR>
<TD>23</TD>
<TD>[[Italija]]</TD>
<TD align="right">59.641.488</TD>
</TR>
<TR>
<TD>24</TD>
<TD>[[Južnoafrička Republika]]</TD>
<TD align="right">59.622.350</TD>
</TR>
<TR>
<TD>25</TD>
<TD>[[Tanzanija]]</TD>
<TD align="right">57.637.628</TD>
</TR>
<TR>
<TD>26</TD>
<TD>[[Mianmar]]</TD>
<TD align="right">54.817.917</TD>
</TR>
<TR>
<TD>27</TD>
<TD>[[Južna Koreja]]</TD>
<TD align="right">51.780.579</TD>
</TR>
<TR>
<TD>28</TD>
<TD>[[Kolumbija]]</TD>
<TD align="right">50.372.424</TD>
</TR>
<TR>
<TD>29</TD>
<TD>[[Kenija]]</TD>
<TD align="right">47.557.157</TD>
</TR>
<TR>
<TD>30</TD>
<TD>[[Španjolska]]</TD>
<TD align="right">47.352.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>31</TD>
<TD>[[Argentina]]</TD>
<TD align="right">45.376.763</TD>
</TR>
<TR>
<TD>32</TD>
<TD>[[Alžir]]</TD>
<TD align="right">44.226.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>33</TD>
<TD>[[Uganda]]</TD>
<TD align="right">43.252.966<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>34</TD>
<TD>[[Ukrajina]]</TD>
<TD align="right">41.732.779</TD>
</TR>
<TR>
<TD>35</TD>
<TD>[[Sudan]]</TD>
<TD align="right">41.138.904</TD>
</TR>
<TR>
<TD>36</TD>
<TD>[[Irak]]</TD>
<TD align="right">39.854.432</TD>
</TR>
<TR>
<TD>37</TD>
<TD>[[Kanada]]</TD>
<TD align="right">38.005.238</TD>
</TR>
<TR>
<TD>38</TD>
<TD>[[Poljska]]</TD>
<TD align="right">37.929.735</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">39</TD>
<TD>[[Maroko]]<BR> [[Zapadna Sahara]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">35.951.657<br>
76.425<BR>36.028.082</TD>
</TR>
<TR>
<TD>40</TD>
<TD>[[Saudijska Arabija]]</TD>
<TD align="right">35.013.414</TD>
</TR>
<TR>
<TD>41</TD>
<TD>[[Uzbekistan]]</TD>
<TD align="right">34.193.975</TD>
</TR>
<TR>
<TD>42</TD>
<TD>[[Malezija]]</TD>
<TD align="right">32.657.260</TD>
</TR>
<TR>
<TD>43</TD>
<TD>[[Peru]]</TD>
<TD align="right">32.625.948</TD>
</TR>
<TR>
<TD>44</TD>
<TD>[[Venezuela]]</TD>
<TD align="right">32.064.741</TD>
</TR>
<TR>
<TD>45</TD>
<TD>[[Afganistan]]</TD>
<TD align="right">31.390.171</TD>
</TR>
<TR>
<TD>46</TD>
<TD>[[Angola]]</TD>
<TD align="right">31.127.674</TD>
</TR>
<TR>
<TD>47</TD>
<TD>[[Gana]]</TD>
<TD align="right">30.955.202</TD>
</TR>
<TR>
<TD>48</TD>
<TD>[[Mozambik]]</TD>
<TD align="right">30.066.648</TD>
</TR>
<TR>
<TD>49</TD>
<TD>[[Nepal]]</TD>
<TD align="right">29.996.478</TD>
</TR>
<TR>
<TD>50</TD>
<TD>[[Jemen]]</TD>
<TD align="right">29.884.405<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>51</TD>
<TD>[[Madagaskar]]</TD>
<TD align="right">27.429.803</TD>
</TR>
<TR>
<TD>52</TD>
<TD>[[Obala Bjelokosti]]</TD>
<TD align="right">26.453.542</TD>
</TR>
<TR>
<TD>53</TD>
<TD>[[Sjeverna Koreja]]</TD>
<TD align="right">25.643.466<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>54</TD>
<TD>[[Kamerun]]</TD>
<TD align="right">25.492.354</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">55</TD>
<TD>[[Australija]]<BR>
[[Otok Norfolk]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">25.365.571<br>
2.302<BR>
25.367.873</TD>
</TR>
<TR>
<TD>56</TD>
<TD>[[Tajvan]]</TD>
<TD align="right">23.464.787</TD>
</TR>
<TR>
<TD>57</TD>
<TD>[[Niger]]</TD>
<TD align="right">21.942.944</TD>
</TR>
<TR>
<TD>58</TD>
<TD>[[Šri Lanka]]</TD>
<TD align="right">21.919.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>59</TD>
<TD>[[Burkina Faso]]</TD>
<TD align="right">21.510.181</TD>
</TR>
<TR>
<TD>60</TD>
<TD>[[Mali]]</TD>
<TD align="right">19.553.397<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>61</TD>
<TD>[[Čile]]</TD>
<TD align="right">19.458.310</TD>
</TR>
<TR>
<TD>62</TD>
<TD>[[Sirija]]</TD>
<TD align="right">19.398.448<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>63</TD>
<TD>[[Rumunjska]]</TD>
<TD align="right">19.328.838</TD>
</TR>
<TR>
<TD>64</TD>
<TD>[[Kazahstan]]</TD>
<TD align="right">18.755.666</TD>
</TR>
<TR>
<TD>65</TD>
<TD>[[Malavi]]</TD>
<TD align="right">18.449.828</TD>
</TR>
<TR>
<TD>66</TD>
<TD>[[Zambija]]</TD>
<TD align="right">17.885.422</TD>
</TR>
<TR>
<TD>67</TD>
<TD>[[Ekvador]]</TD>
<TD align="right">17.518.618</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">68</TD>
<TD>[[Nizozemska]]<BR> [[Aruba]]<BR>
[[Curaçao]]<BR>
[[Sveti Martin (otok)|Sveti Martin]]<BR>
[[Nizozemski Antili]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">17.407.585<br>
111.620<BR>
156.223<BR>
41.486<BR>
183.000<BR>
17.616.639
</TD>
</TR>
<TR>
<TD>69</TD>
<TD>[[Senegal]]</TD>
<TD align="right">16.960.525</TD>
</TR>
<TR>
<TD>70</TD>
<TD>[[Kambodža]]</TD>
<TD align="right">16.926.984<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>71</TD>
<TD>[[Gvatemala]]</TD>
<TD align="right">16.858.333</TD>
</TR>
<TR>
<TD>72</TD>
<TD>[[Čad]]</TD>
<TD align="right">15.692.969</TD>
</TR>
<TR>
<TD>73</TD>
<TD>[[Zimbabve]]</TD>
<TD align="right">15.473.818</TD>
</TR>
<TR>
<TD>74</TD>
<TD>[[Gvineja]]</TD>
<TD align="right">12.559.623</TD>
</TR>
<TR>
<TD>75</TD>
<TD>[[Ruanda]]</TD>
<TD align="right">12.374.397</TD>
</TR>
<TR>
<TD>76</TD>
<TD>[[Burundi]]</TD>
<TD align="right">12.309.600</TD>
</TR>
<TR>
<TD>77</TD>
<TD>[[Benin]]</TD>
<TD align="right">11.857.627</TD>
</TR>
<TR>
<TD>78</TD>
<TD>[[Somalija]]</TD>
<TD align="right">11.757.124<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>79</TD>
<TD>[[Tunis]]</TD>
<TD align="right">11.746.700</TD>
</TR>
<TR>
<TD>80</TD>
<TD>[[Bolivija]]</TD>
<TD align="right">11.633.371</TD>
</TR>
<TR>
<TD>81</TD>
<TD>[[Haiti]]</TD>
<TD align="right">11.577.779</TD>
</TR>
<TR>
<TD>82</TD>
<TD>[[Belgija]]</TD>
<TD align="right">11.502.704</TD>
</TR>
<TR>
<TD>83</TD>
<TD>[[Kuba]]</TD>
<TD align="right">11.187.533</TD>
</TR>
<TR>
<TD>84</TD>
<TD>[[Jordan]]</TD>
<TD align="right">10.806.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>85</TD>
<TD>[[Grčka]]</TD>
<TD align="right">10.718.565</TD>
</TR>
<TR>
<TD>86</TD>
<TD>[[Češka]]</TD>
<TD align="right">10.700.155</TD>
</TR>
<TR>
<TD>87</TD>
<TD>[[Južni Sudan]]</TD>
<TD align="right">10.561.244<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>88</TD>
<TD>[[Dominikanska Republika]]</TD>
<TD align="right">10.448.499</TD>
</TR>
<TR>
<TD>89</TD>
<TD>[[Švedska]]</TD>
<TD align="right">10.327.589</TD>
</TR>
<TR>
<TD>90</TD>
<TD>[[Portugal]]</TD>
<TD align="right">10.295.909</TD>
</TR>
<TR>
<TD>91</TD>
<TD>[[Azerbajdžan]]</TD>
<TD align="right">10.095.900</TD>
</TR>
<TR>
<TD>92</TD>
<TD>[[Mađarska]]</TD>
<TD align="right">9.750.149</TD>
</TR>
<TR>
<TD>93</TD>
<TD>[[Bjelorusija]]</TD>
<TD align="right">9.380.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>94</TD>
<TD>[[Tadžikistan]]</TD>
<TD align="right">9.313.767</TD>
</TR>
<TR>
<TD>95</TD>
<TD>[[Honduras]]</TD>
<TD align="right">9.304.380</TD>
</TR>
<TR>
<TD>96</TD>
<TD>[[Ujedinjeni Arapski Emirati]]</TD>
<TD align="right">9.282.410</TD>
</TR>
<TR>
<TD>97</TD>
<TD>[[Izrael]]</TD>
<TD align="right">9.216.140</TD>
</TR>
<TR>
<TD>98</TD>
<TD>[[Papua Nova Gvineja]]</TD>
<TD align="right">8.934.475</TD>
</TR>
<TR>
<TD>99</TD>
<TD>[[Austrija]]</TD>
<TD align="right">8.901.064</TD>
</TR>
<TR>
<TD>100</TD>
<TD>[[Švicarska]]</TD>
<TD align="right">8.514.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>101</TD>
<TD>[[Sijera Leone]]</TD>
<TD align="right">8.100.318</TD>
</TR>
<TR>
<TD>102</TD>
<TD>[[Togo]]</TD>
<TD align="right">7.796.140</TD>
</TR>
<TR>
<TD>103</TD>
<TD>[[Paragvaj]]</TD>
<TD align="right">7.252.672</TD>
</TR>
<TR>
<TD>104</TD>
<TD>[[Laos]]</TD>
<TD align="right">7.231.210</TD>
</TR>
<TR>
<TD>105</TD>
<TD>[[Bugarska]]</TD>
<TD align="right">6.951.482</TD>
</TR>
<TR>
<TD>106</TD>
<TD>[[Libija]]</TD>
<TD align="right">6.931.061</TD>
</TR>
<TR>
<TD>107</TD>
<TD>[[Srbija]]</TD>
<TD align="right">6.926.705</TD>
</TR>
<TR>
<TD>108</TD>
<TD>[[Salvador]]</TD>
<TD align="right">6.765.753</TD>
</TR>
<TR>
<TD>109</TD>
<TD>[[Nikaragva]]</TD>
<TD align="right">6.595.674</TD>
</TR>
<TR>
<TD>110</TD>
<TD>[[Kirgistan]]</TD>
<TD align="right">6.580.166</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">111</TD>
<TD>[[Danska]]<BR> [[Grenland]]<BR>
[[Farski otoci]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">5.825.337<BR>
56.367<BR>
52.620<BR>
5.886.966</TD>
</TR>
<TR>
<TD>112</TD>
<TD>[[Singapur]]</TD>
<TD align="right">5.685.807</TD>
</TR>
<TR>
<TD>113</TD>
<TD>[[Finska]]</TD>
<TD align="right">5.525.292</TD>
</TR>
<TR>
<TD>114</TD>
<TD>[[Srednjoafrička Republika]]</TD>
<TD align="right">5.507.257<ref name="CIA2020">{{Citiranje weba|url=https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/fields/335rank.html#HR|title=CIA World Factbook January 2019|work=CIA World Factbook January 2019|archiveurl=http://web.archive.org/web/20201108163850/https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/fields/335rank.html|archivedate=November 8, 2020}}</ref></TD>
</TR>
<TR>
<TD>115</TD>
<TD>[[Libanon]]</TD>
<TD align="right">5.469.612<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>116</TD>
<TD>[[Republika Kongo]]</TD>
<TD align="right">5.468.622</TD>
</TR>
<TR>
<TD>117</TD>
<TD>[[Slovačka]]</TD>
<TD align="right">5.457.873</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">118</TD>
<TD>[[Norveška]]<BR> [[Svalbard]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">5.367.580<br>
2.667<ref name="CIA2020"/><BR>5.370.247</TD>
</TR>
<TR>
<TD>119</TD>
<TD>[[Turkmenistan]]</TD>
<TD align="right">5.291.317<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>120</TD>
<TD>[[Kostarika]]</TD>
<TD align="right">5.111.405</TD>
</TR>
<TR>
<TD valign="top">121</TD>
<TD>[[Novi Zeland]]<BR> [[Cookovo Otočje]]<BR>
[[Tokelau]]<BR>
[[Niue]]<BR>
Ukupno</TD>
<TD align="right">5.084.300<br>
20.200<BR>
1.506<BR>
1.695<BR>
5.107.701</TD>
</TR>
<TR>
<TD>122</TD>
<TD>[[Irska]]</TD>
<TD align="right">4.964.440</TD>
</TR>
<TR>
<TD>123</TD>
<TD>[[Oman]]</TD>
<TD align="right">4.617.927</TD>
</TR>
<TR>
<TD>124</TD>
<TD>[[Kuvajt]]</TD>
<TD align="right">4.464.521</TD>
</TR>
<TR>
<TD>125</TD>
<TD>[[Liberija]]</TD>
<TD align="right">4.299.944<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>126</TD>
<TD>[[Panama]]</TD>
<TD align="right">4.278.500</TD>
</TR>
<TR>
<TD>127</TD>
<TD>[[Hrvatska]]</TD>
<TD align="right">3.888.529</TD>
</TR>
<TR>
<TD>128</TD>
<TD>[[Gruzija]]</TD>
<TD align="right">3.722.716</TD>
</TR>
<TR>
<TD>129</TD>
<TD>[[Bosna i Hercegovina]]</TD>
<TD align="right">3.492.018</TD>
</TR>
<TR>
<TD>130</TD>
<TD>[[Mauritanija]]</TD>
<TD align="right">3.677.293</TD>
</TR>
<TR>
<TD>131</TD>
<TD>[[Urugvaj]]</TD>
<TD align="right">3.530.912</TD>
</TR>
<TR>
<TD>132</TD>
<TD>[[Eritreja]]</TD>
<TD align="right">3.464.588</TD>
</TR>
<TR>
<TD>133</TD>
<TD>[[Mongolija]]</TD>
<TD align="right">3.327.204</TD>
</TR>
<TR>
<TD>134</TD>
<TD>[[Armenija]]</TD>
<TD align="right">2.959.700</TD>
</TR>
<TR>
<TD>135</TD>
<TD>[[Albanija]]</TD>
<TD align="right">2.845.955</TD>
</TR>
<TR>
<TD>136</TD>
<TD>[[Katar]]</TD>
<TD align="right">2.833.677</TD>
</TR>
<TR>
<TD>137</TD>
<TD>[[Litva]]</TD>
<TD align="right">2.796.025</TD>
</TR>
<TR>
<TD>138</TD>
<TD>[[Jamajka]]</TD>
<TD align="right">2.732.539</TD>
</TR>
<TR>
<TD>139</TD>
<TD>[[Moldavija]]</TD>
<TD align="right">2.620.495</TD>
</TR>
<TR>
<TD>140</TD>
<TD>[[Namibija]]</TD>
<TD align="right">2.504.498</TD>
</TR>
<TR>
<TD>141</TD>
<TD>[[Bocvana]]</TD>
<TD align="right">2.398.678</TD>
</TR>
<TR>
<TD>142</TD>
<TD>[[Gambija]]</TD>
<TD align="right">2.213.134</TD>
</TR>
<TR>
<TD>143</TD>
<TD>[[Slovenija]]</TD>
<TD align="right">2.095.861</TD>
</TR>
<TR>
<TD>144</TD>
<TD>[[Sjeverna Makedonija]]</TD>
<TD align="right">2.076.255</TD>
</TR>
<TR>
<TD>145</TD>
<TD>[[Lesoto]]</TD>
<TD align="right">1.953.070<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>146</TD>
<TD>[[Latvija]]</TD>
<TD align="right">1.907.675</TD>
</TR>
<TR>
<TD>147</TD>
<TD>[[Kosovo]]</TD>
<TD align="right">1.883.018<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>148</TD>
<TD>[[Gabon]]</TD>
<TD align="right">1.738.541<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>149</TD>
<TD>[[Gvineja Bisau]]</TD>
<TD align="right">1.624.979</TD>
</TR>
<TR>
<TD>150</TD>
<TD>[[Bahrein]]</TD>
<TD align="right">1.472.204</TD>
</TR>
<TR>
<TD>151</TD>
<TD>[[Ekvatorska Gvineja]]</TD>
<TD align="right">1.454.789</TD>
</TR>
<TR>
<TD>152</TD>
<TD>[[Trinidad i Tobago]]</TD>
<TD align="right">1.363.985</TD>
</TR>
<TR>
<TD>153</TD>
<TD>[[Estonija]]</TD>
<TD align="right">1.328.976</TD>
</TR>
<TR>
<TD>154</TD>
<TD>[[Istočni Timor]]</TD>
<TD align="right">1.280.743</TD>
</TR>
<TR>
<TD>155</TD>
<TD>[[Mauricijus]]</TD>
<TD align="right">1.265.740</TD>
</TR>
<TR>
<TD>156</TD>
<TD>[[Esvatini]]</TD>
<TD align="right">1.185.449</TD>
</TR>
<TR>
<TD>157</TD>
<TD>[[Fidži]]</TD>
<TD align="right">891.445</TD>
</TR>
<TR>
<TD>158</TD>
<TD>[[Cipar]]</TD>
<TD align="right">888.005</TD>
</TR>
<TR>
<TD>159</TD>
<TD>[[Džibuti]]</TD>
<TD align="right">846.687<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>160</TD>
<TD>[[Komori]]</TD>
<TD align="right">794.678<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>161</TD>
<TD>[[Gvajana]]</TD>
<TD align="right">770.026</TD>
</TR>
<TR>
<TD>162</TD>
<TD>[[Butan (država)|Butan]]</TD>
<TD align="right">748.931</TD>
</TR>
<TR>
<TD>163</TD>
<TD>[[Solomonski Otoci]]</TD>
<TD align="right">693.814</TD>
</TR>
<TR>
<TD>164</TD>
<TD>[[Luksemburg]]</TD>
<TD align="right">628.928</TD>
</TR>
<TR>
<TD>165</TD>
<TD>[[Crna Gora]]</TD>
<TD align="right">621.873</TD>
</TR>
<TR>
<TD>166</TD>
<TD>[[Surinam]]</TD>
<TD align="right">598.000</TD>
</TR>
<TR>
<TD>167</TD>
<TD>[[Maldivi]]</TD>
<TD align="right">557.426</TD>
</TR>
<TR>
<TD>168</TD>
<TD>[[Zelenortska Republika|Zelenortski Otoci]]</TD>
<TD align="right">556.857</TD>
</TR>
<TR>
<TD>169</TD>
<TD>[[Malta]]</TD>
<TD align="right">514.564</TD>
</TR>
<TR>
<TD>170</TD>
<TD>[[Brunej]]</TD>
<TD align="right">453.600</TD>
</TR>
<TR>
<TD>171</TD>
<TD>[[Belize]]</TD>
<TD align="right">419.199</TD>
</TR>
<TR>
<TD>172</TD>
<TD>[[Bahami]]</TD>
<TD align="right">389.410</TD>
</TR>
<TR>
<TD>173</TD>
<TD>[[Island]]</TD>
<TD align="right">364.134</TD>
</TR>
<TR>
<TD>174</TD>
<TD>[[Vanuatu]]</TD>
<TD align="right">299.611</TD>
</TR>
<TR>
<TD>175</TD>
<TD>[[Barbados]]</TD>
<TD align="right">272.300</TD>
</TR>
<TR>
<TD>176</TD>
<TD>[[Sveti Toma i Princip]]</TD>
<TD align="right">210.240</TD>
</TR>
<TR>
<TD>177</TD>
<TD>[[Samoa]]</TD>
<TD align="right">202.506</TD>
</TR>
<TR>
<TD>178</TD>
<TD>[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]</TD>
<TD align="right">181.192</TD>
</TR>
<TR>
<TD>179</TD>
<TD>[[Grenada]]</TD>
<TD align="right">111.219<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>180</TD>
<TD>[[Sveti Vincent i Grenadini]]</TD>
<TD align="right">110.696</TD>
</TR>
<TR>
<TD>181</TD>
<TD>[[Kiribati]]</TD>
<TD align="right">106.925<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>182</TD>
<TD>[[Tonga]]</TD>
<TD align="right">106.513<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>183</TD>
<TD>[[Savezne Države Mikronezije]]</TD>
<TD align="right">104.650</TD>
</TR>
<TR>
<TD>184</TD>
<TD>[[Sejšeli]]</TD>
<TD align="right">98.462</TD>
</TR>
<TR>
<TD>185</TD>
<TD>[[Antigva i Barbuda]]</TD>
<TD align="right">97.895</TD>
</TR>
<TR>
<TD>186</TD>
<TD>[[Andora]]</TD>
<TD align="right">77.543</TD>
</TR>
<TR>
<TD>187</TD>
<TD>[[Dominika]]</TD>
<TD align="right">73.757<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>188</TD>
<TD>[[Maršalovi Otoci]]</TD>
<TD align="right">54.897</TD>
</TR>
<TR>
<TD>189</TD>
<TD>[[Sveti Kristofor i Nevis]]</TD>
<TD align="right">52.329<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>190</TD>
<TD>[[Lihtenštajn]]</TD>
<TD align="right">38.896</TD>
</TR>
<TR>
<TD>191</TD>
<TD>[[Monako]]</TD>
<TD align="right">38.150</TD>
</TR>
<TR>
<TD>192</TD>
<TD>[[San Marino]]</TD>
<TD align="right">34.735</TD>
</TR>
<TR>
<TD>193</TD>
<TD>[[Palau]]</TD>
<TD align="right">21.347<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
<TR>
<TD>194</TD>
<TD>[[Nauru]]</TD>
<TD align="right">11.797</TD>
</TR>
<TR>
<TD>195</TD>
<TD>[[Tuvalu]]</TD>
<TD align="right">10.580</TD>
</TR>
<TR>
<TD>196</TD>
<TD>[[Vatikan]]</TD>
<TD align="right">1.000<ref name="CIA2020"/></TD>
</TR>
</TABLE>
===Napomena===
Popisane 196 države uključuju 193 [[Ujedinjeni narodi|državu članicu Ujedinjenih naroda]], kao i [[Tajvan]], [[Vatikan]] i [[Kosovo]]. <br>Uključeno je i 11 država s 44 trajno naseljena vanjska teritorija.
Ukupan broj jest 249 država i stalno naseljenih vanjskih teritorija.
<br>Ukupan broj stanovnika u svijetu: 7.323.187.457 ([[2016.]])
Podatci predstavljaju procjenu broja stanovnika za [[1. lipnja]] [[2021]].
===Izvori===
{{izvori}}
=== Vanjske poveznice ===
* [https://unstats.un.org/unsd/demographic-social/products/vitstats/seratab2.pdf Population, latest available census and estimates (2019 - 2020)] UN 1 December 2021
[[Kategorija:Popisi država|Stanovništvo, broj]]
[[Kategorija:Demografija| *]]
hc008aja2l9g9pi8q80krmx98vnsqec
GNK Dinamo Zagreb
0
6897
7087780
7046237
2024-12-13T13:58:14Z
Croxyz
205325
/* Igrači s najviše nastupa */
7087780
wikitext
text/x-wiki
{{izdvojeni članak|srpanj 2019.}}
{{redirect|NK Dinamo|ostala značenja|[[Dinamo (razdvojba)]]}}
{{redirect|Dinamo Zagreb|ostala značenja|[[Dinamo Zagreb (razdvojba)]]}}
{{Infookvir nogometni klub
|ime kluba = GNK Dinamo Zagreb
|slika = Dinamo Zagreb logo.png
|puno ime = Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb
|nadimak = ''Modri'', ''Plavi'', ''Purgeri''
|godina osnivanja = [[9. lipnja]] [[1945.]]; za svoj nadnevak osnutka uzima [[26. travnja]] [[1911.]], dan osnutka [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskoga]]<ref>Borut Šips, [http://www.tportal.hr/sport/nogomet/132460/Prije-66-godina-osnovan-je-NK-Dinamo.html Prije 66 godina osnovan je NK Dinamo], Tportal, objavljeno 9. lipnja 2011.</ref>
|igralište = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]
|kapacitet stadiona = 24.851<ref name="gnk">[https://gnkdinamo.hr/hr/Club/Stadium www.gnkdinamo.hr: Stadion Maksimir]:{{citat2|Kapacitet: 24.851 sjedećih mjesta}}, pristupljeno 23. srpnja 2023.</ref>
|predsjednik = {{Z|HRV}} [[Velimir Zajec]]
|direktor =
|trener = {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]]
|liga = [[HNL]]
|sezona = [[HNL 2023./24.|2023./24.]]
|plasman = 1.
|trenutačna sezona = HNL 2024./25.
|igrači =
| pattern_la1 =
| pattern_b1 = _dzagreb2425h
| pattern_ra1 =
| pattern_sh1 =
| pattern_so1 = _dzagreb2425hl
| leftarm1 = 0000BB
| body1 = 0000BB
| rightarm1 = 0000BB
| shorts1 = 0000BB
| socks1 = 0000BB
| pattern_la2 =
| pattern_b2 = _dzagreb2425a
| pattern_ra2 =
| pattern_sh2 =
| pattern_so2 = _dzagreb2425al
| leftarm2 = CCFF00
| body2 = CCFF00
| rightarm2 = CCFF00
| shorts2 = CCFF00
| socks2 = CCFF00
| pattern_la3 = _dzagreb2425t
| pattern_b3 = _dzagreb2425t
| pattern_ra3 = _dzagreb2425t
| pattern_sh3 =
| pattern_so3 = _dzagreb2425tl
| leftarm3 = 0A1A28
| body3 = 0A1A28
| rightarm3 = 0A1A28
| shorts3 = 0A1A28
| socks3 = 0A1A28
}}
'''Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb''' je [[Hrvatska|hrvatski]] nogometni klub iz [[Zagreb]]a. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u državi. Nadimci kluba su ''modri'', ''zagrebački plavi'', ''plavi lavovi'', ''[[purgeri]]''. Maskota kluba je lav ''Plavko''. Domaće utakmice igra na [[Stadion Maksimir|Stadionu Maksimir]]. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatičnim navijačima [[Bad Blue Boys]]ima. Klub je cijenjen u svijetu po svojoj nogometnoj školi koja se zadnjih godina smatra za jednu od najboljih u Europi.<ref name="Germanijak">[http://www.germanijak.hr/vijesti/dinamova-omladinska-skola-druga-u-europi-la-masia-tek-11/37679 Dinamova omladinska škola druga u Europi, La Masia tek 11.], Germanijak, objavljeno 23. listopada 2017.</ref>
1. HŠK Građanski osnovan je [[26. travnja]] [[1911.]] godine. Nakon što je komunistička vlast [[1945.]] godine dekretom ukinula najpopularnije predratne zagrebačke nogometne klubove Građanski, HAŠK i Concordia<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=368 Dinamo]</ref> zbog igranja [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|nogometnog prvenstva]] za vrijeme [[NDH]], Nogometni klub Dinamo osnovan je [[9. lipnja]] [[1945.]] kao nogometna sekcija Fiskulturnog društva Dinamo, koja od [[1949.]] godine djeluje kao samostalni nogometni klub. Od Građanskog je Dinamo preuzeo plavu boju dresova, većinu igrača i navijača te nadimak ''purgeri'', a i grb kluba je napravljen po uzoru na grb Građanskog.<ref>[http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-grbova.html Kako je nastao Dinamov Grb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181125204521/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-grbova.html |date=25. studenoga 2018. }}, Povijest Dinama</ref>
Promjene imena kluba u HAŠK Građanski i Croatia Zagreb nisu dobro primljene ratnih devedesetih godina 20. stoljeća, današnje ime usvojeno je na sjednici skupštine kluba [[12. travnja]] [[2011.|2011. godine]] kad se ime ''Nogometni klub Dinamo Zagreb'' mijenja u ''Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb'' želeći naglasiti povezanost s [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskim]].
U bogatoj povijesti kluba osvojili su 36 naslova prvaka u pet država te 26 nacionalnih kupova. Dinamo je jedini hrvatski klub koji je uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] u sezoni [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]], preteču [[Kup UEFA|Kupa UEFA-e]]. Klub je od osnivanja [[šport]]ski simbol grada [[Zagreb]]a. Najviše odigranih utakmica, 802,{{ni}} za Dinamo ima [[Dražen Ladić]], a najbolji je strijelac [[Dražan Jerković]] s 322{{ni}} postignuta gola. Najduže je kapetan bio [[Tomislav Crnković]].
Najveći sportski rival kluba je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. Dinamo i Hajduk igraju ''[[Vječni derbi]]'' oko prestiža u Hrvatskoj. Do danas su odigrali 232 utakmica u svim natjecanjima, Dinamo je pobijedio 102 puta, a Hajduk 72 puta. Zbog dugotrajnog rivalstva koje traje od 1920-ih godina i utakmica Građanskog i Hajduka, kao dva najpopularnija i najtrofejnija kluba u zemlji čije utakmice izazivaju velike tenzije, mnogi svrstavaju ''Vječni derbi'' među najznačanije nogometne derbije na Svijetu.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-1213931/THE-LIST-The-greatest-rivalries-club-football-Nos-20-11.html THE LIST: The greatest rivalries in club football, Nos 20–11], [[The Daily Mail]], objavljeno 17. rujna 2009.</ref>
== Povijest ==
{{Glavni|1. HŠK Građanski Zagreb}}
[[Slika:Gradjanski zagreb.gif|lijevo|mini|150 px|Grb Građanskog]]
Klub nastavlja tradiciju [[1. HŠK Građanski Zagreb|Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba '''(Građanski)''']] utemeljenog u travnju [[1911.]] godine. Tijekom 34 godine djelovanja šest puta je osvojio naslov prvaka Kraljevine Jugoslavije i NDH (1923., 1926., 1928., 1937., 1940. i 1943.). Pod tim nazivom nastupao je do svibnja [[1945.]] godine, a potom je rasformiran odlukom nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, a sva bogata pismohrana je vandalski uništena. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Dinamo je od Građanskog baštinio veći dio svoje tradicije (grb i boja).
[[File:Wölfl.jpg|desno|mini|150 px|[[Franjo Wölfl]], najbolji strijelac kluba u službenim utakmicama<ref name="strijelci" />]]
U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici, osnovan je [[9. lipnja]] [[1945.]] godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dinamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački športski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[SSSR]]-om.<ref>[https://web.archive.org/web/20170806061751/http://prvaliga.tportal.hr/257764/GNK-Dinamo-slavi-svoj-102-rodendan.html GNK Dinamo slavi svoj 102. rođendan!], Prva liga, Tportal, objavljeno 25. travnja 2013.</ref>
Nakon osnivanja klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, [[Franjo Wölfl|Wölfl]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], [[Branko Pleše|Pleše]], [[Milan Antolković|Antolković]], Belošević, [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener [[Márton Bukovi]]. Od igrača HAŠK klubu su pristupili [[Željko Čajkovski|Čajkovski]], [[Ratko Kacian|Kacian]], Lojen, Peričić. Od njih samo je Čajkovski dugo ostao u Maksimiru – čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak [[purgeri]], navijačku bazu, a od [[1969.]] godine i grb je vrlo sličan grbu Građanskog.
U razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četiriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk|Hajduk]] te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan Beograd|Partizan]] koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|jugoslavenska prvenstva]] [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] i [[Kup maršala Tita|kupove]] [[Kup maršala Tita 1951.|1951.]], [[Kup maršala Tita 1959./60.|1959./60.]], [[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]], [[Kup maršala Tita 1964./65.|1964./65.]], [[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]], [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]] i [[Kup maršala Tita 1982./83.|1982./83.]]
[[Slika:Stara značka Nogometnog kluba Dinamo, Zagreb.jpg|lijevo|mini|150 px|Stara [[emajl]]irana značka kluba iz doba druge Jugoslavije]]
Premda je Dinamo, sazdan na uništenoj slavnoj prijeratnoj tradiciji zagrebačkih klubova nosio podobno socijalističko ime, velikosrpski krugovi u jugoslavenskom režimu namijenili su mu ulogu "''one druge kvaziustaške Hrvatske, zbog čega nitko od ljudi s političkim ambicijama nije htio ni smio priviriti ne samo u upravu, nego ni na stadion.''"<ref name="Jović">[[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]]: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/269324/Default.aspx Zlatno i srebrno srce Hajduka i Hrvatske], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 29. prosinca 2014.</ref> Smišljenom politikom velikosrpskih krugova, a uz pomoć hrvatskih jugounitarista, orjunaša i autonomaša, poticano je neprijateljstvo između hrvatskog Sjevera i Juga, preko uzgajanog antagonizma između Hajduka i Dinama, a na planu podjele hrvatskog naroda te na planu podjele i prisvajanja hrvatske zemlje.<ref name="Jović"/>
Plod takve politike bila je i utakmica od [[29. svibnja]] 1960. godine koja se igrala u Splitu. Dinamo je osvojio kup i bio im je dovoljno neriješeno za osvojiti prvenstvo. Trener [[Milovan Ćirić]], kojeg su udbaško-orjunaški krugovi doveli u Hajduk, tako je zatrovao odnose Zagreba i Splita da je Hajduk na surov način pobijedio Dinamo 3:2 čim je Crvena zvezda osvojila prvenstvo; pritom valja navesti da je Ćirić u 20. minuti kod 0:1 za Dinamo izvadio hrvatskog domoljuba [[Ante Žanetić|Antu Žanetića]], najboljeg europskog desnog beka svog vremena i igrača svjetske reprezentaciju u izboru engleskih novinara (Žanetić je iste večeri pretučen na splitskoj rivi, a u organizaciji udbaša iz Hajdukove uprave i orjunaša).<ref name="Jović"/><ref name="Žanetić, AMAC">[http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=291&Itemid=119 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213051008/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=291&Itemid=119 |date=13. prosinca 2007. }} Ante Žanetić: Ovo pišem za sve ljubitelje nogometa, a naročito za mladu hajdukovu Torcidu, 18. srpnja 2006.</ref>
[[File:Blazevic.jpg|desno|mini|150 px|[[Miroslav Blažević]]]]
Zbog svega toga Dinamo, iako je u 1960-im godinama imao daleko najbolju momčad u [[SFRJ|Jugoslaviji]] nije uspio osvojiti niti jedan naslov. Tome je svakako pridonijelo što je bio hrvatski klub te je postao ono što komunistički vlastodršci nikako nisu željeli – simbol hrvatstva, baš kao što je to bio Građanski u Kraljevini Jugoslaviji. Iz toga je doba anegdota da u je u statutu Jugoslavenskog nogometnog saveza zapisano u prvom članku da Dinamo ne smije postati prvak. Drugi članak glasi: Ako se to ipak dogodi primjenjuje se članak prvi.
Dinamo je bio dugo vremena jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova: [[Kup velesajamskih gradova]] [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1967. godine]] nakon pobjede u završnici nad [[Leeds United]]om, a prije toga je izbacio njemački [[Eintracht Frankfurt]], talijanski [[Juventus Football Club Torino|Juventus]], rumunjski [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]], škotski [[Dunfermline Athletic F.C.|Dunfermline]], čehoslovački [[1. FC Brno|Spartak Brno]]. Godine [[1963.]] bio je u [[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|završnici istog natjecanja]] izgubivši od španjolske [[Valencia|Valencije]].
Nakon 24 godine čekanja Dinamo osvaja svoj četvrti naslov u Jugoslaviji [[1982.]] predvođen legendarnim trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]]. Mnogobrojni igrači slavne 82' generacije postali su idoli navijača i legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40.000 članova, najviše u Europi iza slavne [[F.C. Barcelona|Barcelone]].
[[Slika:Zvonimir Boban.jpg|lijevo|mini|150 px|[[Zvonimir Boban]], kapetan Dinama s 19 godina]]
Dinamo je dana [[25. lipnja]] [[1991.]] godine pod ravnanjem tadašnjeg predsjednika Josipa Šoića promijenio ime u '''[[HAŠK]] [[Građanski]]'''. Bio je to pokušaj bijega od komunističkog imena Dinamo i povratak tradicijama dvaju slavnih prethodnika. Navijači nikad nisu prihvatili ovaj hibrid i nesretno ime je napušteno 1993. godine. Godine [[1993.]] ime je promijenjeno u '''Croatia Zagreb'''. Bio je to potez kojim je tadašnji hrvatski politički vrh predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] želio distancirati od komunističke prošlosti i naziva kluba. Predsjednik Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Europi, kojeg su državne tvrtke obilno financirale, pod imenom Croatia želio promovirati novostvorenu [[Hrvatska|hrvatsku državu]].
Pokušaj predsjednika Tuđmana stvoriti u Maksimiru klub nacionalnog jedinstva funkcionirao je samo za njegova života. U drugoj polovici devedesetih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1996.]], [[1997.]], [[1998.]], [[1999.]] i [[2000.]] Iako je Croatia igrajući dvaput u Ligi prvaka ostavila dubok trag u maksimirskoj povijesti, ni ona se nije uspjela nametnuti javnosti i navijačima. Navijači Dinama osobito [[Bad Blue Boys]]i su se žestoko protivili i zahtijevali vraćanje imena Dinamo.
Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] 1997. godine ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. U dva navrata 1998. i 1999. godine igra [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Godine 1998. nakon pobjede nad [[Glasgow Celtic|Celticom]] u trećem pretkolu, u skupini s [[Ajax Amsterdam|Ajaxom]], [[Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiacosa s 8 bodova, dvije pobjede i dva poraza. Godine 1999. u skupini s [[Manchester United]]om, [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija.
[[Slika:Modrić World Cup 2018.jpg|desno|mini|200 px|[[Luka Modrić]], najbolji svjetski igrač, kapetan Dinama 2008.]]
U veljači [[2000.]] godine na [[Valentinovo]], nakon višegodišnje borbe navijača, vraća se ime Dinamo. Početak novog stoljeća obilježen je teškom financijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. godine postaje [[Mirko Barišić]]. Situacija se polako stabilizira. Dinamo [[2003.]] godine osvaja prvenstvo ali pokušaji proboja u Europi redovito završavaju porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka [[2000.]] poražen je od [[AC Milan|Milana]], [[2003.]] od [[Kijev]]skog [[Dinamo Kijev|Dinama]], [[2006.]] od [[Arsenal FC|Arsenala]], [[2007.]] od [[Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[2008.]] od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U pet navrata, [[2004.]], [[2007.]] i [[2008.]], [[2009.]] i [[2010.]] godine modri nastupaju u skupinama [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]. U sezoni 2011./2012. Dinamo uspjeva ući u Ligu prvaka, pobijedivši švedski [[Malmö FF]] ukupnim rezultatom 4:3.
Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u neovisnoj hrvatskoj državi, igranja u Ligi za ostanak, [[1. HNL 2004./05.|2005.]] godine, Dinamo doživljava oporavak u narednoj sezoni predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]] te uvjerljivo osvaja prvenstva [[1. HNL 2005./06.|2006.]], [[1. HNL 2006./07.|2007.]] i [[1. HNL 2007./08.|2008.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Brankom Ivankovićem]] kao trenerom, u prvenstvu [[1. HNL 2006./07.|2006./07]] od 99 mogućih osvaja 92 boda uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006/07 do 8. kola 2007/08 nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između ožujka 2006. i veljače 2008. 29 pobjeda za redom na domaćem terenu. S takvim dostignućima, Dinamo je zadnjih godina statistički najuspješnija momčad u europskom nogometu.
U sezoni 2018./19. Dinamo se uspio probiti do playoffa [[Europska liga|Europske lige]]. U grupnoj fazi ostao je neporažen s 14 bodova. Tako se plasirao u 1/16 finala gdje je u gostima izgubio od [[Viktoria Plzen|Viktorije Plzen]] rezultatom 2:1. Na [[Maksimir]]u, Dinamo je deklasirao ovaj [[Češka|češki]] klub rezultatom 3:0 i ušao u osminu finala protiv [[portugal]]ske [[Benfica|Benfice]]. Doma je Dinamo slavio s 1:0 uz mnogo propuštenih prilika, a izgubio u [[Lisabon]]u rezultatom 3:0. Dinamo je svojim ''povratkom u Europu'' osigurao nastup čak 5 [[Hrvatska|hrvatskih]] klubova u europska natjecanja za sezonu 2019./20. i prekinuo pauzu dugu 21 godinu, od sezone 1997./98. kada je izgubio u osmini finala od snažnog [[Atlético Madrid]]a (2:1). Zanimljivo je, ali i bizarno, da je ovo prvi playoff nekog hrvatskog nogometnog kluba u velikom europskom natjecanju u 21. stoljeću (pretposljednji put [[1998.]]), unatoč velikim uspjesima reprezentacije (bronca i srebro na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|SP]]-ima) za to vrijeme.
Nastavljajući uspjehe u europskim natjecanjima, Dinamo je [[18. ožujka]] [[2021.]] pobjedom nad [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhamom]] rezultatom 3:0 (3:2) ušao u povijesno četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2020./21.|Europske lige 2020./21.]], što je najveći uspjeh tog kluba nakon točno 51 godine. Naime, Dinamo je svoje posljednje četvrtfinale nekog natjecanja pod EUFA-om posljednji puta igrao u Kupu pobjednika kupova [[18. ožujka]] [[1970.]] gdje je ispao od [[Schalke 04]] ukupnim rezultatom 1:4.
Zanimljivo je da je u grupnoj fazi Europske lige 2020./21. Dinamo bio 526 minuta bez primljenog pogotka što je rekord sa svih europskih klupskih natjecanja koje vodi UEFA.
U [[Ožujak|ožujku]] [[2024.]] godine održali su se [[Izbori za Skupštinu GNK Dinama 2024.|prvi demokratski izbori za Skupštinu GNK Dinama]], a glasanju je pristupilo 54,6 % članova. U prvoj izbornoj jedinici pobjedu je odnijela lista ''Dinamovo proljeće'' koju je predvodio [[Velimir Zajec]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-03|title=Izbori za Skupštinu GNK Dinamo: Službeni rezultati I. Izborne jedinice|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/izbori-za-skupstinu-gnk-dinamo-sluzbeni-rezultati-i-izborne-jedinice|access-date=2024-03-02|website=gnkdinamo.hr}}</ref>
== 1967. ==
[[Datoteka:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|thumb|260px|Grafit na Peščenici u Zagrebu]]
{{Glavni|Kup velesajamskih gradova 1966./67.}}
Dinamo je jedini hrvatski klub koji je osvojio neki od europskih kupova. Zbilo se to [[Šport u 1967.|1967.]] godine kada je Dinamo osvojio [[Kup velesajamskih gradova]] protiv engleskog [[Leeds United]]a, četiri godine nakon poraza u završnici istog natjecanja protiv [[Valencia C.F.|Valencije]].
Te sezone je Dinamo igrao fantastično. U studenom [[1966.]] godine Dinamo je u [[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropskom kupu]], koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan]] sa [[Schnellinger]]om, [[Rivers]]om, [[Amarillo]]m, [[Sormani]]jem. [[Slaven Zambata]] je zabio jedini pogodak na utakmici. U veljači [[1967.]] godine u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 navijača, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic Glasgow|Celtic]], momčad koja će nekoliko mjeseci kasnije postati prvak Europe.
Početak sezone pokazao je da sreća obično prati hrabre, jer bez sreće Dinamo ne bi prošao ni prvo kolo. Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[FC Zbrojovka Brno|Spartaka]] iz [[Brno|Brna]], modre je spasio ždrijeb, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate.{{ni}} Naime nakon što je sudac bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika.{{ni}} Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić.{{ni}} Od tada je fortuna očito okrenula leđa modrima jer od tada, više od 40 godina, nisu prezimili u Europi. U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline]]om (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunjskog Dinama (1:0 u Pitestiju i 0:0 u Maksimiru).
U četvrtzavršnici Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' se jedina izvukla, u [[Torino|Torinu]], gdje su Zagrepčani, s dva pogotka [[Jukić]]a, sve do posljednjih trenutaka vodili s 2:1. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventus]]a od 3:0 u Zagrebu bio je najveći europski poraz u tri sezone što ga je doživio talijanski velikan. Pogotke su zabili Novak, Mesić i [[Rudolf Belin|Rudi Belin]].
[[Slika:Branko Zebec 1953.jpg|desno|mini|200 px|[[Branko Zebec]], legendarni trener]]
U poluzavršnici je njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 pogotka iz prve utakmice. Ipak veličanstvenom predstavom pred punim Maksimirom Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao [[Stjepan Lamza]], a pogotke su postigli Slaven Zambata u 14. minuti, Marijan Novak u 16., [[Josip Gucmirtl]] u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz jedanaesterca, koji je iznudio Lamza, pogodak postiže [[Rudi Belin]]. Pothvat protiv Eintrachta, 14. lipnja 1967., ostvarili su: [[Zlatko Škorić|Škorić]], [[Filip Blašković|Blašković]], Brnčić, Mesić, [[Rudolf Belin|Belin]], [[Mladen Ramljak|Ramljak]], Novak, Gucmirtl, [[Slaven Zambata|Zambata]], [[Stjepan Lamza|Lamza]] i [[Krasnodar Rora|Rora]].
U završnici je srušen i veliki [[Leeds United]] sa Sprakeom, Bremnerom, Grayem, O'Gradyjem i Jackijem Charltonom. Plavi su [[30. kolovoza]] [[1967.]] godine u prvoj utakmici postigli odlučujuću prednost od dva pogotka. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji [[Marijan Čerček]] i Krasnodar Rora. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti obranu predvođenu Zlatkom Škorićem, Mladenom Ramljakom i Filipom Blaškovićem.
Bio je to nadnevak koji će zlatnim slovima biti upisan u povijest hrvatskog nogometa: [[6. rujna]] 1967. godine tadašnji predsjednik [[FIFA]]-e [[Sir (naslov)|sir]] [[Stanley Rous]] predao je trofej kapetanu i najboljem strijelcu Dinama Slavenu Zambati. Momčad koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: [[Slaven Zambata]], [[Zlatko Škorić]], [[Branko Gračanin]], [[Filip Blašković]], [[Rudolf Belin]], [[Denijal Pirić]], [[Krasnodar Rora]], [[Marijan Čerček]], [[Marijan Brnčić]], [[Mladen Ramljak]], [[Josip Gucmirtl]], [[Stjepan Lamza]]. Treneri su bili [[Branko Zebec]] i [[Ivica Horvat]].
*'''Prvo kolo:'''
**[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo – [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno 2:0
**[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno – [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2:0
*'''Drugo kolo:'''
**[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo – [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline 2:0
**[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline – [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 4:2
*'''Treće kolo:'''
**[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo – [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti 0:0
**[[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti – [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0:1
*'''Četvrtfinale:'''
**[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus – [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2:2
**[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo – [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus 3:0
*'''Polufinale:'''
**[[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt – [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 3:0
**[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo – [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt 4:0
*'''Finale:'''
**[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo – [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United 2:0
**[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United – [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0:0
== Dinamo u Europi ==
{{Glavni|Dodatak:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima}}
GNK Dinamo je odigrao najviše [[nogomet]]nih utakmica u [[UEFA|europskim]] [[:Kategorija:Europska klupska nogometna natjecanja|nogometnim natjecanjima]] od svih [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|hrvatskih klubova]]. Dinamo je prvi hrvatski klub koji je odigrao službenu utakmicu u europskom natjecanju. GNK Dinamo je do danas jedini hrvatski klub koji je osvojio neko europsko natjecanje, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967.]] godine. Prva europska utakmica je odigrana [[10. rujna]] [[1958.]] protiv [[Češka|češke]] Dukle iz [[Prag]]a i završila je neriješeno, rezultatom 2:2. Dinamo je najbolje rezultate postigao u šezdesetim godinama [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kad se natjecao u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]]. Dinamo je [[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|1963.]] igrao finale tog natjecanja i izgubio od [[Valencia C.F.|Valencije]], a [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1967.]] je uspio osvojiti natjecanje pobjedom u finalu nad [[Leeds United FC|Leeds Unitedom]].
Kup velesajamskih gradova je priznat kao preteča [[UEFA Europska liga|Kupa UEFA]] ali nije bio organiziran od strane [[UEFA]]-e te ga UEFA ne smatra utakmice u Kupu velesajamskih gradova kao dio službene statistike klubova. [[FIFA]] naprotiv priznaje to natjecanje. Natjecanje se održavalo od [[1955.]] godine do [[1972.]] godine kada je ukinuto. Osim Dinama osvajači su bili tri puta [[FC Barcelona|Barcelona]], po dva puta [[Valencia CF|Valencia]] i [[Leeds United]] te po jednom [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]], [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]], [[Real Zaragoza]] i [[A.S. Roma|Roma]].
Dinamo je igrao i polufinale [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] [[1962.]] godine. Od sedamdesetih godina Dinamo ne postiže značajnije rezultate sve do druge polovice devedesetih kada se neovisnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uspijeva dva puta kvalificirati u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. U [[21. stoljeće|21. stoljeću]] Dinamo je redovit sudionik europskih natjecanja, [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Dinamo je do sad ukupno sedam puta bio sudionik Lige prvaka u sezonama 1998./99., 1999./00., 2011./12., 2012./13., 2015./16., 2016./17., 2019./20. te je pet puta igrao skupinu Europske lige.
Dinamo je nakon 49 godina prezimio u Europi što mu nije uspjelo od [[1970.]] godine te je dočekao europsko proljeće [[2019.]] kada je igrao osminu završnice Europske lige gdje je izgubio od [[S.L. Benfica|Benfice]] (1:0, 0:3 prod.).
Od [[1958.]] godine do danas Dinamo je ukupno odigrao 313 europskih utakmica, a pobijedio je 124 puta uz 459 postignuta zgoditka.
=== Statistika u Europi ===
<small>Bilješka: Uključene su utakmice u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]] koje nije organizirala [[UEFA]] i koje nisu uključene u službenu statistiku UEFA-e.</small><br /><small> Ukinuta natjecanja su navedena u ''kurzivu''.</small>
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
! width="200"|Natjecanje
! width="60"|Utakmice
! width="60"|Pobjede
! width="60"|Neriješeno
! width="60"|Porazi
! width="60"|Postignuti pogodci
! width="60"|Primljeni pogodci
|-
| [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka<br />''Kup prvaka'']]
| 129
| 55
| 25
| 49
| 197
| 176
|-
| [[UEFA Europska liga|UEFA Europska liga<br />''Kup UEFA'']]
| 116
| 43
| 28
| 45
| 169
| 144
|-
| ''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]''
| 30
| 11
| 5
| 14
| 31
| 38
|-
| ''[[Kup velesajamskih gradova]]''
| 38
| 15
| 10
| 13
| 65
| 47
|-
|'''Ukupno'''
|'''313'''
|'''124'''
|'''68'''
|'''121'''
|'''459'''
|'''405'''
|}
<small>Izvor: [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/club=50164/index.html uefa.com], ažurirano 19. rujna 2019.</small>
=== Domaće i gostujuće utakmice ===
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
! width="120"|Ukupno
! width="60"|Utakmice
! width="60"|Pobjede
! width="60"|Nerješeno
! width="60"|Porazi
! width="60"|Postignuti pogodci
! width="60"|Primljeni pogodci
! width="60"|Razlika
|-
|-
| '''Domaće'''
| 156
| 78
| 34
| 44
| 288
| 174
| +114
|-
| '''Gostujuće'''
| 157
| 46
| 34
| 77
| 171
| 231
| −60
|-bgcolor=#EEEEEE
|'''Ukupno'''
|'''313'''
|'''124'''
|'''68'''
|'''121'''
|'''459'''
|'''405'''
| '''+54'''
|}
<small>Izvor: [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/club=50164/index.html uefa.com], ažurirano 19. rujna 2019.</small>
== Imena kroz povijest ==
{| class="wikitable"
|-
| 1911. – 1945. || 1. HŠK Građanski
|-
| 1945. – 1949. || FD(K) Dinamo
|-
| 1949. – 1950. || SD Dinamo
|-
| 1950. – 1991. || NK Dinamo
|-
| 1991. – 1993. || NK HAŠK Građanski
|-
| 1993. – 2000. || NK Croatia
|-
| 2000. – 2011. || NK Dinamo
|-
| 2011. – ''danas'' || GNK Dinamo
|}
== Grb i dres ==
Dres Dinama tradicionalno je [[Plava|tamnoplave]] boje. Rezervni je dres [[Bijela|bijeli]], a u novije je vrijeme zamijenjen srebrnom inačicom. Godine [[2007.]] novi je dobavljač športske opreme [[Diadora]] po prvi put u Dinamovoj povijesti prezentirala [[Narančasta|narančasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama okruglog je oblika, podijeljen kosom crtom na dvije jednake polovice. Na desnoj strani, na plavoj podlozi, nalazi se malo tiskano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski povijesni [[Grb Republike Hrvatske|grb]]. Obrubljen je zlatnom bojom, no u zadnjih nekoliko godina koristila se i srebrna inačica. U uporabi je od [[1969.]] godine, kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]].
== Klupski uspjesi ==
:''Natjecanja do 1945. godine osvojio je [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]]''
:''* kod domaćih natjecanja označuje nenacionalna prvenstva''
{| class="wikitable" width=100%
! width=25% colspan=2 style="background: midnightblue"|<span style="color: white">Natjecanja</span>
! width=5% style="background: midnightblue"| <span style="color: white">Mjesto</span>
! width=70% style="background: midnightblue"| <span style="color: white">Sezona</span>
|-
! colspan="6" style="background: darkblue"|<span style="color: white">'''89 domaćih natjecanja'''<!---NE UBRAJATI 2 KONTINENTALNA NATJECANJA---->
</span>
|-
! colspan="6" style="background: mediumblue"|<span style="color: white">'''49 prvenstva (36 nacionalnih, 13 nenacionalnih<!----uključena su ona s https://web.archive.org/web/20160405151829/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/domaca-natjecanja.html---->)'''</span>
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Hrvatske i Slavonije (Austro-Ugarska)*''' || '''Prvak''' || align=center| '''0''' || /
|-
|-
|Drugi || align=center| 0 || /
|-
|-
|Treći || align=center| 1 || [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|1912./13. (u trenutku prekida)]]
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Ratno prvenstvo grada Zagreba*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|1918. (II.)]] (u trenutku prekida)
|-
|-
|Drugi || align=center| 1 || [[Prvo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|1918. (I.)]]
|-
|-
|Treći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo grada Zagreba*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Prvenstvo grada Zagreba u nogometu 1918./19.|1918./19.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 0 || /
|-
|-
|Treći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Hrvatske i Slavonije (SHS)*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1919.|1919.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 0 || /
|-
|-
|Treći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]*''' || '''Prvak''' || align=center| '''6''' || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.|1919./20.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|1923.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923./24.|1923./24.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|1927./28.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 7 || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1920./21.|1920./21.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1926./27.|1926./27. (1. A razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.|1928./29.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31. (1. razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32. (1. A razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33. (1. A razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36. (1. podsavezni razred)]]
|-
|-
|Treći || align=center| 2 || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1921./22.|1921./22.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30. (1. razred)]]
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu#Prvenstva Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije|Prvenstvo Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''5''' || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|1928.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|1939./40.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 2 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1925.|1925.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|1938./39.]]
|-
|-
|Treći || align=center| 3 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|1930./31.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934./35.|1934./35.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.|1937./38.]]
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Hrvatsko-slovenska liga*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1939./40.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 0 || /
|-
|-
|Treći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Banovine Hrvatske*''' || '''Prvak''' || align=center| '''0''' || /
|-
|-
|Drugi || align=center| 1 || [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]]
|-
|-
|Treći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo NDH''' || '''Prvak''' || align=center| '''2''' || [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]] (u trenutku prekida), [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 2 || [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|1942.]], [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|1944.]] (skupina Zagreb)
|-
|-
|Тreći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza*''' || '''Prvak''' || align=center| '''2''' || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1942./43.|1942./43.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.|1943./44.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 1 || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1945.|1945.]] (u trenutku prekida)
|-
|-
|Treći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Zagreba*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.|1946.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 0 || /
|-
|-
|Тreći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''Hrvatska liga*''' || '''Prvak''' || align=center| '''0''' || /
|-
|-
|Drugi || align=center| 1 || [[Hrvatska liga 1946.|1946.]]
|-
|-
|Тreći || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu#Prvenstvo FNRJ/SFRJ|Prva savezna liga Jugoslavije]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''4''' || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 11 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1946./47.|1946./47.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1976./77.|1976./77.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1989./90.|1989./90.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]]
|-
|-
|Тreći || align=center| 7 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]]
|-
|-
|rowspan=3 align=center|'''[[HNL|1. HNL/HNL]]''' || '''Prvаk''' || align=center| '''25''' || [[1. HNL 1992.|1992./93.]], [[1. HNL 1995./96.|1995./96.]], [[1. HNL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]], [[1. HNL 1999./00.|1999./00.]], [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]], [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]], [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]], [[1. HNL 2007./08.|2007/08.]], [[1. HNL 2008./09.|2008./09.]], [[1. HNL 2009./10.|2009./10.]], [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]], [[1. HNL 2011./12.|2011./12.]], [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]], [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]]
|-
|-
|Drugi || align=center| 4 || [[1. HNL 1994./95.|1994./95.]], [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]], [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]], [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]]
|-
|-
|Тreći || align=center| 2 || [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]]
|-
! colspan="6" style="background: mediumblue"|<span style="color: white">'''32<!---riječ kup se sklanja!---> kupa (26 nacionalnih, 6 nenacionalnih<!----uključena su ona s https://web.archive.org/web/20160405151829/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/domaca-natjecanja.html---->)'''
|-
|-
|rowspan=2 align=center|'''[[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941.|Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza/Balokovićev pokal*''']] || '''Osvajač''' || align=center| '''6''' || [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1922./23.|1922./23.]], [[Balokovićev pokal 1926./27.|1926./27.]], [[Balokovićev pokal 1927./28.|1927./28.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34.|1933./34.]], [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35.|1934./35.]], [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36.]]
|-
|-
|Finalist || align=center| 3 || [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30.]]
|-
|-
|rowspan=2 align=center|'''[[Kupovi Kraljevine Jugoslavije u nogometu|Kup Kraljevine Jugoslavije]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Zimski jugo-kup u nogometu 1937./38.|1937./38.]]
|-
|-
|Finalist || align=center| 1 || [[Jugokup u nogometu 1936.|1936.]]
|-
|-
|rowspan=2 align=center|'''Kup NDH''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Završnica Hrvatskog nogometnog kupa 1940./41.|1941.]]
|-
|-
|Finalist || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=2 align=center|'''[[Kup maršala Tita|Kup FNR/SFR Jugoslavije]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''7''' || [[Kup maršala Tita 1951.|1951.]], [[Kup maršala Tita 1959./60.|1959./60.]], [[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]], [[Kup maršala Tita 1964./65.|1964./65.]], [[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]], [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]], [[Kup maršala Tita 1982./83.|1982./83.]]
|-
|-
|Finalist || align=center| 8 || [[Kup maršala Tita 1950.|1950.]], [[Kup maršala Tita 1963./64.|1963./64.]], [[Kup maršala Tita 1965./66.|1965./66.]], [[Kup maršala Tita 1971./72.|1971./72.]], [[Kup maršala Tita 1975./76.|1975./76.]], [[Kup maršala Tita 1981./82.|1981./82.]], [[Kup maršala Tita 1984./85.|1984./85.]], [[Kup maršala Tita 1985./86.|1985./86.]]
|-
|-
|rowspan=2 align=center|'''[[Hrvatski nogometni kup|Кup Hrvatske]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''17''' || [[Hrvatski nogometni kup 1993./94.|1993./94.]], [[Hrvatski nogometni kup 1995./96.|1995./96.]], [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]], [[Hrvatski nogometni kup 1997./98.|1997./98.]], [[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|2000./01.]], [[Hrvatski nogometni kup 2001./02.|2001./02.]], [[Hrvatski nogometni kup 2003./04.|2003./04.]], [[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|2006./07.]], [[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|2007./08.]], [[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|2008./09.]], [[Hrvatski nogometni kup 2010./11.|2010./11.]], [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|2011./12.]], [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]], [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]], [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]], [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]], [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|2023./24.]]
|-
|-
|Finalist || align=center| 7 || [[Hrvatski nogometni kup 1992.|1992.]], [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|1994./95.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]], [[Hrvatski nogometni kup 2013./14.|2013./14.]], [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|2016./17.]], [[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|2018./19.]]
|-
! colspan="6" style="background: mediumblue"|<span style="color: white">'''8 superkupova'''
|-
|-
|rowspan=2 align=center|'''[[Hrvatski nogometni superkup|Superkup Hrvatske]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''8''' || [[Hrvatski nogometni superkup 2002.|2002.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2003.|2003.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2006.|2006.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2010.|2010.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2013.|2013.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2019.|2019.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2022.|2022.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2023.|2023.]]
|-
|-
|Finalist || align=center| 4 || [[Hrvatski nogometni superkup 1993.|1993.]], [[Hrvatski nogometni superkup 1994.|1994.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2004.|2004.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2014.|2014.]]
|-
! colspan="6" style="background: darkblue"|<span style="color: white">'''2 europska<!---https://web.archive.org/web/20160405151829/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/europska-natjecanja.html Dinamo kaže da su europska---> natjecanja'''</span>
|-
|-
|-
|rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Europska liga]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || /
|-
|-
| Finalist || align=center| 0 || /
|-
|-
|Polufinale || align=center| 0 || /
|-
|-
| Četvrtfinale || align=center| 1 || [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]]
|-
|-
|-
|rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || /
|-
|-
| Finalist || align=center| 0 || /
|-
|-
| Polufinale || align=center| 1 || [[Europski kup pobjednika kupova 1960./61.|1960./61.]]
|-
|-
| Četvrtfinale || align=center| 2 || [[Europski kup pobjednika kupova 1964./65.|1964./65.]], [[Europski kup pobjednika kupova 1969./70.|1969./70.]]
|-
|-
|-
|rowspan=4 align=center|'''[[Kup velesajamskih gradova]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]]
|-
|-
| Finalist || align=center| 1 || [[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|1962./63.]]
|-
|-
| Polufinale || align=center| 0 || /
|-
|-
| Četvrtfinale || align=center| 0 || /
|-
|-
|rowspan=4 align=center|'''[[Mitropa kup|Mitropa/Zentropa kup]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || /
|-
|-
| Finalist || align=center| 0 || /
|-
|-
| {{nowrap|3./4. mjesto/polufinale}} || align=center| 3 || [[Mitropa kup 1940.|1940.]] (4. mjesto), [[Zentropa kup 1951.|1951.]] (3. mjesto), [[Mitropa kup 1962.|1962.]] (polufinale)
|-
|-
| Četvrtfinale || align=center| 2 || [[Mitropa kup 1928.|1928.]], [[Mitropa kup 1966./67.|1966./67.]]
|-
|-
|rowspan=4 align=center|'''[[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Balkanski kup (klubovi) 1976.|1976.]]
|-
|-
| Finalist || align=center| 0 || /
|-
|-
| Polufinale || align=center| 0 || /
|-
|-
| Četvrtfinale || align=center| 0 || /
|-
|}
== Navijači ==
[[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|mini|desno|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini s igračima proslavljaju naslov prvaka 2008.]]
=== Bad Blue Boys ===
{{Glavni|KN Bad Blue Boys}}
Iako je Dinamo kroz povijest pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek [[1980-ih]] godina. Nekolicina najvjernijih i najzagriženijih navijača ''Plavih'', po uzoru na inozemne grupe, osnovala je navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je u to vrijeme vrlo popularan film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi.
Od osnutka [[17. ožujka]] [[1986.]] godine, na utakmici s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u, bodre Dinamo u velikom broju, kako na domaćim, tako i na gostujućim utakmicama. Tijekom godina, unatoč brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona.
Ujedinjeni su u Udrugu navijača Dinama, sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna je skupine pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su [[fanzin]] posvećen njima (''Ajmo plavi''), a u prosincu 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo Udruge navijača Dinama. Izdaju videomaterijale, a imaju i svoje međumrežne stranice.<ref>[http://www.badblueboys.hr/ Bad Blue Boys], pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref>
=== Popularnost ===
Dinamo je kroz povijest uvijek imao veliku vojsku navijača, kako u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], tako i diljem svijeta. Dinamo su u [[SFRJ|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati, jer je bio jedan od simbola hrvatstva. GfK Hrvatska proveo je [[2005.]] istraživanje koje se bavilo popularnošću nogometnih klubova u Hrvatskoj i približno 33 % ispitanika navelo je da navija za Dinamo,<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/sport/clanak/najvise-navijaca-ima--dinamo/260968.aspx Najviše navijača ima – Dinamo!], index.hr, 18. travnja 2005., pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a preostala trećina da ih nogomet ne zanima, te ne navijaju ni za koga. Godine [[2010.]] ponovno je provedeno istraživanje, a 36 % ispitanika (1.600.000) navelo je Dinamo kao klub za koji navija.<ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=27906 Za NK Osijek navija 5 % građana Hrvatske], osijek031.com, 6. listopada 2010., pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref>
[[Datoteka:Spomenik BBB u Makismiru.jpg|mini|desno|300px|Spomenik navijačima Dinama poginulim u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] podno Zapadne tribine Maksimira]]
Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, Sjevernoj, Središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske, tako da je broj navijača širom svijeta vjerojatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[BiH]], posebice u dijelovima gdje žive Hrvati, poput zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelova [[Županija Središnja Bosna|Srednje Bosne]] i bosanske [[Posavska županija|Posavine]]. U inozemstvu, navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], te u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]].
'''Rezultati po regijama:'''<ref name="index.hr"/>
* [[Zagreb]] i okolica: 55 % ispitanika navija za Dinamo
* Sjeverna Hrvatska: 42 % ispitanika navija za Dinamo
* [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41 % ispitanika navija za Dinamo
* [[Slavonija]]: 33 % ispitanika navija za Dinamo
* [[Istra]], [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]: 11 % ispitanika navija za Dinamo
* [[Dalmacija]]: 7 % ispitanika navija za Dinamo
== Stadion Maksimir ==
{{Glavni|Stadion Maksimir}}
[[Datoteka:Maksimir 2011.jpg|mini|lijevo|250px|Stadion Maksimir]]
Stadion Maksimir najveći je nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra GNK Dinamo. Nazvan je po [[Maksimir|gradskom kvartu]] u kojem se nalazi. Prvotnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912.]] godine, a [[1948.]] godine na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao [[19. rujna]] 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan Beograd|Partizanom]] (2:1), pred 40.000 gledatelja.<ref>[http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-stadiona.html Povijest stadiona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170806064206/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-stadiona.html |date=6. kolovoza 2017. }}, povijest.gnkdinamo.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref>
Postojeći stadion počeo se graditi [[1952.]] godine, a projektanti su bili arhitekti [[Vladimir Turina]], Eugen Ehrlich i Franjo Neidhardt. U prvoj dionici gradnje [[1954.]] godine dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955.]] godine, a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje [[1961.]] godine izgrađena je istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog [[Igralište Hitrec – Kacian|igrališta Hitrec – Kacian]], te je postavljena rasvjeta. Gradnja južne tribine započela je [[1964.]], a završila [[1969.]] godine. Uprava Dinama [[1972.]] godine preselila se iz prostorija u Haulikovoj ulici na stadion.
Godine [[1974.]] na stadion je uvedena nova rasvjeta, a [[1998.]] godine počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je narušen prvotni izgled stadiona. Zbog nerealnih planova i nedostatka sredstava radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristio u nedovršenom stanju.
Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočnu tribinu kapacitet stadiona bio je 64.000 gledatelja, a u 2000-ima stadion je mogao primiti 40.000 gledatelja. Na Maksimirskom stadionu igrane su utakmice [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Europskog prvenstva 1976.]] godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatska reprezentacija]] od [[1990.]] godine. Danas se njime redovito koristi i upravlja GNK Dinamo.
U ljeto [[2011.]] godine stadion je podvrgnut temeljitom renoviranju. Sve su sjedalice zamijenjene, postavljen je novi teren s drenažom i grijanjem, te nove klupe za pričuvne igrače. Uređene su novinarske, VIP lože i mjesta za invalide, atletska je staza prekrivena plavom umjetnom travom, a zidovi ispod tribina plavim platnom. Stare stolice (5.000 stolica) donirane su u [[NK GOŠK Gabela]].<ref>[http://nkgoskgabela.weebly.com/stadion.html Stadion Podavala], nkgoskgabela.weebly.com, pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref>
Tribina istok zatvorena je za gledatelje zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa koji je pogodio Zagreb]] [[22. ožujka]] [[2020.]] godine, te je trenutačan kapacitet stadiona 24.851.<ref name="gnk"/>
== GNK Dinamo Zagreb II ==
{{glavni|GNK Dinamo Zagreb II}}
[[GNK Dinamo Zagreb II]] bila je druga momčad kluba. Osnovana je 2014., a ukinuta 2022.
== Nogometna škola Hitrec – Kacian ==
{{glavni|Nogometna škola Hitrec – Kacian}}
[[Slika:Velimir Zajec.jpg|desno|mini|150 px|[[Velimir Zajec]]]]
[[Slika:ISL-HRV (7).jpg|desno|mini|150 px|[[Luka Modrić]]]]
[[Slika:Andrej Kramarić 2018.jpg|desno|mini|150 px|[[Andrej Kramarić]] s 452 pogotka najbolji strijelac u povijesti nogometne škole]]
Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[Švicarska|švicarskom]] [[Grasshopper Club Zürich|Grasshoppersu]], a ''[[Kicker]]'', tada najveći športski list Europe, uvrstio ga je u najbolju momčad Starog kontinenta.
Bio je i prvi tehnički referent Dinama [[1945.]] godine, u čijoj su se radnoj sobi, u Električnoj centrali, u Gundulićevoj ulici, okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om [[1938.]] godine, a deset godina kasnije sudjelovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je [[Romeo Jozak]].
Prvi pisani tragovi o mlađim kategorijama sežu u [[1924.]] godinu kada je u Zagrebu prvi put odigrana je međunarodna utakmica juniora. U Zagrebu je 2. kolovoza gostovala jedna od tadašnjih najboljih bečkih momčadi Vienna i odigrala utakmicu protiv juniora [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]]. Susret je završio 4:2 pobjedom Bečana, a postava tih prvih juniora Građanskog glasila je: Petrović – Varkljan (Modlić), Knežević – Katić, Artl, Maldini – Igrački, Arnold, Bobnar, Ivančić, Očić.
Veliki napredak u razvoju nogometne škole dolazi krajem 30-ih godina prošlog stoljeća kada za trenera Građanskog dolazi legendarni [[Marton Bukovi]] koji radi mini revoluciju u radu s mladim igračima preuzimajući na sebe uz seniorsku momčad i rad s mlađim uzrastima. U školi su tih godina stasali Čonč, [[Stjepan Bobek|Bobek]], [[Branko Zebec|Zebec]].
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Dinamo nastavlja poklanjati posebnu pozornost radu s mladima i odgoju novih igrača. Ponovno je učitelj Bukovi inicijator kreacije novih naraštaja nogometaša nakon velikog egzodusa nogometne kvalitete iz Zagreba. Iz tog doba, juniorski sastav trenirao je bivši proslavljeni vratar Građanskog, [[Maksimilijan Mihelčič]]. Prve uspjehe i procvat pogona za rad s mlađim kategorijama klub doživljava [[1950.]], kada je skrb o juniorima preuzeo [[Mirko Kokotović]] te iste godine mladići osvajaju prvenstvo [[Zagreb]]a, Hrvatske i Jugoslavije.
Godine [[1952.]] istaknuti Branko Horvatek počeo je pripremati jednu od najistaknutijih generacija u plavom. Pod njegovom su paskom stasali [[Dražan Jerković]], [[Mladen Košćak]], [[Marijan Kolonić]] i mnogi drugi. Novi su naslov prvaka Dinamovi juniori osvojili [[1954.]] godine. Značajan trenutak u povijesti nogometne škole zbio se [[1967.]] godine kada su juniori predvođeni igračima kao što su [[Marijan Čerček]] i [[Marijan Novak]] ostvarili značajne uspjehe, osvojivši omladinski Kup Jugoslavije. Bio je to dovoljan povod za odluku o osnivanju prve nogometne škole pod nazivom Hitrec – Kacian. Odluka je donesena [[27. prosinca]] [[1967.]] godine.
Koliko je to bio značajan korak unaprijed pokazat će uspješne 1970-te kad su juniori tri puta zaredom bili prvaci Jugoslavije i jednom osvajači kupa i što je još važnije isprofilirali igrače za prvu momčad koji će kasnije postati ikone kluba. U prvim redovima to su [[Zlatko Kranjčar]], [[Velimir Zajec]], [[Josip Kuže]] i [[Marijan Vlak]]. Dinamo je ranih 80-ih počeo organizirano raditi s djecom već od 6. godine života (otvorena škola). Sve to sigurno je dalo velike rezultate klubu, u nogometnoj školi stasali su svjetski poznati igrači poput [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]] i [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]].
Ulaskom u 21. stoljeće dolazi do modernizacije nogometne škole i uspon u neslućene visine. Ozbiljni početak ustrojavanja Nogometne škole počeo je s Božidarom Šikićem kad se dodatno intenzivirao rad s mladima. Ipak, dizanje kvalitete na vrhunski europski nivo krenuo je dolaskom Romea Jozaka na mjesto direktora škole, [[2007.]] godine. Rad u školi organiziran je tako da svaka kategorija ima svoje trenere, a zajednički im je cilj osposobiti što više darovitih igrača za prvi sastav. Sve dobne kategorije postižu zapažene rezultate, juniori i kadeti nižu uspjehe u prvenstvu Hrvatske, Hrvatskom kupu, kao i na istaknutim međunarodnim turnirima.
Zapaženi igrači koji su stasali u nogometnoj školi zadnjih godina su: [[Eduardo da Silva]], [[Niko Kranjčar]], [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]], [[Dejan Lovren]], [[Milan Badelj]], [[Šime Vrsaljko]], [[Andrej Kramarić]], [[Mateo Kovačić]], [[Tin Jedvaj]], [[Alen Halilović]], [[Ante Ćorić]], [[Josip Brekalo]].
Nogometna škola je [[2004.]] godine dobila [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]].
Vještim vođenjem kluba Zdravko Mamić je kupio budućnost Dinama za idućih deset godina, stvorivši prvoklasnu akademiju za uzgoj mladih igrača, bolju od Ajaxove i usporedivu s Barceloninom La Masijom.<ref>[https://www.jutarnji.hr/sport/pise-t.-zidak-mamic-je-stvorio-skolu-koja-je-bolja-od-ajaxove-i-koja-se-moze-mjeriti-s-bar%C3%A7inom-la-masijom/86122/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124055357/https://www.jutarnji.hr/sport/pise-t.-zidak-mamic-je-stvorio-skolu-koja-je-bolja-od-ajaxove-i-koja-se-moze-mjeriti-s-bar%C3%A7inom-la-masijom/86122/ |date=24. studenoga 2018. }} Tomislav Židak: ''Mamić je stvorio školu koja je bolja od Ajaxove i koja se može mjeriti s Barçinom La Masijom'', 12. siječnja 2016. (pristupljeno 23. studenoga 2018.)</ref>
Dinamova nogometna škola zadnjih je godina smatrana jednom od najboljih u Europi. Dinamova škola je drugi najbolji proizvođač igrača koji trenutačno igraju u najjačim europskim ligama. Modri su u svojoj školi imali čak 67 igrača iz top liga koji su u klubu bili u razdoblju od 15. do 21. godine. Institut za nogometnu statistiku CIES objavio je popis najboljih nogometnih škola Europe, a prema njegovom istraživanju najbolja je Ajaxova sa 71 igračem u top ligama, a slijedi Dinamo sa 67 igrača.<ref name="Germanijak" />
Od igrača [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] koji su osvojili broncu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998.]] protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]], sedmorica su bili bivši igrači Dinama: [[Dražen Ladić]], [[Robert Prosinečki]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Krunoslav Jurčić]], kapetan momčadi [[Zvonimir Boban]] te [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatna kopačka]] [[Davor Šuker]], najbolji strijelac prvenstva sa 6 golova.
U polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018.]] godine Dinamo je bio rekorder s desetoricom igrača iz svoje nogometne škole dok su sljedeći po redu [[Manchester United]], [[Anderlecht]] i [[Standard Liege]] imali petoricu igrača.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/rusija2018/vijesti/dinamo-je-apsolutni-svjetski-rekorder-niti-jedan-klub-na-svijetu-nema-toliko-svojih-igraca-u-polufinalu-sp-a-pogledajte-kakva-je-to-dominacija/7581711/ Sportske novosti] ''DINAMO JE APSOLUTNI SVJETSKI REKORDER! Niti jedan klub na svijetu nema toliko 'svojih' igrača u polufinalu SP-a: Pogledajte kakva je to dominacija!'', 9. srpnja 2018. (pristupljeno 25. studenoga 2018.)</ref> Od 23 hrvatskih reprezentativaca koji su osvojili srebro u Rusiji, čak njih 14 su bili igrači Dinama.
Od igrača koji su nastupili u [[Završnica Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva]] [[2018.]] u [[Rusija|Rusiji]] protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] šestorica su bivši igrači Dinama: [[Šime Vrsaljko]], [[Dejan Lovren]], [[Domagoj Vida]], [[Marcelo Brozović]], [[Mario Mandžukić]] i [[Luka Modrić]], kapetan i najbolji igrač svjetskog prvenstva odnosno osvajač [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatne lopte]]. Kapetani reprezentacije Boban i Modrić su ujedno i bivši kapetani Dinama, a Boban je najmlađi kapetan Dinama u povijesti.
Juniori Dinama osvojili su [[Manchester United Premijer kup]] [[2013.]] godine u [[Manchester]]u. Mlada momčad Dinama osvojila je [[FIFA Kup mladih]] [[2018.]] godine.
Dinamovi juniori su se pobjedom nad vršnjacima iz [[Southampton F.C.|Southamptona]] 3:1 u polufinalu elitnog natjecanja [[Internacionalni kup Premier lige]], neslužbene Lige prvaka za taj uzrast, plasirali u finale s [[FC Bayern München|Bayernom]].<ref>[https://www.germanijak.hr/vijesti/u23-southampton-u23-dinamo-1-3-dinamovci-u-finalu-elitnog-natjecanja/60470 Germanijak.hr] ''U23 Southampton – U23 Dinamo 1:3: Dinamovci u finalu elitnog natjecanja '', 10. travnja 2019. (pristupljeno 14. travnja 2019.)</ref> Finale su izgubili 2:0.
Dinamo je [[2019.]] godine igrao četvrtfinale [[UEFA Liga mladih|Lige prvaka mladih]] s juniorima [[Chelsea F.C.|Chelsea]] gdje su ispali nakon jedanaesteraca.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/od-16-sati-juniori-dinama-u-londonu-protiv-chelseaja-po-povijesni-uspjeh-1310939 Večernji.hr] ''Dinamo vodio 2:0 pa ispao na penale, Chelsea spasio hrvatski vratar'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 14. travnja 2019.)</ref> Dinamovi juniori su se plasirali u četvrtfinale Lige prvaka mladih 2020. godine protiv [[Benfica|Benfice]].
== Vječni derbi ==
{{Glavni|Vječni derbi}}
'''[[Vječni derbi]]''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći suparništvo, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih ''bilih'' i zagrebačkih ''plavih'' traje od [[1913.]] godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu.
Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a od [[1946.]] godine do kolovoza 2022. odigrano je 233 derbija u prvenstvu, kupu i superkupu. Dinamo je zabilježio 102 pobjede, Hajduk 72, a 59 utakmica je završilo neodlučenim rezultatom. Od osamostaljenja Hrvatske odigrano je 130 derbija. Dinamo je zabilježio 62 pobjede, Hajduk 36, a 32 puta utakmica je završila bez pobjednika.
'''Statistika''' <br>
''Zadnji put ažurirano 13. kolovoza 2022.''
{| class="wikitable"
|-
!1913. – 1941.
| Građanski – Hajduk
|align="right"| 30
|align="right"| 12
|align="right"| 9
|align="right"| 9
|align="center"| 55:49
|-
!1946. – 1991.
| Dinamo – Hajduk
|align="right"| 103
|align="right"| 40
|align="right"| 27
|align="right"| 36
|align="center"| 147:137
|-
!1992. – 2021.
| Dinamo – Hajduk
|align="right"| 130
|align="right"| 62
|align="right"| 32
|align="right"| 36
|align="center"| 189:127
|-
!Ukupno
!
!align=right!| 263
!align=right!| 114
!align=right!| 68
!align=right!| 81
!align="center"| 391:313
|}
== Momčad ==
=== Trenutačna momčad ===
''Zadnji put ažurirano: 28. srpnja 2023.''
{{Fs start}}
{{Fs player|br= 1|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Danijel Zagorac]]}}
{{Fs player|br= 2|poz=DF|nac={{Z|IRN}}|ime=[[Sadegh Moharrami]]|ostao1=}}
{{Fs player|br= 4|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Boško Šutalo]]|ostao1=}}
{{Fs player|br= 6|poz=DF|nac={{Z|FRA}}|ime=[[Maxime Bernauer]]|ostao1=}}
{{Fs player|br= 7|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Luka Ivanušec]]|ostao1=}}
{{Fs player|br= 8|poz=MF|nac={{Z|BIH}}|ime=[[Anes Krdžalić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br= 9|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Bruno Petković]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=10|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Martin Baturina]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=11|poz=FW|nac={{Z|AZE}}|ime=[[Mahir Emreli]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=13|poz=DF|nac={{Z|MAK}}|ime=[[Stefan Ristovski]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=14|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Robert Ljubičić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=15|poz=DF|nac={{Z|UKR}}|ime=[[Bogdan Mihajličenko]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=17|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Fran Topić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=18|poz=FW|nac={{Z|ŠVI}}|ime=[[Josip Drmić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=20|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Antonio Marin]]|ostao1=}}
{{Fs mid}}
{{Fs player|br=25|poz=MF|nac={{Z|BIH}}|ime=[[Petar Sučić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=27|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Josip Mišić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=30|poz=MF|nac={{Z|JAP}}|ime=[[Takuro Kaneko]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=31|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Marko Bulat]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=33|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=36|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Luka Vrbančić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=37|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Josip Šutalo]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=39|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Mauro Perković]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=40|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Dominik Livaković]]|ostao1=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''}}
{{Fs player|br=41|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Gabriel Rukavina]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=42|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Luka Lukanić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=55|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Dino Perić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=66|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Bartol Barišić]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=70|poz=FW|nac={{Z|BIH}}|ime=[[Luka Menalo]]|ostao1=}}
{{Fs player|br=77|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Dario Špikić]]|ostao1=}}
{{Fs end}}
=== Na posudbi ===
{{Fs start}}
{{Fs player|br=|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Petar Bočkaj]]|ostao1=posuđen {{Z|CIP}} [[Pafos FC|Pafosu]] do 30. lipnja 2024.}}
{{Fs player|br=|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Marko Soldo]]|ostao1=posuđen [[HNK Gorica|Gorici]] do 30. lipnja 2024.}}
{{Fs player|br=|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Marko Brkljača]]|ostao1=posuđen {{Z|SLO}} [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminiju]] do 18. siječnja 2024.}}
{{Fs mid}}
{{Fs player|br=|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Marko Tolić]]|ostao1=posuđen {{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovanu iz Bratislave]] do 30. lipnja 2024.}}
{{Fs player|br=|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Jakov Gurlica]]|ostao1=posuđen {{Z|SLO}} [[NK Bravo Ljubljana|u Bravo]] do 30. lipnja 2024.}}
{{Fs player|br=|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Maro Katinić]]|ostao1=posuđen {{Z|SLO}} [[NK Bravo Ljubljana|u Bravo]] do 18. siječnja 2024.}}
{{Fs end}}
== Momčadi prvaka ==
Slijede momčadi prvaka za svaku sezonu u klupskoj povijesti osim onih u kojima je Građanski bio prvak [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], no nije bio prvak [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|države]]. Također ne uključuje podatke za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije, Ratno prvenstvo grada Zagreba, Prvenstvo grada Zagreba, Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza, Prvenstvo Zagreba 1946. i Hrvatsku ligu 1946. Iza imena svakog igrača naveden je broj njegovih ligaških nastupa i pogodaka za tu sezonu.
<gallery>
Datoteka:Gradanski 1923.jpg|Građanski, prvak u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]]
Datoteka:Gradanski 1926.jpg|Građanski, prvak u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]]
Datoteka:Gradjanski 1937.jpg|Građanski, prvak u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]]
</gallery>
{|class="prettytable"
! Sezona
! Igrači
! Trener
! Najbolji strijelac
! Napomena
!Izvor
|-
|align=center valign=top |1923.
|[[Franjo Mantler]] (7/9), [[Dragutin Babić]] (7/3), [[Viktor Götz]] (7/2), [[Antun Pavleković]] (7/2), [[Fritz Ferderber]] (7/1), [[Rudolf Rupec]] (7/1), [[Dragutin Vrđuka]] (7/1), [[Stjepan Pasinek]] (6/4), [[Dragutin Vragović]] (6/3), [[Emil Perška]] (6/2), [[Jaroslav Šifer]] (5), [[Dragutin Bažant]] (2), [[Hugo Kinert]] (1/1), [[Marijan Golner]] (1), [[Dušan Pejnović]] (1)
|[[Arthur Gaskell]]
|[[Franjo Mantler]] (9)
|Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|Prvenstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1923.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.]] Građanski je osvojio oba natjecanja.
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1923 Sezona 1923.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |1926.
|[[Franjo Giller]] (13/18), [[Dragutin Vragović]] (13/6), [[Gustav Remec]] (13), [[Franjo Mantler]] (12/12), [[Emil Perška]] (12/9), [[Maksimilijan Mihelčič]] (12), [[Rudolf Hitrec]] (10/4), [[Géza Ábrahám]] (8/9), [[Ivan Ivančić (nogometaš)|Ivan Ivančić]] (8), [[Stjepan Pasinek]] (7/7), [[Luka Vidnjević]] (7/1), [[Zvonimir Artl]] (7), [[Eugen Dasović]] (5/2), [[Rudolf Rupec]] (5), [[Miroslav Arnold]] (3/1), [[Dragutin Babić]] (3), [[Antun Pavleković]] (2/2), „Očić” (2), [[Josip Polić]] (2), „Potocki” (1/4), „Galović” (1), „Gjurgjan” (1), [[Vladimir Kokotović]] (1), [[Đuro Petermanec]] (1), [[Šloser Stanković]] (1), [[Ljubomir Štampfl]] (1), [[Vilim Vokaun]] (1), [[Vilim Witte]] (1)
|[[Imre Poszony]]
|[[Franjo Giller]] (18)
|Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|Prvenstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1926.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.]] Građanski je osvojio oba natjecanja.
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1926 Sezona 1926.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |1928.
|[[Slavin Cindrić]] (19/28), [[Franjo Mantler]] (19), [[Rudolf Hitrec]] (18), [[Viktor Pikić]] (17/1), [[Maksimilijan Mihelčič]] (17), [[Nikola Babić (nogometaš)|Nikola Babić]] (16/11), [[Emil Perška]] (16/5), [[Zvonimir Stanković]] (15/3), [[Dragutin Babić]] (13/11), [[Zvonimir Gmajnički]] (12), [[Stjepan Pasinek]] (8/10), [[Mato Mekić]] (7), [[Gustav Remec]] (7), [[Franjo Giler]] (5/2), [[Ivan Ivančić (nogometaš)|Ivan Ivančić]] (4/2), „Bugar” (3), [[Dragutin Bratulić]] (2), [[Mirko Korošec]] (2), [[Stanislav Kreč]] (2), [[Đuro Petermanec]] (2), [[Anton Gumhalter]] (1), [[Franjo Kovačić]] (1), [[Rudolf Kralj]] (1), [[Hermenegildo Kranjc]] (1), [[Alfons Pažur]] (1)
|[[Josef Brandstätter]]
|[[Slavin Cindrić]] (28)
|Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|Prvenstva Jugoslavije 1928.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.]] Građanski je osvojio oba natjecanja.
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1928 Sezona 1928.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]]
|[[Emil Urch]] (18), [[Branko Pleše]] (17/11), [[Mirko Kokotović]] (17/2), [[Ivan Jazbinšek]] (17), [[Josip Kovačević]] (16), [[August Lešnik]] (15/16), [[Bernard Hügl]] (15), [[Ivica Medarić]] (14/7), [[Svetozar Đanić]] (13/4), [[Milan Antolković]] (12/7), [[August Bivec]] (11), [[Miroslav Brozović]] (10/2), [[Franjo Cesarec]] (7), [[Antun Pogačnik]] (5), [[August Jutt]] (3), [[Marko Rajković]] (3), [[Idriz Lađarević]] (2), [[Boris Župančić]] (2), [[Dragutin Košutić]] (1)
|[[Márton Bukovi]]
|[[August Lešnik]] (16)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1936/37 Sezona 1936./37.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |1939./40.
|[[August Lešnik]] (28/40), [[Ivan Jazbinšek]] (26), [[Franjo Wölfl]] (24/25), [[Florijan Matekalo]] (23/10), [[Zvonimir Cimermančić]] (22/11), [[Milan Antolković]] (22/8), [[Franjo Glaser]] (22/1), [[Ivan Belošević]] (21), [[Mirko Kokotović]] (20/2), [[Miroslav Brozović]] (20/1), [[August Jutt]] (19), [[Svetozar Đanić]] (15/8), [[Drago Žalant]] (15/5), [[Ivan Šuprina]] (15), [[Bernard Hügl]] (6), [[Emil Urch]] (5), [[Branko Pleše]] (3/2), [[Vladimir Cingula]] (1), [[Marjan Peštaj]] (1)
|[[Márton Bukovi]]
|[[August Lešnik]] (40)
|Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|Hrvatsko-slovenske lige 1939./40.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|Prvenstva Jugoslavije 1939./40.]] Građanski je osvojio oba natjecanja.
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1939/40 Sezona 1939./40.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]]
|
|
|
|Nedostaju podatci o imenima igrača, broju nastupa i pogodaka
|<!--- Ne navoditi podatke koji se poklapaju s onima na ovoj web-stranici: https://web.archive.org/web/20150123055736/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194142 Prema ovom linku golmani su odigrali sveukupno 7 utakmica, a liga je te sezona imala 8 utakmica. Također zbroj svih nastupa svih igrača iznosi 78. 78 podijeljeno s 8 (brojem utakmica) daje 9,75 što je nemoguće jer je moralo biti 11 igrača na terenu na početku svake utakmice. U slučaju da netko jednog dana nađe podatke i postavi ih ovdje, neka ih također postavi i u članku 1. HŠK Građanski Zagreb. Ovaj komentar je napisao Croxyz 2023. --->
|-
|align=center valign=top |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]]
|[[Zvonimir Cimermančić]] (22/18), [[Ernest Dubac]] (22/2), [[Miroslav Brozović]] (22/1), [[Mirko Kokotović]] (21/6), [[Ivan Jazbinšek]] (21/1), [[August Lešnik]] (20/28), [[Franjo Glaser]] (20), [[Gustav Lechner]] (20), [[Milan Antolković]] (18/9), [[Franjo Wölfl]] (17/31), [[Branko Pleše]] (13/1), [[Ivica Reiss]] (12/6), [[Vlado Zajec]] (5), [[Franjo Šoštarić]] (2), [[Zvonko Canjuga]] (2), „Vidović” (2)
|[[Márton Bukovi]]
|[[Franjo Wölfl]] (31)
|
|<ref>[https://web.archive.org/web/20150220012641/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194243 Sezona 1942./43.], povijestdinama.com, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]]
|[[Zvonimir Cimermančić]] (18/10), [[Željko Čajkovski]] (18/6), [[Branko Pleše]] (18/2), [[Josip Drago Horvat]] (18), [[Franjo Wölfl]] (17/22), [[Ratko Kacian]] (16/4), [[Marko Jurić (nogometaš)|Marko Jurić]] (12), [[Ivica Reiss]] (10/2), [[Krešo Pukšec]] (10), [[Aleksandar Benko]] (9/4), [[Josip Babić (nogometaš)|Josip Babić]] (9), [[Ivica Horvat|Ivan Horvat]] (9), [[Ivan Jazbinšek]] (9), [[Božidar Senčar]] (7/4), [[Slavko Arneri]] (6), [[Đuka Strugar]] (4), [[Zvonimir Monsider]] (3), [[Zvonko Strnad]] (2/1), [[Mirko Kokotović]] (2), [[Dragutin Lojen]] (1)
|[[Mirko Kokotović]], [[Karl Mütsch]]
|[[Franjo Wölfl]] (22)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1947/48 Sezona 1947./48.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]]
|[[Dionizije Dvornić]] (26/15), [[Vladimir Čonč]] (26/14), [[Josip Šikić]] (25), [[Željko Čajkovski]] (24/13), [[Branko Režek]] (23/2), [[Aleksandar Benko]] (21/13), [[Lav Mantula]] (21/2), [[Tomislav Crnković]] (20), [[Ivica Horvat|Ivan Horvat]] (20), [[Branko Kralj]] (16), [[Stojan Osojnak]] (10/9), [[Luka Lipošinović]] (10/3), [[Emil Ferković]] (10), [[Vladimir Majerović]] (10), [[Dragutin Cizarić]] (9), [[Josip Drago Horvat]] (6), [[Ivica Banožić]] (3), [[Dragutin Kukec]] (3), [[Zvonimir Cimermančić]] (2), [[Zvonko Strnad]] (1)
|[[Ivan Jazbinšek]]
|[[Dionizije Dvornić]] (15)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1953/54 Sezona 1953./54.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]]
|[[Tomislav Crnković]] (25), [[Branko Režek]] (24/2), [[Gordan Irović]] (24), [[Josip Šikić]] (24), [[Dražan Jerković]] (22/17), [[Franjo Gašpert]] (22/8), [[Mladen Košćak]] (22), [[Luka Lipošinović]] (20/8), [[Vladimir Čonč]] (20/3), [[Željko Matuš]] (20/2), [[Ivica Banožić]] (18), [[Aleksandar Benko]] (12/8), [[Drago Hmelina]] (8/2), [[Ivan Šantek]] (8), [[Emil Ferković]] (5), [[Zdravko Prelčec]] (4/1), [[Bernard jr. Hügl]] (3), [[Vladimir Majerović]] (2), [[Marijan Kolonić]] (1)
|[[Gustav Lechner]]
|[[Dražan Jerković]] (17)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1957/58 Sezona 1957./58.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]]
|[[Marko Mlinarić]] (33/2), [[Marijan Vlak]] (32), [[Snješko Cerin]] (31/19), [[Petar Bručić]] (31/2), [[Dragan Bošnjak]] (30/2), [[Džemal Mustedanagić]] (29), [[Velimir Zajec]] (28/1), [[Zvjezdan Cvetković]] (26/3), [[Milivoj Bračun]] (26), [[Stjepan Deverić]] (25/11), [[Zoran Panić]] (23/8), [[Zlatko Kranjčar]] (17/12), [[Ismet Hadžić]] (16), [[Emil Dragičević]] (15/1), [[Zlatan Arnautović (nogometaš)|Zlatan Arnautović]] (9/4), [[Borislav Cvetković]] (9/1), [[Željko Hohnjec]] (9/1), [[Drago Dumbović]] (6), [[Marin Kurtela]] (6), [[Milan Ćalasan]] (4), [[Branko Devčić]] (3), [[Zvonko Marić]] (3), [[Mladen Munjaković]] (3), [[Radimir Bobinac]] (2), [[Davor Braun]] (2), [[Čedo Jovićević]] (1), [[Eddie Krncevic]] (1)
|[[Miroslav Blažević]]
|[[Snješko Cerin]] (19)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1981/82 Sezona 1981./82.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]]
|[[Goran Vlaović]] (29/23), [[Andrej Panadić]] (29/3), [[Slavko Ištvanić]] (29), [[Mario Stanić]] (26/10), [[Sead Halilović]] (26/5), [[Josip Gašpar]] (26), [[Igor Cvitanović]] (25/15), [[Željko Adžić]] (25/10), [[Dževad Turković]] (25/7), [[Damir Lesjak]] (24/3), [[Vjekoslav Škrinjar]] (21/2), [[Dražen Ladić]] (16), [[Alen Peternac]] (15/1), [[Miralem Ibrahimović]] (13), [[Željko Šoić]] (12/1), [[Željko Pakasin]] (7/4), [[Goran Borović]] (5), [[Dario Šimić]] (5), [[Mario Kuš]] (4), [[Dražen Madunović]] (4), [[Miro Katić]] (3/3), [[Domagoj Kosić]] (3/1), [[Tomislav Butina]] (1), [[Silvio Marić]] (1)
|[[Miroslav Blažević]]
|[[Goran Vlaović]] (23)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1992/93 Sezona 1992./93.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]]
|[[Josip Gašpar]] (28/3), [[Mark Viduka]] (27/12), [[Damir Krznar]] (27/2), [[Srđan Mladinić]] (27/2), [[Dario Šimić]] (26/3), [[Zoran Mamić]] (25/5), [[Alen Petrović]] (24/3), [[Zvonimir Soldo]] (24/2), [[Dževad Turković]] (24/2), [[Igor Cvitanović]] (23/19), [[Marko Mlinarić]] (23/2), [[Silvio Marić]] (22/3), [[Dražen Ladić]] (22), [[Zoran Slišković]] (20/3), [[Miljenko Kovačić]] (16/4), [[Joško Jeličić]] (11/5), [[Danijel Štefulj]] (11/2), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (11), [[Edin Mujčin]] (10/1), [[Miralem Ibrahimović]] (10), [[Domagoj Kosić]] (9/1), [[Stjepan Tomas]] (7), [[Mario Cvitanović]] (4), [[Daniel Šarić]] (4), [[Krešimir Radić]] (2), [[Mirza Golubica]] (1)
|[[Zlatko Kranjčar]]
|[[Igor Cvitanović]] (19)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1992/93 Sezona 1992./93.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]]
|[[Igor Cvitanović]] (27/20), [[Silvio Marić]] (26/13), [[Dario Šimić]] (26/6), [[Srđan Mladinić]] (26/3), [[Mark Viduka]] (25/18), [[Krunoslav Jurčić]] (24/7), [[Dražen Ladić]] (24), [[Josip Gašpar]] (22/1), [[Edin Mujčin]] (21/5), [[Daniel Šarić]] (21/2), [[Damir Krznar]] (20/1), [[Stjepan Tomas]] (19/1), [[Zoran Slišković]] (18/1), [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (17), [[Danijel Štefulj]] (16/1), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (15), [[Alen Petrović]] (14/1), [[Mario Cvitanović]] (12/1), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (11/1), [[Renato Jurčec]] (9/5), [[Miralem Ibrahimović]] (7), [[Miljenko Kovačić]] (6), [[Marinko Galič]] (4), [[Domagoj Kosić]] (4), [[Dževad Turković]] (1)
|[[Otto Barić]] (29) i [[Marijan Vlak]] (1)
|[[Igor Cvitanović]] (20)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1995/96 Sezona 1995./96.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]]
|[[Dario Šimić]] (29/2), [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (27/12), [[Edin Mujčin]] (27/6), [[Krunoslav Jurčić]] (27/3), [[Dražen Ladić]] (27), [[Stjepan Tomas]] (26/1), [[Mark Viduka]] (25/8), [[Daniel Šarić]] (23/5), [[Mario Cvitanović]] (23), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (23), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (21/2), [[Damir Krznar]] (20/2), [[Silvio Marić]] (18/7), [[Joško Jeličić]] (17/3), [[Robert Prosinečki]] (16/5), [[Igor Cvitanović]] (14/9), [[Nermin Šabić]] (13), [[Tomo Šokota]] (12/4), [[Renato Jurčec]] (10/3), [[Tomislav Butina]] (6), [[Srđan Mladinić]] (6), [[Danijel Štefulj]] (6), [[Mihael Mikić]] (5/2), [[Igor Bišćan]] (5), [[Damir Milinović]] (3), [[Josip Šimić]] (3), [[Zoran Brlenić]] (2), [[Alen Petrović]] (2), [[Branko Banović]] (1), [[Josip Gašpar]] (1), [[Miralem Ibrahimović]] (1), [[Juan Carlos Muñoz]] (1)
|[[Zlatko Kranjčar]] (17), [[Marijan Vlak]] (14) i [[Hrvoje Braović]] (1)
|[[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (12)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1997/98 Sezona 1997./98.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 1998./99.|1998./99.]]
|[[Dražen Ladić]] (31), [[Mario Tokić]] (30), [[Edin Mujčin]] (28/10), [[Mario Cvitanović]] (28/1), [[Daniel Šarić]] (26/1), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (25), [[Krunoslav Jurčić]] (23/3), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (23), [[Tomo Šokota]] (21/4), [[Joško Jeličić]] (20/6), [[Igor Bišćan]] (19/2), [[Ardian Kozniku]] (18/3), [[Nermin Šabić]] (17), [[Mihael Mikić]] (15/6), [[Robert Prosinečki]] (15/4), [[Josip Šimić]] (15/3), [[Silvio Marić]] (14/5), [[Damir Krznar]] (14/1), [[Dario Šimić]] (13/1), [[Kazuyoshi Miura]] (12), [[Gražvydas Mikulėnas]] (11/3), [[Stjepan Tomas]] (11), [[Mark Viduka]] (7/2), [[Danijel Štefulj]] (4), [[Goce Sedloski]] (3), [[Branko Banović]] (2), [[Srđan Mladinić]] (1), [[Vladimir Vasilj]] (1)
|[[Velimir Zajec]] (15), [[Zlatko Kranjčar]] (8), [[Ilija Lončarević]] (8), [[Ivan Bedi]] (1) i [[Hrvoje Braović]] (1)
|[[Edin Mujčin]] (10)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1998/99 Sezona 1998./99.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 1999./00.|1999./00.]]
|[[Tomo Šokota]] (30/21), [[Stjepan Tomas]] (30), [[Igor Bišćan]] (29/6), [[Daniel Šarić]] (28/1), [[Dražen Ladić]] (28), [[Mihael Mikić]] (26/6), [[Edin Mujčin]] (25/3), [[Mario Tokić]] (25/1), [[Mario Cvitanović]] (24/1), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (21), [[Josip Šimić]] (20/14), [[Robert Prosinečki]] (19/5), [[Renato Pilipović]] (19), [[Nermin Šabić]] (18/1), [[Zoran Pavlović]] (15/2), [[Krunoslav Jurčić]] (14/4), [[Igor Cvitanović]] (12/6), [[Damir Krznar]] (12/1), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (12/1), [[Goce Sedloski]] (10/1), [[Miljenko Mumlek]] (9/5), [[Mario Bazina]] (9/1), [[Ardian Kozniku]] (8/1), [[Tomislav Butina]] (6), [[Gražvydas Mikulėnas]] (4/1), [[Joško Jeličić]] (4), [[Saša Bjelanović]] (1), [[Vladimir Vasilj]] (1)
|[[Marijan Vlak]] (21) i [[Osvaldo Ardiles]] (11)
|[[Tomo Šokota]] (21)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1999/00 Sezona 1999./00.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2002./03.|2002./03.]]
|[[Tomislav Butina]] (32), [[Dumitru Mitu]] (31/9), [[Goce Sedloski]] (30/2), [[Mihael Mikić]] (28/3), [[Edin Mujčin]] (28/2), [[Jasmin Agić]] (28), [[Ivica Olić]] (27/16), [[Dario Smoje]] (25/6), [[Boško Balaban]] (24/15), [[Silvio Marić]] (24/7), [[Kristijan Polovanec]] (24), [[Niko Kranjčar]] (21/4), [[Dario Zahora]] (16/3), [[Mario Jurić]] (15/1), [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (14/3), [[Dino Drpić]] (14/1), [[Damir Krznar]] (14), [[Dalibor Poldrugač]] (13/1), [[Boštjan Cesar]] (11), [[Spomenko Bošnjak]] (7/1), [[Jerko Leko]] (4/1), [[Enes Mešanović]] (3), [[Mate Dragičević]] (2/1), [[Mario Čutura]] (1), [[Mario Jozić]] (1), [[Danijel Krivić]] (1)
|[[Miroslav Blažević]]
|[[Ivica Olić]] (16)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2002/03 Sezona 2002./03.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]]
|[[Luka Modrić]] (32/8), [[Ivan Turina]] (32), [[Vedran Ćorluka]] (31/3), [[Dino Drpić]] (31/1), [[Zoran Mamić]] (30/3), [[Eduardo]] (29/21), [[Marijan Buljat]] (29/1), [[Mathias Chago]] (28/3), [[Ivan Bošnjak]] (27/22), [[Hrvoje Čale]] (25/2), [[Etto]] (24/5), [[Silvio Marić]] (22/1), [[Anderson Costa]] (13/2), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (12/1), [[Goran Ljubojević]] (11/1), [[Dumitru Mitu]] (11/1), [[Miroslav Šarić]] (10), [[Eddy Bosnar]] (8), [[Carlos]] (7/1), [[Mario Lučić]] (7), [[Ognjen Vukojević]] (6), [[Boštjan Cesar]] (5/2), [[Vitor Júnior]] (5), [[Dario Zahora]] (5), [[Vedran Ješe]] (1), [[Teo Kardum]] (1), [[Dejan Lovren]] (1)
|[[Josip Kuže]]
|[[Ivan Bošnjak]] (22)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2005/06 Sezona 2005./06.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]]
|[[Eduardo]] (32/34), [[Dino Drpić]] (31/5), [[Ognjen Vukojević]] (31), [[Luka Modrić]] (30/6), [[Vedran Ćorluka]] (30/4), [[Filip Lončarić]] (26), [[Carlos]] (24/1), [[Davor Vugrinec]] (21/12), [[Zoran Mamić]] (18), [[Mario Cvitanović]] (17/2), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (17), [[Marijan Buljat]] (16/1), [[Hrvoje Čale]] (16), [[Jasmin Agić]] (15/1), [[Gordon Schildenfeld]] (15/1), [[Josip Tadić]] (13/5), [[Etto]] (13/1), [[Sammir]] (13/1), [[Nikola Pokrivač]] (13), [[Dario Jertec]] (12), [[Mihael Mikić]] (10/3), [[Anderson Costa]] (10/1), [[Saško Pandev]] (10/1), [[Jens Nowotny]] (10), [[Ivan Turina]] (7), [[Goran Ljubojević]] (5/3), [[Stjepan Babić (nogometaš)|Stjepan Babić]] (1), [[Tomislav Havojić]] (1), [[Sandi Hudorović]] (1)
|[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (20), [[Josip Kuže]] (11) i [[Džemal Mustedanagić]] (2)
|[[Eduardo]] (34)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2006/07 Sezona 2006./07.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]]
|[[Mario Mandžukić]] (29/12), [[Ognjen Vukojević]] (29/11), [[Hrvoje Čale]] (28/1), [[Josip Tadić]] (27/11), [[Luka Modrić]] (25/13), [[Georg Koch]] (25), [[Sammir]] (24/4), [[Ivica Vrdoljak]] (24/3), [[Etto]] (23/1), [[Dino Drpić]] (22/1), [[Franck Manga Guela]] (21/2), [[Mihael Mikić]] (21/1), [[Boško Balaban]] (18/11), [[Nikola Pokrivač]] (17/5), [[Gordon Schildenfeld]] (17/1), [[Marijan Buljat]] (16/2), [[Carlos]] (15/1), [[Tomo Šokota]] (13/5), [[Davor Vugrinec]] (13/4), [[Mathias Chago]] (10), [[Tomislav Mikulić]] (10), [[Igor Bišćan]] (9), [[Ivan Kelava]] (7), [[Domagoj Antolić]] (5), [[Tomislav Barbarić]] (5), [[Dario Jertec]] (2/1), [[Filip Lončarić]] (2), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (2), [[Ivan Peko]] (1)
|[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (18), [[Zvonimir Soldo]] (14) i [[Rajko Magić]] (1)
|[[Luka Modrić]] (13)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2007/08 Sezona 2007./08.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]]
|[[Sammir]] (32/8), [[Milan Badelj]] (31/4), [[Ivica Vrdoljak]] (29/3), [[Mario Mandžukić]] (28/16), [[Igor Bišćan]] (27/1), [[Mirko Hrgović]] (25/2), [[Tomislav Butina]] (24), [[Luis Ibáñez]] (23/1), [[Josip Tadić]] (22/4), [[Dejan Lovren]] (22/1), [[Pedro Morales]] (21/7), [[Mathias Chago]] (16/2), [[Etto]] (16/1), [[Mihael Mikić]] (15), [[Ilija Sivonjić]] (14/3), [[Boško Balaban]] (13/6), [[Ivan Tomečak]] (13/4), [[Dino Drpić]] (13), [[Adrián Calello]] (12), [[Robert Kovač]] (12), [[Ivan Kelava]] (10), [[Miroslav Slepička]] (9/6), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (8/1), [[Carlos]] (7), [[Tomo Šokota]] (6/1), [[Tomislav Barbarić]] (6), [[Guillermo Suárez]] (5), [[Andrej Kramarić]] (1), [[Mate Maleš]] (1)
|[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (16), [[Krunoslav Jurčić]] (13) i [[Marijan Vlak]] (4)
|[[Mario Mandžukić]] (16)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2008/09 Sezona 2008./09.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]
|[[Milan Badelj]] (27/11), [[Ivica Vrdoljak]] (27), [[Sammir]] (26/5), [[Tomislav Butina]] (25), [[Mario Mandžukić]] (24/14), [[Andrej Kramarić]] (24/7), [[Tomislav Barbarić]] (22/4), [[Pedro Morales]] (21/13), [[Etto]] (21), [[Adrián Calello]] (20), [[Leandro Cufré]] (18), [[Luis Ibáñez]] (18), [[Ivan Tomečak]] (17/1), [[Miroslav Slepička]] (15/4), [[Robert Kovač]] (14), [[Dejan Lovren]] (14), [[Dimitrios Papadopoulos]] (13/2), [[Ilija Sivonjić]] (11/6), [[Domagoj Antolić]] (10), [[Šime Vrsaljko]] (10), [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] (9/3), [[Igor Bišćan]] (8), [[Karlo Primorac]] (7), [[Denis Glavina]] (4), [[Filip Lončarić]] (4), [[Mathias Chago]] (3), [[Carlos]] (2), [[Frano Mlinar]] (1), [[Dominik Picak]] (1), [[Ivan Turina]] (1)
|[[Krunoslav Jurčić]]
|[[Mario Mandžukić]] (14)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2009/10 Sezona 2009./10.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]
|[[Milan Badelj]] (29/6), [[Leandro Cufré]] (26), [[Ivan Kelava]] (24), [[Sammir]] (22/10), [[Fatos Beqiraj]] (22/8), [[Ivan Tomečak]] (22/4), [[Luis Ibáñez]] (22/2), [[Tonel]] (22/2), [[Ante Rukavina]] (21/4), [[Jakub Sylvestr]] (21/2), [[Arijan Ademi]] (21), [[Adrián Calello]] (18/2), [[Pedro Morales]] (16/3), [[Mathias Chago]] (16/2), [[Šime Vrsaljko]] (16/1), [[Igor Bišćan]] (14), [[Andrej Kramarić]] (12/1), [[Leonard Mesarić]] (11/1), [[Tomislav Barbarić]] (10/1), [[Etto]] (10), [[Mateo Kovačić]] (7/1), [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] (7), [[Josip Brezovec]] (6), [[Filip Lončarić]] (6), [[Mario Šitum]] (5/1), [[Ilija Sivonjić]] (5), [[Antun Palić]] (4), [[Miroslav Slepička]] (3/1), [[Domagoj Antolić]] (1), [[Tomislav Butina]] (1)
|[[Vahid Halilhodžić]] (24), [[Velimir Zajec]] (3), [[Marijo Tot]] (2) i [[Sreten Ćuk]] (1)
|[[Sammir]] (10)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2010/11 Sezona 2010./11.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]
|[[Domagoj Vida]] (29/2), [[Fatos Beqiraj]] (28/15), [[Ivan Kelava]] (27), [[Luis Ibáñez]] (26/7), [[Mateo Kovačić]] (25/4), [[Milan Badelj]] (24/3), [[Jerko Leko]] (23/2), [[Ivan Krstanović]] (22/10), [[Šime Vrsaljko]] (22), [[Sammir]] (21/5), [[Tonel]] (20/2), [[Ante Rukavina]] (19/5), [[Adrián Calello]] (19/1), [[Mehmed Alispahić]] (17/4), [[Ivan Tomečak]] (14/3), [[Mario Šitum]] (11/4), [[Nikola Pokrivač]] (11/2), [[Josip Šimunić]] (11), [[Jakub Sylvestr]] (11), [[Josip Pivarić]] (10/3), [[Leandro Cufré]] (10), [[Arijan Ademi]] (5), [[Igor Bišćan]] (3), [[Filip Lončarić]] (3), [[Pedro Morales]] (2/1), [[Andrej Kramarić]] (1), [[Antun Palić]] (1), [[Ante Puljić]] (1), [[Dino Špehar]] (1)
|[[Krunoslav Jurčić]] (17) i [[Ante Čačić]] (13)
|[[Fatos Beqiraj]] (15)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2011/12 Sezona 2011./12.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]
|[[Ivan Kelava]] (33), [[Sammir]] (28/13), [[Josip Pivarić]] (28/3), [[Fatos Beqiraj]] (27/4), [[Josip Šimunić]] (25/1), [[Šime Vrsaljko]] (25), [[Arijan Ademi]] (24/3), [[Ante Rukavina]] (23/4), [[Marcelo Brozović]] (23/2), [[Ivan Krstanović]] (22/7), [[Luis Ibáñez]] (20/2), [[Duje Čop]] (19/9), [[Alen Halilović]] (18/2), [[Domagoj Vida]] (15/4), [[Jerko Leko]] (14/2), [[Mehmed Alispahić]] (13/1), [[Tin Jedvaj]] (13/1), [[Mateo Kovačić]] (11/1), [[Said Husejinović]] (10/2), [[Ante Puljić]] (10/1), [[Zvonko Pamić]] (9/2), [[Lee Addy]] (8), [[Ivan Tomečak]] (8), [[Ivan Peko]] (7), [[Adrián Calello]] (6), [[Tonel]] (6), [[Nikola Pokrivač]] (4), [[Jozo Šimunović]] (3/1), [[Bryan Carrasco]] (3), [[Milan Badelj]] (2/1), [[Josip Ćalušić]] (2), [[Fran Brodić]] (1), [[Dino Špehar]] (1)
|[[Ante Čačić]] (17) i [[Krunoslav Jurčić]] (16)
|[[Sammir]] (13)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2012/13 Sezona 2012./13.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2013./14.|2013./14.]]
|[[Duje Čop]] (33/22), [[El Arbi Hillel Soudani]] (31/16), [[Junior Fernándes]] (28/13), [[Josip Šimunić]] (28/2), [[Ivo Pinto]] (28), [[Marcelo Brozović]] (27/6), [[Alen Halilović]] (26/5), [[Domagoj Antolić]] (26/2), [[Jerko Leko]] (25/1), [[Arijan Ademi]] (24/1), [[Jozo Šimunović]] (23/2), [[Josip Pivarić]] (22/1), [[Lee Addy]] (16), [[Rúben Lima]] (16), [[Antonio Ježina]] (16), [[Zvonko Pamić]] (16), [[Fatos Beqiraj]] (13/3), [[Said Husejinović]] (12/1), [[Oliver Zelenika]] (12), [[Domagoj Pavičić]] (10/1), [[Bakary Saré]] (8), [[Sammir]] (7), [[Alexandre Henrique Silva Cleyton|Cleyton]] (6/1), [[Ante Ćorić]] (6/1), [[Ante Rukavina]] (6/1), [[Luka Capan]] (6), [[Grzegorz Sandomierski]] (6), [[Andrej Kramarić]] (4/2), [[Fran Brodić]] (4), [[Josip Ćalušić]] (3), [[Ivan Fiolić]] (2), [[Pablo Migliore]] (2), [[Luis Ibáñez]] (1), [[Bojan Knežević]] (1), [[Petar Mamić]] (1), [[Ivan Šunjić]] (1), [[Jérémy Taravel]] (1)
|[[Zoran Mamić]] (25), [[Krunoslav Jurčić]] (6) i [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (5)
|[[Duje Čop]] (22)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2013/14 Sezona 2013./14.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]]
|[[Eduardo Carvalho]] (34), [[Marko Pjaca]] (32/11), [[Paulo Machado]] (29/2), [[Ivo Pinto]] (29), [[Arijan Ademi]] (26/3), [[Leonardo Sigali]] (26/2), [[Ángelo Henríquez]] (25/20), [[Ante Ćorić]] (24/3), [[El Arbi Hillel Soudani]] (23/11), [[Gonçalo Santos]] (23), [[Junior Fernándes]] (21/5), [[Jozo Šimunović]] (20), [[Jérémy Taravel]] (17/2), [[Ognjen Vukojević]] (17), [[Josip Pivarić]] (16), [[Duje Čop]] (15/12), [[Marcelo Brozović]] (14/2), [[Domagoj Antolić]] (13), [[Alexandru Mățel]] (13), [[Franko Andrijašević]] (10/3), [[Wilson Eduardo]] (10/1), [[Luis Ibáñez]] (9/1), [[Domagoj Pavičić]] (9/2), [[Armin Hodžić]] (6/1), [[Ivan Fiolić]] (5), [[Dani Olmo]] (5), [[Josip Šimunić]] (5), [[Endri Çekiçi]] (4), [[Dejan Radonjić]] (2), [[Ivan Boras]] (1), [[Amer Gojak]] (1), [[Antonio Ježina]] (1), [[Jerko Leko]] (1), [[Borna Sosa]] (1)
|[[Zoran Mamić]]
|[[Ángelo Henríquez]] (20)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2014/15 Sezona 2014./15.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]]
|[[Marko Rog]] (34/3), [[Eduardo Carvalho]] (32), [[Junior Fernándes]] (28/12), [[Marko Pjaca]] (28/8), [[Ante Ćorić]] (28/4), [[Paulo Machado]] (28/1), [[Ángelo Henríquez]] (27/8), [[Armin Hodžić]] (24/13), [[Domagoj Antolić]] (24), [[Leonardo Sigali]] (22/3), [[El Arbi Hillel Soudani]] (21/8), [[Alexandru Mățel]] (21/1), [[Mario Musa]] (17/1), [[Gonçalo Santos]] (17), [[Jérémy Taravel]] (16/3), [[Josip Pivarić]] (15), [[Damir Šovšić]] (14), [[Filip Benković]] (13), [[Domagoj Pavičić]] (11), [[Gordon Schildenfeld]] (11), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (10), [[Arijan Ademi]] (8), [[Josip Brekalo]] (8), [[Amer Gojak]] (5/1), [[Antonijo Ježina]] (3), [[Borna Sosa]] (2), [[Bojan Knežević]] (1), [[Davor Lovren]] (1), [[Nikola Moro]] (1), [[Dani Olmo]] (1), [[Vinko Soldo]] (1), [[Adrian Šemper]] (1)
|[[Zoran Mamić]]
|[[Armin Hodžić]] (13)
|
|<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2015/16 Sezona 2015./16.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]]
|[[Dominik Livaković]] (33), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (30), [[El Arbi Hillel Soudani]] (28/17), [[Tongo Doumbia]] (28/1), [[Dani Olmo]] (26/8), [[Filip Benković]] (25/4), [[Amir Rrahmani]] (25/1), [[Armin Hodžić]] (24/6), [[Nikola Moro]] (24/4), [[Arijan Ademi]] (22/2), [[Amer Gojak]] (22/1), [[Ante Ćorić]] (21/3), [[Ivan Fiolić]] (21/3), [[Jan Lecjaks]] (21/1), [[Borna Sosa]] (21), [[Ángelo Henríquez]] (18/5), [[Leonardo Sigali]] (18), [[Mario Gavranović]] (15/8), [[Domagoj Antolić]] (15), [[Izet Hajrović]] (15), [[Marko Lešković]] (13), [[Junior Fernándes]] (7/3), [[Dino Perić]] (6), [[Mario Budimir]] (3/1), [[Neven Đurasek]] (3), [[Bojan Knežević]] (3), [[Alexandru Mățel]] (3), [[Danijel Zagorac]] (3), [[Domagoj Pavičić]] (2), [[Endri Çekiçi]] (1), [[Gabriel Magalhães]] (1), [[Antonio Marin]] (1), [[Borna Miklić]] (1), [[Karlo Muhar]] (1)
|[[Mario Cvitanović]] (25), [[Nikola Jurčević]] (10), [[Nenad Bjelica]] (1)
|[[El Arbi Hillel Soudani]] (17)
|
|<ref>[https://transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262017 Sezona 2017./18.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]
|[[Damian Kądzior]] (28/6), [[Bruno Petković]] (25/9), [[Dani Olmo]] (25/8), [[Amer Gojak]] (25/2), [[Mario Gavranović]] (24/9), [[Mislav Oršić]] (24/6), [[Ivan Šunjić]] (24), [[Dino Perić]] (22/2), [[Dominik Livaković]] (21), [[Nikola Moro]] (19/3), [[Mario Šitum]] (19/2), [[Sadegh Moharrami]] (19), [[Marko Lešković]] (18/2), [[Emir Dilaver]] (18), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (18), [[Izet Hajrović]] (17/4), [[Amir Rrahmani]] (15/3), [[Arijan Ademi]] (15/2), [[Komnen Andrić]] (14/4), [[Kévin Théophile-Catherine]] (14/1), [[Danijel Zagorac]] (14), [[Marin Leovac]] (12/2), [[Mario Musa]] (12/1), [[Iyayi Atiemwen]] (11/1), [[Lovro Majer]] (10/1), [[Luka Menalo]] (10), [[Mario Budimir]] (8/5), [[Antonio Marin]] (7), [[Bojan Knežević]] (5), [[Armin Hodžić]] (2/1), [[Marko Đira]] (2), [[Ivan Fiolić]] (2), [[Tongo Doumbia]] (1), [[Jan Lecjaks]] (1), [[Adrian Šemper]] (1)
|[[Nenad Bjelica]]
|[[Mario Gavranović]] i [[Bruno Petković]] (9)
|
|<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262018 Sezona 2018./19.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]
|[[Damian Kądzior]] (30/10), [[Mislav Oršić]] (28/13), [[Nikola Moro]] (28/2), [[Amer Gojak]] (27/2), [[Dominik Livaković]] (26), [[Bruno Petković]] (25/7), [[Luka Ivanušec]] (24/4), [[Lovro Majer]] (21/2), [[Emir Dilaver]] (21/1), [[Kévin Théophile-Catherine]] (21/1), [[Mario Gavranović]] (19/4), [[Arijan Ademi]] (19/3), [[Marin Leovac]] (19/1), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (17/1), [[Dino Perić]] (17), [[Sandro Kulenović]] (16), [[Marko Đira]] (15), [[François Moubandje]] (14), [[Antonio Marin]] (13/1), [[Mario Šitum]] (13), [[Mario Ćuže]] (12/2), [[Iyayi Atiemwen]] (11/3), [[Joško Gvardiol]] (11/1), [[Izet Hajrović]] (11), [[Danijel Zagorac]] (10), [[Dani Olmo]] (9/3), [[Sadegh Moharrami]] (9), [[Ivo Pinto]] (6), [[Marko Lešković]] (5), [[Bartol Franjić]] (4), [[Josip Šutalo]] (4), [[Damjan Daničić]] (2), [[Tin Hrvoj]] (2), [[Edin Julardžija]] (2), [[Bartol Barišić]] (1), [[Roko Baturina]] (1), [[Tomislav Duvnjak]] (1), [[Renato Josipović]] (1), [[Tomislav Krizmanić (nogometaš)|Tomislav Krizmanić]] (1), [[Leon Šipoš]] (1)
|[[Nenad Bjelica]] (25), [[Igor Jovićević]] (7), [[Zoran Mamić]] (3), [[Rene Poms]] (1)
|[[Mislav Oršić]] (13)
|
|<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262019 Sezona 2019./20.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]]
|[[Dominik Livaković]] (33), [[Mislav Oršić]] (32/16), [[Lovro Majer]] (31/7), [[Luka Ivanušec]] (30/7), [[Kristijan Jakić]] (29/1), [[Mario Gavranović]] (27/17), [[Lirim Kastrati]] (27/2), [[Arijan Ademi]] (27/1), [[Kévin Théophile-Catherine]] (27/1), [[Bruno Petković]] (25/9), [[Joško Gvardiol]] (25/2), [[Rasmus Lauritsen]] (24/1), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (23), [[Bartol Franjić]] (22), [[Marko Tolić]] (21/4), [[Iyayi Atiemwen]] (18/5), [[Dino Perić]] (17/1), [[Josip Mišić]] (16/2), [[Izet Hajrović]] (13/2), [[Robbie Burton]] (13), [[Marin Leovac]] (12), [[Sadegh Moharrami]] (12), [[Marijan Čabraja]] (8), [[Stefan Ristovski]] (8), [[Amer Gojak]] (5), [[Komnen Andrić]] (3/2), [[Damjan Daničić]] (3), [[Emir Dilaver]] (3), [[Stefan Milić]] (3/1), [[Ivan Šaranić]] (3), [[Josip Šutalo]] (3), [[Danijel Zagorac]] (3), [[Martin Baturina]] (2), [[Sandro Kulenović]] (2), [[Niko Janković]] (1), [[Renato Josipović]] (1), [[Luka Menalo]] (1), [[Jakov-Anton Vasilj]] (1)
|[[Zoran Mamić]] (23), [[Damir Krznar]] (12), [[Alen Peternac]] (1)
|[[Mario Gavranović]] (17)
|
|<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262020 Sezona 2020./21.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]
|[[Dominik Livaković]] (34), [[Mislav Oršić]] (33/14), [[Josip Mišić]] (33/1), [[Bruno Petković]] (30/7), [[Stefan Ristovski]] (30/1), [[Josip Šutalo]] (28/2), [[Luka Ivanušec]] (27/3), [[Komnen Andrić]] (25/6), [[Bartol Franjić]] (25), [[Marko Tolić]] (24/2), [[Amer Gojak]] (24/1), [[Dario Špikić]] (23/2), [[Luka Menalo]] (22/3), [[Kévin Théophile-Catherine]] (22), [[Arijan Ademi]] (20/3), [[Petar Bočkaj]] (16/2), [[Rasmus Lauritsen]] (16/1), [[Marko Bulat]] (15/1), [[Martin Baturina]] (13/2), [[Dino Perić]] (12/3), [[Deni Jurić]] (11/1), [[Sadegh Moharrami]] (10), [[Daniel Štefulj]] (10), [[Mahir Emreli]] (8/2), [[Duje Čop]] (8/1), [[Lovro Majer]] (5/3), [[Kristijan Jakić]] (5/1), [[Emir Dilaver]] (5), [[Lirim Kastrati]] (5), [[Marin Leovac]] (4), [[Mario Gavranović]] (3/1), [[François Moubandje]] (3), [[Danijel Zagorac]] (2)
|[[Željko Kopić]] (16), [[Damir Krznar]] (15), [[Ante Čačić]] (5)
|[[Mislav Oršić]] (14)
|
|<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262021 Sezona 2021./22.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[HNL 2022./23.|2022./23.]]
|[[Josip Drmić]] (35/6), [[Dominik Livaković]] (35), [[Dario Špikić]] (34/7), [[Martin Baturina]] (34/6), [[Josip Mišić]] (34/2), [[Luka Ivanušec]] (33/12), [[Robert Ljubičić]] (33/2), [[Bruno Petković]] (28/10), [[Stefan Ristovski]] (28/4), [[Josip Šutalo]] (27/2), [[Sadegh Moharrami]] (25/1), [[Dino Perić]] (23/3), [[Petar Bočkaj]] (22/3), [[Luka Menalo]] (22/2), [[Marko Bulat]] (21), [[Arijan Ademi]] (19/4), [[Mislav Oršić]] (15/8), [[Mahir Emreli]] (10/3), [[Rasmus Lauritsen]] (9/1), [[Fran Topić]] (9), [[Mauro Perković]] (8), [[Kévin Théophile-Catherine]] (7), [[Gabriel Rukavina]] (6), [[Antonio Marin]] (5), [[Boško Šutalo]] (4/1), [[Daniel Štefulj]] (3), [[Amer Gojak]] (2/1), [[Emir Dilaver]] (2), [[Marko Tolić]] (2), [[Moreno Živković]] (2), [[Jakov Gurlica]] (1), [[Toni Majić]] (1), [[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]] (1), [[Danijel Zagorac]] (1)
|[[Ante Čačić]] (27), [[Igor Bišćan]] (9)
|[[Luka Ivanušec]] (12)
|
|<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262022 Sezona 2022./23.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref>
|-
|align=center valign=top |[[HNL 2023./24.|2023./24.]]
|[[Martin Baturina]] (32/5), [[Josip Mišić]] (32), [[Dario Špikić]] (28/4), [[Takuro Kaneko]] (28/2), [[Bruno Petković]] (27/11), [[Gabriel Vidović]] (27/7), [[Arijan Ademi]] (27/2), [[Stefan Ristovski]] (26), [[Petar Sučić]] (25/1), [[Marko Bulat]] (23/4), [[Sandro Kulenović]] (21/7), [[Mauro Perković]] (21/2), [[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]] (21), [[Kévin Théophile-Catherine]] (21), [[Maxime Bernauer]] (17/1), [[Robert Ljubičić]] (16/1), [[Arbër Hoxha]] (15/1), [[Mahir Emreli]] (14/4), [[Sadegh Moharrami]] (13), [[Fran Brodić]] (12/6), [[Dino Perić]] (12/1), [[Danijel Zagorac]] (11), [[Tibor Halilović]] (10/1), [[Boško Šutalo]] (10), [[Josip Drmić]] (8/3), [[Antonio Marin]] (7), [[Ronaël Pierre-Gabriel]] (7), [[Moreno Živković]] (6/1), [[Bogdan Mihajličenko]] (6), [[Takuya Ogiwara]] (6), [[Marko Rog]] (6), [[Luka Vrbančić]] (4/1), [[Luka Menalo]] (4), [[Luka Ivanušec]] (3/1), [[Dominik Livaković]] (3), [[Josip Šutalo]] (3), [[Leon Jakirović]] (2), [[Toni Majić]] (2), [[Branko Pavić]] (2), [[Gabriel Rukavina]] (2), [[Deni Jurić]] (1), [[Zlatan Košćević]] (1), [[Faris Krkalić]] (1), [[Tin Miljak]] (1), [[Joaquín Sosa]] (1), [[Luka Stojković]] (1), [[Ante Sušak]] (1)
|[[Igor Bišćan]] (3), [[Sergej Jakirović]] (33)
|[[Bruno Petković]] (11)
|
|<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262023 Sezona 2023./24.], Transfermarkt, pristupljeno 26. lipnja 2024.</ref>
|}
== Rekordi ==
=== Igrači s najviše nastupa ===
Napomena: Broje se jedino utakmice u domaćem prvenstvu, kupu, superkupu te tri glavna europska klupska nadmetanja kroz povijest: [[UEFA Liga prvaka|Kup/Liga prvaka]], [[Kup velesajamskih gradova]]/[[UEFA Kup]]/[[UEFA Europska liga]], [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijsku ligu]] i [[Kup pobjednika kupova]], dakle ne uključujući [[Mitropa kup|Mitropu]], [[Intertoto kup|Intertoto]] i [[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/ademi-s-300-sluzbenih-nastupa-sedmi-na-dinamovoj-povijesnoj-ljestvici ADEMI S 300 SLUŽBENIH NASTUPA SEDMI NA DINAMOVOJ POVIJESNOJ LJESTVICI], Dinamo Zagreb, objavljeno 19. travnja 2021., pristupljeno 8. rujna 2023.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/maksimirski-voda-i-rekorder-arijan-ademi-ponovno-igrac-dinama MAKSIMIRSKI VOĐA I REKORDER ARIJAN ADEMI PONOVNO IGRAČ DINAMA!], Dinamo Zagreb, objavljeno 8. rujna 2023., pristupljeno 8. rujna 2023.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/doseg-za-duboki-naklon-i-pljesak-kapetan-ademi-upisao-svoj-400-sluzbeni-nastup-za-dinamo DOSEG ZA DUBOKI NAKLON I PLJESAK: KAPETAN ADEMI UPISAO SVOJ 400. SLUŽBENI NASTUP ZA DINAMO], Dinamo Zagreb, objavljeno 27. travnja 2024., pristupljeno 5. svibnja 2024.</ref>
''Zadnji put ažurirano 27. travnja 2024.''
{|class="wikitable sortable" style="text-align: center;"
|+'''Igrači s najviše nastupa'''
|-
!class="unsortable"|#
!class="unsortable"|Drž.
!class="unsortable"|Igrač
!class="unsortable"|Karijera
!Nastupa
|-
|1.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Dražen Ladić]]
|1986. – 2000.
|468
|-
|2.
|[[Datoteka:Flag_of_North_Macedonia.svg|25px]]
|align="left"|[[Arijan Ademi]]
|2010. – 2023., 2023. – ''danas''
|400
|-
|3.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Mladen Ramljak]]
|1962. – 1973.
|337
|-
|4.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Marko Mlinarić]]
|1978. – 1987.<br>1995. – 1996.
|307
|-
|5.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Srećko Bogdan]]
|1975. – 1985.
|304
|-
|rowspan=2|6.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Drago Vabec]]
|1968. – 1979., 1984.
|rowspan=2|301
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Zlatko Kranjčar]]
|1973. – 1983.
|-
|}
=== Igrači s najviše pogodaka ===
Napomena: Broje se jedino pogodci u službenim nastupima.<ref name="strijelci">[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/osam-godina-bez-drazana-jerkovica OSAM GODINA BEZ DRAŽANA JERKOVIĆA], Dinamo Zagreb, objavljeno 9. prosinca 2016., pristupljeno 8. rujna 2023.</ref>
''Zadnji put ažurirano 27. travnja 2024.''
{|class="wikitable sortable" style="text-align: center;"
|+'''Igrači s najviše pogodaka'''
|-
!class="unsortable"|#
!class="unsortable"|Drž.
!class="unsortable"|Igrač
!class="unsortable"|Karijera
!Pogodaka
|-
|1.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Franjo Wölfl]]
|1938. – 1953.
|204
|-
|2.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Igor Cvitanović]]
|1989. – 1997., 2000. – 2001.
|165
|-
|3.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[August Lešnik]]
|1936. – 1946.<br>1948. – 1949.
|159
|-
|4.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Slaven Zambata]]
|1959. – 1969., 1972.
|148
|-
|5.
|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]]
|align="left"|[[Dražan Jerković]]
|1954. – 1966.
|127
|-
|}
== Poznati igrači ==
=== Domaći igrači ===
{|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jasmin Agić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franko Andrijašević]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Antolić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Badelj]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Boško Balaban]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Barišić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Karlo Bartolec]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Belin]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Aleksandar Benko]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Benković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Besek]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Bišćan]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Blašković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Boban]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Bogdan]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milivoj Bračun]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Braun]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Brnčić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcelo Brozović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bručić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Snješko Cerin]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Cimermančić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borislav Cvetković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Cvitanović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Cvjetković]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Čajkovski]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Čerček]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Čonč]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Duje Čop]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Ćorić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ćorluka]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Eduardo da Silva]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fahrija Dautbegović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Deverić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vilson Džoni]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gašpar]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Glaser]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Gračanin]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gucmirtl]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Joško Gvardiol]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Alen Halilović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ismet Hadžić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Hitrec]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Drago Horvat]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Horvat]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Ibrahimović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slavko Ištvanić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tin Jedvaj]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Joško Jeličić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonijo Ježina]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ratko Kacian]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlado Kasalo]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Kovač]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Abid Kovačević]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Kovačić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Ardian Kozniku]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Kramarić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Niko Kranjčar]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Krstanović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Ladić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Lamza]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jerko Leko]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Leovac]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[August Lešnik]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Lešković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Lipošinović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dominik Livaković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Lovren]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lovro Majer]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Mandžukić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lev Mantula]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Silvio Marić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Matuš]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Mišić]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Moro]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Mladenović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mlinarić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Modrić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Monsider]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miljenko Mumlek]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Munjaković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Džemal Mustedanagić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Novoselac]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Olić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mislav Oršić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stojan Osojnak]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Pamić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Panadić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Saša Peršon]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Alen Peternac]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Perić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bruno Petković]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Pjaca]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Pokrivač]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Prosinečki]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Ramljak]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Rog]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krasnodar Rora]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Gordon Schildenfeld]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Senzen]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Sosa]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Stanić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Stinčić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] {{Z|BEL}} [[Branko Strupar]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Daniel Šarić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Josip Šimunić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Jozo Šimunović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Škorić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomo Šokota]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Šuker]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Šunjić]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Tucak]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Uremović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Vabec]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Vida]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Vlaović]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Vugrinec]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ognjen Vukojević]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Šime Vrsaljko]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Wölfl]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slaven Zambata]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]]
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oliver Zelenika]]
|}
=== Strani igrači ===
{|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]]
*[[Datoteka:Flag of Algeria.svg|25px]] [[El Arbi Hillel Soudani]]
*[[Datoteka:Flag of Angola.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Wilson Eduardo]]
*[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] [[Adrián Calello]]
*[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leandro Cufré]]
*[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Luis Ibáñez]]
*[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Pablo Migliore]]
*[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leonardo Sigali]]
*[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Guillermo Suárez]]
*[[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddy Bosnar]]
*[[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddie Krnčević]]
*[[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Mark Viduka]]
*[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px]] [[Mahir Emreli]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mehmed Alispahić]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Jasmin Džeko]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Amer Gojak]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Izet Hajrović]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Armin Hodžić]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Said Husejinović]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Slobodan Janjuš]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Mujčin]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Denijal Pirić]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Haris Škoro]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Anderson Costa]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Etto]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Jose Oliveira|Alexandre]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Carlos Santos de Jesús|Carlos]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]] [[Alexandre Henrique Silva Cleyton|Cleyton]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Gabriel (nogometaš, rođen 1997.)|Gabriel]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Marcos Guilherme]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Osmar Ferreira Junior|Osmar]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Vítor Silva Assis de Oliveira Júnior|Vítor Júnior]]
*[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]]
*[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Željko Petrović]]
*[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Jan Lecjaks]]
*[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Miroslav Slepička]]
*[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Bryan Carrasco]]
*[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Junior Fernandes]]
*[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Ángelo Henríquez]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Pedro Morales]]
*[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|25px]] [[Rasmus Lauritsen]]
*[[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Maxime Bernauer]]
*[[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Datoteka:Snake_Flag_of_Martinique.svg|25px]] [[Kévin Théophile-Catherine]]
*[[Datoteka:Flag of Ghana.svg|25px]] [[Lee Addy]]
*[[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]] [[Dimitrios Papadopoulos]]
*[[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Ali Karimi (nogometaš, rođen 1994.)|Ali Karimi]]
*[[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Sadegh Moharrami]]
*[[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Takuro Kaneko]]
*[[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Kazuyoshi Miura]]
*[[Datoteka:Flag of Cameroun.svg|25px]] [[Mathias Chago]]
*[[Datoteka:Flag of Cameroun.svg|25px]] [[Patrice Kwedi]]
*[[Datoteka:Flag of Canada.svg|25px]] [[Nick Dasovic]]
*[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Amir Rrahmani]]
*[[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Rónald González|Rónald González Brenes]]
*[[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Hernán Medford]]
*[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] [[Gražvydas Mikulėnas]]
*[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Jenő Ábrahám]]
*[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Vilim Šipoš]]
*[[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|25px]] [[Samuel Luis Chapanga|Campira]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Iyayi Atiemwen]]
*[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Samuel Sochukwuma Okwaraji|Samuel Okwaraji]]
*[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Peter Utaka]]
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Georg Koch]]
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Jens Nowotny]]
*[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|25px]] [[Franck Manga Guela|Did'dy Guela]]
*[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]]
*[[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Damian Kądzior]]
*[[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Grzegorz Sandomierski]]
*[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Eduardo dos Reis Carvalho|Eduardo]]
*[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Ruben Lima]]
*[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Paulo Machado]]
*[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Ivo Pinto]]
*[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]]
*[[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Alexandru Mățel]]
*[[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Dumitru Mitu]]
*[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Arijan Ademi]]
*[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Vasil Ringov]]
*[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Stefan Ristovski]]
*[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Goce Sedloski]]
|width="33"|
|valign="top"|
*[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]]
*[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Boštjan Cesar]]
*[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Primož Gliha]]
*[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Srečko Katanec]]
*[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]]
*[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Gregor Židan]]
*[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Komnen Andrić]]
*[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Dimitrijević]]
*[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Radmilo Mihajlović]]
*[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mihailo Petrović (nogometaš)|Mihailo Petrović]]
*[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]]
*[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] [[Walid Atta]]
*[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[Josip Drmić]]
*[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[Mario Gavranović]]
*[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[François Moubandje]]
*[[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px]] [[Dani Olmo]]
*[[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|25px]] [[Silvio Spann]]
*[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px]] [[Bogdan Mihajličenko]]
*[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px]] [[Robbie Burton]]
|}
== Najbolja momčad svih vremena ==
Godine 2016., skupina stručnjaka i navijača odabrala je ''dream team'' koji se sastoji od najboljih igrača u povijesti Dinama.<ref name="DZG11">{{cite news |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/hnl/odabrana-najbolja-momcad-dinama-svih-vremena-pogledajte-tko-je-sve-usao-u-maksimirski-dream-team-slazete-li-se-s-izborom/5439995/ |title=Odabrana najbolja momčad Dinama svih vremena |date=27. prosinca 2016. |publisher=[[Sportske novosti]] |access-date=1. listopada 2019.}}</ref>
{{football squad on pitch|align=right
| GK = '''[[Dražen Ladić|Ladić]]'''
| RB = '''[[Rudolf Belin|Belin]]'''
| RCB = '''[[Velimir Zajec|Zajec]]'''
| LCB = '''[[Ivica Horvat|Horvat]]'''
| LB = '''[[Tomislav Crnković|Crnković]]'''
| RM = '''[[Luka Modrić|Modrić]]'''
| RCM = '''[[Željko Perušić|Perušić]]'''
| LCM = '''[[Zvonimir Boban|Boban]]'''
| RCF = '''[[Dražan Jerković|Jerković]]'''
| LM = '''[[Marko Mlinarić|Mlinarić]]'''
| LCF = '''[[Davor Šuker|Šuker]]'''
| caption = Najboljih 11 u povijesti Dinama
<ref name="DZG11" />}}
;Vratar
* {{Z|HRV}} [[Dražen Ladić]] (1984. – 2000.)
;Braniči
* {{Z|HRV}} [[Rudolf Belin]] (1959. – 1970.)
* {{Z|HRV}} [[Velimir Zajec]] (1974. – 1984.)
* {{Z|HRV}} [[Ivica Horvat]] (1945. – 1957.)
* {{Z|HRV}} [[Tomislav Crnković]] (1950. – 1961.)
;Vezni
* {{Z|HRV}} [[Luka Modrić]] (2000. – 2008.)
* {{Z|HRV}} [[Željko Perušić]] (1958. – 1965.)
* {{Z|HRV}} [[Zvonimir Boban]] (1983. – 1991.)
* {{Z|HRV}} [[Marko Mlinarić]] (1978. – 1987., 1995. – 1996.)
;Napadači
* {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] (1954. – 1965.)
* {{Z|HRV}} [[Davor Šuker]] (1989. – 1991.)
== Treneri ==
{{div col|cols=3}}
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Graf]], 1918. – 1919.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Karl Heinlein]], 1919. – 1921.
* [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] [[Arthur Gaskell]], 1921. – 1924.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Richard Kohn]], 1924. – 1925.
* [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Imre Pozsonyi]], 1925. – 1926.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Josef Brandstetter]], 1926. – 1929.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Johann Strnad]], 1930. – 1931.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Robert Haftl]], 1931. – 1932.
* [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Giury Molnár]], 1932. – 1933.
* [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] [[James Donnelly]], 1933. – 1935.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Hans Ringer]], 1935. – 1936.
* [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1936. – 1945.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Kunst]], 1945.
* [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1945. – 1947.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kokotović]], 1947.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Karl Mütsch]], 1948.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bruno Knežević]], 1948. – 1949.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bernard Hügl]], 1950. – 1952.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1952. – 1953.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]], 1953. – 1955.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bogdan Cuvaj]], 1956.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1957.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Gustav Lechner]], 1957. – 1958.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1959. – 1960.
* [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1960. – 1961.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1961. – 1964.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Konjevod]], 1964. – 1965.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1965. – 1967.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Horvat]], 1967. – 1970.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]], 1970. – 1971.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]], 1971. – 1972.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]], 1972.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kapetanović]], 1973.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Đalma Marković|Ivan Marković]], 1973. – 1974.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Bazić]], 1974. – 1977.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Belin]], 1977. – 1978.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1978. – 1980.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Đalma Marković|Ivan Marković]], 1980.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1980. – 1983.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Belin]], 1983.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1983.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1984.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivić]], 1984. – 1985.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zdenko Kobeščak]], 1985.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1986. – 1988.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Skoblar]], 1988. – 1989.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Belin]], 1989.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 1989. – 1990.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1990. – 1991.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zdenko Kobeščak]], 1991. – 1992.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1992.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1992. – 1994.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]], 1994.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1994. – 1996.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Otto Barić]], 1996. – 1997.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1997. – 1998.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1998.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]]/[[Hrvoje Braović]], 1998.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 1998. – 1999.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 1999.
* [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Osvaldo Ardiles]], 1999.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1999. – 2000.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvoje Braović]], 2000. – 2001.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2001. – 2002.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2002.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 2002. – 2003.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2003. – 2004.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Đuro Bago]], 2004.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Gračan]], 2004.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2005.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]], 2005.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 2005. – 2006.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], 2006. – 2008.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]], 2008.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], 2008.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2008. – 2009.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2009. – 2010.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 2010.
* [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vahid Halilhodžić]], 2010. – 2011.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2011.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2011. – 2012.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2012. – 2013.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], 2013.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2013. – 2016.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 2016.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Sopić]], 2016.
* [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|25px]] [[Ivajlo Petev]], 2016. – 2017.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]], 2017. – 2018.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2018.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2018. – 2020.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Jovićević]], 2020.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2020. – 2021.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]], 2021.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Kopić]], 2021. – 2022.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2022. – 2023.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Bišćan]], 2023.
* [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Sergej Jakirović]], 2023. – 2024.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2024. – ''danas''
{{div col end}}
==Poveznice==
* [[1. HŠK Građanski Zagreb]]
* [[Vječni derbi]]
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|NK Dinamo Zagreb}}
* [https://gnkdinamo.hr Službena web-stranica]
* [https://web.archive.org/web/20211117013601/https://povijest.gnkdinamo.hr/ Povijest Dinama (arhivirana verzija)]
* [https://1967.gnkdinamo.hr/ Dinamo Zagreb 1967.]
* [https://1982.gnkdinamo.hr/ Dinamo Zagreb 1982.]
* [https://semafor.hns.family/klubovi/609/gnk-dinamo/ Profil], HNS Semafor
{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{GNK Dinamo Zagreb}}
{{Dinamosastav}}
{{1. HNL}}
{{1. Jugoslavenska nogometna liga}}
{{Europsko udruženje klubova}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb| ]]
[[Kategorija:Nogomet u Zagrebu]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Trofej podmlatka HNS-a]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Dinamo]]
ljo7w9nm1k6ghuf9rks0avy0epj845o
Predložak:Europa
10
10962
7088051
7078400
2024-12-14T00:58:37Z
Croxyz
205325
7088051
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Europa
| naslov = [[Država|Države]] u [[Europa|Europi]]
| ispod-style = background-color:#ddddff
| slika =
| iznad =
| grupa1 = [[Popis država|Samostalne države]]
| popis1 = [[Albanija]] • [[Andora]] • [[Armenija]]<sup>3)</sup> • [[Austrija]] • [[Azerbajdžan]]<sup>1)</sup> • [[Belgija]] • [[Bjelorusija]] • [[Bosna i Hercegovina]] • [[Bugarska]] • [[Cipar]]<sup>3)</sup> • [[Crna Gora]] • [[Češka]] • [[Danska]]<sup>4)</sup> • [[Estonija]] • [[Finska]] • [[Francuska]]<sup>4)</sup> • [[Grčka]] • [[Gruzija]]<sup>1)</sup> • [[Hrvatska]] • [[Irska]] • [[Island]] • [[Italija]] • [[Kazahstan]]<sup>1)</sup> • [[Kosovo]] <sup>2)</sup> • [[Latvija]] • [[Lihtenštajn]] • [[Litva]] • [[Luksemburg]] • [[Mađarska]] • [[Malta]] • [[Moldavija]] • [[Monako]] • [[Nizozemska]]<sup>4)</sup> • [[Norveška]]<sup>4)</sup> • [[Njemačka]] • [[Poljska]] • [[Portugal]]<sup>4)</sup> • [[Rumunjska]] • [[Rusija]]<sup>1)</sup> • [[San Marino]] • [[Slovačka]] • [[Sjeverna Makedonija]] • [[Slovenija]] • [[Srbija]] • [[Španjolska]]<sup>4)</sup> • [[Švedska]] • [[Švicarska]] • [[Turska]]<sup>1)</sup> • [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<sup>4)</sup> • [[Ukrajina]] • [[Vatikan]]
| grupa2 = [[Popis zavisnih teritorija|Zavisni teritoriji]]
| popis2 = [[Akrotiri i Dhekelia]] • [[Ålandski otoci]] • [[Gibraltar]] • [[Oblast Guernsey|Guernsey]] • [[Otok Man]] • [[Farski otoci]] • [[Oblast Jersey|Jersey]] • [[Jan Mayen]] • [[Svalbard]]
| grupa3 = [[Popis nepriznatih država|Nepriznate države]]
| popis3 = [[Abhazija]]<sup>5)</sup> <small>(Gruzija)</small> • [[Gorski Karabah]]<sup>3)</sup> <small>(Azerbajdžan)</small> • [[Južna Osetija]]<sup>5)</sup> <small>(Gruzija)</small> • [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]] <small>(Moldavija)</small> • [[Turska Republika Sjeverni Cipar]] <small>(Cipar)</small><sup>3)</sup>
| ispod = <div>
<sup>1)</sup> <small>Značajan dio teritorija se nalazi u [[Azija|Aziji]]</small>
<sup>2)</sup> <small>Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU.</small>
<sup>3)</sup> <small>U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom</small>
<sup>4)</sup> <small>Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe</small>
<sup>5)</sup> <small>Priznata od strane više članica UN-a, uključujući [[Rusija|Rusku Federaciju]]</small>
</div>
}}
<noinclude>
[[Kategorija:Skupni zemljopisni država po kontinentima]]
</noinclude>
lu6p705byzqm8r4nvsl5xsvc3iw84ra
Wikipedija:Kategorije
4
11276
7087880
6465084
2024-12-13T17:56:36Z
OKK Borovo - Begonja
324141
Robert Nikolčić – Bivši Reprezentativac Hrvatske i Jugoslavije u Karateu
Robert Nikolčić je bivši vrhunski karataš koji je ostvario značajnu karijeru kao član reprezentacija Jugoslavije i Hrvatske. Tijekom svoje karijere, bio je prepoznat kao izniman sportaš, te je ostavio dubok trag u svijetu karatea na nacionalnoj i međunarodnoj sceni.
Rani život i karijera
Robert Nicolčić rođen je u Hrvatskoj, gdje je od malih nogu pokazivao interes za borilačke sportove. Njegova strast prema karateu po...
7087880
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Države svijeta]].
== Kako dodati članak u kategoriju ==
Dovoljno je na dnu stranice napisati <nowiki>[[Kategorija:Ime kategorije]]</nowiki>.
Stranica [[Hrvatska]] se kategorizira u kategoriju [[:Kategorija:Države svijeta]] tako što se na dnu stranice napiše sljedeće:<br> '''<nowiki>[[Kategorija:Države svijeta]]</nowiki>'''.
Ako se članak ne treba sortirati po naslovu nego na neki drugi način npr. članci o osobama se sortiraju po prezimenu, onda se sortiranje može postići na 2 načina:
* '''<nowiki>[[Kategorija:Životopisi|Prezime, Ime]]</nowiki>''' - u slučaju ako želimo da se ovaj način sortiranja primjeni samo na dio kategorija
* ili se prije kategorija može dodati '''<nowiki>{{GLAVNIRASPORED:Prezime, Ime}}</nowiki>'''. U tom slučaju se ime i prezime ne mora dodavati nakon naziva kategorije. Ovo je lakši način kad se članak nalazi u više kategorija, jer se ne mora iza svake kategorije dodavati ime i prezime (kao u primjeru ispod).
<pre>
{{GLAVNIRASPORED:Kostelić, Janica}}
[[Kategorija: Hrvatski alpski skijaši]]
[[Kategorija: Olimpijski pobjednici u alpskom skijanju]]
[[Kategorija: Svjetski prvaci u alpskom skijanju]]
[[Kategorija: Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
</pre>
Na ova dva načina članci u kategoriji (osobe) nisu svrstani prema imenima nego prezimenima.
Članak će biti dodan kategoriji bez obzira je li sama kategorija već kreirana. Preporučuje se, zbog preglednosti Wikipedije, članke dodavati u već [[Posebno:Kategorije|postojeće kategorije]].
== Upute za stvaranje kategorija ==
Smjernica bi mogla biti ne kreirati kategoriju ako će u njoj biti manje od 3 članka, i stvarati smislene kategorije, npr. "Glavni gradovi" ili "Hrvatski povjesničari" su dobri primjeri, a "Rođenja 2000. pr. Kr.", "Smrti 2000. pr. Kr." ili "2000. pr. Kr." su loši primjeri, jer kako utvrditi tko se rodio, umro ili što se uopće dogodilo 2000. prije Krista?"
=== Glavne smjernice ===
* ukoliko na Wikipediji postoji desetak ili više članaka nekog područja koji ne pripadaju nijednoj kategoriji, to predstavlja dovoljan razlog za stvaranje nove kategorije;
* kada neka postojeća kategorija preraste 50, 100 ili 200 članaka, vrijeme je da se razmotri njeno dijeljenje/stvaranje novih kategorija. Neke kategorije je lako podijeliti, neke nije;
* Wikimedijin softver danas elegantno barata i s velikim kategorijama (stoga su sve godine od 0-2050 u jednoj kategoriji), tako da je dozvoljeno stvarati velike kategorije, no nije preporučeno;
* ''glavni članak'' kategorije (koji sažeto opisuje kategoriju; za primjer, vidi [[Hrvatske županije]]) treba također staviti u tu kategoriju, ali sa sortiranjem prije svih, pomoću <b><nowiki>[[Kategorija:</nowiki></b>''naziv''<b><nowiki>| ]]</nowiki></b> (razmak poslije ravne crte) ili <b><nowiki>[[Kategorija:</nowiki></b>''naziv''<b><nowiki>|*]]</nowiki></b> (zvjezdica poslije ravne crte).
=== Što izbjegavati ===
* NE kreirati kategoriju ako u njoj ima manje od 3 članka (npr. kategorija '''Zemljopis Bahama''' može imati na stotine članaka, no dok je na hrvatskoj Wikipediji jedan jedini članak na tu temu ([[Nassau]]), takva kategorija nam ne treba, a [[Nassau]] treba ostaviti u {{kat:|Bahami}} dok se ne napiše 3 članka koji spadaju u novu kategoriju)
** Iznimke: U slučaju kada imamo kategorizaciju po državama, kontinentima ili po sličnom principu, a stvorene su skoro sve kategorije iz mogućeg skupa, može se otvoriti kategorija i za samo 1 članak. Primjer:
*** U kategoriji (npr. {{kat:|Planinski vrhovi po kontinentima}}) je kreirano 5 kategorija, ali nema dovoljno članaka za kategorije preostala 2 kontinenta, dozvoljeno je otvoriti kategorije za preostale kontinente čak i ako će tamo biti po 1 članak.
*** U kategoriji {{kat:|Životopisi po državama}} su kreirane kategorije za skoro sve države, a za preostalih 4 ili 5 država postoji samo po 1 članak. U tom slučaju je dozvoljeno otvoriti kategorije za preostale države čak i ako će tamo biti po 1 članak.
*** Ako ste sigurni da će u kategoriji biti dovoljno članaka, ali niste u mogućnosti odmah prebaciti 3 članka u nju, možete dodati samo 1 članak, a na vrh staviti predložak {{pp|nadopuni kategoriju}}.
* NE kreirati besmislene kategorije (gornji primjer '''2000 rođenja''' dobro oslikava situaciju, jer možemo biti sigurni da se te godine rodilo mnogo ljudi, neki su možda čak bili i značajni, no koji su to?)
* NE kreirati kategorije koje na bilo koji način mogu etiketirati osobu čiji je životopis.
* Stranice se suradnika wikipedije u pravilu ne kategoriziraju kao takve, posebice ne kategorijama koje služe za wikipedijske članke (stranice u [[Wikipedija:Imenski prostori#Glavni imenski prostor|glavnom imenskom prostoru]]). Dopuštene su jedino tzv. suradničke kategorije koje se otvaraju vezane uz [[wikipedija:suradnički okvirići|predloške sa suradničkim okvirićima]] odnosno vezane uz [[wikipedija: babilon]], {{kat:|nagrade crnog rebca}} i slično. Wikipediji na hrvatskome jeziku u ovom trenutku nije nužno potrebno otvaranje dodatnih kategorija za kategoriziranje suradničkih stranica.
=== Pitanja ===
* Pri izboru imena kategorije uputno je pročitati članak [[Decimalni sustav klasifikacije]], a ukoliko se ne možemo sami domisliti koje bi ime za neku kategoriju bilo najbolje, [[Wikipedija:Kafić]] je pravo mjesto za postaviti pitanje.
* Također pročitajte razmišljanja suradnika u [[:Kategorija:Razgovori o kategorizaciji|kategoriji:Razgovori o kategorizaciji]], možda je već netko imao slično pitanje, možda možete dodati svoj prijedlog, a svakako pozovite suradnike u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]], ako namjeravate učiniti veće zahvate u nekoj kategoriji i potanko iznesite svoj prijedlog na pripadajućoj stranici za razgovor te kategorije.
== Poveznice ==
* [[:Kategorija:Kategorije]] Glavna kategorija hrvatske Wikipedije
* [[:Kategorija:Pretrpane kategorije]] - nađite nešto u čemu ste vrlo dobri i pomognite oko kategorizacije
* [[:Kategorija:Predlošci za kategorizaciju Wikipedije]] - predlošci za održavanje koji idu samo u kategorije
* [[WP:HOTCAT|HotCat]] - dodatak za lakše dodavanje/uklanjanje/mijenjanje kategorija
[[Kategorija:Pomoć|Kategorije]]
[[Kategorija:Kategorizacija Wikipedije]]
<!-- interwiki -->
[[eo:Vikipedio:Kategorioj]]
[[ml:വിക്കിപീഡിയ:വര്ഗ്ഗീകരണം]]
3nikk2t96e6ldubyi65cnhxrhdysiuq
7087890
7087880
2024-12-13T18:32:47Z
Hijerovit
263374
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/OKK Borovo - Begonja|OKK Borovo - Begonja]] ([[User talk:OKK Borovo - Begonja|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]]
6465084
wikitext
text/x-wiki
{{prečac|[[WP:KAT]]}}
Na stranici [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu#Automatski popisi, kategorije|Kako uređivati stranicu]] napisano je ukratko što pojam '''kategorije''' znači na Wikipediji i kako ih koristiti, ovdje će to biti potanko opisano.
== Kako dodati članak u kategoriju ==
Dovoljno je na dnu stranice napisati <nowiki>[[Kategorija:Ime kategorije]]</nowiki>.
Stranica [[Hrvatska]] se kategorizira u kategoriju [[:Kategorija:Države svijeta]] tako što se na dnu stranice napiše sljedeće:<br> '''<nowiki>[[Kategorija:Države svijeta]]</nowiki>'''.
Ako se članak ne treba sortirati po naslovu nego na neki drugi način npr. članci o osobama se sortiraju po prezimenu, onda se sortiranje može postići na 2 načina:
* '''<nowiki>[[Kategorija:Životopisi|Prezime, Ime]]</nowiki>''' - u slučaju ako želimo da se ovaj način sortiranja primjeni samo na dio kategorija
* ili se prije kategorija može dodati '''<nowiki>{{GLAVNIRASPORED:Prezime, Ime}}</nowiki>'''. U tom slučaju se ime i prezime ne mora dodavati nakon naziva kategorije. Ovo je lakši način kad se članak nalazi u više kategorija, jer se ne mora iza svake kategorije dodavati ime i prezime (kao u primjeru ispod).
<pre>
{{GLAVNIRASPORED:Kostelić, Janica}}
[[Kategorija: Hrvatski alpski skijaši]]
[[Kategorija: Olimpijski pobjednici u alpskom skijanju]]
[[Kategorija: Svjetski prvaci u alpskom skijanju]]
[[Kategorija: Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
</pre>
Na ova dva načina članci u kategoriji (osobe) nisu svrstani prema imenima nego prezimenima.
Članak će biti dodan kategoriji bez obzira je li sama kategorija već kreirana. Preporučuje se, zbog preglednosti Wikipedije, članke dodavati u već [[Posebno:Kategorije|postojeće kategorije]].
== Upute za stvaranje kategorija ==
Smjernica bi mogla biti ne kreirati kategoriju ako će u njoj biti manje od 3 članka, i stvarati smislene kategorije, npr. "Glavni gradovi" ili "Hrvatski povjesničari" su dobri primjeri, a "Rođenja 2000. pr. Kr.", "Smrti 2000. pr. Kr." ili "2000. pr. Kr." su loši primjeri, jer kako utvrditi tko se rodio, umro ili što se uopće dogodilo 2000. prije Krista?"
=== Glavne smjernice ===
* ukoliko na Wikipediji postoji desetak ili više članaka nekog područja koji ne pripadaju nijednoj kategoriji, to predstavlja dovoljan razlog za stvaranje nove kategorije;
* kada neka postojeća kategorija preraste 50, 100 ili 200 članaka, vrijeme je da se razmotri njeno dijeljenje/stvaranje novih kategorija. Neke kategorije je lako podijeliti, neke nije;
* Wikimedijin softver danas elegantno barata i s velikim kategorijama (stoga su sve godine od 0-2050 u jednoj kategoriji), tako da je dozvoljeno stvarati velike kategorije, no nije preporučeno;
* ''glavni članak'' kategorije (koji sažeto opisuje kategoriju; za primjer, vidi [[Hrvatske županije]]) treba također staviti u tu kategoriju, ali sa sortiranjem prije svih, pomoću <b><nowiki>[[Kategorija:</nowiki></b>''naziv''<b><nowiki>| ]]</nowiki></b> (razmak poslije ravne crte) ili <b><nowiki>[[Kategorija:</nowiki></b>''naziv''<b><nowiki>|*]]</nowiki></b> (zvjezdica poslije ravne crte).
=== Što izbjegavati ===
* NE kreirati kategoriju ako u njoj ima manje od 3 članka (npr. kategorija '''Zemljopis Bahama''' može imati na stotine članaka, no dok je na hrvatskoj Wikipediji jedan jedini članak na tu temu ([[Nassau]]), takva kategorija nam ne treba, a [[Nassau]] treba ostaviti u {{kat:|Bahami}} dok se ne napiše 3 članka koji spadaju u novu kategoriju)
** Iznimke: U slučaju kada imamo kategorizaciju po državama, kontinentima ili po sličnom principu, a stvorene su skoro sve kategorije iz mogućeg skupa, može se otvoriti kategorija i za samo 1 članak. Primjer:
*** U kategoriji (npr. {{kat:|Planinski vrhovi po kontinentima}}) je kreirano 5 kategorija, ali nema dovoljno članaka za kategorije preostala 2 kontinenta, dozvoljeno je otvoriti kategorije za preostale kontinente čak i ako će tamo biti po 1 članak.
*** U kategoriji {{kat:|Životopisi po državama}} su kreirane kategorije za skoro sve države, a za preostalih 4 ili 5 država postoji samo po 1 članak. U tom slučaju je dozvoljeno otvoriti kategorije za preostale države čak i ako će tamo biti po 1 članak.
*** Ako ste sigurni da će u kategoriji biti dovoljno članaka, ali niste u mogućnosti odmah prebaciti 3 članka u nju, možete dodati samo 1 članak, a na vrh staviti predložak {{pp|nadopuni kategoriju}}.
* NE kreirati besmislene kategorije (gornji primjer '''2000 rođenja''' dobro oslikava situaciju, jer možemo biti sigurni da se te godine rodilo mnogo ljudi, neki su možda čak bili i značajni, no koji su to?)
* NE kreirati kategorije koje na bilo koji način mogu etiketirati osobu čiji je životopis.
* Stranice se suradnika wikipedije u pravilu ne kategoriziraju kao takve, posebice ne kategorijama koje služe za wikipedijske članke (stranice u [[Wikipedija:Imenski prostori#Glavni imenski prostor|glavnom imenskom prostoru]]). Dopuštene su jedino tzv. suradničke kategorije koje se otvaraju vezane uz [[wikipedija:suradnički okvirići|predloške sa suradničkim okvirićima]] odnosno vezane uz [[wikipedija: babilon]], {{kat:|nagrade crnog rebca}} i slično. Wikipediji na hrvatskome jeziku u ovom trenutku nije nužno potrebno otvaranje dodatnih kategorija za kategoriziranje suradničkih stranica.
=== Pitanja ===
* Pri izboru imena kategorije uputno je pročitati članak [[Decimalni sustav klasifikacije]], a ukoliko se ne možemo sami domisliti koje bi ime za neku kategoriju bilo najbolje, [[Wikipedija:Kafić]] je pravo mjesto za postaviti pitanje.
* Također pročitajte razmišljanja suradnika u [[:Kategorija:Razgovori o kategorizaciji|kategoriji:Razgovori o kategorizaciji]], možda je već netko imao slično pitanje, možda možete dodati svoj prijedlog, a svakako pozovite suradnike u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]], ako namjeravate učiniti veće zahvate u nekoj kategoriji i potanko iznesite svoj prijedlog na pripadajućoj stranici za razgovor te kategorije.
== Poveznice ==
* [[:Kategorija:Kategorije]] Glavna kategorija hrvatske Wikipedije
* [[:Kategorija:Pretrpane kategorije]] - nađite nešto u čemu ste vrlo dobri i pomognite oko kategorizacije
* [[:Kategorija:Predlošci za kategorizaciju Wikipedije]] - predlošci za održavanje koji idu samo u kategorije
* [[WP:HOTCAT|HotCat]] - dodatak za lakše dodavanje/uklanjanje/mijenjanje kategorija
[[Kategorija:Pomoć|Kategorije]]
[[Kategorija:Kategorizacija Wikipedije]]
<!-- interwiki -->
[[eo:Vikipedio:Kategorioj]]
[[ml:വിക്കിപീഡിയ:വര്ഗ്ഗീകരണം]]
8ug2z9wh0r56httgbet7s44gorhz9ui
Danska
0
11452
7088092
6996973
2024-12-14T01:17:05Z
Croxyz
205325
7088092
wikitext
text/x-wiki
{{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2022.}}{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Okvir_zemlje_svijeta|ime=Danska|izvorno_ime=Danmark|ime_genitiv=Danske|eng_ime=Denmark|zastava=Flag of Denmark.svg|grb=National Coat of arms of Denmark.svg|lokacija=EU-Denmark.svg|službeni_jezik=[[Danski jezik|danski]] '''<sup>1)</sup>'''|glavni_grad=[[Kopenhagen]]|predstavnik_države_množina=Kraljevi|predstavnik_države=Kralj|predstavnik_države_osoba=[[Fridrik X. Danski|Fridrik X.]]|predsjednik_vlade_osoba=[[Mette Frederiksen]]|površina_poredak=130|površina=42 933|vode=1,6|stanovništvo_poredak=114|stanovništvo={{porast}} 5 913 538<ref>{{cite web|title=Population and population projections|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/befolkning-og-valg/befolkning-og-befolkningsfremskrivning|publisher=Statistics Denmark|access-date=11 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20181030090527/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/befolkning-og-valg/befolkning-og-befolkningsfremskrivning|archive-date=30 October 2018|url-status=dead}}</ref><ref group="N">Kraljevina Danska ima ukupno 5 958 380 stanovnika.</ref>|godina_popisa=2022.|gustoća_stanovništva=137,73|valuta=[[danska kruna]]|BDP_PKM_godina=2022.|BDP_PKM=406,011 milijardi $|BDP_PKM_rang=53.|BDP_PKM_per_capita=69 273 $|BDP_PKM_per_capita_rang=11.|neovisnost=[[980.]]|stoti_dio_valute=100 ørea|vremenska_zona=+1|himna=[[Der er et yndigt land]]<br /><center>[[Datoteka:United States Navy Band - Der er et yndigt land.ogg]]</center>|internetski_nastavak=.dk|pozivni_broj=+45|komentar='''<sup>1)</sup>''' [[Njemački jezik|Njemački]] je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj.|moto=Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke
([[danski|dan.]] Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)}}
'''Danska''' ([[Danski jezik|dan.]] ''Danmark'') je zemlja u [[Sjeverna Europa|sjevernoj Europi]]. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu [[Kraljevina Danska]],<ref group="N">dan.:''Kongeriget Danmark''</ref> koja još obuhvaća autonomne teritorije [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Grenland|Grenlanda]] u sjevernome [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].<ref name="territory">{{Citiranje weba|last=Benedikter|first=Thomas|date=19 June 2006|title=The working autonomies in Europe|url=http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|archive-date=9. ožujka 2008.|access-date=8 June 2012|publisher=[[Society for Threatened Peoples]]|quote=Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFBenedikter2006"><span class="cx-segment" data-segmentid="2483">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2484">[[Društvo za ugrožene narode|Society for Threatened Peoples]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2486">Archived from [http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html the original] on 9 March 2008<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2487"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2012</span>. </span><q><span class="cx-segment" data-segmentid="2488">Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories</span></q></cite></ref> Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od [[Skandinavija|skandinavskih]] zemalja, leži jugozapadno od [[Švedska|Švedske]], južno od [[Norveška|Norveške]]<ref group="N">Otok [[Bornholm]] je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru.</ref> i sjeverno od [[Njemačka|Njemačke]].
Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km²<ref name="area">{{Citiranje weba|title=Area|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414212058/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|archive-date=14 April 2019|publisher=Statistics Denmark}}</ref> i čini je poluotok [[Jylland|Jutland]] te otočje od [[Popis otoka Danske|443 imenovana otoka]]<ref>{{Citiranje weba|title=Denmark in numbers 2010|url=http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/14847/dkital.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130418081728/http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/14847/dkital.pdf|archive-date=18 April 2013|access-date=2 May 2013|publisher=Statistics Denmark}}</ref> od kojih su najveći [[Zeland|Zealand]], [[Fyn|Funen]] i [[Vendsyssel-Thy|Sjeverni jutlandski otok]]. Geografiju Danske karakterizira ravna [[Obradivo tlo|obradiva zemlja]], pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija [[Umjereni pojas|umjerena klima]]. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u [[Glavni grad|glavnome]] i najvećem gradu [[Kopenhagen|Kopenhagenu]].<ref name="pop1">{{Citiranje weba|title=Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship|url=http://www.statbank.dk/FOLK1c|access-date=2 October 2020|publisher=[[Statistics Denmark]]|quote=January 2020}}</ref> Europska Danska ima [[Hegemonija|hegemonistički]] utjecaj u [[Kraljevina Danska|Danskoj kraljevini]], kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na [[Grenland|Grenlandu]] 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio [[Grenlandski referendum o samoupravi 2008.|dodatnu autonomiju]] 2009. godine.
[[Povijest Danske|Ujedinjeno kraljevstvo Danske]] pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za [[Dominium maris baltici|kontrolu nad Baltičkim morem]].{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je [[Kalmarska unija|Kalmarsku uniju]] koja je trajala do [[Švedski rat za oslobođenje|švedskoga odcjepljenja]] 1523. godine. Preostala Kraljevina [[Danska-Norveška]] vodila je [[Sjeverni ratovi|niz ratova]] u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim [[Cesija|teritorijalnim ustupcima]] [[Švedsko Carstvo|Švedskome Carstvu]]. Nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i [[Island|Islandom]]. Na valu [[Povijest Danske|nacionalističkih pokreta]] 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani [[Prvi šlezviški rat|Prvi Schleswiški rat]] 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama [[Schleswig-Holstein|Schleswigu, Holsteinu]] i [[Vojvodstvo Lauenburg (okrug)|Lauenburgu]], da bi u [[Drugi šlezviški rat|Drugome Schleswiškom ratu]] 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni [[Pruska|Pruskoj]]. U istome je razdoblju [[5. lipnja]] [[1849.]] izglasan [[Ustav Danske]] čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana [[apsolutna monarhija]] na snazi od [[1660.]] godine.
Danska je bila značajan izvoznik [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je [[Kanslergadeski sporazum|društvene reforme i reformu tržišta rada]] koje su činile osnovu sadašnjega [[Švedski model|modela]] [[Skrbnička država|države blagostanja]] i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata,]] ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] [[Treći Reich]] u travnju 1940. izvršio je [[Njemačka invazija Danske|invaziju na Dansku]]. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a [[Island]] je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i [[Farski otoci|Farskim otocima]], postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u [[Europska unija|Europsku uniju]], ali je u pregovorima izborila [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|određena izuzeća]] kao što je zadržavanje vlastite valute: [[Danska kruna|krune]].
Danska je [[Razvijene zemlje|visoko razvijena zemlja]] s visokim [[Životni standard|životnim standardom]]: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima [[Indeks obrazovanja|obrazovanja]], [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]], [[Građanska i politička prava|građanskih sloboda]], [[Indeks demokracije|demokratskoga upravljanja]] i jednakosti [[LGBT]] osoba.<ref>{{Citiranje novina|last=Melnick|first=Meredith|date=22 October 2013|title=Denmark Is Considered The Happiest Country. You'll Never Guess Why.|work=The Huffington Post|url=https://www.huffingtonpost.com/2013/10/22/denmark-happiest-country_n_4070761.html|url-status=live|access-date=23 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023134428/http://www.huffingtonpost.com/2013/10/22/denmark-happiest-country_n_4070761.html|archive-date=23 October 2013}}</ref><ref>[http://www.legatum.com/article/Legatum-Prosperity-Index-Global-prosperity-rising-while-US-and-UK-economies-decline 2013 Legatum Prosperity Index™: Global prosperity rising while US and UK economies decline].</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Denmark Country Profile: Human Development Indicators|url=http://hdrstats.undp.org/en/countries/profiles/DNK.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130328232058/http://hdrstats.undp.org/en/countries/profiles/DNK.html|archive-date=28 March 2013|access-date=19 April 2013|publisher=United Nations Development Programme}}</ref> Danska je članica utemeljiteljica [[NATO|NATO-a]], [[Nordijsko vijeće|Nordijskoga vijeća]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]] i [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], također je dio [[Schengenski prostor|schengenskoga prostora]]. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je [[danski jezik]] djelomično razumljiv i govornicima [[Norveški jezik|norveškoga]] i [[Švedski jezik|švedskoga]] jezika.
== Etimologija ==
Etimologija imena Danska i pojava Danske kao jedinstvene kraljevine predmet su stalnih znanstvenih rasprava.<ref>Kristian Andersen Nyrup, Middelalderstudier [http://www.nyrups.dk/Historie/MiddelalderIndex.htm Bog IX. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109141345/http://www.nyrups.dk/Historie/MiddelalderIndex.htm |date=9. siječnja 2010. }}</ref><ref>''Indvandrerne i Danmarks historie'', Bent Østergaard, Syddansk Universitetsforlag 2007, {{ISBN|978-87-7674-204-1}}, pp. 19–24</ref> Ovo je prvenstveno usredotočeno na prefiks ''Dan'' i na to odnosi li se na [[Danci (germansko pleme)|Dance]] ili povijesnu osobu [[Dan (kralj)|Dan]] i točno značenje završetka - ''mark''.
Većina etimoloških rječnika i priručnika izvodi ''Dan'' iz riječi koja znači 'ravna zemlja',<ref name="et1">[[Jan de Vries (philologist)|J. de Vries]], ''Altnordisches etymologisches Wörterbuch'', 1962, 73; [[:da:Niels Åge Nielsen|N. Å. ]]</ref> povezana s njemačkim ''Tenne'' 'gumno', engleski ''den'' 'spilja'.<ref name="et1" /> Vjeruje se da izraz ''mark'' znači '[[šuma]] ili [[Granica|granično]] područje' (vidi [[Marka (teritorij)|marka]]), s vjerojatnim referencama na granične šume u južnom [[Vojvodstvo Schleswig|Schleswigu]].<ref>Navneforskning, Københavns Universitet{{Citiranje weba|title=Udvalgte stednavnes betydning|url=http://navneforskning.ku.dk/stednavne.doc/betydninger.doc|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060716144406/http://navneforskning.ku.dk/stednavne.doc/betydninger.doc|archive-date=16 July 2006|access-date=27 January 2008}}</ref>
Prvi zabilježeni spomen riječi ''Danmark'' u samoj Danskoj nalazi se na dva [[Kamen Jelling|kamena Jelling]], [[Runski kamen|runska kamena]] za koje se vjeruje da ih je postavio [[Gorm Stari]] (oko [[955.]]) i [[Harald Modrozubi]] (oko [[965.]]). Veći od dva kamena popularno se navodi kao ''krsni list'' ([[Danski jezik|dan.]]: ''dåbsattest'') Danske.<ref>{{Citiranje knjige|last=O'Donoghue|first=Heather|url=https://books.google.com/books?id=lY-g2MTFh9gC&pg=PT27|title=Old Norse-Icelandic Literature: A Short Introduction|publisher=John Wiley & Sons|year=2008|isbn=978-0-470-77683-4|page=27|access-date=21 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160412172508/https://books.google.com/books?id=lY-g2MTFh9gC&pg=PT27|archive-date=12 April 2016|url-status=live}}</ref> Premda se na oba kamena nalazi riječ ''Danska'', na velikome kamenu se riječ pojavljuje u [[Akuzativ|akuzativu]] ''tanmaurk'' ({{IPA|[danmɒrk]}}) , na malome u [[genitiv|genitivu]] ''tanmarkar'' (izgovara se {{IPA|[danmarkaɽ]}}), dok se oblik [[Dativ|dativa]] ''tąnmarku'' (izgovara se {{IPA|[danmarkʊ]}}) nalazi na sličnome kamenu Skivum. Stanovnici Danske ondje se zovu ''tani'' ({{IPA|[danɪ]}}).
== Povijest ==
=== Prapovijest ===
[[Datoteka:Solvognen-00100.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e1/Solvognen-00100.jpg/220px-Solvognen-00100.jpg|lijevo|mini|Pozlaćena strana [[Sunčeva kola iz Trundholma|Sunčeve kočije iz Trundholma]] koja datira iz nordijskoga brončanog doba.]]
Najraniji arheološki nalazi u Danskoj datiraju iz [[Interglacijalno razdoblje Riss-Würm|interglacijalnoga razdoblja Riss-Würm]] od 130 000 do 110 000 g. pr. Kr.<ref>Michaelsen (2002), p. 19.</ref> Danska je masovnije naseljena pred oko 12 500 godina prije Krista, a poljoprivreda je prisutna od 3900. g. pr. Kr.<ref name="foreign ministry">{{Citiranje weba|last=Nielsen|first=Poul Otto|date=May 2003|title=Denmark: History, Prehistory|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20051122020555/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-date=22 November 2005|access-date=1 May 2006|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> [[Nordijsko brončano doba]] (1800. – 600. pr. Kr.) u Danskoj obilježeno je [[Tumul|grobnim humcima]] koji su ostavili obilje nalaza, poput glazbenoga instrumenta [[Lur|lura]] i [[Sunčeva kola iz Trundholma|Sunčeve kočije iz Trundholma]].
Tijekom [[Predrimsko željezno doba|predrimskoga željeznog doba]] (500. pr. Kr – 1.), domorodačke skupine počele su migrirati na jug, a prva plemena [[Danci (germansko pleme)|Danaca]] došla su u zemlju između predrimskoga i [[germansko željezno doba|germanskoga željeznog doba]]<ref>Busck and Poulsen (ed.) (2002), p. 20.</ref> i u [[rimsko željezno doba|rimskome željeznom dobu]] (1. – 400.).<ref name="foreign ministry2">{{Citiranje weba|last=Nielsen|first=Poul Otto|date=May 2003|title=Denmark: History, Prehistory|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20051122020555/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-date=22 November 2005|access-date=1 May 2006|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> [[Rimska provincija|Rimske provincije]] održavale su trgovačke putove i odnose s domorodačkim plemenima u Danskoj, a [[Rimski carski novac|rimski novčići]] pronađeni su u Danskoj. Dokazi o snažnome [[Keltske nacije|keltskom]] kulturnom utjecaju datiraju iz ovoga razdoblja u Danskoj i većem dijelu Sjeverozapadne Europe i ogledaju se, između ostaloga, u pronalasku [[Kotao iz Gundestrupa|kotla iz Gundestrupa]].
Plemenski Danci doselili su se s istočnih [[Popis otoka Danske|danskih otoka]] ([[Zeland]]) i [[Skåne|Scanije]] i govorili su ranim oblikom [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskoga]]. Povjesničari vjeruju da su prije njihova dolaska većinu [[Jylland|Jutlanda]] i najbližih otoka naselila plemena [[Juti (Germani)|Juta]]. Juti su na kraju migrirali u [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]], neki kao plaćenici [[Britonski jezici|britonskoga]] kralja [[Vortigern|Vortigerna]] i osvojili su jugoistočne teritorije [[Kent (grofovija)|Kenta]], [[Wight (otok)|otok Wight]] i druga područja gdje su se nastanili. Kasnije su ih asimilirala ili [[Etničko čišćenje|etnički očistila]] osvajačka plemena [[Angli|Angla]] i [[Sasi|Sasa]]. Preostalo stanovništvo [[Juti (Germani)|Juta]] u Jutlandu asimiliralo se s doseljenim [[Danci (germansko pleme)|Dancima]].
Vjeruje se da je kratka bilješka povjesničara [[Jordan (povjesničar)|Jordanesa]] o ''Danima'' u ''[[Getica|Getici]]'' rani spomen germanskoga plemena Danaca, jedne od [[Etnička skupina|etničkih skupina]] od kojih potječu današnji [[Danci]].<ref>{{Citiranje weba|last=Jordanes|date=22 April 1997|others=[[Charles C. Mierow]] (trans.)|title=The Origin and Deeds of the Goths, chapter III|url=http://www.acs.ucalgary.ca/~vandersp/Courses/texts/jordgeti.html#III|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20060424044148/http://www.acs.ucalgary.ca/~vandersp/Courses/texts/jordgeti.html#III|archive-date=24 April 2006|access-date=1 May 2006}}</ref><ref>Busck and Poulsen (ed.) (2002), p. 19.</ref> Obrambene strukture [[Danevirke]] građene su u fazama od 3. stoljeća nadalje, a sama veličina građevinskih radova 737. godine pripisuje se dolasku danskoga kralja.<ref name="danevirke">Michaelsen (2002), pp. 122–23.</ref> [[Mlađi Futhark|Nova runska abeceda]] prvi je put korištena otprilike u isto vrijeme i [[Ribe (grad)|Ribe]], najstariji grad u Danskoj, osnovan je oko 700. godine.
=== Vikinzi i srednji vijek ===
[[Datoteka:Ladbyskibet.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Ladbyskibet.jpg/220px-Ladbyskibet.jpg|mini|[[Ladby brod|Brod Ladby]], najveći brodski grob pronađen u Danskoj.]]
Od 8. do 10. stoljeća šira [[Skandinavski poluotok|skandinavska]] regija bila je područje koje su naseljavali [[Vikinzi]]. Kolonizirali su, harali i trgovali u svim dijelovima Europe. Danski Vikinzi bili su najaktivniji na istočnome i južnom [[Britanski otoci|Britanskom otočju]] i [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Naselili su se u dijelovima [[Engleska|Engleske]] (poznatim kao ''[[Danelaw]]'') pod kraljem [[Sven I. Rašljobradi|Sweynom Forkbeardom]] 1013. i u [[Francuska|Francuskoj]] gdje je Dancima i Norvežanima dopušteno da se nasele u ono što će postati [[Normandija]] u zamjenu za odanost [[Robert I., kralj Francuske|Robertu I. od Francuske]] i s [[Rolon|Rolonom]] kao prvim vikinškim vladarom toga područja. Manje količine [[Anglosasi|anglosaksonskoga]] [[Penny|penija]] iz tog razdoblja pronađene su u Danskoj.<ref name="Lund">{{Citiranje weba|last=Lund|first=Niels|date=May 2003|title=Denmark – History – The Viking Age|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|archive-date=10. svibnja 2006.|access-date=24 June 2012|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFLund2003"><span class="cx-segment" data-segmentid="2568">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2569">[[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2571">Archived from [http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp the original] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp |date=10. svibnja 2006. }} on 10 May 2006<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2572"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">24 June</span> 2012</span>.</span></cite></ref>
[[Datoteka:Jellingsten_stor_1.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Jellingsten_stor_1.jpg/170px-Jellingsten_stor_1.jpg|alt=Large stone containing a carved depiction of Jesus Christ|lijevo|mini|Veći od dva Jelling kamena, podigao [[Harald Modrozubi]].]]
Danska se uvelike konsolidirala krajem 8. stoljeća i njezini se vladari u [[Starofranački jezik|franačkim]] izvorima dosljedno nazivaju kraljevima (''reges''). Pod vladavinom [[Gudfred|Gudfreda]] 804. dansko je kraljevstvo vjerojatno uključivalo sve zemlje [[Jylland|Jutlanda]], [[Skåne|Scanije]] i danskih otoka, isključujući [[Bornholm]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Berend|first=Nora|url=https://books.google.com/books?id=UmFrVUb5DSwC&pg=PA76|title=Christianization and the Rise of Christian Monarchy: Scandinavia, Central Europe and Rus' c.900–1200|date=22 November 2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-46836-7|via=Google Books}}</ref>
Postojeća danska monarhija vuče korijene od [[Gorm Stari|Gorma Starog]], koji je uspostavio svoju vladavinu početkom 10. stoljeća.{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Kao što je potvrđeno [[Kamenje Jelling|kamenjem Jelling]], Dance je oko 965. pokrstio [[Harald Modrozubi]], [[Gorm Stari|Gormov]] sin. Vjeruje se da je Danska postala kršćanska iz političkih razloga kako je ne bi napalo [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Kao kršćanska sila u usponu u Europi, Sveto Rimsko Carstvo bilo je važan trgovački partner Danaca. Kao sredstvo odvraćanja od ove prijetnje, Harald je izgradio šest [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] oko Danske pod nazivom [[Tvrđava u vikinškom prstenu|Trelleborg]] i dodatnu tvrđavu [[Danevirke]]. Početkom 11. stoljeća [[Knut Veliki]] je na čelu skandinavske vojske na gotovo 30 godina ratom ujedinio Dansku, Englesku i [[Norveška|Norvešku]].<ref name="Lund2">{{Citiranje weba|last=Lund|first=Niels|date=May 2003|title=Denmark – History – The Viking Age|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|archive-date=10. svibnja 2006.|access-date=24 June 2012|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFLund2003"><span class="cx-segment" data-segmentid="2568">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2569">[[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2571">Archived from [http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp the original] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp |date=10. svibnja 2006. }} on 10 May 2006<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2572"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">24 June</span> 2012</span>.</span></cite></ref>
Tijekom [[Kasni srednji vijek|kasnoga srednjeg vijeka]], Danska je također uključivala [[Skåneland]] (područja Scania, [[Halland]] i [[Blekinge]] u današnjoj južnoj Švedskoj), a danski su kraljevi vladali [[Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)|danskom Estonijom]], kao i [[Vojvodstvo|vojvodstvima]] [[Schleswig]] i [[Holstein]]. Ove potonje povijesne pokrajine danas čine pokrajinu [[Schleswig-Holstein]] u sjevernoj Njemačkoj.
Godine 1397. Danska je ušla u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska–Finska|Švedskom]], ujedinjene pod kraljicom [[Margareta I. Velika|Margaretom I.]]{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Tri zemlje trebale su biti tretirane kao jednake u Uniji. Međutim, čak ni od samog početka, Margareta nije bila toliko idealistična: tretirala je Dansku kao jasnog "višeg" partnera unije.<ref name="Lauring">Lauring, Palle (1960) ''A History of the Kingdom of Denmark'', Host & Son Co.: Copenhagen, p. 108.</ref> Stoga se veći dio sljedećih 125 godina skandinavske povijesti vrti oko ove Unije, pri čemu se Švedska odvaja i opetovano osvaja. Pitanje je iz praktičnih razloga riješeno 17. lipnja 1523., kada je [[Popis švedskih vladara|švedski kralj]] [[Gustav I. Vasa|Gustav Vasa]] osvojio grad [[Stockholm]]. [[Reformacija|Protestantska se reformacija]] proširila na Skandinaviju 1530-ih, a nakon građanskoga rata Danska je 1536. prešla na [[Luterani|luteranstvo]]. Kasnije te godine, Danska je ušla u uniju s Norveškom.
=== Rani novi vijek (1536. – 1849.) ===
[[Datoteka:Denmark-Norway_in_1780.svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Denmark-Norway_in_1780.svg/220px-Denmark-Norway_in_1780.svg.png|mini|Opseg [[Danska-Norveška|Dansko-norveškoga kraljevstva]]. Nakon Napoleonovih ratova, Norveška je pripala Švedskoj, dok je Danska zadržala [[Farski otoci|Farske otoke]], [[Island]] i [[Grenland]].]]
Nakon što se Švedska trajno [[Povijest Švedske (1523. – 1611.)|odvojila]] od personalne unije, Danska je u nekoliko navrata pokušala uspostaviti kontrolu nad svojim susjedom. Kralj [[Kristijan IV.]] napao je Švedsku u [[Kalmarski rat|Kalmarskom ratu]] 1611. – 1613., ali nije uspio postići svoj glavni cilj da je prisili da se vrati u uniju. Rat nije doveo do nikakvih teritorijalnih promjena, ali je Švedska bila prisiljena platiti [[Reparacija|ratnu odštetu]] od 1 milijun [[Srebro|srebrnih]] [[Riksdaler|riksdalera]] Danskoj, iznos poznat kao ''[[Ugovor iz Stettina (1570.)|Älvsborg]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Kalmarkriget 1611–1613|url=http://www.smb.nu/svenskakrig/1611.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011111014/http://smb.nu/svenskakrig/1611.asp|archive-date=11 October 2007|access-date=4 May 2007|publisher=Svenskt Militärhistoriskt Bibliotek}}</ref> Kralj Kristijan iskoristio je ovaj novac za osnivanje nekoliko gradova i izgradnju utvrda, od kojih su najpoznatiji [[Glückstadt]] (osnovan kao suparnik [[Hamburg|Hamburgu]]) i [[Oslo|Christiania]]. Inspiriran [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija|nizozemskom istočnoindijskom kompanijom]], osnovao je sličnu [[Danska istočnoindijska kompanija|dansku tvrtku]] i planirao je proglasiti [[Šri Lanka|Cejlon]] kolonijom, ali tvrtka je uspjela steći samo [[Tharangambadi|Tranquebar]] na indijskoj [[Koromandelska obala|Koromandskoj obali]]. Velike kolonijalne težnje Danske uključivale su nekoliko ključnih trgovačkih postaja u [[Afrika|Africi]] i [[Indija|Indiji]]. Iako su danske trgovačke postaje u Indiji bile od malog značaja, igrala je važnu ulogu u vrlo unosnoj [[Atlantska trgovina robljem|atlantskoj trgovini robljem]], preko svojih trgovačkih postaja u [[Dvorac Osu|Fort Christiansborgu]] u [[Osu|Osuu]], današnjoj [[Gana|Gani]], kroz koje se trgovalo 1,5 milijuna robova.<ref name="guardian6nov2018">{{Citiranje novina|last=Rawlinson|first=Kevin|date=5 November 2018|title=Prince Charles says Britain's role in slave trade was an atrocity|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2018/nov/05/prince-charles-says-britains-part-in-transatlantic-slave-trade-was-atrocity|url-status=live|access-date=6 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105232718/https://www.theguardian.com/uk-news/2018/nov/05/prince-charles-says-britains-part-in-transatlantic-slave-trade-was-atrocity|archive-date=5 November 2018}}</ref> Dok se dansko kolonijalno carstvo održalo trgovinom s drugim velikim silama i [[Plantaža|plantažama]], nedostatak resursa u konačnici je doveo do njegove stagnacije.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=uyqepNdgUWkC&pg=PA167|title=Historical Dictionary of European Imperialism|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1991|isbn=978-0-313-26257-9|editor-last=Olson|editor-first=James Stuart|access-date=15 May 2014|editor-last2=Shadle|editor-first2=Robert}}</ref>
U [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]], Kristijan je pokušao postati vođa [[Luterani|luteranskih]] država u Njemačkoj, ali je pretrpio poraz u [[Bitka kod Luttera|bitci kod Luttera]].<ref>Parker, pp. 69–70.</ref> Rezultat je bio da je katolička vojska pod [[Albrecht von Wallenstein|Albrechtom von Wallensteinom]] uspjela napasti, okupirati i opljačkati Jutland, prisilivši Dansku [[Ugovor iz Lübecka|da se povuče iz rata]].<ref>Parker, p. 70.</ref> Danska je uspjela izbjeći teritorijalne ustupke, ali je intervencija kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava Adolfa]] u Njemačkoj viđena kao znak da je vojna moć Švedske u porastu, dok je utjecaj Danske u regiji opadao. Švedska vojska [[Torstensonov rat|napala je Jutland]] 1643. i preuzela Scaniju 1644. godine. U [[Drugi ugovor iz Brömsebra (1645.)|ugovoru iz Brømsebra iz 1645.]], Danska je predala Halland, [[Gotland]], posljednje dijelove danske Estonije i nekoliko provincija u Norveškoj.
[[Datoteka:Stormen_på_København_(F.C._Lund).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Stormen_p%C3%A5_K%C3%B8benhavn_%28F.C._Lund%29.jpg/280px-Stormen_p%C3%A5_K%C3%B8benhavn_%28F.C._Lund%29.jpg|mini|[[Napad na Kopenhagen (1659.)|Napad]] na [[Kopenhagen]] 11. veljače 1659. tijekom [[Drugi sjeverni rat|Drugoga sjevernog rata]]. Danski branitelji pod kraljem [[Fridrik III. Danski|Fridrikom III]]. uspješno su odbili snage [[Švedsko Carstvo|Švedskoga Carstva]]. Ulje na platnu [[Frederik Christian Lund|Frederika Christiana Lunda]].]]
Vidjevši priliku da raskine ugovor iz Brømsebra, danski kralj [[Fridrik III. Danski|Fridrik III.]] je 1657. objavio rat Švedskoj, koja je bila duboko upletena u [[Drugi sjeverni rat]] (1655. – 1660.), i krenuo na [[Bremen-Verden]]. To je dovelo do golemoga danskog poraza kada su vojske švedskoga kralja [[Karlo X Gustav|Karla X. Gustava]] osvojile [[Jylland|Jutland]] i, nakon švedskoga marša preko zaleđenih [[Danski tjesnaci|danskih tjesnaca]], okupirale [[Fyn|Funen]] i veći dio [[Zeland|Zelanda]] prije potpisivanja [[Ugovor iz Roskildea|mira u Roskildeu]] u veljači 1658. godine, koji je Švedskoj dao kontrolu nad Scanijom, [[Blekinge|Blekingeom]], [[Bohuslän|Bohuslänom]], [[Trøndelag|Trøndelagom]] i otokom [[Bornholm|Bornholmom]]. Karlo X. Gustav brzo je zažalio što nije uništio Dansku i u kolovozu 1658. pokrenuo je [[Dansko-švedski rat (1658. – 1660.)|drugi napad na Dansku]], osvojio većinu danskih otoka i započeo dvogodišnju opsadu [[Kopenhagen|Kopenhagena]]. Kralj Fridrik III. aktivno je vodio obranu grada, okupljajući njegove građane da uzmu oružje i [[Napad na Kopenhagen (1659.)|odbijao je švedske napade]].<ref>Isacson, p. 229; Englund, p. 610</ref> Opsada je završila nakon smrti Karla X. Gustava 1660.{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} U [[Ugovor iz Kopenhagena (1660.)|mirovnome sporazumu]] koji je uslijedio, Danska je uspjela održati svoju neovisnost i povratiti kontrolu nad Trøndelagom i Bornholmom.<ref>Frost, pp. 180-183</ref> Postigavši veliku popularnost nakon rata, Fridrik III. je to iskoristio da raspusti izbornu monarhiju u korist [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]], koja je u Danskoj trajala do 1848.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ekman|first=Ernst|date=1957|title=The Danish Royal Law of 1665|url=http://dx.doi.org/10.1086/237987|journal=The Journal of Modern History|volume=29|issue=2|pages=102–107|doi=10.1086/237987|issn=0022-2801|via=}}</ref>
Danska je pokušala, ali nije uspjela vratiti kontrolu nad Scanijom u [[Skanski rat|Skanskom ratu]] (1675. – 1679.). Nakon [[Veliki sjeverni rat|Velikoga sjevernog rata]] (1700. – 1721.), Danska je uspjela povratiti kontrolu nad dijelovima [[Schleswig|Schleswiga]] i [[Holstein|Holsteina]] kojima je vladala kuća [[Holstein-Gottorp]] u [[Ugovor iz Frederiksborga|Frederiksborškom ugovoru]] 1720. i [[Carskoselski ugovor|Carskoselskom ugovoru]] 1773. godine. Danska je uvelike napredovala u posljednjim desetljećima 18. stoljeća zahvaljujući svojemu [[Neutralnost|neutralnom statusu]] koji joj je dopuštao trgovinu s obje strane u mnogim suvremenim ratovima. U [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]], Danska je trgovala s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenim Kraljevstvom]] i pridružila se [[Druga liga oružane neutralnosti|Ligi oružane neutralnosti]] s [[Rusko Carstvo|Rusijom]], Švedskom i [[Kraljevina Pruska|Pruskom]].<ref>{{Citiranje weba|title=League of Armed Neutrality|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100056830|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130430/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100056830|archive-date=24 September 2015|access-date=28 August 2015|publisher=Oxford Reference}}</ref> Britanci su ovo smatrali neprijateljskim činom i napali Kopenhagen [[Bitka za Kopenhagen (1801.)|1801.]] i [[Bitka za Kopenhagen (1807.)|1807.]], u jednom slučaju odvodeći [[Kraljevska danska mornarica|dansku flotu]], u drugom spaljujući velike dijelove danske prijestolnice. To je dovelo do takozvanog dansko-britanskog [[Anglo-danski rat|rata topovnjača]]. Britanska kontrola vodenih putova između Danske i Norveške pokazala se katastrofalnom za gospodarstvo Unije i 1813. godine Dansko-Norveška je [[Stečaj|bankrotirala]].
Unija je raspuštena [[Sporazum iz Kiela|sporazumom iz Kiela]] 1814. godine. Danska se monarhija "neopozivo i zauvijek" odrekla pretenzija na Kraljevinu Norvešku u korist švedskoga kralja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jenssen-Tusch|first=Georg Friedrich|title=Zur Regierungsgeschichte Friedrich VI. Königs von Dänemark, Herzogs von Schleswig, Holstein und Lauenburg|publisher=Verlag Schröder|year=1852|page=166|language=de}}</ref> Danska je zadržala posjede [[Island|Islanda]] (koji je zadržao dansku monarhiju do 1944.), [[Farski otoci|Farske otoke]] i [[Grenland]], a sve je to stoljećima bilo pod norveškom vlašću.<ref>{{Citiranje knjige|last=Dörr|first=Oliver|title=Kompendium völkerrechtlicher Rechtsprechung : eine Auswahl für Studium und Praxis|date=2004|publisher=Mohr Siebeck|isbn=978-3-16-148311-0|location=Tübingen|page=101}}</ref> Osim nordijskih kolonija, Danska je nastavila vladati [[danska Indija|Danskom Indijom]] od 1620. do 1869., [[Danska zlatna obala|Danskom Zlatnom obalom]] (Gana) od 1658. do 1850. i [[Danska Zapadna Indija|Danskom Zapadnom Indijom]] od 1671. do 1917.
=== Ustavna monarhija (1849. – danas) ===
==== Liberalni pokret i ustupanje Schleswiga i Holsteina ====
[[Datoteka:Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg/220px-Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg|lijevo|mini|Nacionalnu ustavotvornu skupštinu sazvao je kralj [[Fridrik VII. Danski|Frederick VII]] 1848. da usvoji [[Ustav Danske]].]]
Danski liberalni i nacionalni pokret u nastajanju dobio je zamah [[1830-ih]]. Nakon europskih [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucija 1848.]], Danska je mirnim putem postala [[ustavna monarhija]] [[5. lipnja]] [[1849.]] Novi ustav uspostavio je [[Rigsdagen|dvodomni parlament]]. Danska se suočila s ratom protiv [[Pruska|Pruske]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]] u onome što je postalo poznato kao [[Drugi šlezviški rat|Drugi šlesviški rat]], koji je trajao od veljače do listopada 1864. godine. Danska je poražena i prisiljena [[Cesija|ustupiti]] [[Pokrajina Schleswig-Holstein|Schleswig i Holstein]] [[Pruska|Pruskoj]]. Ovaj gubitak došao je kao posljednji u dugom nizu poraza i [[Danske kraljevske enklave|teritorijalnih]] gubitaka koji su započeli u [[17. stoljeće|17. stoljeću.]] Nakon tih događaja Danska je vodila politiku neutralnosti u Europi.
==== Industrijalizacija ====
[[Industrijalizacija]] je u Dansku stigla u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Tellier|first=Luc-Normand|url=https://books.google.com/books?id=cXuCjDbxC1YC&pg=PA457|title=Urban world history an economic and geographical perspective|date=2009|publisher=Presses de l'Université du Québec|isbn=978-2-7605-2209-1|location=Québec|page=457|access-date=21 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160412182836/https://books.google.com/books?id=cXuCjDbxC1YC&pg=PA457|archive-date=12 April 2016|url-status=live}}</ref> Prve željeznice u zemlji izgrađene su [[1850-ih]], a poboljšane prometne veze i prekomorska trgovina omogućile su razvoj industrije unatoč nedostatku prirodnih resursa. [[Sindikat|Sindikalni pokret]] razvio se [[1870-ih]]. Došlo je do značajne migracije ljudi sa sela u gradove, a danska poljoprivreda postala je usmjerena na izvoz mliječnih i mesnih proizvoda.
==== Danska u Prvome svjetskom ratu ====
Danska je zadržala svoj neutralni stav tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Nakon poraza Njemačke, [[Versajski ugovor|versajske sile]] ponudile su povratak regije [[Schleswig-Holstein]] Danskoj, no bojeći se njemačkoga [[Iredentizam|iredentizma]], Danska je odbila razmotriti povratak područja bez [[Referendum|plebiscita]]. Dva [[Schleswiški plebisciti|plebiscita u Schleswigu]] održana su 10. veljače i 14. ožujka 1920. godine. Dana 10. srpnja 1920. Danska je povratila Sjeverni Schleswig, čime je povećala broj stanovnika za 163 600 i teritorij za 3984 km². Prva [[Socijaldemokracija|socijaldemokratska]] vlada u zemlji preuzela je dužnost 1924.<ref name="Politico">{{Citiranje weba|title=Lost in translation: Epic goes to Denmark|url=https://www.politico.com/story/2019/06/06/epic-denmark-health-1510223|access-date=10 June 2019|website=Politico}}</ref>
==== Njemački pakt o nenapadanju i invazija ====
Godine [[1939.]] Danska je potpisala 10-godišnji pakt o nenapadanju s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]], ali je Njemačka ipak [[Njemačka olkupacija Danske|izvršila invaziju na Dansku]] 9. travnja 1940. i danska vlada se brzo predala. [[Danska u Drugom svjetskom ratu|Drugi svjetski rat u Danskoj]] karakterizirala je gospodarska suradnja s Njemačkom do 1943., kada je danska vlada odbila daljnju suradnju, a [[Kraljevska danska mornarica|njezina je mornarica]] [[Operacija Safari|potopila većinu svojih brodova]] i poslala mnoge svoje časnike u [[Švedska|Švedsku]], koja je tada bila neutralna. Danski pokret otpora izveo je operaciju spašavanja kojom je uspio evakuirati nekoliko tisuća [[Židovi|Židova]] i njihovih obitelji u Švedsku na sigurno prije nego što su ih Nijemci mogli poslati u [[Logor smrti|logore smrti]]. Neki su Danci podržali [[Nacionalsocijalizam|nacizam]] tako što su se pridružili [[Danska nacionalsocijalistička radnička stranka|Danskoj nacističkoj stranci]] ili su se dobrovoljno prijavili da se bore na strani nacističke Njemačke poput dijela danskih [[Frajkori|Frikorpsa]].<ref>{{Citiranje weba|last=Rugg|first=Andy|title=Traitor Danes: most soldiers return heroes, but this lot came home total zeroes|url=http://cphpost.dk//culture/through-looking-glass/traitor-danes-most-soldiers-return-heroes-lot-came-home-total-zeroes|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130129130650/http://cphpost.dk/culture/through-looking-glass/traitor-danes-most-soldiers-return-heroes-lot-came-home-total-zeroes|archive-date=29 January 2013|access-date=30 January 2013|website=Copenhagen Post}}</ref> [[Island]] je prekinuo veze s Danskom i [[Osnivanje Republike Island|postao neovisna republika]] 1944., a nacistička Njemačka se predala u svibnju 1945. Godine 1948. [[Farski otoci|Farski otoci]] stekli su vlastitu [[Autonomija|samoupravu]]. Godine 1949. Danska je postala članicom utemeljiteljicom [[NATO|NATO-a]].
==== Danska danas ====
[[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7c/Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_%28081%29.jpg/220px-Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_%28081%29.jpg|mini|Danska je postala članicom Europske unije 1973. godine, a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]]
Danska je bila jedna od članica osnivačica [[Europsko udruženje za slobodnu trgovinu|Europske udruge slobodne trgovine]] (EFTA). Tijekom [[1960-ih]], zemlje EFTA-e često su se nazivale vanjskom sedmoricom, za razliku od [[Unutarnjih Šest|unutarnjie šestorice]] tadašnje [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] (EEZ).<ref>{{cite magazine|date=7 April 1961|title=Finland: Now, the Seven and a Half|magazine=Time|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,874317,00.htm|url-status=dead|access-date=18 July 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20111104144427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,874317,00.htm|archive-date=4 November 2011}}</ref> Godine [[1973.]], Danska se pridružila Europskoj ekonomskoj zajednici (danas [[Europska unija]]) nakon javnog referenduma o članstvu. Ugovor iz [[Ugovor iz Maastrichta|Maastrichta]], koji je uključivao daljnju europsku integraciju, danski je narod odbacio na referendumu 1992., a prihvaćena je tek nakon drugog referenduma 1993. godine, koji je omogućio [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|četiri izuzeća]] iz politika EU. Danci su na referendumu 2000. odbacili [[euro]] kao svoju nacionalnu valutu. [[Grenland]] je dobio vlastitu samoupravu 1979., a 2009. dobio je pravo [[Pravo na samoodređenje|na samoodređenje ]]. Ni Farski otoci ni Grenland nisu članovi Europske unije, Farski otoci su odbili članstvo u EEZ-u 1973., a Grenland 1986., u oba slučaja zbog politike [[Ribarstvo|ribarstva]] EU.
Ustavne promjene 1953. godine dovele su dopromjene parlamentarne strukture u [[Jednodomnost|jednodomni parlament]] izabran po proporcionalnoj zastupljenosti, pravo žena na dansko prijestolje i ulazak Grenlanda kao sastavnoga dijela Danske. Socijaldemokrati [[Lijevi centar|lijevoga centra]] vodili su niz koalicijskih vlada veći dio druge polovice 20. stoljeća, uvodeći [[Švedski model|nordijski model socijalne skrbi]]. Liberalna stranka i Konzervativna narodna stranka također su vodile vlade [[Desni centar|desnoga centra]].
== Geografija ==
[[Datoteka:Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg/220px-Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg|alt=Satellite image|mini|Satelitska slika Jutlanda i danskih otoka.]]
Danska je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] i čini je poluotok [[Jylland|Jutland]] i [[Popis otoka Danske|443 imenovana otoka]], dok još 1419 otoka i hridi ima površinu veću od 100 m².<ref>{{Citiranje weba|date=23 September 2003|title=Landet i tal – Største øer|url=http://www2.kms.dk/C1256AED004EA666/(AllDocsByDocId)/1D7EE8822587E667C1256AEF0030ABF6?open&page=strste&omr=KORT_DK_I_TAL|access-date=14 July 2007|publisher=[[National Survey and Cadastre of Denmark]]|url-status=dead}}</ref> Od toga 74 otoka su naseljena (podaci iz siječnja 2015.),<ref>Statistikbanken.dk/bef4</ref> a najveći su [[Zeland|Zealand]], [[Vendsyssel-Thy|Sjeverni Jutlandski otok]] i [[Fyn|Funen]]. Otok [[Bornholm]] nalazi se istočno od ostatka zemlje, u [[Baltičko more|Baltičkome moru]]. Mnogi veći otoci povezani su mostovima: [[Oresundski most|most-tunel]] preko [[Øresund|Øresunda]] povezuje Zeland sa Švedskom; fiksna veza Velikoga pojasa povezuje Funen sa Zelandom; a most Mali pojas povezuje Jutland s Funenom. [[Trajekt|Trajekti]] ili mali zrakoplovi povezuju manje otoke. Četiri [[Dodatak:Popis općina u Danskoj|grada sa stanovništvom većim od 100 000]] jesu glavni grad [[Kopenhagen]] na Zelandu, [[Aarhus]] i [[Aalborg]] u Jutlandu, i [[Odense]] na Funenu.
[[Datoteka:Danska-map.png|alt=A labelled map of Denmark|lijevo|mini|Zemljovid glavnih urbanih područja, otoka i najvažnijih mostova.]]
Zemlja se prostire na ukupnoj površini od 42 943,9 km².<ref name="area2">{{Citiranje weba|title=Area|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414212058/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|archive-date=14 April 2019|publisher=Statistics Denmark}}</ref> Površina kopnenih voda je 700 km<sup>2</sup>, prema drugim podacima od 500 do 700 km<sup>2</sup>. Jezero [[Arresø]] sjeverozapadno od Kopenhagena najveće je jezero. Veličina kopnenoga područja ne može se točno navesti jer ocean neprestano erodira i dodaje materijal na obalu, a u tijeku su i mnogi projekti [[Melioracija|melioracije]] (za suzbijanje erozije). [[Postglacijalni skok]] podiže obalu za nešto manje od 1 cm godišnje na sjeveru i istoku. Danska dijeli kopnenu granicu od 68 kilometara s [[Njemačka|Njemačkom]] na jugu, a njezina je [[obala]] dugačka 8750 km.<ref name="Nature and Environment">{{Citiranje weba|title=Nature & Environment|url=http://denmark.dk/portal/page?_pageid=374,520337&_dad=portal&_schema=PORTAL|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070403235436/http://denmark.dk/portal/page?_pageid=374,520337&_dad=portal&_schema=PORTAL|archive-date=3 April 2007|access-date=3 February 2007|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> Nijedno mjesto u Danskoj nije udaljeno od obale više od 52 km. Na jugozapadnoj obali Jutlanda visinska razlika [[Morske mijene|plime i oseke]] je između 1 i 2 m, a tijekom oseke more se zna povući do 10 km.<ref>Nationalencyklopedin, (1990)</ref> Površina [[Teritorijalno more|teritorijalnih voda]] Danske je ukupno 105 000 km².
Najsjevernija točka Danske je točka [[Skagen]] (sjeverna plaža Skaw) na 57° 45' 7" sjeverne geografske širine; najjužnija je točka [[Gedser]] (južni vrh [[Falster|Falstera]]) na 54° 33' 35" sjeverne širine; najzapadnija točka je [[Blåvandshuk]] na 8° 4' 22" istočne geografske dužine; a najistočnija točka je [[Ertholmene|Østerskær]] na 15° 11' 55" istočne geografske dužine, koja se nalazi na malom otočju [[Ertholmene]] 18 kilometara sjeveroistočno od [[Bornholm|Bornholma]]. Udaljenost od istoka do zapada je 452 kilometara, od sjevera prema jugu 368 kilometara.
[[Datoteka:Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e4/Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg/220px-Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg|mini|[[Zaljev Aarhus]] gledan iz južnog [[Djursland|Djurslanda]].]]
Danska je [[Ravnica|ravničarska]] zemlja s prosječnom nadmorskom visinom od samo 31 metar. Najviša prirodna točka je [[Møllehøj]], na 170,86 metara.<ref>{{Citiranje weba|title=Nyt højeste punkt i Danmark|url=http://www.gst.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2005/feb/hoejste-punkt/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140528005236/http://www.gst.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2005/feb/hoejste-punkt/|archive-date=28 May 2014|access-date=26 May 2014|publisher=[[Danish Geodata Agency]]|language=da}}</ref> Usprkos maloj nadmorskoj visini i tome da je prosječna nadmorska visina u [[Götaland|južnoj Švedskoj]] dvostruko veća, nadmorska visina Danske općenito je na sigurnoj razini od [[Porast razine mora|porasta razine mora]]. Značajan dio danskoga [[Reljef|reljefa]] čine valovite [[ravnica|ravnice]], dok je obala pješčana, s velikim [[Pješčana dina|dinama]] u sjevernom Jutlandu. Iako je nekoć bila izrazito šumovita, današnju Dansku uglavnom pokrivaju oranice i pašnjaci. Zemljom teče desetak rijeka, a najznačajnije su [[Gudenå]], [[Rijeka Odense|Odense]], [[Rijeka Skjern|Skjern]], [[Rijeka Suså|Suså]] i [[Vidå]]. Potonja teče južno i predstavlja dio južne granice s [[Njemačka|Njemačkom]].
Kraljevina Danska obuhvaća dva prekomorska teritorija, oba daleko zapadnije od Danske: [[Grenland]], najveći otok na svijetu, i [[Farski otoci|Farske otoke]] u sjevernome [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]]. Ovi teritoriji imaju vlastitu samoupravu i parlamente (''[[Løgting]]'' i ''[[Inatsisartut]]'') i čine, zajedno s kontinentalnom Danskom, dio [[Kraljevina Danska|Kraljevine Danske]].
=== Klima ===
Danska ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koju karakteriziraju blage zime, sa srednjom temperaturom u siječnju od 1,5°C, i svježa ljeta, sa srednjom temperaturom u kolovozu od 17,2°C.<ref name="Denmark climate">{{Citiranje weba|title=Climate Normals for Denmark|url=http://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/klimanormaler-dk/vejrnormal/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150103014624/http://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/klimanormaler-dk/vejrnormal//|archive-date=3 January 2015|access-date=2 January 2015|publisher=[[Danish Meteorological Institute]]}}</ref> Najekstremnija temperatura zabilježena u Danskoj, od 1874. kada su počela mjerenja, bila je 36.4°C 1975. i −31.2°C 1982.<ref>{{Citiranje weba|date=6 October 2016|title=Vejrekstremer i Danmark [Weather extremes in Denmark]|url=https://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/vejrekstremer-dk/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161019211924/https://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/vejrekstremer-dk/|archive-date=19 October 2016|access-date=19 October 2016|publisher=[[Danish Meteorological Institute]] (DMI)|language=da}}</ref> Danska ima prosječno 179 dana godišnje s oborinama, a ukupna prosječna količina padalina je 765 milimetra godišnje. Jesen je najkišovitije godišnje doba, a proljeće najsušnije.<ref name="Denmark climate" /> Specifičan položaj zemlje između kontinenta i oceana često dovodi do nestabilnoga vremena.<ref name="Denmark weather change">{{Citiranje weba|title=The weather cross – the four corners of autumn weather|url=http://www.dmi.dk/vejr/til-lands/maaned-og-saeson/vejrkorset-efteraarsvejrets-fire-hjoerner/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150921003948/http://www.dmi.dk/vejr/til-lands/maaned-og-saeson/vejrkorset-efteraarsvejrets-fire-hjoerner/|archive-date=21 September 2015|access-date=17 September 2015|publisher=[[Danish Meteorological Institute]]}}</ref>
Zbog sjevernoga položaja Danske, postoje velike sezonske varijacije dnevnoga svjetla. Zimu karakteriziraju kratki dani s izlaskom sunca oko 8:45 ujutro i zalasci oko 15:45 (standardno vrijeme) i dugi ljetni dani s izlaskom sunca u 4:30 ujutro i zalasci u 22:00 ([[ljetno računanje vremena]]).<ref name="sunrise sunset">{{Citiranje weba|title=Copenhagen, Denmark – Sunrise, sunset, dawn and dusk times for the whole year|url=http://www.gaisma.com/en/location/kobenhavn.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120702220228/http://www.gaisma.com/en/location/kobenhavn.html|archive-date=2 July 2012|access-date=24 June 2012|publisher=Gaisma}}</ref>
=== Ekologija ===
[[Datoteka:Grib_skov.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5b/Grib_skov.jpg/220px-Grib_skov.jpg|mini|[[Obična bukva|Bukva]] je uobičajena u cijeloj Danskoj, osobito u rijetkim šumama.]]
Teritorij Danske smješten je u [[Borealno kraljevstvo|borealnome florističkom kraljevstvu]] i može se podijeliti u dvije [[Ekoregija|ekoregije]]: ekoregiju [[atlantske mješovite šume|atlantskih mješovitih šuma]] i onu [[baltičke mješovite šume|baltičkih mješovitih šuma]].<ref name="DinersteinOlson2017">{{Citiranje časopisa|last=Dinerstein|first=Eric|last2=Olson|first2=David|last3=Joshi|first3=Anup|last4=Vynne|first4=Carly|last5=Burgess|first5=Neil D.|last6=Wikramanayake|first6=Eric|last7=Hahn|first7=Nathan|last8=Palminteri|first8=Suzanne|last9=Hedao|first9=Prashant|last10=Noss|first10=Reed|last11=Hansen|first11=Matt|year=2017|title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm|journal=BioScience|volume=67|issue=6|pages=534–545|doi=10.1093/biosci/bix014|issn=0006-3568|pmc=5451287|pmid=28608869}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hogan|first=C Michael|title=Ecoregions of Denmark|url=http://www.eoearth.org/view/article/152021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924044145/http://www.eoearth.org/view/article/152021/|archive-date=24 September 2015|access-date=26 August 2015|publisher=Encyclopedia of Earth}}</ref> Gotovo sve [[Prašuma|prašume umjerenoga pojasa]] Danske uništene su ili rascjepkane tijekom posljednjih tisućljeća uglavnom kao posljedica razvoja [[Poljoprivreda|poljoprivrede]].<ref name="Jensen1">{{Citiranje weba|last=Jensen|first=Christian Lundmark|title=Forests and forestry in Denmark – Thousands of years of interaction between man and nature|url=http://www.nordicforestresearch.org/wp-content/uploads/2012/07/ForestandforestryinDenmark.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715001546/http://www.nordicforestresearch.org/wp-content/uploads/2012/07/ForestandforestryinDenmark.pdf|archive-date=15 July 2016|access-date=31 May 2016|publisher=Danish Ministry of the Environment Nature Agency}}</ref> Krčenje šuma stvorilo je velike [[Vriština|vrištine]] i razorne [[Saltacija (geologija)|pješčane nanose]].<ref name="Jensen1" /> Unatoč tome, očuvao se dio većih sekundarnih šuma, a 12,9 % zemlje danas je pošumljeno.<ref>{{Citiranje weba|title=Forest area (% of land area)|url=http://data.worldbank.org/indicator/AG.LND.FRST.ZS|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905234836/http://data.worldbank.org/indicator/AG.LND.FRST.ZS|archive-date=5 September 2015|access-date=26 August 2015|website=worldbank.org|publisher=The World Bank}}</ref> [[Visoka smreka|Obična smreka]] najrasprostranjenije je drvo i važna je vrsta u proizvodnji [[Božićno drvce|božićnih drvaca]]. Danska ima srednju ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskoga krajolika]] od 0,5/10, što je svrstava na 171. mjesto u svijetu od 172 zemlje, iza samo [[San Marino|San Marina]].<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|year=2020|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity – Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507}}</ref>
[[Srna|Srne]] nastanjuju krajolik u sve većem broju, a [[Obični jelen|crveni jeleni]] mogu se naći u rijetkim šumama [[Jylland|Jutlanda]]. Danska je također stanište manjim sisavcima, poput [[Tvor|tvorova]], [[Zečevi|zečeva]] i [[Ježevi|šumskih ježeva]].<ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Animals in Denmark|url=http://www.listofcountriesoftheworld.com/da-animals.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160601121051/http://www.listofcountriesoftheworld.com/da-animals.html|archive-date=1 June 2016|access-date=31 May 2016|website=listofcountriesoftheworld.com}}</ref> Približno 400 vrsta ptica nastanjuje Dansku, a oko 160 njih se razmnožava na njezinome teritoriju.<ref>{{Citiranje weba|title=Bird list of Denmark|url=http://www.netfugl.dk/dklist.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905040347/http://www.netfugl.dk/dklist.php|archive-date=5 September 2015|access-date=26 August 2015|publisher=Netfugl.dk|quote=It involves all category A, B and C birds recorded in Denmark (according to SU/BOURC/AERC standard).}}</ref> Od velikih morskih sisavaca nalazimo brojne populacije [[obalna pliskavica|obalne pliskavice]], sve veći broj [[Perajari|perajara]] i povremene posjete velikih kitova, poput [[Plavetni kit|plavetnih kitova]] i [[Orka|orki]]. [[Bakalar]], [[Haringe|haringa]] i [[iverak]] vrlo su brojne u danskim vodama i temelj su razvijene danske industrije [[Ribolov|ribolova]] i [[Prerada ribe|prerade ribe]], kao i tradicionalni kulinarski specijaliteti.<ref>{{Citiranje weba|last=Byskov|first=Søren|title=Theme: Herring, cod and other fish – 1001 Stories of Denmark|url=http://www.kulturarv.dk/1001fortaellinger/en_GB/theme/herring-cod-and-other-fish/article|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234622/http://www.kulturarv.dk/1001fortaellinger/en_GB/theme/herring-cod-and-other-fish/article|archive-date=3 March 2016|access-date=31 May 2016|publisher=The Heritage Agency of Denmark}}</ref>
=== Okoliš ===
[[Datoteka:European_Environment_Agency,_Copenhagen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/db/European_Environment_Agency%2C_Copenhagen.jpg/220px-European_Environment_Agency%2C_Copenhagen.jpg|mini|[[Europska agencija za okoliš]] u Kopenhagenu.]]
Danska je u prosincu 2020. prestala s izdavanjem novih dozvola za eksploataciju nafte i plina na svojemu teritoriju.<ref>{{Citiranje novina|last=Farand|first=Chloé|date=4 December 2020|title=Denmark to phase out oil and gas production by 2050 in "watershed" decision|agency=Climate Home News|url=https://www.climatechangenews.com/2020/12/04/denmark-phase-oil-gas-production-2050-watershed-decision/|access-date=29 December 2020}}</ref>
Zagađenje zemljišta i vode dva su najznačajnija pitanja [[Zaštita okoliša|zaštite okoliša]] u Danskoj, iako se veliki dio kućnoga i industrijskoga otpada u zemlji sada reciklira. Zemlja je kroz povijest zauzimala progresivan stav o očuvanju okoliša. Godine [[1971.]] Danska je osnovala Ministarstvo okoliša i bila je prva zemlja u svijetu koja je 1973. provela zakon o zaštiti okoliša.<ref>[https://books.google.com/books?id=NHxwtVy9MKMC&pg=PA323 The law of environmental damage: liability and reparation].</ref> Kako bi ublažila degradaciju okoliša i [[Globalno zatopljenje|globalno zagrijavanje]], danska je vlada potpisala [[Protokol iz Kyota|Protokol o klimatskim promjenama iz Kyota]].<ref name="factbook">{{Citiranje weba|date=19 January 2012|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=4 February 2012|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> Međutim, nacionalni [[ekološki otisak]] iznosi 8,26 globalnih hektara po osobi, što je vrlo visoko u usporedbi sa svjetskim prosjekom od 1,7 u 2010.<ref>{{Citiranje weba|date=2010|title=Ecological Footprint Atlas 2010|url=http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/ecological_footprint_atlas_2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110709225943/http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/ecological_footprint_atlas_2010/|archive-date=9 July 2011|access-date=26 August 2015|publisher=Global Footprint Network}}</ref> Čimbenici koji pridonose ovoj vrijednosti su iznimno visoka rasprostranjenost oranica koje imaju visoki ekološki otisak, ali i relativno visoki otisak velikih površina pod pašnjacima,<ref>WWF (2014): Living Planet Report.</ref> što se može objasniti znatno razvijenom proizvodnjom mesa u Danskoj (115,8 kilograma mesa godišnje po glavi stanovnika) i općenito velikom gospodarskom ulogom mesne i mliječne industrije.<ref>AMI (2012); preliminary data for 2011</ref> U prosincu 2014. [[Indeks uspješnosti klimatskih promjena]] za 2015. stavio je Dansku na vrh tablice, objašnjavajući da je zemlja uspjela provesti učinkovitu politiku zaštite klime, premda su emisije stakleničkih plinova još uvijek prilično visoke.<ref>{{Citiranje weba|last=Burck|first=Jan|last2=Marten|first2=Franziska|last3=Bals|first3=Christoph|title=The Climate Change Performance Index: Results 2015|url=https://germanwatch.org/en/download/10407.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141209222711/http://germanwatch.org/en/download/10407.pdf|archive-date=9 December 2014|access-date=9 December 2014|publisher=Germanwatch}}</ref> U 2020. Danska je ponovno bila prva na indeksu.<ref>{{Citiranje weba|title=2020 EPI Results|url=https://epi.yale.edu/epi-results/2020/component/epi|access-date=20 November 2020|website=Environmental Performance Index}}</ref> Godine 2021. Danska je s [[Kostarika|Kostarikom]] pokrenula "Savez bez nafte i plina" za prestanak korištenja fosilnih goriva.<ref>{{Citiranje novina|date=25 September 2021|title=Climate change: Whisper it cautiously... there's been progress in run up to COP26|agency=BBC|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-58678937|access-date=10 October 2021}}</ref>
Na danskim teritorijima [[Grenland|Grenlandu]] i [[Farski otoci|Farskim otocima]] razvijen je [[kitolov]], a godišnji je ulov približno 650 [[Kitovi|kitova]] godišnje.<ref>{{Citiranje novina|date=29 March 2012|title=Almost Saving Whales: The Ambiguity of Success at the International Whaling Commission [Full Text] – Ethics & International Affairs|work=Ethics & International Affairs|url=https://www.ethicsandinternationalaffairs.org/2012/almost-saving-whales-the-ambiguity-of-success-at-the-international-whaling-commission-full-text/|url-status=live|access-date=27 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227180348/https://www.ethicsandinternationalaffairs.org/2012/almost-saving-whales-the-ambiguity-of-success-at-the-international-whaling-commission-full-text/|archive-date=27 December 2017}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=20 June 2017|title=Hundreds of whales slaughtered in Faroe Island's annual killing|work=The Independent|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/faroe-islands-slaughter-pilot-whales-sea-blood-red-north-atlantic-iceland-denmark-ritual-tradition-a7798436.html|url-status=live|access-date=27 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171228000456/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/faroe-islands-slaughter-pilot-whales-sea-blood-red-north-atlantic-iceland-denmark-ritual-tradition-a7798436.html|archive-date=28 December 2017}}</ref> Grenlandske kvote za ulov kitova određene su prema savjetima [[Međunarodna komisija za kitolov|Međunarodne komisije za kitolov]] (IWC), koja ima ovlasti odlučivanja o kvotama.<ref>{{Citiranje novina|date=5 January 2013|title=Greenland quotas for big whales|work=Government of Greenland|url=https://naalakkersuisut.gl/en/Naalakkersuisut/News/2013/01/Whales|url-status=dead|access-date=4 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105062411/https://naalakkersuisut.gl/en/Naalakkersuisut/News/2013/01/Whales|archive-date=5 November 2018}}</ref>
== Vlada i politika ==
Okvir danskoga političkog ustroja određen je [[Ustav Danske|Ustavom Danske]]. Prvi Ustav napisan je 1849., kojim se uspostavlja suverena država u obliku [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]] s predstavničkim [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sustavom]]. Monarh službeno zadržava [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] i predsjedava Državnim vijećem ([[Tajno vijeće|tajnim vijećem]]).<ref>"The executive power is vested in the King."</ref><ref>"The body of Ministers shall form the Council of State, in which the Successor to the Throne shall have a seat when he is of age.</ref> U praksi, dužnosti monarha su strogo reprezentativne i ceremonijalne,<ref group="N">U Danskome se ustavu spominje "kralj" u muškome rodu ([[Danski jezik|dan.]]: ''kongen''), a ne rodno neutralnije "monarh".</ref><ref>[http://kongehuset.dk/english/the-monarchy-in-denmark/the-monarchy-today The Monarchy today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150215082552/http://kongehuset.dk/english/the-monarchy-in-denmark/the-monarchy-today|date=15 February 2015}} – ''The Danish Monarchy'' (kongehuset.dk).</ref> poput službenoga imenovanja i razrješenja [[Predsjednik vlade|premijera]] i drugih vladinih ministara. Monarh ne odgovara za svoje postupke, a njegova je osoba svetost.<ref>"The King shall not be answerable for his actions; his person shall be sacrosanct."</ref> [[Nasljedna monarhija|Nasljedni monarh]] [[Margareta II.|kraljica Margareta II.]] bila je na čelu države od [[14. siječnja]] [[1972.]] godine do abdikacije, [[14. siječnja]] [[2024.]] godine. Na tronu ju je naslijedio njezin najstariji sin, [[Fridrik X]].
=== Vlada ===
[[Datoteka:Denmark_disposable_income.webp|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/02/Denmark_disposable_income.webp/300px-Denmark_disposable_income.webp.png|mini|300x300px|Raspoloživi dohodak u Danskoj nakon oporezivanja, bez [[porez na dodanu vrijednost|poreza na dodanu vrijednost]] ili poreza na [[Porez na imovinu|imovinu]].]]
Danski je parlament ([[Danski jezik|dan.]]: ''Folketing)'' [[Jednodomni|jednodoman]] i [[Zakonodavna vlast|zakonodavno]] je tijelo Kraljevine Danske, koje donosi zakone važeće na danskome teritoriju i, ponekad, na [[Grenland|Grenlandu]] i [[Farski otoci|Farskim otocima]]. ''Folketing'' također usvaja [[državni proračun]], odobrava državne troškove, imenuje i vrši kontrolu nad vladom, te sudjeluje u međunarodnoj suradnji. Prijedlog zakona može inicirati Vlada ili [[Zastupnik|parlamentarni zastupnici]]. Svi usvojeni prijedlozi zakona moraju se u roku od trideset dana predstaviti Državnome vijeću radi dobivanja [[Kraljevski pristanak|kraljevske suglasnosti]] kako bi stupili na snagu.<ref>"A Bill passed by the Parliament shall become law if it receives the Royal Assent not later than thirty days after it was finally passed."</ref>
[[Datoteka:Christiansborg_(Matthias_Schalk).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9c/Christiansborg_%28Matthias_Schalk%29.jpg/220px-Christiansborg_%28Matthias_Schalk%29.jpg|lijevo|mini|U [[Palača Christiansborg|palači Christiansborg]] nalaze se danski parlament ''Folketing'', vrhovni sud i vladini uredi.]]
Danska je [[parlamentarna demokracija]] s [[opće pravo glasa|općim pravom glasa]]. Članstvo u ''Folketingu'' temelji se na proporcionalnoj zastupljenosti političkih stranaka,<ref>{{Citiranje weba|title=ICL – Denmark – Constitution – Section 31. Elections|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html|archive-date=10 July 2011|access-date=12 February 2016|website=unibe.ch}}</ref> s izbornim pragom od 2 %. Danska bira 175 članova u ''Folketing'', a Grenland i Farski otoci biraju po dva dodatna člana, dakle ukupno 179 članova.<ref>{{Harvnb|Jørgensen|1995}}</ref> Parlamentarni izbori održavaju se najmanje svake četiri godine, ali je unutar ovlasti premijera zatražiti od monarha raspisivanje izbora prije isteka mandata. Nakon izglasavanja nepovjerenja, ''Folketing'' može prisiliti jednoga ministra ili cijelu vladu da podnese ostavku.<ref>"A Minister shall not remain in office after the Parliament has passed a vote of no confidence in him."</ref>
Vlada Danske djeluje kao kabinet, gdje izvršnu vlast obavljaju formalno u ime monarha, premijer i drugi [[Ministar|ministri]], koji su na čelu ministarstava. Kao [[izvršna vlast]], kabinet je odgovoran za predlaganje zakona i proračuna, izvršavanje zakona i vođenje danskih vanjskih i unutarnjih poslova. Položaj premijera pripada osobi koja će najvjerojatnije zadobiti povjerenje većine u ''Folketingu, a'' to je često čelnik najveće [[Politička stranka|političke stranke]] ili osoba koju dogovori koalicija stranaka. Jedna stranka u pravilu nema dovoljnu političku moć u smislu broja zastupničkih mjesta da sama formira vladu. Danskom su često vladale koalicijske vlade, koje su same ponekad bile i manjinske vlade ovisne o manjim strankama.<ref>{{Citiranje weba|date=17 June 2007|title=Radikale ved historisk skillevej|url=http://www.b.dk/din-mening/radikale-ved-historisk-skillevej|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110811132101/http://www.b.dk/din-mening/radikale-ved-historisk-skillevej|archive-date=11 August 2011|access-date=17 August 2007|website=[[Berlingske Tidende]]}}</ref>
Nakon poraza na općim izborima, u lipnju 2015. [[Helle Thorning-Schmidt]], čelnica [[Socijaldemokrati (Danska)|socijaldemokrata]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Socialdemokraterne''), podnijela je ostavku na mjesto premijera.<ref>{{Citiranje novina|date=19 June 2015|title=Danish election: Opposition bloc wins|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-33171549}}</ref> Naslijedio ju je [[Lars Løkke Rasmussen]], čelnik [[Venstre (Danska)|Liberalne stranke]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Venstre''). Rasmussen je postao čelnik kabineta kojega su u potpunosti činili ministri iz njegove vlastite stranke, što nije uobičajeno u danskoj političkoj praksi.<ref>{{Citiranje novina|title=Denmark's New Centre-Right Government Takes Power|work=NDTV.com|url=https://www.ndtv.com/world-news/denmarks-new-centre-right-government-takes-power-776116}}</ref> U studenome 2016. u vladu su ušli [[Liberalni savez (Danska)|Liberalni savez]] i [[Konzervativna narodna stranka (Danska)|Konzervativci]].<ref>{{Citiranje novina|date=21 November 2016|title=Danish PM invites support parties into government|work=The Local Denmark|url=https://www.thelocal.dk/20161121/danish-pm-invites-support-parties-into-government/}}</ref> Liberalni premijer, Lars Løkke Rasmussen, obnašao je dužnost između 2009. i 2011., te ponovno između 2015. i 2019., uz potporu [[Danska narodna stranka|Danske narodne stranke]] (DF). Nakon općih izbora 2019. socijaldemokrati, predvođeni čelnicom [[Mette Frederiksen]], formirali su jednostranačku vladu uz potporu lijeve koalicije.<ref>{{Citiranje novina|date=27 June 2019|title=Denmark's new leader joins Nordic swing to left|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-48784508|access-date=27 June 2019}}</ref> Frederiksen je postala premijerka [[27. lipnja]] [[2019.]]<ref>{{Citiranje novina|date=27 June 2019|title=Frederiksen prepares to take over as new Danish prime minister|work=The Local Denmark|url=https://www.thelocal.dk/20190627/frederiksen-prepares-to-take-over-as-new-danish-prime-minister/}}</ref>
=== Pravo i pravosudni sustav ===
[[Datoteka:Supreme_Court_of_Denmark_(1697).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Supreme_Court_of_Denmark_%281697%29.jpg/220px-Supreme_Court_of_Denmark_%281697%29.jpg|mini|Kralj [[Kristijan V.]] predsjedavajući Vrhovnoga suda 1697.]]
Danska ima sustav građanskoga prava s nekim referencama na [[germansko pravo]]. Danska nalikuje [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]] jer nikada nije razvila sudsku praksu poput one u Engleskoj i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] niti sveobuhvatne [[Zakonik|zakone]] poput onih u [[Francuska|Francusko]]<nowiki/>j i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Velik dio njezinoga prava je [[Običajno pravo|običaj]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Orfield|first=Lester Bernhardt Orfield|title=The Growth of Scandinavian Law|date=2002|publisher=Lawbook Exchange|isbn=978-1-58477-180-7|location=Union, N.J.|page=14}}</ref>
Pravosudni sustav Danske podijeljen je na sudove s redovnom [[Građansko pravo|građanskom]] i [[Kazneno pravo|kaznenom]] jurisdikcijom i upravne sudove s jurisdikcijom u parnicama između pojedinaca i javne uprave. Članci 62. i 64. danskoga Ustava osiguravaju neovisnost pravosuđa od vlade i parlamenta propisujući da se suci moraju rukovoditi samo zakonom, statutima i praksom.<ref>"The administration of justice shall always remain independent of the executive power.</ref> Kraljevina Danska nema jedinstveni pravosudni sustav. Danska ima jedan sustav, Grenland drugi, a Farski otoci treći.<ref>{{Harvnb|Gammelgaard|Sørensen|1998}}</ref> Međutim, na odluke najviših sudova na Grenlandu i Farskim otocima moguće je uložiti žalbu danskim visokim sudovima. [[Vrhovni sud Danske|Danski Vrhovni sud]] najviši je građanski i kazneni sud odgovoran za provođenje pravde u Kraljevini.
=== Dansko kraljevstvo ===
[[Datoteka:Kunoy.10.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f4/Kunoy.10.jpg/300px-Kunoy.10.jpg|mini|300x300px|Selo [[Kunoy (selo)|Kunoy]] na otoku [[Kunoy]], na [[Farski otoci|Farskim otocima]]. Otok [[Kalsoy]] je desno.]]
Kraljevina Danska je [[Unitarizam|unitarna država]] koju čini Danska i dva autonomna teritorija<ref name="territory2">{{Citiranje weba|last=Benedikter|first=Thomas|date=19 June 2006|title=The working autonomies in Europe|url=http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|archive-date=9. ožujka 2008.|access-date=8 June 2012|publisher=[[Society for Threatened Peoples]]|quote=Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFBenedikter2006"><span class="cx-segment" data-segmentid="2483">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2484">[[Društvo za ugrožene narode|Society for Threatened Peoples]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2486">Archived from [http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html the original] on 9 March 2008<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2487"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2012</span>. </span><q><span class="cx-segment" data-segmentid="2488">Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories</span></q></cite></ref> u [[Atlantski ocean|sjevernome Atlantskom oceanu]]: [[Grenland]] i [[Farski otoci]]. Oni su sastavni dijelovi Danskoga kraljevstva od [[18. stoljeće|18. stoljeća]], međutim, zbog svojih zasebnih povijesnih i kulturnih identiteta, ovi dijelovi Carstva imaju veliku političku autonomiju, te su preuzeli [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]] i administrativnu odgovornost u znatnom broju polja.<ref>[http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html The working autonomies in Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|date=9 March 2008}} – Gesellschaft für bedrohte Völker (GFBV).</ref> Autonomna uprava dodijeljena je Farskim otocima 1948. i Grenlandu 1979., a svaki je prethodno imao status [[Okrug|okruga]].<ref name="stm">[http://www.stm.dk/_p_10988.html The unity of the Realm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120161948/http://www.stm.dk/_p_10988.html|date=20 January 2013}} – Statsministeriet – stm.dk.</ref>
Grenland i Farski otoci imaju vlastite matične vlade i parlamente i zapravo su [[samoupravni]] u pogledu unutarnjih poslova, osim pravosudnoga sustava i monetarne politike.<ref name="stm2">[http://www.stm.dk/_p_10988.html The unity of the Realm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120161948/http://www.stm.dk/_p_10988.html|date=20 January 2013}} – Statsministeriet – stm.dk.</ref> Visoki povjerenici ([[Danski jezik|dan.]]: ''Rigsombudsmand'') djeluju kao predstavnici danske vlade u parlamentu Farskih otoka ([[Løgting|''Løgtingu'']]) i u [[Parlament Grenlanda|Grenlandskome parlamentu]], ali ne mogu glasovati.<ref name="stm2" /> Vlada Farskih otoka definirana je kao ravnopravni partner s danskom nacionalnom vladom,<ref>{{Citiranje weba|date=24 June 2005|title=Act on the Faroese authorities acquisition of affairs and fields|trans-title=Lov om de færøske myndigheders overtagelse af sager og sagsområder|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=20991|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120224148/https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=20991|archive-date=20 January 2016|access-date=11 June 2014|website=retsinformation.dk|language=da}}</ref> dok se [[Eskimi|grenlandski narod]] definira kao zaseban narod s pravom na [[Pravo na samoodređenje|samoodređenje]].<ref>[https://www.retsinformation.dk:443/Forms/R0710.aspx?id=125052 ''Lov om Grønlands Selvstyre''] {{Webarchive}} {{in lang|da}}.</ref>
{| class="wikitable"
!Zemlja
![[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Stanovništvo]] {{Malo|(2020.)}}
!Ukupna površina
!Glavni grad
|-
|Grenland ([[Inuitska grupa|inuit.]]:''Kalaallit Nunaat'')
|56 081<ref name="Greenland pop">{{Citiranje weba|title=2020 Population|url=http://citypopulation.de/en/greenland/|access-date=1 April 2020}}</ref>
|2 166 086 km²
|[[Nuuk]]
|-
|Farski otoci ([[Ferojski jezik|feroj.]]: ''Føroyar'')
|52 110<ref name="Faroer pop">{{Citiranje weba|title=Faroe Islands Population|url=http://citypopulation.de/en/faroe/cities/|access-date=1 April 2020|publisher=Hagstova Føroya}}</ref>
|1399 km²
|[[Tórshavn]]
|}
=== Upravna podjela ===
{{Regije Danske|float=right}}
Ukupna površina Danske je 43 094 km² i taj je teritorij podijeljen je na pet administrativnih regija ([[Danski jezik|dan.]]: ''regioner''). Regije su dalje podijeljene na [[Dodatak:Popis općina u Danskoj|98 općina]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''kommuner''). Najistočniji teritorij Danske je otočje [[Ertholmene]] s površinom od 39 hektara. Ono ne pripada niti jednoj općini ni regiji, već [[Ministarstvo obrane (Danska)|Ministarstvu obrane]].<ref>{{Citiranje novina|last=Michael Kjær|first=Jonas|date=15 November 2006|title=Christiansø betaler ikke sundhedsbidrag|language=da|work=dr.dk|url=http://www.dr.dk/Regioner/Bornholm/Nyheder/Christiansoe/2006/11/15160130.htm|url-status=dead|access-date=12 August 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011075640/http://dr.dk/Regioner/Bornholm/Nyheder/Christiansoe/2006/11/15160130.htm|archive-date=11 October 2007}}</ref> Provincije su pak statističke jedinice Kraljevine Danske, veličinom između [[Regije Danske|administrativnih regija]] i [[Općine u Danskoj|općina]]. One nisu dijelom upravne podjele, niti su predmetom bilo kakvih političkih izbora, već su uglavnom ustrojene u statističke svrhe.
Regije su formirane [[1. siječnja]] [[2007.]] kako bi zamijenile 16 bivših županija. Istodobno su se manje općine spajale u veće cjeline, čime je broj smanjen s prethodnih 270 na sadašnjih 98. Većina općina ima najmanje 20 000 stanovnika kako bi im se osigurala financijska i profesionalna održivost, premda je bilo nekoliko iznimaka od ovoga pravila.<ref>[http://www.citypopulation.de/Denmark.html Denmark: Regions, Municipalities, Cities & Major Urban Areas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408144050/http://www.citypopulation.de/Denmark.html|date=8 April 2012}} – Statistics and Maps on ''City Population''.</ref> Upravne podjele vode izravno izabrana vijeća, koja se biraju svake četiri godine proporcionalnim sustavom glasovanja. Posljednji danski lokalni izbori održani su [[16. studenoga]] [[2021.]] Ostale regionalne strukture koriste općinske granice kao referencu, uključujući policijske okruge, sudske okruge i izborne jedinice.
==== Regije ====
Tijela koja upravljaju regijama jesu [[Lokalna samouprava|regionalna vijeća]], od kojih svako ima četrdeset i jednog vijećnika koji se bira na mandat od četiri godine. Na čelu vijeća su predsjednici regionalnih okruga ([[Danski jezik|dan.]]: ''regionsrådsformand''), koje bira vijeće.<ref name="brief">{{Citiranje knjige|title=The Danish Regions – in Brief|date=2007|publisher=Danske Regioner|isbn=978-87-7723-471-2|edition=3rd revised|location=Copenhagen}}</ref> Područja odgovornosti regionalnih vijeća su javno zdravstvo, socijalne usluge i regionalni razvoj.<ref name="brief" /><ref name="regioner">{{Citiranje weba|title=Regional Tasks in Denmark|url=http://www.regioner.dk/in+english/regional+denmark/regional+tasks|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140510023358/http://www.regioner.dk/in+english/regional+denmark/regional+tasks|archive-date=10 May 2014|access-date=23 August 2015|publisher=Danske Regioner}}</ref> Za razliku od županija koje su zamijenili, regije ne smiju ubirati [[Porez|poreze]], a zdravstvene usluge se do 2018. dijelom financiraju nacionalnim doprinosom za zdravstvo ([[Danski jezik|dan.]]: ''sundhedsbidrag''), a dijelom sredstvima vlade i općina.<ref name="taxation1">{{Citiranje weba|title=The Danish Tax System|url=http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150821030836/http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|archive-date=21 August 2015|access-date=23 August 2015|publisher=[[Aarhus University]]}}</ref> Od 1. siječnja 2019. ovaj se doprinos ukida jer se umjesto njega uvodi veći porez na dohodak.
Brojnost stanovništva regija uvelike se razlikuje. Primjerice regija [[Hovedstaden]], koja obuhvaća [[gradsko područje Kopenhagena]] s izuzetkom oduzete pokrajine Istočnoga Zelanda, ali uključuje otok [[Bornholm]] u [[Baltičko more|Baltičkome moru]], ima tri puta brojnije stanovništvo od [[Sjeverni Jutland|Sjevernoga Jutlanda]]. U prethodnome županijskom sustavu određene gusto naseljene općine, poput [[Kopenhagen (općina)|općine Kopenhagen]] i [[Frederiksberg (općina)|Frederiksberg]], imale su status jednak statusu okruga, što ih je činilo administrativnim jedinicama prve razine. Ove općine ''sui generis'' priključene su u novim regijama u okviru reformi iz 2007. godine.
{| class="wikitable"
!Dansko ime
!Prijevod
!Upravno središte
!Najveći grad
!Stanovništvo
!Ukupna površina (km²)
|-
|Hovedstaden
|[[Hovedstaden|Regija glavnoga grada Danske]]
|[[Hillerød]]
|[[Kopenhagen]]
| style="text-align:right;" |1 856 061
| style="text-align:right;" |2568,29
|-
|Midtjylland
|[[Središnji Jylland|Regija središnje Danske]]
|[[Viborg (Danska)|Viborg]]
|[[Aarhus]]
| style="text-align:right;" |1 333 245
| style="text-align:right;" |13 095,80
|-
|Nordjylland
|[[Sjeverni Jutland|Regija sjeverne Danske]]
|[[Aalborg]]
|[[Aalborg]]
| style="text-align:right;" |590 322
| style="text-align:right;" |7907,09
|-
|Sjælland
|[[Zeland (regija)|Regija Zeland]]
|[[Sorø]]
|[[Roskilde]]
| style="text-align:right;" |839 619
| style="text-align:right;" |7268,75
|-
|Syddanmark
|[[Južna Danska|Regija južne Danske]]
|[[Vejle]]
|[[Odense]]
| style="text-align:right;" |1 224 100
| style="text-align:right;" |12 132,21
|-
| colspan="6" |'''Izvor:''' [https://web.archive.org/web/20180208230627/http://www.noegletal.dk/ Regionalne i općinske ključne brojke]
|}
=== Vanjski poslovi ===
[[Datoteka:20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_(51654525096).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_%2851654525096%29.jpg/220px-20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_%2851654525096%29.jpg|mini|Danska premijerka [[Mette Frederiksen]] (druga slijeva) sa stranim kolegama na [[Nordijsko vijeće|Nordijskome vijeću]] u Kopenhagenu 2021.]]
Danska ima znatan utjecaj u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] i smatra se silom srednje snage u međunarodnim odnosima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Behringer|first=Ronald M.|date=September 2005|title=Middle Power Leadership on the Human Security Agenda|url=http://cac.sagepub.com/content/40/3/305.abstract|url-status=live|journal=Cooperation and Conflict|volume=40|issue=3|pages=305–342|doi=10.1177/0010836705055068|archive-url=https://web.archive.org/web/20160106114255/http://cac.sagepub.com/content/40/3/305.abstract|archive-date=6 January 2016|access-date=1 May 2016| issn = 0010-8367 }}</ref> Posljednjih godina [[Grenland]] i [[Farski otoci]] imaju sve veći utjecaj u pitanjima vanjske politike kao što su ribolov, [[kitolov]] i [[Geopolitika|geopolitička pitanja]]. Na vanjsku politiku Danske znatno utječe njezino članstvo u [[Europska unija|Europskoj uniji]] (EU). Danska, uključujući Grenland, pridružila se [[Europska ekonomska zajednica|Europskoj ekonomskoj zajednici]] (EEZ) 1973. godine.<ref group="N">Farski otoci odbili su ući u Europsku ekonomsku zajednicu 1973., Greenland je napustio EEZ 1985. nakon održanog referenduma 1982.</ref> Danska je predsjedavala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] u sedam navrata, posljednji put od siječnja do lipnja 2012.<ref>{{Citiranje weba|title=Danish Presidency of the European Union 2012|url=http://eu2012.dk/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120103093056/http://eu2012.dk/en|archive-date=3 January 2012|access-date=25 May 2014|publisher=European Union}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Danska je okončala svoju dvjestogodišnju politiku [[Neutralnost|neutralnosti]]. Bila je članica utemeljiteljica [[NATO|Sjevernoatlantskoga saveza]] (NATO) od 1949., a članstvo je i dalje vrlo popularno.<ref>{{Citiranje weba|last=Government of the United States|title=US Department of State: Denmark|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3167.htm|access-date=25 May 2014}}</ref>
Kao članica [[Odbor za razvojnu pomoć|Odbora za razvojnu pomoć]] (DAC), Danska je već dugo među zemljama svijeta koje doprinose najvećim postotkom svojega bruto nacionalnog dohotka razvojnoj pomoći. U 2015. Danska je inozemnoj pomoći doprinijela s 0,85 % svojega [[Bruto nacionalni dohodak|bruto nacionalnog dohotka]] (BND) i bila je jedna od šest zemalja koje su ispunile dugogodišnji cilj [[Ujedinjeni narodi|UN-a]] od 0,7 % BND-a.<ref group="N">Ostale zemlje koje su ispunile ovaj cilj jesu Luksemborg, the Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=13 April 2016|title=2015 Preliminary ODA Figures|url=http://www.oecd.org/dac/stats/ODA-2015-detailed-summary.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508134014/http://www.oecd.org/dac/stats/ODA-2015-detailed-summary.pdf|archive-date=8 May 2016|access-date=1 May 2016|publisher=OECD|location=Paris}}</ref> Država sudjeluje u bilateralnoj i multilateralnoj pomoći, a pomoći obično upravlja [[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministarstvo vanjskih poslova]]. Naziv organizacije [[Danska međunarodna razvojna agencija]] (DANIDA) često se koristi, posebno kada se radi o bilateralnoj pomoći.
=== Vojska ===
[[Datoteka:Danish_Military_Police.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Danish_Military_Police.JPG/220px-Danish_Military_Police.JPG|lijevo|mini|Vojnici danskih oružanih snaga tijekom napredne protuterorističke obuke.]]
Danske [[Vojska|oružane snage]] poznate su kao [[Danska obrana]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Forsvaret''). Ministar obrane je [[vrhovni zapovjednik]] danske obrane i služi kao glavni [[Diplomacija|diplomatski]] dužnosnik u inozemstvu. U mirnodopskome razdoblju [[Ministarstvo obrane (Danska)|Ministarstvo obrane]] ukupno zapošljava oko 33 000 ljudi. Glavne vojne grane zapošljavaju gotovo 27 000 ljudi, od toga 15 460 u [[Kraljevska danska vojska|Kraljevskoj danskoj vojsci]], 5 300 u [[Kraljevska danska mornarica|Kraljevskoj danskoj mornarici]] i 6 050 u [[Kraljevske danske zračne snage|Kraljevskome danskom ratnom zrakoplovstvu]] (uključujući i ročnike). [[Danska agencija za upravljanje hitnim slučajevima|Danska agencija za upravljanje u izvanrednim situacijama]] ima 2000 zaposlenika uključujući ročnike, a oko 4000 ih je u službama koje nisu specifične za grane poput [[Zapovjedništvo obrane (Danska)|Danskoga zapovjedništva obrane]] i [[Danska obrambena obavještajna služba|Danske obrambene obavještajne službe]]. Nadalje, oko 55 000 ljudi služi kao dobrovoljci u [[domobranstvo (Danska)|Danskome domobranstvu]].
Danska je dugogodišnji zagovornik međunarodnoga [[Mirotvorstvo|mirotvorstva]], ali od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO bombardiranja Jugoslavije]] 1999. i [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|rata u Afganistanu]] 2001. Danska je također pronašla novu ulogu aktivno sudjelujući u nekoliko ratova i invazija. Ova relativno nova situacija izazvala je neke unutarnje kritike, ali dansko stanovništvo općenito je pružilo veliku podršku tim vojnim misijama, posebice ratu u Afganistanu.<ref>{{Citiranje weba|last=Olesen|first=Gunnar|date=7 September 2011|title=Denmark as a warring nation: A bracket that should be closed|url=http://riko.nu/gunnar-olesen-danmark-som-krigsnation-en-parentes-der-bor-lukkes/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160215191400/http://riko.nu/gunnar-olesen-danmark-som-krigsnation-en-parentes-der-bor-lukkes/|archive-date=15 February 2016|access-date=1 January 2016|publisher=The council for international conflict resolution (RIKO)|language=da}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Lavrsen|first=Lasse|date=19 June 2010|title=Danmark er en krisnation|url=http://www.information.dk/236879|url-status=live|language=da|publisher=Information|archive-url=https://web.archive.org/web/20160225044756/http://www.information.dk/236879|archive-date=25 February 2016|access-date=1 January 2016}}</ref> Danska obrana ima oko 1400<ref>{{Citiranje weba|date=27 December 2007|title=Forsvarsministerens Verdenskort|url=http://forsvaret.dk/FMN/Verdenskort/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227125607/http://forsvaret.dk/FMN/Verdenskort/|archive-date=27 December 2007|access-date=20 August 2009|publisher=Ministry of Defense of Denmark}}</ref> osoba u međunarodnim misijama, ne uključujući stalne doprinose u [[Stalna NRF skupina za protuminske mjere 1|NATO SNMCMG1-u]]. Danske snage bile su intenzivno angažirane u [[Raspad SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] u Zaštitnim snagama UN-a ([[UNPROFOR]]), s [[IFOR|IFOR-om]],<ref>{{Citiranje knjige|last=Clark|first=A.L.|url=https://archive.org/details/bosniawhateverya00clar|title=Bosnia: What Every American Should Know|publisher=Berkley Books|year=1996|location=New York|url-access=registration}}</ref> i sada [[SFOR|SFOR-om]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Phillips|first=R. Cody|url=http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|title=Bosnia-Hertsegovinia: The U.S. Army's Role in Peace Enforcement Operations 1995–2004|publisher=[[United States Army Center of Military History]]|location=Washington, D.C.|id=CMH Pub 70-97-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209001303/http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|archive-date=9 December 2013|url-status=dead}}</ref> Između 2003. i 2007. u [[Irak|Iraku]] je bilo angažirano oko 450 danskih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|date=21 February 2007|title=Denmark follows UK Iraq pullout|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2007/02/200852514261678446.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121211081916/http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2007/02/200852514261678446.html|archive-date=11 December 2012|access-date=20 August 2009|publisher=Al Jazeera English}}</ref> Danska je također snažno poduprla [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|američke operacije]] u [[Afganistan|Afganistanu]] i dala je novčani i materijalni doprinos [[ISAF|ISAF-]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2009|title=Danmarks Radio – Danmark mister flest soldater i Afghanistan|url=http://www.dr.dk/Nyheder/Indland/2009/02/15/165853.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090219224336/http://dr.dk/Nyheder/Indland/2009/02/15/165853.htm|archive-date=19 February 2009|access-date=5 July 2010|publisher=Dr.dk}}</ref> Ove inicijative vlasti često opisuju kao dio nove "aktivne vanjske politike" Danske.
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Denmark_Product_Exports_(2019).svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8a/Denmark_Product_Exports_%282019%29.svg/290px-Denmark_Product_Exports_%282019%29.svg.png|desno|mini|Struktura danskoga izvoza 2019.]]
[[Datoteka:Lego_Color_Bricks.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/32/Lego_Color_Bricks.jpg/220px-Lego_Color_Bricks.jpg|desno|mini|[[Lego]] kocke proizvodi [[Lego|The Lego Group]] sa sjedištem u [[Billund, Danska|Billundu]].]]
Danska ima razvijeno mješovito gospodarstvo koje je [[Svjetska banka]] klasificirala kao gospodarstvo s [[Razvijene zemlje|visokim dohotkom]].<ref>[http://data.worldbank.org/about/country-and-lending-groups#High_income Country and Lending Groups.]</ref> Godine 2017. bila je na 16. mjestu u svijetu prema [[Paritet kupovne moći|bruto domaćem proizvodu (PPP)]] po glavi stanovnika i 10. prema [[Bruto domaći proizvod|nominalnom BDP-u po glavi stanovnika]].<ref name="wb2">{{Citiranje weba|title=Gross national income per capita 2017, Atlas method and PPP. World Development Indicators database, World Bank, 21 September 2018. Retrieved 6 December 2018.|url=http://databank.worldbank.org/data/download/GNIPC.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912071238/http://databank.worldbank.org/data/download/GNIpc.pdf|archive-date=12 September 2014|access-date=6 December 2018}}</ref> Dansko gospodarstvo ističe se kao jedno od najslobodnijih po [[Indeks ekonomskih sloboda|Indeksu ekonomskih sloboda]] i [[Ekonomska sloboda svijeta|Ekonomske slobode svijeta]].<ref>[http://www.heritage.org/index/Ranking "Country Ratings"] {{Webarchive}}, 2012 Index of Economic Freedom.</ref><ref name="2011-09-20_fraserinstitute2">{{Citiranje weba|year=2011|title=Economic Freedom of the World: 2011 Annual Report Complete Publication (2.7 MB)|url=http://www.freetheworld.com/2011/reports/world/EFW2011_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110926213117/http://www.freetheworld.com/2011/reports/world/EFW2011_complete.pdf|archive-date=26 September 2011|access-date=20 September 2011|website=[[freetheworld.com]]|publisher=[[Fraser Institute]]}}</ref> To je 10. najkonkurentnije gospodarstvo u svijetu, a 6. u Europi, prema izvješću ''Global Competitiveness Report 2018''. [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskoga gospodarskog foruma]].<ref name="wefcomp2">{{Citiranje weba|title=Global Competitiveness Report 2018|url=http://reports.weforum.org/global-competitiveness-report-2018/competitiveness-rankings/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181208123549/http://reports.weforum.org/global-competitiveness-report-2018/competitiveness-rankings/|archive-date=8 December 2018|access-date=6 December 2018|publisher=World Economic Forum}}</ref>
Danska ima četvrti najveći omjer [[Visoko obrazovanje|visokoobrazovanih]] osoba u svijetu.<ref>[http://www.uis.unesco.org/Library/Documents/ged09-en.pdf UNESCO 2009 Global Education Digest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111128145810/http://www.uis.unesco.org/Library/Documents/ged09-en.pdf}}, Shared fourth with Finland at a 30.3% ratio.</ref> Zemlja je na najvišemu mjestu u svijetu po [[Prava iz rada|radničkim pravima]].<ref>Kevin Short (28 May 2014).</ref> Bruto domaći proizvod po radnom satu bio je 13. najveći u 2009. godini. Tržišna nejednakost dohotka u zemlji je blizu prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]]<nowiki/>a,<ref>{{Citiranje weba|last=Joumard|first=Isabelle|last2=Pisu|first2=Mauro|last3=Bloch|first3=Debbie|date=2012|title=Tackling income inequality. The role of taxes and transfers.|url=http://www.oecd.org/eco/public-finance/TacklingincomeinequalityTheroleoftaxesandtransfers.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141228060612/http://www.oecd.org/eco/public-finance/TacklingincomeinequalityTheroleoftaxesandtransfers.pdf|archive-date=28 December 2014|access-date=10 February 2015|publisher=OECD}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Neamtu|first=Ioana|last2=Westergaard-Nielsen|first2=Niels|date=March 2013|title=Sources and impact of rising inequality in Denmark|url=http://www.cbs.dk/files/cbs.dk/new_papers_4.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211011217/http://www.cbs.dk/files/cbs.dk/new_papers_4.pdf|archive-date=11 February 2015|access-date=10 February 2015}}</ref> ali nakon poreza i ostalih doprinosa nejednakost dohotka je znatno manja. Prema [[Statistički ured Europskih zajednica|Eurostatu]], danski [[Ginijev koeficijent|Gini koeficijent]] za raspoloživi dohodak bio je 7. najniži među zemljama EU-a u 2017.<ref name="eurostat">{{Citiranje weba|title=Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey. Eurostat, last data update 20 November 2018, retrieved 6 December 2018.|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006122431/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do|archive-date=6 October 2014|access-date=6 December 2018}}</ref> Prema podacima [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnog fonda]], Danska ima najveću minimalnu plaću na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|date=6 October 2010|title=World Economic Outlook Database, October 2010 Edition|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/index.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110222101150/http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/index.aspx|archive-date=22 February 2011|access-date=5 July 2012|publisher=IMF}}</ref> Budući da Danska nema zakon o minimalnoj plaći, visoka granica plaće pripisuje se moći [[Sindikat|sindikata]]. Primjerice, kao rezultat kolektivnoga ugovora između sindikata ''Fagligt Fælles Forbund'' i grupe poslodavaca Horesta, radnici u [[McDonald's|McDonald'su]] i drugim lancima brze hrane zarađuju ekvivalent od 20 [[Američki dolar|američkih dolara]] po satu, što je više nego dvostruko više od onoga što njihovi kolege zarađuju u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], te imaju pristup petotjednom plaćenom godišnjem odmoru, [[Roditeljski dopust|roditeljskome dopustu]] i mirovinskom planu.<ref>Liz Alderman and Steven Greenhouse (27 October 2014).</ref>
Danska je nekada bila pretežno [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] zemlja zbog velikih površina [[Obradivo tlo|obradivoga tla]], ali od 1945. uvelike je razvila [[Industrija|industriju]] i [[Uslužne djelatnosti|uslužni sektor]]. Do 2017. usluge su činile oko 75 % BDP-a, proizvodnja oko 15 %, a poljoprivreda manje od 2 %.<ref>{{Citiranje weba|title=StatBank Denmark, Table NABP10: 1-2.1.1 Production and generation of income (10a3-grouping) by transaction, industry and price unit. Retrieved on December 6, 2018.|url=http://statistikbanken.dk/nabp10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181117022122/http://statistikbanken.dk/NABP10|archive-date=17 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref> Glavne industrije jesu proizvodnja [[Vjetroagregat|vjetroturbina]], [[Farmaceutska industrija|farmaceutskih proizvoda]], [[Medicinska oprema|medicinske opreme]], [[Strojevi|strojeva]], [[Prehrambena industrija|prerada hrane]] i [[Konstruiranje|građevinarstvo]].<ref name="factbook2">{{Citiranje weba|date=3 December 2018|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=18 December 2018|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> Otprilike 60 % ukupne vrijednosti izvoza odnosi se na izvoz roba, a preostalih 40 % na izvoz usluga, uglavnom [[Pomorstvo|pomorskoga prometa]]. Glavna izvozna roba zemlje su: vjetroturbine, lijekovi, strojevi i mjerni instrumenti, meso i mesni proizvodi, mliječni proizvodi, riba, namještaj i dizajnerski proizvodi.<ref name="factbook2" /> Danska je neto izvoznik hrane i energije i već je niz godina u suficitu [[Bilanca plaćanja|platne bilance]] koji je zemlju pretvorio iz zemlje neto dužnika u zemlju neto vjerovnika. Do [[1. srpnja]] [[2018.]] [[Neto pozicija međunarodnih ulaganja|neto međunarodna investicijska pozicija]] (ili neto strana aktiva) Danske iznosila je 64,6 % BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Eurostat: Net international investment position – quarterly data, % of GDP. Last update 24 October 2018, retrieved December 6 2018.|url=https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/TIPSII40|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181126221506/https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/TIPSII40|archive-date=26 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref><ref name="factbook3">{{Citiranje weba|date=19 January 2012|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=4 February 2012|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref>
[[Datoteka:Svin_ved_Tarm,_Jylland_aug_2015_(20871345365).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9b/Svin_ved_Tarm%2C_Jylland_aug_2015_%2820871345365%29.jpg/220px-Svin_ved_Tarm%2C_Jylland_aug_2015_%2820871345365%29.jpg|mini|Danska je veliki proizvođač i izvoznik proizvoda od [[Svinjetina|svinjskoga mesa.]].]]
[[Liberalizacija]] uvoznih carina [[1797.]] označila je kraj [[Merkantilizam|merkantilizma]], a daljnja liberalizacija u [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] učvrstila je dansku liberalnu tradiciju u međunarodnoj trgovini koja je prekinuta tek [[1930-ih]].<ref>Mathias, Peter and Polard, Sidney (eds.) (1989) ''The Cambridge Economic History of Europe''.</ref> Čak i kad su druge zemlje, poput [[Njemačka|Njemačke]] i [[Francuska|Francuske]], podigle [[Carina|carinsku zaštitu]] za svoj [[Poljoprivreda|poljoprivredni sektor]] zbog povećane američke konkurencije, što je rezultiralo mnogo nižim poljoprivrednim cijenama nakon 1870., Danska je zadržala svoju politiku slobodne trgovine, jer je zemlja profitirala od jeftinoga uvoza [[Žitarice|žitarica]] (korištenih kao stočna hrana), a mogli su povećati izvoz [[Maslac|maslaca]] i [[Meso|mesa]] čije su cijene bile stabilnije.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baten, Jörg|title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present.|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-50718-0|page=23}}</ref> Danas je Danska dio [[Unutarnje tržište EU|unutarnjega tržišta]] [[Europska unija|Europske unije]] koje obuhvaća više od 508 milijuna potrošača. Nekoliko domaćih trgovinskih politika određeno je sporazumima između članica Europske unije (EU), te [[Pravna stečevina Europske unije|zakonodavstvom EU-a]]. Potpora [[Slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]] je u danskoj javnosti velika. U anketi iz 2016. 57 % ispitanika vidi [[Globalizacija|globalizaciju]] kao priliku, dok 18 % gleda na nju kao na prijetnju.<ref>{{in lang|da}} [https://finans.dk/finans/okonomi/ECE9155832/danskerne-og-lo-elsker-globalisering/?ctxref=ext Danskerne og LO elsker globalisering. ]</ref> Oko 70 % trgovinskih tokova je unutar Europske unije. Do [[2017.]], najveći izvozni partneri Danske jesu [[Njemačka]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>{{Citiranje weba|title=Standard Eurobarometer 89, Spring 2018. The key indicators. Publication date June 2018. Retrieved 18 December 2018.|url=http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/yearFrom/1999/yearTo/2018/surveyKy/2180|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226232843/http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/yearFrom/1999/yearTo/2018/surveyKy/2180|archive-date=26 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref>
Danska valuta, ''[[Danska kruna|kruna]]'' (DKK), fiksirana je na približno 7,46 kruna za euro kroz tečajni mehanizam [[Europski tečajni mehanizam|ERM II]]. Iako je na referendumu u rujnu 2000. odbijeno prihvaćanje [[Euro|eura]],<ref name="denmarkandtheeuro">{{Citiranje weba|date=17 November 2006|title=Denmark and the euro|url=http://www.nationalbanken.dk/DNUK/Euro.nsf/side/Denmark_and_the_euro!OpenDocument|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061116210231/http://nationalbanken.dk/DNUK/Euro.nsf/side/Denmark_and_the_euro!OpenDocument|archive-date=16 November 2006|access-date=3 February 2007|publisher=[[Danmarks Nationalbank]]}}</ref> zemlja slijedi politike utvrđene u [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomskoj i monetarnoj uniji Europske unije]] (EMU) i ispunjava [[Kriteriji konvergencije eura|kriterije ekonomske konvergencije]] potrebne za prihvaćanje eura. Većina političkih stranaka u ''Folketingu'' podupire pridruživanje EMU-u, ali od 2010. ankete javnog mnijenja stalno pokazuju jasnu većinu protiv uvođenja eura. U svibnju 2018. 29 % ispitanika iz Danske u anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] izjavilo je da su za EMU i euro, dok je 65 % bilo protiv.<ref>{{Citiranje weba|title=The largest companies by turnover in Denmark|url=http://www.largestcompanies.com/toplists/denmark/largest-companies-by-turnover|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181106204016/http://www.largestcompanies.com/toplists/denmark/largest-companies-by-turnover|archive-date=6 November 2018|access-date=18 December 2018|website=largestcompanies.com|publisher=Nordic Netproducts AB}}</ref>
Najveće danske tvrtke prema domaćemu prometu jesu: [[AP Møller-Mærsk]] (međunarodni prijevoz), [[Novo Nordisk]] (farmaceutika), [[ISS A/S]] (usluge u građevini), [[Vestas]] [[Vjetroagregat|(vjetroturbine]]), [[Arla Foods]] (mliječni proizvodi), [[DSV (tvrtka)|DSV]] (promet), [[Carlsberg grupa|Carlsberg Group]] (proizvodnja piva), [[Salling Group]] (maloprodaja), [[Ørsted (tvrtka)|Ørsted A/S]] (proizvodnja električne energije), [[Danske Bank]] (financije).
=== Javna politika ===
Danci uživaju visok životni standard, a dansko gospodarstvo karakteriziraju opsežne politike državne [[Skrbnička država|socijalne skrbi]]. Danska ima stopu [[Porez na dobit|poreza na]] dobit od 22 % i poseban vremenski ograničen porezni režim za iseljenike.<ref>[http://www.investindk.com/Establishing-a-business-in-Denmark Business Environment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120221130914/http://www.investindk.com/Establishing-a-business-in-Denmark}}, Invest in Denmark</ref> Danska ima širok spektar poreznih davanja, najvažniji od kojih je [[porez na dodanu vrijednost]] koji iznosi 25 %, ali [[trošarine]], [[porez na dohodak]] i druge naknade. Ukupna razina oporezivanja (zbroj svih poreza, kao postotak [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]) iznosila je 46 % u [[2017.]]<ref>{{Citiranje weba|title=StatBank Denmark, SKTRYK: Tax level by national account groups. Retrieved December 6 2018.|url=http://statistikbanken.dk/sktryk|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181125073944/http://statistikbanken.dk/sktryk|archive-date=25 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref> Porezna struktura Danske (relativna težina različitih poreza) razlikuje se od prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], pošto danski porezni sustav (2015.) karakteriziraju znatno veći prihodi od poreza na osobni dohodak i niži udio prihoda od [[Porez na dobit|poreza na dobit]] poduzeća i [[Porez na imovinu|poreza na imovinu]], dok nikakvi prihodi ne proizlaze iz doprinosa za socijalno osiguranje. Udio koji proizlazi iz poreza na plaće, PDV-a i drugih poreza na dobra i usluge odgovara prosjeku OECD-a.<ref>{{Citiranje weba|title=OECD Revenue Statistics 2018 – Denmark. Retrieved 18 December 2018.|url=https://www.oecd.org/tax/revenue-statistics-denmark.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180908202458/http://www.oecd.org/tax/revenue-statistics-denmark.pdf|archive-date=8 September 2018|access-date=18 December 2018}}</ref>
U 2014. godini statistički podaci pokazali su da je oko 6 % stanovništva živjelo ispod granice siromaštva nakon korekcije na poreze i ostala davanja. Danska ima drugi najniži udio siromašnoga stanovništva u [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]-u, 11,3 % ispod prosjeka OECD-a.<ref name="OECD1">{{Citiranje weba|title=Society at a Glance 2014 Highlights: DENMARK OECD Social Indicators|url=http://www.oecd.org/denmark/OECD-SocietyAtaGlance2014-Highlights-Denmark.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924121312/http://www.oecd.org/denmark/OECD-SocietyAtaGlance2014-Highlights-Denmark.pdf|archive-date=24 September 2015|access-date=23 August 2015|publisher=OECD}}</ref> Udio stanovništva koji izjavljuju da nisu u mogućnosti priuštiti si kupovinu dovoljno hrane upola je manji od prosjeka zemalja OECD-a.<ref name="OECD1" />
=== Tržište rada ===
Kao i druge nordijske zemlje, Danska je usvojila [[Švedski model|nordijski model]], koji kombinira kapitalizam [[Slobodno tržište|slobodnoga tržišta]] sa sveobuhvatnom [[Skrbnička država|socijalnom državom]] i snažnom [[Zaštita radnika|zaštitom radnika]].<ref name="Nordic Model">{{Citiranje weba|date=25 June 2013|title=The surprising ingredients of Swedish success – free markets and social cohesion|url=http://www.iea.org.uk/sites/default/files/publications/files/Sweden%20Paper.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102084545/http://www.iea.org.uk/sites/default/files/publications/files/Sweden%20Paper.pdf|archive-date=2 November 2013|access-date=13 April 2014|publisher=[[Institute of Economic Affairs]]}}</ref> Prema izvješću [[Svjetska banka|Svjetske banke]], kao rezultat svoga hvaljenog modela "fleksigurnosti", Danska ima najslobodnije [[tržište rada]] u [[Europa|Europi]]. Poslodavci mogu zapošljavati i otpuštati radnike kako god žele (fleksibilnost), a tijekom pronalaženja novoga posla radnici dobivaju relativno visoku naknadu za [[Nezaposlenost|nezaposlene]] (sigurnost). Osnivanje [[Poduzeće|poduzeća]] može se obaviti za nekoliko sati i uz vrlo niske troškove.<ref>{{Citiranje weba|title=The world's best business environment|url=http://www.investindk.com/Why-Denmark|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120701080756/http://www.investindk.com/Why-Denmark|archive-date=1 July 2012|access-date=5 July 2012|publisher=Investindk.com}}</ref> Nema zakonskih ograničenja u pogledu prekovremenog rada, što tvrtkama omogućuje rad 24 sata dnevno, 365 dana u godini.<ref>{{Citiranje weba|title=10 Good Reasons to Invest in Denmark|url=http://www.investindk.com/Why-Denmark/10-good-reasons|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160216124310/http://www.investindk.com/Why-Denmark/10-good-reasons|archive-date=16 February 2016|access-date=12 February 2016|publisher=Investindk.com}}</ref> Sa stopom zaposlenosti u 2017. od 74,2 % za stanovništvo u dobi od 15 do 64 godine, Danska je na 9. mjestu među zemljama OECD-a i iznad prosjeka OECD-a od 67,8 %.<ref>{{Citiranje weba|title=LFS by sex and age – indicators. OECD Statistics, data retrieved 18 December 2018.|url=https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=LFS_SEXAGE_I_R|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181217130806/https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=LFS_SEXAGE_I_R|archive-date=17 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> Stopa nezaposlenosti iznosila je 5,7 % u 2017.,<ref>{{Citiranje weba|title=Eurostat Employment and Unemployment Database, Table une_rt_a. Unemployment by sex and age – annual average. Last update 31 October 2018. Retrieved 18 December 2018.|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/lfs/data/database|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223155807/https://ec.europa.eu/eurostat/web/lfs/data/database|archive-date=23 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> što se smatra blizu prirodnoga minimuma ili ispod njega.<ref>{{Citiranje weba|title=The Danish Government: Denmark's Convergence Programme 2018, p. 8. Publication date April 2018, retrieved 18 December 2018.|url=https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-convergence-programme-denmark_en.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226233059/https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-convergence-programme-denmark_en.pdf|archive-date=26 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref>
Visina naknada za [[Naknade za nezaposlene|nezaposlene]] ovisi o prijašnjemu zaposlenju i obično o članstvu u fondu za nezaposlene, koji je obično usko povezan sa [[Sindikat|sindikatima]], te prethodnom plaćanju [[Doprinos|doprinosa]]. Otprilike 65 % financiranja dolazi iz namjenskih doprinosa članova, dok preostala trećina potječe iz državnoga proračuna i stoga u konačnici iz poreznih davanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Ny undersøgelse: I dag er statens udgifter til dagpenge tre gange mindre end i 1995 | Information|url=https://www.information.dk/indland/2018/10/ny-undersoegelse-dag-statens-udgifter-dagpenge-tre-gange-mindre-1995|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040753/https://www.information.dk/indland/2018/10/ny-undersoegelse-dag-statens-udgifter-dagpenge-tre-gange-mindre-1995|archive-date=27 December 2018}}</ref>
=== Znanost i tehnologija ===
[[Datoteka:Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7b/Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg/220px-Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg|mini|Danska sudjeluje u projektu E-ELT s investicijom od 8,5 milijuna eura tijekom desetogodišnjega razdoblja izgradnje.<ref>{{Citiranje novina|title=Denmark Confirms Participation in E-ELT|work=ESO Announmentes|url=http://www.eso.org/public/announcements/ann13033/|url-status=live|access-date=17 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130416044926/http://www.eso.org/public/announcements/ann13033/|archive-date=16 April 2013}}</ref>]]
Danska ima dugu tradiciju znanstvenih i tehnoloških [[Izum|izuma]] i otkrića, a međunarodno je uključena od samog početka mnoge projekte. Trenutno Danska sudjeluje u mnogim znanstvenim i tehnološkim projektima visokoga profila, poput projekata [[CERN]], [[ITER]], [[Europska svemirska agencija|ESA]], [[Međunarodna svemirska postaja|ISS]] i [[E-ELT]]. Danska je 2021. bila na 9. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnome indeksu inovacija]], što je pad sa 6. mjesta od 2020. i 7. mjesta od 2019.<ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=5 March 2022|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Release of the Global Innovation Index 2020: Who Will Finance Innovation?|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2020/index.html|access-date=2 September 2021|website=World Intellectual Property Organization|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2 September 2021|website=World Intellectual Property Organization|language=en}}</ref>
U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Danci su također bili inovativni u nekoliko područja tehnološkoga sektora. Danske tvrtke bile su utjecajne u pomorskoj industriji i projektiranju najvećih i energetski najučinkovitijih [[Kontejnerski brod|kontejnerskih brodova]] na svijetu, [[Maersk Triple E klasa|Maersk Triple E klase]], a danski inženjeri pridonijeli su dizajnu MAN diesel motora. Na području [[Programska podrška|softvera]] i [[Elektronika|elektronike]], Danska je pridonijela dizajnu i proizvodnji nordijskih mobilnih telefona, a sada već nepostojeća danska tvrtka [[DanCall]] bila je među prvima koja je razvila [[GSM]] mobilne telefone.
Biološke znanosti ključni su sektor ulaganja u istraživačke i razvojne aktivnosti. Danski inženjeri vodeći su u svijetu u opskrbi opremom za liječenje [[Šećerna bolest|dijabetesa]] i lijekovima tvrtke Novo Nordisk, a od 2000. danska [[Biotehnologija|biotehnološka]] tvrtka [[Novozymes]] vodeća je na svjetskome tržištu enzima za proizvodnju [[Etanol|bioetanola]] na bazi [[Škrob|škroba]] i pionir je u razvoju enzima za pretvorbu otpada na [[celulozni etanol]].<ref>{{Citiranje weba|title=Novozymes, the world's leading provider of enzymes to the biofuels industry|url=http://www.canadianbiomassmagazine.ca/index.php?option=com_content&task=view&Itemid=132&id=3101|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010095027/http://www.canadianbiomassmagazine.ca/index.php?option=com_content&task=view&Itemid=132&id=3101|archive-date=10 October 2014|access-date=7 October 2014|website=Canadian Biomass Magazine}}</ref> Dolina Medicon, koja se proteže kroz [[Regija Øresund|regiju Øresund]] između [[Zeland|Zelanda]] i [[Švedska|Švedske]], jedan je od najvećih europskih poslovnih klastera za biološke znanosti i [[Biotehnologija|biotehnologije]], u kojoj je smješten velik broj tvrtki i istraživačkih institucija koje se bave biološkim znanostima, sve to smješteno unutar vrlo maloga geografskog područja.
Računalni znanstvenici i softverski inženjeri rođeni u Danskoj imali su vodeću ulogu u razvoju nekih od svjetskih programskih jezika: [[Anders Hejlsberg]] ([[Turbo Pascal]], [[Delphi (programski jezik)|Delphi]], [[C sharp|C#]]); [[Rasmus Lerdorf]] ([[PHP]]); [[Bjarne Stroustrup]] ([[C++]]); [[David Heinemeier Hansson]] ([[Ruby on Rails]]); [[Lars Bak (računalni programer)|Lars Bak]], pionir u virtualnim strojevima ([[V8 (JavaScript motor)|V8]], [[Java (virtualni stroj)|Java VM]], [[Dart (programski jezik)|Dart]]). Fizičarka [[Lene Vestergaard Hau]] prva je osoba koja je zaustavila svjetlo, što je dovelo do napretka u [[Kvantno računalstvo|kvantnom računarstvu]], [[Nanotehnologija|nanoinženjerstvu]] i [[Linearna optika|linearnoj optici]].
=== Proizvodnja električne energije ===
[[Datoteka:DanishWindTurbines.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/17/DanishWindTurbines.jpg/220px-DanishWindTurbines.jpg|mini|[[Vjetroelektrana Middelgrunden|Middelgrunden]], vjetroelektrana na moru u blizini Kopenhagena.]]
U danskome teritorijalnom moru i ekonomskome pojasu nalaze se velika nalazišta nafte i prirodnoga plina. Danska je na 32. mjestu u svijetu kao neto izvoznik [[Nafta|sirove nafte]]<ref>{{Citiranje weba|date=15 May 2009|title=EIA – International Energy Data and Analysis for Denmark|url=http://tonto.eia.doe.gov/country/country_energy_data.cfm?fips=DA|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100304094837/http://tonto.eia.doe.gov/country/country_energy_data.cfm?fips=DA|archive-date=4 March 2010|access-date=29 May 2009|publisher=Tonto.eia.doe.gov}}</ref> i 2009. je proizvodila 259 980 barela sirove nafte dnevno.<ref>[http://www.indexmundi.com/energy.aspx?country=dk Denmark Crude Oil Production and Consumption by Year (Thousand Barrels per Day)] {{Webarchive}} – indexmundi.</ref> Danska je dugogodišnji lider u proizvodnji i instaliranju [[Energija vjetra|vjetroelektrana]] : 2015. [[Vjetroagregat|vjetroturbine]] su davale 42,1% ukupne potrošnje električne energije cijele države.<ref>[http://cphpost.dk/news/business/wind-energy-in-denmark-breaking-world-records.html Wind energy in Denmark breaking world records] {{Webarchive}} The Copenhagen Post, Retrieved 17.</ref> U svibnju 2011. Danska je ostvarila 3,1% svojega bruto domaćeg proizvoda iz tehnologija obnovljive (čiste) energije i energetske učinkovitosti, ili oko 6,5 milijardi eura.<ref>[http://news.yourolivebranch.org/2011/05/10/denmark-invests-the-most-in-clean-energy-per-gdp/ Denmark Invests the Most in Clean Energy per GDP] {{Webarchive}} – yourolivebranch.org.</ref> Danska je [[Dalekovod|električnim dalekovodima]] povezana s drugim europskim zemljama.<ref name="IRENAstates">{{Citiranje novina|date=10 September 2014|title=Global support for International Renewable Energy Agency growing fast|publisher=IRENA|url=http://www.irena.org/Menu/index.aspx?PriMenuID=13&mnu=Pri|url-status=live|access-date=10 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924015929/http://www.irena.org/menu/index.aspx?mnu=Pri&PriMenuID=13|archive-date=24 September 2014}}</ref>
Danski sektor električne energije integrirao je u nacionalnu mrežu obnovljive izvore energije poput [[Energija vjetra|energije vjetra]]. Danska se sada namjerava usredotočiti na inteligentne baterijske sustave ([[Vehicle to grid|V2G]]) i [[Električno vozilo|plug-in vozila]] u prometnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba|title=Plug-in and Electrical Vehicles|url=http://www.energymap.dk/Technology-Areas/Intelligent-Energy/Plug-in-and-Electrical-Vehicles|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719122621/http://www.energymap.dk/Technology-Areas/Intelligent-Energy/Plug-in-and-Electrical-Vehicles|archive-date=19 July 2011|access-date=10 October 2009|publisher=EnergyMap.dk}}</ref> Država je članica [[Međunarodna agencija za obnovljivu energiju|Međunarodne agencije za obnovljivu energiju]] (IRENA).<ref name="IRENAstates2">{{Citiranje novina|date=10 September 2014|title=Global support for International Renewable Energy Agency growing fast|publisher=IRENA|url=http://www.irena.org/Menu/index.aspx?PriMenuID=13&mnu=Pri|url-status=live|access-date=10 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924015929/http://www.irena.org/menu/index.aspx?mnu=Pri&PriMenuID=13|archive-date=24 September 2014}}</ref>
Danska je izvezla otprilike 460 milijuna [[Džul|GJ]] energije u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Energi og emissioner|url=https://www.dst.dk/da/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/groent-nationalregnskab/energi-og-emissioner|access-date=12 April 2020|website=www.dst.dk|language=da}}</ref>
=== Promet ===
[[Datoteka:Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/24/Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png/220px-Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png|mini|Danska željeznička mreža.]]
[[Datoteka:Copenhagen_airport_from_air.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fc/Copenhagen_airport_from_air.jpg/220px-Copenhagen_airport_from_air.jpg|mini|[[Zračna luka Kopenhagen]] najveća je zračna luka u Skandinaviji i 15. po obujmu prometa u Europi.<ref name="cph">{{Citiranje weba|title=Group Annual Report 2014|url=https://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150616072050/http://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|archive-date=16 June 2015|access-date=19 August 2015|website=cph.dk|publisher=Copenhagen Airports A/S}}</ref>]]
Danska je izdvojila značajna ulaganja u izgradnju cestovnih i željezničkih veza između pojedinih regija, ponajviše cestovni most i prateću prometnu vezu ''Storebæltsforbindelsen'', koja povezuje [[Zeland]] i [[Fyn|Funen]]. Sada je moguće voziti od [[Frederikshavn|Frederikshavna]] u sjevernom [[Jylland|Jutlandu]] do [[Kopenhagen|Kopenhagena]] na istočnom Zelandu bez izlaska iz [[Autocesta|autoceste]]. Glavni željeznički operater za putničke usluge je [[DSB (željeznička tvrtka)|DSB]], a za teretne vlakove [[DB Cargo]]. Željezničke tračnice održava tvrtka Banedanmark. Sjeverno i Baltičko more isprepleteni su međunarodnim trajektnim vezama. Izgradnja veze Fehmarn Belt, koja povezuje Dansku i Njemačku, započela je 2015.<ref>{{Citiranje novina|date=23 July 2015|title=Denmark-Germany undersea Fehmarn tunnel gets go-ahead|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-33633879|url-status=live|access-date=19 August 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907101048/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-33633879|archive-date=7 September 2015}}</ref> Kopenhagen ima sustav [[Podzemna željeznica|brzoga prijevoza]], kopenhaški metro i razgranatu elektrificiranu mrežu prigradskih željeznica, te S-vlak. U četiri najveća grada, [[Kopenhagen|Kopenhagenu]], [[Aarhus|Aarhusu]], [[Odense|Odenseu]], [[Aalborg|Aalborgu]], planira se puštanje u rad sustava [[Laka gradska željeznica|lake gradske željeznice]] oko 2020.<ref>{{Citiranje weba|title=Ring 3 summary report|url=http://www.ringtre.dk/fileadmin/filer/freesites/ringtre/filer/Letbane/Dokumenter/Resume_UK_final03.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413131909/http://www.ringtre.dk/fileadmin/filer/freesites/ringtre/filer/Letbane/Dokumenter/Resume_UK_final03.pdf|archive-date=13 April 2014|access-date=12 April 2014}}</ref>
[[Biciklizam]] je u Danskoj vrlo čest oblik prijevoza, posebice za mlađe i gradsko stanovništvo. S mrežom biciklističkih ruta koja se proteže na više od 12 000 km<ref>{{Citiranje weba|title=Cykelruter og regioner|url=http://www.visitdenmark.dk/danmark/da-dk/menu/turist/inspiration/aktivferie/cykel/cykel-ruter-og-regioner.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315171238/http://www.visitdenmark.dk/danmark/da-dk/menu/turist/inspiration/aktivferie/cykel/cykel-ruter-og-regioner.htm|archive-date=15 March 2012|publisher=Visitdenmark.com|language=da}}</ref> i procijenjenih 7000 km<ref name="vcta">{{Citiranje weba|title=Vi cykler til arbejde 2011|url=http://www.vcta.dk/OmVCTA.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724113337/http://www.vcta.dk/OmVCTA.aspx|archive-date=24 July 2011|access-date=16 August 2011|publisher=[[Dansk Cyklist Forbund]]|language=da}}</ref> [[biciklistička staza|odvojenih namjenskih biciklističkih staza i traka]], Danska ima solidnu [[biciklistička staza|biciklističku infrastrukturu]].
Privatna vozila se sve više koriste kao prijevozno sredstvo. Zbog [[Oporezivanje automobila|visokoga poreza na registriranje vozila]] (150%), [[Porez na dodanu vrijednost|PDV]]-a (25%) i jedne od najviših stopa poreza na dohodak u svijetu, novi su automobili vrlo skupi. Svrha poreza je obeshrabriti stanovništvo imati automobil u vlasništvu. Vlada je 2007. godine pokušala favorizirati ekološki prihvatljive automobile blagim smanjenjem poreza na vozila s velikom kilometražom. Međutim, to je imalo mali učinak, a 2008. Danska je doživjela porast uvoza starih automobila s neučinkovitom potrošnjom goriva.<ref>{{Citiranje novina|date=9 January 2009|title=Tyske miljøzoner sender gamle biler til Danmark|language=da|work=Politiken.dk|url=http://politiken.dk/indland/ECE626918/tyske-miljoezoner-sender-gamle-biler-til-danmark/|url-status=live|access-date=29 November 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430200435/http://politiken.dk/indland/ECE626918/tyske-miljoezoner-sender-gamle-biler-til-danmark/|archive-date=30 April 2011}}</ref>. Godine 2011. prosječna starost automobila bila je 9,2 godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Statistical Yearbook 2012|publisher=dst.dk|chapter=Transport|access-date=3 September 2012|chapter-url=http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/16251/13tra.pdf}}</ref>
S [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska|Švedskom]], Danska ima udio u glavnome zrakoplovnom prijevozniku [[Scandinavian Airlines System|Scandinavian Airlines]]. [[Zračna luka Kopenhagen]] najprometnija je putnička zračna luka u skandinavskome području, s više od 25 milijuna putnika u 2014.<ref name="cph2">{{Citiranje weba|title=Group Annual Report 2014|url=https://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150616072050/http://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|archive-date=16 June 2015|access-date=19 August 2015|website=cph.dk|publisher=Copenhagen Airports A/S}}</ref> Ostale značajne zračne luke jesu [[Zračna luka Billund]], [[Zračna luka Aalborg]] i [[Zračna luka Aarhus]].
== Demografija ==
Prema podacima Danskoga zavoda za statistiku, stanovništvo Danske je u travnju 2020. iznosilo 5,825 milijuna.<ref name="pop12">{{Citiranje weba|title=Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship|url=http://www.statbank.dk/FOLK1c|access-date=2 October 2020|publisher=[[Statistics Denmark]]|quote=January 2020}}</ref> Danska ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 41,9 godina,<ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|title=World Factbook EUROPE : DENMARK|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018}}</ref> i omjerom od 0,97 muškaraca na jednu ženu. Unatoč niskoj stopi [[Natalitet|nataliteta]], broj stanovnika raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,59%<ref name="factbook22">{{Citiranje weba|date=3 December 2018|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=18 December 2018|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> zbog neto imigracije i povećanja životnoga vijeka. Svjetsko izvješće o sreći često rangira stanovništvo Danske kao najsretnije na svijetu,<ref name="happiness">{{Citiranje weba|editor-last=Helliwell|editor-first=John|editor2-last=Layard|editor2-first=Richard|editor3-last=Sachs|editor3-first=Jeffrey|editor3-link=Jeffrey Sachs|title=World Happiness Report 2016|url=http://5c28efcb768db11c7204-4ffd2ff276d22135df4d1a53ae141422.r82.cf5.rackcdn.com/HR-V1_web.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160318091325/http://5c28efcb768db11c7204-4ffd2ff276d22135df4d1a53ae141422.r82.cf5.rackcdn.com/HR-V1_web.pdf|archive-date=18 March 2016|access-date=17 March 2016|publisher=Sustainable Development Solutions Network}}</ref><ref name="Earth_Institute_2013">Helliwell, John; Layard, Richard; Sachs, Jeffrey [http://www.earth.columbia.edu/sitefiles/file/Sachs%20Writing/2012/World%20Happiness%20Report.pdf World Happiness Report] {{Webarchive}}.</ref><ref name="BruceStokes">Stokes, Buce (8 June 2011).</ref> što se pripisuje visoko cijenjenim obrazovnim i [[Zdravstvena njega u Danskoj|zdravstvenim]] sustavima zemlje,<ref name="Taylor">{{Citiranje novina|last=Taylor|first=Jerome|date=1 August 2006|title=Denmark is the world's happiest country – official – Europe, World|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/denmark-is-the-worlds-happiest-country--official-410075.html|url-status=dead|access-date=5 May 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090309234926/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/denmark-is-the-worlds-happiest-country--official-410075.html|archive-date=9 March 2009}}</ref> i niskoj razini nejednakosti primanja.<ref name="eurogini">{{Citiranje weba|title=Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304045123/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|archive-date=4 March 2016|access-date=4 December 2015|publisher=Eurostat Data Explorer}}</ref>
Danska je povijesno [[Homogenost (statistika)|homogena]] nacija.<ref name="Thomas2016">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Alastair H.|url=https://books.google.com/books?id=aPq6DAAAQBAJ&pg=PA11|title=Historical Dictionary of Denmark|publisher=Rowman & Littlefield Publishers|year=2016|isbn=978-1-4422-6465-6|page=11}}</ref> Međutim, kao i sa svojim skandinavskim susjedima, Danska se od [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] transformirala iz nacije neto [[Iseljeništvo|emigracije]], u neto [[Useljeništvo|imigracijsku]] državu. Danas se boravišne dozvole uglavnom izdaju imigrantima iz drugih zemalja EU (54% svih neskandinavskih imigranata u 2017.). Dodatnih 31% boravišnih dozvola bilo je vezano uz studij ili posao, 4% izdano je [[Azil|tražiteljima azila]], a 10% osobama koje se doseljavaju kao članovi obitelji.<ref>{{Citiranje weba|title=VAN8A: Immigrations (year) by citizenship, sex and residence permit|url=http://www.statbank.dk/VAN8A|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181012172855/http://www.statbank.dk/VAN8A|archive-date=12 October 2018|access-date=18 December 2018|publisher=[[Statistics Denmark]]}}</ref> Sveukupno, neto stopa doseljenika u 2017. iznosila je 2,1 migranata/1000 stanovnika, što je nešto niže od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] i ostalih [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref name="factbook23">{{Citiranje weba|date=3 December 2018|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=18 December 2018|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref><ref>For comparisons and developments see: {{Citiranje časopisa|date=2013|title=Denmark – Migration Profiles|url=http://esa.un.org/miggmgprofiles/indicators/files/Denmark.pdf|url-status=live|publisher=UNICEF|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194636/http://esa.un.org/miggmgprofiles/indicators/files/Denmark.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=5 January 2016}}</ref><ref>Statistics on migration only includes people changing citizenship and does not always provide a realistic picture of migration pressure.</ref>
Ne postoji službena statistika o [[Etnička skupina|etničkim skupinama]], ali prema podacima Statističkoga ureda Danske za [[2020.]], 86,11% stanovništva u Danskoj bilo je [[Danci|danskoga]] podrijetla (uključujući žitelje [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Grenland|Grenlanđane]]), definiranoga kao stanovnik koji ima barem jednoga roditelja koji je rođen u [[Kraljevina Danska|Kraljevini Danskoj]] i ima dansko [[državljanstvo]].<ref name="pop13">{{Citiranje weba|title=Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship|url=http://www.statbank.dk/FOLK1c|access-date=2 October 2020|publisher=[[Statistics Denmark]]|quote=January 2020}}</ref><ref name="denonly group=N" group="N">Ovi podaci obuhvaćaju samo europsku Dansku bez [[Grenland]]a i Farskih otoka.</ref> Preostalih 13,89% bilo je stranog podrijetla, definiranoga kao doseljenici ili potomci nedavnih doseljenika. Uz istu definiciju, najčešće zemlje podrijetla bile su [[Turci|Turska]], [[Poljaci|Poljska]], [[Sirijci|Sirija]], [[Nijemci|Njemačka]], [[Irak]], [[Rumunji|Rumunjska]], [[Libanon]], [[Pakistan]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Somalci|Somalija]].<ref name="pop13" />
[[Eskimi|Inuiti]] su starosjedioci Grenlanda i tradicionalno su naseljavali Grenland i sjeverne dijelove Kanade i Aljaske na [[Arktik|Arktiku]]. Od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pa sve do [[1970-ih]], danska je vlada (dansko-norveška do 1814.) kroz vrijeme pokušavala [[Asimilacija (sociologija)|asimilirati]] grenlandske Inuite, potičući ih da prihvate većinski jezik, kulturu i vjeru. Zbog ovog "procesa danizacije", dio osoba inuitskog podrijetla sada identificira svoj materinji jezik kao danski.{{Najveći gradovi u Danskoj}}
=== Jezici ===
[[Danski jezik|Danski]] je ''de facto'' [[nacionalni jezik]] Danske.<ref name="Ethnologue2">{{Citiranje knjige|url=http://www.ethnologue.com/|title=Ethnologue: Languages of the World|publisher=SIL International.|year=2009|isbn=978-1-55671-216-6|editor-last=Lewis|editor-first=M. Paul|edition=16th|location=Dallas, Texas|access-date=27 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227170852/http://www.ethnologue.com/|archive-date=27 December 2007|url-status=live}}</ref> [[Ferojski jezik|Ferojski]] i [[Grenlandski jezik|grenlandski]] službeni su jezici Farskih otoka i Grenlanda.<ref name="Ethnologue2" /> [[Njemački jezik|Njemački]] je priznati [[manjinski jezik]] na području bivšega [[Županija Južni Jutland|okruga Južni Jutland]] (sada dio [[Južna Danska|regije Južna Danska]]), koji je bio dio Njemačkoga Carstva prije [[Versajski ugovor|Versajskog sporazuma]].<ref name="Ethnologue2" /> Danski i ferojski pripadaju [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskoj]] (nordijskoj) grani [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]], zajedno s [[Islandski jezik|islandskim]], [[Norveški jezik|norveškim]] i [[Švedski jezik|švedskim]].<ref name="language2">{{Citiranje weba|title=Language|url=http://www.norden.org/en/the-nordic-region/language|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140721051426/http://www.norden.org/en/the-nordic-region/language|archive-date=21 July 2014|access-date=7 June 2014|publisher=The Nordic Council}}</ref> Postoji ograničen stupanj [[Sjevernogermanski jezici|međusobne razumljivosti između danskoga, norveškoga i švedskoga jezika]]. Danski je daleko srodniji s njemačkim, koji je [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]] jezik. Grenlandski ili "''Kalaallisut''" pripada [[Eskimsko-aleutski jezici|eskimsko-aleutskim jezicima]] i blisko je povezan s [[Inuitski jezici|inuitskim jezicima]] u Kanadi, kao što je [[Inuktitut]] i potpuno je nepovezan s danskim.<ref name="language2" />
Velika većina (86%) Danaca govori [[Engleski jezik|engleski]] kao drugi jezik,<ref>{{Citiranje weba|date=February 2006|title=Europeans and their Languages|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414102658/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf|archive-date=14 April 2016|access-date=22 May 2014|website=[[Eurobarometer]]|publisher=[[European Commission]]}}</ref> općenito s visokom razinom poznavanja. [[Njemački jezik|Njemački]] je drugi strani jezik po učestalosti, a 47% ih govori o razini govornoga znanja.<ref name="Ethnologue">{{Citiranje knjige|url=http://www.ethnologue.com/|title=Ethnologue: Languages of the World|publisher=SIL International.|year=2009|isbn=978-1-55671-216-6|editor-last=Lewis|editor-first=M. Paul|edition=16th|location=Dallas, Texas|access-date=27 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227170852/http://www.ethnologue.com/|archive-date=27 December 2007|url-status=live}}</ref> U Danskoj je 2007. bilo 25 900 [[Materinski jezik|izvornih govornika]] njemačkoga jezika (većinom u području Južnog Jutlanda).<ref name="Ethnologue" />
=== Religija ===
[[Datoteka:Roskilde_Cathedral_aerial.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Roskilde_Cathedral_aerial.jpg/220px-Roskilde_Cathedral_aerial.jpg|lijevo|mini|[[Katedrala u Roskildeu]] bila je grobnica danske kraljevske obitelji od 15. stoljeća. Godine 1995. postao je [[Svjetska baština|mjestom svjetske baštine]].|300x300px]]
[[Kršćanstvo u Danskoj|Kršćanstvo]] je dominantna religija u Danskoj. U siječnju 2020. 74,3%<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Folkekirkens medlemstal|url=https://www.km.dk/folkekirken/kirkestatistik/folkekirkens-medlemstal/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200410190520/https://www.km.dk/folkekirken/kirkestatistik/folkekirkens-medlemstal/|archive-date=10 April 2020|access-date=5 April 2020|website=Kirkeministeriet|language=da}}</ref> stanovništva Danske bili su članovi [[Danska crkva|Danske crkve]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Den Danske Folkekirke''), [[Službena religija|službene državne]] crkve, koja je [[Protestantizam|protestantska]] po klasifikaciji i [[Luterani|luteranska]] po orijentaciji.<ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive}} – Part I – Section 4 [State Church]: "The Evangelical Lutheran Church shall be the Established Church of Denmark, and, as such, it shall be supported by the State."</ref><ref group="N">Danska crkva je državna crkva u Danskoj i Grenlandu. Crkva Farskih otoka postala je neovisna od Danske crkve 2007. godine.</ref> Postotak članstva u stalnome je padu od 1970-ih, uglavnom zato što se u njemu [[Krštenje|krsti]] sve manje novorođenčadi.<ref>{{Citiranje novina|last=Thomsen Højsgaard|first=Morten|date=21 February 2018|title=Derfor mister kirken mere af folket|language=da|work=Kristeligt Dagblad|url=https://www.kristeligt-dagblad.dk/derfor-forlader-flere-folk-kirken|access-date=5 April 2020}}</ref> Samo 3% stanovništva redovito posjećuje nedjeljne mise<ref name="report 2009">{{Citiranje weba|year=2009|title=Denmark – Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127307.htm|access-date=23 August 2012|website=International Religious Freedom Report 2009|publisher=U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Manchin|first=Robert|date=21 September 2004|title=Religion in Europe: Trust Not Filling the Pews|url=http://www.gallup.com/poll/13117/religion-europe-trust-filling-pews.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120155549/http://www.gallup.com/poll/13117/religion-europe-trust-filling-pews.aspx|archive-date=20 January 2013|access-date=23 August 2012|website=Gallup Poll|publisher=[[Gallup (company)|Gallup]]}}</ref>, a samo 19% Danaca religiju smatra važnim dijelom svog života.<ref name="gallup-religiosity-poor-nations">{{Citiranje weba|last=Crabtree|first=Steve|date=31 August 2010|title=Religiosity Highest in World's Poorest Nations|url=http://www.gallup.com/poll/142727/religiosity-highest-world-poorest-nations.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823202612/http://www.gallup.com/poll/142727/religiosity-highest-world-poorest-nations.aspx|archive-date=23 August 2017|access-date=27 May 2015|publisher=Gallup}}</ref>
Ustav navodi da suveren mora biti luteranske vjere, iako se ostatak stanovništva može slobodno pridržavati drugih vjera.<ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html}} – Part II – Section 6 .</ref><ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html}} – Part VII – Section 70: "No person shall for reasons of his creed or descent be deprived of access to complete enjoyment of his civic and political rights, nor shall he for such reasons evade compliance with any common civic duty."</ref><ref name="FoR">[http://www.km.dk/fileadmin/share/Trossamfund/Freedom_of_religion.pdf Freedom of religion and religious communities in Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205165930/http://www.km.dk/fileadmin/share/Trossamfund/Freedom_of_religion.pdf}} – The Ministry of Ecclesiastical Affairs – May 2006</ref> Godine [[1682.]] država je dodijelila ograničeno priznanje trima religijskim skupinama koje se nisu slagale s etabliranom Crkvom: [[Katolička Crkva|rimokatoličkoj crkvi]], [[Reformirana sinoda Danske|reformiranoj crkvi]] i [[Judaizam|židovskoj zajednici]],<ref name="FoR" /> premda je obraćenje u te skupine iz Danske crkve u početku bilo nezakonito. Sve do 1970-ih, država je službeno priznavala "vjerska društva" [[Kraljevski dekret|kraljevskim dekretom]]. Danas vjerske skupine ne trebaju službeno državno priznanje, mogu dobiti pravo slavljenja vjenčanja i drugih obreda bez ikakvoga priznanja od strane države.<ref name="FoR" /> Danski [[Musliman|muslimani]] čine otprilike 4,4% stanovništva<ref name="jac2020">{{Citiranje novina|title=Hvor mange muslimer er der i Danmark?|language=da-DK|work=tjekdet.dk|url=https://www.tjekdet.dk/hvor-mange-muslimer-er-der-i-danmark|access-date=14 November 2020}}</ref> i čine drugu najveću vjersku zajednicu u zemlji i najveću manjinsku religiju.<ref name="jac2018">{{Citiranje novina|title=Hvor mange muslimer bor der i Danmark?|language=da-DK|work=religion.dk|url=https://www.religion.dk/religionsanalysen/hvor-mange-indvandrer-lever-i-danmark|url-status=live|access-date=8 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181209134230/https://www.religion.dk/religionsanalysen/hvor-mange-indvandrer-lever-i-danmark|archive-date=9 December 2018}}</ref> Dansko ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da druge vjerske skupine čine manje od 1% stanovništva pojedinačno i približno 2% kada se zbroje zajedno.<ref>{{Citiranje weba|title=Religion in Denmark|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap1/1-14.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060208030036/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap1/1-14.asp|archive-date=8 February 2006|access-date=8 February 2006}}</ref>
Prema anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] iz 2010.,<ref>{{Citiranje weba|others=Fieldwork: Jan–Feb 2010|title=Special Eurobarometer, biotechnology, page 204|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101215001129/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|archive-date=15 December 2010}}</ref> 28% anketiranih Danaca je odgovorilo da "vjeruje da postoji Bog", 47% je odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 24% je odgovorilo da "ne vjerujte da postoji bilo kakav duh, Bog ili životna sila". Druga anketa, provedena 2009. godine, pokazala je da 25% Danaca vjeruje da je [[Isus]] sin Božji, a 18% vjeruje da je on [[Spasenje|spasitelj svijeta]].<ref>Poll performed in December 2009 among 1114 Danes between ages 18 and 74, [http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/350709:Kirke---tro--Hver-fjerde-dansker-tror-paa-Jesus ''Hver fjerde dansker tror på Jesus''] {{Webarchive}} (One in four Danes believe in Jesus), Kristeligt Dagblad, 23 December 2009 {{in lang|da}}</ref>
=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:Københavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/52/K%C3%B8benhavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg/170px-K%C3%B8benhavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg|lijevo|mini|220px|Najstariji sačuvani danski plan predavanja iz 1537. sa [[Sveučilište u Kopenhagenu|Sveučilišta u Kopenhagenu]].]]
Sve obrazovne programe u Danskoj određuje Ministarstvo obrazovanja, a njima upravljaju lokalne općine. ''Folkeskole'' pokriva cijelo razdoblje obveznoga obrazovanja, obuhvaćajući [[Osnovna škola|osnovno]] i niže [[Srednja škola|srednje obrazovanje]].<ref name="edu">{{Citiranje weba|title=Overview of the Danish Education System|url=http://eng.uvm.dk/Education/Overview-of-the-Danish-Education-System|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111062215/http://eng.uvm.dk/Education/Overview-of-the-Danish-Education-System|archive-date=11 January 2012|access-date=28 April 2016|publisher=Danish Ministry for Children, Education and Gender Equality}}</ref> Većina djece pohađa ''folkeskole'' 10 godina, u dobi od 6 do 16 godina. Nema završnih ispita, ali učenici mogu izabrati polaganje ispita nakon završetka devetoga razreda (14 - 15 godina). Test je obavezan ako se želi pohađati daljnje školovanje. Alternativno, učenici mogu pohađati samostalnu školu ([[Danski jezik|dan.]]: ''friskole''), ili privatne škole ([[Danski jezik|dan.]]: ''privatskole''), poput kršćanskih ili [[Waldorfska pedagogija|waldorfskih škola]].
Nakon završetka obveznoga obrazovanja postoji nekoliko mogućnosti nastavka obrazovanja; Gimnazija (STX) pridaje važnost podučavanju mješavine [[Humanističke znanosti|humanističkih]] i [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], Visoki tehnički ispitni program (HTX) fokusiran je na predmete iz prirodnih, a Visoki komercijalni ispitni program naglašava predmete iz ekonomije. Visoki pripremni ispit (HF) sličan je gimnaziji (STX), ali je jednu godinu kraći. Za pojedina zanimanja postoji [[strukovno obrazovanje]], osposobljavanje mladih za rad u određenim [[zanat|zanatima]] kombinacijom nastave i [[Naukovanje|naukovanja]].
Vlada bilježi stope završetka više srednje škole od 95%, a stope upisa i završetka [[Visoko obrazovanje|visokoga obrazovanja]] od 60%.<ref>{{Citiranje weba|title=Education Policy Outlook: Denmark|url=https://www.oecd.org/edu/EDUCATION%20POLICY%20OUTLOOK%20DENMARK_EN.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183723/https://www.oecd.org/edu/EDUCATION%20POLICY%20OUTLOOK%20DENMARK_EN.pdf|archive-date=17 October 2016|access-date=27 April 2016|publisher=OECD|page=4}}</ref> Svo [[Sveučilište|sveučilišno]] i visoko (tercijarno) obrazovanje u Danskoj je besplatno; nema školarine za upis na tečajeve. Studenti u dobi od 18 ili više godina mogu se prijaviti za državnu stipendiju za obrazovnu potporu, poznatu kao ''[[Studentski zajmovi u Danskoj|Statens Uddannelsesstøtte]] (SU)'', koja pruža fiksnu financijsku potporu koja se isplaćuje mjesečno.<ref>Rick Noack (4 February 2015).</ref> Danska sveučilišta stranim studentima nude niz mogućnosti za stjecanje međunarodno priznate kvalifikacije u Danskoj. Mnogi programi mogu se naći na [[Engleski jezik|engleskome jeziku]], akademskoj [[lingua franca|''lingui franci'']], u [[Bakalaureat|diplomama prvostupnika]], [[magistar|magisterija]], [[Doktorat|doktorata]] i [[Razmjena učenika|programima razmjene studenata]].<ref>{{Citiranje weba|title=Study in Denmark, official government website on international higher education in Denmark|url=http://studyindenmark.dk/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510042940/http://studyindenmark.dk/|archive-date=10 May 2011|access-date=8 May 2011}}</ref>
=== Zdravstvo ===
[[Datoteka:Rigshospitalet_20130427_0004F_(8739514693).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/40/Rigshospitalet_20130427_0004F_%288739514693%29.jpg/220px-Rigshospitalet_20130427_0004F_%288739514693%29.jpg|mini|''Rigshospitalet,'' glavna bolnica u Kopenhagenu.|300x300px]]
Godine 2015. srednji životni vijek u Danskoj bio je 80,6 godina (78,6 za muškarce i 82,5 za žene), što je znatno više od 76,9 godina u 2000.<ref name="WHO">{{Citiranje weba|date=6 July 2016|title=Life expectancy|url=http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016022444/http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en|archive-date=16 October 2014|access-date=20 August 2017|publisher=World Health Organization}}</ref> To klasificira Dansku kao 27. zemlju od 193. države svijeta po dugovječnosti stanovništva, nešto lošije u odnosu na ostale [[Nordijska regija|Nordijske zemlje]]. Nacionalni institut za javno zdravstvo [[Sveučilište južne Danske|Sveučilišta južne Danske]] identificirao je 19 većih faktora rizika među Dancima koji utječu na smanjenje životnoga vijeka, najvažniji od kojih su [[pušenje]], [[Alkoholizam|konzumiranje alkohola]], [[Narkomanija|zlouporaba droga]] i fizička neaktivnost.<ref name="health report">{{Citiranje knjige|last=Brønnum-Hansen|first=Knud Juel, Jan Sørensen, Henrik|url=http://www.si-folkesundhed.dk/upload/2745_-_risk_factors_and_public_health_in_denmark.pdf|title=Risk factors and public health in Denmark – Summary report|date=2007|publisher=National Institute of Public Health, University of Southern Denmark|isbn=978-87-7899-123-2|location=København|access-date=31 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141222143524/http://www.si-folkesundhed.dk/upload/2745_-_risk_factors_and_public_health_in_denmark.pdf|archive-date=22 December 2014|url-status=live}}</ref> Premda je broj [[Pretilost|pretilih]] osoba niži nego u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i većini [[Europa|europskih zemalja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Obesity – Adult prevalence|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2228rank.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010185132/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2228rank.html|archive-date=10 October 2017|access-date=20 August 2017|publisher=CIA Factbook}}</ref> povećana tjelesna težina postaje rastući problem i godišnje opterećuje [[državni proračun]] za zdravstvo za dodatnih 1,625 milijardi [[Danska kruna|danskih kruna]].<ref name="health report" /> Studija iz 2012. pokazuje da Danska ima najvišu učestalost pojave [[Rak|raka]] od svih zemalja koje prati [[Međunarodni fond za istraživanje raka]]. Znanstvenici pretpostavljaju da su razlozi tome nezdrave životne navike poput obilnog konzumiranja alkohola, pušenja, fizičke neaktivnosti, ali i učinkovitijih [[Dijagnostika|dijagnostičkih postupaka]].<ref>{{Citiranje novina|title=Why is Denmark the cancer capital of the world?|work=The Daily Telegraph|location=London|url=https://www.telegraph.co.uk/news/health/news/8277418/Why-is-Denmark-the-cancer-capital-of-the-world.html|url-status=live|access-date=4 January 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035731/http://www.telegraph.co.uk/news/health/news/8277418/Why-is-Denmark-the-cancer-capital-of-the-world.html|archive-date=4 March 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Data for cancer frequency by country|url=http://www.wcrf.org/int/cancer-facts-figures/data-cancer-frequency-country|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151230080530/http://www.wcrf.org/int/cancer-facts-figures/data-cancer-frequency-country|archive-date=30 December 2015|access-date=4 January 2016|publisher=WCRF}}</ref>
Danska ima [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni sustav zdravstvene skrbi]], karakteriziran time što se javno financira kroz poreze i većinom usluga upravljaju izravno regionalne vlasti. Jedan od izvora prihoda bio je nacionalni doprinos za zdravstvo (dan.: ''sundhedsbidrag''), koji je ukinut u siječnju 2019., a umjesto njega će se porezi na dohodak u nižim razredima postupno povećavati svake godine.<ref name="taxation12">{{Citiranje weba|title=The Danish Tax System|url=http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150821030836/http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|archive-date=21 August 2015|access-date=23 August 2015|publisher=[[Aarhus University]]}}</ref> Drugi izvor dolazi iz prihoda općina kojima su porezi na dohodak povećani za 3 postotna boda od 1. siječnja 2007., doprinos koji je oduzet od bivšega županijskog poreza da bi ga općine od 1. siječnja 2007. koristile u zdravstvu. To znači da je većina zdravstvenih usluga besplatna za svo stanovništvo. Osim toga, otprilike dvoje od pet stanovnika ima dodatno privatno osiguranje za pokrivanje usluga koje država ne pokriva u potpunosti, poput [[fizioterapija|fizioterapije]].<ref name="commonwealth">{{Citiranje weba|title=International Profiles of Health Care Systems|url=http://www.commonwealthfund.org/~/media/Files/Publications/Fund%20Report/2010/Jun/1417_Squires_Intl_Profiles_622.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131228014404/http://www.commonwealthfund.org/~/media/Files/Publications/Fund%20Report/2010/Jun/1417_Squires_Intl_Profiles_622.pdf|archive-date=28 December 2013|access-date=31 May 2014|publisher=The Commonwealth Fund}}</ref> Danska troši 11,2% svoga [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] na zdravstvenu skrb (podaci iz 2012.), što je porast u odnosu na 9,8% iz 2007.<ref name="commonwealth" /> To Dansku stavlja iznad prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]]<nowiki/>a i iznad ostalih nordijskih zemalja.<ref name="commonwealth" /><ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison :: Life Expectancy at Birth|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120024054/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|archive-date=20 January 2016|access-date=31 May 2014|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref>
=== Imigracija i gradska geta ===
Danska je jedina zemlja koja u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] službeno koristi riječ "[[geto]]" za definiranje određenih stambenih područja.<ref name="Reuters">{{Citiranje novina|last=Nielson|first=Emil Gjerding|title=In Danish 'ghettos', immigrants feel stigmatized and shut out|work=U.S.|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration-widerimage/in-danish-ghettos-immigrants-feel-stigmatized-and-shut-out-idUSKCN1IU1DS|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704212835/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration-widerimage/in-danish-ghettos-immigrants-feel-stigmatized-and-shut-out-idUSKCN1IU1DS|archive-date=4 July 2018}}</ref> Od 2010. dansko Ministarstvo prometa, graditeljstva i stanovanja objavljuje ''ghettolisten'' (popis geta) kojega je 2018. činilo 25 područja.<ref name="Reuters" /><ref name="NPR">{{Citiranje novina|title=In Denmark's Plan To Rid Country Of 'Ghettos,' Some Immigrants Hear 'Go Home'|work=NPR.org|url=https://www.npr.org/sections/parallels/2018/03/30/593979013/in-denmark-s-plan-to-rid-country-of-ghettos-some-immigrants-hear-go-home?t=1530707460545|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704212942/https://www.npr.org/sections/parallels/2018/03/30/593979013/in-denmark-s-plan-to-rid-country-of-ghettos-some-immigrants-hear-go-home?t=1530707460545|archive-date=4 July 2018}}</ref> Kao rezultat toga, izraz se široko koristi u medijima i uobičajenom govoru.<ref name="NYT">{{Citiranje novina|title=In Denmark, Harsh New Laws for Immigrant 'Ghettos'|url=https://www.nytimes.com/2018/07/01/world/europe/denmark-immigrant-ghettos.html|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706100907/https://www.nytimes.com/2018/07/01/world/europe/denmark-immigrant-ghettos.html|archive-date=6 July 2018}}</ref> Pravna oznaka primjenjuje se na područja na temelju razine prihoda stanovnika, statusa zaposlenja, razine obrazovanja, kaznenih presuda i nezapadnoga etničkog podrijetla.<ref name="NPR" /><ref name="NYT" /><ref name="BBC">{{Citiranje novina|date=27 February 2018|title=Danes to double penalty for ghetto crime|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-43214596|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180718180541/https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-43214596|archive-date=18 July 2018}}</ref> Godine 2017. 8,7% stanovništva Danske činili su nezapadni doseljenici ili njihovi potomci. Udio stanovništva "stanovnika geta" nezapadnoga porijekla bio je 66,5%.<ref name=":0">{{Citiranje novina|title=Denmark to school 'ghetto' kids in democracy and Christmas|agency=Reuters Editorial|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704222846/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|archive-date=4 July 2018}}</ref> Vlada je 2018. predložila mjere za rješavanje pitanja [[Socijalna integracija|integracije]] i oslobađanje zemlje od [[Paralelno društvo|paralelnih društava]] i geta do 2030.<ref name="BBC" /><ref name=":0" /><ref name="localDK">{{Citiranje novina|date=28 February 2018|title=Here's what we know about Denmark's 'ghetto plan'|url=https://www.thelocal.dk/20180228/heres-what-we-know-about-denmarks-ghetto-plan|url-status=dead|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704213129/https://www.thelocal.dk/20180228/heres-what-we-know-about-denmarks-ghetto-plan|archive-date=4 July 2018}}</ref><ref name="Time">{{Cite magazine|title=What to Know About Denmark's Plan to End Immigrant "Ghettos"|magazine=Time|url=http://time.com/5328347/denmark-ghettos-policies/|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180705155619/http://time.com/5328347/denmark-ghettos-policies/|archive-date=5 July 2018}}</ref> Mjere su usmjerene na fizičku obnovu, kontrolu nad time kome je dopušteno živjeti u tim područjima, smanjenje [[Kriminal|kriminala]] i ulaganja u obrazovanje.<ref name="NPR" /> Ove su politike kritizirane zbog potkopavanja načela "jednakosti pred zakonom" i zbog prikazivanja imigranata, posebice muslimanskih imigranata, u lošem svjetlu.<ref name="NPR" /><ref>{{Citiranje novina|title="No ghettos in 2030": Denmark's controversial plan to get rid of immigrant neighborhoods|work=Vox|url=https://www.vox.com/world/2018/7/3/17525960/denmark-children-immigrant-muslim-danish-ghetto|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704182731/https://www.vox.com/world/2018/7/3/17525960/denmark-children-immigrant-muslim-danish-ghetto|archive-date=4 July 2018}}</ref> Dok su neki prijedlozi poput ograničenja izlaska iz kuće "djeci iz geta" nakon 20 sati odbijeni kao preradikalni, većinu od 22 prijedloga izglasala je parlamentarna većina.<ref name="Reuters" /><ref name="NYT" />
== Kultura ==
[[Datoteka:Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7f/Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg/170px-Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg|mini|Kip [[Filozofija|filozofa]] [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]].|344x344px]]
Danska dijeli snažne kulturne i povijesne veze sa svojim [[Skandinavija|skandinavskim]] susjedima [[Švedska|Švedskom]] i [[Norveška|Norveškom]]. Povijesno je to bila jedna od društveno najnaprednijih kultura na svijetu. Godine 1969. Danska je bila prva zemlja koja je legalizirala [[Pornografija|pornografiju]],<ref>{{Citiranje weba|date=22 September 2007|title=Denmark – An Overview|url=http://www.um.dk/publikationer/um/english/factsheetdenmark/denmarkanoverview/html/chapter05.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080122084309/http://www.um.dk/publikationer/um/english/factsheetdenmark/denmarkanoverview/html/chapter05.htm|archive-date=22 January 2008|access-date=22 September 2007|website=Royal Danish Ministry of Foreign Affairs}}</ref> a 2012. Danska je zamijenila svoje zakone o "[[Registrirano partnerstvo|registriranome partnerstvu]]", koje je prva uvela 1989.,<ref>Sheila Rule: [https://www.nytimes.com/1989/10/02/world/rights-for-gay-couples-in-denmark.html "Rights for Gay Couples in Denmark"] {{Webarchive}} – ''[[The New York Times]]''.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=17 June 2003|title=Same-Sex Marriage FAQ|url=http://marriage.about.com/cs/samesexmarriage/a/samesex.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212061255/http://marriage.about.com/cs/samesexmarriage/a/samesex.htm|archive-date=12 February 2009|access-date=5 May 2009|publisher=Marriage.about.com}}</ref> rodno neutralnim zakonom o [[Istospolni brak|istospolnome braku]], te je dopustila sklapanje istospolnih brakova u [[Danska crkva|Danskoj Crkvi]].<ref>{{Citiranje novina|date=7 June 2012|title=Denmark approves same-sex marriage and church weddings|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18363157|url-status=live|access-date=20 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190116191027/https://www.bbc.com/news/world-europe-18363157|archive-date=16 January 2019}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=7 June 2012|title=Denmark passes bill allowing gays to marry in church|agency=AFP|url=http://tribune.com.pk/story/390257/denmark-passes-bill-allowing-gays-to-marry-in-church/|url-status=live|access-date=7 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120610034001/http://tribune.com.pk/story/390257/denmark-passes-bill-allowing-gays-to-marry-in-church/|archive-date=10 June 2012}}</ref> Skromnost i [[društvena jednakost]] važni su aspekti danske kulture.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/denmark-country-profile.html |title=Denmark – Language, Culture, Customs and Etiquette. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=10. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610114106/http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/denmark-country-profile.html |url-status=dead }}</ref> U studiji iz 2016. koja je uspoređivala rezultate [[Empatija|empatije]] u 63 zemlje, Danska je zauzela 4. mjesto u svijetu s najvećom empatijom među ispitanim europskim zemljama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Chopik|first=William J.|last2=O’Brien|first2=Ed|last3=Konrath|first3=Sara H.|date=2017|title=Differences in Empathic Concern and Perspective Taking Across 63 Countries|journal=Journal of Cross-Cultural Psychology|language=en|volume=48|issue=1|at=Supplementary Table 1|doi=10.1177/0022022116673910|issn=0022-0221|hdl-access=free}}</ref>
Astronomska otkrića [[Tycho Brahe|Tychoa Brahea]] (1546. – 1601.), artikuliranje principa [[Zakon očuvanja energije|očuvanja energije]] [[Ludwig A. Colding|Ludwiga A. Coldinga]] (1815. – 1888.) i doprinosi atomskoj fizici [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] (1885. – 1962.) ukazuju na raspon danskih znanstvenih dostignuća. Bajke [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]] (1805. – 1875.), filozofski eseji [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]] (1813. – 1855.), kratke priče [[Karen Blixen]] (pseudonim [[Karen Blixen|Isak Dinesen]]) (1885. – 1962.), drame [[Ludvig Holberg|Ludviga Holberga]] (1684. –1754.) i aforistična poezija [[Piet Hein|Pieta Heina]] (1905.–1996.) stekle su značajno međunarodno priznanje, kao i simfonije [[Carl Nielsen|Carla Nielsena]] (1865. – 1931.). Od sredine 1990-ih danski su filmovi privukli međunarodnu pozornost, posebice oni povezani s umjetničkim pokretom [[Dogma 95]], poput onih [[Lars von Trier|Larsa von Triera]].
Jedno od glavnih obilježja danske kulture je ''jul'' (danski [[Božić]]). Blagdan se slavi tijekom prosinca, počevši od početka [[Došašće|došašća]] ili 1. prosinca s raznim tradicijama, a vrhunac je božićna večera.
Postoji sedam danskih mjesta baštine upisanih na [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština|popis svjetske baštine u sjevernoj Europi]] : [[Christiansfeld]], moravsko crkveno naselje, [[Jelling Mounds]] ([[Rune|runsko kamenje]] i crkva), [[dvorac Kronborg]], [[Katedrala u Roskildeu|katedrala Roskilde]] i [[Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda|Lovački krajolik u Sjevernom Zelandu]] i 3 na popisu [[Popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi|svjetske baštine u Sjevernoj Americi]], ali koji se nalaze unutar Kraljevine Danske: [[Fjord Ilulissat|Ilulissat Icefjord]], Aasivissuit — [[Otok Nipisat|Nipisat]] i [[Kujataa]].<ref>{{Citiranje weba|title=Denmark: Properties inscribed on the World Heritage List (8)|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120713012915/https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk|archive-date=13 July 2012|access-date=19 July 2015|publisher=UNESCO}}</ref>
=== Ljudska prava ===
Danska se smatra progresivnom zemljom koja je usvojila zakone i politike za podršku pravima žena, pravima manjina i [[Prava LGBT osoba u Europi|LGBT pravima]]. Ljudska prava u Danskoj zaštićena su državnim ustavom [[Kraljevina Danska|kraljevstva]] ''(dan.: Danmarks Riges Grundlov) i'' primjenjuju se jednako u užoj Danskoj, [[Grenland|Grenlandu]] i [[Farski otoci|Farskim otocima]], te putem [[Ratifikacija|ratifikacije]] međunarodnih ugovora o ljudskim pravima.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Human rights in Denmark|url=https://www.humanrights.dk/research/human-rights-in-denmark|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190725111022/https://humanrights.dk/research/human-rights-in-denmark|archive-date=25 July 2019|access-date=14 May 2019|website=The Danish Institute for Human Rights|publisher=The Danish Institute for Human Rights|language=en}}</ref> Danska je odigrala značajnu ulogu u usvajanju [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]], te u osnivanju [[Europski sud za ljudska prava|Europskoga suda za ljudska prava]] (ECHR). Godine 1987. [[folketing|Parlament Kraljevine Danske]] (''Folketinget'') osnovao je Danski centar za ljudska prava, danas [[Danski institut za ljudska prava]].<ref name=":8" />
Godine 2009. održan je referendum o izmjeni danskoga Zakona o nasljeđivanju kako bi se [[Primogenitura|dala apsolutna primogenitura]] danskoga prijestolja, što znači da najstarije dijete, bez obzira na spol, ima prednost u liniji nasljeđivanja. Kako izmjena zakona nije bila retroaktivna, trenutni nasljednik prijestolja je najstariji kraljev sin, a ne njegovo najstarije dijete. Članak 2. danskoga ustava kaže da "Monarhiju nasljeđuju muškarci i žene".<ref>{{Citiranje weba|title=THE CONSTITUTIONAL ACT OF DENMARK|url=https://www.thedanishparliament.dk/-/media/pdf/publikationer/english/the_constitutional_act_of_denmark_2013,-d-,pdf.ashx|access-date=21 October 2020|publisher=Folketinget.dk|archive-date=2. srpnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210702131614/https://www.thedanishparliament.dk/-/media/pdf/publikationer/english/the_constitutional_act_of_denmark_2013,-d-,pdf.ashx|url-status=dead}}</ref>
[[Eskimi|Inuiti]] su desetljećima bili predmetom diskriminacije i zlostavljanja od strane dominantnih [[Kolonizacija|kolonizatora]] iz Europe. Inuiti nikada nisu bili jedinstvena zajednica u jednoj [[Inuit|inuitskoj]] regiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Four Countries, One People: Inuit Strengthen Arctic Co-operation | Inuit Circumpolar Council Canada|url=https://www.inuitcircumpolar.com/press-releases/four-countries-one-people-inuit-strengthen-arctic-co-operation/}}</ref> Od 18. stoljeća do 1970-ih, danska vlada (dansko-norveška do 1814.) kroz vrijeme je pokušavala asimilirati [[Domorodački narodi|starosjedilačko stanovništvo]] Grenlanda, grenlandske Inuite, potičući ih da prihvate većinski jezik, kulturu i vjeru. Grenlandska je zajednica žestoko kritizirala Dansku zbog politike ''danizacije'' (50-ih i 60-ih godina) i diskriminacije autohtonoga stanovništva zemlje. Diskriminatorno se postupalo prema inuitskim radnicima koji su u pravilu imali znatno niže plaće od neinuitskog stanovništva, preseljavalo se cijele obitelji iz njihovih tradicionalnih teritorija, odvajalo se djecu od roditelja i slalo ih se u Dansku na školovanje.<ref>{{Citiranje weba|title=Long-term Effects of Denmark's Colonization of Greenland|url=https://digitalcommons.bard.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1276&context=senproj_s2018}}</ref><ref>Report published by the Greenland Reconciliation Commission</ref> Unatoč tome, Danska je 1996. godine ratificirala [[Konvencija o domorodačkim i plemenskim narodima, 1989|Konvenciju 169 ILO-a]] o [[Domorodački narodi|domorodačkim narodima]] koju je preporučio [[Ujedinjeni narodi|UN]].
Što se tiče prava LGBT osoba, Danska je 1989. godine bila prva zemlja u svijetu koja je pravno priznala istospolne zajednice u obliku [[Građanska zajednica|registriranih partnerstava]]. Dana 7. lipnja 2012. zakon je zamijenjen novim [[Istospolni brak u Danskoj|zakonom o istospolnim brakovima]] koji je stupio na snagu 15. lipnja 2012.<ref name="cphpost">[http://cphpost.dk/news/national/gay-marriage-legalised The Copenhagen Post, 7 June 2012: ''Gay marriage legalised''] {{Webarchive}} Retrieved 19 September 2012</ref> [[Grenland]] i [[Farski otoci]] legalizirali su istospolne brakove u travnju 2016.,<ref name="Marriage Greenland">{{Citiranje weba|date=19 January 2016|title=Vedtaget af Folketinget ved 3. behandling den 19. januar 2016 Forslag til Lov om ændring af myndighedsloven for Grønland, lov om ikrafttræden for Grønland af lov om ægteskabets retsvirkninger, retsplejelov for Grønland og kriminallov for Grønland|url=http://www.ft.dk/RIpdf/samling/20151/lovforslag/L35/20151_L35_som_vedtaget.pdf|access-date=28 January 2016|publisher=[[Folketinget]]|language=da}}</ref> odnosno u srpnju 2017. godine.<ref name="PNews2017">{{Citiranje novina|date=19 June 2017|title=Denmark approves same-sex marriage in the Faroe Islands|publisher=Pink News|url=http://www.pinknews.co.uk/2017/06/19/denmark-approves-same-sex-marriage-in-the-faroe-islands/|access-date=23 December 2017}}</ref> U siječnju 2016. [[folketing|danski parlament]] proveo je rezoluciju koja je spriječila klasificiranje [[Transrodnost|transrodnosti]] kao [[Duševna bolest|poremećaja mentalnoga zdravlja]].<ref name=":02">{{Citiranje novina|title=Denmark to school 'ghetto' kids in democracy and Christmas|agency=Reuters Editorial|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704222846/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|archive-date=4 July 2018}}</ref> Čineći to, Danska je postala prva zemlja u [[Europa|Europi]] koja se protivila standardima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]], koji su klasificirali transrodni identitet kao problem mentalnoga zdravlja do lipnja 2018.<ref>{{Citiranje weba|last=Williams|first=Steve|date=20 May 2016|title=Denmark to the WHO: Trans Identity Is Not a Mental Illness|url=https://www.care2.com/causes/denmark-to-the-who-trans-identity-is-not-a-mental-illness.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327102635/https://www.care2.com/causes/denmark-to-the-who-trans-identity-is-not-a-mental-illness.html|archive-date=27 March 2019|access-date=7 June 2019|website=Care2 Causes|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Simon|first=Caroline|date=20 June 2018|title=Being transgender no longer classified as mental illness. Here's why|url=https://www.usatoday.com/story/news/2018/06/20/transgender-not-mental-illness-world-health-organization/717758002/|access-date=7 June 2019|website=USA TODAY|language=en}}</ref>
=== Masmediji ===
Danski [[masovni mediji]] datiraju iz 1540-ih, kada su rukom pisani listovi izvještavali o vijestima. Godine 1666. [[Anders Bording]], otac danskoga novinarstva, pokrenuo je prve [[Novine|državne novine]]. Godine 1834. pojavile su se prve slobodne novine, a Ustav iz 1849. uspostavio je pravo trajne [[Sloboda tiska|slobode tiska]] u Danskoj. Novine su svoj procvat doživjele u drugoj polovici 19. stoljeća, obično vezane uz jednu ili drugu političku stranku ili [[sindikat]]. [[Modernizacija]] u tiskanim medijima pojavila se nakon 1900. godine i donijela je nove značajke i tehnike mehaničkoga tiska. Ukupna naklada koja je iznosila 500 000 primjeraka dnevno 1901., više je nego udvostručena na 1,2 milijuna 1925.<ref name="media1">Kenneth E. Olson, ''The history makers: The press of Europe from its beginnings through 1965'' (LSU Press, 1966) pp 50 – 64, 433</ref> [[Njemačka okupacija Danske|Njemačka okupacija]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] donijela je neformalnu [[Cenzura|cenzuru]]. Sjedišta nekih oporbenih novina [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacisti]] su jednostavno digli u zrak. Tijekom rata postojalo je 550 ilegalno tiskanih novina, malih, potajno tiskanih listova koji su poticali na [[Sabotaža|sabotažu]] i otpor.<ref name="media1" />
[[Datoteka:Lars_von_Trier_2014_(cropped).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/44/Lars_von_Trier_2014_%28cropped%29.jpg/170px-Lars_von_Trier_2014_%28cropped%29.jpg|lijevo|mini|Redatelj [[Lars von Trier]],sukreator je filmskoga pokreta Dogma 95.|319x319px]]
Danska kinematografija datira iz 1897. godine i od 1980-ih održava stalan tok produkcija uglavnom zahvaljujući financiranju [[Danski filmski institut|Danskoga filmskog instituta]] koji financira država. Postojala su tri velika međunarodno značajna vala danske kinematografije: erotska melodrama [[Nijemi film|nijeme ere]], sve eksplicitniji filmovi o seksu iz 1960-ih i 1970-ih i na posljetku pokret [[Dogma 95|Dogme 95]] kasnih 1990-ih, gdje su redatelji često koristili ručne kamere za postizanje dinamičkoga učinka u svjesnoj reakciji protiv visokobudžetnih studija. Danski filmovi poznati su po svome realizmu, vjerskim i moralnim temama, seksualnoj iskrenosti i tehničkim inovacijama. Danski redatelj [[Carl Theodor Dreyer]] (1889. – 1968.) smatra se jednim od najvećih redatelja [[Povijest filma|rane kinematografije]].<ref>{{Citiranje weba|date=July 2000|title=Carl Dreyer:Day of Wrath, Ordet, Gertrud|url=http://brightlightsfilm.com/29/carldreyer.php|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130307200514/http://brightlightsfilm.com/29/carldreyer.php|archive-date=7 March 2013|access-date=1 July 2013|website=Bright Lights Film Journal}}</ref><ref name="autogenerated1">{{Citiranje weba|last=Ebert|first=Robert|date=16 February 1997|title=The Passion of Joan of Arc|url=https://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-the-passion-of-joan-of-arc-1928|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130610025315/http://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-the-passion-of-joan-of-arc-1928|archive-date=10 June 2013|access-date=1 July 2013|website=Chicago Sun Times|quote=Carl Theodor Dreyer (1889–1968), the Dane who was one of the greatest early directors.}}</ref>
Ostali poznati danski filmski redatelji jesu [[Erik Balling]], tvorac popularnih ''[[Olsen-banden]]'' filmova; [[Gabriel Axel]], [[Oscar|dobitnik Oscara]] za ''[[Babettein pir|Babette's Feast]]'' 1987.; i [[Bille August]], [[Oscar|dobitnik Oscara]], [[Zlatna palma|Zlatne palme]] i [[Zlatni globus|Zlatnoga globusa]] za ''[[Pelle osvajač|Pellea Osvajača]]'' 1988. U suvremenoj kinematografiji, značajni redatelji u Danskoj jesu [[Lars von Trier]], koji je sukreirao pokret Dogme, te višestruki dobitnici nagrada [[Susanne Bier]] i [[Nicolas Winding Ref]]. [[Mads Mikkelsen]] svjetski je poznati danski glumac, koji je glumio u filmovima poput ''[[Kralj Artur (film iz 2004.)|King Arthur]]'', ''[[Casino Royale (2006.)|Casino Royale]]'', danskome filmu ''[[Lov (film iz 2012.)|The Hunt]]'' i američkoj TV seriji ''[[Hannibal (TV serija)|Hannibal]]''. Još jedan poznati danski glumac [[Nikolaj Coster-Waldau]] međunarodno je poznat po ulozi [[Jaime Lannister|Jaimea Lannistera]] u HBO-ovoj seriji ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]]''.
Danskim masovnim medijima i informativnim programima dominira nekoliko velikih korporacija. U tiskanim medijima ''[[JP/Politikens Hus]]'' i [[Berlinske medije|''Berlingske Media'']] između sebe kontroliraju najveće novine ''[[Politiken]]'', ''[[Berlingske Tidende]]'' i ''[[Jyllands-Posten]],'' te glavne tabloide ''[[BT (tabloid)|BT]]'' i ''[[Ekstra Bladet]]''. Na televiziji velike udjele gledatelja imaju javne postaje [[DR (televizijski kanal)|DR]] i [[TV 2 (Danska)|TV 2]].<ref>[http://tvm.gallup.dk/tvm/pm/default.htm ''TNS-Gallup'' meter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219144649/http://tvm.gallup.dk/tvm/pm/default.htm}}; Television station viewer statistics, figures for July 2012 (week 28).</ref> DR je posebno poznat po visokokvalitetnim TV serijama koje se često prodaju stranim televizijskim kućama i često s glavnim ženskim likovima poput međunarodno poznatih glumica [[Sidse Babett Knudsen]] i [[Sofie Gråbøl]]. Na radiju, DR ima gotovo monopol, trenutno emitira na sva četiri nacionalno dostupna [[FM emitiranje|FM]] kanala, natječući se samo s lokalnim postajama.<ref>{{Citiranje weba|title=Commercial radio|url=http://www.kulturstyrelsen.dk/english/media/media-structure-radio-and-tv/non-public-service-media/commercial-radio-and-tv/commercial-radio/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515001233/http://www.kulturstyrelsen.dk/english/media/media-structure-radio-and-tv/non-public-service-media/commercial-radio-and-tv/commercial-radio/|archive-date=15 May 2014|access-date=14 May 2014|publisher=Danish Agency for Culture}}</ref>
=== Glazba ===
Danska i njezini brojni udaljeni otoci imaju vrlo bogatu [[Narodna glazba|narodnu glazbu]]. Najpoznatiji klasični skladatelj u zemlji je [[Carl Nielsen]] (1865. – 1931.), posebno zapamćen po svojih šest simfonija i svom [[Puhački kvintet (Nielsen)|Puhačkom kvintetu]], dok se [[Danski kraljevski balet|Kraljevski danski balet]] specijalizirao za djela danskoga koreografa [[August Bournonville|Augusta Bournonvillea]]. [[Danski kraljevski orkestar]] jedan je od najstarijih svjetskih orkestara.<ref>{{Citiranje weba|title=The Royal Danish Orchestra|url=http://kglteater.dk/about-us/the-royal-danish-orchestra|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140507235232/http://kglteater.dk/about-us/the-royal-danish-orchestra|archive-date=7 May 2014|access-date=14 May 2014|publisher=The Royal Danish Theatre}}</ref> Danci su se istaknuli i kao [[jazz]] glazbenici, a [[Kopenhagenski jazz festival]] stekao je međunarodno priznanje.
Moderna [[pop]] i rock scena proizvela je nekoliko imena međunarodne slave, kao što su [[Aqua (bend)|Aqua]], [[Abeceda|Alphabeat]], [[TATA|DAD]], [[King Diamond]], [[Kašmir (bend)|Kashmir]], [[Lukas Graham]], [[Mew (bend)|Mew]], [[Michael uči rock|Michael Learns to Rock]], [[MØ]], [[Oh Zemljo|Oh Land]], [[Raveonettes|The Raveonettes]] i [[Volbeat]]. [[Lars Ulrich]], bubnjar grupe [[Metallica]], postao je prvi danski glazbenik koji je primljen u [[Rock and Roll Hall of Fame]].
[[Festival Roskilde|Roskilde Festival]] u blizini Kopenhagena najveći je glazbeni festival u sjevernoj Europi od 1971., a Danska ima mnoge godišnje glazbene festivale svih žanrova, uključujući [[Međunarodni jazz festival u Aarhusu|Aarhus International Jazz Festival]], [[Skanderborg festival|Skanderborg Festival]], The Blue Festival u Aalborgu, Esbjerg International Chamber Music Festival, [[Festival u Skagenu|Skagen Festival]] i mnoge druge.<ref>[https://web.archive.org/web/20160516134259/http://gaffa.com/festivalguide/dk Festivalguide] Gaffa {{in lang|da}}</ref><ref>[http://www.visitdenmark.dk/da/danmark/musikfestivaler-i-danmark Musikfestivaler i Danmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160703105033/http://www.visitdenmark.dk/da/danmark/musikfestivaler-i-danmark|date=3 July 2016}} VisitDenmark {{in lang|da}}</ref>
Danska sudjeluje na [[Pjesma Eurovizije|Eurosongu]] od 1957. i tri puta je pobijedila na natjecanju, [[Pjesma Eurovizije 1963.|1963.]], [[Pjesma Eurovizije 2000.|2000.]] i [[Pjesma Eurovizije 2013.|2013. godine]].
=== Arhitektura i dizajn ===
[[Datoteka:Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg/170px-Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg|mini|[[Grundtvigova crkva]] u Kopenhagenu, primjer ekspresionističke arhitekture.|362x362px]]
Danska arhitektura postavila je čvrste utemelje u [[Srednji vijek|srednjemu vijeku]] kada su prvo [[Romanička arhitektura|romaničke]], a zatim [[Gotička arhitektura|gotičke]] crkve i katedrale niknule širom zemlje. U 16. stoljeću u Dansku su dovedeni nizozemski i [[Flamansko slikarstvo|flamanski umjetnici]], isprva kako bi poboljšali utvrde u zemlji, ali sve više kako bi izgradili veličanstvene kraljevske dvorce i palače u [[Renesansna arhitektura|renesansnome]] stilu. Tijekom 17. stoljeća izgrađene su mnoge impresivne građevine u [[Barokna arhitektura|baroknome]] stilu, kako u glavnom gradu tako i u provinciji. [[Arhitektura neoklasicizma|Neoklasicizam]] iz Francuske polako su preuzimali domaći danski arhitekti koji su sve više sudjelovali u definiranju arhitektonskoga stila. Produktivno razdoblje [[Historicizam|historicizma]] naposljetku se utopilo u nacionalni [[Romantizam|romantičarski stil]] 19. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba|title=Danish Architecture: An Overview|url=http://www.visitdenmark.com/irland/en-ie/menu/turist/inspiration/detkulturelledanmark/arkitektur/danish-architecture-an-overview.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719130528/http://www.visitdenmark.com/irland/en-ie/menu/turist/inspiration/detkulturelledanmark/arkitektur/danish-architecture-an-overview.htm|archive-date=19 July 2011|access-date=19 July 2011}}</ref>
Dvadeseto stoljeće donijelo je nove arhitektonske stilove, uključujući [[Ekspresionistička arhitektura|ekspresionizam]], najbolje prikazan nacrtima arhitekta [[Peder Vilhelm Jensen-Klint|Pedera Vilhelma Jensena-Klinta]], koji se uvelike oslanjao na skandinavsku gotičku tradiciju opeke, te [[nordijski klasicizam]], koji je uživao kratku popularnost u prvim desetljećima stoljeća. U 1960-ima danski arhitekti poput [[Arne Jacobsen|Arnea Jacobsena]] stupili su na svjetsku scenu sa svojom vrlo uspješnom [[Danski funkcionalistički stil|funkcionalističkom arhitekturom]]. Ovo se pak razvilo u novija remek-djela svjetske klase, uključujući Operu [[Jørn Utzon|Jørna Utzona]] u [[Sydneyska opera|Sydneyu]] i [[Arche de la Défense|Grande Arche]] de la Défense [[Johan Otto von Spreckelsen|Johana Otta von Spreckelsena]] u Parizu, utirući put nizu suvremenih danskih dizajnera poput [[Bjarke Ingels|Bjarkea Ingelsa]], koji će biti nagrađen za izvrsnost u zemlji i inozemstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Architecture|url=http://www.ambhanoi.um.dk/en/menu/InfoDenmark/Danish+Culture/Architecture/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100206051248/http://www.ambhanoi.um.dk/en/menu/InfoDenmark/Danish+Culture/Architecture/|archive-date=6 February 2010|access-date=6 February 2010}}</ref>
Danski dizajn izraz je koji se često koristi za opisivanje stila [[Funkcionalizam (arhitektura)|funkcionalističkoga]] dizajna i arhitekture koji je razvijen sredinom 20. stoljeća, a potječe iz Danske. Danski dizajn se obično primjenjuje na [[industrijski dizajn]], [[namještaj]] i predmete za kućanstvo, koji su osvojili mnoge međunarodne nagrade. [[Kraljevski Kopenhagen|Kraljevska tvornica porculana]] poznata je po kvaliteti svoje keramike i izvoznih proizvoda diljem svijeta. Danski dizajn također je poznata marka, često povezana sa svjetski poznatim dizajnerima i arhitektima 20. stoljeća kao što su [[Børge Mogensen]], [[Finn Juhl]], [[Hansa Wegnera|Hans Wegner]], [[Arne Jacobsen]], [[Poul Henningsen]] i [[Verner Panton]].<ref>[https://web.archive.org/web/20100522002856/http://en.ddc.dk/denmarkbydesign "Danish by Design"], ''DDC''.</ref> Ostali poznati dizajneri su [[Kristian Solmer Vedel]] (1923. – 2003.) u području industrijskoga dizajna, [[Jens Quistgaard]] (1919. – 2008.) za kuhinjski namještaj i pribor te [[Ole Wanscher]] (1903. – 1985.) koji je imao klasičan pristup dizajnu namještaja.
=== Književnost i filozofija ===
[[Datoteka:Constantin_Hansen_1836_-_HC_Andersen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c2/C.A._Jensen_1836_-_HC_Andersen.jpg/170px-C.A._Jensen_1836_-_HC_Andersen.jpg|lijevo|mini|Portret [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]] (1836.), autor [[Christian Albrecht Jensen]].|269x269px]]
Prva poznata danska književnost su mitovi i folklor iz 10. i 11. stoljeća. [[Saxo Grammaticus]], koji se inače smatra prvim danskim piscem, radio je za biskupa [[Absalon|Absalona]] na kronici [[Povijest Danske|danske povijesti]] (''[[Gesta Danorum]]''). Vrlo malo se zna o danskoj književnosti iz [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]. U [[Prosvjetiteljstvo|doba prosvjetiteljstva]] bio je poznat [[Ludvig Holberg]] čije se komedije još uvijek izvode.
U kasnome 19. stoljeću književnost se smatrala instrumentom utjecaja na društvo. Poznat kao "[[moderni iskorak]]", ovaj pokret zagovarali su [[Georg Brandes]], [[Henrik Pontoppidan]] (dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]]) i [[Jens Peter Jacobsen|J. P. Jacobsen]]. [[Romantizam]] je utjecao na glasovitoga pisca i pjesnika [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]], poznatoga po svojim pričama i [[Bajka|bajkama]], kao primjerice ''[[Ružno pače]]'', ''[[Mala sirena]]'' i ''[[Snježna kraljica (bajka)|Snježna kraljica]]''. U novijoj povijesti [[Johannes Vilhelm Jensen]] također je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. [[Karen Blixen]] poznata je po svojim romanima i kratkim pričama. Drugi značajni danski pisci su [[Herman Bang]], [[Gustav Wied]], [[William Heinesen]], [[Martin Andersen Nexø]], [[Piet Hein]], [[Hans Scherfig]], [[Klaus Rifbjerg]], [[Dan Turèll]], [[Tove Ditlevsen]], [[Inger Christensen]] i [[Peter Høeg]].
Danska filozofija ima dugu tradiciju kao dio [[Zapadnjačka filozofija|zapadne filozofije]]. Možda najutjecajniji danski filozof bio je [[Søren Kierkegaard]], tvorac [[Kršćanski egzistencijalizam|kršćanskoga egzistencijalizma]]. Kierkegaard je imao nekoliko danskih sljedbenika, uključujući [[Harald Høffding|Haralda Høffdinga]], koji se kasnije u životu pridružio pokretu [[Pozitivizam|pozitivizma]]. Među ostalim Kierkegaardovim sljedbenicima su [[Jean-Paul Sartre]] koji je bio impresioniran Kierkegaardovim pogledima na pojedinca, te [[Rollo May]], koji je dao doprinos u stvaranju [[Humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Drugi zapaženi danski filozof je [[NFS Grundtvig|Grundtvig]], čija je filozofija dovela do novoga oblika neagresivnog nacionalizma u Danskoj, a koji je također utjecajan zbog svojih teoloških i povijesnih djela.
=== Slikarstvo i fotografija ===
[[Datoteka:C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg/170px-C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg|mini|''Žena ispred ogledala'' (1841.), [[Christoffer Wilhelm Eckersberg]].|323x323px]]
Dok je danska umjetnost bila pod utjecajem trendova u Njemačkoj i Nizozemskoj, crkvene [[Freska|freske]] iz 15. i 16. stoljeća, koje se mogu vidjeti u mnogim starijim crkvama u zemlji, od posebnoga su interesa jer su oslikane u stilu tipičnom za domaće danske slikare.<ref>[http://www.panoramas.dk/kalkmalerier/ Wall Paintings in Danish Churches from Panoramas.dk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091128170607/http://www.panoramas.dk/kalkmalerier/}}.</ref>
[[Dansko zlatno doba]], koje je započelo u prvoj polovici 19. stoljeća, bilo je nadahnuto novim osjećajem [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Romantizam|romantizma]], koje je krajem prošlog stoljeća tipizirao [[Povijesno slikarstvo|povijesni slikar]] [[Nicolai Abraham Abildgaard|Nicolai Abildgaard]]. [[Christoffer Wilhelm Eckersberg]] nije bio samo produktivan umjetnik sam po sebi nego je i predavao na [[Kraljevska danska akademija likovnih umjetnosti|Kraljevskoj danskoj akademiji likovnih umjetnosti]] gdje su neki od njegovih studenata bili značajni slikari kao što su [[Wilhelm Bendz]], [[Christen Købke]], [[Martinus Rørbye]], [[Konstantin Hansen|Constantin Hansen]] i [[Wilhelm Marstrand]].
Godine 1871. [[Holger Drachmann]] i [[Karl Madsen]] posjetili su [[Skagen]] na krajnjem sjeveru [[Jylland|Jutlanda]] gdje su brzo izgradili jednu od najuspješnijih skandinavskih [[Slikari iz Skagena|umjetničkih kolonija]] specijaliziranih za [[naturalizam (umjetnost)|naturalizam]] i [[Realizam (umjetnost)|realizam]], a ne za tradicionalni pristup koji je favorizirala akademija. Ugostili su ih [[Michael Ancher]] i njegova supruga [[Anna Ancher]], a ubrzo su im se pridružili [[PS Krøyer|P. S. Krøyer]], [[Carl Locher]] i [[Laurits Tuxen]]. Svi su slikali pejzaže i motive života lokalnoga stanovništva.<ref>[http://www.answers.com/topic/skagen Art Encyclopedia: Skagen.]</ref> Slični trendovi razvili su se na Funenu s ''[[Fynboerne|Fynboerneima]]'' koji su uključivali [[Johannes Larsen|Johannesa Larsena]], [[Fritz Syberg|Fritza Syberga]] i [[Peter Hansen (slikar)|Petera Hansena]],<ref name="Funish">[http://www.johanneslarsenmuseet.dk/page.asp?sideid=2301&zcs=2200 "The Funish Art Colony"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130418012953/http://www.johanneslarsenmuseet.dk/page.asp?sideid=2301&zcs=2200|date=18 April 2013}}, ''Johannes Larsen Museet''.</ref> i na otoku Bornholm s [[Bornholmska slikarska škola|bornholmskom školom slikara]] uključujući [[Niels Lergaard|Nielsa Lergaarda]], [[Kræsten Iversen|Kræstena Iversena]] i [[Oluf Høst|Olufa Høsta]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.roughguides.com/travel/europe/denmark/introduction-to-denmark.aspx |title=The Bornholm School from the Rough Guide to Denmark. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=20. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120162042/http://www.roughguides.com/travel/europe/denmark/introduction-to-denmark.aspx |url-status=dead }}</ref>
Slikarstvo je i dalje istaknuti oblik umjetničkoga izražavanja u danskoj kulturi i utječe na glavne međunarodne trendove u ovome području. To uključuje [[impresionizam]] i modernističke stilove [[Ekspresionizam|ekspresionizma]], [[Apstraktna umjetnost|apstraktnoga slikarstva]] i [[Nadrealizam|nadrealizma]]. Dok je međunarodna suradnja i aktivnost gotovo uvijek bila ključna za dansku umjetničku zajednicu, utjecajni umjetnički kolektivi s čvrstom danskom bazom jesu [[De Tretten]] (1909. – 1912.), [[Linien]] (1930. i 1940.), [[COBRA (avangardni pokret)|COBRA]] (1948. – 1951.), [[Fluxus]] (1960-ih i 1970-ih), [[Junge Wilde|De Junge Vilde]] (1980-ih) i nedavno [[Superflex]] (osnovan 1993.). Većina danskih slikara modernoga doba također je bila vrlo aktivna s drugim oblicima umjetničkoga izražavanja, kao što su [[kiparstvo]], [[keramika]], umjetničke instalacije, [[aktivizam]], film i eksperimentalna arhitektura. Značajni danski slikari modernoga doba koji pripadaju različitim umjetničkim pokretima jesu [[Theodor Philipsen]] (1840. – 1920., impresionizam i naturalizam), [[Anna Klindt Sørensen]] (1899. – 1985., ekspresionizam), [[Franciska Clausen]] (1899. – 1986., Neue Sachlichkeit, kubizam, nadrealizam i drugi), [[Henry Heerup]] (1907. –1993., [[naiva]]), [[Robert Jacobsen]] (1912. – 1993., apstraktno slikarstvo), [[Carl-Henning Pedersen|Carl Henning Pedersen]] (1913. – 2007., apstraktno slikarstvo), [[Asger Jorn]] (1914. – 1973., [[situacionizam]], apstraktno slikarstvo), [[Bjørn Wiinblad]] ( 1918. – 2006., [[Art déco|art deco]], [[orijentalizam]]), [[Po Kirkebyju|Per Kirkeby]] (r. 1938., neoekspresionizam, apstraktno slikarstvo), [[Per Arnoldi]] (r. 1941., [[pop art]]), [[Michael Kvium]] (r. 1955., neo-nadrealizam) i [[Simone Aaberg Kærn]] (r. 1969., foto[[Fotorealizam|realizam]]).
Danska fotografija razvila se od snažnoga sudjelovanja i interesa za same početke [[Povijest fotografije|umjetnosti fotografije]] 1839. godine do uspjeha znatnoga broja Danaca u današnjemu svijetu fotografije. Pioniri poput [[Mads Alstrup|Madsa Alstrupa]] i [[Georg Emil Hansen|Georga Emila Hansena]] utrli su put brzo rastućoj profesiji tijekom druge polovice 19. stoljeća. Danas su danski fotografi kao što su [[Astrid Kruse Jensen]] i [[Jakov Aue Sobol|Jacob Aue Sobol]] aktivni u zemlji i inozemstvu, sudjelujući na ključnim izložbama diljem svijeta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.photography-now.com/popup_ausst_5.php?id_ausstellungen=T50624 |title=Contemporary Danish Photography. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=7. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120707000845/http://www.photography-now.com/popup_ausst_5.php?id_ausstellungen=T50624 |url-status=dead }}</ref>
=== Kuhinja ===
[[Datoteka:Smørrebrød-01.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Sm%C3%B8rrebr%C3%B8d-01.jpg/220px-Sm%C3%B8rrebr%C3%B8d-01.jpg|lijevo|mini|''Smørrebrød'', raznovrsni danski otvoreni sendviči.]]
Tradicionalna [[kuhinja]] Danske, kao i ostalih nordijskih zemalja, te [[Sjeverna Njemačka|Sjeverne Njemačke]], temelji se uglavnom na mesu, ribi i krumpiru. Danska su jela izrazito sezonska, a proizlaze iz poljoprivredne prošlosti zemlje, njezine geografije i klime i karakterističnih dugih, hladnih zima.
Otvoreni sendviči na raženom kruhu, poznati kao ''[[smørrebrød]]'', koji su u svom osnovnom obliku uobičajena jela za ručak, mogu se smatrati nacionalnim specijalitetom kada su pripremljeni i ukrašeni raznim drugim sastojcima. Tople obroke tradicionalno čini mljeveno meso, kao što su ''[[frikadeller]]'' (mesne okruglice od teletine i svinjetine) i ''hakkebøf'' (pljeskavice od mljevene govedine), ili obilnija jela od mesa i ribe kao što su ''[[flæskesteg]]'' (pečena svinjetina s čvarcima) i ''kogt torsk'' (bakalar) s umakom od [[Senf|senfa]]. Danska je poznata po pivima [[Carlsberg]] i [[Tuborg]], te po [[Akvavit|akvavitu]] i [[Pelinkovac|biterima]].
Otprilike od 1970. kuhari i restorani diljem Danske uveli su gurmansko kuhanje, pod velikim utjecajem [[Francuska kuhinja|francuske kuhinje]]. Također inspirirani kontinentalnim praksama, danski kuhari nedavno su razvili novu inovativnu kuhinju i niz gurmanskih jela temeljenih na visokokvalitetnim lokalnim proizvodima poznatu kao [[nova danska kuhinja]].<ref>{{Citiranje weba|title=new nordic recipes|url=http://denmark.dk/en/lifestyle/food-drink/new-nordic-recipes|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807191139/http://denmark.dk/en/lifestyle/food-drink/new-nordic-recipes/|archive-date=7 August 2016|access-date=15 August 2016|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Denmark}}</ref> Kao rezultat ovoga razvoja, Danska sada ima znatan broj međunarodno priznatih restorana od kojih je nekoliko nagrađeno [[Michelin vodič|Michelinovim zvjezdicama]].
=== Sport ===
[[Datoteka:Michael_Laudrup_2016c.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d4/Michael_Laudrup_2016c.jpg/170px-Michael_Laudrup_2016c.jpg|mini|[[Michael Laudrup]] proglašen je najboljim danskim nogometašem svih vremena od strane Danske nogometne unije.]]
Sportovi su popularni u Danskoj, a njezini građani aktivno sudjeluju različitim sportovima. Nacionalni sport je [[nogomet]] s preko 320 000 igrača u više od 1600 klubova.<ref>{{Citiranje weba|year=2013|title=DIF specialforbunds medlems|url=http://public.tableausoftware.com/profile/#!/vizhome/DIFidraettenital2013-dif_dk/DIFmedl-foren-tal|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140526234318/http://public.tableausoftware.com/profile/#!/vizhome/DIFidraettenital2013-dif_dk/DIFmedl-foren-tal|archive-date=26 May 2014|access-date=15 June 2014|publisher=Danmarks Idrætsforbund|language=da}}</ref> Danska se šest puta uzastopno kvalificirala za [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] između 1984. i 2004., a pobijedila je naslov europskoga prvaka [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992]] . Ostala značajna postignuća jesu osvajanje [[FIFA Konfederacijski kup|FIFA konfederacijskoga kupa]] 1995. i dolazak do četvrtfinala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskoga prvenstva 1998.]] Značajni danski nogometaši su [[Allan Simonsen]], proglašen najboljim igračem Europe 1977., [[Peter Schmeichel]], proglašen "najboljim svjetskim vratarom" 1992. i 1993., i [[Michael Laudrup]], proglašen najboljim danskim igračem svih vremena od strane [[Danski nogometni savez|Danske nogometne unije]].<ref>{{Citiranje weba|date=13 November 2006|title=Michael Laudrup bedste spiller gennem tiderne|url=http://www.dbu.dk/news/newsShow.aspx?id=235647|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110517122915/http://www.dbu.dk/news/newsShow.aspx?id=235647|archive-date=17 May 2011|access-date=18 November 2012|publisher=DBU}}</ref>
Veliki je fokus i na [[Rukomet|rukometu]]. [[Danska ženska rukometna reprezentacija|Ženska reprezentacija]] tijekom 1990-ih nizala je velike uspjehe te je osvojila ukupno 13 medalja – sedam zlatnih (1994., 1996. (2), 1997., 2000., 2002. i 2004.), četiri srebrne (1962., 1993., 1998. i 2004. ) i dvije brončane (1995. i 2013.). Što se tiče [[Danska rukometna reprezentacija|muškaraca]], Danska je osvojila 12 medalja: četiri zlatne (2008., 2012., 2016. i 2019.), četiri srebrne (1967., 2011., 2013. i 2014.) i četiri brončane (2002., 2004., 2006. i 2007.), najviše što je bilo koja momčad osvojila u povijesti [[Europska prvenstva u rukometu|Europskoga rukometnog prvenstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=National Team rankings|url=http://www.eurohandball.com/2013/article/011996|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203184111/http://www.eurohandball.com/2013/article/011996|archive-date=3 February 2014|access-date=13 May 2014|publisher=European Handball Federation}}</ref> Godine 2019. danska muška rukometna reprezentacija osvojila je svoj prvi [[Danska rukometna reprezentacija|naslov Svjetskoga prvaka]] na turniru koji su zajednički organizirali Njemačka i Danska.
Posljednjih godina Danska se proslavila i kao jaka [[Biciklizam|biciklistička]] nacija, s [[Michael Rasmussen|Michaelom Rasmussenom]] koji je 2005. i 2006. dosegao status kralja planina na [[Tour de France|Tour de Franceu]]. Ostali popularni sportovi jesu [[golf]], koji je uglavnom popularan među starijim demografskim skupinama,<ref>{{Citiranje weba|title=Om DIF – Medlemstal|url=http://www.dif.dk/OmDIF/Forside/Idraetten%20i%20tal/medlemstal.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070716195104/http://www.dif.dk/OmDIF/Forside/Idraetten%20i%20tal/medlemstal.aspx|archive-date=16 July 2007|access-date=16 July 2007}}</ref> [[tenis]], u kojem je Danska uspješna na profesionalnoj razini, [[košarka]] (Danska se pridružila međunarodnome upravnom tijelu [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]]-i 1951.),<ref>[http://www.fiba.com/pages/eng/fc/FIBA/fibaStru/nfLeag/p/nationalfederationnumber/271/nfProf.html Profile | Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151114021234/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/FIBA/fibaStru/nfLeag/p/nationalfederationnumber/271/nfProf.html}}, Fiba.com.</ref> [[ragbi]] (danski ragbi savez postoji od 1950. godine),<ref>Bath, Richard (ed.</ref> [[hokej na ledu]] (često se natječe u najvišoj skupini Svjetskoga prvenstva za muškarce), [[veslanje]] (Danska se specijalizirala za lako veslanje i posebno je poznata po svome lakom [[Četverac bez kormilara|četvercu bez kormilara]], osvojivši šest zlatnih i dvije srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu te tri zlatne i dvije brončane [[Olimpijske igre|olimpijske]] medalje), te nekoliko dvoranskih sportova, posebice [[badminton]], [[stolni tenis]] i [[gimnastika]], u svakom od kojih je Danska osvojila svjetska prvenstva i olimpijske medalje. Brojne danske plaže i odmarališta popularna su mjesta za [[ribolov]], vožnju [[Kanu|kanuom]], [[Kajak|kajakom]] i mnoge druge sportove na vodi.
== Izvori ==
<div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
{{izvori|30em}}
</div>
==Bilješke==
<references group="N"/>
== Literatura==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1=Stone|first1=Andrew|last2=Bain|first2=Carolyn|last3=Booth|first3=Michael|last4=Parnell|first4=Fran|title=Denmark|date=2008|publisher=Lonely Planet|location=Footscray, Victoria|isbn=978-1-74104-669-4|page=[https://archive.org/details/lonelyplanetdenm00andr/page/31 31]|edition=5th|url=https://archive.org/details/lonelyplanetdenm00andr|url-access=registration}}
* {{cite book|last1=Busck |first1=Steen |editor-last1=Poulsen|editor-first1=Henning |title="Danmarks historie – i grundtræk" |year=2002 |publisher=Aarhus Universitetsforlag |publication-date=2002| isbn=978-87-7288-941-2 |language=da}}
* {{cite book |title= Den oövervinnerlige |last=Englund |first=Peter |authorlink=Peter Englund |year=2000 |publisher=Atlantis |location=Stockholm |isbn=978-91-7486-999-6 |language=sv}}
* {{cite book |title= The Northern Wars (1558–1721) |first=Robert I. |last=Frost |year=2000 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-582-06429-4}}
* {{Cite book|last1=Gammelgaard |first1=Frederik |last2=Sørensen |first2=Niels
|year=1998
|title=Danmark – en demokratisk stat
|publisher=Alinea
|isbn=978-87-23-00280-8|language=da}}
* {{cite book |title= Karl X Gustavs krig|last=Isacson |first= Claes-Göran |year= 2002 |publisher= Historiska Media |location= Lund |isbn= 978-91-85057-25-2|language=sv}}
* {{Cite book|last=Jørgensen |first=Gitte
|year=1995
|title=Sådan styres Danmark
|publisher=Flachs
|isbn=978-87-7826-031-4|language=da}}
* {{cite book |last=Michaelsen |first=Karsten Kjer |chapter=Politikens bog om Danmarks oldtid |title=Politikens Forlag (1. bogklubudgave) |year=2002 |publisher=Gyldendals Bogklubber |isbn=978-87-00-69328-9 |language=da}}
* {{in lang|sv}} Nationalencyklopedin, vol. 4, Bokförlaget Bra Böcker, 2000, {{ISBN|978-91-7024-619-7}}.
* {{cite book |last1=Parker |first1=Geoffrey |title=The Thirty Years' War |date=1984 |url=https://archive.org/details/thirtyyearswar0000unse |location=London and New York |publisher=Routledge |language=en |isbn=0-415-02534-6}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.denmark.dk/ Službena stranica Danske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201211054513/http://www.denmark.dk/|date=11. prosinca 2020.}}
* [http://www.visitdenmark.com/ Danski Turistbiro]
* [http://www.pausenberger.com/bornholm.html Bornholm, Danska fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716120422/http://www.pausenberger.com/bornholm.html|date=16. srpnja 2006.}}
* [https://web.archive.org/web/20071011050224/http://kommune.eniro.dk/danmarkskort/ Danska: mapa regija i općina]
{{Portal Europa}}{{Nordijsko vijeće}}{{Europa}}{{Zapadnoeuropska unija}}{{Europska unija}}{{NATO}}
[[Kategorija:Danska| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
9rb8dw4ihyxzew59ge9lujqgria7jf4
Azija
0
11543
7087909
6886121
2024-12-13T19:46:30Z
CommonsDelinker
3582
[[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Coat_of_arms_of_Syria.svg s Coat_of_arms_of_Syria_(1980–2024).svg
7087909
wikitext
text/x-wiki
{{dz}}
[[Datoteka:Asia continents.svg|mini|desno|250px|Zemljovid Azije]]
[[Datoteka:Asia hr.pdf|mini|250px|Azijske države na [[Zemljovid|zemljovidu]]]]
'''Azija''' je najveći i najmnogoljudniji [[kontinent]] na [[Zemlja|Zemlji]]. Obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima kao što su [[Kaspijsko jezero]] (površinski najveće [[jezero]] na svijetu), [[Mrtvo more]] (najdublja [[Geološka depresija|depresija]]), [[Himalaja]] (najviši [[planinski lanac]] s najvišim vrhom [[Mt. Everest]]om), [[Bajkalsko jezero]] (najdublje jezero) i [[Tibet]] (najviša [[visoravan]]).
Graniči s [[Europa|Europom]] na zapadu (granice su planinski masivi [[Kavkaz]] i [[Ural (gorje)|Ural]] na kopnu, te morski prolazi [[Bospor]] i [[Dardaneli]] na moru, granica nadalje prolazi [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]] i [[Kumo-manička udolina|Kumo-maničkom udolinom]]) i [[Afrika|Afrikom]] na jugozapadu ([[Sueski kanal]], [[Crveno more]] i prolaz [[Bab-el-Mandeb]]). [[Australija]] se nalazi južno, a [[Amerika]] istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji s površinom od 44,568.500 km².<ref name="CIA_Factbook">{{pdf}} <span class="plainlinks">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/print/country/countrypdf_xx.pdf mrežno gradivo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716222425/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos//print/country/countrypdf_xx.pdf |date=16. srpnja 2014. }}</span> (2014.), ''Svijet'' ({{en|World}}). U almanahu: ''The World Factbook'', [[CIA|Central Intelligence Agency]], [[Washington, Okrug Columbia]]. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., {{ISSN|0277-1527}}, {{ISSN|1553-8133}} (''The online Factbook'')</ref> Azija u [[geopolitika|geopolitičkom]] smislu ne uključuje [[Sinajski poluotok]] koji se obično pripaja [[Afrika|Africi]].<ref name="CIA_Factbook"/>
== Rana povijest Azije ==
Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest [[Bliski istok|Bliskog istoka]], koje povezuje povijest [[stepa]] središnjeg dijela Azije.
Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su [[Mezopotamija]] između [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dolina rijeke [[Ind]] ili rijeke [[Huang He]] (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije [[Drevna Mezopotamija|drevne Mezopotamije]], doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. [[Jerihon]] je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je [[8350. pr. Kr.|8350.]] – [[7350. pr. Kr.|7350.]] [[Pr. Kr.|prije Krista]].
[[Srednja Azija|Središnja Azija]], područje stepa, bilo je naseljeno [[Nomadi|nomadskim]] plemenima koja su se iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]], čiji se jezik proširio na [[Bliski istok|Bliski Istok]], [[Južna Azija|Južnu Aziju]] i granična područja [[Kina|Kine]]. Sjeverni dio Azije zahvaća područje [[Sibir]]a koje je rijetko naseljeno, a zbog nepovoljnih [[Klima|klimatskih]] uvjeta širenje nomada nije išlo u tom smjeru.
Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. [[Kavkaz]] i [[Himalaja]], pustinje [[Karakum]] i [[Gobi]] prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale [[Civilizacija|civilizacije]] i [[Grad|gradovi]] u plodnim [[Dolina|dolinama]] bile su znatno [[Tehnologija|tehnološki]] i [[Društvo|društveno]] naprednije od nomada, ali se nisu mogli vojno oduprijeti jašućim [[Horda|hordama]] iz [[stepa]]. Novopridošli nomadi koji su osvajali područja [[Indija|Indije]], Kine i Bliskog Istoka, došli su u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju [[Konjica|konjicu]] i održavati prijašnji način [[Život|života]], a s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima te tako prešli na isti način života kao lokalno [[stanovništvo]].
== Površina ==
Prema Zemljopisnom atlasu za osnovnu školu ([[2005.]]), Azija obuhvaća površinu od 45,036.492 [[km²]].<ref>Šehić, Denis (autor karata). 2005. ''Zemljopisni atlas za osnovnu školu''. Bakarić Palička, Snježana (ur.). 2. izdanje. [[Školska knjiga]]. [[Zagreb]], [[Hrvatska]]. CIP 450822105. {{ISBN|978-953-0-11289-6}}. str. 47. {{NSK-zapis|id=000574706}}</ref>
[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] ([[1999.]]) navodi podatak o 44,472.097 km² ukupne površine.<ref>([[Enciklopedijski članak]]) »<span class="plainlinks">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4920 Azija]</span>«. U svesku enciklopedije: [[Dalibor Brozović]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'', s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN {{ISBN|953-6036-31-2}} (1. sv.), {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina), {{NSK-zapis|id=000232097}} {{--}} Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.</ref> Isti podatak donosi i [[Hrvatski obiteljski leksikon]].<ref>[[Tomislav Ladan]], glavni priređivač, ''Hrvatski obiteljski leksikon'', 1. sv.: A {{--}} Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6748-16-9}} (cjelina, EPH), {{ISBN|953-6036-22-3}} (cjelina, LZMK) {{NSK-zapis|id=000568685}}, {{ISBN|953-6748-17-7}} (1. sv., EPH), {{ISBN|953-6036-23-1}} (1. sv., LZMK), {{NSK-zapis|id=000568689}}, mrežno sjedište: <span class="plainlinks">http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977</span>. Pristupljeno 25. listopada 2014.</ref> [[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija)]] donosi podatak o 44,300.000 km², odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.<ref name="Proleksis">»Azija«, u tiskopisu: [[Antun Vujić]], glavni urednik, ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]]'' (javno dostupna na mrežnim stranicama [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|<span style="color:black;">Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže</span>]]. URL: <span class="plainlinks">http://proleksis.lzmk.hr/10157/</span>). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.</ref> [[Hrvatski enciklopedijski rječnik|Hrvatski jezični portal]] donosi podatak o površini od 44,311.316 km².<ref>»<span class="plainlinks">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1lkXQ%3D%3D&keyword=Azija Azija]</span>« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i [[Sveučilišni računski centar|Srce]], pristupljeno 25. listopada 2014.</ref>
==Stanovništvo==
Prema procjeni za [[2002.]] godinu Azija je imala oko 3.800.000.000 stanovnika (bez europskog dijela država [[Rusija|Rusije]] i [[Turska|Turske]] i afričkog dijela [[Egipat|Egipta]]), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 [[Gustoća stanovništva|stan./km<sup>2</sup>]], čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: [[Kina]] i [[Indija]], obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinijeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području [[Južna Azija|Južne]] i [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 stan./[[km²]].
Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km<sup>2</sup>).
Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.
Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. [[Cipar]], koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Gruzija]], [[Armenija]] i [[Azerbajdžan]] su također navedene.
{| style="text-align:right; border:1px solid black;"
|- bgcolor="#F0EBAA" style="text-align:center";
!
! gustoća
! površina
! broj stanovnika
|- bgcolor="#F0EBAA" style="text-align:center";
! država
! (/km<sup>2</sup>)
! (km<sup>2</sup>)
! (procjena [[2002.]])
|-
| align="left" | [[Makao]]
| 18.000
| 25
| 461.833
|-
| align="left" | [[Hong Kong]]
| 6688
| 1092
| 7,303.334
|-
| align="left" | [[Singapur]]
| 6430
| 693
| 4,452.732
|-
| align="left" | [[Maldivi]]
| 1070
| 300
| 320.165
|-
| align="left" | [[Bahrein]]
| 987
| 665
| 656.397
|-
| align="left" | [[Bangladeš]]
| 926
| 144.000
| 133,376.684
|-
| align="left" | [[Republika Kina|Republika Kina na Tajvanu]]
| 627
| 35.980
| 22,548.009
|-
| align="left" | [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinski teritoriji]]
| 545
| 6220
| 3,389.578
|-
| align="left" | [[Južna Koreja]]
| 491
| 98.480
| 48,324.000
|-
| align="left" | [[Libanon]]
| 354
| 10.400
| 3,677.780
|-
| align="left" | [[Japan]]
| 336
| 377.835
| 126,974.628
|-
| align="left" | [[Indija]]
| 318
| 3,287.590
| 1.045,845.226
|-
| align="left" | [[Šri Lanka]]
| 298
| 65.610
| 19,576.783
|-
| align="left" | [[Izrael]]
| 290
| 20.770
| 6,029.529
|-
| align="left" | [[Filipini]]
| 282
| 300.000
| 84,525.639
|-
| align="left" | [[Vijetnam]]
| 246
| 329.560
| 81,098.416
|-
| align="left" | [[Sjeverna Koreja]]
| 184
| 120.540
| 22,224.195
|-
| align="left" | [[Nepal]]
| 184
| 140.800
| 25,873.917
|-
| align="left" | [[Pakistan]]
| 184
| 803.940
| 147,663.429
|-
| align="left" | [[Kina]]
| 134
| 9,596.960
| 1.284,303.705
|-
| align="left" | [[Tajland]]
| 121
| 514.000
| 62,354,402
|-
| align="left" | [[Indonezija]]
| 121
| 1,919.440
| 231,328.092
|-
| align="left" | [[Kuvajt]]
| 118
| 17.820
| 2,111.561
|-
| align="left" | [[Armenija]]
| 112
| 29.800
| 3,330.099
|-
| align="left" | [[Sirija]]
| 93
| 185.180
| 17,155.814
|-
| align="left" | [[Azerbajdžan]]
| 90
| 86.600
| 7,798.497
|-
| align="left" | [[Turska]]
| 86
| 780.580
| 67,308.928
|-
| align="left" | [[Gruzija]]
| 71
| 69.700
| 4,960.951
|-
| align="left" | [[Kambodža]]
| 71
| 181.040
| 12,775.324
|-
| align="left" | [[Egipat]]
| 71
| 1,001.450
| 70,712.345
|-
| align="left" | [[Katar]]
| 69
| 11.437
| 793.341
|-
| align="left" | [[Malezija]]
| 69
| 329.750
| 22,662.365
|-
| align="left" | [[Istočni Timor]]
| 63
| 15.007
| 952.618
|-
| align="left" | [[Mjanmar]]
| 62
| 678.500
| 42,238.224
|-
| align="left" | [[Brunej]]
| 61
| 5770
| 350.898
|-
| align="left" | [[Jordan]]
| 58
| 92.300
| 5,307.470
|-
| align="left" | [[Uzbekistan]]
| 57
| 447.400
| 25,563.441
|-
| align="left" | [[Irak]]
| 55
| 437.072
| 24,001.816
|-
| align="left" | [[Tadžikistan]]
| 47
| 143.100
| 6,719.567
|-
| align="left" | [[Kraljevina Butan|Butan]]
| 45
| 47.000
| 2,094.176
|-
| align="left" | [[Afganistan]]
| 43
| 647.500
| 27,755.775
|-
| align="left" | [[Iran]]
| 40
| 1,648.000
| 66,622.704
|-
| align="left" | [[Jemen]]
| 35
| 527.970
| 18,701.257
|-
| align="left" | [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
| 30
| 82.880
| 2,445.989
|-
| align="left" | [[Laos]]
| 24
| 236.800
| 5,777.180
|-
| align="left" | [[Kirgistan]]
| 24
| 198.500
| 4,822.166
|-
| align="left" | [[Oman]]
| 13
| 212.460
| 2,713.462
|-
| align="left" | [[Saudijska Arabija]]
| 12
| 1,960.582
| 23,513.330
|-
| align="left" | [[Turkmenistan]]
| 9,6
| 488.100
| 4,688.963
|-
| align="left" | [[Rusija]]
| 8,5
| 17,075.200
| 144,978.573
|-
| align="left" | [[Kazahstan]]
| 6,2
| 2,717.300
| 16,741.519
|-
| align="left" | [[Mongolija]]
| 1,7
| 1,565.000
| 2,694.432
|- style="font-weight:bold;"
| align="left" | Ukupno
| 80,5
| 49,694.698
| 4.000,601.258
|}
==Politička podjela==
{| class="references-small sortable wikitable"
! style="line-height:95%; width:2em" class="unsortable" | [[Zastava]]
! style="line-height:95%; width:2em" class="unsortable" | [[Grb]]
! [[Popis država|Ime države]]
! [[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Stanovništvo]]<br/>
! [[Dodatak:Popis država po površini|Površina]]<br/>(km²)
! [[Dodatak:Popis glavnih gradova|Glavni grad]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|AFG}}
| style="text-align:center;"|
| [[Afganistan]]
| style="text-align:right;"| 30,419.928
| style="text-align:right;"| 647.500
| [[Kabul]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|ARM}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Armenia.svg|20px]]
| [[Armenija]]
| style="text-align:right;"| 2,970.495
| style="text-align:right;"| 29.743
| [[Erevan]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|AZE}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Azerbaijan.svg|20px]]
| [[Azerbajdžan]]
| style="text-align:right;"| 9,493.600
| style="text-align:right;"| 86.600
| [[Baku]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|BHR}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Bahrain.svg|20px]]
| [[Bahrein]]
| style="text-align:right;"| 1,248.348
| style="text-align:right;"| 760
| [[Manama]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|BAN}}
| style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Bangladesh.svg|20px]]
| [[Bangladeš]]
| style="text-align:right;"| 150,039.000
| style="text-align:right;"| 147.570
| [[Dhaka]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|BRU}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Brunei.svg|20px]]
| [[Brunej]]
| style="text-align:right;"| 408.786
| style="text-align:right;"| 5.765
| [[Bandar Seri Begawan]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|BUT}}
| style="text-align:center;"| [[File:Bhutan emblem.svg|20px]]
| [[Kraljevina Butan|Butan]]
| style="text-align:right;"| 716.896
| style="text-align:right;"| 38.394
| [[Thimphu]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|FIL}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of the Philippines.svg|20px]]
| [[Filipini]]
| style="text-align:right;"| 99,779.700
| style="text-align:right;"| 300.000
| [[Manila]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|GRU}}
| style="text-align:center;"| [[File:Greater coat of arms of Georgia.svg|20px]]
| [[Gruzija]]
| style="text-align:right;"| 4,570.934
| style="text-align:right;"| 69.700
| [[Tbilisi]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|IND}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of India.svg|20px]]
| [[Indija]]
| style="text-align:right;"| 1.205,073.612
| style="text-align:right;"| 3,287.263
| [[New Delhi]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|INDN}}
| style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Indonesia Garuda Pancasila.svg|20px]]
| [[Indonezija]]
| style="text-align:right;"| 248,645.008
| style="text-align:right;"| 1,904.569
| [[Jakarta]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|IRK}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms (emblem) of Iraq 2008.svg|20px]]
| [[Irak]]
| style="text-align:right;"| 31,129.225
| style="text-align:right;"| 438.317
| [[Bagdad]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|IRN}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Iran.svg|20px]]
| [[Iran]]
| style="text-align:right;"| 78,868.711
| style="text-align:right;"| 1,648.195
| [[Teheran]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|IST T}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of East Timor.svg|20px]]
| [[Istočni Timor]]
| style="text-align:right;"| 1,143.667
| style="text-align:right;"| 14.874
| [[Dili]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|IZR}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Israel.svg|20px]]
| [[Izrael]]
| style="text-align:right;"| 7,590.758
| style="text-align:right;"| 20.770
| [[Tel Aviv]] ([[Jeruzalem]])
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|JAP}}
| style="text-align:center;"| [[File:Imperial Seal of Japan.svg|20px]]
| [[Japan]]
| style="text-align:right;"| 127,368.088
| style="text-align:right;"| 377.915
| [[Tokio]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|JEM}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Yemen.svg|20px]]
| [[Jemen]]
| style="text-align:right;"| 24,771.809
| style="text-align:right;"| 527.968
| [[Sana]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|JOR}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Jordan.svg|20px]]
| [[Jordan]]ija
| style="text-align:right;"| 6,508.887
| style="text-align:right;"| 89.342
| [[Amman]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|JKO}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of South Korea.svg|20px]]
| [[Južna Koreja]]
| style="text-align:right;"| 50,004.441
| style="text-align:right;"| 100.210
| [[Seul]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|KMB}}
| style="text-align:center;"| [[File:Royal Arms of Cambodia.svg|20px]]
| [[Kambodža]]
| style="text-align:right;"| 14,952.665
| style="text-align:right;"| 181.035
| [[Phnom Penh]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|KAT}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Qatar.svg|20px]]
| [[Katar]]
| style="text-align:right;"| 1,951.591
| style="text-align:right;"| 11.586
| [[Doha]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|KAZ}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Kazakhstan.svg|20px]]
| [[Kazakstan]]
| style="text-align:right;"| 17,522.010
| style="text-align:right;"| 2,724.900
| [[Astana]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|KIN}}
| style="text-align:center;"| [[File:National Emblem of the People's Republic of China (2).svg|20px]]
| [[Kina]]
| style="text-align:right;"| 1.343,239.923
| style="text-align:right;"| 9,596.961
| [[Peking]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|KIRG}}
| style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Kyrgyzstan.svg|20px]]
| [[Kirgizija]]
| style="text-align:right;"| 5,496.737
| style="text-align:right;"| 199.951
| [[Biškek]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|KUV}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Kuwait.svg|20px]]
| [[Kuvajt]]
| style="text-align:right;"| 2,646.314
| style="text-align:right;"| 17.818
| [[Kuwait]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|LAO}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Laos.svg|20px]]
| [[Laos]]
| style="text-align:right;"| 6,586.266
| style="text-align:right;"| 236.800
| [[Vientiane]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|LBN}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Lebanon.svg|20px]]
| [[Libanon]]
| style="text-align:right;"| 4,140.289
| style="text-align:right;"| 10.400
| [[Beirut]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|MALD}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Maldives.svg|20px]]
| [[Maledivi]]
| style="text-align:right;"| 394.451
| style="text-align:right;"| 298
| [[Malé]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|MALE}}
| style="text-align:center;"| [[Datoteka:Coat of arms of Malaysia.svg|20px|link=Grb Malezije]]
| [[Malezija]]
| style="text-align:right;"| 29,179.952
| style="text-align:right;"| 329.847
| [[Kuala Lumpur]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|MIA}}
| style="text-align:center;"| [[File:State seal of Myanmar.svg|20px]]
| [[Mjanmar|Mijanmar (Burma)]]
| style="text-align:right;"| 54,584.650
| style="text-align:right;"| 676.578
| [[Naypyidaw]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|MNG}}
| style="text-align:center;"| [[File:State emblem of Mongolia.svg|20px]]
| [[Mongolija]]
| style="text-align:right;"| 3,179.997
| style="text-align:right;"| 1,564.116
| [[Ulan Bator]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|NEP}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Nepal.svg|20px]]
| [[Nepal]]
| style="text-align:right;"| 29,890.686
| style="text-align:right;"| 147.181
| [[Katmandu]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|OMA}}
| style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Oman.svg|20px]]
| [[Oman]]
| style="text-align:right;"| 3,090.150
| style="text-align:right;"| 309.500
| [[Muskat]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|PAK}}
| style="text-align:center;"| [[File:State emblem of Pakistan.svg|20px]]
| [[Pakistan]]
| style="text-align:right;"| 190,291.129
| style="text-align:right;"| 796.095
| [[Islamabad]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|PAL}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Palestine (alternative).svg|20px]]
| [[Palestinska Autonomna Područja|Palestina]]
| style="text-align:right;"| 4,279.699
| style="text-align:right;"| 6220
| [[Gaza (grad)|Gaza]]/[[Ramala]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|RUS}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of the Russian Federation.svg|20px]]
| [[Rusija]]
| style="text-align:right;"| 142,517.670
| style="text-align:right;"| 17,098.242
| [[Moskva]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|SAU}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Saudi Arabia.svg|20px]]
| [[Saudijska Arabija]]
| style="text-align:right;"| 26,534.504
| style="text-align:right;"| 2,149.690
| [[Rijad]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|SIN}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Singapore (blazon).svg|20px]]
| [[Singapur]]
| style="text-align:right;"| 5,353.494
| style="text-align:right;"| 697
| [[Singapore]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|SIR}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Syria (1980–2024).svg|20px]]
| [[Sirija]]
| style="text-align:right;"| 22,530.746
| style="text-align:right;"| 185.180
| [[Damask]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|SJKOR}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of North Korea.svg|20px]]
| [[Sjeverna Koreja]]
| style="text-align:right;"| 24,589.122
| style="text-align:right;"| 120.538
| [[Pjongjang]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|ŠRI}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Sri Lanka.svg|20px]]
| [[Šri Lanka]]
| style="text-align:right;"| 21,481.334
| style="text-align:right;"| 65.610
| [[Colombo]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|TADŽ}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Tajikistan.svg|20px]]
| [[Tadžikistan]]
| style="text-align:right;"| 7,768.385
| style="text-align:right;"| 143.100
| [[Dušanbe]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|TAJ}}
| style="text-align:center;"| [[File:Garuda Emblem of Thailand.svg|20px]]
| [[Tajska]]
| style="text-align:right;"| 67,091.089
| style="text-align:right;"| 513.120
| [[Bangkok]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|TAJV}}
| style="text-align:center;"| [[File:Republic of China National Emblem.svg|20px]]
| [[Republika Kina|Tajvan (Republika Kina)]]
| style="text-align:right;"| 23,261.747
| style="text-align:right;"| 36.193
| [[Taipei]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|TKM}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Turkmenistan.svg|20px]]
| [[Turkmenija]]
| style="text-align:right;"| 5,054.828
| style="text-align:right;"| 488.100
| [[Ašgabat]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|TUR}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Turkey.svg|20px]]
| [[Turska]]
| style="text-align:right;"| 79,749.461
| style="text-align:right;"| 783.562
| [[Ankara]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|UAE}}
| style="text-align:center;"| [[File:Emblem of the United Arab Emirates.svg|20px]]
| [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
| style="text-align:right;"| 5,314.317
| style="text-align:right;"| 83.600
| [[Abu Dhabi]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|UZB}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Uzbekistan.svg|20px]]
| [[Uzbekistan]]
| style="text-align:right;"| 28,394.180
| style="text-align:right;"| 447.400
| [[Taškent]]
|-
| style="text-align:center;"| {{Z|VIJ}}
| style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Vietnam.svg|20px]]
| [[Vijetnam]]
| style="text-align:right;"| 91,519.289
| style="text-align:right;"| 331.212
| [[Hanoi]]
|}
== Izvori ==
{{nedostaju izvori}}
{{izvori|30em}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.newscast.in Asia Newscast]
* [http://www.lib.utexas.edu/maps/asia.html Karte Azije]
* [https://web.archive.org/web/20061012054037/http://kennethomura.tripod.com/asian_genes/ Asian Genes]
* [https://web.archive.org/web/20090420061540/http://onlinemaps.co.cc/pages/asia.php Asia maps]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = Asia
|commonshr = Azija
|commonscat = Asia
|commonscathr = Azija
|wječnik = Azija
}}
{{Azija}}
{{Kontinenti}}
{{Regije svijeta}}
[[Kategorija:Kontinenti]]
2m80tqc6vvr83dmznsgh8emuyceuvec
Kotor
0
12902
7087970
7086932
2024-12-13T22:18:12Z
Argo Navis
852
dodana kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Europi|Svjetska baština u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087970
wikitext
text/x-wiki
{{izdvojeni članak|travanj 2016.}}
{{dz}}
{{Grad u Crnoj Gori
| ime = Kotor
| ime ćirilica = Котор
| ime genitiv = Kotora
| slika grba = Coat of Arms of Kotor.jpg|150px
| slika = Zatoka kotorska 02.jpg
| osnovan = [[5. stoljeće pr. Kr.]]
| stanovništvo = 974<ref>http://skalaradio.com/2011/06/08/prof-dr-milenko-pasinovic-opstina-kotor-u-statistickim-podacima-popisa-stanovnistva-domacinstava-i-stanova-2011/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309232623/http://skalaradio.com/2011/06/08/prof-dr-milenko-pasinovic-opstina-kotor-u-statistickim-podacima-popisa-stanovnistva-domacinstava-i-stanova-2011/ |date=9. ožujka 2016. }} Preuzeto 15. velajče 2016.</ref>
| stanovništvo općina = 22.601<ref>[http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje(1).pdf Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011.]</ref>
| površina = 355
| zemljopisna širina = 42.43
| zemljopisna dužina = 18.77
| pozivni broj = 32
| registarska oznaka = KO
| gradonačelnik = Vladimir Jokić<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kotor.me/me/predsjednik-opstine |title=Gradonačelnik Vladimir Jokić |journal= |access-date=17. veljače 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109061901/http://kotor.me/me/predsjednik-opstine |url-status=dead }}</ref>. [[Demokrate - Demokratska Crna Gora|Demokrate]]<ref>[http://demokrate.me Demokrate - Demokratska Crna Gora]</ref>
| stranica = www.kotor.me
| karta = Kotor-Position.PNG
}}
'''Kotor''' ([[Ćirilica|ćirilično]]: Котор, [[talijanski]]: ''Cattaro'') je [[grad]], [[općina]] i [[luka]] u [[Crnogorsko primorje|Crnogorskom primorju]], u krajnjem sjevernoistočnom dijelu [[Boka kotorska|Bokokotorskoga zaljeva]].
Ime grada potječe od srednjovjekovnoga latinskog naziva ''Catarum'', koji se pojavljuje i u oblicima ''Decadaron'', ''Dekatera'', ''Cathera'', ''Cathara'' i sl. Arheološki nalazi na području današnjega Kotora upućuju na razmjerno dug život na tom mjestu. Grad je opasan starim, četiri kilometra dugim zidinama kroz koje se u njega ulazi na troja vrata. Od [[1979.]] nalazi se na [[UNESCO]]-ovu popisu zaštićene [[Unescova svjetska baština|svjetske kulturne baštine]]. U gradu su pomorski [[muzej]], pomorski [[fakultet]], institut za biologiju mora, [[kazalište]], povijesni arhiv te [[prehrambena industrija|prehrambena]], [[kemijska industrija|kemijska]] i [[metal]]na [[industrija]]. Cestovno je povezan s [[Cetinje]]m, [[Podgorica|Podgoricom]], obalom i zaleđem.
== Povijest ==
=== Stari i srednji vijek ===
Kao grčko naselje Kotor je postojao već u [[3. stoljeće pr. Kr.|III. stoljeću pr. Kr.]]<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/antropologija/stari_grad_kotor_uticaj.htm Povijest i antropologija grada Kotora]</ref> Početkom [[5. stoljeće|V. stoljeća ]] porušili su ga [[Goti]]. Nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnoga Rimskog Carstva]] Boka kotorska s Kotorom pripala je [[Bizant]]u. U VII. stoljeću postao je najvažniji grad cijeloga zaljeva, i bitan dio [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]], koja se od kralja [[Kralj Tomislav|Tomislava]] nalazi pod [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatskom]] upravom. U srednjem vijeku Kotor je bio autonomna komuna, koja je imala svoga kneza i tri vijeća, a pripadali su joj još [[Grbalj]], [[Dobrota]], poluotok [[Vrmac]] i povremeno drugi dijelovi [[Boka kotorska|Boke kotorske]]. Nikola Akominat (1150-1210) govoreći o Stefanu Nemanji i njegovu djelovanju između 1160. i 1173. god. kaže za njega: „''Ne znajući pravu mjeru, počne osvajati Hrvatsku i sebi prisvajati vlast nad Kotorom”''.<ref>Špiro Kulišić, O etnogenezi Crnogoraca, 1980, https://www.academia.edu/34645921/Etnogeneza_Crnogoraca_1980 str. 5 </ref> Do 1185. smjenjivalo se nad Kotorom vrhovništvo [[Bizant|Bizanta]] (dio bizantske [[Dalmacija|Dalmacije]]) i [[Dukljansko Kraljevstvo|Duklje]]. Punu autonomiju uživao je Kotor pod srpskim vladarima [[Nemanjići|Nemanjićima]] ([[1186.]] – [[1371.]]), hrvatsko-ugarskim kraljevima ([[1371.]] – [[1384.]]) te [[Bosanska Banovina|banovima]] i [[Bosansko Kraljevstvo|kraljevima]] Bosne ([[1384.]] – [[1391.]]).
[[Datoteka:Saint Tryphon.jpg|mini|lijevo|katedrala [[sveti Tripun|sv. Tripuna]] u Kotoru]]
=== Novi vijek ===
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Prirodno i kulturno-povijesno područje Kotora
|slika = 20090719 Crkva Gospa od Zdravlja Kotor Bay Montenegro.jpg
|godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje) prošireno</small> 2003.
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 125
|država = {{Z+X|CG}}
|karta = Crna Gora
|karta-oznaka = Kotor
|oznaka-položaj =
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis =
}}
Nakon kratkoga razdoblja neovisnosti ([[1391.]] – [[1420.]]), u kojem se branio od moćnih feudalaca [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevići|Crnojevića]], te [[Kosače|Kosača]], grad se predao [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], pod čijom je upravom ostao sve do njezina pada [[1797.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kotor.me/me/upoznajte-kotor |title=Službena stranica Općine Kotor |journal= |access-date=17. veljače 2014. |archive-date=21. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221192008/http://kotor.me/me/upoznajte-kotor |url-status=dead }}</ref> U početku [[14. stoljeće|XIV. stoljeća]] grad je dobio svoj statut. Bio je značajno trgovačko-prometno čvorište na razmeđi balkanskih zemalja i [[Sredozemlje|Sredozemlja]] te pomorsko uporište s vlastitom trgovačkom mornaricom; u njemu su bili razvijeni obrti, cehovi i bratovštine (isticala se [[Bokeljska mornarica]]), imao je svoje škole, bolnice, sirotišta, gostinjce, svoje trgovačke kolonije u susjednim zemljama, a mnogi su se Kotorani istaknuli književnim i znanstvenim radom. Pod vlašću Mletačke Republike Kotor je bio glavni grad tzv. Mletačke Albanije i sjedište izvanrednoga providura. Tijekom mletačko-osmanskih ratova Kotor se utvrdio snažnim obrambenim zidovima pa je postao jedno od venecijanskih središta otpora [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]]. Unatoč tomu, nekoliko je puta stradao zbog višestrukih turskih opsada ([[1537.]], [[1657.]]) i potresa ([[1563.]], [[1667.]]). Plemena [[Bjelopavlići]] i [[Klimenti]] 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada Kotora.<ref>Tea Perinčić Mayhew; [https://www.academia.edu/860183/Dalmatia_Between_Ottoman_and_Venetian_Rule_Contado_Di_Zara_1645_1718 ''Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718'' (engleski) str. 45.]; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. {{ISBN|8883343344}}</ref> Protiv mletačke uprave i gradske vlastele pučanstvo je više puta dizalo bune (tri veće u Grblju u prvoj polovici [[15. stoljeće|XV. stoljeća]], jednu na početku XVI. stoljeća). <br>
Najšire razmjere dobila je buna koja je oko polovice XV. stoljeća, osim Grbaljske župe, zahvatila još [[Luštica|Lušticu]], [[Krtole]] i [[Paštrovići|Paštroviće]]. Ugušio ju je [[1452.]] [[Stefan I. Crnojević]], koji je za trajanja bune stupio u mletačku službu. Kotor je nakon prve austrijske vladavine (od [[1797.]]), pa ruske (od [[1806.]]), francuske ([[1807.]] – [[1813.]]) i nakon kratkotrajne crnogorske vladavine pod [[Petar I. Petrović Njegoš|Petrom I. Petrovićem Njegošom]], ([[1814.]]) ponovno pripao Austriji i postao značajnom [[ratna luka|ratnom lukom]] [[austrougarska ratna mornarica|austrougarske ratne mornarice]] (do [[1918.]]). Nakon [[1. svjetski rat|I. svjetskoga rata]] ušao je u sastav [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u okviru [[Zetska banovina|Zetske banovine]]. <br>
U [[2. svjetski rat|II. svjetskom ratu]] bio je priključen Italiji (1941. – 1943.), a nakon njezine kapitulacije bio je pod izravnom njemačkom vojnom upravom. Od listopada [[1944.]], odlukom Crnogorskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja, bio je u sastavu druge Jugoslavije kao dio Crne Gore. Godine [[1979.]] grad je bio oštećen u potresu. Odvajanje od ostatka [[Dalmacija|Dalmacije]] uzrokovalo je iseljavanje hrvatskoga stanovništva. Istodobno se doseljava crnogorsko stanovništvo iz zaleđa, što je dodatno smanjilo udjel hrvatskog stanovništva, pa je po popisu stanovništva iz [[1981.]] udjel Hrvata u općinskom stanovništvu pao na samo 8,1 %, a 1991. godine bio je 7,2 %.
[[File:Serbian Orthodox Church in Kotor.jpg|mini|crkva svetog Nikole]]
=== Plemićke obitelji ===
Plemićke obitelji u Kotoru su [[Bolica]] i dr.
== Kultura ==
Gospodarski uspon Kotora od početku XIV. stoljeća omogućio je kulturno uzdizanje grada.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.unescomontenegro.com/index.php?option=com_content&view=article&id=108&Itemid=119&lang=en |title=Prirodno i kulturno područje Kotora |journal= |access-date=17. veljače 2014. |archive-date=22. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222055729/http://www.unescomontenegro.com/index.php?option=com_content&view=article&id=108&Itemid=119&lang=en |url-status=dead }}</ref> Mnogi su se Kotorani školovali u inozemstvu, u starije doba u Italiji ([[Padova]]), a kasnije u [[Beč]]u, [[Graz]]u i [[Prag]]u, a u gradu su djelovali poznati slikari, graditelji, kipari. Katedrala sv. Tripuna, trobrodna romanička bazilika s kupolom (srušena u XVI. st), bila je sagradena 1166. na mjestu ranije crkve [[sveti Tripun|sv. Tripuna]] (IX. stoljeće). Godine 809. u nju su donesene iz [[Carigrad]]a svečeve relikvije, pa je on postao zaštitnikom grada. Rozeta i veliki arhivolt nad glavnim ulazom te zvonici podignuti su potkraj XVII. stoljeća. Iz doba [[Romanika|romanike]] očuvano je nekoliko crkava (sv. Luka, 1195.; sv. Marija, tzv. Collegiata, 1221.) i veći broj kuća, s vremenom pregrađivanih, u dijelu grada ispod brda. Rijetke su u cjelini očuvane gotičke i renesansne crkve i palače (cvjetna dekoracija s prijelaza iz [[Gotika|gotike]] u [[Renesansa|renesansu]] na palači Bisanti, druga polovica XV. stoljeća). Kotorski su graditelji radili i u susjednim područjima (franjevac Vid iz Kotora sagradio je manastir Dečane, 1335.). U gotici i na prijelazu iz gotike u renesansu kotorski zlatari, poznati i izvan granica svoje domovine, izrađivali su predmete od plemenitih kovina (npr. Tripun Kotoranin radio je 1476. na dvoru Ivana Groznoga u Moskvi). Među najpoznatije predmete zlatarstva ubrajaju se Contarenov križ iz XV. stoljeća i pozlaćena srebrna reljefna pala sv. Tripuna iz 1440. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] u Kotoru su djelovali tzv. grčki slikari (pictores graeci), među kojima Nikola i Manojlo na početku XIV. stoljeća. Nakon potresa 1667. [[barok]] je u Kotoru zastupljen na gotovo svim spomenicima crkvenoga, svjetovnoga i vojnoga graditeljstva: pregradnja gradskih zidina, zvonik Gospe od Zdravlja, palače Pima, Grgurina (danas Pomorski muzej) i Providurova palača, a od javnih spomenika Daudov kip, srušen potkraj 2. svjetskog rata, te satni toranj iz 1602. U XIX. i početkom XX. stoljeća sagrađene su općina, gimnazija, pravoslavna crkva sv. Nikole, koje se nisu uklopile u staru jezgru, a u novije doba Kotor se širi izvan gradskih zidina. U lapidariju su izloženi mnogobrojni ulomci antičkih, srednjovjekovnih, gotičkih i renesansnih kamenih spomenika, a u riznici katedrale čuvaju se vrijedni liturgijski predmeti.
U Kotoru djeluje [[Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor]], koje se bavi izdavanjem knjiga iz područja kulture i povijesti pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.
== Muzeji i galerije ==
*[[Pomorski muzej u Kotoru]]
*[[Galerija solidarnosti u Kotoru]]
=== Barokne palače ===
Barokne palače [[palača Grubonja|Grubonja]], [[palača Lombardić|Lombardić]], [[palača Grgurina|Grgurina]], [[palača Drago|Drago]], [[palača Vrakijen|Vrakijen]], [[palača Pima|Pima]], [[palača Buća|Buća]], [[palača Beskuća u Kotoru|Beskuća]], [[palača Bizanti|Bizanti]] i [[Providurova palača u Kotoru|Providurova palača]].
=== Mediji u Kotoru ===
Iako nemaju, kao Budvani, lokalnu televiziju, Kotorani su u prigodi svakodnevno slušati vijesti, aktualne glazbene brojeve i ostalo, na valovima dviju radijskih postaja: ''Radio Kotora''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.radiokotor.com/ |title=Radio Kotor |journal= |access-date=17. veljače 2014. |archive-date=6. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140106143301/http://radiokotor.com/ |url-status=dead }}</ref> i ''Skala Radija''. Radio Kotor se ponosi dugogodišnjom tradicijom (utemeljen 1987. godine) i u neku ruku je amblem grada. Skala Radio, privatni nezavisni radio je s emitiranjem krenuo 2002. godine, i prema anketama najslušaniji je radio u Boki.<ref>[http://skalaradio.com/ Skala Radio najslušaniji radio u Boki]</ref>
U Kotoru izlazi periodično ili stalno i nekoliko tiskanih medija.
== Religija ==
Zaštitnici Kotora su [[sveti Tripun]] (isti dan kad i [[sveti Vlaho]] u [[Dubrovnik]]u) i blažena [[Ozana Kotorska]], inače stanovnica grada Kotora od 1507. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kotorskabiskupija.net/ |title=Kotorska biskupija |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212221637/http://www.kotorskabiskupija.net/ |archive-date=12. prosinca 2008. |access-date=2. srpnja 2008.}}</ref>
=== Crkve i samostani u Kotoru ===
<!-- [[File:crkva Gospe od Zdravlja (Kotor).jpg|thumb|crkva Gospe od Zdravlja]] -->
* [[katedrala sv. Tripuna u Kotoru|katedrala sv. Tripuna]]
* [[crkva sv. Petra u Kotoru|crkva sv. Petra]]
* [[crkva sv. Franje u Kotoru|crkva sv. Franje]]
* [[crkva sv. Dujma u Kotoru|crkva sv. Dujma]]
* [[crkva sv. Jurja u Kotoru|crkva sv. Jurja]]
* [[crkva sv. Bazilija u Kotoru|crkva sv. Bazilija]]
* [[crkva sv. Križa u Kotoru|crkva sv. Križa]]
* [[crkva sv. Katarine u Kotoru|crkva sv. Katarine]]
* [[crkva sv. Trojstva u Kotoru|crkva sv. Trojstva]]
* [[crkva sv. Marije u Kotoru|crkva sv. Marije]]
* [[crkva sv. Sebastijana u Kotoru|crkva sv. Sebastijana]]
* [[crkva Gospe Snježne u Kotoru|crkva Gospe Snježne]] (Gospe od snijega, Koleđata)
* [[crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru|crkva Gospe od Zdravlja]]
* [[crkva Velike Gospe u Kotoru|crkva Velike Gospe]]
* [[crkva sv. Mihovila u Kotoru|crkva sv. Mihovila]]
* [[crkva sv. Vincencija u Kotoru|crkva sv. Vincencija]]
* [[crkva sv. Nikole u Kotoru|crkva sv. Nikole]]
* [[crkva sv. Luke u Kotoru|crkva sv. Luke]]
== Stanovništvo ==
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Kotor imala je 22.601 stanovnika, raspoređenih u 56 naseljenih mjesta.
[[Crnogorci]] su relativna većina u Kotoru. Njihova zastupljenost je na popisu [[2003.]] od 10.741 (46,80 %), a na popisu [[2011.]] porasla je na 11.047 (48,88 %).
Nacionalni sastav:
* [[Crnogorci]] – 11.047 (48,88 %)
* [[Srbi]] – 6910 (30,57 %)
* [[Hrvati]] – 1553 (6,87 %)
* nacionalno neopredijeljeni – 1946 (8,61 %)
* ostali – 1145 (5,06 %), itd.<ref>[http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g.] {{pdf}}</ref>
Vjerski sastav (po popisu 2003.):
* [[pravoslavci]] – 17.634 (78,02 %)
* [[katolici]] – 2658 (11,76 %)
* ostali – 237 (1,05 %)
* neopredijeljeni – 1068 (4,73 %)
* ne vjeruju – 459 (2,03 %), itd.
== Naseljena mjesta ==
[[Bigova]],
[[Bratešići]],
[[Bunovići]],
[[Čavori]],
[[Dobrota]],
[[Donji Morinj]],
[[Donji Orahovac (Kotor, Crna Gora)|Donji Orahovac]],
[[Donji Stoliv]],
[[Dragalj]],
[[Dražin Vrt]],
[[Dub (Kotor, Crna Gora)|Dub]],
[[Glavati]],
[[Glavatičići]],
[[Gornji Morinj]],
[[Gornji Orahovac (Kotor, Crna Gora)|Gornji Orahovac]],
[[Gornji Stoliv]],
[[Gorovići (Kotor, Crna Gora)|Gorovići]],
[[Han (Kotor, Crna Gora)|Han]],
[[Kavač]],
[[Knežlaz]],
[[Kolužunj]],
[[Kovači (Kotor, Crna Gora)|Kovači]],
[[Kostanjica (Kotor, Crna Gora)|Kostanjica]],
[[Kotor]],
[[Krimovica]],
[[Kubasi]],
[[Lastva Grbaljska]],
[[Ledenice (Kotor, Crna Gora)|Ledenice]],
[[Lipci]],
[[Lješevići]],
[[Mali Zalazi]],
[[Malov Do]],
[[Mirac]],
[[Muo]],
[[Nalježići]],
[[Pelinovo]],
[[Perast]],
[[Pištet]],
[[Pobrđe (Kotor, Crna Gora)|Pobrđe]],
[[Prijeradi]],
[[Prčanj]],
[[Radanovići (Kotor, Crna Gora)|Radanovići]],
[[Risan]],
[[Strp]],
[[Sutvara (Kotor, Crna Gora)|Sutvara]],
[[Šišići (Kotor, Crna Gora)|Šišići]],
[[Škaljari]],
[[Špiljari]],
[[Trešnjica]],
[[Ukropci]],
[[Unijerina]],
[[Veliki Zalazi]],
[[Višnjeva]],
[[Vranovići (Kotor, Crna Gora)|Vranovići]],
[[Zagora (Kotor, Crna Gora)|Zagora]],
[[Zvečava]]
== Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 2003. ==
Relativna etnička većina:
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" style="background: bgcolor="#F28500" | '''Nacionalni sastav stanovništva općine Kotor, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2003.'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | naseljeno mjesto'''
|'''style="background: bgcolor="#FFFF00" | ukupno'''
|'''style="background: bgcolor="#FFA500" | Crnogorci'''
|'''style="background: bgcolor="#FF0000" | Srbi'''
|'''style="background: bgcolor="#4169E1" | Hrvati'''
|'''style="background: bgcolor="#C71585" | neopredijeljeni'''
|'''style="background: bgcolor="#CC7722" | ostali'''
|-
| rowspan="1" | Bigova
| 114
| 8
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 97
| 2
| 3
| 4
|-
| rowspan="1" | Bratešići
| 52
| 11
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 30
| 1
| –
| 10
|-
| rowspan="1" | Bunovići
| 1
| –
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 1
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Čavori
| 2
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 2
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Dobrota
| 8169
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 4428
| 2067
| 535
| 801
| 338
|-
| rowspan="1" | Donji Morinj
| 261
| 68
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 161
| 11
| 7
| 14
|-
| rowspan="1" | Donji Orahovac
| 257
| 104
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 124
| 7
| 17
| 5
|-
| rowspan="1" | Donji Stoliv
| 336
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 95
| 84
| 54
| 70
| 33
|-
| rowspan="1" | Dragalj
| 32
| 1
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 31
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Dražin Vrt
| 59
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 35
| 23
| –
| –
| 1
|-
| rowspan="1" | Dub
| 248
| 52
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 160
| 5
| 23
| 8
|-
| rowspan="1" | Glavati
| 160
| 51
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 79
| 1
| 29
| –
|-
| rowspan="1" | Glavatičići
| 69
| 2
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 67
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Gornji Morinj
| 16
| 4
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 11
| –
| 1
| –
|-
| rowspan="1" | Gornji Orahovac
| 36
| 4
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 28
| –
| 4
| –
|-
| rowspan="1" | Gornji Stoliv
| 10
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 10
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Gorovići
| 44
| 14
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 30
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Han
| 60
| 3
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 54
| –
| 1
| 2
|-
| rowspan="1" | Kavač
| 443
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 168
| 90
| 111
| 44
| 30
|-
| rowspan="1" | Knežlaz
| 26
| 11
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 15
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Kovači
| 81
| 26
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 48
| –
| 6
| 1
|-
| rowspan="1" | Kolužunj
| 7
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 5
|–
| –
| 2
| –
|-
| rowspan="1" | Kostanjica
| 127
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 49
| 34
| 7
| 16
| 21
|-
| rowspan="1" | [[Kotor]]
| 1331
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 630
| 309
| 116
| 197
| 79
|-
| rowspan="1" | Krimovica
| 55
| 4
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 49
| –
| 1
| 1
|-
| rowspan="1" | Kubasi
| 24
| –
|style="background: bgcolor="#FF0000" |22
| –
| 2
| –
|-
| rowspan="1" | Lastva Grbaljska
| 428
| 145
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 256
| 1
| 18
| 8
|-
| rowspan="1" | Ledenice
| 32
| 14
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 15
| –
| –
| 3
|-
| rowspan="1" | Lipci
| 36
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 23
| 8
| 1
| –
| 4
|-
| rowspan="1" | Lješevići
| 150
| 12
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 132
| –
| 4
| 2
|-
| rowspan="1" | Mali Zalazi
| 0
| –
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Malov Do
| 11
| –
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 11
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Mirac
| 80
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 73
| 6
| –
| –
| 1
|-
| rowspan="1" | Muo
| 677
|style="background: bgcolor="#FFBB88" |327
| 119
| 137
| 47
| 47
|-
| rowspan="1" | Nalježići
| 147
| 43
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 95
| 3
| 5
| 1
|-
| rowspan="1" | Pelinovo
| 71
| 4
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 63
| –
| 2
| 2
|-
| rowspan="1" | Perast
| 349
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 146
| 101
| 29
| 32
| 41
|-
| rowspan="1" | Pištet
| 0
| –
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Pobrđe
| 119
| 48
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 70
| –
| –
| 1
|-
| rowspan="1" | Prijeradi
| 25
| 7
|style="background: bgcolor="#FF0000" |14
| –
| 2
| 2
|-
| rowspan="1" | Prčanj
| 1244
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 591
| 267
| 186
| 117
| 83
|-
| rowspan="1" | Radanovići
| 663
| 110
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 437
| 3
| 83
| 30
|-
| rowspan="1" | Risan
| 2083
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 1056
| 613
| 48
| 262
| 104
|-
| rowspan="1" | Strp
| 45
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 13
| 2
|style="background: bgcolor="#ADD8E6" | 13
| 1
| 16
|-
| rowspan="1" | Sutvara
| 325
| 58
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 253
| 1
| 10
| 3
|-
| rowspan="1" | Šišići
| 94
| 16
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 67
| –
| 11
| –
|-
| rowspan="1" | Škaljari
| 4002
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 2181
| 738
| –
| 315
| 279
|-
| rowspan="1" | Špiljari
| 8
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 8
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Trešnjica
| 0
| –
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Ukropci
| 2
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 2
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Unijerina
| 20
| 8
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 11
| –
| 1
| –
|-
| rowspan="1" | Veliki Zalazi
| 0
| –
| –
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | Višnjeva
| 128
| 40
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 63
| –
| 20
| 5
|-
| rowspan="1" | Vranovići
| 133
| 26
| style="background: bgcolor="#FF0000" | 94
| 1
| 6
| 6
|-
| rowspan="1" | Zagora
| 48
| 3
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 40
| –
| 4
| 1
|-
| rowspan="1" | Zvečava
| 7
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 4
| 3
| –
| –
| –
|-
| rowspan="1" | '''ukupno'''
| 22.947
|style="background: bgcolor="#EBC2AF"| 10.741 <br />(46,80 %)
| 7094 <br />(30,91 %)
| 1762 <br />(7,67 %)
| 2165 <br />(9,43 %)
| 1185 <br />(5,19 %)
|}
== Jezici ==
* [[srpski]] – 15.098 (65,8 %)
* [[crnogorski]] – 5634 (24,6 %)
* [[hrvatski]] – 554 (2,4 %)
* ostali i nepoznato – 1661 (7,2 %)
== Obrazovanje ==
U Kotoru se nalazi [[Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore]].<ref>[http://www.ucg.ac.me/ibm/ Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore]</ref> Također postoje Pomorski fakultet<ref>[http://www.ucg.ac.me/pfkotor Pomorski fakultet Univerziteta Crne Gore]</ref> kao i [[Fakultet za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore]].<ref>[http://www.ucg.ac.me/fth Fakultet za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore]</ref> Kotor ima studentski dom u Dobroti "Spasić-Mašera".
U srednjoškolski centar koji se nalazi u Dobroti spadaju: gimnazija, medicinska škola, ekonomska škola, nautička i brodomašinska škola.
== Šport ==
*vaterpolski klubovi [[Vaterpolo klub Primorac (Kotor)|Primorac]] (prvak Europe 2008./09.) i [[Vaterpolo akademija Cattaro|Cattaro]]
*Nogometni klub [[FK Bokelj Kotor|Bokelj]]
*Nogometni klub Jugooceanija<ref name="FK Muo">Joško Kaštelan. [http://www.hrvaticg.com/wp-content/uploads/2020/02/HG-17314039.pdf Hrvatski glasnik] ''FK Muo''. Broj 173 (1995.) str. 58</ref>
*Nogometni klub Postire<ref name="FK Muo"/>
*Košarkaški klub [[KK Stars Kotor|Stars]]
== Poznate osobe ==
{{div col|cols =3}}
* [[Antonije Abramović]], poglavar [[Crnogorska pravoslavna Crkva|Crnogorske pravoslavne Crkve]]
* [[Eugen von Albori]], austrijski namjesnik [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosne i Hercegovine]]
* [[Rambo Amadeus]], crnogorski pjevač
* [[Ivan Bolica (1520.)|Ivan Bolica]], hrvatski pjesnik
* [[Nikola Božidarević]], hrvatski slikar
* [[Luka Brajnović]], hrvatski književnik i političar
* [[Draško Brguljan]], crnogorski vaterpolist
* [[Tomislav Crnković]], hrvatski nogometaš
* [[Stefan Čavor]], crnogorski rukometaš
* [[Lovro Dobričević]], hrvatski slikar
* [[Stevan Faddy]], crnogorski pjevač
* [[Radola Gajda]], češki vojni zapovjednik i političar
* [[Vladimir Gojković]], crnogorski vaterpolist
* [[Mlađan Janović]], crnogorski vaterpolist
* [[Nikola Janović]], crnogorski vaterpolist
* [[Predrag Jokić]], crnogorski vaterpolist
* [[Ljubomir Jovanović]], srpski političar i povjesničar
* [[Mladen Kašćelan]], crnogorski nogometaš
* [[Filip Klikovać]], crnogorski vaterpolist
* [[Ozana Kotorska]], [[blaženica]]
* [[Gracija Kotorski]], [[blaženik]]
* [[Ranko Krivokapić]], crnogorski političar
* [[Dušan Mandić]], srbijanski vaterpolist
* [[Svetozar Marović]], predsjednik [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]
* [[Andrija Maurović]], hrvatski crtač stripa
* [[Andrija Paltašić]], hrvatski tiskar
* [[Borka Pavićević]], srbijanska aktivistica za ljudska prava, kolumnistica, dramaturginja
* [[Josip Pečarić]], hrvatski matematičar
* [[Antonio Petrović]], crnogorski vaterpolist
* [[Andrija Popović]], crnogorski političar i vaterpolist
* [[Zdravko Radić]], crnogorski vaterpolist
* [[Goran Stojanović (rukometaš, rođen 1966.)|Goran Stojanović]], srpski rukometaš i trener
* [[Mirko Vičević]], crnogorski vaterpolist
* [[Nenad Vukanić]], crnogorski vaterpolist
* [[Boško Vuksanović]], hrvatski vaterpolist
* [[Predrag Vušović]], hrvatski glumac
* [[Josef V. von Wöss|Josef Venantius von Wöss]], austrijski skladatelj
{{div col end}}
==Gradovi prijatelji==
Kotor je zbratimljen sa sljedećim gradovima<ref>[http://kotor.me/me/prijateljski-gradovi Gradovi prijatelji]</ref> :
*[[Image:Flag of Croatia.svg|26px]] [[Dubrovnik]] ([[Hrvatska]]),
*[[Image:Flag of Croatia.svg|26px]] [[Split]] ([[Hrvatska]]),
*[[Image:Flag of Croatia.svg|26px]] [[Trogir]] ([[Hrvatska]]),
*[[Image:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|26px]] [[Mostar]] ([[Bosna i Hercegovina]]),
*[[Image:Flag of Hungary.svg|26px]] [[Segedin]] ([[Mađarska]]),
*[[Image:Flag of Bulgaria.svg|26px]] [[Nesebar]] ([[Bugarska]]),
*[[Image:Flag of Italy.svg|26px]] [[Campomarino]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.comune.campomarino.cb.it/hh/index.php |title=Campomarino grad prijatelj |access-date=18. veljače 2014. |archive-date=23. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131123121316/http://www.comune.campomarino.cb.it/hh/index.php |url-status=dead }}</ref> ([[Italija]]),
*[[Image:Flag of Italy.svg|26px]] [[Venecija]] ([[Italija]]),
*[[Image:Flag of Portugal.svg|26px]] [[Obidos]]<ref>[http://www.obidos.pt/ Obidos grad prijatelj]</ref> ([[Portugal]]),
*[[Image:Flag of Serbia.svg|26px]] [[Subotica]] ([[Srbija]]),
*[[Image:Flag of USA.svg|26px]] [[Santa Barbara, Kalifornija]] ([[SAD]]),
*[[Image:Flag of China.svg|26px]] [[Xi'an]] ([[Kina]]).
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Također pogledajte ==
* [[Boka kotorska]]
* [[Kotorska biskupija]]
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Kotor}}
*[http://kotor.me/me Službene stranice općine Kotor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218105544/http://kotor.me/me |date=18. veljače 2014. }}
*[http://www.visit-montenegro.com/english/gradovi/kotor.htm Kotor- na engleskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060908121542/http://www.visit-montenegro.com/english/gradovi/kotor.htm |date=8. rujna 2006. }}
*[http://www.hr/darko/etf/et111.html Dubrovnik, Konavle, Boka kotorska-na engleskom]
{{Upravna podjela Crne Gore}}
{{Naselja u Općini Kotor}}
[[Kategorija:Kotor| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi]]
k3hljlm0o65w6lvxa8jo0jflxrr5i4j
Moše Kacav
0
13617
7087733
6360695
2024-12-13T12:55:09Z
Geagea
15088
Moshe Katsav (00310100).jpg
7087733
wikitext
text/x-wiki
{{dodaj infookvir|političar}}
[[Datoteka:Moshe Katsav (00310100).jpg|mini|Moše Kacav]]
'''Moše Kacav''' ([[hebrejski jezik|hebr.]] משה קצב), r. u Yazdu, [[Iran]], [[5. ožujka]] [[1945.]]), izraelski političar, predsjednik države [[Izrael]] od [[2000.]] do [[2007.]]
Ubrzo nakon rođenja Kacavova se obitelj preselila u [[Teheran]], a [[1951.]] emigrirali su u Izrael. Kacav je studirao gospodarstvo i povijest na Hebrejskom sveučilištu u [[Jeruzalem]]u gdje je postao član konzervativne stranke [[Likud]].
Godine [[1969.]] izabran je za gradonačelnika Kiryat Malachija na jugu Izraela. Sa samo 24 godine bio je najmlađi gradonačelnik u zemlji. Član izraelskoga parlamenta [[Knesset]]a postao je [[1977.]] Od [[1981.]] do [[1999.]] bio je ministar u vladi s različitim resorima i šef zastupničkog kluba Likuda u Knessetu.
Na izborima za predsjednika 2000. dobio je 63 glasa zastupnika Knesseta, šest više od favorita [[Shimon Peres|Shimona Peresa]], postavši time prvi izraelski predsjednik iz redova Likuda. Funkcija predsjednika u Izraelu uglavnom je ceremonijalna, a većina vlasti pripada premijeru.
Početkom [[2007.]] godine Kacav je privremeno odstupio s dužnosti zbog optužbi za [[silovanje]]. Za to vrijeme privremeno ga je zamjenjivala predsjednica Parlamenta [[Dalia Itzik]]. [[1. srpnja]] podnio je ostavku na mjesto predsjednika države. Na dužnosti ga je zamijenio Shimon Peres.
Moše Kacav je prvi izraelski predsjednik koji je posjetio [[Hrvatska|Hrvatsku]] ([[11. srpnja|11.]] – [[13. srpnja]] [[2003.]]).
{{Predsjednici Izraela}}
{{GLAVNIRASPORED:Katsav, Moše}}
[[Kategorija:Izraelski predsjednici]]
[[Kategorija:Gradonačelnici]]
0yozovuu0uv8gh0vy6uiu206943tv5m
Duće
0
14388
7087920
7040953
2024-12-13T20:13:38Z
Fraxinus
3144
/* Poznate osobe */
7087920
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Duće
|vrsta = naselje
|slika = Državna cesta 8 Duće-Omiš.jpg
|opis slike =
|županija = {{Z+X|SDŽ}}
|općina = [[Dugi Rat]]
|najbliži grad =
|površina = 3,4
|visina =
|z. širina = 43.443
|z. dužina = 16.668
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 1560
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 21310 Omiš
|pozivni broj = +385 (0)21
|autooznaka = <tt>ST</tt>
|web =
|bilješke =
}}
'''Duće''' su naselje pokraj [[Omiš]]a u općini [[Dugi Rat|Dugom Ratu]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uz cestu Omiš – [[Split]].
Mjesto Duće sastoji se od Luke, Rogača, Vavlja, Golubinke, Glavice i Dočina. Nekada je u Dućama živjelo samo nekoliko obitelji, a danas u njima živi više od 1500 stanovnika. Osnovna gospodarska djelatnost pučanstva mjesta Duća jest [[turizam]] (smještaj apartmantskog tipa).
Duće ima svoju crkvu [[Gospa Snježna|Gospe od Sniga]]; dana [[5. kolovoza]] u Dućama se održava velika fešta tijekom koje stanovnici odlaze na vrh brda po imenu Stomorica. I ondje se nalazi crkva Gospe od Sniga, koja je ime dobila po tome što su starosjedioci govorili o čudu kada je usred ljeta na tom mjestu sniježilo.
Osim novog naselja Duće koje je izgrađeno uz magistralu, postoji i staro selo Duće s 24 kuće. U selu se nalazi [[crkva sv. Ante Padovanskog u Dućama|crkva sv. Ante]] i [[crkva sv. Marka u Dućama|crkva sv. Marka]].
Istočno od Duća nalazi se Vavlje, smješteno podno brda [[Mošnica (brdo)|Mošnice]].
== Zemljopisni položaj ==
Duće se nalaze u središnjoj Dalmaciji, između Dugog Rata na zapadu i Omiša na istoku. Sa sjeverne je strane planina Stomorica, a s južne Jadransko more.
== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Duće |p1857=78 |p1869=179 |p1880=166 |p1890=183 |p1900=189 |p1910=224 |p1921=226 |p1931=357 |p1948=171 |p1953=253 |p1961=262 |p1971=416 |p1981=420 |p1991=1345 |p2001=1640 |p2011=1561 |p2021=1560 |napomena=U 1991. povećano za dio područja naselja Dugi Rat, gdje je i sadržan dio podataka od 1880. do 1910. i od 1948. do 1961.,a istovremeno smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Omiš, grad Omiš, za koje i sadrži dio podataka od 1857. do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
== Poznate osobe ==
*[[Ante Škobalj]], hrv. rkt. svećenik, slikar, glazbenik, pjesnik, romanopisac, poliglot
*[[Branko Vojnović]], hrv. političar i saborski zastupnik
*[[Jure Vojnović]], hrv. mornar, jedan od vođa pobune u Boki kotorskoj 1918.
*[[Andrija Žižić]], košarkaš
*[[Jozo Milavić]], poduzetnik, vlasnik Studenca i niza hotela
*don [[Ante Vojnović]], župnik,svećenik
*[[Tomislav Vojnović]], bankar, direktor Prometa Split
*[[Ivo Amulić]], hrv. glazbenik, pjevač
*[[Toni Bliznac]], hrv. glazbenik, pjevač
*[[Ivo Bilanović]], hrv. košarkaš, trener
*[[Petra Martić]], tenisačica
*[[Joško Banović]], doktor, kirurg
*[[Vinko Vuković]], novinar i urednik u Slobodnoj dalmaciji
* Ivo Šarolić, hrvatski pjesnik, filozof
* Drago Vojnović, osoba s naslovnicâ, veleplakata, zvijezda televizijskih spotova, kojima je najavljivano 21. svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce<ref>[https://www.dugirat.com/sport/59-rukomet/8277-Drago-Vojnovi%C4%87---Poznato-lice-s-rukometnih-plakata-v15-8277]</ref>
* [[Ante Žižić]], hrvatski košarkaš<ref name="koordinator">(): [http://www.dugirat.com/sport/137-kosarka/27260-vedran-vukusic-novi-koordinator-omladinskog-pogona-kk-split ''Vedran Vukušić koordinator omladinskog pogona Splita ''] Dugirat.com. 27. srpnja 2019. Pristupljeno 15. travnja 2020.</ref>
== Šport ==
Od 1973. postoji malonogometni klub Duće i malonogometni klub Stomorica Duće.
== Turizam ==
Današnje Duće razvile su se iz 6 starih naselja: Duće Luka, Duće Rogač, Duće Vavlje, Duće Golubinka, Duće Glavica i Duće Dočine. Tijekom proteklih 50 godina, a s razvojem turizma, naselja su se povezala, tako da danas nema vidljivih granica između njih. Današnje Duće su niz kuća za odmor koje se pružaju uzduž Jadranske magistrale i 5 kilometara dug niz plitkih pješčanih plaže, s oko 2000 stanovnika.
== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo u Dućama temelji se na turizmu.
== Spomenici i znamenitosti ==
* [[Duće (ruralna cjelina)|Ruralna cjelina]] u mjestu
* [[Crkva sv. Ante Padovanskog u Dućama|Crkva sv. Ante Padovanskog]]
* [[Crkva sv. Marka u Dućama|Crkva sv. Marka]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Mrva-naselje hr}}
{{Dugi Rat}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Dugog Rata]]
hpw9bplywx2fqf5gtclfc06oh1yquc2
Vrbovsko
0
14414
7087718
7041687
2024-12-13T12:09:55Z
195.29.212.136
/* Šport */
7087718
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime = Vrbovsko
|vrsta = naselje i grad
|grb = Vrbovsko (grb).gif
|zastava =
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|PGŽ}}
|najbliži grad =
|gradonačelnica =
|gradonačelnik = Dražen Mufić
|gradsko vijeće =
|naselja = [[#Gradska naselja|65 gradskih naselja]]
|površina = 279,9
|površina uža = 10,8
|visina =
|z. širina = 45.37
|z. dužina = 15.08
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 3876
|stanovništvo uže = 1257
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 51326 Vrbovsko
|pozivni broj = +385 (0)51
|autooznaka = RI<ref>[https://www.hak.hr/datoteka/1284/popis-registarskih-oznaka-za-rh-dodatak.pdf Popis registarskih oznaka za RH], hak.hr, pristupljeno 10. listopada 2018.</ref>
|web = {{URL|https://vrbovsko.hr/}}
|bilješke =
}}
'''Vrbovsko''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], smješten na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]].
== Gradska naselja ==
Vrbovsko obuhvaća 65 naselja (stanje 2006.), to su:
[[Blaževci (Vrbovsko)|Blaževci]],
[[Bunjevci (Vrbovsko)|Bunjevci]],
[[Carevići]],
[[Damalj]],
[[Dokmanovići]],
[[Dolenci]],
[[Donji Vučkovići]],
[[Donji Vukšići]],
[[Draga Lukovdolska]],
[[Dragovići (Vrbovsko)|Dragovići]],
[[Gomirje]],
[[Gorenci]],
[[Gornji Vučkovići]],
[[Gornji Vukšići]],
[[Hajdine]],
[[Hambarište]],
[[Jablan (Vrbovsko)|Jablan]],
[[Jakšići]],
[[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]],
[[Klanac (Vrbovsko)|Klanac]],
[[Komlenići]], [[Lesci]],
[[Liplje (Vrbovsko)|Liplje]],
[[Lukovdol]],
[[Ljubošina]],
[[Majer]],
[[Mali Jadrč]],
[[Matići (Vrbovsko)|Matići]],
[[Međedi]],
[[Mlinari]],
[[Močile (Vrbovsko)|Močile]],
[[Moravice]],
[[Musulini]],
[[Nadvučnik]],
[[Nikšići]],
[[Osojnik (Vrbovsko)|Osojnik]],
[[Petrovići (Vrbovsko)|Petrovići]],
[[Plemenitaš]],
[[Plešivica (Vrbovsko)|Plešivica]],
[[Podvučnik]],
[[Poljana (Vrbovsko)|Poljana]],
[[Presika (Vrbovsko)|Presika]],
[[Radigojna]],
[[Radočaj]],
[[Radoševići (Vrbovsko)|Radoševići]],
[[Rim (Vrbovsko)|Rim]],
[[Rtić]],
[[Severin na Kupi]],
[[Smišljak (Vrbovsko)|Smišljak]],
[[Stubica (Vrbovsko)|Stubica]],
[[Štefanci]],
[[Tići]],
[[Tomići (Vrbovsko)|Tomići]],
[[Topolovica (Vrbovsko)|Topolovica]],
[[Tuk (Vrbovsko)|Tuk]],
[[Veliki Jadrč]],
[[Vrbovsko]],
[[Vučinići (Vrbovsko)|Vučinići]],
[[Vučnik]],
[[Vujnovići]],
[[Vukelići (Vrbovsko)|Vukelići]],
[[Zapeć]],
[[Zaumol]],
[[Zdihovo (Vrbovsko)|Zdihovo]] i
[[Žakule]].
== Zemljopis ==
[[Datoteka:Vrbovsko Panorama.jpg|mini|250px|lijevo|Panorama Vrbovskog]]
[[Datoteka:Dvorac Severin na Kupi.jpg|mini|250px|desno|Frankopanski dvorac u Severinu na Kupi]]
Vrbovsko je najistočniji grad Gorskog kotara. Na zapadu graniči s općinama [[Brod Moravice]] i [[Ravna Gora (općina)|Ravna Gora]], na jugu s gradom [[Ogulin]]om, na istoku s općinom [[Bosiljevo]], a na sjeveru s [[Slovenija|Republikom Slovenijom]]. Kroz područje grada Vrbovskog protječu dvije veće rijeke: [[Dobra]] i [[Kupa]].
== Stanovništvo ==
U Vrbovskom je prema popisu stanovništva iz 2011. godine živjelo 5076 osoba.
Od toga najviše [[Hrvati|Hrvata]] (60,25%) i značajan udio [[Srbi|srpske]] manjine (35,22%).<ref name="DZS-2">[[Državni zavod za statistiku]] – [https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup08.html 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.], pristupljeno 12. ožujka 2016.</ref>
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vrbovsko |p1857=10064 |p1869=10601 |p1880=11391 |p1890=11920 |p1900=11001 |p1910=10230 |p1921=9663 |p1931=10825 |p1948=8714 |p1953=9077 |p1961=8663 |p1971=8411 |p1981=7344 |p1991=7528 |p2001=6047 |p2011=5076 |p2021=3876 |napomena=Nastao iz stare općine Vrbovsko. Od 1910. do 1931. dio podataka sadržan je u gradu Ogulinu. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrbovsko |p1857=1216 |p1869=1346 |p1880=1423 |p1890=1506 |p1900=1490 |p1910=1306 |p1921=1269 |p1931=1531 |p1948=1395 |p1953=1736 |p1961=1945 |p1971=2037 |p1981=1993 |p1991=2047 |p2001=1894 |p2011=1673 |p2021=1257 |napomena=Sadrži podatke za bivše naselje Senjsko koje je od 1910. do 1961. iskazivano kao naselje. U 2001. povećano za dio naselja Hambarište i Vujnovići te smanjeno za dijelove naselja koja su pripojena naseljima Stubica, a Poljana naselju Tuk. Za povećani dio u razdoblju od 1857. do 1991. podaci su sadržani u naseljima Hambarište i Vujnovići, a za smanjeni dio u navedenom razdoblju sadrži podatke naselja Stubica, Poljana i Tuk. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
== Uprava ==
== Povijest ==
== Gospodarstvo ==
Za gospodarstvo je značajna drvna industrija.
== Poznate osobe ==
* [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski pjesnik i književnik
* [[Blanda Stipetić]], hrvatska katolička redovnica
* [[Pero Kvrgić]], hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac
== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Manastir Gomirje.jpg|mini|250px|desno|Manastir Gomirje s crkvom sv. Jovana Preteče]]
* Manastir Gomirje
* Hram sv. Velikomučenika Georgija u [[Moravice|Moravicama]]
* Kapela sv. Franje Ksaverskog u Rtiću
* Frankopanski dvorac u Severinu na Kupi
* Crkva sv. Ivana Nepomuka u Vrbovskom
* Crkva sv. Marije na nebo uzete u Lukovdolu
* Crkva Svih Svetih u Velikom Jadrču
* Kapela sv. Antuna Padovanskog – 1710. god.
== Obrazovanje ==
U Vrbovskom djeluje Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića s nekoliko područnih škola u manjim naseljima, te srednja Željeznička tehnička škola u [[Moravice|Moravicama]].
== Kultura ==
[[Datoteka:Crkva Vrbovsko.jpg|mini|250px|desno|Crkva sv. Ivana Nepomuka u Vrbovskom]]
Jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija je [[Goranovo proljeće]] koje svake godine, 21. ožujka, počinje dodjelom [[Goranov vijenac|Goranovog vijenca]] i nagrade [[Goran za mlade pjesnike]] u [[Lukovdol]]u.
== Šport ==
* [[NK Vrbovsko]]
* [[TK Vrbovsko]]
* [[RK Vrbovsko]]
* [[NK Željezničar Moravice]]
* [[NK Gomirje]]
* [[ŽRK Vrbovsko]]
* [[Kuglački klub Policajac Vrbovsko|KK Policajac]]
* [[Kuglački klub Kamačnik Vrbovsko|KK Kamačnik]]
* [[kuglački klub Vrbovsko|KK Vrbovsko]]
* Kuglački klub Gomirje
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Vrbovsko}}
* [http://www.vrbovsko.hr/ Službene stranice grada Vrbovsko]
* [http://www.tz-vrbovsko.hr/ Turistička zajednica grada Vrbovsko]
* [http://www.moravice.com www.moravice.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180805182942/http://moravice.com/ |date=5. kolovoza 2018. }}
{{Mrva-grad-hrv}}
{{GiO PGŽ}}
{{Vrbovsko}}
{{Portal Hrvatska}}
[[Kategorija:Gradovi u Primorsko-goranskoj županiji]]
[[Kategorija:Vrbovsko| ]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrbovskog| ]]
kwjku0byele01smb69k9c0ry29gycjh
7087750
7087718
2024-12-13T13:18:37Z
Croxyz
205325
7087750
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime = Vrbovsko
|vrsta = naselje i grad
|grb = Vrbovsko (grb).gif
|zastava =
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|PGŽ}}
|najbliži grad =
|gradonačelnica =
|gradonačelnik = Dražen Mufić
|gradsko vijeće =
|naselja = [[#Gradska naselja|65 gradskih naselja]]
|površina = 279,9
|površina uža = 10,8
|visina =
|z. širina = 45.37
|z. dužina = 15.08
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 3876
|stanovništvo uže = 1257
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 51326 Vrbovsko
|pozivni broj = +385 (0)51
|autooznaka = RI<ref>[https://www.hak.hr/datoteka/1284/popis-registarskih-oznaka-za-rh-dodatak.pdf Popis registarskih oznaka za RH], hak.hr, pristupljeno 10. listopada 2018.</ref>
|web = {{URL|https://vrbovsko.hr/}}
|bilješke =
}}
'''Vrbovsko''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], smješten na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]].
== Gradska naselja ==
Vrbovsko obuhvaća 65 naselja (stanje 2006.), to su:
[[Blaževci (Vrbovsko)|Blaževci]],
[[Bunjevci (Vrbovsko)|Bunjevci]],
[[Carevići]],
[[Damalj]],
[[Dokmanovići]],
[[Dolenci]],
[[Donji Vučkovići]],
[[Donji Vukšići]],
[[Draga Lukovdolska]],
[[Dragovići (Vrbovsko)|Dragovići]],
[[Gomirje]],
[[Gorenci]],
[[Gornji Vučkovići]],
[[Gornji Vukšići]],
[[Hajdine]],
[[Hambarište]],
[[Jablan (Vrbovsko)|Jablan]],
[[Jakšići]],
[[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]],
[[Klanac (Vrbovsko)|Klanac]],
[[Komlenići]], [[Lesci]],
[[Liplje (Vrbovsko)|Liplje]],
[[Lukovdol]],
[[Ljubošina]],
[[Majer]],
[[Mali Jadrč]],
[[Matići (Vrbovsko)|Matići]],
[[Međedi]],
[[Mlinari]],
[[Močile (Vrbovsko)|Močile]],
[[Moravice]],
[[Musulini]],
[[Nadvučnik]],
[[Nikšići]],
[[Osojnik (Vrbovsko)|Osojnik]],
[[Petrovići (Vrbovsko)|Petrovići]],
[[Plemenitaš]],
[[Plešivica (Vrbovsko)|Plešivica]],
[[Podvučnik]],
[[Poljana (Vrbovsko)|Poljana]],
[[Presika (Vrbovsko)|Presika]],
[[Radigojna]],
[[Radočaj]],
[[Radoševići (Vrbovsko)|Radoševići]],
[[Rim (Vrbovsko)|Rim]],
[[Rtić]],
[[Severin na Kupi]],
[[Smišljak (Vrbovsko)|Smišljak]],
[[Stubica (Vrbovsko)|Stubica]],
[[Štefanci]],
[[Tići]],
[[Tomići (Vrbovsko)|Tomići]],
[[Topolovica (Vrbovsko)|Topolovica]],
[[Tuk (Vrbovsko)|Tuk]],
[[Veliki Jadrč]],
[[Vrbovsko]],
[[Vučinići (Vrbovsko)|Vučinići]],
[[Vučnik]],
[[Vujnovići]],
[[Vukelići (Vrbovsko)|Vukelići]],
[[Zapeć]],
[[Zaumol]],
[[Zdihovo (Vrbovsko)|Zdihovo]] i
[[Žakule]].
== Zemljopis ==
[[Datoteka:Vrbovsko Panorama.jpg|mini|250px|lijevo|Panorama Vrbovskog]]
[[Datoteka:Dvorac Severin na Kupi.jpg|mini|250px|desno|Frankopanski dvorac u Severinu na Kupi]]
Vrbovsko je najistočniji grad Gorskog kotara. Na zapadu graniči s općinama [[Brod Moravice]] i [[Ravna Gora (općina)|Ravna Gora]], na jugu s gradom [[Ogulin]]om, na istoku s općinom [[Bosiljevo]], a na sjeveru s [[Slovenija|Republikom Slovenijom]]. Kroz područje grada Vrbovskog protječu dvije veće rijeke: [[Dobra]] i [[Kupa]].
== Stanovništvo ==
U Vrbovskom je prema popisu stanovništva iz 2011. godine živjelo 5076 osoba.
Od toga najviše [[Hrvati|Hrvata]] (60,25 %) i značajan udio [[Srbi|srpske]] manjine (35,22 %).<ref name="DZS-2">[[Državni zavod za statistiku]] – [https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup08.html 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.], pristupljeno 12. ožujka 2016.</ref>
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vrbovsko |p1857=10064 |p1869=10601 |p1880=11391 |p1890=11920 |p1900=11001 |p1910=10230 |p1921=9663 |p1931=10825 |p1948=8714 |p1953=9077 |p1961=8663 |p1971=8411 |p1981=7344 |p1991=7528 |p2001=6047 |p2011=5076 |p2021=3876 |napomena=Nastao iz stare općine Vrbovsko. Od 1910. do 1931. dio podataka sadržan je u gradu Ogulinu. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrbovsko |p1857=1216 |p1869=1346 |p1880=1423 |p1890=1506 |p1900=1490 |p1910=1306 |p1921=1269 |p1931=1531 |p1948=1395 |p1953=1736 |p1961=1945 |p1971=2037 |p1981=1993 |p1991=2047 |p2001=1894 |p2011=1673 |p2021=1257 |napomena=Sadrži podatke za bivše naselje Senjsko koje je od 1910. do 1961. iskazivano kao naselje. U 2001. povećano za dio naselja Hambarište i Vujnovići te smanjeno za dijelove naselja koja su pripojena naseljima Stubica, a Poljana naselju Tuk. Za povećani dio u razdoblju od 1857. do 1991. podaci su sadržani u naseljima Hambarište i Vujnovići, a za smanjeni dio u navedenom razdoblju sadrži podatke naselja Stubica, Poljana i Tuk. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
== Uprava ==
== Povijest ==
== Gospodarstvo ==
Za gospodarstvo je značajna drvna industrija.
== Poznate osobe ==
* [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski pjesnik i književnik
* [[Blanda Stipetić]], hrvatska katolička redovnica
* [[Pero Kvrgić]], hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac
== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Manastir Gomirje.jpg|mini|250px|desno|Manastir Gomirje s crkvom sv. Jovana Preteče]]
* Manastir Gomirje
* Hram sv. Velikomučenika Georgija u [[Moravice|Moravicama]]
* Kapela sv. Franje Ksaverskog u Rtiću
* Frankopanski dvorac u Severinu na Kupi
* Crkva sv. Ivana Nepomuka u Vrbovskom
* Crkva sv. Marije na nebo uzete u Lukovdolu
* Crkva Svih Svetih u Velikom Jadrču
* Kapela sv. Antuna Padovanskog – 1710. god.
== Obrazovanje ==
U Vrbovskom djeluje Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića s nekoliko područnih škola u manjim naseljima, te srednja Željeznička tehnička škola u [[Moravice|Moravicama]].
== Kultura ==
[[Datoteka:Crkva Vrbovsko.jpg|mini|250px|desno|Crkva sv. Ivana Nepomuka u Vrbovskom]]
Jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija je [[Goranovo proljeće]] koje svake godine, 21. ožujka, počinje dodjelom [[Goranov vijenac|Goranovog vijenca]] i nagrade [[Goran za mlade pjesnike]] u [[Lukovdol]]u.
== Šport ==
* [[NK Vrbovsko]]
* [[TK Vrbovsko]]
* [[RK Vrbovsko]]
* [[NK Željezničar Moravice]]
* [[NK Gomirje]]
* [[ŽRK Vrbovsko]]
* [[Kuglački klub Policajac Vrbovsko|KK Policajac]]
* [[Kuglački klub Kamačnik Vrbovsko|KK Kamačnik]]
* [[kuglački klub Vrbovsko|KK Vrbovsko]]
* [[Kuglački klub Gomirje|KK Gomirje]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Vrbovsko}}
* [http://www.vrbovsko.hr/ Službene stranice grada Vrbovsko]
* [http://www.tz-vrbovsko.hr/ Turistička zajednica grada Vrbovsko]
* [http://www.moravice.com www.moravice.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180805182942/http://moravice.com/ |date=5. kolovoza 2018. }}
{{Mrva-grad-hrv}}
{{GiO PGŽ}}
{{Vrbovsko}}
{{Portal Hrvatska}}
[[Kategorija:Gradovi u Primorsko-goranskoj županiji]]
[[Kategorija:Vrbovsko| ]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrbovskog| ]]
qqqv2jr5g8atrqsx2wgx71la7mekfa2
Farski otoci
0
15014
7088076
6878311
2024-12-14T01:09:48Z
Croxyz
205325
7088076
wikitext
text/x-wiki
{{izvor}}
{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Ovčji, Ferojski, Farski, Farerski ili Farežanski otoci
| izvorno_ime = Føroyar (ferojski)<br>Færøerne (danski)
| ime_genitiv = Farskih otoka
| eng_ime = Faroe Islands
| zastava = Flag of the Faroe Islands.svg
| grb = Coat of arms of the Faroe Islands.svg
| lokacija = Europe-Faroe Islands.svg |
| službeni_jezik = [[Ferojski jezik|ferojski]] (regionalni), [[danski jezik]]
| glavni_grad = [[Tórshavn]]
| predstavnik_države_množina = Kraljevi
| predstavnik_države = Kralj
| predstavnik_države_osoba = [[Fridrik X. Danski|Fridrik X.]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Aksel V. Johannesen]]
| površina_poredak = 189
| površina = 1.399
| vode = 0,5
| stanovništvo_poredak = 186
| stanovništvo = 53.270
| godina_popisa = 2023.
| gustoća_stanovništva = 38,6
| neovisnost = Ovisni teritorij [[Danska|Danske]] sa samoupravom od [[1948.]]
| valuta = U međunarodnoj razmjeni [[danska kruna]] (DKK); unutar regije [[farska kruna]] (FOK)<sup>1</sup>
| stoti_dio_valute = 1 FOK = 1 DKK = 100 ''oyra'' = 100 ''øra''
| vremenska_zona = <!-- UTC +0 -->
| himna = [[Tú alfagra land mítt]]
| internetski_nastavak = .fo
| pozivni_broj = 298
| komentar = <sup>1</sup> Novčanice su danske krune, ali s farskim motivima. Kovanice su standardne danske, a kruna rabi [[ISO 4217]] kod DKK.
| moto = nema
}}
'''Farski''', '''Ferojski''', '''Farerski, Ovčji''' ili '''Farežanski otoci'''{{refn|group=note|'''Føroyar''' je naziv otoka na [[ferojski jezik|ferojskom]], dok se na [[danski jezik|danskom]] zovu '''Færøerne'''. Oba imena imaju isto značenje – ''ovčji otoci''. U hrvatskome jeziku još uvijek nema potpune suglasnosti oko njihova imena. [[LZMK]] koristi oblike '''Ovčji''', '''Ferojski''', '''Farski''', '''Farerski''' ili '''Farežanski otoci''' te navodi da su se u prošlosti također koristili oblici Faroeri (1887., 1890.), Faeroersko otočje (1888.), Faeroerski otoci (1892.), Farer (1955.)}}<ref>[https://egzonimi.lzmk.hr/?p=2033 Ovčji otoci], Hrvatski egzonimi, pristupljeno 4. siječnja 2023.</ref> ([[ferojski jezik|ferojski]]: ''Føroyar'', [[danski jezik|danski]]: ''Færøerne'') autonomna je pokrajina u sklopu [[Kraljevina Danska|Kraljevine Danske]]. Obuhvaćaju istoimenu otočnu skupinu u sjevernom [[Atlantik]]u između [[Škotska|Škotske]], [[Norveška|Norveške]] i [[Island]]a. Od [[1948.]] godine imaju nadležnost u svim područjima osim obrane i vanjskih poslova. Za razliku od Danske, nisu član [[EU]].
Glavni i najveći grad je [[Tórshavn]].
== Povijest ==
[[Datoteka:Kvivik-1900.JPG|mini|lijevo|180px|Mjesto [[Kvívík]], [[1900.]] godina]]
=== Rana povijest ===
Postoji mogućnost da su ljudi prvi puta stupili na otoke krajem [[6. stoljeće|6.]] ili u [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. Bili su to irski [[redovnik|redovnici]], no nedvojbenih podataka o tome nema.
Prvi stanovnici bijahu norveški [[Vikinzi]] koji su, nakon tiranije svoga kralja Haralda, koji je silom želio ojačati svoju vlast na račun lokalnih vladara-kraljeva, takozvanih '''konunga''', krenuvši put zapada, naišli na nenastanjeno kopno, u svemu slično njihovoj domovini [[Norveška|Norveškoj]], samo bez kraljevske diktature. I dok su mnogi krenuli dalje na zapad, ili, bolje rečeno, sjeverozapad, prema [[Island]]u, dio ih je odlučio ostati ovdje i započeti novi život u novoj koloniji koja svoju povijest piše od [[9. stoljeće|9. stoljeća]].
No, i ovdje postoje neke sumnje. Glavni izvor za povijest prije [[14. stoljeće|14. stoljeća]] je takozvana [[Færeyinga Saga]] (Ferojska saga) nastala u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Ona govori o čovjeku Grímru Kambanu koji je, prema sagi, došao ovdje prije Norvežana. Ime Grímr je nordijsko, ali prezima Kamban je irskoga podrijetla, što je namećalo pitanje toga je li on Irac ili Nordijac. Drži se da bi mogao potjecati i s Britanskih otoka, gdje se stanovništvo irskoga i nordijskoga podrijetla već pomiješalo. Pretpostavlja se i da su se i Norvežani koji su pobjegli od Haralda, odlučili za ove otoke jer su otprije za njih znali, dakle, netko je morao biti na njima. Sa sigurnošću se može reći da su krenuli put Islanda jer su pouzdano znali da je onamo otok.
Saga još svjedoči o političkom uređenju: nordijska tradicija s [[parlament]]om [[Althing|Alþing]], odnosno [[Alting]] je i ovdje nazočna. To su javne skupštine na kojima su imali pravo glasa svi slobodni ljudi, a na njima su se donosili zakoni.
Prihvaćaju [[kršćanstvo]] krajem [[10. stoljeće|10. stoljeća]] sa [[stolna crkva|stolnom crkvom]] u [[Kirkjubøur]]u na južnome dijelu [[Streymoy]]a. Spominju se čak 33 [[biskup]]a.
[[Datoteka:Faroe map 1673 by lucas debes.png|mini|lijevo|Karta Otoka iz [[1673.]]]]
Godine [[1035.]] izgubili su svoju samostalnost i postali su dijelom [[Norveška|Kraljevine Norveške]]. Norveška kontrola se nastavila do [[1380.]] godine, kada je Norveška ušla u uniju s Danskom, koja se kasnije pretvorila u duplu monarhiju Danska-Norveška. Reformacija crkve je došla na otoke [[1538.]] godine. Kada je Danska napustila Norvešku sporazumom u [[Kiel]]u [[1814.]], Danska je zadržala vlast na Farskim Otocima.
Monopol u trgovini na otocima je ukinut [[1856.]] Od tada, zemlja razvija samostalnu ribolovnu pomorsku flotu. Godine [[1888.]] se probudila nacionalna svijest stanovnika otoka oko borbe za [[ferojski jezik]]. Poslije [[1906.]] sve više se javljala nacionalna svijest kod stanovnika pojavom političkih stranaka na otocima.
Dana [[12. travnja]] [[1940.]], Farske Otoke je okupirala britanska vojska poslije napada nacističke Njemačke na Dansku. Vojska je došla na otoke kako bi spriječila možebitni pokušaj Nijemaca da okupiraju i Farske Otoke. [[1942.]] – [[1943|43]]., britanski kraljevski inženjeri sagradili su jedinu zračnu luku na otocima ([[Zračna luka Vágar|Vágar]]). Poslije rata je Danskoj vraćena kontrola nad otocima, ali su [[1948.]] godine Farski Otoci dobili veliku autonomiju. Odbili su zajedno s Danskom ući u [[Europska unija|Europsku ekonomsku zajednicu]] [[1973.]] godine. Otoci su doživjeli ekonomsku krizu propadanjem ribarske industrije početkom 1990-ih, nakon čega se počelo ulagati iznimno puno truda u promjenu gospodarstva.
== Zemljopis ==
[[Datoteka:Faroes030417-nasa(2).jpg|mini|desno|180px|[[NASA]], fotografija Otoka]]
Farski Otoci su grupa od 18 otoka, zapadno od [[Sjeverna Europa|sjeverne Europe]], između [[Norveško more|Norveškoga mora]] i sjevernog [[Atlantski ocean|Atlanskog oceana]], na pola puta između Norveške i Islanda. Kordinate su 62°00′ s. z. š. 6°47′ z. z. d. Površina otočja iznosi 1.399 km², uključujući rijeke i jezera, i s obalom od 1.117 km. Jedini nenaseljeni otok je [[Lítla Dímun]].
Farski Otoci imaju hladnije ljeto i blagu zimu, uglavnom je uvijek oblačno i česte su pojave magle i dosta je vjetrovito. Iako je sjeverna zemlja, zbog [[Golfska struja|Golfske struje]] klima je amelioratedna. Otočja su pretežno strma i bez vegetacije. Farski Otoci imaju najstrmije morske litice u Europi. Najniža točka je 0, dok je najviša 882 m iznad mora. Zbog litica gradnja prometnica je otežana, ali tek odnedavno je počela izgradnja tunela.
== Stanovništvo ==
Većina stanovništva čine [[Ferojci]], koji su skandinavskog ili keltskog porijekla. Govore [[Ferojski jezik|ferojskim]], sjevernogermanskim jezikom sličnim [[islandski|islandskom]] po očuvanju mnogo obilježja [[Staronordijski jezik|staronordijskoga]], čemu je svakako pogodovala otočna izoliranost. Također govore i danskim jezikom te [[engleski jezik|engleskim]], pogotovo stanovništvo iz većih mjesta i mlađi, koji engleski uče u školama.
Stanovništvo otoka je rašireno po cijeloj zemlji, a do prije nekoliko desetljeća nije bilo ni urbanizacije. Industrijalizacija zemlje je bila decentralizirana, pa je i stanovništvo ostalo ruralno. Opet, sela s lošim lukama i nepovoljnim lokacijama bila su žrtve modernizacije od poljoprivrede do ribarstva, gdje u nekadašnjim poljoprivrednim dijelovima nema mladih ljudi. Dijelovi kao što su: [[Fugloy]], [[Svínoy]], [[Mykines]], [[Skúvoy]] i [[Dímun]] loše su povezani s ostatkom zemlje zbog nepredvidljivih vremenskih prilika koje mogu zaustaviti promet.
== Politika ==
[[Datoteka:Map-kommuna-2005new-color-caption.png|mini|desno|180px|Administrativna podjela Otoka]]
Otočja su administrativno podijeljena na 34 općine s oko 120 gradova i sela. Tradicionalno postoje i 6 regija (''sýslur''):
* ''Eysturoyar sýsla'' – čini ga otok [[Eysturoy]].
* ''Norðoyar sýsla'' (u prijevodu "Sjeverni otoci") – čine otoci: [[Borðoy]], [[Fugloy]], [[Kalsoy]], [[Kunoy]], [[Svínoy]] i [[Viðoy]].
* ''Sandoyar sýsla'' – otok [[Sandoy]], [[Skúvoy]], [[Stóra Dímun]].
* ''Streymoyar sýsla'' – otok [[Hestur]], [[Koltur]], [[Nólsoy]], [[Streymoy]].
* ''Suðuroyar sýsla'' – [[Suðuroy]], [[Lítla Dímun]].
* ''Vága sýsla'' – čine otoci [[Vágar]] i [[Mykines]].
[[Datoteka:Tinganes, Tórshavn 2004.1.jpg|mini|lijevo|180px|Sjedište Vlade]]
Danas se izbori održavaju na općinskom nivou, na nacionalnom (za farski parlament [[Løgting]]), kao i za danski parlament [[Folketing]].
Vlada na Farskim Otocima ima zakonodavnu vlast za pitanja od lokalnog značaja. Premijer se zove ''Løgmaður'', dok se ostali ministri zovu ''landsstýrismaður''.
Farska skupština zove se "[[Løgting]]". Nalazi se u predjelu glavnog grada Tórshavna zvanom Tinganes i ima 33 člana.
== Gospodarstvo ==
Poslije velike ekonomske krize na početku 1990-ih, zbog loših ulova i lošeg upravljanja ekonomijom, Farski Otoci su se vratili na pravi put. Nezaposlenost je [[1998.]] bila 5 %, a [[2006.]] je svedena na 3 % (jedna od najmanjih u Europi). Ipak, zbog potpune ovisnosti o ribolovu, ekonomija je i dalje ranjiva. Stanovnici se nadaju da će izgradnja novih postrojenja za preradu ribe doprinijeti jačanju gospodarstva. Izvorišta nafte oko Otoka daju nadu za oporavak gospodarstva.
Od [[2000.]] godine, započeti su novi projekti u informacijskim tehnologijama i biznisu radi poticanja novih ulaganja. Rezultati ovih projekata su nepoznati, ali s nadom da će donijeti kvalitetniju tržišnu ekonomiju na Otoke.
Mala nezaposlenost ne znači da se ekonomska situacija na Otocima poboljšava. Mnogo mladih se nakon završetka studija preseli u Dansku ili druge europske zemlje. Zbog toga na Otocima ostaje pretežno starije stanovništvo, od kojeg veći dio nema odgovarajuće znanje u području informacijskih tehnologija.
* ukupni [[BDP]]: 1 milijarda [[Američki dolar|$]].
* BDP – stvarni rast: 10 % (2001.)
* BDP po stanovniku – 22.000 $ (2001.)
== Promet ==
[[Datoteka:Avro at Vagar Airport.JPG|mini|lijevo|180px|Zračna luka]]
[[Datoteka:Nordoyatunnilin.jpg|mini|desno|180px|[[Norðoyatunnilin]]]]
[[Zračna luka Vágar]] je jedina zračna luka u zemlji. Zbog svog planinskog reljefa i relativno male površine Farskih Otoka, nije moguć veliki promet s puno zemalja svijeta. Oko 80 % stanovništva su povezani tunelima ispod oceana, mostovima što spaja tri najveća otoka i tri veća otoka na sjeveru, dok su dva velika otoka na jugu povezana brzim i modernim trajektima. 458 km dobrih puteva povezuju svako selo, osim na sedam manjih otoka, koji imaju po jedno selo.
== Religija ==
[[Datoteka:Faroe stamp 425 church of gota.jpg|mini|desno|180px|Crkva u [[Gøta|Gøti]]]]
Religija na Farskim Otocima je dio luteranskog pokreta. Druga religija po zastupljenosti je baptistička zajednica.
Prema službenim statistikama iz [[2002.]] godine, 84,1 % su vjernici državne „Farske narodne crkve” (''Fólkakirkjan''), [[Luterani|luteranske]] crkve.
Kršćanstvo je došlo na otoke oko [[1000.]] godine. Na početku pod Norveškom, Farski Otoci su pripali Danskoj [[1523.]] Zadnji katolički biskup ([[Amundur Olavson]]) je zamijenjen s prvim luteranskim biskupom ([[Jens Gregersøn Riber]]) [[1540.]] godine.
Prema legendi, oko 1000. godine, kralj Norveške je rekao Sigmundu da ode brodom na Farske Otoke. Sigmund je rekao da moraju svih 18 otoka (koja čine Farske otoke) učiniti kršćanskim, što je i uradio, prema legendi. Prva katolička crkva je osnovana tek oko [[1100.]] godine.
== Šport ==
[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka]] i klubovi iz [[Nogometna liga Farskih Otoka|Nogometne lige Farskih Otoka]] sudjeluju na europskim natjecanjima.
[[Rukometna reprezentacija Ovčjih Otoka|Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]] ostvarila je povijesni uspjeh plasmanom na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2024.]]
Stanovnici ovih otoka se natječu i u "seoskim" športovima u kojima se zahtijeva izdržljivost, poput nošenja bačava, penjanja po deblu, držanja betonskih blokova.
== Nordijska kuća ==
Nordijska kuća je najvažnija kulturna institucija na Farskim Otocima. Ima za cilj promociju nordijske i farske kulture, što lokalno, što u drugim nordijskim zemljama. Erlendur Paturson ([[1913.]] – [[1986.]]), farski član Nordijskog vijeća, dao je ideju za izgradnju takve ustanove na otoku. Natječaj za izgradnju je održan [[1977.]] sa 158 prijavljenih radova. Izabran je rad Ole Srena iz Norveške i Kolbrune Ragnarsdottir s Islanda. Držeći se tradicije, arhitekti su zamislili da zgrada ima oblik kuće vilenjaka. Zgrada je jedna od najljepših u [[Skandinavija|Skandinaviji]]. Kuća je otvorena u Torshavnu [[1983.]] Nordijska kuća je pod upravom kulturne organizacije pod Nordijskim ministarskim vijećem. Njome upravlja odbor od 8 članova, 3 s Farskih Otoka i 5 iz drugih zemalja Skandinavije. Direktor kuće određuje odbor na razdoblje od 4 godine.
== Zanimljivosti ==
Za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], odnosno od 1941. do 1945. bili su pod [[UK|britanskom]] okupacijom.
[[Električni napon]] je na 230 [[Volt|V]] i 50 [[Herc|Hz]].
Vladar Farskih otoka je danski kralj [[Fridrik X.]].
== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20090404020424/http://www.tinganes.fo/Default.aspx?AreaID=11 Ured premijera]
*[https://web.archive.org/web/20090321000920/http://www.visit-faroeislands.com/?Language=EN Službena turistička prezentacija]
*[http://Nlh.fo/ Službena prezentacija Nordijske kuće]
*[http://www.flickr.com/photos/14716771@N05/sets/72157602838195716/ Flick photo set]
{{Commons|Føroyar}}
{{Nordijsko vijeće}}
{{Europa}}
[[Kategorija:Farski otoci| ]]
[[Kategorija:Otočja u Atlantskom oceanu (Europa)]]
[[Kategorija:Danski otoci u Atlantskom oceanu]]
[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Europi]]
[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji europskih država]]
r53v32m172tb69gy11jzlaxh0cgwh7b
Smrt
0
15432
7087790
6650860
2024-12-13T14:34:32Z
Ponor
38361
/* Znakovi i simptomi */ukl. budističke! simptome smrti
7087790
wikitext
text/x-wiki
'''Smrt''' je kraj života i trajni i [[Nepovratni proces|nepovratni]] prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju [[organizam]].<ref>[https://www.dictionary.com/browse/death death], Dictionary.com Unabridged. Random House. na web-stranici dictionary.com, pristupljeno 16. siječnja 2022.</ref>
[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]
Smrt je prestanak svih bioloških funkcija koje definiraju živi organizam. Osim nasilnih uzroka smrti (ubojstva, ratovi, nesreće), zaraznih i/ili neizlječivih bolesti, sva ljudska bića i velika većina životinja (osim jedne minijaturne vrste meduza [[turritopsis nutricula]]), od rođenja su podložna neizbježnom procesu starenja i umiranja. Paradoksalno je da precizna medicinska definicija ljudske smrti postaje sve više problematična, što je veći napredak znanosti i tehnologije. Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače taj završni dio života.
Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta zagrobnog života. Neke govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o reinkarnaciji tj. ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Stari narodi su vjerovali da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].
S druge strane, pojam "smrti" često se znade u znanosti pridijeliti neživim pojavama, sustavima i napravama, označavajući pri tomu antropogeno gledište na prestanak funkcioniranja nekoga neživoga sustava. Tako jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će isti završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]]. Prestanak rada nekoga mehaničkog sustava često se kolokvijalno označava riječju da je taj sustav ''umro'', npr. akumulator u automobilu, satni mehanizam, televizor i sl. Tako se taj pojam često koristi kada se želi označiti prestanak rada nekoga sustava, bilo živoga (uginuće, uvenuće) ili neživoga (kvar).
== Znakovi i simptomi ==
'''Znakovi''' smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa:
*prestanak disanja
*prestanak metabolizma
*prestanak rada srca
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15-120 minuta nakon smrti)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položeni dio tijela)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi tijela postaju ukočeni)
*[[dekompozicija]] (raspadanje tijela na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom).
== Filozofska razmišljanja o smrti ==
[[Datoteka:Human remains.jpg|mini|desno|Mrtav čovjek]]
Grčki filozof [[Epikur]] (341-270 prije Krista) je tvrdio da smrt nije loša jer dok smo živi smrti nema, a kad umremo nas nema, prema tome smrt uopće ne može utjecati na nas.
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] je tvrdio da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.
== Povezani članci ==
* [[Pokop]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
f4dtawykm1sntc7a7cjpy1gou434rwa
7087868
7087790
2024-12-13T17:33:01Z
Ponor
38361
uvod iz [[:en:Special:Permalink/1262352671|enwiki]] i drugih, navedenih izvora (radovi)
7087868
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Smrt se odnosi na cijele organizme, dok se za odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, upotrebljava riječ nekroza.<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, srca i mozga, ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga postoje i različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i disanja, za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe kisika; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u kori i stanice u bazalnim ganglijima mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave epitelne stanice dišnih putova i spermiji.<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
Medicinska definicija ljudske smrti postaje sve neodređenija što je veći napredak znanosti i tehnologije. Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta zagrobnog života. Neke govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o reinkarnaciji tj. ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Stari narodi su vjerovali da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će on završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Znakovi smrti ==
'''Znakovi''' smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa:
*prestanak disanja
*prestanak metabolizma
*prestanak rada srca
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15-120 minuta nakon smrti)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položeni dio tijela)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi tijela postaju ukočeni)
*[[dekompozicija]] (raspadanje tijela na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom).
== Filozofska razmišljanja o smrti ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341-270 prije Krista) je tvrdio da smrt nije loša jer dok smo živi smrti nema, a kad umremo nas nema, prema tome smrt uopće ne može utjecati na nas.
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] je tvrdio da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
r0r6l6wsgng1n913rlc8vnlb7nd6cjj
7087938
7087868
2024-12-13T20:45:21Z
Ponor
38361
dodatak: enwiki i drugi, citirani izvori
7087938
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Smrt se odnosi na cijele organizme, dok se za odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, upotrebljava riječ nekroza.<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, srca i mozga, ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i disanja, za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe kisika; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u kori i stanice u bazalnim ganglijima mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave epitelne stanice dišnih putova i spermiji.<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta zagrobnog života, koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o reinkarnaciji – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput sprovoda, kremiranja ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
'''Znakovi''' smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa:
*prestanak disanja
*prestanak metabolizma
*prestanak rada srca
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15-120 minuta nakon smrti)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položeni dio tijela)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi tijela postaju ukočeni)
*[[dekompozicija]] (raspadanje tijela na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom).
=== Filozofska razmišljanja o smrti ===
Grčki filozof [[Epikur]] (341 – 270 [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
nyun9qtaa1zp5mnm7u3oujf02f771mu
7087940
7087938
2024-12-13T20:57:36Z
Ponor
38361
dod.
7087940
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Smrt se odnosi na cijele organizme, dok se za odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, upotrebljava riječ nekroza.<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, srca i mozga, ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i disanja, za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe kisika; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u kori i stanice u bazalnim ganglijima mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave epitelne stanice dišnih putova i spermiji.<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta zagrobnog života, koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o reinkarnaciji – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput sprovoda, kremiranja ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
'''Znakovi''' smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15-120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja o smrti ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341 – 270 [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
3ns9jj1ofm4k94z4li3cw1rnhacpebn
7087951
7087940
2024-12-13T21:31:54Z
Fraxinus
3144
7087951
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Smrt se odnosi na cijele organizme, dok se za odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, upotrebljava riječ nekroza.<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, srca i mozga, ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i disanja, za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe kisika; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u kori i stanice u bazalnim ganglijima mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave epitelne stanice dišnih putova i spermiji.<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta zagrobnog života, koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o reinkarnaciji – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput sprovoda, kremiranja ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
'''Znakovi''' smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15-120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja o smrti ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341 – 270 [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.
Katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči, da se dušama sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
mjacasa370ddxn2hsexun9bdxru9df6
7087957
7087951
2024-12-13T21:50:49Z
Hijerovit
263374
mali ce
7087957
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.
Katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se dušama sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
5bx4a79gwv886ccz5gms1w50kibjfiv
7088183
7087957
2024-12-14T09:02:53Z
SoupePrimordiale
277309
7088183
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.{{ fact }}
Katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se dušama sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]].{{ fact }}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
9tpjgw0boo0yilnepbniwgpiu6l6vzp
7088211
7088183
2024-12-14T09:45:03Z
SoupePrimordiale
277309
/* Filozofska razmišljanja */
7088211
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.{{ fact }}
Katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se dušama sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]].{{ fact }}
Međutim, to nije izvorno Isusovo učenje nego je kasniji amalgam pogleda u židovskoj Bibliji, koju je Isus naukovao, sa grčkom filozofijom.
Stari Židovi nisu vjerovali u postojanje duše odvojene od tijela: živimo od prvog udaha do posljednjeg izdaha, kada se pretvaramo u pepeo i prah. To smrt čini žalosnom, a sve čemu se treba nadati je ugodan i dug ovozemaljski život. Oko 200 godina prije Krista židovski mislioci razmišljaju o pravdi koja dolazi nakon smrti čovjeka jer im je valjalo znati zašto ih svemogući dobri Bog provlači kroz iskušenja i tragedije. Odredili su da postoje mračne sile, koje će trajati do skorog dolaska Boga i uništenja svega što mu se protivi te stvaranja Kraljevstva Božjeg za one koji ga slijede - žive i oživljene mrtve. I oni koji su živjeli protivno Bogu bit će oživljeni, ali samo kako bi sagledali svoje grijehe i odmah bili trajno izbrisani iz postojanja. Učenje o skorom kraju proklamirao je i Isus. Umjesto strogog slijeđenja Židovskih zakona za vječno spasenje on naglasak stavlja na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i uporan rad za dobrobit drugih, to jest svih ljudi u potrebi: siromašnih, napuštenih, čak i mrskih neprijatelja. Isus je vjerovao u vječni život ovdje na Zemlji, a ne u raj za duše i pakao kao mjesto vječne patnje. Nedostojni vječna života završili bi izvan zidova Jeruzalema, izbrisani i zaboravljeni, kao korov koji se odvoji od žita, zapali i više ga nema. Zamisao o vječnoj patnji došla je desetljećima nakon Isusa, među kršćanima iz grčke kulture koja je imala ideju duše koja preživljava smrt.<ref>{{Citiranje časopisa|url=https://time.com/5822598/jesus-really-said-heaven-hell/|first=Bart|last=Ehrman |date=2020-05-08|title=What Jesus Really Said About Heaven and Hell|journal=Time}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
kfu69tggu8sj0yebjuvaiv9pb6oz78v
7088213
7088211
2024-12-14T09:51:05Z
SoupePrimordiale
277309
7088213
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.{{ fact }}
Katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se [[Duša|dušama]] sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]].{{ fact }}
Međutim, to nije izvorno Isusovo učenje nego je kasniji amalgam pogleda u židovskoj [[Biblija|Bibliji]], koju je Isus naukovao, sa grčkom filozofijom.
Stari [[Židovi]] nisu vjerovali u postojanje duše odvojene od tijela: živimo od prvog udaha do posljednjeg izdaha, kada se pretvaramo u pepeo i prah. To smrt čini žalosnom, a sve čemu se treba nadati je ugodan i dug ovozemaljski život. Oko 200 godina prije Krista židovski mislioci razmišljaju o pravdi koja dolazi nakon smrti čovjeka jer im je valjalo znati zašto ih svemogući dobri Bog provlači kroz iskušenja i tragedije. Odredili su da postoje mračne sile, koje će trajati do skorog dolaska Boga i uništenja svega što mu se protivi te stvaranja [[Kraljevstvo Božje|Kraljevstva Božjeg]] za one koji ga slijede - žive i oživljene mrtve. I oni koji su živjeli protivno Bogu bit će oživljeni, ali samo kako bi sagledali svoje grijehe i odmah bili trajno izbrisani iz postojanja. Učenje o skorom kraju proklamirao je i Isus. Umjesto strogog slijeđenja Židovskih zakona za [[Spasenje|vječno spasenje]] on naglasak stavlja na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i uporan rad za dobrobit drugih, to jest svih ljudi u potrebi: siromašnih, napuštenih, čak i mrskih neprijatelja. Isus je vjerovao u vječni život ovdje na Zemlji, a ne u raj za duše te pakao kao mjesto vječne patnje. Nedostojni vječna života završili bi izvan zidova [[Jeruzalem|Jeruzalema]], izbrisani i zaboravljeni, kao korov koji se odvoji od žita, zapali i više ga nema. Zamisao o vječnoj patnji došla je desetljećima nakon Isusa, među kršćanima iz grčke kulture koja je imala ideju duše koja preživljava smrt.<ref>{{Citiranje časopisa|url=https://time.com/5822598/jesus-really-said-heaven-hell/|first=Bart|last=Ehrman |date=2020-05-08|title=What Jesus Really Said About Heaven and Hell|journal=Time}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
i5ygscne73ga9yknh5a7z1ticzmbecg
7088218
7088213
2024-12-14T10:18:59Z
Hijerovit
263374
/* Filozofska razmišljanja */ org.
7088218
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.{{ fact }}
=== Abrahamske vjere ===
[[Semiti|Stari Židovi]] nisu vjerovali u postojanje duše odvojene od tijela: živimo od prvog udaha do posljednjeg izdaha, kada se pretvaramo u pepeo i prah. To smrt čini žalosnom, a sve čemu se treba nadati je ugodan i dug ovozemaljski život. Oko 200 godina prije Krista židovski mislioci razmišljaju o pravdi koja dolazi nakon smrti čovjeka jer im je valjalo znati zašto ih svemogući dobri Bog provlači kroz iskušenja i tragedije. Odredili su da postoje mračne sile, koje će trajati do skorog dolaska Boga i uništenja svega što mu se protivi te stvaranja [[Kraljevstvo Božje|Kraljevstva Božjeg]] za one koji ga slijede – žive i oživljene mrtve. I oni koji su živjeli protivno Bogu bit će oživljeni, ali samo kako bi sagledali svoje grijehe i odmah bili trajno izbrisani iz postojanja. Učenje o skorom kraju proklamirao je i [[Isus]]. Umjesto strogog prianjanja židovskim zakonima za [[Spasenje|vječno spasenje]] on naglasak stavlja na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i uporan rad za dobrobit drugih, to jest svih ljudi u potrebi: siromašnih, napuštenih, čak i mrskih neprijatelja. Isus je vjerovao u vječni život na Zemlji, a ne u raj za duše te pakao kao mjesto vječne patnje. Nedostojni vječna života završili bi izvan zidova [[Jeruzalem|Jeruzalema]], izbrisani i zaboravljeni.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|url=https://time.com/5822598/jesus-really-said-heaven-hell/|first=Bart|last=Ehrman |date=2020-05-08|title=What Jesus Really Said About Heaven and Hell|journal=Time}}</ref>
Suvremeno katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se [[Duša|dušama]], koje preživljavaju smrt, sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]]. To je učenje spoj starožidovskoga [[Biblija|biblijskog]] poimanja, koje je Isus naukovao, s [[Grčka filozofija|grčkom filozofijom]]. Takva je zamisao zagrobnoga života iskrsnula u Grčkoj tek nekoliko desetljeća nakon Krista, a zatim se naknadno pripisala Isusu.<ref name=":2" />
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
5esnl6v3v3chfnu4zcyhz7wu48apq65
7088219
7088218
2024-12-14T10:20:10Z
Hijerovit
263374
/* Filozofska razmišljanja */ stil
7088219
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.{{ fact }}
=== Abrahamske vjere ===
[[Semiti|Stari Židovi]] nisu vjerovali u postojanje duše odvojene od tijela, već u život od prvog udaha do posljednjeg izdaha, nakon čega čovjek postaje pepeo i prah. To smrt čini žalosnom, a sve čemu se treba nadati je ugodan i dug ovozemaljski život. Oko 200 godina prije Krista židovski mislioci razmišljaju o pravdi koja dolazi nakon smrti čovjeka jer im je valjalo znati zašto ih svemogući dobri Bog provlači kroz iskušenja i tragedije. Odredili su da postoje mračne sile, koje će trajati do skorog dolaska Boga i uništenja svega što mu se protivi te stvaranja [[Kraljevstvo Božje|Kraljevstva Božjeg]] za one koji ga slijede – žive i oživljene mrtve. I oni koji su živjeli protivno Bogu bit će oživljeni, ali samo kako bi sagledali svoje grijehe i odmah bili trajno izbrisani iz postojanja. Učenje o skorom kraju proklamirao je i [[Isus]]. Umjesto strogog prianjanja židovskim zakonima za [[Spasenje|vječno spasenje]] on naglasak stavlja na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i uporan rad za dobrobit drugih, to jest svih ljudi u potrebi: siromašnih, napuštenih, čak i mrskih neprijatelja. Isus je vjerovao u vječni život na Zemlji, a ne u raj za duše te pakao kao mjesto vječne patnje. Nedostojni vječna života završili bi izvan zidova [[Jeruzalem|Jeruzalema]], izbrisani i zaboravljeni.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|url=https://time.com/5822598/jesus-really-said-heaven-hell/|first=Bart|last=Ehrman |date=2020-05-08|title=What Jesus Really Said About Heaven and Hell|journal=Time}}</ref>
Suvremeno katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se [[Duša|dušama]], koje preživljavaju smrt, sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]]. To je učenje spoj starožidovskoga [[Biblija|biblijskog]] poimanja, koje je Isus naukovao, s [[Grčka filozofija|grčkom filozofijom]]. Takva je zamisao zagrobnoga života iskrsnula u Grčkoj tek nekoliko desetljeća nakon Krista, a zatim se naknadno pripisala Isusu.<ref name=":2" />
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
auisxcvl7ep9euxyat4g1bjqqpltn76
7088224
7088219
2024-12-14T10:36:15Z
SoupePrimordiale
277309
/* Abrahamske vjere */da su iz grcke nije nuzno receno, ali iz grckog utjecaja da, i rimljani vjerovatno tu pripadaju
7088224
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" />
Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />
U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>
Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}
Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].
== Umiranje ==
Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>
=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)
== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.{{ fact }}
=== Abrahamske vjere ===
[[Semiti|Stari Židovi]] nisu vjerovali u postojanje duše odvojene od tijela, već u život od prvog udaha do posljednjeg izdaha, nakon čega čovjek postaje pepeo i prah. To smrt čini žalosnom, a sve čemu se treba nadati je ugodan i dug ovozemaljski život. Oko 200 godina prije Krista židovski mislioci razmišljaju o pravdi koja dolazi nakon smrti čovjeka jer im je valjalo znati zašto ih svemogući dobri Bog provlači kroz iskušenja i tragedije. Odredili su da postoje mračne sile, koje će trajati do skorog dolaska Boga i uništenja svega što mu se protivi te stvaranja [[Kraljevstvo Božje|Kraljevstva Božjeg]] za one koji ga slijede – žive i oživljene mrtve. I oni koji su živjeli protivno Bogu bit će oživljeni, ali samo kako bi sagledali svoje grijehe i odmah bili trajno izbrisani iz postojanja. Učenje o skorom kraju proklamirao je i [[Isus]]. Umjesto strogog prianjanja židovskim zakonima za [[Spasenje|vječno spasenje]] on naglasak stavlja na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i uporan rad za dobrobit drugih, to jest svih ljudi u potrebi: siromašnih, napuštenih, čak i mrskih neprijatelja. Isus je vjerovao u vječni život na Zemlji, a ne u raj za duše te pakao kao mjesto vječne patnje. Nedostojni vječna života završili bi izvan zidova [[Jeruzalem|Jeruzalema]], izbrisani i zaboravljeni.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|url=https://time.com/5822598/jesus-really-said-heaven-hell/|first=Bart|last=Ehrman |date=2020-05-08|title=What Jesus Really Said About Heaven and Hell|journal=Time}}</ref>
Suvremeno katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se [[Duša|dušama]], koje preživljavaju smrt, sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]]. To je učenje spoj starožidovskoga [[Biblija|biblijskog]] poimanja, koje je Isus naukovao, s [[Grčka filozofija|grčkom filozofijom]]. Takva je zamisao zagrobnoga života iskrsnula među kršćanima grčke kulture tek nekoliko desetljeća nakon Krista, a zatim se naknadno pripisivala Isusu.<ref name=":2" />
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]
4jvn91qyj5i3l5hudhhz1qbs68k5feh
Orenburg
0
17616
7088192
6212253
2024-12-14T09:10:13Z
Stanccco
316425
/* Zemljopisne odrednice */
7088192
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje
| ime =Orenburg
| ime_genitiv =Orenburga
| izvorno_ime =<small>Оренбург</small>
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =
| slika_panorama =Orenburg Drama Theatre.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =Orenburško dramsko kazalište
| slika_zastava =Flag of Orenburg.svg
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Coat of Arms of Orenburg.png
| slika_grb_veličina =60px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_karta =RussiaOrenburg2007-01.png
| veličina_karte =280px
| opis_karte =Položaj Orenburške oblasti u Rusiji
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =51
| širina-minute =46
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =55
| dužina-minute =06
| dužina-oznaka =E
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|border]] [[Rusija]]
| lokacija1_ime =[[Ruski federalni subjekti|Federalni subjekt]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Orenburg Oblast.svg|20px|border]] [[Orenburška oblast]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =[[1743.]]
| utemeljenje1_ime =Prijašnji nazivi
| utemeljenje1_datum =<small>([[1938.]] – [[1957.]]) - Čkalov (prema pilotu [[Valerij Čkalov|Valeriju Čkalovu]])</small>
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =Jurij Mišerjakov
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =300 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =150 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina =[[2008.]]
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =526.430
| stanovništvo_gustoća =1.755 stanovnika/km<sup>2</sup>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =Ekaterinburško vrijeme
| utc_pomak =+5
| vremenska_zona_DST =Ekaterinburško ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST =+6
| poštanski_broj =460000
| pozivni_broj =+7 3532
| gradovi_prijatelji =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica =[http://www.admin.orenburg.ru/ orenburg.ru]
| bilješke =
}}
'''Orenburg''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Оренбург) je grad na rijeci [[Ural (rijeka)|Uralu]]. Upravno je središte [[Orenburška oblast|Orenburške oblasti]] unutar [[Privolški savezni okrug|Privolškog saveznog okruga]], u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]. Prema popisu iz [[2008.]] godine, grad je imao 526.430 stanovnika.
==Zemljopisne odrednice==
Orenburg se nalazi 1478 km istočno od Moskve, na {{coor dm|51|46|N|55|06|E|}}. Leži na rijeci Ural, blizu granice s [[Kazahstan]]om, na krajnjem istoku [[Europa|Europe]]. Kazaška [[stepa]] počinje samo nekoliko desetaka kilometara južno od grada. Ukupna površina gradskog područja je 300 [[Četvorni kilometar|km²]].
Grad ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s blagom [[Suša|sušnom]] tendencijom. Ljeti je količina [[oborina]] prilično mala, zbog relativno visokih temperatura. Zime su dosta hladne, a temperatura se rijetko penje iznad -10 °C. Snijeg pokriva tlo u prosjeku 134 dana godišnje. Prosječna visina snijega u [[Veljača|veljači]] iznosi 26 cm, dok je najveća zabilježena visina snijega bila 136 cm.
Prosječna temperatura u [[Siječanj|siječnju]] je -11,27 °C, a u [[Srpanj|srpnju]] 21,79 °C.<ref>[http://www.gaisma.com/en/location/orenburg.html "Orenburg, Russia - Sunrise, sunset, dawn and dusk times, table"]</ref>
== Povijest ==
[[Rusko Carstvo]] je planiralo izgradnju istočnog pograničnog utvrđenog grada u regiji Južni Ural. Trebao je biti nazvan ''Orenburg'' [[1734.]] Naseljenici su izvorno osnovali naseobinu [[1735.]] na ušću rijeke [[Or]] u rijeku Ural. Ime grada znači "tvrđava na Oru", budući je "Burg" [[Njemački jezik|njemački]] naziv za utvrđeni grad. Ovo naselje je promijenilo svoje ime [[1739.]] u [[Orsk]]. Bilo je pokušaja osnivanja još jednog Orenburga na mjestu zvanom [[Krasnogar]], ili "Crvenom Brdu" [[1741.]], ali ovo naselje nije uspjelo opstati. Treći Orenburg je uspješno utemeljen [[1743.]] na njegovom današnjem mjestu, približno 250 km nizvodno rijekom Uralom od Orska.
Ovaj treći Orenburg je funkcionirao kao važna vojna ispostava na međi s nomadskim [[Kozaci]]ma. Postao je središte Orenburških Kozaka. Nakon uključenja središnje Azije u Rusko carstvo, Orenburg se pretvara u trgovačku postaju i bitno željezničko čvorište na putu prema novih središnjeazijskim posjedima i prema [[Sibir]]u.
Orenburg je jedno vrijeme bio i glavni grad [[Kirgiska ASSR|Kirgiske ASSR]] (u današnjem [[Kazahstan]]u) unutar Rusije [[1920.]] – [[1925.]] Kada je ta republika preimenovana u [[Kazačka ASSR|Kazačku ASSR]] [[1925.]], Orenburg se ponovno pridružio "užoj" Rusiji, a [[Alma-Ata]] (današnji [[Almaty]]) je postao novi glavni grad. Iako je republika postala [[Kazačka SSR]] [[1936.]], Orenburg je ostao u Rusiji.
Od [[1938.]] do [[1957.]] grad je nosio ime '''Čkalov''' (Чкалов), prema slavnom [[SSSR|sovjetskom]] testnom pilotu [[Valerij Čkalov|Valeriju Čkalovu]].
Udaljenost grada od [[Treći Reich|nacističke]] invazije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], navela je brojne sovjetske tvrtke da pobjegnu ondje, pomogavši tako gospodarski rast grada.
==Gospodarstvo==
Poduzeće ''Orenburgenergy'' jedno je od većih energetskih poduzeća u Rusiji. Značajne djelatnosti su i eksploatacija [[Prirodni plin|prirodnog plina]] i [[Nafta|nafte]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gazprom.ru/articles/oren_00.shtml |title=Orenburggazprom |archive-url=https://web.archive.org/web/20080416164814/http://www.gazprom.ru/articles/oren_00.shtml |archive-date=16. travnja 2008. |access-date=19. studenoga 2008.}}</ref><ref>[http://www.orenburgneft.ru/ ''Orenburgneft'']</ref>
Zračna luka Orenburg je jedna od većih u ovom dijelu Rusije. Grad je poznat i po vojnoj zrakoplovnoj bazi za obuku pilota, gdje se školovao i [[Jurij Gagarin]].
==Kultura==
U gradu se nalaze Orenburško dramsko kazalište, opera, Tatarsko dramsko kazalište i kazalište lutaka Pierrot.
Poznati [[Violončelo|violončelist]] [[Mstislav Rostropovič]] podrijetlom je iz Orenburga, gdje je u djetinjstvu jedno vrijeme i živio.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.admin.orenburg.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090402050512/http://www.admin.orenburg.ru/ |date=2. travnja 2009. }} {{ru icon}}
*[http://www.orenburg.ru/city/history_eng.html Povijest Orenburga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080313152647/http://www.orenburg.ru/city/history_eng.html |date=13. ožujka 2008. }} {{eng oznaka}}
[[Kategorija:Gradovi u Orenburškoj oblasti]]
42dfmp8fn5397l21rn0nszwpagpn8e5
7088208
7088192
2024-12-14T09:28:54Z
Hijerovit
263374
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7088208
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje
| ime =Orenburg
| ime_genitiv =Orenburga
| izvorno_ime =<small>Оренбург</small>
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =
| slika_panorama =Orenburg Drama Theatre.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =Orenburško dramsko kazalište
| slika_zastava =Flag of Orenburg.svg
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Coat of Arms of Orenburg.png
| slika_grb_veličina =60px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_karta =RussiaOrenburg2007-01.png
| veličina_karte =280px
| opis_karte =Položaj Orenburške oblasti u Rusiji
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =51
| širina-minute =46
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =55
| dužina-minute =06
| dužina-oznaka =E
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|border]] [[Rusija]]
| lokacija1_ime =[[Ruski federalni subjekti|Federalni subjekt]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Orenburg Oblast.svg|20px|border]] [[Orenburška oblast]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =[[1743.]]
| utemeljenje1_ime =Prijašnji nazivi
| utemeljenje1_datum =<small>([[1938.]] – [[1957.]]) - Čkalov (prema pilotu [[Valerij Čkalov|Valeriju Čkalovu]])</small>
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =Jurij Mišerjakov
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =300 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =150 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina =[[2008.]]
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =526.430
| stanovništvo_gustoća =1.755 stanovnika/km<sup>2</sup>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =Ekaterinburško vrijeme
| utc_pomak =+5
| vremenska_zona_DST =Ekaterinburško ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST =+6
| poštanski_broj =460000
| pozivni_broj =+7 3532
| gradovi_prijatelji =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica =[http://www.admin.orenburg.ru/ orenburg.ru]
| bilješke =
}}
'''Orenburg''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Оренбург) je grad na rijeci [[Ural (rijeka)|Uralu]]. Upravno je središte [[Orenburška oblast|Orenburške oblasti]] unutar [[Privolški savezni okrug|Privolškog saveznog okruga]], u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]. Prema popisu iz [[2008.]] godine, grad je imao 526.430 stanovnika.
==Zemljopisne odrednice==
Orenburg se nalazi 1478 km jugoistočno od Moskve, na {{coor dm|51|46|N|55|06|E|}}. Leži na rijeci Ural, blizu granice s [[Kazahstan]]om, na krajnjem istoku [[Europa|Europe]]. Kazaška [[stepa]] počinje samo nekoliko desetaka kilometara južno od grada. Ukupna površina gradskog područja je 300 [[Četvorni kilometar|km²]].
Grad ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s blagom [[Suša|sušnom]] tendencijom. Ljeti je količina [[oborina]] prilično mala, zbog relativno visokih temperatura. Zime su dosta hladne, a temperatura se rijetko penje iznad -10 °C. Snijeg pokriva tlo u prosjeku 134 dana godišnje. Prosječna visina snijega u [[Veljača|veljači]] iznosi 26 cm, dok je najveća zabilježena visina snijega bila 136 cm.
Prosječna temperatura u [[Siječanj|siječnju]] je -11,27 °C, a u [[Srpanj|srpnju]] 21,79 °C.<ref>[http://www.gaisma.com/en/location/orenburg.html "Orenburg, Russia - Sunrise, sunset, dawn and dusk times, table"]</ref>
== Povijest ==
[[Rusko Carstvo]] je planiralo izgradnju istočnog pograničnog utvrđenog grada u regiji Južni Ural. Trebao je biti nazvan ''Orenburg'' [[1734.]] Naseljenici su izvorno osnovali naseobinu [[1735.]] na ušću rijeke [[Or]] u rijeku Ural. Ime grada znači "tvrđava na Oru", budući je "Burg" [[Njemački jezik|njemački]] naziv za utvrđeni grad. Ovo naselje je promijenilo svoje ime [[1739.]] u [[Orsk]]. Bilo je pokušaja osnivanja još jednog Orenburga na mjestu zvanom [[Krasnogar]], ili "Crvenom Brdu" [[1741.]], ali ovo naselje nije uspjelo opstati. Treći Orenburg je uspješno utemeljen [[1743.]] na njegovom današnjem mjestu, približno 250 km nizvodno rijekom Uralom od Orska.
Ovaj treći Orenburg je funkcionirao kao važna vojna ispostava na međi s nomadskim [[Kozaci]]ma. Postao je središte Orenburških Kozaka. Nakon uključenja središnje Azije u Rusko carstvo, Orenburg se pretvara u trgovačku postaju i bitno željezničko čvorište na putu prema novih središnjeazijskim posjedima i prema [[Sibir]]u.
Orenburg je jedno vrijeme bio i glavni grad [[Kirgiska ASSR|Kirgiske ASSR]] (u današnjem [[Kazahstan]]u) unutar Rusije [[1920.]] – [[1925.]] Kada je ta republika preimenovana u [[Kazačka ASSR|Kazačku ASSR]] [[1925.]], Orenburg se ponovno pridružio "užoj" Rusiji, a [[Alma-Ata]] (današnji [[Almaty]]) je postao novi glavni grad. Iako je republika postala [[Kazačka SSR]] [[1936.]], Orenburg je ostao u Rusiji.
Od [[1938.]] do [[1957.]] grad je nosio ime '''Čkalov''' (Чкалов), prema slavnom [[SSSR|sovjetskom]] testnom pilotu [[Valerij Čkalov|Valeriju Čkalovu]].
Udaljenost grada od [[Treći Reich|nacističke]] invazije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], navela je brojne sovjetske tvrtke da pobjegnu ondje, pomogavši tako gospodarski rast grada.
==Gospodarstvo==
Poduzeće ''Orenburgenergy'' jedno je od većih energetskih poduzeća u Rusiji. Značajne djelatnosti su i eksploatacija [[Prirodni plin|prirodnog plina]] i [[Nafta|nafte]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gazprom.ru/articles/oren_00.shtml |title=Orenburggazprom |archive-url=https://web.archive.org/web/20080416164814/http://www.gazprom.ru/articles/oren_00.shtml |archive-date=16. travnja 2008. |access-date=19. studenoga 2008.}}</ref><ref>[http://www.orenburgneft.ru/ ''Orenburgneft'']</ref>
Zračna luka Orenburg je jedna od većih u ovom dijelu Rusije. Grad je poznat i po vojnoj zrakoplovnoj bazi za obuku pilota, gdje se školovao i [[Jurij Gagarin]].
==Kultura==
U gradu se nalaze Orenburško dramsko kazalište, opera, Tatarsko dramsko kazalište i kazalište lutaka Pierrot.
Poznati [[Violončelo|violončelist]] [[Mstislav Rostropovič]] podrijetlom je iz Orenburga, gdje je u djetinjstvu jedno vrijeme i živio.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.admin.orenburg.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090402050512/http://www.admin.orenburg.ru/ |date=2. travnja 2009. }} {{ru icon}}
*[http://www.orenburg.ru/city/history_eng.html Povijest Orenburga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080313152647/http://www.orenburg.ru/city/history_eng.html |date=13. ožujka 2008. }} {{eng oznaka}}
[[Kategorija:Gradovi u Orenburškoj oblasti]]
cybtmp89hkrud7olqwwcm53kzne1emz
Višeslavova krstionica
0
17996
7088221
7078832
2024-12-14T10:28:27Z
RadioElectrico
111026
7088221
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia 20231230 25.jpg|mini|300px|Krstionica kneza Višeslava]]
'''Višeslavova krstionica''' naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje [[knez]] [[Višeslav]], to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka. Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u [[Nin]]u, u baptisteriju.
== Izgled krstionice ==
Krstionica je isklesana iz bloka [[mramor]]a s otoka Prokoneza (Turski: Sraylar) u Mramornom moru, te ima šesterostranični oblik visine 88-89,5 cm i promjera otvora 120 cm; ukupan promjer (uključujući bridove) krstionice je 139-140,3 cm; sami bridovi su debljine 11 - 11,7 cm. Uz bridove stranica reljefno je isklesan po jedan torodirani stupić sa stiliziranim kapitelom, dok je na sredini prednje stranice prikazan procesionalni križ ispunjen hrvatskim tropletom za zavojnicom na kraju triju krakova. Zapremina krstionice je 654 litara vode; teška je 1.149 kg. Za otjecanje vode je na dnu izvedena konusna kružna rupa koja na vrhu ima 26 cm i sužava se potom do promjera od 9 cm. Na stražnjoj plohi (nasuprot onoj na kojoj je isklesan križ) nalazi se na visini od 40,5 cm otov širine 5 i visine 10,4 cm, u kojemu se nekada nalazila olovna cijev za dovod čiste vode.
Uz gornji rub je slovima visine 6 do 6,5 cm stoji natpis na latinskom jeziku u kojemu su neke riječi skraćene (ispuštanjem zadnjih i/ili nekih srednjih slova), koji glasi:
+ HEC FONS NE(M)PE SVM(M)IT INFIRMOS VT REDDAT ILLVMINATOS.
HIC EXPIANT SCELERA SVA QU(O)D [DE PRIMO] SVMPSERVNT PARENTE, VT EFFICIANTVR CHR(ISTI)COLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(M) P(ER)HENNE(M).
HOC IOH(ANNES) PR(ES)B(YTER) SVB TEMPORE VVISSASCLAVO DVCI OPVS BENE CO(M)PSIT DEVOTE IN HONORE[M] VIDELICET S(AN)C(T)I IOH(ANN)IS BAPTISTE VT INTERCEDAT P(RO) EO CLIENTVLOQVE SVO.
Križ na početku natpisa se prema običajima iz doba nastanka čitao sa "In Christi nomine. Amen."
Tj. u prijevodu na hrvatski jezik:
''U Kristovo ime. Amen. Ovaj studenac svakako prima nejake da ih vrati ozarene.''
''Ovdje se odrješuju od opačina svojih koje primiše od praroditelja, da se učine Kristovim štovateljima, spasonosno ispovijedajući Trojicu vjekovječnu.''
''Svećenik Ivan u Višeslavovo doba dobro ukrasi ovo djelo knezu s posvetom, na čast dakako svetomu Ivanu Krstitelju, da zagovora njega [kneza] i štićenika svoga [Ivana].''
Uz gornji vidljivi ostaci metalnih šipki koje su podržavali drvenu kupolu koja je štitila vodu od prašine, ili pak zastore koji su se koristili obzirom da su krštenici ulazili goli da bi na izlasku oblačili krsnu haljinu.<ref>[https://www.vjeraidjela.com/viseslavova-krstionica/ "Višeslavova krstionica"], Petar Marija Radelj, "Vjera i djela", 13. prosinca 2024. Pristupljeno 14. prosinca 2024.</ref>
== Povijest ==
Krstionica je otkrivena u [[Venecija|Veneciji]] [[1853.]] godine, u [[kapucini|kapucinskom]] samostanu Presvetog Otkupitelja na otoku Giudecca, gdje je služila kao spremnik vode za zalijevanje samostanskog vrta. Izgleda da je u Veneciju prenesena iz Nina 1746. godine. Nakon što je 1853. godine prenijeta u muzej Correr, potkraj svibnja [[1942.]] godine ju je na zauzimanje nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|bl. Alojzija Stepinca]] prepustila[[Italija]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], u zamjenu za dvije slike [[Vittore Carpaccio|Vittorea Carpaccia]] iz [[zagreb]]ačke [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerove galerije]] (''Sveti Petar Mučenik'' i ''Sveti Sebastijan'').<ref name="zamjena-269">Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, [https://www.transcultaa.eu/wp-content/uploads/2018/01/AA7-2017-Zamjena-dviju-slika-Vittorea...-Ljerka-Dulibi%C4%87-%E2%80%93-Iva-Pasini-Tr%C5%BEec-.pdf ''Dokumenti o zamjeni dviju slika Vittorea Carpaccia iz Strossmayerove galerije za Višeslavovu, odnosno Krstionicu svećenika Ivana iz Muzeja Correr''], str. 269., ''Ars Adriatica'', 7/2017. (str. 269.-280.), pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref> Krstionica je tada smještena u palaču [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] u [[Zagreb]]u. 1958. godine prenesena je u [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika]] u [[Split]]u, gdje se i danas nalazi.<ref>Petar Marija Radelj, op. cit.</ref> Replika Višeslavove krstionice nalazi se u [[Muzej ninskih starina|Muzeju ninskih starina]], a sadreni odljev u [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteci]] u [[Zagreb]]u.
== Znanstvena rasprava o krstionici ==
Od svoga otkrića polovicom 19. stoljeća, krstionica je potakla znatno zanimanje, te je o njoj pisao [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] koji je držao da se na krstionici spominje [[Zahumlje|zahumski]] knez Višeslav.<ref>I. Kukuljević Sakcinski, ''Narodne novine'', 1853., br. 217; ''Corriere Italiano'', br. 50, Beč 1954; „Izvjestje načelinika družtva g. I. K. S. O svom putovanju u Mletke i Beč god. 1853“, ''Arkiv za povjestnicu jugoslavensku'', III, Zagreb 1956., 336; „Izvjestje o putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim“, ''Arkiv za povjestnicu jugoslavensku'', IV, Zagreb 1857., 390-392.</ref> [[Zadar]]ski povjesničar [[Giuseppe Ferrari-Cupilli]] prvi je iznio tezu o tome da se ova krstionica prvotno nalazila u Ninu i to na temelju danas izgubljenog rukopisa ''Anonim Filippi''.<ref>G. Ferrari-Cupilli, „Su d'un antica vasca battesimale del Museo Correr di Venezia“, ''La voce Dalmatica'', 1/1860., br. 22 (27. X), Zadar, 175-178; H. Morović, „Jedan nestali izvor za kulturnu povijest grada Zadra“, ''Zadarska revija'', god. I/4, Zadar 1952., 36-43.</ref> U tom rukopisu spominjala se krstionica koja se nalazila u ninskom baptisteriju, odakle je odnesena [[1746.]] godine, nakon rušenja zgrade. Prema njezinim stilskim karakteristikama, krstionica se tada smještala na prijelaz iz [[8. stoljeće|8.]] u [[9. stoljeće]].<ref>R. Cattaneo, ''L'architettura in Italia dal sec. VI. al Mille circa'', Venezia 1888., 110-111; E. Stückelberg, ''Langobardische Plastik'', Kempten - München 1909., 72.</ref> [[Franjo Rački]], dokazujući stilsku srodnost s natpisom kneza [[Branimir]]a iz [[Muć]]a, pobijao je povezanost krstionice sa zahumskim Višeslavom, te prvi govori o hrvatskom knezu Višeslavu koji bi se mogao smjestiti nakon kneza [[Muncimir]]a.<ref>F. Rački, ''Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877., 376-377.</ref> Ninsko podrijetlo krstionice prihvatili su ubrzo i ostali hrvatski povjesničari, a [[Luka Jelić]] smatra Višeslava prvim hrvatskim pokrštenim knezom, te započinje [[arheologija|arheološki]] istraživati ninsku katedralu.<ref>L. Jelić, ''Dvorska kapela sv. Križa u Ninu'', Zagreb 1911.</ref>
Nakon dopremanja krstionice u Hrvatsku, [[Mirko Šeper]] vrši stilsku i epigrafsku analizu, te je temeljem analogije s natpisom na [[ciborij]]u prokonzula Grgura smješta u [[11. stoljeće]].<ref>M. Šeper, „Der Taufstein des Kroatischen Fürsten Višeslav aus dem Frühen Mittelalter“, ''Nachrichten des Deutschen Instituts für merowingisch-karolingische Kunstforschung (Archiv Paulus)'', 15-16, Erlangen 1958., 1-2.</ref> Nakon toga članka revidirani su [[1962.]] i rezultati Jelićevih arheoloških istraživanja, pa se došlo do zaključka da krstionica nije prvotno bila u Ninu. Šeperovo mišljenje prihvatila je [[Nada Klaić]].<ref>N. Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971., 197-198.</ref> S druge strane, [[Ljubo Karaman]] stilsko-epigrafskom analizom datira krstionicu u 9. stoljeće.<ref>Lj. Karaman, „O vremenu krstionice kneza Višeslava“, ''Peristil'', III, Zagreb 1960., 107-109.</ref> Početkom toga stoljeća datira krstionicu i [[Janko Belošević]].<ref>J. Belošević, „Počeci kršćanstva u Hrvata u svjetlu arheološke građe“, ''Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (36), Razdio povijesnih znanosti (23)'', Zadar 1997., 132-136.</ref> [[Mirjana Matijević-Sokol]] dokazala je, temeljem detaljne paleografsko-epigrafske analize i usporedbe s ostalim hrvatskim ranosrednjovjekovnim spomenicima, posebice iz Zadra, [[Bijaći|Bijaća]], [[Rižinica|Rižinice]], Muća i [[Uzdolje|Uzdolja]], da je riječ o spomeniku koji spada u hrvatsku epigrafsku baštinu s početka 9. stoljeća, te da ga se najvjerojatnije valja smjestiti u Nin gdje je bila najstarija hrvatska [[biskupija]] izvan dalmatinskih bizantskih gradova, jer sam natpis upućuje na to da je upućen tek pokrštenoj vladarskoj eliti i odaje značajke franačkoga utjecaja koji se tada tim krajem širio putem redovnika germanskog podrijetla.<ref>Mirjana Matijević Sokol, "Krsni zdenac Hrvata. Paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava", ''Croatica Christiana Periodica'' 59 (2007) 18-23.</ref>
U srpskoj historiografiji ova se krstionica nekada dovodila u vezu sa srpskim knezom Višeslavom kojega spominje samo [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome spisu ''[[O upravljanju carstvom]]''. Međutim, od kada je utvrđeno da je bio u pitanju po svemu sudeći pogrešni prijevod, te pravo ime vladara glasilo ''Vojislav'', ta mogućnost je u potpunosti isključena.<ref>Tibor Živković, [http://www.academia.edu/1231887/De_Conversione_Croatorum_et_Serborum ''De Conversione Croatorum et Serborum''], Beograd, 2012.</ref>
Po izvješćima crkvenih [[vizitacija]] iz [[1579.]], [[1603.]] i [[1670.]] godine u Ninu se doista nalazila krstionica koja opisom odgovara ovoj Višeslavovoj.<ref>A. R. Filipi, „Ninske crkve u dokumentima iz godine 1575. i 1603.“, ''Povijest grada Nina'', Zadar, 1969., str. 559.</ref>
== Natpis ==
Uz rub krstionice stoji natpis:{{sfn|D.S. Iv.|1976|p=198}}
{| class="toccolours" style="width: 500px; margin: 0 0 0em 0em; float:center; text-align:center;"
|'''+ HEC FONS NE(M)PE SVMIT INFIRMOS VT REDDAT ILLVMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SVA QV(O)D [DE PRIMO] SVMPSERVNT PARENTE, VT EFFICIANTVR XP(ISTI)COLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(M) P(ER)HENNE(M). HOC IOH(ANNES) PR(ES)B(YTER) SVB TEMPORE VVISSASCLAVO DVCI OPVS BENE CO(M)PSIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET S(AN)C(T)I IOH(ANN)IS BAPTISTE, VT INTERCEDAT P(RO) EO CLIENTVLOQVE SVO.'''
|}
{| class="toccolours" style="width: 500px; margin: 0 0 0em 0em; float:center; text-align:center;"
|'''+ OVO VRELO PRIMA NEMOĆNE, DA IH PROSVIJETLI. OVDJE SE ČISTE DUŠE OD ZLOČINA, KOJI POPRIMIŠE OD PRVOG RODITELJA, DA POSTANU KRŠĆANI, SPASONOSNO ISPOVIJEDAJUĆI VJEČNO TROJSTVO. OVO DJELO KRASNO NAPRAVI SVEĆENIK IVAN U VRIJEME KNEZA VIŠESLAVA, IZ POBOŽNOSTI I NA ČAST SV. IVANA KRSTITELJA, DA ZAGOVARA NJEGA I NJEGOVA ŠTIĆENIKA.'''
|}
Natpis je posvetnog karaktera s naglašenom zavjetnom komponentom, pisan u metričkoj formi.
<gallery>
Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia 20231230 25.jpg|HEC FONS NE(M)PE SVMIT INFIRMOS VT REDDAT
Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia 20231230 26.jpg|ILLVMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SVA QV(O)D [DE PRIMO]
Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia 20231230 27.jpg|SVMPSERVNT PARENTE, VT EFFICIANTVR
Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia 20231230 28.jpg|XP(ISTI)COLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(M)
Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia 20231230 29.jpg|P(ER)HENNE(M). HOC IOH(ANNES) PR(ES)B(YTER) SVB TEMPORE VVISSA-
Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia 20231230 24.jpg|SCLAVO DVCI OPVS BENE CO(M)PSIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET S(AN)C(T)I IOH(ANN)IS BAPTISTE, VT INTERCEDAT P(RO) EO CLIENTVLOQVE SVO.
</gallery>
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=D.S. Iv. |date=1976 |title=Nekoliko podataka sa starih ploča i listova |url=https://hrcak.srce.hr/file/134829 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=11 |number=3 |pages=197–200}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Baptismal font of Prince Višeslav}}
[[Kategorija:Nin]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski spomenici na latinici]]
t30kldu6tzi2zmwcx8vc8ckzm57rbhq
Hrizip
0
19159
7087990
6569879
2024-12-13T22:44:37Z
Argo Navis
852
7087990
wikitext
text/x-wiki
{{Filozof
| regija = Antička filozofija
| era =
| slika = Chrysippos BM 1846.jpg
| opis_slike = '''Hrizip''' ([[Britanski muzej|British Museum]])
| ime = Hrizip
| rođenje = oko [[280. pr. Kr.]]
| smrt = oko [[207. pr. Kr.]]
| škola_tradicija = [[Stoicizam]]
| glavni_interesi = [[logika]], [[etika]], [[religija]], [[fizika]]
| poznate_ideje = oblikovanje stoicizma u sustav
| utjecaji = [[Zenon Kitijski]], [[Kleant]]
| utjecao_na = cijelu stoičku školu
}}
'''Hrizip iz Solija''' ([[Grčki jezik|grč.]]: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, latinizirano: ''Chrysippos ho Soleus'', oko 280 – oko 207. pr. Kr.){{Efn|Prema [[Apolodor iz Atene|Apolodoru iz Atene]] (citiranog kod [[Diogen Laertije|Diogena Laertija]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 184), umro je u 73. godini života tijekom 143. [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] (208–204. pr. Kr.). Stoga se njegov datum rođenja smješta između 281. i 277. pr. Kr. Manje su vjerojatni izvještaji kod [[Lukijan|Pseudo-Lukijana]] ('' Macr. '' 20) da je umro u dobi od 81 godine i kod [[Valerije Maksim|Valerija Maksima]] (''Factorum ac dictorum memorabilium libri IX, VIII, 7'') da je još uvijek pisao u dobi od 80 godina.}} bio je [[Stara Grčka|starogrčki]] [[Stoicizam|stoički]] [[filozofija|filozof]]. Rođen je u [[Soli (Kilikija)|Soliju]] u [[Cilicija|Ciliciji]], ali se kao mladić preselio u [[Atena (polis)|Atenu]], gdje je postao [[Kleant]]ov učenik u stoičkoj školi. Kada je Klant oko [[230. pr. Kr.]] umro, Hrizip ga je naslijedio kao treći po redu vođa te škole. Bio je poznat kao izuzetno plodan pisac, u je svojim radovima proširio temeljna učenja osnivača škole [[Zenon Kitijski|Zenona Kitijskoga]]. Zbog toga se smatra drugim ocem stoicizma i jednim od najzaslužnijih za to da je upravo stoicizam nekoliko stoljeća bio među najutjecajnijim filozofskim pokretima [[Stara Grčka|grčko]]-[[Antički Rim|rimskoga]] svijeta.<ref>{{harvnb|Dorandi|1999|p=40}}</ref>
Hrizip se uspješno bavio [[logika|logikom]], [[Epistemologija|teorijom spoznaje]], [[etika|etikom]] i [[fizika|fizikom]]. Stvorio je izvorni sustav [[Propozicijska logika|propozicijske logike]] kako bi bolje razumio djelovanje svemira i ulogu čovječanstva u njemu. Držao se [[Determinizam|determinističkog]] pogleda na sudbinu, ali je unatoč tome dopuštao osobnu slobodu u mislima i djelovanju. Smatrao je da ovisi o razumijevanju prirode svemira i podučavao je terapiju istrebljenja [[Stoičke strasti|neposlušnih strasti]] koje tište i slamaju dušu. Potaknuo je uspjeh stoicizma kao jednoga od najutjecajnijih filozofskih pokreta tijekom idućih stoljeća u [[Stara Grčka|grčkome]] i [[Antički Rim|rimskome]] svijetu.
Od njegovih pisanih djela, sačuvani su samo fragmenti. Nedavno su među [[papirus|papirusima]] u [[Herkulanej|Herkulaneju]] otkriveni odlomci nekih njegovih djela.<ref name="fitzgerald">"Prvo od dva ili tri djelomično sačuvana Hrizipova djela jesu njegova ''Logička pitanja'', sadržana u PHerc. 307 ... Drugo djelo je ''O proviđenju'', sačuvano in PHerc 1038 i 1421 ... A treće djelo, najvjerojatnije Hrizipovo, sačuvano je u PHerc. 1020"; {{Harvnb|Fitzgerald|2004|p=11}}</ref>
==Život==
Hrizip je bio [[Fenicija|feničkog]] podrijetla,<ref>{{cite book |last1=Woolmer |first1=Mark |title=A Short History of The Phoenicians |publisher=I.B. Tauris (2017) |isbn=9781786722171}}</ref> sin Apolonija iz [[Tars|Tarsa]], rođen u mjestu [[Soli (Kilikija)|Soliju]] u [[Cilicija|Ciliciji]].<ref>{{Harvnb|Gould|1970|p=7}}, gdje se citira Diogen Laertije, VII, 179; [[Galen]], ''Protreptik'', 7; ''De differentia pulsuum'', 10.</ref> Bio je "u tijelu neugledan"<ref name="laertius182">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 182.</ref> i navodno je trenirao kao trkač na duge staze.<ref name="laertius179">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 179.</ref> Još kao mladić izgubio je značajnu naslijeđenu imovinu, koju mu je zaplijenila kraljevska riznica.<ref name="laertius181">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 181.</ref> Hrizip se preselio u [[Atena (polis)|Atenu]], gdje je postao učenik [[Kleant|Kleanta]], koji je tada bio poglavar ([[sholarh]]) stoičke škole.<ref name="laertius179"/> Vjeruje se da je pohađao tečajeve [[Arkesilaj|Arkesilaja]] i njegovog nasljednika [[Likad iz Kirene|Likada]] u [[Platonova akademija|Platonovoj akademiji]].<ref name="laertius184">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 184.</ref>
Hrizip se svom snagom bacio na proučavanje stoičkog sustava. Među suvremenicima uživao je veliki ugled kao učenjak.<ref name="laertius179"/> Istjecao se intelektualnom odvažnošću i samopouzdanjem, a njegovo oslanjanje na vlastite sposobnosti pokazalo se, između ostalog, u zahtjevu koji je navodno uputio Kleantu: "Daj mi principe i sam ću pronaći dokaze".<ref name="laertius179"/> Naslijedio je Kleanta na mjestu voditelja stoičke škole kad je Kleant umro oko [[230. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Chrysippus of Soli - Delle Vite de Filosofi di Diogene Laertio 1606.png|thumb|right|Posljednji trenuci Hrizipova života. Gravura iz 1606.]]Hrizip je bio plodan pisac. Navodi se da je rijetko prošao dan a da nije napisao 500 redaka,<ref name="laertius181"/> a napisao je više od 705 djela.<ref name="laertius180">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 180.</ref> Njegova želja da bude sveobuhvatan značila je to da se zauzimao za obje strane argumenta,<ref name="laertius184"/> a njegovi protivnici optuživali su ga da svoje knjige puni citatima drugih.<ref>[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 181; X, 26–27.</ref> Smatrali su da mu je govor razliven i nejasan, a stil nepažljiv, ali njegove su sposobnosti bile visoko cijenjene i postao je istaknuti autoritet stoičke škole.<ref name="davidson614">{{Harvnb|Davidson|1908|p=614}}</ref>
Umro je tijekom 143. [[Olimpijske igre|olimpijskih igara]] (208. – 204. pr. Kr.) u 73. godini života.{{sfn|Dorandi|1999|p=40}} [[Diogen Laertije]] iznosi dva različita izvještaja o njegovoj smrti.<ref name="laertius185">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 185.</ref> Prema prvom izvještaju, Hrizipa je uhvatila vrtoglavica nakon što je na gozbi popio [[Ishrana u staroj Grčkoj|nerazrijeđeno vino]] i ubrzo je umro. Prema drugom izvještaju, gledao je magarca kako jede smokvu i povikao: "A sad dajte magarcu čistog vina da spere smokve" nakon čega je umro u naletu smijeha. Točan razlog zbog kojeg je umro nalazi se u jednom rukopisu i sada je sačuvan u odjeljku br. 1388. [[Nacionalni rimski muzej|Nacionalnog rimskog muzeja]]. Njegov nećak [[Arostokreont]] podigao je kip njemu u čast u atenskoj četvrti [[Kerameik|Kerameiku]].<ref>[[Plutarh]], ''De stoicorum repugnantiis''; [[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 183.</ref> Hrizipa je na mjestu vođe stoičke škole naslijedio njegov učenik [[Zenon iz Tarsa]].<ref>[[Euzebije]], ''[[Praeparatio evangelica]]'', XV, 18; [[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 35.</ref>
Od Hrizipovih spisa nijedno nije sačuvano osim fragmenata citiranih u djelima kasnijih autora poput [[Ciceron|Cicerona]], [[Seneka Mlađi|Seneke]], [[Galen|Galena]], [[Plutarh|Plutarha]] i drugih. Nedavno su među [[Papirus|papirusima]] u [[Herkulanej|Herkulaneju]] otkriveni segmenti iz ''Logičkih pitanja'' i ''O proviđenju''.<ref name="fitzgerald"/> Među papirusima je možda još jedno Hrizipovo djelo.<ref name="fitzgerald"/>
== Filozofija==
Hrizip se dugo i uspješno odupirao napadima [[Platonska akademija|Akademije]]<ref name="ConEWP">"Chrysippus", [[J. O. Urmson]], [[Jonathan Rée]], ''The Concise Encyclopedia of Western Philosophy'', 2005, str. 73–74.</ref> i nadao se ne samo da će obraniti stoicizam od napada iz prošlosti, već i od svih mogućih napada u budućnosti. Uzeo je Zenonova i Kleantova učenja i iskristalizirao ih u ono što je postalo konačni sustav stoicizma.<ref name=ConEWP/> Razradio je stoička [[Stoička fizika|učenja o fizici]] i njihovu [[Epistemologija|teoriju spoznaje]],<ref name="davidson614"/> a stvorio je i velik dio stoičke formalne [[Logika|logike]].<ref name="barnes65">{{Harvnb|Barnes|1999|p=65}}</ref> Ukratko, Hrizip je stvorio ili dovršio stoički sustav kakav je predan potonjim naraštajima. Rečeno je: "Da nema Hrizipa, ne bi postojala ni Stoa".<ref>[[Diogen Laertije]], VII, 183 ({{grč.|εἰ μὴ γὰρ ἦν Χρύσιππος, οὐκ ἂν ἦν στοά}}).</ref>
==Logika==
Hrizip je mnogo napisao na temu [[Logika|logike]] i stvorio sustav [[Propozicijska logika|propozicijske logike]]. [[Aristotel|Aristotelova]] se logika pojma bavila međusobnim odnosima pojmova poput "Sokrat" ili "čovjek" ("svi su ljudi smrtni, Sokrat je čovjek, dakle Sokrat je smrtnik"). Stoička se logika s druge strane bavila međusobnim odnosima propozicija (tj. tvrdnji) poput "dan je" ("ako je dan, svjetlo je; dan je: dakle, svjetlost je").<ref name="sharples24">{{Harvnb|Sharples|2014|p=24}}</ref> Premda su raniji [[Megarska škola|megarski dijalektičari]], primjerice [[Diodor Kron]] i [[Filon iz Megare|Filon]] radili na tom polju, a Aristotelovi učenici [[Teofrast]] i [[Eudem s Rodosa|Eudem]] istraživali [[Hipotetički silogizam|hipotetičke silogizme]],<ref name="johansen466">{{harvnb|Johansen|Rosenmeier|1998|p=466}}</ref> upravo je Hrizip razvio ta načela u koherentni sustav propozicijske logike.<ref name="johansen466"/><ref name="sharples2425">{{harvnb|Sharples|2014|pp=24–25}}</ref>
===Propozicije===
Hrizip je propoziciju definirao kao "ono što se može poreći ili potvrditi onim po čemu je to po sebi" i dao primjere propozicija kao što su "dan je" i "Dion hoda".<ref>{{harvnb|Gould|1970|pp=69–70}}</ref> Razlikovao je jednostavne i nejednostavne propozicije, koje su u modernoj terminologiji poznate kao atomske i molekularne propozicije.<ref name="johansen466"/> Jednostavna propozicija elementarna je izjava kao što je "dan je".<ref name="gould71">{{harvnb|Gould|1970|p=71}}</ref> Jednostavne propozicije povezane su zajedno kako bi stvorile nejednostavne propozicije korištenjem logičkih veza. Hrizip je nabrojao pet vrsta molekularnih propozicija prema vezi koja se koristi da ih spoji:<ref name="gould71"/>
{| class="wikitable" style="margin:1.0em auto;border:1px;background:white;"
!colspan=2 style="background:white;text-align:center;"| Logičke veze
|- style="background:white"
! Vrsta !! Primjer
|-
| ako || '''ako''' je dan, svjetlo je
|-
| i || dan je '''i''' svjetlo je
|-
| ili ... ili || '''ili''' je dan '''ili''' je noć
|-
| budući da || '''budući da''' je dan, svjetlo je
|-
| | više/manje vjerojatno ... nego || '''više vjerojatno''' je dan '''nego''' je noć
|}
Tako je Hrizip nabrojao nekoliko vrsta molekularnih propozicija za koje zna moderna logika, uključujući [[Logička konjunkcija|konjunkciju]], [[Disjunkcija sudova|disjunkciju]] i [[Implikacija sudova|implikaciju]],<ref name="johansen467">{{harvnb|Johansen|Rosenmeier|1998|p=467}}</ref> a Hrizip je pomno proučavao njihove kriterije [[Logička istina|istine]].<ref name="johansen467"/>
===Uvjetne propozicije===
Prvi logičari koji su raspravljali o uvjetnim izjavama bili su [[Diodor Kron]] i njegov učenik [[Filon iz Megare|Filon]]. Pišući petsto godina kasnije, [[Sekst Empirik]] poziva se na raspravu između Diodora i Filona.<ref name="sextus1">[[Sekst Empirik]], ''Postavke pironizma'', II, 110–112; ''Protiv učitelja'', VIII, 112–117.</ref> Filon je sve kondicionale (uvjete) smatrao istinitima, osim onih koji su s ispravnim [[Antecedent (logika)|antecedentom]] imali netočan [[konzekvent]], a to je značilo da je propozicija poput "ako je dan, onda govorim" istinita, osim ako nije dan i ne utihnem.<ref name="sextus2">[[Sekst Empirik]], ''Postavke pironizma'', II, 110–112.</ref> Ali Diodor je tvrdio da je pravi uvjet onaj u kojem uvjetna klauzula nikada ne bi mogla dovesti do neistinitog zaključka – stoga, jer tvrdnja "ako je dan, onda govorim" može biti lažna, ona je nevaljana.<ref name="sextus1"/> Međutim, [[Paradoksalne implikacije|paradoksalne propozicije]] i dalje su bile moguće, kao što je: "ako atomski elementi stvari ne postoje, atomski elementi postoje".<ref name="sextus2"/> Hrizip je usvojio mnogo strože stajalište u vezi s uvjetnim propozicijama, što je takve paradokse onemogućilo:<ref>Kad Sekst Empirik izvještava o različitim kriterijima koje su drevni filozofi nudili za istinitost uvjetnih propozicija, ne spominje Hrizipa po imenu, ali moderni znanstvenici vjeruju da je Hrizip autor ili barem zastupnik ovog gledišta; v. {{Harvnb|Gould|1970|pp=72–82}}</ref> za njega uvjetna je propozicija istinita ako je poricanje konzekventa logički nespojivo s antecendentom.<ref name="johansen468">{{Harvnb|Johansen|Rosenmeier|1998|p=468}}</ref> To odgovara modernoj [[Stroga implikacija|strogoj implikaciji]].<ref name="johansen468"/>
===Silogistika===
Hrizip je razvio silogistiku, tj. sustav [[dedukcija|dedukcije]] u kojem je upotrijebio pet vrsta osnovnih argumenata ili [[Logička forma|oblika argumenata]] koje se nazivaju nedokazivim silogizmima, a koje su igrale ulogu [[Aksiom|aksioma]], te četiri [[pravila zaključivanja]], nazvana temama ('themata'') pomoću kojih se složeni silogizmi mogu svesti na ove aksiome.<ref>[[Susanne Bobzien]], Stoic Syllogistic, ''Oxford Studies in Ancient Philosophy'' 14, 1996, str. 133–192.</ref> Oblici pet nedokazivih silogizama bili su:<ref>[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 79; [[Sekst Empirik]], ''Postavke pironizma'', II, 156–159; cf. ''Protiv učitelja'', VIII, 223 sqq.</ref>''
{| class="wikitable" style="margin:1.0em auto;"
!colspan=2| Naziv<ref>Ovi [[latinski]] nazivi, nepoznati Hrizipu, potječu iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] ({{harvnb|Sharples|2014|p=24}})</ref>
! Opis
! Primjer
|-
|colspan=2| [[Modus ponens]]
|style="white-space:nowrap;"| Ako A, onda B. A. Dakle, B.
| ''Ako je dan, onda je svjetlo. Dan je. Dakle, svjetlo je.''
|-
|colspan=2| [[Modus tollens]]
|style="white-space:nowrap;"| Ako A, onda B. Nije B. Dakle, nije A.
| ''Ako je dan, onda je svjetlo. Nije svjetlo. Dakle, nije dan.''
|-
|rowspan=2| [[Modus ponendo tollens]]
|style="width:1.5em;text-align:center;"| I
|style="white-space:nowrap;"| Nije i A i B. A. Dakle, nije B.
| ''Nije i dan i noć. Dan je. Dakle, nije noć.''
|-
|style="text-align:center;"| II
|style="white-space:nowrap;"| Ili A ili B. A. Dakle, nije B.
| ''Ili je dan ili je noć. Dan je. Dakle, nije noć.''
|-
|colspan=2| [[Modus tollendo ponens]]
|style="white-space:nowrap;"| Ili A ili B. Nije A. Dakle, B je.
| ''Ili je dan ili je noć. Nije dan. Dakle, noć je.''
|}
Od četiri pravila zaključivanja samo su dva sačuvana. Jedno, takozvana prva tema, bilo je pravilo antilogizma. Jedno, tzv. treća tema, bilo je pravilo po kojem su se lančani silogizmi mogli svesti na jednostavne silogizme.<ref>Susanne Bobzien, ''[https://plato.stanford.edu/entries/logic-ancient/#StoSyl/ Ancient Logic: Stoic Syllogistic]''. U: Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy.</ref> Svrha stoičke silogistike nije bila samo stvaranje formalnog sustava. Ona se shvaćala i kao proučavanje djelovanja razuma, božanskog razuma ([[logos|logosa]]) koji upravlja svemirom, čiji su ljudi dio.<ref name="sharples26">{{harvnb|Sharples|2014|p=26}}</ref> Cilj je bio pronaći valjana pravila zaključivanja i oblike dokaza koji će ljudima pomoći da se snađu u životu.<ref name="johansen466"/>
===Druga proučavanja logike===
Hrizip je analizirao [[govor]] i postupanje s imenima i pojmovima.<ref name="davidson614"/> Također je uložio mnogo truda u pobijanje grešaka i [[Paradoks|paradoksa]].<ref name="davidson614"/> Prema Diogenu Laertiju, Hrizip je napisao dvanaest spisa od 23 knjige o [[Paradoks lažljivca|paradoksu lažljivca]], sedam spisa od 17 knjiga o [[Sintaktička dvoznačnost|sintaktičkoj dvoznačnosti]] i još devet djela od 26 knjiga o drugim logičkim zagonetkama.<ref name="barnes71">{{Harvnb|Barnes|1999|p=71}}</ref> Sveukupno je 28 djela ili 66 knjiga posvećeno logičkim zagonetkama ili paradoksima.<ref name="barnes71"/> Hrizip je prvi stoik za kojeg je potvrđena treća od četiri [[Stoičke kategorije|stoičke kategorije]], tj. kategorija "nekako sklon".<ref>Stephen Menn, The Stoic Theory of Categories, in ''Oxford Studies in Ancient Philosophy: Volume XVII: 1999, str. 215–47.</ref> U sačuvanim podacima, Hrizip se često koristi kategorijama ''supstancije'' (ὑποκείμενον) i ''kakvoće'' (ποιόν), ali slabo koristi druge dvije stoičke kategorije – ''nekako sklon'' (πὼς ἔχον) i ''nekako sklon u odnosu na nešto'' (πρός τί πως ἔχον).<ref name="gould107">{{Harvnb|Gould|1970|p=107}}</ref> Nije jasno jesu li ove kategorije imale neki poseban značaj za Hrizipa, a sustavno učenje o kategorijama možda je djelo kasnijih stoika.<ref name="gould107"/>
===Kasnija recepcija===
Hrizip je slovio za jednoga od najistaknutijih logičara drevne Grčke. Kad je [[Klement Aleksandrijski]] htio spomenuti onoga koji je bio učitelj među logičarima, kao što je [[Homer]] bio učitelj među pjesnicima, izabrao je Hrizipa, a ne [[Aristotel|Aristotela]].<ref>[[Klement Aleksandrijski]], ''Stromata'', VII, 16.</ref> Diogen Laertije je napisao: "Bogovi, kad bi prihvatili dijalektiku, ne bi prihvatili nijedan drugi sustav osim Hrizipov".<ref>[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 180.</ref> Hrizipov rad na logici kasnije je zanemaren i zaboravljen. Aristotelova je logika prevladala, dijelom zato što se na nju gledalo kao na praktičniju, a dijelom zato što su je preuzeli [[Novoplatonizam|novoplatonisti]].<ref name="sharples26"/> Još u 19. stoljeću na stoičku se logiku gledalo s prijezirom kao na jalovi formulativni sustav, koji je samo na Aristotelovu logiku primjenjivao novu terminologiju.<ref name="otoole403">{{Harvnb|O'Toole|Jennings|2004|p=403}}</ref> Tek u 20. stoljeću s napretkom logike i suvremenim [[Popozicijski račun|propozicijskim računom]] postalo je jasno da je stoička logika predstavljala značajno postignuće.<ref name="johansen466"/>
==Epistemologija==
Za stoike, mudrac koji posjeduje ispravan razum može razlikovati istinu od pogreške.<ref name="hicks70">{{Harvnb|Hicks|1910|p=70}}</ref> Hrizipova [[Epistemologija|teorija znanja]] bila je [[Empirizam|empirijska]].<ref name="gould90">{{Harvnb|Gould|1970|p=90}}</ref> [[Osjeti|Osjetila]] prenose poruke iz vanjskog svijeta, a njihove se poruke ne kontroliraju upućivanjem na urođene ideje, već njihovom usporedbom s prethodnim porukama pohranjenim u umu.<ref name="gould90"/> [[Zenon Kitijski|Zenon]] je dojmove osjetila definirao kao "dojam u duši",<ref name="stock22">{{Harvnb|Stock|1908|p=22}}</ref> a [[Kleant]] je to doslovno protumačio usporedivši dojam u duši s otiskom koji [[pečat]] ostavlja na vosku.<ref name="zeller77">{{Harvnb|Zeller|1880|p=77}}</ref> Hrizip je to radije smatrao prepravkom ili promjenom u duši;<ref name="stock22"/> to jest, duša prima promjenu od svakog vanjskog predmeta koji na nju djeluje, baš kao što zrak prima bezbrojne udare kad mnogi ljudi odjednom govore.<ref name="stock22"/>
Kad prima neki dojam, duša je čisto pasivna i dojam otkriva ne samo vlastito postojanje, već i svoj uzrok, baš kao što svjetlost prikazuje sebe i elemente koji se u njoj nalaze.<ref name="stock22"/> Moć imenovanja predmeta počiva u razumijevanju. Prvo mora doći dojam, a razumijevanje, koje ima moć izricanja, izražava u govoru djelovanje koje je primilo od tog predmeta.<ref name="stock23">{{Harvnb|Stock|1908|p=23}}</ref> Istinske predodžbe razlikuju lažnih korištenjem pamćenja, klasifikacijom i usporedbom.<ref name="gould90"/> Ako su osjetilni organi i um zdravi i pod uvjetom da se vanjski objekt zaista može vidjeti ili čuti, predodžba, zbog svoje jasnoće i različitosti, ima moć iznuditi pristanak koji uvijek leži u našoj moći, naime da se pristanak da ili da se odrekne.<ref>{{Harvnb|Hicks|1911|p=946}}</ref> U kontekstu u kojem se ljudi razumiju kao racionalna bića iz tih se pojmova razvija razum.<ref name="hicks66">{{Harvnb|Hicks|1910|p=66}}</ref>
==Fizika==
[[Datoteka:Chrysippus of Soli.jpg|thumb|Mramorna [[Poprsje|bista]] Hrizipa, rimska kopija [[Helenizam|helenističkog]] izvornika ([[Louvre]]).|333x333px]]
Hrizip je inzistirao na organskom jedinstvu [[Svemir|svemira]], kao i na korelaciji i međusobnoj ovisnosti svih njegovih dijelova.<ref>[[Ciceron]], ''[[De natura deorum|O prirodi bogova]]'', II, 19.</ref> Rekao je da je svemir "duša i vodič samog sebe".<ref>[[Plutarh]], [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A2008.01.0389%3Asection%3D41 ''De Stoicorum repugnantiis'', 41.]</ref> Slijedeći Zenona, Hrizip je vatreni dah ili [[Eter (fizika)|eter]] odredio kao temeljnu supstanciju svemira.<ref>{{Harvnb|Hicks|1911|p=944}}</ref> Predmeti se sastoje od inertne bezoblične materije, a obavještena duša, "[[Pneuma (stoicizam)|pneuma]]", daje oblik nediferenciranoj materiji.<ref name="otoole431">{{Harvnb|O'Toole|Jennings|2004|p=431}}</ref> ''Pneuma'' prožima svu supstanciju i održava jedinstvo svemira i čini [[Duša|dušu]] ljudskog bića.<ref name="otoole431"/>
[[Osnovni elementi]] međusobno se mijenjaju postupkom [[Kondenzacija|kondenzacije]] i razrjeđivanja.<ref name="stock79">{{Harvnb|Stock|1908|p=79}}</ref> [[Vatra]] se prvo učvrsti i prijeđe u [[zrak]]; zatim zrak u [[Voda|vodu]]; i na kraju, voda u [[Tlo|zemlju]]. Proces rastvaranja odvija se obrnutim redoslijedom: zemlja se razrjeđuje u vodu, voda u zrak i zrak u vatru.<ref name="stock79"/>
Hrizip je ljudsku dušu podijelio na osam sposobnosti: pet osjetila, moć [[Reprodukcija|reprodukcije]], moć [[Govor|govora]] i "vladajući dio" koji se nalazi u prsima, a ne u glavi.<ref name="sharples67">{{Harvnb|Sharples|2014|p=67}}</ref> Pojedine su duše propadljive, ali prema stajalištu koje potječe od Hrizipa, duše mudrih ljudi preživljavaju duže nakon njihove smrti.<ref name="sharples67"/> Međutim, nijedna pojedinačna duša ne može preživjeti izvan [[Ekpiroza|periodičnog požara]], kada se svemir [[Palingeneza|obnavlja]].<ref name="sharples67"/>
===Sudbina===
Za Hrizipa, sve se događa prema sudbini: ono što se čini slučajnim, uvijek ima neki skriveni uzrok.<ref name="zeller178">{{Harvnb|Zeller|1880|p=178}}</ref> Jedinstvo svijeta sastoji se u lančanoj ovisnosti uzroka o uzroku.<ref name="zeller176">{{Harvnb|Zeller|1880|p=176}}</ref> Ništa se ne može dogoditi bez dovoljnog razloga.<ref name="zeller175">{{Harvnb|Zeller|1880|p=175}}</ref> Prema Hrizipu, svaka je tvrdnja istinita ili lažna, a to se mora odnositi i na buduće događaje:<ref name="zeller174">{{Harvnb|Zeller|1880|p=174}}</ref>
{{quote|Ako bilo koji pokret postoji bez uzroka, tada neće svaka propozicija biti ili istinita ili lažna. Jer ono što nema učinkovite uzroke nije ni istina ni laž. Ali svaka je propozicija ili istinita ili lažna. Stoga nema pokreta bez uzroka. A ako je tome tako, tada svi učinci svoje postojanje duguju prethodnim uzrocima. A ako je tome tako, sve se stvari događaju sudbinom. Iz toga slijedi da sve što se događa, događa se sudbinom.|[[Ciceron]], ''O sudbini'', 20–21.}}
Stoički pogled na sudbinu u potpunosti se temelji na pogledu na svemir u cjelini. Pojedinačne stvari i osobe promatraju se samo kao ovisni dijelovi ove cjeline.<ref name="zeller177">{{Harvnb|Zeller|1880|p=177}}</ref> Sve je u svakom pogledu određeno ovim odnosom i prema tome podliježe općem poretku svijeta.<ref name="zeller176"/>
Ako su njegovi protivnici stavili primjedbu da, ako je sve određeno sudbinom, ne postoji individualna odgovornost, jer ono što je nekoć bilo unaprijed određeno mora se dogoditi, pa što bude, Hrizip je odgovorio da treba razlikovati jednostavnu i složenu predodređenost.<ref name="zeller181">{{Harvnb|Zeller|1880|p=181}}</ref> Čovjek se može razboljeti po sudbini, bez obzira na sve, ali ako je oporavak osobe povezan sa savjetovanjem s liječnikom, savjetovanje s liječnikom je suđeno da se dogodi zajedno s oporavkom te osobe, a to postaje složena činjenica.<ref name="kenny195">{{Harvnb|Kenny|2006|p=195}} gdje se citira [[Ciceron]], ''O sudbini'', 28–29.</ref> O svim ljudskim postupcima, zapravo o našoj sudbini, odlučuje naš odnos prema stvarima,<ref name="zeller182">{{Harvnb|Zeller|1880|p=182}}</ref> odnosno, kako je to rekao Hrizip, događaji se "događaju kombiniranom sudbinom" ili "suodređenjem":<ref name="kenny195"/>
{{quote|Kad se uništi nečiji ogrtač, kaže on, to nije jednostavno suđeno, već se događa kombiniranom sudbinom da se o njemu vodi briga, a nekome tko se spasi od svojih neprijatelja, to je suodređeno njegovim bijegom od tih neprijatelja; a rađanje djece istodobno je suodređeno sudbinom da se spava sa ženom. ... Jer mnoge se stvari ne mogu dogoditi bez naše volje i uistinu bez velike želje i revnosti za tim stvarima, jer je, kaže, bilo suđeno da se te stvari dogode zajedno s tim osobnim naporima. ... Ali to će biti u našoj moći, kaže on, s tim što će ono što je u našoj moći biti uključeno u sudbinu.<ref>[[Diogenijan]], citiran kod [[Euzebije|Euzebija]], ''[[Praeparatio evangelica]]'', VI, 8, naveden u {{harvnb|Inwood|Gerson|1997|p=190}}</ref>}}
Stoga su naša djelovanja unaprijed određena i povezana su uzročno-posljedično sa sveobuhvatnom mrežom sudbine, ali unatoč tome moralna odgovornost kako reagiramo na dojmove ostaje naša.<ref>{{Harvnb|Brunschwig|Sedley|2003|p=172}}</ref> Jedna moć koja sve određuje djeluje svugdje, u svakom određenom biću u skladu s njegovom prirodom, bilo u racionalnim ili iracionalnim stvorenjima ili u anorganskim predmetima.<ref name="zeller179">{{Harvnb|Zeller|1880|p=179}}</ref> Svaka radnja događa se suradnjom uzroka, ovisno o prirodi stvari i karakteru onoga što djeluje.<ref name="zeller179"/> Naša bi djelovanja bile nedobrovoljna samo ako bi ih proizveli sami vanjski uzroci, bez ikakve suradnje naše volje s vanjskim uzrocima.<ref name="zeller179"/> [[Vrlina]] i porok postavljeni su kao stvari u našoj moći i za njih smo shodno tome odgovorni.<ref name="zeller180">{{Harvnb|Zeller|1880|p=180}}</ref> Moralna odgovornost ovisi samo o [[Slobodna volja|slobodi volje]], a ono što proizlazi iz naše volje jest naše, bez obzira je li nam je moguće postupati drugačije ili ne.<ref name="zeller180"/> Ova prilično suptilna pozicija koja pokušava uskladiti determinizam s ljudskom odgovornošću poznata je pod nazivom "meki determinizam" ili [[Kompatibilizam|kompatibilizam]].<ref>{{Harvnb|Gould|1970|p=152, note 3}}</ref>
===Proricanje===
[[File:Kleromanteia.jpg|right|thumb|[[Kleromancija]] u staroj Grčkoj. Hrizip je prihvaćao [[proricanje]] kao dio [[Uzročni lanac|uzročnog lanca]] sudbine.]]
Hrizip je tvrdio da sudbina postoji i na temelju [[Proricanje|proricanja]], za koju je smatrao da postoje dobri dokazi.<ref name="gould144-5">{{Harvnb|Gould|1970|pp=144–145}}</ref> Ne bi bilo moguće da [[Prorok|proroci]] predviđaju budućnost ako je sama budućnost slučajna.<ref name="zeller175"/> Vjerovao je da su [[Omen|omeni]] i predznaci prirodni simptomi određenih pojava.<ref name="hicks947">{{Harvnb|Hicks|1911|p=947}}</ref> Mora postojati bezbroj naznaka tijeka proviđenja, većinom neopaženih, budući da su ljudi spoznali značenje tek nekoliko znakova.<ref name="hicks947"/> Onima koji tvrde da je proricanje suvišno jer su svi događaji unaprijed određeni, odgovorio je da su u lanac uzročnosti uključeni i proricanje i naše ponašanje nakon što proricanjem primimo obavijest o onome što predstoji.<ref name="hicks947"/>
===Bog===
Stoici su vjerovali da je svemir [[Bog]], a Hrizip je tvrdio da je "sam svemir Bog i sveopći izljev njegove duše".<ref name="cicerodenati15">[[Ciceron]], ''[[De natura deorum|O prirodi bogova]]'', I, 15.</ref> To je vodeće načelo svemira, "koje djeluje u umu i razumu, zajedno s čitavom prirodom i cjelinom koja obuhvaća sve postojanje".<ref name="cicerodenati15"/> Na temelju tih vjerovanja, fizičar i filozof [[Max Bernhard Weinstein]] klasificirao je Hrizipa kao [[Panteizam|panteista]].<ref>Max Bernhard Weinsten, ''Welt- und Lebensanschauungen, Hervorgegangen aus Religion, Philosophie und Naturerkenntnis'' ("Pogledi na svijet i život, nastali iz religije, filozofije i prirode") (1910), str. 233: "Taj je panteizam, za koji se kaže da potječe od Hrizipa (iz Soloija 280–208. pne.), već poveznica s [[Emanacija|emanizmom]]; Bog je svijet utoliko što je ovaj nastao i proizlazi iz njegove tvari kompresijom i hlađenjem, a on se i dalje širi kroz njega poput zraka svoje supstancije".</ref>
Hrizip je pokušao dokazati postojanje Boga koristeći se [[Teleološki argument|teleološkim argumentom]]:
{{quote|Ako postoji nešto što čovječanstvo ne može proizvesti, biće koje ga proizvede bolje je od čovječanstva. Ali čovječanstvo ne može proizvesti stvari koje se nalaze u svemiru – nebeska tijela itd. Biće, dakle, koje ih proizvede superiorno je u odnosu na čovječanstvo. Ali tko je tu superiorniji od čovječanstva, osim Boga? Prema tome, Bog postoji.<ref>[[Ciceron]], ''[[De natura deorum|O prirodi bogova]]'', III, 10; cf. II, 6 za potpuniju obradu ovog argumenta.</ref>}}
Hrizip naizmjenično govori o Bogu i o bogovima. [[Olimpski bogovi|Tradicionalne bogove]] [[Starogrčka religija|grčke religije]] promatrao je kao različite aspekte jedne stvarnosti. [[Ciceron]] nam kaže da je "nadalje tvrdio da je [[Eter (mitologija)|eter]] ono što ljudi nazivaju [[Zeus|Zeusom]], da je zrak koji prožima mora [[Posejdon]], a da je zemlja ono što je poznato kao [[Demetra]], te je u sličnom stilu tretirao imena ostalih bogova".<ref name="cicerodenati15"/> Uz to, svemir postoji na korist sveopćeg Boga:
{{quote|U slučaju lijepe kuće trebali bismo zaključiti da je izgrađena za svoje vlasnike, a ne za [[miš]]eve; stoga bismo na isti način trebali smatrati svemir staništem bogova.<ref name="cicerodenatiii10">[[Ciceron]], ''[[De natura deorum|O prirodi bogova]]'', III, 10.</ref>}}
===Teodiceja===
Kao odgovor na pitanje kako [[zlo]] može postojati u dobrom svemiru, Hrizip je odgovorio: "Zlo se ne može ukloniti niti je dobro da ga se treba ukloniti".<ref>[[Plutarh]], ''De Stoicorum repugnantiis'', 1051b.</ref> Prvo, slijedeći [[Platon|Platona]], tvrdio je da je nemoguće da dobro postoji bez zla, jer pravda se ne bi mogla spoznati bez nepravde, hrabrost bez kukavičluka, umjerenost bez neumjerenosti ili mudrost bez ludosti.<ref name="gelliusvii1">[[Aulo Gelije]], ''Atičke noći'', VII, 1.</ref> Drugo, prividna zla postoje kao posljedica dobrote prirode, pa je tako bilo potrebno da ljudska lubanja bude sastavljena od malih i tankih kostiju iz korisnih razloga, ali ova superiorna korisnost značila je da je lubanja osjetljiva na udarce.<ref name="gelliusvii1"/> Treće, zla se raspodjeljuju prema [[Zeus|Zeusovoj]] racionalnoj volji, bilo radi kažnjavanja zlih ili zato što su važna za svjetski poredak u cjelini.<ref>[[Plutarh]], ''De Stoicorum repugnantiis'', 1050e; ''De communibus notitiis'', 1065b.</ref> Dakle, zlo je prikriveno dobro i u konačnici pogoduje najboljima. Hrizip je zlo usporedio s grubom šalom u [[Grčka komedija|komediji]]; jer, kao što šala, iako uvredljiva sama po sebi, poboljšava djelo u cjelini, "tako i vi možete kritizirati ono što se po sebi samim smatra zlom, ali i dopustiti da ono, uza sve ostalo, donosi i korist".<ref>[[Plutarh]], ''De communibus notitiis'', 1065d.</ref>
==Matematika==
[[Datoteka:Kegelstumpf.png|thumb|[[Demokrit|Demokritova]] zagonetka. Ako se stožac presječe vodoravno, jesu li dobivene površine jednake ili nejednake?|250x250px]]
Hrizip je [[Tijelo (fizika)|tijela]], površinu, [[pravac]], mjesto, prazninu i [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] smatrao beskonačno djeljivima.<ref name="gould116">{{Harvnb|Gould|1970|p=116}}</ref> Odredio je jedno od glavnih obilježja [[Beskonačni skup|beskonačnog skupa]]: pošto čovjek i prst imaju [[Beskonačnost|beskonačan]] broj dijelova kao i svemir i čovjek, ne može se reći da čovjek ima više dijelova od prsta, niti da svemir ima više dijelova od čovjeka.<ref name="gould117">{{Harvnb|Gould|1970|p=117}}</ref>
Hrizip je odgovorio i na problem koji je prvi postavio [[Demokrit]].<ref>[[Plutarh]], ''De communibus notitiis'', 1079f.</ref> Ako se [[stožac]] podijeli [[Ravnina|ravninom]] paralelnom njezinoj bazi, jesu li površine segmenata jednake ili nejednake? Ako su jednake, tada stožac postaje [[valjak]]; ako su nejednake, tada površina stošca mora biti [[Stepenasta funkcija|stupnjevana]].<ref name="gould117"/> Hrizipov odgovor bio je da su površine i jednake i nejednake.<ref name="gould118">{{Harvnb|Gould|1970|p=118}}</ref> Hrizip je zapravo negirao [[Zakon isključenja trećeg|zakon isključenja trećeg]] s obzirom na jednako i nejednako, pa je stoga možda predvidio važan princip modernog [[Infinitezimalni račun|infinitezimalnog računa]]: [[Limes (matematika)|limes]] i proces [[Konvergentni redovi|konvergencije prema limesu]].<ref name="gould118"/>
Hrizip je značajan po tome što je tvrdio da "[[jedan]]" jest [[broj]]. Stari Grci nisu uvijek "jedan" smatrali brojem, budući da su na njega gledali kao na nešto čime se mjere stvari. [[Aristotel]] je u svojoj ''[[Metafizika (Aristotel)|Metafizici]]'' napisao: "... mjera nisu stvari koje se mjere, već je mjera ili Jedno početak broja".<ref name="heath69">{{Harvnb|Heath|1921|p=69}}</ref> Hrizip je ustvrdio da je "jedan" ima "veličinu jedan" (grčki: πλῆθος ἕν),<ref>[[Jamblih]], ''In Nicom.'', II, 8f; [[Sirijan Aleksandrijski]], ''O Aristotelovoj Metafizici'', Kroll 140. 9f.</ref> iako to Grci nisu općenito prihvatili, a [[Jamblih]] je napisao da je "veličina jedan" pojmovna proturječnost u smislu.<ref name="heath69"/>
==Etika==
[[Datoteka:Medeia child Louvre K300.jpg|thumb|Grčka [[amfora]] s prikazom scene iz [[Euripid]]ove ''[[Medeja (Euripid)|Medeje]]''. Hrizip je [[Medeja|Medeju]] vidio kao izvrstan primjer toga kako loše prosudbe mogu dovesti do iracionalnih strasti.<ref>[[Galen]], ''O Hipokratovom i Platonovom učenju'', III, 3, 13–22; IV, 2.27; IV, 6, 19–27; v. i [[Epiktet]], ''[[Epiktetovi razgovori|Razgovori]]'', I, 28, 6–10; II, 17, 19–23, za primjer rasprave ovoj tragediji u okviru stoičke škole.</ref>|394x394px]]
Hrizip je učio da [[etika]] ovisi o fizici. U svojim ''Fizičkim tezama'' izjavio je: "jer ne postoji drugi ili prikladniji način da se pristupi temi dobra i zla u vezi s vrlinom ili srećom osim na temelju prirode svih stvari i upravljanja svemirom".<ref name="stock13">{{Harvnb|Stock|1908|p=13}}</ref> Cilj je života, rekao je Hrizip, živjeti u skladu s vlastitim iskustvom stvarnog tijeka prirode.<ref>{{Harvnb|Gould|1970|p=163}}</ref> Individualna priroda osobe dio je prirode cijelog svemira<ref name="laertius87">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 87.</ref> i stoga život treba živjeti u skladu s vlastitom ljudskom prirodom, kao i prirodom svemira.<ref name="laertius88">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 88.</ref> Ljudska je priroda etična, a čovječanstvo je slično božanskom, budući da proizlazi iz iskonske vatre ili etera, koji iako je materijalan, predstavlja tjelovljenje razuma; i ljudi bi se trebali ponašati u skladu s tim.<ref name="davidson615">{{Harvnb|Davidson|1908|p=615}}</ref> Ljudi imaju slobodu, a ta se sloboda sastoji u emancipaciji od iracionalnih želja (požude, bogatstva, položaja u životu, dominacije itd.) i u podvrgavanju volje razumu.<ref name="davidson615"/> Hrizip je najveći naglasak stavio na vrijednost i dostojanstvo pojedinca i na snagu volje.<ref name="davidson615"/>
Stoici su između dobrog i lošeg priznali treću klasu stvari: indiferentne ili ravnodušne (''[[adiaphora]]'').<ref name="kenny282">{{Harvnb|Kenny|2006|pp=282–3}}</ref> Od moralno ravnodušnih stvari, najbolje su zdravlje, bogatstvo i čast, a najgore bolest i siromaštvo.<ref name="zeller284">{{Harvnb|Zeller|1880|p=284}}</ref> Hrizip je prihvaćao da je normalno u svakodnevnoj upotrebi da se preferirane ravnodušne stvari nazivaju "dobrima",<ref name="kenny282"/> ali mudra osoba, rekao je Hrizip, takvim se stvarima koristi, ali ih ne zahtijeva.<ref name="zeller284"/> Praksa i navika su neophodne da bi se vrlina učinila savršenom kod pojedinca. Drugim riječima, postoji takva stvar kao što je moralni napredak i mora se raditi na izgradnji karaktera.<ref name="davidson615"/>
===''O strastima''===
Stoici su se nastojali osloboditi [[Stoičke strasti|neobuzdanih osjećaja]], za koje su smatrali da su u suprotnosti s prirodom. [[Strast|Strasti]] ili afekti (''pathe'') uznemirujući su element ispravne prosudbe.<ref name="davidson615"/> U djelu ''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'' ([[Grčki jezik|grč.]]: Περὶ παθῶν, 4 knjige), koje nije sačuvano u cijelosti, Hrizip je objašnjavao kako [[Strast|strasti]] proizlaze iz pogrešnog mišljenja o tome što je dobro a što je loše.<ref name="gould186">{{Harvnb|Gould|1970|p=186}}</ref> Strast je kao bolest koja pritišće i slama dušu, pa ih je stoga nastojao ukloniti i postići "apatiju" (''[[apatheia]]'').<ref name="gould186"/> Strasti, neposlušne razumu, Hrizip je usporedio s trkačem koji je izvan kontrole.<ref name="sharples68">{{Harvnb|Sharples|2014|p=68}}</ref> Osoba obuzeta strašću odbacila je razum, a terapija je medicinsko umijeće potrebno za liječenje uma. Tretman koji je opisao Hrizip bio je uglavnom preventivan i pokazivao je teorijski da strasti nisu ni prirodne ni potrebne te kroz primjere i praksu da se um može uvježbati da takve strasti odbaci. U prvoj knjizi Hrizip raspravlja o definicijama strasti koje je postavio [[Zenon Kitijski|Zenon]] i analizira njezine različite vrste.<ref name="tielman91"/> U drugoj knjizi ispituje poteškoće svakodnevnog iskustva.<ref name="tielman91">{{Harvnb|Tieleman|2003|p=91}}</ref> Četvrta knjiga obrađuje terapiju strasti, iako i ona sadrži teoriju, koja rezimira neke postavke iz prve knjige.<ref name="tielman91"/> Sama teorija igra važnu ulogu u stoičkoj terapiji.<ref name="tielman92">{{Harvnb|Tieleman|2003|p=92}}</ref>
==Bilješke==
<references group="lower-alpha"/>
==Izvori==
{{izvori|30em}}
==Literatura==
* {{Citation |last=Barnes |first=Jonathan |author-link=Jonathan Barnes |year=1999 |contribution=The History of Hellenistic Logic |editor-last=Algra |editor-first=Keimpe |editor-link=Keimpe Algra |editor2-last=Barnes |editor2-first=Jonathan |editor3-last=Mansfeld |editor3-first=Jaap |editor4-last=Schofield |editor4-first=Malcolm |title=The Cambridge History of Hellenistic Philosophy |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-61670-0}}
* {{Citation |last1=Brunschwig |first1=Jacques |last2=Sedley |first2=David |author2-link=David Sedley |year=2003 |contribution=Hellenistic philosophy |editor-last=Sedley |editor-first=David |title=The Cambridge Companion to Greek and Roman Philosophy |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-77503-5}}
* {{Citation |last=Davidson |first=William Leslie |year=1908 |contribution=Chrysippus |editor-last=Hastings |editor-first=James |editor-link=James Hastings |title=Encyclopaedia of Religion and Ethics |volume=3 |url=https://archive.org/details/encyclopaediaofr03hastuoft |publisher=T. & T. Clark }}
* {{Citation |last=Dorandi |first=Tiziano |year=1999 |contribution=Chronology |editor-last=Algra |editor-first=Keimpe |editor2-last=Barnes |editor2-first=Jonathan |editor3-last=Mansfeld |editor3-first=Jaap |editor4-last=Schofield |editor4-first=Malcolm |title=The Cambridge History of Hellenistic Philosophy |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-61670-0}}
* {{Citation |last=Fitzgerald |first=John T. |year=2004 |contribution=Philodemus and the Papyri from Herculaneum |editor-last=Fitzgerald |editor-first=John T. |editor2-last=Obbink |editor2-first=Dirk |editor3-last=Holland |editor3-first=Glenn Stanfield |title=Philodemus and the New Testament world Philosophy |publisher=BRILL |isbn=90-04-11460-2}}
* {{Citation |last=Gould |first=Josiah |year=1970 |title=The Philosophy of Chrysippus |publisher=SUNY |isbn=0-87395-064-X}}
* {{Citation |last=Green |first=Peter |author-link=Peter Green (historian) |year=1993 |title=Alexander to Actium: the historical evolution of the Hellenistic age |publisher=University of California Press |isbn=0-520-08349-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/alexandertoactiu0000gree }}
* {{Citation |last=Heath |first=Thomas Little |author-link=T. L. Heath |year=1921 |title=A History of Greek Mathematics, Vol 1: From Thales to Euclid |url=https://archive.org/details/cu31924008704219 |publisher=Oxford}}
* {{Citation |last=Hicks |first=Robert Drew |author-link=Robert Drew Hicks |year=1910 |title=Stoic and Epicurean |url=https://archive.org/details/stoicandepicurea00colluoft |publisher=C. Scribner}}
* {{Cite EB1911 |last=Hicks |first=Robert Drew |wstitle=Stoics |volume=25 |pages=942–951}}
* {{Citation |last1=Inwood |first1=Brad |last2=Gerson |first2=Lloyd P. |year=1997 |title=Hellenistic Philosophy: Introductory Readings |publisher=Hackett |isbn=0-87220-378-6}}
* {{Citation |author-last=Johansen |author-first=Karsten Friis |author-link=Karsten Friis Johansen|last2=Rosenmeier |first2=Henrik |year=1998 |title=A History of Ancient Philosophy: From the Beginnings to Augustine |publisher=Routledge |isbn=0-415-12738-6}}
* {{Citation |last=Kenny |first=Anthony |author-link=Anthony Kenny |year=2006 |title=Ancient Philosophy |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-875273-3}}
* {{Citation |last1=O'Toole |first1=Robert R. |last2=Jennings |first2=Raymond E. |year=2004 |contribution=The Megarians and the Stoics |editor-last=Gabbay |editor-first=Dov |editor2-last=Woods |editor2-first=John |title=Handbook of the History of Logic: Greek, Indian, and Arabic logic |publisher=North Holland |isbn=0-444-50466-4}}
* {{Citation |last=Sharples |first=R. W. |year=2014 |url=https://books.google.com/books?id=KlmKAgAAQBAJ&q=Chrysippus+%22eight+faculties%22&pg=PA67 |title=Stoics, Epicureans and Sceptics: An Introduction to Hellenistic Philosophy |publisher=Routledge |isbn=978-1134836390 |pages=67–68}}
* {{Citation |last=Stock |first=St. George William Joseph |year=1908 |title=Stoicism |url=https://archive.org/details/stoicism00stocuoft |publisher=Constable}}
*{{Citation|last=Tieleman|first=Teun|title=Chrysippus' On Affections: Reconstruction and Interpretation|year=2003|publisher=Brill|isbn=9004129987}}
* {{Citation |last=Zeller |first=Eduard |author-link=Eduard Zeller |year=1880 |title=The Stoics, Epicureans, and Sceptics |url=https://archive.org/details/stoicsepicureans00zelluoft |publisher=Longmans}}
==Bibliografija==
* {{Citation |last=Bobzien |first=Susanne |author-link=Susanne Bobzien |year=1998 |title=Determinism and Freedom in Stoic Philosophy |publisher=Oxford University Press |isbn=0-199-24767-6}}
* Susanne Bobzien, (1999), ''Chrysippus' Theory of Causes''. In K. Ierodiakonou (ed.), ''Topics in Stoic Philosophy'', Oxford: OUP, 196-242. {{ISBN|0-19924-880-X}}
* [[Émile Bréhier]], (1951), ''Chrysippe et l'ancien stoicisme''. Paris. {{ISBN|2-903925-06-2}}
* Richard Dufour, (2004), ''Chrysippe. Oeuvre philosophique''. Textes traduits et commentés par Richard Dufour, Paris: Les Belles Lettres, 2 volumes (logic and physics), {{ISBN|2-251-74203-4}}
* D. E. Hahm, ''Chrysippus' solution to the Democritean dilemma of the cone'', Isis 63 (217) (1972), 205–220.
* H. A. Ide, ''Chrysippus's response to Diodorus's Master Argument'', History and Philosophy Logic 13 (2) (1992), 133–148.
* Christoph Jedan (2009) ''Stoic Virtues: Chrysippus and the Theological Foundations of Stoic Ethics''. Continuum Studies in Ancient Philosophy. {{ISBN|1-4411-1252-9}}
* Teun L. Tieleman (1996) ''Galen and Chrysippus on the Soul: Argument and Refutation in the "De Placitis" Books II–III''. Philosophia Antiqua. Brill. {{ISBN|90-04-10520-4}}
==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Chrysippus of Soli}}
* [http://classicpersuasion.org/pw/diogenes/dlchrysippus.htm Diogenes Laertius, ''Life of Chrysippus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514121259/http://classicpersuasion.org/pw/diogenes/dlchrysippus.htm |date=2008-05-14 }}
* [http://www.formalontology.it/stoic-logicians.htm Stoic Logicians: Diodorus Cronus, Philo of Megara, Chrysippus] an annotated bibliography on the logic of Chrysippus
== Vidi još ==
* [[Filozofija]]
* [[Stoicizam]]
* [[Dodatak:Popis antičkih filozofa|Antički filozofi]]
* [[Helenističko-rimska filozofija]]
{{Antički filozofi}}
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Stoički filozofi]]
[[Kategorija:Etika]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]
agpi39gyh9wm0ykiuyfkqjb940t8ytp
Ksaver Šandor Gjalski
0
19237
7087873
7028524
2024-12-13T17:35:50Z
Andrijaz
209311
jezične i pravopisne sitnice
7087873
wikitext
text/x-wiki
{{Književnik |
Ime = Ksaver Šandor Gjalski |
boja = #B0C4DE|
slika = Ksaver_Sandor_Gjalski.jpeg|
veličina= |
opis slike = |
puno ime = Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (pravo ime)|
rođenje = [[26. listopada]] [[1854.]]<br>Gredice, [[Hrvatska]]|
smrt = [[9. veljače]] [[1935.]]<br>Gredice, [[Hrvatska]]|
nagrade = |
utjecao = |
utjecali = |
period = [[realizam (književnost)|realizam]] |
djela = |
period pisanja = |
potpis = |
supruga = |
djeca = |
}}
'''Ksaver Šandor Gjalski''' (zadnja riječ čita se ''Đalski''), pravim imenom '''Ljubomil Tito Josip Franjo Babić''', (Gredice,<ref>http://www.dvorac-gjalski.hr/povijest_dvorca.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110825033020/http://www.dvorac-gjalski.hr/povijest_dvorca.asp |date=25. kolovoza 2011. }} (pristupljeno 28. travnja 2013.)</ref> [[Zabok]], [[26. listopada]] [[1854.]] – Gredice, Zabok, [[9. veljače]] [[1935.]]) bio je hrvatski književnik. Pisao je [[roman]]e, [[pripovjetka|pripovijetke]], [[kronika|kronike]], književne članke, [[filologija|filološke]] oglede te političke i povijesne rasprave.
Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika [[19. stoljeće|druge polovice 19.]] i [[20. stoljeće|početka 20. stoljeća]]. Rođen je u [[plemić]]koj obitelji Hrvatskog zagorja, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema. U svojim [[pripovjetka|pripovijetkama]] ''[[Pod starimi krovovi]]'', ''[[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Na rođenoj grudi]]'' on je ne samo [[kronika|kroničar]] već i osjetljiv lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju.
Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba. Ostaje zabilježen kao prvi [[književna kritika|kritičar]] i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio.
== Životopis ==
Hrvatski književnik i [[politika|političar]] Ksaver Šandor Gjalski rođen je kao Ljubomil Tito Babić [[26. listopada]] [[1854.]] godine u Gredicama kod [[Zabok]]a. Poslije će u svom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''U petak sam se rodio (26. listopada 1854) nešto prije ponoći. Moj prvi glas novorođenčeta bio je popraćen udaranjem stare dvjestagodišnje ure, kojim je najavljivala dvanaest sati, ili, kako je u ono još romantično u nas doba primalja, valjda također romantična, inače supruga felčera iz obližnjeg trgovišta, uskliknula: "Die Geisterstunde!" I tako, rođenu u petak, u takvu uru, budu mi od prvoga časa u životu pratilicama starodavne predsude i bojazni; a malo zatim zahvati me bolest tako jako da su i prizvani [[liječnik]], i felčer, i žena mu primalja odsudili te mi je živjeti samo još nekoliko sati, pak - žene oko zipke nisu više dvoumile da tako mora biti kad sam se u petak rodio.''
U roditeljskom domu odgajan je u izrazito [[ilirski preporod|ilirskom]] duhu, o čemu će u već spomenutom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''Od njega sam (oca) i od prvoga časa primio neizbrisivu ljubav za sve što je slavensko, a još više ljubav prema rođenoj grudi - domovinsku ljubav.'' Pored domoljublja Gjalski je u ranom djetinjstvu otkrio veliku ljubav prema knjizi, posebice prema latinskim klasicima i poeziji. Ljubav prema književnosti vjerojatno je naslijedio od majke, koja je rado čitala djela [[:kategorija:francuski književnici|francuskih]], [[:kategorija:engleski književnici|engleskih]] i [[:kategorija:njemački književnici|njemačkih književnika]].
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u [[Varaždin]]u, a nakon svršetka gimnazije u Zagrebu upisuje studij prava na Pravoslovnom fakultetu.<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm%20 |title=moljac |archive-url=https://web.archive.org/web/20130417074633/http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm |archive-date=17. travnja 2013. |access-date=7. studenoga 2010.}}</ref> Studij prava završit će [[1874.]] godine, ali ne u [[Zagreb]]u, nego u [[Beč]]u. U vrijeme školovanja susreće se s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]] i s oduševljenjem prihvaća njegove političke stavove i zamisli.<ref name="moljac"/> No poslije će njegove političke stavove odbaciti i zastupati ideje [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Četiri godine poslije (1878.) u Beču će položiti državni ispit i zaposliti se u [[Koprivnica|Koprivnici]] kao državni činovnik. Često će mijenjati mjesto boravka ([[Virovitica]], [[Osijek]], [[Sisak]], [[Pakrac]], [[Sušak]], [[Zagreb]]...). Pri Kraljevskoj zemaljskoj vladi zaposlit će se 1891. godine, ali već sedam godina poslije (1898.) bit će umirovljen zbog neslaganja s politikom bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Héderváryja]].
=== Književno stvaralaštvo ===
[[Datoteka:Sandor Gjalski Echo 1890.jpg|mini]]
U hrvatskoj književnosti javlja se prvi put u listu ''[[Vienac]]'' [[1884.]] godine pripovijetkom ''Illustrissimus Battorych'', uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu. Godine 1903. zajedno je s [[Milivoj Dežman|Milivojem Dežmanom]] bio urednik lista [[Vienac]]. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo ''[[Pod starimi krovovi]]'' ([[1886.]]). No značajni su svakako i njegovi romani ''[[U novom dvoru]]'' te ''[[Na rođenoj grudi]]''. Pored njih piše i politički roman ''[[U noći]]'' te tri povijesna romana: ''[[Osvit]], [[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Dolazak Hrvata (Gjalski)|Dolazak Hrvata]]''. Svakako treba spomenuti i djela: ''[[Iz varmegjinskih dana]], [[Diljem doma]], [[Tri pripoviesti bez naslova]], [[Janko Borislavić]], [[Biedne priče]], [[Gjurgjica Agićeva]], [[Male pripoviesti]], [[Radmilović]], [[Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovietke]], [[Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića]]'' te politički roman [[Pronevjereni ideali|''Pronevjereni ideali'']], koji je označio njegovo otrežnjenje od ideje jugoslavenstva. Pored [[roman]]a pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Djela Gjalskoga prevedena su na sve veće europske jezike. U dva mandata bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], a [[1903.]] godine izabran je za počasnog člana [[JAZU]]-a.
Godine 1905. Gjalski je "iz ozbiljnih švedskih književnih krugova" bio predložen za dobitnika Nobelove nagrade za književnost<ref name=":0" /> (te ju je godine dobio [[Henryk Sienkiewicz]]).
U njegovu se književnom stvaralaštvu dade zamijetiti razumijevanje različitih ideologija i svjetonazora. U romanu Na rođenoj grudi, primjerice, u dijalog između glavnog junaka i njegova prijatelja sa studija ugradio je kratko ali pronicavo razmatranje o materijalizmu prema kojemu ovaj svijet "nema nikakve više svrhe u sebi nego sastavljanje atoma,"<ref>{{Citiranje knjige |title=Na rođenoj grudi (Izabrana djela, knjiga 3.) |author=Ksaver Šandor Đalski |origyear=1980 |pages=49 |publisher=Grafički zavod Hrvatske |location=Zagreb}}</ref> što je stav koji je Gjalski predstavio kao primamljiv, ali i poguban budući da je glavnog junaka doveo do odluke zbog koje je gorko zažalio.
=== Politički život ===
Gjalski se od mladosti zanimao za politička zbivanja, premda je razmjerno često mijenjao politička stajališta. Jedno je vrijeme, prije Rakovičkog ustanka, bio blizak s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]], a potom s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] te je čak "neko vrijeme bio blizak sveslavenstvu."<ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=Povijest hrvatske književnosti. Između Pešte, Beča i Beograda. Svezak II. |author=Slobodan Prosperov Novak |origyear=2004 |pages=119 |publisher=Marjan tisak d.o.o. |location=Split |isbn=953-214-209-6}}</ref> U politički se život djelatno uključuje [[1906.]] kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U vremenu od [[1909.]] do [[1920.]] godine na dužnosti je velikog župana [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Nedugo nakon što je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Srbima, Gjalski je razumio kako je to za Hrvate, kao i za druge nesrpske narode, bio pogrešan politički odabir. O tome je već 1925. pisao u romanu "Pronevjereni ideali". To njegovo posljednje veće djelo, prema Hrvatskoj enciklopediji, "političko je razočaranje u vlastitim ideološkim izborima, posebno jugoslavenstvu."<ref>{{Citiranje časopisa |title=Gjalski, Ksaver Šandor {{!}} Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22117 |accessdate=2020-04-07}}</ref> Preminuo je [[9. veljače]] [[1935.]] godine u rodnim Gredicama. Njemu se u čast održava manifestacija [[Dani Ksavera Šandora Gjalskog]], na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]].
=== Ostalo ===
{{glavni|Ivo Babić Gjalski}}
Ksaverov potomak je Ivo Babić Gjalski. Bio je nadareni fizičar i član prve generacije Zavoda za teorijsku fiziku koji je pokrenuo profesor Ivan Supek, a čiji su najvažniji pripadnici [[Gaja Alaga]], Ivo Babić Gjalski, [[Vladimir Glaser]] i [[Borivoj Jakšić]]. Bio je kohezijski čimbenik na Zavodu i nepogrješivih društvenih manira. Od Ive se mnogo očekivalo. Supek mu je predložio istraživati odnos između klasične i kvantne elektrodinamike. S njime je objavio ''Korespondenciju klasične i kvantne elektrodinamike (RAD 296 (JAZU) 23 (1953))'', kojom su proširili poluklasični Weizsäcker-Williamsov pristup, razvijen za meke fotone u QED-u, u mezonsku fiziku. Život mu je prerano okončao. Poginuo je u planinarskoj nezgodi 1951. godine.''<ref name="simpozij">[http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf Hrvatsko fizikalno društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218045054/http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf |date=18. veljače 2021. }} Dubravko Tadić, govor na simpoziju: ''Ivan Supek and theoretical physics in Zagreb'', FIZIKA A 1(1992) 1, str. 8 (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref>''
==Spomen==
* Dani Ksavera Šandora Gjalskog, Zabok <ref>[https://danigjalskog.com Dani Ksavera Šandora Gjalskog], danigjalskog.com</ref>
:* [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]]
* Gradska Knjižnica Ksaver Šandor Gjalski, Zabok <ref>[https://knjiznica-zabok.hr Gradska Knjižnica Ksaver Šandor Gjalski Zabok], knjiznica-zabok.hr</ref>
* Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga, Zagreb <ref>[http://os-ksdjalskog-zg.skole.hr Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220407011948/http://os-ksdjalskog-zg.skole.hr/ |date=7. travnja 2022. }}, os-ksdjalskog-zg.skole.hr</ref>
== Izvori ==
*{{moljac|gjalski.htm}}
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat}}
* [http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6841 Gjalski, Ksaver Šandor], ''[[Hrvatski biografski leksikon]]''
* [http://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&A=0000010591&grupa=WARASDINIENSIA&vrsta=ZBI&H=varazdin#!tab_0=2 Ksaver Šandor Gjalski], izbor digitaliziranih djela
<big></big>
{{Književnici realizma}}
{{Hrvatska književnost}}
{{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}}
{{GLAVNIRASPORED:Gjalski, Ksaver Šandor}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski kroničari]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zabok]]
[[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]]
a740q9hwbldbpb9g1zr78axvv3a40cd
7087884
7087873
2024-12-13T18:16:59Z
Croxyz
205325
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7087884
wikitext
text/x-wiki
{{Književnik |
Ime = Ksaver Šandor Gjalski |
boja = #B0C4DE|
slika = Ksaver_Sandor_Gjalski.jpeg|
veličina= |
opis slike = |
puno ime = Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (pravo ime)|
rođenje = [[26. listopada]] [[1854.]]<br>Gredice, [[Hrvatska]]|
smrt = [[9. veljače]] [[1935.]]<br>Gredice, [[Hrvatska]]|
nagrade = |
utjecao = |
utjecali = |
period = [[realizam (književnost)|realizam]] |
djela = |
period pisanja = |
potpis = |
supruga = |
djeca = |
}}
'''Ksaver Šandor Gjalski''' (zadnja riječ čita se ''Đalski''), pravim imenom '''Ljubomil Tito Josip Franjo Babić''', (Gredice,<ref>http://www.dvorac-gjalski.hr/povijest_dvorca.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110825033020/http://www.dvorac-gjalski.hr/povijest_dvorca.asp |date=25. kolovoza 2011. }} (pristupljeno 28. travnja 2013.)</ref> [[Zabok]], [[26. listopada]] [[1854.]] – Gredice, Zabok, [[9. veljače]] [[1935.]]) bio je hrvatski književnik. Pisao je [[roman]]e, [[pripovjetka|pripovijetke]], [[kronika|kronike]], književne članke, [[filologija|filološke]] oglede te političke i povijesne rasprave.
Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika [[19. stoljeće|druge polovice 19.]] i [[20. stoljeće|početka 20. stoljeća]]. Rođen je u [[plemić]]koj obitelji Hrvatskog zagorja, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema. U svojim [[pripovjetka|pripovijetkama]] ''[[Pod starimi krovovi]]'', ''[[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Na rođenoj grudi]]'' on je ne samo [[kronika|kroničar]] već i osjetljiv lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju.
Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba. Ostaje zabilježen kao prvi [[književna kritika|kritičar]] i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio.
== Životopis ==
Hrvatski književnik i [[politika|političar]] Ksaver Šandor Gjalski rođen je kao Ljubomil Tito Babić [[26. listopada]] [[1854.]] godine u Gredicama kod [[Zabok]]a. Poslije će u svom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''U petak sam se rodio (26. listopada 1854) nešto prije ponoći. Moj prvi glas novorođenčeta bio je popraćen udaranjem stare dvjestagodišnje ure, kojim je najavljivala dvanaest sati, ili, kako je u ono još romantično u nas doba primalja, valjda također romantična, inače supruga felčera iz obližnjeg trgovišta, uskliknula: "Die Geisterstunde!" I tako, rođenu u petak, u takvu uru, budu mi od prvoga časa u životu pratilicama starodavne predsude i bojazni; a malo zatim zahvati me bolest tako jako da su i prizvani [[liječnik]], i felčer, i žena mu primalja odsudili te mi je živjeti samo još nekoliko sati, pak - žene oko zipke nisu više dvoumile da tako mora biti kad sam se u petak rodio.''
U roditeljskom domu odgajan je u izrazito [[ilirski preporod|ilirskom]] duhu, o čemu će u već spomenutom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''Od njega sam (oca) i od prvoga časa primio neizbrisivu ljubav za sve što je slavensko, a još više ljubav prema rođenoj grudi - domovinsku ljubav.'' Pored domoljublja Gjalski je u ranom djetinjstvu otkrio veliku ljubav prema knjizi, posebice prema latinskim klasicima i poeziji. Ljubav prema književnosti vjerojatno je naslijedio od majke, koja je rado čitala djela [[:kategorija:francuski književnici|francuskih]], [[:kategorija:engleski književnici|engleskih]] i [[:kategorija:njemački književnici|njemačkih književnika]].
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u [[Varaždin]]u, a nakon svršetka gimnazije u Zagrebu upisuje studij prava na Pravoslovnom fakultetu.<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm%20 |title=moljac |archive-url=https://web.archive.org/web/20130417074633/http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm |archive-date=17. travnja 2013. |access-date=7. studenoga 2010.}}</ref> Studij prava završit će [[1874.]] godine, ali ne u [[Zagreb]]u, nego u [[Beč]]u. U vrijeme školovanja susreće se s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]] i s oduševljenjem prihvaća njegove političke stavove i zamisli.<ref name="moljac"/> No poslije će njegove političke stavove odbaciti i zastupati ideje [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Četiri godine poslije (1878.) u Beču će položiti državni ispit i zaposliti se u [[Koprivnica|Koprivnici]] kao državni činovnik. Često će mijenjati mjesto boravka ([[Virovitica]], [[Osijek]], [[Sisak]], [[Pakrac]], [[Sušak]], [[Zagreb]]...). Pri Kraljevskoj zemaljskoj vladi zaposlit će se 1891. godine, ali već sedam godina poslije (1898.) bit će umirovljen zbog neslaganja s politikom bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Héderváryja]].
=== Književno stvaralaštvo ===
[[Datoteka:Sandor Gjalski Echo 1890.jpg|mini]]
U hrvatskoj književnosti javlja se prvi put u listu ''[[Vienac]]'' [[1884.]] godine pripovijetkom ''Illustrissimus Battorych'', uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu. Godine 1903. zajedno je s [[Milivoj Dežman|Milivojem Dežmanom]] bio urednik lista [[Vienac]]. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo ''[[Pod starimi krovovi]]'' ([[1886.]]). No značajni su svakako i njegovi romani ''[[U novom dvoru]]'' te ''[[Na rođenoj grudi]]''. Pored njih piše i politički roman ''[[U noći]]'' te tri povijesna romana: ''[[Osvit]], [[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Dolazak Hrvata (Gjalski)|Dolazak Hrvata]]''. Svakako treba spomenuti i djela: ''[[Iz varmegjinskih dana]], [[Diljem doma]], [[Tri pripoviesti bez naslova]], [[Janko Borislavić]], [[Biedne priče]], [[Gjurgjica Agićeva]], [[Male pripoviesti]], [[Radmilović]], [[Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovietke]], [[Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića]]'' te politički roman [[Pronevjereni ideali|''Pronevjereni ideali'']], koji je označio njegovo otrežnjenje od ideje jugoslavenstva. Pored [[roman]]a pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Djela Gjalskoga prevedena su na sve veće europske jezike. U dva mandata bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], a [[1903.]] godine izabran je za počasnog člana [[JAZU]]-a.
Godine 1905. Gjalski je "iz ozbiljnih švedskih književnih krugova" bio predložen za dobitnika Nobelove nagrade za književnost<ref name=":0" /> (te ju je godine dobio [[Henryk Sienkiewicz]]).
U njegovu se književnom stvaralaštvu dade zamijetiti razumijevanje različitih ideologija i svjetonazora. U romanu Na rođenoj grudi, primjerice, u dijalog između glavnog junaka i njegova prijatelja sa studija ugradio je kratko ali pronicavo razmatranje o materijalizmu prema kojemu ovaj svijet "nema nikakve više svrhe u sebi nego sastavljanje atoma,"<ref>{{Citiranje knjige |title=Na rođenoj grudi (Izabrana djela, knjiga 3.) |author=Ksaver Šandor Đalski |origyear=1980 |pages=49 |publisher=Grafički zavod Hrvatske |location=Zagreb}}</ref> što je stav koji je Gjalski predstavio kao primamljiv, ali i poguban budući da je glavnog junaka doveo do odluke zbog koje je gorko zažalio.
=== Politički život ===
Gjalski se od mladosti zanimao za politička zbivanja, premda je razmjerno često mijenjao politička stajališta. Jedno je vrijeme, prije Rakovičkog ustanka, bio blizak s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]], a potom s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] te je čak "neko vrijeme bio blizak sveslavenstvu."<ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=Povijest hrvatske književnosti. Između Pešte, Beča i Beograda. Svezak II. |author=Slobodan Prosperov Novak |origyear=2004 |pages=119 |publisher=Marjan tisak d.o.o. |location=Split |isbn=953-214-209-6}}</ref> U politički se život djelatno uključuje [[1906.]] kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U vremenu od [[1909.]] do [[1920.]] godine na dužnosti je velikog župana [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Nedugo nakon što je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Srbima, Gjalski je razumio kako je to za Hrvate, kao i za druge nesrpske narode, bio pogrešan politički odabir. O tome je već 1925. pisao u romanu "Pronevjereni ideali". To njegovo posljednje veće djelo, prema Hrvatskoj enciklopediji, "političko je razočaranje u vlastitim ideološkim izborima, posebno jugoslavenstvu."<ref>{{Citiranje časopisa |title=Gjalski, Ksaver Šandor {{!}} Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22117 |accessdate=2020-04-07}}</ref> Preminuo je [[9. veljače]] [[1935.]] godine u rodnim Gredicama. Njemu se u čast održava manifestacija [[Dani Ksavera Šandora Gjalskog]], na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]].
=== Ostalo ===
{{glavni|Ivo Babić Gjalski}}
Ksaverov potomak je Ivo Babić Gjalski. Bio je nadareni fizičar i član prve generacije Zavoda za teorijsku fiziku koji je pokrenuo profesor Ivan Supek, a čiji su najvažniji pripadnici [[Gaja Alaga]], Ivo Babić Gjalski, [[Vladimir Glaser]] i [[Borivoj Jakšić]]. Bio je kohezijski čimbenik na Zavodu i nepogrješivih društvenih manira. Od Ive se mnogo očekivalo. Supek mu je predložio istraživati odnos između klasične i kvantne elektrodinamike. S njime je objavio djelo ''Korespondencija klasične i kvantne elektrodinamike (RAD 296 (JAZU) 23 (1953))'', kojom su proširili poluklasični Weizsäcker-Williamsov pristup, razvijen za meke fotone u QED-u, u mezonsku fiziku. Život mu je prerano okončao. Poginuo je u planinarskoj nezgodi 1951. godine.''<ref name="simpozij">[http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf Hrvatsko fizikalno društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218045054/http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf |date=18. veljače 2021. }} Dubravko Tadić, govor na simpoziju: ''Ivan Supek and theoretical physics in Zagreb'', FIZIKA A 1(1992) 1, str. 8 (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref>''
==Spomen==
* Dani Ksavera Šandora Gjalskog, Zabok <ref>[https://danigjalskog.com Dani Ksavera Šandora Gjalskog], danigjalskog.com</ref>
:* [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]]
* Gradska Knjižnica Ksaver Šandor Gjalski, Zabok <ref>[https://knjiznica-zabok.hr Gradska Knjižnica Ksaver Šandor Gjalski Zabok], knjiznica-zabok.hr</ref>
* Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga, Zagreb <ref>[http://os-ksdjalskog-zg.skole.hr Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220407011948/http://os-ksdjalskog-zg.skole.hr/ |date=7. travnja 2022. }}, os-ksdjalskog-zg.skole.hr</ref>
== Izvori ==
*{{moljac|gjalski.htm}}
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat}}
* [http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6841 Gjalski, Ksaver Šandor], ''[[Hrvatski biografski leksikon]]''
* [http://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&A=0000010591&grupa=WARASDINIENSIA&vrsta=ZBI&H=varazdin#!tab_0=2 Ksaver Šandor Gjalski], izbor digitaliziranih djela
<big></big>
{{Književnici realizma}}
{{Hrvatska književnost}}
{{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}}
{{GLAVNIRASPORED:Gjalski, Ksaver Šandor}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski kroničari]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zabok]]
[[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]]
b9btyd5igqak579pjglhh6e1wil8n34
Kempo
0
19615
7087928
6402517
2024-12-13T20:25:45Z
Lazynautilus
263809
gramatički ispravci, uneseni hrvatski nazivi na poveznice koje upućuju na hrvatske wikipedijske stranice
7087928
wikitext
text/x-wiki
{{uklopi iz|Kenpo}}
'''Kempo''' je jedna od nastarijih [[borilačka vještina|borilačkih vještina]]. Pretpostavlja se da korijene vuče iz [[Indija|Indije]], no potpuni razvoj doživjela je u [[Kina|Kini]] tijekom više od 1500 godina{{Citation needed|reason=Reliable source needed for the whole sentence|date=July 2004}}. U samim korijenima Kempo je služio primarno kao terapeutska i [[meditacija|meditativna]] praksa, da bi kasnije zbog nemirnih vremena, redovnici [[Shaolin|Šaolinskog samostana]] postali najpoznatiji i najcjenjeniji borci nevjerojatne vještine i sposobnosti. Iz Kine vještina se proširila cijelim dalekim istokom, a tijekom 20. stoljeća, osobito poslije [[2. svjetski rat|II svjetskog]] rata, i cijelim svijetom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ima svega nekoliko učitelja ove po mnogima najcjelovitije borilačke vještine.
U novije vrijeme postoji više divergentnih stilova kempa. Godine 1947. Doshin So utemeljio je [[Shorin-ji kempo]]. Preuzeo je tehnike šaolinskih redovnika u vrijeme kad je živio u Kini, povezao ih s [[judo|džudo]]m i [[aikido]]m kao tradicionalnim japanskim vještinama.Shorin-ji kempo izvorno je registriran kao religijska sekta{{Citation needed|reason=Reliable source needed for the whole sentence|date=July 2004}}. Razlog takvoj registraciji je vrijeme i mjesto gdje se taj sistem rodio - neposredno poslije 2. sv. rata u Japanu je bilo zabranjeno treniranje bilo kakve borilačke vještine (osim policijskih), te je Doshin So registrirao svoju udrugu kao "borbenu religiju".
Druga poznata inačica kempa je ''Ed Parker's Kempo''. Njegov tvorac je ispekao zanat u mnogim tučnjavama, te osnovao svoj stil koji još i danas širi svoj utjecaj, na klasičan američki način.
Nihon Kempo je izvorno japanska varijanta.
Mnoge japanske [[samuraj]]ske (koryu) borilačke vještine uključuju tehnike koje se skupno nazivaju kempo ili kenpo. Riječ je mahom o tehnikama udaranja rukom i nogom te korištenju tijela kao oružja.
U [[Hrvatska |Hrvatskoj]] koliko je trenutno poznato postoje dva aktivna različita stila kempa:[[Shorin-ji kempo]] i [[Bijeli Lotos Kempo]] (čija loza učitelja potječe od [[Mushindo Kempo Mushindo kempa|Mushindo kempa]]).
Ove škole zasnivaju se na učenju i praksi koja potječe od prije II svjetskog rata (rani početci od 16 st.) kada su standardi bili znatno stroži. Škole same po sebi i nisu bile strogo podjeljene jer su mnogi prominentni učitelji učili kod nekoliko starijih učitelja, ponekad i istovremeno! Svi ozbiljniji praktikanti spadaju u krovnu "Školu" To De, Treba, ipak, razlikovati one koji su podučavani od strane budističkih kineskih učitelja ili čija rodoslovlje proizlazi iz takve loze i čiji su osnivači RyuKyu borbene/um-tjelo vještine podučavani znatno dulje od 10-12g. Stari je standard bio da i 15godina nije dovoljno da bi se postalo učitelj/prenositelj vještine. Jedan detalj u stara je vremena bio važan, posebno nakon okupacije od strane Satsuma klana iz Japana: Učitelji koji su prošli borbu na život i smrt, ne oni koji bi to sami izazvali, imali su sposobnost stvoriti "realnost" tehnika/kata kod svojih učenika. ToDe Sakugawa nije prvi koji je to uspio, nije niti je to bio Matsumura Bushi, govorimo o određenom broju kineskih obitelji (podatci nisu egzaktni, možda 60 0bitelji) koji su se naselili na Ryu Kyu prije 1600g. te kineskim mornarima/ribarima i diplomatima s dvora koji su prenijeli učenje Chuan fa (na Okinawljanskom: Kempo) na današnju Okinawu. Rani istaknuti Majstori/učitelji Tode Sakugawa bili su Chatan Yara, Takahara Peichin i kineski diplomat Kung Syang (spominju se nekoliko imena: Kwan(g) Shan(g) Fu, u izgovoru zadnje slovo g se gotovo ne čuje.), Otac najstarije Okinawljanske kate: Kushanku. Važan detalj u prenošenju To De vještine bio je "prihvaćanje" podućavanja od strane Majstora! Određeni majstori imali su ponekad samo jednog učenika: Nabe Matsumura je bio od te vrste. Treba ukazati još na jedan detalj: Uticaj na RyuKyu bio je pretežno s juga Kine/Fuken provincija, specifično južni Shaolin i stilovi Bijeli ždral/Urlajući ždral.
Škola Mushindo Kempo (nasljednik je Bijeli lotos Kempo) spada u Shorin ryu, po borbenom aspektu, uključujući ipak um/tijelo doktrinu Bodhidharme (Tamo) i Chen Yen tradiciju južne škole Chuan fa i nema gotovo ništa zajedničko s kempom Eda Parkera.
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.kempo.hr Kempo]
[[Kategorija:Borilačke vještine i športovi]]
nxz4cw3j3tplvbiv6ihcmlujjq4s2pf
Kečua
0
20713
7087883
7070962
2024-12-13T18:03:23Z
84.174.206.133
krunisanje = krunidba (hrv)
7087883
wikitext
text/x-wiki
{{dz|[[kečuanski jezik]]}}
[[Datoteka:Kichwa Ecua 06.jpg|mini|Quechua Indijanka iz Ekvadora u blizini Alausí-a.]]
[[Datoteka:Quechuas de Tuichi.jpg|mini|Indijanci Quechuas de Tuichi, nastanjeni u džunglama gornjeg toka [[Tuichi]]ja, Bolivija. Govore jezikom quechua tuichi.]]
'''Kečua''' ([[kečuanski jezik|kečua]] ''Qhichwa'', [[španjolski jezik|šp.]] ''Quechua'').- Quechua (u izgovoru 'kéčua') izravni su potomci stanovništva drevnog indijanskog carstva [[Tahuantisuyu]] (Tawantisuyu) (ili carstva [[Inke|Inka]]). Sami sebe oni nazivaju Runa. Govore [[kečuanski jezik]].
Oni danas predstavljaju najveću populaciju američkih Indijanaca. Samo onih Kečua koji nisu hispanizirani i govore svojim jezikom ima između 12-16,000,000. Jezikoslovci ih jezično svrstavaju u Veliku porodicu [[Quechumaran]]. Danas su rasprostranjeni po [[Peru]]u, [[Ekvador]]u,[[Bolivija|Boliviji]], [[Argentina|Argentini]], [[Čile]]u i južnoj [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Naziv '[[Inka]]' (šp. Inca) označavao je vrhovnog vladara, 'Inke' su bili dinastija vladara a ne narod. Jedno maleno pleme za koje se ne zna odakle su došli, utemeljilo je grad ''Qusqu'' (šp. [[Cusco]]) i s vremenom ovladalo susjednim plemenima i narodima. Nametnuli su [[kečuanski jezik]], svoje običaje, i stvorili [[država|državu]] koja je počivala na sistemu '[[ayllu]]'. Njihova vlast nije počela (smatra [[Eva Lips]]) prije dvanaestog stoljeća iza [[Krist]]a.
== Povijest ==
Njihovu [[povijest]] možemo pratiti od [[1438.]] koja počinje krunidbom Inke [[Pachacutec]]a. On započinje osvajanja koja će se nastaviti do dolaska [[Španjolska|Španjolaca]] [[1532.]] Carstvo Inka se pred dolazak bijelih osvajača prostiralo od Ekvadora pa do rijeke [[Maula|Maule]] u Čileu. U svojoj ekspanziji Inkačka vojska pokoravala je mnogobrojne narode i plemena, velike i male. Osvojili su krajeve Indijanaca [[Tallanes]], [[Calchaqui]], [[Aymara]], [[Chimu]], [[Esmeraldas]], i svih ostalih koja su živjela na tom području. Nametnuli su jezik Quechua i uveli sistem '[[ayllu]]'-a. Jedno gospodarstvo 'ayllu'-a, slično kao i u Asteka 'calpulli', prvo je moralo podmiriti plaćanja prema državi i svećenstvu. Plaćalo se u poljoprivrednim proizvodima koje je ayllu uzgajao. Svaka rođena [[beba]] nosila je sa sobom i određenu česticu zemlje. Postojali su činovnici koji su vodili računa o aylluima i izvještavali o tome one na višem položaju, i tako sve do 'Inke'. U novoosvojenim zemljama država se nikada nije miješala u religiju nekog plemena. Poznat je slučaj (vidi [[Bertrand Flornoj]]) da je prilikom osvajanja zemalja Indijanaca [[Punaes]] i [[Esmeraldas]], kod ovih drugih uočen nemoralan običaj. Nijedna djevojka iz plemena Esmeralda, kojoj otac nije oduzeo djevičanstvo nije se mogla udati. [[Huayna Capac]] je prema njima bio obazriv pa im je poslao odgojitelje. Danas se pod imenom Quechua označavaju pripadnici naroda i plemena koje je podiglo ovu civilizaciju.
Iza Inka ostali su mnogi gradovi koji plijene pažnju znanstvenika, pljačkaša, pustolova, turista i mnogih drugih radoznalaca. Cuzco, njihovo središte i [[Machu Picchu]] svakako su najpoznatiji. Ti gradovi sagrađeni su od golemih kamenih blokova koji su savršeno pristajali jedan uz drugi. [[Gradovi]] i njihova terasasta polja bila su dobro opskrbljena vodom, poznavali sustav navodnjavanja. Inke su imali organiziranu mrežu putova koje su povezivale gradove i kojima se prenosila pošta od postaje do postaje. Kako nisu imali '[[pismo (poruka)|pisma]]' poruke su se slale pomoću 'quipu'-a, to su bile uzice koje su se vezale u čvorove. Ovu poštu prenosili su njihovi brzonogi teklići. Svaki je čvorić nešto značio. Postojali su posebni činovnici ([[Quipucamayoc]])<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cel.org.pe/quipucamayoc.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20050504032812/http://www.cel.org.pe/quipucamayoc.html |archive-date=4. svibnja 2005. |access-date=14. rujna 2005.}}</ref> koji su mogli razumjeti što je na quipu-u (kipu) zabilježeno, nije ga mogao svatko pročitati. Pošto im je domovina ispresijecana mnogim dubokim [[kanjon]]-ima i provalijama izgradili su viseće mostove. Ovakav most smatrao se sposobnim ako je mogao izdržati dvanaestak ljudi. Ovih mostova ima još i u upotrebi su.
== Dinastija Inka ==
Sebe su smatrali sinovima Sunca.
# [[Manco Capac]]
# [[Sinchi Roca]]
# [[Lloque Yupanqui]]
# [[Maita Capac]]
# [[Capac Yupanqui]]
# [[Inca Roca]]
# [[Yahuar Huacac]]
# [[Inca Viracocha]]
# [[Pachacuti Inca Yupanqui]]
# [[Topa Inca Yupanqui]]
# [[Huayna Capac]]
# [[Huascar]]
# [[Atahuallpa]]
== Život i običaji ==
[[Datoteka:Pata-pata 01.jpg|mini|Terase u Andama. Krumpir je bio glavna kultura ovih Indijanaca.]]
Quechua su ratari. Oni (ili njihovi prethodnici) uzgajaju [[krumpir]] na Andama još prije 7,000 godina. [[Ljama]] (“Llama glama” ili Llama peruana; [[sisavac]] koji daje [[vuna|vunu]] i [[mlijeko]]) također je uzgajana.
Ova životinja ima ružan običaj da pljune svakog onoga tko joj se nešto zamjerio. Taj je njezin običaj toliko postao poznat da je malo onih koji to ne znaju. Od njezine vune Kečue i njihovi preci, kao što su [[Nazca (narod)|Nazca Indijanci]], proizvodili su savršena tkanja. Uzgajaju također kukuruz, [[rajčica|rajčicu]], [[Čili|čili-papričice]], manioku, [[pamuk]], mnoge vrste [[krumpir]]a, zloglasnu su nam [[koka|koku]] također dali. -Postoje mnogi zapisi putnika kako je siromašni seljaci neprestano žvaču, ta da ne bi izdržali bez nje mnoge teške napore kojima su izloženi.
Kuće ovih siromašnih seljaka, a zaista su siromašni, obično su od kamena ili [[ćerpič]]a (opeka od sušenog blata), jednosobne i bez prozora. Od domaćih životinja posjeduju, osim spomenutih ljama, i [[alpaka|alpake]], [[svinja|svinje]] i [[pas|pse]]. Svaka obitelj obrađuje svoja terasasta polja i ovisna je o onome što proizvode. Viškove, ako ih ima, Indijanci nose na svojim leđima za sajmenih dana u obližnje gradove. Odjeća je od ljamine vune. [[Chicha]] je njihovo glavno piće a i strastveni su pušači.
== Rasprostranjenost Quechua ==
=== Quechue u Peruu ===
[[Datoteka:Qichwa conchucos 01.jpg|mini|Quechua Indijanci iz grupe Conchucos, Peru]]
U Peruu danas žive mnoge grupe Quechua, poznati su pod mnogim plemenskim imenima. Jedna od poznatijih su Lamista, pleme koje je porijeklom od drevnog naroda Chanca, oni žive u departmanu San Martin, sami sebe nazivaju Llacuash. [[Chahapoya]], u departmanu Amazonas, oko 5,000; Yauyos, u departmanu Lima. Yanahuaras; [[Quijo]]; Napuruna, Kichwaruna ili [[Quechua del Napo]]. Ovi su naseljeni u departmanima Loreto i [[Madre del Dios]]; Alama ili Inga, nazivani i [[Quechua del Pastaza y del Tigre]], u departmanu Loreto. Sjeverni Conchucos, naseljeni su u departmanu Ancash.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.peopleteams.org/conchucosnorth/Conchucos%20people.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20050907062946/http://www.peopleteams.org/conchucosnorth/Conchucos%20people.htm |archive-date=7. rujna 2005. |access-date=15. rujna 2005.}}</ref>
U proljeće 2001. [[Alejandro Toledo]], Quechua Indijanac, postaje peruanski predsjednik pobijedivši [[Alan García|Alana Garcíju]] s 51.99% glasova. Skandalozni [[Alberto Fujimori|Alberto K. Fujimori]] bio je tada svrgnut.
=== Quechue u Boliviji ===
[[Aymara]] i Quechua Indijanci u Boliviji čine 60% stanovništva, naseljeni uglavnom po ruralnim naseljima. Migracije ovih Indijanaca iz sela u gradove ekonomski su problem Bolivije. Njihovi mješanci ('mestizos'; 25-30%) bave se sitnim biznisom ili rade po tvornicama i uredima. Od [[1950.]] – [[1976.]] broj monolingualnih Quechua u boliviji spao je na 40%. Španjolski i quechua se međusobno miješaju, pa je u departmanu Cochabamba nastao lokalni dijalekt [[Quechuañol]]. 1989. godine 30% indijanske populacije govori Quechua, najviše na Altiplanu i središnjem i južnom dijelu zemlje u departmanima Cochabamba, [[Oruro]], [[Potosí]], [[Chuquisaca]], i [[Tarija]]. Jezikom Aymara govori u -25% Indijanaca, većinom u departmanu [[La Paz]]. Kečua etničke grupe u Boliviji su: [[Tarabucos]] ( ovi žive u provinciji Yamparaes, departmanu Chuquisaca), Chayantas, Laimes, Ucumaris (u provincijama Chayanta i Bustillos, departaman Potosí), Calchas, Chaquies, Yuras Lipes, Tirinas. Ovi Indijanci služe se s dva jezika, to su sjeverno-bolivijski i južno-bolivijski quechua.
=== Quechua u Ekvadoru ===
[[Datoteka:QuechuaWoman.jpg|mini|lijevo|Quechua žena u pratnji svojih ljama.]]
Ovdje (Ingano Indijanci) žive u [[džungla]]ma pokrajina [[Napo (pokrajina)|Napo]] i [[Orellana]] na sjeveroistoku zemlje. Tu se njih oko 80,000 bave uzgojem kave, kakaa, juke 'yucca', i [[banana]]. nepoznat broj Ingana živi i u Kolumbiji na rijeci Putumayo. Poznatije grupa Quechua u Ekvadoru su [[Otavalo]], oko 300,000 u provinciji Imbabura, oni i [[Natabuelas]] i [[Caranquis]] kolektivno se danas zovu [[Quichua de Imbabura]]. Caranquis bi mogli biti kečuanizirano strano pleme. [[Quijo]], Yumbos (u Ekvadoru) ili Quechuas del Napo (u Peru), u području rijeke Napo. [[Cayambe]], [[Saraguro]], u provinciji Loja, [[Salasaca]], u provinciji Tungurahua, [[Canelo]] (Alama), duž rijeka Bobonaza i Conambo, Ima ih i 2,000 u Peruu. Plemena [[Quichuas del Chimborazo]], kolektivni naziv za: Cachas, Lictos, Coltas, Calpis, Pulucates. Quichua de Cotopaxi.
=== Quechua u Kolumbiji ===
Indijanci Inga nastanjeni u južnoj Kolumbiji (Narinyo i [[Putumayo (departman)|Putumayo]]), najsjeverniji su predstavnici Kečua. Oni sebe zovu Runa Simi. U dolini rijeke Putumayo ima ih oko 8,000. Služe se jezikom lowland inga. Druga grupa u dolini Sibundoy broji oko 10,000 govornika. govore jezikom highland inga.
=== Quechua u Argentini ===
* U Argentini u području [[Santiago del Estero]]-a također živi poveća grupa Quechua. Poznati su pod imenom Quichua Santiagueño.
*Grupa Quechua također živi na sjeveroistoku Čilea.
== Popis bogova i heroja kulture Quechua ==
Accla|
Acsumama|
Ajomama|
Apacatequil|
Apacheta|
Apaec|
Apocatequil|
Apotequil|
Apu-illapu|
Apu-punchau|
Ataguchu|
Axomamma|
Ayar|
Ayar-acar|
Ayar-cachi|
Ayar-colo|
Ayar-manco|
Catequil|
Cavillaca|
Chas|
Chasca|
Chasca-coyllur|
Cocamama|
Cocomama|
Con|
Coniraya|
Copacati|
Crabman|
Ekkekko|
Epunamun|
Guachimines|
Guamansuri|
Huaca|
Huanca|
Huiracocha|
Illapa|
Ilyap'a|
Ilyapa|
Inti|
Iyapa|
Ka-ata-killa|
Katoylla|
Khuno|
Kon|
Mama-allpa|
Mama-cocha|
Mama-oello|
Mama-oullo|
Mama-pach|
Mama-pacha|
Mama-quilla|
Manco-capac|
Pacari|
Pachacamac|
Pachamama|
Paricia|
Piguerao|
Punchau|
Quilla|
Quinuama|
Ramac|
Si|
Supay|
Thonapa|
Urcaguary|
Urpihua-chac|
Vichama|
Viracocha|
White-bird|
Zaramamma
== Poznati Kečuanci ==
Poznate osobe kečuanskog podrijetla.
*[[Benjamin Bratt]]<ref>[http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm HUD CodeTalk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306075327/http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm |date=6. ožujka 2009. }} Celebrities of Native American Heritage</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/southamerica/quechuan.html Quechua Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060509155452/http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/southamerica/quechuan.html |date=9. svibnja 2006. }}
*[http://www.ddbstock.com/quechua1.html Quechua Indians, Peru 1]
*[http://www.peoplesoftheworld.org/text?people=Quichua The Quichua]
*[http://www.encyclopedia.com/html/Q/Quechua.asp Quechua]
=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti
|commons = Qhichwa
|commonshr = Kečua
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
[[Kategorija:Quechuan]]
[[Kategorija:Peruanski Indijanci]]
[[Kategorija:Bolivijski Indijanci]]
[[Kategorija:Ekvadorski Indijanci]]
[[Kategorija:Argentinski Indijanci]]
[[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]]
ooz5z98fe0cmhcuctiu5bgz01z5fnk6
Cazin
0
21651
7088145
6692610
2024-12-14T02:56:57Z
OperationSakura6144
311560
([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])
7088145
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje
| ime = Cazin
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama = Cazin - New Square.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Cazin
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina = 140px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg |border|25px]] [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Nermin Ogrešević
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Grad
| površina_prazno1 = 356 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime = Grad
| stanovništvo_prazno1 = 66.149
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2 = 13.863
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 77220
| pozivni_broj = +387 (0)37
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica = [http://www.gradcazin.gov.ba gradcazin.gov.ba]
| slika_karta = BiH municipality location Cazin.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj grada Cazina u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =
}}
'''Cazin''' je [[grad]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na križanju puteva koji vode od [[Bihać]]a prema [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], susjednoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i dalje prema [[zapadna Europa|zapadnoj Europi]], zatim preko [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i jugozapadno preko [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]] prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]] i dalje prema istoku.
Grad Cazin prostire se na 356 km². Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 [[hektar]]a. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.
== Povijest ==
Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostatci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.
Od [[Dolazak Hrvata|doseljenja Hrvata]] do osmanskog osvajanja, okolni prostor je bio pod upravom [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]], a od 12. stoljeća je i dio [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]] i [[Zagrebačka biskupija|biskupije]].
6. svibnja 1950. na području cazinskog i susjednih velikokladuškog i slunjskog kotara izbila je [[Kordunaška buna]], pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugušila sljedećeg dana u krvi.<ref name="promocija">(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200320141515/http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 |date=20. ožujka 2020. }} Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref>
== Stanovništvo ==
=== Popisi 1971. – 1991. ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Cazin}}
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Cazin'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani'''
|61.693 (97,29%)
|55.401 (97,00%)
|43.880 (96,50%)
|-
|'''Srbi'''
|778 (1,22%)
|826 (1,44%)
|1.196 (2,63%)
|-
|'''Hrvati'''
|139 (0,21%)
|122 (0,21%)
|175 (0,38%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|430 (0,67%)
|529 (0,92%)
|51 (0,11%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|369 (0,58%)
|232 (0,40%)
|166 (0,36%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''63.409'''
|'''57.110'''
|'''45.468'''
|}
==== Cazin (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Cazin'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani'''
|11.536 (94,53%)
|1.601 (83,21%)
|1.061 (84,67%)
|-
|'''Srbi'''
|129 (1,05%)
|75 (3,89%)
|97 (7,74%)
|-
|'''Hrvati'''
|95 (0,77%)
|45 (2,33%)
|66 (5,26%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|275 (2,25%)
|186 (9,66%)
|17 (1,35%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|168 (1,37%)
|17 (0,88%)
|12 (0,95%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''12.203'''
|'''1.924'''
|'''1.253'''
|}
=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Cazina'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 27. prosinca 2019.</ref>
|-
|'''Bošnjaci'''
|63.463 (95,94%)
|-
|'''Hrvati'''
|320 (0,48%)
|-
|'''Srbi'''
|29 (0,04%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2.337 (3,53%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|66.149
|}
| valign=top |
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Cazin - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Bošnjaci'''
|12.938 (93,33%)
|-
|'''Hrvati'''
|175 (1,26%)
|-
|'''Srbi'''
|10 (0,07%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|740 (5,34%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''13.863'''
|}
|}
== Naseljena mjesta ==
Grad Cazin sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/>
[[Bajrići (Cazin, BiH)|Bajrići]],
[[Brezova Kosa]],
[[Bukovica (Cazin, BiH)|Bukovica]],
[[Cazin]],
[[Crnaja (Cazin, BiH)|Crnaja]],
[[Čajići]],
[[Čizmići]],
[[Ćehići]],
[[Ćoralići]],
[[Donja Barska]],
[[Donja Koprivna]],
[[Donja Lučka]],
[[Glogovac (Cazin, BiH)|Glogovac]],
[[Gornja Barska]],
[[Gornja Koprivna]],
[[Gornja Lučka]],
[[Gradina (Cazin, BiH)|Gradina]],
[[Hadžin Potok]],
[[Kapići]],
[[Kličići]],
[[Kovačevići (Cazin, BiH)|Kovačevići]],
[[Krakača]],
[[Krivaja (Cazin, BiH)|Krivaja]],
[[Liđani]],
[[Liskovac (Cazin, BiH)|Liskovac]],
[[Ljubijankići]],
[[Majetići]],
[[Miostrah]],
[[Mujakići]],
[[Mutnik]],
[[Osredak (Cazin, BiH)|Osredak]],
[[Ostrožac (Cazin, BiH)|Ostrožac]],
[[Ostrožac na Uni]],
[[Pećigrad]],
[[Pivnice (Cazin, BiH)|Pivnice]],
[[Pjanići]],
[[Podgredina]],
[[Polje (Cazin, BiH)|Polje]],
[[Ponjevići]],
[[Prošići]],
[[Rošići]],
[[Rujnica (Cazin, BiH)|Rujnica]],
[[Skokovi]],
[[Stijena (Cazin, BiH)|Stijena]],
[[Šturlić]],
[[Šturlićka Platnica]],
[[Toromani]],
[[Tržac]],
[[Tržačka Platnica]],
[[Tržačka Raštela]],
[[Urga]],
[[Vilenjača]],
[[Vrelo (Cazin, BiH)|Vrelo]] i
[[Zmajevac (Cazin, BiH)|Zmajevac]].
Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Bašče]], [[Begove Kafane]], [[Gečeti]], [[Gnjilovac]], [[Japića Brdo]], [[Klen (Cazin, BiH)|Klen]], [[Klisa (Cazin, BiH)|Klisa]], [[Krndija (Cazin, BiH)|Krndija]], [[Puškari (Cazin, BiH)|Puškari]], [[Seferagići]], [[Slatina (Cazin, BiH)|Slatina]], [[Stara Govedarnica]] i [[Žegar (Cazin, BiH)|Žegar]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.<!-- prema [[Predložak:Cazin]], [[suradnik:Boris Godunov]] (inačica od 12:08, 6. lipnja 2009.) -->
== Mjesne zajednice ==
{{nedostaju izvori}}
Na popisu stanovništva [[1991.]] godine, općina Cazin je imala 54 naseljena mjesta raspoređena u 23 mjesnih zajednica:
=== Gradske mjesne zajednice ===
* MZ Cazin (9.775 st.)
* MZ Gnjilavac (3.917 st.)
* MZ Slatina (1.454 st.)
* MZ Ćoralići (3.986 st.) - obuhvaća naselja: [[Ćoralići]], [[Kapići]] i [[Kovačevići (Cazin, BiH)|Kovačevići]].
* MZ Donja Koprivna (1.580 st.) - obuhvaća naselja: [[Donja Koprivna]] i [[Pivnice (Cazin, BiH)|Pivnice]].
* MZ Gornja Koprivna (3.520 st.) - obuhvaća naselja: [[Gornja Koprivna]], [[Liđani]], [[Ljubijankići]], [[Ponjevići]] i [[Toromani]].
* MZ Krivaja (1.065 st.) - obuhvaća naselje [[Krivaja (Cazin, BiH)|Krivaja]].
* MZ Liskovac (3.345 st.) - obuhvaća naselja: [[Čajići]], [[Donja Barska]] i [[Liskovac (Cazin, BiH)|Liskovac]].
* MZ Mutnik (2.364 st.) - obuhvaća naselje [[Mutnik]].
* MZ Ostrožac (4.134 st.) - obuhvaća naselja: [[Majetići]], [[Ostrožac (Cazin, BiH)|Ostrožac]], [[Ostrožac na Uni]] i [[Prošići]].
* MZ Pećigrad (3.778 st.) - obuhvaća naselja: [[Donja Lučka]], [[Gornja Lučka]], [[Mujakići]], [[Pećigrad]] i [[Rošići]].
* MZ Pjanići (1.817 st.) - obuhvaća naselje [[Pjanići]].
* MZ Skokovi (3.857 st.) - obuhvaća naselja: [[Brezova Kosa]], [[Gornja Barska]], [[Krakača]] i [[Skokovi]].
* MZ Stijena (7.881 st.) - obuhvaća naselja: [[Bajrići (Cazin, BiH)|Bajrići]], [[Glogovac (Cazin, BiH)|Glogovac]], [[Miostrah]], [[Podgredina]], [[Stijena (Cazin, BiH)|Stijena]], [[Vilenjača]] i [[Zmajevac (Cazin, BiH)|Zmajevac]].
* MZ Šturlić (3.825 st.) - obuhvaća naselja: [[Hadžin Potok]], [[Šturlić]] i [[Šturlićka Platnica]].
* MZ Tržačka Raštela (5.908 st.) - obuhvaća naselja: [[Bukovica (Cazin, BiH)|Bukovica]], [[Crnaja (Cazin, BiH)|Crnaja]], [[Ćehići]], [[Rujnica (Cazin, BiH)|Rujnica]], [[Tržac]], [[Tržačka Platnica]], [[Tržačka Raštela]] i [[Urga]].
* MZ Vrelo (1.203 st.) - obuhvaća naselja: [[Gradina (Cazin, BiH)|Gradina]], [[Osredak (Cazin, BiH)|Osredak]] i [[Vrelo (Cazin, BiH)|Vrelo]].
*MZ Ljubijankići (760 st.)-obuhvata naselja : Ljubijankići.
*MZ Prošići ( 900 st.) -obuhvata naselje :Prošići
*MZ Majetići (1.530 st.)-obuhvata naselja: Kula Begići,Mesići,Podgaj,
*MZ Polje (1.640 st.)-obuhvata naselje : Polje,Ikanovići,Redžići,Brdo Herdić,Selimovići,Đulinac,Begići
*MZ Miostrah (1.420 st.) obuhvata naselje: Miostrah
*MZ Čizmići (1200 st.) obuhvata naselje : Čizmići
== Gospodarstvo ==
{{stilska dorada}}
{{nedostaju izvori}}
Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima [[stočarstvo]] u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Cazin je tijekom [[2005.]] godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "[[Agrokomerc]]a" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.
Značajno je spomenuti građevinarstvo i trgovinu. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubilo kompletno prijeratno tržište.
Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.
Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih. [[Siva ekonomija]] je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina.
=== Mineralni resursi ===
Na području Cazina nalaze se značajne geološke rezerve [[gips]]a, [[tufor]]a, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih [[mineral]]a.
Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uvjeti za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.
Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.
Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm.
Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama.
Prerađivanje [[dolomit]]a kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i izvan granica [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]]. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području Cazina.
Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km.
Ugljen ovog bazena je lignit-mrki ugljen koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.
Prema raspoloživim podacima može se reći da ugljen bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljena (mrko-lignitski ugljeni). Donja toplinska vrijednost ugljena je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a [[sumpor]]a 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugljen spada u kvalitetnije ugljene.
Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a izvanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t ugljena.
Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.
=== Turizam ===
Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel ''[https://web.archive.org/web/20110306094345/http://www.hotel-sedra.ba/ Sedru]'' koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Nizozemske za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.
U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista odnosno [https://web.archive.org/web/20110306094345/http://www.hotel-sedra.ba/ Sedri] u sklopu manifestacija “Una-regata” [[rafting]]a rijekom [http://bs.wikipedia.org/wiki/Una Unom] od [[Bihać]]a preko Cazina do [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa ''Sedra''.
Poseban značaj razvoju turizma u Cazinu daje srednjovjekovni '''Stari grad "Ostrožac"''' kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...
== Poznate osobe ==
* [[Hazim Akmadžić]], književnik
* [[Štefa Jurkić|Štefanija Jurkić]], hrv. književnica<ref>[[Vladimir Lončarević]]: [http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf Štefanija (Štefa) Jurkić - tišinom ovijena legenda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903072301/http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf |date=3. rujna 2014. }}, Glas Koncila, 10. travnja 2011., str. 21</ref>
* [[Hamdija Pozderac]], političar
* [[Ahmet Hadžipašić]], političar
* [[Safet Nadarević]], nogometaš
* [[Nermin Puškar]], pjevač
==Šport==
Održavaju se ''Novogodišnji malonogometni turnir Cazin (Cazinska zima)'', od 2010. ''Međunarodni malonogometni turnir za djecu "Djeca Bosne"'', od 2016. malonogometni turnir ''Bubamara C-Cup'', od 2015. malonogometni turnir ''C-CUP Cazin''.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.gradcazin.gov.ba Službene stranice]
{{BiH}}
{{Cazin}}
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Unsko-sanska županija]]
[[Kategorija:Cazin| ]]
apu0jxzmgb8pusyrrw4i5l88dgqvooh
Brigitte Bardot
0
22683
7088212
5850036
2024-12-14T09:46:11Z
Hijerovit
263374
7088212
wikitext
text/x-wiki
{{Filmski umjetnik
|ime = Brigitte Bardot
|slika = Brigitte Bardot.jpg
|veličina = 200px
|opis slike =
|rodno ime = Brigitte Anne-Marie Bardot
|pseudonim = BB
|rođenje = [[28. rujna]] [[1934.]]
|mjesto rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]]
|smrt =
|mjesto smrti =
|godine rada = [[1952.]] – [[1973.]]
|web =
|supruga =
|suprug = Roger Vadim (1952. – 1957.) <br> Jacques Charrier (1959. – 1962.) <br> Gunter Sachs (1966. – 1969.) <br> Bernard d'Ormale (od 1992.)
|važnije uloge =
|važniji filmovi =
|oscar =
|emmy =
|tony =
|zlatni globus =
|bafta =
|cesar =
|goya =
|afi =
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade =
}}
'''Brigitte Bardot''' ([[Pariz]], [[28. rujna]] [[1934.]]), [[francuska]] glumica.
Na [[film]]u je debitirala [[1952.]] godine. Njezin vrtoglavi uspon do jedne od najsjajnijih zvijezda francuskog filma uslijedio je nakon filma ''I bog stvori ženu'', kojeg je [[1956.]] godine snimio njezin tadašnji suprug [[Roger Vadim]]. Početkom [[1970-ih|sedamdesetih]] godina, još uvijek na vrhuncu popularnosti, povukla se iz svijeta filma i posvetila zaštiti životinja.
== Izvori ==
{{Izvori}}[[Datoteka:Statue of Brigitte Bardot in Rio de Janeiro.jpg|lijevo|mini|Statua Brigite Bardot u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]]]
{{Mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Bardot, Brigitte}}
[[Kategorija:Francuski filmski glumci]]
[[Kategorija:Okolišni aktivisti]]
2wxtqow9zwb7u9jj5ribuawh8hspbdx
7088216
7088212
2024-12-14T10:05:50Z
SoupePrimordiale
277309
7088216
wikitext
text/x-wiki
{{Filmski umjetnik
|ime = Brigitte Bardot
|slika = Brigitte Bardot.jpg
|veličina = 200px
|opis slike =
|rodno ime = Brigitte Anne-Marie Bardot
|pseudonim = BB
|rođenje = [[28. rujna]] [[1934.]]
|mjesto rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]]
|smrt =
|mjesto smrti =
|godine rada = [[1952.]] – [[1973.]]
|web =
|supruga =
|suprug = Roger Vadim (1952. – 1957.) <br> Jacques Charrier (1959. – 1962.) <br> Gunter Sachs (1966. – 1969.) <br> Bernard d'Ormale (od 1992.)
|važnije uloge =
|važniji filmovi =
|oscar =
|emmy =
|tony =
|zlatni globus =
|bafta =
|cesar =
|goya =
|afi =
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade =
}}
'''Brigitte Bardot''' ([[Pariz]], [[28. rujna]] [[1934.]]), [[francuska]] glumica.
Na [[film]]u je debitirala [[1952.]] godine. Njezin vrtoglavi uspon do jedne od najsjajnijih zvijezda francuskog filma uslijedio je nakon filma ''I bog stvori ženu'', koji je [[1956.]] godine snimio njezin tadašnji suprug [[Roger Vadim]]. Početkom [[1970-ih]], još uvijek na vrhuncu popularnosti, povukla se iz svijeta filma i posvetila zaštiti životinja.
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Bardot, Brigitte}}
[[Kategorija:Francuski filmski glumci]]
[[Kategorija:Okolišni aktivisti]]
tcup3nm67a81f2h5i3xwor1cwdxmbjw
Torcida
0
23300
7087922
7035102
2024-12-13T20:14:10Z
Fraxinus
3144
/* Pjesme */
7087922
wikitext
text/x-wiki
{{izdvojeni članak|listopad 2020.}}
{{dz}}
{{Infookvir navijačka skupina
| ime = KNH Torcida
| boja1 = white
| boja2 = #0945a6
| puni naziv = Klub navijača Hajduka Torcida
| slika = Logo Torcide.png
| opis slike = Logotip Torcide
| osnovana = [[28. listopada]] [[1950.]]
| registrirana =
| umirovljena =
| geslo = Hajduk živi vječno
| mjesto = {{Z|HRV}} [[Split]], [[Hrvatska]]
| šport = [[nogomet]]
| klupska pripadnost = [[Datoteka:600px chequered White HEX-ED1C24 in HEX-0341A2 on White background.svg|border|23px|link=HNK Hajduk Split]] [[HNK Hajduk Split]]
| pokretači = [[Vjenceslav Žuvela]], [[Ante Ivanišević]], [[Ante Dorić]]
| predsjednik = Ante Bakalić
| potpredsjednik =
| boje skupine = {{Obojani okvir|#de2328}} crvena, {{Obojani okvir|#ffffff}} bijela, {{Obojani okvir|#0945a6}} plava
| tajnik = Toni Madunić
| slika2 = NovaSlikaTorcida.jpg
| opis slike2 = Sjedište Torcide u [[Split]]u u ulici Zrinsko Frankopanska 17, kod [[Stari plac|''Starog placa'']].
| web = [http://www.torcida.hr/ Službena stranica kluba navijača Hajduka]
}}
[[Slika:The_Hajduk_Split_-_Dinamo_Zagreb_derby.jpg|mini|300px|Koreografija Torcide tijekom [[vječni derbi|vječnog derbija]].]]
[[Slika:Pauci-Hajduk.JPG|mini|300px|Koreografija Torcide posvećena [[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijskoj brigadi]], na utakmici [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]], [[Kup UEFA]], [[2. kolovoza]] [[2007.]]]]
[[Datoteka:Ib i torcida.jpg|mini|[[Ivo Bego]] i navijači Hajduka]]
[[Slika:Samo Hajduk.jpg|mini|[[Grafiti]] po cijelom Splitu i širom Dalmacije svjedoče o ljubavi prema klubu, i uzrečici ''Hajduk iznad svega, Torcida ispred svih''.]]
'''Torcida''' (puni naziv: '''Klub navijača Hajduka Torcida''', skraćeno: '''KNH Torcida''') je navijačka skupina [[HNK Hajduk Split|Hrvatskog nogometnog kluba Hajduka]], osnovana [[28. listopada]] [[1950.]] godine. Torcida je najstarija navijačka skupina u [[Europa|Europi]].<ref>[http://www.portaloko.hr/clanak/tooooorcida---najstarija-navijacka-skupina-u-europi-slavi-60-godina/0/3470/ TOOOOORCIDA Najstarija navijačka skupina u Europi slavi 60. godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210426061518/https://cdn.234doo.com/portaloko.js |date=26. travnja 2021. }}, portaloko.hr, pristupljeno 1. rujna 2020.</ref><ref>[https://www.radio-banovina.hr/prije-65-godina-osnovana-je-torcida-najstarija-navijacka-skupina-u-europi/ Prije 65 godina osnovana je Torcida, najstarija navijačka skupina u Europi], radio-banovina.hr, pristupljeno 1. rujna 2020.</ref><!-- Celticova navijačka je iz 1944. prema ovom izvoru
http://www.thecelticwiki.com/page/Celtic+Supporters+Association
, no ima li još koji izvor? ovo je isto kao da sad netko od nas otvori svoju wiki i napiše kako je 1907. postojala ideja o organiziranom navijanju i da se formira organizirana navijačka skupina --> Klub navijača djeluje na adresi ''Zrinsko-Frankopanska 17, Split''.
Slogan navijača je "Hajduk živi vječno", kojim se svjedoči o dugoj i neprekinutoj tradiciji imena koje opstoji bez promjene od osnivanja do danas (bivše države potput [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i nogometne lige su propale), odakle i geslo: "Hajduk živi vječno" i "Živimo za Hajduk".
Članovi Torcide kao i ostali najvatreniji navijači kluba okupljaju se na [[Gradski stadion u Poljudu|poljudskom]] sjeveru odakle gromoglasnim navijanjem bodre svoj klub.
Godine [[2020.]], Torcida broji preko 16.000 članova.<ref>[https://www.radiodalmacija.hr/hajduk-je-prosao-broj-od-16-tisuca-clanova-u-2020/ Hajduk premašio broj od 16 tisuća članova u 2020.], [[Radio Dalmacija]], radiodalmacija.hr pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref>
Torcida, osim što podržava Hajduk, podržava i [[košarka|košarkaški klub]] [[KK Split|Split]] jer se klubovi međusobno podržavaju.<ref>{{cite web |url=https://hajduk.hr/vijest/hnk-hajduk-kupio-dionice-kk-split/3338 |title=HNK Hajduk kupio dionice KK Split |publisher=[[HNK Hajduk Split]] |work=hajduk.hr |date=2012-11-30 |accessdate=2020-10-26}}</ref><ref>{{cite web |url=https://hajduk.hr/vijest/kosarkasi-kk-split-postali-clanovi-hajduka/6679 |title=Košarkaški KK Split postali članovi Hajduka |publisher=[[HNK Hajduk Split]] |work=hajduk.hr |date=2016-01-15 |accessdate=2020-10-26}}</ref>
== Povijest ==
=== Osnivanje i početci ===
Osnivanju Torcide prethodilo je organizirano navijanje još od osnivanja Hajduka [[Šport u 1911.|1911.]] godine. Prvi organizirani odlazak navijača na domaće gostovanje zabilježeno je [[1927.]] protiv [[HAŠK]]-a u [[Zagreb]]u, a na inozemno gostovanje [[1936.]] protiv ''Rome'' u [[Rim]]u.
Torcida je osnovana [[1950.]], uoči [[nogomet]]ne utakmice s [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvenom zvezdom]] koju su pokrenuli dalmatinski studenti u [[Zagreb]]u [[Vjenceslav Žuvela]], i uz njega Ante Ivanišević, Ante Dorić i još neki, a prema riječima [[Ante Dorić]]a glavni poticaj dao im je [[Bajdo Vukas]] koji je oduševljeno pričao o atmosferi na [[brazil]]skim stadionima.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/preminuo-je-ante-ivanisevic-jedan-od-osnivaca-torcide/ Preminuo je Ante Ivanišević, jedan od osnivača Torcide]</ref> Splitski studenti koji su studirali u [[Zagreb]]u željeli su napraviti dotada neviđen spektakl kako bi pomogli svojim ljubimcima u čemu su i uspjeli. Po uzoru na [[brazil]]ske navijačke skupine koje su u to vrijeme postale poznate (te godine se u igralo obnovljeno [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]), Hajduk je [[29. listopada]] pobijedio Zvezdu rezultatom 2:1, pobjedonosnim zgoditkom koji je postigao legendarni igrač Hajduka [[Božo Broketa]] u 86. minuti. Slavlje je bilo neopisivo, ljudi su plakali od sreće, grlili se i ljubili kopačku kojom je [[Božo Broketa]] dao gol, čitao se "posmrtni govor" Crvenoj zvezdi. Te sezone momčad Hajduka osvojila je prvenstvo bez ijednog poraza, što je do danas ostao nenadmašen rekord.
==== Zabrana ====
Nakon te utakmice [[Savez komunista Jugoslavije|partijske]] i državne strukture, na osobnu intervenciju [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], represivno su nastupili prema Torcidi i njezinim pripadnicima. Poraz u svemu privilegirane Crvene zvezde i okolnosti oko njega teško su zasmetale tadašnji režim u [[Beograd]]u. Vodstvo Hajduka bilo je sankcionirano, djelovanje Torcide i njeno ime zabranjeno, a neki od pripadnika su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak. Jedan od osnivača, [[Vjenceslav Žuvela]], isključen je iz KPJ i osuđen na tri godine zatvora. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca.<ref name="VŽDD">{{cite web |url=https://www.dalmacijadanas.hr/torcida-veceras-poziva-sve-u-klub-navijaca-otvara-se-mural-osnivacu-torcide-vjenceslavu-zuveli |title=Torcida večeras poziva sve u Klub navijača: Otvara se mural osnivaču Torcide Vjenceslavu Žuveli |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D |Dalmacija Danas]] |work=www.dalmacijadanas.hr |date=2019-09-05 |accessdate=2019-09-27}}</ref>
Unatoč zabrani isticanja imena i organiziranog djelovanja, navijači su nastavili pružati veliku podršku svom klubu i igračima.<ref name="VŽDD"/>
Prvi značajniji slučaj nasilja navijača na stadionu datira iz susreta sa "Sarajevom" od [[1. listopada]] [[1961.]] godine kada je nakon utakmice napadnut sudac Aleksandar Škorić koji je poništio izjednačujući gol Vidoševića, po mišljenju Splićana neopravdano. Škorić je pretučen, a u gledalištu je došlo do vandalskih ispada, posljedicom čega je "Hajduk" morao tri utakmice odigrati u [[Šibenik]]u. Drugi put se incident velikih razmjera dogodio [[11. rujna]] [[1966.]] godine kad je masa navijača razočarana porazom "Hajduka" priredila masovnu tučnjavu i kad su demolirali dom, tribine i golove. Splićani su nakon toga kažnjeni igranjem jedne utakmice u [[Rijeka|Rijeci]].
=== Hrvatsko proljeće i slavne godine ===
Tako je Torcida nastavila svoje djelovanje u ilegali. Početkom [[1970-ih]] godina manja skupina najgorljivijih pristalica Hajduka počinje se kontinuirano okupljati na sredini istočnog stajanja na [[Stari plac|Starom placu]] i s tog mjesta predvoditi bodrenje.
Tijekom ovog desetljeća navijači usvajaju ''južnjački'' način navijanja, koji karakterizira isticanje velikog broja klupskih zastava i transparenata i velikim povorkama koje pod tim obilježjima kluba marširaju gradom uoči i nakon važnih utakmica. Također, dijelom usvajanju i ''sjevernjački'' tip navijanja koji se manifestira nošenjem šalova i iskazivanjem nasilnih obrazaca ponašanja, naročito prema suparničkim navijačima. Uz skandiranje počinju se sve učestalije koristiti navijačke himne.
Nasilnički obrasci ponašanja navijača toliko su se bili proširili da većina simpatizera drugih klubova sve do kraja sedamdesetih nisu u većem broju dolazili na utakmice svojih klubova u Split, dok su s druge strane hajdukovci pratili svoj klub po cijeloj bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]].
Pojavom [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] početkom 1970-ih godina 20. stoljeća, ponovo se rasplamsava nacionalni naboj koji je tinjao u srcima Hajdukovih navijača. Pojavljuju se zastave navijača s ucrtanim izvornim grbom Hajduka u kojem se unutar plavog kruga nalazi [[Hrvatski grb]]. Poznat je iz toga vremena silan bunt i višednevne demonstracije koji je (zbog registriranja prekinute utakmice Hajduk - OFK Beograd 0:3) rezultirao bacanjem automobila s beogradskim tablicama sa [[Splitska Riva|splitske Rive]] u more.
Krajem 1970-ih jedan dio ultrasa izdvaja se neformalna skupina '''Nesvrstani''', koji su na rukavima [[jeans]] jakni isticali svoj znak, na kojem su uz slovo "N" i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale [[Latinski jezik|latinske]] riječi "Patria nostra" ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Naša domovina''). Tijekom [[1978.]] i [[1979.]] sastajali su se u jednoj prostoriji u užem središtu grada, na zidu koje je bila obješena hrvatska trobojnica.
U razdoblju 1970-ih Hajduk je nanizao velike rezultate (četiri osvojena prvenstva i pet kupova). Na takve iznimne uspjehe nadovezalo se održavanje [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] u Splitu [[1979.]] godine u sklopu kojih je podignut [[Gradski stadion Poljud|novi gradski stadion na Poljudu]], koji je postao novi Hajdukov dom.
=== Obnova djelovanja ===
Ime Torcida javno se počelo ponovo koristiti [[1980.]] godine kada su nove generacije navijača Hajduka željele starim imenom i navijanjem proslaviti voljeni klub. Od tada su se navijači počeli okupljati na sjeveru novog stadiona na Poljudu.
Nakon Torcide, krajem [[1980-ih]] nastale su i navijačke skupine ostala tri velika kluba u Jugoslaviji - [[Dinamo Zagreb|Dinama]], [[FK Partizan|Partizana]] i Crvene zvezde, ali i one manjih klubova.
U ovom razdoblju počinju se pojavljivati širom grada grafiti na kojima su isticana obilježja Torcide i Hajduka. Pišu se i [[politika|politički]] grafiti s porukama "Sretan Božić, braćo Hrvati" i "Smrt komunizmu". Dio navijača prosvjed protiv društva počinje sve otvorenije zasnivati na stanovitom nezadovoljstvu u svezi s nacionalnim slobodama [[Hrvati|Hrvata]] i ukupnoga stanja međunacionalnih odnosa u tadašnjoj Jugoslaviji.
Izgredi navijača sa sjeverne tribine postajali su sve češći i s neželjenijim posljedicama. Tako je uoči utakmice "Hajduk" - "Tottenham", održane u Splitu u travnju [[1984.]] godine jedan navijač na centru igrališta zaklao pijetla, jer se navijači [[london]]skoga kluba, čiji je simbol [[tetrijeb]], kolokvijalno nazivaju "pijetlovima". Na to je reagirala [[UEFA]] zabranom igranja jedne međunarodne utakmice u Splitu.
[[Datoteka:Hajduk Dinamo 20 4 2016.jpg|minijatura|Pripadnici Torcide na putu prema Poljudu 20. ožujka 2016. pred prvenstvenu utakmicu Hajduk-Dinamo, 1:0.]]
Sredinom [[1980-ih]] navijački [[huliganizam]], postaje nerazdvojna ikonografija Torcide, ali i i problemi narkomanije. U tom infiltriranju i naglom širenju droga među Torcidom očiglednu zaslugu imaju i tajne službe bivše Jugoslavije ([[UDBA]], [[KOS]]), s obzirom na to da je policijski nadzor i nadzor građana od strane tajnih služba bio toliko širok, da je mogućnost uklanjanja nepoželjnih pojedinaca (i trajna neutralizacija) bila potpuna, a realizacija skoro trenutna, da se toliko širenje droga među mlado, nacionalno svjesno i agilno hrvatski nastrojeno stanovništvo (koje je jugounitaristima i velikosrbima nepoželjno, što su kasniji događaji od 1990-ih nedvojbeno pokazali) nije bilo moglo dogoditi bez njihovog znanja i umiješanosti.
Organizirane grupacije Torcide počinju se širiti i izvan grada pa se na stadionu počinju pojavljivati transparenti navijača Hajduka iz okolnih mjesta, a kasnije i sve šire.
=== Osamostaljenje Hrvatske i HNL ===
Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], stanje u Jugoslaviji se zaoštrava. Torcida je [[27. rujna]] [[Šport u 1990.|1990.]] napravila prvi korak i izrazila veliko nezadovoljstvo stanjem u Jugoslaviji - prekidom utakmice u [[Split]]u protiv [[FK Partizan|Partizana]], paljenjem [[zastava SFRJ|jugoslavenske zastave]], gromoglasnim uzvikivanjem hrvatskog imena, zazivanjem skore hrvatske neovisnosti i pjevanjem hrvatskih pjesama.<ref name="dnevno.hr">{{cite web |url=https://direktno.hr/sport/danasnji-dan-torcida-upala-teren-i-zapalila-jugoslavensku-zastavu-168097/ |title='''Na današnji dan''' Torcida je upala na teren i zapalila jugoslavensku zastavu |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D |Direktno.hr]] |date=2019-09-26 |accessdate=2019-09-27 |archive-date=27. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190927180723/https://direktno.hr/sport/danasnji-dan-torcida-upala-teren-i-zapalila-jugoslavensku-zastavu-168097/ |url-status=dead }}</ref><ref name="net.hr">{{cite web |url=https://net.hr/sport/nogomet/video-dan-kad-je-torcida-poslala-zestoku-poruku-jugoslavenskom-rezimu-igraci-partizana-bjezali/ |title='''(VIDEO) Dan kada je Torcida poslala žestoku poruku jugoslavenskom režimu:''' Igrači Partizana bježali, gorila zastava |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N |Net.hr]] |date=2019-09-26 |accessdate=2019-09-27 |archive-date=27. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190927180722/https://net.hr/sport/nogomet/video-dan-kad-je-torcida-poslala-zestoku-poruku-jugoslavenskom-rezimu-igraci-partizana-bjezali/ |url-status=dead }}</ref>
Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi su Torcidaši zajedno sa svojim kolegama iz drugih navijačkih skupina stali u prve redove oružane borbe kako bi obranili svoju domovinu. Spomen-ploča na sjevernoj strani poljudskog stadiona nosi imena 27 pripadnika Torcide poginulih u borbi za neovisnost Hrvatske.
Početkom 1990-ih, nakon osamostaljivanja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] Torcida ne želi izazivati nikakve incidente koji bi naštetili klubu i u tom razdoblju Hajduk postiže najbolje uspjehe u povijesti.
Krajem 1990-ih i u [[2000.]] godini, nakon pet godina bez trofeja, Torcida je radikalizirala svoje djelovanje, pa su u tom razdoblju zabilježeni incidenti (prekidi utakmica protiv [[NK Šibenik|Šibenika]] i [[GNK Dinamo|Dinama]], te sukobi s [[policija|policijom]] i specijalnim snagama [[MUP]]-a).<ref name="2000-ih">[http://www.torcida.hr/povijesna-cinjenica/torcida-ponovno-postaje-navijacka-skupina/ Torcida ponovno postaje navijačka skupina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806180946/http://www.torcida.hr/povijesna-cinjenica/torcida-ponovno-postaje-navijacka-skupina/ |date=6. kolovoza 2020. }}, torcida.hr, pristupljeno 29. kolovoza 2020.</ref> Unatoč tome, što je Hajduk u razdoblju od 2000. do [[2005.]] godine osvojio sedam trofeja (3 prvenstva, dva Kupa i 2 Superkupa), navijači su organizirali bojkot Uprave kluba tada na čelu s Brankom Grgićem te se na utakmicama često moglo čuti i na transparentima pročitati ''Uprava odlazi!''. Stanje se nije smirilo ni nakon smjene Uprave, a nastavljeni su i sukobi s [[Bad Blue Boys]]ima.
Usporedo s projektom preoblikovanja Hajduka u [[dioničko društvo]], Torcida se zalagala za donošenje ''Kodeksa'' upravljanja klubom, kojim bi se bolje organizirao rad i upravljanje klubom. Ta je inicijativa konačno zaživjela [[13. siječnja]] [[2011.]] godine kada je Kodeks stupio na snagu.<ref name="2000-ih"/>
Nakon što su brojni torcidaši i ostali navijači Hajduka kupili dionice kluba, nastavljen je projekt preoblikovanja kroz projekt [[Naš Hajduk]].
Osim brojnih podskupina Torcide organiziranih po [[Splitski gradski kotarevi|splitskim gradskim kotarima]] ([[Bačvice]], [[Brda]], [[Meje]], [[Mertojak]], [[Radunica]], [[Split 3]] itd.), brojne podružnice Torcide organizirane su kako u zemlji ([[Sisak]], [[Zagreb]], [[Rijeka]], [[Makarska]], [[Đakovo]], [[Mokošica]], [[Zadar]], [[Šibenik]], [[Pakoštane]], [[Trogir]], [[Duće]], [[Vinkovci]], itd.), tako i u Europi ([[Düsseldorf]], [[Mostar]], [[Rotterdam]], [[Ljubljana]], [[Stuttgart]], [[Zürich]] itd.).<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2400 Torcida], Nogometni leksikon, nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 29. kolovoza 2020.</ref>
Danas su u Splitu najaktivniji navijači iz kvartova Mertojak, Brda, [[Sućidar]], [[Skalice]] i [[Pujanke]].
<!--=== 100 godina Hajduka ===-->
=== 70 godina Torcide ===
Najstarija navijačka skupina u Europi je proslavila svoj 70. rođendan točno u ponoć spektakularnim [[vatromet]]om i [[bakljada|bakljadom]], a sve je to popraćeno i [[signalne rakete|signalnim raketama]] i Hajdukovim pjesmama.<ref>{{cite web |url=https://www.24sata.hr/sport/pratite-s-nama-uzivo-spektakl-u-splitu-za-70-rodendan-torcide-724551 |title=VIDEO: Kakav spektakl! Gori splitsko nebo! Torcida je za 70. rođendan zapalila cijeli grad |publisher=[[24sata]] |work=www.24sata.hr |author=Gabelić, Tomislav |date=2020-10-27 |accessdate=2020-10-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/foto-spektakularni-prizori-iznad-mora-pogledajte-kako-je-torcida-proslavila-rodendan-foto-20201028 |title=Točno u ponoć, [VIDEO/FOTO] Spektakularni prizori u Splitu: Pogledajte kako je Torcida proslavila rođendan uz snimku dronom koja ostavlja bez daha |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]], [[HINA]] |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/uzivo-torcida-slavi-70--rodendan--vec-je-pocelo-zagrijavanje-za-spektakl/78805 |title=FOTO/VIDEO Split je gorio, pogledajte spektakularne snimke s proslave Torcidinog rođendana |date=2020-10-27 |accessdate=2020-10-30}}</ref>
Torcida je u srijedu u podne kao dio proslave rođendana obilježila i [[dimne bombe|dimnim bombama]] diljem [[Splitska riva|splitske Rive]], a paralelno s time postavljen je i 30-metarski Torcidin transparent sa zvukom zvona na zvonik Sv. Dujma.<ref>{{cite web |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-torcida-u-potpunoj-ekstazi-pogledajte-kako-je-split-izgledao-tijekom-dana-foto-20201028 |title=Uz 70. rodenda [VIDEO/FOTO] Torcida u potpunoj ekstazi: pogledajte kako je Split izgledao tijekom dana |publisher=Tportal, [[HINA]] |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.dalmacijadanas.hr/masovno-okupljanje-torcide-pogledajte-vecerasnje-prizore-iz-srca-splita/ |title=Masovno okupljanje Torcide, Pogledajte večerašnje prizore iz srca Splita |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D |Dalmacija Danas]] |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref>
Predstavnici HNK Hajduk, KNH Torcide, Udruge Naš Hajduk, Tornada Zadar, No Name Boysa (Benfica), Magic Fansa (AS Saint-Étienne) i Torcide Górnik Zabrze položili su jutros vijence i uplalili svijeće uz spomen-ploču na poljudskom sjeveru za sve poginule pripadnike Torcide u Domovinskom ratu te su se kasnije pridružili su proslavi Torcidinog 70. rođendana na Rivi i [[Prokurative|Prokurativama]].<ref>{{cite web |url=https://www.dalmacijadanas.hr/prica-o-velikom-prijateljstvu-navijaci-portugalske-benfice-u-splitu-slavili-torcidin-dogadaj/ |title=Priča o velikom prijateljstvu, Navijači portugalske Benfice u Splitu slavili Torcidin rođendan [VIDEO] |publisher=DalmacijaDanas |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/predstavnici-torcide-i-prijateljskih-navijackih-skupina-polozili-vijenac-za-sve-pripadnike-torcide-poginule-u-domovinskom-ratu-1053912 |title=Divna gesta, Predstavnici Torcide i prijateljskih navijačkih skupina položili vijenac za sve pripadnike Torcide poginule u Domovinskom ratu |date=2020-10-28 |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=2020-10-30}}</ref>
Torcida se, nakon velike bakljade na Pjaci u 19:50 i mimohoda preko [[Vukovarska ulica (Split)|Vukovarske ulice]], vratila slaviti na Rivi.<ref>{{cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/video--torcida-opet-stigla-na-rivu-i-priredila-bakljadu/78910 |title=VIDEO: Torcida opet stigla na Rivu i priredila bakljadu |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D |Dalmatinski portal]] |work=dalmatinskiportal.hr |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/torcida-u-velicanstvenom-korteu-ulicama-splita-nastavlja-proslavu-svog-70-rodendana-1053984 |title=Torcida u korteu ulicama Splita zaključila proslavu svog 70. rođendana: kulminacija je bila na Pjaci gdje je sve i počelo |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |work=slobodnadalmacija.hr |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref>
== Humanitarnost i spašavanje ==
Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] pripadnici Torcide aktivno se uključuju u obranu domovine, gdje mnogi ginu ili bivaju ranjeni. U spomen na njih na sjeveroistoku poljudskog stadiona, u [[svibanj|svibnju]] [[1993.]] postavljena je spomen-ploča.<ref>{{cite web |url=https://hajduk.hr/vijest/povijest-torcide-28-10-1950-rodena-je-najstarija-navijacka-skupina-u-europi-/13237 |title=Povijest Torcide: 28.10.1950. rođena je najstarija navijačka skzoina u Europi! |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref>
<!--I to ne samo kad treba spasiti klub od stečaja ili ga zaštititi od nepravdi struktura i politike, nego i kad treba pomoći potrebitima, kad treba preseliti bolnicu, pomoći gasiti katastrofalni požar, raščišćavati ruševine nakon potresa ili graditi nasipe protiv poplava, kad je trebalo stati na prvu crtu u ratu riskirajući i vlastiti život. I sve to ujedinjeni pod sloganom "Prkos moćnome – zaštita slabome" i simbolima Torcide. -->
{{Citat|U ovih 70 godina Torcida, kao najstarija europska navijačka grupa, izrasla je u pokret koji nadmašuje navijačke okvire, i danas s ponosom ističemo naš doprinos društvenoj zajednici. Kad god je trebao, Torcida se prva odazvala, bilo da se radilo o humanitarnim akcijama, darivanju krvi ili sprječavanju prirodnih katastrofa, Torcida je uvijek na prvoj crti|poručili su iz Torcide.<ref>{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/sport/torcida-napravila-spektakl-pa-porucila-uvijek-smo-bili-na-prvoj-crti-1441752 |title=Sretan rođendan, Torcida napravila spektakl pa poručila: Uvijek smo bili na prvoj crti |publisher=[[HINA]], [[Večernji list]], |date=2020-10-28 |accessdate=2020-10-30}}</ref>}}
<!-- == Kritike == -->
== Podgrupe i frakcije ==
Torcida je, za razliku od 80-ih i ranih 90-ih, navijačka skupina koja veći naglasak stavlja na organiziranost, a ne na spontanost. Središnjica je jaka, dok su ranije teritorijalne (kvartovske) organizacije oslabile, premda neke od njih i dalje dobro funkcioniraju (osobito one s Brda, [[Pujanke|Pujanki]], Mertojaka, Meja, [[Skalice|Skalica]] i Radunice).<ref name="civil">[https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/torcida-navijacka-skupina-kao-stup-civilnog-drustva-149163 Torcida - navijačka skupina kao stup civilnog društva], slobodnadalmacija.hr, pristupljeno 29. kolovoza 2020.</ref> Unatoč tome, postoje određene podskupine koje se razlikuju po svojim kulturološkim obilježjima:
* Splitska dica
* Fjube
* Žuti mravi
* Nesvrstani
* Kromaši
* Lancuni
* Najnajmlađi Split
Između navedenih skupina nema izražavanja rivalstva, jer je svima najviše stalo do jedinstva i snage Torcide.<ref name="civil"/>
== Prijateljske skupine ==
Što se tiče domaćih navijačkih skupina, Torcida je u bratskom savezništvu sa [[Tornado Zadar|zadarskim Tornadom]]. Od stranih skupina, Torcida ima sklopljena prijateljstva s [[portugal]]skim [[No Name Boys]]ima, s [[Francuska|francuskom]] skupinom [[Magic Fans]] (navijači [[AS Saint-Étienne|Saint-Étiennea]]) i s [[Poljska|poljskom]] [[Torcida Gornik|Torcidom Gornik]].
== Statut KN Torcida ==
Statut Kluba donijela je [[10. siječnja]] [[1998.]] godine Skupština Kluba navijača Hajduka - "Torcida" Split.
=== Osnovne odredbe, djelatnost i članstvo ===
Tim statutom donesene su odredbe o imenu i sjedištu kluba (''čl. 2.''), o grbu (''čl. 4.'') i sl. Klub zastupaju Predsjednik i Tajnik (''čl. 6.'').
Među djelatnosti kluba navode se, između ostalog, poticanje organiziranog navijanja na utakmicama HNK "Hajduk", organiziranje putovanja na utakmice HNK "Hajduk" izvan Splita, borba protiv navijačkog nasilja na stadionima i organizirano okupljanje članstva (''čl. 8.''). Članstvo je dostupno svim zainteresiranima (''čl. 10.'') uz plaćanje članarine (''čl. 13.)''.
=== Upravna tijela kluba ===
Upravna tijela kluba su Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Stegovna komisija (''čl. 17.'').
'''Skupština''' je najviše tijelo upravljanja Klubom, koju sačinjavaju svi članovi Kluba (''čl. 18.''). Može biti redovita, izborna i izvanredna, a redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine. Sjednice Skupštine saziva Predsjedništvo Kluba (''čl. 19.''), a predsjeda joj predsjednik kluba (''čl. 20.'').
Izvršne funkcije obavlja '''Predsjedništvo Kluba''' (''čl. 23.'') koje čini devet članova, a sjednice Predsjedništva saziva predsjednik kluba (''čl. 24.'').
Predsjedništvo, između ostalog, bira i imenuje tajnika i blagajnika Kluba, saziva Skupštinu, utvrđuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada, upravlja imovinom Kluba i podnosi izvješća o radu Skupštini Kluba (''čl. 25.'').
'''Nadzorni odbor''' Kluba prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom, a o svom djelovanju treba obavještavati skupštinu. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko poslovanje Kluba. (''čl. 28.''). Sastoji se od tri člana, a odluke donosi većinom glasova (''čl. 29.'').
'''Predsjednika Kluba''', koji je po funkciji i predsjednik Predsjedništva, bira Skupština na mandat od četiri godine. Predsjednik, između ostalog, zastupa Klub, pokreće raspravu o određenim pitanjima, brine se o upoznavanju javnosti s radom Kluba, Skupštine i njezinih tijela i rukovodi radom Skupštine i Predsjedništva. U slučaju odsutnosti zamjenjuje ga tajnik Kluba (''čl. 30.'').
'''Tajnika Kluba''' bira i imenuje Predsjedništvo na mandat od četiri godine za obavljanje stručno-administrativnih poslova u Klubu. On vodi Registar članova, u odsutnosti zamjenjuje predsjednika Kluba i brine se za organiziranje i odlazak članova na nogometne utakmice s HNK "Hajduk" izvan Splita (''čl. 31.'').
'''Stegovna komisija''' ima tri člana iz Predsjedništva kluba. Oni provode stegovni postupak i o njemu izvješćuju Predsjedništvo i Skupštinu kluba (''čl. 32.'').
=== Imovina ===
Statutom je regulirana i imovina Kluba te način njena stjecanja. Klub stječe imovinu od članarine, dobrovoljnih priloga i darova, od dotacija, sponzorstva i donacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom (''čl. 35.'').
== Zanimljivosti ==
* Torcida uvijek vjerno prati momčad Hajduka na svim gostovanjima, kako onim europskim, tako i onim izvaneuropskim te je već legendarna priča kako Hajduk nigdje nije gostovao bez barem male podrške svojih navijača.
* Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], navijača Hajduka ima u ostalim državama bivše Jugoslavije, ali i u onim zemljama gdje živi mnogo iseljenika iz Hrvatske (većinom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]), kao u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Čile]]u, [[Argentina|Argentini]], ali i u [[Njemačka|Njemačkoj]] i drugdje.
* Jedan od simbola Torcide je lik navijača zamaskiran sunčanim naočalama i crveno-plavom maramom sa slovom "h" preko usta. Crtež se često naziva "Žan", jer je lik nadahnut [[Žan Ojdanić|Žanom Ojdanićem]], bivšim predsjednikom Torcide.
* Vatreni navijač Hajduka je i [[Irska|Irac]] iz [[Wigan]]a, Sean Medvid Staunton, koji godinama redovito dolazi na derbije na Poljud. Na pitanje zašto navija za Hajduk odgovara: "Zato što nigdje nisam vidio toliko strasti među navijačima, kao kod Torcide".<ref>{{cite web |url=http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile-142425/ |title=Irac iz Wigana na protestu jer obožava bile |publisher=[[24 sata]] |work=www.24sata.hr |first=Tomislav |last=Gabelić |date=2009-10-29 |accessdate=2019-09-27}}</ref>
*[[Akihisa Wada]] i Shuichiro Tsuzuku, još su dvojica vatrenih navijača Hajduka, a na utakmice dolaze iz [[Yokohama|Yokohame]] (Akihisa) i [[Tokio|Tokija]] (Shuichiro).<ref>{{cite web |url=http://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/clanak/id/268493/akihisa-wada-nema-lue-od-torcide-yokohama |title=Akihisa Wada: Nema luđe od Torcide Yokohama |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |work=slobodnadalmacija.hr |first=Frane |last=Vulas |date=2015-03-29 |accessdate=2019-09-27}}</ref>
* Brazilski se utjecaj [[torcida organizada|torcide organizade]] u Europi proširio upravo preko Hajdukove Torcide. Zahvaljujući njoj i njenu ugledu, brojne druge navijačke skupine nose ime Torcida. Navijači poljskog [[Górnik Zabrze|Górnika]] iz Zabrza se tako zovu Torcida G'
== Poznatiji Torcidaši ==
Uz spomenute osnivače Torcide (Žuvela i ostali), među najpoznatije pripadnike Torcide 1970-ih i 1980-tih godina (od kojih mnogi više nisu na životu) bili su Dugi, Ušo, Trepča, Morrison (imao najviše gostovanja u Beogradu), Maslo (najviše gostovanja osamdesetih; prvi nosio naopako okrenutu spitfajericu), Armando, Vele, Lopov, Kele, Doktor, T. Vrekalo, T. Štambuk, Sunara, Meštar, Prle, Parangal, Jere, Kula, Afra, Leska, Bosna, Šogun; uz njih treba spomenuti i [[Ivica Cindrić-Ićo|Ivicu Iću Cindrića]], poznatog kao Ićo-Purger koji je ujedno i pripadnik BBB-a, i jedan od četvorke, koji su dinamovim navijačima dali ime [[Bad Blue Boys]].
== Simbolike ==
=== Navijačke zastave ===
<gallery>
Datoteka:Okomita zastava navijača Hajduka.svg|Crveno-plava zastava navijača Hajduka
Datoteka:Crveno-plava zastava navijača Hajduka.svg|Vodoravna inačica, crveno-plave zastave navijača Hajduka
Datoteka:Prugasta zastava navijača Hajduka.svg|Prugasta zastava navijača Hajduka
</gallery>
=== Ostalo ===
<gallery>
Datoteka:Kokarda Torcide.svg|Crven-bijeli-plavi rondel Torcide
Datoteka:Logo Torcide.png|Logo Torcide
</gallery>
== Ostalo ==
[[Datoteka:Znači nan on puno više.jpg|mini|250px|Torcidin grafit: ''...znači nan on puno više nego ča u foje piše...'' ([[stih]] iz ''hajdučke'' pjesme [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]])]]
[[Datoteka:Hajduk Forever - graffiti from Torcida Pakoštane.jpg|mini|250px|''Hajduk Forever'' — [[Grafiti|grafit]] Torcide [[Pakoštane]].]]
=== Knjige ===
* [[Dražen Lalić|Lalić, Dražen]], Torcida - pogled iznutra, AGM, Zagreb, 1993.
=== Pjesme ===
{{glavni|Dodatak:Popis pjesama posvećenih HNK Hajduku iz Splita}}
* [[Boško Landeka]]: ''"Himna Torcide"''
* [[Dubrovački trubaduri]]: ''"Bili su bili vrhovi planina"''
* [[Gibonni]]: ''"Mi smo prvaci''"
* [[Giuliano]]: ''"Torcida razara sa sjevera"''
* Kuzma & Shaka Zulu: ''"Majstori s mora"''
* [[Mladen Grdović]]: ''"Dalmatinac"''
* [[Oliver Dragojević]]: ''"Hajdučka"''
* [[Vinko Coce]]: "''Ako te tko pita''"
* [[Vinko Coce]]: ''"Oluja sa sjevera (Ale, ale, o Hajduče)"''
* [[Vinko Coce]]: ''"Kada umren umotan u bilo"''
* [[Vinko Coce]]: ''"Volin te Hajduče (Bila vojska)"''
* Zrakomlat − ''"Šampion je Hajduk"''
* [[Marko Perković Thompson]]: ''"Torcida razara sa sjevera"''
* Ilija i Zrno žita: ''"100 godina Hajduka"''
* [[Ivo Amulić]]: ''"Jedanaest morskih lavova"''
* [[Mate Mišo Kovač]] & [[Aleksandar Antić]]: ''"Ja ne mogu drugo nego da ga volin"''
== Galerija ==
<gallery class="center">
Slika:Torcida grafit.JPG|Torcidin grafit u središtu Splita
Slika:Hajduk Fan Shop.JPG|Hajdukov Fan Shop u Marmontovoj
Slika:Hajduk Bacvice.JPG|Spomenik Hajduku na Bačvicama
Slika:Mi smo Splićani.jpg|Torcidin grafit u Varošu
Slika:Torcida grafit 1.jpg|Torcidin grafit u Splitu
Slika:Torcida grafit 2.jpg|Torcidin grafit u Splitu 3
Slika:Split - Building with paint of Hajduk Split.jpg|Fasada zgrade u Splitu s grbom Hajduka
Slika:Hajduk Forever - graffiti from Torcida Pakoštane.jpg|Navijački grafita u Pakoštanima
Slika:Torcida Mertojak.jpg|Grafit Torcide na Mertojaku
Slika:Hajdukov grb u Ražancu.jpg|Torcidin grafit u [[Ražanac|Ražancu]]
</gallery>
== Vidi još ==
* [[HNK Hajduk Split]]
* [[Torcida kup]]
* [[Torcida organizada]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= HNK Hajduk Split
|commonscathr= HNK Hajduk Split
}}
* [http://www.torcida.hr/ Službena stranica kluba navijača Hajduka]
* [https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/torcida-navijacka-skupina-kao-stup-civilnog-drustva-149163 Torcida - navijačka skupina kao stup civilnog društva] na stranicama [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] {{hr icon}}
{{HNK Hajduk Split}}
[[Kategorija:Torcida| ]]
[[Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]]
[[Kategorija:Nogomet u Splitu]]
[[Kategorija:HNK Hajduk Split]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
m1pmscouyuyu2u6uqtbfn10g3zgqwgd
Odžak
0
23529
7088149
7084571
2024-12-14T04:20:36Z
OperationSakura6144
311560
([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])
7088149
wikitext
text/x-wiki
{{dz}}
{{Naselje
| ime = Odžak
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama = Odzak7.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Odžak
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|border|25 px]] [[Županija Posavska|Posavska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = [[Anes Osmanović]]|
| stranka_vođe = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 158,4 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 1991.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 9386
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže = 30.056 (općina)
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 76290
| pozivni_broj = (+387) 031
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica = [http://www.odzak.ba www.odzak.ba]
| slika_karta = Odzak Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Odžak u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =
}}
'''Odžak''' je općina na krajnjem sjeveru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Grad je [[1991.]] imao 9386 stanovnika.
== Zemljopis ==
== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Odžak}}
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Odžak imala je 30.056 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Odžak'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' u promijenjenim granicama
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|11.621 (61,74 %)
|15.976 (55,52 %)
|16.338 (54,35 %)
|15.430 (55,31 %)
|14.995 (57,89 %)
|-
|'''Muslimani'''
|6220 (33,05 %)
|6216 (21,60 %)
|6220 (20,69 %)
|5371 (19,25 %)
|4777 (18,44 %)
|-
|'''Srbi'''
|582 (3,09 %)
|4796 (16,67 %)
|5667 (18,85 %)
|5361 (19,21 %)
|5881 (22,70 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|1147 (3,81 %)
|1276 (4,57 %)
|85 (0,32 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|398 (2,11 %)
|1787 (6,21 %)
|684 (2,27 %)
|457 (1,63 %)
|163 (0,62 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''18.921'''
|'''28.775'''
|'''30.056'''
|'''27.895'''
|'''25.901'''
|}
====Odžak (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Odžak'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani'''
|6205 (66,10 %)
|5347 (70,04 %)
|4760 (78,49 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1404 (14,95 %)
|950 (12,44 %)
|751 (12,38 %)
|-
|'''Srbi'''
|599 (6,38 %)
|470 (6,15 %)
|372 (6,13 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|819 (8,72 %)
|740 (9,69 %)
|81 (1,33 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|359 (3,82 %)
|127 (1,66 %)
|100 (1,64 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''9386'''
|'''7634'''
|'''6064'''
|}
== Naseljena mjesta ==
Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] naseljena mjesta u općini Odžak su:
Ada, Donja Dubica, Donji Svilaj, Gnionica, Gornja Dubica, Gornji Svilaj, Jošavica, Novi Grad, Novo Selo, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Srnava, Trnjak, Vojskova, Vrbovac, Zorice.
[[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]], u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta:
[[Gnionica]], [[Jošavica (Vukosavlje, BIH)|Jošavica]] i [[Srnava]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Ada (Odžak, BiH)|Ada]], [[Potočani (Odžak, BiH)|Potočani]] i [[Vrbovac (Odžak, BiH)|Vrbovac]].
Ta naselja su uklopljena u novu općinu [[Vukosavlje]].
U općini '''Odžak''' su ostala naselja:
[[Ada (Odžak, BiH)|Ada]], [[Donja Dubica]], [[Donji Svilaj]], [[Gornja Dubica]], [[Gornji Svilaj]], [[Novi Grad (Odžak, BiH)|Novi Grad]], [[Novo Selo (Odžak, BiH)|Novo Selo]], [[Odžak]], [[Posavska Mahala]], [[Potočani (Odžak, BiH)|Potočani]], [[Prud (Odžak, BiH)|Prud]] (do rata pripadao općini Bosanski Šamac, ali je pripojen općini Odžak), [[Trnjak]](Odžak, BiH)[[Trnjak]], [[Vrbovac (Odžak, BiH)|Vrbovac]], [[Vojskova (Odžak, BiH)|Vojskova]] i [[Zorice]].
== Uprava ==
== Povijest ==
Današnji grad Odžak u povijesnim zapisima spominje se od [[1593.]] godine kao manje naselje i utvrda (Jukić, [[1850.]] godine). Te godine u Bosni je [[sultan]]ovim [[ferman]]om uveden [[odžakluk]] s pravom nasljeđivanja koji su se dodjeljivali zapovjednicima [[Osmansko Carstvo|turske]] vojske. [[Miralem-beg]]u je ovaj kraj dodijeljen kao [[odžak (posjed)|odžak]] (posjed) i on je izgradio malu utvrdu koristeći ostatke ruševina starog [[rimski imperij|rimskog]] grada. Nakon njegove smrti taj posjed naslijedio je njegov sin Ibrahim i u to vrijeme Odžak predstavlja veće naselje i graničnu utvrdu s manjim brojem graničara.
[[Austrija|Austrijska]] vojska je u nekoliko navrata prelazila rijeku [[Sava|Savu]] i osvajala Odžak sve do potpisivanja [[Beogradski mir|Beogradskog mira]] [[1739.]] godine, kada je uspostavljena nova granica Bosne duž rijeke Save. Sljedećih 100 godina Odžak je proveo u miru i kulturnom i ekonomskom napretku. Urbana struktura grada zasnivala se na principu organizacije stambenih grupacija-mahala, povezanih s poslovnim zonama. Izgrađena je i drvena [[džamija]], nazvana Drvenija koja je kasnije bila spaljena.
Uspostavljanjem [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vlasti [[1878.]] godine u Bosni i Hercegovini počinje i novo razdoblje za Odžak. Uvodi se novi [[kapitalizam|kapitalistički]] način gospodarenja i novi način građenja koji podrazumijeva izgradnju visokih zgrada u kojima je objedinjen poslovni prostor u prizemlju i stanovanje na katu. Gradi se čvrstim materijalom (ciglom) po novim propisima, koji uvode regulaciju ulica i građevinsku liniju.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Odžak je bio pod kontrolom ustaških, njemačkih i domobranskih postrojbi. Malo je poznato da je pružao najveći otpor [[partizani]]ma na kraju rata. Naime, [[6. svibnja]] [[1945.]] [[NDH]] je pala, dok su se neke hrvatske postrojbe branile grad sve do [[22. svibnja]] 1945. kada je završila [[Bitka za Odžak]].
[[Rat u Bosni i Hercegovini]] nije zaobišao ni grad Odžak. Rat u Odžaku počeo je [[21. travnja]] [[1992.]] godine kada su srpske snage s 32 rakete pogodile grad. Tom prilikom poginulo je četvero građana Odžaka.
U Republici Srpskoj preimenovan je u Vukosavlje.<ref name="klix">(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>
Prema Daytonskom mirovnom sporazumu iz [[1995.]] godine Odžak je stavljen pod upravu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon tog sporazuma, Vukosavlje je ostalo ime za dijelove Odžaka koji pripadaju teritoriji Republike Srpske.<ref name="klix"/> Prije svog povlačenja u veljači 1996. godine, srpske vojne i paravojne formacije uništile su sve što nisu mogle ponijeti sa sobom uključujući i džamiju i sedam katoličkih crkava. Odžak su mnogi nazvali bosanskohercegovačkim Vukovarom. Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio prijeratne općine Odžak ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
* [[Musa Ćazim Ćatić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[Sulejman Halilović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Meho Puzić]], bosanskohercegovački glazbenik
* [[Velibor Čolić]], pjesnik i romanopisac
* [[Ivo Jelušić]], političar,
* [[Anto Kovačević]], političar,
* [[Ivo Fabijan]], glazbenik
* [[Stanislav Zimakijević]], odbojkaš
* [[Mario Mandžukić]], nogometaš
* [[Ivo Iličević]], nogometaš
== Spomenici i znamenitosti ==
U središtu Odžaka nalazi se [[Beledija]] ili mala gradska vijećnica (općinska zgrada), izgrađena [[1903.]] godine. Beladija je zaštićeni kulturni spomenik Bosne i Hercegovine.
== Obrazovanje ==
== Kultura ==
== Mediji ==
[[Radio postaja Odžak]] na hrvatskom jeziku.
== Šport ==
Na prostorima općine Odžak oduvijek se igrala [[odbojka]] ([[OK Napredak Odžak]]). Među značajnijim igračima ovog športa su: [[Perica Božić|Perica Božić]], [[Pero Stanić|Pero Stanić]], [[Marko Jazvić]] i [[Josip Jazvić]].
Osim odbojke na prostoru općine igra se i nogomet, a na području općine trenutačno su aktivni sljedeći klubovi: [[NK Odžak 102]], [[HNK Mladost Donji Svilaj]], [[NK Dragovoljac Novo Selo]] i [[NK Sloga Prud]].
[[KK Odžak]] je [[košarka]]ški klub.
== Zanimljivosti ==
==Izvori==
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.odzak.ba Službena stranica općine Odžak]
{{Odžak}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Posavska županija]]
[[Kategorija:Odžak| ]]
c39ka1qcduanh90fppk2zotxdmoc7wm
Domaljevac-Šamac
0
23973
7088150
7079747
2024-12-14T04:20:37Z
OperationSakura6144
311560
([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])
7088150
wikitext
text/x-wiki
{{dz}}
{{Naselje
| ime = Domaljevac-Šamac
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| slika_zastava = Domaljevac flag.gif
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Domaljevacgrb.gif
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|border|25 px]] [[Županija Posavska|Posavska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime = Prvi put se spominje
| utemeljenje_datum = 1548.
| utemeljenje1_ime = Prvo ime
| utemeljenje1_datum = Domanovci
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = [[Stjepan Piljić]]
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 = [[Predsjednik Općinskog vijeća]]
| ime_vođe1 = Miroslav Piljć
| stranka_vođe1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 41,70 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 3699
| stanovništvo_gustoća = 110
| stanovništvo_uže = 4771 (općina)
| stanovništvo_uže_gustoća = 107,5/ km²
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 76233
| pozivni_broj = (+387) 031
| gradovi_prijatelji = [[Bogdanovci]]
| države_gradova_prijatelja = [[Hrvatska]]
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica = [http://www.domaljevac.ba www.domaljevac.ba]
| slika_karta = DomaljevacSamac Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Domaljevac-Šamac u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =
}}
Općina '''Domaljevac-Šamac''' nalazi se u [[Županija Posavska|Županiji Posavskoj]], na sjeveru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], najveći dio općine [[Bosanski Šamac]] ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
U sastav Federacije BiH, ušla su naseljena mjesta [[Bazik]] i [[Domaljevac]] te dijelovi naseljenih mjesta [[Bosanski Šamac]], [[Brvnik]], [[Grebnice]] i [[Tišina (Bosanski Šamac, BiH)|Tišina]]. Od tog područja formirana je općina '''Domaljevac-Šamac'''.
== Zemljopis ==
Općina se nalazi na sjeveru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. Smještena je uz rijeku Savu koja na sjeveru čini granicu između BiH i Hrvatske. Na zapadu i jugu općina graniči s [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], odnosno s općinom [[Bosanski Šamac]], a na istoku s [[Orašje|Gradom Orašjem]].
== Naseljena mjesta ==
[[Bazik]] i [[Domaljevac]] te dijelovi naseljenih mjesta: [[Bosanski Šamac]], [[Brvnik]], [[Grebnice]] i [[Tišina (Bosanski Šamac, BiH)|Tišina]].
== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Šamac}}
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Domaljevac-Šamac imala je 6552 stanovnika, raspoređenih u šest naselja.
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Domaljevac-Šamac'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|4634 (97,1 %)
|6131 (93,6 %)
|-
|'''Srbi'''
|92 (1,9 %)
|290 (4,4 %)
|-
|'''Muslimani'''
|17 (0,4 %)
|7 (0,1 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|28 (0,6 %)
|124 (1,9 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''4771'''
|'''6552'''
|}
== Uprava ==
Sjedište općine je u mjestu Domaljevac.<ref>{{Citiranje weba |title=O Općini |url=https://domaljevac.ba/podaci-o-opcini/ |access-date=2024-01-04 |website=Općina Domaljevac-Šamac |language=hr}}</ref>
== Povijest ==
Domaljevac, kao naseljeno mjesto, prvi put se spominje daleke 1548. godine. Do 1910. godine postajala su dva Domaljevca: Gornji i Donji Domaljevac.
Po odredbi Kraljevine Jugoslavije 1926. godine utemeljena je po prvi put općina Domaljevac u čiji sastav su ulazila mjesta: Domaljevac, Batkuša, Bazik, Brvnik, Grebnice, Liskovac i Odmut.
== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo ove lokalne zajednice utemeljeno je na poljoprivredi i ratarstvu, kao i u sličnim ruralnim općinama Panonske nizine.{{Nedostaje izvor}}
== Poznate osobe ==
* fra [[Anto Tepeluk-Klarić]] (1910. – 1945.), fratar i mučenik na [[Bleiburška tragedija|križnom putu]] 1945. godine.
== Spomenici i znamenitosti ==
* crkva svete Ane u Domaljevcu sa zvonikom koji je treći po visini u BiH
* spomenik palim hrvatskim vojnicima tijekom Drugog svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata koji se nalazi na trgu Palih Branitelja 104. Brigade HVO
* crkva svetog Jakova Markijiskog u Grebnicama
== Obrazovanje ==
Osnovna župna škola u Domaljevcu spominje se prvi put 1854. godine. 1904. godine u Domaljevcu je izgrađena Narodna osnovna škola, a 1971. godine je otvorna postojeća zgrada osnovne škole koja danas nosi ime po braći Radić. Postoji i područni odjel u Grebnicama.
== Kultura ==
Svake godine održava se manifestacija „Dani općine Domaljevac-Šamac”. Vrhunac manifestacije je Smotra izvornog narodnog stvaralaštva „Domaljevačka Tkanica” koju organizira HKUD „Mladost” Domaljevac i okuplja velik broj kulturno-umjetnički društava iz BiH, Hrvatske i Srbije (Bunjevački Hrvati, Šokci, Mađari, Slovaci, Rusini, Česi) HKUD „Mladost” ima oko 30 članova mlade postave i 20 članova starijih članova.
== Sport ==
Početkom ljeta [[1926.]] u Domaljevcu je osnovano prvo Pjevačko društvo. U proljeće 1928. u Domaljevcu počinje „igranje lopte nogom” kako su tada nazivali nogomet.
* [[HNK Mladost Domaljevac|HNK „Mladost” Domaljevac]]
* [[HOK Domaljevac]]
* [[NK Korpar Grebnice|NK Korpar Grebnice]]
* NK „9. lipanj” [[Bazik]]
== Općine prijatelji ==
*{{Z|HRV}} [[Bogdanovci]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.domaljevac.ba Domaljevac.ba Službene stranice Općine Domaljevac-Šamac]
*[http://www.domaljevac.net Domaljevac.net]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120419194346/http://www.domaljevac.net/ |date=19. travnja 2012. }}
*[https://domaljevac-samac.com/postanak-domaljevca-domaljevac-od-postanka-do-1945-godine/ Povijest Domaljevca]
{{Mrva-BH-op}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Posavska županija]]
[[Kategorija:Domaljevac-Šamac]]
36u8147wl0vyox6c4pg3e754ujljled
Orašje
0
24976
7088148
7061219
2024-12-14T04:20:25Z
OperationSakura6144
311560
([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])
7088148
wikitext
text/x-wiki
{{dz}}
{{Naselje
| ime = Orašje
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike = Orašje
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Orasje.svg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|border|25 px]] [[Županija Posavska|Posavska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = Marijan Oršolić
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 122 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 1991.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 3.907
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže = 28.367 (općina)
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 76270
| pozivni_broj = (+387) 031
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica = [http://www.orasje.ba www.orasje.ba]
| slika_karta = Orasje Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =
}}
'''Orašje''' je grad i središte istoimene [[Općina|općine]] na krajnjem sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]] i granici sa [[Hrvatska|Republikom Hrvatskom]]. Glavni grad je [[Županija Posavska|Županije Posavske]].
== Zemljopis ==
Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]]) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.
Most Županja – Orašje preko Save spaja [[Bosna i Hercegovina|BiH]] s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Gradnja novog mosta okončana je 1998. godine.
Prijašnji most na istom mjestu srušila je [[Hrvatska vojska]] 1991. tijekom [[Domovinski rat|rata]]. Na njegovom mjestu sve do 1995. godine (kada su pripadnici oružanih snaga SAD-a izgradili [[pontonski most]]), riječna [[skela]] je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu Save, odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto.
== Povijest ==
Orašje i okolica oduvijek je bila naseljena Hrvatima-katolicima.{{ni}} Nakon srpskih ustanaka, [[Rusko-turski ratovi|rusko-turskih ratova]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su bile u uzmaku u [[Srbija|Srbiji]]. Na mirovnoj konferenciji 1862. u Kandidži kod [[Carigrad|Carigrada]] velike sile odredile su ponižavajuće mirovne uvjete za muslimane. Većina muslimana iz Srbije izabrala je [[Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862. – 1867.|iseljavanje]]. Raselili su se po Turskom Carstvu. U proces se uključila turska vlast da bi planski upravlja iseljavanjem. Zbog političkih i strateških razloga mnoge je naselila u Bosnu, tada najistureniju tursku provinciju na zapad u [[Europa|Europi]]. Dosta ih je naselila u sjevernom pograničnom području da bi ojačala brojnost muslimana i tako osnažila pozicija za nadolazeća teritorijalna prekrajanja. Radi ublažavanja posljedica preseljavanja, sultan je naseljenike oslobodio od obveza prema državi i od slanja u vojsku, a mjera je trajala sljedećih 14 godina. U procesu je zahvaćeno i Orašje.<ref name="Postanak">[https://zupanjac.net/postanak-orasja-donje-azizije Županjac.net - Prvi nezavisni portal Grada Županje] Dominković, Mato: Postanak Orašja - Donje Azizije. 15. prosinca 2019. (pristupljeno 14. srpnja 2020.)</ref>
Do tog iseljavanja muslimana iz Srbije, na mjestu današnjeg Orašja bilo je manje naselje-selište imena Orašje. Budući da je Osmansko Carstvo uspostavilo obrambeni pogranični sustav sličan Vojno – krajiškom graničarskom sustavu s druge strane, vjerojatno je u blizini bila i kakva turska karaula za obranu granice. Orašje i okolica oduvijek je bila Hrvatima-katolicima. Bilo je vrlo malo muslimana. Grupiranjem muslimana u pograničnom području Osmansko Carstvo namjeravalo je ojačati granice. Tako su se muslimanski izbjeglice iselili u [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] u Gornju Aziziju (Bosanski Šamac) i Donju Aziziju (Orašje). Grupiranje nije spriječilo [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko]] zauzimanje 1878., ali u Bosanskoj Posavini najjača muslimanska mjesta otpora zauzimanju bila su [[Brčko]] i [[Ugljara]] (Orašje).<ref name="Postanak"/>
Muslimani su došli iste 1862. godine i u istoj godini Orašje / Donja Azizija kao varoš, planski je urbanizirana je i naseljena. Projektanti naselja bili su francuski inženjeri. Naselje su projektirali u obliku šahovske ploče. Već 1863. sagrađena je oraška džamija imena Azizija. Naselja odakle su došli srpski muslimani su [[Užice]], Sokol, [[Šabac]] i [[Beograd]]. Muslimani iz Beograda i Užica bavili su se obrtom i trgovinom, iz Sokola zemljoradnjom i stočarstvom, iz Šapca obrtom, ribarstvom i skeledžijskim poslovima. Tradicija zanimanja kod muslimana zadržala se do danas te i danas većina muslimana potomaka doseljenih u Orašje ne bavi se obradom zemlje.<ref name="Postanak"/>
== Jezik ==
Dijelovi općine Orašje ([[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]], [[Ugljara]], [[Kostrč]], [[Matići (Orašje, BiH)|Matići]], [[Donja Mahala]], [[Vidovice]]) posebni su po svom slavonskom dijalektu i posavskom poddijalektu (štokavska ikavica) te se ona razlikuje od ostatka Bosanske Posavine i BIH.<ref>{{Citiranje rada|last=Banović|first=Valentina|date=2022-10-14|title=Govori slavonskoga dijalekta bosanske Posavine|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:822805|language=hr|publisher=Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Croatian Language and Literature}}</ref>
== Klima ==
Hladne zime s puno [[snijeg]]a i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.
== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Orašje}}
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Orašje'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' u promijenjenim granicama
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|17.345 (87,33 %)
|19.818 (82,06 %)
|21.308 (75,11 %)
|20.705 (74,46 %)
|19.354 (75,19 %)
|-
|'''Srbi'''
|157 (0,79 %)
|1599 (6,62 %)
|4235 (14,92 %)
|4151 (14,92 %)
|4266 (16,57 %)
|-
|'''Bošnjaci / Muslimani'''
|2015 (10,15 %)
|1879 (7,78 %)
|1893 (6,67 %)
|1548 (5,56 %)
|1867 (7,25 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|626 (2,20 %)
|1056 (3,79 %)
|131 (0,50 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|344 (1,73 %)
|855 (3,54 %)
|305 (1,07 %)
|346 (1,24 %)
|122 (0,47 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''19.861'''
|'''24.151'''
|'''28.367'''
|'''27.806'''
|'''25.740'''
|}
====Orašje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
| colspan="8" | '''Orašje'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|[[2013.|'''2013''']].
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Bošnjaci / Muslimani'''
|1974 (54,62 %)
|1843 (47,17 %)
|1503 (43,94 %)
|1840 (66,02 %)
|-
|'''Srbi'''
|42 (1,162 %)
|875 (22,39 %)
|662 (19,35 %)
|442 (15,85 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1350 (37,35 %)
|591 (15,12 %)
|426 (12,45 %)
|333 (11,94 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|470 (12,02 %)
|761 (22,25 %)
|92 (3,30 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|248 (6,862 %)
|128 (3,27 %)
|68 (1,98 %)
|80 (2,87 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''3614'''
|'''3907'''
|'''3420'''
|'''2787'''
|}
== Naseljena mjesta ==
Naseljena mjesta iz popisa stanovništva [[1991.]]:
[[Bok (Orašje, BiH)|Bok]], [[Bukova Greda]], [[Čović Polje]], [[Donja Mahala]], [[Donji Žabar]], [[Jenjić]], [[Kopanice]], [[Kostrč]], [[Lepnica]], [[Lončari (Donji Žabar, BiH)|Lončari]], [[Matići (Orašje, BiH)|Matići]], [[Orašje]], [[Oštra Luka (Orašje, BiH)|Oštra Luka]], [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]], [[Ugljara]] i [[Vidovice]].
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].
U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina [[Donji Žabar]].
== Uprava ==
== Gospodarstvo ==
Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ([[USAID]]) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih i projekt šalter sale "''Sve na jednom mjestu''".
== Spomenici i znamenitosti ==
* Katolička crkva blaženog [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].
* oraška džamija [[Azizija]]. Poznata kao jedna od rijetkih koja sadrži bocu s dlakom poslanika [[Muhammed]]a.
* spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetskog rata i novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992. – 1995. godine.
== Obrazovanje ==
* Osnovna škola "Orašje"
* Srednjoškolski centar "[[Martin Nedić|fra Martin Nedić]]"
* Srednja strukovna škola Orašje
* Vrtić "Pčelica"
== Kultura ==
* "Dani općine Orašje". Održavaju se krajem listopada svake godine.
* Međunarodna motorijada (prva na području bivše Jugoslavije) u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja. U to vrijeme grad posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja, kao i iz Austrije, Njemačke, Italije, Švicarske.
* "[[Dani hrvatskog filma Orašje|Dani hrvatskog filma]]" kulturna je manifestacija koja traje 10 dana.
== Zanimljivosti ==
* Granični prijelaz prema Hrvatskoj jedan je od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
* U gradu se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške [[ćevapi|ćevabdžinice]].
== Šport ==
* [[HNK Orašje]]
* [[NK Hajduk Orašje]]
* Kajak-kanu klub Sidro<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kkksidro.com/ |title=Kajak-kanu klub Sidro |archive-url=https://web.archive.org/web/20100513033036/http://kkksidro.com/ |archive-date=13. svibnja 2010. |access-date=19. siječnja 2018.}}</ref><ref name="Orašje"/>
* Karate klub Bosanac<ref name="Orašje"/>
* Taekwando klub Orašje<ref name="Orašje"/>
* Šahovski klub Orašje<ref>[https://www.cin.ba/budzetska_rezerva/detail.php?nivo=5&korisnik=%C5%A0ahovski%20klub%20%22Ora%C5%A1je%22 Centar za istraživačko novinarstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304175735/https://www.cin.ba/budzetska_rezerva/detail.php?nivo=5&korisnik=%C5%A0ahovski+klub+%22Ora%C5%A1je%22 |date=4. ožujka 2021. }} Izdatci za proračunske pričuve na razini Posavske županije 2010. (pristupljeno 19. siječnja 2018.)</ref>
* Auto-moto klub Posavac, Orašje<ref name="Orašje">[http://www.orasje.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=102&Itemid=514 Općina Orašje] ''Registrirani športski klubovi'' (pristupljeno 19. siječnja 2018.)</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mk-posavac.com/ |title=MK Posavac |journal= |access-date=19. siječnja 2018. |archive-date=19. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180119175520/http://www.mk-posavac.com/ |url-status=dead }}</ref>
* KBV Muay thai Škorpion<ref name="Orašje"/>
* Kuglački klub Posavina<ref name="Orašje"/>
* Tavla klub Bosna<ref name="Orašje"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bosna.tavla.ba/ |title=Tavla klub Bosna |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408172446/http://www.bosna.tavla.ba/ |archive-date=8. travnja 2016. |access-date=19. siječnja 2018.}}</ref>
* Teniski klub Orašje<ref name="Orašje"/>
*Ženski odbojkaški klub Orašje
== Zdravstvo ==
U gradu djeluju Županijska bolnica "Orašje", kao i istoimeni Dom zdravlja, s ukupno oko 150 zaposlenih.
Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine, započeta je gradnja nove bolnice.
== Mediji ==
* [[Radio Orašje|Radio postaja Orašje]]
* TV Studio Orašje
== Značajne osobe ==
* [[Anto Baotić]], pisac
* [[Miroslav Baotić]], pjesnik
* [[Branko Damjanović]], odbojkaš<ref>[http://www.tolisa.info/index.php?option=com_content&task=view&id=583&Itemid=1 Branko Damjanović, nova odbojkaška zvijezda] Tolisa portal </ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ok-mladost-marina-kastela.com/novosti.html |title=OK Mladost Marina Kaštela |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921054732/http://www.ok-mladost-marina-kastela.com/novosti.html |archive-date=21. rujna 2013. |access-date=25. lipnja 2013.}}</ref>
* [[Ivo Gregurević]], glumac
* [[Pavo Kobaš]], pisac, metodičar i političar
* [[Mato Neretljak]], nogometaš
* [[Marko Topić]], nogometaš
* [[Aleksandar Živković]], nogometaš
* [[Ilija Živković – Čokić]], svećenik, psiholog
* [[Joso Živković]], pjesnik i slikar
*[[Pavo Živković]], povjesničar i romanopisac
*[[Mato Nedić]], književnik
==Izvori==
{{izvori|30em}}
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.orasje.ba Službena stranica općine Orašje]
* [http://www.radioorasje.com Radio postaja Orašje]
{{Orašje}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Posavska županija]]
[[Kategorija:Naselja u Posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Orašje| ]]
9r5xpjhdnrojgap8msqf8olxh0a8fky
Gospićko-senjska biskupija
0
28368
7088193
7065254
2024-12-14T09:10:46Z
IvanoM2
270248
/* Prethodnice */
7088193
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskupija
|ime = Gospićko-senjska biskupija<br>''Dioecesis Gospiciensis-Seniensis''
|slika = Gospić, katedrala Navještenja blažene Djevice Marije.jpg
|opis = [[Gospićka katedrala|Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću]]
|država = [[Hrvatska]]
|metropolija = [[Riječka nadbiskupija|Riječka]]
|površina = 8.395<ref name="shematizam"/>
|populacija =69.411<ref name="shematizam">{{Citiranje weba |url=http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/shematizam-gospicko-senjske-biskupije.html |title=Gospićko-senjska biskupija - Shematizam (ustanove, župe, osobe), Gospić 2013. |access-date=10. lipnja 2013. |archive-date=11. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130611005448/http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/shematizam-gospicko-senjske-biskupije.html |url-status=dead }}</ref>
|župe =
|crkve =
|obred = Latinski
|nadnevak uspostave = [[25. svibnja]] [[2000.]]
|nadnevak uzdignuća =
|promjena statusa =
|podjedinice =
|katedrala = [[Gospićka katedrala|Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću]]
|konkatedrala = [[Senjska katedrala|Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju]]
|papa = [[Franjo]]
|službene stranice = [http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/ Gospićko-senjska biskupija]
|stanje od = [[7. listopada]] [[2024.]]
|biskup=[[Marko Medo]]}}
'''Gospićko-senjska [[biskupija]]''' je crkvena [[dijeceza]] u sklopu [[Riječka metropolija|Riječke metropolije]], osnovana [[2000.]] godine podjelom dotadašnje [[Riječka nadbiskupija|Riječko-senjske nadbiskupije]]. Biskupija ima sjedište u [[Gospić]]u, a obuhvaća gospićki, [[ogulin]]ski, [[Otočac|otočki]], [[senj]]ski, [[slunj]]ski i [[Udbina|udbinski]] dekanat.<ref name="shematizam"/> Trenutno biskupijom upravlja dijecezanski biskup mons. [[Marko Medo]].
[[Gospićka katedrala]] [[Navještenje|navještenju blažene Djevice Marije]] služi kao biskupska prvostolna crkva.
== Povijest ==
Dana [[25. svibnja]] [[2000.]] godine [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] izdao je [[bula|bulu]] kojim dijeli dotadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju. Svakoj od njih pripalo je po pet dekanata dotadašnje Nadbiskupije. Riječkoj nadbiskupiji ostaju dekanati: bakarski, crikvenički, delnički, opatijski i riječki, a Gospićko-senjskoj biskupiji pripadaju dekanati: gospićki, ogulinski, otočki, senjski i slunjski.
Istog dana za prvog biskupa imenovan je [[Mile Bogović]], dotadašnji pomoćni riječko-senjski biskup sa sjedištem u [[Gospić]]u.
On je još prije, u svom biskupskom imenovanju, dobio zadatak ispitati opravdanost osnivanja nove biskupije i njezinu metropolitansku pripadnost. Osnivanje nove biskupije već je podržala [[Hrvatska biskupska konferencija]], a tadašnji riječko-senjski nadbiskup [[Anton Tamarut (1932.)|Anton Tamarut]] još je krajem 1997. godine u tom smislu poslao obrazloženi prijedlog. Biskup Bogović je u svom odgovoru naglasio važnost osnivanja jedne biskupije na širokom prostru između Zagreba, Zadra, Rijeke i Banje Luke i predložio da se osnuje Gospićko-senjska biskupija i ostane unutar [[Riječka metropolija|Riječke metropolije]], za što se već prethodno opredijelio kler, nadbiskup riječko-senjski i HBK. [[Sveta Stolica]] prihvatila je taj prijedlog.
Svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenje prvoga gospićko-senjskog biskupa održana je [[25. srpnja]] 2000. godine, na dan [[Sveti Jakov|sv. Jakova]], zaštitnika bivše [[Krbavska biskupija|Krbavske biskupije]].
Područje novoosnovane Gospićko-senjske biskupije spada u najslabije naseljene dijelove Hrvatske. Više od polovice tog područja bilo je od 1991. do 1995. godine pod srpskom okupacijom. S tog okupiranog dijela gotovo svi [[katolici]] bili su protjerani, a crkve i ostali crkveni objekti bili su sustavno uništavani. Nijedna crkva nije bila pošteđena. Kada je to područje u kolovozu 1995. g. oslobođeno, napustila ga je većina srpskog stanovništva. Njihove crkve ostale su uglavnom pošteđene, ali je dobar dio obiteljskih kuća stradao, pogotovo one koje nisu poslužile za stan - iste godine - prognanih katolika iz Bosne. Povratak prognanih katolika na njihova ognjišta nakon 1995. godine nije tekao tako brzo jer je trebalo najprije osigurati krov nad glavom.
Ni onaj drugi dio biskupije koji nije bio pod okupacijom nije pošteđen od ratnih razaranja i stradanja pučanstva. U takvim okolnostima [[Crkva]] želi biti što bliže uz narod, pratiti ga u njegovom mukotrpnom nastojanju oko duhovne i materijalne obnove. Važno je i nakon svega što se dogodilo, neprestano riječju i primjerom pokazivati da je miran suživot s drugim i drugačijim ne samo potreban i moguć, nego jedna vrhunska humana vrednota koju su upravo vjernici prvi pozvani da je gaje i razvijaju.
Biskup [[Mile Bogović]] se 2016. odrekao biskupske dužnosti i umirovio. [[Kongregacija za biskupe]] prihvatila je njegovo odreknuće, čime je ostalo upražnjeno mjesto biskupa Gospićko-senjske biskupije do ređenja novog biskupa. Odlukom [[papa Franjo|pape Franje]] i potpisom prefekta i tajnika [[Kongregacija za biskupe|Kongregacije za biskupe]] je dekretom od 4. travnja 2016. godine za [[apostolski administrator|apostolskog administratora]] imenovala umirovljenog biskupa Milu Bogovića koji će obnašati tu dužnost do preuzimanja dužnosti novoimenovanog biskupa [[Zdenko Križić|Zdenka Križića]]. Objava je pročitana isti dan.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=178968 IKA] U Gospiću pročitano Papino imenovanje novog biskupa, IKA V - 178968/4 , 4. travnja 2016. (pristupljeno 4. travnja 2016.)</ref>
=== Prethodnice ===
Današnja Gospićko-senjska biskupija nasljednica je negdašnje Senjske biskupije. Ona se spominje već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]]. Obnovljena je u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] i od tada postoji do 1969. godine. Iste godine bulom pape [[Pavao IV.|Pavla IV.]] ravnopravno je sjedinjena s tadašnjom Riječkom biskupijom te uzdignuta na čast metropolije. Tadašnji senjski biskup [[Viktor Burić]] postaje prvi riječko-senjski nadbiskup.
Senjska biskupija prva u katoličkom svijetu dobiva dopuštenje za uporabu narodnog jezika u katedralnoj crkvi. Navedenu povlasticu dao je [[1248.]] godine papa [[Inocent IV.|Inocent IV.]] tadašnjem senjskom biskupu Filipu. Ostali narodi svijeta navedenu povlasticu dobivaju na [[Drugi vatikanski sabor|II. Vatikanskom koncilu]] tj. tek u 20. stoljeću.
Za katedrom senjskih biskupa stajali su mnogi značajni velikani. Svakako najpoznatiji je biskup [[Mirko Ožegović|Mirko Ožegović Barlabaševački]], barun. Poznat kao preporoditelj, osnivač prve čitaonice i knjižnice u Senju, obnovitelj gimnazije, dobrotvor senjski. S obzirom na to da je senjski biskup imao dopuštenje za službu Božju na starohrvatskom jeziku, isti je predvodio svečanu liturgiju povodom ustoličenja [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] za [[ban]]a, u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi Sv. Marka u Zagrebu]].
U Senju je [[1494.]] godine osnovana prva [[tiskara]] u Hrvatskoj. Senj je danas sijelo poznatog i drevnog Senjskog kaptola. Prilikom osnivanja Gospićko-senjske biskupije senjska katedrala je zadržala navedeni status. Nakon što je 15 stoljeća bio biskupsko sjedište, od toga osam stoljeća neprekidno, Senj danas nema biskupa koji stoluje u njemu.
== Geslo i grb ==
[[Datoteka:Grb Gospićko-senjske biskupije.gif|mini|Grb Gospićko-senjske biskupije]]
Geslo je<br>
:::::::::::::::::„U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.”
Grb biskupije je spoj nekoliko povijesnih grbova koji su povijesno vezani za područje biskupije i biskupe koji su djelovali na području biskupije kao takve. Tako su pojedini elementi grba izuzeti iz grba biskupa Mile Bogovića i Ivana Krstitelja Ježića (1789. - 1833.). Vrh štita je štit s grba ličke obitelji Perović, koji se čuva u senjskoj katedrali gdje se nalazi najstariji hrvatski grb. Križ označuje [[glagoljica|glagoljsko slovo]] [[File:Glagolitic az.svg|15px|Azu]] (''az''). Tri [[trokut]]a su simbol [[Trojstvo|Presvetog Trojstva]] te vrhunaca ([[Velebit]], [[Plješevica]], [[Klek]]). Sve oplakuje more i natapaju vodopadi ([[Plitvice]] i [[Rastoke]]).
Dvije zvijezde simboliziraju dva središta biskupije, Gospić i [[Senj]], a glagoljsko slovo [[File:Glagolitic sha.svg|15px|Sha]] (''Š'') označava [[Veliki jubilej kršćanstva|''Svetu jubilarnu'' godinu 2000.]].<ref>{{Citiranje weba|title=Grb Gospićko-senjske biskupije|url=https://gospicko-senjska-biskupija.hr/o-nama/vjera/grb-gospicko-senjske-biskupije|access-date=2023-09-30|website=Gospićko-senjska biskupija}}</ref>
==Župe==
(nepotpun popis)
(abecednim redom)<ref>[https://shkm.gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar Adresar (I.)], [https://shkm.gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar/P15 (II.)] i [https://shkm.gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar/P30 (III.)], [https://shkm.gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar/P45 (IV:)], [https://shkm.gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar/P60 (V.)], [https://shkm.gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar/P75 (VI.)] i [https://shkm.gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar/P90 (VII.)] Službene stranice SHKM-a u Gospiću 2024.</ref>
* BDM Karmelska, [[Kuterevo]]
* BDM Karmelska, [[Smiljan]]
* BDM od Svete krunice, [[Čanak]]
* BDM od Svete Krunice, [[Ličko Lešće]]
* [[Gospa Snježna|BDM Snježna]], [[Krivi Put]]
* BDM Utješiteljica, [[Trošmarija]]
* [[Duh Sveti]], [[Hrvatski Blagaj]]
* Marija Majka Crkve, [[Plitvice]]
* [[Gospićka katedrala|Navještenje BDM, Gospić]]
* Pohod BDM sv. Elizabeti, [[Baške Oštarije]]
* Pohođenje BDM, [[Brlog (Otočac)|Brlog]]
* [[Trojstvo|Presveto Trojstvo]], [[Modruš]]
* Presveto Trojstvo, [[Otočac]]
* Presveto Trojstvo, [[Slunj]]
== Popis dijecezanskih biskupa ==
# mons. [[Mile Bogović]] ([[2000.]] – [[2016.]])
# mons. [[Zdenko Križić]] ([[2016.]] – [[2023.]])
# mons. [[Marko Medo]] ([[2024.]] – ''danas'')
== Popis dijecezanskih upravitelja ==
* mons. [[Richard Pavlić]] ([[2023.]] – [[2024.]])
==Crkve Gospićkog dekanata na području grada Gospića==
* [[Gospić]] - [[Gospićka katedrala|Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije]], iz [[1780.]]g., zapaljena je [[15. rujna]] [[1991.]] Obnova počinje tijekom Domovinskog rata, pred Božić 1992.godine pokrivena je. Obnova dobrim dijelom završena do blagdana Sv. Marije Magdalene 1999.g.
Odlukom Svetog Oca od [[25. svibnja]] [[2000.]] godine Božji hram na čast Navještenja Blažene Djevice Marije uzdiže se na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve.
U gradskom groblju Sv.Marije Magdalene je [[Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiću|istoimena kapelica]] sagrađena 1856.g.
U Kaniškoj ulici u Gospiću je [[Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću|kapela Sv. Ivana Nepomuka]] izgrađena prije 1756.g.
* [[Aleksinica]] - Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja, izgradio ju je 1695.g. pop Marko Mesić.
* [[Bilaj]] - Župna crkva Sv. Jakova apostola, sagrađena 1848.g. Uništena 11. rujna 1991.g. Obnovljena je 1994.g.
*[[Brušane]] - Župna crkva Sv. Martina, sagrađena 1834.g.
*[[Bužim]] - Crkva Sv. Terezije Avilske
*[[Donje Pazarište]] - Župna crkva Sv. Jakova apostola sagrađena 1700.g.
*[[Klanac]] - Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, sagrađena 1837.g.
*[[Lički Novi]] - Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog, sagrađena 1690.g. Uništena 1991.g. Obnovljena je 2001.g., a tijekom obnove u crkvi su pronađene stare grobnice i nešto starog nakita.
*[[Lički Osik]] - Župna crkva Sv. Josipa, sagrađena 1842.g. Uništena 1991.g. Obnovljena 2000.g.
*[[Mušaluk]] - Zavjetna crkva Sv. Duha, 1700.g. sagradio je pop Marko Mesić.
*[[Ribnik]] - Župna crkva sv. Apostola Petra i Pavla, sagrađena 1878. g. Oštećena u granatiranju 1991. i 1992.g.
*[[Smiljan]] - Župna crkva Blažene Djevice Marije Karmelske, sagrađena 1860. g.
*[[Široka Kula]] - Župna crkva Sv. Mateja, sagrađena 1734. g. Zapaljena je 1942. g., a srušena 1945. i kamen raznijet. Nije dozvoljena obnova. Temelji otkopani 1997. g. Novi kamen temeljac za gradnju crkve 28. kolovoza 1998. g. postavio dr. Ivan Šporčić, generalni vikar Riječko-senjske nadbiskupije. Izgradnja još nije završena.
*[[Trnovac]] - Župna crkva Sv. Nikole Blaženoga, sagrađena 1880.g. Oštećena u avionskom bombardiranju. Obnovljena.
== Izvori ==
* [http://www.gospic.hr/grad/biskupija.asp Službene stranice Grada Gospića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090624233110/http://www.gospic.hr/grad/biskupija.asp |date=24. lipnja 2009. }} (24. veljače 2010. [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Gradovi i županije#Gospic.hr|s dopusnicom]])
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/ Službene stranice Gospićko-senjske biskupije]
{{Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
[[Kategorija:Katolička upravna podjela Hrvatske]]
[[Kategorija:Gospić]]
[[Kategorija:Gospićko-senjska biskupija| ]]
ah3oihktwpf9qrxib32zel01ae4ivmb
Janjevci
0
31132
7087917
7058850
2024-12-13T20:11:38Z
93.139.184.247
Napravili tocan sadrzaj
7087917
wikitext
text/x-wiki
Ljudi koji su iz letnice i šašara su regionalna [[Hrvati|hrvatska]] manjina na [[Kosovo|Kosovu]] i najstarija [[hrvatska dijaspora]]. Ime su dobili po gradu [[Janjevo|Janjevu]] u blizini [[Priština|Prištine]], gdje danas većina njih na Kosovu živi. I pricaju naski jezik
== Povijest ==
Potječu od trgovaca i rudara iz [[Dubrovnik]]a i obližnje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], koji su se tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] naselili na Kosovo. [[Katoličanstvo|Katoličku vjeru]] i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. Zvono Crkve svetog Nikole iz [[1368.]] drugo je najstarije zvono u Hrvata. Stoljećima su ih [[Turci]] htjeli islamizirati, a poslije odlaska Turaka, bili su na udaru srpskog, ali i albanskog nacionalizma.<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> Kad je ovaj kraj došao pod vlast [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] 1912. godine, pojačali su se progoni i iseljavanja.<ref name="TVkalendarHR"/> Veći egzodusi počeli su 1948. godine.<ref name="TVkalendarHR"/>
Prvo pismeno spominjanje je [[1303.]] godine kada papa [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] spominje Janjevo kao središte katoličke župe [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Ime Janjevo navodno su donijeli doseljenici iz sela [[Janjina|Janjine]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] u Hrvatskoj, a koji je u doba iseljavanja ove hrvatske zajednice bio dijelom [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].
U [[Srpski jezik|srpskim]] izvorima nalazimo i naziv Njanjevo koji dalje upućuje na Janjevo.<ref>Elezović, Gliša. Rečnik kosovsko-metohijskog dijalekta, sv. I., izdanje Zadužbine Veljka Savića i Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1932., stranica 469.</ref>
Preporod ovog kraja bila je obnova župne crkve u drugoj polovici 19. stoljeća i izgradnja škole u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku.<ref name="TVkalendarHR"/>
Od [[1991.]] nadalje, ponajprije zbog pojačanog pritiska [[Velika Srbija|velikosrpskog režima]], provodeći etničko čišćenje, a zatim od [[1998.]] zbog nemira na Kosovu, većina njih se iselila, ponajviše u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Najviše ih je protjerano [[26. veljače]] [[1993.]] godine.<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> U Hrvatskoj su im ponekad dodjeljivana od Srba napuštena i danas prazna područja.
Godine [[1948.]] bilo je 5290 Hrvata (0,7 % stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine [[1971.]] bilo je 8264, a [[1981.]] 8718 [[Hrvati|Hrvata]] na Kosovu (0,6 % stanovništva), [[1991.]] 8062 (0,4 % ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350. Nemaju prava kao nacionalna manjina.<ref name="TVkalendarHR"/>
Trenutačno stanje je takvo da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Hrvatska u suradnji s Katoličkom Crkvom razmišlja o mogućnosti cjelovitog preseljenja u Dubrovnik i Zagreb.{{Nedostaje izvor}}
Od srednjeg vijeka Janjevci pohode [[Festa Svetog Vlaha|Festu svetog Vlaha]] i neizostavni su dio procesije u kojoj su u prepoznatljivim nošnjama.<ref>"Janjevci i Letničani pohodili prapostojbinu", ''Dubrovački vjesnik'', 7. veljače 2015., br. 3340, stranice 18-19</ref> U samom Janjevu ih je ostalo tek 200, ali ih je u [[Kistanje|Kistanju]] oko 1300 (primjer očuvanja njihovog podrijetla se ogleda u tome što doseljenjem u Kistanje osnovali [[nogomet]]ni klub [[NK Janjevo Kistanje]]). Od 1300 skoro 600 ih je mlađe od 16 godina. Došli su nakon Domovinskog rata [[1997.]] godine. Janjevo i Letnica su bile i ostale oaze katoličanstva na tim prostorima, a međusobno su udaljeni 80 km. Iznad Letnice, domicilne župe posvećene čudotvornoj Velikoj Gospi, više je manjih hrvatskih „satelita”: [[Šašare]], [[Vrnez]] i [[Vrnaokolo]] te zaseoci [[Perutinović]], [[Podrid (Kosovo)|Podrid]] i [[Zagrađe (Kosovo)|Zagrađe]]. Najviše ih je protjerano u veljači [[1993.]] godine.
Od 4850 predratnih žitelja Letnice ostalo je samo 38 staraca, svi stariji od 70 s prosječnih 75 godina! Godinama ih je sve manje. Danas ih je više u [[Slavonija|Slavoniji]]: 1500 raseljeno je u općini [[Voćin]], 1800 u općini [[Đulovac]], a 350 u [[Dumače|Dumačama]] kraj [[Petrinja|Petrinje]]. Ima ih i u [[Rijeka|Rijeci]], [[Brckovljani]]ma, [[Dugo Selo|Dugom Selu]] i [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], na [[Krk]]u, u [[Crikvenica|Crikvenici]] i [[Dubrovnik]]u. Trećina od 200 žitelja Letnice su mala i školska djeca.
Govore [[Janjevačko-lepenički_dijalekt|janjevačko-lepeničkim]] dijalektom, koji spada u grupu prijelaznih štokavskih, odnosno torlačkih govora.
== Podrijetlo rodova ==
Rodoslovlje se prenosilo usmenom predajom, s koljena na koljeno, a predaja koju je zapisao povjesničar [[Nikola Čolak]], rođen u Janjevu, govori sljedeće:
'''Iz Dubrovnika i okolice su:'''
''Glasnovići'': najveći i najstariji rod u Janjevu.
''Macukići'': iz Dubrovnika.
''Čifit-Kolići'': Znaju samo da su iz Dalmacije. Slučajno ili ne, čifit je turska riječ za Židove. Ovaj rod ne zna ništa o tome.
''Katići'': iz nekih mjesta Dalmacije. Ne tako velik broj u Janjevu i njegovoj okolici.
Rodovi doseljeni za vrijeme turske vladavine:
''Ćibarići'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Skoplja.
''Matići'': Podrijetlom iz Dubrovnika ili Hercegovine, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.
''Ivanovići (Magarevići)'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.
'''Iz Bosne i Hercegovine su:'''
''Brkići'': Danas se smatraju za Dubrovčane, ali starija tradicija je da su iz okolice Širokog Brijega. Zna se da su došli poslije pada Srbije pod Turke.
''Ivanovići'': Iz Gračanice u Bosni.
'''Iz obližnjih mjesta i krajeva''':
''Mitrovići'': Iz Peći u Metohiji.
''Gečevići'': Iz Kačanika na jugu Kosova.
''Brajsovčani'': Iz sela Brasaljce u novobrdskom kraju istočno od Janjeva.
''Đurići:'' Iz nekog sela blizu Janjeva, ali ne znaju kojeg. Tvrde da su u Janjevu od prije njegovog pada pod Turke. Misli se da su nekad bili pravoslavci.
''Krstići'': Rod s pravoslavnim Đorgovićima iz sela Labljane kod Peći. Predak Marko došao polovicom XIX. stoljeća sa ženom i dva sina prešao s pravoslavlja na katoličanstvo.
'''Iz sjeverne Albanije''':
''Mazarekići'' ili ''Golomejići:'' Iz oblasti Mazreka u sjevernoj Albaniji.
''Berišići'': Iz ti fisa (plemena) Beriša u sjevernoj Albaniji.
''Iljini'': Iz Skadra.
''Rodići'': Iz Movljana kod Prizrena. Pred kraj XIX. stoljeća su stariji članovi roda još znali albanski.
'''Nepoznatog podrijetla su''':
''Palići'': Stari su rod u mjestu, imaju tri verzije podrijetla. Po jednoj su iz Dubrovnika, po drugoj iz sjeverne Albanije (ova se oslanja na prezime; Palj je albanska verzija imena Pavao), a po trećoj iz susjednog sela Sušice.
Treba imati na umu da su se od 1935. od mnogih janjevačkih rodova odvojili ogranci koji su uzeli nova prezimena. Tako su se od ''Palića'' odvojili ''Matići'' i ''Rucići'', od ''Berišića'' se odvojili ''Ancići'', od ''Glasnovića'' se odvojili ''Tomkići, Topalovići'' i ''Gucići.''
== Poznate osobe ==
* [[Nikola Čolak]], hrv. povjesničar
* [[Stanka Gjurić]], hrv. pjesnikinja i filmska autorica
* [[Josip Glasnović]], hrv. športski strijelac, olimpijski pobjednik u trapu
* [[Anton Glasnović]], hrv. športski strijelac, europski pobjednik u trapu
* Djordjija Palić, hrv. pjevačica
* Kornelija Palić, hrv. pjevačica
* [[Željko Glasnović]], hrvatski general i političar podrijetlom iz Janjeva
* Marija Glasnović, prva učiteljica na Kosovu
* [[Serafin Kodić Glasnović]], blaženik Katoličke Crkve, mučenik
* Fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor
* [[Marijan Brkić]], skladatelj, aranžer, producent i gitarist, poznat po svom djelovanju u sastavima Prljavo kazalište i Parni valjak
* [[Mario Petreković]] hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac.
* [[Zef Gashi]], kosovsko-albanski salezijanac, svećenik, barski nadbiskup i primas Srbije.
* [[Ambrozije Matušić]] SDB, janjevsko-hrvatski salezijanac, svećenik, dva mandata bio provincijal Hrvatske salezijanske provincije, koja se prostire po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
*[[Petar Palić]], mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i hrvatski
*Matija Gečević Khan, hrv. [[reper]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]], autor i [[TV]] voditelj
*[[Roko Glasnović]], dubrovački biskup
== Vanjske poveznice ==
* http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927234619/http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf |date=27. rujna 2007. }}
* http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403091127/http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html |date=3. travnja 2008. }}
* https://web.archive.org/web/20040509075226/http://www.hrt.hr/arhiv/hrvati_u_svijetu/izbor_iz_emisija/11-99/hrvati_s_kosova_eng.html
== Izvori i bilješke ==
{{izvori}}
{{Hrvati}}
{{Kosovo}}
[[Kategorija:Janjevci| ]]
6jhbzkj4mkjtoem213fywpvki6p7gif
7087918
7087917
2024-12-13T20:12:03Z
Croatia 925
276607
Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/93.139.184.247|93.139.184.247]] ([[User talk:93.139.184.247|talk]]) (TwinkleGlobal)
7087918
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Janjevo.jpg|mini|300x300px|Slika Janjeva.]]
'''Janjevci''' su regionalna [[Hrvati|hrvatska]] manjina na [[Kosovo|Kosovu]] i najstarija [[hrvatska dijaspora]]. Ime su dobili po gradu [[Janjevo|Janjevu]] u blizini [[Priština|Prištine]], gdje danas većina njih na Kosovu živi.
== Povijest ==
Potječu od trgovaca i rudara iz [[Dubrovnik]]a i obližnje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], koji su se tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] naselili na Kosovo. [[Katoličanstvo|Katoličku vjeru]] i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. Zvono Crkve svetog Nikole iz [[1368.]] drugo je najstarije zvono u Hrvata. Stoljećima su ih [[Turci]] htjeli islamizirati, a poslije odlaska Turaka, bili su na udaru srpskog, ali i albanskog nacionalizma.<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> Kad je ovaj kraj došao pod vlast [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] 1912. godine, pojačali su se progoni i iseljavanja.<ref name="TVkalendarHR"/> Veći egzodusi počeli su 1948. godine.<ref name="TVkalendarHR"/>
Prvo pismeno spominjanje je [[1303.]] godine kada papa [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] spominje Janjevo kao središte katoličke župe [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Ime Janjevo navodno su donijeli doseljenici iz sela [[Janjina|Janjine]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] u Hrvatskoj, a koji je u doba iseljavanja ove hrvatske zajednice bio dijelom [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].
U [[Srpski jezik|srpskim]] izvorima nalazimo i naziv Njanjevo koji dalje upućuje na Janjevo.<ref>Elezović, Gliša. Rečnik kosovsko-metohijskog dijalekta, sv. I., izdanje Zadužbine Veljka Savića i Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1932., stranica 469.</ref>
Preporod ovog kraja bila je obnova župne crkve u drugoj polovici 19. stoljeća i izgradnja škole u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku.<ref name="TVkalendarHR"/>
Od [[1991.]] nadalje, ponajprije zbog pojačanog pritiska [[Velika Srbija|velikosrpskog režima]], provodeći etničko čišćenje, a zatim od [[1998.]] zbog nemira na Kosovu, većina njih se iselila, ponajviše u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Najviše ih je protjerano [[26. veljače]] [[1993.]] godine.<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> U Hrvatskoj su im ponekad dodjeljivana od Srba napuštena i danas prazna područja.
Godine [[1948.]] bilo je 5290 Hrvata (0,7 % stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine [[1971.]] bilo je 8264, a [[1981.]] 8718 [[Hrvati|Hrvata]] na Kosovu (0,6 % stanovništva), [[1991.]] 8062 (0,4 % ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350. Nemaju prava kao nacionalna manjina.<ref name="TVkalendarHR"/>
Trenutačno stanje je takvo da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Hrvatska u suradnji s Katoličkom Crkvom razmišlja o mogućnosti cjelovitog preseljenja u Dubrovnik i Zagreb.{{Nedostaje izvor}}
Od srednjeg vijeka Janjevci pohode [[Festa Svetog Vlaha|Festu svetog Vlaha]] i neizostavni su dio procesije u kojoj su u prepoznatljivim nošnjama.<ref>"Janjevci i Letničani pohodili prapostojbinu", ''Dubrovački vjesnik'', 7. veljače 2015., br. 3340, stranice 18-19</ref> U samom Janjevu ih je ostalo tek 200, ali ih je u [[Kistanje|Kistanju]] oko 1300 (primjer očuvanja njihovog podrijetla se ogleda u tome što doseljenjem u Kistanje osnovali [[nogomet]]ni klub [[NK Janjevo Kistanje]]). Od 1300 skoro 600 ih je mlađe od 16 godina. Došli su nakon Domovinskog rata [[1997.]] godine. Janjevo i Letnica su bile i ostale oaze katoličanstva na tim prostorima, a međusobno su udaljeni 80 km. Iznad Letnice, domicilne župe posvećene čudotvornoj Velikoj Gospi, više je manjih hrvatskih „satelita”: [[Šašare]], [[Vrnez]] i [[Vrnaokolo]] te zaseoci [[Perutinović]], [[Podrid (Kosovo)|Podrid]] i [[Zagrađe (Kosovo)|Zagrađe]]. Najviše ih je protjerano u veljači [[1993.]] godine.
Od 4850 predratnih žitelja Letnice ostalo je samo 38 staraca, svi stariji od 70 s prosječnih 75 godina! Godinama ih je sve manje. Danas ih je više u [[Slavonija|Slavoniji]]: 1500 raseljeno je u općini [[Voćin]], 1800 u općini [[Đulovac]], a 350 u [[Dumače|Dumačama]] kraj [[Petrinja|Petrinje]]. Ima ih i u [[Rijeka|Rijeci]], [[Brckovljani]]ma, [[Dugo Selo|Dugom Selu]] i [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], na [[Krk]]u, u [[Crikvenica|Crikvenici]] i [[Dubrovnik]]u. Trećina od 200 žitelja Letnice su mala i školska djeca.
Govore [[Janjevačko-lepenički_dijalekt|janjevačko-lepeničkim]] dijalektom, koji spada u grupu prijelaznih štokavskih, odnosno torlačkih govora.
== Podrijetlo rodova ==
Rodoslovlje se prenosilo usmenom predajom, s koljena na koljeno, a predaja koju je zapisao povjesničar [[Nikola Čolak]], rođen u Janjevu, govori sljedeće:
'''Iz Dubrovnika i okolice su:'''
''Glasnovići'': najveći i najstariji rod u Janjevu.
''Macukići'': iz Dubrovnika.
''Čifit-Kolići'': Znaju samo da su iz Dalmacije. Slučajno ili ne, čifit je turska riječ za Židove. Ovaj rod ne zna ništa o tome.
''Katići'': iz nekih mjesta Dalmacije. Ne tako velik broj u Janjevu i njegovoj okolici.
Rodovi doseljeni za vrijeme turske vladavine:
''Ćibarići'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Skoplja.
''Matići'': Podrijetlom iz Dubrovnika ili Hercegovine, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.
''Ivanovići (Magarevići)'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.
'''Iz Bosne i Hercegovine su:'''
''Brkići'': Danas se smatraju za Dubrovčane, ali starija tradicija je da su iz okolice Širokog Brijega. Zna se da su došli poslije pada Srbije pod Turke.
''Ivanovići'': Iz Gračanice u Bosni.
'''Iz obližnjih mjesta i krajeva''':
''Mitrovići'': Iz Peći u Metohiji.
''Gečevići'': Iz Kačanika na jugu Kosova.
''Brajsovčani'': Iz sela Brasaljce u novobrdskom kraju istočno od Janjeva.
''Đurići:'' Iz nekog sela blizu Janjeva, ali ne znaju kojeg. Tvrde da su u Janjevu od prije njegovog pada pod Turke. Misli se da su nekad bili pravoslavci.
''Krstići'': Rod s pravoslavnim Đorgovićima iz sela Labljane kod Peći. Predak Marko došao polovicom XIX. stoljeća sa ženom i dva sina prešao s pravoslavlja na katoličanstvo.
'''Iz sjeverne Albanije''':
''Mazarekići'' ili ''Golomejići:'' Iz oblasti Mazreka u sjevernoj Albaniji.
''Berišići'': Iz ti fisa (plemena) Beriša u sjevernoj Albaniji.
''Iljini'': Iz Skadra.
''Rodići'': Iz Movljana kod Prizrena. Pred kraj XIX. stoljeća su stariji članovi roda još znali albanski.
'''Nepoznatog podrijetla su''':
''Palići'': Stari su rod u mjestu, imaju tri verzije podrijetla. Po jednoj su iz Dubrovnika, po drugoj iz sjeverne Albanije (ova se oslanja na prezime; Palj je albanska verzija imena Pavao), a po trećoj iz susjednog sela Sušice.
Treba imati na umu da su se od 1935. od mnogih janjevačkih rodova odvojili ogranci koji su uzeli nova prezimena. Tako su se od ''Palića'' odvojili ''Matići'' i ''Rucići'', od ''Berišića'' se odvojili ''Ancići'', od ''Glasnovića'' se odvojili ''Tomkići, Topalovići'' i ''Gucići.''
== Poznate osobe ==
* [[Nikola Čolak]], hrv. povjesničar
* [[Stanka Gjurić]], hrv. pjesnikinja i filmska autorica
* [[Josip Glasnović]], hrv. športski strijelac, olimpijski pobjednik u trapu
* [[Anton Glasnović]], hrv. športski strijelac, europski pobjednik u trapu
* Djordjija Palić, hrv. pjevačica
* Kornelija Palić, hrv. pjevačica
* [[Željko Glasnović]], hrvatski general i političar podrijetlom iz Janjeva
* Marija Glasnović, prva učiteljica na Kosovu
* [[Serafin Kodić Glasnović]], blaženik Katoličke Crkve, mučenik
* Fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor
* [[Marijan Brkić]], skladatelj, aranžer, producent i gitarist, poznat po svom djelovanju u sastavima Prljavo kazalište i Parni valjak
* [[Mario Petreković]] hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac.
* [[Zef Gashi]], kosovsko-albanski salezijanac, svećenik, barski nadbiskup i primas Srbije.
* [[Ambrozije Matušić]] SDB, janjevsko-hrvatski salezijanac, svećenik, dva mandata bio provincijal Hrvatske salezijanske provincije, koja se prostire po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
*[[Petar Palić]], mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i hrvatski
*Matija Gečević Khan, hrv. [[reper]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]], autor i [[TV]] voditelj
*[[Roko Glasnović]], dubrovački biskup
== Vanjske poveznice ==
* http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927234619/http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf |date=27. rujna 2007. }}
* http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403091127/http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html |date=3. travnja 2008. }}
* https://web.archive.org/web/20040509075226/http://www.hrt.hr/arhiv/hrvati_u_svijetu/izbor_iz_emisija/11-99/hrvati_s_kosova_eng.html
== Izvori i bilješke ==
{{izvori}}
{{Hrvati}}
{{Kosovo}}
[[Kategorija:Janjevci| ]]
b74dyt9e6cp09ok0cowdb65lytulip6
7087921
7087918
2024-12-13T20:14:03Z
93.139.184.247
Ispravna i tocna sadrzaj
7087921
wikitext
text/x-wiki
7087925
7087921
2024-12-13T20:18:07Z
93.139.184.247
Tocan sadrzaj
7087925
wikitext
text/x-wiki
7087930
7087925
2024-12-13T20:32:02Z
Hijerovit
263374
uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/93.139.184.247|93.139.184.247]] ([[User talk:93.139.184.247|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croatia 925|Croatia 925]]
7087918
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Janjevo.jpg|mini|300x300px|Slika Janjeva.]]
'''Janjevci''' su regionalna [[Hrvati|hrvatska]] manjina na [[Kosovo|Kosovu]] i najstarija [[hrvatska dijaspora]]. Ime su dobili po gradu [[Janjevo|Janjevu]] u blizini [[Priština|Prištine]], gdje danas većina njih na Kosovu živi.
== Povijest ==
Potječu od trgovaca i rudara iz [[Dubrovnik]]a i obližnje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], koji su se tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] naselili na Kosovo. [[Katoličanstvo|Katoličku vjeru]] i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. Zvono Crkve svetog Nikole iz [[1368.]] drugo je najstarije zvono u Hrvata. Stoljećima su ih [[Turci]] htjeli islamizirati, a poslije odlaska Turaka, bili su na udaru srpskog, ali i albanskog nacionalizma.<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> Kad je ovaj kraj došao pod vlast [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] 1912. godine, pojačali su se progoni i iseljavanja.<ref name="TVkalendarHR"/> Veći egzodusi počeli su 1948. godine.<ref name="TVkalendarHR"/>
Prvo pismeno spominjanje je [[1303.]] godine kada papa [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] spominje Janjevo kao središte katoličke župe [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Ime Janjevo navodno su donijeli doseljenici iz sela [[Janjina|Janjine]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] u Hrvatskoj, a koji je u doba iseljavanja ove hrvatske zajednice bio dijelom [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].
U [[Srpski jezik|srpskim]] izvorima nalazimo i naziv Njanjevo koji dalje upućuje na Janjevo.<ref>Elezović, Gliša. Rečnik kosovsko-metohijskog dijalekta, sv. I., izdanje Zadužbine Veljka Savića i Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1932., stranica 469.</ref>
Preporod ovog kraja bila je obnova župne crkve u drugoj polovici 19. stoljeća i izgradnja škole u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku.<ref name="TVkalendarHR"/>
Od [[1991.]] nadalje, ponajprije zbog pojačanog pritiska [[Velika Srbija|velikosrpskog režima]], provodeći etničko čišćenje, a zatim od [[1998.]] zbog nemira na Kosovu, većina njih se iselila, ponajviše u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Najviše ih je protjerano [[26. veljače]] [[1993.]] godine.<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> U Hrvatskoj su im ponekad dodjeljivana od Srba napuštena i danas prazna područja.
Godine [[1948.]] bilo je 5290 Hrvata (0,7 % stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine [[1971.]] bilo je 8264, a [[1981.]] 8718 [[Hrvati|Hrvata]] na Kosovu (0,6 % stanovništva), [[1991.]] 8062 (0,4 % ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350. Nemaju prava kao nacionalna manjina.<ref name="TVkalendarHR"/>
Trenutačno stanje je takvo da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Hrvatska u suradnji s Katoličkom Crkvom razmišlja o mogućnosti cjelovitog preseljenja u Dubrovnik i Zagreb.{{Nedostaje izvor}}
Od srednjeg vijeka Janjevci pohode [[Festa Svetog Vlaha|Festu svetog Vlaha]] i neizostavni su dio procesije u kojoj su u prepoznatljivim nošnjama.<ref>"Janjevci i Letničani pohodili prapostojbinu", ''Dubrovački vjesnik'', 7. veljače 2015., br. 3340, stranice 18-19</ref> U samom Janjevu ih je ostalo tek 200, ali ih je u [[Kistanje|Kistanju]] oko 1300 (primjer očuvanja njihovog podrijetla se ogleda u tome što doseljenjem u Kistanje osnovali [[nogomet]]ni klub [[NK Janjevo Kistanje]]). Od 1300 skoro 600 ih je mlađe od 16 godina. Došli su nakon Domovinskog rata [[1997.]] godine. Janjevo i Letnica su bile i ostale oaze katoličanstva na tim prostorima, a međusobno su udaljeni 80 km. Iznad Letnice, domicilne župe posvećene čudotvornoj Velikoj Gospi, više je manjih hrvatskih „satelita”: [[Šašare]], [[Vrnez]] i [[Vrnaokolo]] te zaseoci [[Perutinović]], [[Podrid (Kosovo)|Podrid]] i [[Zagrađe (Kosovo)|Zagrađe]]. Najviše ih je protjerano u veljači [[1993.]] godine.
Od 4850 predratnih žitelja Letnice ostalo je samo 38 staraca, svi stariji od 70 s prosječnih 75 godina! Godinama ih je sve manje. Danas ih je više u [[Slavonija|Slavoniji]]: 1500 raseljeno je u općini [[Voćin]], 1800 u općini [[Đulovac]], a 350 u [[Dumače|Dumačama]] kraj [[Petrinja|Petrinje]]. Ima ih i u [[Rijeka|Rijeci]], [[Brckovljani]]ma, [[Dugo Selo|Dugom Selu]] i [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], na [[Krk]]u, u [[Crikvenica|Crikvenici]] i [[Dubrovnik]]u. Trećina od 200 žitelja Letnice su mala i školska djeca.
Govore [[Janjevačko-lepenički_dijalekt|janjevačko-lepeničkim]] dijalektom, koji spada u grupu prijelaznih štokavskih, odnosno torlačkih govora.
== Podrijetlo rodova ==
Rodoslovlje se prenosilo usmenom predajom, s koljena na koljeno, a predaja koju je zapisao povjesničar [[Nikola Čolak]], rođen u Janjevu, govori sljedeće:
'''Iz Dubrovnika i okolice su:'''
''Glasnovići'': najveći i najstariji rod u Janjevu.
''Macukići'': iz Dubrovnika.
''Čifit-Kolići'': Znaju samo da su iz Dalmacije. Slučajno ili ne, čifit je turska riječ za Židove. Ovaj rod ne zna ništa o tome.
''Katići'': iz nekih mjesta Dalmacije. Ne tako velik broj u Janjevu i njegovoj okolici.
Rodovi doseljeni za vrijeme turske vladavine:
''Ćibarići'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Skoplja.
''Matići'': Podrijetlom iz Dubrovnika ili Hercegovine, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.
''Ivanovići (Magarevići)'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.
'''Iz Bosne i Hercegovine su:'''
''Brkići'': Danas se smatraju za Dubrovčane, ali starija tradicija je da su iz okolice Širokog Brijega. Zna se da su došli poslije pada Srbije pod Turke.
''Ivanovići'': Iz Gračanice u Bosni.
'''Iz obližnjih mjesta i krajeva''':
''Mitrovići'': Iz Peći u Metohiji.
''Gečevići'': Iz Kačanika na jugu Kosova.
''Brajsovčani'': Iz sela Brasaljce u novobrdskom kraju istočno od Janjeva.
''Đurići:'' Iz nekog sela blizu Janjeva, ali ne znaju kojeg. Tvrde da su u Janjevu od prije njegovog pada pod Turke. Misli se da su nekad bili pravoslavci.
''Krstići'': Rod s pravoslavnim Đorgovićima iz sela Labljane kod Peći. Predak Marko došao polovicom XIX. stoljeća sa ženom i dva sina prešao s pravoslavlja na katoličanstvo.
'''Iz sjeverne Albanije''':
''Mazarekići'' ili ''Golomejići:'' Iz oblasti Mazreka u sjevernoj Albaniji.
''Berišići'': Iz ti fisa (plemena) Beriša u sjevernoj Albaniji.
''Iljini'': Iz Skadra.
''Rodići'': Iz Movljana kod Prizrena. Pred kraj XIX. stoljeća su stariji članovi roda još znali albanski.
'''Nepoznatog podrijetla su''':
''Palići'': Stari su rod u mjestu, imaju tri verzije podrijetla. Po jednoj su iz Dubrovnika, po drugoj iz sjeverne Albanije (ova se oslanja na prezime; Palj je albanska verzija imena Pavao), a po trećoj iz susjednog sela Sušice.
Treba imati na umu da su se od 1935. od mnogih janjevačkih rodova odvojili ogranci koji su uzeli nova prezimena. Tako su se od ''Palića'' odvojili ''Matići'' i ''Rucići'', od ''Berišića'' se odvojili ''Ancići'', od ''Glasnovića'' se odvojili ''Tomkići, Topalovići'' i ''Gucići.''
== Poznate osobe ==
* [[Nikola Čolak]], hrv. povjesničar
* [[Stanka Gjurić]], hrv. pjesnikinja i filmska autorica
* [[Josip Glasnović]], hrv. športski strijelac, olimpijski pobjednik u trapu
* [[Anton Glasnović]], hrv. športski strijelac, europski pobjednik u trapu
* Djordjija Palić, hrv. pjevačica
* Kornelija Palić, hrv. pjevačica
* [[Željko Glasnović]], hrvatski general i političar podrijetlom iz Janjeva
* Marija Glasnović, prva učiteljica na Kosovu
* [[Serafin Kodić Glasnović]], blaženik Katoličke Crkve, mučenik
* Fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor
* [[Marijan Brkić]], skladatelj, aranžer, producent i gitarist, poznat po svom djelovanju u sastavima Prljavo kazalište i Parni valjak
* [[Mario Petreković]] hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac.
* [[Zef Gashi]], kosovsko-albanski salezijanac, svećenik, barski nadbiskup i primas Srbije.
* [[Ambrozije Matušić]] SDB, janjevsko-hrvatski salezijanac, svećenik, dva mandata bio provincijal Hrvatske salezijanske provincije, koja se prostire po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
*[[Petar Palić]], mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i hrvatski
*Matija Gečević Khan, hrv. [[reper]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]], autor i [[TV]] voditelj
*[[Roko Glasnović]], dubrovački biskup
== Vanjske poveznice ==
* http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927234619/http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf |date=27. rujna 2007. }}
* http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403091127/http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html |date=3. travnja 2008. }}
* https://web.archive.org/web/20040509075226/http://www.hrt.hr/arhiv/hrvati_u_svijetu/izbor_iz_emisija/11-99/hrvati_s_kosova_eng.html
== Izvori i bilješke ==
{{izvori}}
{{Hrvati}}
{{Kosovo}}
[[Kategorija:Janjevci| ]]
b74dyt9e6cp09ok0cowdb65lytulip6
Evelyn Waugh
0
32890
7087872
6659184
2024-12-13T17:35:14Z
Platichlebi
318511
7087872
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Evelynwaugh.jpeg|mini|'''Evelyn Waugh''']]
'''Evelyn Arthur St. John Waugh''' ([[London]], [[28. listopada]] [[1903.]] – Combe Florey kraj Tautona, [[10. travnja]] [[1966.]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] književnik
U oštrom [[satira|satiričnom]] tonu opisuje život londonskih esteta i višeg društva u prvim godinama nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Njegova britka satira o modernom društvu, njegovu materijalizmu i pomanjkanju osjećaja za vrijednosti izražena je grotsknim, mračnim i fantastičnim tonovima.
U romanu ''Unconditional Surrender'' (''Bezuvjetna predaja'') opisuje svoj boravak među [[partizani]]ma (1944.-1945.) u [[Topusko]]m i u [[Dubrovnik]]u.{{sfn|Kadić|1994|p=304}}
Dana [[29. rujna]] [[1930.]] obratio se na [[katoličanstvo]].
'''Djela''':
* "Uspon i pad",
* "Prezrena tjelesa",
* "Ljubljena",
* "Šaka praha",
* "Časnici i gospoda".
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Kadić |first=Ante |date=1994 |title=Evelin Waugh o Titovim partizanima (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/80310 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=29 |number=3 |pages=304–316}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Waugh, Evelyn}}
[[Kategorija:Britanski književnici]]
bu7c34a5z421qqiog39ysn2rfk1bbqu
7087877
7087872
2024-12-13T17:46:00Z
Platichlebi
318511
7087877
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Evelynwaugh.jpeg|mini|'''Evelyn Waugh''']]
'''Evelyn Arthur St. John Waugh''' ([[London]], [[28. listopada]] [[1903.]] – Combe Florey kraj Tautona, [[10. travnja]] [[1966.]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] književnik
U oštrom [[satira|satiričnom]] tonu opisuje život londonskih esteta i višeg društva u prvim godinama nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Njegova britka satira o modernom društvu, njegovu materijalizmu i pomanjkanju osjećaja za vrijednosti izražena je grotsknim, mračnim i fantastičnim tonovima.
U romanu ''Unconditional Surrender'' (''Bezuvjetna predaja'') opisuje svoj boravak među [[partizani]]ma (1944.-1945.) u [[Topusko]]m i u [[Dubrovnik]]u.{{sfn|Kadić|1994|p=304}} Svjedoči kako su se s engleskim vojnicima odrekli svojih obroka kako bi s djecom [[Dubrovnik]]a proslavili [[Božić]]. [[Partizani]] su preuzeli hranu te je odnijeli u zgradu SKOJ-a i zatim dopustili samo jednom [[Englez]]u da prisustvuje njihovoj svečanoj raspodjeli hrane.{{sfn|Kadić|1994|p=313}} Opisivajući [[Tito|Tita]] uvijek mu se obraćao sa „ona”, opisujući ga kao da je žena.{{sfn|Kadić|1994|p=307}}
[[2. ožujka]] bio je primljen u papinu audijenciju kako bi mu podnio izvještaj o stanju Crkve u Hrvatskoj.{{sfn|Kadić|1994|p=315}}
Dana [[29. rujna]] [[1930.]] obratio se na [[katoličanstvo]].
'''Djela''':
* "Uspon i pad",
* "Prezrena tjelesa",
* "Ljubljena",
* "Šaka praha",
* "Časnici i gospoda".
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Kadić |first=Ante |date=1994 |title=Evelin Waugh o Titovim partizanima (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/80310 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=29 |number=3 |pages=304–316}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Waugh, Evelyn}}
[[Kategorija:Britanski književnici]]
euxydhjm8hc3mlysykwne5ruw5sz947
7087887
7087877
2024-12-13T18:20:33Z
Croxyz
205325
7087887
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Evelynwaugh.jpeg|mini|'''Evelyn Waugh''']]
'''Evelyn Arthur St. John Waugh''' ([[London]], [[28. listopada]] [[1903.]] – Combe Florey kraj Tautona, [[10. travnja]] [[1966.]]) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[književnik]].
U oštrom [[satira|satiričnom]] tonu opisuje život londonskih esteta i višeg društva u prvim godinama nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Njegova britka satira o modernom društvu, njegovu materijalizmu i pomanjkanju osjećaja za vrijednosti izražena je grotsknim, mračnim i fantastičnim tonovima.
U romanu ''Unconditional Surrender'' (''Bezuvjetna predaja'') opisuje svoj boravak među [[partizani]]ma (1944. – 1945.) u [[Topusko]]m i u [[Dubrovnik]]u.{{sfn|Kadić|1994|p=304}} Svjedoči kako su se s engleskim vojnicima odrekli svojih obroka kako bi s djecom [[Dubrovnik]]a proslavili [[Božić]]. [[Partizani]] su preuzeli hranu te je odnijeli u zgradu SKOJ-a i zatim dopustili samo jednom [[Englez]]u da prisustvuje njihovoj svečanoj raspodjeli hrane.{{sfn|Kadić|1994|p=313}} Opisivajući [[Tito|Tita]] uvijek mu se obraćao s „ona”, opisujući ga kao da je žena.{{sfn|Kadić|1994|p=307}}
Dana 2. ožujka bio je primljen u papinu audijenciju kako bi mu podnio izvještaj o stanju Crkve u Hrvatskoj.{{sfn|Kadić|1994|p=315}}
Dana 29. rujna 1930. obratio se na [[katoličanstvo]].
== Djela ==
* "Uspon i pad"
* "Prezrena tjelesa"
* "Ljubljena"
* "Šaka praha"
* "Časnici i gospoda"
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Kadić |first=Ante |date=1994 |title=Evelin Waugh o Titovim partizanima (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/80310 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=29 |number=3 |pages=304–316}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Waugh, Evelyn}}
[[Kategorija:Britanski književnici]]
8c1apghiasuh8erwimkns0u0i5v1569
7087889
7087887
2024-12-13T18:21:40Z
Croxyz
205325
7087889
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Evelynwaugh.jpeg|mini|Evelyn Waugh]]
'''Evelyn Arthur St. John Waugh''' ([[London]], [[28. listopada]] [[1903.]] – Combe Florey kraj Tautona, [[10. travnja]] [[1966.]]) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[književnik]].
U oštrom [[satira|satiričnom]] tonu opisuje život londonskih esteta i višeg društva u prvim godinama nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Njegova britka satira o modernom društvu, njegovu materijalizmu i pomanjkanju osjećaja za vrijednosti izražena je grotsknim, mračnim i fantastičnim tonovima.
U romanu ''Unconditional Surrender'' (''Bezuvjetna predaja'') opisuje svoj boravak među [[partizani]]ma (1944. – 1945.) u [[Topusko]]m i u [[Dubrovnik]]u.{{sfn|Kadić|1994|p=304}} Svjedoči kako su se s engleskim vojnicima odrekli svojih obroka kako bi s djecom [[Dubrovnik]]a proslavili [[Božić]]. [[Partizani]] su preuzeli hranu te je odnijeli u zgradu SKOJ-a i zatim dopustili samo jednom [[Englez]]u da prisustvuje njihovoj svečanoj raspodjeli hrane.{{sfn|Kadić|1994|p=313}} Opisivajući [[Tito|Tita]] uvijek mu se obraćao s „ona”, opisujući ga kao da je žena.{{sfn|Kadić|1994|p=307}}
Dana 2. ožujka bio je primljen u papinu audijenciju kako bi mu podnio izvještaj o stanju Crkve u Hrvatskoj.{{sfn|Kadić|1994|p=315}}
Dana 29. rujna 1930. obratio se na [[katoličanstvo]].
== Djela ==
* "Uspon i pad"
* "Prezrena tjelesa"
* "Ljubljena"
* "Šaka praha"
* "Časnici i gospoda"
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Kadić |first=Ante |date=1994 |title=Evelin Waugh o Titovim partizanima (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/80310 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=29 |number=3 |pages=304–316}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Waugh, Evelyn}}
[[Kategorija:Britanski književnici]]
pz809rwrmxyx92104fhzu8q8n2rn9l5
Svetozar Rittig
0
33078
7087874
6713773
2024-12-13T17:41:14Z
Platichlebi
318511
7087874
wikitext
text/x-wiki
'''Svetozar Rittig''' ili '''Ritig''' ([[Brod na Savi]], [[6. travnja]]<ref>Stanojević, Stanoje <small>(ur.)</small> ''Narodna enciklopedija : srpsko-hrvatsko-slovenačka'', sv. 3/4., Bibliografski zavod d.d., Zagreb, ['''''1925.''''']-1929., str. 951. {{Citat|F. RITTIG SVETOZAR DR., historik (6/4 1873, Brod na Savi).}}</ref> [[1873.]] – [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1961.]]), je hrvatski svećenik, crkveni povjesničar i političar.
== Župnik i crkveni povjesničar ==
Studira bogosloviju u Sarajevu, Đakovu, Beču i Rimu. Zaređen za svećenika [[1895.]] Neko je vrijeme bio tajnik biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]], čije političke ideje prihvaća. Predaje [[crkvena povijest|crkvenu povijest]] u Đakovu i na Bogoslovskom fakultetu u Zagrebu. Neko je vrijeme bio urednik ''[[Katolički list|Katoličkog lista]]'' u Zagrebu. Doktorirao je u Beču [[1902.]] Objavljuje znanstvena djela iz crkvene povijesti.
=== Župnik središnje zagrebačke župe ===
Godine [[1915.]] imenovan je župnikom župe Sv. Blaža, a [[1917.]] – [[1941.]] župnik je središnje zagrebačke župe Sv. Marka. Istakao se zaslugama za Crkvu i u znak priznanja imenovan papinskim tajnim komornikom i opatom sv. Helene od Podborja. Umirovljen je [[1954.]], ali je kao znanstvenik ostao aktivan i dalje.
Bio je čovjek velikog obrazovanja i širokog duha. Njegov župni dom na Gornjem gradu u Zagrebu bio je sastajalište umjetnika i intelektualaca. Razvio je karitativnu djelatnost, pokrenuo župski list. Uz pomoć [[Ivan Meštrović|Meštrovića]] i [[Jozo Kljaković|Joze Kljakovića]] obnovio je i umjetnički obogatio [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvu sv. Marka]] na [[Markov trg|Markovom trgu]] u Zagrebu.
=== Hrvatska crkvena povijest i Staroslavenski institut ===
Glavni mu je znanstveni interes bio hrvatska crkvena povijest za koju je ostavio vrijedne priloge. Njegovo najvažnije znanstveno djelo je ''Povijest i pravo slovenštine u crkvenom bogoslužju, s osobitim obzirom na Hrvatsku, I. sveska od 863 – 1248'' (Zagreb [[1910.]]). Godine [[1947.]] postaje redovni član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]].
U Zagrebu pokreće osnivanje staroslavenske akademije, kao nastavak ugasle krčke, koja [[1952.]] postaje [[Staroslavenski institut]]. Na njegovom je čelu sve do smrti. Institut (kasnije ''zavod'') nosio je [[1961.]] – [[1997.]] njegovo ime, a danas ima prvobitni naziv.
== Političko djelovanje ==
U politički život ulazi kao pristaša [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayer]]ove politike. Zalaže se za ujedinjenje [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] naroda na [[federacija|federalističkim]] načelima, čemu ostaje vjeran do smrti.
=== U Austro-Ugarskoj ===
Član je [[Stranka prava|Hrvatske stranke prava]], koja je od [[1905.]] članica [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]]. Zastupnik kotara [[Đakovo]] u Saboru [[1908.]] – [[1918.]] Godine [[1917.]] putuje u Švicarsku, uspostavljajući vezu između Sabora i emigrantskog [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Godine [[1918.]] član je [[Narodno vijeće SHS-a|Narodnog vijeća SHS-a]].
=== U Kraljevini SHS (do 1929.)===
Nakon uspostave [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] pridružio se stranci [[Hrvatska zajednica]]. Član je '''Privremenog narodnog predstavništva''' [[1919.]] – [[1920.]] Godine [[1919.]] u ime katoličkih biskupa [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] sastavio je memorandum za [[Vatikan]], tražeći priznanje nove države, i osobno ga predao papi.
Hrvatske "građanske" stranke doživjele su fijasko na izborima za [[Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS|Ustavotvornu skupštinu]] [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] [[28. studenog|28.studenoga]] [[1920.]], te još veći na izborima za Narodnu skupštinu Kraljevine SHS [[1923.]] i [[1925.]] Tek [[1927.]] osvajaju u koaliciji [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatski blok]] dva mandata ([[Ante Pavelić]] i [[Ante Trumbić]]). U Zagrebu, međutim, Rittig je uzastopce biran za zastupnika u Gradskom zastupstvu, tako da je na toj funkciji 1917. – 1932. Inzistira na potrebi radikalnijeg rješavanja socijalnih problema.
=== Nakon proglašenja Šestosiječanjske diktature ===
Nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], u siječnju [[1929.]] zajedno s [[Mile Budak|Milom Budakom]] razgovara s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]], dan prije njegovog odlaska u emigraciju. (Pavelić je [[1927.]] bio izabran za zastupnika Narodne skupštine [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] na listi [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]], u kojem je bila i [[Hrvatska federalistička seljačka stranka]].). Tada je bilo dogovoreno da će raditi na rušenju Jugoslavije.''(Tko je tko u NDH)''.
Međutim, Rittig je stalno nastojao na hrvatsko-srpskom pomirenju i na postizanju kompromisa s dvorom. Vodio je tzv. "Poklonstvenu delegaciju" kralju [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandru]] u Beograd, što mu je prskrbilo nemali broj protivnika u Hrvatskoj. Zastupa federalizam, ali njegove su nade u postizanje sporazuma iluzorne. ''(Tko je tko u NDH; Petešić, str. 132)''
==== Govor protiv Pavelićeve politike 1929.====
Na sjednici Gradskog vijeća Zagreba, [[28. studenog]]a [[1929.]], održao je govor u kojem žestoko kritizira djelovanje [[Ante Pavelić]]a, koji se u emigraciji, već tada, po Rittigovoj procjeni stavio u službu tuđinskih (talijanskih i mađarskih) ciljeva. S obzirom na ono što se dogodilo po uspostavi [[NDH]] [[1941.]], govor djeluje proročanski. Nasuprot teritorijalnim presizanjima tuđinaca (osobito talijanskom prema Dalmaciji), kaže Rittig, nužno je očuvati jugoslavensku državu. U ovom govoru upotrijebio je parolu ''Ne tražimo tuđe, ali ne dajemo ni svoje!'', koju je, efektno skraćenu ("Tuđe nećemo – svoje ne damo!") upotrijebio [[Josip Broz Tito]] u jednom govoru na Visu [[1944.]] i brzo je postala čuvena.
:Posljednji krvavi događaji i strahovita otkrića uzbuđuju savjest i dušu svakog našeg građanina, a vjekovni neprijatelji hrvatskog naroda trljaju zadovoljno svoje ruke i vrebaju na naš teritorij, na naš hrvatski, na naš državni teritorij. (…)
:Gospodo! Grad Zagreb je postao velik po tome, što je on nosilac i apostol ove jugoslavenske misli, kao narodnog vjerovanja i ispovijedi svih nas, koji smo s tri imena bili razdvojeni u nekoliko država. Mi znamo da nad našom zemljom ima oblaka, ali otvoreno ovdje kažemo, da za nas Hrvate druge obećane zemlje nema nego Jugoslavija. Nema je, jer rješenje svih naših želja i svih naših težnja jedino je moguće u Jugoslaviji, jer ona obuhvaća čitav naš teritorij u kome žive Hrvati. Zato sav onaj rad dr. [[Ante Pavelić|Pavelića]], generala [[Stjepan Sarkotić|Sarkotića]] i ne znam kako se sve tko od njih zove, kao i njihovih drugova, ne izvire iz genija hrvatskog naroda, ne izvire iz njegove kulturne tradicije i političkih interesa, nego iz službe tuđinskoj misiji, tuđinskoj politici. (…) Zar nije zločin igrati se sudbinom Dalmacije, u kojoj se rodila hrvatska državna misao? (…) Nema, gospodo, Hrvatske bez Dalmacije! Nema ni Jugoslavije bez Dalmacije! Mi poštujemo veliku talijansku kluturu. Mo smo s talijanskim narodom stajali i stojimo u uskim vezama, želimo to i dalje, jer smo narod miroljubiv i ne tražimo tuđe, ali ne dajemo ni svoje! ''(Petešić, str. 133-134)''
=== Djelovanje 1934. – 1941.===
Nakon ubojstva kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]], godine [[1934.]], četvrti je potpisnik memoranduma za uređenje unutarnjih prilika u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], upućenog regentu princu [[Pavle Karađorđević|Pavlu]]. Prvi je potpisnik bio zagrebački nadbiskup [[Antun Bauer (biskup)|Antun Bauer]], drugi [[nadbiskup-koadjutor]] [[Alojzije Stepinac]], treći splitski biskup Bonefačić. Slijedili su potpisi četrdesetak najuglednijih ljudi iz Hrvatske. Tekst memoranduma pripisuje se [[Ivan Meštrović|Ivanu Meštroviću]], a prvi zahtjev bio je puštanje [[Vladko Maček|Mačeka]] iz zatvora. ''(Petešić, str. 132)''
Kada su u Zagreb počeli dolaziti izbjeglice iz [[nacizam|nacističke]] Njemačke, osobito [[Židovi|židovski]] bjegunci pred [[holokaust]]om, osnovao je [[1936.]] crkveni odbor za njihovo zbrinjavanje.
=== Drugi svjetski rat: priključenje NOP-u ===
Nakon uspostave [[NDH]], krajem lipnja [[1941.]] [[ustaše|ustaška]] vlast ga je planirala uhititi. Doznavši za to, [[30. lipnja]] [[1941.]] odlazi iz Zagreba k svome bratu u [[Novi Vinodolski]], na područje koje je okupirala Italija, a koncem kolovoza u [[Selce]]. Ubrzo, preko organizacije [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] u Selcima, stupa u kontakt s [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkim pokretom]] (NOP) i novčano ga pomaže.
Dva dana po kapitulaciji Italije (tj. [[10. rujna]] [[1943.]]) organiziran je njegov put automobilom u [[Otočac]], gdje se susreo s predsjednikom [[AVNOJ]]-a dr. [[Ivan Ribar|Ivanom Ribarom]], [[Andrija Hebrang (otac)|Andrijom Hebrangom]] i drugim vođama [[Narodnooslobodilački pokret|NOP-a]]. Drugi dan vratio se u Selce. Nekoliko dana kasnije pratio je dr. [[Ivan Ribar|Ivana Ribara]] u posjetu [[Krk|krčkom]] [[biskup]]u dr. [[Josip Srebrnić|Josipu Srebrniću]], kojega pokušavaju nagovoriti da pruži podršku [[Narodnooslobodilački pokret|NOP-u]] i pošalje nekoliko svojih svećenika za [[vjerski referenti u NOB-u|vjerske referente]] na oslobođeno područje. Srebrnić je to međutim odbio, a godinu dana kasnije uputio je kleru svoje biskupije okružnicu kojom osuđuje NOP i zabranjuje suradnju s njim. Rittig mu je poslao oštar odgovor u obliku knjižice od 14 stranica "Odgovor krčkom biskupu na njegovu osudu NOP-a", a jedan od njegovih glavnih argumenata su kako je sam partizanski poglavar [[Josip Broz Tito]] na svečanosti [[30. studenog]] [[1943.]] u [[Jajce|Jajcu]] izjavio:
{{Citat|NOP nije ostvarenje komunističkih, nego vjekovnih narodnih i političkih ideala [[Južni Slaveni|južnih slavenskih naroda]]. Nova [[Demokracija|demokratska]] i [[Federacija|federativna]] Jugoslavija po temeljnim načelima svojega [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|ustava]] nije komunistička država.|Izjava Josipa Broza Tita u Jajcu 1943., koju je Rittig koristio u svojim napadima na biskupa Srebrnića<ref>Specijal, [[Večernji list]]: ''Hrvati u partizanima: antifašistički ustanak od 1941. do 1945.'', Večernji list, Zagreb, srpanj 2019., str. 46.-47.</ref>}}
Na Drugom zasjedanju [[ZAVNOH]]-a u [[Plaški|Plaškom]], [[12. listopada]] [[1943.]], održao je govor, koji je tiskan u ''Vjesniku Jedinstvene Narodno-oslobodilačke fronte Hrvatske'' u broju od [[20. studenog]]a [[1943.]] kao uvodni tekst, a dvaput je tiskan i kao brošura na [[ciklostil]]u.
{{Citat|Ja sam u javnom radu ostario i kako sam ostario, tako sam i oslabio, ali vam mogu reći, da nikad nisam bio ni na jednoj skupštini, koja je iznijela ovako zdrave misli, ovako velike političke ideje, kao ova naša današnja skupština. ( …) ne mogu drugo da kažem, nego da je za moju dušu ovaj čas svijetli uskrs i jasno viđenje, kako ćemo uistinu ostvariti ubrzo sve ono za čim vi težite i za čim smo se mi stariji od mladosti borili, ali nismo mogli uspjeti, a nismo mogli uspjeti jer nismo bili ovako složni, odlučni kao vi. (…) U našim saborima i u našim skupštinama vazda su stranke i partijenastojale više na svojim partijskim nego zajedničkim i narodnim interesima. Ovu prednost naročito vam priznajem, dragi komunisti. (…) Vi ste pokazali narodu pravi put narodnoga političkoga rada. Pod dojmom ove velike historijske činjenice, mogu slobodno ovdje naglasiti, da je samo ova sloga omogućila vaše velike vojničke i političke uspjehe. (…) Malobrojni i nenaoružani u početku svoje borbe, vi ste se s neviđenim eleanom othrvali dušmaninu, obranili rođenu grudu, spasili čast i obraz svoga naroda. (…) Druge jače države su podlegle. Jugoslavija nije podlegla. (…) To je najveća slava našega naroda za ovo 1200 do 1300 godina što smo ovdje. Ali to je najjače jamstvo za opstanak i budućnost našeg naroda.
Vi ste, drugovi, izvršili još drugo veliko djelo. Vi ste uspostavili i uskrsnuli bratstvo i slogu između srpskoga i hrvatskoga naroda. I tim ste pokazali budućim pokoljenjima, kako je ovo naša zajednička domovina, koju jednako ljubimo, pa zato za nju jednako i umiremo. (…) Vi ste od svojih vođa netom čuli velikih riječi. Usadite ih duboko u svoju dušu. Kako ste veliki vojnici i junaci, tako budite i veliki učitelji i novih, zdravih narodnih i političkih misli i načela što ste ih ovdje čuli.
Moram vam reći još nekoliko rijeći kao svećenik. Mi svećenici bili smo uvijek narodni ljudi. (…) Hrvatski svećenik Štos, veliki naš pjesnik, bio je onaj čovjek, koji je banu Jelačiću predložio da ukine kmetstvo u cijeloj Hrvatskoj. Narod se onda borio za Austriju i bio prevaren. Danas se to više neće dogoditi. Poznat vam je naš veliki hrvatski biskup Strossmayer koji nas je učio slozi i ljubavi hrvatskog i srpskog naroda. Nažalost, u posljednje vrijeme mnogi su naročito mladi svećenici zaboravili na ovu svoju narodnu i kršćansku dužnost. Ovo što su mlađi svećenici sada učinili jeste izdaja narodnih ideala. To je peta kolona, koja je izdala osjećaje svoga naroda. (…)
Vjerujem, da uskrs našega naroda nije daleko. Bog će nam ga dati.|Govor Svetozara Rittiga na drugom zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom}}
Nakon što je, [[20. listopada]], [[Beograd]] pao u ruke Sovjeta i partizana, Rittig je u služio u mjesnoj crkvi svetu misu [[Te Deum]].{{sfn|Kadić|1994|p=309}}
=== Poslijeratna karijera ===
Poslije rata Rittig je biran na razne političke dužnosti. Imenovan je NR Hrvatske. Također je poslanik u Ustavotvornoj i Saveznoj skupštini te Saboru NR Hrvatske. Od 1946. do 1954. bio je ministar bez portfelja u vladi NRH.
Zdušno se zalagao za potpisivanje sporazuma između [[SFRJ]] i Vatikana, do čega je konačno došlo tek [[1966.]], nakon njegove smrti.
== Literatura ==
* ''[[Hrvatski leksikon]]''
* [[Ćiril Petešić|Petešić, Ćiril]]: ''Katoličko svećenstvo u NOB-u 1941-1945'', Zagreb: Vjesnikova press agencija i Globus, 1982. (str. 130–154)
* ''[[Tko je tko u NDH]]''
* Vladimir Lončarević, ''Idealizam i iluzionizam Svetozara Ritiga'', [[Glas Koncila]] (tiskovno izdanje), rubrika "katolički oblikovatelji kulture", objavljeno 6. ožujka 2016., broj 10 (2016.), str. 21
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Kadić |first=Ante |date=1994 |title=Evelin Waugh o Titovim partizanima (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/80310 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=29 |number=3 |pages=304–316}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.sbperiskop.net/drustvo/sramotan-odnos-prema-svetozaru-rittigu-znamenitom-brodaninu-i-sveceniku-koji-se-pridruzio-narodnooslobodilackoj-borbi Sbperiskop.net: Sramotan odnos prema Svetozaru Rittigu, znamenitom Brođaninu i svećeniku koji se pridružio narodnooslobodilačkoj borbi (5. studenog 2012.)], preuzeto 6. studenog 2013.
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=67845 Hrcak.hr: Svetozar Rittig - svećenik ministar u komunističkoj vladi Hrvatske], preuzeto 6. studenog 2013.
{{GLAVNIRASPORED:Rittig, Svetozar}}
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]
49ht52ihtb5umivgj31434k4c2zqgcy
7087888
7087874
2024-12-13T18:21:14Z
Croxyz
205325
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7087888
wikitext
text/x-wiki
'''Svetozar Rittig''' ili '''Ritig''' ([[Brod na Savi]], [[6. travnja]]<ref>Stanojević, Stanoje <small>(ur.)</small> ''Narodna enciklopedija : srpsko-hrvatsko-slovenačka'', sv. 3/4., Bibliografski zavod d.d., Zagreb, ['''''1925.''''']-1929., str. 951. {{Citat|F. RITTIG SVETOZAR DR., historik (6/4 1873, Brod na Savi).}}</ref> [[1873.]] – [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1961.]]), je hrvatski svećenik, crkveni povjesničar i političar.
== Župnik i crkveni povjesničar ==
Studira bogosloviju u Sarajevu, Đakovu, Beču i Rimu. Zaređen za svećenika [[1895.]] Neko je vrijeme bio tajnik biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]], čije političke ideje prihvaća. Predaje [[crkvena povijest|crkvenu povijest]] u Đakovu i na Bogoslovskom fakultetu u Zagrebu. Neko je vrijeme bio urednik ''[[Katolički list|Katoličkog lista]]'' u Zagrebu. Doktorirao je u Beču [[1902.]] Objavljuje znanstvena djela iz crkvene povijesti.
=== Župnik središnje zagrebačke župe ===
Godine [[1915.]] imenovan je župnikom župe Sv. Blaža, a [[1917.]] – [[1941.]] župnik je središnje zagrebačke župe Sv. Marka. Istakao se zaslugama za Crkvu i u znak priznanja imenovan papinskim tajnim komornikom i opatom sv. Helene od Podborja. Umirovljen je [[1954.]], ali je kao znanstvenik ostao aktivan i dalje.
Bio je čovjek velikog obrazovanja i širokog duha. Njegov župni dom na Gornjem gradu u Zagrebu bio je sastajalište umjetnika i intelektualaca. Razvio je karitativnu djelatnost, pokrenuo župski list. Uz pomoć [[Ivan Meštrović|Meštrovića]] i [[Jozo Kljaković|Joze Kljakovića]] obnovio je i umjetnički obogatio [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvu sv. Marka]] na [[Markov trg|Markovom trgu]] u Zagrebu.
=== Hrvatska crkvena povijest i Staroslavenski institut ===
Glavni mu je znanstveni interes bio hrvatska crkvena povijest za koju je ostavio vrijedne priloge. Njegovo najvažnije znanstveno djelo je ''Povijest i pravo slovenštine u crkvenom bogoslužju, s osobitim obzirom na Hrvatsku, I. sveska od 863 – 1248'' (Zagreb [[1910.]]). Godine [[1947.]] postaje redovni član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]].
U Zagrebu pokreće osnivanje staroslavenske akademije, kao nastavak ugasle krčke, koja [[1952.]] postaje [[Staroslavenski institut]]. Na njegovom je čelu sve do smrti. Institut (kasnije ''zavod'') nosio je [[1961.]] – [[1997.]] njegovo ime, a danas ima prvobitni naziv.
== Političko djelovanje ==
U politički život ulazi kao pristaša [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayer]]ove politike. Zalaže se za ujedinjenje [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] naroda na [[federacija|federalističkim]] načelima, čemu ostaje vjeran do smrti.
=== U Austro-Ugarskoj ===
Član je [[Stranka prava|Hrvatske stranke prava]], koja je od [[1905.]] članica [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]]. Zastupnik kotara [[Đakovo]] u Saboru [[1908.]] – [[1918.]] Godine [[1917.]] putuje u Švicarsku, uspostavljajući vezu između Sabora i emigrantskog [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Godine [[1918.]] član je [[Narodno vijeće SHS-a|Narodnog vijeća SHS-a]].
=== U Kraljevini SHS (do 1929.)===
Nakon uspostave [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] pridružio se stranci [[Hrvatska zajednica]]. Član je '''Privremenog narodnog predstavništva''' [[1919.]] – [[1920.]] Godine [[1919.]] u ime katoličkih biskupa [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] sastavio je memorandum za [[Vatikan]], tražeći priznanje nove države, i osobno ga predao papi.
Hrvatske "građanske" stranke doživjele su fijasko na izborima za [[Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS|Ustavotvornu skupštinu]] [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] [[28. studenog|28.studenoga]] [[1920.]], te još veći na izborima za Narodnu skupštinu Kraljevine SHS [[1923.]] i [[1925.]] Tek [[1927.]] osvajaju u koaliciji [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatski blok]] dva mandata ([[Ante Pavelić]] i [[Ante Trumbić]]). U Zagrebu, međutim, Rittig je uzastopce biran za zastupnika u Gradskom zastupstvu, tako da je na toj funkciji 1917. – 1932. Inzistira na potrebi radikalnijeg rješavanja socijalnih problema.
=== Nakon proglašenja Šestosiječanjske diktature ===
Nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], u siječnju [[1929.]] zajedno s [[Mile Budak|Milom Budakom]] razgovara s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]], dan prije njegovog odlaska u emigraciju. (Pavelić je [[1927.]] bio izabran za zastupnika Narodne skupštine [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] na listi [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]], u kojem je bila i [[Hrvatska federalistička seljačka stranka]].). Tada je bilo dogovoreno da će raditi na rušenju Jugoslavije.''(Tko je tko u NDH)''.
Međutim, Rittig je stalno nastojao na hrvatsko-srpskom pomirenju i na postizanju kompromisa s dvorom. Vodio je tzv. "Poklonstvenu delegaciju" kralju [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandru]] u Beograd, što mu je prskrbilo nemali broj protivnika u Hrvatskoj. Zastupa federalizam, ali njegove su nade u postizanje sporazuma iluzorne. ''(Tko je tko u NDH; Petešić, str. 132)''
==== Govor protiv Pavelićeve politike 1929.====
Na sjednici Gradskog vijeća Zagreba, [[28. studenog]]a [[1929.]], održao je govor u kojem žestoko kritizira djelovanje [[Ante Pavelić]]a, koji se u emigraciji, već tada, po Rittigovoj procjeni stavio u službu tuđinskih (talijanskih i mađarskih) ciljeva. S obzirom na ono što se dogodilo po uspostavi [[NDH]] [[1941.]], govor djeluje proročanski. Nasuprot teritorijalnim presizanjima tuđinaca (osobito talijanskom prema Dalmaciji), kaže Rittig, nužno je očuvati jugoslavensku državu. U ovom govoru upotrijebio je parolu ''Ne tražimo tuđe, ali ne dajemo ni svoje!'', koju je, efektno skraćenu ("Tuđe nećemo – svoje ne damo!") upotrijebio [[Josip Broz Tito]] u jednom govoru na Visu [[1944.]] i brzo je postala čuvena.
:Posljednji krvavi događaji i strahovita otkrića uzbuđuju savjest i dušu svakog našeg građanina, a vjekovni neprijatelji hrvatskog naroda trljaju zadovoljno svoje ruke i vrebaju na naš teritorij, na naš hrvatski, na naš državni teritorij. (…)
:Gospodo! Grad Zagreb je postao velik po tome, što je on nosilac i apostol ove jugoslavenske misli, kao narodnog vjerovanja i ispovijedi svih nas, koji smo s tri imena bili razdvojeni u nekoliko država. Mi znamo da nad našom zemljom ima oblaka, ali otvoreno ovdje kažemo, da za nas Hrvate druge obećane zemlje nema nego Jugoslavija. Nema je, jer rješenje svih naših želja i svih naših težnja jedino je moguće u Jugoslaviji, jer ona obuhvaća čitav naš teritorij u kome žive Hrvati. Zato sav onaj rad dr. [[Ante Pavelić|Pavelića]], generala [[Stjepan Sarkotić|Sarkotića]] i ne znam kako se sve tko od njih zove, kao i njihovih drugova, ne izvire iz genija hrvatskog naroda, ne izvire iz njegove kulturne tradicije i političkih interesa, nego iz službe tuđinskoj misiji, tuđinskoj politici. (…) Zar nije zločin igrati se sudbinom Dalmacije, u kojoj se rodila hrvatska državna misao? (…) Nema, gospodo, Hrvatske bez Dalmacije! Nema ni Jugoslavije bez Dalmacije! Mi poštujemo veliku talijansku kluturu. Mo smo s talijanskim narodom stajali i stojimo u uskim vezama, želimo to i dalje, jer smo narod miroljubiv i ne tražimo tuđe, ali ne dajemo ni svoje! ''(Petešić, str. 133-134)''
=== Djelovanje 1934. – 1941.===
Nakon ubojstva kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]], godine [[1934.]], četvrti je potpisnik memoranduma za uređenje unutarnjih prilika u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], upućenog regentu princu [[Pavle Karađorđević|Pavlu]]. Prvi je potpisnik bio zagrebački nadbiskup [[Antun Bauer (biskup)|Antun Bauer]], drugi [[nadbiskup-koadjutor]] [[Alojzije Stepinac]], treći splitski biskup Bonefačić. Slijedili su potpisi četrdesetak najuglednijih ljudi iz Hrvatske. Tekst memoranduma pripisuje se [[Ivan Meštrović|Ivanu Meštroviću]], a prvi zahtjev bio je puštanje [[Vladko Maček|Mačeka]] iz zatvora. ''(Petešić, str. 132)''
Kada su u Zagreb počeli dolaziti izbjeglice iz [[nacizam|nacističke]] Njemačke, osobito [[Židovi|židovski]] bjegunci pred [[holokaust]]om, osnovao je [[1936.]] crkveni odbor za njihovo zbrinjavanje.
=== Drugi svjetski rat: priključenje NOP-u ===
Nakon uspostave [[NDH]], krajem lipnja [[1941.]] [[ustaše|ustaška]] vlast ga je planirala uhititi. Doznavši za to, [[30. lipnja]] [[1941.]] odlazi iz Zagreba k svome bratu u [[Novi Vinodolski]], na područje koje je okupirala Italija, a koncem kolovoza u [[Selce]]. Ubrzo, preko organizacije [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] u Selcima, stupa u kontakt s [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkim pokretom]] (NOP) i novčano ga pomaže.
Dva dana po kapitulaciji Italije (tj. [[10. rujna]] [[1943.]]) organiziran je njegov put automobilom u [[Otočac]], gdje se susreo s predsjednikom [[AVNOJ]]-a dr. [[Ivan Ribar|Ivanom Ribarom]], [[Andrija Hebrang (otac)|Andrijom Hebrangom]] i drugim vođama [[Narodnooslobodilački pokret|NOP-a]]. Drugi dan vratio se u Selce. Nekoliko dana kasnije pratio je dr. [[Ivan Ribar|Ivana Ribara]] u posjetu [[Krk|krčkom]] [[biskup]]u dr. [[Josip Srebrnić|Josipu Srebrniću]], kojega pokušavaju nagovoriti da pruži podršku [[Narodnooslobodilački pokret|NOP-u]] i pošalje nekoliko svojih svećenika za [[vjerski referenti u NOB-u|vjerske referente]] na oslobođeno područje. Srebrnić je to međutim odbio, a godinu dana kasnije uputio je kleru svoje biskupije okružnicu kojom osuđuje NOP i zabranjuje suradnju s njim. Rittig mu je poslao oštar odgovor u obliku knjižice od 14 stranica "Odgovor krčkom biskupu na njegovu osudu NOP-a", a jedan od njegovih glavnih argumenata su kako je sam partizanski poglavar [[Josip Broz Tito]] na svečanosti [[30. studenog]] [[1943.]] u [[Jajce|Jajcu]] izjavio:
{{Citat|NOP nije ostvarenje komunističkih, nego vjekovnih narodnih i političkih ideala [[Južni Slaveni|južnih slavenskih naroda]]. Nova [[Demokracija|demokratska]] i [[Federacija|federativna]] Jugoslavija po temeljnim načelima svojega [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|ustava]] nije komunistička država.|Izjava Josipa Broza Tita u Jajcu 1943., koju je Rittig koristio u svojim napadima na biskupa Srebrnića<ref>Specijal, [[Večernji list]]: ''Hrvati u partizanima: antifašistički ustanak od 1941. do 1945.'', Večernji list, Zagreb, srpanj 2019., str. 46.-47.</ref>}}
Na Drugom zasjedanju [[ZAVNOH]]-a u [[Plaški|Plaškom]], [[12. listopada]] [[1943.]], održao je govor, koji je tiskan u ''Vjesniku Jedinstvene Narodno-oslobodilačke fronte Hrvatske'' u broju od [[20. studenog]]a [[1943.]] kao uvodni tekst, a dvaput je tiskan i kao brošura na [[ciklostil]]u.
{{Citat|Ja sam u javnom radu ostario i kako sam ostario, tako sam i oslabio, ali vam mogu reći, da nikad nisam bio ni na jednoj skupštini, koja je iznijela ovako zdrave misli, ovako velike političke ideje, kao ova naša današnja skupština. ( …) ne mogu drugo da kažem, nego da je za moju dušu ovaj čas svijetli uskrs i jasno viđenje, kako ćemo uistinu ostvariti ubrzo sve ono za čim vi težite i za čim smo se mi stariji od mladosti borili, ali nismo mogli uspjeti, a nismo mogli uspjeti jer nismo bili ovako složni, odlučni kao vi. (…) U našim saborima i u našim skupštinama vazda su stranke i partijenastojale više na svojim partijskim nego zajedničkim i narodnim interesima. Ovu prednost naročito vam priznajem, dragi komunisti. (…) Vi ste pokazali narodu pravi put narodnoga političkoga rada. Pod dojmom ove velike historijske činjenice, mogu slobodno ovdje naglasiti, da je samo ova sloga omogućila vaše velike vojničke i političke uspjehe. (…) Malobrojni i nenaoružani u početku svoje borbe, vi ste se s neviđenim eleanom othrvali dušmaninu, obranili rođenu grudu, spasili čast i obraz svoga naroda. (…) Druge jače države su podlegle. Jugoslavija nije podlegla. (…) To je najveća slava našega naroda za ovo 1200 do 1300 godina što smo ovdje. Ali to je najjače jamstvo za opstanak i budućnost našeg naroda.
Vi ste, drugovi, izvršili još drugo veliko djelo. Vi ste uspostavili i uskrsnuli bratstvo i slogu između srpskoga i hrvatskoga naroda. I tim ste pokazali budućim pokoljenjima, kako je ovo naša zajednička domovina, koju jednako ljubimo, pa zato za nju jednako i umiremo. (…) Vi ste od svojih vođa netom čuli velikih riječi. Usadite ih duboko u svoju dušu. Kako ste veliki vojnici i junaci, tako budite i veliki učitelji i novih, zdravih narodnih i političkih misli i načela što ste ih ovdje čuli.
Moram vam reći još nekoliko rijeći kao svećenik. Mi svećenici bili smo uvijek narodni ljudi. (…) Hrvatski svećenik Štos, veliki naš pjesnik, bio je onaj čovjek, koji je banu Jelačiću predložio da ukine kmetstvo u cijeloj Hrvatskoj. Narod se onda borio za Austriju i bio prevaren. Danas se to više neće dogoditi. Poznat vam je naš veliki hrvatski biskup Strossmayer koji nas je učio slozi i ljubavi hrvatskog i srpskog naroda. Nažalost, u posljednje vrijeme mnogi su naročito mladi svećenici zaboravili na ovu svoju narodnu i kršćansku dužnost. Ovo što su mlađi svećenici sada učinili jeste izdaja narodnih ideala. To je peta kolona, koja je izdala osjećaje svoga naroda. (…)
Vjerujem, da uskrs našega naroda nije daleko. Bog će nam ga dati.|Govor Svetozara Rittiga na drugom zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom}}
Nakon što je, 20. listopada, [[Beograd]] pao u ruke [[SSSR|Sovjeta]] i [[partizan]]a, Rittig je u služio u mjesnoj crkvi svetu misu [[Te Deum]].{{sfn|Kadić|1994|p=309}}
=== Poslijeratna karijera ===
Poslije rata Rittig je biran na razne političke dužnosti. Imenovan je NR Hrvatske. Također je poslanik u Ustavotvornoj i Saveznoj skupštini te Saboru NR Hrvatske. Od 1946. do 1954. bio je ministar bez portfelja u vladi NRH.
Zdušno se zalagao za potpisivanje sporazuma između [[SFRJ]] i Vatikana, do čega je konačno došlo tek [[1966.]], nakon njegove smrti.
== Literatura ==
* ''[[Hrvatski leksikon]]''
* [[Ćiril Petešić|Petešić, Ćiril]]: ''Katoličko svećenstvo u NOB-u 1941-1945'', Zagreb: Vjesnikova press agencija i Globus, 1982. (str. 130–154)
* ''[[Tko je tko u NDH]]''
* Vladimir Lončarević, ''Idealizam i iluzionizam Svetozara Ritiga'', [[Glas Koncila]] (tiskovno izdanje), rubrika "katolički oblikovatelji kulture", objavljeno 6. ožujka 2016., broj 10 (2016.), str. 21
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Kadić |first=Ante |date=1994 |title=Evelin Waugh o Titovim partizanima (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/80310 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=29 |number=3 |pages=304–316}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.sbperiskop.net/drustvo/sramotan-odnos-prema-svetozaru-rittigu-znamenitom-brodaninu-i-sveceniku-koji-se-pridruzio-narodnooslobodilackoj-borbi Sbperiskop.net: Sramotan odnos prema Svetozaru Rittigu, znamenitom Brođaninu i svećeniku koji se pridružio narodnooslobodilačkoj borbi (5. studenog 2012.)], preuzeto 6. studenog 2013.
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=67845 Hrcak.hr: Svetozar Rittig - svećenik ministar u komunističkoj vladi Hrvatske], preuzeto 6. studenog 2013.
{{GLAVNIRASPORED:Rittig, Svetozar}}
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]
894s3cz63k4yz8i87xv67r0oy5mzi55
Ronaldo Nazário
0
33667
7088175
6864056
2024-12-14T08:45:35Z
31.217.49.10
Obitelj
7088175
wikitext
text/x-wiki
7088204
7088175
2024-12-14T09:26:08Z
Hijerovit
263374
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/31.217.49.10|31.217.49.10]] ([[User talk:31.217.49.10|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]]
6864056
wikitext
text/x-wiki
{{preusmjerava|Ronaldo|portugalskog nogometaša|[[Cristiano Ronaldo]]}}
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Ronaldo
| slika = [[Datoteka:Ronaldo-14-05-2013.jpg|250px]]
| opis slike = Ronaldo u [[2013.]] godini.
| država = {{Z+X|BRA}}
| puno ime = Ronaldo Luís Nazário de Lima
| nadimak = "Il fenomeno"
| datum rođenja = [[18. rujna]] [[1976.]]
| mjesto rođenja = [[Rio de Janeiro]]
| država rođenja = [[Brazil]]
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| visina = 182 cm
| trenutačni klub = ''Igračka mirovina''
| broj u klubu =
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| ugovor =
| mlade godine = [[1990.]] – [[1991.]]<br />[[1991.]] – [[1993.]]
| juniorski klubovi = [[Social Ramos Club]] <br /> [[São Cristóvão]]
| godina = [[1993.]] – [[1994.]]<br/>[[1994.]] – [[1996.]]<br/>[[1996.]] – [[1997.]]<br/>[[1997.]] – [[2002.]]<br/>[[2002.]] – [[2007.]]<br/>[[2007.]] – [[2008.]]<br />[[2009.]] – [[2011.]]
| profesionalni klubovi = [[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiro]] <br /> [[PSV Eindhoven|PSV]] <br /> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br /> [[F.C. Internazionale Milano|Inter Milano]] <br /> [[Real Madrid]] <br /> [[A.C. Milan|Milan]] <br /> [[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}(12) <br /> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}(42) <br /> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(34) <br /> {{0}}{{0}}68 {{0}}{{0}}(49) <br /> {{0}}127 {{0}}{{0}}(83) <br /> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br /> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}(18)
| godine u reprezentaciji = [[1993.]]<br/>[[1996.]]<br/>[[1994.]] – [[2011.]]
| reprezentacija = {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija do 17 godina|Brazil do 17]]<br/>{{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija do 23 godine|Brazil do 23]]<br/>{{NogRep|BRA}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}(62)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| napomena =
| ažurirano = 9. srpnja 2014.
}}
'''Ronaldo Luís Nazário de Lima''' ili skraćeno '''Ronaldo''' ([[Bento Ribeiro]], [[Rio de Janeiro]], [[18. rujna]] [[1976.]]) bivši je [[brazil]]ski [[nogomet]]aš.
Smatra ga se jednim od najboljih nogometaša svih vremena. Uz [[Zinedine Zidane|Zinedina Zidanea]] jedini je tri puta osvajao [[FIFA]]-inu nagradu za najboljeg igrača godine, te je drugi najbolji strijelac u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]] s 15 postignutih zgoditaka. Ispred njega je [[Miroslav Klose]].
== Životopis ==
Nogometnu karijeru započeo je kao 14-godišnji dječak u klubu Sao Cristovao, a prvi profesionalni ugovor dobio je u [[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiru]], gdje je sjajnim igrama u brazilskom prvenstvu zaslužio poziv na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|SP 1994.]] godine u [[SAD]]. Ipak, prvenstvo je kao 17-godišnjak pratio s klupe.
Kao kvalitetnog igrača ga je prepoznao i u Europu doveo nizozemski nogometni trener i skaut [[Piet de Visser]].<ref name="psvzone">{{cite web |title=Piet De Visser - Internationaal Voetbalscout |url=http://www.psvzone.nl/selectie_stafflid.php?id=4 |publisher=PSVZone |accessdate=10. prosinca 2006. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060630150732/http://www.psvzone.nl/selectie_stafflid.php?id=4 |archivedate=30. lipnja 2006.}}</ref>
[[Europa|Europsku]] je karijeru Ronaldo započeo u [[PSV Eindhoven]]u ([[1994.]] – [[1995.]]) gdje je u dvije sezone zabio čak 68 pogodaka, a dvije godine kasnije preselio je u [[FC Barcelona|FC Barcelonu]], gdje je igrao jednu sezonu. Iste godine je postao i [[FIFA-in igrač godine]]. Nakon sezone u Barceloni na njegovu je adresu stiglo mnogo ponuda, a Ronaldo se odlučio za [[Milano|milanski]] [[Inter Milano|Inter]].
S Interom osvaja [[Kup UEFA]]-e. Godine [[1997.]] ponovno je izabran za najboljeg igrača FIFA-e, a dobio je i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu France Footballa]]. Godine [[1998.]] na utakmici protiv [[S.S. Lazio|Lazija]] Ronaldo se teško ozlijedio te ga tri sezone gotovo i nema na terenu. Potpuno spreman vraća se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] godine, gdje osvaja naslov svjetskih prvaka i postaje najbolji strijelac natjecanja. Iste godine prelazi u [[Real Madrid|Real]] iz [[Madrid]]a za 45 milijuna [[Euro|€]].<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/najskuplji-svjetski-transferi-u-nogometu Najskuplji svjetski transferi u nogometu], ezadar.hr, preuzeto 11. lipnja 2009.</ref> U Real Madridu ostaje do siječnja [[2007.]], kada za 8 milijuna [[Euro|€]] prelazi u [[AC Milan|Milan]], a početkom [[2009.]] vraća se u Brazil, u [[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]].
Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP u Francuskoj 1998.]] godine, izabran je za najboljeg igrača, a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP-u u Koreji i Japanu 2002.]] godine bio je najbolji strijelac turnira. S 15 je pogodaka (1998. – 2006.) drugi najbolji strijelac [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskih prvenstava]] u povijesti.
Ostale titule koje je osvojio teško je i nabrojati: prvenstvo [[Brazil]]a, [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Španjolska|Španjolske]], Kup Nizozemske, dva puta Svjetsko prvenstvo, triput je bio najbolji igrač [[FIFA]]-e (1996., 1997, 2003.) i jednom Zlatna kopačka [[UEFA]]-e (1997.).
Dana [[14. veljače]] [[2011.]] objavio je da prekida karijeru zbog bolesti štitnjače s kojom se borio četiri godine.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/video-suze-il-fenomena-za-kraj-karijere-izgubio-sam-bitku-s-tijelom-/537857.aspx Suze Il Fenomena za kraj], index.hr, preuzeto 14. veljače 2011.</ref>
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=92699/ Ronaldo na stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080314222156/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=92699/ |date=14. ožujka 2008. }} {{eng oznaka}}
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commonscat=Ronaldo
}}
{{Navigacije
|naslov=Ronaldo – sastavi i nagrade
|popis=
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Brazila
| naslov-style = background:#FBEC5D; border:1px solid silver; color:#008000;
|popis=
{{Sastav Brazil 1994 SP}}
{{Sastav Brazil 1998 SP}}
{{Sastav Brazil 2002 SP}}
{{Sastav Brazil 2006 SP}}}}
{{Kuća slavnih brazilskog nogometnog muzeja}}
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}}
{{FIFA 100}}
{{FIFA-in igrač godine}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Najbolji strijelci Svjetskih nogometnih prvenstava}}
{{Najbolji strijelci Eredivisie}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Dobitnici nagrade Golden Foot}}
{{Kuća slavnih talijanskog nogometa}}
{{BBC-jev međunarodni sportaš godine}}}}
[[Kategorija:Brazilski nogometaši]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Corinthiansa]]
[[Kategorija:Nogometaši Cruzeira]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši A.C. Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši PSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]]
[[Kategorija:Umirovljeni nogometaši]]
7tvi63ieul3i3lzdt3jarku3zj82fw2
Manastir Krka
0
36293
7087948
6805298
2024-12-13T21:25:25Z
Vurlan
291290
Izmjena je napravljena kako bi se uklonila subjektivna procjena ('veliki autori') i tekst prilagodio enciklopedijskom tonu, zadržavajući fokus na činjenicama i neutralnom stilu koji je primjeren ovakvom članku.
7087948
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Krka15.jpg|350px|desno|mini|Manastir Krka]]
'''Manastir Krka''' je današnji [[manastir]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]], koji se nalazi u dolini rijeke [[Krka|Krke]], tri i pol kilometra istočno od naselja [[Kistanje|Kistanja]], u širokoj dragi znanoj pod imenom Carigradska draga. Prema arheološkim nalazima možemo ga datirati u kasno srednovjekovlje, a njegov prvi pisani spomen datira iz druge polovice 16. stoljeća,<ref>Ante Jurić, "Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu", Matica hrvatska, Skradin, 2004. str. 100., "''Zaključimo: manastir Krka osnovan je 1577. godine, vjerojatno »na mjestu gdje je, moguće, bilo ranijih oblika kultnog života«, na što upućuju i same katakombe ispod [[Crkva|crkve]] i manastira.''"</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Krka-katalog_web.pdf |title=Duhovnost i gostoprimstvo u Carigradskoj dragi (str.78) |work=Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu/ |accessdate=2020-12-27 |language=hrvatski |trans-title=Manastir Krka osnovan je 1577. |archive-date=22. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210622195436/https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Krka-katalog_web.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Sinobad|first=Marko|date=2021|title=Manastir Krka: arheološki lokalitet, postanak i prostorno-historijski razvoj današnjeg arhitektonskog kompleksa, u Zbornik Šime Pilića, str. 151-184|url=https://www.academia.edu/69811115/M_Sinobad_Manastir_Krka_arheolo%C5%A1ki_lokalitet_postanak_i_prostorno_historijski_razvoj_dana%C5%A1njeg_arhitektonskog_kompleksa_Zbornik_%C5%A0ime_Pili%C4%87a|url-status=live|website=Academia.edu}}</ref> Uz manastire [[manastir Krupa|Krupu]] i [[Manastir Dragović|Dragović]], Krka je najveći i najpoznatiji pravoslavni manastir u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Manastir je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro pod rednim brojem Z-7686.<ref>{{Citiranje weba|title=Manastir sv. Arhanđela Mihaila (Manastir Krka)|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7686|url-status=live|access-date=2023-11-02|website=Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske}}</ref>
Od 2012.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/180440/Default.aspx ''Po ukazanoj crkvenoj potrebi, a na osnovu osobne molbe, Njegovo preosveštenstvo Episkop dalmatinski G. G. Fotije svojim razriješio je u ponedjeljak dužnosti starješine manastira Krka, Arhimandrita Germana (Aleksandra) Bogojević - priopćila je putem svoga internetskog portala Eparhija dalmatinska.''], objavljeno 10. srpnja 2012., pristupljeno 14. rujna 2015.</ref> [[iguman]] manastira je [[arhimandrit]] Nikodim Kosović.<ref>[http://www.dw.com/bs/%C5%A1utnja-o-antifa%C5%A1istima-u-mantiji/a-18696515 ''S njim se slaže arhimandrit Nikodim Kosović, iguman Svetoarhangelskog opštežiteljnog manastira Krka.''], Jerko Bakotin, objavljeno 6. rujna 2015., pristupljeno 14. rujna 2015.</ref>
== Povijest ==
Prostor manastira Krka je slojeviti arheološki lokalitet s kontinuitetom od antičkog doba do danas.
Pitanje nastanka manastira Krka još uvijek nije dovoljno rasvijetljeno. Sačuvani i poznati povijesni izvori koji spominju ovaj manastir potječu tek iz druge polovice 16. stoljeća. Iz arheoloških ostataka nastanak samostana možemo datirati u kasno srednjovjekovlje, a čine ih donji dijelovi zidova [[Narteks|natreksa]]. [[Gotika|Gotički]] elementi pronađeni prilikom obnove crkve imaju identično oblikovanje kao oni pronađeni na ostatcima crkve sv. Marije i franjevačkog samostana s Bribirske glavice. S obzirom na to da su bribirski knezovi [[Šubići]] zaslužni za izgradnju, opremanje i održavanje crkve sv. Marije, koja je ujedno bila i njihov obiteljski mauzolej, razumna je pretpostavka da su Šubići povezani s izgradnjom crkve na Krki.<ref>{{Citiranje weba|last=Sinobad|first=Marko|date=2021|title=Manastir Krka: arheološki lokalitet, postanak i prostorno-historijski razvoj današnjeg arhitektonskog kompleksa, u Zbornik Šime Pilića; na str. 162|url=https://www.academia.edu/69811115/M_Sinobad_Manastir_Krka_arheolo%C5%A1ki_lokalitet_postanak_i_prostorno_historijski_razvoj_dana%C5%A1njeg_arhitektonskog_kompleksa_Zbornik_%C5%A0ime_Pili%C4%87a|url-status=live|website=Academia.edu|quote=Obrubi bribirske i krčke rozete imaju identično oblikovanje i kompoziciju listova što ukazuje na to da su proizvod iste radionice i da su približno suvremene. S obzirom na to da su bribirski knezovi Šubići zaslužni za izgradnju, opremanje i održavanje crkve sv. Marije, koja je ujedno bila i njihov porodični mauzolej, osnovana je pretpostavka da Šubići stoje u uskoj vezi s izgradnjom crkve u Krki, a čije ostatke predstavlja gotičku fazu današnje manastirske crkve. Pronalazak gotičkog ulomka u zidu tambura potvrđuje da je druga faza koja čini veći dio današnje crkve nastala nakon rušenja srednjovjekovne crkve.}}</ref> Ostatak crkve koji uključuje bačvasti svod natreksa, brod crkve s kupolom i oltar izgrađen je u drugoj polovici 16. stoljeća. Izgradnja današnjih manastirskih zgrada započela je u drugoj polovici 16. stoljeća. Zvonik u romaničkom stilu izgrađen je krajem 18. stoljeća.<ref name=":0" />
[[Datoteka:Manastir Krka, okvir gotičkog prozora.jpg|mini|Manastir Krka – kameni okvir gotičkog prozora u zidu natreksa (sjeveroistočni zid). Na slici je jasno vidljivo da su postojale dvije faze gradnje crkve – jedna koja se odvijala u kasnom srednjem vijeku te druga koja se odvijala u novom vijeku.]]
Neki autori, poput dr. Marka Japundžića,<ref name="Japundžić">dr. [[Marko Japundžić]]: ''Tragom hrvatskoga glagolizma'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995., {{ISBN|978-953-151-060-1}}, str. 51.-54.</ref> iznose pretpostavku da je manastir Krka izvorno nastao kao [[Katoličanstvo|katolički]] [[samostan]].<ref>[https://www.matica.hr/vijenac/563/srbi-u-hrvatskoj-moraju-se-odluciti-za-hrvatsku-ili-geto-24846/ Srbi u Hrvatskoj moraju se odlučiti za Hrvatsku ili geto], matica.hr, pristupljeno 23. studenog 2020.</ref>
U srpskoj historiografiji i publicistici raširena je teza da je manastir 1350. godine sagradila [[Jelena Nemanjić Šubić|Jelena Šubić]], sestra cara Dušana, a dograđen je 1402. godine. Ovu tezu je u historiografiju uveo 1901. godine Nikodim Milaš u knjizi Pravoslavna Dalmacija.<ref name=":2" /><ref>Milaš, Nikodim (1901). Pravoslavna Dalmacija, istorijski pregled. Novi Sad, Izdavačka knjižarnica A.Pajevića</ref> Milaš se u svojoj knjizi poziva na podatke iz navodno napisanog, ali kasnije izgubljenog [[Simeon Končarević|Končarevićevog]] ''"[[Kronika|Ljetopisa]] građanskih i crkvenih događaja"'' s opisom srpske i pravoslavne povijesti u Dalmaciji do [[1754.]] Ne postoje nikakvi dokazi da je taj Ljetopis ikad napisan.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Čoralić|first=Lovorka|date=1998|title=Stanko Bačić, Osvrt na knjigu »Pravoslavna Dalmacija« E. Nikodima Milaša, Matica hrvatska – Zadar, Zadar, 1998., 404 str.. Croatica Christiana periodica, 22 (42), 151-153.|url=https://hrcak.srce.hr/109317|url-status=live|access-date=2023-10-20|website=Hrčak}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Subotić|first=Nikola|date=1934|title=Vladika Simeon Končarević i njegov Letopis, Časopis Eparhije Dalmatinske „Krka“|url=https://www.eparhija-dalmatinska.hr/Publikacije-Krka21-L.htm|url-status=live|access-date=2023-10-20|website=Eparhija Dalmatinska}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Sinobad|first=Marko|date=2008|title=Branko Čolović: Manastir Krka. Godišnjak Titius, 1 (1), 387-393.|url=https://hrcak.srce.hr/111987|url-status=live|access-date=2023-10-20|website=Hrčak}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pekić|first=Milenko|date=1985|title=Dva kamena natpisa manastira Krke. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 18 (1),|url=https://hrcak.srce.hr/57345|url-status=live|access-date=2023-11-04|website=Hrčak|quote=Na str. 59, uključivo fusnotu 18, piše: Glavni mu je oslonac tzv. Končarevićev Ljetopis... fusnota 18: O ovom izmišljenom „Ljetopisu“ treba izići moj rad koji je u tisku;}}</ref>
Iznad glavnog ulaza u manastir nalazi se kamena ploča s natpisom iz navodno [[1402.]] godine. Natpis je vidno krivotvoren. Pretpostavlja se da je ploča izvorno postavljena u crkvi i poslije prenesena iznad glavnog ulaza, na najuočljivije mjesto. Taj čin je navodno izvršio arhimandrit Jerotej Kovačević [[1859.]] godine, čemu je prisustvovalo više ljudi. Otkako je postavljen na to mjesto, kameni natpis postaje znan. Pošto je autentičnost napisa bila sumnjiva, dr [[Luka Jelić]] je pozvao da se natpisi svih manastira u Dalmaciji sustavno ispitaju. Njegov poziv nije bio prihvaćen.<ref>{{Citiranje weba|last=Pekić|first=Milenko|date=1985|title=Dva kamena natpisa manastira Krke. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 18 (1), 57-67|url=https://hrcak.srce.hr/57345|url-status=live|access-date=2023-11-02|website=Hrčak|quote=Na str. 65: Prvi (kameni natpis) iz tzv. 1402. vidno je falsificiran i ubrzo prenesen iz crkve, gdje je izvorno postavljen, na najuočljivije mjesto - iznad glavnog ulaza u manastir Krku. Tom činu pridonijelo je više ljudi, a izvršio ga arhimandrit Jerotej Kovačević 1859. godine. Dospjevši na ovo mjesto, natpis je postao znan, kako nas obavještavaju pisci, pa i amateri historičari. Prvi koji je posumnjao u njegovu autentičnost bio je dr. Luka Jelić. Njegov poziv da se sustavno ispitaju natpisi manastira u Dalmaciji, tako i "Krke" - nije bio prihvaćen.}}</ref> Vladika [[Nikodim Milaš]] burno je reagirao, te je kao reakciju napisao knjigu »Pravoslavna Dalmacija«. Knjiga je napisana uz potpunu odsutnost znanstvenih metoda i uz zlonamjerno i politički promišljeno iskrivljavanje povijesnih činjenica. U knjizi, uz ogromnu količinu laži, uvreda i besmislica Milaš navodi i godinu [[1402.]] kao godinu obnove/dogradnje manastira.<ref>{{Citiranje weba|last=Čoralić|first=Lovorka|date=1998|title=Stanko Bačić, Osvrt na knjigu »Pravoslavna Dalmacija« E. Nikodima Milaša, Matica hrvatska – Zadar, Zadar, 1998., 404 str.. Croatica Christiana periodica, 22 (42), 151-153|url=https://hrcak.srce.hr/109317|url-status=live|access-date=2023-11-02|website=Hrčak|quote=Na str. 153: Iako se danas, uzevši u obzir potpunu odsutnost znanstvenih metoda i vidljivo zlonamjerno i politički promišljeno Milaševo iskrivljavanje povijesnih činjenica, možemo upitati je li ovako podroban osvrt uopće potreban ili je ogromnu količinu, laži, uvreda i besmislica bolje prepustiti zaboravu, ipak nam se čini kako je knjiga Stanka Bačića hrvatskoj historiografiji dobrodošao rad. Na oko 400 stranica obrađena su i raščlanjena sva prijeporna pitanja, problemi, tvrdnje, argumenti i zaključci pravoslavnog povjesnika Milaša. Bez žuči, pozivanjem na znanstvena mjerila i objektivnost u prikazivanju, Bačić svakom čitatelju nudi mogućnost da razmišljanjem i prosudbama dođe do vlastitog zaključka.}}</ref> Srpski povjesničari koji su ukazali na falsifikat su [[Milenko Pekić]],<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/86934 Pekić, Milenko, Dva kamena natpisa manastira Krke, Radovi zavoda za hrvatsku povijest, 1/1985, 57.-67.]</ref> Dušan Berić<ref>Dušan Berić, Tri verzije o postanka manastira Krke, Srpska riječ, Zagreb, 9/1951, 351, 2</ref><ref>Dušan Berić, Zapisi popa Silvestra iz Islama sredinom XVIII vijeka, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, Beograd, 28/1962, 3-4, 16.</ref><ref>Dušan Berić, Tragom jednog domaćeg ikonopisca, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split, 52/1950, 182.</ref> i [[Milan Radeka]],<ref>Radeka, Milan, Prilozi o spomenicima kulture kod Srba u sjevernoj Dalmaciji. Almanah Srbi 1 pravoslavlje u Dalmaciji i Dubrovniku, Zagreb 1971, 174.</ref> čije su procjene datirale starost natpisa za cijela tri stoljeća kasnije. Arapskim brojevima ispisana 1402. godina u donjem desnom kutu posljednjeg reda ne odgovara ostatku teksta ni vremenu predmetne obnove, već je uklesana naknadno na mjestu izvorne za koju svi relevantni istraživači smatraju da je 1702. godina. Obje osobe koje se spominju u natpisu su povijesno poznate i njihovo djelovanje datira između kraja 17. i početka 18. stoljeća.<ref name="Pekić-58">[http://hrcak.srce.hr/file/86934 Pekić, Milenko, Dva kamena natpisa manastira Krke, Radovi zavoda za hrvatsku povijest, 1/1985, str. 58.]</ref> Eparhija dalmatinska u svom "Shematizmu" od 1873. do 1903. godine piše u svakom izdanju sve do 1890. g. da "se ne zna kad je i od koga manastir osnovan, nikakvih istoričkih podataka nema". Godine od 1890. pa do 1903. g. se ukazuje da se pogledaju ranija izdanja.<ref name=":0" /><ref name="Pekić-58" />
Najstarija godina koja spominje pravoslavne redovnike u krčkom samostanu jest 25. kolovoza 1648. koja je spomenuta u terminaciji 20. studenoga 1649. Tim dokumentom generalni providur, dozvolom zadarskog nadbiskupa daje kaluđerima sv. Arhangjela katoličku crkvu Bl. Gospe Maslinske pod Zadrom na privremenu upotrebu.<ref name="Pekić-59">[http://hrcak.srce.hr/file/86934 Pekić, Milenko, Dva kamena natpisa manastira Krke, Radovi zavoda za hrvatsku povijest, 1/1985, str. 59.]</ref>
== Riznica ==
Manastir Krka ima bogatu povijest koja se proteže kroz mnoga stoljeća, tijekom kojih je njegova riznica postala sve bogatija. U nju su stizale neprocjenjive dragocjenosti ne samo iz krajeva u kojima su živjeli Srbi, već i iz Jeruzalema, Svete Gore, Venecije i carske Rusije. Spomenimo samo epitrahilj svetog Save i Oktoih Božidara Vukovića. Tu su također knjige Vuka Stefanovića Karadžića i Dositeja Obradovića, s njihovim posvetama manastiru Krki. Dodatno, u manastirskoj crkvi čuvaju se fragmenti moštiju nekoliko svetitelja, uključujući svetog Trifuna, svetog Nikolu, svetog Antipu, svetog Haralampija, svetog Vlasija i mnoge druge.<ref>{{Citiranje weba|title=Manastir Krka|url=https://www.eparhija-dalmatinska.hr/Frames-L.htm|url-status=live|access-date=2023-10-20|website=Eparhija Dalmatinska}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Literatura ==
* dr. [[Marko Japundžić]]: ''Tragom hrvatskoga glagolizma'', [[Kršćanska sadašnjost]], Zagreb, 1995., str. 51. – 54., 978-953-151-060-1
* Ante Jurić, "Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu", [[Matica hrvatska]], Skradin, 2004.
* [[Mato Marčinko]]: ''Novi velikosrpski memorandum nazvan Deklaracija'', podlistak u časopisu ''[[Politički zatvorenik (novine)|Politički zatvorenik]]'' br. 64/65 srp/kol 1997. - br. 86 kolovoz 1999.
* Katić, Lovre, Ban Emerik Lacković otimlje dobra kninske Biskupije (1368), Croatia sacra; 1932.
* [http://hrcak.srce.hr/file/86934 Pekić, Milenko, Dva kamena natpisa manastira Krke, Radovi zavoda za hrvatsku povijest, 1/1985, 57.-67.]
* Grga Novak, O životu i radu dr Luke Jelića, Radovi Instituta JAZU u Zadru, Zadar, 18/1971, 534.
* Luka Jelić, [[Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku]], Split, 45/1922, 172. – 179.
== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Krka monastery
|commonscathr = Manastir Krka
}}
* [http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Manastiri-Krka-E.htm Samostanske stranice]
* Mato Marčinko, [https://web.archive.org/web/20090319091039/http://www.vjesnik.com/Pdf/1999%5C08%5C19%5C15A15.PDF ''Pravoslavni manastir sv. Arhanđela Mihaila na rijeci Krki sagrađen je na temeljima katoličkoga samostana''], ''[[Vjesnik]]'', 19. kolovoza 1999. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 19. ožujka 2009.)
{{Samostani u Republici Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Krka, manastir}}
[[Kategorija:Manastiri u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bogoslovije]]
[[Kategorija:Sjemeništa u Hrvatskoj]]
swezhc4zkydj2s163l0pcmiixfqxc5e
Manchester United F.C.
0
37993
7087808
7047841
2024-12-13T15:29:28Z
Croxyz
205325
7087808
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometni klub
| ime kluba = Manchester United
| slika = Manchester United FC crest.svg
| puno ime = Manchester United Football Club
| nadimak = ''Red Devils (Crveni vragovi)''<ref>{{cite web |url=http://www.premierleague.com/page/manchester-united |title=Manchester United Football Club |accessdate=2008-03-02 |publisher=Premier League |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110606075748/http://www.premierleague.com/page/manchester-united |archivedate=6. lipnja 2011.}}</ref>
| godina osnivanja = [[1878.]], kao Newton Heath L&YR F.C. <br> [[1902.]], kao Manchester United F.C.
| igralište = [[Old Trafford]],<br> [[Manchester]], [[Engleska]]
| kapacitet stadiona = 74.310
| direktor =
| trener = {{Z|POR}} [[Ruben Amorim]]
| liga = [[FA Premier liga]]
| sezona = [[FA Premier liga 2023./24.|2023./24.]]
| plasman = 8.
| trenutačna sezona =
| igrači =
| pattern_la1 = _manutd2425h
| pattern_b1 = _manutd2425h
| pattern_ra1 = _manutd2425h
| pattern_sh1 = _manutd2425h
| pattern_so1 = _manutd2425hl
| leftarm1 =
| body1 =
| rightarm1 =
| shorts1 =
| socks1 = 000000
| pattern_la2 = _manutd2425a
| pattern_b2 = _manutd2425a
| pattern_ra2 = _manutd2425a
| pattern_sh2 = _manutd2425a
| pattern_so2 = _manutd2425al
| leftarm2 = 001a67
| body2 = 001a67
| rightarm2 = 001a67
| shorts2 = 001a67
| socks2 = 001a67
| pattern_la3 = _manutd2425t
| pattern_b3 = _manutd2425t
| pattern_ra3 = _manutd2425t
| pattern_sh3 = _manutd2425t
| pattern_so3 = _manutd2425tl
| leftarm3 = faf9f6
| body3 = faf9f6
| rightarm3 = faf9f6
| shorts3 = faf9f6
| socks3 = faf9f6
}}
'''Manchester United Football Club''' [[Engleska|engleski]] je [[nogometni klub]] koji svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Old Trafford]] u [[Manchester]]u. Jedan je od najuspješnijih engleskih i europskih nogometnih klubova s 20 naslova [[FA Premier Liga|prvaka]], 13 naslova u [[FA kup|engleskom kupu]] i tri naslova [[UEFA Liga prvaka|europskih prvaka]].
Klub je u svojoj povijesti imao dva izuzetno uspješna razdoblja, oba pod vodstvom [[Škotska|škotskih]] trenera: [[1950-ih]] i [[1960-ih]] pod upravom [[Matt Busby|Matta Busbyja]] te [[1990-ih]] i [[2000-ih]] pod [[Alex Ferguson|Alexom Fergusonom]]. Prvo razdoblje uspjeha prekinuto je zrakoplovnom nesrećom [[1958.]] godine u [[München]]u u kojoj je poginulo 23 ljudi od toga 8 igrača i 3 klupska dužnosnika, dok su neki od igrača zbog ozljeda zauvijek završili karijeru. Ipak, klub se uspio oporaviti od te tragedije. Nakon Busbyjeva odlaska iz kluba [[1969.]] uslijedilo je razdoblje lošijih rezultata, koje je kulminiralo ispadanjem iz prve lige godine [[1974.]] Klub se u prvoj drugoligaškoj sezoni uspio vratiti u prvu ligu, ali nove je uspjehe počeo nizati tek s Fergusonovim dolaskom na mjesto trenera.
Manchester United je i klub s najvećim prosjekom gledatelja po utakmici u [[Engleska|Engleskoj]] u proteklih pedeset godina,<ref name="attendance">{{cite web |title=European Football Statistics |url=http://www.european-football-statistics.co.uk/attn/attneng.htm |accessdate=2006-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080613212457/http://www.european-football-statistics.co.uk/attn/attneng.htm |archivedate=13. lipnja 2008.}}</ref> a jedan je i od osnivača [[Europsko udruženje klubova|Europskog udruženja klubova]]. Klub je globalno popularan,<ref>{{cite news |url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/2008/01/08/man-utd-s-333m-fans-89520-20278453/ |title=Man Utd's 333M fans |publisher=Mirror.co.uk |date=2008-01-08 |access-date=12. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090213020945/http://www.mirror.co.uk/sport/football/2008/01/08/man-utd-s-333m-fans-89520-20278453/ |archive-date=13. veljače 2009.}}</ref> posebice na [[Daleki istok|Dalekom istoku]].
== Povijest ==
=== Rana povijest kluba (1878. – 1945.) ===
Klub je osnovan pod imenom ''[[Newton Heath L&YR F.C.]]'' [[1878.]] kao ekipa radnika Lancashire i Yorkshire željeznica u Newton Heathu. Igrači su tada nosili zeleno-zlatne dresove. Petnaest godina su igrali na malom igralištu na ''North Roadu'', pored buduće željezničke postaje Manchester Piccadilly, prije nego što su se [[1893.]] preselili na ''Bank Street'' u obližnjem gradu [[Clayton]]u. Godinu prije, klub se počeo natjecati u nogometnoj ligi te je raskinuo veze sa željeznicom, postavši neovisno poduzeće i skrativši ime u ''[[Newton Heath F.C.]]''
Nedugo zatim, [[1902.]] godine, klub je bio na rubu bankrota, s dugom od 2500 [[Britanska funta|funti]], te im je čak zatvoren stadion.<ref name="north_road">{{cite book |last=Murphy |first=Alex |title=The Official Illustrated History of Manchester United |year=2006 |publisher=Orion Books |location=London |isbn=0-75287-603-1 |pages=pp14 |chapter=1878-1915: From Newton Heath to Old Trafford}}</ref> Upravo u vrijeme kad je klub trebao biti ugašen, [[J.H.Davies]], predsjednik tvrtke Manchester Breweries je odlučio uložiti novac u klub
i tako ga spasio od propadanja.<ref>{{cite web |url=http://www.talkfootball.co.uk/guides/footballclubs/history_of_manchester_united.html |title=Manchester United FC |accessdate=2008-03-09 |publisher=Talk Football |archiveurl=https://www.webcitation.org/612eZjdan?url=http://www.talkfootball.co.uk/guides/footballclubs/history_of_manchester_united.html |archivedate=19. kolovoza 2011.}}</ref> Prema legendi, [[Harry Stafford]], klupski kapetan, je predstavljao svog nagrađivanog [[bernardinac]]a kod klupskih sponzora, kad mu je prišao Davies, s namjerom da kupi psa. Stafford je to odbio, ali ga je uvjerio da investira u klub i postane predsjednik kluba.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4630489.stm |title=Man Utd's turbulent business history |accessdate=2007-06-08 |author=Bill Wilson |date=2005-06-29 |publisher=BBC News}}</ref> Ubrzo je na sastanku uprave odlučeno da klub promijeni ime. Među prijedlozima su bili Manchester Central i Manchester Celtic, ali je na kraju, na prijedlog talijanskog imigranta [[Loisa Rocce]], odlučeno da se klub zove Manchester United.<ref>{{cite book |last=Murphy |first=Alex |title=The Official Illustrated History of Manchester United |year=2006 |publisher=Orion Books |location=London |isbn=0-75287-603-1 |pages=pp16 |chapter=1878-1915: From Newton Heath to Old Trafford}}</ref> Tako je Manchester United počeo službeno
postojati [[26. travnja]] [[1902.]] Davies je također odlučio promijeniti dotadašnje boje kluba, te je izabrao crvenu i bijelu kao boje Manchester Uniteda. Za tajnika kluba izabran je [[Ernest Mangnall]], a nakon što je [[James West]] dao otkaz na mjestu trenera, [[28. rujna]] [[1902.]] Mangnall je dobio povjerenje da pokuša izboriti mjesto u prvoj ligi. Zamalo mu je to uspjelo već prve sezone, kada klub završava na 5. mjestu druge lige. Mangnall je tada odlučio dovesti nove igrače, a među njima su bili [[Nogometni vratar|vratar]] [[Harry Moger]], [[Branič (nogomet)|obrambeni]] [[Dick Duckworth]] i napadač [[John Picken]], međutim, najveći utisak je ostavio [[Charlie Roberts]]. U klub je stigao za tada rekordnih 750 funti iz ''[[Grimsby]] Towna''. U travnju [[1904.]] Roberts je pomogao ekipi da stigne do trećeg mjesta, te ih je samo bod dijelio od drugog mjesta, koje je donosilo preseljenje u viši rang.
Nedugo zatim, u sezoni 1905./06., plasirali su se na drugo mjesto u drugoj ligi, te su dobili priliku po prvi put zaigrati u [[FA Premier Liga|prvoj ligi]] pod novim imenom. Svoju prvu prvoligašku sezonu završavaju na osmom mjestu. Godine [[1907.]] gradski rival [[Manchester City F.C.|Manchester City]] je bio pod istragom, jer se otkrilo da su neki igrači primali plaću višu od tada dopuštene. Nogometni savez ih je kaznio s 250 funti, te su zabranili osamnaestorici igrača da ikad više zaigraju za City. United se brzo snašao u toj situaciji te je iz kluba s druge strana grada doveo igrače poput
Billya Mereditha (''Velški čarobnjak'') i [[Sandyja Turnbulla]]. Novi igrači su zbog suspenzije mogli zaigrati za United tek od [[1907.]], te su već sezone 1907./08., dali svoj doprinos za osvajanje prvog naslova prvaka, uz niz od deset uzastopnih pobjeda sezonu završavaju s devet bodova više od drugoplasirane [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]].
Iduće sezone osvajaju još dva trofeja, [[Charity Shield]]<ref>{{cite web |url=http://footballsite.co.uk/Statistics/CommunityShield/1907-08CharityShield.htm |title=1908 Charity Shield |accessdate=2007-08-12 |publisher=footballsite.co.uk |archive-date=19. kolovoza 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/612eanlL2?url=http://footballsite.co.uk/Statistics/CommunityShield/1907-08CharityShield.htm |url-status=dead }}</ref> (engleski superkup), te [[FA kup]]. Najviše zasluga za osvajanje tih trofeja pripadaju Turnbullu i Meredithu koji su odlično odigrali cijelu sezonu, a Turnbull je postigao pobjednički gol u finalu FA kupa.
Klub je morao čekati dvije godine na novi trofej. Osvojili su svoje drugo prvenstvo sezone 1910./11. U međuvremenu se klub preselio na novi stadion, [[Old Trafford]]. Prvu utakmicu na novom stadionu odigrali su [[19. veljače]] [[1910.]] protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], izgubivši 4:3 unatoč vodstvu od 3:0. Bez trofeja su ponovno ostali sezone 1911./12., koja je bila i zadnja sezona pod vodstvom Mangnalla (nakon deset godina u Unitedu otišao je u Manchester City), te prva od 41 sezone koliko će proći do Manchesterovog ponovnog osvajanja naslova prvaka.
Idućih deset godina, klub je postupno slabio te su [[1922.]] godine ispali u drugu ligu. Godine [[1925.]] se vraćaju u prvu ligu, međutim, već [[1931.]] ponovno ispadaju u drugu. Klub je došao do najniže pozicije u svojoj povijesti [[1934.]] godine, kada su bili 20. u drugoj ligi. Još su jednom ušli u prvu ligu, te odmah ispali, i opet ušli u prvu ligu, te su osigurali daljnje igranje u prvoj ligi, osvojivši 14. mjesto sezone 1938./39.
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Old Trafford je bio bombardiran, dana [[11. ožujka]] [[1941.]] Većina tribina je bila uništena, jedino je centralni tunel preživio bombardiranje. Također je i teren bio potpuno uništen, te je United morao tražiti pomoć od tada mnogo uspješnijeg gradskog rivala [[Manchester City FC|City]]-a. City im je dopustio igranje na Main Roadu uz naknadu od 5000 funta plus postotak od prodanih ulaznica.
Drugi svjetski rat je ipak donio prosperitet Unitedu, jer su mogli krenuti u potpunu rekonstrukciju kluba, te su kao novog trenera zaposlili [[Škotska|škota]] [[Matt Busby|Matta Busbyja]].
=== Busbyjeve godine (1945. – 1969.) ===
Godine [[1945.]] Matt Busby postaje trener kluba s Old Trafforda. On je tada postavio za to vrijeme neuobičajene zahtjeve: zahtijevao je da sam bira ekipu, odlučuje koje igrače će dovesti te da sam vodi treninge. Zbog tih zahtjeva već je bio izgubio mjesto trenera [[Liverpool F.C.|Liverpoola]], jer su u klubu smatrali da su to poslovi uprave. Međutim, United je prihvatio njegove, tada inovativne ideje. Prvo pojačanje koje je Busby doveo nije bio igrač već pomoćni trener Jimmy Murphy.
Ubrzo se Busbyev pristup vođenja kluba počeo isplaćivati. Klub je tri godine za redom bio drugoplasiran klub [[FA Premier Liga|engleskog prvenstva]], [[1947.]], [[1948.]] i [[1949.]], a [[1948.]] su osvojili [[FA kup]], zahvaljujući trojici igrača rođenima u [[Manchester]]u, Stanu Pearsonu, Jacku Rowleyu i Charlieju Mittenu, te Allenbyju Chiltonu. Rowley i Pearson su postigli pogotke u finalu FA kupa. Iako je Charlie Mitten u potrazi za boljom plaćom otišao u [[Kolumbija|Kolumbiju]], United je konačno osvojio naslov [[1952.]] Međutim, Busby je znao da klubu nisu dovoljni samo iskusni igrači, te je započeo s politikom uvođenja igrača iz juniorskog pogona, kad god je to bilo moguće. U početku je mladim igračima poput Rogera Byrnea, Billa Foulkesa, Marka Jonesa i Dennisa Violleta trebalo vremena da se priviknu na ekipu, te su [[1953.]] sezonu završili na osmom mjestu. Međutim, Busbyjev program se isplatio jer već [[1956.]] United osvaja naslov prvaka s ekipom u kojoj je prosječna starost igrača bila 22 godine, postigavši pritom čak 103 gola. Forsiranje mladih igrača klubu je donijelo uspjehe i u budućnosti (kasnih [[1960-ih]] te u [[1990-ih|1990-ima]]). Među najperspektivnijim igračima, koje su tada zvali ''Busbyjeve bebe'' bio je [[Duncan Edwards]]. Momak iz [[Dudley]]a debitirao je u dresu Uniteda [[1953.]] sa samo 16 godina. Oni koji su gledali Edwardsa govore da je mogao igrati na bilo kojoj poziciji, te da je bio jedan od najboljih igrača ikad.
Sezone 1956./57. United je obranio naslov prvaka, te je igrao finale FA kupa, u kojem je poražen od Aston Ville. Iduće sezone, United je postao prvi engleski klub koji se natjecao u [[UEFA Liga prvaka|europskom kupu prvaka]]. Stigli su do polufinala gdje su poraženi od [[Real Madrid]]a. Na putu prema polufinalu ostvarili su najveću pobjedu u svojoj povijesti, pobijedivši na [[Maine Road]]u [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] s 10:0.
==== Minhenska tragedija ====
{{glavni|Minhenska zrakoplovna nesreća}}
[[Datoteka:Munich memorial plaque.JPG|200px|lijevo|mini|Spomen-ploča žrtvama minhenske tragedije na Old Traffordu]]
Velika tragedija pogodila je klub iduće sezone. Dana [[6. veljače]] [[1958.]] zrakoplov s Unitedovim igračima, koji su se vraćali s utakmice Kupa prvaka u [[Beograd]]u, srušio se za vrijeme polijetanja iz [[München]]a. U nesreći je živote izgubilo osam igrača: [[Geoff Bent]], [[Roger Byrne]], [[Eddie Colman]], [[Duncan Edwards]], [[Mark Jones]], [[David Pegg]], [[Tommy Taylor]] i [[Liam "Billy" Whelan]], te još petnaest putnika, uključujući Unitedove članove osoblja: [[Walter Crickmer|Waltera Crickmera]], [[Bert Whalley|Berta Whalleyja]] i [[Tom Curry|Toma Curryja]]. Nesreća se vjerojatno mogla izbjeći, jer su toga dana bila već dva neuspješna polijetanja, prije trećeg, fatalnog. Naime, na kraju piste bilo je dosta rastopljenog snijega, koji je usporavao avion, tako da nije mogao postići brzinu potrebnu za polijetanje. Avion je proklizao s kraja piste, prošao kroz ogradu te udario u kuće, koje su srećom bile nenaseljene. Unitedov vratar Harry Gregg, unatoč tome što je bio teško ozljeđen, od straha da avion ne eksplodira uhvatio je [[Bobby Charlton|Bobbyja Charltona]] – koji je debitirao u dresu Uniteda tek 18 mjeseci ranije, i Dennisa Violleta, te ih je odvukao na sigurno. Sedam igrača preminulo je na mjestu nesreće, a Duncan Edwards je umro idući dan u bolnici. Među preživjelima bio je Johnny Berry, koji je zbog teških ozljeda morao prekinuti karijeru. Minhenski liječnici nisu gajili previše nade da će Matt Busby preživjeti, što mu je ipak uspjelo te je pušten iz bolnice dva mjeseca kasnije.
Nakon tragedije, bilo je glasina da će se United povući iz svih natjecanja, što se ipak nije dogodilo. Jimmy Murphy je privremeno postao trener dok se Busby ne oporavi od ozljeda, te je klub nastavio igrati s preostalim igračima. Unatoč nesreći, United je ponovno došao da finala FA kupa, gdje je poražen od [[Bolton Wanderers F.C.|Boltona]]. Na kraju sezone [[UEFA]] je ponudila mogućnost engleskom nogometnom savezu da se i United i aktualni prvaci [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton]] natječu u Kupu prvaka, u spomen na žrtve, no savez je to odbio. Manchester je iduće sezone osvojio drugo mjesto u prvenstvu, što je bio odličan rezltat za ekipu koja je izgubila 9 igrača.
==== Uspješne šezdesete godine 20. stoljeća ====
Busby je počeo sa stvaranjem nove momčadi početkom 1960.-ih, dovevši u klub igrače poput [[Denis Law|Denisa Lawa]] i Pata Creranda, brinući cijelo vrijeme i o mladim igračima. Tada je u seniorsku ekipu došao jedan od najboljih igrača Uniteda u povijesti, mladić iz [[Belfast]]a, [[George Best]]. Brzonogi igrač mogao je probiti gotovo svaku obranu, ma koliko ona dobra bila. Klub je [[1963.]] osvojio [[FA kup]], iako su u prvenstvu zauzeli tek 19. mjesto. Osvajanje FA kupa je bio veliki poticaj za ekipu te su iduće sezone zauzeli 2. mjesto, a [[1965.]] i [[1967.]] su osvojili prvenstvo. United je [[1968.]] postao prvi engleski klub koji je osvojio Kup prvaka, nakon što su u finalu s 4:1 pobijedili [[SL Benfica|Benficu]], koju je predvodio jedan od najboljih [[portugal]]skih igrača svih vremena, [[Eusebio]]. U ovoj ekipi bila su tri igrača koji s osvojili nagradu za najboljeg europskog igrača: [[Bobby Charlton]], [[Denis Law]] i [[George Best]].
Nakon 24 godine na klupi Uniteda, Matt Busby je [[1969.]] napustio klub, a zamijenio ga je dotadašnji trener rezervne ekipe i bivši Unitedov igrač [[Wilf McGuinness]].
=== 1969. – 1986. ===
Ekipa predvođena McGuinessom je sezone 1969./70. zauzela razočaravajuće 8. mjesto, pa je nakon lošeg starta iduće sezone McGuiness vraćen na mjesto trenera rezervne ekipe, a na mjesto trenera je ponovno vraćen Busby. Iako su njegovim povratkom rezultati bili nešto bolji, 6 mjeseci nakon preuzimanja ekipe, Busby ponovo odlazi s mjesta trenera. U međuvremenu United je izgubio nekoliko važnih igrača, među kojima su bili [[Nobby Stiles]] i Pat Crerand.
Trenersko mjesto tada je ponuđeno [[Jock Stein]]u, [[Glasgow Celtic|Celtic]]ovom treneru koji je osvojio Kup prvaka. Unatoč usmenom dogovoru, Stein je u zadnji trenutak odustao, pa je ekipu preuzeo [[Frank O'Farrell]]. Međutim, O'Farrell je, poput McGuinessa, ekipu vodio samo 18 mjeseci, ali je za razliku od njega doveo nekoliko mladih talentiranih igrača, poput Martina Buchana, koji je stigao iz [[Aberdeen F.C.|Aberdeena]] za 125.000 funti. [[Tommy Docherty]] postaje trener krajem [[1972.]] Poznat pod nadimkom ''The Doc'', Docherty je spasio United od ispadanja te sezone, međutim, to mu nije pošlo za rukom [[1974.]] nakon što je ''zlatni trojac'' Best, Law i Charlton napustio klub. Denis Law je [[1973.]] prešao u redove gradskog rivala Manchester Cityja i, ironično, zabio gol kojim je izbacio United u drugu ligu. Ipak, iz poštovanja prema klubu koji ga je proslavio, Law je odbio proslaviti gol s novim suigračima.
[[Lou Macari]], [[Stuart Houston]] i [[Brian Greenhoff]] su dovedeni da zamijene [[George Best|Besta]], [[Denis Law|Lawa]] i [[Bobby Charlton|Charltona]], ali nijedan od novih igrača nije bio tako dobar kao oni. Ipak, klub je odmah u prvom pokušaju [[1975.]] izborio povratak u prvu ligu, a glavna zvijezda je bio mladi [[Steve Coppell]], koji je pristigao iz [[Tranmere Rovers]]a. Iste sezone su stigli do finala FA kupa, u kojem su poraženi od
[[Southampton F.C.|Southamptona]]. Do finala su došli i [[1977.]] godine, te su ga ovaj put i osvojili, pobijedivši [[Liverpool F.C.|Liverpool]] s 2:1. Unatoč uspjesima, te velikom popularnošću među navijačima, Docherty je dobio otkaz nakon što se saznalo da je imao aferu s fizioterapeutovom ženom.
Dochertyja je zamijenio [[Dave Sexton]] [[1977.]], te je pod njegovim vodstvom United počeo igrati u defenzivnoj formaciji. Taj stil igre nije bio nimalo popularan među navijačima, koji su navikli na napadački nogomet, kakav su preferirali Docherty i Busby. Najveća pojačanja bili su Joe Jordan, Gordon McQueen, Gary Bailey i [[Ray Wilkins]]. Unatoč tome, Sextonov defenzivni United nije postigao veće uspjehe. Samo jednom su završili na drugom mjestu, te su ponovno izgubili finale FA kupa, ovaj put od [[Arsenal F.C.|Arsenala]]. Zbog neuspješnih rezultata, Sexton je dobio otkaz [[1981.]] godine, iako je United pobijedio u zadnjih sedam utakmica pod njegovim vodstvom. Zamijenio ga je [[Ron Atkinson]], koji je odmah oborio britanski rekord u najvišem transferu kada je doveo [[Bryan Robson|Bryana Robsona]] iz [[West Bromwich Albion F.C.|WBA]]. Robsonu su predviđali blistavu karijeru, te su vjerovali da će postati najbolji Unitedov vezni igrač još od vremena Duncana Edwardsa. U Atkinsonovu ekipu došli su i igrači Jesper Olsen, Paul McGrath te [[Gordon Strachan]], kao i Norman Whiteside i [[Mark Hughes]] iz juniorske ekipe.
United je osvojio FA kup dvaput u tri godine, [[1983.]] i [[1985.]] Sezonu 1985./86. počeli su izvanredno, pobijedivši u prvih deset ligaških utakmica, pa su već u listopadu imali deset bodova više od najbližih pratitelja. Međutim, forma ekipe je padala te su sezonu završili na 4. mjestu. Loša forma nastavila se i sljedeće sezone, klub se našao na rubu ispadanja iz prve lige, te je Atkinson u studenom [[1986.]] dobio otkaz.
=== Era Alexa Fergusona, prije trostuke krune (1986. – 1998.) ===
[[Datoteka:Alex Ferguson.jpg|200px|desno|mini|Sir Alex Ferguson]]
Alex Ferguson je krajem [[1986.]] godine stigao iz škotskog [[Aberdeen F.C.|Aberdeena]] te je doveo klub do 11. pozicije na kraju sezone. Iduće sezone (1987./88.), United je zauzeo drugo mjesto, a [[Brian McClair]] je postao prvi igrač nakon [[George Best|Besta]] koji je postigao 20 golova u sezoni. Međutim, United nije briljirao iduće dvije sezone, a mnogi igrači koje je doveo Ferguson nisu ispunili očekivanja navijača. Alex Ferguson je bio na rubu otkaza početkom [[1990.]] godine, ali ga je spasio gol [[Mark Robins|Marka Robinsa]], kojim je United tijesno pobijedio 1:0 [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] u trećoj rundi FA kupa. To je dalo poticaj igračima, pa su te sezone i osvojili kup, pobijedivši u finalu [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]].
Manchester United je osvojio svoj prvi [[Kup pobjednika kupova]] [[1991.]] godine, nakon što su u finalu svladali [[Španjolska|španjolsku]] [[FC Barcelona|Barcelonu]] s 2:1, a oba pogotka postigao je Mark Hughes, bivši igrač Barcelone. Iduće sezone United je bio na najboljem putu ka još jednom naslovu engleskog prvaka, ali je pad forme krajem sezone bio dovoljan rivalu [[Leeds United A.F.C.|Leedsu]] da ih pretekne na ljestvici. U međuvremenu je klub dospio na [[London]]sku burzu s vrijednošću od 47 milijuna funti, čime je privukao nove ulagače.
Dolazak [[Eric Cantona|Erica Cantone]] u studenom [[1992.]] pokazao se kao ključan potez. Cantona je s [[Gary Pallister|Garyjem Pallisterom]], [[Denis Irwin|Denisom Irwinom]], [[Paul Ince|Paulom Inceom]] i nadolazećom zvijezdom [[Ryan Giggs|Ryanom Giggsom]] osvojio naslov prvaka [[1993.]] Bio im je to prvi naslov prvaka nakon [[1967.]] godine, te je bilo razumljivo veliko slavlje Manchesterovih navijača. Iduće sezone po prvi put u povijesti su osvojili dvostruku krunu ([[FA Premier Liga|ligu]] i [[FA kup]]). Naslov su obranili iduće sezone potpomognuti karizmatičnim [[Irska|Ircem]] [[Roy Keane|Royem Keaneom]], koji je stigao iz [[Nottingham Forest F.C.|Notthingham Foresta]], te je ubrzo postao i kapetan. Iste godine, klub je tugovao zbog smrti legenadarnog trenera i predsjednika kluba Sir Matta Busbyja, koji je preminuo [[20. siječnja]] [[1994.]]
Sezone 1994./95., Cantona je dobio osam mjeseci suspenzije zbog fizičkog napada na navijača Crystal Palacea, koji ga je uvrijedio na rasnoj osnovi. Iduće sezone, osvajanjem drugog mjesta u prvenstvu te porazom u finalu FA kupa od [[Everton F.C.|Evertona]], United je završio sezonu kao dvostruki viceprvak, u ligi i u kupu. Ferguson je tada razljutio navijače prodajom ključnih igrača, koje je zamijenio igračima iz juniorske ekipe, među kojima su bili [[David Beckham]], [[Gary Neville]], [[Phil Neville]] i [[Paul Scholes]]. Novi igrači, od kojih su neki postali i standardni reprezentativci su odigrali iznenađujuće dobro te je United opet osvojio dvostruku krunu [[1996.]] To je bio prvi put da je neki engleski klub drugi put osvojio dvostruku krunu, te je taj pothvat prozvan ''"Double Double"''.<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/1996/05/12/sfgliv12.xml |title=Cantona crown's United's season of Double delight |publisher=[[The Daily Telegraph]] |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061231150213/http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=%2Fsport%2F1996%2F05%2F12%2Fsfgliv12.xml |archive-date=31. prosinca 2006.}}</ref>
Iduće godina, nakon osvajanja novog naslova prvaka, Eric Cantona se, u dobi od 30 godina, povukao iz nogometa. Cantona je kod navijača postigao legendarni status, i konstantno je od njih proglašavan najboljim igračem Uniteda svih vremena.
Sezonu poslije (1997./98.) "crveni vragovi" su dobro započeli prvenstvo, ali su na kraju završili na drugom mjestu, iza [[Arsenal F.C.|Arsenala]].
=== Trostruka kruna (1998. – 1999.) ===
Sezona 1998./99. bila je za Manchester United najuspješnija sezona u povijesti, kada je postao prvi engleski klub koji je osvojio trostruku krunu – osvojivši [[FA Premier Liga|Premiership]], [[FA kup]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] iste sezone.<ref name="BBC">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/353842.stm |title=United crowned kings of Europe |publisher=BBC News |accessdate=2008-08-11}}</ref> Ligu su osvojili u zadnjem kolu, pobjedom 2:1 protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]]. To je bio prvi korak prema "tripleu", koji je Ferguson proglasio najtežim.<ref name="SI">{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/news/1999/05/16/british_roundup/ |title=Man United stands alone |publisher=Sports Illustrated |accessdate=2008-08-11 |archive-date=6. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080106060543/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/news/1999/05/16/british_roundup/ |url-status=dead }}</ref> U finalu FA kupa pobijedili su [[Newcastle United FC|Newcastle]] s 2:0, pogodcima [[Teddy Sheringham|Sheringhama]] i Scholesa.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/news/1999/05/22/fa_cup/ |title=Two down, one to go |publisher=Sports Illustrated |accessdate=2008-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081006075501/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/news/1999/05/22/fa_cup/ |archivedate=6. listopada 2008.}}</ref> U posljednjoj utakmici sezone, United je u finalu Lige prvaka pobijedio [[Bayern München]]. Iako je do 90. minute gubio 1:0, United je s dva pogotka u sudačkoj nadoknadi (Sheringham i [[Ole Gunnar Solskjær]]) ostvario jedan od najvećih povrataka u povijesti nogometa. Kapetan Manchestera, legendarni vratar [[Peter Schmeichel]] je podigao pokal namijenjen osvajaču Lige prvaka. Ferguson je tada zbog svojih zasluga od [[Elizabeta II.|kraljice]] dobio naslov ''[[Sir (naslov)|Sir]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/2004/03/08/stud_ed3_.php |title=Ferguson and Magnier: a truce in the internal warfare at United |publisher=International Herald Tribune |accessdate=2008-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061128184355/http://www.iht.com/articles/2004/03/08/stud_ed3_.php |archivedate=2006-11-28}}</ref> Manchester United je rekordnu godinu završio osvajanjem [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalnog kupa]], pobijedivši u [[Tokio|Tokiju]] [[brazil]]ski Palmeiras 1:0.<ref>{{cite web |url=http://www.t3.rim.or.jp/~sports/arch/soa99.html |title=Other News in Soccer in 1999 |accessdate=2008-08-11}}</ref>
=== Nakon trostruke krune (1999. – danas) ===
United je osvojio ligu [[2000.]] i [[2001.]] godine, ali su novinari te sezone proglasili neuspješnima, jer klub nije uspjeli ponoviti osvajanje Lige prvaka. Godine [[2000.]], Manchester United je postao jedan 14 osnivača grupe [[G-14]] – grupe vodećih europskih klubova.<ref>{{cite web |url=http://www.g14.com/G14members/index.asp |title=G-14's members |publisher=G14.com |accessdate=2006-09-12 |archive-date=2. rujna 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060902181900/http://www.g14.com/G14members/index.asp |url-status=dead }}</ref> Ferguson je počeo primjenjivati defenzivniju taktiku, što je otežalo posao Unitedovim suparnicima u Europi, ali nije donijelo posebne uspjehe. Sezonu [[2002.]] klub završava prvenstvo na trećem mjestu, a iduće sezone su ponovno osvojili prvenstvo. Nakon sukoba s Fergusonom, najveća zvijezda [[David Beckham]] odlazi u [[madrid]]ski [[Real Madrid|Real]].
Sezonu 2003./04. su dobro započeli, ali forma im je znatno pala nakon što je [[Rio Ferdinand]] dobio osmomjesečnu suspenziju zbog izbjegavanja doping testa. Ipak, [[2004.]] su osvojili FA kup, pobijedivši u finalu [[Millwall F.C.|Millwall]].
Sezona 2004./05. okarakterizirana je kao sezona u kojoj je Manchester teško postizao pogotke, a glavni razlog tome je bila ozljeda ključnog napadača [[Ruud van Nistelrooy|Ruuda van Nistelrooya]], te je United sezonu završio bez trofeja, na trećem mjestu. Nisu uspjeli osvojiti čak ni "utješnu nagradu" – FA kup, izgubivši u finalu nakon izvođenja jedanaesteraca od Arsenala. Izvan travnjaka, glavna tema je bila moguće preuzimanje kluba od strane [[SAD|američkog]] poslovnog čovjeka, Malcolma Glazera.
United je loše krenuo u sezonu 2005./06., a [[Roy Keane]] je napustio klub otišavši u [[Glasgow Celtic|Celtic]], nakon što je javno kritizirao svoje bivše suigrače. Klub se, po prvi put u deset godina, nije uspio kvalificirati u drugi krug Lige prvaka, nakon što su izgubili posljednji susret u grupi protiv [[portugal]]ske [[SL Benfica|Benfice]]. Sezona je bila obilježena ozljedama ključnih igrača, među kojima su bili [[Gabriel Heinze]], [[Alan Smith]], Giggs i Scholes. Ipak, uspjeli su osvojiti jedan trofej – bio je to Liga kup. United je također drugim mjestom u prvenstvu izravno osigurao nastup iduće sezone u Ligi prvaka. Na kraju sezone, zbog svađe s Fergusonom,<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/m/man_utd/5322562.stm |title=Ruud accuses Ferguson of betrayal |publisher=BBC Sport |date=2006-09-07 |accessdate=2006-12-11}}</ref> [[Ruud van Nistelrooy]] odlazi u [[Real Madrid]].
Sezone 2006./07. United se vratio napadačkom stilu igre, te je postigao gotovo 20 pogodaka više u 32 utakmice od drugoplasiranog [[Chelsea F.C.|Chelseaja]]. U siječnju [[2007.]], United je na dvomjesečnu posudbu doveo iskusnog [[Švedska|Šveđanina]] [[Henrik Larsson|Henrika Larssona]], koji je pomogao Unitedu da dođe do polufinala Lige prvaka, gdje su poraženi od [[A.C. Milan|Milana]], kasnijih pobjednika.
Nakon četiri godine, [[6. svibnja]] [[2007.]] United ponovno osvaja prvenstvo. Nisu uspjeli osvojiti dvostruku krunu, u finalu FA kupa su nakon produžetaka poraženi od Chelseaja, u prvom finalu igranom na novom [[Wembley Stadium|Wembley]] stadionu.
Sezona 2007./08. bila je jedna od najuspješnijih u klupskoj povijesti. Zahvaljujući ponajviše fenomenalnoj formi [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]] (31 pogodak u prvenstvu), Manchester United je uspio obraniti naslov engleskog prvaka s dva boda prednosti pred novim rivalima [[Chelsea FC|Chelsea]]. Isti klubovi sastali su se u [[Moskva|moskovskom]] finalu Lige prvaka, dana [[21. svibnja]] [[2008.]] United je u dramatičnom finalu slavio nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca.
==== Glazerovo preuzimanje kluba ====
Dana [[12. svibnja]] [[2005.]] godine, [[SAD|američki]] poslovni čovjek [[Malcolm Glazer]] preuzeo je 75% dionica Uniteda, te postao njegov većinski vlasnik. Dana [[8. srpnja]] Glazer postavlja svoje sinove u izvršni odbor Manchester Uniteda.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/stories/2005/06/08/1387352.htm |title=Glazer's sons join Man U board |publisher=ABC News |accessdate=2008-08-11}}</ref> Glazerovo preuzimanje kluba bilo je popraćeno velikim prosvjedima navijača, koji od samog početka nisu voljeli američkog milijunaša.
== Klupski grb i boje ==
Kad je Manchester United osnovan pod imenom Newton Heath, boje na dresu su bile žuta (zlatna) i zelena. Te su boje ponovno "oživljene" tek [[1990.]] na dresu za gostovanja. Godine [[1902.]], nakon promjene imena, dres (majica) je bio crvene boje, hlačice bijele, a dokoljenke plave, te je to postao standard za sve buduće Unitedove dresove.
Dresovi za gostovanja su obično bili bijele boje, s crnim hlačicama i bijelim dokoljenkama, međutim koristile su se i druge kombinacije, npr. od [[1903.]] do [[1916.]] dres je imao plavo-bijele pruge, potpuno crni dres bio je [[1994.]] i [[2003.]] te mornarsko plavi s tankim srebrnim horizontalnim prugama [[2000.]] Jedan od najpoznatijih dresova, koji je međutim kratko trajao je dres iz [[1996.]], koji je bio potpuno siv. Prestali su igrati u takvim dresovima nakon što nisu osvojili niti jedan bod dok su ih nosili, te su ih čak jedanput promijenili na poluvremenu, nakon što su gubili 3:0, ali ni to ih nije spasilo od poraza. Igrači su tada izjavili da je sivi dres bio teško vidljiv, te da je to dovelo do loših rezultata.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sportacademy/hi/sa/tennis/features/newsid_2223000/2223651.stm |title=Grey day for Manchester United |accessdate=2007-05-18 |publisher=BBC.co.uk}}</ref><ref>{{cite web |url=http://rivals.net/default.asp?sid=969&p=2&stid=8434024 |title=Excuses, excuses, excuses |accessdate=2007-05-28 |author=Anthony Thomas |date=2007-01-03 |publisher=Black-and-amber.co.uk |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030505222542/http://rivals.net/default.asp?sid=969 |archivedate=5. svibnja 2003.}}</ref>
Unitedov treći komplet dresova je tradicionalno potpuno plav, čime iskazuju poštovanje prema igračima koji su u takvim dresovima osvojili [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] [[1968.]] Jedine iznimke su bile [[1970-ih]], kad je dres bio žarko žute boje, i [[1996.]], kada je dres imao plavo-bijele pruge (koji je bio najomiljeniji među navijačima), te [[2004.]] kad je imao crveno-crne horizontalne pruge.
Trenutno, Unitedov dres za domaće utakmice je crvene boje, s ''izlomljenom'' vertikalnom bijelom prugom. Dres za gostujuće utakmice je identičan onom domaćem, samo što je crne boje.
Grb Manchester Uniteda je bio nekoliko puta mijenjan, ali je u osnovi ostao isti. Grb je izveden iz grba grada [[Manchester]]a. Vrag uz grbu je počeo biti dodavan 1960.-ih, kada je klub i dobio nadimak ''Crveni vragovi'' (Red Devils). Do kraja 60.-tih, vrag je stavljan na klupske šalove i ostale navijačke rekvizite, a [[1970.]] je i službeno dodan na grb.
==Navijači==
Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], malo [[Engleska|engleskih]] navijača je putovalo na gostovanja, zbog visokih cijena, te zbog malog broja automobila. Kako su, u početku, United i [[Manchester City F.C.|Manchester City]], dijelili stadion, te je svake subote drugi klub igrao na domaćem stadionu, mnogo stanovnika [[Manchester]]a je gledalo jedan tjedan United, a drugi City. Nakon rata, poraslo je rivalstvo među klubovima, te su se tada izdvojili navijači Uniteda i Cityja.
Kad je United [[1956.]] osvojio prvenstvo, imao je najveću gledanost od svih klubova. Nakon Minhenske tragedije [[1958.]], više ljudi je počelo dolaziti na utakmice, te od tada United je gotovo svake sezone imao najveću gledanost, čak i kad su igrali u drugoj ligi.
Na prijelazu milenija, javila se zabrinutost među navijačima da bi klub mogao biti kupljen. Navijačka grupa IMUSA (Organizacija nezavisnih navijača Manchester Uniteda; [[Engleski jezik|engleski]] ''Independent Manchester United Supporters' Association''), se jako protivila preuzimanju kluba od strane [[Rupert Murdoch|Ruperta Murdocha]] 1998. Još jedna organizacija koja je vršila pritisak protiv preuzimanja kluba, nazvana ''Shareholders United Against Murdoch''
(Dioničari ujedinjeni protiv Murdocha), je osnovana u to vrijeme, te je poticala navijače da kupe dionice kluba, kako bi onemogućili da ih kupi netko drugi. Međutim, to nije spriječilo Malcolma Glazera da kupi većinski paket dionica. To je razljutilo mnoge navijače, te je jedna grupa navijača osnovala izdvojeni klub nazvan [[F.C. United of Manchester]]. Unatoč ljutnji navijača spram novom vlasniku, posjećenost utakmica se nastavlja povećavati.
==Stadion==
[[Datoteka:Old Trafford inside 20060726 1.jpg|desno|mini|Old Trafford]]
{{glavni|Old Trafford}}
Newton Heath je svoje domaće utakmice igrao na malom igralištu North Roadu. Druge ekipe su se često
žalile na loše stanje travnjaka, koji je bio "močvaran na jednom, a kamenit na drugom kraju",<ref name="north_road"/> a svlačionice su bile udaljene od terena deset minuta hoda, i nalazile se u [[pub]]u "Three Crowns".
Klub je ostao na North Roadu petnaest godina, od [[1878.]] do [[1893.]], kada su se preselili na stadion Bank Street. Novi teren nije bio puno bolji od starog, travnjak je bio u lošem stanju, te prekriven smogom iz obližnje tvornice.
Dana [[19. veljače]] [[1910.]], Manchester United je odigrao prvu utakmicu na novom stadionu [[Old Trafford]]u. Protivnik je bio [[Liverpool F.C.|Liverpool]], koji je pobijedio rezultatom 4:3.
Za vrijeme bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata, stadion je bio gotovo potpuno uništen,
te je United idućih 10 godina svoje domaće utakmice morao igrati na stadionu Manchester Cityja, Maine Roadu, prije nego što je [[1949.]] Old Trafford obnovljen.
Trenutno se razmatra proširenje tribina, na čak 96.000 sjedećih mjesta, što je više od novog [[Wembley Stadium|Wembleya]].
==Rivalstva==
Teško je odrediti Unitedovog najvećeg rivala. Najviše navijača smatra [[Liverpool F.C.|Liverpool]] najvećim rivalom, zbog uspješnosti oba kluba, dok drugi smatraju da je najveći rival gradski suparnik [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. Rivalstvo s Liverpoolom je započelo [[1960-ih]], kada su ta dva kluba bili najbolji klubovi u prvoj ligi. S druge strane, rivalstvo s Manchester Cityjem datira još iz [[1890-ih]], koje je jako još i danas zbog činjenice da su gotovo svake sezone igrali u istom razredu natjecanja.
Druga rivalstva uključuju [[Everton F.C.]], [[Leeds United]],<ref>{{cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2008/04/15/sfnwba115.xml |title=Bitter rivals do battle |publisher=Daily Telegraph |accessdate=2008-05-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/612fOTm3N?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/2297404/Wolves-v-West-Brom-Bitter-rivals-do-battle.html |archivedate=19. kolovoza 2011.}}</ref> [[Arsenal F.C.|Arsenal]]<ref>{{cite web |url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/manchester_united/s/174/174381_giggs_liverpool_our_biggest_test.html |title=United's rivalries |publisher=Manchester Evening News |accessdate=2007-12-23}}</ref> i [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Rivalstvo s Evertonom i Leedsom, kao i s Liverpoolom, potječe iz [[1960-ih]]. Rivalstvo s Arsenalom započelo je [[1998.]] kad je Arsenal osvojio naslov ispred Uniteda, te je dodatno pojačano [[2002.]] i [[2004.]] kad se ponovio isti scenarij, te [[2003.]] kad je United osvojio prvenstvo ispred [[Arsenal F.C.|Arsenala]]. Posljednjih godina najveći je rival Chelsea.
== Klupski uspjesi ==
=== Domaći uspjesi ===
[[Prvaci Engleske u nogometu|Prvenstvo Engleske]]:
* Prvak (20): [[Football League 1907./08.|1907./08.]], [[Football League 1910./11.|1910./11.]], [[Football League 1951./52.|1951./52.]], [[Football League 1955./56.|1955./56.]], [[Football League 1956./57.|1956./57.]], [[Football League 1964./65.|1964./65.]], [[Football League 1966./67.|1966./67.]], [[FA Premier liga 1992./93.|1992./93.]], [[FA Premier liga 1993./94.|1993./94.]], [[FA Premier liga 1995./96.|1995./96.]], [[FA Premier liga 1996./97.|1996./97.]], [[FA Premier liga 1998./99.|1998./99.]], [[FA Premier liga 1999./00.|1999./00.]], [[FA Premier liga 2000./01.|2000./01.]], [[FA Premier liga 2002./03.|2002./03.]], [[FA Premier liga 2006./07.|2006./07.]], [[FA Premier liga 2007./08.|2007./08.]], [[FA Premier liga 2008./09.|2008./09.]], [[FA Premier liga 2010./11.|2010./11.]], [[FA Premier liga 2012./13.|2012./13.]]
* Drugi (17): [[Football League 1946./47.|1946./47.]], [[Football League 1947./48.|1947./48.]] [[Football League 1948./49.|1948./49.]], [[Football League 1950./51.|1950./51.]], [[Football League 1948./49.|1948./49.]], [[Football League 1963./64.|1963./64.]], [[Football League 1967./68.|1967./68.]], [[Football League 1979./80.|1979./80.]], [[Football League 1987./88.|1987./88.]], [[Football League 1991./92.|1991./92.]], [[FA Premier liga 1994./95.|1994./95.]], [[FA Premier liga 1997./98.|1997./98.]], [[FA Premier liga 2005./06.|2005./06.]], [[FA Premier liga 2009./10.|2009./10.]], [[FA Premier liga 2011./12.|2011./12.]], [[FA Premier liga 2017./18.|2017./18.]], [[FA Premier liga 2020./21.|2020./21.]]
* Treći (8): [[Football League 1975./76.|1975./76.]], [[Football League 1981./82.|1981./82.]], [[Football League 1987./88.|1982./83.]], [[FA Premier liga 2001./02.|2001./02.]], [[FA Premier liga 2003./04.|2003./04.]], [[FA Premier liga 2004./05.|2004./05.]], [[FA Premier liga 2019./20.|2019./20.]], [[FA Premier liga 2022./23.|2022./23.]]
<small> ''Football League First Division'' (do 1991./92.); <br> ''Premier League'' (od 1992./93.) </small>
[[Football League Championship|Engleska druga liga]]:
* Prvak (2): 1935./36., 1974./75.
* Drugi (4): 1896./97., 1905./06., 1924./25., 1937./38.
* Treći (4): 1894./95., 1903./04., 1904./05.
<small> ''Football League Second Division'' </small>
Football Alliance:
* Drugi (1): 1891./92.
<small> liga drugog ranga do 1891./92. </small>
[[FA kup]]:
* Osvajač (13): 1908./09., 1947./48., 1962./63., 1976./77., 1982./83., 1984./85., 1989./90., 1993./94., 1995./96., 1998./99., 2003./04., 2015./16., 2023./24.
* Finalist (9): 1956./57., 1957./58., 1975./76., 1978./79., 1994./95., 2004./05., 2006./07., 2017./18., 2022./23.
[[Engleski Liga kup]]:
*Osvajač (6): 1991./92., 2005./06., [[Engleski Liga kup 2008./09.|2008./09.]], 2009./10., 2016./17., 2022./23.
*Finalist (4): 1982./83., 1990./91., 1993./94., 2002./03.
[[Charity Shield|Superkup Engleske]]:
*Osvajač (21): 1908., 1911., 1952., 1956., 1957., 1965.,<sup>1</sup> 1967.,<sup>1</sup> 1977.,<sup>1</sup> 1983., 1990.,<sup>1</sup> 1993., 1994., 1996., 1997., 2003., 2007., [[FA Community Shield 2008.|2008.]], 2010., 2011., 2013.
*Finalist (11): 1948. 1963., 1977., 1985., 1998. 1999., 2000., 2001. 2004., 2009., 2024.
<small> <sup>1</sup> podijeljen naslov </small>
=== Europski i svjetski uspjesi ===
[[Liga prvaka UEFA|Liga (kup) prvaka]]:
* Osvajač (3): [[Kup prvaka 1967./68.|1967./68.]], [[UEFA Liga prvaka 1998./99.|1998./99.]], [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]]
* Finalist (2): [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]], [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|2010./11.]]
[[Kup pobjednika kupova]]:
* Osvajač (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1990./91.|1990./91.]]
[[UEFA Europska liga]]:
* Osvajač (1): [[UEFA Europska liga 2016./17.|2016./17.]]
* Finalist (1): [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]]
[[UEFA Superkup]]:
* Osvajač (1): [[UEFA Superkup 1991.|1991.]]
* Finalist (3): [[UEFA Superkup 1999.|1999.]], [[UEFA Superkup 2008.|2008.]], [[UEFA Superkup 2017.|2017.]]
[[Interkontinentalni kup]]:
* Osvajač (1): 1999.
* Finalist (1): 1968.
[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]:
* Osvajač (1): [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2008.|2008.]]
=== Igrački uspjesi ===
*Europski igrač godine
**[[Denis Law]] – 1964.
**[[Bobby Charlton]] – 1966.
**[[George Best]] – 1968.
**[[Cristiano Ronaldo]] – 2008.
*Europska zlatna kopačka
**[[Cristiano Ronaldo]] (31 pogodak) – 2008.
===Kapetani momčadi===
{| class="wikitable sortable"
|-
! Razdoblje
! Kapetan
! Komentar
|-
| 1878. – 1896.
| Nepoznato
|-
| 1896. – 1903.
| {{Z|ENG}} [[Harry Stafford]]
| Kapetan Newton Heatha i prvi kapetan Manchester Uniteda
|-
| 1903. – 1904.
| Nepoznato
|-
| 1904. – 1907.
| {{Z|ŠKO}} [[John Hope Peddie|Jack Peddie]]
|-
| 1907. – 1913.
| {{Z|ENG}} [[Charlie Roberts]]
|-
| 1913. – 1919.
| {{Z|ENG}} [[George Stacey]]
|-
| 1919. – 1922.
| {{Z|ENG}} [[George Hunter]]
|-
| 1922. – 1928.
| {{Z|ENG}} [[Frank Barson]]
|-
| 1928. – 1932.
| {{Z|ENG}} [[Jack Wilson]]
|-
| 1932. – 1936.
| {{Z|ENG}} [[Hugh McLenahan]]
|-
| 1936. – 1939.
| {{Z|ŠKO}} [[Jimmy Brown]]
|-
| 1939. – 1946.
| Nitko
| Nije se igralo za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
|-
| 1946. – 1953.
| {{Z|IRS}} [[Johnny Carey]]
| Prvi posljeratni kapetan, te prvi kapetan izvan [[UK|Velike Britanije]]
|-
| 1953. – 1954.
| {{Z|ENG}} [[Allenby Chilton]]
| Kapetan samo jednu sezonu, nakon umirovljenja [[Johnny Carey|Johnnyja Careya]]
|-
| 1954. – 1958.
| {{Z|ENG}} [[Roger Byrne]]
| Poginuo 1958. u minhenskoj zrakoplovnoj nesreći
|-
| 1958. – 1962.
| {{Z|ENG}} [[Bill Foulkes]]
|-
| 1962. – 1967.
| {{Z|IRS}} [[Noel Cantwell]]
|-
| 1967. – 1973.
| {{Z|ENG}} [[Bobby Charlton]]
|-
| 1973. – 1979.
| {{Z|ŠKO}} [[Martin Buchan]]
|-
| 1979. – 1982.
| {{Z|SJI}} [[Sammy McIlroy]]
|-
| 1982. – 1994.
| {{Z|ENG}} [[Bryan Robson]]
| Igrač s najdužim kapetanskim ''stažom'' u Unitedu
|-
| 1994. – 1996.
| {{Z|ENG}} [[Steve Bruce]]
|-
| 1996. – 1997.
| {{Z|FRA}} [[Eric Cantona]]
| Prvi kapetan izvan [[UK|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]]
|-
| 1997. – 2005.
| {{Z|IRS}} [[Roy Keane]]
| Osvojio najviše trofeja od svih Unitedovih kapetana
|-
| 2005. – 2011.
| {{Z|ENG}} [[Gary Neville]]
| Prvi kapetan rođen u Greater Manchesteru još od Rogera Byrnea
|-
| 2011. – 2014.
| {{Z|SRB}} [[Nemanja Vidić]]
| Prvi kapetan iz Južne Europe
|}
=== Najviše nastupa za Manchester United ===
{| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;"
|-
!#
!Ime
!Karijera u Manchester Unitedu
!Nastupi
!Golovi
|-
|1
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|20 px]] [[Ryan Giggs]]
|1991. – 2014.
|961
|160
|-
|2
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Bobby Charlton|Sir Bobby Charlton]]
|1956. – 1973.
|758
|249
|-
|3
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Paul Scholes]]
|1994. – 2011., 2012. – 2013.
|716
|139
|-
|4
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Bill Foulkes]]
|1952. – 1970.
|688
|9
|-
|5
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Gary Neville]]
|1992. – 2011.
|602
|7
|-
|6
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Alex Stepney]]
|1966. – 1978.
|539
|2
|-
|7
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20px]] [[Tony Dunne]]
|1960. – 1973.
|535
|2
|-
|8
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20px]] [[Denis Irwin]]
|1990. – 2002.
|529
|33
|-
|9
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Joe Spence]]
|1919. – 1933.
|510
|168
|-
|10
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[Arthur Albiston]]
|1974. – 1988.
|485
|7
|}
<small> ('''podebljani''' igrači još uvijek nastupaju za United)</small>
=== Najviše golova za Manchester United ===
{| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;"
|-
!#
!Ime
!Karijera u Manchester Unitedu
!Nastupi
!Golovi
!Prosjek golova <br> po utakmici
|-
|1
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Bobby Charlton|Sir Bobby Charlton]]
|1954. – 1973.
|759
|249
|0.328
|-
|-
|2
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[Denis Law]]
|1962. – 1973.
|404
|237
|0.587
|-
|3
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Jack Rowley]]
|1937. – 1955.
|424
|212
|0.500
|-
|4=
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|20px]] [[George Best]]
|1963. – 1974.
|470
|179
|0.381
|-
|4=
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Dennis Viollet]]
|1949. – 1962.
|293
|179
|0.611
|-
|6
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Joe Spence]]
|1919. – 1933.
|510
|168
|0.329
|-
|7
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|20 px]][[Mark Hughes]]
|1980. – 1986., 1988. – 1995.
|466
|164
|0.352
|-
|8
|align="left"|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Ruud van Nistelrooy]]
|2001. – 2006.
|220
|150
|0.682
|-
|9
|align="left"|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Stan Pearson]]
|1935. – 1954.
|347
|148
|0.427
|-
|10
|align="left"|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[David Herd]]
|1961. – 1968.
|265
|145
|0.547
|}
== Treneri kroz povijest==
{| class="wikitable"
!Ime
!Period
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[A. H. Albut]]
|1892. – 1900.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[James West]]
|1900. – 1903.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[J. Ernest Mangnall]]
|1903. – 1912.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[John Bentley]]
|1912. – 1914.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Jack Robson]]
|1914. – 1922.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[John Chapman]]
|1921. – 1927.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Lal Hilditch]]
|1926. – 1927.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Herbert Bamlett]]
|1927. – 1931.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Walter Crickmer]]
|1931. – 1932. i 1937. – 1945.
|-
|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[Scott Duncan]]
|1932. – 1937.
|-
|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[Matt Busby|Sir Matt Busby]]
|1945. – 1969. i 1970. – 1971.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Wilf McGuinness]]
|1969. – 1970.
|-
|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20px]] [[Frank O'Farrell]]
|1971. – 1972.
|-
|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[Tommy Docherty]]
|1972. – 1977.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Dave Sexton]]
|1977. – 1981.
|-
|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] [[Ron Atkinson]]
|1981. – 1986.
|-
|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[Alex Ferguson|Sir Alex Ferguson]]
|1986. – 2013.
|-
|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px]] [[David Moyes]]
|2013. – 2014.
|-
|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|20px]] [[Ryan Giggs]] (privremeni)
|2014.
|-
|[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|20px]] [[Louis Van Gaal]]
|2014. – 2016.
|-
|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Jose Mourinho]]
|2016. – 2018.
|-
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|20px]] [[Ole Gunnar Solskjær]] (privremeni)
|2018. – 2021.
|-
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Ralf Rangnick]]
|2021. – 2022.
|-
|[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|20px]] [[Erik ten Hag]]
|2022. – ''danas''
|}
==Klupski rekordi==
*Najveća domaća pobjeda: '''10:0''' protiv [[R.S.C. Anderlecht|Anderlechta]], [[26. rujna]] [[1956.]]
*Najveća gostujuća pobjeda: '''8:1 protiv''' [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Foresta]], [[6. veljače]] [[1999.]]
*Najveći poraz: '''0:7''' protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]]a, [[10. travnja]] [[1926.]] / protiv [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]], [[27. prosinca]] [[1930.]] / protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton]]a, [[26. prosinca]] [[1931.]]; od inozemnih '''0:6''' protiv splitskog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]<ref>[http://hajduk.hr/?otvori=klub&kat=najvecepobjede HNK Hajduk Split] Najveće pobjede</ref>(za Hajduk je igrao [[Stojan Mamić]], brat izvršnog dopredsjednika Dinama Zdravka);<ref>[[Bernard Jurišić]]: [http://www.hrsport.net/vijesti/391613/nogomet-1-hnl/hajduk-usao-u-povijest-manchester-uniteda/ Hajduk ušao u povijest Manchester Uniteda], Sportnet, 12. veljače 2010.</ref> prije toga rekord je bio u Kupu pobjednika kupova protiv lisabonskog [[Sporting]]a '''0:5'''<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Hajduk/View/tabid/88/ID/47429/Hajduk--Manchester-United-60-1980-Vatromet-golova-na-startu.aspx Hajduk – Manchester United 6:0, 1980.: Vatromet golova na startu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228033954/http://www.dalmacijanews.com/Hajduk/View/tabid/88/ID/47429/Hajduk--Manchester-United-60-1980-Vatromet-golova-na-startu.aspx |date=28. prosinca 2011. }}, Dalmacijanews, preneseno iz Slobodne Dalmacije od 28. siječnja 1980.</ref>
*Najviša posjećenost: '''83.250''' protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]], Maine Road, [[7. siječnja]] [[1948.]]
*Najviše utakmica bez poraza: '''45''', od [[24. prosinca]] [[1998.]] do [[3. listopada]] [[1999.]]
*Najviše golova u sezoni: '''46''' – [[Denis Law]], 1963./64.
*Najviše postignutih golova u jednoj utakmici: '''6''' – [[Harold Halse]] protiv [[Swindon Town F.C.|Swindon Towna]], [[25. rujna]] [[1911.]] / [[George Best]] protiv ''Northampton Towna'', [[7. veljače]] [[1970.]]
*Najviše golova u europskim natjecanjima: '''38''' – [[Ruud van Nistelrooij]]
*Najviše plaćen transfer: '''57,6 milijun funta''' za [[Anthony Martial]]a, 2015./16. iz [[AS Monaco]]
*Najbrže postignut gol: '''15 sekunda''' – [[Ryan Giggs]] protiv [[Southampton F.C.|Southamptona]], [[18. studenog]] [[1995.]]
*Najbrže postignutih četiri gola: '''13 minuta''' – [[Ole Gunnar Solskjar]] protiv [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Foresta]], [[6. veljače]] [[1999.]]
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.manutd.com/ Službena stranica]
*[http://www.joinmust.org Službena stranica udruge navijača]
*[http://www.imusa.org/ Neovisna udruga navijača]
* [http://www.stretfordend.co.uk/menu.html Statistika Manchester Uniteda]
{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Sastav - Manchester United}}
{{Momčadi FA Premier Lige}}
{{Europsko udruženje klubova}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Engleski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
[[Kategorija:Nogomet u Manchesteru]]
opp8liphu0gg9qp1jkxd38gblf7eu1g
Valletta
0
39767
7087965
7039595
2024-12-13T22:16:02Z
Argo Navis
852
uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Europi|Svjetska baština u Europi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština na Malti|Svjetska baština na Malti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087965
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje
| ime = Valletta
| ime_genitiv =
| izvorno_ime = Il-Belt Valletta
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =
| slika_panorama = St Sebastian Curtain.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Pogled na Vallettu s mora
| slika_zastava = Flag of Valletta, Malta.svg
| slika_zastava_veličina = 100 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Valletta coa.svg
| slika_grb_veličina = 100 px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| nadimak = ''Superbissima'' (Najponosnija)
| geslo = ''Ċittà Umilissima'' (Grad skrušenosti)
| širina-stupnjevi = 35
| širina-minute = 53
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 14
| dužina-minute = 30
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Malta.svg|20 px]] [[Malta]]
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Alexiei Dingli
| stranka_vođe = PN
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 0,8 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2008.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 6.098
| stanovništvo_gustoća = 7.622,5 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 368.250
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica = [http://www.cityofvalletta.org/ cityofvalletta.org]
| slika_karta = Valletta-map.svg
| veličina_karte = 250 px
| opis_karte = Položaj Vallette na Malti
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =
}}
'''Valletta''' (kolokvijalno: ''Il Belt'' = "Grad") je glavni grad [[Malta|Malte]]. U Valletti se nalaze brojne znamenite građevine od 16. stoljeća naovamo koje su izgrađene za vrijeme kada su otokom vladali [[Ivanovci]]. Tako grad odiše umjetničkim stilovima kao što su: [[manirizam]], [[barok]] (dominantan), [[neoklasicizam]], ali i moderni [[funkcionalizam]] u područjima obnovljenima nakon stradanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Zbog tog bogatstva Valletta je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] još 1980. godine.
== Ime ==
Službeno ime koje je [[Ivanovci|Red svetog Ivana]] dao gradu bilo je ''Humillima Civitas Valletta'' – grad posvećen poniznosti, međutim zbog svojih bastiona i tvrđava, zajedno s ljepotom baroknih zgrada duž uzanih ulica, postao je poznat kao ''Superbissima'' – „Veličanstveni“ među vladajućim kućama Europe. Na malteškom on se uobičajeno naziva ''Il-Belt'', što jednostavno znači „Grad“.
== Povijest ==
Kamen temeljac grada Valletta postavio je Veliki majstor Reda svetog Ivana, [[Jean Parisot de la Valette]], [[28. ožujka]] [[1566.]] Red (koji je bio dugo upravljao gradom i otokom) odlučio je osnovati novi grad na poluotoku Scebberras odmah poslije okončanja velike opsade Malte, da bi učvrstio poziciju reda na Malti – „malteških vitezova“. Grad je projektirao Francesco Lapparelli, dok je najvažnije zgrade sagradio Gerolamo Cassar. Valletta je zato grad s mnogim zgradama iz 16. stoljeća i kasnije, ali najveći broj ih je izgrađen u vrijeme Vitezova svetog Ivana iz Jeruzalema (Vitezova hospitalaca ili Malteških vitezova).
Poslije vitezova i kratke vladavine [[Francuska|Francuza]], sljedeći period veće gradnje bio je za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vladavine. Vrata su proširena, zgrade rušene i ponovo zidane, kuće proširivane i instalirani uređaji za gradske potrebe. Međutim, čitav grad i njegova infrastruktura su oštećeni u zračnim napadina za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a veličanstvena zgrada opere, izgrađena u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] na ulazu u grad, srušena je. Grad ima brojne znamenite kafiće, mjesta za sastanke, restorane, banke, hotele i vladine zgrade. Postoje i javni vrtovi s kojih se pruža veličanstven pogled na Veliku luku i okolicu.
{{Široka slika|Valletta-view-from-sliema.jpg|900px|Panorama Vallette sa Sliema|600px}}
==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Grad Valletta
|slika = Malta 230915 Valletta 03.jpg
|godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)</small>
|vrst baštine =Kulturno dobro
|mjerilo = i, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 131
|država = {{Z+X|MLT}}
|karta = Malta
|karta-oznaka = Valletta
|oznaka-položaj =
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis =
}}
Poluotok Valletta, koje okružuju dvije prirodne luke, [[Marsamxett]] i Velika luka, je najveća luka na Malti, s dokovima na Marsi, terminalom za putničke brodove koji je nedavno sagrađen u Velikoj luci, duž starih gradskih zidina s prodavaonicama koje je sagradio Veliki majstor Pinto.
Grad ima nekoliko zgrada od izuzetne povijesne važnosti koje su danas na listi [[UNESCO]]-ove svjetske baštine:
* Konkatedrala [[Sveti Ivan Krstitelj|Svetog Ivana]], u kojoj se nalaze najveća djela [[Caravaggio|Caravaggia]]), je izgrađena 1572. godine (arhitekt maltežanin Gerolamo Cassar) kao samostanska crkva Ivanovaca, malteških vitezova.
* Palača ''Auberge de Castille et Leon'', bivša rezidencija malteških vitezova (koji su dolazili iz [[Kastilja|Kastilje]], [[Kraljevina León|Leona]] i [[Portugal]]a), a danas zgrada predsjednika vlade. Izvorno ju je izgradio malteški arhitekt Girolamo Cassar 1574. godine, a opsežno je obnovljena i modernizirana 1741. godine (Andrea Belli).
* Utvrđenja koja su vitezovi sazidali da bi zaštitili grad od napada sastoje se od brojnih [[bastion]]a, polubastiona, [[ravelin]]a i [[zid]]ina koji dosežu i do 100 metara visine.
* Palača Velikog majstora iz 1571. – 74. godine; danas sjedište Malteškog parlamenta i ured predsjednika Malte. Izvorno je izgrađena oko dva velika dvorišta kojima dominira skulptura [[Neptun]]a. Ima dva ulaza s prednje strane i jedan s Kraljičinog trga (''Piazza Regina''), zapadno od Nacionalne knjižnice. Njen arsenal, u stražnjem dijelu, posjeduje jednu od najboljih kolekcija srednjovjekovnog i renesansnog oružja u Europi.
* Nacionalni muzej umjetnosti; [[rokoko]] palača iz 1570ih i bivše sjedište zapovjednika britanske sredozemne flote od 1789. god.
* Kazalište Manoel (''Teatru Manwel'') je izgrađeno u samo deset mjeseci 1731. godine i jedno je od najstarijih operativnih kazališta u Europi.
* Hospital ''Sacra Infermeria'' iz 1574. god. je bilo jedno od najcjenjenijih u renesansi.
* [[Crkva Gospe od Pobjede u Valletti|Crkva Gospe od Pobjede]] bila je prva [[crkva]] na [[Malta|Malti]], koja je sagrađena u [[Valletta|Valletti]] nakon [[Osmanlije|turske]] opsade.
<gallery>
Slika:St-johns-co-cathedral-front.jpg|Oltar Konkatedrale sv. Ivana
Slika:Malta-Valletta-GrandMastersPalace1.jpg|Unutrašnjost Palače velikog meštra
Slika:Joseph Mallord William Turner - Malta.jpg|[[J. M. W. Turner]], ''Velika luka u Valletti'', Nacionalni muzej umjetnosti
Slika:Vallettaupperbarraccagardens.JPG|Park Donja Barrakka sa Spomenikom sjećanja
Datoteka:GrandHarbourValletta1801.jpg|Velika luka Vallette 1801. god.
</gallery>
== Stanovništvo ==
Stanovništvo Vallette je konstantno opadalo tijekom godina i danas ih ima tek trećina od nekadašnjeg broja. Ovaj proces se naročito ubrzao poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada se stanovništvo preselilo u okolna predgrađa, a sam grad je ostao centar trgovačkih i administrativnih aktivnosti Malte. Prema službenoj procjeni grad je 2005. godine imao je 7.048, a 2008. 6.098 stanovnika, što dokazuje trend opadanja populacije.
== Prijevoz ==
Javni prijevoz na Malti koristi autobuse i odvija se uglavnom na linijama ka i od Vallette, preko terminala koji se nalazi odmah do ulaza u grad. Promet u samom gradu je ograničen,a neke glavne ulice su potpuno pretvorene u pješačke zone.
== Kultura ==
Praznik Svetog Pavla iz Tarsa se proslavlja u Valletti [[10. veljače]], dok se praznici Svetog Dominika, [[Sveti Augustin|Svetog Augustina]] i [[Sveta Marija|Naše Gospe od Karmela]] slave tijekom cijele godine. Priređuje se i procesija [[Sveta Rita|Svete Rite]].
Valletta je poznata i po [[Valletta F.C.|istoimenom nogometnom klubu]], jednom od najboljih klubova na otoku.
{{commonscat}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/la_valette_capitale_de_l_ordre_de_malte.asp La Valette, malteškog reda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111214021751/http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/la_valette_capitale_de_l_ordre_de_malte.asp |date=14. prosinca 2011. }} napisao Alain Blondy, Profesor na sveučilištu Pariz IV-Sorbona.
* [http://www.visitmalta.com/en/what_to_see/wts_maltaspast/ wts_maltapast_valletta/wts_maltapast_valletta.html Turističke informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080305005928/http://www.visitmalta.com/en/what_to_see/wts_maltaspast/ |date=5. ožujka 2008. }}
* [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=131 Valletta kao mjesto svjetske baštine]
* [http://www.guidetomalta.net/valletta.htm Valletta - GuidetoMalta.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070530072244/http://www.guidetomalta.net/valletta.htm |date=30. svibnja 2007. }}
[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi na Malti]]
[[Kategorija:Svjetska baština na Malti]]
gq4cha3vi26jgic5mlmt0r48v4rsc26
Predložak:Nordijsko vijeće
10
40696
7088052
4058421
2024-12-14T00:59:15Z
Croxyz
205325
7088052
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Nordijsko vijeće
| naslov = [[Nordijsko vijeće]]
| grupa1 = Članice
| popis1 = [[Danska]] • [[Finska]] • [[Island]] • [[Norveška]] • [[Švedska]]
| grupa2 = Pridružene članice
| popis2 = [[Ålandski otoci]] • [[Farski otoci]] • [[Grenland]]
}}<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Skupni predlošci međunarodnih organizacija]]
</noinclude>
rh9c5e3ig9ez35udc11iuipp1jx8iuh
Round the bend
0
44919
7087943
7004176
2024-12-13T21:13:06Z
68.198.89.130
Uređujem ovu stranicu na Wikipediji jer ova emisija nije svoju prvu epizodu emitirala 1988., a posljednju epizodu 1989., zapravo je emitirala prvu epizodu 1989., a posljednju epizodu 1991.
7087943
wikitext
text/x-wiki
{{Infokvir TV serija|
| ime_serije = Round the Bend
| slika =
| natpis_pod_slikom =
| orig_naslov = Round the Bend
| format_serije = [[Crtani film|animirani]]/[[Komedija]]
| trajanje_epizode = 21 [[minuta]]
| autor = Patrick Gallagher,<br> Tony Husband,<br> Mark Rodgers
| glumci = <ul><li>Jon Glover
| država = [[Velika Britanija]]
| tv_kuća = [[Childern's ITV]]
| početak_serije = 1989
| kraj_serije = 1991
| broj_epizoda = 39
| u_hrv = Nije emitirano
|}}
'''Round the Bend''' (slobodno prevedeno kao '''Krug oko zavoja''') je [[Velika Britanija|britanska]] igrano-animirana dječja humoristična serija iz [[1988.]] koja je igrala 3 sezone prije nego što je navodno ukinuta zbog primjedbi aktivistice [[Mary Whitehouse]] da je politički nekorektna.
== Ekipa ==
Režija: John Henderson
Glasovi: Jon Glover ('''Doc Croc'''), Jonathan Kydd ('''Vince Vermin'''), Kate Robbins ('''Jemimah Wellington-Green''') i drugi.
== Radnja ==
Serija nema prave radnje - njen koncept je u formatu showa. U igranom dijelu, koji je sastavljen od lutaka, u kanalizaciji živi krokodil Doc Croc koji gledateljima drži uvodnu riječ i predstavlja emisiju, agirajući kao voditelj. Njegovi pomoćnici su 3 štakora; Luchetti Bruchetti koji stalno slika loše slike, Vince Vermin koji stalno priča loše šale, te ženski štakor Jemimah koja stalno neuspješno pokušava kroz kanalizaciju otići u zahod neke slavne ličnosti ne bi li dobila intervju. Tijekom trajanja emisija je emitirala i kratke animirane segmente koji su bili parodije nekih popularnih emisija i filmova, kao što su "He-Man", "Thundercats", "Care Bears", "Transformers", "[[Rambo]]", "[[James Bond]]" i druge.
== Zanimljivosti ==
*U 3 glazbena spota nastupili su glazbenici-lutke '''Michael Jackdung''', '''Kylie Manure''' i '''Jason Dungovan''', koji su parodije glazbenika kao što su [[Michael Jackson]], [[Kylie Minogue]] i [[Jason Donovan]].
*Segment "Povrće" je parodija na australsku seriju "Susjedi".
*Animirani junak He-Man je u parodiji prozvan Wee-Man.
*'''Thunderpants''', parodija u emisiji koja je izrugivala animiranu seriju "[[Thundercats]]", je istodobno i naziv igranog dječjeg filma snimljenog [[2002.]]
== Kritika ==
'''Round the Bend''' je jedna od izgubljenih TV emisija koja i danas ima velik broj poklonika. Iako se radi o dječjoj seriji, njen humor je vrlo subverzivan, zabavan i groteskan, vrlo blizak emisiji "[[Monty Python]]". Emisija se ruga i parodira druge dječje serije (u segmentu "Tommyeve čarobne hlače" dječak može putovati kroz vrijeme kada skine svoje hlače) i emisije ( "Star Trek" ) te i danas ima šarma, makar ne djeluje jednako svježe.
== Vanjske poveznice ==
*{{imdb naslov|id=0331398|naslov=Round the Bend}}
*[http://homepage.ntlworld.com/orgers/rtb/index.htm Unofficial fan page]
*[http://www.youtube.com/watch?v=uKkRgeNNrV0&search=round%20the%20bend Isječak iz epizode na youtube.com]
[[Kategorija:Animirane televizijske serije]]
hae4mpd9tdmfd0psvod7hq718qiwdj4
Latvijci
0
45719
7088188
6530884
2024-12-14T09:06:58Z
Labud222
324086
Veća dopuna
7088188
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}[[Datoteka:Russia ethnic.JPG|mini|Zemljovid 1898.]]
'''Latvijci''', '''Letonci''', '''Leti'''<ref>[[Oton Knezović]], ur. [[Josip Andrić]], ''Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918.'', Knjiga 478., Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1936., str. 16. {{Citat|Na zapadu su im bili susjedi Germani, na sjeveru Balti (Litavci, Leti i Prusi), na sjeveroistoku Čudi (Fini), na jugoistoku u crnomorskim stepama Irani (Skiti), a na jugu u Karpatima Tračani.|str. 16.}}</ref> ili '''Lotiši''',<ref>[[Juraj Križanić]], et al.; priredio [[Josip Badalić]], ''Hrvatska svjedočanstva o Rusiji'', Suvremena naklada, Zagreb, 1945., str. 596. {{Citat|Uz bijele moskovske drugarice od osam godina, tamo su veslali mali Mongoli i Tatari, Lotiši i Nijemci s Volge [...]|str. 596.}}</ref> narod u sjeveroistočnoj [[Europa|Europi]] s oko 2,27 milijuna pripadnika ([[2007.]]), od čega 1,245 milijuna u [[Latvija|Latviji]], pripadnici [[Baltički narodi|baltičke skupine naroda]], indoeuropske etnolingvističke porodice.
Latvijci govore [[latvijski jezik|latvijskim jezikom]]. Po vjeroispovijedi su oko dvije trećine [[protestantizam|protestanti]], a preko jedne četvrtine katolici.
U prošlosti su bili pod znatnim utjecajem finsko-ugarskih i ruskih plemena. Uz poljodjelstvo bave se stočarstvom, pčelarstvom i ribolovom. Naseljavaju mala raštrkana gospodarstva; drvene nastambe. Narodne pripovijetke i pjesme označavaju bogatstvo kulture.
== Povijest ==
Kad se pleme koje je govorilo [[Finski jezik|finskim jezikom]] poznato kao Livonci naselilo se među Latvijcima, promijenilo je i ime u "čistači šuma ", naziv koji su također koristili srednjovijekovni njemački i teutonski doseljenici za ove narode. Germanski doseljenici su starosjedioce nazivali "Letima" a naciju "Letland", nazvavši svoju koloniju Livonija ili Lifland.
[[Latinski jezik|Latinski]] oblik, ''Livonija'', postepeno se odnosio na cijeli teritorij današnje [[Latvija|Latvije]], kao i na [[Južna Estonija|južnu Estoniju]], koja je potpala pod minimalni germanski utjecaj. Latvijci i [[Litavci]] su jedini članovi baltičke grane [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Latvia - Baltic State, Soviet Union, Independence {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Latvia/History|access-date=2024-12-14|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
== Kultura ==
=== Utjecaji ===
Latvijci dijele zajednički jezik i imaju jedinstvenu kulturu sa tradicijama, praznicima, običajima i umjetnošću. Na kulturu i vjerske tradicije donekle su utjecale germanske, skandinavske i ruske tradicije. Latvijci imaju drevnu kulturu koja je arheološki datirana iz 3.000. godine prije nove ere. Latvijci su održavali značajne veze i trgovinu sa svojim susjedima. Prve indikacije o ljudskom stanovništvu na zemljištu moderne [[Latvija|Latvije]] arheološki datiraju iz [[9.000. p. n. e.]], što sugerira da su prvi doseljenici bili lovci koji su ostali skoro odmah nakon završetka [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]]. Kolonizatori sa juga su brzo stigli, tjerajući mnoge lovce na sjever dok su se polarne ledene kape topile dalje, ili na istok, u današnju [[Rusija|Rusiju]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]]. Rimski povjesničar Tacit spominje "Este", za koje se smatralo da su stanovnici modernih baltičkih zemalja, sugerirajući da su bili mirni i gostoljubivi ljudi. Latvijski narodi su ostali relativno neometani sve dok papinska intervencija preko germanskog [[Teutonski red|teutonskog reda]] nije kolonizirala Kurlandiju, počevši od prve polovine [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Papskim dekretima je Teutonskom redu naređeno da širi "Božju riječ" i evanđelje [[Kršćanstvo|kršćanstva]] širom "neciviliziranih" "paganskih zemalja". Iako su ovi pokušaji kršćanizacije stanovništva propali, a Teutonski red se na kraju preselio na jug, u regiju kasnije poznatu kao [[Istočna Pruska]].
[[Jugoistočna Latvija]] ([[Latgalija]]), zbog relativno velike etničke ruske populacije, zadržala je veliki ruski utjecaj.
=== Jezik ===
Jezik predaka Latvijaca, [[latvijski]], se pojavio kao poseban jezik u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Dio je posebne lingvističke grane [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] i [[Baltički jezici|baltičkih jezika]].
Još jedan značajan jezik Latvije je skoro izumrli [[livonski jezik]] baltičko-finske podgrane uralske jezičke obitelji, koji uživa zakonsku zaštitu. Latgalski jezik (dijalekt latvijskog) je također zaštićen latvijskim zakonom kao povijesna varijanta [[Latvijski jezik|latvijskog jezika]].
== Povezani članci ==
* [[Litavci]]
* [[Prusi]] ([[pruski jezik]])
* [[Estonci]] ([[Esti]])
== Izvori i literatura ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Baltički narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Litve]]
[[Kategorija:Etničke grupe Latvije|*]]
t6kr3tl0kmjii2tc03h3u0gkb667r2b
7088237
7088188
2024-12-14T11:48:15Z
Labud222
324086
Dodan izvor
7088237
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}[[Datoteka:Russia ethnic.JPG|mini|Zemljovid 1898.]]
'''Latvijci''', '''Letonci''', '''Leti'''<ref>[[Oton Knezović]], ur. [[Josip Andrić]], ''Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918.'', Knjiga 478., Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1936., str. 16. {{Citat|Na zapadu su im bili susjedi Germani, na sjeveru Balti (Litavci, Leti i Prusi), na sjeveroistoku Čudi (Fini), na jugoistoku u crnomorskim stepama Irani (Skiti), a na jugu u Karpatima Tračani.|str. 16.}}</ref> ili '''Lotiši''',<ref>[[Juraj Križanić]], et al.; priredio [[Josip Badalić]], ''Hrvatska svjedočanstva o Rusiji'', Suvremena naklada, Zagreb, 1945., str. 596. {{Citat|Uz bijele moskovske drugarice od osam godina, tamo su veslali mali Mongoli i Tatari, Lotiši i Nijemci s Volge [...]|str. 596.}}</ref> narod u sjeveroistočnoj [[Europa|Europi]] s oko 2,27 milijuna pripadnika ([[2007.]]), od čega 1,245 milijuna u [[Latvija|Latviji]], pripadnici [[Baltički narodi|baltičke skupine naroda]], indoeuropske etnolingvističke porodice.
Latvijci govore [[latvijski jezik|latvijskim jezikom]]. Po vjeroispovijedi su oko dvije trećine [[protestantizam|protestanti]], a preko jedne četvrtine katolici.
U prošlosti su bili pod znatnim utjecajem finsko-ugarskih i ruskih plemena. Uz poljodjelstvo bave se stočarstvom, pčelarstvom i ribolovom. Naseljavaju mala raštrkana gospodarstva; drvene nastambe. Narodne pripovijetke i pjesme označavaju bogatstvo kulture.
== Povijest ==
Kad se pleme koje je govorilo [[Finski jezik|finskim jezikom]] poznato kao Livonci naselilo se među Latvijcima, promijenilo je i ime u "čistači šuma ", naziv koji su također koristili srednjovijekovni njemački i teutonski doseljenici za ove narode. Germanski doseljenici su starosjedioce nazivali "Letima" a naciju "Letland", nazvavši svoju koloniju Livonija ili Lifland.
[[Latinski jezik|Latinski]] oblik, ''Livonija'', postepeno se odnosio na cijeli teritorij današnje [[Latvija|Latvije]], kao i na [[Južna Estonija|južnu Estoniju]], koja je potpala pod minimalni germanski utjecaj. Latvijci i [[Litavci]] su jedini članovi baltičke grane [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Latvia - Baltic State, Soviet Union, Independence {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Latvia/History|access-date=2024-12-14|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
== Kultura ==
=== Utjecaji ===
Latvijci dijele zajednički jezik i imaju jedinstvenu kulturu sa tradicijama, praznicima, običajima i umjetnošću. Na kulturu i vjerske tradicije donekle su utjecale germanske, skandinavske i ruske tradicije. Latvijci imaju drevnu kulturu koja je arheološki datirana iz 3.000. godine prije nove ere. Latvijci su održavali značajne veze i trgovinu sa svojim susjedima. Prve indikacije o ljudskom stanovništvu na zemljištu moderne [[Latvija|Latvije]] arheološki datiraju iz [[9.000. p. n. e.]], što sugerira da su prvi doseljenici bili lovci koji su ostali skoro odmah nakon završetka [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]]. Kolonizatori sa juga su brzo stigli, tjerajući mnoge lovce na sjever dok su se polarne ledene kape topile dalje, ili na istok, u današnju [[Rusija|Rusiju]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]]. Rimski povjesničar Tacit spominje "Este", za koje se smatralo da su stanovnici modernih baltičkih zemalja, sugerirajući da su bili mirni i gostoljubivi ljudi. Latvijski narodi su ostali relativno neometani sve dok papinska intervencija preko germanskog [[Teutonski red|teutonskog reda]] nije kolonizirala Kurlandiju, počevši od prve polovine [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Papskim dekretima je Teutonskom redu naređeno da širi "Božju riječ" i evanđelje [[Kršćanstvo|kršćanstva]] širom "neciviliziranih" "paganskih zemalja". Iako su ovi pokušaji kršćanizacije stanovništva propali, a Teutonski red se na kraju preselio na jug, u regiju kasnije poznatu kao [[Istočna Pruska]].
[[Jugoistočna Latvija]] ([[Latgalija]]), zbog relativno velike etničke ruske populacije, zadržala je veliki ruski utjecaj.
=== Jezik ===
Jezik predaka Latvijaca, [[latvijski]], se pojavio kao poseban jezik u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]<ref>{{Citiranje weba|date=2012-04-24|title=The Early History of Latvian Books - Nicholas Viksnins|url=https://web.archive.org/web/20120424153605/http://www.lituanus.org/1973/73_3_02.htm|access-date=2024-12-14|website=web.archive.org}}</ref>. Dio je posebne lingvističke grane [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] i [[Baltički jezici|baltičkih jezika]].
Još jedan značajan jezik Latvije je skoro izumrli [[livonski jezik]] baltičko-finske podgrane uralske jezičke obitelji, koji uživa zakonsku zaštitu. Latgalski jezik (dijalekt latvijskog) je također zaštićen latvijskim zakonom kao povijesna varijanta [[Latvijski jezik|latvijskog jezika]].
== Povezani članci ==
* [[Litavci]]
* [[Prusi]] ([[pruski jezik]])
* [[Estonci]] ([[Esti]])
== Izvori i literatura ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Baltički narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Litve]]
[[Kategorija:Etničke grupe Latvije|*]]
h9k84tb0xvcmct94u6ralq9pqlwfarh
Andrij Ševčenko
0
49332
7088242
6844678
2024-12-14T11:56:34Z
KWiki
94311
/* Odličja */
7088242
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Andrij Ševčenko
| slika = [[Datoteka:Andriy Shevchenko Nike Clash Collection.JPG|250px]]
| opis slike = Ševčenko u [[2012.]] godini.
| puno ime = Andrij Mykolajovyč Ševčenko
| visina = 183 cm
| nadimak = ''Ševa''
| datum rođenja = [[29. rujna]] [[1976.]]
| mjesto rođenja = [[Kijev]]
| država = {{Z+X|UKR}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = {{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]]
| broj u klubu =
| pozicija = trener (kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]])
| mlade godine = 1986. – 1994.
| juniorski klubovi = [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
| godina = 1994. – 1999.<br />1999. – 2006.</br />2006. – 2008.<br />2008. – 2009.<br/>2009. – 2012.
| profesionalni klubovi = [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]<br /> [[A.C. Milan|Milan]]<br />[[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br />→ [[A.C. Milan|Milan]] (posudba)<br />[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
| nastupi(golovi) = {{0}}117 {{0}}{{0}}(60)<br />{{0}}208 {{0}}(127)<br />{{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}(23)
| godine u reprezentaciji = 1994.–1995.<br />1994.–1995.<br />1995.–2012.
| reprezentacija = {{Z|UKR}} Ukrajina do 18<br />{{Z|UKR}} Ukrajina do 21<br />{{NogRep|UKR}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}{{0}}79 {{0}}{{0}}(36)
| godine treniranja = 2012. – 2016.<br />2016. – 2021.<br />2021. – 2022.
| klubovi = {{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] (pom. trener)<br />{{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]]<br />[[Genoa CFC|Genoa]]
| napomena =
| ažurirano = 20. rujna 2023.
}}
'''Andrij Mykolajovyč Ševčenko''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Андрій Миколайович Шевченко, nadimak "Ševa", [[Dvirkivščyna]], [[29. rujna]] [[1976.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je bez kluba. Ševčenko je do [[svibanj|svibnja]] [[2006.]] bio član [[AC Milan]]a kada je potpisao za [[london]]ski [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Međutim, u Chelseaju nije bio u formi u kakvoj je bio u Milanu, te se nikako nije mogao izboriti za mjesto u prvoj postavi, pa se u kolovozu 2008. vraća u [[AC Milan|Milan]].
Nakon povratka s posudbe iz [[AC Milan|Milana]], dana [[28. kolovoza]] potpisao je dvogodišnji ugovor za matični klub [[Dinamo Kijev]]. U prvoj utakmici nakon povratka postigao je pogodak protiv [[Metalurg Donjeck|FC Metalurga]] u pobjedi 3:1, ostvarenoj [[31. kolovoza]] [[2009.]]
Ševčenko je u djetinjstvu bavio [[boks]]om, no bio je prisiljen preći na [[nogomet]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[kijev]]skom [[Dinamo Kijev|Dinamu]] gdje je bio do [[1999.]] Tada je potpisao za [[AC Milan]] gdje je ostao sve do [[2006.]]
Za [[Europski nogometaš godine|Europskog nogometaša godine]] izabran je [[2004.]]
Za reprezentaciju je nastupio 69 puta i postigao je 31 gol.
== Karijera ==
*[[FK Dinamo Kijev]] ([[1994.]] – [[1999.]])
*[[A.C. Milan]] ([[1999.]] – svibanj [[2006.]])
*[[Chelsea F.C.]] (svibanj [[2006.]] – [[2008.]])
*[[A.C. Milan]] ([[2008.]] – [[2009.]]
*[[FK Dinamo Kijev]] ([[2009.]] – [[2012.]])
== Odličja ==
{{commons}}
*[[Supercoppa Italia]]: [[2004.]]
*[[Europski Superkup]]: [[2004.]]
*[[Serie A]]: [[2004.]]
*[[Liga prvaka UEFA]]: [[2003.]]
*[[Coppa Italia]]: [[2003.]]
*[[Ukrajinska Premier liga]]: [[1995.]], [[1996.]], [[1997.]], [[1998.]], [[1999.]]
*[[Ukrajinski nogometni kup]]: [[1996.]], [[1998.]]
*Najbolji strijelac Ukrajinske prve lige: [[1999.]]
*Najbolji strijelac Serie A: [[2000.]], [[2004.]]
{{Mrva-biog-nogomet-ukrajina}}
{{Navigacije
|naslov=Andrij Ševčenko – sastavi i nagrade
| popis=
{{Sastav Ukrajina 2006 SP}}
{{Sastav Ukrajina 2020. EP}}
{{FIFA 100}}
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Dobitnici nagrade Golden Foot}}
{{Kuća slavnih talijanskog nogometa}}
}}
{{GLAVNIRASPORED:Ševčenko, Andrij}}
[[Kategorija:Ukrajinski nogometaši]]
[[Kategorija:Ukrajinski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva]]
[[Kategorija:Nogometaši A.C. Milana]]
ag697ktr9tjd10ljyxpwsc2vxn07pze
Cristiano Ronaldo
0
51764
7088077
6986034
2024-12-14T01:11:12Z
Croxyz
205325
7088077
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Cristiano Ronaldo
| slika = [[Datoteka:Cristiano Ronaldo playing for Al Nassr FC against Persepolis, September 2023 (cropped).jpg|250px]]
| opis slike = Ronaldo u dresu [[Al Nassr FC|Al Nassra]] u rujnu [[2023.]] godine
| država = {{Z+X|POR}}
| puno ime = Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro
| nadimak = ''CR7''
| datum rođenja = [[5. veljače]] [[1985.]]
| mjesto rođenja = [[Funchal]]
| država rođenja = [[Portugal]]
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| visina = 187 cm
| težina = 86 kg
| trenutačni klub = [[Al Nassr FC|Al Nassr]]
| broj u klubu = 7
| pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]]
| ugovor =
| mlade godine = [[1993.]] – [[1995.]]<br/>[[1995.]] – [[1997.]]<br/>[[1997.]] – [[2001.]]
| juniorski klubovi = [[C.F. Andorinha|Andorinha]]<br/>[[C.D. Nacional|Nacional]]<br/>[[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Lisabon]]
| godina = [[2002.]] – [[2003.]]<br/>[[2002.]] – [[2003.]]<br/>[[2003.]] – [[2009.]]<br />[[2009.]] – [[2018.]]<br />[[2018.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2023.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Lisabon B]]<br/>[[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Lisabon]]<br/>[[Manchester United F.C.|Manchester United]]<br />[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]<br />[[Juventus F.C.|Juventus]] <br> [[Manchester United F.C.|Manchester United]] <br> [[Al Nassr FC|Al Nassr]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}196 {{0}}{{0}}(84)<br />{{0}}292 {{0}}(311)<!-- samo nastupi i golovi u prvenstvenim utakmicama --><br/>{{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}(81) <br> {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(19) <br> {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(49)<!---treba ažurirati datum nakon svake utakmice--->
| godine u reprezentaciji = [[2001.]]<br/>[[2001.]] – [[2002.]]<br/>[[2003.]]<br/>[[2002.]] – [[2003.]]<br/>[[2004.]]<br/>[[2003.]] – ''danas''
| reprezentacija = {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 15 godina|Portugal do 15]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 17 godina|Portugal do 17]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 20 godina|Portugal do 20]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 21 godine|Portugal do 21]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 23 godine|Portugal do 23]]<br />{{NogRep|POR}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(7)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}212 {{0}}(130)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| napomena =
| ažurirano = 6. srpnja 2024.
}}
'''Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro''' ([[Funchal]], [[5. veljače]] [[1985.]]), poznatiji kao '''Cristiano Ronaldo''', [[portugal]]ski je [[nogometaš]]. Trenutačno igra za [[Saudijska Arabija|saudijski]] klub [[Al Nassr FC|Al Nassr]]. Reprezentativac je i kapetan [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] te peterostruki dobitnik [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] i [[FIFA-in nogometaš godine|FIFA-ine nagrade za nogometaša godine]] za [[2008.]], [[2013.]], [[2014.]], [[2016.]] i [[2017.]] godinu.
Četiri puta je osvajao nagradu za najboljeg strijelca godine – Zlatnu kopačku.
Kao mladić počeo je u malom klubu [[C.F. Andorinha|Andorinha]], gdje je igrao dvije godine da bi [[1995.]] godine otišao u [[C.D. Nacional|Nacional]]. Godine [[1997.]] Ronaldo je stigao u redove portugalskog giganta [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sportinga]], da bi [[2003.]] godine njegov talent primijetio trener [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] [[Alex Ferguson]], tako da Ronaldo sa samo 18 godina odlazi na [[Velika Britanija|Otok]] u transferu vrijednom 12,24 milijuna [[Britanska funta|funta]]. U narednoj sezoni osvojio je i svoj prvi trofej, [[FA kup]], a s [[Portugalska nogometna reprezentacija|reprezentacijom Portugala]] nastupio je u finalu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004.]] godine. Na tom turniru je postigao i svoj prvi pogodak za izabranu vrstu.
Godine [[2008.]] Ronaldo je s Manchester Unitedom osvojio [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]].
Zabio je gol u finalu te je proglašen igračem turnira iako je u istom finalu promašio jedanaesterac. Također je s 8 pogodaka te godine bio najbolji strijelac ovog natjecanja. Iste godine je osvojio nagradu za [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inog igrača godine]]. [[Johan Cruyff]] je izjavio da su [[George Best]] i [[Denis Law]] bili odlični igrači Manchester Uniteda, ali da je Ronaldo bolji od obadvojice.<ref>[http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=49967§ionid=3510211 Izjava Johana Cruyffa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228074024/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=49967§ionid=3510211 |date=28. veljače 2009. }}, presstv.ir, preuzeto 2. travnja 2008.</ref>
Peterostruki je osvajač Lige prvaka te peterostruki najbolji strijelac 2008., 2014., 2016., 2017. i 2018. godine.
Najbolji je strijelac [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] u povijesti, te najbolji strijelac Liga petice, odnosno prvi nogometaš koji je došao do brojke od 400 golova.
Prvi je i jedini igrač koji je bio strijelac na osam međunarodnih natjecanja zaredom.
Te također, uz [[Zlatan Ibrahimović|Zlatana Ibrahimovića]] jedini nogometaš koji je postigao gol u svakoj minuti utakmice.
Postao je i prvi igrač u povijesti, uz legendarnog [[Alfredo Di Stéfano|Alfreda Di Stéfana]] koji se upisao u strijelce na 6 uzastopnih [[El Clásico|El Clásica]], odnosno nije bilo te utakmice bez njegovog gola.
Portugalski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] godine popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazi Ronaldo.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=8. lipnja 2016. |preuzeto=8. lipnja 2016.}} </ref>
Uz Cristiana Ronalda vežemo još nekoliko zanimljivosti:
2016.godine potpisao je doživotni ugovor s [[Nike, Inc.|Nikeom]] te se tako procjenjuje prvim milijarderom među nogometašima.
Poznat je i po brojnim humanitarnim donacijama od Nepala do Hrvatske.
Jedna od najpoznatijih donacija bila je [[2013.]] godine kada je u Londonu prodao svoju Zlatnu kopačku osvojenu [[2012.]] godine te novac od prodaje donirao palestinskoj bolesnoj djeci.
== Reprezentativna karijera ==
==== Pogodci za reprezentaciju ====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[12. lipnja]] [[2004.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|GRČ}} || '''1''' : 2 || 1 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]]
|-
| 2. || [[30. lipnja]] [[2004.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|NIZ}} || '''1''' : 0 || 2 : 1 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]]
|-
| 3. || [[4. rujna]] [[2004.]] || [[Stadion Skonta]], [[Riga]], [[Latvija]] || {{NogRep|LAT}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 4. || [[8. rujna]] [[2004.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|EST}} || '''1''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 5. || [[13. listopada]] [[2004.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|RUS}} || '''2''' : 0 || 7 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 6. || [[13. listopada]] [[2004.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|RUS}} || '''4''' : 0 || 7 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 7. || [[17. studenoga]] [[2004.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 8. || [[4. lipnja]] [[2005.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|SLK}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 9. || [[8. lipnja]] [[2005.]] || [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]], [[Estonija]] || {{NogRep|EST}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 10. || [[1. ožujka]] [[2006.]] || [[Esprit Arena]], [[Düsseldorf]], [[Njemačka]] || {{NogRep|SAU}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 11. || [[1. ožujka]] [[2006.]] || [[Esprit Arena]], [[Düsseldorf]], [[Njemačka]] || {{NogRep|SAU}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 12. || [[17. lipnja]] [[2006.]] || [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt]], [[Njemačka]] || {{NogRep|IRN}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 13. || [[7. listopada]] [[2006.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|AZE}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 14. || [[7. listopada]] [[2006.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|AZE}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 15. || [[15. studenoga]] [[2006.]] || [[Estádio Cidade de Coimbra]], [[Coimbra]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAZ}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 16. || [[24. ožujka]] [[2007.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BEL}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 17. || [[24. ožujka]] [[2007.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BEL}} || '''4''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 18. || [[22. kolovoza]] [[2007.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''1''' : 1 || 1 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 19. || [[8. rujna]] [[2007.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|POLJ}} || '''2''' : 1 || 2 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 20. || [[17. listopada]] [[2007.]] || [[Almaty Central Stadium]], [[Almati]], [[Kazahstan]] || {{NogRep|KAZ}} || '''2''' : 0 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 21. || [[11. lipnja]] [[2008.]] || [[Stade de Genève]], [[Ženeva]], [[Švicarska]] || {{NogRep|ČEŠ}} || '''2''' : 1 || 3 : 1 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 22. || [[11. veljače]] [[2009.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|FIN}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 23. || [[21. lipnja]] [[2010.]] || [[Green Point Stadium]], [[Cape Town]], [[Južnoafrička Republika|JAR]] || {{NogRep|SJKOR}} || '''6''' : 0 || 7 : 0 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP 2010.]]
|-
| 24. || [[8. listopada]] [[2010.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|DAN}} || '''3''' : 1 || 3 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 25. || [[12. listopada]] [[2010.]] || [[Laugardalsvöllur]], [[Reykjavik]], [[Island]] || {{NogRep|ISL}} || '''1''' : 0 || 3 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 26. || [[9. veljače]] [[2011.]] || [[Stade de Genève]], [[Ženeva]], [[Švicarska]] || {{NogRep|ARG}} || '''1''' : 1 || 1 : 2 ||Prijateljska utakmica
|-
| 27. || [[10. kolovoza]] [[2011.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 28. || [[2. rujna]] [[2011.]] || [[GSP Stadium]], [[Nikozija]], [[Cipar]] || {{NogRep|CIP}} || '''1''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 29. || [[2. rujna]] [[2011.]] || [[GSP Stadium]], [[Nikozija]], [[Cipar]] || {{NogRep|CIP}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 30. || [[11. listopada]] [[2011.]] || [[Parken stadion]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] || {{NogRep|DAN}} || '''1''' : 2 || 1 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 31. || [[15. studenoga]] [[2011.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BIH}} || '''1''' : 0 || 6 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 32. || [[15. studenoga]] [[2011.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BIH}} || '''3''' : 1 || 6 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 33. || [[17. lipnja]] [[2012.]] || [[Stadion Metalist]], [[Harkiv]], [[Ukrajina]] || {{NogRep|NIZ}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 34. || [[17. lipnja]] [[2012.]] || [[Stadion Metalist]], [[Harkiv]], [[Ukrajina]] || {{NogRep|NIZ}} || '''2''' : 1 || 2 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 35. || [[21. lipnja]] [[2012.]] || [[Nacionalni stadion u Varšavi]], [[Varšava]], [[Poljska]] || {{NogRep|ČEŠ}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 36. || [[15. kolovoza]] [[2012.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|PAN}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 37. || [[7. rujna]] [[2012.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 38. || [[6. veljače]] [[2013.]] || [[Estádio D. Afonso Henriques]], [[Guimarães]], [[Portugal]] || {{NogRep|EKV}} || '''1''' : 1 || 2 : 3 ||Prijateljska utakmica
|-
| 39. || [[10. lipnja]] [[2013.]] || [[Stade de Genève]], [[Ženeva]], [[Švicarska]] || {{NogRep|HRV}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 40. || [[14. kolovoza]] [[2013.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|NIZ}} || '''1''' : 1 || 1 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 41. || [[6. rujna]] [[2013.]] || [[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] || {{NogRep|SJI}} || '''2''' : 2 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 42. || [[6. rujna]] [[2013.]] || [[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] || {{NogRep|SJI}} || '''3''' : 2 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 43. || [[6. rujna]] [[2013.]] || [[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] || {{NogRep|SJI}} || '''4''' : 2 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 44. || [[15. studenoga]] [[2013.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 45. || [[19. studenoga]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 46. || [[19. studenoga]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''2''' : 2 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 47. || [[19. studenoga]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''3''' : 2 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 48. || [[5. ožujka]] [[2014.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAM}} || '''1''' : 0 || 5 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 49. || [[5. ožujka]] [[2014.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAM}} || '''5''' : 1 || 5 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 50. || [[26. lipnja]] [[2014.]] || [[Estádio Mané Garrincha]], [[Brasilia]], [[Brazil]] || {{NogRep|GAN}} || '''2''' : 1 || 2 : 1 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 51. || [[14. listopada]] [[2014.]] || [[Parken stadion]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] || {{NogRep|DAN}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 52. || [[14. studenoga]] [[2014.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|ARM}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 53. || [[13. lipnja]] [[2015.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''1''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 54. || [[13. lipnja]] [[2015.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''2''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 55. || [[13. lipnja]] [[2015.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''3''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 56. || [[29. ožujka]] [[2016.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|BEL}} || '''2''' : 0 || 2 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 57. || [[8. lipnja]] [[2016.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|EST}} || '''1''' : 0 || 7 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 58. || [[8. lipnja]] [[2016.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|EST}} || '''3''' : 0 || 7 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 59. || [[22. lipnja]] [[2016.]] || [[Parc Olympique Lyonnais]], [[Lyon]], [[Francuska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''2''' : 2 || 3 : 3 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 60. || [[22. lipnja]] [[2016.]] || [[Parc Olympique Lyonnais]], [[Lyon]], [[Francuska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''3''' : 3 || 3 : 3 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 61. || [[6. srpnja]] [[2016.]] || [[Parc Olympique Lyonnais]], [[Lyon]], [[Francuska]] || {{NogRep|WAL}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 62. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''1''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 63. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''2''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 64. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''4''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 65. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''5''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 66. || [[10. listopada]] [[2016.]] || [[Tórsvøllur]], [[Tórshavn]], [[Farski otoci]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih otoci]] || '''4''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 67. || [[13. studenoga]] [[2016.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LAT}} || '''1''' : 0 || 4 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 68. || [[13. studenoga]] [[2016.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LAT}} || '''3''' : 1 || 4 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 69. || [[25. ožujka]] [[2017.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 70. || [[25. ožujka]] [[2017.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 71. || [[28. ožujka]] [[2017.]] || [[Estádio dos Barreiros]], [[Funchal]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 2 : 3 ||Prijateljska utakmica
|-
| 72. || [[9. lipnja]] [[2017.]] || [[Stadion Skonta]], [[Riga]], [[Latvija]] || {{NogRep|LAT}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 73. || [[9. lipnja]] [[2017.]] || [[Stadion Skonta]], [[Riga]], [[Latvija]] || {{NogRep|LAT}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 74. || [[21. lipnja]] [[2017.]] || [[Spartak Arena]], [[Moskva]], [[Rusija]] || {{NogRep|RUS}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||[[FIFA Konfederacijski kup 2017.]]
|-
| 75. || [[24. lipnja]] [[2017.]] || [[Stadion Krestovskij]], [[Sankt-Peterburg]], [[Rusija]] || {{NogRep|NZL}} || '''1''' : 0 || 4 : 0 ||[[FIFA Konfederacijski kup 2017.]]
|-
| 76. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih otoci]] || '''1''' : 0 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 77. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih otoci]] || '''2''' : 0 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 78. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih otoci]] || '''4''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 79. || [[7. listopada]] [[2017.]] || [[Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]], [[Andora]] || {{NogRep|AND}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 80. || [[23. ožujka]] [[2018.]] || [[Letzigrund]], [[Zürich]], [[Švicarska]] || {{NogRep|EGI}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 81. || [[23. ožujka]] [[2018.]] || [[Letzigrund]], [[Zürich]], [[Švicarska]] || {{NogRep|EGI}} || '''2''' : 1 || 2 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 82. || [[15. lipnja]] [[2018.]] || [[Olimpijski stadion Fišt]], [[Soči]], [[Rusija]] || {{NogRep|ŠPA}} || '''1''' : 0 || 3 : 3 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 83. || [[15. lipnja]] [[2018.]] || [[Olimpijski stadion Fišt]], [[Soči]], [[Rusija]] || {{NogRep|ŠPA}} || '''2''' : 1 || 3 : 3 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 84. || [[15. lipnja]] [[2018.]] || [[Olimpijski stadion Fišt]], [[Soči]], [[Rusija]] || {{NogRep|ŠPA}} || '''3''' : 3 || 3 : 3 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 85. || [[20. lipnja]] [[2018.]] || [[Stadion Lužnjiki]], [[Moskva]], [[Rusija]] || {{NogRep|MAR}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 86. || [[5. lipnja]] [[2019.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''1''' : 0 || 3 : 1 ||[[UEFA Liga nacija 2018./19.|Liga nacija 2018./19.]]
|-
| 87. || [[5. lipnja]] [[2019.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''2''' : 1 || 3 : 1 ||[[UEFA Liga nacija 2018./19.|Liga nacija 2018./19.]]
|-
| 88. || [[5. lipnja]] [[2019.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''3''' : 1 || 3 : 1 ||[[UEFA Liga nacija 2018./19.|Liga nacija 2018./19.]]
|-
| 89. || [[7. rujna]] [[2019.]] || [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]], [[Beograd]], [[Srbija]] || {{NogRep|SRB}} || '''3''' : 1 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 90. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''1''' : 0 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 91. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''2''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 92. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''3''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 93. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''4''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 94. || [[11. listopada]] [[2019.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 95. || [[14. listopada]] [[2019.]] || [[Olimpijski stadion u Kijevu|NSK Olimpijskij]], [[Kijev]], [[Ukrajina]] || {{NogRep|UKR}} || '''1''' : 0 || 1 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 96. || [[14. studenoga]] [[2019.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIT}} || '''1''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 97. || [[14. studenoga]] [[2019.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIT}} || '''2''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 98. || [[14. studenoga]] [[2019.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIT}} || '''6''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 99. || [[17. studenoga]] [[2019.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 100. || [[8. rujna]] [[2020.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Liga nacija 2020./21.]]
|-
| 101. || [[8. rujna]] [[2020.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Liga nacija 2020./21.]]
|-
| 102. || [[11. studenoga]] [[2020.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''6''' : 0 || 7 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 103. || [[30. ožujka]] [[2021.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 1 || 3 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 104. || [[9. lipnja]] [[2021.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|IZR}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 105. || [[15. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 106. || [[15. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 107. || [[19. lipnja]] [[2021.]] || [[Allianz Arena]], [[München]], [[Njemačka]] || {{NogRep|NJE}} || '''1''' : 0 || 2 : 4 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 108. || [[23. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|FRA}} || '''1''' : 0 || 2 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 109. || [[23. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|FRA}} || '''2''' : 2 || 2 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 110. || [[1. rujna]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|IRS}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 111. || [[1. rujna]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|IRS}} || '''2''' : 1 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 112. || [[9. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAT}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 113. || [[12. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''1''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 114. || [[12. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 115. || [[12. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''5''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 116. || [[5. lipnja]] [[2022.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Liga nacija 2022./23.]]
|-
| 117. || [[5. lipnja]] [[2022.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''3''' : 0 || 4 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Liga nacija 2022./23.]]
|-
| 118. || [[24. studenoga]] [[2022.]] || [[Stadion 974]], [[Doha]], [[Katar]] || {{NogRep|GAN}} || '''1''' : 0 || 3 : 2 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 119. || [[23. ožujka]] [[2023.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIH}} || '''3''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 120. || [[23. ožujka]] [[2023.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIH}} || '''4''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 121. || [[26. ožujka]] [[2023.]] || [[Stade de Luxembourg]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''1''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 122. || [[26. ožujka]] [[2023.]] || [[Stade de Luxembourg]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''4''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 123. || [[20. lipnja]] [[2023.]] || [[Laugardalsvöllur]], [[Reykjavik]], [[Island]] || {{NogRep|ISL}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 124. || [[13. listopada]] [[2023.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|SLK}} || '''2''' : 0 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 125. || [[13. listopada]] [[2023.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|SLK}} || '''3''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 126. || [[16. listopada]] [[2023.]] || [[Stadion Bilino polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || {{NogRep|BIH}} || '''1''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 127. || [[16. listopada]] [[2023.]] || [[Stadion Bilino polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || {{NogRep|BIH}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 128. || [[16. studenoga]] [[2023.]] || [[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]], [[Lihtenštajn]] || {{NogRep|LIH}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
|}
== Trofeji ==
=== Manchester United ===
* [[FA Premier liga]] '''(3)''': [[FA Premier liga 2006./07.|2006./07.]], [[FA Premier liga 2007./08.|2007./08.]], [[FA Premier liga 2008./09.|2008./09.]]
* [[FA kup]] '''(1)''': [[FA kup 2003./04.|2003./04.]]
* [[Engleski Liga kup]] '''(2)''': [[Engleski Liga kup 2005./06.|2005./06.]], [[Engleski Liga kup 2008./09.|2008./09.]]
* [[FA Community Shield]] '''(1)''': [[FA Community Shield 2007.|2007.]]
* [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''(1)''' : [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]]
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(1)''' : [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2008.|2008.]]
=== Real Madrid ===
* [[La Liga]] '''(2)''': [[La Liga 2011./12.|2011./12.]], [[La Liga 2016./17.|2016./17.]]
* [[Kup kralja]] '''(2)''': [[Kup kralja 2010./11.|2010./11.]], [[Kup kralja 2013./14.|2013./14.]]
* [[Supercopa de España|Španjolski superkup]] '''(2)''': [[Supercopa de España 2012.|2012.]], [[Supercopa de España 2017.|2017.]]
* [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''(4)''': [[UEFA Liga prvaka 2013./14.|2013./14.]], [[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]], [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]], [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]]
* [[UEFA Superkup]] '''(2)''' : [[UEFA Superkup 2014.|2014.]], [[UEFA Superkup 2017.|2017.]]
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(3)''' : [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017.]]
=== Juventus ===
* [[Serie A]] '''(2)''': [[Serie A 2018./19.|2018./19.]], [[Serie A 2019./20.|2019./20.]]
* [[Coppa Italia|Talijanski kup]] '''(1)''': [[Coppa Italia 2020./21.|2020./21.]]
* [[Supercoppa Italiana|Talijanski superkup]] '''(1)''': [[Supercoppa Italiana 2018.|2018.]]
=== Portugal ===
* [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] '''(1)''': [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]
* [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]] '''(1)''': [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
*[https://web.archive.org/web/20180626092931/https://www.cristianoronaldo.com/ Službena stranica]
*[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1193041476158/1202773887674/jugador/Jugador/Cristiano_Ronaldo.htm Profil] na stranici madridskog Reala {{eng oznaka}}{{spa icon}}
*(engl.) [https://one-versus-one.com/en/players/cristiano-ronaldo Profil na One-Versus-One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216062231/https://one-versus-one.com/en/players/cristiano-ronaldo |date=16. veljače 2021. }}
{{Mrva-biog-nogomet-portugal}}
{{Navigacije
|naslov=Cristiano Ronaldo – sastavi i nagrade
|popis=
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Portugala
| naslov-style = background:#900020; border:1px solid silver; color:gold;
| popis =
{{Sastav Portugal 2004 EP}}
{{Sastav Portugal 2006 SP}}
{{Sastav Portugal 2008 EP}}
{{Sastav Portugal 2010 SP}}
{{Sastav Portugal 2012. EP}}
{{Sastav Portugal 2014 SP}}
{{Sastav Portugal 2016. EP}}
{{Sastav Portugal 2018 SP}}
{{Sastav Portugal 2020. EP}}
{{Sastav Portugal 2022 SP}}
{{Sastav Portugal 2024. EP}}
}}
{{Navigacije
|naslov=Nagrade
|naslov-style=background:gold;
|popis=
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}}
{{FIFA-in igrač godine}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{Dobitnici nagrade Golden Foot}}
{{Najbolji strijelci Europskih nogometnih prvenstava}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci FA Premier Lige}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{BBC-jev međunarodni sportaš godine}}}}
}}
{{GLAVNIRASPORED:Ronaldo, Cristiano}}
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]]
[[Kategorija:Portugalski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]]
[[Kategorija:Nogometaši Sporting Clube de Portugal]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
i8ru92wvwwshng1gk0x6n3ktrvqoror
7088080
7088077
2024-12-14T01:12:14Z
Croxyz
205325
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7088080
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Cristiano Ronaldo
| slika = [[Datoteka:Cristiano Ronaldo playing for Al Nassr FC against Persepolis, September 2023 (cropped).jpg|250px]]
| opis slike = Ronaldo u dresu [[Al Nassr FC|Al Nassra]] u rujnu [[2023.]] godine
| država = {{Z+X|POR}}
| puno ime = Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro
| nadimak = ''CR7''
| datum rođenja = [[5. veljače]] [[1985.]]
| mjesto rođenja = [[Funchal]]
| država rođenja = [[Portugal]]
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| visina = 187 cm
| težina = 86 kg
| trenutačni klub = [[Al Nassr FC|Al Nassr]]
| broj u klubu = 7
| pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]]
| ugovor =
| mlade godine = [[1993.]] – [[1995.]]<br/>[[1995.]] – [[1997.]]<br/>[[1997.]] – [[2001.]]
| juniorski klubovi = [[C.F. Andorinha|Andorinha]]<br/>[[C.D. Nacional|Nacional]]<br/>[[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Lisabon]]
| godina = [[2002.]] – [[2003.]]<br/>[[2002.]] – [[2003.]]<br/>[[2003.]] – [[2009.]]<br />[[2009.]] – [[2018.]]<br />[[2018.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2023.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Lisabon B]]<br/>[[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sporting Lisabon]]<br/>[[Manchester United F.C.|Manchester United]]<br />[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]<br />[[Juventus F.C.|Juventus]] <br> [[Manchester United F.C.|Manchester United]] <br> [[Al Nassr FC|Al Nassr]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}196 {{0}}{{0}}(84)<br />{{0}}292 {{0}}(311)<!-- samo nastupi i golovi u prvenstvenim utakmicama --><br/>{{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}(81) <br> {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(19) <br> {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(49)<!---treba ažurirati datum nakon svake utakmice--->
| godine u reprezentaciji = [[2001.]]<br/>[[2001.]] – [[2002.]]<br/>[[2003.]]<br/>[[2002.]] – [[2003.]]<br/>[[2004.]]<br/>[[2003.]] – ''danas''
| reprezentacija = {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 15 godina|Portugal do 15]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 17 godina|Portugal do 17]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 20 godina|Portugal do 20]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 21 godine|Portugal do 21]]<br />{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 23 godine|Portugal do 23]]<br />{{NogRep|POR}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(7)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}212 {{0}}(130)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| napomena =
| ažurirano = 6. srpnja 2024.
}}
'''Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro''' ([[Funchal]], [[5. veljače]] [[1985.]]), poznatiji kao '''Cristiano Ronaldo''', [[portugal]]ski je [[nogometaš]]. Trenutačno igra za [[Saudijska Arabija|saudijski]] klub [[Al Nassr FC|Al Nassr]]. Reprezentativac je i kapetan [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] te peterostruki dobitnik [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] i [[FIFA-in nogometaš godine|FIFA-ine nagrade za nogometaša godine]] za [[2008.]], [[2013.]], [[2014.]], [[2016.]] i [[2017.]] godinu.
Četiri puta je osvajao nagradu za najboljeg strijelca godine – Zlatnu kopačku.
Kao mladić počeo je u malom klubu [[C.F. Andorinha|Andorinha]], gdje je igrao dvije godine da bi [[1995.]] godine otišao u [[C.D. Nacional|Nacional]]. Godine [[1997.]] Ronaldo je stigao u redove portugalskog giganta [[Sporting Clube de Portugal (Nogomet)|Sportinga]], da bi [[2003.]] godine njegov talent primijetio trener [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] [[Alex Ferguson]], tako da Ronaldo sa samo 18 godina odlazi na [[Velika Britanija|Otok]] u transferu vrijednom 12,24 milijuna [[Britanska funta|funta]]. U narednoj sezoni osvojio je i svoj prvi trofej, [[FA kup]], a s [[Portugalska nogometna reprezentacija|reprezentacijom Portugala]] nastupio je u finalu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004.]] godine. Na tom turniru je postigao i svoj prvi pogodak za izabranu vrstu.
Godine [[2008.]] Ronaldo je s Manchester Unitedom osvojio [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]].
Zabio je gol u finalu te je proglašen igračem turnira iako je u istom finalu promašio jedanaesterac. Također je s 8 pogodaka te godine bio najbolji strijelac ovog natjecanja. Iste godine je osvojio nagradu za [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inog igrača godine]]. [[Johan Cruyff]] je izjavio da su [[George Best]] i [[Denis Law]] bili odlični igrači Manchester Uniteda, ali da je Ronaldo bolji od obadvojice.<ref>[http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=49967§ionid=3510211 Izjava Johana Cruyffa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228074024/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=49967§ionid=3510211 |date=28. veljače 2009. }}, presstv.ir, preuzeto 2. travnja 2008.</ref>
Peterostruki je osvajač Lige prvaka te peterostruki najbolji strijelac 2008., 2014., 2016., 2017. i 2018. godine.
Najbolji je strijelac [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] u povijesti, te najbolji strijelac Liga petice, odnosno prvi nogometaš koji je došao do brojke od 400 golova.
Prvi je i jedini igrač koji je bio strijelac na osam međunarodnih natjecanja zaredom.
Te također, uz [[Zlatan Ibrahimović|Zlatana Ibrahimovića]] jedini nogometaš koji je postigao gol u svakoj minuti utakmice.
Postao je i prvi igrač u povijesti, uz legendarnog [[Alfredo Di Stéfano|Alfreda Di Stéfana]] koji se upisao u strijelce na 6 uzastopnih [[El Clásico|El Clásica]], odnosno nije bilo te utakmice bez njegovog gola.
Portugalski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] godine popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazi Ronaldo.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=8. lipnja 2016. |preuzeto=8. lipnja 2016.}} </ref>
Uz Cristiana Ronalda vežemo još nekoliko zanimljivosti:
2016.godine potpisao je doživotni ugovor s [[Nike, Inc.|Nikeom]] te se tako procjenjuje prvim milijarderom među nogometašima.
Poznat je i po brojnim humanitarnim donacijama od Nepala do Hrvatske.
Jedna od najpoznatijih donacija bila je [[2013.]] godine kada je u Londonu prodao svoju Zlatnu kopačku osvojenu [[2012.]] godine te novac od prodaje donirao palestinskoj bolesnoj djeci.
== Reprezentativna karijera ==
==== Pogodci za reprezentaciju ====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[12. lipnja]] [[2004.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|GRČ}} || '''1''' : 2 || 1 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]]
|-
| 2. || [[30. lipnja]] [[2004.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|NIZ}} || '''1''' : 0 || 2 : 1 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|EURO 2004.]]
|-
| 3. || [[4. rujna]] [[2004.]] || [[Stadion Skonta]], [[Riga]], [[Latvija]] || {{NogRep|LAT}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 4. || [[8. rujna]] [[2004.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|EST}} || '''1''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 5. || [[13. listopada]] [[2004.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|RUS}} || '''2''' : 0 || 7 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 6. || [[13. listopada]] [[2004.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|RUS}} || '''4''' : 0 || 7 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 7. || [[17. studenoga]] [[2004.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 8. || [[4. lipnja]] [[2005.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|SLK}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 9. || [[8. lipnja]] [[2005.]] || [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]], [[Estonija]] || {{NogRep|EST}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 10. || [[1. ožujka]] [[2006.]] || [[Esprit Arena]], [[Düsseldorf]], [[Njemačka]] || {{NogRep|SAU}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 11. || [[1. ožujka]] [[2006.]] || [[Esprit Arena]], [[Düsseldorf]], [[Njemačka]] || {{NogRep|SAU}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 12. || [[17. lipnja]] [[2006.]] || [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt]], [[Njemačka]] || {{NogRep|IRN}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]
|-
| 13. || [[7. listopada]] [[2006.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|AZE}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 14. || [[7. listopada]] [[2006.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|AZE}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 15. || [[15. studenoga]] [[2006.]] || [[Estádio Cidade de Coimbra]], [[Coimbra]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAZ}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 16. || [[24. ožujka]] [[2007.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BEL}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 17. || [[24. ožujka]] [[2007.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BEL}} || '''4''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 18. || [[22. kolovoza]] [[2007.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''1''' : 1 || 1 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 19. || [[8. rujna]] [[2007.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|POLJ}} || '''2''' : 1 || 2 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 20. || [[17. listopada]] [[2007.]] || [[Almaty Central Stadium]], [[Almati]], [[Kazahstan]] || {{NogRep|KAZ}} || '''2''' : 0 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 21. || [[11. lipnja]] [[2008.]] || [[Stade de Genève]], [[Ženeva]], [[Švicarska]] || {{NogRep|ČEŠ}} || '''2''' : 1 || 3 : 1 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
| 22. || [[11. veljače]] [[2009.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|FIN}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 23. || [[21. lipnja]] [[2010.]] || [[Green Point Stadium]], [[Cape Town]], [[Južnoafrička Republika|JAR]] || {{NogRep|SJKOR}} || '''6''' : 0 || 7 : 0 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP 2010.]]
|-
| 24. || [[8. listopada]] [[2010.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|DAN}} || '''3''' : 1 || 3 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 25. || [[12. listopada]] [[2010.]] || [[Laugardalsvöllur]], [[Reykjavik]], [[Island]] || {{NogRep|ISL}} || '''1''' : 0 || 3 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 26. || [[9. veljače]] [[2011.]] || [[Stade de Genève]], [[Ženeva]], [[Švicarska]] || {{NogRep|ARG}} || '''1''' : 1 || 1 : 2 ||Prijateljska utakmica
|-
| 27. || [[10. kolovoza]] [[2011.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 28. || [[2. rujna]] [[2011.]] || [[GSP Stadium]], [[Nikozija]], [[Cipar]] || {{NogRep|CIP}} || '''1''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 29. || [[2. rujna]] [[2011.]] || [[GSP Stadium]], [[Nikozija]], [[Cipar]] || {{NogRep|CIP}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 30. || [[11. listopada]] [[2011.]] || [[Parken stadion]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] || {{NogRep|DAN}} || '''1''' : 2 || 1 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 31. || [[15. studenoga]] [[2011.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BIH}} || '''1''' : 0 || 6 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 32. || [[15. studenoga]] [[2011.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|BIH}} || '''3''' : 1 || 6 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 33. || [[17. lipnja]] [[2012.]] || [[Stadion Metalist]], [[Harkiv]], [[Ukrajina]] || {{NogRep|NIZ}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 34. || [[17. lipnja]] [[2012.]] || [[Stadion Metalist]], [[Harkiv]], [[Ukrajina]] || {{NogRep|NIZ}} || '''2''' : 1 || 2 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 35. || [[21. lipnja]] [[2012.]] || [[Nacionalni stadion u Varšavi]], [[Varšava]], [[Poljska]] || {{NogRep|ČEŠ}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 36. || [[15. kolovoza]] [[2012.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|PAN}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 37. || [[7. rujna]] [[2012.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 38. || [[6. veljače]] [[2013.]] || [[Estádio D. Afonso Henriques]], [[Guimarães]], [[Portugal]] || {{NogRep|EKV}} || '''1''' : 1 || 2 : 3 ||Prijateljska utakmica
|-
| 39. || [[10. lipnja]] [[2013.]] || [[Stade de Genève]], [[Ženeva]], [[Švicarska]] || {{NogRep|HRV}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 40. || [[14. kolovoza]] [[2013.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|NIZ}} || '''1''' : 1 || 1 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 41. || [[6. rujna]] [[2013.]] || [[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] || {{NogRep|SJI}} || '''2''' : 2 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 42. || [[6. rujna]] [[2013.]] || [[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] || {{NogRep|SJI}} || '''3''' : 2 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 43. || [[6. rujna]] [[2013.]] || [[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] || {{NogRep|SJI}} || '''4''' : 2 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 44. || [[15. studenoga]] [[2013.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 45. || [[19. studenoga]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 46. || [[19. studenoga]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''2''' : 2 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 47. || [[19. studenoga]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''3''' : 2 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 48. || [[5. ožujka]] [[2014.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAM}} || '''1''' : 0 || 5 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 49. || [[5. ožujka]] [[2014.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAM}} || '''5''' : 1 || 5 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 50. || [[26. lipnja]] [[2014.]] || [[Estádio Mané Garrincha]], [[Brasilia]], [[Brazil]] || {{NogRep|GAN}} || '''2''' : 1 || 2 : 1 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]
|-
| 51. || [[14. listopada]] [[2014.]] || [[Parken stadion]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] || {{NogRep|DAN}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 52. || [[14. studenoga]] [[2014.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|ARM}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 53. || [[13. lipnja]] [[2015.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''1''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 54. || [[13. lipnja]] [[2015.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''2''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 55. || [[13. lipnja]] [[2015.]] || [[Stadion Republikanski Vazgen Sargsyan|Stadion Vazgen Sargsyan]], [[Erevan]], [[Armenija]] || {{NogRep|ARM}} || '''3''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 56. || [[29. ožujka]] [[2016.]] || [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]], [[Portugal]] || {{NogRep|BEL}} || '''2''' : 0 || 2 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 57. || [[8. lipnja]] [[2016.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|EST}} || '''1''' : 0 || 7 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 58. || [[8. lipnja]] [[2016.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|EST}} || '''3''' : 0 || 7 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 59. || [[22. lipnja]] [[2016.]] || [[Parc Olympique Lyonnais]], [[Lyon]], [[Francuska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''2''' : 2 || 3 : 3 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 60. || [[22. lipnja]] [[2016.]] || [[Parc Olympique Lyonnais]], [[Lyon]], [[Francuska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''3''' : 3 || 3 : 3 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 61. || [[6. srpnja]] [[2016.]] || [[Parc Olympique Lyonnais]], [[Lyon]], [[Francuska]] || {{NogRep|WAL}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 62. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''1''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 63. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''2''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 64. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''4''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 65. || [[7. listopada]] [[2016.]] || [[Estádio Municipal de Aveiro]], [[Aveiro]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''5''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 66. || [[10. listopada]] [[2016.]] || [[Tórsvøllur]], [[Tórshavn]], [[Farski otoci]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] || '''4''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 67. || [[13. studenoga]] [[2016.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LAT}} || '''1''' : 0 || 4 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 68. || [[13. studenoga]] [[2016.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LAT}} || '''3''' : 1 || 4 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 69. || [[25. ožujka]] [[2017.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 70. || [[25. ožujka]] [[2017.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 71. || [[28. ožujka]] [[2017.]] || [[Estádio dos Barreiros]], [[Funchal]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 2 : 3 ||Prijateljska utakmica
|-
| 72. || [[9. lipnja]] [[2017.]] || [[Stadion Skonta]], [[Riga]], [[Latvija]] || {{NogRep|LAT}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 73. || [[9. lipnja]] [[2017.]] || [[Stadion Skonta]], [[Riga]], [[Latvija]] || {{NogRep|LAT}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 74. || [[21. lipnja]] [[2017.]] || [[Spartak Arena]], [[Moskva]], [[Rusija]] || {{NogRep|RUS}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||[[FIFA Konfederacijski kup 2017.]]
|-
| 75. || [[24. lipnja]] [[2017.]] || [[Stadion Krestovskij]], [[Sankt-Peterburg]], [[Rusija]] || {{NogRep|NZL}} || '''1''' : 0 || 4 : 0 ||[[FIFA Konfederacijski kup 2017.]]
|-
| 76. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] || '''1''' : 0 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 77. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] || '''2''' : 0 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 78. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Estádio do Bessa]], [[Porto]], [[Portugal]] || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] || '''4''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 79. || [[7. listopada]] [[2017.]] || [[Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]], [[Andora]] || {{NogRep|AND}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 80. || [[23. ožujka]] [[2018.]] || [[Letzigrund]], [[Zürich]], [[Švicarska]] || {{NogRep|EGI}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 81. || [[23. ožujka]] [[2018.]] || [[Letzigrund]], [[Zürich]], [[Švicarska]] || {{NogRep|EGI}} || '''2''' : 1 || 2 : 1 ||Prijateljska utakmica
|-
| 82. || [[15. lipnja]] [[2018.]] || [[Olimpijski stadion Fišt]], [[Soči]], [[Rusija]] || {{NogRep|ŠPA}} || '''1''' : 0 || 3 : 3 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 83. || [[15. lipnja]] [[2018.]] || [[Olimpijski stadion Fišt]], [[Soči]], [[Rusija]] || {{NogRep|ŠPA}} || '''2''' : 1 || 3 : 3 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 84. || [[15. lipnja]] [[2018.]] || [[Olimpijski stadion Fišt]], [[Soči]], [[Rusija]] || {{NogRep|ŠPA}} || '''3''' : 3 || 3 : 3 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 85. || [[20. lipnja]] [[2018.]] || [[Stadion Lužnjiki]], [[Moskva]], [[Rusija]] || {{NogRep|MAR}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 86. || [[5. lipnja]] [[2019.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''1''' : 0 || 3 : 1 ||[[UEFA Liga nacija 2018./19.|Liga nacija 2018./19.]]
|-
| 87. || [[5. lipnja]] [[2019.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''2''' : 1 || 3 : 1 ||[[UEFA Liga nacija 2018./19.|Liga nacija 2018./19.]]
|-
| 88. || [[5. lipnja]] [[2019.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''3''' : 1 || 3 : 1 ||[[UEFA Liga nacija 2018./19.|Liga nacija 2018./19.]]
|-
| 89. || [[7. rujna]] [[2019.]] || [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]], [[Beograd]], [[Srbija]] || {{NogRep|SRB}} || '''3''' : 1 || 4 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 90. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''1''' : 0 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 91. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''2''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 92. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''3''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 93. || [[10. rujna]] [[2019.]] || [[LFF stadionas]], [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || '''4''' : 1 || 5 : 1 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 94. || [[11. listopada]] [[2019.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 95. || [[14. listopada]] [[2019.]] || [[Olimpijski stadion u Kijevu|NSK Olimpijskij]], [[Kijev]], [[Ukrajina]] || {{NogRep|UKR}} || '''1''' : 0 || 1 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 96. || [[14. studenoga]] [[2019.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIT}} || '''1''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 97. || [[14. studenoga]] [[2019.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIT}} || '''2''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 98. || [[14. studenoga]] [[2019.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIT}} || '''6''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 99. || [[17. studenoga]] [[2019.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 100. || [[8. rujna]] [[2020.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Liga nacija 2020./21.]]
|-
| 101. || [[8. rujna]] [[2020.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{NogRep|ŠVE}} || '''2''' : 0 || 2 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Liga nacija 2020./21.]]
|-
| 102. || [[11. studenoga]] [[2020.]] || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|AND}} || '''6''' : 0 || 7 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 103. || [[30. ožujka]] [[2021.]] || [[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 1 || 3 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 104. || [[9. lipnja]] [[2021.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|IZR}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 105. || [[15. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''2''' : 0 || 3 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 106. || [[15. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|MAĐ}} || '''3''' : 0 || 3 : 0 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 107. || [[19. lipnja]] [[2021.]] || [[Allianz Arena]], [[München]], [[Njemačka]] || {{NogRep|NJE}} || '''1''' : 0 || 2 : 4 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 108. || [[23. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|FRA}} || '''1''' : 0 || 2 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 109. || [[23. lipnja]] [[2021.]] || [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]] || {{NogRep|FRA}} || '''2''' : 2 || 2 : 2 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|EURO 2020.]]
|-
| 110. || [[1. rujna]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|IRS}} || '''1''' : 1 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 111. || [[1. rujna]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|IRS}} || '''2''' : 1 || 2 : 1 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 112. || [[9. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|KAT}} || '''1''' : 0 || 3 : 0 ||Prijateljska utakmica
|-
| 113. || [[12. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''1''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 114. || [[12. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 115. || [[12. listopada]] [[2021.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|LUX}} || '''5''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 116. || [[5. lipnja]] [[2022.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''2''' : 0 || 4 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Liga nacija 2022./23.]]
|-
| 117. || [[5. lipnja]] [[2022.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|ŠVI}} || '''3''' : 0 || 4 : 0 ||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Liga nacija 2022./23.]]
|-
| 118. || [[24. studenoga]] [[2022.]] || [[Stadion 974]], [[Doha]], [[Katar]] || {{NogRep|GAN}} || '''1''' : 0 || 3 : 2 ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]
|-
| 119. || [[23. ožujka]] [[2023.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIH}} || '''3''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 120. || [[23. ožujka]] [[2023.]] || [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]], [[Portugal]] || {{NogRep|LIH}} || '''4''' : 0 || 4 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 121. || [[26. ožujka]] [[2023.]] || [[Stade de Luxembourg]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''1''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 122. || [[26. ožujka]] [[2023.]] || [[Stade de Luxembourg]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] || {{NogRep|LUX}} || '''4''' : 0 || 6 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 123. || [[20. lipnja]] [[2023.]] || [[Laugardalsvöllur]], [[Reykjavik]], [[Island]] || {{NogRep|ISL}} || '''1''' : 0 || 1 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 124. || [[13. listopada]] [[2023.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|SLK}} || '''2''' : 0 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 125. || [[13. listopada]] [[2023.]] || [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] || {{NogRep|SLK}} || '''3''' : 1 || 3 : 2 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 126. || [[16. listopada]] [[2023.]] || [[Stadion Bilino polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || {{NogRep|BIH}} || '''1''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 127. || [[16. listopada]] [[2023.]] || [[Stadion Bilino polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || {{NogRep|BIH}} || '''2''' : 0 || 5 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
| 128. || [[16. studenoga]] [[2023.]] || [[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]], [[Lihtenštajn]] || {{NogRep|LIH}} || '''1''' : 0 || 2 : 0 ||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]
|-
|}
== Trofeji ==
=== Manchester United ===
* [[FA Premier liga]] '''(3)''': [[FA Premier liga 2006./07.|2006./07.]], [[FA Premier liga 2007./08.|2007./08.]], [[FA Premier liga 2008./09.|2008./09.]]
* [[FA kup]] '''(1)''': [[FA kup 2003./04.|2003./04.]]
* [[Engleski Liga kup]] '''(2)''': [[Engleski Liga kup 2005./06.|2005./06.]], [[Engleski Liga kup 2008./09.|2008./09.]]
* [[FA Community Shield]] '''(1)''': [[FA Community Shield 2007.|2007.]]
* [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''(1)''' : [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]]
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(1)''' : [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2008.|2008.]]
=== Real Madrid ===
* [[La Liga]] '''(2)''': [[La Liga 2011./12.|2011./12.]], [[La Liga 2016./17.|2016./17.]]
* [[Kup kralja]] '''(2)''': [[Kup kralja 2010./11.|2010./11.]], [[Kup kralja 2013./14.|2013./14.]]
* [[Supercopa de España|Španjolski superkup]] '''(2)''': [[Supercopa de España 2012.|2012.]], [[Supercopa de España 2017.|2017.]]
* [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''(4)''': [[UEFA Liga prvaka 2013./14.|2013./14.]], [[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]], [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]], [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]]
* [[UEFA Superkup]] '''(2)''' : [[UEFA Superkup 2014.|2014.]], [[UEFA Superkup 2017.|2017.]]
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(3)''' : [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017.]]
=== Juventus ===
* [[Serie A]] '''(2)''': [[Serie A 2018./19.|2018./19.]], [[Serie A 2019./20.|2019./20.]]
* [[Coppa Italia|Talijanski kup]] '''(1)''': [[Coppa Italia 2020./21.|2020./21.]]
* [[Supercoppa Italiana|Talijanski superkup]] '''(1)''': [[Supercoppa Italiana 2018.|2018.]]
=== Portugal ===
* [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] '''(1)''': [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]
* [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]] '''(1)''': [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
*[https://web.archive.org/web/20180626092931/https://www.cristianoronaldo.com/ Službena stranica]
*[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1193041476158/1202773887674/jugador/Jugador/Cristiano_Ronaldo.htm Profil] na stranici madridskog Reala {{eng oznaka}}{{spa icon}}
*(engl.) [https://one-versus-one.com/en/players/cristiano-ronaldo Profil na One-Versus-One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216062231/https://one-versus-one.com/en/players/cristiano-ronaldo |date=16. veljače 2021. }}
{{Mrva-biog-nogomet-portugal}}
{{Navigacije
|naslov=Cristiano Ronaldo – sastavi i nagrade
|popis=
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Portugala
| naslov-style = background:#900020; border:1px solid silver; color:gold;
| popis =
{{Sastav Portugal 2004 EP}}
{{Sastav Portugal 2006 SP}}
{{Sastav Portugal 2008 EP}}
{{Sastav Portugal 2010 SP}}
{{Sastav Portugal 2012. EP}}
{{Sastav Portugal 2014 SP}}
{{Sastav Portugal 2016. EP}}
{{Sastav Portugal 2018 SP}}
{{Sastav Portugal 2020. EP}}
{{Sastav Portugal 2022 SP}}
{{Sastav Portugal 2024. EP}}
}}
{{Navigacije
|naslov=Nagrade
|naslov-style=background:gold;
|popis=
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}}
{{FIFA-in igrač godine}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{Dobitnici nagrade Golden Foot}}
{{Najbolji strijelci Europskih nogometnih prvenstava}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci FA Premier Lige}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{BBC-jev međunarodni sportaš godine}}}}
}}
{{GLAVNIRASPORED:Ronaldo, Cristiano}}
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]]
[[Kategorija:Portugalski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]]
[[Kategorija:Nogometaši Sporting Clube de Portugal]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
es76flqqefq1hpn2mw76obr0q6rrzrh
UEFA
0
52048
7088078
7059989
2024-12-14T01:11:22Z
Croxyz
205325
7088078
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometni savez
| ime = UEFA
| izvorno_ime = Union des Associations Européennes de Football
| logo = UEFA.png
| osnovan = [[15. lipnja]] [[1954.]]
| primljen_FIFA =
| regija = [[Europa]] (uključujući [[Cipar]], [[Izrael]] i [[Turska|Tursku]])
| regionalni_savez =
| predsjednik = [[Aleksander Čeferin]]
| web_stranica = http://www.uefa.com
}}
'''Union of European Football Associations''' ('''UEFA''') je najviše izvršno tijelo u [[Europa|Europi]] zaduženo za [[nogomet]]. Sjedište UEFA-e se nalazi u [[Nyon]]u.
== Predsjednici UEFA-e ==
*[[Ebbe Schwartz]] (1954. – 1962.)
*[[Gustav Wiederkehr]] (1962. – 1972.)
*[[Artemio Franchi]] (1972. – 1983.)
*[[Jacques Georges]] (1983. – 1990.)
*[[Lennart Johansson]] (1990. – 2007.)
*[[Michel Platini]] (2007. – 2016.)
*[[Aleksander Čeferin]] (2016. – ''danas'')
== Natjecanja ==
*[[Europska nogometna prvenstva|Europsko nogometno prvenstvo]]
*[[UEFA Liga prvaka]]
*[[UEFA Liga nacija]]
*[[UEFA Europska liga]] (prije [[Kup UEFA]])
*[[UEFA Konferencijska liga]]
*[[Europski Superkup]]
*[[Intertoto kup]]
== Reprezentacije UEFA-e ==
'''Podebljani''' su oni koji su imali nastupe na svjetskom prvenstvu, a '''''podebljano-kosi''''' su oni koji imaju titulu svjetskog prvaka.
{{div col}}
{{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]]
{{Z|AND}} [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]]
{{Z|ARM}} [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]]
'''{{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]'''
{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]]
{{Z|BJE}} [[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]]
'''{{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]'''
'''{{Z|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]'''
'''{{Z|BUG}} [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]'''
{{Z|CIP}} [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]]
{{Z|CG}} [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
'''{{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]'''
'''{{Z|DAN}} [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]'''
'''''{{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]'''''
{{Z|EST}} [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]]
{{Z|OVČ}} [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]]
{{Z|FIN}} [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]
'''''{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]'''''
{{Z|GIB}} [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]]
'''{{Z|GRČ}} [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]]'''
{{Z|GRU}} [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]]
'''{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]'''
'''{{Z|IRS}} [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]'''
'''{{Z|ISL}} [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]]'''
'''''{{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]'''''
'''{{Z|IZR}} [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]'''
{{Z|KAZ}} [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstan]]
{{Z|KOSV}} [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]]
{{Z|LAT}} [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]]
{{Z|LIH}} [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]]
{{Z|LIT}} [[Litavska nogometna reprezentacija|Litva]]
{{Z|LUX}} [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]]
'''{{Z|MAĐ}} [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]]'''
{{Z|MLT}} [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]]
{{Z|MAK}} [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]
{{Z|MOL}} [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldova]]
'''{{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]'''
'''{{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]'''
'''''{{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]'''''
'''{{Z|POLJ}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]'''
'''{{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]'''
'''{{Z|RUM}} [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]]'''
'''{{Z|RUS}} [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]'''
{{Z|SMR}} [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]]
'''{{Z|SJI}} [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]]'''
{{Z|SLK}} [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]]
'''{{Z|SLO}} [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]]'''
'''{{Z|SRB}} [[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija]]'''
'''{{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]'''
'''''{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]'''''
'''{{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]'''
'''{{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]'''
'''{{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]'''
'''{{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]]'''
'''{{Z|WAL}} [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]]'''
{{div col end}}
Bivše članice UEFA-e, prema datumu izlaska iz UEFA-e:
[[File:Flag of Saar (1947–1956).svg|border|20px]] [[Nogometna reprezentacija Saarlanda|Saarland]] (1954. – 1956.)
'''[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|Istočna Njemačka]]''' (1954. – 1990.)
'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]]''' (1954. – 1991.)
'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]''' (1954. – 1992.)
'''[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|20px]] [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]]''' (1954. – 1993.)
'''[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20px]] [[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija i Crna Gora]]''' (1992. – 2006.)
==Povezani članci==
* [[FIFA]]
{{Mrva-nogomet}}
{{Football box start}}
{{Football box inner start}}
{{Međunarodni nogomet}}
{{Europski nogometni savezi-UEFA}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Football box end}}
[[Kategorija:Međunarodne športske organizacije]]
[[Kategorija:Nogometne organizacije]]
[[Kategorija:Europa]]
39adzemz214uyhm4jrcw2su85t9dud5
Ruud van Nistelrooij
0
53121
7087810
7047846
2024-12-13T15:31:25Z
Croxyz
205325
7087810
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Ruud van Nistelrooy
| slika = [[Datoteka:Ruud-van-Nistelrooy3.jpg|200px|van Nisterlooy]]
| puno ime = Rutgerus Johannes Martinius van Nistelrooy
| visina = 188 cm
| nadimak = ''Van the Man, Leteći Nizozemac, RvN, Ruudi''
| datum rođenja = [[1. srpnja]] [[1976.]]
| mjesto rođenja = [[Oss]], [[Sjeverni Brabant]]
| država = {{Z+X|NIZ}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[Leicester City F.C.|Leicester City]]
| broj u klubu =
| pozicija = trener (kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]])
| mlade godine = [[1993.]] – [[1997.]]
| juniorski klubovi = [[FC Den Bosch|Den Bosch]]
| godina = [[1993.]] – [[1997.]]<br/>[[1997.]] – [[1998.]]<br/>[[1998.]] – [[2001.]]<br/>[[2001.]] – [[2006.]]<br/>[[2006.]] – [[2010.]]<br/>[[2010.]] – [[2011.]]<br/>[[2011.]] – [[2012.]]
| profesionalni klubovi = [[FC Den Bosch|Den Bosch]]<br/>[[SC Heerenveen|Heerenveen]]<br/>[[PSV Eindhoven|PSV]]<br/>[[Manchester United F.C.|Manchester United]]<br/>[[Real Madrid]]<br/>[[Hamburger SV|HSV]]<br/>[[Málaga CF|Málaga]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}(17)<br/>{{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}(13)<br/>{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(62)<br/>{{0}}150 {{0}}{{0}}(95)<br/>{{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}(37)<br/>{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}(12)<br/>{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(4)
| godine u reprezentaciji = [[1998.]] – [[2011.]]
| reprezentacija = {{NogRep|NIZ}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(35)
| godine treniranja = [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2024.]]<br> [[2024.]] – ''danas''
| klubovi = [[Jong PSV]] <br>[[PSV Eindhoven]]<br> [[Manchester United F.C.|Manchester United]] (privremeni trener) <br> [[Leicester City F.C.|Leicester City]]
}}
'''Rutgerus Johannes Martinius van Nistelrooy''' (ili '''van Nistelrooij''', prema [[Nizozemski jezik|nizozemskom pravopisu]]; [[Oss]], [[1. srpnja]] [[1976.]]) [[Nizozemska|nizozemski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši [[nogometaš]]. Trenutačno je trener [[Leicester City F.C.|Leicester Cityja]]. Kao igrač igrao je na poziciji [[napadač (nogomet)|napadač]]a.
Karijeru je započeo [[1993.]] u nizozemskom klubu [[FC Den Bosch|Den Bosch]], da bi ju nastavio u [[SC Heerenveen|Heerenveen]]u i [[PSV Eindhoven|PSV-u]]. Zatim odlazi u inozemstvo, odnosno u [[Manchester United F.C.|Manchester United]], gdje je ostavio najzapaženiji trag u karijeri, za tada rekordnih 19 milijuna [[britanska funta|funti]]. Nakon uspješnih pet godina u Engleskoj, [[Fabio Capello]] ga dovodi u [[Real Madrid]], al je zbog ozljeda vrlo malo igrao. Zato odlazi iz Reala, najprije u njemački [[Hamburger SV|HSV]], pa se vraća u Španjolsku, točnije u [[Málaga CF|Málagu]]. Drugi je najbolji strijelac svih vremena u povijesti natjecanja Lige prvaka s 60 postignutih pogodaka. Triput je bio najbolji strijelac Lige prvaka. Također je bio najbolji strijelac u trima različitim europskim ligama.
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nistelrooy.home-page.nu/ Ruud Van Nistelrooy – International Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070108181119/http://www.nistelrooy.home-page.nu/ |date=8. siječnja 2007. }}
{{Navigacije
|naslov=Ruud van Nistelrooij – sastavi i nagrade
| popis =
{{Sastav – Leicester City F.C.}}
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Nizozemske
| naslov-style = background:#F1771D; color:white;
|popis=
{{Sastav Nizozemska 2004 EP}}
{{Sastav Nizozemska 2006 SP}}
{{Sastav Nizozemska 2008 EP}}}}
{{FIFA 100}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci Eredivisie}}
{{Najbolji strijelci FA Premier Lige}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
}}
{{GLAVNIRASPORED:Nistelrooij, Ruud van}}
[[Kategorija:Nizozemski nogometaši]]
[[Kategorija:Nizozemski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Heerenveena]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Málage]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši PSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]]
9nvshwqx2zartnmhyyce4vmw5zhgtm4
Jadrolinija
0
53326
7087797
7080778
2024-12-13T15:09:00Z
89.164.249.140
Greška
7087797
wikitext
text/x-wiki
{{pravopis}}
{{Tvrtka
| ime = Jadrolinija
| slika = [[Slika:Jadrolinija logo.svg|Logotip Jadrolinije]]
| vrsta = Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta
| osnutak = [[20. siječnja]] [[1947.]]
| prestala_postojati =
| osnivači =
| sjedište =
| sjedište_grad = {{Z|HRV}} [[Rijeka]]
| sjedište_država = [[Hrvatska]]
| ključneosobe =
| predsjednik = David Sopta (rujan 2017. – )
| konkurencija =
| pokriveno_područje = hrvatski dio [[Jadransko more|Jadrana]]
| industrija =
| proizvodi =
| usluge = -prijevoz vozila i putnika na moru
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni = 1700
| holding =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| slogan = „Odmor počinje na brodu!”
| web = [http://www.jadrolinija.hr jadrolinija.hr]
| dodatak =
}}[[Datoteka:Jadrolinija Palaca Jadran Rijeka2.jpg|mini|300px|[[Palača Jadran]], izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije]]
'''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] brodarska tvrtka osnovana u [[Rijeka|Rijeci]] [[20. siječnja]] [[1947.]] godine. Najveći je putnički brodar u Hrvatskoj. Održava linije s gotovo svim hrvatskim otocima te nekim lukama u Italiji.
== Povijest ==
=== Od osnutka do Drugog svjetskog rata ===
Godine [[1922.]], na poticaj države te kao uvjet za dobivanje [[subvencija|subvencije]], parobrodarska društva [[Jadranska plovidba]] ([[Sušak]]), [[Dioničko parobrodarsko društvo Oceania]] ([[Trst]]), [[Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Punat]]), [[Obalna paroplovitba društvo s.o.j.]] ([[Dubrovnik]]), [[Parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Split]]) i [[Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Senj]]) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, [[1939.]] godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine [[parobrod]]i ne odlaze iz Sušaka, nego iz [[Bakar (grad)|Bakra]] koji je preko Škrljeva bio povezan [[željeznica|željeznicom]] sa [[Zagreb]]om.
Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za [[Dalmacija|Dalmaciju]]: Bakar – [[Kotor]] i Bakar – [[Metković]] koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković, Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – [[Patras]] (jednom tjedno), Sušak – Trst – [[Pirej]] – [[Solun]] (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).
=== Drugi svjetski rat ===
Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat, što je već počeo u [[Europa|Europi]], mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku General Štabu, u kojoj je tražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova "koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe", te su se mogli povući u [[Egejsko more]].
{{citat|Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.}}
No umiješala se [[Dubrovačka plovidba]] tražeći to isto za svoj brod ''Kralj Aleksandar 1''. Zbog toga novog traženja, [[9. lipnja]] [[1940.]] godine uslijedila je zabrana odlaska "pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama".
Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Srbin'' održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, [[Italija|talijanskih]], [[Albanija|albanskih]], [[Grčka|grčkih]] i [[Crno more|crnomorskih]] luka. Uz opasnosti koje su prijetile od [[podmornica]], ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na [[Malta|Maltu]] pod sumnjom ratnog [[šverc]]a. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, ''Karadorđa'' i ''Prestolonaslednika Petra'', koji su [[2. travnja]] [[1941.]] godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka [[Zlarin]]a. Do njihova je potapanja došlo zbog toga "što nisu bili obaviješteni o položenim minama". Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom<!-- (?!) -->, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u [[Hotel Ambasador|Hotelu Ambasador]] u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine nađeni su mrtvi u blizini mora.
U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi ''Zagreb'', ''Beograd'', ''Topola'', ''Knin'', ''Lav'', ''Slavija'' i ''Triglav''. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale.
Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, [[partizani]] su kod [[Živogošće|Živogošća]] potopili parobrod ''Vis'', a iste su godine u stranim vodama stradali ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Neretva''. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću [[Orinoco|Orinoca]], drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod [[Capo de St. Vito]] u Italiji.
Do kapitulacije Italije [[9. rujna]] [[1943.]] godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u [[Crikvenica|Crikvenici]], a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana.
Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine, bili su osnovani posebni sektori u sklopu kojih su bila organizirana posebna prometna odjeljenja, mjerodavna ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori bili ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na [[Hvar]], da bi se uskoro smjestile na otoku [[Vis]]u.
Oslobađanjem [[Beograd]]a, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna [[Ratna mornarica]]. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u [[Ministarstvo pomorstva FNRJ]], u čije su područje rada prešli svi poslovi [[pomorstvo|pomorstva]].
Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: ''Baiamonti'' (Sarajevo), ''Salonu'', (Hercegovinu), ''Angelo Paolucci'' (Senj), ''Curzolu'' (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: ''Dravu'' 30. siječnja 1944. godine u [[Tirensko more|Tirenskome moru]], ''Soču'' 7. travnja kod [[Venecija|Venecije]], ''Sušak'' kod Trsta i ''Triglav'' kod [[Tag Hament]]a. I u zadnjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod ''Trogir'' koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji.
Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod ''Bakar'' koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i [[Lastovo|Lastova]], a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.
=== Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata ===
[[Datoteka:Marina 1936 Rijeka 2011 287.jpg|mini|300px|Polovni feribot ''Marina'' (izgrađena 1936.), vezana u [[Riječka luka|Riječkoj luci]]. Godine 2013. preuređuje se u prvi brod hostel na [[Sredozemlje|Sredozemlju]].<ref>http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724003244/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci |date=24. srpnja 2013. }} (pristupljeno 9. prosinca 2013.)</ref>]]
Uredbom Vlade FNRJ [[20. siječnja]] [[1947.]] godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: ''Bakar'', ''Bar'', ''Brač'', ''Budva'', ''Cres'', ''Gradac'', ''Knin'', ''Kostrena'', ''Kotor'', ''Krk'', ''Kupari'', ''Labin'', ''Lapad'', ''Makarska'', ''Pašman'', ''Pelješac'', ''Perast'', ''Podhum'', ''Polače'', ''Rab'', ''Rečina'', ''Rovinj'', ''Srbin'', ''Starigrad'', ''Ston'', ''Šipan'', ''Trogir'', ''Ugljan'' i ''Ulcinj''.
Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote ''Srbin'' kod mjesta [[Glavotok]] (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut.
Do 1950. osposobljeni su brodovi: ''Cavtat'', ''Istra'' (prije ''Split''), ''Opatija-Vida'' (prije ''Triglav''), ''Poreč'' (prije ''Učka''), ''Hercegovina'', ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Vrbnik'' (prije ''Vila''), ''Senj'' i ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije.
Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na [[ugljen]]) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na [[lož–ulje]]. Među prvima su preuređeni brodovi ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Partizanka'' (prije ''Prestolonasljednik Petar''), ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''), ''Kotor'', ''Lastovo'' (prije ''Beograd''), ''Proleterka'' (prije ''Karađorđe''), ''Pag'' (prije ''Brasso'') i ''Istra'' (prije ''Split''). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su [[željezo|željezni]], a motorni isključivo [[drvo (materijal)|drveni]]. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje.
Godine 1948. u pulskom [[brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]] naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova "Abbazia" i "Laurana". Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi ''Vladimir Nazor'', ''Njegoš'', ''Aleksa Šantić'', ''Ivan Cankar'', ''Vuk Karadžić'' i ''Kosta Racin''. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi ''Osijek'', ''Maribor'', ''Mostar'' i ''Novi Sad'' koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine s 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi ''Ohrid'' (kasnije ''Tijat''), ''Karlovac'' i ''Valjevo'' (kasnije ''Ozalj'') kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta.
{{velika slova}}
{{Wikipedizirati}}
Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik, Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji.
Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja "magistrale" obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko – teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja s brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres s preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavom i preuređenjem dvotrupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) s novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno "most" u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje "dotacije" a budući su trajektne pruge proglašene "rentabilnima" država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi "feribot" na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa iako se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu. – Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. – Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. – 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. – 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta s dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu), POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim "dječjim bolestima" a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove s po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova s 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu s otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba, Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabava polovnih brodova u inozemstvu.
=== Jadrolinija u Domovinskome ratu ===
Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I iako intezitet rata nije bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata:
* 4.08.1991 m/t “KLIMNO” – otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju Novigrad – Ribnica ( Kruševo )
* 11.09.1991. – trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu
* 11.09.1991. – Zatvoren Maslenički most – žestoki napadi na Zadar i okolicu.
* 14.09.1991. – egzodus ljudi – građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza s Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna – Žigljen. Trajekti voze 24 sata.
* 14.09.1991. – m/t“PELJEŠĆANKA” – sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu.
* 17.09.1991. – I. POMORSKA BLOKADA – zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku kontroliraju ratni brodovi i helikopteri.
* 18.09.1991. – ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za Korčulu i Split
* od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO”
* 23.09.1991 – u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče SMRTNO stradao MATE TOMAŠ
* m/t “ŠOLTANKA” – sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠLOTE za SPLIT
* 24.09.1991. – m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA
* 1.10.1991. – m/t PELJEŠĆANKA” – izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz skladišta u vojarni Ploče
* 1.10.1991. – m/b “PERAST” Pogođen i uništen – tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se smatraju nestalima – počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH.
* 3.10.1991. – II. POMORSKA BLOKADA – U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji Rijeka – Split – Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ, LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova – Porozina i Merag – [[Valbiska]] preko dana miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala.
* 3.10.1991. – Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana.
* 3. – 10. 10.1991. – zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica – Miletići koju održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK
* 4.10.1991.- m/b “LARA” – napad na Zadar. Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ
* 4.10.1991. u 11,55 – Pogođen Paški most ali nije srušen
* 5.10.1991. – Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana.
* 6.10.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure Budanović.
* 6.10.1991. – m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj.
* 6.10.1991. – m/t “JAZINE” – Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio automobil.
* 6.10.1991- popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak
* 7.10.1991. – Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio s m/b”PERASTA” i priključio HV
* 10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i časnici JNA. Pomorska blokada popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery>rostor ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u riječkom zaljevu.
* Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6 teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog putnika.
* 13.10.1991. – Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć.
* 13.10. 1991. – prestaje druga blokada Jadrana
* 1.11.1991. – Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka – Dubrovnik
* od 8.11. do 3.12.1991. – III BLOKADA JADRANA
* 8.11. 1991 – Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za Korčulu.
* 8.11.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko dana osposobljen za plovidbu.
* m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI ŽDRELAC.
* 8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu
* 8. 10. i 11. 11.1991. – m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. S velikim oštećenjem doplovila u Cres gdje je popravljena
* m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula
* 12.11.1991. – ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte
* 15.11.1991 – m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena.
* 15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT
* m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ
* m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci.
* m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD – TKON.
* svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala
* 30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih pomoraca u luci [[Ston]], tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle.
* od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” – Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992. oštećena u napadu.
* od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje Konavala
* od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe oslobođenja Konavala
* 24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu (30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu.
* m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i onesposobljen za plovidbu.
Ovo je popis bio brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima. Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a često su bili provocirani oružanim putem od strane neprijatelja.
==== Brodovi brzih i međunarodnih linija ====
* 27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Evakuacija 10.000 stranaca s Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila.
* koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik s 4 trajekta.
* m/t : LIBURNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991. prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavani od strane JNA i skretani u ZELENIKU i BAR.
* 26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ.
* 1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik.
* 5.11.1991 zračni napad na Rijeku
* od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik – Zelenika- Pula 4.000 putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže s 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je preminuo. Na brodu je bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima.
* 26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita.
* 22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu evakuira za RAB
* 9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t “Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć.
* 11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i nezahvalan zadatak.
* m/t "Marina" (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u Zelenici.
Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i 100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992. prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000 na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno je više plovnih jedinica ali su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala. Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac – 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt – 600 putnika i 65 vozila · NEHAJ trajekt – 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt – 360 putnika i 35 vozila
Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:
* [[M/T Tin Ujević|Tin Ujević]] – trajekt kapaciteta 200 automobila.
* [[M/T Petar Hektorović|Petar Hektorović]] – trajekt kapaciteta 120 automobila.
* [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] – trajekt kapaciteta 70 automobila.
* [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] – trajekt kapaciteta 54 automobila.
* [[M/T Mate Balota|Mate Balota]] – trajekt kapaciteta 50 automobila.
* [[M/T Hanibal Lucić|Hanibal Lucić]] – trajekt kapaciteta 35 automobila.
* [[M/T Juraj Dalmatinac|Juraj Dalmatinac]] – trajekt kapaciteta 138 automobila.
== Brodovi i linije ==
{{Točnost}}<!--Pri pisanju relacija koristiti crticu (–, alt+0150), ne spojnicu (-). Ispravno: Split – Stari Grad. Neispravno: Split – Stari Grad.-->
=== Katamarani ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
(m)
!širina
(m)
!gaz
(m)
!najveća brzina
(čvorava)
|-
| [[HSC Adriana]] || align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. || [[Šibenik|Mali Lošinj-Susak- Unije- Cres- Rijeka]]|| 356
|40
|10,1
|1,3
|36
|-
| [[HSC Dora]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2015. || [[Šibenik]] - remont|| 350
|41,9
|7,6
|
|28
|-
| [[HSC Dubravka]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 2001. ||[[Split]] - [[Vis|Hvar]]
| 306
|41,6
|11
|1,4
|32
|-
| [[HSC Jelena]]|| align="Center" | 2018. || align="Center" | 2018. || [[Dubrovnik]] - [[Korčula (grad)|Korčula]] - [[Hvar (grad)|Hvar]] - [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] - [[Split]]|| 403
|42,2
|11,6
|1,57
|40
|-
| [[HSC Judita]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2001. || [[Split]] - [[Hvar (grad)|Hvar]]- [[Vela Luka]]- [[Uble|Ubli]]|| 316
|41,6
|11
|1,4
|36
|-
| [[HSC Karolina]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2004. || [[Split]] - [[Hvar (grad)|Vis]]|| 316
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Novalja]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2004. ||
[[Zadar]] – [[Molat]] – [[Brgulje]] – [[Zapuntel]] – [[Ist]]
| 324
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Olea]]|| align="Center" | 1981. || align="Center" | 1994. || [[Brbinj]] – [[Božava]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Sestrunj]] – [[Rivanj]] – [[Zadar]]
i
[[Zadar]] – [[Mali Iž|Mali Iž –]] [[Veli Iž]] – [[Mala Rava]] – [[Rava]]
| 218
|29
|9
|1,3
|26
|-
| [[HSC Silba]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. || [[Zadar]] – [[Preko]]
|310
|36,5
|9,8
|1,2
|36
|-
| [[HSC Vida]]|| align="Center" | 2011. || align="Center" | 2016. || [[Jelsa]] - [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] - [[Split]]
| 304
|38,5
|10,2
|
|
|-
|HSC
Kata
|2019.
|2023.
|[[Dubrovnik]] – [[Koločep]] – [[Lopud]] – [[Suđurađ]]
|317
|39
|
|
|29
|-
|HSC
Danica
|2019
|2023.
|[[Novalja]]- [[Rab (grad)|Rab]] - [[Rijeka]]
|317
|39
|
|
|29
|}
=== Trajekti ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika/automobila
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/T Bartol Kašić]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1989. || [[Split]] -[[Vela Luka]] - [[Uble|Ubli]]|| 500/54
|65
|16
|3,2
|13
|-
| [[M/T Biokovo]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2009. || [[Split]] - [[Rogač (Šolta)|Rogač]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Bol]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2009. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 600/176
|95,4
|20
|2,3
|11,5
|-
| [[M/T Brač]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || Valbiska - Merag|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Brestova]] ||align="Center" | 1985. || align="Center" | 1999. ||[[Kraljevica]] - remont
| 338/70
|57,66
|16,8
|3,1
|12,5
|-
| [[M/T Cres]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Prizna]] - [[Žigljen]]|| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
|[[M/T Dalmacija]] || align="Center" | 1993. ||align="Center" | 2024. || Remont
|1800/350
|134,4
|<small>(nepoznato)</small>
|5,2
|17
|-
| [[M/T Faros]]|| align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || Zadar - Brbinj|| 1000/200
|105
|17,5
|2,7
|13
|-
| [[M/T Hanibal Lucić]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 1994. || Remont|| 360/35
|49,92
|12,8
|3,1
|12,5
|-
| [[M/T Hrvat]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || [[Split]] - [[Supetar]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Ilovik]] || align="Center" | 2006. || align="Center" | 2007. || Brestova - Porozina|| 500/170
|95,8
|17,56
|2,8
|12
|-
| [[M/T Jadran]] || align="Center" | 2010. || align="Center" | 2010. ||[[Zadar]] - [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] - [[Preko]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Juraj Dalmatinac]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || Remont|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Kijevo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || Remont || 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Korčula]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2008. || Remont|| 700/170
|101,4
|17,3
|3,5
|16
|-
| [[M/T Kornati]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Krk]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Prizna]] – [[Žigljen]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Laslovo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || Sućuraj - Drvenik|| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Lastovo]] ||align="Center" | 1969. || align="Center" | 1978. || [[Mali Lošinj]] - istraga nesreće|| 500/60
|72,7
|13,67
|3,6
|17
|-
| [[M/T Lošinj]]|| align="Center" | 2010. || align="Center" | 2020. || [[Valbiska]] – [[Lopar]]|| 600/140
|97,85
|16
|2,7
|13
|-
| [[M/T Lošinjanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Šibenik]] - [[Kaprije]] - [[Žirje]]|| 200/25
|48
|9
|1,8
|10,8
|-
| [[M/T Marjan]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Split]] - [[Supetar]]|| 1200/130
|87,6
|17,5
|2,4
|12,3
|-
| [[M/T Marko Polo]] || align="Center" | 1973. || align="Center" | 1988. || [[Split]] – [[Stari Grad|Ancona]]|| 1000/270
|128,13
|19,62
|5,73
|21
|-
| [[M/T Mate Balota]] || align="Center" | 1988. || align="Center" | 1988. ||Dubrovnik - Koločep - Lopud - Suđurađ
| 440/50
|64,7
|13,4
|2,8
|11
|-
| [[M/T Mljet]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || Remont|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Oliver]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 2023. ||[[Split]] - [[Vis]]
|680/100
|108
|17,5
|4,4
|18,5
|-
| [[M/T Otok Pašman]]|| align="Center" | 2003. || align="Center" | 2021. ||Sumartin - Makarska|| 250/35
|42
|15,3
|
|
|-
| [[M/T Pelješčanka]] || align="Center" | 1969. || align="Center" | 1969. || Remont|| 200/25
|48
|9
|2,2
|11,5
|-
| [[M/T Petar Hektorović]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || Split - Vela Luka - Ubli|| 1080/120
|91,8
|18
|3,8
|15,7
|-
| [[M/T Sis]] || align="Center" | 1974. || align="Center" | 1997. || [[Zadar]] –[[Veli Iž]] – [[Rava]] – [[Mala Rava]]
| 700/70
|73,8
|16,4
|2,5
|10,5
|-
| [[M/T Ston]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. ||Biograd - Tkon
| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Supetar]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||Orebić - Dominče
| 594/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Svdawdwadawaj|M/T Sveti Duje]] || align="Center" | 2017. || align="Center" | 2023. ||[[Drvenik (Gradac)|Drvenik]] - [[Sućuraj]]||1000/208
|107
|18
|
|
|-
| [[M/T Sveti Juraj]] || align="Center" | 1980. || align="Center" | 1991. ||[[Trpanj]] - [[Ploče]]
| 300/45
|49,9
|12,8
|3,21
|11
|-
| [[M/T Sveti Krševan]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||Remont
| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Šoltanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Trogir|Trogir –]] [[Drvenik Mali]] – [[Drvenik Veli]]|| 200/25
|48
|9
|1,9
|11,5
|-
| [[M/T Tin Ujević]] || align="Center" | 2002. || align="Center" | 2003. ||Remont|| 1000/200
|98,93
|17
|2,7
|14
|-
| [[M/T Ugljan]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || [[Zadar]] - [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] - [[Preko]]|| 500/110
|102,2
|18
|3,9
|11
|-
| [[M/T Valun]] || align="Center" | 1983. || align="Center" | 1998. || [[Prapratno]] - [[Sobra]]|| 730/80
|85
|15,1
|3,7
|14,5
|-
| [[M/T Vladimir Nazor]] || align="Center" | 1986. || align="Center" | 1986. ||[[Zadar]] - [[Ist]] - [[Olib (Zadar)|Olib]] - [[Silba]] - [[Premuda (Zadar)|Premuda]] - [[Mali Lošinj]]
| 450/70
|87,5
|14
|3,01
|12,5
|-
| [[M/T Zadar]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 2004. || [[Split]] - [[Stari Grad]]|| 1025/280
|116
|18,9
|5,2
|17,5
|}
=== Putnički brodovi ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/B Lara]]|| align="Center" | 1988. || align="Center" | 1991. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Prvić Šepurine|Šepurine]] - [[Vodice]]|| 250
|37,6
|6,36
|1,71
|12
|-
| [[M/B Postira]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || [[Šibenik]] - remont|| 380
|44,6
|8,1
|2,9
|12,2
|-
| [[M/B Premuda]] || align="Center" | 1957. || align="Center" | 1957. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Prvić Šepurine|Šepurine]] - [[Vodice]]|| 450
|44,7
|8,2
|2,8
|13
|-
| M/B Unije || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2023. || [[Mali Lošinj]] – [[Vele Srakane]] – [[Unije (otok)|Unije]] – [[Susak]] – [[Mali Lošinj]]||
|47
|9
|1,7
|
|}
=== Povučeni brodovi ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || godina prodaje || stanje
|-
|[[M/B Tijat]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2023. || Brodogradilište ISKRA - remont; u vlasništvu ŠKŽ
|-
| [[M/T Istra]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1981. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Borik]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2009. || Prodan u Crnu Goru.
|-
| [[M/T Ero]]|| align="Center" | 1931. || align="Center" | 1971. || 2009. || Izrezan 2011. u Chioggiji.
|-
| [[M/T Vis]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1976. || 2011. || Potonuo 8. siječnja 2015. godine 4 NM od [[Sao Felipe]]a.
|-
| [[M/T Gradac]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1972. || 1994. || Izrezan 1994. u [[Chioggia|Chioggiji]].
|-
| [[M/T Novalja]] || align="Center" | 1959. || align="Center" | 1973. || 2004. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/B Perast]] || align="Center" | 1962. || align="Center" | 1962. || 1991. || Izrezan 2004. u [[Ploče|Pločama]].
|-
| [[M/B Porozina]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || 1988. || Izrezan 1988. u [[Sveti Kajo (Solin)|Svetome Kaji]].
|-
| [[M/T Vanga]] || align="Center" | 1968. || align="Center" | 1985. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/B Ozalj]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2013. || Prodan 2013. tvrtci Hoteli Pag d.o.o.
|-
| [[M/T Ilirija]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1971. || 1997. || Izrezan 2006.u Aliagi.
|-
| [[M/T Ivan Zajc]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1993. || 2009. || Plovi kao ''Asaba 2'' za Maurico Shipping Ltd.
|-
| [[HSC Mediteran]]|| align="Center" | 1978. || align="Center" | 2003. || 2014.|| Plovi kao ''Mala Sirena'' za Miatrade d.o.o.
|-
| [[M/T Jazine]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2014. || Izrezan 2015. u [[Aliaga|Aliagi]].
|-
| [[M/T Krčanka]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1970. || 2014. || Pregrađuje se u plutajuće skladište.
|-
| [[M/T Božava]] || align="Center" | 1966. || align="Center" | 1993. || 2010. || Izrezana 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Žigljen]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1992. || 2008. || Plovi za Alveus Capital d.o.o.
|-
| [[M/T Slavija I]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1976. || 1998. || Izrezana 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Partizanka]] || align="Center" | 1964. || align="Center" | 1976. || 1996. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Kalmar]] || align="Center" | 1951. || align="Center" | 1972. || 1999. || Izrezan 2004. u Reggio di Calabriji.
|-
| [[M/T Komiža]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1972. || 1997. || U muzeju u [[Švedska|Švedskoj]].
|-
| [[M/T Liburnija]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1965. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Sumartin]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1965. || 2001. || U raspremi u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Klimno]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1963. || 1991. || Izrezan 1997. u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Porozina]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1993. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Lubenice]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || 2022. || Izrezan 2022. u Aliagi.
|-
| [[M/T Prizna]]|| align="Center" | 1970. || align="Center" | 1991. || 2022. || Plovi za ABM Tours iz Neviđana.
|-
| [[M/T Dubrovnik]] || align="Center" | 1979. || align="Center" | 1996. || 2023. || Prodan 2023. u Grčku.
|}
== Galerija slika ==
<gallery>
Slika:Jadrolinija Rijeka Palaca Jadran1.jpg|Zaštitni znak Jadrolinije
Slika:Rijeka-Jadrolinija headquarters.JPG|Upravna zgrada Jadrolinije u Rijeci
Slika:Petar Hektorović Vis.jpg|Petar Hektorović u luci [[Vis]]
Slika:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|Trajekt Liburnija slikana kod [[Korčula|Korčule]]
Slika:JadrolinijaZadarAncona gobeirne.jpg|Trajekt [[Zadar]] u luci [[Ancona]]
Slika:Jadrolinija Lubenice 07.jpg|Trajekt Lubenice u [[Merag]]u
Slika:Ferry Tin Ujević.JPG|Trajekt Tin Ujević u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u
Slika:Ms Lara.JPG| Brod Lara [[Rava| na Ravi]]
</gallery>
== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{Izvori}}
=== Literatura ===
* Njegovan, Marica: ''Nacrt za povijest Jadrolinije''.
== Vanjske poveznice ==
* http://www.jadrolinija.hr/
* {{HTE|jadrolinija|Jadrolinija}}
=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Jadrolinija
|commonscathr = Jadrolinija
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
[[Kategorija:Jadrolinija| ]]
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke za brodski prijevoz putnika]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Rijeke]]
49ik417ss0jz844opz19d18zgsc254n
7087799
7087797
2024-12-13T15:15:00Z
89.164.249.140
Greska
7087799
wikitext
text/x-wiki
{{pravopis}}
{{Tvrtka
| ime = Jadrolinija
| slika = [[Slika:Jadrolinija logo.svg|Logotip Jadrolinije]]
| vrsta = Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta
| osnutak = [[20. siječnja]] [[1947.]]
| prestala_postojati =
| osnivači =
| sjedište =
| sjedište_grad = {{Z|HRV}} [[Rijeka]]
| sjedište_država = [[Hrvatska]]
| ključneosobe =
| predsjednik = David Sopta (rujan 2017. – )
| konkurencija =
| pokriveno_područje = hrvatski dio [[Jadransko more|Jadrana]]
| industrija =
| proizvodi =
| usluge = -prijevoz vozila i putnika na moru
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni = 1700
| holding =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| slogan = „Odmor počinje na brodu!”
| web = [http://www.jadrolinija.hr jadrolinija.hr]
| dodatak =
}}[[Datoteka:Jadrolinija Palaca Jadran Rijeka2.jpg|mini|300px|[[Palača Jadran]], izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije]]
'''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] brodarska tvrtka osnovana u [[Rijeka|Rijeci]] [[20. siječnja]] [[1947.]] godine. Najveći je putnički brodar u Hrvatskoj. Održava linije s gotovo svim hrvatskim otocima te nekim lukama u Italiji.
== Povijest ==
=== Od osnutka do Drugog svjetskog rata ===
Godine [[1922.]], na poticaj države te kao uvjet za dobivanje [[subvencija|subvencije]], parobrodarska društva [[Jadranska plovidba]] ([[Sušak]]), [[Dioničko parobrodarsko društvo Oceania]] ([[Trst]]), [[Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Punat]]), [[Obalna paroplovitba društvo s.o.j.]] ([[Dubrovnik]]), [[Parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Split]]) i [[Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Senj]]) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, [[1939.]] godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine [[parobrod]]i ne odlaze iz Sušaka, nego iz [[Bakar (grad)|Bakra]] koji je preko Škrljeva bio povezan [[željeznica|željeznicom]] sa [[Zagreb]]om.
Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za [[Dalmacija|Dalmaciju]]: Bakar – [[Kotor]] i Bakar – [[Metković]] koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković, Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – [[Patras]] (jednom tjedno), Sušak – Trst – [[Pirej]] – [[Solun]] (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).
=== Drugi svjetski rat ===
Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat, što je već počeo u [[Europa|Europi]], mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku General Štabu, u kojoj je tražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova "koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe", te su se mogli povući u [[Egejsko more]].
{{citat|Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.}}
No umiješala se [[Dubrovačka plovidba]] tražeći to isto za svoj brod ''Kralj Aleksandar 1''. Zbog toga novog traženja, [[9. lipnja]] [[1940.]] godine uslijedila je zabrana odlaska "pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama".
Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Srbin'' održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, [[Italija|talijanskih]], [[Albanija|albanskih]], [[Grčka|grčkih]] i [[Crno more|crnomorskih]] luka. Uz opasnosti koje su prijetile od [[podmornica]], ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na [[Malta|Maltu]] pod sumnjom ratnog [[šverc]]a. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, ''Karadorđa'' i ''Prestolonaslednika Petra'', koji su [[2. travnja]] [[1941.]] godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka [[Zlarin]]a. Do njihova je potapanja došlo zbog toga "što nisu bili obaviješteni o položenim minama". Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom<!-- (?!) -->, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u [[Hotel Ambasador|Hotelu Ambasador]] u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine nađeni su mrtvi u blizini mora.
U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi ''Zagreb'', ''Beograd'', ''Topola'', ''Knin'', ''Lav'', ''Slavija'' i ''Triglav''. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale.
Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, [[partizani]] su kod [[Živogošće|Živogošća]] potopili parobrod ''Vis'', a iste su godine u stranim vodama stradali ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Neretva''. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću [[Orinoco|Orinoca]], drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod [[Capo de St. Vito]] u Italiji.
Do kapitulacije Italije [[9. rujna]] [[1943.]] godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u [[Crikvenica|Crikvenici]], a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana.
Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine, bili su osnovani posebni sektori u sklopu kojih su bila organizirana posebna prometna odjeljenja, mjerodavna ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori bili ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na [[Hvar]], da bi se uskoro smjestile na otoku [[Vis]]u.
Oslobađanjem [[Beograd]]a, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna [[Ratna mornarica]]. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u [[Ministarstvo pomorstva FNRJ]], u čije su područje rada prešli svi poslovi [[pomorstvo|pomorstva]].
Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: ''Baiamonti'' (Sarajevo), ''Salonu'', (Hercegovinu), ''Angelo Paolucci'' (Senj), ''Curzolu'' (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: ''Dravu'' 30. siječnja 1944. godine u [[Tirensko more|Tirenskome moru]], ''Soču'' 7. travnja kod [[Venecija|Venecije]], ''Sušak'' kod Trsta i ''Triglav'' kod [[Tag Hament]]a. I u zadnjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod ''Trogir'' koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji.
Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod ''Bakar'' koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i [[Lastovo|Lastova]], a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.
=== Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata ===
[[Datoteka:Marina 1936 Rijeka 2011 287.jpg|mini|300px|Polovni feribot ''Marina'' (izgrađena 1936.), vezana u [[Riječka luka|Riječkoj luci]]. Godine 2013. preuređuje se u prvi brod hostel na [[Sredozemlje|Sredozemlju]].<ref>http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724003244/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci |date=24. srpnja 2013. }} (pristupljeno 9. prosinca 2013.)</ref>]]
Uredbom Vlade FNRJ [[20. siječnja]] [[1947.]] godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: ''Bakar'', ''Bar'', ''Brač'', ''Budva'', ''Cres'', ''Gradac'', ''Knin'', ''Kostrena'', ''Kotor'', ''Krk'', ''Kupari'', ''Labin'', ''Lapad'', ''Makarska'', ''Pašman'', ''Pelješac'', ''Perast'', ''Podhum'', ''Polače'', ''Rab'', ''Rečina'', ''Rovinj'', ''Srbin'', ''Starigrad'', ''Ston'', ''Šipan'', ''Trogir'', ''Ugljan'' i ''Ulcinj''.
Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote ''Srbin'' kod mjesta [[Glavotok]] (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut.
Do 1950. osposobljeni su brodovi: ''Cavtat'', ''Istra'' (prije ''Split''), ''Opatija-Vida'' (prije ''Triglav''), ''Poreč'' (prije ''Učka''), ''Hercegovina'', ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Vrbnik'' (prije ''Vila''), ''Senj'' i ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije.
Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na [[ugljen]]) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na [[lož–ulje]]. Među prvima su preuređeni brodovi ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Partizanka'' (prije ''Prestolonasljednik Petar''), ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''), ''Kotor'', ''Lastovo'' (prije ''Beograd''), ''Proleterka'' (prije ''Karađorđe''), ''Pag'' (prije ''Brasso'') i ''Istra'' (prije ''Split''). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su [[željezo|željezni]], a motorni isključivo [[drvo (materijal)|drveni]]. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje.
Godine 1948. u pulskom [[brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]] naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova "Abbazia" i "Laurana". Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi ''Vladimir Nazor'', ''Njegoš'', ''Aleksa Šantić'', ''Ivan Cankar'', ''Vuk Karadžić'' i ''Kosta Racin''. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi ''Osijek'', ''Maribor'', ''Mostar'' i ''Novi Sad'' koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine s 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi ''Ohrid'' (kasnije ''Tijat''), ''Karlovac'' i ''Valjevo'' (kasnije ''Ozalj'') kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta.
{{velika slova}}
{{Wikipedizirati}}
Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik, Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji.
Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja "magistrale" obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko – teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja s brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres s preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavom i preuređenjem dvotrupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) s novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno "most" u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje "dotacije" a budući su trajektne pruge proglašene "rentabilnima" država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi "feribot" na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa iako se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu. – Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. – Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. – 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. – 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta s dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu), POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim "dječjim bolestima" a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove s po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova s 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu s otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba, Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabava polovnih brodova u inozemstvu.
=== Jadrolinija u Domovinskome ratu ===
Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I iako intezitet rata nije bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata:
* 4.08.1991 m/t “KLIMNO” – otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju Novigrad – Ribnica ( Kruševo )
* 11.09.1991. – trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu
* 11.09.1991. – Zatvoren Maslenički most – žestoki napadi na Zadar i okolicu.
* 14.09.1991. – egzodus ljudi – građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza s Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna – Žigljen. Trajekti voze 24 sata.
* 14.09.1991. – m/t“PELJEŠĆANKA” – sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu.
* 17.09.1991. – I. POMORSKA BLOKADA – zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku kontroliraju ratni brodovi i helikopteri.
* 18.09.1991. – ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za Korčulu i Split
* od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO”
* 23.09.1991 – u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče SMRTNO stradao MATE TOMAŠ
* m/t “ŠOLTANKA” – sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠLOTE za SPLIT
* 24.09.1991. – m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA
* 1.10.1991. – m/t PELJEŠĆANKA” – izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz skladišta u vojarni Ploče
* 1.10.1991. – m/b “PERAST” Pogođen i uništen – tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se smatraju nestalima – počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH.
* 3.10.1991. – II. POMORSKA BLOKADA – U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji Rijeka – Split – Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ, LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova – Porozina i Merag – [[Valbiska]] preko dana miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala.
* 3.10.1991. – Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana.
* 3. – 10. 10.1991. – zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica – Miletići koju održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK
* 4.10.1991.- m/b “LARA” – napad na Zadar. Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ
* 4.10.1991. u 11,55 – Pogođen Paški most ali nije srušen
* 5.10.1991. – Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana.
* 6.10.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure Budanović.
* 6.10.1991. – m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj.
* 6.10.1991. – m/t “JAZINE” – Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio automobil.
* 6.10.1991- popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak
* 7.10.1991. – Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio s m/b”PERASTA” i priključio HV
* 10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i časnici JNA. Pomorska blokada popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery>rostor ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u riječkom zaljevu.
* Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6 teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog putnika.
* 13.10.1991. – Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć.
* 13.10. 1991. – prestaje druga blokada Jadrana
* 1.11.1991. – Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka – Dubrovnik
* od 8.11. do 3.12.1991. – III BLOKADA JADRANA
* 8.11. 1991 – Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za Korčulu.
* 8.11.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko dana osposobljen za plovidbu.
* m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI ŽDRELAC.
* 8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu
* 8. 10. i 11. 11.1991. – m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. S velikim oštećenjem doplovila u Cres gdje je popravljena
* m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula
* 12.11.1991. – ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte
* 15.11.1991 – m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena.
* 15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT
* m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ
* m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci.
* m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD – TKON.
* svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala
* 30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih pomoraca u luci [[Ston]], tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle.
* od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” – Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992. oštećena u napadu.
* od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje Konavala
* od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe oslobođenja Konavala
* 24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu (30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu.
* m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i onesposobljen za plovidbu.
Ovo je popis bio brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima. Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a često su bili provocirani oružanim putem od strane neprijatelja.
==== Brodovi brzih i međunarodnih linija ====
* 27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Evakuacija 10.000 stranaca s Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila.
* koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik s 4 trajekta.
* m/t : LIBURNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991. prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavani od strane JNA i skretani u ZELENIKU i BAR.
* 26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ.
* 1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik.
* 5.11.1991 zračni napad na Rijeku
* od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik – Zelenika- Pula 4.000 putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže s 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je preminuo. Na brodu je bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima.
* 26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita.
* 22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu evakuira za RAB
* 9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t “Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć.
* 11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i nezahvalan zadatak.
* m/t "Marina" (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u Zelenici.
Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i 100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992. prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000 na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno je više plovnih jedinica ali su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala. Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac – 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt – 600 putnika i 65 vozila · NEHAJ trajekt – 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt – 360 putnika i 35 vozila
Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:
* [[M/T Tin Ujević|Tin Ujević]] – trajekt kapaciteta 200 automobila.
* [[M/T Petar Hektorović|Petar Hektorović]] – trajekt kapaciteta 120 automobila.
* [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] – trajekt kapaciteta 70 automobila.
* [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] – trajekt kapaciteta 54 automobila.
* [[M/T Mate Balota|Mate Balota]] – trajekt kapaciteta 50 automobila.
* [[M/T Hanibal Lucić|Hanibal Lucić]] – trajekt kapaciteta 35 automobila.
* [[M/T Juraj Dalmatinac|Juraj Dalmatinac]] – trajekt kapaciteta 138 automobila.
== Brodovi i linije ==
{{Točnost}}<!--Pri pisanju relacija koristiti crticu (–, alt+0150), ne spojnicu (-). Ispravno: Split – Stari Grad. Neispravno: Split – Stari Grad.-->
=== Katamarani ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
(m)
!širina
(m)
!gaz
(m)
!najveća brzina
(čvorava)
|-
| [[HSC Adriana]] || align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. || Ubli - Vela Luka - Hvar - Split|| 356
|40
|10,1
|1,3
|36
|-
| [[HSC Dora]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2015. || Zadar - Preko|| 350
|41,9
|7,6
|
|28
|-
| [[HSC Dubravka]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 2001. ||[[Split]] - [[Vis|Hvar]]
| 306
|41,6
|11
|1,4
|32
|-
| [[HSC Jelena]]|| align="Center" | 2018. || align="Center" | 2018. || [[Dubrovnik]] - [[Korčula (grad)|Korčula]] - [[Hvar (grad)|Hvar]] - [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] - [[Split]]|| 403
|42,2
|11,6
|1,57
|40
|-
| [[HSC Judita]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2001. || Jelsa - Bol - Split|| 316
|41,6
|11
|1,4
|36
|-
| [[HSC Karolina]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2004. || Zadar - Molat - Brgulje - Zapintel - Ist|| 316
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Novalja]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2004. ||
Remont
| 324
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Olea]]|| align="Center" | 1981. || align="Center" | 1994. || [[Brbinj]] – [[Božava]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Sestrunj]] – [[Rivanj]] – [[Zadar]]
i
[[Zadar]] – [[Mali Iž|Mali Iž –]] [[Veli Iž]] – [[Mala Rava]] – [[Rava]]
| 218
|29
|9
|1,3
|26
|-
| [[HSC Silba]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. ||
|310
|36,5
|9,8
|1,2
|36
|-
| [[HSC Vida]]|| align="Center" | 2011. || align="Center" | 2016. || [[Jelsa]] - [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] - [[Split]]
| 304
|38,5
|10,2
|
|
|-
|HSC
Kata
|2019.
|2023.
|[[Dubrovnik]] – [[Koločep]] – [[Lopud]] – [[Suđurađ]]
|317
|39
|
|
|29
|-
|HSC
Danica
|2019
|2023.
|[[Novalja]]- [[Rab (grad)|Rab]] - [[Rijeka]]
|317
|39
|
|
|29
|}
=== Trajekti ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika/automobila
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/T Bartol Kašić]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1989. || [[Split]] -[[Vela Luka]] - [[Uble|Ubli]]|| 500/54
|65
|16
|3,2
|13
|-
| [[M/T Biokovo]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2009. || [[Split]] - [[Rogač (Šolta)|Rogač]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Bol]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2009. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 600/176
|95,4
|20
|2,3
|11,5
|-
| [[M/T Brač]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || Valbiska - Merag|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Brestova]] ||align="Center" | 1985. || align="Center" | 1999. ||[[Kraljevica]] - remont
| 338/70
|57,66
|16,8
|3,1
|12,5
|-
| [[M/T Cres]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Prizna]] - [[Žigljen]]|| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
|[[M/T Dalmacija]] || align="Center" | 1993. ||align="Center" | 2024. || Remont
|1800/350
|134,4
|<small>(nepoznato)</small>
|5,2
|17
|-
| [[M/T Faros]]|| align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || Zadar - Brbinj|| 1000/200
|105
|17,5
|2,7
|13
|-
| [[M/T Hanibal Lucić]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 1994. || Remont|| 360/35
|49,92
|12,8
|3,1
|12,5
|-
| [[M/T Hrvat]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || [[Split]] - [[Supetar]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Ilovik]] || align="Center" | 2006. || align="Center" | 2007. || Brestova - Porozina|| 500/170
|95,8
|17,56
|2,8
|12
|-
| [[M/T Jadran]] || align="Center" | 2010. || align="Center" | 2010. ||[[Zadar]] - [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] - [[Preko]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Juraj Dalmatinac]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || Remont|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Kijevo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || Remont || 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Korčula]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2008. || Remont|| 700/170
|101,4
|17,3
|3,5
|16
|-
| [[M/T Kornati]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Krk]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Prizna]] – [[Žigljen]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Laslovo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || Sućuraj - Drvenik|| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Lastovo]] ||align="Center" | 1969. || align="Center" | 1978. || [[Mali Lošinj]] - istraga nesreće|| 500/60
|72,7
|13,67
|3,6
|17
|-
| [[M/T Lošinj]]|| align="Center" | 2010. || align="Center" | 2020. || [[Valbiska]] – [[Lopar]]|| 600/140
|97,85
|16
|2,7
|13
|-
| [[M/T Lošinjanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Šibenik]] - [[Kaprije]] - [[Žirje]]|| 200/25
|48
|9
|1,8
|10,8
|-
| [[M/T Marjan]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Split]] - [[Supetar]]|| 1200/130
|87,6
|17,5
|2,4
|12,3
|-
| [[M/T Marko Polo]] || align="Center" | 1973. || align="Center" | 1988. || [[Split]] – [[Stari Grad|Ancona]]|| 1000/270
|128,13
|19,62
|5,73
|21
|-
| [[M/T Mate Balota]] || align="Center" | 1988. || align="Center" | 1988. ||Dubrovnik - Koločep - Lopud - Suđurađ
| 440/50
|64,7
|13,4
|2,8
|11
|-
| [[M/T Mljet]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || Remont|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Oliver]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 2023. ||[[Split]] - [[Vis]]
|680/100
|108
|17,5
|4,4
|18,5
|-
| [[M/T Otok Pašman]]|| align="Center" | 2003. || align="Center" | 2021. ||Sumartin - Makarska|| 250/35
|42
|15,3
|
|
|-
| [[M/T Pelješčanka]] || align="Center" | 1969. || align="Center" | 1969. || Remont|| 200/25
|48
|9
|2,2
|11,5
|-
| [[M/T Petar Hektorović]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || Split - Vela Luka - Ubli|| 1080/120
|91,8
|18
|3,8
|15,7
|-
| [[M/T Sis]] || align="Center" | 1974. || align="Center" | 1997. || [[Zadar]] –[[Veli Iž]] – [[Rava]] – [[Mala Rava]]
| 700/70
|73,8
|16,4
|2,5
|10,5
|-
| [[M/T Ston]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. ||Biograd - Tkon
| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Supetar]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||Orebić - Dominče
| 594/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Svdawdwadawaj|M/T Sveti Duje]] || align="Center" | 2017. || align="Center" | 2023. ||[[Drvenik (Gradac)|Drvenik]] - [[Sućuraj]]||1000/208
|107
|18
|
|
|-
| [[M/T Sveti Juraj]] || align="Center" | 1980. || align="Center" | 1991. ||[[Trpanj]] - [[Ploče]]
| 300/45
|49,9
|12,8
|3,21
|11
|-
| [[M/T Sveti Krševan]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||Remont
| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Šoltanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Trogir|Trogir –]] [[Drvenik Mali]] – [[Drvenik Veli]]|| 200/25
|48
|9
|1,9
|11,5
|-
| [[M/T Tin Ujević]] || align="Center" | 2002. || align="Center" | 2003. ||Remont|| 1000/200
|98,93
|17
|2,7
|14
|-
| [[M/T Ugljan]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || [[Zadar]] - [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] - [[Preko]]|| 500/110
|102,2
|18
|3,9
|11
|-
| [[M/T Valun]] || align="Center" | 1983. || align="Center" | 1998. || [[Prapratno]] - [[Sobra]]|| 730/80
|85
|15,1
|3,7
|14,5
|-
| [[M/T Vladimir Nazor]] || align="Center" | 1986. || align="Center" | 1986. ||[[Zadar]] - [[Ist]] - [[Olib (Zadar)|Olib]] - [[Silba]] - [[Premuda (Zadar)|Premuda]] - [[Mali Lošinj]]
| 450/70
|87,5
|14
|3,01
|12,5
|-
| [[M/T Zadar]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 2004. || [[Split]] - [[Stari Grad]]|| 1025/280
|116
|18,9
|5,2
|17,5
|}
=== Putnički brodovi ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/B Lara]]|| align="Center" | 1988. || align="Center" | 1991. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Prvić Šepurine|Šepurine]] - [[Vodice]]|| 250
|37,6
|6,36
|1,71
|12
|-
| [[M/B Postira]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || [[Šibenik]] - remont|| 380
|44,6
|8,1
|2,9
|12,2
|-
| [[M/B Premuda]] || align="Center" | 1957. || align="Center" | 1957. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Prvić Šepurine|Šepurine]] - [[Vodice]]|| 450
|44,7
|8,2
|2,8
|13
|-
| M/B Unije || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2023. || [[Mali Lošinj]] – [[Vele Srakane]] – [[Unije (otok)|Unije]] – [[Susak]] – [[Mali Lošinj]]||
|47
|9
|1,7
|
|}
=== Povučeni brodovi ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || godina prodaje || stanje
|-
|[[M/B Tijat]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2023. || Brodogradilište ISKRA - remont; u vlasništvu ŠKŽ
|-
| [[M/T Istra]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1981. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Borik]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2009. || Prodan u Crnu Goru.
|-
| [[M/T Ero]]|| align="Center" | 1931. || align="Center" | 1971. || 2009. || Izrezan 2011. u Chioggiji.
|-
| [[M/T Vis]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1976. || 2011. || Potonuo 8. siječnja 2015. godine 4 NM od [[Sao Felipe]]a.
|-
| [[M/T Gradac]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1972. || 1994. || Izrezan 1994. u [[Chioggia|Chioggiji]].
|-
| [[M/T Novalja]] || align="Center" | 1959. || align="Center" | 1973. || 2004. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/B Perast]] || align="Center" | 1962. || align="Center" | 1962. || 1991. || Izrezan 2004. u [[Ploče|Pločama]].
|-
| [[M/B Porozina]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || 1988. || Izrezan 1988. u [[Sveti Kajo (Solin)|Svetome Kaji]].
|-
| [[M/T Vanga]] || align="Center" | 1968. || align="Center" | 1985. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/B Ozalj]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2013. || Prodan 2013. tvrtci Hoteli Pag d.o.o.
|-
| [[M/T Ilirija]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1971. || 1997. || Izrezan 2006.u Aliagi.
|-
| [[M/T Ivan Zajc]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1993. || 2009. || Plovi kao ''Asaba 2'' za Maurico Shipping Ltd.
|-
| [[HSC Mediteran]]|| align="Center" | 1978. || align="Center" | 2003. || 2014.|| Plovi kao ''Mala Sirena'' za Miatrade d.o.o.
|-
| [[M/T Jazine]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2014. || Izrezan 2015. u [[Aliaga|Aliagi]].
|-
| [[M/T Krčanka]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1970. || 2014. || Pregrađuje se u plutajuće skladište.
|-
| [[M/T Božava]] || align="Center" | 1966. || align="Center" | 1993. || 2010. || Izrezana 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Žigljen]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1992. || 2008. || Plovi za Alveus Capital d.o.o.
|-
| [[M/T Slavija I]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1976. || 1998. || Izrezana 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Partizanka]] || align="Center" | 1964. || align="Center" | 1976. || 1996. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Kalmar]] || align="Center" | 1951. || align="Center" | 1972. || 1999. || Izrezan 2004. u Reggio di Calabriji.
|-
| [[M/T Komiža]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1972. || 1997. || U muzeju u [[Švedska|Švedskoj]].
|-
| [[M/T Liburnija]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1965. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Sumartin]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1965. || 2001. || U raspremi u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Klimno]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1963. || 1991. || Izrezan 1997. u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Porozina]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1993. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Lubenice]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || 2022. || Izrezan 2022. u Aliagi.
|-
| [[M/T Prizna]]|| align="Center" | 1970. || align="Center" | 1991. || 2022. || Plovi za ABM Tours iz Neviđana.
|-
| [[M/T Dubrovnik]] || align="Center" | 1979. || align="Center" | 1996. || 2023. || Prodan 2023. u Grčku.
|}
== Galerija slika ==
<gallery>
Slika:Jadrolinija Rijeka Palaca Jadran1.jpg|Zaštitni znak Jadrolinije
Slika:Rijeka-Jadrolinija headquarters.JPG|Upravna zgrada Jadrolinije u Rijeci
Slika:Petar Hektorović Vis.jpg|Petar Hektorović u luci [[Vis]]
Slika:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|Trajekt Liburnija slikana kod [[Korčula|Korčule]]
Slika:JadrolinijaZadarAncona gobeirne.jpg|Trajekt [[Zadar]] u luci [[Ancona]]
Slika:Jadrolinija Lubenice 07.jpg|Trajekt Lubenice u [[Merag]]u
Slika:Ferry Tin Ujević.JPG|Trajekt Tin Ujević u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u
Slika:Ms Lara.JPG| Brod Lara [[Rava| na Ravi]]
</gallery>
== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{Izvori}}
=== Literatura ===
* Njegovan, Marica: ''Nacrt za povijest Jadrolinije''.
== Vanjske poveznice ==
* http://www.jadrolinija.hr/
* {{HTE|jadrolinija|Jadrolinija}}
=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Jadrolinija
|commonscathr = Jadrolinija
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
[[Kategorija:Jadrolinija| ]]
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke za brodski prijevoz putnika]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Rijeke]]
5mzh78f87tzvjoskqa7kdke8sbxddvc
7087800
7087799
2024-12-13T15:18:20Z
89.164.249.140
Greška
7087800
wikitext
text/x-wiki
{{pravopis}}
{{Tvrtka
| ime = Jadrolinija
| slika = [[Slika:Jadrolinija logo.svg|Logotip Jadrolinije]]
| vrsta = Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta
| osnutak = [[20. siječnja]] [[1947.]]
| prestala_postojati =
| osnivači =
| sjedište =
| sjedište_grad = {{Z|HRV}} [[Rijeka]]
| sjedište_država = [[Hrvatska]]
| ključneosobe =
| predsjednik = David Sopta (rujan 2017. – )
| konkurencija =
| pokriveno_područje = hrvatski dio [[Jadransko more|Jadrana]]
| industrija =
| proizvodi =
| usluge = -prijevoz vozila i putnika na moru
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni = 1700
| holding =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| slogan = „Odmor počinje na brodu!”
| web = [http://www.jadrolinija.hr jadrolinija.hr]
| dodatak =
}}[[Datoteka:Jadrolinija Palaca Jadran Rijeka2.jpg|mini|300px|[[Palača Jadran]], izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije]]
'''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] brodarska tvrtka osnovana u [[Rijeka|Rijeci]] [[20. siječnja]] [[1947.]] godine. Najveći je putnički brodar u Hrvatskoj. Održava linije s gotovo svim hrvatskim otocima te nekim lukama u Italiji.
== Povijest ==
=== Od osnutka do Drugog svjetskog rata ===
Godine [[1922.]], na poticaj države te kao uvjet za dobivanje [[subvencija|subvencije]], parobrodarska društva [[Jadranska plovidba]] ([[Sušak]]), [[Dioničko parobrodarsko društvo Oceania]] ([[Trst]]), [[Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Punat]]), [[Obalna paroplovitba društvo s.o.j.]] ([[Dubrovnik]]), [[Parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Split]]) i [[Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Senj]]) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, [[1939.]] godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine [[parobrod]]i ne odlaze iz Sušaka, nego iz [[Bakar (grad)|Bakra]] koji je preko Škrljeva bio povezan [[željeznica|željeznicom]] sa [[Zagreb]]om.
Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za [[Dalmacija|Dalmaciju]]: Bakar – [[Kotor]] i Bakar – [[Metković]] koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković, Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – [[Patras]] (jednom tjedno), Sušak – Trst – [[Pirej]] – [[Solun]] (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).
=== Drugi svjetski rat ===
Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat, što je već počeo u [[Europa|Europi]], mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku General Štabu, u kojoj je tražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova "koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe", te su se mogli povući u [[Egejsko more]].
{{citat|Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.}}
No umiješala se [[Dubrovačka plovidba]] tražeći to isto za svoj brod ''Kralj Aleksandar 1''. Zbog toga novog traženja, [[9. lipnja]] [[1940.]] godine uslijedila je zabrana odlaska "pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama".
Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Srbin'' održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, [[Italija|talijanskih]], [[Albanija|albanskih]], [[Grčka|grčkih]] i [[Crno more|crnomorskih]] luka. Uz opasnosti koje su prijetile od [[podmornica]], ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na [[Malta|Maltu]] pod sumnjom ratnog [[šverc]]a. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, ''Karadorđa'' i ''Prestolonaslednika Petra'', koji su [[2. travnja]] [[1941.]] godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka [[Zlarin]]a. Do njihova je potapanja došlo zbog toga "što nisu bili obaviješteni o položenim minama". Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom<!-- (?!) -->, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u [[Hotel Ambasador|Hotelu Ambasador]] u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine nađeni su mrtvi u blizini mora.
U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi ''Zagreb'', ''Beograd'', ''Topola'', ''Knin'', ''Lav'', ''Slavija'' i ''Triglav''. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale.
Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, [[partizani]] su kod [[Živogošće|Živogošća]] potopili parobrod ''Vis'', a iste su godine u stranim vodama stradali ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Neretva''. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću [[Orinoco|Orinoca]], drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod [[Capo de St. Vito]] u Italiji.
Do kapitulacije Italije [[9. rujna]] [[1943.]] godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u [[Crikvenica|Crikvenici]], a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana.
Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine, bili su osnovani posebni sektori u sklopu kojih su bila organizirana posebna prometna odjeljenja, mjerodavna ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori bili ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na [[Hvar]], da bi se uskoro smjestile na otoku [[Vis]]u.
Oslobađanjem [[Beograd]]a, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna [[Ratna mornarica]]. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u [[Ministarstvo pomorstva FNRJ]], u čije su područje rada prešli svi poslovi [[pomorstvo|pomorstva]].
Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: ''Baiamonti'' (Sarajevo), ''Salonu'', (Hercegovinu), ''Angelo Paolucci'' (Senj), ''Curzolu'' (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: ''Dravu'' 30. siječnja 1944. godine u [[Tirensko more|Tirenskome moru]], ''Soču'' 7. travnja kod [[Venecija|Venecije]], ''Sušak'' kod Trsta i ''Triglav'' kod [[Tag Hament]]a. I u zadnjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod ''Trogir'' koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji.
Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod ''Bakar'' koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i [[Lastovo|Lastova]], a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.
=== Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata ===
[[Datoteka:Marina 1936 Rijeka 2011 287.jpg|mini|300px|Polovni feribot ''Marina'' (izgrađena 1936.), vezana u [[Riječka luka|Riječkoj luci]]. Godine 2013. preuređuje se u prvi brod hostel na [[Sredozemlje|Sredozemlju]].<ref>http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724003244/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci |date=24. srpnja 2013. }} (pristupljeno 9. prosinca 2013.)</ref>]]
Uredbom Vlade FNRJ [[20. siječnja]] [[1947.]] godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: ''Bakar'', ''Bar'', ''Brač'', ''Budva'', ''Cres'', ''Gradac'', ''Knin'', ''Kostrena'', ''Kotor'', ''Krk'', ''Kupari'', ''Labin'', ''Lapad'', ''Makarska'', ''Pašman'', ''Pelješac'', ''Perast'', ''Podhum'', ''Polače'', ''Rab'', ''Rečina'', ''Rovinj'', ''Srbin'', ''Starigrad'', ''Ston'', ''Šipan'', ''Trogir'', ''Ugljan'' i ''Ulcinj''.
Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote ''Srbin'' kod mjesta [[Glavotok]] (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut.
Do 1950. osposobljeni su brodovi: ''Cavtat'', ''Istra'' (prije ''Split''), ''Opatija-Vida'' (prije ''Triglav''), ''Poreč'' (prije ''Učka''), ''Hercegovina'', ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Vrbnik'' (prije ''Vila''), ''Senj'' i ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije.
Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na [[ugljen]]) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na [[lož–ulje]]. Među prvima su preuređeni brodovi ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Partizanka'' (prije ''Prestolonasljednik Petar''), ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''), ''Kotor'', ''Lastovo'' (prije ''Beograd''), ''Proleterka'' (prije ''Karađorđe''), ''Pag'' (prije ''Brasso'') i ''Istra'' (prije ''Split''). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su [[željezo|željezni]], a motorni isključivo [[drvo (materijal)|drveni]]. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje.
Godine 1948. u pulskom [[brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]] naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova "Abbazia" i "Laurana". Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi ''Vladimir Nazor'', ''Njegoš'', ''Aleksa Šantić'', ''Ivan Cankar'', ''Vuk Karadžić'' i ''Kosta Racin''. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi ''Osijek'', ''Maribor'', ''Mostar'' i ''Novi Sad'' koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine s 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi ''Ohrid'' (kasnije ''Tijat''), ''Karlovac'' i ''Valjevo'' (kasnije ''Ozalj'') kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta.
{{velika slova}}
{{Wikipedizirati}}
Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik, Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji.
Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja "magistrale" obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko – teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja s brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres s preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavom i preuređenjem dvotrupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) s novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno "most" u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje "dotacije" a budući su trajektne pruge proglašene "rentabilnima" država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi "feribot" na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa iako se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu. – Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. – Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. – 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. – 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta s dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu), POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim "dječjim bolestima" a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove s po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova s 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu s otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba, Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabava polovnih brodova u inozemstvu.
=== Jadrolinija u Domovinskome ratu ===
Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I iako intezitet rata nije bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata:
* 4.08.1991 m/t “KLIMNO” – otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju Novigrad – Ribnica ( Kruševo )
* 11.09.1991. – trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu
* 11.09.1991. – Zatvoren Maslenički most – žestoki napadi na Zadar i okolicu.
* 14.09.1991. – egzodus ljudi – građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza s Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna – Žigljen. Trajekti voze 24 sata.
* 14.09.1991. – m/t“PELJEŠĆANKA” – sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu.
* 17.09.1991. – I. POMORSKA BLOKADA – zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku kontroliraju ratni brodovi i helikopteri.
* 18.09.1991. – ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za Korčulu i Split
* od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO”
* 23.09.1991 – u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče SMRTNO stradao MATE TOMAŠ
* m/t “ŠOLTANKA” – sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠLOTE za SPLIT
* 24.09.1991. – m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA
* 1.10.1991. – m/t PELJEŠĆANKA” – izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz skladišta u vojarni Ploče
* 1.10.1991. – m/b “PERAST” Pogođen i uništen – tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se smatraju nestalima – počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH.
* 3.10.1991. – II. POMORSKA BLOKADA – U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji Rijeka – Split – Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ, LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova – Porozina i Merag – [[Valbiska]] preko dana miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala.
* 3.10.1991. – Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana.
* 3. – 10. 10.1991. – zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica – Miletići koju održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK
* 4.10.1991.- m/b “LARA” – napad na Zadar. Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ
* 4.10.1991. u 11,55 – Pogođen Paški most ali nije srušen
* 5.10.1991. – Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana.
* 6.10.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure Budanović.
* 6.10.1991. – m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj.
* 6.10.1991. – m/t “JAZINE” – Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio automobil.
* 6.10.1991- popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak
* 7.10.1991. – Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio s m/b”PERASTA” i priključio HV
* 10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i časnici JNA. Pomorska blokada popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery>rostor ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u riječkom zaljevu.
* Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6 teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog putnika.
* 13.10.1991. – Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć.
* 13.10. 1991. – prestaje druga blokada Jadrana
* 1.11.1991. – Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka – Dubrovnik
* od 8.11. do 3.12.1991. – III BLOKADA JADRANA
* 8.11. 1991 – Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za Korčulu.
* 8.11.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko dana osposobljen za plovidbu.
* m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI ŽDRELAC.
* 8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu
* 8. 10. i 11. 11.1991. – m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. S velikim oštećenjem doplovila u Cres gdje je popravljena
* m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula
* 12.11.1991. – ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte
* 15.11.1991 – m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena.
* 15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT
* m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ
* m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci.
* m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD – TKON.
* svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala
* 30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih pomoraca u luci [[Ston]], tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle.
* od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” – Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992. oštećena u napadu.
* od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje Konavala
* od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe oslobođenja Konavala
* 24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu (30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu.
* m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i onesposobljen za plovidbu.
Ovo je popis bio brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima. Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a često su bili provocirani oružanim putem od strane neprijatelja.
==== Brodovi brzih i međunarodnih linija ====
* 27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Evakuacija 10.000 stranaca s Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila.
* koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik s 4 trajekta.
* m/t : LIBURNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991. prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavani od strane JNA i skretani u ZELENIKU i BAR.
* 26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ.
* 1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik.
* 5.11.1991 zračni napad na Rijeku
* od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik – Zelenika- Pula 4.000 putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže s 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je preminuo. Na brodu je bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima.
* 26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita.
* 22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu evakuira za RAB
* 9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t “Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć.
* 11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i nezahvalan zadatak.
* m/t "Marina" (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u Zelenici.
Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i 100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992. prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000 na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno je više plovnih jedinica ali su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala. Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac – 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt – 600 putnika i 65 vozila · NEHAJ trajekt – 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt – 360 putnika i 35 vozila
Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:
* [[M/T Tin Ujević|Tin Ujević]] – trajekt kapaciteta 200 automobila.
* [[M/T Petar Hektorović|Petar Hektorović]] – trajekt kapaciteta 120 automobila.
* [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] – trajekt kapaciteta 70 automobila.
* [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] – trajekt kapaciteta 54 automobila.
* [[M/T Mate Balota|Mate Balota]] – trajekt kapaciteta 50 automobila.
* [[M/T Hanibal Lucić|Hanibal Lucić]] – trajekt kapaciteta 35 automobila.
* [[M/T Juraj Dalmatinac|Juraj Dalmatinac]] – trajekt kapaciteta 138 automobila.
== Brodovi i linije ==
{{Točnost}}<!--Pri pisanju relacija koristiti crticu (–, alt+0150), ne spojnicu (-). Ispravno: Split – Stari Grad. Neispravno: Split – Stari Grad.-->
=== Katamarani ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
(m)
!širina
(m)
!gaz
(m)
!najveća brzina
(čvorava)
|-
| [[HSC Adriana]] || align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. || Ubli - Vela Luka - Hvar - Split|| 356
|40
|10,1
|1,3
|36
|-
| [[HSC Dora]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2015. || Zadar - Preko|| 350
|41,9
|7,6
|
|28
|-
| [[HSC Dubravka]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 2001. ||Remont
| 306
|41,6
|11
|1,4
|32
|-
| [[HSC Jelena]]|| align="Center" | 2018. || align="Center" | 2018. || Vis - Hvar - Milna - Split|| 403
|42,2
|11,6
|1,57
|40
|-
| [[HSC Judita]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2001. || Jelsa - Bol - Split|| 316
|41,6
|11
|1,4
|36
|-
| [[HSC Karolina]]|| align="Center" | 1989. || align="Center" | 2004. || Zadar - Molat - Brgulje - Zapintel - Ist|| 316
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Novalja]]|| align="Center" | 1991. || align="Center" | 2004. ||
Remont
| 324
|41,6
|11
|1,2
|34
|-
| [[HSC Olea]]|| align="Center" | 1981. || align="Center" | 1994. || Zadar[[Zadar]]
| 218
|29
|9
|1,3
|26
|-
| [[HSC Silba]]|| align="Center" | 1990. || align="Center" | 1998. ||Brbinj - Božava - Zverinac - Sestrunj - Rivanj - Zadar
i Zadar - Mali Iž - Veli Iž - Mala Rava - Rava
|310
|36,5
|9,8
|1,2
|36
|-
| [[HSC Vida]]|| align="Center" | 2011. || align="Center" | 2016. || [[Jelsa]] - [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] - [[Split]]
| 304
|38,5
|10,2
|
|
|-
|HSC
Kata
|2019.
|2023.
|[[Dubrovnik]] – [[Koločep]] – [[Lopud]] – [[Suđurađ]]
|317
|39
|
|
|29
|-
|HSC
Danica
|2019
|2023.
|[[Novalja]]- [[Rab (grad)|Rab]] - [[Rijeka]]
|317
|39
|
|
|29
|}
=== Trajekti ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika/automobila
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/T Bartol Kašić]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1989. || [[Split]] -[[Vela Luka]] - [[Uble|Ubli]]|| 500/54
|65
|16
|3,2
|13
|-
| [[M/T Biokovo]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2009. || [[Split]] - [[Rogač (Šolta)|Rogač]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Bol]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2009. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 600/176
|95,4
|20
|2,3
|11,5
|-
| [[M/T Brač]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || Valbiska - Merag|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Brestova]] ||align="Center" | 1985. || align="Center" | 1999. ||[[Kraljevica]] - remont
| 338/70
|57,66
|16,8
|3,1
|12,5
|-
| [[M/T Cres]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Prizna]] - [[Žigljen]]|| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
|[[M/T Dalmacija]] || align="Center" | 1993. ||align="Center" | 2024. || Remont
|1800/350
|134,4
|<small>(nepoznato)</small>
|5,2
|17
|-
| [[M/T Faros]]|| align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || Zadar - Brbinj|| 1000/200
|105
|17,5
|2,7
|13
|-
| [[M/T Hanibal Lucić]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 1994. || Remont|| 360/35
|49,92
|12,8
|3,1
|12,5
|-
| [[M/T Hrvat]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || [[Split]] - [[Supetar]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Ilovik]] || align="Center" | 2006. || align="Center" | 2007. || Brestova - Porozina|| 500/170
|95,8
|17,56
|2,8
|12
|-
| [[M/T Jadran]] || align="Center" | 2010. || align="Center" | 2010. ||[[Zadar]] - [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] - [[Preko]]|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Juraj Dalmatinac]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2007. || Remont|| 1200/138
|87,6
|17,5
|2,4
|13
|-
| [[M/T Kijevo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || Remont || 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Korčula]] || align="Center" | 2007. || align="Center" | 2008. || Remont|| 700/170
|101,4
|17,3
|3,5
|16
|-
| [[M/T Kornati]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Krk]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || [[Prizna]] – [[Žigljen]]|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Laslovo]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. || Sućuraj - Drvenik|| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Lastovo]] ||align="Center" | 1969. || align="Center" | 1978. || [[Mali Lošinj]] - istraga nesreće|| 500/60
|72,7
|13,67
|3,6
|17
|-
| [[M/T Lošinj]]|| align="Center" | 2010. || align="Center" | 2020. || [[Valbiska]] – [[Lopar]]|| 600/140
|97,85
|16
|2,7
|13
|-
| [[M/T Lošinjanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Šibenik]] - [[Kaprije]] - [[Žirje]]|| 200/25
|48
|9
|1,8
|10,8
|-
| [[M/T Marjan]] || align="Center" | 2005. || align="Center" | 2005. || [[Split]] - [[Supetar]]|| 1200/130
|87,6
|17,5
|2,4
|12,3
|-
| [[M/T Marko Polo]] || align="Center" | 1973. || align="Center" | 1988. || [[Split]] – [[Stari Grad|Ancona]]|| 1000/270
|128,13
|19,62
|5,73
|21
|-
| [[M/T Mate Balota]] || align="Center" | 1988. || align="Center" | 1988. ||Dubrovnik - Koločep - Lopud - Suđurađ
| 440/50
|64,7
|13,4
|2,8
|11
|-
| [[M/T Mljet]] || align="Center" | 2014. || align="Center" | 2014. || Remont|| 616/145
|99,8
|17,5
|2,4
|12,5
|-
| [[M/T Oliver]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 2023. ||[[Split]] - [[Vis]]
|680/100
|108
|17,5
|4,4
|18,5
|-
| [[M/T Otok Pašman]]|| align="Center" | 2003. || align="Center" | 2021. ||Sumartin - Makarska|| 250/35
|42
|15,3
|
|
|-
| [[M/T Pelješčanka]] || align="Center" | 1969. || align="Center" | 1969. || Remont|| 200/25
|48
|9
|2,2
|11,5
|-
| [[M/T Petar Hektorović]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || Split - Vela Luka - Ubli|| 1080/120
|91,8
|18
|3,8
|15,7
|-
| [[M/T Sis]] || align="Center" | 1974. || align="Center" | 1997. || [[Zadar]] –[[Veli Iž]] – [[Rava]] – [[Mala Rava]]
| 700/70
|73,8
|16,4
|2,5
|10,5
|-
| [[M/T Ston]] || align="Center" | 1997. || align="Center" | 1997. ||Biograd - Tkon
| 150/36
|41,2
|16
|2,4
|9,5
|-
| [[M/T Supetar]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||Orebić - Dominče
| 594/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Svdawdwadawaj|M/T Sveti Duje]] || align="Center" | 2017. || align="Center" | 2023. ||[[Drvenik (Gradac)|Drvenik]] - [[Sućuraj]]||1000/208
|107
|18
|
|
|-
| [[M/T Sveti Juraj]] || align="Center" | 1980. || align="Center" | 1991. ||[[Trpanj]] - [[Ploče]]
| 300/45
|49,9
|12,8
|3,21
|11
|-
| [[M/T Sveti Krševan]] || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2004. ||Remont
| 600/100
|87,6
|17,5
|2,4
|11,5
|-
| [[M/T Šoltanka]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1971. || [[Trogir|Trogir –]] [[Drvenik Mali]] – [[Drvenik Veli]]|| 200/25
|48
|9
|1,9
|11,5
|-
| [[M/T Tin Ujević]] || align="Center" | 2002. || align="Center" | 2003. ||Remont|| 1000/200
|98,93
|17
|2,7
|14
|-
| [[M/T Ugljan]] || align="Center" | 2009. || align="Center" | 2020. || [[Zadar]] - [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] - [[Preko]]|| 500/110
|102,2
|18
|3,9
|11
|-
| [[M/T Valun]] || align="Center" | 1983. || align="Center" | 1998. || [[Prapratno]] - [[Sobra]]|| 730/80
|85
|15,1
|3,7
|14,5
|-
| [[M/T Vladimir Nazor]] || align="Center" | 1986. || align="Center" | 1986. ||[[Zadar]] - [[Ist]] - [[Olib (Zadar)|Olib]] - [[Silba]] - [[Premuda (Zadar)|Premuda]] - [[Mali Lošinj]]
| 450/70
|87,5
|14
|3,01
|12,5
|-
| [[M/T Zadar]] || align="Center" | 1993. || align="Center" | 2004. || [[Split]] - [[Stari Grad]]|| 1025/280
|116
|18,9
|5,2
|17,5
|}
=== Putnički brodovi ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
!dužina
!širina
!gaz
!brzina
|-
| [[M/B Lara]]|| align="Center" | 1988. || align="Center" | 1991. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Prvić Šepurine|Šepurine]] - [[Vodice]]|| 250
|37,6
|6,36
|1,71
|12
|-
| [[M/B Postira]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || [[Šibenik]] - remont|| 380
|44,6
|8,1
|2,9
|12,2
|-
| [[M/B Premuda]] || align="Center" | 1957. || align="Center" | 1957. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Prvić Šepurine|Šepurine]] - [[Vodice]]|| 450
|44,7
|8,2
|2,8
|13
|-
| M/B Unije || align="Center" | 2004. || align="Center" | 2023. || [[Mali Lošinj]] – [[Vele Srakane]] – [[Unije (otok)|Unije]] – [[Susak]] – [[Mali Lošinj]]||
|47
|9
|1,7
|
|}
=== Povučeni brodovi ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe <br/>za Jadroliniju || godina prodaje || stanje
|-
|[[M/B Tijat]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2023. || Brodogradilište ISKRA - remont; u vlasništvu ŠKŽ
|-
| [[M/T Istra]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1981. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Borik]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2009. || Prodan u Crnu Goru.
|-
| [[M/T Ero]]|| align="Center" | 1931. || align="Center" | 1971. || 2009. || Izrezan 2011. u Chioggiji.
|-
| [[M/T Vis]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1976. || 2011. || Potonuo 8. siječnja 2015. godine 4 NM od [[Sao Felipe]]a.
|-
| [[M/T Gradac]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1972. || 1994. || Izrezan 1994. u [[Chioggia|Chioggiji]].
|-
| [[M/T Novalja]] || align="Center" | 1959. || align="Center" | 1973. || 2004. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/B Perast]] || align="Center" | 1962. || align="Center" | 1962. || 1991. || Izrezan 2004. u [[Ploče|Pločama]].
|-
| [[M/B Porozina]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1963. || 1988. || Izrezan 1988. u [[Sveti Kajo (Solin)|Svetome Kaji]].
|-
| [[M/T Vanga]] || align="Center" | 1968. || align="Center" | 1985. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/B Ozalj]] || align="Center" | 1955. || align="Center" | 1955. || 2013. || Prodan 2013. tvrtci Hoteli Pag d.o.o.
|-
| [[M/T Ilirija]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1971. || 1997. || Izrezan 2006.u Aliagi.
|-
| [[M/T Ivan Zajc]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1993. || 2009. || Plovi kao ''Asaba 2'' za Maurico Shipping Ltd.
|-
| [[HSC Mediteran]]|| align="Center" | 1978. || align="Center" | 2003. || 2014.|| Plovi kao ''Mala Sirena'' za Miatrade d.o.o.
|-
| [[M/T Jazine]] || align="Center" | 1978. || align="Center" | 1978. || 2014. || Izrezan 2015. u [[Aliaga|Aliagi]].
|-
| [[M/T Krčanka]] || align="Center" | 1970. || align="Center" | 1970. || 2014. || Pregrađuje se u plutajuće skladište.
|-
| [[M/T Božava]] || align="Center" | 1966. || align="Center" | 1993. || 2010. || Izrezana 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Žigljen]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1992. || 2008. || Plovi za Alveus Capital d.o.o.
|-
| [[M/T Slavija I]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1976. || 1998. || Izrezana 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Partizanka]] || align="Center" | 1964. || align="Center" | 1976. || 1996. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Kalmar]] || align="Center" | 1951. || align="Center" | 1972. || 1999. || Izrezan 2004. u Reggio di Calabriji.
|-
| [[M/T Komiža]] || align="Center" | 1963. || align="Center" | 1972. || 1997. || U muzeju u [[Švedska|Švedskoj]].
|-
| [[M/T Liburnija]] || align="Center" | 1965. || align="Center" | 1965. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Sumartin]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1965. || 2001. || U raspremi u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Klimno]] || align="Center" | 1954. || align="Center" | 1963. || 1991. || Izrezan 1997. u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Porozina]] || align="Center" | 1971. || align="Center" | 1993. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Lubenice]] || align="Center" | 1989. || align="Center" | 1999. || 2022. || Izrezan 2022. u Aliagi.
|-
| [[M/T Prizna]]|| align="Center" | 1970. || align="Center" | 1991. || 2022. || Plovi za ABM Tours iz Neviđana.
|-
| [[M/T Dubrovnik]] || align="Center" | 1979. || align="Center" | 1996. || 2023. || Prodan 2023. u Grčku.
|}
== Galerija slika ==
<gallery>
Slika:Jadrolinija Rijeka Palaca Jadran1.jpg|Zaštitni znak Jadrolinije
Slika:Rijeka-Jadrolinija headquarters.JPG|Upravna zgrada Jadrolinije u Rijeci
Slika:Petar Hektorović Vis.jpg|Petar Hektorović u luci [[Vis]]
Slika:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|Trajekt Liburnija slikana kod [[Korčula|Korčule]]
Slika:JadrolinijaZadarAncona gobeirne.jpg|Trajekt [[Zadar]] u luci [[Ancona]]
Slika:Jadrolinija Lubenice 07.jpg|Trajekt Lubenice u [[Merag]]u
Slika:Ferry Tin Ujević.JPG|Trajekt Tin Ujević u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u
Slika:Ms Lara.JPG| Brod Lara [[Rava| na Ravi]]
</gallery>
== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{Izvori}}
=== Literatura ===
* Njegovan, Marica: ''Nacrt za povijest Jadrolinije''.
== Vanjske poveznice ==
* http://www.jadrolinija.hr/
* {{HTE|jadrolinija|Jadrolinija}}
=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Jadrolinija
|commonscathr = Jadrolinija
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
[[Kategorija:Jadrolinija| ]]
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke za brodski prijevoz putnika]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Rijeke]]
dvlgbwbl844fksualr0b98iujl9sbty
Thomas Kuhn
0
53733
7088178
6548613
2024-12-14T08:49:20Z
SoupePrimordiale
277309
7088178
wikitext
text/x-wiki
{{wikipedizirati}}
{{wikipoveznice}}
'''Thomas Samuel Kuhn''' ([[Cincinnati]], [[Ohio]], [[18. srpnja]] 1922. – Cambridge, [[Massachusetts]], [[17. lipnja]] [[1996.]]), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] intelektualac, povjesničar znanosti i filozof.
== Život ==
Thomas S. Kuhn, jedan od najutjecajnijih [[intelektualac]]a, [[povjesničar]]a i [[filozof]]a [[znanost]]i XX. stoljeća, preminuo je od [[Rak (bolest)|raka]] u svom domu 17. lipnja 1996. u 73. godini života. Njegova knjiga [[Struktura znanstvenih revolucija|“Struktura znanstvenih revolucija”]] iz [[1962.]] postala je nezaobilaznim klasikom [[znanstvenik]]a i teoretičara znanosti, a njezin je utjecaj na širu intelektualnu javnost i na popularizaciju znanosti neprocjenjiv. Ali, premda je riječ o klasiku, čini se da više od 30 godina nakon njezina objavljivanja, teme Kuhnova djela nisu iscpljene, o čemu možda najbolje svjedoči dvadesetak tisuća novijih referenci dostupnih samo na jednom Internetovom pretraživačkom stroju.
Thomas Kuhn, sin inženjera Samuela Kuhna i Annette Stroock, rođen je 18. srpnja 1922. u [[Cincinnati]]ju. Diplomirao je [[fizika|fiziku]] na [[Harvardovo sveučilište|Harvardu]] 1943. a [[magisterij]] i [[doktorat]] iz fizike položio je na istome [[Sveučilište|sveučilištu]] 1946. odnosno 1949. godine, na kojemu je i predavao u različitim zvanjima sve do 1956. Od 1956. do 1964. predavao je kao [[profesor]] za povijest znanosti na [[Sveučilište u Berkeleyju|Berkeleyu]], a od 1964. do 1979. na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]]. Godine 1979. do umirovljenja predaje na M.I.T. Tijekom karijere stekao je brojne nagrade, poput George Sarton Medal za povijest znanosti (1982), i počasne doktorate na Sveučilištu Notre Dame, [[Columbia]], [[Chicago]], kao i na sveučilištima u [[Padova|Padovi]] i [[Atena (grad)|Ateni]].
== Kuhnovo djelo ==
{{Ovo je esej}}
Kuhn je napisao tri knjige: prvu, ''The Copernican Revolution'' godine 1957. koja se vrlo rijetko citira, ''The Structure of Scientific Revolutions'', u ediciji ''Enciklopedije ujedinjenih znanosti'' 1962. godine, čiji su urednici bili mahom pozitivisti [[Bečki krug|Bečkoga kruga]], i treću, ''The Essential Tension'' godine 1977. u kojoj je sakupio svoje najznačajnije dotad objavljene članke. Ta je treća knjiga, nastala kao plod nagovora izdavača iz njemačke izdavačke tvrtke Suhrkamp, zapostavljena, dijelom zbog toga što se glavnina rasprava o Kuhnovim novim pojmovima i koncepcijama, poput onih o “znanstvenim revolucijama”, o “normalnoj znanosti”, o “[[paradigma]]ma” i “inkomenzurabilnosti” odvijala tijekom sedamdesetih godina, kada su vođene vrlo plodne i značajne rasprave s u to vrijeme najpoznatijim filozofima znanosti, [[Karl Popper|Karlom Popperom]], I. Lakatosem, S. Toulminom, J. Watkinsom, P. Feyerabendom i drugima. Plod tih rasprava je za povijest i filozofiju znanosti nezaobilazna knjiga Criticism and the Growth of Knowledge, urednika I. Lakatosa i A. Musgravea iz 1970. godine, knjiga u kojoj Kuhn u svoja dva članka “Logika otkrića ili psihologija istraživanja” i “Odgovor mojim kritičarima” pojašnjava svoje koncepcije i polemizira protiv isuviše krutog i po Kuhnu pogrešnog racionalističkog i falsifikacionističkog kriterija Karla Poppera i njegovih gorenavedenih sljedbenika. I Nijemci su do objavljivanja The Essential Tension već vodili brojne rasprave o Kuhnu. Rezultat tih rasprava jesu brojne knjige, od kojih vrijedi spomenuti Theorien der Wissenschaftgeschichte. Beitraege zur diachronen Wissenschaftstheorie, urednika W. Diedericha, u kojemu su uz Kuhnove prijevode objavljeni prilozi vodećih njemačkih filozofa znanosti, W. Stegmuellera, W. Krohna, G. Boehmea i L. Kruegera, kao i Theorie und Realitaet, urednika Hansa Alberta (Mohr & Siebeck, Tuebingen 1972), s prilozima E. Topitcha, J. Kempskog, E. Nagela, E. Gellnera, K. Poppera i brojnih drugih teoretičara znanosti.
[[Whig]]ovska, strogo progresistička povijest znanosti, povjesničaru je znanosti postavljala dvije jednostavne i neambiciozne zadaće: da otkrije tko je i kada otkrio neku teoriju ili zakon, i da opiše i objasni kako je dolazilo do pogrešaka ili inhibicija za razvoj znanosti. Na taj način pisana povijest znanosti bila je “poput loše pisanog turističkog vodiča”, kako kaže Kuhn. Ona je bila nezanimljiva, jer je pretpostavljala da se unaprijed zna što je relevantno a što ne, pa je znanstvenik iz povijest znanosti uzimao što god mu se činilo relevantno za ilustraciju njegove teze, ali što je još važnije, ona je zanemarivala vrlo bitan vankognitivni kontekst relevantan za nastanak određenog otkrića. Povjesničar, za razliku od djelatnog znanstvenika koji je unaprijed znao odgovore, nije mogao jednoznačno odgovoriti na pitanja: “Tko je otkrio kisik?” ili “tko je prvi zamislio konzervaciju energije”, jer je za takva otkrića bilo potrebno da primjerice Lavoisier zna da u epruveti ima kisik, da objasni načelo dobivanja supstance i napokon da točno imenuje tvar koju je otkrio. Unatoč općem znanstvenom uvjerenju da je “kisik otkrio Lavoisier”, u brojnim sličnim primjerima koje navodi Kuhn, barem jedan od tih uvjeta nije bio zadovoljen, a katkada nije bio ispunjen ni jedan. Osim toga, za povjesničare je bilo puno teže odrediti granicu između čisto znanstvene komponente uvjerenja, od onoga što se zove greškom ili praznovjerjem. Ako je “čista” znanost bila sklona aristotelovsku dinamiku, flogistonsku kemiju ili neku drugu odbačenu teoriju smatrati mitom i praznovjerjem, povjesničar će morati utvrditi “da su ti mitovi bili proizvedeni istim metodama i vrstama razloga kojima se i danas rukovode znanstvenici. Ako se pak te teorije zovu znanošću, onda znanost uključuje korpuse vjerovanja nesumjerljive s onima što ih danas smatramo znanstvenim.” Povjesničar će između te dvije alternative morati izabrati potonju. Teorije nisu neznanstvene samim time što su odbačene. Ali u tom slučaju znanstveni razvoj nije puki proces akumulacije. Moguće su i brojne stranputice, nazadak, intelektualna stagnacija, a katkada je upravo ta putanja preduvjet za novi radikalni početak. “Čini se da znanost, kada joj se priđe iz povijesnih izvora, izgleda bitno drukčija od znanosti koju podrazumijeva znanstvena pedagogija i eksplicitni standardi filozofskih objašnjenja znanstvene metode”.
Ova promjena perspektive dovela je do vrlo radikalnih posljedica, do povjesničarske “revolucije”, tvrdi Kuhn. Povijest vlastite intelektualne revolucije Kuhn datira u godinu 1947. Čitajući [[Aristotel]]ovu Fiziku ona mu se činila toliko apsurdnom da je shvatio kako da ne može biti riječ naprosto o lošoj Newtonovskoj fizici, već o bitno drukčijoj fizici. Lekcija koju je naučio glasi: “Prvo, ima mnogo načina čitanja teksta, a oni najprihvatljiviji modernom čitatelju često su neprimjereni kada ih primijenimo na prošlost. Drugo, plastičnost teksta ne znači da su sva čitanja istovrijedna, jer su neka (ili na kraju, kako se nadamo, samo jedno) puno prihvatljivija i dosljednija od drugih... Kada čitamo djela važnih mislilaca, prvo pronađite očite apsurde u tekstu i zapitajte se kako je moguće da ih je razumna osoba napisala. Kada nađete odgovor, kada vam ti odlomci počinju zadobivati smisao, shvatit ćete da su oni središnji odlomci, za koje ste dotad mislili da ih razumijete, promijenili smisao.”
Ovaj autobiografski navod vjerojatno je i Kuhnu poslužio u tvorbi jednog od njegovih središnjih pojmova za objašnjenje znanstvenoga kretanja, a nama će poslužiti kao ilustracija tzv. Gestalt-switcha, ili bitnog perceptivnog pomaka u razumijevanju, opažanju i tumačenju identične činjenice. Svi radikalni napredci u povijesti znanosti, barem su dijelom posljedica takvog pomaka, pri kojemu znanstvenici određeni korpus opaženih podataka počinju tumačiti u bitno drukčijem teorijskom i vanteorijskom kontekstu. Poput Kuhnova čitanja Aristotela, znanstvenici u rijetkim, ali doista izuzetnim trenucima znanstvene povijesti kreiraju ili susreću takvu “globalnu vrstu promjene u ljudskoj percepciji prirode i u primjeni jezika na nju, promjenu koja se ne može točno opisati time što ćemo reći da je stvorena dodavanjem postojećem znanju ili postupnom korekcijom pogrešaka.” Takvi izuzetni trenuci, u kojima dotad korišteni rječnik poprima različite denotacije i konotacije, smisao i vrijednost, zovu se [[Znanstvena revolucija|znanstvene revolucije]]
Pitanja koja su se od tada postavljala povjesničaru više nisu bila primjerice kako je Newtonova mehanika slijedila iz Galileove, već kakav je bio odnos Galileja i njegovih suvremenika, prethodnika i učenika, odnosno kako je bilo moguće da jedan novi znanstveni pristup postane dominantan. Drugim riječima, za procjenu “racionalnosti” Galileovih teza, u povijesno je istraživanje potrebno uključiti i socijalne i psihološke faktore. Zaključci koje neki znanstvenik izvodi ovise i o njegovom prethodnome znanju i o slučajnostima, i o njegovom psihološkom sklopu, kao i o zajednici koja je više ili manje sposobna razumjeti, prihvatiti i odbaciti ponuđena teorijska tj. znanstvena rješenja. Povjesničar sada mora razmotriti kontekst “razumljivosti teorije” ili rječnika, da bi shvatio veličinu promjene nastale zamjenom jedne bitne teorije drugom. Da bismo shvatili teoriju nekog vremena, “svi mi moramo prakticirati hermeneutičku metodu”; nije dovoljno poznavati samo danas vladajuća, “racionalna” ili “znanstvena” uvjerenja.
Kako se “klasičnost” Kuhnove koncepcije izvedene u Strukturi znanstvenih revolucija kod nas ne može smatrati općepoznatom, prije negoli krenem u razmatranje njegovih manjepoznatih djela, potrebno je ponoviti u čemu se sastoji njezina zanimljivost i radikalnost.
Za razliku od dominantnih, tzv. kumulativnih teorija o rastu znanja, koje tvrde da se teorije mijenjaju i unaprijeđuju gomilanjem znanja, nadomještanjem starijih teorija novijima, tj. teorijama koje osim novih činjenica tj. podataka mogu objasniti i sve činjenice objašnjene prethodnim teorijama, ili sukcesivnim uvećanjem broja opaženih podataka iz kojih se izvode sve šire generalizacije, Kuhn je tvrdio da se razvoj znanosti odvija diskontinuirano. Znanost je “serija mirnih interludija koje mjestimično prekidaju intelektualno burne revolucije”. A u tim revolucijama “jedan se konceptualni svjetonazor zamjenjuje drugim”. To diskontinuirano kretanje znanosti odvija se u tri faze: u predrevolucionarnome razdoblju znanstvenici osjećaju da je za neku količinu disperznih podataka, ili anomalija s obzirom na postojeća očekivanja, potreban izvjestan sustav, ili kako to teoretičari znanosti danas kažu, objašnjavalačko obećanje. Kada količina neuklopljenih činjenica i nezadovoljstvo ponuđenim teorijskim rješenjima prijeđe određenu granicu, nastupa doba krize. U vrijeme krize znanstvenici nude razne alternativne i konkurirajuće načine rješavanja problema. Kada se jedno od tih rješenja nametne kao najbolje, tj. kada osim objašnjenja već ustanovljenih činjenica ponudi i mogućnost sistematizacije za otkrića do kojih tek treba doći, nastaje razdoblje znanstvene revolucije. Newtonova je mehanika primjerice a. ponudila sistematizaciju (uklapanje) dosadašnjih činjenica; b. generalizaciju koja će omogućiti potragu za novim podacima u sferi nebeske mehanike; c. ali što je možda najvažnije, ona je ponudila teorijsko obećanje da će pomoću istih zakona moći riješiti probleme gibanja svih tijela ili čestica, pa se potencijalno mogla primijeniti na teorijske discipline i fenomene koje nije primarno rješavala: na magnetizam, gibanje svjetlosti, kaloriku, termodinamiku i sl. Takva nova paradigma, odnosno teorijska shema, revolucionarna je po tome što velik broj znanstvenika odjednom pokušava uklopiti svoja specijalistička znanja u predloženi globalni teorijski korpus, ali posebno po tomu što znanstvenici odjednom cijeli niz dotad neobjašnjenih fenomena pokušavaju objasniti uz pomoć ponuđene matrice. Razdoblje tog uklapanja i istraživanja u svjetlu novih generalizacija, Kuhn naziva normalnom znanošću. Normalna je znanost rješavanje zagonetki, tj. popunjavanje unaprijed zadane paradigmatske sheme. Normalna znanost razlikuje se od “revolucionarne” po tomu što ne nudi rješenja za razne teorijske discipline, ona je po svome opsegu i dosegu lokalna. Riječ je o problemima i eksperimentima koji katkada zanimaju samo pojedince. U tom razdoblju znanstvenici ne sumnjaju u istinitost paradigme. Međutim, upravo dogmatizam prema paradigmi s kojom rade, omogućuje otkrivanje neočekivanih podataka, tzv. anomalija. Otkrivanje pojedinačnih anomalija (poput Merkurovog perihela za Newtonovu paradigmu) nije dovoljno za odbacivanje paradigme. “Normalni znanstvenik” preispituje vlastite nalaze, izvodi ponovne eksperimente, on za sada nema potrebu prestrukturirati cijeli korpus stečenih znanja. Tek kada broj anomalija, odnosno fenomena za koji paradigma ne nudi rješenje, naraste do izvjesnog broja, kada primijete da primjerice Newtonova paradigma ne objašnjava fenomen magnetizma, termodinamičke procese, fenomen valnog gibanja svjetlosti, i kada se njihove hipoteze ili zakoni kojima objašnjavaju te fenomene ne uklapaju u paradigmu, znanstvenici počinju tražiti alternativna rješenja globalne naravi. Tada ponovno nastaje kriza.
Primjer rješavanja problema u području [[Mehanika|mehanike]] najevidentniji je, jer je nudio rješenja i u drugim područjima. Ali paradigme mogu biti i “lokalnije”. Kemija nakon otkrića kisika, termodinamika nakon [[Carnotov parni stroj|Carnotovoga parnog stroja]] postale su bitno drukčije discipline.
Utjecaj Kuhnove koncepcije o potrebi znanstvenika da barataju jednim više-manje obuhvatnim korpusom generalizacija i objašnjavalačkih obećanja, njegovo uvjerenje da te paradigme nisu samo teorijski sustavi, već i sustavi znanstvenih, metodoloških i socijalnih vrijednosti, bio je golem. Filozofi su počeli govoriti o “postempirističkom stavu prema teorijama”. Nudila su se alternativna imena za koncepciju koja je ustvari bila Kuhnova. Još pred deset godina, skupina teoretičara znanosti pod vodstvom [[Larry Laudan|Larryja Laudana]], analizom skupa vodećih teorija o znanosti došla je do zaključka da se one slažu u 17 točaka, koje sve možemo pripisati Kuhnu: jedinice znanstvene promjene dugotrajne su pojmovne strukture, one se odbacuju rijetko, ali gotovo nikada samo zbog empirijskih poteškoća. Činjenice ne određuju u potpunosti izbor teorija, već na nj utječu metafizički, teološki i drugi neznanstveni faktori; ne postoje neutralna opažanja u znanosti, ona ovise o teoriji; stvaranje nove teorije nije slučaj proces, on najčešće ovisi o heuristici ili skupu globalnih uputa; vodeće pretpostavke nikada se ne napuštaju ako ne postoji novi skup koji bi ih mogao zamijeniti; kasniji skup vodećih pretpostavki rijetko uspijeva uključiti sve objašnjavalačke uspjehe svoga prethodnika; prihvaćanje drugorazredne teorije zasniva se na uspjehu vodećih pretpostavki na kojima počiva itd.
Međutim to povlađivanje nije bilo univerzalno. U prvoj fazi kritike najžešći su bili Popperijanci. Popper je govorio protiv “normalne znanosti”, jer je ona po Kuhnu uključivala dogmatsko prihvaćanje paradigme, što je po Popperu, zbog njegova “naivnog falsifikacionizma” tj. zahtjeva da se odbaci svaka generalizacija za koju je pronađena opovrgavajuća instanca, neracionalno. Čini se međutim, da se većina popperijanaca u polemici s Kuhnom, više ili manje prihvatila Kuhnovu filozofiju. Lakatos je oblikovao filozofiju “metodološko istraživačkih programa”, s čvrstom jezgrom i zaštitnim omotačem teorija, koja u mnogočemu nalikuje na Kuhnove paradigme. Feyerabend je prihvatio važnost socijalnih faktora i od tada na njima inzistirao. Isto vrijedi i za Toulmina, Holtona, Watkinsa i druge. Međutim, u toj se raspravi rodio argument koji će postati standardna meta napada na Kuhna. Riječ je o optužbi za iracionalizam. Prije negoli obradimo tu drugu fazu kritike, vratimo se još jednom pojmu paradigme.
Kontekst u kojemu je neka teorija razumljena kao smislena ili racionalna, ili pak, teoriju koja pretpostavlja određeni korpus znanja, vjerovanja i značenja kao samorazumljiv i zadan, i iz koje je tek moguće shvatiti na koje se činjenice ili predviđanja ona odnosi, Kuhn zove “paradigmom”. Tako definirana paradigma ima brojna značenja. Margaret Masterman (Lakatos/Musgrave, 1970) ustanovila je da Kuhn u svojoj Strukturi koristi najmanje 21 značenje riječi paradigma, odnosno 21 definiciju tog ključnog pojma. Riječ je o sljedećim značenjima tj. definicijama: univerzalno prihvaćeno znanstveno dostignuće; mit; globalna filozofija tj. sklop bitnih pitanja; klasično djelo ili udžbenik; cijela jedna tradicija ili “model”; obično znanstveno dostignuće; analogija; uspješna metafizička spekulacija; prihvaćena zdravorazumska uputa; izvor za proizvodnju oruđa; standardna ilustracija; skup karata pun anomalija; tvornica za izradu strojeva; gestaltistička figura koja se može vidjeti na dva načina; skup političkih institucija; standard primijenjen na “kvazi-metafiziku”; načelo organizacije kojom se rukovodi percepcija; opće epistemološko stajalište; novi način sagledavanja stvarnosti; i napokon, “nešto što određuje vrlo široko polje stvarnosti”. Mastermanova navedene različitosti klasificira u tri kategorije: prvo bitno značenje “paradigme” je metafizičko: riječ je o “skupu uvjerenja”, uspješnoj metafizičkoj spekulaciji, standardu ili modelu za percepciju i projekciju. Drugo značenje je sociološko: univerzalno prihvaćeno znanstveno rješenje, skup institucija, prihvaćena sudska odluka. Napokon, treće skup značenja obuhvaća konstruirane paradigme ili artefakte: klasična djela, koja pružaju oruđa, instrumente, gramatičku paradigmu ili dominirajuću gestalt figuru.
Kuhn se u svojim odgovorima ispričava zbog nedovoljne preciznosti, te uvodi dodatni pojam “disciplinarne matrice”. Ali smisao je u oba slučaja jasan: presudno da je standard ili model koji prihvaća znanstvena zajednica ujedno i znanstveni i socijalni. Riječ je o cirkularnoj definiciji paradigme: paradigma je ono što izabire određena znanstvena zajednica kao uputu za rješavanje znanstvenih i tehnoloških zadaća, a zajednica je skup znanstvenika (široko shvaćeno) koji su izabrali paradigmu. Socijalnost je dakle bitna komponenta paradigme i same znanosti. Pojedinačni znanstvenik koji ne bi bio razumljen ne bi bio znanstvenik i ne bi mogao pridonijeti znanstvenome razvoju.
Zbog uvođenja socijalnosti u razumijevanje znanstvenoga kretanja, Kuhna su često proglašavali “iracionalistom” i zastupnikom “psihologije rulje (svjetine)”. Tvrdili su da je za njega znanost sve ono što “rulja” smatra znanošću i ništa više od toga. Izolirano čitanje nekih Kuhnovih rečenica daje povoda za takve optužbe. Kuhn recimo tvrdi: “Upravo odbacivanje kritičkog diskurza obilježava tranziciju prema znanosti.” Ili: “premda je logika moćna i na koncu konca osnovno sredstvo znanstvenoga istraživanja, mi možemo imati zdravu spoznaju u oblicima na koje se logika jedva može primijeniti”. Ili: “Nikakav ekskluzivno logički kriterij ne može u potpunosti diktirati zaključke do kojih (znanstvenik) mora doći.” (Lakatos/Musgrave, 1970:6; 1970:16; 1970:19).
Ali središnji argument na kojemu se temelji optužba za iracionalizam, leži u Kuhnovom uvjerenju da su paradigme “inkomenzurabilne” tj. nesumjerljive. Prijelaz iz jedne paradigme u drugu nije kontinuiran, tj. komenzurabilan, jer se sustav značenja pojmova koji se koristio u prošloj paradigmi bitno promijenio. Nije moguće zadržati oba sustava značenja. Pojam kretanja primjerice bitno je drukčiji u Aristotelovskoj i Galilejevoj fizici. Nije moguće zadržati oba. Stoga je razumijevanje neke paradigme moguće samo uz pomoć gestalt-switcha. I zbog toga svaka paradigma oblikuje ne samo posebni znanstveni svjetonazor nego i posebni “svijet” na koji se odnosi njezin sustav značenja.
U svojoj knjizi Representing and Intervening (1983), poznati suvremeni teoretičar znanosti Ian Hacking navodi tri oblika (Kuhnovske) nesumjerljivosti: tematska nesumjerljivost, disocijacija, i nesumjerljivost značenja. Prva pretpostavlja da znanstvenici koji barataju različitim paradigmama obrađuju različite probleme. Disocijacija je vrsta nesumjerljivosti u kojoj nemamo nikakvoga kriterija za razumijevanje onoga što je pisac htio reći. Navedene vrste ne predstavljaju problem. U prvoj je transparadigmatsko prevođenje samorazumljivo, u drugoj je potpuno nemoguće. Pravi problem leži u trećoj vrsti nesumjerljivosti, u nesumjerljivosti značenja. Kako je moguće, pitaju se mnogi današnji teoretičari znanosti (primjerice D. Davidson i M. Dewitt), tvrditi da su paradigme “nesumjerljive”, tj. da značenja jedne sheme ili paradigme budu neprevediva u drugu, a da pri tome autor te tvrdnje ne razumije obje. Ako ih pak razumijemo obje, onda je to dokaz da je prevođenje među paradigmama moguće. A to onda znači da ne može biti riječi o “različitim svjetovima”, kako je tvrdio Kuhn, već isključivo o različitim, ali načelno razumljivim i prevodivim formulacijama starijih paradigmi. I upravo zbog te razumljivosti i prevodivosti znanje može rasti.
Kuhn naravno svoju tezu o “različitim svjetovima” koristi kao metaforu, kako bi istaknuo cjelovitu, holističku promjenu koja se odvija kada promijenimo sustav značenja ili paradigmu. Ta je promjena nalik na dvostrukost gestaltističke percepcije. Mi možemo vidjeti Esherovu kocku i kao udubljenu i kao izbočenu; mi možemo vidjeti Wittgensteinovu patku-zeca i kao patku i kao zeca, ali ne možemo vidjeti oba lika istodobno. Kao što se naša percepcija u nekom trenutku odlučuje za jedno ili drugo, tako se i naš kognitivni svjetonazor mora odlučiti u izboru različitih paradigmi. Mi možemo razumjeti Aristotelovu fiziku (u cijelosti) samo ako napustimo danas vladajuća fizikalna uvjerenja, i obrnuto.
Pojmovi znanstvene revolucije, normalne znanosti, inkomenzurabilnosti i gestalt switcha postali su standardnim dijelom znanstvenog i filozofskog rječnika. Manje je međutim poznato zbog čega je Kuhn toliko inzistirao na socijalnosti znanosti, na komponenti na kojoj su suvremeni sociolozi znanosti (D. Bloor, B. Barnes, S. Woolgar, B. Latour) izgradili svoje koncepcije, a koju su filozofi tako oštro kritizirali. Tu je komponentu Kuhn posebno tematizirao u svojoj kompilaciji radova pod naslovom The Essential Tension (1977). Osnovna tenzija, kaže Kuhn u članku pod istim imenom, jest napetost između znanstvene potrebe za dogmatičnošću i kreativnošću, ili točnije između nužnosti da se bude oboje istodobno. To je bitno normativno obilježje Kuhnove filozofije u inače vrlo deskriptivnoj povijesti znanosti. Znanosti postaju zrele tek kada prođu fazu preispitivanja vlastitih temelja. U tome se i razlikuju od filozofije. Barem neke premise vlastite struke one moraju prihvatiti dogmatski kako bi rješavali novonastale probleme. Upravo je zato nužno potrebna “normalna znanost”. Normalna znanost ne bi bila moguća kada bismo stalno preispitivali paradigmu, kada bismo se ponašali poput filozofa. Za normalnu je znanost (tj. znanost općenito) nužan jedan skup “općeprihvaćenih” znanja koji se prenosi obrazovanjem, kako bi znanstvenici mogli djelovati u zajedničkom horizontu očekivanja, odnosno kako bi mogli međusobno testirati svoja djela. Kada to ne bi bilo tako, kada bi svaki znanstvenik raspolagao svojim sustavom vrijednosti, stalno bi se vrtio u začaranom krugu, a drugima ne bi pružio mogućnost testiranja vlastitih dostignuća. Pravi znanstveni problemi mogući su tek kada znanstvenici ne uspiju riješiti svoje zagonetke u okvirima onoga što su naučili iz svojih udžbenika. Ali da bi do tih problema došli, oni moraju dijeliti znanja iz tih udžbenika.
Sasvim je točno da znanost mora biti i kreativna. Ali revolucionarni događaji, koji zahtijevaju vrhunce znanstvene kreativnosti iznimno su rijetki. Svaka filozofija koja samo na kreativnosti gradi svoj razlog postojanja, zanemaruje upravo onu najbitniju, normalnu komponentu znanosti. A znanstveni odgoj koji zanemari jedan od polova “osnovne tenzije”, neće biti plodan. I u tome oblikovanju standarda koji će poslužiti odgoju novih znanstvenih generacija leži važnost normativnog aspekta povijesti znanosti i Kuhnovog poimanja paradigmi i znanstvene promjene.
== Literatura ==
*Kuhn, T. 1957. The Copernican Revolution: Planetary Astronomy in the Development of Western Thought. Cambridge, Mass.
*1961. “The Function of Dogma in Scientific Research” (1961), u: Crombie, A. C. (ed.). 1963. Scientific Change, New York, Basic Books.
*1962. The Structure of Scientific Revolutions, u: International Encyclopedia of Unified Science, Vol. II, #2, University of Chicago Press.
*1970. “Logic of Discovery or Psychology of Research” u: Lakatos, Musgrave.
*1970. “Reflection on my Critics”, u: Lakatos, Musgrave.
*1977. The Essential Tension. Selected Studies in Scientific Tradition and Change, Univ. of Chicago Press 1977.
*1971. “Anmerkungen zu Lakatos”, Boston Studies in the Philosophy of Science 8, urednici: R.C. Buck & R. S. Cohen, Reidel, Dordrecht, navedeno prema Diederich W. 1974.
Barnes, B. 1982. Thomas Kuhn and the Social Sciences, Macmillan Press, London. Hacking, I. 1983. Representing and Intervening, Cambridge Universitiy Press. Lakatos, Musgrave (eds.) Criticism and the Growth of Knowledge. Cambridge Univ. Press. Masterman, M. “The nature of a paradigm”, u: Lakatos, Musgrave. Diederich W. (Hrsg.) 1974. Theorien der Wissenschaftsgeschichte, Suhrkamp, Frankfurt. Albert, H. (Hrsg.) Theorie und Realitaet, Mohr & Siebeck, Tuebingen.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Imre_Lakatos"
{{suvremeni zapadni filozofi}}
[[Kategorija:Američki filozofi|Kuhn, Thomas]]
sra9r314txh5g9nthub8ehrferbfssu
7088206
7088178
2024-12-14T09:27:46Z
Hijerovit
263374
[[SUR:SoupePrimordiale]] molim gumbići za prikaz promjena, ovo je bio krivi predložak ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7088206
wikitext
text/x-wiki
{{wikipedizirati}}
{{wikipoveznice}}
'''Thomas Samuel Kuhn''' ([[Cincinnati]], [[Ohio]], [[18. srpnja]] 1922. – Cambridge, [[Massachusetts]], [[17. lipnja]] [[1996.]]), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] intelektualac, povjesničar znanosti i filozof.
== Život ==
Thomas S. Kuhn, jedan od najutjecajnijih [[intelektualac]]a, [[povjesničar]]a i [[filozof]]a [[znanost]]i XX. stoljeća, preminuo je od [[Rak (bolest)|raka]] u svom domu 17. lipnja 1996. u 73. godini života. Njegova knjiga [[Struktura znanstvenih revolucija|“Struktura znanstvenih revolucija”]] iz [[1962.]] postala je nezaobilaznim klasikom [[znanstvenik]]a i teoretičara znanosti, a njezin je utjecaj na širu intelektualnu javnost i na popularizaciju znanosti neprocjenjiv. Ali, premda je riječ o klasiku, čini se da više od 30 godina nakon njezina objavljivanja, teme Kuhnova djela nisu iscpljene, o čemu možda najbolje svjedoči dvadesetak tisuća novijih referenci dostupnih samo na jednom Internetovom pretraživačkom stroju.
Thomas Kuhn, sin inženjera Samuela Kuhna i Annette Stroock, rođen je 18. srpnja 1922. u [[Cincinnati]]ju. Diplomirao je [[fizika|fiziku]] na [[Harvardovo sveučilište|Harvardu]] 1943. a [[magisterij]] i [[doktorat]] iz fizike položio je na istome [[Sveučilište|sveučilištu]] 1946. odnosno 1949. godine, na kojemu je i predavao u različitim zvanjima sve do 1956. Od 1956. do 1964. predavao je kao [[profesor]] za povijest znanosti na [[Sveučilište u Berkeleyju|Berkeleyu]], a od 1964. do 1979. na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]]. Godine 1979. do umirovljenja predaje na M.I.T. Tijekom karijere stekao je brojne nagrade, poput George Sarton Medal za povijest znanosti (1982), i počasne doktorate na Sveučilištu Notre Dame, [[Columbia]], [[Chicago]], kao i na sveučilištima u [[Padova|Padovi]] i [[Atena (grad)|Ateni]].
== Kuhnovo djelo ==
{{esej}}
Kuhn je napisao tri knjige: prvu, ''The Copernican Revolution'' godine 1957. koja se vrlo rijetko citira, ''The Structure of Scientific Revolutions'', u ediciji ''Enciklopedije ujedinjenih znanosti'' 1962. godine, čiji su urednici bili mahom pozitivisti [[Bečki krug|Bečkoga kruga]], i treću, ''The Essential Tension'' godine 1977. u kojoj je sakupio svoje najznačajnije dotad objavljene članke. Ta je treća knjiga, nastala kao plod nagovora izdavača iz njemačke izdavačke tvrtke Suhrkamp, zapostavljena, dijelom zbog toga što se glavnina rasprava o Kuhnovim novim pojmovima i koncepcijama, poput onih o “znanstvenim revolucijama”, o “normalnoj znanosti”, o “[[paradigma]]ma” i “inkomenzurabilnosti” odvijala tijekom sedamdesetih godina, kada su vođene vrlo plodne i značajne rasprave s u to vrijeme najpoznatijim filozofima znanosti, [[Karl Popper|Karlom Popperom]], I. Lakatosem, S. Toulminom, J. Watkinsom, P. Feyerabendom i drugima. Plod tih rasprava je za povijest i filozofiju znanosti nezaobilazna knjiga Criticism and the Growth of Knowledge, urednika I. Lakatosa i A. Musgravea iz 1970. godine, knjiga u kojoj Kuhn u svoja dva članka “Logika otkrića ili psihologija istraživanja” i “Odgovor mojim kritičarima” pojašnjava svoje koncepcije i polemizira protiv isuviše krutog i po Kuhnu pogrešnog racionalističkog i falsifikacionističkog kriterija Karla Poppera i njegovih gorenavedenih sljedbenika. I Nijemci su do objavljivanja The Essential Tension već vodili brojne rasprave o Kuhnu. Rezultat tih rasprava jesu brojne knjige, od kojih vrijedi spomenuti Theorien der Wissenschaftgeschichte. Beitraege zur diachronen Wissenschaftstheorie, urednika W. Diedericha, u kojemu su uz Kuhnove prijevode objavljeni prilozi vodećih njemačkih filozofa znanosti, W. Stegmuellera, W. Krohna, G. Boehmea i L. Kruegera, kao i Theorie und Realitaet, urednika Hansa Alberta (Mohr & Siebeck, Tuebingen 1972), s prilozima E. Topitcha, J. Kempskog, E. Nagela, E. Gellnera, K. Poppera i brojnih drugih teoretičara znanosti.
[[Whig]]ovska, strogo progresistička povijest znanosti, povjesničaru je znanosti postavljala dvije jednostavne i neambiciozne zadaće: da otkrije tko je i kada otkrio neku teoriju ili zakon, i da opiše i objasni kako je dolazilo do pogrešaka ili inhibicija za razvoj znanosti. Na taj način pisana povijest znanosti bila je “poput loše pisanog turističkog vodiča”, kako kaže Kuhn. Ona je bila nezanimljiva, jer je pretpostavljala da se unaprijed zna što je relevantno a što ne, pa je znanstvenik iz povijest znanosti uzimao što god mu se činilo relevantno za ilustraciju njegove teze, ali što je još važnije, ona je zanemarivala vrlo bitan vankognitivni kontekst relevantan za nastanak određenog otkrića. Povjesničar, za razliku od djelatnog znanstvenika koji je unaprijed znao odgovore, nije mogao jednoznačno odgovoriti na pitanja: “Tko je otkrio kisik?” ili “tko je prvi zamislio konzervaciju energije”, jer je za takva otkrića bilo potrebno da primjerice Lavoisier zna da u epruveti ima kisik, da objasni načelo dobivanja supstance i napokon da točno imenuje tvar koju je otkrio. Unatoč općem znanstvenom uvjerenju da je “kisik otkrio Lavoisier”, u brojnim sličnim primjerima koje navodi Kuhn, barem jedan od tih uvjeta nije bio zadovoljen, a katkada nije bio ispunjen ni jedan. Osim toga, za povjesničare je bilo puno teže odrediti granicu između čisto znanstvene komponente uvjerenja, od onoga što se zove greškom ili praznovjerjem. Ako je “čista” znanost bila sklona aristotelovsku dinamiku, flogistonsku kemiju ili neku drugu odbačenu teoriju smatrati mitom i praznovjerjem, povjesničar će morati utvrditi “da su ti mitovi bili proizvedeni istim metodama i vrstama razloga kojima se i danas rukovode znanstvenici. Ako se pak te teorije zovu znanošću, onda znanost uključuje korpuse vjerovanja nesumjerljive s onima što ih danas smatramo znanstvenim.” Povjesničar će između te dvije alternative morati izabrati potonju. Teorije nisu neznanstvene samim time što su odbačene. Ali u tom slučaju znanstveni razvoj nije puki proces akumulacije. Moguće su i brojne stranputice, nazadak, intelektualna stagnacija, a katkada je upravo ta putanja preduvjet za novi radikalni početak. “Čini se da znanost, kada joj se priđe iz povijesnih izvora, izgleda bitno drukčija od znanosti koju podrazumijeva znanstvena pedagogija i eksplicitni standardi filozofskih objašnjenja znanstvene metode”.
Ova promjena perspektive dovela je do vrlo radikalnih posljedica, do povjesničarske “revolucije”, tvrdi Kuhn. Povijest vlastite intelektualne revolucije Kuhn datira u godinu 1947. Čitajući [[Aristotel]]ovu Fiziku ona mu se činila toliko apsurdnom da je shvatio kako da ne može biti riječ naprosto o lošoj Newtonovskoj fizici, već o bitno drukčijoj fizici. Lekcija koju je naučio glasi: “Prvo, ima mnogo načina čitanja teksta, a oni najprihvatljiviji modernom čitatelju često su neprimjereni kada ih primijenimo na prošlost. Drugo, plastičnost teksta ne znači da su sva čitanja istovrijedna, jer su neka (ili na kraju, kako se nadamo, samo jedno) puno prihvatljivija i dosljednija od drugih... Kada čitamo djela važnih mislilaca, prvo pronađite očite apsurde u tekstu i zapitajte se kako je moguće da ih je razumna osoba napisala. Kada nađete odgovor, kada vam ti odlomci počinju zadobivati smisao, shvatit ćete da su oni središnji odlomci, za koje ste dotad mislili da ih razumijete, promijenili smisao.”
Ovaj autobiografski navod vjerojatno je i Kuhnu poslužio u tvorbi jednog od njegovih središnjih pojmova za objašnjenje znanstvenoga kretanja, a nama će poslužiti kao ilustracija tzv. Gestalt-switcha, ili bitnog perceptivnog pomaka u razumijevanju, opažanju i tumačenju identične činjenice. Svi radikalni napredci u povijesti znanosti, barem su dijelom posljedica takvog pomaka, pri kojemu znanstvenici određeni korpus opaženih podataka počinju tumačiti u bitno drukčijem teorijskom i vanteorijskom kontekstu. Poput Kuhnova čitanja Aristotela, znanstvenici u rijetkim, ali doista izuzetnim trenucima znanstvene povijesti kreiraju ili susreću takvu “globalnu vrstu promjene u ljudskoj percepciji prirode i u primjeni jezika na nju, promjenu koja se ne može točno opisati time što ćemo reći da je stvorena dodavanjem postojećem znanju ili postupnom korekcijom pogrešaka.” Takvi izuzetni trenuci, u kojima dotad korišteni rječnik poprima različite denotacije i konotacije, smisao i vrijednost, zovu se [[Znanstvena revolucija|znanstvene revolucije]]
Pitanja koja su se od tada postavljala povjesničaru više nisu bila primjerice kako je Newtonova mehanika slijedila iz Galileove, već kakav je bio odnos Galileja i njegovih suvremenika, prethodnika i učenika, odnosno kako je bilo moguće da jedan novi znanstveni pristup postane dominantan. Drugim riječima, za procjenu “racionalnosti” Galileovih teza, u povijesno je istraživanje potrebno uključiti i socijalne i psihološke faktore. Zaključci koje neki znanstvenik izvodi ovise i o njegovom prethodnome znanju i o slučajnostima, i o njegovom psihološkom sklopu, kao i o zajednici koja je više ili manje sposobna razumjeti, prihvatiti i odbaciti ponuđena teorijska tj. znanstvena rješenja. Povjesničar sada mora razmotriti kontekst “razumljivosti teorije” ili rječnika, da bi shvatio veličinu promjene nastale zamjenom jedne bitne teorije drugom. Da bismo shvatili teoriju nekog vremena, “svi mi moramo prakticirati hermeneutičku metodu”; nije dovoljno poznavati samo danas vladajuća, “racionalna” ili “znanstvena” uvjerenja.
Kako se “klasičnost” Kuhnove koncepcije izvedene u Strukturi znanstvenih revolucija kod nas ne može smatrati općepoznatom, prije negoli krenem u razmatranje njegovih manjepoznatih djela, potrebno je ponoviti u čemu se sastoji njezina zanimljivost i radikalnost.
Za razliku od dominantnih, tzv. kumulativnih teorija o rastu znanja, koje tvrde da se teorije mijenjaju i unaprijeđuju gomilanjem znanja, nadomještanjem starijih teorija novijima, tj. teorijama koje osim novih činjenica tj. podataka mogu objasniti i sve činjenice objašnjene prethodnim teorijama, ili sukcesivnim uvećanjem broja opaženih podataka iz kojih se izvode sve šire generalizacije, Kuhn je tvrdio da se razvoj znanosti odvija diskontinuirano. Znanost je “serija mirnih interludija koje mjestimično prekidaju intelektualno burne revolucije”. A u tim revolucijama “jedan se konceptualni svjetonazor zamjenjuje drugim”. To diskontinuirano kretanje znanosti odvija se u tri faze: u predrevolucionarnome razdoblju znanstvenici osjećaju da je za neku količinu disperznih podataka, ili anomalija s obzirom na postojeća očekivanja, potreban izvjestan sustav, ili kako to teoretičari znanosti danas kažu, objašnjavalačko obećanje. Kada količina neuklopljenih činjenica i nezadovoljstvo ponuđenim teorijskim rješenjima prijeđe određenu granicu, nastupa doba krize. U vrijeme krize znanstvenici nude razne alternativne i konkurirajuće načine rješavanja problema. Kada se jedno od tih rješenja nametne kao najbolje, tj. kada osim objašnjenja već ustanovljenih činjenica ponudi i mogućnost sistematizacije za otkrića do kojih tek treba doći, nastaje razdoblje znanstvene revolucije. Newtonova je mehanika primjerice a. ponudila sistematizaciju (uklapanje) dosadašnjih činjenica; b. generalizaciju koja će omogućiti potragu za novim podacima u sferi nebeske mehanike; c. ali što je možda najvažnije, ona je ponudila teorijsko obećanje da će pomoću istih zakona moći riješiti probleme gibanja svih tijela ili čestica, pa se potencijalno mogla primijeniti na teorijske discipline i fenomene koje nije primarno rješavala: na magnetizam, gibanje svjetlosti, kaloriku, termodinamiku i sl. Takva nova paradigma, odnosno teorijska shema, revolucionarna je po tome što velik broj znanstvenika odjednom pokušava uklopiti svoja specijalistička znanja u predloženi globalni teorijski korpus, ali posebno po tomu što znanstvenici odjednom cijeli niz dotad neobjašnjenih fenomena pokušavaju objasniti uz pomoć ponuđene matrice. Razdoblje tog uklapanja i istraživanja u svjetlu novih generalizacija, Kuhn naziva normalnom znanošću. Normalna je znanost rješavanje zagonetki, tj. popunjavanje unaprijed zadane paradigmatske sheme. Normalna znanost razlikuje se od “revolucionarne” po tomu što ne nudi rješenja za razne teorijske discipline, ona je po svome opsegu i dosegu lokalna. Riječ je o problemima i eksperimentima koji katkada zanimaju samo pojedince. U tom razdoblju znanstvenici ne sumnjaju u istinitost paradigme. Međutim, upravo dogmatizam prema paradigmi s kojom rade, omogućuje otkrivanje neočekivanih podataka, tzv. anomalija. Otkrivanje pojedinačnih anomalija (poput Merkurovog perihela za Newtonovu paradigmu) nije dovoljno za odbacivanje paradigme. “Normalni znanstvenik” preispituje vlastite nalaze, izvodi ponovne eksperimente, on za sada nema potrebu prestrukturirati cijeli korpus stečenih znanja. Tek kada broj anomalija, odnosno fenomena za koji paradigma ne nudi rješenje, naraste do izvjesnog broja, kada primijete da primjerice Newtonova paradigma ne objašnjava fenomen magnetizma, termodinamičke procese, fenomen valnog gibanja svjetlosti, i kada se njihove hipoteze ili zakoni kojima objašnjavaju te fenomene ne uklapaju u paradigmu, znanstvenici počinju tražiti alternativna rješenja globalne naravi. Tada ponovno nastaje kriza.
Primjer rješavanja problema u području [[Mehanika|mehanike]] najevidentniji je, jer je nudio rješenja i u drugim područjima. Ali paradigme mogu biti i “lokalnije”. Kemija nakon otkrića kisika, termodinamika nakon [[Carnotov parni stroj|Carnotovoga parnog stroja]] postale su bitno drukčije discipline.
Utjecaj Kuhnove koncepcije o potrebi znanstvenika da barataju jednim više-manje obuhvatnim korpusom generalizacija i objašnjavalačkih obećanja, njegovo uvjerenje da te paradigme nisu samo teorijski sustavi, već i sustavi znanstvenih, metodoloških i socijalnih vrijednosti, bio je golem. Filozofi su počeli govoriti o “postempirističkom stavu prema teorijama”. Nudila su se alternativna imena za koncepciju koja je ustvari bila Kuhnova. Još pred deset godina, skupina teoretičara znanosti pod vodstvom [[Larry Laudan|Larryja Laudana]], analizom skupa vodećih teorija o znanosti došla je do zaključka da se one slažu u 17 točaka, koje sve možemo pripisati Kuhnu: jedinice znanstvene promjene dugotrajne su pojmovne strukture, one se odbacuju rijetko, ali gotovo nikada samo zbog empirijskih poteškoća. Činjenice ne određuju u potpunosti izbor teorija, već na nj utječu metafizički, teološki i drugi neznanstveni faktori; ne postoje neutralna opažanja u znanosti, ona ovise o teoriji; stvaranje nove teorije nije slučaj proces, on najčešće ovisi o heuristici ili skupu globalnih uputa; vodeće pretpostavke nikada se ne napuštaju ako ne postoji novi skup koji bi ih mogao zamijeniti; kasniji skup vodećih pretpostavki rijetko uspijeva uključiti sve objašnjavalačke uspjehe svoga prethodnika; prihvaćanje drugorazredne teorije zasniva se na uspjehu vodećih pretpostavki na kojima počiva itd.
Međutim to povlađivanje nije bilo univerzalno. U prvoj fazi kritike najžešći su bili Popperijanci. Popper je govorio protiv “normalne znanosti”, jer je ona po Kuhnu uključivala dogmatsko prihvaćanje paradigme, što je po Popperu, zbog njegova “naivnog falsifikacionizma” tj. zahtjeva da se odbaci svaka generalizacija za koju je pronađena opovrgavajuća instanca, neracionalno. Čini se međutim, da se većina popperijanaca u polemici s Kuhnom, više ili manje prihvatila Kuhnovu filozofiju. Lakatos je oblikovao filozofiju “metodološko istraživačkih programa”, s čvrstom jezgrom i zaštitnim omotačem teorija, koja u mnogočemu nalikuje na Kuhnove paradigme. Feyerabend je prihvatio važnost socijalnih faktora i od tada na njima inzistirao. Isto vrijedi i za Toulmina, Holtona, Watkinsa i druge. Međutim, u toj se raspravi rodio argument koji će postati standardna meta napada na Kuhna. Riječ je o optužbi za iracionalizam. Prije negoli obradimo tu drugu fazu kritike, vratimo se još jednom pojmu paradigme.
Kontekst u kojemu je neka teorija razumljena kao smislena ili racionalna, ili pak, teoriju koja pretpostavlja određeni korpus znanja, vjerovanja i značenja kao samorazumljiv i zadan, i iz koje je tek moguće shvatiti na koje se činjenice ili predviđanja ona odnosi, Kuhn zove “paradigmom”. Tako definirana paradigma ima brojna značenja. Margaret Masterman (Lakatos/Musgrave, 1970) ustanovila je da Kuhn u svojoj Strukturi koristi najmanje 21 značenje riječi paradigma, odnosno 21 definiciju tog ključnog pojma. Riječ je o sljedećim značenjima tj. definicijama: univerzalno prihvaćeno znanstveno dostignuće; mit; globalna filozofija tj. sklop bitnih pitanja; klasično djelo ili udžbenik; cijela jedna tradicija ili “model”; obično znanstveno dostignuće; analogija; uspješna metafizička spekulacija; prihvaćena zdravorazumska uputa; izvor za proizvodnju oruđa; standardna ilustracija; skup karata pun anomalija; tvornica za izradu strojeva; gestaltistička figura koja se može vidjeti na dva načina; skup političkih institucija; standard primijenjen na “kvazi-metafiziku”; načelo organizacije kojom se rukovodi percepcija; opće epistemološko stajalište; novi način sagledavanja stvarnosti; i napokon, “nešto što određuje vrlo široko polje stvarnosti”. Mastermanova navedene različitosti klasificira u tri kategorije: prvo bitno značenje “paradigme” je metafizičko: riječ je o “skupu uvjerenja”, uspješnoj metafizičkoj spekulaciji, standardu ili modelu za percepciju i projekciju. Drugo značenje je sociološko: univerzalno prihvaćeno znanstveno rješenje, skup institucija, prihvaćena sudska odluka. Napokon, treće skup značenja obuhvaća konstruirane paradigme ili artefakte: klasična djela, koja pružaju oruđa, instrumente, gramatičku paradigmu ili dominirajuću gestalt figuru.
Kuhn se u svojim odgovorima ispričava zbog nedovoljne preciznosti, te uvodi dodatni pojam “disciplinarne matrice”. Ali smisao je u oba slučaja jasan: presudno da je standard ili model koji prihvaća znanstvena zajednica ujedno i znanstveni i socijalni. Riječ je o cirkularnoj definiciji paradigme: paradigma je ono što izabire određena znanstvena zajednica kao uputu za rješavanje znanstvenih i tehnoloških zadaća, a zajednica je skup znanstvenika (široko shvaćeno) koji su izabrali paradigmu. Socijalnost je dakle bitna komponenta paradigme i same znanosti. Pojedinačni znanstvenik koji ne bi bio razumljen ne bi bio znanstvenik i ne bi mogao pridonijeti znanstvenome razvoju.
Zbog uvođenja socijalnosti u razumijevanje znanstvenoga kretanja, Kuhna su često proglašavali “iracionalistom” i zastupnikom “psihologije rulje (svjetine)”. Tvrdili su da je za njega znanost sve ono što “rulja” smatra znanošću i ništa više od toga. Izolirano čitanje nekih Kuhnovih rečenica daje povoda za takve optužbe. Kuhn recimo tvrdi: “Upravo odbacivanje kritičkog diskurza obilježava tranziciju prema znanosti.” Ili: “premda je logika moćna i na koncu konca osnovno sredstvo znanstvenoga istraživanja, mi možemo imati zdravu spoznaju u oblicima na koje se logika jedva može primijeniti”. Ili: “Nikakav ekskluzivno logički kriterij ne može u potpunosti diktirati zaključke do kojih (znanstvenik) mora doći.” (Lakatos/Musgrave, 1970:6; 1970:16; 1970:19).
Ali središnji argument na kojemu se temelji optužba za iracionalizam, leži u Kuhnovom uvjerenju da su paradigme “inkomenzurabilne” tj. nesumjerljive. Prijelaz iz jedne paradigme u drugu nije kontinuiran, tj. komenzurabilan, jer se sustav značenja pojmova koji se koristio u prošloj paradigmi bitno promijenio. Nije moguće zadržati oba sustava značenja. Pojam kretanja primjerice bitno je drukčiji u Aristotelovskoj i Galilejevoj fizici. Nije moguće zadržati oba. Stoga je razumijevanje neke paradigme moguće samo uz pomoć gestalt-switcha. I zbog toga svaka paradigma oblikuje ne samo posebni znanstveni svjetonazor nego i posebni “svijet” na koji se odnosi njezin sustav značenja.
U svojoj knjizi Representing and Intervening (1983), poznati suvremeni teoretičar znanosti Ian Hacking navodi tri oblika (Kuhnovske) nesumjerljivosti: tematska nesumjerljivost, disocijacija, i nesumjerljivost značenja. Prva pretpostavlja da znanstvenici koji barataju različitim paradigmama obrađuju različite probleme. Disocijacija je vrsta nesumjerljivosti u kojoj nemamo nikakvoga kriterija za razumijevanje onoga što je pisac htio reći. Navedene vrste ne predstavljaju problem. U prvoj je transparadigmatsko prevođenje samorazumljivo, u drugoj je potpuno nemoguće. Pravi problem leži u trećoj vrsti nesumjerljivosti, u nesumjerljivosti značenja. Kako je moguće, pitaju se mnogi današnji teoretičari znanosti (primjerice D. Davidson i M. Dewitt), tvrditi da su paradigme “nesumjerljive”, tj. da značenja jedne sheme ili paradigme budu neprevediva u drugu, a da pri tome autor te tvrdnje ne razumije obje. Ako ih pak razumijemo obje, onda je to dokaz da je prevođenje među paradigmama moguće. A to onda znači da ne može biti riječi o “različitim svjetovima”, kako je tvrdio Kuhn, već isključivo o različitim, ali načelno razumljivim i prevodivim formulacijama starijih paradigmi. I upravo zbog te razumljivosti i prevodivosti znanje može rasti.
Kuhn naravno svoju tezu o “različitim svjetovima” koristi kao metaforu, kako bi istaknuo cjelovitu, holističku promjenu koja se odvija kada promijenimo sustav značenja ili paradigmu. Ta je promjena nalik na dvostrukost gestaltističke percepcije. Mi možemo vidjeti Esherovu kocku i kao udubljenu i kao izbočenu; mi možemo vidjeti Wittgensteinovu patku-zeca i kao patku i kao zeca, ali ne možemo vidjeti oba lika istodobno. Kao što se naša percepcija u nekom trenutku odlučuje za jedno ili drugo, tako se i naš kognitivni svjetonazor mora odlučiti u izboru različitih paradigmi. Mi možemo razumjeti Aristotelovu fiziku (u cijelosti) samo ako napustimo danas vladajuća fizikalna uvjerenja, i obrnuto.
Pojmovi znanstvene revolucije, normalne znanosti, inkomenzurabilnosti i gestalt switcha postali su standardnim dijelom znanstvenog i filozofskog rječnika. Manje je međutim poznato zbog čega je Kuhn toliko inzistirao na socijalnosti znanosti, na komponenti na kojoj su suvremeni sociolozi znanosti (D. Bloor, B. Barnes, S. Woolgar, B. Latour) izgradili svoje koncepcije, a koju su filozofi tako oštro kritizirali. Tu je komponentu Kuhn posebno tematizirao u svojoj kompilaciji radova pod naslovom The Essential Tension (1977). Osnovna tenzija, kaže Kuhn u članku pod istim imenom, jest napetost između znanstvene potrebe za dogmatičnošću i kreativnošću, ili točnije između nužnosti da se bude oboje istodobno. To je bitno normativno obilježje Kuhnove filozofije u inače vrlo deskriptivnoj povijesti znanosti. Znanosti postaju zrele tek kada prođu fazu preispitivanja vlastitih temelja. U tome se i razlikuju od filozofije. Barem neke premise vlastite struke one moraju prihvatiti dogmatski kako bi rješavali novonastale probleme. Upravo je zato nužno potrebna “normalna znanost”. Normalna znanost ne bi bila moguća kada bismo stalno preispitivali paradigmu, kada bismo se ponašali poput filozofa. Za normalnu je znanost (tj. znanost općenito) nužan jedan skup “općeprihvaćenih” znanja koji se prenosi obrazovanjem, kako bi znanstvenici mogli djelovati u zajedničkom horizontu očekivanja, odnosno kako bi mogli međusobno testirati svoja djela. Kada to ne bi bilo tako, kada bi svaki znanstvenik raspolagao svojim sustavom vrijednosti, stalno bi se vrtio u začaranom krugu, a drugima ne bi pružio mogućnost testiranja vlastitih dostignuća. Pravi znanstveni problemi mogući su tek kada znanstvenici ne uspiju riješiti svoje zagonetke u okvirima onoga što su naučili iz svojih udžbenika. Ali da bi do tih problema došli, oni moraju dijeliti znanja iz tih udžbenika.
Sasvim je točno da znanost mora biti i kreativna. Ali revolucionarni događaji, koji zahtijevaju vrhunce znanstvene kreativnosti iznimno su rijetki. Svaka filozofija koja samo na kreativnosti gradi svoj razlog postojanja, zanemaruje upravo onu najbitniju, normalnu komponentu znanosti. A znanstveni odgoj koji zanemari jedan od polova “osnovne tenzije”, neće biti plodan. I u tome oblikovanju standarda koji će poslužiti odgoju novih znanstvenih generacija leži važnost normativnog aspekta povijesti znanosti i Kuhnovog poimanja paradigmi i znanstvene promjene.
== Literatura ==
*Kuhn, T. 1957. The Copernican Revolution: Planetary Astronomy in the Development of Western Thought. Cambridge, Mass.
*1961. “The Function of Dogma in Scientific Research” (1961), u: Crombie, A. C. (ed.). 1963. Scientific Change, New York, Basic Books.
*1962. The Structure of Scientific Revolutions, u: International Encyclopedia of Unified Science, Vol. II, #2, University of Chicago Press.
*1970. “Logic of Discovery or Psychology of Research” u: Lakatos, Musgrave.
*1970. “Reflection on my Critics”, u: Lakatos, Musgrave.
*1977. The Essential Tension. Selected Studies in Scientific Tradition and Change, Univ. of Chicago Press 1977.
*1971. “Anmerkungen zu Lakatos”, Boston Studies in the Philosophy of Science 8, urednici: R.C. Buck & R. S. Cohen, Reidel, Dordrecht, navedeno prema Diederich W. 1974.
Barnes, B. 1982. Thomas Kuhn and the Social Sciences, Macmillan Press, London. Hacking, I. 1983. Representing and Intervening, Cambridge Universitiy Press. Lakatos, Musgrave (eds.) Criticism and the Growth of Knowledge. Cambridge Univ. Press. Masterman, M. “The nature of a paradigm”, u: Lakatos, Musgrave. Diederich W. (Hrsg.) 1974. Theorien der Wissenschaftsgeschichte, Suhrkamp, Frankfurt. Albert, H. (Hrsg.) Theorie und Realitaet, Mohr & Siebeck, Tuebingen.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Imre_Lakatos"
{{suvremeni zapadni filozofi}}
[[Kategorija:Američki filozofi|Kuhn, Thomas]]
8i13asanbr5utefrko05ug7vibxb21u
7088214
7088206
2024-12-14T09:58:22Z
SoupePrimordiale
277309
7088214
wikitext
text/x-wiki
{{wikipedizirati}}
{{wikipoveznice}}
'''Thomas Samuel Kuhn''' ([[Cincinnati]], [[Ohio]], [[18. srpnja]] 1922. – Cambridge, [[Massachusetts]], [[17. lipnja]] [[1996.]]), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] intelektualac, povjesničar znanosti i filozof. Jedan od najutjecajnijih intelektualaca, povjesničara i filozofa znanosti 20. stoljeća. Njegova knjiga [[Struktura znanstvenih revolucija]] iz [[1962.]] postala je nezaobilaznim klasikom [[Znanstvenik|znanstvenika]] i teoretičara znanosti, a njezin je utjecaj na širu intelektualnu javnost i na popularizaciju znanosti neprocjenjiv.
== Život ==
== Kuhnovo djelo ==
{{esej}}
Kuhn je napisao tri knjige: prvu, ''The Copernican Revolution'' godine 1957. koja se vrlo rijetko citira, ''The Structure of Scientific Revolutions'', u ediciji ''Enciklopedije ujedinjenih znanosti'' 1962. godine, čiji su urednici bili mahom pozitivisti [[Bečki krug|Bečkoga kruga]], i treću, ''The Essential Tension'' godine 1977. u kojoj je sakupio svoje najznačajnije dotad objavljene članke. Ta je treća knjiga, nastala kao plod nagovora izdavača iz njemačke izdavačke tvrtke Suhrkamp, zapostavljena, dijelom zbog toga što se glavnina rasprava o Kuhnovim novim pojmovima i koncepcijama, poput onih o “znanstvenim revolucijama”, o “normalnoj znanosti”, o “[[paradigma]]ma” i “inkomenzurabilnosti” odvijala tijekom sedamdesetih godina, kada su vođene vrlo plodne i značajne rasprave s u to vrijeme najpoznatijim filozofima znanosti, [[Karl Popper|Karlom Popperom]], I. Lakatosem, S. Toulminom, J. Watkinsom, P. Feyerabendom i drugima. Plod tih rasprava je za povijest i filozofiju znanosti nezaobilazna knjiga Criticism and the Growth of Knowledge, urednika I. Lakatosa i A. Musgravea iz 1970. godine, knjiga u kojoj Kuhn u svoja dva članka “Logika otkrića ili psihologija istraživanja” i “Odgovor mojim kritičarima” pojašnjava svoje koncepcije i polemizira protiv isuviše krutog i po Kuhnu pogrešnog racionalističkog i falsifikacionističkog kriterija Karla Poppera i njegovih gorenavedenih sljedbenika. I Nijemci su do objavljivanja The Essential Tension već vodili brojne rasprave o Kuhnu. Rezultat tih rasprava jesu brojne knjige, od kojih vrijedi spomenuti Theorien der Wissenschaftgeschichte. Beitraege zur diachronen Wissenschaftstheorie, urednika W. Diedericha, u kojemu su uz Kuhnove prijevode objavljeni prilozi vodećih njemačkih filozofa znanosti, W. Stegmuellera, W. Krohna, G. Boehmea i L. Kruegera, kao i Theorie und Realitaet, urednika Hansa Alberta (Mohr & Siebeck, Tuebingen 1972), s prilozima E. Topitcha, J. Kempskog, E. Nagela, E. Gellnera, K. Poppera i brojnih drugih teoretičara znanosti.
[[Whig]]ovska, strogo progresistička povijest znanosti, povjesničaru je znanosti postavljala dvije jednostavne i neambiciozne zadaće: da otkrije tko je i kada otkrio neku teoriju ili zakon, i da opiše i objasni kako je dolazilo do pogrešaka ili inhibicija za razvoj znanosti. Na taj način pisana povijest znanosti bila je “poput loše pisanog turističkog vodiča”, kako kaže Kuhn. Ona je bila nezanimljiva, jer je pretpostavljala da se unaprijed zna što je relevantno a što ne, pa je znanstvenik iz povijest znanosti uzimao što god mu se činilo relevantno za ilustraciju njegove teze, ali što je još važnije, ona je zanemarivala vrlo bitan vankognitivni kontekst relevantan za nastanak određenog otkrića. Povjesničar, za razliku od djelatnog znanstvenika koji je unaprijed znao odgovore, nije mogao jednoznačno odgovoriti na pitanja: “Tko je otkrio kisik?” ili “tko je prvi zamislio konzervaciju energije”, jer je za takva otkrića bilo potrebno da primjerice Lavoisier zna da u epruveti ima kisik, da objasni načelo dobivanja supstance i napokon da točno imenuje tvar koju je otkrio. Unatoč općem znanstvenom uvjerenju da je “kisik otkrio Lavoisier”, u brojnim sličnim primjerima koje navodi Kuhn, barem jedan od tih uvjeta nije bio zadovoljen, a katkada nije bio ispunjen ni jedan. Osim toga, za povjesničare je bilo puno teže odrediti granicu između čisto znanstvene komponente uvjerenja, od onoga što se zove greškom ili praznovjerjem. Ako je “čista” znanost bila sklona aristotelovsku dinamiku, flogistonsku kemiju ili neku drugu odbačenu teoriju smatrati mitom i praznovjerjem, povjesničar će morati utvrditi “da su ti mitovi bili proizvedeni istim metodama i vrstama razloga kojima se i danas rukovode znanstvenici. Ako se pak te teorije zovu znanošću, onda znanost uključuje korpuse vjerovanja nesumjerljive s onima što ih danas smatramo znanstvenim.” Povjesničar će između te dvije alternative morati izabrati potonju. Teorije nisu neznanstvene samim time što su odbačene. Ali u tom slučaju znanstveni razvoj nije puki proces akumulacije. Moguće su i brojne stranputice, nazadak, intelektualna stagnacija, a katkada je upravo ta putanja preduvjet za novi radikalni početak. “Čini se da znanost, kada joj se priđe iz povijesnih izvora, izgleda bitno drukčija od znanosti koju podrazumijeva znanstvena pedagogija i eksplicitni standardi filozofskih objašnjenja znanstvene metode”.
Ova promjena perspektive dovela je do vrlo radikalnih posljedica, do povjesničarske “revolucije”, tvrdi Kuhn. Povijest vlastite intelektualne revolucije Kuhn datira u godinu 1947. Čitajući [[Aristotel]]ovu Fiziku ona mu se činila toliko apsurdnom da je shvatio kako da ne može biti riječ naprosto o lošoj Newtonovskoj fizici, već o bitno drukčijoj fizici. Lekcija koju je naučio glasi: “Prvo, ima mnogo načina čitanja teksta, a oni najprihvatljiviji modernom čitatelju često su neprimjereni kada ih primijenimo na prošlost. Drugo, plastičnost teksta ne znači da su sva čitanja istovrijedna, jer su neka (ili na kraju, kako se nadamo, samo jedno) puno prihvatljivija i dosljednija od drugih... Kada čitamo djela važnih mislilaca, prvo pronađite očite apsurde u tekstu i zapitajte se kako je moguće da ih je razumna osoba napisala. Kada nađete odgovor, kada vam ti odlomci počinju zadobivati smisao, shvatit ćete da su oni središnji odlomci, za koje ste dotad mislili da ih razumijete, promijenili smisao.”
Ovaj autobiografski navod vjerojatno je i Kuhnu poslužio u tvorbi jednog od njegovih središnjih pojmova za objašnjenje znanstvenoga kretanja, a nama će poslužiti kao ilustracija tzv. Gestalt-switcha, ili bitnog perceptivnog pomaka u razumijevanju, opažanju i tumačenju identične činjenice. Svi radikalni napredci u povijesti znanosti, barem su dijelom posljedica takvog pomaka, pri kojemu znanstvenici određeni korpus opaženih podataka počinju tumačiti u bitno drukčijem teorijskom i vanteorijskom kontekstu. Poput Kuhnova čitanja Aristotela, znanstvenici u rijetkim, ali doista izuzetnim trenucima znanstvene povijesti kreiraju ili susreću takvu “globalnu vrstu promjene u ljudskoj percepciji prirode i u primjeni jezika na nju, promjenu koja se ne može točno opisati time što ćemo reći da je stvorena dodavanjem postojećem znanju ili postupnom korekcijom pogrešaka.” Takvi izuzetni trenuci, u kojima dotad korišteni rječnik poprima različite denotacije i konotacije, smisao i vrijednost, zovu se [[Znanstvena revolucija|znanstvene revolucije]]
Pitanja koja su se od tada postavljala povjesničaru više nisu bila primjerice kako je Newtonova mehanika slijedila iz Galileove, već kakav je bio odnos Galileja i njegovih suvremenika, prethodnika i učenika, odnosno kako je bilo moguće da jedan novi znanstveni pristup postane dominantan. Drugim riječima, za procjenu “racionalnosti” Galileovih teza, u povijesno je istraživanje potrebno uključiti i socijalne i psihološke faktore. Zaključci koje neki znanstvenik izvodi ovise i o njegovom prethodnome znanju i o slučajnostima, i o njegovom psihološkom sklopu, kao i o zajednici koja je više ili manje sposobna razumjeti, prihvatiti i odbaciti ponuđena teorijska tj. znanstvena rješenja. Povjesničar sada mora razmotriti kontekst “razumljivosti teorije” ili rječnika, da bi shvatio veličinu promjene nastale zamjenom jedne bitne teorije drugom. Da bismo shvatili teoriju nekog vremena, “svi mi moramo prakticirati hermeneutičku metodu”; nije dovoljno poznavati samo danas vladajuća, “racionalna” ili “znanstvena” uvjerenja.
Kako se “klasičnost” Kuhnove koncepcije izvedene u Strukturi znanstvenih revolucija kod nas ne može smatrati općepoznatom, prije negoli krenem u razmatranje njegovih manjepoznatih djela, potrebno je ponoviti u čemu se sastoji njezina zanimljivost i radikalnost.
Za razliku od dominantnih, tzv. kumulativnih teorija o rastu znanja, koje tvrde da se teorije mijenjaju i unaprijeđuju gomilanjem znanja, nadomještanjem starijih teorija novijima, tj. teorijama koje osim novih činjenica tj. podataka mogu objasniti i sve činjenice objašnjene prethodnim teorijama, ili sukcesivnim uvećanjem broja opaženih podataka iz kojih se izvode sve šire generalizacije, Kuhn je tvrdio da se razvoj znanosti odvija diskontinuirano. Znanost je “serija mirnih interludija koje mjestimično prekidaju intelektualno burne revolucije”. A u tim revolucijama “jedan se konceptualni svjetonazor zamjenjuje drugim”. To diskontinuirano kretanje znanosti odvija se u tri faze: u predrevolucionarnome razdoblju znanstvenici osjećaju da je za neku količinu disperznih podataka, ili anomalija s obzirom na postojeća očekivanja, potreban izvjestan sustav, ili kako to teoretičari znanosti danas kažu, objašnjavalačko obećanje. Kada količina neuklopljenih činjenica i nezadovoljstvo ponuđenim teorijskim rješenjima prijeđe određenu granicu, nastupa doba krize. U vrijeme krize znanstvenici nude razne alternativne i konkurirajuće načine rješavanja problema. Kada se jedno od tih rješenja nametne kao najbolje, tj. kada osim objašnjenja već ustanovljenih činjenica ponudi i mogućnost sistematizacije za otkrića do kojih tek treba doći, nastaje razdoblje znanstvene revolucije. Newtonova je mehanika primjerice a. ponudila sistematizaciju (uklapanje) dosadašnjih činjenica; b. generalizaciju koja će omogućiti potragu za novim podacima u sferi nebeske mehanike; c. ali što je možda najvažnije, ona je ponudila teorijsko obećanje da će pomoću istih zakona moći riješiti probleme gibanja svih tijela ili čestica, pa se potencijalno mogla primijeniti na teorijske discipline i fenomene koje nije primarno rješavala: na magnetizam, gibanje svjetlosti, kaloriku, termodinamiku i sl. Takva nova paradigma, odnosno teorijska shema, revolucionarna je po tome što velik broj znanstvenika odjednom pokušava uklopiti svoja specijalistička znanja u predloženi globalni teorijski korpus, ali posebno po tomu što znanstvenici odjednom cijeli niz dotad neobjašnjenih fenomena pokušavaju objasniti uz pomoć ponuđene matrice. Razdoblje tog uklapanja i istraživanja u svjetlu novih generalizacija, Kuhn naziva normalnom znanošću. Normalna je znanost rješavanje zagonetki, tj. popunjavanje unaprijed zadane paradigmatske sheme. Normalna znanost razlikuje se od “revolucionarne” po tomu što ne nudi rješenja za razne teorijske discipline, ona je po svome opsegu i dosegu lokalna. Riječ je o problemima i eksperimentima koji katkada zanimaju samo pojedince. U tom razdoblju znanstvenici ne sumnjaju u istinitost paradigme. Međutim, upravo dogmatizam prema paradigmi s kojom rade, omogućuje otkrivanje neočekivanih podataka, tzv. anomalija. Otkrivanje pojedinačnih anomalija (poput Merkurovog perihela za Newtonovu paradigmu) nije dovoljno za odbacivanje paradigme. “Normalni znanstvenik” preispituje vlastite nalaze, izvodi ponovne eksperimente, on za sada nema potrebu prestrukturirati cijeli korpus stečenih znanja. Tek kada broj anomalija, odnosno fenomena za koji paradigma ne nudi rješenje, naraste do izvjesnog broja, kada primijete da primjerice Newtonova paradigma ne objašnjava fenomen magnetizma, termodinamičke procese, fenomen valnog gibanja svjetlosti, i kada se njihove hipoteze ili zakoni kojima objašnjavaju te fenomene ne uklapaju u paradigmu, znanstvenici počinju tražiti alternativna rješenja globalne naravi. Tada ponovno nastaje kriza.
Primjer rješavanja problema u području [[Mehanika|mehanike]] najevidentniji je, jer je nudio rješenja i u drugim područjima. Ali paradigme mogu biti i “lokalnije”. Kemija nakon otkrića kisika, termodinamika nakon [[Carnotov parni stroj|Carnotovoga parnog stroja]] postale su bitno drukčije discipline.
Utjecaj Kuhnove koncepcije o potrebi znanstvenika da barataju jednim više-manje obuhvatnim korpusom generalizacija i objašnjavalačkih obećanja, njegovo uvjerenje da te paradigme nisu samo teorijski sustavi, već i sustavi znanstvenih, metodoloških i socijalnih vrijednosti, bio je golem. Filozofi su počeli govoriti o “postempirističkom stavu prema teorijama”. Nudila su se alternativna imena za koncepciju koja je ustvari bila Kuhnova. Još pred deset godina, skupina teoretičara znanosti pod vodstvom [[Larry Laudan|Larryja Laudana]], analizom skupa vodećih teorija o znanosti došla je do zaključka da se one slažu u 17 točaka, koje sve možemo pripisati Kuhnu: jedinice znanstvene promjene dugotrajne su pojmovne strukture, one se odbacuju rijetko, ali gotovo nikada samo zbog empirijskih poteškoća. Činjenice ne određuju u potpunosti izbor teorija, već na nj utječu metafizički, teološki i drugi neznanstveni faktori; ne postoje neutralna opažanja u znanosti, ona ovise o teoriji; stvaranje nove teorije nije slučaj proces, on najčešće ovisi o heuristici ili skupu globalnih uputa; vodeće pretpostavke nikada se ne napuštaju ako ne postoji novi skup koji bi ih mogao zamijeniti; kasniji skup vodećih pretpostavki rijetko uspijeva uključiti sve objašnjavalačke uspjehe svoga prethodnika; prihvaćanje drugorazredne teorije zasniva se na uspjehu vodećih pretpostavki na kojima počiva itd.
Međutim to povlađivanje nije bilo univerzalno. U prvoj fazi kritike najžešći su bili Popperijanci. Popper je govorio protiv “normalne znanosti”, jer je ona po Kuhnu uključivala dogmatsko prihvaćanje paradigme, što je po Popperu, zbog njegova “naivnog falsifikacionizma” tj. zahtjeva da se odbaci svaka generalizacija za koju je pronađena opovrgavajuća instanca, neracionalno. Čini se međutim, da se većina popperijanaca u polemici s Kuhnom, više ili manje prihvatila Kuhnovu filozofiju. Lakatos je oblikovao filozofiju “metodološko istraživačkih programa”, s čvrstom jezgrom i zaštitnim omotačem teorija, koja u mnogočemu nalikuje na Kuhnove paradigme. Feyerabend je prihvatio važnost socijalnih faktora i od tada na njima inzistirao. Isto vrijedi i za Toulmina, Holtona, Watkinsa i druge. Međutim, u toj se raspravi rodio argument koji će postati standardna meta napada na Kuhna. Riječ je o optužbi za iracionalizam. Prije negoli obradimo tu drugu fazu kritike, vratimo se još jednom pojmu paradigme.
Kontekst u kojemu je neka teorija razumljena kao smislena ili racionalna, ili pak, teoriju koja pretpostavlja određeni korpus znanja, vjerovanja i značenja kao samorazumljiv i zadan, i iz koje je tek moguće shvatiti na koje se činjenice ili predviđanja ona odnosi, Kuhn zove “paradigmom”. Tako definirana paradigma ima brojna značenja. Margaret Masterman (Lakatos/Musgrave, 1970) ustanovila je da Kuhn u svojoj Strukturi koristi najmanje 21 značenje riječi paradigma, odnosno 21 definiciju tog ključnog pojma. Riječ je o sljedećim značenjima tj. definicijama: univerzalno prihvaćeno znanstveno dostignuće; mit; globalna filozofija tj. sklop bitnih pitanja; klasično djelo ili udžbenik; cijela jedna tradicija ili “model”; obično znanstveno dostignuće; analogija; uspješna metafizička spekulacija; prihvaćena zdravorazumska uputa; izvor za proizvodnju oruđa; standardna ilustracija; skup karata pun anomalija; tvornica za izradu strojeva; gestaltistička figura koja se može vidjeti na dva načina; skup političkih institucija; standard primijenjen na “kvazi-metafiziku”; načelo organizacije kojom se rukovodi percepcija; opće epistemološko stajalište; novi način sagledavanja stvarnosti; i napokon, “nešto što određuje vrlo široko polje stvarnosti”. Mastermanova navedene različitosti klasificira u tri kategorije: prvo bitno značenje “paradigme” je metafizičko: riječ je o “skupu uvjerenja”, uspješnoj metafizičkoj spekulaciji, standardu ili modelu za percepciju i projekciju. Drugo značenje je sociološko: univerzalno prihvaćeno znanstveno rješenje, skup institucija, prihvaćena sudska odluka. Napokon, treće skup značenja obuhvaća konstruirane paradigme ili artefakte: klasična djela, koja pružaju oruđa, instrumente, gramatičku paradigmu ili dominirajuću gestalt figuru.
Kuhn se u svojim odgovorima ispričava zbog nedovoljne preciznosti, te uvodi dodatni pojam “disciplinarne matrice”. Ali smisao je u oba slučaja jasan: presudno da je standard ili model koji prihvaća znanstvena zajednica ujedno i znanstveni i socijalni. Riječ je o cirkularnoj definiciji paradigme: paradigma je ono što izabire određena znanstvena zajednica kao uputu za rješavanje znanstvenih i tehnoloških zadaća, a zajednica je skup znanstvenika (široko shvaćeno) koji su izabrali paradigmu. Socijalnost je dakle bitna komponenta paradigme i same znanosti. Pojedinačni znanstvenik koji ne bi bio razumljen ne bi bio znanstvenik i ne bi mogao pridonijeti znanstvenome razvoju.
Zbog uvođenja socijalnosti u razumijevanje znanstvenoga kretanja, Kuhna su često proglašavali “iracionalistom” i zastupnikom “psihologije rulje (svjetine)”. Tvrdili su da je za njega znanost sve ono što “rulja” smatra znanošću i ništa više od toga. Izolirano čitanje nekih Kuhnovih rečenica daje povoda za takve optužbe. Kuhn recimo tvrdi: “Upravo odbacivanje kritičkog diskurza obilježava tranziciju prema znanosti.” Ili: “premda je logika moćna i na koncu konca osnovno sredstvo znanstvenoga istraživanja, mi možemo imati zdravu spoznaju u oblicima na koje se logika jedva može primijeniti”. Ili: “Nikakav ekskluzivno logički kriterij ne može u potpunosti diktirati zaključke do kojih (znanstvenik) mora doći.” (Lakatos/Musgrave, 1970:6; 1970:16; 1970:19).
Ali središnji argument na kojemu se temelji optužba za iracionalizam, leži u Kuhnovom uvjerenju da su paradigme “inkomenzurabilne” tj. nesumjerljive. Prijelaz iz jedne paradigme u drugu nije kontinuiran, tj. komenzurabilan, jer se sustav značenja pojmova koji se koristio u prošloj paradigmi bitno promijenio. Nije moguće zadržati oba sustava značenja. Pojam kretanja primjerice bitno je drukčiji u Aristotelovskoj i Galilejevoj fizici. Nije moguće zadržati oba. Stoga je razumijevanje neke paradigme moguće samo uz pomoć gestalt-switcha. I zbog toga svaka paradigma oblikuje ne samo posebni znanstveni svjetonazor nego i posebni “svijet” na koji se odnosi njezin sustav značenja.
U svojoj knjizi Representing and Intervening (1983), poznati suvremeni teoretičar znanosti Ian Hacking navodi tri oblika (Kuhnovske) nesumjerljivosti: tematska nesumjerljivost, disocijacija, i nesumjerljivost značenja. Prva pretpostavlja da znanstvenici koji barataju različitim paradigmama obrađuju različite probleme. Disocijacija je vrsta nesumjerljivosti u kojoj nemamo nikakvoga kriterija za razumijevanje onoga što je pisac htio reći. Navedene vrste ne predstavljaju problem. U prvoj je transparadigmatsko prevođenje samorazumljivo, u drugoj je potpuno nemoguće. Pravi problem leži u trećoj vrsti nesumjerljivosti, u nesumjerljivosti značenja. Kako je moguće, pitaju se mnogi današnji teoretičari znanosti (primjerice D. Davidson i M. Dewitt), tvrditi da su paradigme “nesumjerljive”, tj. da značenja jedne sheme ili paradigme budu neprevediva u drugu, a da pri tome autor te tvrdnje ne razumije obje. Ako ih pak razumijemo obje, onda je to dokaz da je prevođenje među paradigmama moguće. A to onda znači da ne može biti riječi o “različitim svjetovima”, kako je tvrdio Kuhn, već isključivo o različitim, ali načelno razumljivim i prevodivim formulacijama starijih paradigmi. I upravo zbog te razumljivosti i prevodivosti znanje može rasti.
Kuhn naravno svoju tezu o “različitim svjetovima” koristi kao metaforu, kako bi istaknuo cjelovitu, holističku promjenu koja se odvija kada promijenimo sustav značenja ili paradigmu. Ta je promjena nalik na dvostrukost gestaltističke percepcije. Mi možemo vidjeti Esherovu kocku i kao udubljenu i kao izbočenu; mi možemo vidjeti Wittgensteinovu patku-zeca i kao patku i kao zeca, ali ne možemo vidjeti oba lika istodobno. Kao što se naša percepcija u nekom trenutku odlučuje za jedno ili drugo, tako se i naš kognitivni svjetonazor mora odlučiti u izboru različitih paradigmi. Mi možemo razumjeti Aristotelovu fiziku (u cijelosti) samo ako napustimo danas vladajuća fizikalna uvjerenja, i obrnuto.
Pojmovi znanstvene revolucije, normalne znanosti, inkomenzurabilnosti i gestalt switcha postali su standardnim dijelom znanstvenog i filozofskog rječnika. Manje je međutim poznato zbog čega je Kuhn toliko inzistirao na socijalnosti znanosti, na komponenti na kojoj su suvremeni sociolozi znanosti (D. Bloor, B. Barnes, S. Woolgar, B. Latour) izgradili svoje koncepcije, a koju su filozofi tako oštro kritizirali. Tu je komponentu Kuhn posebno tematizirao u svojoj kompilaciji radova pod naslovom The Essential Tension (1977). Osnovna tenzija, kaže Kuhn u članku pod istim imenom, jest napetost između znanstvene potrebe za dogmatičnošću i kreativnošću, ili točnije između nužnosti da se bude oboje istodobno. To je bitno normativno obilježje Kuhnove filozofije u inače vrlo deskriptivnoj povijesti znanosti. Znanosti postaju zrele tek kada prođu fazu preispitivanja vlastitih temelja. U tome se i razlikuju od filozofije. Barem neke premise vlastite struke one moraju prihvatiti dogmatski kako bi rješavali novonastale probleme. Upravo je zato nužno potrebna “normalna znanost”. Normalna znanost ne bi bila moguća kada bismo stalno preispitivali paradigmu, kada bismo se ponašali poput filozofa. Za normalnu je znanost (tj. znanost općenito) nužan jedan skup “općeprihvaćenih” znanja koji se prenosi obrazovanjem, kako bi znanstvenici mogli djelovati u zajedničkom horizontu očekivanja, odnosno kako bi mogli međusobno testirati svoja djela. Kada to ne bi bilo tako, kada bi svaki znanstvenik raspolagao svojim sustavom vrijednosti, stalno bi se vrtio u začaranom krugu, a drugima ne bi pružio mogućnost testiranja vlastitih dostignuća. Pravi znanstveni problemi mogući su tek kada znanstvenici ne uspiju riješiti svoje zagonetke u okvirima onoga što su naučili iz svojih udžbenika. Ali da bi do tih problema došli, oni moraju dijeliti znanja iz tih udžbenika.
Sasvim je točno da znanost mora biti i kreativna. Ali revolucionarni događaji, koji zahtijevaju vrhunce znanstvene kreativnosti iznimno su rijetki. Svaka filozofija koja samo na kreativnosti gradi svoj razlog postojanja, zanemaruje upravo onu najbitniju, normalnu komponentu znanosti. A znanstveni odgoj koji zanemari jedan od polova “osnovne tenzije”, neće biti plodan. I u tome oblikovanju standarda koji će poslužiti odgoju novih znanstvenih generacija leži važnost normativnog aspekta povijesti znanosti i Kuhnovog poimanja paradigmi i znanstvene promjene.
== Literatura ==
*Kuhn, T. 1957. The Copernican Revolution: Planetary Astronomy in the Development of Western Thought. Cambridge, Mass.
*1961. “The Function of Dogma in Scientific Research” (1961), u: Crombie, A. C. (ed.). 1963. Scientific Change, New York, Basic Books.
*1962. The Structure of Scientific Revolutions, u: International Encyclopedia of Unified Science, Vol. II, #2, University of Chicago Press.
*1970. “Logic of Discovery or Psychology of Research” u: Lakatos, Musgrave.
*1970. “Reflection on my Critics”, u: Lakatos, Musgrave.
*1977. The Essential Tension. Selected Studies in Scientific Tradition and Change, Univ. of Chicago Press 1977.
*1971. “Anmerkungen zu Lakatos”, Boston Studies in the Philosophy of Science 8, urednici: R.C. Buck & R. S. Cohen, Reidel, Dordrecht, navedeno prema Diederich W. 1974.
Barnes, B. 1982. Thomas Kuhn and the Social Sciences, Macmillan Press, London. Hacking, I. 1983. Representing and Intervening, Cambridge Universitiy Press. Lakatos, Musgrave (eds.) Criticism and the Growth of Knowledge. Cambridge Univ. Press. Masterman, M. “The nature of a paradigm”, u: Lakatos, Musgrave. Diederich W. (Hrsg.) 1974. Theorien der Wissenschaftsgeschichte, Suhrkamp, Frankfurt. Albert, H. (Hrsg.) Theorie und Realitaet, Mohr & Siebeck, Tuebingen.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Imre_Lakatos"
{{suvremeni zapadni filozofi}}
[[Kategorija:Američki filozofi|Kuhn, Thomas]]
hu14oo5dpg8wvffk9s03kfckogtkmay
7088215
7088214
2024-12-14T10:01:40Z
SoupePrimordiale
277309
7088215
wikitext
text/x-wiki
{{wikipedizirati}}
{{wikipoveznice}}
'''Thomas Samuel Kuhn''' ([[Cincinnati]], [[Ohio]], [[18. srpnja]] 1922. – Cambridge, [[Massachusetts]], [[17. lipnja]] [[1996.]]), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] intelektualac, povjesničar znanosti i filozof. Jedan od najutjecajnijih intelektualaca, povjesničara i filozofa znanosti 20. stoljeća. Njegova knjiga [[Struktura znanstvenih revolucija]] iz [[1962.]] postala je nezaobilaznim klasikom [[Znanstvenik|znanstvenika]] i teoretičara znanosti, a njezin je utjecaj na širu intelektualnu javnost i na popularizaciju znanosti neprocjenjiv.
== Život ==
Sin inženjera Samuela Kuhna i Annette Stroock rođen je 18. srpnja 1922. u [[Cincinnati]]ju. Diplomirao je [[fizika|fiziku]] na [[Harvardovo sveučilište|Harvardu]] 1943. a [[magisterij]] i [[doktorat]] iz fizike položio je na istome [[Sveučilište|sveučilištu]] 1946. odnosno 1949. godine, na kojemu je i predavao u različitim zvanjima sve do 1956. Od 1956. do 1964. predavao je kao [[profesor]] za povijest znanosti na [[Sveučilište u Berkeleyju|Berkeleyu]], a od 1964. do 1979. na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]]. Godine 1979. do umirovljenja predaje na [[MIT]]-ju. Tijekom karijere stekao je brojne nagrade, poput George Sarton Medal za povijest znanosti (1982), i počasne doktorate na Sveučilištu Notre Dame, [[Columbia]], [[Chicago]], kao i na sveučilištima u [[Padova|Padovi]] i [[Atena (grad)|Ateni]].
Preminuo je od [[Rak (bolest)|raka]] u svom domu 17. lipnja 1996. u 73. godini života.
== Kuhnovo djelo ==
{{esej}}
Kuhn je napisao tri knjige: prvu, ''The Copernican Revolution'' godine 1957. koja se vrlo rijetko citira, ''The Structure of Scientific Revolutions'', u ediciji ''Enciklopedije ujedinjenih znanosti'' 1962. godine, čiji su urednici bili mahom pozitivisti [[Bečki krug|Bečkoga kruga]], i treću, ''The Essential Tension'' godine 1977. u kojoj je sakupio svoje najznačajnije dotad objavljene članke. Ta je treća knjiga, nastala kao plod nagovora izdavača iz njemačke izdavačke tvrtke Suhrkamp, zapostavljena, dijelom zbog toga što se glavnina rasprava o Kuhnovim novim pojmovima i koncepcijama, poput onih o “znanstvenim revolucijama”, o “normalnoj znanosti”, o “[[paradigma]]ma” i “inkomenzurabilnosti” odvijala tijekom sedamdesetih godina, kada su vođene vrlo plodne i značajne rasprave s u to vrijeme najpoznatijim filozofima znanosti, [[Karl Popper|Karlom Popperom]], I. Lakatosem, S. Toulminom, J. Watkinsom, P. Feyerabendom i drugima. Plod tih rasprava je za povijest i filozofiju znanosti nezaobilazna knjiga Criticism and the Growth of Knowledge, urednika I. Lakatosa i A. Musgravea iz 1970. godine, knjiga u kojoj Kuhn u svoja dva članka “Logika otkrića ili psihologija istraživanja” i “Odgovor mojim kritičarima” pojašnjava svoje koncepcije i polemizira protiv isuviše krutog i po Kuhnu pogrešnog racionalističkog i falsifikacionističkog kriterija Karla Poppera i njegovih gorenavedenih sljedbenika. I Nijemci su do objavljivanja The Essential Tension već vodili brojne rasprave o Kuhnu. Rezultat tih rasprava jesu brojne knjige, od kojih vrijedi spomenuti Theorien der Wissenschaftgeschichte. Beitraege zur diachronen Wissenschaftstheorie, urednika W. Diedericha, u kojemu su uz Kuhnove prijevode objavljeni prilozi vodećih njemačkih filozofa znanosti, W. Stegmuellera, W. Krohna, G. Boehmea i L. Kruegera, kao i Theorie und Realitaet, urednika Hansa Alberta (Mohr & Siebeck, Tuebingen 1972), s prilozima E. Topitcha, J. Kempskog, E. Nagela, E. Gellnera, K. Poppera i brojnih drugih teoretičara znanosti.
[[Whig]]ovska, strogo progresistička povijest znanosti, povjesničaru je znanosti postavljala dvije jednostavne i neambiciozne zadaće: da otkrije tko je i kada otkrio neku teoriju ili zakon, i da opiše i objasni kako je dolazilo do pogrešaka ili inhibicija za razvoj znanosti. Na taj način pisana povijest znanosti bila je “poput loše pisanog turističkog vodiča”, kako kaže Kuhn. Ona je bila nezanimljiva, jer je pretpostavljala da se unaprijed zna što je relevantno a što ne, pa je znanstvenik iz povijest znanosti uzimao što god mu se činilo relevantno za ilustraciju njegove teze, ali što je još važnije, ona je zanemarivala vrlo bitan vankognitivni kontekst relevantan za nastanak određenog otkrića. Povjesničar, za razliku od djelatnog znanstvenika koji je unaprijed znao odgovore, nije mogao jednoznačno odgovoriti na pitanja: “Tko je otkrio kisik?” ili “tko je prvi zamislio konzervaciju energije”, jer je za takva otkrića bilo potrebno da primjerice Lavoisier zna da u epruveti ima kisik, da objasni načelo dobivanja supstance i napokon da točno imenuje tvar koju je otkrio. Unatoč općem znanstvenom uvjerenju da je “kisik otkrio Lavoisier”, u brojnim sličnim primjerima koje navodi Kuhn, barem jedan od tih uvjeta nije bio zadovoljen, a katkada nije bio ispunjen ni jedan. Osim toga, za povjesničare je bilo puno teže odrediti granicu između čisto znanstvene komponente uvjerenja, od onoga što se zove greškom ili praznovjerjem. Ako je “čista” znanost bila sklona aristotelovsku dinamiku, flogistonsku kemiju ili neku drugu odbačenu teoriju smatrati mitom i praznovjerjem, povjesničar će morati utvrditi “da su ti mitovi bili proizvedeni istim metodama i vrstama razloga kojima se i danas rukovode znanstvenici. Ako se pak te teorije zovu znanošću, onda znanost uključuje korpuse vjerovanja nesumjerljive s onima što ih danas smatramo znanstvenim.” Povjesničar će između te dvije alternative morati izabrati potonju. Teorije nisu neznanstvene samim time što su odbačene. Ali u tom slučaju znanstveni razvoj nije puki proces akumulacije. Moguće su i brojne stranputice, nazadak, intelektualna stagnacija, a katkada je upravo ta putanja preduvjet za novi radikalni početak. “Čini se da znanost, kada joj se priđe iz povijesnih izvora, izgleda bitno drukčija od znanosti koju podrazumijeva znanstvena pedagogija i eksplicitni standardi filozofskih objašnjenja znanstvene metode”.
Ova promjena perspektive dovela je do vrlo radikalnih posljedica, do povjesničarske “revolucije”, tvrdi Kuhn. Povijest vlastite intelektualne revolucije Kuhn datira u godinu 1947. Čitajući [[Aristotel]]ovu Fiziku ona mu se činila toliko apsurdnom da je shvatio kako da ne može biti riječ naprosto o lošoj Newtonovskoj fizici, već o bitno drukčijoj fizici. Lekcija koju je naučio glasi: “Prvo, ima mnogo načina čitanja teksta, a oni najprihvatljiviji modernom čitatelju često su neprimjereni kada ih primijenimo na prošlost. Drugo, plastičnost teksta ne znači da su sva čitanja istovrijedna, jer su neka (ili na kraju, kako se nadamo, samo jedno) puno prihvatljivija i dosljednija od drugih... Kada čitamo djela važnih mislilaca, prvo pronađite očite apsurde u tekstu i zapitajte se kako je moguće da ih je razumna osoba napisala. Kada nađete odgovor, kada vam ti odlomci počinju zadobivati smisao, shvatit ćete da su oni središnji odlomci, za koje ste dotad mislili da ih razumijete, promijenili smisao.”
Ovaj autobiografski navod vjerojatno je i Kuhnu poslužio u tvorbi jednog od njegovih središnjih pojmova za objašnjenje znanstvenoga kretanja, a nama će poslužiti kao ilustracija tzv. Gestalt-switcha, ili bitnog perceptivnog pomaka u razumijevanju, opažanju i tumačenju identične činjenice. Svi radikalni napredci u povijesti znanosti, barem su dijelom posljedica takvog pomaka, pri kojemu znanstvenici određeni korpus opaženih podataka počinju tumačiti u bitno drukčijem teorijskom i vanteorijskom kontekstu. Poput Kuhnova čitanja Aristotela, znanstvenici u rijetkim, ali doista izuzetnim trenucima znanstvene povijesti kreiraju ili susreću takvu “globalnu vrstu promjene u ljudskoj percepciji prirode i u primjeni jezika na nju, promjenu koja se ne može točno opisati time što ćemo reći da je stvorena dodavanjem postojećem znanju ili postupnom korekcijom pogrešaka.” Takvi izuzetni trenuci, u kojima dotad korišteni rječnik poprima različite denotacije i konotacije, smisao i vrijednost, zovu se [[Znanstvena revolucija|znanstvene revolucije]]
Pitanja koja su se od tada postavljala povjesničaru više nisu bila primjerice kako je Newtonova mehanika slijedila iz Galileove, već kakav je bio odnos Galileja i njegovih suvremenika, prethodnika i učenika, odnosno kako je bilo moguće da jedan novi znanstveni pristup postane dominantan. Drugim riječima, za procjenu “racionalnosti” Galileovih teza, u povijesno je istraživanje potrebno uključiti i socijalne i psihološke faktore. Zaključci koje neki znanstvenik izvodi ovise i o njegovom prethodnome znanju i o slučajnostima, i o njegovom psihološkom sklopu, kao i o zajednici koja je više ili manje sposobna razumjeti, prihvatiti i odbaciti ponuđena teorijska tj. znanstvena rješenja. Povjesničar sada mora razmotriti kontekst “razumljivosti teorije” ili rječnika, da bi shvatio veličinu promjene nastale zamjenom jedne bitne teorije drugom. Da bismo shvatili teoriju nekog vremena, “svi mi moramo prakticirati hermeneutičku metodu”; nije dovoljno poznavati samo danas vladajuća, “racionalna” ili “znanstvena” uvjerenja.
Kako se “klasičnost” Kuhnove koncepcije izvedene u Strukturi znanstvenih revolucija kod nas ne može smatrati općepoznatom, prije negoli krenem u razmatranje njegovih manjepoznatih djela, potrebno je ponoviti u čemu se sastoji njezina zanimljivost i radikalnost.
Za razliku od dominantnih, tzv. kumulativnih teorija o rastu znanja, koje tvrde da se teorije mijenjaju i unaprijeđuju gomilanjem znanja, nadomještanjem starijih teorija novijima, tj. teorijama koje osim novih činjenica tj. podataka mogu objasniti i sve činjenice objašnjene prethodnim teorijama, ili sukcesivnim uvećanjem broja opaženih podataka iz kojih se izvode sve šire generalizacije, Kuhn je tvrdio da se razvoj znanosti odvija diskontinuirano. Znanost je “serija mirnih interludija koje mjestimično prekidaju intelektualno burne revolucije”. A u tim revolucijama “jedan se konceptualni svjetonazor zamjenjuje drugim”. To diskontinuirano kretanje znanosti odvija se u tri faze: u predrevolucionarnome razdoblju znanstvenici osjećaju da je za neku količinu disperznih podataka, ili anomalija s obzirom na postojeća očekivanja, potreban izvjestan sustav, ili kako to teoretičari znanosti danas kažu, objašnjavalačko obećanje. Kada količina neuklopljenih činjenica i nezadovoljstvo ponuđenim teorijskim rješenjima prijeđe određenu granicu, nastupa doba krize. U vrijeme krize znanstvenici nude razne alternativne i konkurirajuće načine rješavanja problema. Kada se jedno od tih rješenja nametne kao najbolje, tj. kada osim objašnjenja već ustanovljenih činjenica ponudi i mogućnost sistematizacije za otkrića do kojih tek treba doći, nastaje razdoblje znanstvene revolucije. Newtonova je mehanika primjerice a. ponudila sistematizaciju (uklapanje) dosadašnjih činjenica; b. generalizaciju koja će omogućiti potragu za novim podacima u sferi nebeske mehanike; c. ali što je možda najvažnije, ona je ponudila teorijsko obećanje da će pomoću istih zakona moći riješiti probleme gibanja svih tijela ili čestica, pa se potencijalno mogla primijeniti na teorijske discipline i fenomene koje nije primarno rješavala: na magnetizam, gibanje svjetlosti, kaloriku, termodinamiku i sl. Takva nova paradigma, odnosno teorijska shema, revolucionarna je po tome što velik broj znanstvenika odjednom pokušava uklopiti svoja specijalistička znanja u predloženi globalni teorijski korpus, ali posebno po tomu što znanstvenici odjednom cijeli niz dotad neobjašnjenih fenomena pokušavaju objasniti uz pomoć ponuđene matrice. Razdoblje tog uklapanja i istraživanja u svjetlu novih generalizacija, Kuhn naziva normalnom znanošću. Normalna je znanost rješavanje zagonetki, tj. popunjavanje unaprijed zadane paradigmatske sheme. Normalna znanost razlikuje se od “revolucionarne” po tomu što ne nudi rješenja za razne teorijske discipline, ona je po svome opsegu i dosegu lokalna. Riječ je o problemima i eksperimentima koji katkada zanimaju samo pojedince. U tom razdoblju znanstvenici ne sumnjaju u istinitost paradigme. Međutim, upravo dogmatizam prema paradigmi s kojom rade, omogućuje otkrivanje neočekivanih podataka, tzv. anomalija. Otkrivanje pojedinačnih anomalija (poput Merkurovog perihela za Newtonovu paradigmu) nije dovoljno za odbacivanje paradigme. “Normalni znanstvenik” preispituje vlastite nalaze, izvodi ponovne eksperimente, on za sada nema potrebu prestrukturirati cijeli korpus stečenih znanja. Tek kada broj anomalija, odnosno fenomena za koji paradigma ne nudi rješenje, naraste do izvjesnog broja, kada primijete da primjerice Newtonova paradigma ne objašnjava fenomen magnetizma, termodinamičke procese, fenomen valnog gibanja svjetlosti, i kada se njihove hipoteze ili zakoni kojima objašnjavaju te fenomene ne uklapaju u paradigmu, znanstvenici počinju tražiti alternativna rješenja globalne naravi. Tada ponovno nastaje kriza.
Primjer rješavanja problema u području [[Mehanika|mehanike]] najevidentniji je, jer je nudio rješenja i u drugim područjima. Ali paradigme mogu biti i “lokalnije”. Kemija nakon otkrića kisika, termodinamika nakon [[Carnotov parni stroj|Carnotovoga parnog stroja]] postale su bitno drukčije discipline.
Utjecaj Kuhnove koncepcije o potrebi znanstvenika da barataju jednim više-manje obuhvatnim korpusom generalizacija i objašnjavalačkih obećanja, njegovo uvjerenje da te paradigme nisu samo teorijski sustavi, već i sustavi znanstvenih, metodoloških i socijalnih vrijednosti, bio je golem. Filozofi su počeli govoriti o “postempirističkom stavu prema teorijama”. Nudila su se alternativna imena za koncepciju koja je ustvari bila Kuhnova. Još pred deset godina, skupina teoretičara znanosti pod vodstvom [[Larry Laudan|Larryja Laudana]], analizom skupa vodećih teorija o znanosti došla je do zaključka da se one slažu u 17 točaka, koje sve možemo pripisati Kuhnu: jedinice znanstvene promjene dugotrajne su pojmovne strukture, one se odbacuju rijetko, ali gotovo nikada samo zbog empirijskih poteškoća. Činjenice ne određuju u potpunosti izbor teorija, već na nj utječu metafizički, teološki i drugi neznanstveni faktori; ne postoje neutralna opažanja u znanosti, ona ovise o teoriji; stvaranje nove teorije nije slučaj proces, on najčešće ovisi o heuristici ili skupu globalnih uputa; vodeće pretpostavke nikada se ne napuštaju ako ne postoji novi skup koji bi ih mogao zamijeniti; kasniji skup vodećih pretpostavki rijetko uspijeva uključiti sve objašnjavalačke uspjehe svoga prethodnika; prihvaćanje drugorazredne teorije zasniva se na uspjehu vodećih pretpostavki na kojima počiva itd.
Međutim to povlađivanje nije bilo univerzalno. U prvoj fazi kritike najžešći su bili Popperijanci. Popper je govorio protiv “normalne znanosti”, jer je ona po Kuhnu uključivala dogmatsko prihvaćanje paradigme, što je po Popperu, zbog njegova “naivnog falsifikacionizma” tj. zahtjeva da se odbaci svaka generalizacija za koju je pronađena opovrgavajuća instanca, neracionalno. Čini se međutim, da se većina popperijanaca u polemici s Kuhnom, više ili manje prihvatila Kuhnovu filozofiju. Lakatos je oblikovao filozofiju “metodološko istraživačkih programa”, s čvrstom jezgrom i zaštitnim omotačem teorija, koja u mnogočemu nalikuje na Kuhnove paradigme. Feyerabend je prihvatio važnost socijalnih faktora i od tada na njima inzistirao. Isto vrijedi i za Toulmina, Holtona, Watkinsa i druge. Međutim, u toj se raspravi rodio argument koji će postati standardna meta napada na Kuhna. Riječ je o optužbi za iracionalizam. Prije negoli obradimo tu drugu fazu kritike, vratimo se još jednom pojmu paradigme.
Kontekst u kojemu je neka teorija razumljena kao smislena ili racionalna, ili pak, teoriju koja pretpostavlja određeni korpus znanja, vjerovanja i značenja kao samorazumljiv i zadan, i iz koje je tek moguće shvatiti na koje se činjenice ili predviđanja ona odnosi, Kuhn zove “paradigmom”. Tako definirana paradigma ima brojna značenja. Margaret Masterman (Lakatos/Musgrave, 1970) ustanovila je da Kuhn u svojoj Strukturi koristi najmanje 21 značenje riječi paradigma, odnosno 21 definiciju tog ključnog pojma. Riječ je o sljedećim značenjima tj. definicijama: univerzalno prihvaćeno znanstveno dostignuće; mit; globalna filozofija tj. sklop bitnih pitanja; klasično djelo ili udžbenik; cijela jedna tradicija ili “model”; obično znanstveno dostignuće; analogija; uspješna metafizička spekulacija; prihvaćena zdravorazumska uputa; izvor za proizvodnju oruđa; standardna ilustracija; skup karata pun anomalija; tvornica za izradu strojeva; gestaltistička figura koja se može vidjeti na dva načina; skup političkih institucija; standard primijenjen na “kvazi-metafiziku”; načelo organizacije kojom se rukovodi percepcija; opće epistemološko stajalište; novi način sagledavanja stvarnosti; i napokon, “nešto što određuje vrlo široko polje stvarnosti”. Mastermanova navedene različitosti klasificira u tri kategorije: prvo bitno značenje “paradigme” je metafizičko: riječ je o “skupu uvjerenja”, uspješnoj metafizičkoj spekulaciji, standardu ili modelu za percepciju i projekciju. Drugo značenje je sociološko: univerzalno prihvaćeno znanstveno rješenje, skup institucija, prihvaćena sudska odluka. Napokon, treće skup značenja obuhvaća konstruirane paradigme ili artefakte: klasična djela, koja pružaju oruđa, instrumente, gramatičku paradigmu ili dominirajuću gestalt figuru.
Kuhn se u svojim odgovorima ispričava zbog nedovoljne preciznosti, te uvodi dodatni pojam “disciplinarne matrice”. Ali smisao je u oba slučaja jasan: presudno da je standard ili model koji prihvaća znanstvena zajednica ujedno i znanstveni i socijalni. Riječ je o cirkularnoj definiciji paradigme: paradigma je ono što izabire određena znanstvena zajednica kao uputu za rješavanje znanstvenih i tehnoloških zadaća, a zajednica je skup znanstvenika (široko shvaćeno) koji su izabrali paradigmu. Socijalnost je dakle bitna komponenta paradigme i same znanosti. Pojedinačni znanstvenik koji ne bi bio razumljen ne bi bio znanstvenik i ne bi mogao pridonijeti znanstvenome razvoju.
Zbog uvođenja socijalnosti u razumijevanje znanstvenoga kretanja, Kuhna su često proglašavali “iracionalistom” i zastupnikom “psihologije rulje (svjetine)”. Tvrdili su da je za njega znanost sve ono što “rulja” smatra znanošću i ništa više od toga. Izolirano čitanje nekih Kuhnovih rečenica daje povoda za takve optužbe. Kuhn recimo tvrdi: “Upravo odbacivanje kritičkog diskurza obilježava tranziciju prema znanosti.” Ili: “premda je logika moćna i na koncu konca osnovno sredstvo znanstvenoga istraživanja, mi možemo imati zdravu spoznaju u oblicima na koje se logika jedva može primijeniti”. Ili: “Nikakav ekskluzivno logički kriterij ne može u potpunosti diktirati zaključke do kojih (znanstvenik) mora doći.” (Lakatos/Musgrave, 1970:6; 1970:16; 1970:19).
Ali središnji argument na kojemu se temelji optužba za iracionalizam, leži u Kuhnovom uvjerenju da su paradigme “inkomenzurabilne” tj. nesumjerljive. Prijelaz iz jedne paradigme u drugu nije kontinuiran, tj. komenzurabilan, jer se sustav značenja pojmova koji se koristio u prošloj paradigmi bitno promijenio. Nije moguće zadržati oba sustava značenja. Pojam kretanja primjerice bitno je drukčiji u Aristotelovskoj i Galilejevoj fizici. Nije moguće zadržati oba. Stoga je razumijevanje neke paradigme moguće samo uz pomoć gestalt-switcha. I zbog toga svaka paradigma oblikuje ne samo posebni znanstveni svjetonazor nego i posebni “svijet” na koji se odnosi njezin sustav značenja.
U svojoj knjizi Representing and Intervening (1983), poznati suvremeni teoretičar znanosti Ian Hacking navodi tri oblika (Kuhnovske) nesumjerljivosti: tematska nesumjerljivost, disocijacija, i nesumjerljivost značenja. Prva pretpostavlja da znanstvenici koji barataju različitim paradigmama obrađuju različite probleme. Disocijacija je vrsta nesumjerljivosti u kojoj nemamo nikakvoga kriterija za razumijevanje onoga što je pisac htio reći. Navedene vrste ne predstavljaju problem. U prvoj je transparadigmatsko prevođenje samorazumljivo, u drugoj je potpuno nemoguće. Pravi problem leži u trećoj vrsti nesumjerljivosti, u nesumjerljivosti značenja. Kako je moguće, pitaju se mnogi današnji teoretičari znanosti (primjerice D. Davidson i M. Dewitt), tvrditi da su paradigme “nesumjerljive”, tj. da značenja jedne sheme ili paradigme budu neprevediva u drugu, a da pri tome autor te tvrdnje ne razumije obje. Ako ih pak razumijemo obje, onda je to dokaz da je prevođenje među paradigmama moguće. A to onda znači da ne može biti riječi o “različitim svjetovima”, kako je tvrdio Kuhn, već isključivo o različitim, ali načelno razumljivim i prevodivim formulacijama starijih paradigmi. I upravo zbog te razumljivosti i prevodivosti znanje može rasti.
Kuhn naravno svoju tezu o “različitim svjetovima” koristi kao metaforu, kako bi istaknuo cjelovitu, holističku promjenu koja se odvija kada promijenimo sustav značenja ili paradigmu. Ta je promjena nalik na dvostrukost gestaltističke percepcije. Mi možemo vidjeti Esherovu kocku i kao udubljenu i kao izbočenu; mi možemo vidjeti Wittgensteinovu patku-zeca i kao patku i kao zeca, ali ne možemo vidjeti oba lika istodobno. Kao što se naša percepcija u nekom trenutku odlučuje za jedno ili drugo, tako se i naš kognitivni svjetonazor mora odlučiti u izboru različitih paradigmi. Mi možemo razumjeti Aristotelovu fiziku (u cijelosti) samo ako napustimo danas vladajuća fizikalna uvjerenja, i obrnuto.
Pojmovi znanstvene revolucije, normalne znanosti, inkomenzurabilnosti i gestalt switcha postali su standardnim dijelom znanstvenog i filozofskog rječnika. Manje je međutim poznato zbog čega je Kuhn toliko inzistirao na socijalnosti znanosti, na komponenti na kojoj su suvremeni sociolozi znanosti (D. Bloor, B. Barnes, S. Woolgar, B. Latour) izgradili svoje koncepcije, a koju su filozofi tako oštro kritizirali. Tu je komponentu Kuhn posebno tematizirao u svojoj kompilaciji radova pod naslovom The Essential Tension (1977). Osnovna tenzija, kaže Kuhn u članku pod istim imenom, jest napetost između znanstvene potrebe za dogmatičnošću i kreativnošću, ili točnije između nužnosti da se bude oboje istodobno. To je bitno normativno obilježje Kuhnove filozofije u inače vrlo deskriptivnoj povijesti znanosti. Znanosti postaju zrele tek kada prođu fazu preispitivanja vlastitih temelja. U tome se i razlikuju od filozofije. Barem neke premise vlastite struke one moraju prihvatiti dogmatski kako bi rješavali novonastale probleme. Upravo je zato nužno potrebna “normalna znanost”. Normalna znanost ne bi bila moguća kada bismo stalno preispitivali paradigmu, kada bismo se ponašali poput filozofa. Za normalnu je znanost (tj. znanost općenito) nužan jedan skup “općeprihvaćenih” znanja koji se prenosi obrazovanjem, kako bi znanstvenici mogli djelovati u zajedničkom horizontu očekivanja, odnosno kako bi mogli međusobno testirati svoja djela. Kada to ne bi bilo tako, kada bi svaki znanstvenik raspolagao svojim sustavom vrijednosti, stalno bi se vrtio u začaranom krugu, a drugima ne bi pružio mogućnost testiranja vlastitih dostignuća. Pravi znanstveni problemi mogući su tek kada znanstvenici ne uspiju riješiti svoje zagonetke u okvirima onoga što su naučili iz svojih udžbenika. Ali da bi do tih problema došli, oni moraju dijeliti znanja iz tih udžbenika.
Sasvim je točno da znanost mora biti i kreativna. Ali revolucionarni događaji, koji zahtijevaju vrhunce znanstvene kreativnosti iznimno su rijetki. Svaka filozofija koja samo na kreativnosti gradi svoj razlog postojanja, zanemaruje upravo onu najbitniju, normalnu komponentu znanosti. A znanstveni odgoj koji zanemari jedan od polova “osnovne tenzije”, neće biti plodan. I u tome oblikovanju standarda koji će poslužiti odgoju novih znanstvenih generacija leži važnost normativnog aspekta povijesti znanosti i Kuhnovog poimanja paradigmi i znanstvene promjene.
== Literatura ==
*Kuhn, T. 1957. The Copernican Revolution: Planetary Astronomy in the Development of Western Thought. Cambridge, Mass.
*1961. “The Function of Dogma in Scientific Research” (1961), u: Crombie, A. C. (ed.). 1963. Scientific Change, New York, Basic Books.
*1962. The Structure of Scientific Revolutions, u: International Encyclopedia of Unified Science, Vol. II, #2, University of Chicago Press.
*1970. “Logic of Discovery or Psychology of Research” u: Lakatos, Musgrave.
*1970. “Reflection on my Critics”, u: Lakatos, Musgrave.
*1977. The Essential Tension. Selected Studies in Scientific Tradition and Change, Univ. of Chicago Press 1977.
*1971. “Anmerkungen zu Lakatos”, Boston Studies in the Philosophy of Science 8, urednici: R.C. Buck & R. S. Cohen, Reidel, Dordrecht, navedeno prema Diederich W. 1974.
Barnes, B. 1982. Thomas Kuhn and the Social Sciences, Macmillan Press, London. Hacking, I. 1983. Representing and Intervening, Cambridge Universitiy Press. Lakatos, Musgrave (eds.) Criticism and the Growth of Knowledge. Cambridge Univ. Press. Masterman, M. “The nature of a paradigm”, u: Lakatos, Musgrave. Diederich W. (Hrsg.) 1974. Theorien der Wissenschaftsgeschichte, Suhrkamp, Frankfurt. Albert, H. (Hrsg.) Theorie und Realitaet, Mohr & Siebeck, Tuebingen.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Imre_Lakatos"
{{suvremeni zapadni filozofi}}
[[Kategorija:Američki filozofi|Kuhn, Thomas]]
kwq8pwu1citr2ga2s73k0vere9zluts
Duga
0
54040
7087952
6801948
2024-12-13T21:40:22Z
188.129.81.122
pogrešna hiperveza, zamjena riječi 'modra' s 'indigo' zbog češće uporabe
7087952
wikitext
text/x-wiki
{{dz}}
[[datoteka:Double-alaskan-rainbow.jpg|mini|300px|Dvostruka duga.]]
[[datoteka:Rainbow formation.png|mini|300px|desno|Nastanak dvostruke duge na kapljicama [[voda|vode]].]]
[[datoteka:Duga 1.pdf|mini|300px|desno|Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge.]]
[[datoteka:Duga 2.pdf|mini|300px|desno|Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge.]]
[[datoteka:Fogbow spectre and glory filtered.jpg|mini|300px|desno|Bijela ili maglena duga. Unutra se vidi i [[Glorija (optika atmosfere)|glorija]].]]
[[datoteka:Descartes Rainbow.png|mini|300px|desno|Crtež kojim je [[Rene Descartes|R. Descartes]] objasnio nastanak dvostruke duge.]]
'''Duga''' je česta [[optika|optička]] pojava u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] u obliku jednog ili više obojenih [[Luk (matematika)|kružnih lukova]], koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom ([[refrakcija]]) i odbijanjem zraka svjetlosti ([[refleksija]]) u kapljicama [[kiša|kiše]]. Pojava se obično vidi na zastoru kišnih kapi kada promatrač stoji okrenut leđima [[Sunce|Suncu]] i gleda u smjeru toga zastora. [[Spektar (boja)|Spektralne boje]] duge poredane su od crvene na vanjskom rubu do plave na unutarnjem rubu. Kod sekundarne duge, kada se zraka svjetlosti dvaput odbija na unutarnjoj površini kapljice, poredak [[boja]] obrnut je, a jačina duge slabija. Središte luka leži na crti koja spaja promatračevo oko s [[Umjetni izvori svjetla|izvorom svjetlosti]], i to tako da otklon crvene zrake, zbog loma i odbijanja, iznosi 42[[Stupanj (kut)|°]], a za plavu zraku 40°, pa se pod tim kutovima i vidi luk glavne duge. Unutarnji luk sekundarne duge vidi se pod kutom od 52°. Duga se može pojaviti i na [[magla|maglenim]] kapljicama, raspršenim kapljicama [[vodopad]]a i na kapljicama [[Rosa|rose]] ('''bijela duga'''). Djelomično tumačenje glavne duge dao je već u 16. stoljeću [[Markantun de Dominis]], nešto poslije potpuno tumačenje dali su [[Rene Descartes|R. Descartes]] i [[Isaac Newton|I. Newton]]. Potpuniju teoriju o dugi razvili su engleski astronom [[George Biddell Airy]] (1837.) i austrijski meteorolog [[Josef Maria Pertner]] (1897.).<ref>{{Citiranje weba|title=duga {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16489|access-date=2023-04-29|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>
Duga je [[optika|optička]] i [[meteorologija|meteorološka]] pojava višebojnog luka na [[nebo|nebu]] koji nastaje kada [[Sunce|Sunčeva]] [[svjetlost]] obasjava sitne kapljice [[Voda|vode]] u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. [[boja|Boje]] u dugi čine kontinuirani [[spektar]] s crvenom na vanjskoj i ljubičastoj na unutarnjoj strani luka, ali se tradicionalno obično navode kao [[crvena]], [[narančasta]], [[žuta]], [[zelena]], [[plava]], indigo i [[ljubičasta]] ("sedam duginih boja").
== Objašnjenje ==
Duga je veliki kružni luk [[svjetlost]]i na nebu, sastavljen od užih obojenih i međusobno usporednih lukova, a nastaje kada se [[Sunce]] pojavi prilikom razlaza [[oblak]]a. Duga nastane [[Disperzija (optika)|disperzijom]] [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] zbog loma na kapljicama kiše. Sunčeva se zraka najprije lomi pri ulazu u kapljicu kiše i odbija na stražnjoj plohi kapljice, pa se zatim ponovo lomi pri izlazu iz nje. Zbog toga se Sunčeva svjetlost rastavlja na [[spektralne boje]]. Promatrač vidi dugu kada su kapljice kiše ispred njega, a Sunce iza njega.
Osim glavne duge u kojoj se boje prelijevaju iz crvenog na vanjskoj strani u ljubičasto na unutarnjoj, pojavljuje se i sporedna duga koja je slabijega sjaja. Boje u sporednoj dugi dolaze obrnutim redom tako da su crveni rubovi obiju duga jedan prema drugome susjedni. Sporedna duga nastaje zbog toga što se Sunčeve zrake u kapljicama kiše dvaput [[refleksija|reflektiraju]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
Duga je optička pojava u obliku obojenih lukova (jednog ili više), koju zamjećujemo na nebu u području kiše na oblačnoj pozadini, i to na suprotnoj strani od Sunca sa središtem u takozvanoj antisolarnoj točki. Osim glavne duge s kutnim polumjerom 42°, često se zapaža i sporedba duga s kutnim polumjerom 52°. Kod glavne duge zapažaju se izrazite spektralne boje s crvenom bojom na vanjskom rubu i ljubičastom na unutrašnjem rubu. Kod sporedne duge poredak boja je obrnut. Jakost (intenzitet) boja i širina obojenog pojasa zavisi od veličine kišnih kapi. Katkada se mogu opaziti s unutrašnje strane glavne duge i s vanjske strane sporedne duge prekobrojni dugovi koji potječu od dodatne (sekundarne) obojene duge (znatno slabije jakosti), najčešće zelenkaste i ružičaste boje. Broj takvih duga može doseći i 6. Ponekad, kad su kapljice vrlo malene i u magli, zapaža se bijela duga (maglena duga). Duga se može zapažati i po mjesečini, i tada je najčešće bijele boje.
[[Rene Descartes|R. Descartes]] je 1637. prvi protumačio nastanak duge [[refleksija|refleksijom]] i [[Refrakcija|lomom Sunčevih zraka]] u vodenim kapljicama. Tu je teoriju dopunio [[Isaac Newton|I. Newton]], te u 19. stoljeću [[George Biddell Airy|G. B. Airy]]. Nastanak duge najčešće se tumači minimalnim otklonom zraka svjetlosti, koju doživi promatrana zraka svjetlosti prolazom kroz kišnu kapljicu.
Monokromatska zraka svjetlosti koja pada na kapljicu mijenja svoj smjer zbog loma i nakon odbijanja izlazi iz kapljice, pa je ukupna promjena smjera zrake svjetlosti za [[kut]] ''D'', a on za jednostruku refleksiju (glavna duga) iznosi:
:<math> D = 2 \cdot (u - 1) + (\pi - 2 \cdot l) </math>
a pri dvostrukoj refleksiji (sporedna duga):
:<math> D = 2 \cdot (u - 1) + 2 \cdot (\pi - 2 \cdot l) </math>
Za krajnje duljine vala zrake svjetlosti mogu se odrediti kutni polumjeri luka duge oko Suncu suprotne točke (antisolarna točka) i oni su prikazani u tablici (kutni polumjeri lukova duge opisanih oko antisolarne točke):
{| class="wikitable"
|-
! '''Luk duge''' !! '''Crveni''' (''λ'' = 656 nm) !! '''Ljubičasti''' (''λ'' = 405 nm)
|-
|Glavne ||48° 18’ ||40° 36’
|-
|Sporedne || 50° 40’ || 53° 36’
|-
|Prve dodatne || 138° 00’ || 142° 08’
|}
Kad paralelan snop Sunčevih zraka obasja kišnu kapljicu, tad pojedine zrake u snopu imaju upadne kutove na istoj kapljici. Za zrake koje zadovoljavaju uvjet minimalnog otklona [[Svjetlosna jakost|jakost (intenzitet) svjetlosti]] je najveći, i te zrake tvore glavnu dugu. Minimalni otklon kod jedne refleksije u kapljici je približno 139°, pa stoga kutni polumjer luka duge iznosi otprilike 180° - 139° = 41°. Ljubičaste zrake se otklanjaju više nego crvene, pa se stoga nalaze na unutrašnjoj strani duge.
Kod sporedne je duge zbog dvostruke refleksije jakost boja slabiji, minimalni otklon iznosi 232°, a kutni polumjer 52°. Crvena boja se otklanja manje nego li ljubičasta, pa je na unutrašnjoj strani. Kod dodatnih duga svjetlost duge je posve slaba, pa se najčešće i ne zapaža.
Prikazana teorija duge ne uvažava [[Valna teorija|valnu prirodu svjetlosti]] pa je nesavršena. Zbog valne prirode svjetlo se širi nejednakim putovima u kapljici, pa prvobitno ravna fronta vala (prije ulaska snopa zraka u kapljicu) nakon izlaska iz kapljice postaje zakrivljena. Elementarni valovi svjetlosti koji proizlaze iz ove fronte vala međusobno [[Interferencija valova|interferiraju]], čime na nekim mjestima nastaje najveća jakost, i to u nešto većoj udaljenosti od Sunca nego li to daje Descartesova teorija. Interferencijski maksimumi pojedinih boja međusobno se preklapaju i daju miješane boje stvarnog luka duge, a i niz svjetlosnih prstenova unutar glavnog luka duge. Složenosti pojave doprinosi i činjenica da u kišnom pojasu postoje kišne kapljice različitih veličina, pa se preklapaju interferentni prstenovi različitih klasa kapljica. Posljedica je toga da luk duge nije uvijek sastavljen iz čistih, nego i iz miješanih boja.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
== Optika atmosfere ==
{{glavni|Optika atmosfere}}
'''Optika atmosfere''' je grana [[meteorologija|meteorologije]] koja proučava pojave nastale [[Refrakcija|lomom svjetlosti]], odbijanjem (refleksijom), [[Rayleighovo raspršenje|raspršivanjem]] i [[ogib]]om (difrakcija) [[svjetlost]]i u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] (boja neba, duga, vijenac ili korona oko Sunca i Mjeseca, halo, pasunce ili lažno Sunce, Sunčev stup, irizacija oblaka, glorija, zračno zrcaljenje, fatamorgana, miraž, pojava sumraka, alpskoga žara, treperenja zvijezda, zelenoga bljeska, astronomska i terestrička refrakcija, depresija [[obzor]]a i dr.). Optika atmosfere proučava i pojave koje su posljedica perspektive: prividni oblik [[Nebeska sfera|nebeskoga svoda]], površine diska [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a pri njihovu izlaženju i zalaženju i dr.<ref> '''optika atmosfere''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=45343] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Rainbow}}
[[Kategorija:Optika]]
[[Kategorija:Meteorologija]]
2avjwt6k87jyrtf2b1kbx39c0hfk2oh
Vibracijska spektroskopija
0
54680
7087737
6411293
2024-12-13T13:04:21Z
Д.Ильин
110492
/* Anharmonički oscilator */
7087737
wikitext
text/x-wiki
[[datoteka:Ir hcl rot-vib mrtz.svg|mini|desno|300px|[[Apsorpcijski spektar]] [[klorovodik]]a.]]
[[datoteka:Anharmonic oscillator.gif|mini|desno|300px|[[Molekularne vibracije]] kod [[klorovodik]]a HCl.]]
[[datoteka:Dipolna molekula vode.png|mini|desno|300px|[[Dipol]]na [[molekula]] [[voda|vode]]: ''μ'' = 6,14·10<sup>-30</sup> Cm.]]
[[datoteka:Molekularne rotacije 1.jpg|mini|desno|300px|Molekularne rotacije [[Ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] CO<sub>2</sub>.]]
[[datoteka:Rotational spectrum example.png|mini|desno|300px|Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator).]]
[[datoteka:CF3I spectrum2.png|mini|desno|300px|Dio [[Rotacijska spektroskopija|rotacijskog spektra]] tri[[fluor]]oiodi[[metan]]a, CF<sub>3</sub>I. Svaki rotacijski prijelaz označen je [[Kvantni brojevi|kvantnim brojevima]] ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom <sup>127</sup>I ([[jod]]-127).]]
[[datoteka:HCl2.jpg|mini|desno|300px|[[Apsorpcijska spektroskopija|Apsorpcijski spektar]] [[klorovodik]]a HCl u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]].]]
[[datoteka:Methane-ir.png|mini|desno|300px|[[Apsorpcijska spektroskopija|Apsorpcijski spektar]] [[metan]]a CH<sub>4</sub> u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]].]]
[[datoteka:Vibrationrotationenergy-fr.svg|mini|desno|300px|Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l' = l'' - 1), P grana (''l' = l'' + 1), Q grana (''l' '' = l).]]
[[datoteka:Thermally Agitated Molecule.gif|mini|desno|300px|[[Toplina|Toplinske]] [[vibracije]] dijelova [[bjelančevine]]: [[amplituda]] vibracija raste s [[temperatura|temperaturom]].]]
[[datoteka:Spiritusflamme mit spektrum.png|mini|desno|300px|[[Spektar (fizika)|Spektar]] [[plamen]]a [[alkoholi|alkohola]].]]
'''Vibracijska spektroskopija''' je grana [[spektroskopija|spektroskopije]] koja proučava [[spektar|spektre]], koji su uzrokovani [[Molekularne vibracije|vibracijama molekula]]. To obuhvaća [[infracrvena spektroskopija|infracrvenu spektroskopiju]] i [[Ramanova spektroskopija|Ramanovu spektroskopiju]].
[[Vibracijski spektar]] je dio [[Spektar (fizika)|spektra]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], većinom u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]], [[valna duljina|valne duljine]] od 0,1 [[metar|μm]] do 3 mm, koji potječe od vibracija [[atom]]a i [[elektron]]a unutar [[molekule]] ili [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]]. Primjenjuje se za određivanje duljine i jakosti veza između atoma u molekuli, određivanje energije disocijacije molekula, te za kvalitativnu i kvantitativnu kemijsku analizu u krutim, tekućim i plinovitim uzorcima. Poznavanje vibracijskih i rotacijskih spektara neke molekule omogućava njezino prepoznavanje u industrijskim procesima i okolišu.<ref> '''vibracijski spektar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Vibracije molekula ==
{{glavni|Molekularne vibracije}}
'''Molekularne vibracije''' su [[titranje|titranja]] [[atom]]a oko ravnotežnih položaja u [[molekula]]ma, odnosno gibanja kod kojih dolazi do promjene relativnih položaja atoma u molekuli. Dvoatomne molekule mogu vibrirati samo na jedan način (istezanjem i stiskanjem). Troatomne nelinearne molekule, na primjer [[voda]] H<sub>2</sub>O, [[silicijev dioksid]] SO<sub>2</sub>, [[ozon]] O<sub>3</sub>, mogu vibrirati na tri načina, a linearne troatomne molekule, na primjer [[cijanovodična kiselina]] HCN i [[ugljikov dioksid]] CO<sub>2</sub>, mogu vibrirati na četiri načina. Općenito, nelinearna molekula koja sadrži ''N'' atoma može vibrirati na 3 ∙ ''N'' – 6 načina, a linearna molekula koja sadrži ''N'' atoma na 3 ∙ ''N'' – 5 načina. [[Energija|Energijske]] su razine molekularnih vibracija točno određene, a prijelaz između razina može se dogoditi jedino ako molekula emitira ili apsorbira [[foton]] energije jednak razlici dviju vibracijskih energijskih razina.<ref> '''molekularne vibracije''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69919] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Sve molekule vibriraju. Molekulske vibracije, za razliku od vibracija makroskopskih tijela, su [[kvant]]izirane. Molekula može vibrirati točno određenim [[amplituda]]ma, koje odgovaraju vibracijskim [[energijske razine|energijskim razinama]]. Spektroskopski prijelaz se može dogoditi jedino ako je energija apsorbiranog ili emitiranog [[foton]]a jednaka razlici dviju vibracijskih energijskih razina ([[Bohrov model atoma|Bohrov uvjet]]), odnosno ako je razlika energija raspršenog i dolazećeg fotona jednaka razlici energijskih razina.
Ako vibracija molekule uzrokuje promjenu [[električni dipolni moment|dipolnog momenta]] molekule, vibracija će se sprezati s [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]] i doći će do apsorpcije ili emisije zračenja. Takva vibracija će biti aktivna u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom spektru]]. Vibracija će biti aktivna u [[Ramanov učinak |Ramanovom spektru]] ako vibracija uzrokuje promjenu [[Polarnost|polarizabilnosti]] molekule. Elektromagnetsko zračenje se može sprezati i s kvadrupolnim ili magnetskim momentom, ali ta sprega je vrlo slaba, pa je takve vibracije izuzetno teško proučavati.
=== Spektri molekula ===
[[Kvantna mehanika|Nuklearna mehanika]] ima svoj početak u [[Niels Bohr|Bohrovim]] razmatranjima o rotatoru. Rotatorom zovemo [[fizikalno tijelo]] ili [[čestica|česticu]] koja se vrti oko čvrstog centra. Tipičan primjer rotatora predstavljaju dvoatomne molekule kao [[fluorovodik]] HF, [[klorovodik]] HCl, HJ i tako dalje. Kod tih molekula laki se [[vodik]]ov atom okreće oko drugog znatno težeg [[atom]]a. Energija molekule, sadržana u [[vrtnja|vrtnji]], u tom je slučaju direktno dana [[Kinetička energija|kinetičkom energijom]] vodikova atoma. Kod vrtnje je zgodno uvesti moment impulsa. Zamislimo da [[kamen]] vrtimo oko ruke. Tad najedanput počnimo polagano vuči [[konop]] i skraćivati [[polumjer]] staze kamena. Pri tom se brzina okretanja povećava tako da umnožak polumjera i [[brzina|brzine]] ostaje stalan (konstantan). Konstantni umnožak ''m∙v∙r'' zove se momentom impulsa i on u neku ruku mjeri jačinu okretanja. Kinetičku energiju čestice, koja se vrti u kružnici s polumjerom ''r'' možemo prema tome pisati u obliku:
:<math> E = \frac{1}{2 \cdot m \cdot r^2} \cdot (r \cdot m \cdot v)^2 = \frac{1}{2 \cdot J} \cdot p_{\phi}^2 </math>
Moment impulsa ili impuls vrtnje označili smo sa ''p<sub>Φ</sub>'', a moment tromosti ''m∙r<sup>2</sup>'' s ''J''. Impuls vrtnje stoji u istom odnosu s kutom ''Φ'', što ga opisuje polumjer vrtnje, kao što stoji kod pravocrtnog kretanja ([[translacija|translacije]]) obični impuls ''m∙v'' s običnom koordinatom ''x''.
Promatrajući spektre molekula, [[Niels Bjerrum|N. Bjerrum]] je prvi došao na pomisao da u vrtnjama molekula mora vladati dis[[kontinuitet]]. Kako sam spominje, dobio je [[Niels Bohr|N. Bohr]] ovom idejom moćan poticaj. Bohr je sasvim općenito pretpostavio da moment impulsa čestice, koja se vrti, mora biti cijeli broj osnovne veličine ''h''/2π:
:<math> M = r \cdot m \cdot v = l \cdot \frac{h}{2 \cdot \pi} </math>
gdje je: ''l'' - neki cijeli broj.
[[Energija]] [[molekule]] ''E'' s [[kvant]]iziranim momentom impulsa ''M'' jednaka je:
:<math> E = \frac{1}{2 \cdot J} \cdot M^2 = \frac{h^2}{8 \cdot \pi^2 \cdot J} \cdot l^2 </math>
U analogiji s klasičnim [[frekvencija]]ma, Bohr je zaključio da se impuls vrtnje može promijeniti samo za veličinu ''h''/2''J''. Molekula koja iz stanja ''l'' prelazi u stanje ''l'' - 1 emitira spektralnu liniju frekvencije:
:<math> \nu = \frac{E_l - E_{l-1}}{h} = \frac{h}{4 \cdot \pi^2 \cdot J} \cdot (l - \frac{1}{2}) </math>
Ovaj izraz malo ćemo popraviti. Potpuno slaganje s [[iskustvo]]m postiže se kad se ispusti dodatni član 1/2. Prema tome, frekvencije emitiranih linija iznose:
:<math> \nu = \frac{h}{4 \cdot \pi^2 \cdot J} \cdot l </math>
[[Rotacijska spektroskopija|Rotacijski spektri]] molekula dani su nizom linija koje imaju među sobom jednaki razmak. Razmak između spektralnih linija iznosi:
:<math> \Delta \nu = \frac{h}{4 \cdot \pi^2 \cdot J} </math>
Pokusima se takvi ekvidistantni (s jednakim razmacima) spektri opažaju duboko u infracrvenom području. Za svaku vrst molekula svojstven je razmak između linija. Kod tako jednostavnih molekula, kao što su HCl, HF ili HJ, možemo odmah proračunati [[moment tromosti]] ''J''. On je jednak umnošku [[masa|mase]] vodikova atoma s kvadratom udaljenosti između [[težište|težišta]] obaju atoma. Znamo da je masa vodikova atoma jednaka 1,67∙10<sup>-27</sup> kg, a iz [[Kinetička teorija plinova|kinetičke teorije materije]] izlazi da je razmak atoma u molekuli HCl jednak 1,3∙10<sup>-10</sup> m. Prema tome dobivamo da je svojstven razmak između rotacijskih linija HCl jednak 6∙10<sup>11</sup>. Ova vrijednost vrlo dobro se slaže s opažanjima.
Po iskustvu samo one dvoatomne molekule, koje imaju električki dipol, emitiraju rotacioni spektar. Simetrične molekule kao H2 i N2, gdje težište negativnog naboja pada zajedno s težištem pozitivnog, nemaju rotacionog spektra. Električki [[dipol]] predstavlja na primjer molekula HCl, pa shematski uzeti da se vodikov atom vrti oko čvrstog klorova atoma.
Prema kinetičkoj teoriji materije, vrtnje molekula pobuđene su [[temperatura|temperaturnim]] [[gibanje]]m. Na osnovu računa [[vjerojatnost]]i sasvim smo općenito zaključili da na svaki stupanj slobode otpada energija 1/2∙''k∙T''. Budući da se molekula može vrtjeti oko 3 glavne osi, otpada na rotaciju energija 3/2∙''k∙T''. S ovim teorijskim rezultatom dobili smo ispravni [[specifični toplinski kapacitet]] [[plin]]ova, osim u slučaju kad se plin sastoji od dvoatomnih molekula. Tu razliku (diskrepanciju) možemo sada objasniti. Iz gornje jednadžbe proizlazi da su energetski nivoi to viši, što je manji moment tromosti. Za glavnu os, koja prolazi kroz težišta obaju atoma, taj moment inercije je izvanredno malen. Prvi energetski nivo leži tu već vrlo visoko. Očito je, dakle, da vrtnja oko te osi uopće ne može biti pobuđena. Pri proračunu prosječne rotacijske energije dvoatomnih molekula moramo uzeti samo 2 stupnja slobode.
Prosječna rotacijska energija dvoatomnih molekula iznosi ''k∙T''. [[Boltzmannova konstanta]] ''k'' jednaka je 1,37∙10-23 J/K, pa prosječna rotacijska energija molekula na sobnoj temperaturi iznosi oko 4∙10-21 J. Izjednačimo li to s gornjom jednadžbom, vidimo da se molekule HCl na sobnoj temperaturi moraju nalaziti oko stanja s kvantnim brojem ''l'' = 5. Linije u emisijskom ili apsorpcijskom spektru klorovodika imaju među sobom razmak 6∙10<sup>-11</sup>. Emisijska linija, koja nastaje prijelazom iz stanja ''l'' = 5 u stanje ''l'' = 4, ima frekvenciju 5 puta veću od tog razmaka, što daje za [[valna duljina|valnu duljinu]] ''λ'' = 0,1 mm. Ta i sve druge linije leže duboko u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom dijelu spektra]].
Rotacijske spektre možemo zato opažati kod spojeva vodika s [[Halogeni elementi|halogenim elementima]] [[fluor]]om, [[klor]]om, [[brom]]om i [[jod]]om, jer je moment tromosti njihovih molekula izvanredno malen. Kad bi oko osi okretanja bili znatno teži atomi, energetski nivoi ležali bi mnogo dublje i gušće, pa se rotacijska vrpca ne bi dala [[Spektroskop|spektralnim aparatima]] rastaviti na linije. Vidljive vrpce osim kod HF, HCl, HBr i HJ, dobivamo i kod simetričnih molekula CH<sub>4</sub> i NH<sub>3</sub>. Tu prolaze osi vrtnje kroz teški [[ugljik]]ov ili [[dušik]]ov atom, pa njihova masa ne pridonosi momentu tromosti. Zanimljiva su opažanja na molekuli vode. Da su tu dva vodikova atoma simetrično postavljena s jedne i druge strane kisikova atoma na istom pravcu, imali bismo iste rotacijske spektre kao i kod HCl. Međutim, to se ne opaža. Rotacijski spektri vode mogu se objasniti predodžbom da 3 atoma molekule čine trokut, što je u skladu i s mjerenjima električnog momenta molekule.
==== Rotacijskotitrajni spektri ====
Spektri molekula, koje smo dosad razmatrali, čisti su rotacijski spektri. Oni potječu od promjene energije vrtnje. No molekula nije kruti sistem, i njeni atomi mogu izvoditi [[titranje|titranja]] oko svojih položaja ravnoteže. Promjena titrajne energije mora se također mora se također odraziti u molekularnim spektrima. Iz iskustvenih podataka o specifičnim toplinskim kapacitetima plinova proizlazi da su titranja na normalnoj temperaturi tek neznatno pobuđena. Iskustvene vrijednosti specifičnih toplinskih kapaciteta plinova mogli smo ispravno izračunati uzevši u obzir samo energije vrtnje. Dok su kvantni brojevi vrtnje mnogobrojno zastupani, za kvantne brojeve titranja dolaze tek vrijednosti 0 ili 1. Označimo s ''ν<sub>0</sub>'' frekvenciju titranja atoma u molekuli. Tad je po Planckovoj hipotezi energija titranja molekula jednaka ''n∙h∙ν<sub>0</sub>''. Ukupna energija molekula jednaka je sumi rotacijske i titrajne energije:
:<math> E = \frac{h^2}{8 \cdot \pi^2 \cdot J} \cdot l^2 + n \cdot h \cdot \nu_0 </math>
Pri kvantnom skoku može molekula istovremeno promijeniti i energiju vrtnje i energiju titranja. [[Frekvencija]] emitirane spektralne linije jednaka je:
:<math> \nu = \frac{h}{8 \cdot \pi^2 \cdot J} \cdot (l^2 - l'^2) + \nu_0 \cdot (n - n') </math>
Promatrajmo emisijske linije. Titrajne energije znatno nadmašuju rotacijske. Prema tome, pri emisiji može se titrajna energija samo umanjiti. Stavljamo, dakle, ''n - n' '' = 1. No rotacijska energija mogla se pri tom umanjiti ili povećati. Imamo dva slučaja: ''l' '' = ''l'' - 1 i ''l' '' = ''l'' + 1. Prema tome imamo i dvije grupe frekvencija:
:<math> \nu = \nu_0 + \frac{h}{4 \cdot \pi^2 \cdot J} \cdot l </math>
:<math> \nu = \nu_0 - \frac{h}{4 \cdot \pi^2 \cdot J} \cdot (l + 1) </math>
Aditivni član 1/2 opet smo ispustili.
Težište linija dano je frekvencijom titranja. Lijevo i desno imamo dvije grane, od koji jedna odgovara povećanju rotacijskog kvantnog broja, a druga umanjenju. Takvi rotacijski titrajni spektri mjereni su s velikom točnošću. Na slici ([[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijski spektar]] [[klorovodik]]a HCl u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]]) vidimo pozitivnu i negativnu stranu rotacijskotitrajnog spektra. Iz usporedbe s čisto rotacijskim spektrom molekule vidi se za koju su frekvenciju ''ν<sub>0</sub>'' povećane frekvencije rotacijskotitrajnog spektra.
Prema prethodnim jednadžbama bio bi spektar molekula strogo s jednakim razmacima (ekvidistantan). Međutim, ako se pogledaju slike nekim spektara molekula vidi se da to nije savršeno. Razmak između linija smanjuje se prema manjim valnim duljinama ili višim frekvencijama. To je jasno ako pomislimo da titranje atoma izaziva promjenu momenata tromosti. Samo dok se rotacija i titranje promatraju kao potpuno nezavisni dobivaju se strogo linije s jednakim razmacima (ekvidistantne).
S promjenom rotacijske i titrajne energije molekula može se kombinirati i skok elektrona. Promjena elektronske energije znatno je veća i ona može uzrokovati da se molekularna vrpca pojavi u vidljivom području spektra.
Skok elektrona izaziva znatnu promjenu molekule. Zbog toga će se znatno promijeniti moment tromosti i frekvencija titranja. Cjelokupna promjena energije molekule nastaje promjenom elektronske energije ''E<sub>2</sub>'', energije titranja ''E<sub>t</sub>'' i rotacijske energije molekule:
:<math> \Delta E = E_e - E'_e + E_t - E'_t + \frac{h^2 \cdot l^2}{8 \cdot \pi^2 \cdot J} - \frac{h^2 \cdot l'^2}{8 \cdot \pi^2 \cdot J'} </math>
Opet će kvantni broj ''l'' poprimiti vrlo različite vrijednosti. Pri tom treba pomisliti da i elektron ima moment impulsa, što omogućuje prijelaz i bez promjene rotacije. Prema tome su za promjenu rotacijskog kvantnog broja moguća tri slučaja:
:''l' = l'' - 1 → R grana
:''l' = l'' + 1 → P grana
:''l' '' = l → Q grana
Već prema ta 3 slučaja dobivamo tri grupe frekvencija koje ovise kvadratično o kvantnom broju ''l''. Na slici vide se tri grane. Kao apscisa nanesena je frekvencija, a kao ordinata ''l''. U tom dijagramu pojavljuje se tri grane kao tri [[parabola|parabole]]. Iz grafičkog prikaza može se odmah razabrati spektar. Linije se zgušćuju prema kraju. Ovo zgušćivanje, koje je tipično za sve vrpce u vidljivom dijelu spektra, izazvano je promjenom momenta tromosti molekule.
Kad promatramo molekularne spektre u vidljivom području, tad opažamo niz vrpca. Razmaci između pojedinih vrpca određeni su promjenom titrajne energije. Struktura vrpce, to jest broj linija i njihovo zgušćivanje prema jednom kraju, određeno je promjenom rotacijske energije. Da se ovaj niz vrpca pojavio u vidljivom području, uzrok je kvantni skok nekog elektrona. To je sumarna slika vrpčastog spektra, dobivena na osnovu kvantne teorije.<ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref>
== Opća načela ==
Molekule se, kao što je gore objašnjeno, ne ponašaju kao makroskopski objekti. Energijske razine molekule, moguće je dobiti kao rješenja [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]], ako se u jednadžbi zada odgovarajući potencijal. U općem slučaju, potencijal se može prikazati kao [[Taylorov red]]:
<math>U(r)=U(r_0)+\left(\frac{\partial U}{\partial r}\right)_{r0}\left(r-r_0\right)+\frac{1}{2}\left(\frac{\partial^2U}{\partial r^2}\right)_{r_0}(r-r_0)^2+\frac{1}{6}\left(\frac{\partial^3 U}{\partial r^3}\right)_{r_0}(r-r_0)^3+...</math>
Schrödingerova jednadžba s ovako zadanim potencijalom se ne može analitički riješiti, pa se često pribjegava aproksimacijama. Prvi član: <math>U(r_0)</math> opisuje nultočku energije i može se staviti na nulu. Drugi član: <math>\left(\frac{\partial U}{\partial r}\right)_{r0}\left(r-r_0\right)</math> je gradijent potencijala. S obzirom na to da molekula vibrira oko ravnotežnog položaja, drugi član mora biti jednak nuli (u ravnoteži, molekula je u minimumu potencijala, pa je gradijent jednak nuli). Prva aproksimacija je da se u jednadžbi odbace svi osim trećeg člana u razvoju. Ova aproksimacija se naziva aproksimacija [[harmonički oscilator|harmoničkog oscilatora]], jer dani potencijal opisuje harmonički oscilator.
=== Harmonički oscilator ===
Derivacija potencijala u prethodnoj jednadžbi je konstanta koja ovisi o čvrstoći sustava koji vibrira. Potencijal u kojem se gibaju mase (atomi) može se jednostavno zapisati:
<math>U(x)=k(r-r_0)^2</math>
Rješavanjem jednadžbi gibanja za dani potencijal, dobiva se '''klasična frekvencija''':
<math>\omega_e=\frac{1}{2\pi}\sqrt{\frac{k}{\mu}}</math>
gdje je <math>\mu</math> reducirana masa atoma koji titraju. Kako je gore rečeno, molekule se ne ponašaju kao makroskopski objekti, pa je za opis vibracijskog gibanja potrebno primijeniti [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]]. Kao rješenje [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]] dobivaju se diskretne energijske razine; vibracijski term je:
<math>G(v)=\omega_e(v+\frac{1}{2})</math>
gdje je <math>v</math> '''vibracijski kvantni broj'''. '''Vibracijski kvantni broj''' može biti bilo koji pozitivni cijeli broj, uključujući i nulu: <math>v=0, 1, 2, 3, ...</math>. Iz prethodne jednadžbe je primjetljivo da je u nultoj vibracijskoj razini, energija različita od nule! Čak i u najnižem vibracijskom stanju, molekula vibrira i ne može izgubiti tu energiju vibracije. Ta energija se naziva '''energija nulte točke''' (eng. zero point energy):
<math>E_{ZPE}=\frac{hc\omega_e}{2}</math>
Izborno pravilo za vibracijski prijelaz '''harmoničkog oscilatora''' je <math>\Delta v=\pm1</math>. Iz toga se može izračunati energija fotona:
<math>E = \Delta G=hc\omega_e</math>
Kako je razlika između svih susjednih energijskih razina jednaka za sve energijske razine, jedan harmonički oscilator može dati samo jednu liniju u spektru.
=== Anharmonički oscilator ===
Molekule nisu harmonički oscilatori. Philip M. Morse je dao puno bolji potencijal koji opisuje gibanja atoma unutar molekule. '''Morseov potencijal''' vrlo dobro opisuje produljivanje i skraćivanje veze između dva atoma:
<math>U(x)=D_e[1-e^{-\beta(x-x_0)}]^2</math>.
Schrödingerova jednadžba jednadžba za gibanje u Morseovom potencijalu se može egzaktno riješiti; kao rezultat se dobivaju termovi za anharmonički oscilator:
<math>G(v)=\omega_e\left(v+\frac{1}{2}\right)-\omega_ex_e\left(v+\frac{1}{2}\right)^2</math>
[[datoteka:Morse-potential.svg|mini|desno|300px|Usporedba Morseovog i [[Harmonijsko titranje|harmoničkog oscilatora]].]]
Izborna pravila za Morseov oscilator dopuštaju i druge prijelaze: <math>\Delta v = 0, \pm 1, \pm 2, ...</math>. Prijelazi s većim <math>\Delta v</math> su manje vjerojatni i daju spektralne linije (vrpce) manjeg intenziteta. Prijelazi <math>\Delta v= \pm 2</math>, <math>\Delta v = \pm 3</math>, ... se nazivaju overtonovi. Prijelazi 2<-1, 3<-2, ... se ne poklapaju s prijelazom 1<-0, kao kod harmoničkog oscilatora, već se, u spektru vide kao odvojene linije. Ovi prijelazi se nazivaju '''vrući prijelazi''', jer intenzitet njihovih spektralnih linija (vrpci) jako ovisi o temperaturi. Razlike susjednih energijskih razina se smanjuju, kako se vibracijski kvantni broj <math>v</math> povećava, sve dok ta razlika ne postane nula. Ta energijska razina je i zadnja jer se sustav s energijom većom od najviše energijske razine raspada. Morseov oscilator može opisati disocijaciju molekula! Vrijednost <math>D_e</math> je zapravo disocijacijska energija anharmoničkog oscilatora iz ishodišta energije (zanemarujući energiju nulte točke). Maksimalna vibracijska energija Morseovog oscilatora se može izračnati po formuli:
<math>v_{max}=\frac{1}{2x_e}-1</math>
Razlika u energijama između harmoničkog oscilatora i Morseovog oscilatora je mala, kada su i vibracijski kvantni brojevi mali. Kod velikih vibracijskih kvantnih brojeva, harmonički oscilator jako griješi. Kako se molekule pri sobnim temperaturama, nalaze u najnižim vibracijskim stanjima, harmonički oscilator je opravdana aproksimacija i često se koristi.
=== Dunhamov oscilator ===
Dunham je uspio numerički riješiti Schrödingerovu jednadžbu za općeniti potencijal i povezati rezultate s rezultatima rješenja Morseovog potencijala. Term Dunhamovog oscilatora je:
<math>G(v) =
\omega_e \left( v + \frac{1}{2} \right) -
\omega_e x_e \left( v + \frac{1}{2} \right) ^2 +
\omega_e y_e \left( v + \frac{1}{2} \right) ^3 -
\omega_e z_e \left( v + \frac{1}{2} \right) ^4 + ...</math>
Dunhamov potencijal se koristi pri analizi spektra; položaji spektralnih linija se određuju [[metoda najmanjih kvadrata|metodom najmanjih kvadrata]], a u jednadžbu se uzima onoliko članova, koliko daje željenu preciznost.
== Rotacijska struktura ==
Svaka molekula, pored vibracijskih stupnjeva slobode, ima i rotacijske stupnjeve slobode, ako se ne nalazi u okolini koja će spriječiti rotaciju (molekule koje tvore kristalnu ili amorfnu strukturu). Molekulske rotacije sadrže oko stotinu puta manje energije nego vibracije. To znači da jedno vibracijsko stanje sadrži mnogo rotacijskih stanja. Srednja vrijednost atomskih udaljenosti harmoničkog oscilatora su jednake za sve vibracijske razine. To znači da će i rotacijske konstante tih vibracijskih razina biti jednake. Morseov potencijal nije simetričan kao i harmonički (vidi sliku), pa su i srednje vrijednosti atomskih udaljenosti različite za različite vibracijske razine. Srednje vrijednosti atomskih razmaka se povećavaju s povećavanjem vibracijskog kvantnog broja. To znači da će rotacijske konstante biti različite za različita vibracijska stanja. To je i glavni razlog sprezanja vibracija i rotacija. Termovi rotiajućeg Morseovog oscilatora su:
<math>G(v,J) =
\omega_e \left( v + \frac{1}{2} \right) -
\omega_e x_e \left(v + \frac{1}{2} \right)^2 + B_e J(J + 1) - D_e [J(J+1)]^2 -
\alpha_e \left( v + \frac{1}{2} \right) J(J+1) + ... </math>
<math>B_e</math> i <math>D_e</math> su rotacijske konstante, a <math>\alpha_e</math> je konstanta sprezanja rotacije i vibracije.
[[datoteka:Rovibracijski spektar CO.png|mini|desno|300px|Spektar vibracijskog prijelaza između najnižih vibracijskih stanja ugljikovog monoksida.]]
Dunham je napravio općenitiji izraz za rotirajući oscilator:
<math>G(v,J)=\sum_{j,k} Y_{j,k} \left ( v + \frac{1}{2} \right )^j [J(J+1)]^k</math>
Konstante <math>Y_{j,k}</math> se mogu povezati s konstantama u prethodnoj jednadžbi.
<math>Y_{10} = \omega_e</math>
<math>Y_{20} = -\omega_e x_e</math>
<math>Y_{30} = \omega_e y_e</math>
<math>Y_{40} = \omega_e z_e</math>
<math>Y_{01} = B_e</math>
<math>Y_{11}= \alpha_e</math>
<math>Y_{12} = \gamma_e</math>
<math>Y_{02} = -D_e</math>
<math>Y_{12} = -\beta_e</math>
<math>Y_{03} = H_e</math>
...
Vibracijski spektri koji pokazuju rotacijsku strukturu, zovu se vibronski spektri. Izborna pravila vibronskih spektara su: <math>\Delta v = \pm1, \pm2, \pm3 ...</math>, <math>\Delta J = 0, \pm1</math>, za apsorpcijski ili emisijski spektar, te <math>\Delta v = \pm1, \pm2, \pm3 ...</math>, <math>\Delta J = 0, \pm2</math> za Ramanov prijelaz. Vibracijski prijelaz se sastoji od niza prijelaza među rotacijskim stanjima vibracijskog stanja koje tvore vibronske linije. Niz vibronskih linija čini [[spektroskopska vrpca|vrpcu]]. Zbog izbornih pravila, vibronske vrpce su podjeljene na dvije ili tri grane. Grane vrpce se označavaju velikim latiničnim slovima: O za <math>\Delta J = -2</math>, P za <math>\Delta J = -1</math>, Q za <math>\Delta J = 0</math>, R za <math>\Delta J = +1</math> i S za <math>\Delta J = +2</math>. U apsorpcijskim/emisijskim spektrima, prosutne su P i R, a ponekad i Q grane, a u Ramanskim spektrima O i S, a ponekad i Q grana.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Spektroskopija]]
jdixl2dx0qnv0jsp8ps7fbeu3ch2ene
Sjeverno more
0
55003
7088107
6998643
2024-12-14T01:21:45Z
Croxyz
205325
7088107
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|42. tjedan 2023.}}
{{infookvir more
| ime = Sjeverno more
| drugo ime =
| slika =
| slika_opis =
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid = Nseamap.gif
| zemljovid_opis = Zemljovid Sjevernog mora
| koordinate = {{coord|56|N|3|E|region:ZZ_type:waterbody|display=it}}
| lokacija =
| ocean = [[Atlantski ocean]]
| granična mora = [[Norveško more]], [[Baltičko more]]
| dz = UK,FRA,BEL,NIZ,NJE,DAN,NOR
| površina = 570 000
| dimenzije =
| duljina =
| širina =
| prosječna dubina =
| najveća dubina =
| duljina obale =
| zapremina = 54 000
| najmanja temperatura =
| prosječna temperatura =
| najveća temperatura =
| smrznuto =
| salinitet = 34 – 35
| površina slijeva =
| pritoci = [[Laba]], [[Weser]], [[Rajna]], [[Temza]]
| otoci = Frizijski otoci
| lokacijska_karta_zemljovid =
| lokacijska_karta_zemljovid_opis =
| pushpin_map = Europa
| pushpin_label =
}}
'''Sjeverno more''' [[Europa|europsko]] je [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalno more]] koje se nalazi između [[Velika Britanija (otok)|Velike Britanije]], [[Norveška|Norveške]], [[Danska|Danske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]] i [[Francuska|Francuske]]. S [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] povezano je preko kanala [[La Manche]] na jugu i [[Norveško more|Norveškoga mora]] na sjeveru. Sjeverno more široko je oko {{N|970|km}}, a njegova je površina oko {{N|570000}} kvadratnih kilometara.
Tim morem prolaze ključni sjevernoeuropski pomorski putovi i bogato je [[Ribarstvo|ribolovno područje]]. [[Obala]] Sjevernoga mora popularno je turističko odredište za stanovništvo obalnih država. Ono je bogat izvor energetskih resursa poput [[Prirodni plin|prirodnoga plina]] i [[Nafta|nafte]], ali i obnovljivih izvora energije poput energije [[Energija vjetra|vjetra]] i [[Elektrane na valove|valova]].
Sjeverno more bilo je važno poprište vojnih i geopolitičkih sukoba, posebice među zemljama [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]], od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] do modernoga doba. Još od srednjeg vijeka more je imalo i globalni značaj zbog moći koju su sjeverni Europljani projicirali diljem [[svijet]]a. Sjeverno more bilo je poprište uspona [[Vikinzi|Vikinga]]. [[Hanza]], Nizozemska Republika i [[Kraljevstvo Velike Britanije|Britanci]] nastojali su zavladati Sjevernim morem i pristupiti svjetskim tržištima i resursima. Kao jedini njemački izlaz na ocean, Sjeverno more imalo je strateški značaj tijekom oba svjetska rata.
Obala Sjevernoga mora ima raznolike geološke i geografske karakteristike. Sjeverne obale obilježavaju duboki [[fjord]]ovi i strme litice koje čine veći dio [[Norveška|norveške]] i [[Škotska|škotske]] obale, a na jugu obalu čine uglavnom pješčane plaže, ušća dugih rijeka i široke blatne ravnice. Zbog guste naseljenosti, teške [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i intenzivne eksploatacije mora, podmorja i obalnih područja, pojavili su se različiti ekološki problemi koji utječu na morske [[ekosustav]]e, poput prekomjernog izlova ribe, [[Otjecanje|otjecanja]] industrijskih i poljoprivrednih otpadnih voda, [[Jaružanje|jaružanja]] i odlaganja otpada. Pokrenuti su brojni ekološki projekti u nastojanju sprječavanja degradacije okoliša i očuvaju dugoročne ekonomske koristi.
== Naziv ==
Sjeverno je more kroz povijest bilo poznato pod različitim nazivima. Jedno od najranijih zabilježenih imena bilo je ''Septentrionalis Oceanus'', ili „Sjeverni ocean”, koje je naveo [[Plinije Stariji]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Roller |first=Duane W. |title=Through the Pillars of Herakles: Greco-Roman Exploration of the Atlantic |publisher=Taylor and Francis |year=2006 |isbn=978-0-415-37287-9 |page=119 |chapter=Roman Exploration |quote=Footnote 28. Strabo 7.1.3. The name North Sea – more properly 'Northern Ocean'. Septentrionalis Oceanus – probably came into use at this time; the earliest extant citation is Pliny, ''Natural History'' 2.167, 4.109. |access-date=8. prosinca 2008. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=DMPjAyyz1W4C&pg=PA119}}</ref> Naziv „Sjeverno more” vjerojatno se uvriježio u drugim jezicima preko nizozemskog ''Noordzee'' u suprotnosti sa ''Zuiderzee'' („Južno more”), koje je obuhvaćalo more južno od [[Frizija|Frizije]]. Razlog je i taj što je more općenito sjeverno od Nizozemske. Prije usvajanja naziva „Sjeverno more”, na engleskom su se koristili nazivi „Njemačko more” ili „Njemački ocean”, a na [[Latinski jezik|latinskome]] je more nazivalo ''Mare Germanicum'' i ''Oceanus Germanicus''.<ref>[[Hartmann Schedel]] 1493 map ([[:Datoteka:Schedelsche Weltchronik d 287.jpg|q.v.]]): Baltic Sea called "Mare Germanicum", North Sea called "Oceanus Germanicus"</ref> Na engleskome se naziv „Njemačko more” zadržao u uporabi sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=Scully |first=Richard J. |year=2009 |title='North Sea or German Ocean'? The Anglo-German Cartographic Freemasonry, 1842–1914 |journal=Imago Mundi |volume=62 |pages=46–62 |doi=10.1080/03085690903319291 |issn=0308-5694 }}</ref> Drugi uobičajeni naziv koji se dugo koristo bio je [[Latinski jezik|latinski]] izraz ''Mare Frisicum''.<ref>{{Citiranje knjige |last=Thernstrom |first=Stephan |url=https://books.google.com/books?id=npQ6Hd3G4kgC&pg=PA401 |title=Harvard Encyclopedia of American Ethnic Groups |last2=Ann Orlov |last3=Oscar Handlin |publisher=Harvard University Press |year=1980 |isbn=978-0-674-37512-3}}</ref><ref name="Looijenga">{{Citiranje knjige |last=Looijenga |first=Tineke |title=Texts & Contexts of the Oldest Runic Inscriptions |publisher=BRILL |year=2003 |isbn=978-90-04-12396-0 |page=70 |chapter=Chapter 2 History of Runic Research |chapter-url=https://books.google.com/books?id=-edm1fMPbXwC&pg=PA70}}</ref> Moderni nazivi mora na drugim lokalnim jezicima su: [[Danski jezik|danski]] ''Vesterhavet'' („Zapadno more”) ili ''Nordsøen'', [[Nizozemski jezik|nizozemski]] ''Noordzee'', [[Francuski jezik|francuski]] ''Mer du Nord'', [[Zapadnofrizijski jezik|zapadnofrizijski]] ''Noardsee'', [[Njemački jezik|njemački]] ''Nordsee'', [[Donjonjemački jezici|donjenjemački]] ''Noordsee'', [[Sjevernofrizijski jezik|sjevernofrizijski]] ''Weestsiie'' („Zapadno more”), [[Švedski jezik|švedski]] ''Nordsjön'', [[Norveški jezik|norveški]] ''Nordsjøen'', [[Engleski jezik|engleski]] i [[Škotski jezik|škotski]] ''North Sea'' i [[Škotski gaelski jezik|škotski gaelski]] ''An Cuan a Tuath''.<gallery widths="200px" heights="200px">
Datoteka:Prima_Europe_tabula.jpg|Suvremena kopija zemljovida iz 1482. Sjeverno more je označeno kao ''Oceanus Germanicus''.
Datoteka:Solar_eclipse_1715May03_Halley_map.png|Zemljovid iz 1715. [[Edmond Halley|Edmonda Halleya]] koji prikazuje kretanje pomrčine sunca iznad „Njemačkoga mora” (''The German Sea'').
</gallery>
== Povijest ==
=== Rana povijest ===
Sjeverno more je mnogim narodima omogućilo pristup plovnim putovima za trgovinu i osvajanja zbog svoje duge obale i velikih europskih rijeka u nj utječu.<ref name="Britannica6">{{Cite encyclopedia |isbn=978-0-85229-423-9}}</ref> Malo je pisanih dokaza o Sjevernome moru prije [[Rimsko osvajanje Britanije|rimskog osvajanja Britanije]] 43. godine, međutim mnogi arheološki dokazi otkrivaju širenje kultura i tehnologija duž Sjevernog mora do [[Britanski otoci|Britanskih otoka]] i [[Skandinavija|Skandinavije]] i oslanjanje nekih prapovijesnih kultura na ribolov, kitolov i pomorska trgovinu. Rimljani su osnovali organizirane luke u [[Britanija (rimska provincija)|Britaniji]], što je povećalo obujam trgovine morem,<ref name="Cuyvers">{{Citiranje knjige |last=Cuyvers |first=Luc |url=https://books.google.com/books?id=WBX6rrR20zYC&pg=PA2 |title=The Strait of Dover |publisher=BRILL |year=1986 |isbn=9789024732524 |page=2}}</ref> a mnoga su skandinavska plemena napadala i ratovala protiv Rimljana. Rimski novac i proizvodi bili su važna trgovačka roba. Kada su Rimljani [[Kraj rimske vlasti u Britaniji|napustili]] Britaniju 410. godine, germanski [[Angli]], [[Frizijci]], [[Sasi]] i [[Juti (Germani)|Juti]] pokrenuli su masovnu migraciju preko Sjevernog mora tijekom [[Seoba naroda|razdoblja seobe naroda]]. Započeli su nekoliko uzastopnih osvajanja na otok iz današnje Nizozemske, Danske i Njemačke.<ref>{{Citiranje knjige |last=Green |first=Dennis Howard |url=https://books.google.com/books?id=MThYNoTutLkC&pg=PA49 |title=The Continental Saxons from the Migration Period to the Tenth Century: An Ethnographic Perspective |publisher=Boydell Press |others=Frank Siegmund |year=2003 |isbn=9781843830269 |pages=48–50}}</ref>
[[Vikinško doba]] počelo je 793. godine napadom na samostan [[Lindisfarne]]. Sljedećih četvrt tisućljeća, [[Vikinzi]] su vladali Sjevernim morem. U svojim brzim brodovima pljačkali su, trgovali i osnivali kolonije i predstraže duž obala Sjevernoga mora. Od srednjeg vijeka do 15. stoljeća [[Sjeverna Europa|sjevernoeuropske]] luke izvozile su prema [[Skandinavski poluotok|Skandinavskom poluotoku]] i [[Baltik]]u, boje, [[lan]], [[Kuhinjska sol|sol]], metalne predmete i [[vino]]. Skandinavska i baltička područja izvozila su [[žitarice]], ribu i [[Drvo (materijal)|drvo]]. Zemlje Sjevernoga mora uvozile su visokokvalitetne [[Tkanina|tkanine]], [[začin]]e i voće iz [[Sredozemlje|sredozemne regije]].<ref name="BrtishIsles">{{Citiranje časopisa |last=Smith |first=H. D. |year=1992 |title=The British Isles and the Age of Exploration – A Maritime Perspective |journal=GeoJournal |volume=26 |issue=4 |pages=483–487 |doi=10.1007/BF02665747}}</ref> Trgovina se tijekom ovog doba uglavnom odvijala pomorskim putem zbog nerazvijene mreže prometnica i čestog razbojništva.<ref name="BrtishIsles" />
Iako sa središtem na [[Baltičko more|Baltičkome moru]] u 13. stoljeću je [[Hanza]] uspostavila kontrolu nad većinom trgovine na Sjevernom moru preko svojih baza i predstraža.<ref name="EuropeanNaval">{{Citiranje knjige |last=Lewis |first=H. D. |url=https://books.google.com/books?id=OzIRDbARyWIC&pg=PA128 |title=European Naval and Maritime History, 300–1500 |last2=Ross |first2=Archibald |last3=Runyan |first3=Timothy J. |publisher=Indiana University Press |year=1985 |isbn=9780253320827 |page=128}}</ref> Hanza je postupno izgubila svoju dominaciju u 16. stoljeću, kada su susjedne države preuzele kontrolu nad bivšim hanzeatskim gradovima i predstražama. Njihov unutarnji sukob onemogućio je učinkovitu suradnju i obranu.<ref name="Hansen">{{Citiranje knjige |last=Hansen |first=Mogens Herman |url=https://books.google.com/books?id=8qvY8pxVxcwC&pg=PA305 |title=A Comparative Study of Thirty City-state Cultures: An Investigation |publisher=Kgl. Danske Videnskabernes Selskab |year=2000 |isbn=9788778761774 |page=305}}</ref> Nakon Hanzinog gubitka kontrole nad svojim pomorskim gradovima, pojavili su se novi trgovački putovi koji su opskrbljivali Europu azijskom, američkom i afričkom robom.<ref>{{Citiranje knjige |last=Køppen |first=Adolph Ludvig |url=https://archive.org/details/bub_gb_4bujwAigzEgC |title=The World in the Middle Ages |last2=Karl Spruner von Merz |publisher=D. Appleton and Company |year=1854 |location=New York |page=[https://archive.org/details/bub_gb_4bujwAigzEgC/page/n183 179] |oclc=3621972}}</ref><ref name="Ripley">{{Citiranje knjige |last=Ripley |first=George R |url=https://books.google.com/books?id=2AAoAAAAYAAJ&pg=RA1-PA539 |title=The New American Cyclopædia: A Popular Dictionary of General Knowledge |last2=Charles Anderson Dana |publisher=D. Appleton |year=1869 |location=New York |page=540}}</ref>
=== Doba jedrenjaka ===
[[Datoteka:Willem_van_de_Velde_(II)_-_De_verovering_van_het_Engelse_admiraalschip_de_'Royal_Prince'.jpg|mini|Prikaz [[Četverodnevna bitka|Četverodnevne bitke]] iz 1666. – ulje na platnu [[Willem van de Velde mlađi|Willema van de Veldea mlađeg]].]]
[[Nizozemsko zlatno doba]] 17. stoljeća doživjelo je vrhunac tijekom nizozemske pomorske moći.<ref>{{Citiranje knjige |last=Cook |first=Harold John |url=https://books.google.com/books?id=haiG4P79gysC&pg=PA7 |title=Matters of Exchange: Commerce, Medicine, and Science in the Dutch Golden Age |publisher=Yale University Press |year=2007 |isbn=978-0-300-11796-7 |page=7}}</ref><ref name="PowerPlenty">{{Citiranje knjige |last=Findlay |first=Ronald |url=https://archive.org/details/powerplentytrade00rona |title=Power and Plenty: Trade, War, and the World Economy in the Second Millennium |last2=Kevin H. O'Rourke |publisher=Princeton University Press |year=2007 |isbn=9780691118543 |page=[https://archive.org/details/powerplentytrade00rona/page/187 187] and 238 |url-access=registration}}</ref> Važne prekomorske kolonije, ogromna trgovačka mornarica, velika ribarska flota,<ref name="BrtishIsles2">{{Citiranje časopisa |last=Smith |first=H. D. |year=1992 |title=The British Isles and the Age of Exploration – A Maritime Perspective |journal=GeoJournal |volume=26 |issue=4 |pages=483–487 |doi=10.1007/BF02665747}}</ref> moćna ratna mornarica i sofisticirana financijska tržišta učinili su Nizozemce dominantnom silom na Sjevernome moru, što ih je dovelo u sukob sa sve ambicioznijom Engleskom. Ovo suparništvo dovelo je do prva tri [[Anglo-nizozemski ratovi|anglo-nizozemska rata]] između 1652. i 1673., koji su završili nizozemskim pobjedama.<ref name="PowerPlenty" /> Nakon [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]] 1688. nizozemski princ [[Vilim III. Oranski|William]] zasjeo je na englesko prijestolje. Uz jedinstveno vodstvo, trgovačka, vojna i politička moć počela se seliti iz [[Amsterdam]]a u [[London]].<ref name="MacDonald">{{Citiranje knjige |last=MacDonald |first=Scott |url=https://books.google.com/books?id=5wlngm9J29kC&pg=PA134 |title=A History of Credit and Power in the Western World |publisher=Transaction Publishers |others=Albert L. Gastmann |year=2004 |isbn=978-0-7658-0833-2 |pages=122–127, 134}}</ref> Britanci nisu uspjeli uspostaviti dominaciju u Sjevernom moru sve do 20. stoljeća.<ref>{{Citiranje knjige |last=Sondhaus |first=Lawrence |url=https://books.google.com/books?id=TKXn0IQBKCcC&pg=PA183 |title=Naval Warfare, 1815–1914 |publisher=Routledge |year=2001 |isbn=978-0-415-21478-0 |location=New York |page=183}}</ref>
=== Moderno doba ===
[[Datoteka:Bluecher_sinkend.jpg|mini|Potapanje njemačke krstarice [[SMS Blücher|SMS ''Blücher'']] u [[Bitka kod Dogger Banka (1915.)|bitci kod Dogger Banka]] 25. siječnja 1915.]]
Napetosti u Sjevernome moru ponovno su pojačane 1904. godine [[Incident u Dogger banci|incidentom u Dogger Banku]]. Tijekom [[Rusko-japanski rat|rusko-japanskog rata]], nekoliko brodova ruske baltičke flote, koja je bila na putu prema Dalekom istoku zamijenilo je britanske ribarske brodove za japanske brodove i pucalo na njih, a potom i jedno na drugo u blizini Dogger Banka gotovo uzrokujući Britanija uđe u rat na strani Japana.
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Velika flota]] Velike Britanije i njemačke [[Njemačka carska mornarica|Kaiserliche Marine]] sukobile su se u Sjevernom moru,<ref name="Halpern">{{Citiranje knjige |last=Halpern |first=Paul G. |url=https://books.google.com/books?id=6hwb6ovvYCcC |title=A naval history of World War I |publisher=Routledge |year=1994 |isbn=978-1-85728-498-0 |location=Ontario |pages=29, 180}}</ref> koje je postalo glavno ratište za površinsko pomorsko ratovanje.<ref name="Halpern" /> Veća britanska flota i postavljanje mina u Sjevernome moru uspjeli su uspostaviti učinkovitu pomorsku blokadu tijekom većeg dijela rata, što je [[Centralne sile|Centralnim silama]] ograničilo pristup mnogim ključnim resursima.<ref name="Tucker">{{Citiranje knjige |last=Tucker |first=Spencer |url=https://books.google.com/books?id=B1cMtKQP3P8C&pg=RA2-PA836 |title=World War I: Encyclopedia |date=Rujan 2005. |publisher=ABC-CLIO |others=Priscilla Mary Roberts |isbn=978-1-85109-420-2 |location=New York, USA |pages=836–838 |orig-year=2005}}</ref> Glavne su bitke toga doba bile [[Bitka kod Helgolandskog zaljeva (1914.)|Bitka kod Helgolandskog zaljeva]],<ref name="Osborne">{{Citiranje knjige |last=Osborne |first=Eric W. |url=https://books.google.com/books?id=4IcGeprPmDkC |title=The Battle of Heligoland Bight |publisher=Indiana University Press |year=2006 |isbn=978-0-253-34742-8 |location=London |page=Introduction}}</ref> [[Bitka kod Dogger Banka (1915.)|Bitka kod Dogger Banka]]<ref name="navies">{{Citiranje knjige |last=Sondhaus |first=Lawrence |url=https://books.google.com/books?id=Ka-1eQRnXMUC |title=Navies in Modern World History |publisher=Reaktion Books |year=2004 |isbn=978-1-86189-202-7 |location=London |pages=190–193, 256}}</ref> i [[Bitka kod Jyllanda|Bitku kod Jutlanda]].<ref name="navies" /> U Prvom svjetskom ratu po prvi se put učinkovito i rašireno koristilo [[podmorničko ratovanje]], a niz podmorničkih napada dogodio se upravo u Sjevernome moru.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tucker |first=Spencer |url=https://books.google.com/books?id=B1cMtKQP3P8C&q=World+War+I:+Encyclopedia |title=World War I: Encyclopedia |last2=Priscilla Mary Roberts |date=Rujan 2005. |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781851094202 |location=London |pages=165, 203, 312 |orig-year=2005}}</ref>
Sjeverno more je također bilo poprištem sukoba u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]],<ref name="Frank">{{Citiranje knjige |last=Frank |first=Hans |url=https://books.google.com/books?id=lGDxkiWKa-IC&pg=PA12 |title=German S-Boats in Action in the Second World War: In the Second World War |date=15. listopada 2007. |publisher=Naval Institute Press |isbn=9781591143093 |pages=12–30 |orig-year=2007}}</ref> premda je bilo ograničeno na izviđanje zrakoplova i misije lovačkih/bombarderskih zrakoplova, podmornica i manjih plovila kao što su [[Minolovac|minolovci]] i [[Torpiljarka|torpedni čamci]].<ref>{{Citiranje weba |title=Atlantic, WW2, U-boats, convoys, OA, OB, SL, HX, HG, Halifax, RCN ... |url=http://www.naval-history.net/WW2CampaignsStartEurope.htm |access-date=24. srpnja 2007. |publisher=Naval-History.net}}</ref> Sa završetkom rata, stotine tisuća tona kemijskog oružja zbrinuto je bacanjem u Sjeverno more.<ref name="Kaffka">{{Citiranje knjige |last=Kaffka |first=Alexander V. |url=https://books.google.com/books?id=TGJ5qp7QrgMC&pg=PA49 |title=Sea-dumped Chemical Weapons: Aspects, Problems, and Solutions |publisher=Springer |others=North Atlantic Treaty Organization Scientific Affairs Division |year=1996 |isbn=978-0-7923-4090-4 |location=New York, USA |page=49}}</ref>
Nakon Drugog svjetskog rata, Sjeverno more je izgubilo velik dio svoje vojne važnosti jer graniči samo s državama članicama [[NATO]]-a. Međutim, dobio je značajnu gospodarsku važnost 1960-ih kada su države oko Sjevernog mora započele s masovnim eksploatiranjem podmorskih izvora [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|plina]].<ref>It was, incidentally, the home of several [[Piratski radio|Pirate Radio]] stations from 1960 to 1990. {{Citiranje knjige |last=Johnston |first=Douglas M. |url=https://books.google.com/books?id=9I8OAAAAQAAJ&pg=RA2-PA195 |title=Marine Policy and the Coastal Community |publisher=Taylor & Francis |year=1976 |isbn=978-0-85664-158-9 |location=London |page=49 |orig-year=1976}}</ref> Sjeverno more i dalje ostaje aktivan trgovački put.<ref>{{Citiranje weba |year=2008 |title=Forth Ports PLC |url=http://www.forthports.co.uk/ports/ |access-date=11. studenoga 2007.}}</ref>
== Geografija ==
Sjeverno more omeđeno je na zapadu [[Orkneyski otoci|Orkneyskim otocima]] i istočnom obalom [[Velika Britanija (otok)|Velike Britanije,]]<ref name="Britannica">{{Cite encyclopedia |isbn=978-0-85229-423-9}}</ref> na jugu središnjim dijelom europskoga kopna, točnije obalama [[Njemačka|Njemačke]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]] i [[Francuska|Francuske]], a na istoku i sjeveroistoku oblama [[Danska|Danske]] i [[Norveška|Norveške]].<ref name="American">{{Citiranje knjige |last=Ripley |first=George |url=https://books.google.com/books?id=GEpMAAAAMAAJ&pg=PA499 |title=The American Cyclopaedia: A Popular Dictionary of General Knowledge |last2=Charles Anderson Dana |publisher=D. Appleton and company |year=1883 |page=499}}</ref> Na jugozapadu, iza [[Doverska vrata|Doverskoga tjesnaca]], Sjeverno more mijenja naziv u [[La Manche|Engleski kanal]] koji se dalje povezuje s Atlantskim oceanom.<ref name="Britannica" /><ref name="American" /> Na istoku se povezuje s [[Baltičko more|Baltičkim morem]] preko tjesnaca [[Skagerrak]] i [[Kattegat]],<ref name="American" /> koji odvajaju Dansku od Norveške i [[Švedska|Švedske]].<ref name="Britannica" /> Na sjeveru graniči sa [[Shetlandsko otočje|Shetlandskim otocima]] i povezuje se s [[Norveško more|Norveškim morem]], koje je rubno more u [[Arktički ocean|Arktičkome oceanu]].<ref name="Britannica" /><ref>{{Citiranje weba |last=Helland-Hansen |first=Bjørn |last2=Fridtjof Nansen |year=1909 |title=IV. The Basin of the Norwegian Sea. |url=http://web.gfi.uib.no/The%20Norwegian%20Sea/TNS-002.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114230040/http://web.gfi.uib.no/The%20Norwegian%20Sea/TNS-002.htm |archive-date=14. siječnja 2009. |access-date=9. siječnja 2009. |website=Report on Norwegian Fishery and Marine-Investigations Vol. 11 No. 2 |publisher=Geofysisk Institutt}}</ref>
Sjeverno more je {{N|970|km}} dugačko i {{N|580|km}} široko, površina mu je oko {{N|750000|km<sup>2</sup>}}, a obujam {{N|54000|km<sup>3</sup>}}.<ref name="Safety">{{Citiranje weba |year=2008 |title=About the North Sea: Key facts |url=http://www.safetyatsea.se/index.php?section=northsea |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209095426/http://www.safetyatsea.se/index.php?section=northsea |archive-date=9. prosinca 2008. |access-date=2. studenoga 2008. |publisher=Safety at Sea project: Norwegian Coastal Administration}}</ref> Uz rub Sjevernoga mora smješteni su geografski bitni otoci i otočja, poput [[Shetlandsko otočje|Shetlanda]], [[Orkneyski otoci|Orkneya]] i [[Frizija|Frizijskoga otočja]].<ref name="American2">{{Citiranje knjige |last=Ripley |first=George |url=https://books.google.com/books?id=GEpMAAAAMAAJ&pg=PA499 |title=The American Cyclopaedia: A Popular Dictionary of General Knowledge |last2=Charles Anderson Dana |publisher=D. Appleton and company |year=1883 |page=499}}</ref> More prima slatku vodu iz niza europskih kontinentalnih slivova i iz slivova [[Britanski otoci|Britanskoga otočja]]. Veliki dio europskih slivova ulijeva se u Sjeverno more, u što se može pribrojiti i voda iz [[Baltičko more|Baltičkoga mora]] koja je vrlo niske [[Salinitet|slanosti]]. Najveće i najvažnije rijeke koje se ulijevaju u Sjeverno more jesu [[Laba|Elba]] i [[Rajna]] – [[Meuse]].<ref name="Ray">{{Citiranje knjige |last=Ray |first=Alan |url=https://books.google.com/books?id=E7xLaYVGEF4C&q=%22North+Sea%22+watershed&pg=PA262 |title=Coastal-marine Conservation: Science and Policy |last2=G. Carleton |last3=Jerry McCormick-Ray |publisher=Blackwell Publishing |year=2004 |isbn=978-0-632-05537-1 |edition=illustrated |page=262}}</ref> Uz [[Slijev|slivove]] rijeka koje se ulijevaju u Sjeverno more živi oko 185 milijuna ljudi, a neka od tih područja su visoko industrijalizirana.<ref name="NorthSeaPDF">{{Citiranje weba |year=2003 |title=Chapter 5: North Sea |url=http://www.emecs.or.jp/guidebook/eng/pdf/05north.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217143715/http://www.emecs.or.jp/guidebook/eng/pdf/05north.pdf |archive-date=17. prosinca 2008. |access-date=24. studenoga 2008. |website=Environmental Guidebook on the Enclosed Coastal Seas of the World |publisher=International Center for the Environmental Management of Enclosed Coastal Seas}}</ref>
=== Obilježja ===
More najvećim dijelom leži na europskome [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnom pojasu]] s prosječnom dubinom od 90 metara.<ref name="Britannica2">{{Cite encyclopedia |isbn=978-0-85229-423-9}}</ref><ref name="Calow">{{Citiranje knjige |last=Calow |first=Peter |url=https://books.google.com/books?id=L7V-JtHroGkC&pg=PA100 |title=Blackwell's Concise Encyclopedia of Environmental Management |publisher=Blackwell Publishing |year=1999 |isbn=978-0-632-04951-6 |access-date=26. prosinca 2008.}}</ref> Jedina iznimka je [[Norveški rov|Norveški jarak]], koji se proteže paralelno s norveškom obalom od [[Oslo|Osla]] do područja sjeverno od [[Bergen]]a.<ref name="Britannica2" /> Jarak je širok između 20 i 30 kilometara, a najveća mu je dubina 725 metara.<ref name="Lis">{{Citiranje weba |date=14. lipnja 1974. |title=Limits in the seas: North Sea continental shelf boundaries |url=https://2009-2017.state.gov/documents/organization/62000.pdf |access-date=17. lipnja 2013. |website=U.S. Department of State |publisher=United States Government}}</ref>
[[Dogger Bank]] je golema [[morena]] ili nakupina rasutih ledenjačkih krhotina stijenja u središnjem dijelu Sjevernoga mora. Uzdiže se do 15 – {{N|30|m}} ispod površine što ga čini oko 20 metara plićim od okolnoga mora.<ref name="Ostergren">{{Citiranje knjige |last=Ostergren |first=Robert Clifford |url=https://archive.org/details/europeansgeograp00oste |title=The Europeans: A Geography of People, Culture, and Environment |last2=John G. Rice |publisher=Guilford Press |year=2004 |isbn=978-0-89862-272-0 |location=Bath, UK |page=[https://archive.org/details/europeansgeograp00oste/page/62 62] |url-access=registration}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |url=http://mapserver.maptech.com/homepage/index.cfm?lat=54.74456315454079&lon=2.3527509224287115&scale=1500000&zoom=50&type=0&icon=0&width=498&height=498&searchscope=dom&CFID=1719760&CFTOKEN=33728793&scriptfile=http%3A%2F%2Fmapserver.maptech.com%2Fhomepage%2Findex.cfm&latlontype=DMS |title=Dogger Bank |date=1989–2008 |publisher=Maptech Online MapServer |access-date=20. srpnja 2007. |archive-url=https://archive.is/20120711211708/http://mapserver.maptech.com/homepage/index.cfm?lat=54.74456315454079&lon=2.3527509224287115&scale=1500000&zoom=50&type=0&icon=0&width=498&height=498&searchscope=dom&CFID=1719760&CFTOKEN=33728793&scriptfile=http://mapserver.maptech.com/homepage/index.cfm&latlontype=DMS |archive-date=11. srpnja 2012. |url-status=dead}}</ref> Ova značajka stvorila je najbolje mjesto za ribolov u Sjevernome moru.<ref name="Britannica3">{{Cite encyclopedia |isbn=978-0-85229-423-9}}</ref> Drugo značajno područje ravnog morskog dna nalazi se u sjevernome dijelu mora i dobilo je naziv ''[[Long Forties]]'' po karakteristici da postojano zadržava istu dubinu od četrdeset [[hvat]]i ({{N|73|m}}). Južno od Dogger banka do nizozemske obale smještena je još jedna podmorska nizina slikovitoga imena ''[[Broad fourteens]]'' pošto velika površina tog područja ima ujednačenu dubinu od 14 hvati ({{N|26|m}}). Ove i druge značajke morskoga dna činile su Sjeverno more u prošlosti posebno opasnim za plovidbu,<ref name="Tuckey">{{Citiranje knjige |last=Tuckey |first=James Hingston |url=https://books.google.com/books?id=EMMBAAAAYAAJ&pg=PA420 |title=Maritime Geography and Statistics ... |publisher=Black, Parry & Co. |year=1815 |isbn=9780521311915 |page=445}}</ref> što je danas uvelike riješeno uvođenjem [[Globalni navigacijski satelitski sustavi|satelitskih navigacijskih sustava]].<ref name="Bradford">{{Citiranje knjige |last=Bradford |first=Thomas Gamaliel |url=https://books.google.com/books?id=cxsPAAAAYAAJ&pg=PA445 |title=Encyclopædia Americana: A Popular Dictionary of Arts, Sciences, Literature, History, Politics, and Biography, Brought Down to the Present Time; Including a Copious Collection of Original Articles in American Biography; on the Basis of the Seventh Edition of the German Conversations-lexicon |publisher=Thomas, Cowperthwait, & co. |year=1838 |isbn=9780521311915 |page=445}}</ref> Ostala područja plitkoga mora jesu [[Cleaver Bank]], [[Fisher banka|Fisher Bank]] i [[Noordhinder banka|Noordhinder Bank]]. Oko 320 kilometara istočno od grada [[Dundee]]ja u Škotskoj nalazi podvodni sustav rovova zvan [[Đavolja rupa (Sjeverno more)|Đavolja rupa]]. Ovaj niz asimetričnih rovova dugačak je od 20 do {{N|30|km}}, širok 1 do {{N|2|km}}, a dubina mu je do 230 metara.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Alan Fyfe |date=Autumn 1983 |title=The Devil's Hole in the North Sea |url=http://www.edinburghgeolsoc.org/edingeologist/z_14_04.html/ |url-status=dead |journal=The Edinburgh Geologist |issue=14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201164653/http://www.edinburghgeolsoc.org/edingeologist/z_14_04.html/ |archive-date=1. prosinca 2008. |access-date=2. studenoga 2008.}}</ref>
=== Hidrologija ===
==== Temperatura i slanost ====
[[Datoteka:NorthSeaCurrents.png|mini|[[Morska struja|Oceanske struje]] uglavnom ulaze kroz sjeverozapadnu komunikaciju s Atlantskim oceanom i izlaze duž norveške obale.]]
Prosječna temperatura mora je {{N|17|°C}} ljeti i {{N|6|°C}} zimi<ref name="Safety2">{{Citiranje weba |year=2008 |title=About the North Sea: Key facts |url=http://www.safetyatsea.se/index.php?section=northsea |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209095426/http://www.safetyatsea.se/index.php?section=northsea |archive-date=9. prosinca 2008. |access-date=2. studenoga 2008. |publisher=Safety at Sea project: Norwegian Coastal Administration}}</ref> i u stalnom je porastu od 1988. godine, što se pripisuje [[Globalno zatopljenje|klimatskim promjenama]].<ref>[https://web.archive.org/web/20090914053346/http://www.telegraph.co.uk/earth/environment/globalwarming/6162167/North-Sea-cod-could-disappear-even-if-fishing-outlawed.html "North Sea cod 'could disappear' even if fishing outlawed"] Telegraph.co.uk</ref><ref>{{Citiranje weba |date=14. studenoga 2006. |title=Global Warming Triggers North Sea Temperature Rise |url=http://www.terradaily.com/reports/Global_Warming_Triggers_North_Sea_Temperature_Rise_999.html |access-date=1. prosinca 2008. |website=Agence France-Presse |publisher=SpaceDaily.AFP and UPI Wire Stories}}</ref> Temperature zraka u siječnju kreću se u prosjeku od 0 to {{N|4|°C}} i u srpnju između 13 i {{N|18|°C}}. U zimskim mjesecima česti su udari jakog vjetra i oluje.<ref name="Britannica4">{{Cite encyclopedia |isbn=978-0-85229-423-9}}</ref>
[[Salinitet|Slanost]] (salinitet) je u prosjeku između 34 i 35 grama po litri vode.<ref name="Safety3">{{Citiranje weba |year=2008 |title=About the North Sea: Key facts |url=http://www.safetyatsea.se/index.php?section=northsea |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209095426/http://www.safetyatsea.se/index.php?section=northsea |archive-date=9. prosinca 2008. |access-date=2. studenoga 2008. |publisher=Safety at Sea project: Norwegian Coastal Administration}}</ref> Salinitet se najviše mijenja tamo gdje postoji dotok [[Slatka voda|slatke vode]], primjerice u blizini ušća [[Rajna|Rajne]] i [[Laba|Labe]], na izlazu iz Baltičkoga mora i duž obala Norveške.<ref name="Reddy">{{Citiranje knjige |last=Reddy |first=M. P. M. |title=Descriptive Physical Oceanography |publisher=Taylor & Francis |year=2001 |isbn=978-90-5410-706-4 |page=114 |chapter=Annual variation in Surface Salinity |access-date=3. prosinca 2008. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=2NC3JmKI7mYC&pg=PA120}}</ref>
==== Kruženje vode i morske mijene ====
[[Datoteka:Tiden_loc.png|mini|Lokalizacija navedenih mjerača plime i oseke • [[Norveško more|Vrijeme plime nakon Bergena]] (negativno = prije) • Tri amfidromska centra • Obale: močvare = zelene blato = zelenkasto plava lagune = svijetlo plava dine = žuto morski nasipi= ljubičasta morene u blizini obale= svijetlosmeđa stjenovite obale = sivkasto smeđa.|obrub]]
Tok morskih struja kružno se kreće u smjeru suprotnome od kazaljke na satu duž rubova Sjevernoga mora.<ref>{{Citiranje weba |date=28. studenoga 2006. |title=Met Office: Flood alert! |url=http://www.metoffice.gov.uk/education/secondary/students/flood.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20061231073713/http://www.metoffice.gov.uk/education/secondary/students/flood.html |archive-date=31. prosinca 2006. |access-date=2. studenoga 2008. |publisher=Met office UK government}}</ref>
Sjeverno more je rukavac [[Atlantski ocean|Atlantskoga oceana]] koji prima većinu [[Morska struja|oceanskih struja]] sa sjeverozapada, a manji dio tople struje dolazi iz [[La Manche]]a. Ove morske struje na posljetku otječu duž norveške obale.<ref name="SaS">{{Citiranje weba |year=2009 |title=Safety at Sea |url=http://www.safetyatsea.se/index.php?art=2041&group=400 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209094254/http://www.safetyatsea.se/index.php?art=2041&group=400 |archive-date=9. prosinca 2008. |access-date=9. siječnja 2009. |website=Currents in the North Sea}}</ref> Površinske i duboke vodene struje mogu se kretati u različitim smjerovima. Površinske obalne vode niske [[Salinitet|slanosti]] kreću se od obale prema moru, a dublje, gušće vode visokog saliniteta kreću se prema obali.<ref>{{Citiranje knjige |last=Freestone |first=David |title=The North Sea: Perspectives on Regional Environmental Co-operation |last2=Ton IJlstra |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |year=1990 |isbn=978-1-85333-413-9 |pages=66–70 |chapter=Physical Properties of Sea Water and their Distribution Annual: Variation in Surface Salinity |access-date=3. prosinca 2008. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=sGSMw7gCOLYC&pg=PA67}}</ref>
Pošto je Sjeverno more smješteno na europskome [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnom pojasu]], priroda valova je različita od onih u dubokoj oceanskoj vodi. Brzine valova su smanjene, a [[Amplituda|amplitude]] povećane. U Sjevernome moru postoje dva potpuna [[Amfidromska točka|amfidromska]] sustava i treći nepotpuni.<ref name="Dyke">{{Citiranje knjige |last=Dyke |first=Phil |url=https://books.google.com/books?id=c3MOQKCru6sC&pg=PA328 |title=Modeling Coastal and Offshore Processes |publisher=Imperial College Press |year=1974 |isbn=978-1-86094-674-5 |pages=323–365 |access-date=4. prosinca 2008.}} p. 329 tidal map showing amphidromes</ref><ref name="Carter">{{Citiranje knjige |last=Carter |first=R. W. G. |url=https://books.google.com/books?id=STBKHpqMt6MC&pg=PA157 |title=Coastal Environments: An Introduction to the Physical, Ecological and Cultural Systems of Coastlines |publisher=Academic Press |year=1974 |isbn=978-0-12-161856-8 |pages=155–158 |access-date=4. prosinca 2008.}} p. 157 tidal map showing amphidromes</ref>
Tzv. [[Kelvinov val]] je pojava u Atlantskome oceanu, pri čemu se formira poludnevni val koji putuje prema sjeveru, a dio energije ovog vala putuje kroz La Manche u Sjeverno more. Val nastavlja putovati prema sjeveru Atlantskim oceanom, a nakon što prođe sjeverni vrh Velike Britanije, skreće prema istoku i jugu i ponovno ulazi u Sjeverno more.<ref name="Changing">{{Citiranje knjige |last=Pugh |first=D. T. |url=https://books.google.com/books?id=Ysa4ymmEotYC&pg=PA93 |title=Changing Sea Levels: Effects of Tides, Weather, and Climate |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-53218-1 |page=93}} p. 94 shows the amphidromic points of the North Sea</ref>
==== Plimne razlike ====
{| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed"
!Plime razlike
<small>([[Metar|m]])</small>
! width="70pt" |Najveći plimni doseg <small>(m)</small>
!Mjerno mjesto
!Geografske i povijesne značajke
|-
| align="center" |0,79 – 1,82
| align="center" |2,39
|[[Lerwick]]<ref>Tide table for Lerwick: [http://www.tide-forecast.com/locations/Lerwick-Shetland-Islands-Scotland/tides/latest tide-forecast]</ref>
|[[Shetlandsko otočje]]
|-
| align="center" |2,01 – 3,76
| align="center" |4,69
|[[Aberdeen]]<ref>Tide table for Aberdeen: [http://www.tide-forecast.com/locations/Aberdeen-Scotland/tides/latest tide-forecast]</ref>
|Ušće rijeke [[Dee (rijeka)|Dee]] u [[Škotska|Škotskoj]]
|-
| align="center" |2,38 – 4,61
| align="center" |5,65
|[[North Shields]]<ref>Tide table for North Shields: [http://www.tide-forecast.com/locations/North-Shields-England/tides/latest tide-forecast]</ref>
|Estuarij rijeke [[Tyne]]
|-
| align="center" |2,31 – 6,04
| align="center" |8,20
|[[Kingston na Hullu|Kingston upon Hull]]<ref>Tide tables for Kingston upon Hull: [https://www.tideschart.com/United-Kingdom/England/City-of-Kingston-upon-Hull/Hull-(Albert-Dock)/ Tides Chart] and [http://www.tide-forecast.com/locations/Hull-England/tides/latest Tide-Forecast]</ref>
|Sjeverna strana estuarija [[Humber]]
|-
| align="center" |1,75 – 4,33
| align="center" |7,14
|[[Grimsby]]<ref>Tide table for Grimsby: [http://www.tide-forecast.com/locations/Grimsby/tides/latest Tide-Forecast]</ref>
|Južna strana estuarija [[Humber]]
|-
| align="center" |1,98 – 6,84
| align="center" |6,90
|[[Skegness]]<ref>Tide tables for Skegness: [https://www.tideschart.com/United-Kingdom/England/Lincolnshire/Skegness/ Tideschart] und [http://www.tide-forecast.com/locations/Skegness/tides/latest Tide-Forecast]</ref>
|[[Lincolnshire|Obala Lincolnshira]] sjeverno od zaljeva [[Wash (zaljev)|Wash]]
|-
| align="center" |1,92 – 6,47
| align="center" |7,26
|[[King's Lynn]]<ref>Tide tables for King's Lynn: [https://www.tideschart.com/United-Kingdom/England/Norfolk/Kings-Lynn/ Tideschart] und [http://www.tide-forecast.com/locations/Kings-Lynn/tides/latest Tide-Forecast]</ref>
|Ušće rijeke [[River Great Ouse|Great Ouse]] u zaljev [[Wash (zaljev)|Wash]]
|-
| align="center" |2,54 – 7,23
| align="center" |
|[[Hunstanton]]<ref>Tide tables for Hunstanton: [https://www.tideschart.com/United-Kingdom/England/Norfolk/Hunstanton/ Tideschart]</ref>
|Sjeverni rub [[Wash (zaljev)|Wash]]
|-
| align="center" |2,34 – 3,70
| align="center" |4,47
|[[Harwich]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Harwich |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Harwich-England/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Obala Istočne Anglije sjeverno od ušća [[Temza|Temze]]
|-
| align="center" |4,05 – 6,62
| align="center" |7,99
|[[Londonski most]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for London |url=http://www.tide-forecast.com/locations/London-Bridge-England/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Unutarnji dio ušća Temze
|-
| align="center" |2,38 – 6,85
| align="center" |6,92
|[[Dunkerque]]<ref>Tide tables for Dunkerque: [https://www.tideschart.com/France/Hauts--de--France/Departement-du-Nord/Dunkerque/ Tides Chart] and [http://www.tide-forecast.com/locations/Dunkerque-France/tides/latest tide forecast]</ref>
|Pješčana obala istočno od [[Doverska vrata|Doverskih vrata]]
|-
| align="center" |2,02 – 5,53
| align="center" |5,59
|[[Zeebrugge]]<ref>Tide tables for Zeebrugge: [https://www.tideschart.com/Belgium/Flanders/Provincie-West--Vlaanderen/Zeebrugge/ Tides Chart] and [http://www.tide-forecast.com/locations/Zeebrugge-Belgium/tides/latest tide forecast]</ref>
|Pješčana obala zapadno od ušća Rajne, Meuse i Scheldta
|-
| align="center" |3,24 – 4,96
| align="center" |6,09
|[[Antwerpen|Antwerp]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Antwerpen |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Antwerpen-Belgium/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Unutarnji kraj najjužnijeg ruba ušća Rajne, Meuse i Scheldta
|-
| align="center" |1,48 – 1,90
| align="center" |2,35
|[[Rotterdam]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Rotterdam |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Rotterdam-Netherlands/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Rub delte<ref>Ahnert. F.(2009): Einführung in die Geomorphologie. 4. Auflage. 393 S.</ref> i sedimentno područje delte Rajne
|-
| align="center" |1,10 – 2,03
| align="center" |2,52
|[[Katwijk]]<ref>{{Citiranje weba |title=Katwijk aan Zee Tide Times & Tide Charts |url=http://www.surf-forecast.com/breaks/Katwijkaan-Zee/tides/latest |website=surf-forecast.com}}</ref>
|Rub Uitwateringskanaala [[Oude Rijn]]a u more
|-
| align="center" |1,15 – 1,72
| align="center" |2,15
|[[Den Helder]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Den Helder |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Den-Helder-Netherlands/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Northeastern end of [[Holland]] dune coast west of [[IJsselmeer]]
|-
| align="center" |1,67 – 2,20
| align="center" |2,65
|[[Harlingen, Netherlands|Harlingen]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Harlingen |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Harlingen-Netherlands/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Istok [[IJsselmeer]]a, dijela rijeke [[IJssel]], istočnog pritoka Rajne
|-
| align="center" |1,80 – 2,69
| align="center" |3,54
|[[Borkum]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Borkum |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Borkum-Germany/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Otok ispred ušća rijeke [[Ems]]
|-
| align="center" |2,96 – 3,71
| align="center" |
|[[Emden]]<ref>{{Citiranje weba |title=Windfinder.com – Wind, waves, weather & tide forecast Emden |url=https://www.windfinder.com/forecast/emden |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221160235/http://de.windfinder.com/tide/Emden_Neue_Seeschleuse_Germany |archive-date=21. veljače 2014. |website=Windfinder.com}}</ref>
|Zapadna strana ušća rijeke [[Ems (river)|Ems]]
|-
| align="center" |2,60 – 3,76
| align="center" |4,90
|[[Wilhelmshaven]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Wilhelmshaven |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Wilhelmshaven-Germany/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|[[Jade Bight]]
|-
| align="center" |2,66 – 4,01
| align="center" |4,74
|[[Bremerhaven]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Bremerhaven |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Bremerhaven-Germany/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Vanjski rub ušća rijeke [[Weser]]
|-
| align="center" |3,59 – 4,62
| align="center" |
|[[Bremen]]-[[Oslebshausen]]<ref>{{Citiranje weba |last=Guido Gerding |title=Gezeitenkalender für Bremen, Oslebshausen, Germany (Tidenkalender) – und viele weitere Orte |url=http://gezeiten-kalender.de:9099/locations/473.html?y=2014&m=2&d=22 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222165136/http://gezeiten-kalender.de:9099/locations/473.html?y=2014&m=2&d=22 |archive-date=22. veljače 2014. |access-date=7. ožujka 2014. |website=gezeiten-kalender.de}}</ref>
|[[Ports of Bremen|Bremer Industriehäfen]], unutarnji rub ušća rijeke [[Weser]]
|-
| align="center" |3,3 – 4,0
| align="center" |
|teglenica na [[Bremen]] Weser<ref>{{Citiranje weba |title=Gezeitenvorausberechnung |url=http://www.bsh.de/cgi-bin/gezeiten/was_tab.pl?ort=DE__752P&zone=Gesetzliche+Zeit+%B9&niveau=NN |url-status=dead |archive-url=https://archive.is/20140217155825/http://www.bsh.de/cgi-bin/gezeiten/was_tab.pl?ort=DE__752P&zone=Gesetzliche+Zeit+%B9&niveau=NN |archive-date=17. veljače 2014. |access-date=7. ožujka 2014. |website=bsh.de}}</ref>
|Umjetna granica plime rijeke Weser, 4 km uzvodno od gradskog središta
|-
| align="center" |2,6 – 4,0
|
|Bremerhaven 1879.<ref name="Franzius">calculated from [[Ludwig Franzius]]: ''Die Korrektion der Unterweser'' (1898). suppl. B IV.: weekly average tide ranges 1879</ref>
|Prije radova na kanaliziranju rijeke Weser
|-
| align="center" |0 – 0,3
|
|Bremen (gradsko središte) 1879.<ref name="Franzius" />
|Prije radova na kanaliziranju rijeke Weser
|-
| align="center" |1,45
|
|Bremen (gradsko središte) 1900.<ref>telephonical advice by Mrs. Piechotta, head of department of hydrology, Nautic Administration for Bremen ([http://www.wsv.de/wsa-hb/ WSA Bremen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327220829/http://www.wsv.de/wsa-hb/|date=27 March 2014}})</ref>
|Große Weserbrücke, pet godina radova na kanaliziranju rijeke Weser
|-
| align="center" |2,54 – 3,48
| align="center" |4,63
|[[Cuxhaven]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Cuxhaven |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Cuxhaven-Germany/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Vanjski rub ušća rijeke [[Laba|Labe]]
|-
| align="center" |3,4 – 3,9
| align="center" |4,63
|[[Hamburg]] St. Pauli<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Hamburg |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Hamburg-Germany/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Gezeitenvorausberechnung |url=http://www.bsh.de/cgi-bin/gezeiten/was_tab.pl?ort=DE__508P&zone=Gesetzliche+Zeit+%B9&niveau=KN |url-status=dead |archive-url=https://archive.is/20140217155834/http://www.bsh.de/cgi-bin/gezeiten/was_tab.pl?ort=DE__508P&zone=Gesetzliche+Zeit+%B9&niveau=KN |archive-date=17. veljače 2014. |access-date=7. ožujka 2014. |website=bsh.de}}</ref>
|Molovi St. Pauli, unutarnji rub ušća rijeke [[Laba|Labe]]
|-
| align="center" |1,39 – 2,03
| align="center" |2,74
|[[Westerland]]<ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Westerland |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Westerland-Germany/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Otok [[Sylt]] ispred [[Sjeverna Frizija (okrug)|sjevernofrizijske]] obale
|-
| align="center" |2,8 – 3,4
| align="center" |
|[[Dagebüll]]<ref>{{Citiranje weba |title=Gezeitenvorausberechnung |url=http://www.bsh.de/cgi-bin/gezeiten/was_tab.pl?ort=DE__635P&zone=Gesetzliche%20Zeit&niveau=KN |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140223104352/http://www.bsh.de/cgi-bin/gezeiten/was_tab.pl?ort=DE__635P&zone=Gesetzliche%20Zeit&niveau=KN |archive-date=23. veljače 2014. |access-date=17. veljače 2014. |website=bsh.de}}</ref>
|Obala [[Vadensko more|Vadenskoga mora]] u [[Sjeverna Frizija (okrug)|Sjevernoj Friziji]]
|-
| align="center" |1,1 – 2,1
| align="center" |2,17
|[[Esbjerg]]<ref name="DMI">{{Citiranje weba |title=Tidal tables |url=http://www.dmi.dk/en/hav/maalinger/tidal-tables/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140316211710/http://www.dmi.dk/en/hav/maalinger/tidal-tables/ |archive-date=16. ožujka 2014. |access-date=17. ožujka 2014. |website=dmi.dk}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Tide Times and Tide Chart for Esbjerg, Denmark |url=http://www.tide-forecast.com/locations/Esbjerg-Denmark/tides/latest |website=tide-forecast.com}}</ref>
|Sjeverni rub Vadenskoga mora u [[Danska|Danskoj]]
|-
| align="center" |0,5 – 1,1
| align="center" |
|[[Hvide Sande]]<ref name="DMI" />
|[[Danska]] pješčana obala, ulaz u lagunu [[Ringkøbing Fjord]]a
|-
| align="center" |0,3 – 0,5
| align="center" |
|[[Thyborøn]]<ref name="DMI" />
|[[Danska]] pješčana obala, ulaz u lagunu ''Nissum Bredning'', dio [[Limfjord]]a.
|-
| align="center" |0,2 – 0,4
| align="center" |
|[[Hirtshals]]<ref name="DMI" />
|[[Skagerrak]]. [[Hanstholm]] i [[Skagen]] imaju iste vrijednosti.
|-
| align="center" |0,14 – 0,30
| align="center" |0,26
|[[Mandal, Norway|Tregde]]<ref name="Vannstand">[http://vannstand.no/index.php/nb/english-section/tide-table Vannstand – Norwegian official maritime Information → English version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150429091718/http://vannstand.no/index.php/nb/english-section/tide-table|date=29 April 2015}}</ref>
|[[Skagerrak]], južni kraj [[Norveška|Norveške]]
|-
| align="center" |0,25 – 0,60
| align="center" |0,65
|[[Stavanger]]<ref name="Vannstand" />
|Sjeverno od amfiidromske točke
|-
| align="center" |0,64 – 1,20
| align="center" |1,61
|[[Bergen]]<ref name="Vannstand" />
|
|}
=== Obale ===
[[Datoteka:Wattenmeer-Nordfriesland.jpg|mini|Njemačka obala Sjevernoga mora.]]
Istočna i zapadna obala Sjevernoga mora su razvedene, oblikovalo ih je klizanje [[ledenjak]]a tijekom [[Ledeno doba|ledenih doba]]. Obale duž najjužnijeg dijela prekrivene su ostacima nataloženog ledenjačkog sedimenta.<ref name="Britannica5">{{Cite encyclopedia |isbn=978-0-85229-423-9}}</ref> Norveške planine zaranjaju u more stvarajući duboke [[fjord]]ove i [[Otočje|otočja]], no južno od [[Stavanger]]a obala postaje manje strma, a otoka je sve manje.<ref name="Britannica5" /> Istočna škotska obala je vrlo slična, iako manje oštro uranja u more od one norveške. Od [[Sjeveroistočna Engleska|sjeveroistoka Engleske]] litice postaju niže i čini ih manje otporna [[morena]] koja lakše erodira, tako da obale imaju zaobljenije konture.<ref name="EastRiding">{{Citiranje weba |title=Development of the East Riding Coastline |url=http://www.eastriding.gov.uk/aspirelinks/coastal/1development.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20070810055627/http://www.eastriding.gov.uk/aspirelinks/coastal/1development.pdf <!-- Bot retrieved archive --> |archive-date=10. kolovoza 2007. |access-date=24. srpnja 2007. |publisher=East Riding of Yorkshire Council}}</ref><ref name="Eurosion">{{Citiranje weba |title=Holderness Coast United Kingdom |url=http://copranet.projects.eucc-d.de/files/000164_EUROSION_Holderness_coast.pdf |access-date=24. srpnja 2007. |publisher=EUROSION Case Study}}</ref> U [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Istočna Anglija|Istočnoj Angliji]] obala je niska i močvarna.<ref name="Britannica5" /> Istočna obala i jugoistok Sjevernoga mora ([[Vadensko more|Waddensko more]]) uglavnom su pješčani i ravni zbog obalnog nanosa materijala kojega nanose valovi u sudaru s obalom u oštrom kutu, osobito duž Belgije i Danske.<ref name="GHC">{{Citiranje knjige |url=http://www.ospar.org/eng/doc/pdfs/R2C2.pdf |title=Overview of geography, hydrography and climate of the North Sea (Chapter II of the Quality Status Report). |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR) |year=2000 |access-date=4. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070710023601/http://www.ospar.org/eng/doc/pdfs/R2C2.pdf |archive-date=10. srpnja 2007. |url-status=dead}}</ref>
==== Upravljanje obalnim područjima ====
[[Datoteka:Afsluitdijk_1031.jpg|mini|[[Afsluitdijk]] je jedan od najvećih poldera u Nizozemskoj.]]
Južna obalna područja izvorno su bila [[Poplavna ravnica|poplavne ravnice]] i močvarna tla. U područjima posebno osjetljivim na olujne udare, ljudi su se naselili iza povišenih nasipa i na prirodnim uzvisinama.<ref name="Wefer">{{Citiranje knjige |last=Wefer |first=Gerold |url=https://books.google.com/books?id=NACgnCN_jaEC&pg=PA308 |title=Climate Development and History of the North Atlantic Realm: With 16 Tables |last2=Wolfgang H. Berger |last3=K. E. Behre |last4=Eystein Jansen |publisher=Springer |year=2002 |isbn=978-3-540-43201-2 |pages=308–310 |access-date=4. prosinca 2008. |orig-year=2002}}</ref>{{Is|302, 303}} Već 500. godine pr. Kr. ljudi su nasipavali umjetne uzvisine više od prevladavajućih razina poplava i na njima gradili nastambe.<ref name="Wefer" />{{Is|306, 308}} Tek u kasnome [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] (oko 1200. godine) stanovništvo počinje povezivati jednostruke prstenaste nasipe u složenije nasipe duž cijele obale, pretvarajući tako poplavna područja između kopna i mora u trajno čvrsto tlo.<ref name="Wefer" />
Suvremeni oblik nasipa dopunjen preljevnim i bočnim kanalima za otjecanje počeo se pojavljivati u Nizozemskoj u [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]].<ref>{{Citiranje weba |last=Oosthoek |first=K. Jan |date=2006–2007 |title=History of Dutch river flood defences |url=http://www.eh-resources.org/floods.html |access-date=24. srpnja 2007. |publisher=Environmental History Resources}}</ref> Poplave Sjevernoga mora iz [[1953.]] i [[1962.]] prisilile su stanovništvo na daljnje podizanje nasipa kao i skraćivanje obalne linije kako bi se što manja površina izložila djelovanju mora i oluja.<ref>{{Citiranje weba |date=2006–2007 |title=North Sea Protection Works – Seven Modern Wonders of World |url=http://www.allwondersoftheworld.com/seven-modern-wonders/north-sea-protection-works.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070525134637/http://www.allwondersoftheworld.com/seven-modern-wonders/north-sea-protection-works.html <!-- Bot retrieved archive --> |archive-date=25. svibnja 2007. |access-date=24. srpnja 2007. |publisher=Compare Infobase Limited}}</ref> Trenutačno je 27 % površine Nizozemske ispod razine mora zaštićeno [[nasip]]ima, [[Pješčana dina|dinama]] i drugim barijerama.
Upravljanje obalnim područjem danas se odvija na nekoliko razina.<ref name="BASF">{{Citiranje weba |title=Science around us: Flexible covering protects imperiled dikes – BASF – The Chemical Company – Corporate Website |url=http://www.basf.com/group/corporate/en/content/news-and-media-relations/science-around-us/imperiled-dikes/index |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20130102043157/http://www.basf.com/group/corporate/en/content/news-and-media-relations/science-around-us/imperiled-dikes/index |archive-date=2. siječnja 2013. |access-date=16. siječnja 2009. |publisher=BASF}}</ref> Nagib nasipa smanjuje energiju nadolazećih valova, tako da sam nasip ne prima puni udar,<ref name="BASF" /> a posebno su ojačani nasipi koji leže neposredno na moru.<ref name="BASF" /> Nasipi su tijekom godina više puta podizani, ponekad i do 9 metara i oblikovani tako da imaju ravniju liniju dodira s morem kako bi se smanjila erozija valovima.<ref>{{Citiranje weba |last=Peters |first=Karsten |last2=Magnus Geduhn |last3=Holger Schüttrumpf |last4=Helmut Temmler |date=31 August – 5 September 2008 |title=Impounded water in Sea Dikes |url=http://icce2008.hamburg.baw.de/downloads/intern/Paper/BookOfAbstracts/0863_Peters.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205005638/http://icce2008.hamburg.baw.de/downloads/intern/Paper/BookOfAbstracts/0863_Peters.pdf |archive-date=5. veljače 2009. |access-date=16. siječnja 2009. |publisher=ICCE}}</ref> Tamo gdje su dine dovoljne za zaštitu tla od djelovanja mora, često se zasađuju [[Pješčarska milava|pješčarskom milavom]] (''Ammophila arenaria'') kako bi se spriječila erozija uzrokovana vjetrom, vodom i prolazom ljudi.<ref>{{Citiranje weba |year=2000 |title=Dune Grass Planting |url=http://www.snh.org.uk/publications/on-line/heritagemanagement/erosion/appendix_1.2.shtml |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212154705/http://www.snh.org.uk/publications/on-line/heritagemanagement/erosion/appendix_1.2.shtml |archive-date=12. prosinca 2008. |access-date=2. studenoga 2008. |website=A guide to managing coastal erosion in beach/dune systems – Summary 2 |publisher=Scottish Natural Heritage}}</ref>
=== Olujne plime ===
[[Datoteka:Watersnoodramp_1953.jpg|mini|Poplava Sjevernoga mora u [[Zuid-Beveland]]u 1953.]]
Olujni plimni valovi najviše prijete obalama [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Danska|Danske]] i nizinskim područjima [[Istočna Engleska|Istočne Engleske]], posebice oko [[The Wash]]a i [[The Fens|Fensa]]<ref name="GHC2">{{Citiranje knjige |url=http://www.ospar.org/eng/doc/pdfs/R2C2.pdf |title=Overview of geography, hydrography and climate of the North Sea (Chapter II of the Quality Status Report). |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR) |year=2000 |access-date=4. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070710023601/http://www.ospar.org/eng/doc/pdfs/R2C2.pdf |archive-date=10. srpnja 2007. |url-status=dead}}</ref> Olujni udari uzrokovani su promjenama [[Atmosferski tlak|barometarskog tlaka]] u kombinaciji s jakim vjetrom koji stvara visoke valove.<ref>{{Citiranje knjige |last=Ingham |first=J. K. |title=Atlas of Palaeogeography and Lithofacies |last2=John Christopher Wolverson Cope |last3=P. F. Rawson |publisher=Geological Society of London |year=1999 |isbn=978-1-86239-055-3 |page=150 |chapter=Quaternary |access-date=15. prosinca 2008. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=0I6BNSgx3_cC&pg=RA1-PA150}}</ref>
Prva zabilježena poplava s olujnim plimnim valom bila je ''Julianenflut'' [[17. veljače]] [[1164.]], nakon koje se na njemačkoj obali formirao zaljev [[Jadebusen]]. Zabilježeno je da je olujna plima 1228. godine ubila više od {{N|100000}} ljudi.<ref name="Morin">{{Citiranje weba |last=Morin |first=Rene |date=2. listopada 2008. |title=Social, economical and political impact of Weather |url=http://www.emetsoc.org/annual_meetings/documents/Morin_SilverMedalLecture_2008.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217143715/http://www.emetsoc.org/annual_meetings/documents/Morin_SilverMedalLecture_2008.pdf |archive-date=17. prosinca 2008. |access-date=4. prosinca 2008. |publisher=EMS annual meeting}}</ref> Godine 1362. [[Potop svetog Marcela]], poznat i kao ''Grote Manndrenke'', pogodio je cijelu južnu obalu Sjevernoga mora. Kronike toga vremena bilježe više od {{N|100000}} mrtvih, a veliki dijelovi obale trajno su izgubljeni u moru, uključujući sada već legendarni izgubljeni grad [[Rungholt]].<ref name="Untergang">{{Citiranje weba |date=24. svibnja 2008. |title=scinexx | Der Untergang: Die Grote Manndränke – Rungholt Nordsee |url=http://translate.google.ca/translate?hl=en&sl=de&u=http://www.g-o.de/dossier-detail-395-8.html&sa=X&oi=translate&resnum=5&ct=result&prev=/search%3Fq%3D1362%2BGroote%2BManndr%25C3%25A4nke%26hl%3Den%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-GB:official%26sa%3DG |access-date=4. prosinca 2008. |publisher=MMCD NEW MEDIA |language=de}}</ref> U 20. stoljeću, poplava iz 1953. godine pogodila je obale nekoliko država i odnijela više od 2000 života.<ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.naturegrid.org.uk/rivers/gt%20stour%20case%20study-pages/fld-cstl.html |title=Coastal Flooding: The great flood of 1953 |publisher=Investigating Rivers |access-date=24. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20021126105045/http://www.naturegrid.org.uk/rivers/gt%20stour%20case%20study-pages/fld-cstl.html |archive-date=26. studenoga 2002. |url-status=dead}}</ref> U poplavi Sjevernog mora 1962. godine umrlo je 315 građana Hamburga.<ref name="Lamb">{{Citiranje knjige |last=Lamb |first=H. H. |url=https://books.google.com/books?id=m5IOAAAAQAAJ&q=North+Frisian+Flood+of+1981&pg=PA131 |title=Weather, Climate & Human Affairs: A Book of Essays and |publisher=Taylor & Francis |year=1988 |isbn=9780415006743 |edition=illustrated |page=187}}</ref>{{Is|79, 86}}
=== Tsunamiji ===
Iako rijetko, Sjeverno more bilo je mjestom niza povijesno dokumentiranih [[Cunami|tsunamija]]. Kližišta Storegga bila su niz podvodnih klizišta gdje je komad norveškoga kopna kliznuo u [[Norveško more]]. Ogromna klizišta dogodila su se između 8150. pr. Kr. i 6000. pr. Kr. i uzrokovala su tsunamije visoke do 20 metara koji su prošli duž čitavoga Sjevernog mora i najviše pogodila Škotsku i [[Farski otoci|Farske otoke]]<ref name="spiegel">{{Citiranje novina |last=Bojanowski |first=Axel |date=11. listopada 2006. |title=Tidal Waves in Europe? Study Sees North Sea Tsunami Risk |work=Spiegel Online |url=http://www.spiegel.de/international/0,1518,441819,00.html |access-date=24. srpnja 2007.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Bondevik |first=Stein |last2=Sue Dawson |last3=Alastair Dawson |last4=Øystein Lohne |date=5. kolovoza 2003. |title=Record-breaking Height for 8000-Year-Old Tsunami in the North Atlantic |journal=Eos, Transactions, American Geophysical Union |volume=84 |issue=31 |pages=289, 293 |bibcode=2003EOSTr..84..289B |doi=10.1029/2003EO310001 |doi-access=free}}</ref> Potres u [[Doverska vrata|Doverskim vratima]] iz 1580. među prvim je zabilježenim potresima u Sjevernomu moru s jačinom između 5,6 i 5,9 stupnjeva po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]]. Ovaj je događaj prouzročio golemu štetu u [[Calais]]u i zbog podrhtavanja vjerojatno je uzrokovao [[Cunami|tsunami]], iako to nikada nije potvrđeno. Pretpostavlja se da je potres pokrenuo veliko podvodno klizište u [[La Manche]]u, koje je posljedično izazvalo tsunami.<ref name="Belgium">{{Citiranje knjige |url=http://www.naturalsciences.be/active/sciencenews/archive2005/tsunami |title=A tsunami in Belgium? |publisher=Royal Belgian Institute of Natural Sciences |year=2005 |access-date=2. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140425180447/http://www.naturalsciences.be/active/sciencenews/archive2005/tsunami |archive-date=25. travnja 2014. |url-status=dead}}</ref> Tsunami izazvan [[Potres u Lisabonu 1755.|potresom u Lisabonu 1755. godine]] stigao je do [[Nizozemska|Nizozemske]],premda su valovi izgubili svoju razornu snagu. Najveći potres ikada zabilježen u Ujedinjenomu Kraljevstvu bio je [[Potres u Dogger Banku 1931|potres u Dogger Banku iz 1931.]], koji je iznosio 6,1 po [[Richterova ljestvica|Richteru]] i uzrokovao mali tsunami koji je poplavio dijelove britanske obale.<ref name="Belgium" />
== Geologija ==
Plitka mora poput današnjega Sjevernog mora već dugo postoje na europskom [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnom pojasu]]. Rascjep koji je formirao sjeverni dio [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] tijekom razdoblja [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] i [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] prije 150 milijuna godina uzrokovao je tektonsko podizanje [[Britanski otoci|Britanskoga otočja]].<ref name="Ziegler">{{Citiranje časopisa |last=Ziegler |first=P. A. |year=1975 |title=Geologic Evolution of North Sea and Its Tectonic Framework |journal=AAPG Bulletin |volume=59 |doi=10.1306/83D91F2E-16C7-11D7-8645000102C1865D}}</ref> Britansko otočje na zapadu i [[Fenoskandijski štit]] na istoku zatvorili su tako plitko more kojega danas nazivamo Sjevernim morem.<ref>See Ziegler (1990) or Glennie (1998) for the development of the paleogeography around the North Sea area from the Jurassic onwards</ref> Ovaj prethodnik sadašnjeg Sjevernog mora rastao je i smanjivao se s porastom i spuštanjem [[Morska razina|eustatičke]] razine mora tijekom geoloških razdoblja. Ponekad je bilo povezano s drugim plitkim morima, poput mora iznad Pariškog bazena na jugozapadu, [[Paratetis|mora Paratetis]] na jugoistoku ili [[Tetis (ocean)|oceana Tetis]] na jugu.<ref name="Torsvik">{{Citiranje weba |last=Torsvik |first=Trond H. |last2=Daniel Carlos |last3=Jon L. Mosar |last4=Robin M. Cocks |last5=Tarjei N. Malme |date=Studeni 2004. |title=Global reconstructions and North Atlantic paleogeography 440 Ma to Recen |url=http://www.earthdynamics.org/torsvik/torsvik-papers/2002/2002-Torsvik-etal-BATLAS.pdf |access-date=19. studenoga 2008.}}</ref>
Tijekom kasne krede prije 85 milijuna godina cijela je današnja kopnena Europa osim [[Skandinavija|Skandinavije]] bila ispod razine mora iz kojega je izlazilo mnoštvo raspršenih otoka.<ref name="Glennie">{{Citiranje knjige |last=Glennie |first=K. W. |url=https://books.google.com/books?id=BRoJwOzO3NUC&pg=PA11 |title=Petroleum Geology of the North Sea: Basic Concepts and Recent Advances |publisher=Blackwell Publishing |year=1998 |isbn=978-0-632-03845-9 |pages=11–12}}</ref> Tijekom ranog [[oligocen]]a, od prije 34 do prije 28 milijuna godina, uzdizanje kopnene mase [[Zapadna Europa|Zapadne]] i [[Srednja Europa|Srednje Europe]] gotovo je u potpunosti odvojila Sjeverno more od oceana Tetis, koji se postupno smanjivao, a nakon što su se uzdigle kopnene mase [[Južna Europa|Južne Europe]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]] ocean Tetis je postao [[Sredozemno more]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Smith |first=A. G. |url=https://books.google.com/books?id=ZSuuvlMuQaEC&pg=PA66 |title=Atlas of Mesozoic and Cenozoic Coastlines |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-60287-7 |pages=27–38}}</ref> Sjeverno more je uskim [[Kopneni most|kopnenim mostom]] bilo odvojeno od Engleskoga kanala sve dok ga nisu probile najmanje dvije katastrofalne poplave između {{N|450000}} i {{N|180000}} godina prije današnjice.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Gibbard |first=P. |date=19. srpnja 2007. |title=Palaeogeography: Europe cut adrift |journal=Nature |volume=448 |issue=7151 |pages=259–60 |bibcode=2007Natur.448..259G |doi=10.1038/448259a |pmid=17637645 |doi-access=free}} (Registration is required)</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Gupta |first=Sanjeev |last2=Collier |first2=Jenny S. |last3=Palmer-Felgate |first3=Andy |last4=Potter |first4=Graeme |year=2007 |title=Catastrophic flooding origin of shelf valley systems in the English Channel |journal=Nature |volume=448 |issue=7151 |pages=342–5 |bibcode=2007Natur.448..342G |doi=10.1038/nature06018 |pmid=17637667}}</ref> Od početka [[kvartar]]nog razdoblja pa do prije 2,6 milijuna godina, eustatička razina mora padala je tijekom svakog glacijalnog razdoblja, a zatim ponovno rasla. Svaki put kada bi ledeni pokrivač došao do svoje najviše točke razvoja, Sjeverno more bi gotovo u potpunosti osušilo, a suha kopnena masa bila je poznata kao [[Doggerland]], za čije se sjeverne regije znalo da su bile glacijalizirane.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Bradwell |first=Tom |last2=Stoker |first2=Martyn S. |last3=Golledge |first3=Nicholas R. |last4=Wilson |first4=Christian K. |last5=Merritt |first5=Jon W. |last6=Long |first6=David |last7=Everest |first7=Jeremy D. |last8=Hestvik |first8=Ole B. |last9=Stevenson |first9=Alan G. |last10=Hubbard |first10=Alun L. |last11=Finlayson |first11=Andrew G. |date=Lipanj 2008. |title=The northern sector of the last British Ice Sheet: Maximum extent and demise |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0012825208000160 |journal=[[Earth-Science Reviews]] |volume=8 |issue=3–4 |pages=207–226 |bibcode=2008ESRv...88..207B |doi=10.1016/j.earscirev.2008.01.008 |access-date=25. studenoga 2022.}}</ref> Današnja obala nastala je smanjenjem ledenog pokrova nakon posljednjeg [[Glacijalni maksimum|glacijalnog maksimuma]] kada je more počelo poplavljivati europski epikontinentalni pojas.<ref name="Plant">{{Citiranje knjige |last=Sola |first=M. A. |url=https://books.google.com/books?id=WX2iJQmKTvcC&pg=PA18 |title=Geological Exploration in Murzuq Basin |last2=D. Worsley |last3=Muʼassasah al-Waṭanīyah lil-Nafṭ |work=A contribution to IUGS/IAGC Global Geochemical Baselines |publisher=Elsevier Science B.V. |year=2000 |isbn=9780080532462}}</ref>
Godine 2006. pronađen je komad kosti tijekom bušenja nafte u Sjevernome moru. Analiza je pokazala da se radi o [[Plateosaur]]usu datiranom prije oko 200 milijuna godina, što je i najdublji ikada pronađeni fosil dinosaura i prvi takav nalaz u Norveškoj.<ref>{{Citiranje weba |last=Lindsey, Kyle |date=25. travnja 2006. |title=Dinosaur of the Deep |url=http://palaeosbios.blogspot.co.uk/2006/04/dinosaur-of-deep.html |access-date=23. lipnja 2013. |website=Paleontology Blog}}</ref><gallery widths="200" heights="200">
Datoteka:Doggerland.svg|Zemljovid koji prikazuje hipotetski opseg [[Doggerland|Doggerlanda]] (oko 8000. pr. Kr.), koji je činio kopneni most između Velike Britanije i kontinentalne Europe.
Datoteka:North_Sea_-.jpg|Sjeverno more iz De Kooga na otoku Texel.
Datoteka:Mediterranean_Rupelian.jpg|Sjeverno more između 34 milijuna godina i 28 milijuna godina prije današnjice, prije nego se uzdigla kopnena masa Srednje Europe.
</gallery>
== Flora i fauna ==
=== Ribe i školjkaši ===
[[Datoteka:Bank_met_ondermeer_kokkels_mosselen_en_Japanse_oesters_in_de_Waddenzee_bij_Schiermonnikoog.jpg|mini|[[Pacifička kamenica|Pacifičke kamenice]] i [[Mytilus|dagnje]] u [[Vadensko more|Vadenskom moru]] u Nizozemskoj.]]
[[Veslonošci|Kopepodi]] i drugi [[zooplankton]] brojni su u Sjevernome moru. Ovi sićušni organizmi ključni su elementi [[Hranidbeni lanac|prehrambenog lanca]] i glavni izvor hrane za mnoge vrste riba.<ref name="Ecoserve">{{Citiranje weba |title=MarBEF Educational Pullout: The North Sea |url=http://www.marbef.org/outreach/downloads/North%20sea%20pullout.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205005633/http://www.marbef.org/outreach/downloads/North%20sea%20pullout.pdf |archive-date=5. veljače 2009. |access-date=12. siječnja 2009. |website=Ecoserve |publisher=MarBEF Educational Pullout Issue 4}}</ref> U Sjevernome moru živi preko 230 vrsta [[Ribe|riba]]. [[Bakalar]], [[bakalarka]][[Papalina|,]] [[pišmolj]], [[crna kolja]], [[iverak]], [[skuša]], [[Haringe|haringa]], [[papalina]] i više vrsta [[Jeguljke|jegulja]] vrlo su brojni i komercijalno se eksploatiraju.<ref name="Ecoserve" /><ref name="OSPAR">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Quality Status Report for the Greater North Sea |url=http://qsr2010.ospar.org/en/ch12_02.html |access-date=23. lipnja 2013. |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR)}}</ref> Zbog različitih dubina jaraka u Sjevernome moru i razlika u slanosti, temperaturi i kretanju vode, neke ribe poput [[Bodljikava mramornica|bodljikave mramornice]] žive u prostorno vrlo ograničenim područjima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Piet, G. J. |last2=van Hal, R. |last3=Greenstreet, S. P. R. |year=2009 |title=Modelling the direct impact of bottom trawling on the North Sea fish community to derive estimates of fishing mortality for non-target fish species |journal=ICES Journal of Marine Science |volume=66 |issue=9 |pages=1985–1998 |doi=10.1093/icesjms/fsp162 |doi-access=free}}</ref>
Sjeverno more obiluje vrstama [[Školjkaši|školjkaša]] i [[Rakovi|rakova]] poput [[škamp]]a, [[Dubokomorska kozica|dubokomorske kozice]] i [[Siva kozica|sive kozice]] koji se komercijalno love, dok druge vrste kao [[Jastog|jastozi]], [[Kamenica (školjka)|kamenice]] i [[Mytilus|dagnje]] nemaju veći komercijalni značaj.<ref name="Ecoserve2">{{Citiranje weba |title=MarBEF Educational Pullout: The North Sea |url=http://www.marbef.org/outreach/downloads/North%20sea%20pullout.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205005633/http://www.marbef.org/outreach/downloads/North%20sea%20pullout.pdf |archive-date=5. veljače 2009. |access-date=12. siječnja 2009. |website=Ecoserve |publisher=MarBEF Educational Pullout Issue 4}}</ref> U zadnje vrijeme u Sjevernomu moru razmnožile su se neautohtone [[Invazivna vrsta|invazivne vrste]], poput [[Pacifička kamenica|pacifičke kamenice]] i [[Atlantska nožičarka|atlantske nožičarke]].<ref name="OSPAR2">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Quality Status Report for the Greater North Sea |url=http://qsr2010.ospar.org/en/ch12_02.html |access-date=23. lipnja 2013. |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR)}}</ref>
=== Ptice ===
[[Datoteka:European_seagull_on_the_coast_of_North_Sea.jpg|alt=European seagull on the coast of North Sea|mini|Europski galeb na obali Sjevernoga mora.]]
Na obalama Sjevernog mora nalaze se [[prirodni rezervat]]i [[Ušće Ythana|Ušće Ythan]], [[Fowlsheugh|Park prirode Fowlsheugh]] i otoci [[Farne otoci|Farne]] u Ujedinjenom Kraljevstvu, [[Nacionalni parkovi Wadden Sea|Nacionalni parkovi Vadenskoga mora]] u Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj i mnogi drugi.<ref name="Ecoserve3">{{Citiranje weba |title=MarBEF Educational Pullout: The North Sea |url=http://www.marbef.org/outreach/downloads/North%20sea%20pullout.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205005633/http://www.marbef.org/outreach/downloads/North%20sea%20pullout.pdf |archive-date=5. veljače 2009. |access-date=12. siječnja 2009. |website=Ecoserve |publisher=MarBEF Educational Pullout Issue 4}}</ref> Ova su mjesta [[stanište]] i mjesto razmnožavanja desecima vrsta ptica. Deseci milijuna ptica svake godine slijeću na obale Sjevernoga mora za razmnožavanje, hranjenje ili odmor tijekom migracija. Populacije [[Troprsti galeb|troprstih galebova]], [[tupik]]a, [[bluna]], [[burnjak]]a i drugih vrsta [[Cjevonosnice|cjevonosnica]], [[Anatidae|morskih pataka]], [[Gnjurci|gnjuraca]], [[Vranci|vranaca]], [[Larinae|galebova]], [[Njorke|njorki]] i [[Čigre|čigri]] te mnogih drugih morskih ptica čine ove obale popularnim za [[promatranje ptica]].<ref name="Ecoserve3" /><ref name="OSPAR3">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Quality Status Report for the Greater North Sea |url=http://qsr2010.ospar.org/en/ch12_02.html |access-date=23. lipnja 2013. |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR)}}</ref>
=== Morski sisavci ===
[[Datoteka:Bottlenose_dolphin_with_young.JPG|mini|Ženka [[Dobri dupin|dobrog dupina]] s mladunčadi u [[Moray Firth]]u u Škotskoj.]]
Sjeverno more također je staništem brojnih morskih sisavaca. [[Obični tuljan]]i, [[sivi tuljan]]i i [[obalna pliskavica|obalne pliskavice]] obitavaju na obali Sjevernoga mora, umjetnim građevinama uz obalu i na otocima. Otoci na samom sjeveru Sjevernog mora, poput Shetlandskih otoka, povremeno su staništem većeg broja [[Perajari|perajara]], primjerice [[Brkati tuljan|brkate tuljane]], [[Grenlandski tuljan|grenlandske tuljane]], [[Tuljan mjehuraš|tuljane mjehuraše]] i [[Prstenasti tuljan|prstenaste tuljane]], čak i [[Morževi|morževe]].<ref>{{Citiranje weba |title=Walrus |url=http://www.ecomare.nl/index.php?id=4184&L=2 |access-date=23. lipnja 2013. |website=Ecomare}}</ref> Ostali morski sisavci Sjevernoga mora jesu različite vrste [[Pliskavice|pliskavica]], [[Oceanski dupini|oceanskih dupina]] i [[Kitovi|kitova]].<ref name="OSPAR4">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Quality Status Report for the Greater North Sea |url=http://qsr2010.ospar.org/en/ch12_02.html |access-date=23. lipnja 2013. |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR)}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.ncl.ac.uk/press.office/press.release/item/?ref=1112607082 |title=Whales and dolphins in the North Sea 'on the increase' |date=2. travnja 2005. |publisher=Newcastle University Press Release |access-date=21. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101213218/http://www.ncl.ac.uk/press.office/press.release/item/?ref=1112607082 |archive-date=1. siječnja 2009. |url-status=dead}}</ref>
=== Flora ===
[[Datoteka:Phytoplankton_Bloom_in_the_North_Sea.jpg|mini|Cvjetanje [[fitoplankton]]a u Sjevernome moru.]]
Najrasprostranjenije biljne vrste u Sjevernome moru jesu razne vrste smeđih algi poput [[Mjehurasti bračić|mjehurastog bračića]] i [[Mjehurasta haluga|mjehuraste haluge]].<ref name="OSPAR5">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Quality Status Report for the Greater North Sea |url=http://qsr2010.ospar.org/en/ch12_02.html |access-date=23. lipnja 2013. |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR)}}</ref> Svilina je nekad bila uobičajena u cijelom Vadenskome moru, no gotovo je nestala u 20. stoljeću zbog posljedica bolesti.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Nienhuis |first=P.H. |year=2008 |title=Causes of the eelgrass wasting disease: Van der Werff's changing theories |journal=Aquatic Ecology |volume=28 |issue=1 |pages=55–61 |doi=10.1007/BF02334245}}</ref> Slično tome, [[morska trava]] je nekada prekrivala ogromne dijelove oceanskog dna, ali je koćarenje i jaružanje smanjilo je njezino stanište i spriječilo ponovo naseljavanje morskoga dna.<ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=10323&page=27 |title=Effects of Trawling and Dredging on Seafloor Habitat |work=Ocean Studies Board (OSB) |publisher=National Academy of Sciences |year=2008 |isbn=978-0-309-08340-9 |doi=10.17226/10323 |access-date=2. studenoga 2008.}}</ref> Invazivna [[Sargassum muticum|japanska morska trava]] proširila se duž obala mora prekrivši dno luka i uvala i postala velika smetnja morskom prometu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tait |first=Ronald Victor |url=https://books.google.com/books?id=gHrXsKJ89rEC&pg=PA432 |title=Elements of Marine Ecology |last2=Frances Dipper |publisher=Butterworth-Heinemann |year=1998 |isbn=9780750620888 |page=432}}</ref>
=== Bioraznolikost i zaštita okoliša ===
Zbog visoke razine industrijalizacije i velikog broja ljudi koji žive duž njegovih obala, biljni i životinjski svijet Sjevernoga mora znatno se smanjio kao posljedica zagađenja i prekomjernog izlova. [[Phoenicopterus|Plamenci]] i [[pelikani]] nekoć su se nalazili duž južnih obala Sjevernog mora, ali su izumrli tijekom drugog tisućljeća.<ref>{{Citiranje weba |date=27. listopada 2006. |title=Extinct / extirpated species |url=http://www.fmap.ca/ramweb/media/biodiversity_loss/downloads/Examples_regional_extinctions.doc |url-status=dead |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20081217143715/http://www.fmap.ca/ramweb/media/biodiversity_loss/downloads/Examples_regional_extinctions.doc |archive-date=17. prosinca 2008. |access-date=24. studenoga 2008. |website=Dr. Ransom A. Myers – Research group website |publisher=Future of Marine Animal Populations / Census of Marine Life |format=doc}}</ref> Morževi su često obitvali Orkneyjsko otočje do sredine 16. stoljeća.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Ray |first=C.E. |year=1960 |title=''Trichecodon huxlei'' (Mammalia: Odobenidae) in the Pleaistocene of southeastern United States |journal=Bulletin of the Museum of Comparative Zoology |volume=122 |pages=129–142}}</ref> [[Sivi kitovi]] također su živjeli u Sjevernome moru, ali su istrijebljeni u 17. stoljeću kao i u cijelom Atlantskome oceanu.<ref>{{Citiranje weba |date=19. siječnja 2008. |title=Atlantic Grey Whale |url=http://www.petermaas.nl/extinct/speciesinfo/atlanticgreywhale.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090104224507/http://www.petermaas.nl/extinct/speciesinfo/atlanticgreywhale.htm |archive-date=4. siječnja 2009. |access-date=3. prosinca 2008. |website=The Extinction Website |series=Species Info}}</ref> Ostale su vrste brojčano dramatično opale, iako su još uvijek prisutne. Sjevernoatlantski pravi kitovi, jesetre, raže, lososi i druge vrste bile su česte u Sjevernome moru sve do 20. stoljeća, kada su brojke opale zbog prekomjernog izlova.<ref>{{Citiranje novina |last=Brown |first=Paul |date=21. ožujka 2002. |title=North Sea in crisis as skate dies out: Ban placed on large areas to stave off risk of species being destroyed |work=[[The Guardian]] |publisher=Guardian Unlimited, Guardian News and Media Limited |location=London, UK |url=https://www.theguardian.com/Archive/Article/0,4273,4378387,00.html |access-date=3. prosinca 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Williot |first=Patrick |last2=Rochard |first2=Éric |title=Sturgeon: Restoring an endangered species |publisher=Cemagref |url=http://www.cemagref.fr/english/seven/News/07/25ans/ETsturgeon.pdf |access-date=3. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217143716/http://www.cemagref.fr/english/seven/News/07/25ans/ETsturgeon.pdf |archive-date=17. prosinca 2008.}}</ref>
Drugi su čimbenici također utjecali na brojčani pad mnogih populacija kao što su uvođenje [[Introducirane vrste|neautohtonih vrsta]], [[Zagađenje|industrijsko]] i poljoprivredno onečišćenje, [[koćarenje]] i [[jaružanje]], [[eutrofizacija]] izazvana ljudskim djelovanjem, vađenje pijeska i šljunka, izgradnja objekata na moru i gust brodski promet.<ref name="OSPAR6">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Quality Status Report for the Greater North Sea |url=http://qsr2010.ospar.org/en/ch12_02.html |access-date=23. lipnja 2013. |publisher=Convention for the Protection of the Marine Environment of the North-East Atlantic (OSPAR)}}</ref>
Komisija [[OSPAR]] upravlja konvencijom za suzbijanje štetnih učinaka ljudske aktivnosti na divlje životinje u Sjevernome moru, očuvanje [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] i zaštitu okoliša.<ref>{{Citiranje weba |year=2000 |title=OSPAR Convention |url=http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/l28061.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108222855/http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/l28061.htm |archive-date=8. siječnja 2009. |access-date=30. studenoga 2008. |publisher=European Union}}</ref> Sve pogranične države na Sjevernom moru potpisnice su sporazuma [[Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova|MARPOL 73/78]], koji čuva morski okoliš sprječavanjem onečišćenja s brodova.<ref>{{Citiranje časopisa |date=28. prosinca 2000. |title=Directive 2000/59/EC of the European Parliament and of the Council of 27 November 2000 on port reception facilities for ship-generated waste and cargo residues |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2000:332:0081:0089:EN:PDF |journal=Official Journal of the European Communities |id=28 December 2000 L 332/81 |access-date=12. siječnja 2009.}} "Member States have ratified Marpol 73/78".</ref> Njemačka, Danska i Nizozemska također imaju trilateralni sporazum o zaštiti [[Vadensko more|Vadenskoga mora]] i slanih močvarnih područja koje se protežu duž obala tri zemlje na južnom rubu Sjevernoga mora.<ref>{{Cite report}}</ref>
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:North_sea_eez.PNG|mini|[[Isključivi gospodarski pojas]]evi u Sjevernome moru.]]
=== Politički status ===
Sve zemlje koje imaju izlaz na Sjeverno more polažu pravo na 12 [[Nautička milja|nautičkih milja]] ({{N|22|km}}) [[Teritorijalno more|teritorijalnih voda]] unutar kojih imaju isključiva prava ribolova i drugih ekonomskih aktivnosti.<ref name="Barry">{{Citiranje knjige |last=Barry, M. |first=Michael |url=http://www.fig.net/pub/figpub/pub36/chapters/chapter_5.pdf |title=Governing the North Sea in the Netherlands: Administering marine spaces: international issues |last2=Elema |first2=Ina |last3=van der Molen |first3=Paul |publisher=International Federation of Surveyors (FIG) |year=2006 |isbn=978-87-90907-55-6 |location=Frederiksberg, Denmark |pages=5–17, Ch. 5 |access-date=12. siječnja 2009.}}</ref> Zajednička politika ribarstva [[Europska unija|Europske unije]] (EU) postoji kako bi koordinirala ribolovna prava i pomogla u sporovima između svih država članica EU-a, te Norveške kao granične države s EU-om.<ref>{{Citiranje knjige |url=http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/ |title=About the Common Fisheries Policy |date=24. siječnja 2008. |publisher=European Commission |access-date=2. studenoga 2008.}}</ref>
Nakon otkrića rudnih bogatstava u Sjevernom moru tijekom ranih 1960-ih, [[Konvencija o epikontinentalnom pojasu]] uspostavila je prava zemlja na eksploataciju podijeljena uglavnom duž središnje linije jednake udaljenosti od obala. Srednja linija je definirana kao linija „čija je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora svake države”.<ref>{{Citiranje weba |title=Text of the UN treaty |url=http://legal.un.org/ilc/texts/instruments/english/conventions/8_1_1958_continental_shelf.pdf}}</ref> Granica na dnu oceana između Njemačke, Nizozemske i Danske ponovno je određena tek 1969. nakon dugotrajnih pregovora i presude [[Međunarodni sud|Međunarodnog suda pravde]].<ref name="Barry2">{{Citiranje knjige |last=Barry, M. |first=Michael |url=http://www.fig.net/pub/figpub/pub36/chapters/chapter_5.pdf |title=Governing the North Sea in the Netherlands: Administering marine spaces: international issues |last2=Elema |first2=Ina |last3=van der Molen |first3=Paul |publisher=International Federation of Surveyors (FIG) |year=2006 |isbn=978-87-90907-55-6 |location=Frederiksberg, Denmark |pages=5–17, Ch. 5 |access-date=12. siječnja 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=cc&case=52&code=cs2&p3=4 |title=North Sea Continental Shelf Cases |date=20. veljače 1969. |publisher=International Court of Justice |access-date=24. srpnja 2007.}}</ref>
=== Nafta i plin ===
[[Datoteka:StatfjordA(Jarvin1982).jpg|mini|Naftna platforma [[Naftno polje Statfjord|Statfjord]] A s objektom za smještaj osoblja Polymarine.]]
Nafta je otkrivena u kopnenim područjima oko Sjevernog mora Još 1859., a [[prirodni plin]] već 1910.<ref name="Glennie2">{{Citiranje knjige |last=Glennie |first=K. W. |url=https://books.google.com/books?id=BRoJwOzO3NUC&pg=PA11 |title=Petroleum Geology of the North Sea: Basic Concepts and Recent Advances |publisher=Blackwell Publishing |year=1998 |isbn=978-0-632-03845-9 |pages=11–12}}</ref> Resursi na kopnu, primjerice polje K12-B u Nizozemskoj i danas se eksploatiraju.
Probno bušenje na moru počelo je 1966., a zatim je 1969. [[Phillips Petroleum Company]] otkrila [[naftno polje Ekofisk]]<ref name="Ekofisk">{{Citiranje knjige |last=Pratt |first=J. A. |title=Offshore Pioneers: Brown & Root and the History of Offshore Oil and Gas |publisher=Gulf Professional Publishing |year=1997 |isbn=978-0-88415-138-8 |editor-last=T. Priest, & Cas James |page=222 |chapter=Ekofisk and Early North Sea Oil |access-date=8. prosinca 2008. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=TW6yMgPdgbQC&pg=PP1}}</ref> koje se ističe vrijednom naftom s niskim sadržajem sumpora.<ref name="Lohne">{{Citiranje knjige |last=Lohne |first=Øystein |title=The Oil Industry and Government Strategy in the North Sea |publisher=Taylor & Francis |year=1980 |isbn=978-0-918714-02-2 |page=74 |chapter=The Economic Attraction |chapter-url=https://books.google.com/books?id=jZIOAAAAQAAJ&pg=PA73}}</ref> Komercijalna eksploatacija započela je 1971. kada je nafta prebacivana [[tanker]]ima, a nakon 1975. [[Cjevovod|naftovodom]], najprije u grad [[Teesside]] u Engleskoj, a zatim u [[Emden]] u Njemačkoj od 1977.<ref>{{Citiranje weba |title=TOTAL E&P NORGE AS – The history of Fina Exploration 1965–2000 |url=http://www.total.no/en/About+TOTAL+NORGE/History/Fina/index.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061007012331/http://www.total.no/en/About+TOTAL+NORGE/History/Fina/index.aspx |archive-date=7. listopada 2006. |access-date=15. siječnja 2009. |website=About TOTAL E&P NORGE > History > Fina}}</ref>
Eksploatacija rezervi nafte u Sjevernome moru započela je neposredno prije [[Naftna kriza|naftne krize 1973. godine]], a uspon svjetskih cijena nafte učinio je puno privlačnijim velike investicije potrebne za njezino vađenje.<ref>{{Citiranje knjige |last=McKetta |first=John J. |title=Encyclopedia of Chemical Processing and Design: Volume 67 – Water and Wastewater Treatment: Protective Coating Systems to Zeolite |publisher=CRC Press |year=1999 |isbn=978-0-8247-2618-8 |editor-last=Guy E. Weismantel |page=102 |chapter=The Offshore Oil Industry |chapter-url=https://books.google.com/books?id=MfjDlUe8Kc0C&pg=PA102}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> Otkriće naftnih rezervi Ujedinjenoga Kraljevstva 1973. omogućio je zaustavljanje opadanja važnosti u međunarodnoj trgovini 1974. i veliki ekonomski rast nakon otkrića i eksploatacije ogromnog naftnog polja Brae od strane Phillips grupe 1977.
Premda su troškovi proizvodnje relativno visoki, kvaliteta nafte, politička stabilnost regije i blizina važnih tržišta u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]] učinili su Sjeverno more važnom regijom za proizvodnju nafte.<ref name="Lohne2">{{Citiranje knjige |last=Lohne |first=Øystein |title=The Oil Industry and Government Strategy in the North Sea |publisher=Taylor & Francis |year=1980 |isbn=978-0-918714-02-2 |page=74 |chapter=The Economic Attraction |chapter-url=https://books.google.com/books?id=jZIOAAAAQAAJ&pg=PA73}}</ref> Najveća pojedinačna humanitarna katastrofa u [[Naftna industrija|naftnoj industriji]] Sjevernoga mora bilo je uništenje priobalne [[Naftna platforma|naftne platforme]] Piper Alpha 1988. godine u kojoj je živote izgubilo 167 ljudi.<ref>{{Citiranje novina |date=6. srpnja 1988. |title=On This Day 6 July 1988: Piper Alpha oil rig ablaze |publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/6/newsid_3017000/3017294.stm |access-date=3. studenoga 2008.}}</ref>
Osim naftnog polja Ekofisk, značajno je i naftno polje Statfjord ujedno i početak prvog naftovoda koji je premostio [[Norveški jarak]].<ref>{{Citiranje weba |title=Statpipe Rich Gas |url=http://www.gassco.no/wps/wcm/connect/Gassco-EN/gassco/home/var-virksomhet/ror-og-plattformer/statpipe_rich_gas/ |access-date=3. studenoga 2008. |publisher=Gassco |archive-date=14. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120614102612/http://www.gassco.no/wps/wcm/connect/Gassco-EN/Gassco/Home/var-virksomhet/ror-og-plattformer/statpipe_rich_gas/ |url-status=dead}}</ref> Najveće polje [[Prirodni plin|zemnog plina]] u Sjevernome moru [[Troll plinsko polje|plinsko polje Troll]] nalazi se u norveškome jarku na dubini od preko 300 metara, što je zahtijevalo izgradnju goleme [[Troll A platforma|platforme Troll A]] za njegovu eksploataciju.
Cijena [[Brent Crude]]a, jedne od prvih vrsta nafte izvađene iz Sjevernog mora, danas se koristi kao standardna referentna cijena za [[Nafta|sirovu naftu]] iz ostatka svijeta.<ref>{{Citiranje weba |title=North Sea Brent Crude |url=http://www.investopedia.com/terms/n/northseabrentcrude.asp |access-date=3. studenoga 2008. |publisher=Investopedia ULC}}</ref> Sjeverno more sadrži najveće rezerve nafte i prirodnog plina u zapadnoj Europi i jedno je od ključnih svjetskih proizvodnih područja izvan [[OPEC|OPEC-a]].<ref>{{Citiranje weba |date=Siječanj 2007. |title=North Sea |url=http://www.auburn.edu/~johnspm/gloss/absolute_advantage |access-date=23. siječnja 2008. |website=Country Analysis Briefs |publisher=Energy Information Administration (EIA)}}</ref>
U britanskome dijelu Sjevernoga mora naftna industrija je uložila 14,4 milijardi £ u 2013. u eksploataciju nafte, a u 2014. 13 milijardi £. Industrijsko tijelo [[Nafta i plin UK|Oil & Gas UK]] pripisalo je pad rastućim troškovima, manjoj proizvodnji, visokim poreznim stopama i smanjenom obimu istraživanja.<ref name="ShellUK">{{Citiranje novina |date=12. kolovoza 2014. |title=Shell to cut 250 onshore jobs at its Scotland North Sea operations |work=Yahoo Finance |url=https://finance.yahoo.com/news/shell-cut-250-onshore-jobs-091711459.html |access-date=16. prosinca 2014.}}</ref>
U siječnju 2018. regija Sjevernog mora sadržavala je 184 offshore platforme, što ju je činilo regijom s najvećim brojem offshore platformi u svijetu u to vrijeme.<ref>{{Citiranje weba |title=Number offshore rigs worldwide by region 2018 |url=https://www.statista.com/statistics/279100/number-of-offshore-rigs-worldwide-by-region/ |access-date=9. srpnja 2018. |website=Statista}}</ref>
=== Ribolov ===
[[Datoteka:Fischkutterquerinhafen.jpg|mini|Koćarica u Nordstrandu u Njemačkoj.]]
Sjeverno more glavno je europsko ribolovno područje koje čini preko 5 % međunarodnog komercijalnog ulova ribe.<ref name="Britannica7">{{Cite encyclopedia |isbn=978-0-85229-423-9}}</ref> Ribolov u Sjevernom moru koncentriran je u južnom dijelu obalnih voda. Glavni način ribolova je [[koćarenje]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Sherman |first=Kenneth |url=https://books.google.com/books?id=mtucgF2qOrIC&pg=RA1-PA252 |title=Large Marine Ecosystems: Stress, Mitigation, and Sustainability |last2=Lewis M. Alexander |last3=Barry D. Gold |publisher=Blackwell Publishing |year=1993 |isbn=978-0-87168-506-3 |edition=3, illustrated |pages=252–258 |access-date=12. siječnja 2009.}}</ref> Godine 1995. ukupna količina ribe i školjkaša ulovljenih u Sjevernome moru iznosila je približno 3,5 milijuna tona.<ref>{{Citiranje weba |date=2002–2008 |title=MUMM – Fishing |url=http://www.mumm.ac.be/EN/NorthSea/fishing.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081202121543/http://www.mumm.ac.be/EN/NorthSea/fishing.php |archive-date=2. prosinca 2008. |access-date=29. studenoga 2008. |publisher=Royal Belgian Institute of Natural Sciences}}</ref> Osim ribe za prodaju, procjenjuje se da se svake godine ulovi i odbaci milijun tona usputnog ulova koji se ne može prodati.<ref>{{Citiranje weba |year=2008 |title=One Million Tons of North Sea Fish Discarded Every Year |url=http://www.ens-newswire.com/ens/nov2008/2008-11-05-03.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081109062620/http://www.ens-newswire.com/ens/nov2008/2008-11-05-03.asp |archive-date=9. studenoga 2008. |access-date=9. prosinca 2007. |publisher=Environment News Service (ENS)}}</ref>
Posljednjih je desetljeća prekomjerni izlov ostavio mnoga ribarstva neproduktivnima, remeteći morsku dinamiku [[Hranidbeni lanac|hranidbenog lanca]] i dovodeći u pitanje radna mjesta u [[Ribarstvo|ribarskoj industriji]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Clover |first=Charles |title=The End of the Line: How overfishing is changing the world and what we eat |publisher=Ebury Press |year=2004 |isbn=978-0-09-189780-2 |location=London}}</ref> Ribolov haringe, bakalara i iverka mogao bi se uskoro suočiti s istom nevoljom kao i ribolov skuše, koji je prestao 1970-ih zbog pretjeranog izlova.<ref>{{Citiranje weba |year=1997 |title=North Sea Fish Crisis – Our Shrinking Future |url=http://archive.greenpeace.org/comms/cbio/crisis1.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070704031349/http://archive.greenpeace.org/comms/cbio/crisis1.html |archive-date=4. srpnja 2007. |access-date=2. studenoga 2008. |website=Part 1 |publisher=Greenpeace}}</ref> Cilj [[Zajednička ribarska politika|zajedničke ribarstvene politike]] Europske unije jest smanjiti utjecaj na okoliš povezan s korištenjem resursa smanjenjem odbačene ribe, povećanjem produktivnosti ribarstva, stabilizacijom tržišta ribarstva i prerade ribe te opskrbom ribom po razumnim cijenama za potrošače.<ref>{{Citiranje knjige |last=Olivert-Amado |first=Ana |url=http://www.europarl.europa.eu/facts_2004/4_3_1_en.htm |title=The common fisheries policy: origins and development |date=13. ožujka 2008. |publisher=European Parliament Fact Sheets |access-date=19. srpnja 2007.}}</ref>
=== Kitolov ===
Kitolov je bio važna gospodarska aktivnost za flamanske kitolovce od 9. do 13. stoljeća.<ref name="auto">{{Citiranje weba |title=Cetaceans and Belgian whalers, A brief historical review |url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/233490.pdf |access-date=13. ožujka 2015. |website=Belgian whalers}}</ref> Srednjovjekovni flamanski, baskijski i norveški kitolovci koje su u 16. stoljeću zamijenili Nizozemci, Englezi, Danci i Nijemci, uhvatili su ogroman broj kitova i dupina i gotovo iscrpili stanište. Ta je aktivnost vjerojatno dovela do izumiranja atlantske populacije nekoć uobičajenog [[Sivi kitovi|sivog kita]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Lindquist |first=O. |title=The North Atlantic grey whale (Escherichtius [sic] robustus): An historical outline based on Icelandic, Danish-Icelandic, English and Swedish sources dating from ca 1000 AD to 1792. |year=2000 |publisher=Occasional papers 1. Universities of St Andrews and Stirling, Scotland. 50 p.}}</ref> Do 1902. kitolov je spontano zamro.<ref name="auto" /> Nakon što je bio odsutan 300 godina, jedan se sivi kit vratio,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Scheinin |first=Aviad P |last2=Aviad |first2=P. |last3=Kerem |first3=Dan |year=2011 |title=Gray whale (Eschrichtius robustus) in the Mediterranean Sea: anomalous event or early sign of climate-driven distribution change? |journal=Marine Biodiversity Records |volume=2 |page=e28 |doi=10.1017/s1755267211000042}}</ref> vjerojatno je bio prvi od mnogih drugih koji je pronašao svoj put kroz [[Sjeverozapadni prolaz]] sada bez leda.
=== Rudna bogatstva ===
[[Datoteka:Amber_Bernstein_many_stones.jpg|mini|Neobrađeni [[jantar]] u različitim nijansama.]]
Uz naftu, plin i ribu, države uz Sjeverno more godišnje eksploatiraju s morskog dna i milijune kubičnih metara [[Pijesak|pijeska]] i [[Šljunak|šljunka]]. Oni se koriste za nasipavanje plaža, [[Melioracija|melioraciju zemljišta]] i gradnju.<ref name="Phua">{{Citiranje weba |last=Phua, C. |last2=S. van den Akker |last3=M. Baretta |last4=J. van Dalfsen |title=Ecological Effects of Sand Extraction in the North Sea |url=http://www.fc.up.pt/pessoas/ptsantos/azc-docs/phua_et_al_ecological_effects_sand_extraction_north_sea.pdf |access-date=12. siječnja 2009. |publisher=University of Porto}}</ref> Grumeni [[jantar]]a mogu se naći na obalama Sjevernoga mora.<ref name="Rice">{{Citiranje knjige |last=Rice |first=Patty C. |url=https://books.google.com/books?id=g6NVVpqhixIC&pg=PA153 |title=Amber: Golden Gem of the Ages: Fourth Edition |publisher=Patty Rice |year=2006 |isbn=978-1-4259-3849-9 |edition=4, illustrated |pages=147–154 |access-date=12. siječnja 2009.}}</ref>
=== Obnovljivi izvori energije ===
Zbog jakih vjetrova koji ravnomjerno pušu i plitke vode, zemlje na Sjevernom moru još od 1990-ih koriste [[Energija vjetra|energiju vjetra]] za proizvodnju električne energije, posebice Njemačka i Danska.<ref>{{Citiranje knjige |last=LTI-Research Group |url=https://books.google.com/books?id=q9r6aYDLwkgC&pg=PA206 |title=Long-term Integration of Renewable Energy Sources into the European Energy System |last2=LTI-Research Group |publisher=Springer |year=1998 |isbn=978-3-7908-1104-9 |access-date=12. siječnja 2009.}}</ref> Sjeverno more mjestom je jedne od prvih velikih [[vjetroelektrana]] na moru u svijetu, [[Rogovi vlč|Horns Rev]] 1, dovršene 2002. godine. Od tada su u Sjevernom moru (i drugdje) puštene u rad mnoge druge [[Vjetroelektrana|vjetroelektrane]]. Prema podacima iz 2013., [[London Array]] je najveća offshore vjetroelektrana na svijetu sa 630 [[Vat|megavata]] (MW), [[priobalna vjetroelektrana Greater Gabbard]] druga je po veličini s {{N|504|MW}}, a treća je [[Vjetroelektrana Walney|vjetroelektrana MW Walney]] s {{N|367|MW}}. Svi su te vjetroelektrane uz obalu Ujedinjenoga Kraljevstva. U gradnji su i mnogo veće vjetroelektrana, poput [[Vjetroelektrana Dogger Bank|Dogger Bank]] na {{N|4800|MW}}, Norfolk Bank ({{N|7200|MW}}) i Irish sea ({{N|4200|MW}}). Krajem lipnja 2013. ukupni europski kombinirani kapacitet pučinske energije vjetra bio je {{N|6040|MW}}. Ujedinjeno Kraljevstvo je u prvom polugodištu 2013. instaliralo {{N|513,5|MW}} pučinske vjetroelektrane.<ref name="EWEA2013">[http://www.ewea.org/fileadmin/files/library/publications/statistics/EWEA_OffshoreStats_July2013.pdf The European offshore wind industry -key trends and statistics 1st half 2013 ] EWEA 2013</ref>
Širenje offshore vjetroelektrana naišlo je na određeni otpor. Pojavila se zabrinutost oko mogućnosti sudara brodova<ref>{{Citiranje weba |year=2002 |title=New Research Focus for Renewable Energies |url=http://www.bmu.bund.de/files/pdfs/allgemein/application/pdf/new_research.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217143715/http://www.bmu.bund.de/files/pdfs/allgemein/application/pdf/new_research.pdf |archive-date=17. prosinca 2008. |access-date=8. prosinca 2008. |publisher=Federal Environment Ministry of Germany |page=4}}</ref> i [[Utjecaj vjetroelektrana na okoliš|učinke okoliša]] na ekološke sustave mora i divljih životinja poput riba i ptica selica,<ref>{{Citiranje weba |last=Ecology Consulting |year=2001 |title=Assessment of the Effects of Offshore Wind Farms on Birds |url=http://www.berr.gov.uk/files/file20258.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205005628/http://www.berr.gov.uk/files/file20258.pdf |archive-date=5. veljače 2009. |access-date=16. siječnja 2009. |publisher=United Kingdom Department for Business, Enterprise, & Regulatory Reform}}</ref> međutim, te su zabrinutosti pokazale zanemarivim, kako u dugoročnoj studiji u Danskoj objavljenoj 2006., tako i u studiji britanske vlade iz 2009.<ref>[http://www.businessgreen.com/business-green/news/2235062/study-finds-offshore-wind-farms Study finds offshore wind farms can co-exist with marine environment]. Businessgreen.com (26 January 2009). Retrieved on 5 November 2011.</ref><ref>[http://www.offshore-sea.org.uk/consultations/Offshore_Energy_SEA/OES_Non_Technical_Summary.pdf Future Leasing for Offshore Wind Farms and Licensing for Offshore Oil & Gas and Gas Storage] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20090522203401/http%3A//www.offshore%2Dsea.org.uk/consultations/Offshore_Energy_SEA/OES_Non_Technical_Summary.pdf}}. UK Offshore Energy Strategic Environmental Assessment. January 2009 (PDF). Retrieved on 5 November 2011.</ref> Također postoji zabrinutost oko pouzdanosti,<ref>{{cite magazine |last=Kaiser |first=Simone |author2=Michael Fröhlingsdorf |date=20. kolovoza 2007. |title=Wuthering Heights: The Dangers of Wind Power |magazine=Der Spiegel |url=http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,500902,00.html |access-date=16. siječnja 2009.}}</ref> rastućih troškova izgradnje i održavanja offshore vjetroelektrana.<ref>{{Citiranje novina |date=8. svibnja 2008. |title=Centrica warns on wind farm costs |publisher=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/7391056.stm |access-date=16. siječnja 2009.}}</ref> Unatoč tome, razvoj vjetroelektrana u Sjevernome moru se nastavlja s planovima izgradnje dodatnih vjetroelektrana na obalama Njemačke, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>{{Citiranje weba |date=22. prosinca 2008. |title=Centrica seeks consent for 500MW North Sea wind farm |url=http://newenergyfocus.com/do/ecco.py/view_item?listid=1&listcatid=32&listitemid=2068§ion=Wind |access-date=16. siječnja 2009. |publisher=New Energy Focus |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163141/http://newenergyfocus.com/do/ecco.py/view_item?listid=1&listcatid=32&listitemid=2068§ion=Wind |url-status=dead}}</ref> Bilo je i prijedloga za [[Pučinska mreža Sjevernog mora|transnacionalnu električnu mrežu u Sjevernome moru]]<ref>{{Citiranje novina |last=Gow |first=David |date=4. rujna 2008. |title=Greenpeace's grid plan: North Sea grid could bring wind power to 70m homes |work=The Guardian |location=London |url=https://www.theguardian.com/environment/2008/sep/04/windpower.renewableenergy |access-date=16. siječnja 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Wynn |first=Gerard |date=15. siječnja 2009. |title=Analysis – New EU power grids in frame due to gas dispute |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/latestCrisis/idUKLC493972 |access-date=30. ožujka 2022.}}</ref> za povezivanje [[Čvorište vjetroelektrana Sjevernog mora|novih vjetroelektrana na moru]].<ref name="hub">{{Citiranje weba |date=Ožujak 2017. |title=North Sea Infrastructure |url=http://www.tennet.eu/our-key-tasks/innovations/north-sea-infrastructure/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308233832/http://www.tennet.eu/our-key-tasks/innovations/north-sea-infrastructure |archive-date=8. ožujka 2017. |access-date=25. ožujka 2017. |publisher=TenneT}}</ref>
Proizvodnja energije iz [[Elektrane na plimu i oseku|energije plime i oseke]] još je uvijek u predkomercijalnoj fazi. [[Europski pomorski energetski institut (EMEC)]] instalirao je sustav za ispitivanje valova u Billia Croo na otočju Orkney<ref>{{Citiranje weba |title=Billia Croo Test Site |url=http://www.emec.org.uk/wave_site.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081227231203/http://www.emec.org.uk/wave_site.asp |archive-date=27. prosinca 2008. |access-date=1. studenoga 2008. |publisher=EMEC}}</ref> i stanicu za ispitivanje snage plime i oseke na obližnjem otoku [[Eday]].<ref>{{Citiranje weba |title=Fall of Warness Test Site |url=http://www.emec.org.uk/tidal_site.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201165129/http://www.emec.org.uk/tidal_site.asp |archive-date=1. prosinca 2008. |access-date=1. studenoga 2008. |publisher=EMEC}}</ref> Od 2003. prototip pretvarača energije [[Wave Dragon]] radi u fjordu Nissum Bredning u sjevernoj Danskoj.<ref>{{Citiranje weba |year=2005 |title=Prototype testing in Denmark |url=http://www.wavedragon.net/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=14 |access-date=1. studenoga 2008. |publisher=Wave Dragon |archive-date=3. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103112148/http://www.wavedragon.net/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=14 |url-status=dead}}</ref>
=== Turizam ===
[[Datoteka:Netherlands-Scheveningen-beach-1900.jpg|mini|Plaža u [[Scheveningen]]u u Nizozemskoj oko 1900.]]
Plaže i obalne vode Sjevernoga mora poznata su turistička odredišta za lokalno stanovništvo. Engleska, belgijska, nizozemska, njemačka i danska obala<ref>{{Citiranje knjige |last=Wong |first=P. P. |url=https://books.google.com/books?id=21ikixG655wC&pg=PA139 |title=Tourism Vs. Environment: The Case for Coastal Areas |publisher=Springer |year=1993 |isbn=978-0-7923-2404-1 |page=139 |access-date=27. prosinca 2008.}}</ref><ref name="Hall">{{Citiranje knjige |last=Hall |first=C. Michael |url=https://books.google.com/books?id=mxq97WB2aVQC&pg=PA170 |title=Nordic Tourism: Issues and Cases |last2=Dieter K. Müller |last3=Jarkko Saarinen |publisher=Channel View Publications |year=2008 |isbn=978-1-84541-093-3 |page=170 |access-date=27. prosinca 2008.}}</ref> turistički su razvijena područja. Obala Sjevernog mora Ujedinjenog Kraljevstva ima turistička odredišta s odmaralištima na plaži i [[golf]] terenima, a obalni grad [[Svetog Andrije|St. Andrews]] u Škotskoj poznat je kao „Dom golfa”.
[[Staza Sjevernog mora]] duga je staza koja povezuje sedam zemalja oko Sjevernog mora.<ref>{{Citiranje weba |title=Welcome North Sea Trail |url=http://www.northseatrail.org/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160101042324/http://www.northseatrail.org/ |archive-date=1. siječnja 2016. |access-date=2. siječnja 2009. |website=European Union |publisher=The North Sea Trail/NAVE Nortrail project}}</ref> [[Jedrenje]] i [[Jedrenje na dasci|jedrenje na dasc]]<nowiki/>i<ref>{{Citiranje knjige |last=Knudsen |first=Daniel C. |url=https://books.google.com/books?id=vNnCnURw2O4C&pg=PA112 |title=Landscape, Tourism, and Meaning |last2=Charles Greet |last3=Michelle Metro-Roland |last4=Anne Soper |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |year=2008 |isbn=978-0-7546-4943-4 |page=112 |access-date=27. prosinca 2008.}}</ref> popularni su sportovi zbog jakih vjetrova. Među ostalim aktivnostima su planinarenje po blatnjavoj ravnici,<ref>{{Citiranje knjige |last=Schulte-Peevers |first=Andrea |url=https://archive.org/details/germany00schu |title=Germany |last2=Sarah Johnstone |last3=Etain O'Carroll |last4=Jeanne Oliver |last5=Tom Parkinson |last6=Nicola Williams |publisher=Lonely Planet |year=2004 |isbn=978-1-74059-471-4 |page=[https://archive.org/details/germany00schu/page/680 680] |access-date=27. prosinca 2008. |url-access=registration}}</ref> [[Ribolov|rekreacijski ribolov]] i [[promatranje ptica]].<ref name="Hall2">{{Citiranje knjige |last=Hall |first=C. Michael |url=https://books.google.com/books?id=mxq97WB2aVQC&pg=PA170 |title=Nordic Tourism: Issues and Cases |last2=Dieter K. Müller |last3=Jarkko Saarinen |publisher=Channel View Publications |year=2008 |isbn=978-1-84541-093-3 |page=170 |access-date=27. prosinca 2008.}}</ref>
Tvrdi se da su klimatski uvjeti na obali Sjevernoga mora zdravi. Već u 19. stoljeću putnici su posjećivali obalu Sjevernoga mora radi pozitivnog utjecaja na zdravlje. Morski zrak, temperatura, vjetar, voda i sunce su blagotvorni uvjeti za koje se smatra da poboljšavaju cirkulaciju, jačaju imunološki sustav te ljekovito djeluju na kožu i dišni sustav.<ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.germany-tourism.de/ENG/destination_germany/master_tlkur-id1252.htm?cc_lang= |title=Büsum: The natural healing power of the sea |publisher=German National Tourist Board |access-date=2. studenoga 2008.}}</ref>
[[Vadensko more]] u Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj dio je [[Svjetska baština|svjetske baštine UNESCO-a]].
=== Pomorski promet ===
[[Datoteka:ECT_waalhaven_bij_nacht.jpg|mini|[[Rotterdam]] u Nizozemskoj najveća je teretna luka u Europi.]]
Sjeverno more važno je za pomorski promet i njegovi su plovni putovi među najprometnijima na svijetu.<ref name="Barry3">{{Citiranje knjige |last=Barry, M. |first=Michael |url=http://www.fig.net/pub/figpub/pub36/chapters/chapter_5.pdf |title=Governing the North Sea in the Netherlands: Administering marine spaces: international issues |last2=Elema |first2=Ina |last3=van der Molen |first3=Paul |publisher=International Federation of Surveyors (FIG) |year=2006 |isbn=978-87-90907-55-6 |location=Frederiksberg, Denmark |pages=5–17, Ch. 5 |access-date=12. siječnja 2009.}}</ref> Glavne luke nalaze se duž njegovih obala: [[Rotterdam]], najprometnija luka u Europi i četvrta najprometnija luka u svijetu po tonaži (podaci iz 2013.), [[Antwerpen]] (16. svjetska luka) i [[Hamburg]] (27. svjetska luka), [[Bremen]]/[[Bremerhaven]] i [[Luka Felixstowe|Felixstowe]], obje u prvih 30 najprometnijih [[Kontejnerski brod|kontejnerskih]] luka,<ref>{{Citiranje weba |year=2008 |title=World Port Rankings |url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%2020081.pdf |access-date=25. srpnja 2010. |publisher=American Association of Port Authorities}}</ref> kao i [[Luka Zeebrugge|luka Bruges-Zeebrugge]], vodeća [[Ro-Ro brod|ro-ro]] luka u Europi.<ref>{{Citiranje weba |date=1998–2008 |title=Port Authority Bruges-Zeebrugge |url=http://www.marinetalk.com/articles-marine-companies/com/Port-Authority-Bruges-Zeebrugge-POR069.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090725000609/http://www.marinetalk.com/articles-marine-companies/com/Port-Authority-Bruges-Zeebrugge-POR069.html |archive-date=25. srpnja 2009. |access-date=28. prosinca 2008. |publisher=MarineTalk}}</ref>
Pomorskim rutama Sjevernoga mora plove i mnogi ribarski brodovi, servisni brodovi za offshore industriju, plovila za sport i razonodu te trgovački brodovi koji plove prema [[Baltičko more|Baltičkome moru]]. Samo kroz [[Doverska vrata|Doverski tjesnac]] prođe više od 400 komercijalnih brodova dnevno.<ref>{{Citiranje weba |year=2007 |title=The Dover Strait |url=http://www.mcga.gov.uk/c4mca/mcga07-home/emergencyresponse/mcga-searchandrescue/mcga-hmcgsar-sarsystem/channel_navigation_information_service__cnis_/the_dover_strait.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831173118/http://www.mcga.gov.uk/c4mca/mcga07-home/emergencyresponse/mcga-searchandrescue/mcga-hmcgsar-sarsystem/channel_navigation_information_service__cnis_/the_dover_strait.htm |archive-date=31. kolovoza 2010. |access-date=8. listopada 2008. |publisher=Maritime and Coastguard Agency}}</ref> Zbog ove gustoće prometa, plovidba Sjevernim morem može biti mjestimice teška, pa su luke uspostavile razrađene službe za promet plovila za nadzor i usmjeravanje brodova u i iz luka.<ref name="Freestone">{{Citiranje knjige |last=Freestone |first=David |url=https://books.google.com/books?id=sGSMw7gCOLYC&pg=PA167 |title=The North Sea: Perspectives on Regional Environmental Co-operation |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |year=1990 |isbn=978-1-85333-413-9 |editor-last=link |pages=186–190 |access-date=12. siječnja 2009.}}</ref>
Obale Sjevernoga mora mjestom su brojnih kanala i sustava kanala koji olakšavaju promet u i između rijeka, mnanjih luka i mora. [[Kielski kanal|Kanal Kiel]], koji povezuje Sjeverno more s Baltičkim morem, najkorišteniji je umjetni morski put na svijetu kojiim prolazi prosječno 89 brodova dnevno, bez da se ubrajaju sportski čamci i druga mala plovila.<ref name="Kiel">{{Citiranje weba |title=Kiel Canal |url=http://www.kiel-canal.org/english.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090310035954/http://www.kiel-canal.org/english.htm |archive-date=10. ožujka 2009. |access-date=2. studenoga 2008. |publisher=Kiel Canal official website}}</ref> Kanal u prosjeku skraćuje put za 250 nautičkih milja ({{N|460|km}}), umjesto plovidbe oko poluotoka [[Jylland|Jutland]].<ref name="Kiel2">{{Citiranje weba |title=23390-Country Info Booklets Hebridean Spirit The Baltic East |url=http://www.hebridean.co.uk/_pdf/Hebridean-Spirit-The-Baltic-East.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081114213006/http://www.hebridean.co.uk/_pdf/Hebridean-Spirit-The-Baltic-East.pdf |archive-date=14. studenoga 2008. |access-date=18. siječnja 2009. |publisher=Hebridean Island Cruises}}</ref> [[Kanal Sjevernog mora|Sjevernomorski kanal]] povezuje [[Amsterdam]] sa Sjevernim morem
== Izvori ==
{{izvori}}
== Opći podaci ==
*{{cite web |url=http://www.mumm.ac.be/EN/NorthSea/facts.php |title=North Sea Facts |work=Royal Belgian Institute of Natural Sciences |publisher=Management Unit of North Sea Mathematical Models |access-date=15. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080602103541/http://www.mumm.ac.be/EN/NorthSea/facts.php |archive-date=2. lipnja 2008. |url-status=dead}}
==Literatura==
* {{Cite EB1911 |wstitle=North Sea |volume=19 |last1=Dickson |first1=Henry Newton |author1-link=Henry Newton Dickson |pages=786–787 |short=1}}
* {{cite book |last=Ilyina |first=Tatjana P. |title=The fate of persistent organic pollutants in the North Sea multiple year model simulations of [gamma]-HCH, [alpha]-HCH and PCB 153Tatjana P Ilyina; |publisher=Springer |location=Berlin; New York |year=2007 |isbn=978-3-540-68163-2}}
* {{cite book |last=Karlsdóttir |first=Hrefna M. |title=Fishing on common grounds: the consequences of unregulated fisheries of North Sea Herring in the postwar period |publisher=Ekonomisk-Historiska Inst., Göteborg Univ. |location=Göteborg |year=2005 |isbn=978-91-85196-62-3}}
* {{cite book |last=Quante |first=Markus |author2=Franciscus Colijn |s2cid=132967560 |title=North Sea Region Climate Change Assessment |publisher=Springer |year=2016 |isbn=978-3-319-39745-0 |doi=10.1007/978-3-319-39745-0 |series=Regional Climate Studies}} ''Open Access''.
* {{cite book |last=Starkey |first=David J. |author2=Morten Hahn-Pedersen |title=Bridging troubled waters: Conflict and co-operation in the North Sea Region since 1550 |publisher=Fiskeri-og Søfartsmuseets |location=Esbjerg [Denmark] |year=2005 |isbn=978-87-90982-30-0}}
* {{cite book |editor-last=Thoen |editor-first=Erik |title=Rural history in the North Sea area: a state of the art (Middle Ages – beginning 20th century) |publisher=Brepols |location=Turnhout |year=2007 |isbn=978-2-503-51005-7}}
* {{cite book |last=Tiedeke |first=Thorsten |author2=Werner Weiler |title=North Sea coast: landscape panoramas |publisher=Nelson: NZ Visitor; Lancaster: Gazelle Drake Academic |year=2007 |isbn=978-1-877339-65-3}}
* {{cite book |last1=Waddington |first1=Clive |first2=Kristian |last2=Pedersen |title=Mesolithic studies in the North Sea Basin and beyond: proceedings of a conference held at Newcastle in 2003 |publisher=Oxbow Books |location=Oxford |year=2007 |isbn=978-1-84217-224-7}}
* {{cite book |last=Zeelenberg |first=Sjoerd |title=Offshore wind energy in the North Sea Region: the state of affairs of offshore wind energy projects, national policies and economic, environmental and technological conditions in Denmark, Germany, The Netherlands, Belgium and the United Kingdom |publisher=University of Groningen |location=Groningen |year=2005 |oclc=71640714}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commons|North Sea}}
*[http://www.nordsee.org/ nordsee.org]
[[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]]
[[Kategorija:Mora u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Mora u Norveškoj]]
[[Kategorija:Mora u Danskoj]]
[[Kategorija:Vodene mase u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Vodene mase u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Vodene mase u Belgiji]]
[[Kategorija:Mora u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sjeverno more| ]]
m1fxx0prupct1jxoxs5kd9jguelkot4
Predložak:NogRep
10
58686
7088071
7038177
2024-12-14T01:05:27Z
Croxyz
205325
7088071
wikitext
text/x-wiki
{{switch
|{{{1|}}}
|case:ADO=[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]]}}}
|case:AFG=[[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]]}}}
|case:ALB=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]]}}}
|case:ALB23=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Albanija do 23]]}}}
|case:ALB21=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna repezentacija do 21 godine|Albanija do 21]]}}}
|case:ALB20=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Albanija do 20]]}}}
|case:ALB19=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Albanija do 19]]}}}
|case:ALB18=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Albanija do 18]]}}}
|case:ALB17=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Albanija do 17]]}}}
|case:ALB16=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Albanija do 16]]}}}
|case:ALB15=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Albanija do 15]]}}}
|case:ALŽ=[[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]}}}
|case:AMS=[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]]}}}
|case:AND=[[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]] {{{2|[[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]]}}}
|case:ANG=[[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]] {{{2|[[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]]}}}
|case:ANV=[[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]]}}}
|case:ARG=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]}}}
|case:ARG23=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Argentina do 23]]}}}
|case:ARG21=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 21 godine|Argentina do 21]]}}}
|case:ARG20=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]]}}}
|case:ARG19=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 19 godina|Argentina do 19]]}}}
|case:ARG18=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 18 godina|Argentina do 18]]}}}
|case:ARG17=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 17 godina|Argentina do 17]]}}}
|case:ARG16=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 16 godina|Argentina do 16]]}}}
|case:ARG15=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 15 godina|Argentina do 15]]}}}
|case:ARM=[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]] {{{2|[[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]]}}}
|case:ARU=[[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]]}}}
|case:ATG=[[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]]}}}
|case:AUS=[[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]] {{{2|[[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]}}}
|case:AUT=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]}}}
|case:AUT23=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Austrija do 23]]}}}
|case:AUT21=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Austrija do 21]]}}}
|case:AUT20=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Austrija do 20]]}}}
|case:AUT19=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Austrija do 19]]}}}
|case:AUT18=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Austrija do 18]]}}}
|case:AUT17=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Austrija do 17]]}}}
|case:AUT16=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Austrija do 16]]}}}
|case:AUT15=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Austrija do 15]]}}}
|case:AZE=[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]] {{{2|[[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]]}}}
|case:BAH=[[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]] {{{2|[[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]]}}}
|case:BAN=[[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]] {{{2|[[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]]}}}
|case:BAR=[[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]] {{{2|[[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]]}}}
|case:BEL=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]}}}
|case:BEL23=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Belgija do 23]]}}}
|case:BEL21=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Belgija do 21]]}}}
|case:BEL20=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Belgija do 20]]}}}
|case:BEL19=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Belgija do 19]]}}}
|case:BEL18=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Belgija do 18]]}}}
|case:BEL17=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Belgija do 17]]}}}
|case:BEL16=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Belgija do 16]]}}}
|case:BEL15=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Belgija do 15]]}}}
|case:BEN=[[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]] {{{2|[[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]]}}}
|case:BER=[[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]] {{{2|[[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]]}}}
|case:BIH=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]]}}}
|case:BIH21=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|BiH do 21]]}}}
|case:BIH20=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 20 godina|BiH do 20]]}}}
|case:BIH19=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|BiH do 19]]}}}
|case:BIH18=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 18 godina|BiH do 18]]}}}
|case:BIH17=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 17 godina|BiH do 17]]}}}
|case:BIH16=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 16 godina|BiH do 16]]}}}
|case:BIH15=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 15 godina|BiH do 15]]}}}
|case:BIH1992=[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]]}}}
|case:BHR=[[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]] {{{2|[[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]]}}}
|case:BJE=[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]] {{{2|[[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]]}}}
|case:BLZ=[[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]] {{{2|[[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]]}}}
|case:BOC=[[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]] {{{2|[[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]]}}}
|case:BOL=[[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]] {{{2|[[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]]}}}
|case:BRA=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]}}}
|case:BRA23=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 23 godine|Brazil do 23]]}}}
|case:BRA21=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 21 godine|Brazil do 21]]}}}
|case:BRA20=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 20 godina|Brazil do 20]]}}}
|case:BRA19=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 19 godina|Brazil do 19]]}}}
|case:BRA18=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 18 godina|Brazil do 18]]}}}
|case:BRA17=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 17 godina|Brazil do 17]]}}}
|case:BRA16=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 16 godina|Brazil do 16]]}}}
|case:BRA15=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 15 godina|Brazil do 15]]}}}
|case:BRIT DJEV=[[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]]}}}
|case:BRU=[[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]] {{{2|[[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]]}}}
|case:BUF=[[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]]}}}
|case:BUG=[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]] {{{2|[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]}}}
|case:BUR=[[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]] {{{2|[[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]]}}}
|case:BUT=[[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]] {{{2|[[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]]}}}
|case:CG=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]]}}}
|case:CG23=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 23 godine|Crna Gora do 23]]}}}
|case:CG21=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 21 godine|Crna Gora do 21]]}}}
|case:CG20=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 20 godina|Crna Gora do 20]]}}}
|case:CG19=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 19 godina|Crna Gora do 19]]}}}
|case:CG18=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 18 godina|Crna Gora do 18]]}}}
|case:CG17=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 17 godina|Crna Gora do 17]]}}}
|case:CG16=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 16 godina|Crna Gora do 16]]}}}
|case:CG15=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 15 godina|Crna Gora do 15]]}}}
|case:CIP=[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]] {{{2|[[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]]}}}
|case:CIV=[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]}}}
|case:CUR=[[Datoteka:Flag of Curacao.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]]}}}
|case:ČAD=[[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]] {{{2|[[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]]}}}
|case:ČEŠ=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]}}}
|case:ČEŠ23=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 23 godine|Češka do 23]]}}}
|case:ČEŠ21=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 21 godine|Češka do 21]]}}}
|case:ČEŠ20=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 20 godina|Češka do 20]]}}}
|case:ČEŠ19=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 19 godina|Češka do 19]]}}}
|case:ČEŠ18=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 18 godina|Češka do 18]]}}}
|case:ČEŠ17=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 17 godina|Češka do 17]]}}}
|case:ČEŠ16=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 16 godina|Češka do 16]]}}}
|case:ČEŠ15=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 15 godina|Češka do 15]]}}}
|case:ČIL=[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]] {{{2|[[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]]}}}
|case:ČSSR=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]]}}}
|case:DAN=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]}}}
|case:DAN23=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 23 godine|Danska do 23]]}}}
|case:DAN21=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 21 godine|Danska do 21]]}}}
|case:DAN20=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 20 godina|Danska do 20]]}}}
|case:DAN19=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 19 godina|Danska do 19]]}}}
|case:DAN18=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 18 godina|Danska do 18]]}}}
|case:DAN17=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 17 godina|Danska do 17]]}}}
|case:DAN16=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 16 godina|Danska do 16]]}}}
|case:DAN15=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 15 godina|Danska do 15]]}}}
|case:DDR=[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|Istočna Njemačka]]}}}
|case:DMN=[[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]]}}}
|case:DOM=[[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]]}}}
|case:DR KONGO=[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]}}}
|case:DRK=[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]}}}
|case:DŽI=[[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]] {{{2|[[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]]}}}
|case:EGI=[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]] {{{2|[[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]}}}
|case:EKG=[[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]]}}}
|case:EKV=[[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]] {{{2|[[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]}}}
|case:ENG=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}}}
|case:ENG23=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 23 godine|Engleska do 23]]}}}
|case:ENG21=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 21 godine|Engleska do 21]]}}}
|case:ENG20=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 20 godina|Engleska do 20]]}}}
|case:ENG19=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 19 godina|Engleska do 19]]}}}
|case:ENG18=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 18 godina|Engleska do 18]]}}}
|case:ENG17=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]]}}}
|case:ENG16=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 16 godina|Engleska do 16]]}}}
|case:ENG15=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 15 godina|Engleska do 15]]}}}
|case:ERI=[[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]] {{{2|[[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]]}}}
|case:EST=[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]] {{{2|[[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]]}}}
|case:ETI=[[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]] {{{2|[[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]]}}}
|case:FAR=[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]]}}}
|case:FIĐ=[[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]] {{{2|[[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]]}}}
|case:FIL=[[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]] {{{2|[[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]]}}}
|case:FIN=[[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]] {{{2|[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]}}}
|case:FRA=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]}}}
|case:FRA23=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 23 godine|Francuska do 23]]}}}
|case:FRA21=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 21 godine|Francuska do 21]]}}}
|case:FRA20=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 20 godina|Francuska do 20]]}}}
|case:FRA19=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuska do 19]]}}}
|case:FRA18=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 18 godina|Francuska do 18]]}}}
|case:FRA17=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 17 godina|Francuska do 17]]}}}
|case:FRA16=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 16 godina|Francuska do 16]]}}}
|case:FRA15=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 15 godina|Francuska do 15]]}}}
|case:FR GIJ=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]]}}}
|case:GAB=[[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]] {{{2|[[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]]}}}
|case:GAM=[[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]]}}}
|case:GAN=[[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]] {{{2|[[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]}}}
|case:GIB=[[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]] {{{2|[[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]]}}}
|case:GRE=[[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]] {{{2|[[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]]}}}
|case:GRU=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]]}}}
|case:GRU21=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Gruzija do 21]]}}}
|case:GRU20=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Gruzija do 20]]}}}
|case:GRU19=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Gruzija do 19]]}}}
|case:GRU18=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Gruzija do 18]]}}}
|case:GRU17=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Gruzija do 17]]}}}
|case:GRU16=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Gruzija do 16]]}}}
|case:GRU15=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Gruzija do 15]]}}}
|case:GRČ=[[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]] {{{2|[[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]]}}}
|case:GUAM=[[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]] {{{2|[[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]]}}}
|case:GUA=[[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]] {{{2|[[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]]}}}
|case:GVA=[[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]] {{{2|[[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]]}}}
|case:GVAD=[[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]] {{{2|[[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]]}}}
|case:GVB=[[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]]}}}
|case:GVI=[[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]] {{{2|[[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]]}}}
|case:HAI=[[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]] {{{2|[[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]}}}
|case:HK=[[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]]}}}
|case:HON=[[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]] {{{2|[[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]]}}}
|case:HRV=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]}}}
|case:HRVB=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna B reprezentacija|Hrvatska B]]}}}
|case:HRV23=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 23 godine|Hrvatska do 23]]}}}
|case:HRV21=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]}}}
|case:HRV20=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]}}}
|case:HRV19=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]}}}
|case:HRV18=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]}}}
|case:HRV17=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]}}}
|case:HRV16=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]]}}}
|case:HRV15=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 15]]}}}
|case:HRV14=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 14 godina|Hrvatska do 14]]}}}
|case:HRVŽ=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska ženska nogometna reprezentacija|Hrvatska (Ž)]]}}}
|case:IND=[[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]] {{{2|[[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]]}}}
|case:INDN=[[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]] {{{2|[[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]]}}}
|case:IRK=[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]] {{{2|[[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]}}}
|case:IRN=[[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]] {{{2|[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]}}}
|case:IRS=[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]] {{{2|[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]}}}
|case:ISL=[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]] {{{2|[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]]}}}
|case:IST T=[[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]] {{{2|[[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]]}}}
|case:ITA=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]}}}
|case:ITAB=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna B reprezentacija|Italija B]]}}}
|case:ITA23=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Italija do 23]]}}}
|case:ITA21=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Italija do 21]]}}}
|case:ITA20=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Italija do 20]]}}}
|case:ITA19=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Italija do 19]]}}}
|case:ITA18=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Italija do 18]]}}}
|case:ITA17=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Italija do 17]]}}}
|case:ITA16=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Italija do 16]]}}}
|case:ITA15=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Italija do 15]]}}}
|case:IZR=[[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]] {{{2|[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]}}}
|case:JAM=[[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]] {{{2|[[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]]}}}
|case:JEM=[[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]] {{{2|[[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]]}}}
|case:JAP=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]}}}
|case:JAP23=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Japan do 23]]}}}
|case:JAP21=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Japan do 21]]}}}
|case:JAP20=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Japan do 20]]}}}
|case:JAP19=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Japan do 19]]}}}
|case:JAP18=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Japan do 18]]}}}
|case:JAP17=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Japan do 17]]}}}
|case:JAP16=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Japan do 16]]}}}
|case:JAP15=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Japan do 15]]}}}
|case:JAR=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]]}}}
|case:JAR23=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 23 godine|JAR do 23]]}}}
|case:JAR21=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 21 godine|JAR do 21]]}}}
|case:JAR20=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 20 godina|JAR do 20]]}}}
|case:JAR19=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 19 godina|JAR do 19]]}}}
|case:JAR18=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 18 godina|JAR do 18]]}}}
|case:JAR17=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 17 godina|JAR do 17]]}}}
|case:JAR16=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 16 godina|JAR do 16]]}}}
|case:JAR15=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 15 godina|JAR do 15]]}}}
|case:JKO=[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]] {{{2|[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]}}}
|case:JOR=[[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]] {{{2|[[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]]}}}
|case:JSUD=[[Datoteka:Flag of South Sudan.svg|30px]] {{{2|[[Južnosudanska nogometna reprezentacija|Južni Sudan]]}}}
|case:JUG=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]}}}
|case:JUG23=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 23 godine|Jugoslavija do 23]]}}}
|case:JUG21=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]]}}}
|case:JUG20=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 20 godina|Jugoslavija do 20]]}}}
|case:JUG19=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 19 godina|Jugoslavija do 19]]}}}
|case:JUG18=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 18 godina|Jugoslavija do 18]]}}}
|case:JUG17=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 17 godina|Jugoslavija do 17]]}}}
|case:JUG16=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 16 godina|Jugoslavija do 16]]}}}
|case:JUG15=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 15 godina|Jugoslavija do 15]]}}}
|case:JUGK=[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|23px|]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]}}}
|case:KAJ={{{2|[[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]]}}}
|case:KAM=[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]] {{{2|[[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]]}}}
|case:KAN=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]]}}}
|case:KAN23=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 23 godine|Kanada do 23]]}}}
|case:KAN21=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kanada do 21]]}}}
|case:KAN20=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 20 godina|Kanada do 20]]}}}
|case:KAN19=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 19 godina|Kanada do 19]]}}}
|case:KAN18=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 18 godina|Kanada do 18]]}}}
|case:KAN17=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 17 godina|Kanada do 17]]}}}
|case:KAN16=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 16 godina|Kanada do 16]]}}}
|case:KAN15=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 15 godina|Kanada do 15]]}}}
|case:KAT=[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]] {{{2|[[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]}}}
|case:KATL=[[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|border|23px]] {{{2|[[Katalonska nogometna reprezentacija|Katalonija]]}}}
|case:KAZ=[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]] {{{2|[[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]]}}}
|case:KEN=[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]] {{{2|[[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]]}}}
|case:KIN=[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]] {{{2|[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]]}}}
|case:KIR=[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]] {{{2|[[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]]}}}
|case:KMB=[[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]]}}}
|case:KOL=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]}}}
|case:KOL23=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Kolumbija do 23]]}}}
|case:KOL21=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kolumbija do 21]]}}}
|case:KOL20=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Kolumbija do 20]]}}}
|case:KOL19=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Kolumbija do 19]]}}}
|case:KOL18=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Kolumbija do 18]]}}}
|case:KOL17=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Kolumbija do 17]]}}}
|case:KOL16=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Kolumbija do 16]]}}}
|case:KOL15=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Kolumbija do 15]]}}}
|case:KOM=[[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]]}}}
|case:KOS=[[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|border|23px]] {{{2|[[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]]}}}
|case:KSV=[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]] {{{2|[[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]]}}}
|case:KUB=[[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]] {{{2|[[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]]}}}
|case:KUK=[[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]]}}}
|case:KUV=[[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]] {{{2|[[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]]}}}
|case:LAO=[[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]] {{{2|[[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]]}}}
|case:LAT=[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]] {{{2|[[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]]}}}
|case:LBN=[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]] {{{2|[[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]]}}}
|case:LBR=[[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]] {{{2|[[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]]}}}
|case:LES=[[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]]}}}
|case:LIB=[[Datoteka:Flag_of_Libya_(1977–2011).svg|border|23px]] {{{2|[[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]}}}
|case:LIBI=[[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]] {{{2|[[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]}}}
|case:LIH=[[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]] {{{2|[[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]]}}}
|case:LIT=[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]] {{{2|[[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]]}}}
|case:LUX=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]] {{{2|[[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]]}}}
|case:MAD=[[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]] {{{2|[[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]]}}}
|case:MAK=[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]] {{{2|[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]}}}
|case:MLT=[[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]] {{{2|[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]]}}}
|case:MLV=[[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]] {{{2|[[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]]}}}
|case:MAĐ=[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]] {{{2|[[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]]}}}
|case:MALD=[[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]] {{{2|[[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]]}}}
|case:MALE=[[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]] {{{2|[[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]]}}}
|case:MALI=[[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]] {{{2|[[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]]}}}
|case:MARŠ=[[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]]}}}
|case:MART=[[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]]}}}
|case:MAR=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]}}}
|case:MAR23=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Maroko do 23]]}}}
|case:MAR21=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Maroko do 21]]}}}
|case:MAR20=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Maroko do 20]]}}}
|case:MAR19=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Maroko do 19]]}}}
|case:MAR18=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Maroko do 18]]}}}
|case:MAR17=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Maroko do 17]]}}}
|case:MAR16=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Maroko do 16]]}}}
|case:MAR15=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Maroko do 15]]}}}
|case:MAO=[[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]] {{{2|[[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]]}}}
|case:MAU=[[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]] {{{2|[[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]]}}}
|case:MAUS=[[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]] {{{2|[[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]]}}}
|case:MEX=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]]}}}
|case:MEX23=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 23 godine|Meksiko do 23]]}}}
|case:MEX21=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 21 godine|Meksiko do 21]]}}}
|case:MEX20=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 20 godina|Meksiko do 20]]}}}
|case:MEX19=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 19 godina|Meksiko do 19]]}}}
|case:MEX18=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 18 godina|Meksiko do 18]]}}}
|case:MEX17=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 17 godina|Meksiko do 17]]}}}
|case:MEX16=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 16 godina|Meksiko do 16]]}}}
|case:MEX15=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 15 godina|Meksiko do 15]]}}}
|case:MIA=[[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]] {{{2|[[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]]}}}
|case:MNG=[[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]] {{{2|[[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]]}}}
|case:MOL=[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]] {{{2|[[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]]}}}
|case:MONT=[[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]] {{{2|[[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]]}}}
|case:MOZ=[[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]] {{{2|[[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]]}}}
|case:NAM=[[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]] {{{2|[[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]]}}}
|case:NDH=[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|23px|]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]}}}
|case:NEP=[[Datoteka:Flag of Nepal.svg|12px]] {{{2|[[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]]}}}
|case:NGR=[[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]]}}}
|case:NIG=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]]}}}
|case:NIG23=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Nigerija do 23]]}}}
|case:NIG21=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nigerija do 21]]}}}
|case:NIG20=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Nigerija do 20]]}}}
|case:NIG19=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Nigerija do 19]]}}}
|case:NIG18=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Nigerija do 18]]}}}
|case:NIG17=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Nigerija do 17]]}}}
|case:NIG16=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Nigerija do 16]]}}}
|case:NIG15=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Nigerija do 15]]}}}
|case:NIK=[[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]] {{{2|[[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]]}}}
|case:NIZ=[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]}}}
|case:NIZ23=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 23 godine|Nizozemska do 23]]}}}
|case:NIZ21=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nizozemska do 21]]}}}
|case:NIZ20=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 20 godina|Nizozemska do 20]]}}}
|case:NIZ19=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 19 godina|Nizozemska do 19]]}}}
|case:NIZ18=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 18 godina|Nizozemska do 18]]}}}
|case:NIZ17=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 17 godina|Nizozemska do 17]]}}}
|case:NIZ16=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 16 godina|Nizozemska do 16]]}}}
|case:NIZ15=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 15 godina|Nizozemska do 15]]}}}
|case:NIZ ANT=[[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]]}}}
|case:NJE=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]}}}
|case:NJE23=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 23 godine|Njemačka do 23]]}}}
|case:NJE21=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Njemačka do 21]]}}}
|case:NJE20=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 20 godina|Njemačka do 20]]}}}
|case:NJE19=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 19 godina|Njemačka do 19]]}}}
|case:NJE18=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 18 godina|Njemačka do 18]]}}}
|case:NJE17=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 17 godina|Njemačka do 17]]}}}
|case:NJE16=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 16 godina|Njemačka do 16]]}}}
|case:NJE15=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 15 godina|Njemačka do 15]]}}}
|case:SRNJ=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]]}}}
|case:N KALE=[[Datoteka:Pre-IndependenceFlags_of_New_Caledonia.svg|border|43px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]]}}}
|case:NOR=[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]] {{{2|[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]}}}
|case:NZL=[[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]] {{{2|[[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]}}}
|case:OMA=[[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]] {{{2|[[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]]}}}
|case:OTC=[[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]]}}}
|case:OVČ=[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Føroyara|Ovčji Otoci]]}}}
|case:PAK=[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]]}}}
|case:PAL=[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]] {{{2|[[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]]}}}
|case:PAN=[[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]] {{{2|[[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]}}}
|case:PAR=[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]}}}
|case:PER=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]]}}}
|case:PER23=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Peru do 23]]}}}
|case:PER21=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Peru do 21]]}}}
|case:PER20=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Peru do 20]]}}}
|case:PER19=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Peru do 19]]}}}
|case:PER18=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Peru do 18]]}}}
|case:PER17=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Peru do 17]]}}}
|case:PER16=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Peru do 16]]}}}
|case:PER15=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Peru do 15]]}}}
|case:PNG=[[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]]}}}
|case:POLJ=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]}}}
|case:POLJ23=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 23 godine|Poljska do 23]]}}}
|case:POLJ21=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 21 godine|Poljska do 21]]}}}
|case:POLJ20=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 20 godina|Poljska do 20]]}}}
|case:POLJ19=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 19 godina|Poljska do 19]]}}}
|case:POLJ18=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 18 godina|Poljska do 18]]}}}
|case:POLJ17=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 17 godina|Poljska do 17]]}}}
|case:POLJ16=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 16 godina|Poljska do 16]]}}}
|case:POLJ15=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 15 godina|Poljska do 15]]}}}
|case:POR=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]}}}
|case:POR23=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 23 godine|Portugal do 23]]}}}
|case:POR21=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 21 godine|Portugal do 21]]}}}
|case:POR20=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 20 godina|Portugal do 20]]}}}
|case:POR19=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 19 godina|Portugal do 19]]}}}
|case:POR18=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 18 godina|Portugal do 18]]}}}
|case:POR17=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 17 godina|Portugal do 17]]}}}
|case:POR16=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 16 godina|Portugal do 16]]}}}
|case:POR15=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 15 godina|Portugal do 15]]}}}
|case:PUE=[[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]] {{{2|[[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]]}}}
|case:RKO=[[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]]}}}
|case:RUA=[[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]]}}}
|case:RUM=[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]] {{{2|[[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]]}}}
|case:RUS=[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]}}}
|case:RUS23=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 23 godine|Rusija do 23]]}}}
|case:RUS21=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 21 godine|Rusija do 21]]}}}
|case:RUS20=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 20 godina|Rusija do 20]]}}}
|case:RUS19=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 19 godina|Rusija do 19]]}}}
|case:RUS18=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 18 godina|Rusija do 18]]}}}
|case:RUS17=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 17 godina|Rusija do 17]]}}}
|case:RUS16=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 16 godina|Rusija do 16]]}}}
|case:RUS15=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 15 godina|Rusija do 15]]}}}
|case:SAD=[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]}}}
|case:SAD23=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 23 godine|SAD do 23]]}}}
|case:SAD21=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 21 godine|SAD do 21]]}}}
|case:SAD20=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 20 godina|SAD do 20]]}}}
|case:SAD19=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 19 godina|SAD do 19]]}}}
|case:SAD18=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 18 godina|SAD do 18]]}}}
|case:SAD17=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 17 godina|SAD do 17]]}}}
|case:SAD16=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 16 godina|SAD do 16]]}}}
|case:SAD15=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 15 godina|SAD do 15]]}}}
|case:SAL=[[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]] {{{2|[[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]]}}}
|case:SAM=[[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]] {{{2|[[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]]}}}
|case:SAU=[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]}}}
|case:SEJ=[[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]] {{{2|[[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]]}}}
|case:SEN=[[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]] {{{2|[[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]}}}
|case:S LEO=[[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]]}}}
|case:SIN=[[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]] {{{2|[[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]]}}}
|case:SIR=[[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]] {{{2|[[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]]}}}
|case:SCG=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]}}}
|case:SCG23=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 23 godine|Srbija i Crna Gora do 23]]}}}
|case:SCG21=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 21 godine|Srbija i Crna Gora do 21]]}}}
|case:SCG20=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 20 godina|Srbija i Crna Gora do 20]]}}}
|case:SCG19=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 19 godina|Srbija i Crna Gora do 19]]}}}
|case:SCG18=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 18 godina|Srbija i Crna Gora do 18]]}}}
|case:SCG17=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 17 godina|Srbija i Crna Gora do 17]]}}}
|case:SCG16=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 16 godina|Srbija i Crna Gora do 16]]}}}
|case:SCG15=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 15 godina|Srbija i Crna Gora do 15]]}}}
|case:SJI=[[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]] {{{2|[[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]]}}}
|case:SJKOR=[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]] {{{2|[[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]]}}}
|case:SLK=[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]] {{{2|[[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]]}}}
|case:SLO=[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]] {{{2|[[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]]}}}
|case:SMR=[[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]] {{{2|[[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]]}}}
|case:SOL=[[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]]}}}
|case:SOM=[[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]] {{{2|[[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]]}}}
|case:SRB=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija]]}}}
|case:SRB23=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 23 godine|Srbija do 23]]}}}
|case:SRB21=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 21 godine|Srbija do 21]]}}}
|case:SRB20=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 20 godina|Srbija do 20]]}}}
|case:SRB19=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 19 godina|Srbija do 19]]}}}
|case:SRB18=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 18 godina|Srbija do 18]]}}}
|case:SRB17=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 17 godina|Srbija do 17]]}}}
|case:SRB16=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 16 godina|Srbija do 16]]}}}
|case:SRB15=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 15 godina|Srbija do 15]]}}}
|case:SRH=[[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|border|23px|border]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]}}}
|case:SSSR=[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]]}}}
|case:SAR=[[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republika|Srednjoafrička Republika]]}}}
|case:SVA=[[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]] {{{2|[[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]]}}}
|case:SV LUC=[[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]]}}}
|case:SV KIN=[[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]]}}}
|case:SV TIP=[[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]]}}}
|case:SV VIG=[[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]]}}}
|case:SUD=[[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]] {{{2|[[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]]}}}
|case:SUR=[[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]] {{{2|[[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]]}}}
|case:ŠKO=[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]] {{{2|[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]}}}
|case:ŠPA=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}}}
|case:ŠPA23=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 23 godine|Španjolska do 23]]}}}
|case:ŠPA21=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]]}}}
|case:ŠPA20=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 20 godina|Španjolska do 20]]}}}
|case:ŠPA19=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]]}}}
|case:ŠPA18=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 18 godina|Španjolska do 18]]}}}
|case:ŠPA17=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska do 17]]}}}
|case:ŠPA16=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 16 godina|Španjolska do 16]]}}}
|case:ŠPA15=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 15 godina|Španjolska do 15]]}}}
|case:ŠVE=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]}}}
|case:ŠVEB=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna B reprezentacija|Švedska B]]}}}
|case:ŠVE23=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 23 godine|Švedska do 23]]}}}
|case:ŠVE21=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švedska do 21]]}}}
|case:ŠVE20=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 20 godina|Švedska do 20]]}}}
|case:ŠVE19=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švedska do 19]]}}}
|case:ŠVE18=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 18 godina|Švedska do 18]]}}}
|case:ŠVE17=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 17 godina|Švedska do 17]]}}}
|case:ŠVE16=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 16 godina|Švedska do 16]]}}}
|case:ŠVE15=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 15 godina|Švedska do 15]]}}}
|case:ŠVE14=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 14 godina|Švedska do 14]]}}}
|case:ŠRI=[[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]] {{{2|[[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]]}}}
|case:ŠVI=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{3|[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]}}}
|case:ŠVI23=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 23 godine|Švicarska do 23]]}}}
|case:ŠVI21=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švicarska do 21]]}}}
|case:ŠVI20=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 20 godina|Švicarska do 20]]}}}
|case:ŠVI19=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švicarska do 19]]}}}
|case:ŠVI18=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 18 godina|Švicarska do 18]]}}}
|case:ŠVI17=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 17 godina|Švicarska do 17]]}}}
|case:ŠVI16=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 16 godina|Švicarska do 16]]}}}
|case:ŠVI15=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 15 godina|Švicarska do 15]]}}}
|case:TADŽ=[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]]}}}
|case:FR POLI=[[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]] {{{2|[[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]]}}}
|case:TAH=[[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]] {{{2|[[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]]}}}
|case:TAJ=[[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]] {{{2|[[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]]}}}
|case:TAJV=[[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]] {{{2|[[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]]}}}
|case:TAN=[[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]] {{{2|[[Tanzanijska nogometna reprezentacija|Tanzanija]]}}}
|case:TOG=[[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]] {{{2|[[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]]}}}
|case:TON=[[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]]}}}
|case:TRI=[[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]]}}}
|case:TUN=[[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]] {{{2|[[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]}}}
|case:TKM=[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]]}}}
|case:TUR=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]}}}
|case:TURB=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna B reprezentacija|Turska B]]}}}
|case:TUR23=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 23 godine|Turska do 23]]}}}
|case:TUR21=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 21 godine|Turska do 21]]}}}
|case:TUR20=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 20 godina|Turska do 20]]}}}
|case:TUR19=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 19 godina|Turska do 19]]}}}
|case:TUR18=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 18 godina|Turska do 18]]}}}
|case:TUR17=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 17 godina|Turska do 17]]}}}
|case:TUR16=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 16 godina|Turska do 16]]}}}
|case:TUR15=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 15 godina|Turska do 15]]}}}
|case:TUR14=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 14 godina|Turska do 14]]}}}
|case:TUV=[[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]]}}}
|case:UAE=[[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]]}}}
|case:UGA=[[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]] {{{2|[[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]]}}}
|case:UKR=[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] {{{2|[[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]]}}}
|case:UKR23 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Ukrajina do 23]]
|case:UKR21 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 21 godine|Ukrajina do 21]]
|case:UKR20 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Ukrajina do 20]]
|case:UKR19 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 19 godina|Ukrajina do 19]]
|case:UKR18 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 18 godina|Ukrajina do 18]]
|case:UKR17 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 17 godina|Ukrajina do 17]]
|case:UKR16 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 16 godina|Ukrajina do 16]]
|case:UKR15 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 15 godina|Ukrajina do 15]]
|case:UKR14 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 14 godina|Ukrajina do 14]]
|case:URU=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]}}}
|case:URU23=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 23 godine|Urugvaj do 23]]}}}
|case:URU21=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 21 godine|Urugvaj do 21]]}}}
|case:URU20=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 20 godina|Urugvaj do 20]]}}}
|case:URU19=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 19 godina|Urugvaj do 19]]}}}
|case:URU18=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 18 godina|Urugvaj do 18]]}}}
|case:URU17=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 17 godina|Urugvaj do 17]]}}}
|case:URU16=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 16 godina|Urugvaj do 16]]}}}
|case:URU15=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 15 godina|Urugvaj do 15]]}}}
|case:UZB=[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]]}}}
|case:VAN=[[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]]}}}
|case:VEN=[[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]] {{{2|[[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]]}}}
|case:VIJ=[[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]] {{{2|[[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]]}}}
|case:WAL=[[Datoteka:Flag of Wales 2.svg|border|23px]] {{{2|[[Velška nogometna reprezentacija|Wales]]}}}
|case:WIF=[[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]]}}}
|case:ZAM=[[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]] {{{2|[[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]]}}}
|case:ZEL=[[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]}}}
|case:ZIM=[[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]] {{{2|[[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]]}}}
|default=[[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]] {{{2|???}}}
}}<noinclude>
<br>
'''Upotreba:''' u tekst upisati predložak: <nowiki>{{NogRep|KRATICA}}</nowiki>, koja vodi na nogometnu reprezentaciju spomenute države, a izgled predloška, te popis kratica koje je moguće koristiti, je slijedeći:
{|
|valign="top"|
* bez kratice = [[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]] ???
* ADO = [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]]
* AFG = [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]] [[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]]
* ALB = [[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]]
* ALŽ = [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]] [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]
* AMS = [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]]
* AND = [[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]] [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]]
* ANG = [[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]] [[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]]
* ANV = [[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]]
* ARG = [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]
* ARM = [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]] [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]]
* ARU = [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]]
* ATG = [[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]]
* AUS = [[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]] [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
* AUT = [[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]
* AZE = [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]] [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]]
* BAH = [[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]] [[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]]
* BAN = [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]] [[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]]
* BAR = [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]] [[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]]
* BEL = [[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]
* BEN = [[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]] [[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]]
* BER = [[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]] [[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]]
* BIH = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
* BIH1992 = [[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
* BHR = [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]] [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]]
* BJE = [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]] [[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]]
* BLZ = [[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]] [[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]]
* BOC = [[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]] [[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]]
* BOL = [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]] [[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]]
* BRA = [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]
* BRIT DJEV = [[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]]
* BRU = [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]] [[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]]
* BUF = [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]]
* BUG = [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]] [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]
* BUR = [[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]] [[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]]
* BUT = [[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]] [[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]]
* CG = [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]]
* CIP = [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]] [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]]
* CIV = [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]
* CUR =[[Datoteka:Flag of Curacao.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]]
* ČAD = [[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]] [[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]]
* ČEŠ = [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]
* ČIL = [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]] [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]]
* ČSSR = [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]]
* DAN = [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]
* DDR = [[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
* DMN = [[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]]
* DOM = [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]]
* DRK = [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]
* DŽI = [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]] [[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]]
* EGI = [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]] [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]
* EKG = [[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]]
* EKV = [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]] [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]
* ENG = [[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]
* ERI = [[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]] [[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]]
* EST = [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]] [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]]
* ETI = [[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]] [[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]]
* FIĐ = [[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]] [[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]]
* FIL = [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]] [[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]]
* FIN = [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]] [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]
* FRA = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
* FR GIJ = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]]
* GAB = [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]] [[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]]
* GAM = [[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]] [[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]]
* GAN = [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]] [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]
* GIB= [[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]] [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]]
* GRE = [[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]] [[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]]
* GRU = [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]]
* GRČ = [[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]] [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]]
* GUAM = [[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]] [[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]]
* GUA = [[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]] [[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]]
* GVA = [[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]] [[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]]
* GVAD = [[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]] [[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]]
* GVB = [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]]
* GVI = [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]] [[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]]
* HAI = [[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]] [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]
* HK = [[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]]
|width="120"|
|valign="top"|
* HON = [[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]] [[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]]
* HRV = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* IND = [[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]] [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]]
* INDN = [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]] [[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]]
* IRK = [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]] [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]
* IRN = [[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]] [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]
* IRS = [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]] [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]
* ISL = [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]] [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]]
* IST T = [[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]] [[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]]
* ITA = [[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]
* IZR = [[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]] [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]
* JAM = [[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]] [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]]
* JEM = [[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]] [[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]]
* JAP = [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|border|23px]] [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]
* JAR = [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]]
* JKO = [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]] [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]
* JOR = [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]] [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]]
* JSUD ==[[Datoteka:Flag of South Sudan.svg|30px]] {{{2|[[Južnosudanska nogometna reprezentacija|Južni Sudan]]}}}
* JUG = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
* JUGK= [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|23px|]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
* KAJ =[[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]]
* KAM = [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]] [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]]
* KAN = [[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]]
* KAT = [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]] [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]
* KATL = [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|border|23px]] [[Katalonska nogometna reprezentacija|Katalonija]]
* KAZ = [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]] [[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]]
* KEN = [[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]] [[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]]
* KIN = [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]] [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]]
* KIR = [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]] [[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]]
* KMB = [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]] [[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]]
* KOL = [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]
* KOM = [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]]
* KOS = [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|border|23px]] [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]]
* KSV = [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]] [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]]
* KUB = [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]] [[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]]
* KUK = [[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]]
* KUV = [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]] [[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]]
* LAO = [[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]] [[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]]
* LAT = [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]] [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]]
* LBN = [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]] [[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]]
* LBR = [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]] [[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]]
* LES = [[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]]
* LIB = [[Datoteka:Flag_of_Libya_(1977–2011).svg|border|23px]] [[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]
* LIBI = [[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]] [[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]
* LIH = [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]] [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]]
* LIT = [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]] [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]]
* LUX = [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]] [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]]
* MAD = [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]] [[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]]
* MAK = [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]] [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjeverna Makedonija]]
* MALD = [[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]] [[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]]
* MALE = [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]] [[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]]
* MALI = [[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]] [[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]]
* MLT = [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]] [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]]
* MAĐ = [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]] [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]]
* MAO = [[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]] [[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]]
* MAR = [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]
* MARŠ = [[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]]
* MART = [[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]]
* MAU = [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]] [[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]]
* MAUS = [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]] [[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]]
* MEX = [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]]
* MIA = [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]] [[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]]
* MLV = [[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]] [[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]]
* MNG = [[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]] [[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]]
* MOL = [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]] [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]]
* MONT = [[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]] [[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]]
* MOZ = [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]] [[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]]
* NAM = [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]] [[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]]
* NDH= [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|23px|]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* NEP = [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|12px]] [[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]]
* NGR = [[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]] [[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]]
* NIG = [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]]
* NIK = [[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]] [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]]
* NIZ = [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]] [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]
* NIZ ANT = [[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]]
* NJE = [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]
* SRNJ = [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]]
* N KALE = [[Datoteka:Flag_of_New_Caledonia.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]]
* NOR = [[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]] [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
|width="120"|
|valign="top"|
* NZL = [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]] [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]
* OMA = [[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]] [[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]]
* OTC = [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]]
* OVČ = [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Ovčjih Otoka|Ovčji Otoci]]
* PAK = [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]] [[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]]
* PAL = [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]] [[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]]
* PAN = [[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]] [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]
* PAR = [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]
* PER = [[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]]
* PNG = [[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]]
* POLJ = [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]
* POR = [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]
* PUE = [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]] [[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]]
* RKO = [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]]
* RUM = [[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]] [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]]
* RUA = [[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]] [[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]]
* RUS = [[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]] [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]
* SAD = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]
* SAL = [[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]] [[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]]
* SAM = [[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]] [[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]]
* SAU = [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
* SEJ = [[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]] [[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]]
* SEN = [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]] [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]
* S LEO =[[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]]
* SIN = [[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]] [[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]]
* SIR = [[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]] [[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]]
* SCG = [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]
* SJI = [[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]] [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]]
* SJKOR =[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]] [[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]]
* SLK = [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]] [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]]
* SLO = [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]] [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]]
* SMR = [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]] [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]]
* SOL = [[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]]
* SOM = [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]] [[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]]
* SRB = [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] [[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija]]
* SRH= [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|22px|]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* SSSR = [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]]
* SAR =[[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republike|Srednjoafrička Republika]]
* SVA = [[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]] [[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]]
* SV LUC = [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]]
* SV KIN = [[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]]
* SV TIP = [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]]
* SV VIG = [[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]]
* SUD = [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]] [[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]]
* SUR = [[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]] [[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]]
* ŠKO = [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]] [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]
* ŠPA = [[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
* ŠRI = [[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]] [[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]]
* ŠVE = [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]
* ŠVI = [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|15px]] [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]
* TADŽ = [[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]] [[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]]
* TAH = [[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]] [[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]]
* TAJ = [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]] [[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]]
* TAJV = [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]] [[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]]
* TAN = [[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]] [[Tanzanijska nogometna reprezentacija|Tanzanija]]
* TOG = [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]] [[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]]
* TON = [[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]]
* TRI = [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]]
* TUN = [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]] [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]
* TKM = [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]] [[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]]
* TUR = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]
* TUV = [[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]]
* UAE = [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]]
* UKR = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]]
* UGA = [[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]] [[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]]
* URU = [[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
* UZB = [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]] [[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]]
* VAN = [[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]]
* VEN = [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]] [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]]
* VIJ = [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]] [[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]]
* WAL = [[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|23px]] [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]]
* WIF = [[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]]
* ZAM = [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]] [[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]]
* ZEL = [[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]
* ZIM = [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]] [[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]]
|}
==Kratice za mlađe uzraste hrvatske nogometne reprezentacije==
* HRV23 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 23 godine|Hrvatska do 23]]
* HRV21 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]
* HRV20 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]
* HRV19 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]
* HRV18 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]
* HRV17 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]
* HRV16 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]]
* HRV15 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 15]]
* HRV14 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 14 godina|Hrvatska do 14]]
[[Kategorija: Nogometni predlošci]]
[[Kategorija:Predlošci za reprezentacije]]
</noinclude>
qp9r9pyfgk9d96bmvgnpvxhcn6nmtt9
7088073
7088071
2024-12-14T01:06:14Z
Croxyz
205325
7088073
wikitext
text/x-wiki
{{switch
|{{{1|}}}
|case:ADO=[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]]}}}
|case:AFG=[[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]]}}}
|case:ALB=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]]}}}
|case:ALB23=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Albanija do 23]]}}}
|case:ALB21=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna repezentacija do 21 godine|Albanija do 21]]}}}
|case:ALB20=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Albanija do 20]]}}}
|case:ALB19=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Albanija do 19]]}}}
|case:ALB18=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Albanija do 18]]}}}
|case:ALB17=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Albanija do 17]]}}}
|case:ALB16=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Albanija do 16]]}}}
|case:ALB15=[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] {{{2|[[Albanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Albanija do 15]]}}}
|case:ALŽ=[[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]}}}
|case:AMS=[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]]}}}
|case:AND=[[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]] {{{2|[[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]]}}}
|case:ANG=[[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]] {{{2|[[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]]}}}
|case:ANV=[[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]]}}}
|case:ARG=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]}}}
|case:ARG23=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Argentina do 23]]}}}
|case:ARG21=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 21 godine|Argentina do 21]]}}}
|case:ARG20=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]]}}}
|case:ARG19=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 19 godina|Argentina do 19]]}}}
|case:ARG18=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 18 godina|Argentina do 18]]}}}
|case:ARG17=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 17 godina|Argentina do 17]]}}}
|case:ARG16=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 16 godina|Argentina do 16]]}}}
|case:ARG15=[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] {{{2|[[Argentinska nogometna reprezentacija do 15 godina|Argentina do 15]]}}}
|case:ARM=[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]] {{{2|[[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]]}}}
|case:ARU=[[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]]}}}
|case:ATG=[[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]]}}}
|case:AUS=[[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]] {{{2|[[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]}}}
|case:AUT=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]}}}
|case:AUT23=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Austrija do 23]]}}}
|case:AUT21=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Austrija do 21]]}}}
|case:AUT20=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Austrija do 20]]}}}
|case:AUT19=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Austrija do 19]]}}}
|case:AUT18=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Austrija do 18]]}}}
|case:AUT17=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Austrija do 17]]}}}
|case:AUT16=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Austrija do 16]]}}}
|case:AUT15=[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] {{{2|[[Austrijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Austrija do 15]]}}}
|case:AZE=[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]] {{{2|[[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]]}}}
|case:BAH=[[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]] {{{2|[[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]]}}}
|case:BAN=[[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]] {{{2|[[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]]}}}
|case:BAR=[[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]] {{{2|[[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]]}}}
|case:BEL=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]}}}
|case:BEL23=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Belgija do 23]]}}}
|case:BEL21=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Belgija do 21]]}}}
|case:BEL20=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Belgija do 20]]}}}
|case:BEL19=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Belgija do 19]]}}}
|case:BEL18=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Belgija do 18]]}}}
|case:BEL17=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Belgija do 17]]}}}
|case:BEL16=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Belgija do 16]]}}}
|case:BEL15=[[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] {{{2|[[Belgijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Belgija do 15]]}}}
|case:BEN=[[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]] {{{2|[[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]]}}}
|case:BER=[[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]] {{{2|[[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]]}}}
|case:BIH=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]]}}}
|case:BIH21=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|BiH do 21]]}}}
|case:BIH20=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 20 godina|BiH do 20]]}}}
|case:BIH19=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|BiH do 19]]}}}
|case:BIH18=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 18 godina|BiH do 18]]}}}
|case:BIH17=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 17 godina|BiH do 17]]}}}
|case:BIH16=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 16 godina|BiH do 16]]}}}
|case:BIH15=[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] {{{2|[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 15 godina|BiH do 15]]}}}
|case:BIH1992=[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]]}}}
|case:BHR=[[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]] {{{2|[[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]]}}}
|case:BJE=[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]] {{{2|[[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]]}}}
|case:BLZ=[[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]] {{{2|[[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]]}}}
|case:BOC=[[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]] {{{2|[[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]]}}}
|case:BOL=[[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]] {{{2|[[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]]}}}
|case:BRA=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]}}}
|case:BRA23=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 23 godine|Brazil do 23]]}}}
|case:BRA21=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 21 godine|Brazil do 21]]}}}
|case:BRA20=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 20 godina|Brazil do 20]]}}}
|case:BRA19=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 19 godina|Brazil do 19]]}}}
|case:BRA18=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 18 godina|Brazil do 18]]}}}
|case:BRA17=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 17 godina|Brazil do 17]]}}}
|case:BRA16=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 16 godina|Brazil do 16]]}}}
|case:BRA15=[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] {{{2|[[Brazilska nogometna reprezentacija do 15 godina|Brazil do 15]]}}}
|case:BRIT DJEV=[[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]]}}}
|case:BRU=[[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]] {{{2|[[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]]}}}
|case:BUF=[[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]]}}}
|case:BUG=[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]] {{{2|[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]}}}
|case:BUR=[[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]] {{{2|[[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]]}}}
|case:BUT=[[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]] {{{2|[[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]]}}}
|case:CG=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]]}}}
|case:CG23=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 23 godine|Crna Gora do 23]]}}}
|case:CG21=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 21 godine|Crna Gora do 21]]}}}
|case:CG20=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 20 godina|Crna Gora do 20]]}}}
|case:CG19=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 19 godina|Crna Gora do 19]]}}}
|case:CG18=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 18 godina|Crna Gora do 18]]}}}
|case:CG17=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 17 godina|Crna Gora do 17]]}}}
|case:CG16=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 16 godina|Crna Gora do 16]]}}}
|case:CG15=[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Crnogorska nogometna reprezentacija do 15 godina|Crna Gora do 15]]}}}
|case:CIP=[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]] {{{2|[[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]]}}}
|case:CIV=[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]}}}
|case:CUR=[[Datoteka:Flag of Curacao.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]]}}}
|case:ČAD=[[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]] {{{2|[[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]]}}}
|case:ČEŠ=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]}}}
|case:ČEŠ23=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 23 godine|Češka do 23]]}}}
|case:ČEŠ21=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 21 godine|Češka do 21]]}}}
|case:ČEŠ20=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 20 godina|Češka do 20]]}}}
|case:ČEŠ19=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 19 godina|Češka do 19]]}}}
|case:ČEŠ18=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 18 godina|Češka do 18]]}}}
|case:ČEŠ17=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 17 godina|Češka do 17]]}}}
|case:ČEŠ16=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 16 godina|Češka do 16]]}}}
|case:ČEŠ15=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Češka nogometna reprezentacija do 15 godina|Češka do 15]]}}}
|case:ČIL=[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]] {{{2|[[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]]}}}
|case:ČSSR=[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]]}}}
|case:DAN=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]}}}
|case:DAN23=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 23 godine|Danska do 23]]}}}
|case:DAN21=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 21 godine|Danska do 21]]}}}
|case:DAN20=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 20 godina|Danska do 20]]}}}
|case:DAN19=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 19 godina|Danska do 19]]}}}
|case:DAN18=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 18 godina|Danska do 18]]}}}
|case:DAN17=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 17 godina|Danska do 17]]}}}
|case:DAN16=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 16 godina|Danska do 16]]}}}
|case:DAN15=[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] {{{2|[[Danska nogometna reprezentacija do 15 godina|Danska do 15]]}}}
|case:DDR=[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|Istočna Njemačka]]}}}
|case:DMN=[[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]]}}}
|case:DOM=[[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]]}}}
|case:DR KONGO=[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]}}}
|case:DRK=[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]}}}
|case:DŽI=[[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]] {{{2|[[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]]}}}
|case:EGI=[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]] {{{2|[[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]}}}
|case:EKG=[[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]]}}}
|case:EKV=[[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]] {{{2|[[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]}}}
|case:ENG=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}}}
|case:ENG23=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 23 godine|Engleska do 23]]}}}
|case:ENG21=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 21 godine|Engleska do 21]]}}}
|case:ENG20=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 20 godina|Engleska do 20]]}}}
|case:ENG19=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 19 godina|Engleska do 19]]}}}
|case:ENG18=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 18 godina|Engleska do 18]]}}}
|case:ENG17=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]]}}}
|case:ENG16=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 16 godina|Engleska do 16]]}}}
|case:ENG15=[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] {{{2|[[Engleska nogometna reprezentacija do 15 godina|Engleska do 15]]}}}
|case:ERI=[[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]] {{{2|[[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]]}}}
|case:EST=[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]] {{{2|[[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]]}}}
|case:ETI=[[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]] {{{2|[[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]]}}}
|case:FAR=[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]]}}}
|case:FIĐ=[[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]] {{{2|[[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]]}}}
|case:FIL=[[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]] {{{2|[[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]]}}}
|case:FIN=[[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]] {{{2|[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]}}}
|case:FRA=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]}}}
|case:FRA23=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 23 godine|Francuska do 23]]}}}
|case:FRA21=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 21 godine|Francuska do 21]]}}}
|case:FRA20=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 20 godina|Francuska do 20]]}}}
|case:FRA19=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuska do 19]]}}}
|case:FRA18=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 18 godina|Francuska do 18]]}}}
|case:FRA17=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 17 godina|Francuska do 17]]}}}
|case:FRA16=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 16 godina|Francuska do 16]]}}}
|case:FRA15=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Francuska nogometna reprezentacija do 15 godina|Francuska do 15]]}}}
|case:FR GIJ=[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]]}}}
|case:GAB=[[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]] {{{2|[[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]]}}}
|case:GAM=[[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]]}}}
|case:GAN=[[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]] {{{2|[[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]}}}
|case:GIB=[[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]] {{{2|[[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]]}}}
|case:GRE=[[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]] {{{2|[[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]]}}}
|case:GRU=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]]}}}
|case:GRU21=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Gruzija do 21]]}}}
|case:GRU20=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Gruzija do 20]]}}}
|case:GRU19=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Gruzija do 19]]}}}
|case:GRU18=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Gruzija do 18]]}}}
|case:GRU17=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Gruzija do 17]]}}}
|case:GRU16=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Gruzija do 16]]}}}
|case:GRU15=[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] {{{2|[[Gruzijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Gruzija do 15]]}}}
|case:GRČ=[[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]] {{{2|[[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]]}}}
|case:GUAM=[[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]] {{{2|[[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]]}}}
|case:GUA=[[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]] {{{2|[[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]]}}}
|case:GVA=[[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]] {{{2|[[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]]}}}
|case:GVAD=[[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]] {{{2|[[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]]}}}
|case:GVB=[[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]]}}}
|case:GVI=[[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]] {{{2|[[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]]}}}
|case:HAI=[[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]] {{{2|[[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]}}}
|case:HK=[[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]]}}}
|case:HON=[[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]] {{{2|[[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]]}}}
|case:HRV=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]}}}
|case:HRVB=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna B reprezentacija|Hrvatska B]]}}}
|case:HRV23=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 23 godine|Hrvatska do 23]]}}}
|case:HRV21=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]}}}
|case:HRV20=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]}}}
|case:HRV19=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]}}}
|case:HRV18=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]}}}
|case:HRV17=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]}}}
|case:HRV16=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]]}}}
|case:HRV15=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 15]]}}}
|case:HRV14=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 14 godina|Hrvatska do 14]]}}}
|case:HRVŽ=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] {{{2|[[Hrvatska ženska nogometna reprezentacija|Hrvatska (Ž)]]}}}
|case:IND=[[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]] {{{2|[[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]]}}}
|case:INDN=[[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]] {{{2|[[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]]}}}
|case:IRK=[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]] {{{2|[[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]}}}
|case:IRN=[[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]] {{{2|[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]}}}
|case:IRS=[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]] {{{2|[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]}}}
|case:ISL=[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]] {{{2|[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]]}}}
|case:IST T=[[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]] {{{2|[[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]]}}}
|case:ITA=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]}}}
|case:ITAB=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna B reprezentacija|Italija B]]}}}
|case:ITA23=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Italija do 23]]}}}
|case:ITA21=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Italija do 21]]}}}
|case:ITA20=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Italija do 20]]}}}
|case:ITA19=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Italija do 19]]}}}
|case:ITA18=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Italija do 18]]}}}
|case:ITA17=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Italija do 17]]}}}
|case:ITA16=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Italija do 16]]}}}
|case:ITA15=[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] {{{2|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Italija do 15]]}}}
|case:IZR=[[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]] {{{2|[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]}}}
|case:JAM=[[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]] {{{2|[[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]]}}}
|case:JEM=[[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]] {{{2|[[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]]}}}
|case:JAP=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]}}}
|case:JAP23=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Japan do 23]]}}}
|case:JAP21=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Japan do 21]]}}}
|case:JAP20=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Japan do 20]]}}}
|case:JAP19=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Japan do 19]]}}}
|case:JAP18=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Japan do 18]]}}}
|case:JAP17=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Japan do 17]]}}}
|case:JAP16=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Japan do 16]]}}}
|case:JAP15=[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]] {{{2|[[Japanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Japan do 15]]}}}
|case:JAR=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]]}}}
|case:JAR23=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 23 godine|JAR do 23]]}}}
|case:JAR21=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 21 godine|JAR do 21]]}}}
|case:JAR20=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 20 godina|JAR do 20]]}}}
|case:JAR19=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 19 godina|JAR do 19]]}}}
|case:JAR18=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 18 godina|JAR do 18]]}}}
|case:JAR17=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 17 godina|JAR do 17]]}}}
|case:JAR16=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 16 godina|JAR do 16]]}}}
|case:JAR15=[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija JAR-a do 15 godina|JAR do 15]]}}}
|case:JKO=[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]] {{{2|[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]}}}
|case:JOR=[[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]] {{{2|[[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]]}}}
|case:JSUD=[[Datoteka:Flag of South Sudan.svg|30px]] {{{2|[[Južnosudanska nogometna reprezentacija|Južni Sudan]]}}}
|case:JUG=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]}}}
|case:JUG23=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 23 godine|Jugoslavija do 23]]}}}
|case:JUG21=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]]}}}
|case:JUG20=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 20 godina|Jugoslavija do 20]]}}}
|case:JUG19=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 19 godina|Jugoslavija do 19]]}}}
|case:JUG18=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 18 godina|Jugoslavija do 18]]}}}
|case:JUG17=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 17 godina|Jugoslavija do 17]]}}}
|case:JUG16=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 16 godina|Jugoslavija do 16]]}}}
|case:JUG15=[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 15 godina|Jugoslavija do 15]]}}}
|case:JUGK=[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|23px|]] {{{2|[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]}}}
|case:KAJ={{{2|[[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]]}}}
|case:KAM=[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]] {{{2|[[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]]}}}
|case:KAN=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]]}}}
|case:KAN23=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 23 godine|Kanada do 23]]}}}
|case:KAN21=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kanada do 21]]}}}
|case:KAN20=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 20 godina|Kanada do 20]]}}}
|case:KAN19=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 19 godina|Kanada do 19]]}}}
|case:KAN18=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 18 godina|Kanada do 18]]}}}
|case:KAN17=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 17 godina|Kanada do 17]]}}}
|case:KAN16=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 16 godina|Kanada do 16]]}}}
|case:KAN15=[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] {{{2|[[Kanadska nogometna reprezentacija do 15 godina|Kanada do 15]]}}}
|case:KAT=[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]] {{{2|[[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]}}}
|case:KATL=[[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|border|23px]] {{{2|[[Katalonska nogometna reprezentacija|Katalonija]]}}}
|case:KAZ=[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]] {{{2|[[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]]}}}
|case:KEN=[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]] {{{2|[[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]]}}}
|case:KIN=[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]] {{{2|[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]]}}}
|case:KIR=[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]] {{{2|[[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]]}}}
|case:KMB=[[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]]}}}
|case:KOL=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]}}}
|case:KOL23=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Kolumbija do 23]]}}}
|case:KOL21=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kolumbija do 21]]}}}
|case:KOL20=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Kolumbija do 20]]}}}
|case:KOL19=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Kolumbija do 19]]}}}
|case:KOL18=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Kolumbija do 18]]}}}
|case:KOL17=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Kolumbija do 17]]}}}
|case:KOL16=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Kolumbija do 16]]}}}
|case:KOL15=[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] {{{2|[[Kolumbijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Kolumbija do 15]]}}}
|case:KOM=[[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]]}}}
|case:KOS=[[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|border|23px]] {{{2|[[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]]}}}
|case:KSV=[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]] {{{2|[[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]]}}}
|case:KUB=[[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]] {{{2|[[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]]}}}
|case:KUK=[[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]]}}}
|case:KUV=[[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]] {{{2|[[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]]}}}
|case:LAO=[[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]] {{{2|[[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]]}}}
|case:LAT=[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]] {{{2|[[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]]}}}
|case:LBN=[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]] {{{2|[[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]]}}}
|case:LBR=[[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]] {{{2|[[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]]}}}
|case:LES=[[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]]}}}
|case:LIB=[[Datoteka:Flag_of_Libya_(1977–2011).svg|border|23px]] {{{2|[[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]}}}
|case:LIBI=[[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]] {{{2|[[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]}}}
|case:LIH=[[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]] {{{2|[[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]]}}}
|case:LIT=[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]] {{{2|[[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]]}}}
|case:LUX=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]] {{{2|[[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]]}}}
|case:MAD=[[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]] {{{2|[[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]]}}}
|case:MAK=[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]] {{{2|[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]}}}
|case:MLT=[[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]] {{{2|[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]]}}}
|case:MLV=[[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]] {{{2|[[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]]}}}
|case:MAĐ=[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]] {{{2|[[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]]}}}
|case:MALD=[[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]] {{{2|[[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]]}}}
|case:MALE=[[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]] {{{2|[[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]]}}}
|case:MALI=[[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]] {{{2|[[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]]}}}
|case:MARŠ=[[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]]}}}
|case:MART=[[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]]}}}
|case:MAR=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]}}}
|case:MAR23=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Maroko do 23]]}}}
|case:MAR21=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Maroko do 21]]}}}
|case:MAR20=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Maroko do 20]]}}}
|case:MAR19=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Maroko do 19]]}}}
|case:MAR18=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Maroko do 18]]}}}
|case:MAR17=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Maroko do 17]]}}}
|case:MAR16=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Maroko do 16]]}}}
|case:MAR15=[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] {{{2|[[Marokanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Maroko do 15]]}}}
|case:MAO=[[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]] {{{2|[[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]]}}}
|case:MAU=[[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]] {{{2|[[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]]}}}
|case:MAUS=[[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]] {{{2|[[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]]}}}
|case:MEX=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]]}}}
|case:MEX23=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 23 godine|Meksiko do 23]]}}}
|case:MEX21=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 21 godine|Meksiko do 21]]}}}
|case:MEX20=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 20 godina|Meksiko do 20]]}}}
|case:MEX19=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 19 godina|Meksiko do 19]]}}}
|case:MEX18=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 18 godina|Meksiko do 18]]}}}
|case:MEX17=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 17 godina|Meksiko do 17]]}}}
|case:MEX16=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 16 godina|Meksiko do 16]]}}}
|case:MEX15=[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] {{{2|[[Meksička nogometna reprezentacija do 15 godina|Meksiko do 15]]}}}
|case:MIA=[[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]] {{{2|[[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]]}}}
|case:MNG=[[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]] {{{2|[[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]]}}}
|case:MOL=[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]] {{{2|[[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]]}}}
|case:MONT=[[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]] {{{2|[[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]]}}}
|case:MOZ=[[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]] {{{2|[[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]]}}}
|case:NAM=[[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]] {{{2|[[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]]}}}
|case:NDH=[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|23px|]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]}}}
|case:NEP=[[Datoteka:Flag of Nepal.svg|12px]] {{{2|[[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]]}}}
|case:NGR=[[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]]}}}
|case:NIG=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]]}}}
|case:NIG23=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 23 godine|Nigerija do 23]]}}}
|case:NIG21=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nigerija do 21]]}}}
|case:NIG20=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 20 godina|Nigerija do 20]]}}}
|case:NIG19=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 19 godina|Nigerija do 19]]}}}
|case:NIG18=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 18 godina|Nigerija do 18]]}}}
|case:NIG17=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 17 godina|Nigerija do 17]]}}}
|case:NIG16=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 16 godina|Nigerija do 16]]}}}
|case:NIG15=[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] {{{2|[[Nigerijska nogometna reprezentacija do 15 godina|Nigerija do 15]]}}}
|case:NIK=[[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]] {{{2|[[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]]}}}
|case:NIZ=[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]}}}
|case:NIZ23=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 23 godine|Nizozemska do 23]]}}}
|case:NIZ21=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nizozemska do 21]]}}}
|case:NIZ20=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 20 godina|Nizozemska do 20]]}}}
|case:NIZ19=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 19 godina|Nizozemska do 19]]}}}
|case:NIZ18=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 18 godina|Nizozemska do 18]]}}}
|case:NIZ17=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 17 godina|Nizozemska do 17]]}}}
|case:NIZ16=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 16 godina|Nizozemska do 16]]}}}
|case:NIZ15=[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nizozemska nogometna reprezentacija do 15 godina|Nizozemska do 15]]}}}
|case:NIZ ANT=[[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]]}}}
|case:NJE=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]}}}
|case:NJE23=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 23 godine|Njemačka do 23]]}}}
|case:NJE21=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Njemačka do 21]]}}}
|case:NJE20=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 20 godina|Njemačka do 20]]}}}
|case:NJE19=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 19 godina|Njemačka do 19]]}}}
|case:NJE18=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 18 godina|Njemačka do 18]]}}}
|case:NJE17=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 17 godina|Njemačka do 17]]}}}
|case:NJE16=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 16 godina|Njemačka do 16]]}}}
|case:NJE15=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija do 15 godina|Njemačka do 15]]}}}
|case:SRNJ=[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] {{{2|[[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]]}}}
|case:N KALE=[[Datoteka:Pre-IndependenceFlags_of_New_Caledonia.svg|border|43px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]]}}}
|case:NOR=[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]] {{{2|[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]}}}
|case:NZL=[[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]] {{{2|[[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]}}}
|case:OMA=[[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]] {{{2|[[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]]}}}
|case:OTC=[[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]]}}}
|case:OVČ=[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]]}}}
|case:PAK=[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]]}}}
|case:PAL=[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]] {{{2|[[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]]}}}
|case:PAN=[[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]] {{{2|[[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]}}}
|case:PAR=[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]}}}
|case:PER=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]]}}}
|case:PER23=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Peru do 23]]}}}
|case:PER21=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Peru do 21]]}}}
|case:PER20=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Peru do 20]]}}}
|case:PER19=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Peru do 19]]}}}
|case:PER18=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 18 godina|Peru do 18]]}}}
|case:PER17=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Peru do 17]]}}}
|case:PER16=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 16 godina|Peru do 16]]}}}
|case:PER15=[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] {{{2|[[Peruanska nogometna reprezentacija do 15 godina|Peru do 15]]}}}
|case:PNG=[[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]]}}}
|case:POLJ=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]}}}
|case:POLJ23=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 23 godine|Poljska do 23]]}}}
|case:POLJ21=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 21 godine|Poljska do 21]]}}}
|case:POLJ20=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 20 godina|Poljska do 20]]}}}
|case:POLJ19=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 19 godina|Poljska do 19]]}}}
|case:POLJ18=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 18 godina|Poljska do 18]]}}}
|case:POLJ17=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 17 godina|Poljska do 17]]}}}
|case:POLJ16=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 16 godina|Poljska do 16]]}}}
|case:POLJ15=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] {{{2|[[Poljska nogometna reprezentacija do 15 godina|Poljska do 15]]}}}
|case:POR=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]}}}
|case:POR23=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 23 godine|Portugal do 23]]}}}
|case:POR21=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 21 godine|Portugal do 21]]}}}
|case:POR20=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 20 godina|Portugal do 20]]}}}
|case:POR19=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 19 godina|Portugal do 19]]}}}
|case:POR18=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 18 godina|Portugal do 18]]}}}
|case:POR17=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 17 godina|Portugal do 17]]}}}
|case:POR16=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 16 godina|Portugal do 16]]}}}
|case:POR15=[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] {{{2|[[Portugalska nogometna reprezentacija do 15 godina|Portugal do 15]]}}}
|case:PUE=[[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]] {{{2|[[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]]}}}
|case:RKO=[[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]]}}}
|case:RUA=[[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]]}}}
|case:RUM=[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]] {{{2|[[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]]}}}
|case:RUS=[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]}}}
|case:RUS23=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 23 godine|Rusija do 23]]}}}
|case:RUS21=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 21 godine|Rusija do 21]]}}}
|case:RUS20=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 20 godina|Rusija do 20]]}}}
|case:RUS19=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 19 godina|Rusija do 19]]}}}
|case:RUS18=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 18 godina|Rusija do 18]]}}}
|case:RUS17=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 17 godina|Rusija do 17]]}}}
|case:RUS16=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 16 godina|Rusija do 16]]}}}
|case:RUS15=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|23px]] {{{2|[[Ruska nogometna reprezentacija do 15 godina|Rusija do 15]]}}}
|case:SAD=[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]}}}
|case:SAD23=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 23 godine|SAD do 23]]}}}
|case:SAD21=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 21 godine|SAD do 21]]}}}
|case:SAD20=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 20 godina|SAD do 20]]}}}
|case:SAD19=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 19 godina|SAD do 19]]}}}
|case:SAD18=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 18 godina|SAD do 18]]}}}
|case:SAD17=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 17 godina|SAD do 17]]}}}
|case:SAD16=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 16 godina|SAD do 16]]}}}
|case:SAD15=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(DoS_ECA_Color_Standard).svg|border|23px]] {{{2|[[Američka nogometna reprezentacija do 15 godina|SAD do 15]]}}}
|case:SAL=[[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]] {{{2|[[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]]}}}
|case:SAM=[[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]] {{{2|[[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]]}}}
|case:SAU=[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]}}}
|case:SEJ=[[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]] {{{2|[[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]]}}}
|case:SEN=[[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]] {{{2|[[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]}}}
|case:S LEO=[[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]]}}}
|case:SIN=[[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]] {{{2|[[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]]}}}
|case:SIR=[[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]] {{{2|[[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]]}}}
|case:SCG=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]}}}
|case:SCG23=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 23 godine|Srbija i Crna Gora do 23]]}}}
|case:SCG21=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 21 godine|Srbija i Crna Gora do 21]]}}}
|case:SCG20=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 20 godina|Srbija i Crna Gora do 20]]}}}
|case:SCG19=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 19 godina|Srbija i Crna Gora do 19]]}}}
|case:SCG18=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 18 godina|Srbija i Crna Gora do 18]]}}}
|case:SCG17=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 17 godina|Srbija i Crna Gora do 17]]}}}
|case:SCG16=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 16 godina|Srbija i Crna Gora do 16]]}}}
|case:SCG15=[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore do 15 godina|Srbija i Crna Gora do 15]]}}}
|case:SJI=[[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]] {{{2|[[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]]}}}
|case:SJKOR=[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]] {{{2|[[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]]}}}
|case:SLK=[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]] {{{2|[[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]]}}}
|case:SLO=[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]] {{{2|[[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]]}}}
|case:SMR=[[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]] {{{2|[[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]]}}}
|case:SOL=[[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]]}}}
|case:SOM=[[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]] {{{2|[[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]]}}}
|case:SRB=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija]]}}}
|case:SRB23=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 23 godine|Srbija do 23]]}}}
|case:SRB21=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 21 godine|Srbija do 21]]}}}
|case:SRB20=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 20 godina|Srbija do 20]]}}}
|case:SRB19=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 19 godina|Srbija do 19]]}}}
|case:SRB18=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 18 godina|Srbija do 18]]}}}
|case:SRB17=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 17 godina|Srbija do 17]]}}}
|case:SRB16=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 16 godina|Srbija do 16]]}}}
|case:SRB15=[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] {{{2|[[Srpska nogometna reprezentacija do 15 godina|Srbija do 15]]}}}
|case:SRH=[[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|border|23px|border]] {{{2|[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]}}}
|case:SSSR=[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]]}}}
|case:SAR=[[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republika|Srednjoafrička Republika]]}}}
|case:SVA=[[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]] {{{2|[[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]]}}}
|case:SV LUC=[[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]]}}}
|case:SV KIN=[[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]]}}}
|case:SV TIP=[[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]]}}}
|case:SV VIG=[[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]]}}}
|case:SUD=[[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]] {{{2|[[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]]}}}
|case:SUR=[[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]] {{{2|[[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]]}}}
|case:ŠKO=[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]] {{{2|[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]}}}
|case:ŠPA=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}}}
|case:ŠPA23=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 23 godine|Španjolska do 23]]}}}
|case:ŠPA21=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]]}}}
|case:ŠPA20=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 20 godina|Španjolska do 20]]}}}
|case:ŠPA19=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]]}}}
|case:ŠPA18=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 18 godina|Španjolska do 18]]}}}
|case:ŠPA17=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska do 17]]}}}
|case:ŠPA16=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 16 godina|Španjolska do 16]]}}}
|case:ŠPA15=[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] {{{2|[[Španjolska nogometna reprezentacija do 15 godina|Španjolska do 15]]}}}
|case:ŠVE=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]}}}
|case:ŠVEB=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna B reprezentacija|Švedska B]]}}}
|case:ŠVE23=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 23 godine|Švedska do 23]]}}}
|case:ŠVE21=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švedska do 21]]}}}
|case:ŠVE20=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 20 godina|Švedska do 20]]}}}
|case:ŠVE19=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švedska do 19]]}}}
|case:ŠVE18=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 18 godina|Švedska do 18]]}}}
|case:ŠVE17=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 17 godina|Švedska do 17]]}}}
|case:ŠVE16=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 16 godina|Švedska do 16]]}}}
|case:ŠVE15=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 15 godina|Švedska do 15]]}}}
|case:ŠVE14=[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] {{{2|[[Švedska nogometna reprezentacija do 14 godina|Švedska do 14]]}}}
|case:ŠRI=[[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]] {{{2|[[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]]}}}
|case:ŠVI=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{3|[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]}}}
|case:ŠVI23=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 23 godine|Švicarska do 23]]}}}
|case:ŠVI21=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švicarska do 21]]}}}
|case:ŠVI20=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 20 godina|Švicarska do 20]]}}}
|case:ŠVI19=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švicarska do 19]]}}}
|case:ŠVI18=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 18 godina|Švicarska do 18]]}}}
|case:ŠVI17=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 17 godina|Švicarska do 17]]}}}
|case:ŠVI16=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 16 godina|Švicarska do 16]]}}}
|case:ŠVI15=[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]] {{{2|[[Švicarska nogometna reprezentacija do 15 godina|Švicarska do 15]]}}}
|case:TADŽ=[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]]}}}
|case:FR POLI=[[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]] {{{2|[[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]]}}}
|case:TAH=[[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]] {{{2|[[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]]}}}
|case:TAJ=[[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]] {{{2|[[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]]}}}
|case:TAJV=[[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]] {{{2|[[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]]}}}
|case:TAN=[[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]] {{{2|[[Tanzanijska nogometna reprezentacija|Tanzanija]]}}}
|case:TOG=[[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]] {{{2|[[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]]}}}
|case:TON=[[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]]}}}
|case:TRI=[[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]]}}}
|case:TUN=[[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]] {{{2|[[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]}}}
|case:TKM=[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]]}}}
|case:TUR=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]}}}
|case:TURB=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna B reprezentacija|Turska B]]}}}
|case:TUR23=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 23 godine|Turska do 23]]}}}
|case:TUR21=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 21 godine|Turska do 21]]}}}
|case:TUR20=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 20 godina|Turska do 20]]}}}
|case:TUR19=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 19 godina|Turska do 19]]}}}
|case:TUR18=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 18 godina|Turska do 18]]}}}
|case:TUR17=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 17 godina|Turska do 17]]}}}
|case:TUR16=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 16 godina|Turska do 16]]}}}
|case:TUR15=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 15 godina|Turska do 15]]}}}
|case:TUR14=[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] {{{2|[[Turska nogometna reprezentacija do 14 godina|Turska do 14]]}}}
|case:TUV=[[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]]}}}
|case:UAE=[[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]]}}}
|case:UGA=[[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]] {{{2|[[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]]}}}
|case:UKR=[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] {{{2|[[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]]}}}
|case:UKR23 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Ukrajina do 23]]
|case:UKR21 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 21 godine|Ukrajina do 21]]
|case:UKR20 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Ukrajina do 20]]
|case:UKR19 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 19 godina|Ukrajina do 19]]
|case:UKR18 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 18 godina|Ukrajina do 18]]
|case:UKR17 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 17 godina|Ukrajina do 17]]
|case:UKR16 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 16 godina|Ukrajina do 16]]
|case:UKR15 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 15 godina|Ukrajina do 15]]
|case:UKR14 = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 14 godina|Ukrajina do 14]]
|case:URU=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]}}}
|case:URU23=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 23 godine|Urugvaj do 23]]}}}
|case:URU21=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 21 godine|Urugvaj do 21]]}}}
|case:URU20=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 20 godina|Urugvaj do 20]]}}}
|case:URU19=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 19 godina|Urugvaj do 19]]}}}
|case:URU18=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 18 godina|Urugvaj do 18]]}}}
|case:URU17=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 17 godina|Urugvaj do 17]]}}}
|case:URU16=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 16 godina|Urugvaj do 16]]}}}
|case:URU15=[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] {{{2|[[Urugvajska nogometna reprezentacija do 15 godina|Urugvaj do 15]]}}}
|case:UZB=[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]] {{{2|[[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]]}}}
|case:VAN=[[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]]}}}
|case:VEN=[[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]] {{{2|[[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]]}}}
|case:VIJ=[[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]] {{{2|[[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]]}}}
|case:WAL=[[Datoteka:Flag of Wales 2.svg|border|23px]] {{{2|[[Velška nogometna reprezentacija|Wales]]}}}
|case:WIF=[[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]]}}}
|case:ZAM=[[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]] {{{2|[[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]]}}}
|case:ZEL=[[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]] {{{2|[[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]}}}
|case:ZIM=[[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]] {{{2|[[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]]}}}
|default=[[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]] {{{2|???}}}
}}<noinclude>
<br>
'''Upotreba:''' u tekst upisati predložak: <nowiki>{{NogRep|KRATICA}}</nowiki>, koja vodi na nogometnu reprezentaciju spomenute države, a izgled predloška, te popis kratica koje je moguće koristiti, je slijedeći:
{|
|valign="top"|
* bez kratice = [[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]] ???
* ADO = [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]]
* AFG = [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]] [[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]]
* ALB = [[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]] [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]]
* ALŽ = [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]] [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]
* AMS = [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]]
* AND = [[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]] [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]]
* ANG = [[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]] [[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]]
* ANV = [[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]]
* ARG = [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]] [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]
* ARM = [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]] [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]]
* ARU = [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]]
* ATG = [[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]]
* AUS = [[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]] [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
* AUT = [[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]
* AZE = [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]] [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]]
* BAH = [[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]] [[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]]
* BAN = [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]] [[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]]
* BAR = [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]] [[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]]
* BEL = [[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|border|23px]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]
* BEN = [[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]] [[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]]
* BER = [[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]] [[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]]
* BIH = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
* BIH1992 = [[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
* BHR = [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]] [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]]
* BJE = [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]] [[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]]
* BLZ = [[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]] [[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]]
* BOC = [[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]] [[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]]
* BOL = [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]] [[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]]
* BRA = [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]] [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]
* BRIT DJEV = [[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]]
* BRU = [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]] [[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]]
* BUF = [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]]
* BUG = [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]] [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]
* BUR = [[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]] [[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]]
* BUT = [[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]] [[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]]
* CG = [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]] [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]]
* CIP = [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]] [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]]
* CIV = [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]
* CUR =[[Datoteka:Flag of Curacao.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]]
* ČAD = [[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]] [[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]]
* ČEŠ = [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]
* ČIL = [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]] [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]]
* ČSSR = [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]] [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]]
* DAN = [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]] [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]
* DDR = [[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
* DMN = [[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]]
* DOM = [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]]
* DRK = [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]
* DŽI = [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]] [[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]]
* EGI = [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]] [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]
* EKG = [[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]]
* EKV = [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]] [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]
* ENG = [[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]] [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]
* ERI = [[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]] [[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]]
* EST = [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]] [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]]
* ETI = [[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]] [[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]]
* FIĐ = [[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]] [[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]]
* FIL = [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]] [[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]]
* FIN = [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]] [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]
* FRA = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
* FR GIJ = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]]
* GAB = [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]] [[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]]
* GAM = [[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]] [[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]]
* GAN = [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]] [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]
* GIB= [[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]] [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]]
* GRE = [[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]] [[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]]
* GRU = [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]] [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]]
* GRČ = [[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]] [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]]
* GUAM = [[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]] [[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]]
* GUA = [[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]] [[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]]
* GVA = [[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]] [[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]]
* GVAD = [[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]] [[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]]
* GVB = [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]]
* GVI = [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]] [[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]]
* HAI = [[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]] [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]
* HK = [[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]]
|width="120"|
|valign="top"|
* HON = [[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]] [[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]]
* HRV = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* IND = [[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]] [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]]
* INDN = [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]] [[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]]
* IRK = [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]] [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]
* IRN = [[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]] [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]
* IRS = [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]] [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]
* ISL = [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]] [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]]
* IST T = [[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]] [[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]]
* ITA = [[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]
* IZR = [[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]] [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]
* JAM = [[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]] [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]]
* JEM = [[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]] [[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]]
* JAP = [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|border|23px]] [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]
* JAR = [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]]
* JKO = [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]] [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]
* JOR = [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]] [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]]
* JSUD ==[[Datoteka:Flag of South Sudan.svg|30px]] {{{2|[[Južnosudanska nogometna reprezentacija|Južni Sudan]]}}}
* JUG = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
* JUGK= [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|23px|]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
* KAJ =[[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]]
* KAM = [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]] [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]]
* KAN = [[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]] [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]]
* KAT = [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]] [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]
* KATL = [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|border|23px]] [[Katalonska nogometna reprezentacija|Katalonija]]
* KAZ = [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]] [[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]]
* KEN = [[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]] [[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]]
* KIN = [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]] [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]]
* KIR = [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]] [[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]]
* KMB = [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]] [[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]]
* KOL = [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]] [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]
* KOM = [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]]
* KOS = [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|border|23px]] [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]]
* KSV = [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]] [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]]
* KUB = [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]] [[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]]
* KUK = [[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]]
* KUV = [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]] [[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]]
* LAO = [[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]] [[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]]
* LAT = [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]] [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]]
* LBN = [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]] [[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]]
* LBR = [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]] [[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]]
* LES = [[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]]
* LIB = [[Datoteka:Flag_of_Libya_(1977–2011).svg|border|23px]] [[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]
* LIBI = [[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]] [[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]]
* LIH = [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]] [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]]
* LIT = [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]] [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]]
* LUX = [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]] [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]]
* MAD = [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]] [[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]]
* MAK = [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]] [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjeverna Makedonija]]
* MALD = [[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]] [[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]]
* MALE = [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]] [[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]]
* MALI = [[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]] [[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]]
* MLT = [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]] [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]]
* MAĐ = [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]] [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]]
* MAO = [[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]] [[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]]
* MAR = [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]] [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]
* MARŠ = [[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]]
* MART = [[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]]
* MAU = [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]] [[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]]
* MAUS = [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]] [[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]]
* MEX = [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]] [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]]
* MIA = [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]] [[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]]
* MLV = [[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]] [[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]]
* MNG = [[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]] [[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]]
* MOL = [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]] [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]]
* MONT = [[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]] [[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]]
* MOZ = [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]] [[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]]
* NAM = [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]] [[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]]
* NDH= [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|23px|]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* NEP = [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|12px]] [[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]]
* NGR = [[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]] [[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]]
* NIG = [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]] [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]]
* NIK = [[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]] [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]]
* NIZ = [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]] [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]
* NIZ ANT = [[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]]
* NJE = [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]
* SRNJ = [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]] [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]]
* N KALE = [[Datoteka:Flag_of_New_Caledonia.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]]
* NOR = [[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]] [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
|width="120"|
|valign="top"|
* NZL = [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]] [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]
* OMA = [[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]] [[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]]
* OTC = [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]]
* OVČ = [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Ovčjih Otoka|Ovčji Otoci]]
* PAK = [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]] [[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]]
* PAL = [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]] [[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]]
* PAN = [[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]] [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]
* PAR = [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]
* PER = [[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]] [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]]
* PNG = [[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]]
* POLJ = [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]] [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]
* POR = [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]] [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]
* PUE = [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]] [[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]]
* RKO = [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]]
* RUM = [[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]] [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]]
* RUA = [[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]] [[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]]
* RUS = [[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]] [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]
* SAD = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]
* SAL = [[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]] [[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]]
* SAM = [[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]] [[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]]
* SAU = [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
* SEJ = [[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]] [[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]]
* SEN = [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]] [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]
* S LEO =[[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]]
* SIN = [[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]] [[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]]
* SIR = [[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]] [[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]]
* SCG = [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]
* SJI = [[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]] [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]]
* SJKOR =[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]] [[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]]
* SLK = [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]] [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]]
* SLO = [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]] [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]]
* SMR = [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]] [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]]
* SOL = [[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]]
* SOM = [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]] [[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]]
* SRB = [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]] [[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija]]
* SRH= [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|22px|]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* SSSR = [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]]
* SAR =[[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republike|Srednjoafrička Republika]]
* SVA = [[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]] [[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]]
* SV LUC = [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]]
* SV KIN = [[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]]
* SV TIP = [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]]
* SV VIG = [[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]]
* SUD = [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]] [[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]]
* SUR = [[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]] [[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]]
* ŠKO = [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]] [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]
* ŠPA = [[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]] [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
* ŠRI = [[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]] [[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]]
* ŠVE = [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]] [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]
* ŠVI = [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|15px]] [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]
* TADŽ = [[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]] [[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]]
* TAH = [[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]] [[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]]
* TAJ = [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]] [[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]]
* TAJV = [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]] [[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]]
* TAN = [[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]] [[Tanzanijska nogometna reprezentacija|Tanzanija]]
* TOG = [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]] [[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]]
* TON = [[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]]
* TRI = [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]]
* TUN = [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]] [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]
* TKM = [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]] [[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]]
* TUR = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]] [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]
* TUV = [[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]]
* UAE = [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]]
* UKR = [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]]
* UGA = [[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]] [[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]]
* URU = [[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]] [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
* UZB = [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]] [[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]]
* VAN = [[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]]
* VEN = [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]] [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]]
* VIJ = [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]] [[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]]
* WAL = [[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|23px]] [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]]
* WIF = [[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]]
* ZAM = [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]] [[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]]
* ZEL = [[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]] [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]
* ZIM = [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]] [[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]]
|}
==Kratice za mlađe uzraste hrvatske nogometne reprezentacije==
* HRV23 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 23 godine|Hrvatska do 23]]
* HRV21 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]
* HRV20 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]
* HRV19 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]
* HRV18 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]
* HRV17 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]
* HRV16 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]]
* HRV15 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 15]]
* HRV14 = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 14 godina|Hrvatska do 14]]
[[Kategorija: Nogometni predlošci]]
[[Kategorija:Predlošci za reprezentacije]]
</noinclude>
sodr9haktsddc3rzj308fbglqkwfwcm
WLAN
0
58926
7088222
7078595
2024-12-14T10:28:49Z
2A02:27B0:4D00:5150:1571:E761:D57A:EC2
X
7088222
wikitext
text/x-wiki
'''WLAN''' je kratica za [[engleski]] naziv '''''wireless local area network''''' (hrv. bežična lokalna mreža) i označava lokalnu mrežu ([[LAN]]) koja se zasniva na bežičnim tehnologijama.
== Standardi ==
Jedno od trenutačno najraširenijih WLAN inačica je [[Wi-Fi]], registrirani znak Wi-Fi Alliance-a (hrv. '''Wi-Fi savez'''). Trenutačno postoje tri standarda koji su odobreni od strane [[IEEE]] (Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc.):
* [[IEEE 802.11#802.11a|802.11a]]
* [[IEEE 802.11#802.11b|802.11b]]
* [[IEEE 802.11#802.11g|802.11g]]
Standardi 802.11b i g se uglavnom koriste u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dok je standard 802.11a uglavnom u upotrebi u [[SAD]]. Osnovna razlika u standardima je u [[radiovalovi|radijskoj frekvenciji]] na kojoj rade. 802.11a radi na frekvencijama oko 5 [[GHz]] dok 802.11b i g rade na frekvenciji od 2,4 GHz.
Najnoviji i najnapredniji standard je 802.11n (takozvani "Draft-N" Skica-N) koji postiže u teoriji brzine do 300Mbps. 802.11n Draft 2.0 je objavljen 19. ožujka 2007. kao novi prijedlog. Od ovog novog standarda se još očekuje da bude [[registrirani znak]] '''Wi-Fi saveza''', kao što su 802.11a/b/g.
== Arhitektura WLAN-a ==
Za izradu WLAN-a je potrebno imati pristupnu točku ([[AP]] - ''access point)'' i jednog ili više klijenata. AP povezuje više klijenata u zajedničku grupu i služi za povezivanje sa žičanom mrežom ili s drugim bežičnim mrežama. Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u [[WDS]] ''(wireless distribution system)'' načinu rada.
Za povezivanje s drugim mrežama koristi se bežični [[usmjerivač]] ''(wireless router)'' koji u sebi objedinjuje pristupnu točku i mrežni usmjerivač. Čest je slučaj da bežični usmjerivač, posebno za male korisnike, ima ugrađen [[prespojnik|višepristupni spojnik]] ''(switch)'' s jednom ili više spojnih točaka, te na taj način može služiti i za povezivanje dijelova žičane mreže s bežičnom mrežom. Prvenstvena namjena bežičnog usmjerivača je komunikacija s [[WAN]] mrežom što se ostvaruje pomoću sporijih linija kao: [[Frame Relay]], [[ISDN]], [[DSL]], [[mikrovalovi|mikrovalnim]] vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama.
== Frekvencije ==
{| class="prettytable"
|-bgcolor="#dfdfdf"
!Standard
!Frekvencije
!Kanali
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11a]]
|5,15 GHz do 5,725 GHz
|Kanali: 19, u Europi s '''''Transmission Power Control''''' i '''''Dynamic Frequency Selection''''' prema [[IEEE_802.11|802.11h]] standardu.
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11b]]
|2,4 GHz do 2,4835 GHz
|Kanali: 11 u USA / 13 u Europi / 14 u Japanu.
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11g]]
|2,4 GHz do 2,4835 GHz
|Kanali: 11 u USA / 13 u Europi / 14 u Japanu.
|-
|}
Širina kanalnog pojasa je kod svih standarda između 10 i 30MHz.
== Brzine prijenosa podataka ==
{| class="prettytable"
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.211]]
| 2 Mbps maksimalno
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11a]]
| 54 Mbps maksimalno (108 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11b]]
| 11 Mbps maksimalno (22 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa, 44 Mbps kod 60 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11g]]
| 54 Mbps maksimalno (g+ =108 Mbps, do 125 Mbps moguće; 2 Mbps u miješanom stanju (g+b) s IEEE 802.11b)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11h]]
| 54 Mbps maksimalno (108 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11n]]
| 300 Mbps maksimalno (Upotreba [[MIMO]]-Tehnike; Prijedlog objavljen 20. 01. 2006. ; Draft 2.0 objavljen kao novi prijedlog 19.03.2007.)
|-
|}
Kod ovih brzina je važno obratiti pažnju da si svi uređaji u mreži dijele liniju za Up- i Download. Uz to su sve ove navedene brzine u Brutto vrijednosti, a dostignuta Netto brzina čak pod optimalnim okolnostima, nalazi se samo malo iznad polovice ovih navedenih podataka. U miješanom radu (b+g) brzina se lomi čak na 2 Mbps.
{|
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
| 1
| 2,412 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 2
| 2,417 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 3
| 2,422 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 4
| 2,427 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 5
| 2,432 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 6
| 2,437 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 7
| 2,442 GHz
| Europi, USA, Japanu
|}
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
| 8
| 2,447 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 9
| 2,452 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 10
| 2,457 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 11
| 2,462 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 12
| 2,467 GHz
| Europi, Japanu
|-
| 13
| 2,472 GHz
| Europi, Japanu
|-
| 14
| 2,484 GHz
| Japanu
|}
|}
{|
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
|34||5,170||[[Japan]]
|-
|36||5,180||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|38||5,190||[[Japan]]
|-
|40||5,200||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|42||5,210||[[Japan]]
|-
|44||5,220||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|46||5,230||[[Japan]]
|-
|48||5,240||[[SAD]], [[Singapur]]
|}
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[Herc|GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
|52||5,260||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|56||5,280||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|60||5,300||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|64||5,320||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|149||5,745||
|-
|153||5,765||
|-
|157||5,785||
|-
|161||5,805||
|}
|}
X
== Sigurnost ==
=== Zaključavanje ===
Dio WLAN standarda [[IEEE_802.11]] je '''''Wireled Equivalent Privacy''''' (WEP), jedan sigurnosni standard, koji sadrži [[RC4|RC4 Algoritam]]. Unutar toga postojeće zaključavanje je samo s jednim 40 Bit (nazvanim 64 Bit) tj. 104 Bit (nazvanim 128 Bit), kod nekih proizvođača isto 232 Bit (nazvano 256 Bit) dugačkim statičkim ključem, koje pak nije dovoljno i ne garantira da se WLAN zaključao sigurno. U Haker sceni je poznato da skupljanjem parova ključeva je moguće izvesti takozvani "Known-Plaintext-Napad". Postoje besplatni programi koji čak i bez potpunog prikupljanja paketa (podataka) mogu otključati (WEP) zaporku, gdje pak kod jednog 232-Bit ključa to može potrajati nešto duže, ali nije nemoguće. Pri tome može svaki korisnik mreže čitati promet koji putuje mrežom. Kombinacija [[RC4]] i CRC-a (Cyclic Redundancy Check) se smatra matematički nesigurnom.
Iz tih razloga su tehničke nadoknade izmišljene, kao npr. WEPplus, Wi-Fi Protected Access (WPA), Fast Packet Keying, Extensible Authentication Protocol (EAP), Kerberos ili High Security Solution koji svi zajedno više ili manje smanjuju sigurnosni problem WLAN-a.
Nasljednik WEP-a je novi sigurnosni standard 802.11i. On nudi jednu povećanu sigurnost kroz upotrebu TKIP-a kod WPA tj. Advanced Encryption Standard (AES) kod WPA2 i smatra se momentalno sigurnim od strane haker-a koji ga žele otključati. Kao savjet može služiti raditi zaporke uz pomoć takozvanog generatora zaporki, gdje zaporka sadrži velika i mala slova, brojke i posebne znakove i pri čemu nije kraća od 32 znaka.
WPA2 spada pod Wi-Fi 802.11i, koji radi sa zaključavajućim algoritmom "AES" (256 Bit) i u novijim uređajima je podržan. Prije svake kupnje uređaja (npr. WLAN router-a) se savjetuje detaljno informiranje o tome dali taj uređaj zaista i podržava WPA2. Neki uređaji se mogu kroz promjenu Firmware-a naknadno nadograditi na WPA2.
Pri takozvanom "WarWalking"-u s jednim Notebook-om (koji ima WLAN funkciju u sebi) ili [[Palm|PDA-om]] se traže otvorene, znači nezaključane mreže u gradu. Javno i dozvoljeno je to npr. u takozvanim "[[ŠIW (Šibenik Wireless)|WLAN Hotspot]]"-ovima ili u kafićima koji imaju nezaključani WLAN Router i koji pri tome služe kao "WLAN Hotspot". Tako se može svako sa svojim Notebook-om u kafiću spojiti na taj Router i surfati doslovno besplatno. Ova usluga u kafićima/restoranima je pretežno besplatna, no ima i gdje se plača (poznato npr. od Deutsche Telekom), no to je zaista rijetko i trend ide sve više prema besplatnim Hotspot-ovima. Ako se ponese Notebook u auto i stime se vozi kroz grad, tražeći pri tome (nezaključane) WLAN mreže, onda se govori o takozvanom "WarDriving"-u.
== WarChalking ==
[[Datoteka:Warchalking_u_gradu.jpg|Primjer Warchalking-a u gradu]]
"WarChalking" je engleska složenica koja je sastavljena od riječi ''war'' (rat) ''chalking'' (obilježavanje) i označava fizičko obilježavanje WLAN mreže s kredom ili nekim drugim sredstvom za pisanje na okolnoj infrastruturi (zidovima zgrada ili na asfaltu) od strane osobe koje se zove "WarWalker"-a.
U WarChalking sceni se upotrebljava tipičan stil pisanja, odnosno vizualni jezik simbola. U znaku odnosno simbolu vidljivo su sljedeće informacije:
* ime mreže (SSID)
* vrsta mreže (otvorena, zatvorena)
* evenutalno WEP zaporka, i
* brzina veze
Primjerice znak zatvorenog kruga znači da se radi o zatvorenoj WLAN mreži. Dva suprotna polukruga označavaju jednu otvorenu, nezaštićenu WLAN mrežu. Oko toga su postavljene tehničke informacije, koje omogućuju potencijalnom korisniku ulaz u mrežu.
Osnivač ove metode je navodno Matt Jones iz [[London|London-a]].{{nedostaje izvor}}
==Wardriving==
'''Wardriving''' je engleska složenica koja objedinjuje dvije riječi: ''war'' (rat); ''driving'' (vožnja, aktivnost) i opisiva aktivnosti koje provode da bi se pronaše WLAN odnosno WiFi mreže, i slično je aktivnostima kao recimo radio gonometriji u kojem radio operateri pronalaze aktivne frekvencije u svom području i pokušavaju pronaći fizičko mjesto nekoga radio odašiljača.
== Socijalno značenje ==
Veliko i brzo proširenje bežičnih mreža zadnjih godina podcrtava trend prema većoj pokretljivosti i fleksibilnijim uvjetima rada. Još 2005. godine je u Europskoj uniji više ''notebooka'' nego ''desktop'' računala prodano, pri čemu je većina ''notebooka'' sadržavala ugrađeni WLAN-čip. Pogotovo u zapadnim zemljama moguće je naći u domovima korisnika DSL-a pretežno DSL uređaje s ugrađenim AP-om, koje pružatelji internetske usluge često pojeftinjeno (ili čak besplatno) nude uz novi internetski priključak.
==Besplatne WLAN mreže ==
==Vrela==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [[D-Link]] - proizvođač uređaja za WLAN spajanje
* [[Motorola]] - proizvođač uređaja za WLAN spajanje
[[Kategorija:Bežične mreže]]
ls2q63yyp1pjetofybxnto1a3otdi48
7088223
7088222
2024-12-14T10:33:10Z
Croatia 925
276607
Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/2A02:27B0:4D00:5150:1571:E761:D57A:EC2|2A02:27B0:4D00:5150:1571:E761:D57A:EC2]] ([[User talk:2A02:27B0:4D00:5150:1571:E761:D57A:EC2|talk]]) (TwinkleGlobal)
7088223
wikitext
text/x-wiki
'''WLAN''' je kratica za [[engleski]] naziv '''''wireless local area network''''' (hrv. bežična lokalna mreža) i označava lokalnu mrežu ([[LAN]]) koja se zasniva na bežičnim tehnologijama.
== Standardi ==
Jedno od trenutačno najraširenijih WLAN inačica je [[Wi-Fi]], registrirani znak Wi-Fi Alliance-a (hrv. '''Wi-Fi savez'''). Trenutačno postoje tri standarda koji su odobreni od strane [[IEEE]] (Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc.):
* [[IEEE 802.11#802.11a|802.11a]]
* [[IEEE 802.11#802.11b|802.11b]]
* [[IEEE 802.11#802.11g|802.11g]]
Standardi 802.11b i g se uglavnom koriste u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dok je standard 802.11a uglavnom u upotrebi u [[SAD]]. Osnovna razlika u standardima je u [[radiovalovi|radijskoj frekvenciji]] na kojoj rade. 802.11a radi na frekvencijama oko 5 [[GHz]] dok 802.11b i g rade na frekvenciji od 2,4 GHz.
Najnoviji i najnapredniji standard je 802.11n (takozvani "Draft-N" Skica-N) koji postiže u teoriji brzine do 300Mbps. 802.11n Draft 2.0 je objavljen 19. ožujka 2007. kao novi prijedlog. Od ovog novog standarda se još očekuje da bude [[registrirani znak]] '''Wi-Fi saveza''', kao što su 802.11a/b/g.
== Arhitektura WLAN-a ==
Za izradu WLAN-a je potrebno imati pristupnu točku ([[AP]] - ''access point)'' i jednog ili više klijenata. AP povezuje više klijenata u zajedničku grupu i služi za povezivanje sa žičanom mrežom ili s drugim bežičnim mrežama. Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u [[WDS]] ''(wireless distribution system)'' načinu rada.
Za povezivanje s drugim mrežama koristi se bežični [[usmjerivač]] ''(wireless router)'' koji u sebi objedinjuje pristupnu točku i mrežni usmjerivač. Čest je slučaj da bežični usmjerivač, posebno za male korisnike, ima ugrađen [[prespojnik|višepristupni spojnik]] ''(switch)'' s jednom ili više spojnih točaka, te na taj način može služiti i za povezivanje dijelova žičane mreže s bežičnom mrežom. Prvenstvena namjena bežičnog usmjerivača je komunikacija s [[WAN]] mrežom što se ostvaruje pomoću sporijih linija kao: [[Frame Relay]], [[ISDN]], [[DSL]], [[mikrovalovi|mikrovalnim]] vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama.
== Frekvencije ==
{| class="prettytable"
|-bgcolor="#dfdfdf"
!Standard
!Frekvencije
!Kanali
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11a]]
|5,15 GHz do 5,725 GHz
|Kanali: 19, u Europi s '''''Transmission Power Control''''' i '''''Dynamic Frequency Selection''''' prema [[IEEE_802.11|802.11h]] standardu.
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11b]]
|2,4 GHz do 2,4835 GHz
|Kanali: 11 u USA / 13 u Europi / 14 u Japanu.
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11g]]
|2,4 GHz do 2,4835 GHz
|Kanali: 11 u USA / 13 u Europi / 14 u Japanu.
|-
|}
Širina kanalnog pojasa je kod svih standarda između 10 i 30MHz.
== Brzine prijenosa podataka ==
{| class="prettytable"
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11]]
| 2 Mbps maksimalno
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11a]]
| 54 Mbps maksimalno (108 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11b]]
| 11 Mbps maksimalno (22 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa, 44 Mbps kod 60 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11g]]
| 54 Mbps maksimalno (g+ =108 Mbps, do 125 Mbps moguće; 2 Mbps u miješanom stanju (g+b) s IEEE 802.11b)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11h]]
| 54 Mbps maksimalno (108 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11n]]
| 300 Mbps maksimalno (Upotreba [[MIMO]]-Tehnike; Prijedlog objavljen 20. 01. 2006. ; Draft 2.0 objavljen kao novi prijedlog 19.03.2007.)
|-
|}
Kod ovih brzina je važno obratiti pažnju da si svi uređaji u mreži dijele liniju za Up- i Download. Uz to su sve ove navedene brzine u Brutto vrijednosti, a dostignuta Netto brzina čak pod optimalnim okolnostima, nalazi se samo malo iznad polovice ovih navedenih podataka. U miješanom radu (b+g) brzina se lomi čak na 2 Mbps.
{|
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
| 1
| 2,412 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 2
| 2,417 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 3
| 2,422 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 4
| 2,427 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 5
| 2,432 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 6
| 2,437 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 7
| 2,442 GHz
| Europi, USA, Japanu
|}
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
| 8
| 2,447 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 9
| 2,452 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 10
| 2,457 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 11
| 2,462 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 12
| 2,467 GHz
| Europi, Japanu
|-
| 13
| 2,472 GHz
| Europi, Japanu
|-
| 14
| 2,484 GHz
| Japanu
|}
|}
{|
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
|34||5,170||[[Japan]]
|-
|36||5,180||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|38||5,190||[[Japan]]
|-
|40||5,200||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|42||5,210||[[Japan]]
|-
|44||5,220||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|46||5,230||[[Japan]]
|-
|48||5,240||[[SAD]], [[Singapur]]
|}
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[Herc|GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
|52||5,260||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|56||5,280||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|60||5,300||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|64||5,320||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|149||5,745||
|-
|153||5,765||
|-
|157||5,785||
|-
|161||5,805||
|}
|}
== Sigurnost ==
=== Zaključavanje ===
Dio WLAN standarda [[IEEE_802.11]] je '''''Wireled Equivalent Privacy''''' (WEP), jedan sigurnosni standard, koji sadrži [[RC4|RC4 Algoritam]]. Unutar toga postojeće zaključavanje je samo s jednim 40 Bit (nazvanim 64 Bit) tj. 104 Bit (nazvanim 128 Bit), kod nekih proizvođača isto 232 Bit (nazvano 256 Bit) dugačkim statičkim ključem, koje pak nije dovoljno i ne garantira da se WLAN zaključao sigurno. U Haker sceni je poznato da skupljanjem parova ključeva je moguće izvesti takozvani "Known-Plaintext-Napad". Postoje besplatni programi koji čak i bez potpunog prikupljanja paketa (podataka) mogu otključati (WEP) zaporku, gdje pak kod jednog 232-Bit ključa to može potrajati nešto duže, ali nije nemoguće. Pri tome može svaki korisnik mreže čitati promet koji putuje mrežom. Kombinacija [[RC4]] i CRC-a (Cyclic Redundancy Check) se smatra matematički nesigurnom.
Iz tih razloga su tehničke nadoknade izmišljene, kao npr. WEPplus, Wi-Fi Protected Access (WPA), Fast Packet Keying, Extensible Authentication Protocol (EAP), Kerberos ili High Security Solution koji svi zajedno više ili manje smanjuju sigurnosni problem WLAN-a.
Nasljednik WEP-a je novi sigurnosni standard 802.11i. On nudi jednu povećanu sigurnost kroz upotrebu TKIP-a kod WPA tj. Advanced Encryption Standard (AES) kod WPA2 i smatra se momentalno sigurnim od strane haker-a koji ga žele otključati. Kao savjet može služiti raditi zaporke uz pomoć takozvanog generatora zaporki, gdje zaporka sadrži velika i mala slova, brojke i posebne znakove i pri čemu nije kraća od 32 znaka.
WPA2 spada pod Wi-Fi 802.11i, koji radi sa zaključavajućim algoritmom "AES" (256 Bit) i u novijim uređajima je podržan. Prije svake kupnje uređaja (npr. WLAN router-a) se savjetuje detaljno informiranje o tome dali taj uređaj zaista i podržava WPA2. Neki uređaji se mogu kroz promjenu Firmware-a naknadno nadograditi na WPA2.
Pri takozvanom "WarWalking"-u s jednim Notebook-om (koji ima WLAN funkciju u sebi) ili [[Palm|PDA-om]] se traže otvorene, znači nezaključane mreže u gradu. Javno i dozvoljeno je to npr. u takozvanim "[[ŠIW (Šibenik Wireless)|WLAN Hotspot]]"-ovima ili u kafićima koji imaju nezaključani WLAN Router i koji pri tome služe kao "WLAN Hotspot". Tako se može svako sa svojim Notebook-om u kafiću spojiti na taj Router i surfati doslovno besplatno. Ova usluga u kafićima/restoranima je pretežno besplatna, no ima i gdje se plača (poznato npr. od Deutsche Telekom), no to je zaista rijetko i trend ide sve više prema besplatnim Hotspot-ovima. Ako se ponese Notebook u auto i stime se vozi kroz grad, tražeći pri tome (nezaključane) WLAN mreže, onda se govori o takozvanom "WarDriving"-u.
== WarChalking ==
[[Datoteka:Warchalking_u_gradu.jpg|Primjer Warchalking-a u gradu]]
"WarChalking" je engleska složenica koja je sastavljena od riječi ''war'' (rat) ''chalking'' (obilježavanje) i označava fizičko obilježavanje WLAN mreže s kredom ili nekim drugim sredstvom za pisanje na okolnoj infrastruturi (zidovima zgrada ili na asfaltu) od strane osobe koje se zove "WarWalker"-a.
U WarChalking sceni se upotrebljava tipičan stil pisanja, odnosno vizualni jezik simbola. U znaku odnosno simbolu vidljivo su sljedeće informacije:
* ime mreže (SSID)
* vrsta mreže (otvorena, zatvorena)
* evenutalno WEP zaporka, i
* brzina veze
Primjerice znak zatvorenog kruga znači da se radi o zatvorenoj WLAN mreži. Dva suprotna polukruga označavaju jednu otvorenu, nezaštićenu WLAN mrežu. Oko toga su postavljene tehničke informacije, koje omogućuju potencijalnom korisniku ulaz u mrežu.
Osnivač ove metode je navodno Matt Jones iz [[London|London-a]].{{nedostaje izvor}}
==Wardriving==
'''Wardriving''' je engleska složenica koja objedinjuje dvije riječi: ''war'' (rat); ''driving'' (vožnja, aktivnost) i opisiva aktivnosti koje provode da bi se pronaše WLAN odnosno WiFi mreže, i slično je aktivnostima kao recimo radio gonometriji u kojem radio operateri pronalaze aktivne frekvencije u svom području i pokušavaju pronaći fizičko mjesto nekoga radio odašiljača.
== Socijalno značenje ==
Veliko i brzo proširenje bežičnih mreža zadnjih godina podcrtava trend prema većoj pokretljivosti i fleksibilnijim uvjetima rada. Još 2005. godine je u Europskoj uniji više ''notebooka'' nego ''desktop'' računala prodano, pri čemu je većina ''notebooka'' sadržavala ugrađeni WLAN-čip. Pogotovo u zapadnim zemljama moguće je naći u domovima korisnika DSL-a pretežno DSL uređaje s ugrađenim AP-om, koje pružatelji internetske usluge često pojeftinjeno (ili čak besplatno) nude uz novi internetski priključak.
==Besplatne WLAN mreže ==
==Vrela==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [[D-Link]] - proizvođač uređaja za WLAN spajanje
* [[Motorola]] - proizvođač uređaja za WLAN spajanje
[[Kategorija:Bežične mreže]]
511nb1n669tsybs0ecpkhruqgu2cd0j
Republikanska stranka
0
59901
7088108
1349520
2024-12-14T01:21:58Z
Croxyz
205325
7088108
wikitext
text/x-wiki
{{dsm}}
* [[Republikanska stranka (SAD)]], stranka u [[SAD]]-u
* [[Republikanska stranka (Farski otoci)]], stranka na [[Farski otoci|Farskim otocima]]
* [[Republikanska stranka (Irska)]], stranka u [[Irska|Irskoj]]
{{razdvojba}}
0q220w9wfucf84z90y6igod699ygrks
Dabrovi
0
60302
7087798
6683865
2024-12-13T15:14:03Z
95.168.124.24
Samo nešto
7087798
wikitext
text/x-wiki
{{redirect|Dabar}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Dabar''
| raspon_fosila = [[Miocen]] - nedavno
| slika = Beaver pho34.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Europski dabar]] (''Castor fiber'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Glodavci|Rodentia]]
| subordo = [[Castorimorpha]]
| familia = [[Castoridae]]
| genus = '''''Castor'''''
| genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba =
''[[Europski dabar|C. fiber]]''<br />
''[[Castor issiodorensis]]'' † <br />
| dvoimeno =
}}
'''Dabrovi''' (lat. ''Castor'') rod su vodenih i kopnenih životinja iz porodice ''[[Castoridae]]''. Najveći su [[glodavci]] [[Sjeverna polutka|sjeverne polutke]]. Masivne su i zdepaste građe, izvrsni plivači i ronioci. Duljina tijela dosegne 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat duljine do 30 cm. Masa odrasle jedinke 20 je do 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka.
Dabar je tipičan [[monogam]]. Spolna zrelost nastupa s 2,5 godine kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od [[Siječanj|siječnja]] do [[Ožujak|ožujka]], a parenje se odvija u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od [[Travanj|travnja]] dabar je bio gey
[[Lipanj|lipnja]]. Ima jednu generaciju godišnje. Ženka okoti do 5 mladih.
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm). Ako nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu.
Dabar je isključivi [[biljojed]], ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta.
Europski dabar nekada je nastanjivao sve prikladne vodotokove i vodene površine od sjevera do juga europskog kopna, no početkom 20. stoljeća ostao je i opstao samo na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj [[Norveška|Norveškoj]], na rijeci [[Laba|Labi]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], na donjem toku rijeke [[Rona|Rone]] u [[Francuska|Francuskoj]] i u [[Rusija|Rusiji]].
Zahvaljujući akcijama povratka dabra na nekadašnja staništa diljem Europe početkom novog tisućljeća dabar je ponovno rasprostranjen na širem prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Prema podacima za [[2000.]] godinu u populacija europskog dabra kreće se od 600 do 650 tisuća dabrova.
==Dabrovi u Hrvatskoj==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je dabar nestao krajem 19. stoljeća, a ponovno je vraćen od [[1996.]] do [[1998.]] godine u okviru projekta ''"Dabar u Hrvatskoj"''. Procjenjuje se da ih je 2012. godine bilo već preko 1000. Raširili su se u mnoge hrvatske rijeke, a na nekim lokalitetima ih ima i previše. Hrvatski dabrovi su se i sami raselili [[Bosna|Bosnom]], [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Austrija|Austrijom]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-je-postala-zemlja-dabrova.html Hrvatska je postala zemlja dabrova?!]</ref>
== Izumrle vrste ==
Jedna vrsta je uzumrla, to je [[Castor issiodorensis]], dok su unutar porodice dva roda nestala: [[Castoroides]] <small>(Foster, 1838)</small> i [[Trogontherium]] <small>(Fischer & Waldheim, 1809)</small>.<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id20604/ Bio Lib]</ref>
==Izvor==
{{izvori}}
{{Commonscat|Castor}}
[[Kategorija:Dabrovi]]
5scmu5tr8hrx95kmq7ro0rt8ftowhv0
7087802
7087798
2024-12-13T15:22:35Z
Artus
90507
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/95.168.124.24|95.168.124.24]] ([[User talk:95.168.124.24|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]]
6629136
wikitext
text/x-wiki
{{redirect|Dabar}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Dabar''
| raspon_fosila = [[Miocen]] - nedavno
| slika = Beaver pho34.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Europski dabar]] (''Castor fiber'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Glodavci|Rodentia]]
| subordo = [[Castorimorpha]]
| familia = [[Castoridae]]
| genus = '''''Castor'''''
| genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba =
''[[Europski dabar|C. fiber]]''<br />
''[[Castor issiodorensis]]'' † <br />
| dvoimeno =
}}
'''Dabrovi''' (lat. ''Castor'') rod su vodenih i kopnenih životinja iz porodice ''[[Castoridae]]''. Najveći su [[glodavci]] [[Sjeverna polutka|sjeverne polutke]]. Masivne su i zdepaste građe, izvrsni plivači i ronioci. Duljina tijela dosegne 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat duljine do 30 cm. Masa odrasle jedinke 20 je do 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka.
Dabar je tipičan [[monogam]]. Spolna zrelost nastupa s 2,5 godine kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od [[Siječanj|siječnja]] do [[Ožujak|ožujka]], a parenje se odvija u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od [[Travanj|travnja]] do [[Lipanj|lipnja]]. Ima jednu generaciju godišnje. Ženka okoti do 5 mladih.
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm). Ako nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu.
Dabar je isključivi [[biljojed]], ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta.
Europski dabar nekada je nastanjivao sve prikladne vodotokove i vodene površine od sjevera do juga europskog kopna, no početkom 20. stoljeća ostao je i opstao samo na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj [[Norveška|Norveškoj]], na rijeci [[Laba|Labi]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], na donjem toku rijeke [[Rona|Rone]] u [[Francuska|Francuskoj]] i u [[Rusija|Rusiji]].
Zahvaljujući akcijama povratka dabra na nekadašnja staništa diljem Europe početkom novog tisućljeća dabar je ponovno rasprostranjen na širem prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Prema podacima za [[2000.]] godinu u populacija europskog dabra kreće se od 600 do 650 tisuća dabrova.
==Dabrovi u Hrvatskoj==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je dabar nestao krajem 19. stoljeća, a ponovno je vraćen od [[1996.]] do [[1998.]] godine u okviru projekta ''"Dabar u Hrvatskoj"''. Procjenjuje se da ih je 2012. godine bilo već preko 1000. Raširili su se u mnoge hrvatske rijeke, a na nekim lokalitetima ih ima i previše. Hrvatski dabrovi su se i sami raselili [[Bosna|Bosnom]], [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Austrija|Austrijom]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-je-postala-zemlja-dabrova.html Hrvatska je postala zemlja dabrova?!]</ref>
== Izumrle vrste ==
Jedna vrsta je uzumrla, to je [[Castor issiodorensis]], dok su unutar porodice dva roda nestala: [[Castoroides]] <small>(Foster, 1838)</small> i [[Trogontherium]] <small>(Fischer & Waldheim, 1809)</small>.<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id20604/ Bio Lib]</ref>
==Izvor==
{{izvori}}
{{Commonscat|Castor}}
[[Kategorija:Dabrovi]]
oi06di7kxocbx7brpdskzzxtmacux4u
Hrvati Bosne i Hercegovine
0
62038
7088152
7054692
2024-12-14T04:21:47Z
OperationSakura6144
311560
([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])
7088152
wikitext
text/x-wiki
{{izdvojeni članak|srpanj 2011.}}
{{Etnička grupa
| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine
| slika =
| opis slike =
| populacija = 500.000<ref>Crkva na kamenu: Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000</ref><br>(465.000<ref>Crkva na kamenu: Na rubu opstanka, listopad 2007.; Procjena biskupskih ordinarijata o broju katolika u Bosni i Hercegovini = 465.000</ref> – 571.317<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=CIA World Factbook – Bosna i Hercegovina |journal= |access-date=2. svibnja 2008. |archive-date=15. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref>)
| regije = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] 473.242<ref name="Broj Hrvata">[http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=20511:ekskluzivno-toan-broj-hrvata-u-bih-u-2009-godini&catid=89:bh-lonac&Itemid=401 Poskok.info] Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)</ref><br>[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] 455.032 | [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Republika Srpska|RS]] 11.453 | [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Brčko Distrikt|DB]] 6757
| regija1 = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska županija]]
| pop1 = 123.281
| ref1 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija2 = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Središnja Bosna|Županija Središnja Bosna]]
| pop2 = 84.880
| ref2 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija3 = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Zapadnohercegovačka|Županija Zapadnohercegovačka]]
| pop3 = 82.364
| ref3 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija4 = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Hercegbosanska županija|Hercegbosanska županija]]
| pop4 = 43.650
| ref4 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija5 = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska županija]]
| pop5 = 40.303
| ref5 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija6 = [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Posavska|Županija Posavska]]
| pop6 = 30.481
| ref6 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija7 = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|border|24px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Tuzlanska županija|Tuzlanska županija]]
| pop7 = 29.801
| ref7 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija8 = [[Datoteka:Flag_of_Sarajevo_Canton.png|border|24px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Sarajevska županija|Sarajevska županija]]
| pop8 = 16.793
| ref8 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija9 = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Brčko Distrikt|Distrikt Brčko]]
| pop9 = 6757
| ref9 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija10 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Banjalučka regija|Banjalučka regija]]
| pop10 = 5654
| ref10 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija11 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Dobojska regija|Dobojska regija]]
| pop11 = 3861
| ref11 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija12 = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Unsko-sanska županija|Unsko-sanska županija]]
| pop12 = 3429
| ref12 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija13 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Trebinjska regija|Trebinjska regija]]
| pop13 = 305
| ref13 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija14 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bijeljinska regija|Bijeljinska regija]]
| pop14 = 241
| ref14 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija15 = [[Datoteka:Flag of Bosnian Podrinje.svg|border|24 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska županija Goražde]]
| pop15 = 50
| ref15 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija16 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Istočnosarajevska regija|Istočnosarajevska regija]]
| pop16 = 15
| ref16 =<ref name="Broj Hrvata" />
| regija32 =
| pop32 =
| ref32 =
| jezik = [[Hrvatski jezik]]
| vjera = Pretežno [[katoličanstvo|rimokatolička]]
| srodne = [[Slaveni]]<br/>[[Južni Slaveni]]
}}
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
'''Hrvati Bosne i Hercegovine''' su pripadnici [[Hrvati|hrvatskog naroda]] koji žive u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i broje više od pola milijuna pripadnika (571.317), čineći 15,4 % ukupnog stanovništva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih [[narod]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a njihov materinski jezik je [[hrvatski jezik]], koji je jedan od triju službenih jezika u toj državi. Pretežno su [[katolici]]. Naseljavaju zapadnu [[Hercegovina|Hercegovinu]] i jugozapadnu [[Bosna (regija)|Bosnu]], gdje su apsolutna većina, dijelove istočne [[Hercegovina|Hercegovine]], također i [[Središnja Bosna|središnju Bosnu]] i [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]], gdje su nakon [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni.
== Ime ==
Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva „bosanskim Hrvatima” (pr. engl. ''Bosnian Croats''), što nije točan naziv jer [[Hrvati]] žive i u [[Hercegovina|hercegovačkom]] dijelu te države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s [[Hercegovci]]ma jer su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Hercegovci. Hercegovina je teritorijalno najveći i najhomogeniji hrvatski etnički prostor u BiH. To opet nije ispravno jer velik dio ih potječe i iz [[Bosna|Bosne]]. Nimalo nije zanemariv udio Hrvata iz dijelova BiH čije ime nije obuhvaćeno u imenu države, a nisu ni Bosna ni Hercegovina. Stoga je jedini ispravan naziv Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti [[Bosanci]], [[Hercegovci]] i dr. Hrvati u Bosni u odnosu prema tradicijskoj kulturi ne odriču zavičajnog bosanstva da bi bili više etnički Hrvati. U Hercegovini je drugačiji slučaj. Pod pojmom Hercegovac već se podrazumijeva pripadnost hrvatskom narodu.<ref name="verbum"/>
== Povijest ==
{{glavni|Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
=== Srednjovjekovna Bosna ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Srednjovjekovna bosanska država|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni}}
[[Datoteka:Hrvoje's missal 3.jpg|mini|lijevo|220 px|Hrvojev misal, XV. stoljeće]]
Tijekom [[7. stoljeće|sedmog]] i sljedećih stoljeća [[Slaveni]] asimiliraju zatekle [[Iliri|Ilire]] i [[Rimljani|Rimljane]], primaju [[kršćanstvo]] te, uz razvitak vlastite kulture i umjetnosti, oblikuju političke institucije i, konačno, vlastitu državu. Stanovništvo srednjovjekovne bosanske države je bilo [[Slaveni|slavensko]], po svojim etničkim i vjerskim značajkama pripadajući istom etničkom supstratu kao i [[Hrvati]]. Osim samoga spomena [[hrvat]]skoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obilježjima, kao što su [[jezik]] (čakavstina i štokavska ikavica, te zapadna ijekavština, što su sve karakteristike [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]), glagoljsko i zapadnoćirilsko pismo (tzv. [[bosančica]] ili hrvatska ćirilica) kojim su pisane isprave, djela vjersko-nabožnog i umjetničkog sadržaja, a koje je istovjetno hrvatskoj ćirilici koja se rabila u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernohrvatskom primorju, pripadnost zapadnom civilizacijskom krugu, što se očituje u zapadnom katoličkom kršćanstvu, te umjetničkim oblicima zapadne provenijencije (Romanika).
Politički, većina je sadašnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (uz kratke intervale, kao za vrijeme [[Srbi|srpskog]] župana Časlava Klonimirovića ), pripadala hrvatskoj državi, bilo za vrijeme hrvatskih narodnih vladara [[Trpimirovići|Trpimirovića]] ([[9. stoljeće|IX.]] – [[11. stoljeće|XII.]] stoljeće), bilo kao dio [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]]. Jedan od simbola političkih veza Hrvatske i Bosne je i titula "[[ban]]", koju su bosanski vladari nosili od najranijih vremena, a koja je isključivo [[hrvat]]ska politička titula. Svi bosanski [[kralj]]evi su bili [[katolici]], i često (ne uvijek) se nalaze u rodoslovima hrvatskih dinastija. Kulturna strujanja, pogotovo za vrijeme posljednjih 150 godina predosmanske Bosne, sve su više isticala te značajke, tako da najznačajnija djela bosanske umjetnosti i pismenosti čine u [[Split]]u nastali umjetnički rukopisi [[Hrvojev misal]] i [[Hvalov zbornik]], iluminirani vjerski tekstovi stvoreni po narudžbi splitskog hercega i bosanskoga vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], te romanički zvonik i portal u [[Jajce|Jajcu]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/rano-srednjovjekovlje-slaveni-i-zemljica-bosna-c-600-1180-2.html HercegBosna.org] Rano srednjovjekovlje: Slaveni i "zemljica Bosna"</ref>
=== Osmansko Carstvo ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Osmansko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Osmanskom Carstvu}}
[[Datoteka:Zbjeg.jpg|mini|lijevo|220 px|Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija]]
Tijekom osmanskog razdoblja i intenzivnog ratovanja, koje je trajalo oko 300 godina, [[Hrvatska]] je izgubila preko polovice stanovništva (raseljavanje, ratni gubitci, odvođenje u tursko sužanjstvo, epidemije, islamizacija), no, uspjela je zadržati svoju vezu sa [[Zapadna Europa|zapadnom Europom]] (hrvatska [[renesansa|renesansna]] i [[barok]]na [[književnost]] najbogatija je literatura toga razdoblja kod bilo kojega slavenskog naroda), a hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je od većinskog postao progonjena manjina (smatra se da je, osim muslimana, broj [[pravoslavlje|pravoslavnih]] nadišao broj [[katolik]]a nakon invazije princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], tijekom koje je [[1697.]] spaljeno [[Sarajevo]]). Domaće [[islam]]izirano stanovništvo, kao i doseljeno [[Pravoslavlje|pravoslavno]], tijekom tog razdoblja imalo je svoju odvojenu kulturnu, povijesnu i nacionalnu sudbinu.
Godine [[1524.]] dolazi do najžešćega progona katolika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Te su godine srušeni franjevački samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kreševo|Kreševu]] i [[Konjic]]u, a nešto kasnije i u [[Mostar]]u. Drži se da je u takvim i sličnim okolnostima nekoliko stotina tisuća Hrvata [[katolik]]a prešlo na [[islam]]. Godine [[1528.]] [[Turci]] su osvojili [[Jajce]] i [[Banja Luka|Banju Luku]] i tako u potpunosti uništili hrvatsku obrambenu liniju na [[Vrbas]]u. Tada je [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatska]] spala na 37.000 četvornih kilometara površine. Od sredine [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]] [[turska]] vlast u Bosni i Hercegovini stagnira, a u post-[[napoleon]]skom razdoblju rapidno opada, jer je [[Osmansko Carstvo]] iscrpilo demografske, civilizacijske i druge rezervoare za vojno-teritorijalnu ekspanziju, a [[Habsburška monarhija]] je, kao i većina [[Zapadna Europa|Zapada]], demografski, tehnološki i civilizacijski doživjela uspon i rast, čime su stvoreni preduvjeti za okupaciju Bosne i Hercegovine, koja se i dogodila [[1878.]] godine.<ref name="Turska">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/osmanska-vlast-tamni-vilajet-i-beskrajni-rat-1463-1878-4.html HercegBosna.org] Osmanska vlast: Tamni vilajet i beskrajni rat</ref>
Etnolozi su zanemarili gradsko stanovništvo u proučavanju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hrvati su živjeli u većini gradova u BiH i u otomansko doba. Bilo ih je svih socijalnih staleža koji su nemuslimani mogli biti. Prestankom turske vladavine i dolaskom Austrije krajem 19. stoljeća su veoma brojni u gradovima. U Sarajevu su imali svoju četvrt koju i danas u kolokvijalnom govoru nazivaju Latinluk. Zanemarivanje te činjenice objašnjava polaskom od teorijske paradigme daje autentična hrvatska kultura ona koju stvara nepismen seoski sloj, te činjenicom da su komunisti dobar dio Hrvata protjerali iz gradova oduzevši im imovinu.<ref name="verbum">[http://verbum.hr/knjige/vila-bana-zvala-priko-vrana-3945/ Verbum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180303110438/http://verbum.hr/knjige/vila-bana-zvala-priko-vrana-3945/ |date=3. ožujka 2018. }} Vidoslav Vido Bagur, Zvonko Martić: ''Vila bana zvala priko Vrana. Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću'' (pristupljeno 1. ožujka 2018.) {{dopusnica|www.verbum.hr|tvrtke Verbum|Tvrtke|Verbum}}</ref>
=== Austro-Ugarska ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Austrougarsko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj}}
[[Datoteka:Mostar-1900.jpg|mini|lijevo|220 px|Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.]]
[[Datoteka:Sarajevo Catholic Church 1900.jpg|mini|desno|220 px|Sarajevska katedrala, izgrađena u austrougarskom razdoblju]]
Od [[1878.]] do [[1918.]] godine traje [[Austro-Ugarska|austrijska]] uprava u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tijekom toga perioda, najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bili su: definitivno ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor [[Europa|Europe]] i konačna kristalizacija [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Hrvat]]a od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH. U Bosni i Hercegovini je [[1881.]] godine uspostavljena redovna crkvena organizacija. Za [[Vrhbosanska nadbiskupija|nadbiskupa vrhbosanskog]] postavljen je [[Josip Stadler]]. Ukinuta su oba apostolska vikarijata: [[Bosna (regija)|bosanski]] i [[Hercegovina|hercegovački]], kao i misijski oblici djelovanja, umjesto kojih su uspostavljene tri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarska biskupija]]. Potkraj devedestih godina [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] Hrvati u Bosni i Hercegovini osnivaju [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodne čitaonice i kulturna i pjevačka društva]], dok se početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] javlja sloj hrvatske inteligencije koji će odigrati značajnu ulogu u političkome i kulturnom životu Hrvata.
Od [[1902.]] godine s radom započinje [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] koje će odigrati značajnu ulogu u buđenju hrvatske nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. U danima pred aneksiju Bosne i Hercegovine [[1908.]] godine [[Hrvatska narodna zajednica]] preuzima političku ulogu. Politički program Hrvatske narodne zajednice uvelike se podudarao s politikom Hrvatsko-srpske koalicije u Banskoj Hrvatskoj. Nadbiskup [[Josip Stadler|Stadler]] i njegovi istomišljenici s takvom se politikom nisu slagali, pa su [[1908.]] godine osnovali [[Hrvatska katolička udruga|Hrvatsku katoličku udrugu]], kojoj je pristupio i dio članstva Hrvatske narodne zajednice. Nova je stranka, za razliku od Hrvatske narodne zajednice, smatrala da sva politička udruženja u BiH trebaju održavati vjersku i nacionalnu podjelu stanovništva. Odnosi između dvije stranke bili su vrlo zaoštreni. Godine [[1911.]] poseban [[papa|papinski]] izaslanik posredovao je u sporu između dvije stranke i uspio ih izmiriti.<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/austro-ugarska-vlast-protektorat-i-nacionalne-ideologije-1878-1918-5.html HercegBosna.org] Austro-Ugarska vlast: Protektorat i nacionalne ideologije</ref>
===Kraljevina Jugoslavija ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Kraljevina SHS/Jugoslavija|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Stjepan Radic in Mostar, 1925.jpg|desno|mini|220 px|Okupljeni hrvatski narod na dočeku Stjepana Radića u Mostaru 1925. godine]]
Od [[1918.]] do [[1941.]] godine [[Bosna i Hercegovina]] se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije prozvane [[Kraljevina Jugoslavija]]. Osnovno obilježje toga razdoblja je nastojanje Srba da se, koristeći se dominacijom u vojsci i politici, te relativnom brojnošću (oko 38-40 % ukupnog stanovništva BiH), nametnu kao dominantan čimbenik u zemlji s ciljem "srbizacije" nesrpskih naroda. U režimu ograničenog parlamentarizma i drastičnih izbornih manipulacija, kasnije i monarhofašističke diktature, državne pljačke provedene putem novčane unifikacije preko obezvrijeđenog novca iz zemalja izvan Srbije, te političkih ubojstava ([[Milan Šufflay]], [[Ivo Pilar]]) i korupcije (sve energije u zemlji su se trošile na zaoštrene političke borbe, te su, zbog unutrašnje rastočenosti zemlje, dovele do brzog kolapsa Kraljevine Jugoslavije u ratu s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]]).
No, poslije godina diktature, ubojstva, korupcionaških skandala i nasilja, [[1939.]] godine, suočeni s neuspjehom centralizatorske politike, srpski vladajući krugovi pristaju na kompromis. Dolazi do sporazuma između vođe Hrvatske seljačke stranke [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] i predsjednika vlade [[Dragiša Cvetković|Dragiše Cvetkovića]]. Tim je sporazumom osnovana [[Banovina Hrvatska]], koja je osim [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]] obuhvaćala i kotare [[Dubrovnik]], [[Šid]], [[Ilok]], [[Brčko]], [[Gradačac]], [[Derventa|Derventu]], [[Travnik]] i [[Fojnica|Fojnicu]]. Time u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] ulazi oko 30 % područja današnje Bosne i Hercegovine (U Banovininu Hrvatsku je ušla većina područja u Bosni i Hercegovini, na kojem su Hrvati bili većina).<ref name="KJ">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/kraljevina-jugoslavija-prokleta-avlija-1918-1941-6.html HercegBosna.org] Kraljevina Jugoslavija: Prokleta avlija</ref>
=== Drugi svjetski rat ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji#Drugi svjetski rat|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu}}
[[Datoteka:Bleiburg column.jpg|mini|desno|220 px|Povlačenje hrvatskih vojnika i civila kroz Austriju u svibnju 1945. godine]]
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], koji se vodio i na području [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje su bile podijeljene u njemačke i talijanske interesene sfere, glavne suprotstavljene sile su bile: okupacijske [[Treći Reich|fašističke]] postrojbe, ojačane [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskim]] i [[Ustaška vojnica|ustaškim]] snagama na području [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], koja je obuhvaćala [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]; [[Četnici|srpske četničke postrojbe]], s uporištem u Srbiji, te dijelovima [[NDH]] s većinskim srpskim stanovništvom, s nominalnim ciljem ponovne uspostave [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], kao i praksom i programom pogroma i genocida nad [[Hrvati]]ma i [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkim Muslimanima]]; snage [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], s programom uspostave [[SFRJ|Jugoslavije kao federalne države]] sastavljene od nacionalnih republika (osim [[BiH]], koja je zamišljena kao tronacionalna država), te društvenom revolucijom zasnovanom na sovjetskom staljinističkom modelu. [[Narodnooslobodilački pokret|Partizani]] (kako su komunisti uskoro postali poznati) su postali najdjelotvornijim borcima protiv njemačkih i talijanskih postrojbi, te njihovih saveznika.
Dana [[10. travnja]] [[1941.]] godine proglašena je [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Ideja hrvatske države, kojoj je stremio hrvatski narod i koja se očitovala u činu proglašenja [[NDH]], imala je duboke korijene u žudnji za samostalnošću i slobodom, snažno ojačanom patnjom i progonima pod velikosrpskim režimom Kraljevine Jugoslavije. No, ironijom sudbine, ta je ideja vrlo brzo izdana od samog [[Ante Pavelić|poglavnika Pavelića]], predajom hrvatskih povijesnih zemalja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] fašističkoj Italiji, kao i genocidnom politikom njegovog režima, koji je kao poslušnik [[Hitler]]ovog novoga poretka, pristupio progonu [[Židovi|Židova]], [[Srbi|Srba]] i [[Romi|Roma]]. Slomom Trećeg Reicha, [[2. svibnja]] [[1945.]] godine, ubrzo se dogodio i slom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Nakon sloma NDH, u blizini austrijske granice, kod [[Bleiburg]]a, započelo je [[Bleiburška tragedija|masovno stradanje Hrvata]] od strane partizanske vojske, u koju je unovčeno mnoštvo amnestiranih četnika iz Srbije. U posljednjim borbama i u [[Križni put (1945.)|Križnom putu]], po posljednjim istraživanjima poginulo je ili ubijeno navjerojatnije oko 50.000 pripadnika [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] ili civila.<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/drugi-svjetski-rat-srce-tame-1941-1945-7.html HercegBosna.org] Drugi svjetski rat: Srce tame</ref>
=== Socijalistička Jugoslavija ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji#Socijalistička Jugoslavija|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Socijalističkoj Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Robna kuća Hit.jpg|mini|desno|Hercegovačka integrirana trgovina]]
U razdoblju [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], [[SRBiH|Bosna i Hercegovina]] je bila trostupanjski piramidalno ustrojena: privilegirana klasa, s neprijepornom dominacijom od policije do naobrazbe i gospodarstva su bili [[Srbi]], što zahvaljujući svojoj relativnoj brojnosti, zasluzi stradanja u [[NDH]] (još pojačanom manipulacijom statistikama), premoći u komunističkom aparatu, kao i ulozi produžene ruke beogradskog centralizma svojih sunarodnjaka. Na drugom mjestu su dolazili [[Bošnjaci|bosanskohercegovački Muslimani]], koje je vlast podupirala kao nositelje državnih struja u [[BiH]] i protutežu srpskim i hrvatskim nacionalnim ideologijama koje su uključivale BiH kao dijelove svojih nacionalnih država, te kao visokonatalitetna skupina koja je, odričući se mnogih orijentalno-islamskih zasada, ipak dobro došla kao most prema islamskim zemljama u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. [[Hrvati]], kao najmalobrojniji i najsumnjiviji element, nosili su stigmu reakcionarnog [[Katoličanstvo|katoličkog]] naroda, optuživani za genocide i brutalnosti [[NDH]] (od kojih su [[Bošnjaci|Muslimani]] dobrohotno ekskulpirani, a [[Srbi]] su, kao glavni komunistički krvnici još uživali privilegije zločina), podnijeli su sudbinu građana drugoga reda.
Stalno sumnjičeni i policijski proganjani, njihova etnička područja svjesno gospodarski zanemarivana, prisiljavani na emigraciju (od ekonomskih emigranata iz [[BiH]], [[Hrvati]], koji su činili oko 1/5 stanovništva, davali su preko 2/3 emigranata), uz potiskivanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i nametanje srpskog, od školstva do medija, Hrvati su bili posebno podvrgnuti totalitarnom policijskom režimu, sve s ciljem depopulacije i eliminiranja hrvatskog naroda kao kanceroznog elementa koji priječi ostvarenje stvarnog socijalističkog društva u Bosni i Hercegovini. U takvim je prilikama [[Bosna i Hercegovina]] dočekala raspad [[SFRJ|Jugoslavije]]. Na prvim slobodnim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini, u studenom [[1990.]] godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Velika većina Hrvata je glasala za HDZ BiH.<ref name="SFRJ">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/socijalisticka-jugoslavija-vrli-novi-svijet-1945-1991-8.html HercegBosna.org] Socijalistička Jugoslavija: Vrli novi svijet</ref>
=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:D-30J howitzer.jpg|mini|desno|220px|Pripadnik Hrvatskog vijeća obrane ispaljuje projektil iz haubice]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]] Hrvati su se prvi organizirali politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temeljem nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u BiH i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]] utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu, sjevernu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]]. Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]].
[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju Bosne i Hercegovine]]. Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Uspješne ratne operacije protiv Srba|7 uspješnih pobjedničkih operacija]] oslobodio čitavu jugozapadnu Bosnu. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51 – 49 (51 % teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49 % [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa. [[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari nerješene. Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref> Tijekom rata, [[Armija RBiH]] je prognala 128.343, dok je [[VRS]] prognao 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH</ref>
=== Postdaytonska država ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma}}
[[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|lijevo|220px|Grad Mostar – kulturno, gospodarsko, sveučilišno i političko središte Hrvata u BiH]]
[[Datoteka:Prosvjedi, Široki Brig.jpg|mini|desno|220px|Više od 10.000 prosvjednika tjedan dana nakon huliganskih napada sarajevskih navijača na Široki Brijeg, s kojima su se solidalizirali svi Hrvati Bosne i Hercegovine.]]
Danas su Hrvati u lošem položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH – [[Hrvati]] nemaju svoj nacionalni kanal na državnoj televiziji, a u Federaciji BiH česta su preglasavanja [[Bošnjaci|Bošnjaka]] nad Hrvatima u Domu naroda i Zastupničkom domu Parlamenta [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja. Činjenica je da je u [[Republika Srpska|jednom dijelu BiH]] izvršeno etničko čišćenje, dok se u [[Federacija BiH|drugom dijelu]] različitim pritiscima i manipulacijama hrvatski narod dovodi u podređen položaj. Krše se osnovna ljudska prava, a pri tome posebno nemogućnost korištenja [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. Stoga Hrvati žele svoju federalnu jedinicu, entitet.<ref>[http://www.monitor.ba/index.php?Itemid=31&id=5722&option=com_content&task=view Monitor.ba] Hrvati traže treći entitet: Ponovno proglašenje Herceg Bosne?</ref> Među hrvatskim političkim strankama u [[BiH]]: oba HDZ-a,<ref>[http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html HDZBiH.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927231722/http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html |date=27. rujna 2010. }} Preuzimanje dokumenata</ref><ref>[http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ HDZ 1990.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101112010516/http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ |date=12. studenoga 2010. }} Platforma za novi Ustav BiH</ref> HSP-u, HSS-u, NSRZB-u i HKDU-u postoji konsenzus i o federalizaciji BiH, a niti jedna od njih ne odbacuje mogućnost uspostave hrvatske federalne jedinice u sklopu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja bi imala višenacionalni karakter.
Sve te stranke odbacuju [[Milorad Dodik|Dodikov]] prijedlog da se hrvatska i bošnjačka federalna jedinica protežu isključivo na području današnje Federacije, dok bi [[RS]] u teritorijalnom smislu ostala netaknuta. Ako dođe do uspostave hrvatske federalne jedinice, Hrvati Bosne i Hercegovine vratili bi se na poziciju političkog naroda bez kojega se ne mogle donositi odluke. Osim toga, imali bi svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a prestalo bi sustavno nadglasavanje [[Hrvat]]a na federalnoj razini. Time bi bilo omogućeno osnivanje javne televizije na hrvatskom jeziku, normalan razvoj gospodarstva, prestalo bi prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, prestali bi i pritisci i na [[hrvatski jezik]] u prosvjeti i dr. Ogroman diskontinuitet hrvatske federalne jedinice jamstvo je bošnjačkim političarima da se [[Hrvati]] niti mogu niti žele izdvajati iz [[BiH]]. Sve i da imaju takve namjere jednostavno nemaju kamo. Pripajanje [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nemoguće je, a još manje vlastita međunarodno priznata država.<ref>[http://www.ljubuski.info/476-hrvatski-politicari-u-bosni-i-hercegovini-jos-nisu-nista-konkretno-rekli Ljubuški.info] Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini još nisu ništa konkretno rekli...</ref>
Devedesete godine su rezultirale etničko-teritorijalnom homogenizacijom stanotništva BiH koja je učvršćena federaliziranjem zemlje na entitete i kantone, pri čemu je Sarajevo evoluiralo kao bošnjački demografski, ekonomski i politički centar, Banja Luka srpski a Mostar hrvatski. Grad Mostar je danas dinamično središte hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, s koncentracijom institucija i javnih kompanija naslijeđenih od Herceg-Bosne, među njima: Sveučilište u Mostaru, Elektoprivreda Herceg-Bosne, Hrvatske Pošte Mostar, Hrvatski Telekom Mostar, Hrvatsko Narodno Kazalište, te sve parlamentarne političke hrvatske stranke u BiH, udružene u Hrvatski Narodni Sabor. Mostar je osim toga i sjedište županije s hrvatskom većinom.
== Kultura ==
{{glavni|Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
=== Religija ===
{{glavni|Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Ritratto di giovinetta (possibly Isabella d'Este).jpg|mini|lijevo|Kraljica Katarina]]
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Svoju su vjeru s izrazitim žarom]] očuvali kroz mnoga teška povijesna razdoblja, a zajedno s njom, očuvali su i svoj nacionalni identitet. Osmansko razdoblje karakterizira stradanje i raseljavanje domaćeg [[hrvat]]sko-[[katoličanstvo|katoličkog]] stanovništva i plemstva, kao i [[islamizacija]] koja je uhvatila korijen zbog vise čimbenika, među kojima su najvažniji vjerski progon i nasilje, te inferiorni društveni položaj [[kršćani|kršćana]] opterećenih raznim nametima, kao i institucija "devširme", prislinog odvođenja kršćanske djece i odgoja u [[islam]]skom duhu. [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Samopregalaštvu franjevaca]] treba zahvaliti što se kod hrvatskoga puka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa tako i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Slavonija|Slavoniji]] nisu iskorjenili ni katolička vjera ni osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. Godine [[1881.]] [[Austro-Ugarska]] je potpisala Konkordat s [[Vatikan]]om o uvođenju svjetovne katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini i tako počinje oporavak Katoličke crkve i njezinih vjernika u toj zemlji. Uspostavljene su četiri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]].
[[Datoteka:Međugorje St.James Church.jpg|mini|desno|Crkva u Međugorju]]
U razdoblju dvije Jugoslavije, Hrvati-katolici smatrani su građanima drugog reda uz potiskivanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i [[katoličanstvo|katoličke]] vjere te nametanje [[Srpski jezik|srpskog jezika]]. Katolički tisak otvoreno je iskazivao nezadovoljstvo postojećim položajem Crkve i sve se izrazitije vezivao uz hrvatski nacionalni pokret, a postupno izražavao i sve veću naklonost politici potpune hrvatske nezavisnosti. U posljednja dva rata, [[Katolička crkva]] i njezini vjernici doživjeli su brojna stradanja, posebice tu treba istaknuti [[Pokolj fratara u Hercegovini|stradanje hercegovačkih franjevaca]] u veljači [[1945.]] godine i brojna zlodjela i progone koje su Hrvati-katolici pretrpjeli u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|Danas, broj katolika]] u Bosni i Hercegovini iznosi oko 450.000. Vjerski uzori bosanskohercegovačkih Hrvata su: blažena [[Katarina Kosača-Kotromanić]], [[Diva Grabovčeva]], blaženi [[Ivan Merz]], sluge Božje [[Josip Stadler]], [[Didak Buntić]], [[Petar Barbarić]] i blažene [[Drinske mučenice]]. Mjesta najvećih hodočašća su [[Međugorje]] ([[Ukazanja u Međugorju|Gospi Međugorskoj]]), [[Studenci (Teslić, BiH)|Komušina]]-Kondžilo (Gospi Kondžilskoj), [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Gospi Olovskoj), [[Podmilačje]] ([[Sveti Ivan Krstitelj|svetom Ivanu Krstitelju]]), [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]] ([[Sveti Antun Padovanski|svetom Antunu Padovanskom]]) i [[Bobovac]] (misa za [[Domovina|Domovinu]]).<ref name="Banja Luka">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjalučka biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108052744/http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm |date=8. siječnja 2012. }} Povijest</ref>
===Umjetnost ===
{{glavni|Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|lijevo|Stećci, Radimlja pored Stoca]]
Umjetnost podrazumijeva [[Umjetnost Bosne i Hercegovine|umjetničku produkciju hrvatskog naroda]] na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. U porječju [[Neretva|Neretve]], [[helenizam|helenizirano]] ilirsko pleme Daorsa širilo je grčki utjecaj. Njihov glavni grad [[Daorson]] na Ošanićima kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] predstavlja danas najznačajniji kulturni centar staroga vijeka u BiH. Kompleks stepenastog svetišta u Gradcu pored [[Posušje|Posušja]] iz [[184.]] g. je imao [[mramor]]ni hram posvećen preminulom rimskom caru [[Marko Aurelije|Marku Aureliju]]. Kasnorimska umjetnost u BiH je obilježena gradnjom vila, kršćanskih [[mauzolej]]a, [[bazilika]] i [[oratorij]]a kao: Vila [[Mogorjelo]] blizu [[Čapljina|Čapljine]] (rano IV. stoljeće). U BiH je utjecaj [[Romanika|Romanike]] stizao iz [[Hrvatska umjetnost|Hrvatske]] i nikada nije bio prihvaćen u potpunosti, samo su se koristili neki od elemenata. Npr. Toranj sv. Luke u [[Jajce|Jajcu]] (XV. stoljeće) ili motivi sa [[stećak]]a. Od gotičkih spomenika očuvali su se mnogobrojni nadgrobni spomenici, poznatiji kao stećci. Vrijedni ilumirani rukopisi bosanskog podrijetla nastaju u to vrijeme.
[[Datoteka:Jajce Total View.jpg|mini|desno|Stari kraljevski grad Jajce]]
Najkarakterističniji za našu kulturu viteške Europe je misal [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića-Hrvatinića]], bosanskog vojvode i hercega splitskog. U XV. i XVI. stoljeću, cijela je [[Bosna i Hercegovina]] bila pod [[Otomansko carstvo|turskom]] vlašću koja je gotovo potpuno zatomila utjecaje renesanse i [[barok]]a (osim u [[biblioteka]]ma u osamljenim [[Franjevci|franjevačkim]] [[samostan]]ima u [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, Kreševu, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] itd.). Prvi domaći slikari (najpoznatiji [[Gabrijel Jurkić]], [[Karlo Mijić]], [[Branko Radulović]] i [[Petar Šain]], itd.) upućuju se na europske akademije ([[Beč]], [[München]], [[Prag]], [[Krakov]], [[Budimpešta]] i [[Pariz]]) što im omogućuju stipendije [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]]. Skulptura je svedena na memorijalne [[portret]]e od kojih su najbolji [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]] (autor i simboličkih skulptura Prosvjeta i Snaga na ulazu Napretkovog doma u Sarajevu) i Sputani genije [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] na grobu [[Silvije Strahimir Kranjčević|S. S. Kranjčevića]]. Nakon [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]] osniva se ULUBiH, Državna škola za slikarstvo i Umjetnička galerija u Sarajevu. Arhitektonski regionalizam [[1970-ih]] se očituje u zgradama kao što su robna kuća Razvitak u Mostaru ([[1970.]], A. Paljaga) ili Robna kuća u [[Jajce|Jajcu]] ([[1976.]], R. Jadrić, Dž. Karić i N. Kurto). Dok se funkcionalizam još prepoznaje u višestruko nagrađivanom hotelu Ruža u [[Mostar]]u ([[1979.]], Z. Ugljen) i u Športskoj dvorani Gripe u [[Split]]u ([[1980.]]).
=== Književnost ===
{{glavni|Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama.PNG|mini|desno|Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama (Mehmedalija Mak Dizdar, Antun Branko Šimić, Musa Ćazim Ćatić, Nikola Šop, Ivo Andrić)]]
[[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini]] je definicija dana skupu novela, kratkih priča, pjesama i ostalih raznih književnih djela koja su ispisana na hrvatskome jeziku i pripadaju u cijelosti [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatskoj kulturi u Bosni i Hercegovini]], bosanskohercegovačkim Hrvatima i [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Sastoji se od [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Predosmansko razdoblje|književnosti predosmanskog razdoblja]] (prvi jezični spomenici, tekstovi krstjana, diplomatsko-pravni tekstovi, natpisi na stećcima), [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Književnost Bosne Srebrene|književnosti Bosne Srebrene]] (molitvenici, katekizmi, zbirke propovijedi, životi svetaca, samostanske ljetopise, prva povijesna djela, pjesnička i memoarska djela, putopise, gramatike latinskoga i hrvatskoga jezika i leksikografska djela koja su mahom ostala u rukopisu), [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodnog preporoda]] (osnivanje niza društava, čitaonica i knjižnica, u kojima se čitaju knjige, novine i kalendari, a održavaju se i tečajevi opismenjavanja), [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Islamski civilizacijski krug|književnosti islamskog civilizacijskog kruga]] (mnogi bošnjački književnici koji su svoje djelo svjesno utkali u korpus [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], crpili su iz njega izražajne oblike i primali utjecaje značajnijih [[hrvat]]skih autora, nacionalno se izjašnjavali Hrvatima i pisali su na hrvatskome jeziku) i [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Suvremena književnost|suvremene hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini]] (najrazvijeniji domaći kulturni centri dugo vremena nisu mogli da zadovolje kulturne potrebe, no poslije započinje živa aktivnost na kulturno-prosvjetnom uzdizanju naroda, obnavlja se rad književnih listova, časopisa i društava te se osnivaju nova poput [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]).
Ta književnost obuhvaća književnike koji su pisali na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], koji su podrijetlom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/kriteriji-za-pripadnost-hrvatskoj-knjizevnosti-171.html HercegBosna.org] Kriteriji za pripadnost hrvatskoj književnosti</ref> Najpoznatiji [[Hrvatski pisci iz BiH, A|književnici]] iz Bosne i Hercegovine, koji su pisali na hrvatskom jeziku su: [[Ivo Andrić]], [[Ivan Aralica]], [[Toma Babić]], [[Safvet-beg Bašagić]], [[Enver Čolaković]], [[Musa Ćazim Ćatić]], [[Matija Divković]], [[Mak Dizdar]], [[Asaf Duraković]], [[Fadil Hadžić]], [[Nusret Idrizović]], [[Lucijan Kordić]], [[Veselko Koroman]], [[Mirko Kovač]], [[Ivo Kozarčanin]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Jakša Kušan]], [[Tomislav Ladan]], [[Filip Lastrić]], [[Vitomir Lukić]], [[Grgo Martić]], [[Matija Mažuranić]], [[Ahmed Muradbegović]], [[Alija Nametak]], [[Zvonimir Remeta]], [[Novak Simić]], [[Antun Branko Šimić]], [[Lovro Šitović|Lovro Šitović Ljubušak]], [[Nikola Šop]], [[Anđelko Vuletić]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-20.html HercegBosna.org] Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH</ref>
=== Sredstva informiranja ===
{{Quote box|width=20%|align=left|quote=[http://www.hic.hr/books/pavlic2/10.htm#kul8 Obavještajna sredstva (novine, radio, televizija)] u [[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlic2/ Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine]'', [[HIC]], Zagreb, 2000.}}
[[Radiotelevizija Herceg-Bosne]] je bosanskohercegovačka [[televizijska postaja]] na [[hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini|hrvatskom]] jeziku. Sjedište televizije je u [[Mostar]]u. Televizija je osnovana [[1992.]] uz neprekidni cjelodnevni radijski program a televizijski program je s emitiranjem počeo tek [[1. srpnja]] [[2019.]] godine nakon niza akvizicija nekoliko televizija. RTV Herceg-Bosne ima novinarsko dopisništvo u [[Kiseljak]]u koje pokriva događanja u središnjoj Bosni, zatim u [[Orašje|Orašju]] koje pokriva [[Bosanska Posavina|Posavinu]] dok novinarske ekipe iz Mostara pokrivaju središnju, sjevernu, južnu i zapadnu Hercegovinu.
=== Glazba ===
{{glavni|Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Orchestra in the Croatian reading roomin Bugojno 1908.JPG|mini|lijevo|Tamburaši u Bugojnu, 1908.]]
[[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini|Tradicionalna narodna glazba Hrvata u Bosni i Hercegovini]] je uglavnom povezana sa sljedećim: [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Ganga|gangom]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Klapsko pjevanje|klapskim pjevanjem]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Gusle|guslama]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Tamburica|tamburicom]] i [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|šargijom]]. Navedeni glazbeni oblici pjevanja i instrumenti su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. Oni su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo, a uz to su i znak prkosa tuđincu i njegovoj kulturi te su najviše obilježili [[Povijest Hrvata u BiH|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. [[Ganga]], [[klapsko pjevanje]] i [[gusle]] su rasprostranjene u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se također u određenoj varijanti može naći i u zaleđu sjeverne Dalmacije, istočne Hercegovine i [[Bosna|Bosne]]. [[Tambura]] (deminutiv [[tamburica]]) je najrasprostranjenija u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] i [[Središnja Bosna|Središnjoj Bosni]]. [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|Šargija]] je rasprostranjena u sjevernoj Bosni, prije svega u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] te u [[Žepče|žepačkom]], [[Novi Šeher|šeherskom]] i [[Studenci (Teslić, BiH)|komušanskom]] kraju pa sve do [[Olovo|Olova]] i [[Vareš]]a.
[[Datoteka:Klapa Sagena koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|mini|Klapa]]
Iz tog spoja tradicije i modernog razvila se u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] poglavito zabavna glazba koju su u početku izvodili popularni vokalno-instrumentalni sastavi poput [[Indexi|Indexa]], [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Ambasadori|Ambasadora]] i dr. Zabavna glazba bila je glazba srednjeg sloja bosanskohercegovačkog građanstva i novih intelektualnih slojeva u društvu, koji su se htjeli osloboditi "[[selo|ruralnog]] i nazadnog". Najznačajniji predstavnici zabavne glazbe kod Hrvata u Bosni i Hercegovini su: [[Đorđe Novković]], [[Željko Bebek]] i [[Jura Stublić]] a među novim zvijezdama ističu se: [[Mate Bulić]], [[Ivan Mikulić]], [[Nikša Bratoš]], [[Mija Martina Barbarić]], [[Ivana Marić]], grupa [[Feminem]] i drugi. Iz Bosne i Hercegovine podrijetlo vuku i brojni drugi [[hrvat]]ski glazbenici poput [[Krunoslav Slabinac|Krunoslava Kiće Slabinca]], [[Ivo Fabijan|Ive Fabijana]], [[Boris Novković|Borisa Novkovića]], [[Vesna Pisarović|Vesne Pisarović]] i drugih. Dva glavna festivala su [[Melodije Mostara]] i [[Etnofest Neum]] na kojima osim poznatijih hrvatskih glazbenika iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], nastupa i velik broj glazbenika iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Usporedno s tradicionalnom vrstom glazbe, zadnjih su se desetljeća u Bosni i Hercegovini razvili i novi glazbeni žanrovi poput [[heavy metal]]a, [[hip hop]]a, [[house|housa]] i [[techno|techna]], čime [[Bosna i Hercegovina]] ne zaostaje za ostalim zemljama svijeta.<ref>[http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp Tamburica.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100502134743/http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp |date=2. svibnja 2010. }} Škola tambure</ref><ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111227034134/http://www.imota.net/html/gusle.html |date=27. prosinca 2011. }} Gusle</ref>
=== Kulturna baština ===
{{glavni|Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Kraljeva sutjeska altar.jpg|mini|lijevo|Kraljeva Sutjeska]]
U pogledu [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|kulturne baštine]] osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: [[Bobovac]] i [[Jajce]]. U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće|XV. stoljeće]]. Od velikog kamenog križa s [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio s nogama [[Isus]]a koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, s pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: [[Hvalov zbornik]] i [[Hrvojev misal]]. Oba su pisana u [[Split]]u za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Luksuznije opremljen je [[Hrvojev misal]], pisan [[glagoljica|glagoljicom]] između [[1405.]] i [[1407.]] godine za crkvu [[sveti Mihovil|sv. Mihovila]] u Splitu (ili [[Omiš]]u). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]] po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.
[[File:Crown of Elizabeth Kotromanic in Zadar.JPG|mini|desno|Elizabetina kruna]]
Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Anžuvinske]], kćeri bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]]. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama [[Zadar|Zadra]] i [[Nin]]a. Posebnu skupinu čine katolički [[Bosanski franjevci|franjevački]] samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]], [[Kreševo|Kreševu]], [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnici]], [[Guča Gora|Gučoj Gori]], zatim samostani Petrićevac i [[Opatija Marija Zvijezda|Marija Zvijezda]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]] i [[Plehan]] u Bosanskoj Posavini, [[Široki Brijeg|širokobriješki]] samostan u Hercegovini pa samostani u [[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku|Sarajevu]], [[Samostan Gorica|Gorici kraj Livna]], [[Mostar]]u i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija [[1881.]] godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/gotika-69.html HercegBosna.org] Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine-u-riznicama-zadra-i-nina-70.html HercegBosna.org] Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina</ref>
=== Obrazovanje ===
{{glavni|Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Hrvatski narodni kalendar 1907.jpg|mini|lijevo|Napretkov kalendar]]
[[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|Ognjišta najranije pismenosti]] bili su samostani, među kojima su se posebno isticali Kreševo, [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnica]], [[Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska|Kraljeva Sutjeska]] i Tolisa, a kasnije i samostani u Hercegovini ([[Franjevački samostan u Humcu|Humac]] i [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|Široki Brijeg]]). Za hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turaka, najviše zasluge pripadaju [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] i [[Grgo Martić|Grgi Martiću]], koji su škole osnivali, pomagali i u njima predavali. Od [[1872.]] godine osnivaju osnovne škole u više mjesta u BiH i školske sestre franjevke Krista Kralja. Njihova je nastava vođenda metodski i stručno, pa su hrvatske katoličke osnovne škole u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pri kraju turskog i početkom austrougarskog perioda u organizacijskom i nastavnom pogledu bile na nivou tadašnjeg osnovnog školstva u naprednijim krajevima. Obrazovni sustav prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] je dominantno bio orijentiran prema mješavini nacionalnih kultura uz potiskivanje [[hrvat]]skog indentiteta ili na štetu hrvatskih interesa. Osnivanjem [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] početkom rata u Bosni i Hercegovini, na područjima na kojima su Hrvati u većini organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po hrvatskim nastavnim planovima i programima u BiH.
[[Datoteka:Sveuciliste_u_Mostaru-logo.JPG|mini|Grb Sveučilišta u Mostaru]]
U isto vrijeme Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru postaje [[Sveučilište u Mostaru]] sa službenim [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] i do sada je jedino takvo sveučilište u Bosni i Hercegovini. Sveučilište u Mostaru se sastoji od 10 fakulteta i treće je najveće sveučilište u BiH, iza sarajevskog i banjolučkog. Daytonskim sporazumom obrazovanje prelazi u nadležnosti [[RS|Republike Srpske]] u Republici Srpskoj, a u [[FBiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]] prelazi isključivo na županije. Takvim rješenjem u Federaciji Bosne i Hercegovine formalno je omogućeno nastavak nastave u osnovnim i srednjim školama u tri županije s većinskim hrvatskim stanovništvom ([[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]], [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]] i [[Posavska županija|Posavska]]) i dvije županije s većinskim mješovitim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom ([[Hercegovačko-neretvanska županija]] i [[Županija Središnja Bosna]]).<ref name="HKV">[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3697&Itemid=281 Hakave.org] Položaj Hrvata u BiH u području obrazovanja</ref> U područjima Bosne i Hercegovine s većinskim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] i [[Srbi|srpskim]] stanovništvom, u kojima su [[Hrvati]] povijesno ukorijenjeni postoje katolički školski centri ([[Sarajevo]], [[Zenica]], [[Tuzla]], [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] i [[Žepče]]).<ref name="KŠC">[http://www.ksczenica.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=26 KŠC Zenica.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100818125438/http://www.ksczenica.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=26 |date=18. kolovoza 2010. }} Povijest KŠC-a</ref> [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini#Druge obrazovne ustanove|Druge obrazovne ustanove]] su: znanstvenoistraživački instituti [[Sveučilište u Mostaru|mostarskog Sveučilišta]], Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine i Zavod za školstvo u Mostaru.
=== Šport ===
{{glavni|Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Marin Čilić at the 2009 Wimbledon Championships 02.jpg|thumb|right|160px|Marin Čilić]]
[[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|Riječ šport]] nekad je označavala svaku [[igra|igru]] i [[zabava|zabavu]]. Tradicionalni športovi su nekada bili jedan od glavnih događanja na selu kod Hrvata u Bosni i Hercegovini. U bogatoj seoskoj tradiciji mnogi stari športovi su već pomalo i zaboravljeni, ali danas ponovno ožive na pojedinim društvenim događanjima u područjima koja naseljavaju bosanskohercegovački Hrvati te motiviraju mlade da ih sačuvaju od zaborava i u njima uživaju. U mostarskoj Staroj gimnaziji ([[Gimnazija Mostar]]) koja je počela djelovati kao škola već [[1897.]] godine, začeo se i [[Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini|nogomet]] i [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini#Košarka|košarka]] pa je značaj ove legendarne institucije za razvoj ne samo športa, od presudne važnosti za grad [[Mostar]] i čitavu regiju.<ref name="Zrinjski">[http://zrinjski.info/stranice/stranica-je-jako-lijepa/10/ Zrinjski.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100807092230/http://www.zrinjski.info/stranice/stranica-je-jako-lijepa/10/ |date=7. kolovoza 2010. }} Povijest - nogomet</ref> Najstariji [[Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini|hrvatski nogometni klubovi]] u Bosni i Hercegovini su [[HŠK Zrinjski Mostar|Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar]], [[NK SAŠK Napredak|Sarajevski amaterski športski klub]] i [[NK Hrvoje Banja Luka|Nogometni klub Hrvoje Banja Luka]], a danas su najuspješniji Zrinjski ([[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|6 naslova prvaka]] i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|2 kupa BiH]]) i [[NK Široki Brijeg|Nogometni klub Široki Brijeg]] (2 naslova prvaka i kup BiH). Najpoznatiji hrvatski nogometaši iz BiH su: [[Ivica Osim]], [[Josip Katalinski]], [[Mario Stanić]], [[Miroslav Blažević]], [[Miroslav Brozović]], [[Davor Jozić]], [[Franjo Vladić]], [[Blaž Slišković]], [[Vedran Ćorluka]], [[Mladen Petrić]], [[Nikica Jelavić]], [[Danijel Pranjić]], [[Ivan Rakitić]] i [[Dejan Lovren]].
[[HKK Široki|Hrvatski košarkaški klub Široki]] je postao je jedan od najuspješnijih športskih klubova u državi i uzorni član europske košarkaške obitelji.<ref name="Široki">[http://www.hkk.siroki.net/Povijest.html HKK Široki.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119040201/http://www.hkk.siroki.net/Povijest.html |date=19. siječnja 2012. }} Povijest</ref> Košarka bosakohercegovačkih Hrvata dala je velik broj uspješnih [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|jugoslavenskih]], [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatskih]] i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih]] košarkaša, od kojih su najpoznatiji: [[Franjo Arapović]], [[Stanko Barać]], [[Bojan Bogdanović]], [[Matej Mamić]], [[Damir Markota]], [[Damir Mulaomerović]], [[Zoran Planinić]], [[Vedran Princ]] i [[Marin Rozić]]. Osim nogometa i košarke, popularni su i [[rukomet]], [[tenis]], [[šah]], [[boćanje]], [[kuglanje]] i dr. Tenis [[Hrvati u BiH|bosanskohercegovačkih Hrvata]] je iznjedrio okosnicu [[Hrvatska teniska reprezentacija|Hrvatske teniske reprezentacije]], velika svjetska imena kao što su [[Ivan Ljubičić]] i [[Marin Čilić]]. [[RK Izviđač Ljubuški|Rukometni klub Izviđač Ljubuški]] je četverostruki rukometni prvak Bosne i Hercegovine i dvostruki pobjednik Rukometnog kupa BiH, a redovito je nastupao i na europskoj sceni.<ref name="Izviđač">[http://www.izvidjac.com/Povijest.htm Izviđač.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011045652/http://www.izvidjac.com/Povijest.htm |date=11. listopada 2008. }} Povijest</ref> Hrvatski rukomet u Bosni i Hercegovini dao je [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji]] velika svjetska imena, kao što su: [[Ivano Balić]], [[Zlatko Saračević]], [[Irfan Smajlagić]], [[Slavko Goluža]], [[Božidar Jović]], [[Denis Buntić]], [[Vlado Šola]], [[Venio Losert]] i [[Mirko Alilović]].<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/58210/155/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100823233432/http://www.bljesak.info/content/view/58210/155/ |date=23. kolovoza 2010. }} Ćiro: BiH je mogla biti najveća sportska velesila na ovim prostorima!</ref>
== Etnologija ==
{{glavni|Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine}}
=== Život i običaji ===
{{glavni|Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine}}
=== Narodne nošnje ===
{{glavni|Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini}}
=== Kuhinja ===
{{glavni|Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini}}
=== Blagadani i spomendani ===
{{glavni|Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine}}
== Demografska povijest ==
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Hrvati prikazani plavom (1910.).]]
[[Datoteka:BiH ethnic 1935.png|mini|Hrvati prikazani plavom (1935.).]]
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|Hrvati – narančasta, popis 1991.]]
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 2013.png|mini|Hrvati – narančasta, popis 2013.]]
{{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
=== Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo ===
{{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Srednjovjekovna bosanska država|l1=Demografija srednjovjekovne bosanske države}}
Stanovništvo srednjovjekovne Bosne je bilo [[Slaveni|slavensko]], po svojim etničkim i vjerskim značajkama pripadajući istom etničkom supstratu kao i [[Hrvati]]. Osim samoga spomena [[hrvat]]skoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obilježjima. Po nekim procjenama na području [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] uoči turskog osvajanja je živjelo 850.000 – 900.000 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava<ref>Crkva na kamenu, listopad 2007., prema studijama nekoliko ozbiljnih stručnjaka (Krunoslav Draganović, Dominik Mandić, Antun Ivandija, Josip Buturac)</ref>: [[katolik]]a oko 750.000 ili 85,22 %, [[Crkva bosanska|krstjana]] oko 80.000 ili 9,09 % i [[Pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 50.000 ili 5,68 %.
U osmanskom razdoblju broj katolika drastično opada. Kada su osvojili [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[1463.]] godine, Turci su, po različitim podatcima, 100.000 domaćeg katoličkog stanovništva odveli u zarobljeništvo i 30.000 mladića u janjičare. Godine [[1528.]]/[[1529.]] u današnjoj [[BiH]] bilo je: [[katoličanstvo|katolika]] oko 360.000 ili 57 %, [[islam|muslimana]] oko 220.000 ili oko 34 % i [[pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 55.000 ili 9 %. Godine [[1624.]] bilo je: [[islam|muslimana]] oko 300.000 ili 67 %, [[katoličanstvo|katolika]] oko 100.000 ili 22 % i [[pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 50.000 ili 11 %.<ref name="Turska" />
=== Austro-Ugarska i Kraljevina Jugoslavija ===
{{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Austro-Ugarska i Kraljevina Jugoslavija|l1=Demografija Bosne i Hercegovini u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevini Jugoslaviji}}
U austrougarskom razdoblju počinje oporavak demografske slike Hrvata u Bosni i Hercegovini. U Bosnu i Hercegovinu do [[1914.]] godine se doselilo oko 180 do 200 tisuća stanovnika, većinom [[Hrvat]]a. Tako je [[Bosna i Hercegovina]] godine [[1895.]] imala 1.336.091 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava<ref>Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Demografija, Tematski bilten 02/2007, Sarajevo 2007.godine</ref>:[[pravoslavlje|grčki pravoslavci]]<sup>1</sup> – 571.250 ili 42,76 %, [[islam|muhamedanci]]<sup>2</sup> – 492.710 ili 36,88 %, [[katoličanstvo|rimokatolici]] – 265.788 ili 19,89 %, [[židovi]] – 5805 ili 0.43 % i ostali – 538 ili 0,04 %.
Osnovno obilježje razdoblja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] je bilo nastojanje Srba da se nametnu kao dominantan čimbenik u zemlji s ciljem "srbizacije" nesrpskih naroda. Po popisu stanovništva iz [[1931.]] godine, Bosna i Hercegovina imala je 2.323.787, sljedećeg nacionalnog sastava<ref name="KJ" /> : Srbi 44,25 %, Muslimani 30,90 %, Hrvati 23,58 % i Ostali 1,02 %.
<sup>1</sup> Do popisa [[1905.]] godine pravoslavci su popisivani kao grčki pravoslavci.
<sup>2</sup> Do [[1901.]] godine službeno ime ''Muhammedaner'' ([[njemački jezik|njemački]]) – ''muhamedanci''.
=== Socijalistička Jugoslavija ===
{{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Socijalistička Jugoslavija|l1=Demografija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}}
[[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Za vrijeme druge Jugoslavije]], po popisima [[1953.]] – [[1991.]] Hrvati su od 23,00 % pučanstva pali na 17,30 % iako se njihov sveukupan broj povećao. Prema popisu stanovništva iz [[1953.]] godine, [[Hrvati]]-[[katolici]] su činili većinu u većini kotareva koji su nalazili na teritorijima koji su [[1939.]] godine ušli u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]]. Tada je njihov broj iznosio 654.229,<ref name="Popisi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |title=Bosansko-hercegovački popisi stanovništva 1948-1991 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |archive-date=11. ožujka 2008. |access-date=10. kolovoza 2010.}}</ref> odnosno 23,00 % ukupnog stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz [[1961.]] godine, Hrvati su činili 21,70 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 711.660.<ref name="Popisi" /> Kotari su podijeljeni na manje općine.
Prema popisu stanovništva iz [[1971.]] godine, Hrvati su činili 20,60 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 772.491.<ref name="Popisi" /> Prema popisu stanovništva iz [[1981.]] godine, Hrvati su činili 18,60 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 767.247.<ref name="Popisi" /> U odnosu na popis stanovništva iz [[1971.]], postotak [[Hrvat]]a se prvi put smanjio ispod 20,00 %, a nakon [[1981.]] godine i dalje se nastavio smanjivati. Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, Hrvati su činili 17,30 % ukupnog stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a njihov broj je iznosio 755.895.<ref name="SFRJ" /><ref name="Popisi" />
=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Rat u Bosni i Hercegovini|l1=Demografske promjene uzrokovane ratom u Bosni i Hercegovini}}
Ukupan broj Hrvata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] se nastavio smanjivati, a tome je nakon [[1991.]] najviše pridonio krvavi rat koji je bjesnio u Bosni i Hercegovini. Dolazi do tragičnog egzodusa hrvatskog naroda iz [[BiH]]. Veći primjeri toga egzodusa su [[Bosanska Posavina]] i srednja [[Bosna]].
Na popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini [[1996.]] godine, koji je proveden od strane [[UNHCR]]-a (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14,57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!</ref>
=== Sadašnje stanje ===
{{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|l1=Trenutno demografsko stanje Hrvata u Bosni i Hercegovini}}
S velikom vjerojatnoćom se može tvrditi<ref>[http://pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=52036 Pincom.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611173308/http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?id=52036 |date=11. lipnja 2008. }} Koje bi općine bile u sastavu hrvatske federalne jedinice?, 12. studeni 2007.</ref> da su [[Hrvati]] danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Ljubuški]], [[Livno]], [[Čitluk]], [[Tomislavgrad]], [[Čapljina]], [[Orašje]], [[Posušje]], [[Žepče]], [[Grude]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Kiseljak]], [[Novi Travnik]], [[Prozor-Rama]], [[Jajce]], [[Odžak]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Busovača]], [[Neum]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Usora]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Kupres]], [[Dobretići]] i [[Ravno]].
Općine u kojima Hrvati čine trećinu stanovništva su: [[Travnik]], [[Uskoplje]], [[Vareš]], [[Fojnica]] i [[Glamoč]]. Općine u kojima Hrvati čine oko 15 % stanovništva su: [[Tuzla]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Kakanj]], [[Drvar]] i [[Bosansko Grahovo]]. Općine s hrvatskom većinom, (njih 14) čine kompaktno područje koje se proteže od [[Kupres]]a na sjeverozapadu, do [[Ravno]]g na jugoistoku zemlje, dok 12 općina u [[Bosna|Bosni]] i [[Bosanska Posavina|Posavini]] predstavljaju enklave s hrvatskom većinom.
Prema međunarodnim procjenama ([[CIA]] World Factbook), danas u Bosni i Hercegovini živi 571.317 Hrvata i oni čine 14.57 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini|Prema procjenama biskupskih ordinarijata]], danas u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] živi 459.102 katolika, od kojih su skoro svi Hrvati. Posve utemeljeno svakako treba dodati još barem 40.000 Hrvata, koji ili nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima (oko 10 % od pretpostavljenog broja Hrvata). Tako se opravdano sadašnji broj Hrvata u BiH, može zaokružiti na oko 500.000 ili oko 15 % stanovništva.
== Simboli ==
{{glavni|Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine}}
=== Hrvatski pleter ===
[[Datoteka:Hrvatski_pleter.jpg|desno|mini|Hrvatski pleter]]
{{glavni|Hrvatski pleter}}
Od [[Dolazak Hrvata|dolaska]] na područje današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] jedan od prvih simbola koji su Hrvati počeli koristiti je bio pleter, znan i kao troplet. Pleterna ornamentika je [[reljef]]na [[dekoracija]] čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije [[Ornament|ornamenata]] u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske figure. [[Hrvatski pleter]], znan i kao troplet je geometrijski ukras specifičan za [[Starohrvatska umjetnost|starohrvatsku kulturu]]. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je ta [[kultura]] imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u periodu od [[9. stoljeće|9.]] do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] te u i na ranohrvatskim [[samostan]]ima iz istog perioda.<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 Culturenet.hr] Umjetnost starohrvatskog razdoblja</ref>
Danas je [[hrvatski pleter]] prisutan u samom [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne|grbu Hrvata u Bosni i Hercegovini]], točnije u gornjem dijelu grba, iznad stiliziranog štita, vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Osim na grbu, troplet je prisutan na brojim spomenicima, spomen-pločama, nadgrobnim spomenicima, dokumentima (školska svjedočanstva i dr.) u područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.
=== Heraldički ljiljan ===
[[Datoteka:Grb Kotromanica.jpg|lijevo|mini|Grb Kotromanića]]
{{glavni|Heraldički ljiljan}}
Po prvi put u našim krajevima [[heraldički ljiljan]] se pojavljuje u grbu obitelji [[Hrvatinići|Hrvatinić]], a postao je poznat po [[Kotromanići]]ma, posebice [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtku I. Kotromaniću]], čiji se grb sastojao se od plavoga polja na kojem je koso udesno postavljena srebrna greda s po tri zlatna ljiljana sa svake strane grede. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom.<ref>Dubravko Lovrenović, ''Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje'', Bosna franciscana, 12 (2004.) 172-202.</ref> [[1992.]] godine [[grb]] sa zlatnim ljiljanima, načinjen prema grbu Kotromanića prema prijedlogu [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine nalazi svoju ponovnu upotrebu s proglašenjem neovisne [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].
Zastava Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od stiliziranoga povijesnog grba na bijeloj podlozi. S obzirom na žrtve Hrvata od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], koja je za simbole imala upravo ljiljane, nastala je odbojnost hrvatskog naroda prema ljiljanima u sjevernoj i središnjoj [[Bosna|Bosni]] te u sjevernoj i središnjoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Bošnjaci i dalje koriste navedenu zastavu u odgovarajućim kulturnim prilikama, a na grbu [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i grbovima nekih [[Županije Federacije BiH|županija]] i općina, [[ljiljan]] se koristi kao simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]], koji ga povezuju s [[bosanski ljiljan|bosanskim ljiljanom]].
=== Povijesni grbovi ===
[[Datoteka:Bosnien och Hercegovina gammalt statsvapen (800-talet).png|lijevo|mini|Grb Bosne iz [[Fojnički grbovnik|Fojničkog grbovnika]]]]
[[Datoteka:Primordiae.png|desno|mini|Hrvojev grb Primorja iz [[Fojnički grbovnik|Fojničkog grbovnika]]]]
{{glavni|Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine#Povijesni grbovi|l1=Povijesni grbovi Hrvata Bosne i Hercegovine}}
Grb Bosne iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] predstavljen je u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]]. Grb se koristio za vrijeme borbe za velikog hercegovačko-bosanskog ustanka, koji su [[1875.]] godine u donjoj [[Hercegovina|Hercegovini]], na području Gabele i Hrasna, [[19. lipnja]], [[Hrvati]] pod vodstvom don Ivana Musića digli protiv turske vlasti zbog velikih poreza. Grb je predstavljao zlatni šiljasti štit, u obliku vrha strijele s nazubljenom krunom, na čijoj su se sredini nalaze dva ukrštena ključa. Na mjestu ukrštanja nalazio se mali crveni šiljasti štit sa srebrenim [[polumjesec]]om i zlatnom šestokrakom zvijezdom, koji su bili okrenuti prema gore. Zvijezda [[Danica]] (žuta šestokraka zvijezda) s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom su motivi najstarijeg poznatog hrvatskog grba iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove, a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj Jelačićevoj zastavi iz [[1848.]] Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva (grb)|Leljiva]], a donošenjem ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]] godine, leljiva je smještena na [[hrvatski grb]], u krunu s pet šiljaka.
Dolaskom pod [[Austro-Ugarska|austrougarsku]] upravu, [[Bosna i Hercegovina]] je dobila i novi grb. Grb korišten u to doba je modifikacija grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], hrvatskog bana i hercega splitskog iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Grb je predstavljao: zlatni štit, iz čijeg lijevog srebrenog obruba, izlazi crvena oklopljena savijena ruka, koja drži srebrenu sablju, sa zlatnom drškom, okrunjen krunom od heraldičkih lijljana. Varijacija navedenog grba na crvenom štitu i sa zlatnom oklopljenom savijenom ruka, koja drži zlatnu sablju, sa zlatnom drškom je prihvaćena kao grb Hrvata Bosne i Hercegovine, posebice [[Hrvat]]a [[Prozor-Rama|ramskog kraja]], gdje se navedeni motivi uz Ramski križ i hrvatski povijesni grb i danas nalaze u grbu općine. U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], slični motivi; srebrena oklopljena savijena ruka koja drži srebrenu sablju i tom sabljom brani povijesni hrvatski grb, koji predstavlja Hrvate od zmije, koja predstavljala neprijatelje, našli su se na grbu [[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijske brigade]] [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]].
=== Zastava ===
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|Zastava]]
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|Grb]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.
Zastava je usvojena za zastavu [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]]. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao zastava Hrvata Bosne i Hercegovine. Zastava se još za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima Hrvata u BiH.
=== Grb ===
{{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[Hrvatski pleter|pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom.
Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu i programu te u [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao službeni grb tih dviju županija. Navedene županije koriste zastavu i grb Herceg-Bosne kao županijske zastave i grbove, iako ih je Ustavni sud Federacije BiH već nekoliko puta proglasio nelegalnim.
== Srodni članci ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Hrvati]]
* [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]]
{{col-2}}
* [[Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]]
{{col-end}}
== Unutarnje poveznice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji|Bosanskohercegovački Hrvati u 2. svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]]
* [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini]]
* [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini]]
* [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini]]
* [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini]]
* [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini]]
* [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini]]
* [[Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvati katolici u Herceg-Bosni 1743.]]
* [[Katolici u Sarajevu]]
* [[Popis Hrvata katolika u župi Mostar 1844.]]
{{col-2}}
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1885.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1895.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1931.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]]
* [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini|Popis katoličkih kućanstava i vjernika u BiH]]
* [[Hrvatski pleter]]
* [[Heraldički ljiljan]]
* [[Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine#Povijesni grbovi|Povijesni grbovi]]
* [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
* [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
* [[Sicanje]]
{{col-end}}
== Vanjske poveznice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [http://www.hercegbosna.org HercegBosna.org] Nacionalni internet portal Hrvata u BiH
* [https://web.archive.org/web/20151011215031/http://www.hrvatibh.com/ HrvatiBH.com] Hrvatski web imenik u BiH (arhiv)
{{col-2}}
* [http://www.rtv-hb.com Radiotelevizija Herceg-Bosne] Hrvatski medij u BiH na državnoj razini
* [https://www.youtube.com/channel/UCBoXrmXvnvrVlISESbUo_Jw RTV Herceg-Bosne] Youtube kanal
{{col-end}}
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Literatura ==
*[[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlic2/index.htm Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131216031843/http://www.hic.hr/books/pavlic2/index.htm |date=16. prosinca 2013. }}'', Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2000.
* [[Ivan Lovrenović]], ''Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture'', Durieux, Zagreb, 2002. ({{ISBN|953-188-152-9}})
*Ivan Zlopaša, [http://www.herceg-bosna.hrvati-amac.com/PolitickaSudbina-kb.pdf ''Politička sudbina Hrvata u BiH''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112125511/http://www.herceg-bosna.hrvati-amac.com/PolitickaSudbina-kb.pdf |date=12. siječnja 2012. }}, Hrvatski blok BiH, Mostar, 2005. (dostupno u [[NSK]])
*Zorislava Čulić, ''Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini'', Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1963.
*Vidoslav Bagur, Zvonko Martić, ''Vila bana zvala priko Vrana'', KIZ, Zagreb, 2010.
*Saša Mrduljaš, ''Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. – 1995.'',<br>Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, Split, 2002.
* Svjetlo riječi, ''[http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924112207/http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf |date=24. rujna 2015. }}'', Sarajevo, kolovoz 2008.
{{Hrvati}}
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini| ]]
[[Kategorija:Hrvati]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačko-hrvatski odnosi]]
0k9djeq1ivuianx64uiihxa0bqc2s7y
Nedjeljom u dva
0
63011
7087856
6981797
2024-12-13T17:07:52Z
TomiVHS
323458
7087856
wikitext
text/x-wiki
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infokvir TV serija
| bgcolour =
| ime_emisije = Nedjeljom u dva
| orig_naslov =
| slika =
| format_serije = [[razgovorna emisija]]
| trajanje_epizode = 60 min
| autor =
| razvoj =
| producent =
| izvršni_producent =
| glumci =
| pripovjedač = [[Aleksandar Stanković]]
| država = {{Z+X|HRV}}
| jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| tv_kuća = [[HRT – HTV 1|HTV 1]]
| početak_serije = [[8. listopada]] [[2000.]]
| kraj_serije =
| broj_epizoda = 1016
| broj_sezona = 24
| produkcijska_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]]
| prethodna =
| sljedeća =
| u_hrv =
| web_stranica = https://www.hrt.hr/tag/nedjeljom-u-2
| imdb_id = 3427646
| urednik = Aleksandar Stanković
}}
'''''Nedjeljom u dva''''' je emisija koju emitira prvi program [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] svake [[nedjelja|nedjelje]] u 14:00 sati.
== O emisiji ==
[[Datoteka:Hrt studio 6 250409.jpg|mini|Studio Nu2 (2008.-2021.)]]
Voditelj i urednik emisije je [[Aleksandar Stanković]]. U emisiji se s gostom raspravlja o nekoj temi. Gledatelji mogu glasovati, tj. odgovarati na pitanje emisije. Prva emisija emitirana je [[8. listopada]] [[2000.]], [[Ivo Sanader]], tadašnji predsjednik [[HDZ|HDZ-a]] bio je prvi gost. U prvoj emisiji su također gostovale i novinarke Mladenka Šarić i Anita Malenica te novinar Denis Kuljiš.
== Zanimljivosti ==
Aleksandar Stanković [[2013.]] u izdanju [[V.B.Z.]]-a objavio je knjigu ''Sto faca i Aca'', koja predstavlja izbor iz sjećanja na neke od petstotinjak gostiju koje je autor intervjuirao u svojoj dugogodišnjoj emisiji. Knjiga je sastavljena od kratkih anegdotalnih priča o gostima i emisiji ''Nedjeljom u 2'' i događajima koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje.
Dana [[19. svibnja]] [[2024.]] prikazana je 1000. epizoda emisije koja je bila odgođena [[12. svibnja]] zbog prijenosa dočeka [[Baby Lasagna|Baby Lasagne]] s [[Pjesma Eurovizije 2024.|Eurosonga]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-08|title=Tisućito izdanje emisije Nedjeljom u 2|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/nedjeljom-u-59-11526776|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519112212/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/nedjeljom-u-59-11526776|archive-date=2024-05-19|access-date=2024-05-09|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.hrt.hr/tag/nedjeljom-u-2}} na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-u
* {{službena|https://www.facebook.com/nedjeljomudva}} na [[Facebook|Facebooku]]
* {{službena|https://www.instagram.com/nedjeljom_u2/}} na [[Instagram|Instagramu]]
* {{YouTube|c=UCMyhjTyOHvZleisAV2WPJCQ}}
* {{YouTube|playlist=PLuEWODEWd3kOInB2BqD2T7kYUfaBZthMJ&si=ZM7L6u_7zutagQTy|''Nedjeljom u 2 – HRT''}}
* {{imdb|id=3427646|naslov=Nedjeljom u dva}}
{{mrva-serija}}
[[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]]
3vk99llfbl47y6p3ze87uw6kc5tzj60
7087966
7087856
2024-12-13T22:16:31Z
185.50.15.163
Službene stranice
7087966
wikitext
text/x-wiki
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infokvir TV serija
| bgcolour =
| ime_emisije = Nedjeljom u dva
| orig_naslov =
| slika =
| format_serije = [[razgovorna emisija]]
| trajanje_epizode = 60 min
| autor =
| razvoj =
| producent =
| izvršni_producent =
| glumci =
| pripovjedač = [[Aleksandar Stanković]]
| država = {{Z+X|HRV}}
| jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| tv_kuća = [[HRT – HTV 1|HTV 1]]
| početak_serije = [[8. listopada]] [[2000.]]
| kraj_serije =
| broj_epizoda = 1016
| broj_sezona = 24
| produkcijska_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]]
| prethodna =
| sljedeća =
| u_hrv =
| web_stranica = https://www.hrt.hr/tag/nedjeljom-u-2
| imdb_id = 3427646
| urednik = Aleksandar Stanković
}}
'''''Nedjeljom u dva''''' je emisija koju emitira prvi program [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] svake [[nedjelja|nedjelje]] u 14:00 sati.
== O emisiji ==
[[Datoteka:Hrt studio 6 250409.jpg|mini|Studio Nu2 (2008.-2021.)]]
Voditelj i urednik emisije je [[Aleksandar Stanković]]. U emisiji se s gostom raspravlja o nekoj temi. Gledatelji mogu glasovati, tj. odgovarati na pitanje emisije. Prva emisija emitirana je [[8. listopada]] [[2000.]], [[Ivo Sanader]], tadašnji predsjednik [[HDZ|HDZ-a]] bio je prvi gost. U prvoj emisiji su također gostovale i novinarke Mladenka Šarić i Anita Malenica te novinar Denis Kuljiš.
== Zanimljivosti ==
Aleksandar Stanković [[2013.]] u izdanju [[V.B.Z.]]-a objavio je knjigu ''Sto faca i Aca'', koja predstavlja izbor iz sjećanja na neke od petstotinjak gostiju koje je autor intervjuirao u svojoj dugogodišnjoj emisiji. Knjiga je sastavljena od kratkih anegdotalnih priča o gostima i emisiji ''Nedjeljom u 2'' i događajima koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje.
Dana [[19. svibnja]] [[2024.]] prikazana je 1000. epizoda emisije koja je bila odgođena [[12. svibnja]] zbog prijenosa dočeka [[Baby Lasagna|Baby Lasagne]] s [[Pjesma Eurovizije 2024.|Eurosonga]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-08|title=Tisućito izdanje emisije Nedjeljom u 2|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/nedjeljom-u-59-11526776|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519112212/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/nedjeljom-u-59-11526776|archive-date=2024-05-19|access-date=2024-05-09|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.hrt.hr/tag/nedjeljom-u-2}} na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-u
* {{službena|https://www.facebook.com/nedjeljomudva}} na [[Facebook|Facebooku]]
* {{službena|https://www.instagram.com/nedjeljom_u2/}} na [[Instagram|Instagramu]]
* {{službena|https://www.tiktok.com/@nedjeljom.u.2}} na [[TikTok|Tik toku]]
* {{službena|https://x.com/nedjeljomu2}} na [[Twitter|X-u]]
* {{YouTube|c=UCMyhjTyOHvZleisAV2WPJCQ}}
* {{YouTube|playlist=PLuEWODEWd3kOInB2BqD2T7kYUfaBZthMJ&si=ZM7L6u_7zutagQTy|''Nedjeljom u 2 – HRT''}}
* {{imdb|id=3427646|naslov=Nedjeljom u dva}}
{{mrva-serija}}
[[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]]
ko136arfn8fweuwg7tu8evl8agq24dp
7087997
7087966
2024-12-13T22:56:56Z
Croxyz
205325
/* Vanjske poveznice */
7087997
wikitext
text/x-wiki
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infokvir TV serija
| bgcolour =
| ime_emisije = Nedjeljom u dva
| orig_naslov =
| slika =
| format_serije = [[razgovorna emisija]]
| trajanje_epizode = 60 min
| autor =
| razvoj =
| producent =
| izvršni_producent =
| glumci =
| pripovjedač = [[Aleksandar Stanković]]
| država = {{Z+X|HRV}}
| jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| tv_kuća = [[HRT – HTV 1|HTV 1]]
| početak_serije = [[8. listopada]] [[2000.]]
| kraj_serije =
| broj_epizoda = 1016
| broj_sezona = 24
| produkcijska_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]]
| prethodna =
| sljedeća =
| u_hrv =
| web_stranica = https://www.hrt.hr/tag/nedjeljom-u-2
| imdb_id = 3427646
| urednik = Aleksandar Stanković
}}
'''''Nedjeljom u dva''''' je emisija koju emitira prvi program [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] svake [[nedjelja|nedjelje]] u 14:00 sati.
== O emisiji ==
[[Datoteka:Hrt studio 6 250409.jpg|mini|Studio Nu2 (2008.-2021.)]]
Voditelj i urednik emisije je [[Aleksandar Stanković]]. U emisiji se s gostom raspravlja o nekoj temi. Gledatelji mogu glasovati, tj. odgovarati na pitanje emisije. Prva emisija emitirana je [[8. listopada]] [[2000.]], [[Ivo Sanader]], tadašnji predsjednik [[HDZ|HDZ-a]] bio je prvi gost. U prvoj emisiji su također gostovale i novinarke Mladenka Šarić i Anita Malenica te novinar Denis Kuljiš.
== Zanimljivosti ==
Aleksandar Stanković [[2013.]] u izdanju [[V.B.Z.]]-a objavio je knjigu ''Sto faca i Aca'', koja predstavlja izbor iz sjećanja na neke od petstotinjak gostiju koje je autor intervjuirao u svojoj dugogodišnjoj emisiji. Knjiga je sastavljena od kratkih anegdotalnih priča o gostima i emisiji ''Nedjeljom u 2'' i događajima koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje.
Dana [[19. svibnja]] [[2024.]] prikazana je 1000. epizoda emisije koja je bila odgođena [[12. svibnja]] zbog prijenosa dočeka [[Baby Lasagna|Baby Lasagne]] s [[Pjesma Eurovizije 2024.|Eurosonga]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-08|title=Tisućito izdanje emisije Nedjeljom u 2|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/nedjeljom-u-59-11526776|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519112212/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/nedjeljom-u-59-11526776|archive-date=2024-05-19|access-date=2024-05-09|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.hrt.hr/tag/nedjeljom-u-2}} na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-u
* {{službena|https://www.facebook.com/nedjeljomudva}} na [[Facebook|Facebooku]]
* {{službena|https://www.instagram.com/nedjeljom_u2/}} na [[Instagram|Instagramu]]
* {{službena|https://www.tiktok.com/@nedjeljom.u.2}} na [[TikTok|TikToku]]
* {{službena|https://x.com/nedjeljomu2}} na [[Twitter|X-u]]
* {{YouTube|c=UCMyhjTyOHvZleisAV2WPJCQ}}
* {{YouTube|playlist=PLuEWODEWd3kOInB2BqD2T7kYUfaBZthMJ&si=ZM7L6u_7zutagQTy|''Nedjeljom u 2 – HRT''}}
* {{imdb|id=3427646|naslov=Nedjeljom u dva}}
{{mrva-serija}}
[[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]]
3qcz1ug884xyxosht9i7vnsppfoq6kx
Danska-Norveška
0
66176
7088121
6848544
2024-12-14T01:25:16Z
Croxyz
205325
7088121
wikitext
text/x-wiki
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Danska-Norveška
|hr_ime = Danska-Norveška
|izvorno_ime = ''Danmark–Norge {{dan icon}}''
|genitiv = Danske-Norveške
|kontinent = Europa
|regija =
|država = Danska, Norveška
|status = [[Personalna unija]]
|era = [[novi vijek]]
|godina_start = [[1536.]]
|godina_kraj = [[1814.]]
|datum_prije = [[1523.]]
|datum_start = [[1536.]]
|datum_kraj = [[14. siječnja]] [[1814.]]
|datum_poslije = [[1814.]] – [[1815.]]
|danas = {{Z+X|DAN}}<br>{{Z+X|ISL}}<br>{{Z+X|NOR}}<br>{{Z+X|NJE}}
|događaj_prije = Raspad [[Kalmarska unija|Kalmarske unije]]
|događaj_kraj = [[Kielski sporazum]]
|događaj_poslije = [[Bečki kongres]]
|p1 = Kalmarska unija
|flag_p1 = Flag of the Kalmar Union.svg
|s1 = Kraljevina Danska
|flag_s1 = Flag of Denmark (state).svg
|s2 = Ujedinjeno Kraljevstvo Švedske i Norveške
|flag_s2 = Jack of Sweden and Norway (1844–1905).svg
|zastava = Royal Standard of Denmark (1731–1819).svg
|grb_veličina = 70px
|zastava_i = Zastava Danske
|grb = Royal Arms of King Frederick IV of Denmark and Norway.svg
|grb_i = Grb Danske
|geslo = ''"Fromhed styrker rigerne"''<br>''([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Pobožnost jača kraljevstva")''
|himna = Kong Kristian stod ved højen mast<br>([[Hrvatski jezik|hrv.]] Uz visoki jarbol stajao je kralj Kristijan)<br><center>[[File:United States Navy Band - Kong Kristian stod ved højen mast.ogg]]</center>
|mapa = Denmark-Norway in 1780.svg
|mapa_veličina = 335px
|jezik = [[danski]], [[njemački]], [[latinski]], [[norveški]], [[islandski]]
|glavni_grad = [[Kopenhagen]]
|vlada_tip = monarhija
|vjera = [[katoličanstvo]], [[luterani]]zam
|titula_vođa = [[Kralj]]
|vođa1 = [[Fridrik I. Danski|Fridrik I.]]
|godina_vođa1 = [[1524.]] – [[1533.]]
|vođa2 = [[Kristijan IV.]]
|godina_vođa2 = [[1588.]] – [[1648.]]
|vođa3 = [[Fridrik III. Danski|Fridrik III.]]
|godina_vođa3 = [[1648.]] – [[1670.]]
|vođa4 = [[Fridrik VI. Danski|Fridrik VI.]]
|godina_vođa4 = [[1808.]] – [[1814.]]
|događaj3 = Ukinut [[Rigsråd]]
|datum_događaj3 = [[14. listopada]] [[1660.]]
|događaj4 = [[Lex Regia]]
|datum_događaj4 = [[14. studenog]] [[1665.]]
|događaj1 = [[Sporazum iz Brömsebroa]]
|datum_događaj1 = [[13. kolovoza]] [[1645.]]
|događaj2 = [[Sporazum iz Roskildea]]
|datum_događaj2 = [[26. veljače]] [[1658.]]
}}
'''Danska-Norveška''' je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina [[Danska|Danske]] i [[Norveška|Norveške]], uključujući norveške teritorije [[Island]], [[Grenland]] i [[Farski otoci|Farske otoke]].
Poslije raspada [[Kalmarska unija|Kalmarske unije]], dvije kraljevine su ušle u personalnu uniju [[1536.]] i koja je trajala do [[1814.]] godine. Termin ''Kraljevina Danska'' se ponekad koristio za naziv u periodu od [[1536.]] – [[1814.]], zato što je političko i ekonomsko središte bilo u [[Kopenhagen]]u, Danskoj. Administrativno su se koristili [[danski]] i [[njemački]] jezik. Norveška državnost je u savezu bila samo nominalna, te se zapravo iz Danske upravljalo izravno pokrajinama u Norveškoj, uz korištenje danskog kao službenog jezika.
Nakon što je Danska-Norveška ratovala na [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovoj]] strani te je njena [[flota]] predstavljala ozbiljnu protutežu [[Britansko Carstvo|britanskoj]]. Poslije [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] je Danska monarhija bila prisiljena [[Mir u Kielu|Mirom u Kielu]] 1814. godine prepustiti Kraljevinu Norvešku vlasti Švedske krune. Pritom su [[Island]], [[Farski Otoci|Farski otoci]] i [[Grenland]] prepušteni Kraljevini Danskoj.
Norvežani su se oružano suprotstavili uspostavi švedske vlasti te je nakon [[Švedsko-norveški rat|Švedsko-Norveškog rata]] 1814. godine ujedinjena Norveška ušla tek u personalnu uniju sa [[Švedsko Carstvo|Švedskim Carstvom]], pri čemu je Švedska imala daleko manje [[Vlast|vlasti]] nad Norveškom nego što je Danska imala.
Godine [[1904.]] će Norveška postati neovisnom od Švedske, uz uspostavljanje monarhije koja je potekla iz švedske kraljevske kuće. Island će neovisnost od Danske ostvariti 1918. godine, zadržavši personalnu uniju s Danskom- koja je prestala kada je 1944. godine prekinuo vezu s Danskom koja je od travnja 1940. god. bila pod njemačkom okupacijom (dok su Island u svibnju 1940. godine okupirale [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] trupe) te je Island postao [[Republika|republikom]]. Grenland je do danas ostao pod danskom vlašću.
== Vidi još ==
* [[Danska]]
* [[Norveška]]
* [[Kalmarska unija]]
[[Kategorija:Povijest Danske]]
[[Kategorija:Povijest Norveške]]
[[Kategorija:Bivše države]]
947wche1ckm4kl3pe0glw0y3plf0dkb
Juraj Jezerinac
0
67843
7087913
7065462
2024-12-13T20:02:16Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7087913
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Juraj Jezerinac
| slika = Juraj Jezerinac 16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 04082011 887.jpg
| slika_širina = 150px
| slika_opis = Juraj Jezerinac u Kninu 5. kolovoza 2011.
| datum_rođenja = [[23. travnja]] [[1939.]]
| mjesto_rođenja = [[Jezerine]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[25. lipnja]] [[1966.]]
| biskup = [[8. lipnja]] [[1991.]]
| titula = ''[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj u miru]]''
| služba =[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u RH u miru]]<br><small>([[2015.]] – ''danas'')
| prethodne_službe = [[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|apostolski upravitelj vojnog ordinarijata u RH]]<br><small>([[2015.]] – [[2016.]])</small><br>[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u RH]]<br><small>([[1997.]] – [[2015.]])</small><br>[[Zagrebačka nadbiskupija|pomoćni biskup zagrebački]]<br><small>([[1991.]] – [[1997.]])</small>
| geslo = BOG JE MIR NAŠ
| grb =
| počasti_u_njegovo_ime =
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Juraj Jezerinac''' ([[Jezerine]], [[23. travnja]] [[1939.]]<ref>[http://www.hbk.hr/novi/hbk/main.php?IDdiocesan=10 HBK]</ref>) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i umirovljeni prvi [[vojni ordinarij]] u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Prethodno je služio kao [[pomoćni biskup]] [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]].
== Životopis ==
Rođen je 23. travnja 1939. godine u Jezerinama, župa Gornje Prekrižje kod [[Krašić]]a, od oca Mije i majke Barice rođene Bradica.
Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završava na Šalati u [[Zagreb]]u, a [[Katolički bogoslovni fakultet]] također u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 26. lipnja [[1966.]] u Zagrebu.
Od 1967. do 1969. vrši službu [[kapelan]]a u [[Nova Gradiška|Novoj Gradišci]] a od 1969. do 1971. župnik je župe Uzvišenja Sv. Križa u [[Završje Netretićko|Završju Netretićkom ]] kraj Karlovca. Od 1971. do 1980. obavlja službu [[župnik]]a u župi [[Sesvetski Kraljevec]] i [[Cerje]].
[[Datoteka:Jezerinac.jpg|minijatura|lijevo|130px|Juraj Jezerinac prilikom imenovanja novih brodova u Lori]]
Otišao je potom u Kanadu gdje je vršio sljedeće službe:
* kapelan hrvatske župe Naše Gospe Kraljice Hrvata u Torontu (od 1980. do 1985.)
* upravitelj župe u [[Oakville]]u (Kanada) (od 1985. do 1986.)
* kapelan u [[Hamilton, Ontario|Hamiltonu]] (od 1986. do 1988.)
* župnik hrvatske župe u Oakvilleu (od 1988. do 1991.)
Bio je i član Vijeća BK za obitelj od 1972. do 1980. godine.
Papa [[Ivan Pavao II.]] imenovao ga je pomoćnim zagrebačkim biskupom [[11. travnja]] [[1991.]] godine, a zaređen je za biskupa 8. lipnja 1991. Vojnim Ordinarijem u Republici Hrvatskoj imenovan [[25. travnja]] 1997. Službu Vojnog Ordinarija preuzeo je 18. kolovoza [[1997.]] godine. Umirovljen je 30. studenog 2015.<ref>http://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2015/11/30/0946/02105.html#ri</ref>
Službe u HBK:
* predsjednik Odbora HBK za pastoral osoba lišenih slobode
* član Biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Zagrebački biskupi}}
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-bef|before=}}
{{s-ttl|title=[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|Vojni ordinarij]]|years=1997.–2015.}}
{{s-aft|after=[[Jure Bogdan]]}}
{{s-end}}
{{GLAVNIRASPORED:Jezerinac, Juraj}}
[[Kategorija:Zagrebački pomoćni biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Krašić]]
cjl9wxpu1rjp6ho8a99b72ukudv83y1
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
0
68915
7088230
7087052
2024-12-14T11:19:22Z
RadioElectrico
111026
/* Formiranje i Domovinski rat */
7088230
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir vojna postrojba
|naziv =Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
|slika =[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|300px]]
|opis slike =
|osnovana datum =12. prosinca 1991.
|sjedište =[[91. zrakoplovna baza Zagreb|Zrakoplovna baza Zagreb]]
|obljetnica =12. Prosinca
|trenutačni zapovjednik =[[brigadni general]] [[Michael Križanec]]
|istaknuti zapovjednici =[[stožerni general]] [[Imra Agotić]] [[brigadni general]] [[Rudolf Perešin]]
|simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Roundel of Croatia.svg|75px]] [[Datoteka:Croatian_roundel_low_visibility.svg|75px]]
|simbol raspoznavanja oznaka=Rondel
|simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Croatia.svg|75px]] [[Datoteka:Fin_flash_Croatian_Air_Force_(low_vis).svg|75px]]
|simbol raspoznavanja 2 oznaka= Repna oznaka
|zrakoplov lovac= [[Dassault Rafale|Rafale]]
|zrakoplov školski= [[Zlin 242|Z-242]], [[Pilatus PC-9|PC-9]]
|zrakoplov ostali=[[Canadair CL-415|CL-415]], [[Air Tractor AT-802|AT-802]]|zrakoplov helikopter=[[Bell 206|Bell 206]], [[Bell OH-58 Kiowa Warrior|OH-58]], [[UH-60 Black Hawk|UH-60]], [[Mil Mi-17|Mi-171]]|simbol raspoznavanja 3=[[Datoteka:Flag of the Croatian Air Force.svg|125px]]|simbol raspoznavanja 3 oznaka=Zastava|veličina=1,500|država={{zastava|Hrvatska}} Hrvatska}}
''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo'' ('''HRZ)''' je grana [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] za zračno ratovanje. Njegova je zadaća prvenstveno očuvanje suvereniteta hrvatskog zračnog prostora i pružanje zrakoplovne potpore drugim granama tijekom zajedničkih operacija.
Misija HRZ-a je praćenje i zaštita zračnog prostora Republike Hrvatske, sudjelovanje u zajedničkim i međunarodnim vojnim operacijama pod vodstvom [[NATO|NATO-a]]/[[Ujedinjeni narodi|UN-a]]/[[Europska unija|EU-a]] te provođenje operacija pružanja pomoći civilnim institucijama u zemlji. Danas Hrvatsko ratno zrakoplovstvo broji 1.500 pripadnika, od čega je oko 200 pilota.<ref>{{Citiranje novina|title=Komandant HRZ i PZO za Večernji list: Hrvatski Rafali identični francuskim, paket naoružanja i dalje tajna, neće leteti samo iznad Hrvatske|work=TangoSix|url=https://tangosix.rs/2024/09/01/komandant-hrz-i-pzo-za-vecernji-list-hrvatski-rafali-identicni-francuskim-paket-naoruzanja-i-dalje-tajna-nece-leteti-samo-iznad-hrvatske/}}</ref> Udio žena je 13,44%.<ref>{{Citiranje weba|title=Pripadnice HV za Dana žena: Budite neustrašive, jake i uporne, tu smo da rušimo barijere|url=https://www.morh.hr/pripadnice-hv-za-dana-zena-budite-neustrasive-jake-i-uporne-tu-smo-da-rusimo-barijere/|url-status=live}}</ref>
== Povijest zrakoplovstva ==
=== Formiranje i Domovinski rat ===
[[Datoteka:R.Peresin.jpg|lijevo|400x400px]]
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo službeno je osnovano odlukom tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] 12. prosinca 1991. godine, za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/hrvatsko-ratno-zrakoplovstvo/ "Hrvatsko ratno zrakoplovstvo"], Hrvoje strukić, "Hrvatski vojnik" br. 614, 1. listopada 2020. Pristupljeno 14. prosinca 2024.</ref> Početci ipak sežu nešto više od godinu dana ranije: kamen temeljac Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bila je uspostava zrakoplovne skupine pri Zapovjedništvu [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]]. Osnovna ideja bila je okupiti pilote i druge zrakoplovce koji su napustili JNA, pružiti stručnu pomoć postrojbama ZNG-a te stvoriti jedinstveni sustav zemaljskog promatranja, izvještavanja i protuzračne obrane Republike Hrvatske.
Dana 17. listopada 1990. godine na Sportskoj zračnoj luci Sinj na Piketu formirana je zračna borbena skupina kao jezgra budućeg Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Osnovali su ga piloti sinjskih i splitskih aeroklubova; Matko Raos, Goran Kovačević, Nediljko Ivačić i Mladen Krstulović, kao i tadašnji tajnik Tajništva za narodnu obranu Općine Sinj, Branimir Petričević, te operater materijalno-tehničkog sredstva u istom Tajništvu, Neven Bazina, formirali su zračno-borbenu grupu. Zapovjednik ove skupine bio je Matko Raos, sada umirovljeni brigadir. Skupina se širila i djelovala samostalno do 28. travnja 1991. godine, kada je službeno dobila status samostalnog zračnog voda u sklopu novoosnovane [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. brigade Hrvatske narodne garde]]. Do 3. siječnja 1992. godine bili su dio 4. brigade, nakon čega su piloti prebačeni u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, a padobranci su ostali kao diverzantska skupina unutar 4. gardijske brigade. Kroz sinjsku skupinu prošla su ukupno 24 borca; 5 ih je poginulo, jedan je nestao (borbe na Kupresu), dvoje je poginulo, a tijekom rata četvero ih je teško ranjeno. Od početka rata do 7. veljače 1992. vod je djelovao s 4. gardijskom brigadom, kada je prvi odjel pao pod Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, a drugi je ostao u gardijskim snagama. Najvažniji je bio [[samostalni zrakoplovni vod Osijek]], koji je 8. listopada 1991. osnovao jedan od "očeva" Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i junak Domovinskog rata Marko Živković, koji je poginuo u akciji 2. prosinca 1991. godine s ostatkom posade zrakoplova. Samostalni zračni vod Osijek opskrbljivao je braniteljima [[Bitka za Vukovar|Vukovara]] oružjem i medicinskim potrepštinama te tijekom vukovarske bitke improviziranim bombama (tzv. kotlovskom bombom) izvodio napade na neprijateljske položaje), nanoseći velike moralne i materijalne gubitke [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i pobunjenim Srbima.
Prve borbene operacije izvode se ultra lakim zrakoplovima koji, naoružani s osam bombi kalibra 3-4 kg, domaćeg dizajna, napadaju s malih visina u sumrak ili noću. Borbene operacije izvode i zrakoplovi UTVA 75, koji su naoružani s četiri M79 Osa i raznim bombama. Napad je obavljen uglavnom noću, s malih visina iz smjera koji je najmanje branjen. Jedna od najznačajnijih borbenih akcija UTVA 75 bio je napad na RTV odašiljač Čelavac, koji je ovim napadom privremeno onesposobljen. UTVA 75 je tom prilikom pogođena pješačkom vatrom, ali kako nije bilo značajnijih oštećenja, piloti su se sigurno vratili iz misije. Zbog neprijateljske protuzračne obrane i ograničenih mogućnosti zrakoplova, svi letovi izvedeni su do 50 metara visine i u najvećoj tajnosti. Uskoro će započeti intenzivna obuka i prekvalifikacija pilota za zrakoplov An-2, koji će postati osnovni zrakoplov Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, posebno za prijevoz ranjenika i medicinskih potrepština.
Kasnije, kako je rat odmicao, borbeni zrakoplovi MiG-21, borbeni helikopteri Mi-24 te transportni helikopteri Mi-8 i Mi-17 postali su dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Naoružanje i oprema za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nabavljali su se u inozemstvu u tajnim operacijama – naime, bilo je zabranjeno izvoziti oružje na teritorij bivše Jugoslavije pogođene ratom – kupovali su se u inozemstvu; prije svega nabavljeni su borbeni zrakoplovi sovjetske proizvodnje za čije su rukovanje hrvatski piloti i tehničko osoblje obučeni tijekom ranije službe u JNA.<ref>[https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 "Vojna tehnika i oprema HV-a"], Dean Čanić, "Vojna povijest", 15. listopada 2014.</ref> Prva 3 borbena zrakoplova u zračne baze pod nadzorom hrvatskih vlasti prevezli su bivši piloti JRZ-a: [[Danijel Borović]], [[Ivica Ivandić]] i [[Ivan Selak]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/legendarni-piloti-koji-su-1992-udarili-temelje-eskadrile-lovaca-u-hrvatskom-ratnom-zrakoplovstvu-1779892 "Legendarni piloti koji su 1992. udarili temelje eskadrile lovaca u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu"], Sanja Sara Rapaić, "Večernji list" 5. srpnja 2024. Pristupljeno 14. prosinca 2024.</ref>
Jedan izvor tvrdi da se nabava zrakoplova za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo obavljala preko Ukrajine. Krajem 1993. i početkom 1994. iz bivših srednjoazijskih republika SSSR-a nabavljeno je 40 zrakoplova MIG-21 proizvedenih između 1972. i 1980., od kojih su 24 uključena u eskadrile, a 16 kao zalihe rezervnih dijelova. Sredinom 1993. nabavljeno je 15 borbenih helikoptera Mil Mi-24. Drugi izvori tvrde da se nabava oružja i zrakoplova - uključujući transportne helikoptere sovjetskog podrijetla - obavljala u tajnim operacijama putem veza u Rusiji. Dio poslova bio je i postrojba borbenih helikoptera Mi-24 s ruskim pilotima, budući da Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nije imalo kapacitete jer JNA prije rata nije imala takve sustave naoružanja, dio svojih oružanih snaga.<ref>{{Citiranje novina|title=Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje|work=Nacional|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=TAJNA OPERACIJA: Kako su Rusi devedesetih naoružavali Hrvate uz blagoslov Jeljcina|work=Stav|url=https://stav.ba/vijest/tajna-operacija-kako-su-rusi-devedesetih-naoruzavali-hrvate-uz-blagoslov-jeljcina/7189}}</ref>
During 1995, in the decisive liberation actions of the Croatian Armed Forces, the Croatian Air Force proved that it had become an important combat component of the Croatian Armed Forces. At that time, among other things, airspace protection actions, assault operations and landings of infantry units were carried out
=== Modernizacija s NATO opremom ===
[[File:UH_60_Black_Hawk_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:UH_60_Black_Hawk_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|desno|400x400px]]
Nakon 2003. godine veliki dio flote je moderniziran ili potpuno remontiran, a ostatak zastarjele flote je povučen. Hrvatska je tijekom tog razdoblja nabavila i novoizgrađene transportne helikoptere, vatrogasne zrakoplove i zrakoplove za osnovnu obuku.
Unatoč početnim planovima za zamjenu flote MiG-21 višenamjenskim zrakoplovom 2013. godine (odgođeno u odnosu na 2011. zbog financijske krize) i službenom natječaju koji je objavljen 2008. godine, stalna proračunska ograničenja dovela su do odustajanja od tih planova. Kao mjera uštede troškova, donesena je odluka da se ponovno remontira sedam ispravnih zrakoplova koji su već u upotrebi i nadopune s pet dodatnih zrakoplova tvrtke Ukrspecexport.<ref>{{Citiranje weba|title=Croatian Air Force receives first upgraded MIG 21 fighter from Ukraine|url=https://www.airforce-technology.com/news/newscroatian-air-force-receives-first-upgraded-mig-21-fighter-from-ukraine-4215443/|url-status=live}}</ref> MiG-21 je 5. kolovoza 2024. počasnim letom iznad Kninske tvrđave, u sklopu proslave 29. obljetnice operacije Oluja, u zasluženo umirovljenje.<ref>{{Citiranje weba|title=Doznajemo: MORH će neke od rashodovanih MiG-ova 21 donirati muzejima|url=https://www.bug.hr/avijacija/doznajemo-morh-ce-neke-od-rashodovanih-mig-ova-21-donirati-muzejima-42771|url-status=live}}</ref> Načelnik Glavnog stožera [[Tihomir Kundid]] rekao je tom prigodom da ovim preletom MiG-21 ulazi u povijest, a počinje nova era [[Dassault Rafale|Rafalea]].<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski Migovi odlaze u mirovinu|url=https://www.bug.hr/avijacija/hrvatski-mig-ovi-21-danas-sluzbeno-odlaze-u-mirovinu-42747|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=MiGovi se oprostili spektakularnim letom, Rafalei oduševili sve prisutne u Kninu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/uskoro-uzivo-pratite-spektakularnu-vojnu-vjezbu-letjet-ce-mig-ovi-i-rafalei-1790190|url-status=live}}</ref>
Nakon više od 10 godina u hrvatskoj službi i velikog uspjeha u operaciji Oluja, vlada je 2005. godine konačno odlučila umiroviti eskadrilu od sedam helikoptera Mi-24V zbog skupe modernizacije. Planovi za prodaju šest Mi-24 Gruziji napušteni su krajem 2006. pod političkim pritiskom Rusije. Još jedan pokušaj prodaje sedam Mi-24V 2015. godine nije uspio, a preostale hrvatske košute završile su svoj život u skladištu i javnom izlaganju. Ulogu helikoptera za oružanu potporu preuzeli su novi Mi-171, ali cijela eskadrila jurišnih helikoptera bit će oživljena 2015. godine nabavom do 16 OH-58D.
Flota helikoptera bila je opremljena uglavnom ruskim Mi-17 i njihovim derivatima. Flota je uključivala tri teretna helikoptera Mi-8 i 11 Mi-8MTV-1 (također poznatih kao Mi-17-1V), koji su prošli remont između 2003. i 2005. godine. Serija od 6 Mi-8MTV-1 ponovno je podvrgnuta remontu 2013. i 2014. godine, dok će preostalih 8 jedinica uslijediti 2014. i 2015. godine. Ministarstvo obrane RH razmatralo je mogućnost prodaje svih helikoptera Mi-8 nakon remonta i njihove zamjene s do 15 UH-60L nakon 2017. godine. Hrvatska je 2023. u sklopu vojne pomoći premjestila 14 helikoptera: dvanaest Mi-8MTV-1 i dva Mi-8T, koji su povučeni iz Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu vojne pomoći.
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koristilo je dva taktička transportera Antonov An-32B (izgrađena 1991. i 1993.) do 2013. godine. Oba zrakoplova prošla su dvostupanjsku modernizaciju 2004. i 2007. godine. Opremljeni su navigacijskom i komunikacijskom opremom NATO-ovog standarda, dodatnim sustavima za utovar/istovar i raspršivačima baklji. Obavljali su humanitarne i padobranske misije te podržavali međunarodne vojne obveze Hrvatske kao što su ISAF i KFOR. Zbog proračunskih ograničenja oba zrakoplova su ponuđena na prodaju. Godine 2024. oba An-32 donirana su Ukrajini. U nacrtu strateškog pregleda obrane, hrvatska vlada najavila je da se prije 2020. neće kupiti novi taktički transportni zrakoplovi, čime se Hrvatska oslanja na svoje NATO partnere za prijevoz fiksnih krila.
== Status ==
[[File:Rafale_Croatia.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Rafale_Croatia.jpg|alt=Rafale|lijevo|400x400px|[[:en:Dassault_Rafale|Dassault Rafale]] in joint activities of the French and Croatian Air Forces]]
Uz trenutno uvođenje borbenih zrakoplova Rafale u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, isti zrakoplovi privremeno neće sudjelovati u NATO-ovoj Quick Reaction Alert kako ne bi utjecalo na intenzitet obuke pilota i sigurnost samog leta. Taj će se zadatak privremeno obavljati iz zračnih baza susjednih savezničkih zemalja Italije i Mađarske. Mađarska će biti zadužena za ophodnju kontinentalnog dijela hrvatskog teritorija, a Italija će s druge strane biti zadužena za osiguranje obalnih područja hrvatskog teritorija.<ref>{{Cite web|title="Hrvatsko nebo bit će pokriveno u suradnji s Italijom i Mađarskom"|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/mario-banozic-a-sada-vlada-10779949|access-date=2024-02-18|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>Smatra se da će zrakoplovi postići početnu operativnu sposobnost krajem 2025. godine.
U vezi same opreme koje raspolažu borbeni zrakoplovi Rafale, prema riječima zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Michaela Križanca, zrakoplovi imaju isti standard opreme i sposobnosti kao i Francuzi. Napomenuo je da su zrakoplovi, što se tiče glavnih borbenih sustava, poput onog za samozaštitu, potpuno identični francuskim, te da hrvatski Rafale mogu, kako je naveo, "koristiti i pucati iz svih vrsta oružja poput francuskog". Nije želio detaljno otkriti kojim će vrstama ubojitih sredstava zrakoplovi biti naoružani. Križanec je naveo da će Rafale biti popraćen "kompletnim setom oružja za sve vrste obrambenih i ofenzivnih zadaća" za "sve vrste dometa" te potvrdio da se nabavljaju krstareće rakete.
Obuka pilota provodi se na nekoliko tipova zrakoplova. Hrvatska je 1996. godine naručila deset Bell 206B-3 JetRangera, vrijednih 15 milijuna dolara s obukom i podrškom, za obuku pilota helikoptera u svojim zračnim snagama. Od isporuke 1997. godine dvije su izgubljene u nesrećama. Letačka obuka uključuje osnovno, navigacijsko, osnovno instrumentalno, noćno, grupno, napredno instrumentalno, namjensko i osnovno NVG letenje.
Krajem 2007. godine nabavljeno je pet novih osnovnih trenažera Zlín Z 242L kako bi se zamijenila flota od sedam starih UTVA 75 (četiri su već bila umirovljena). Ugovor je bio vrijedan nešto manje od 2 milijuna dolara. Razmatrana je opcija za tri dodatna osnovna trenera, ali nije iskorištena.
Međutim, okosnicu flote za obuku čini 14 naprednih trenažnih zrakoplova Pilatus PC-9M koji ujedno čine i najbrojniji tip zrakoplova u hrvatskoj službi. 3 bivša primjerka RAAF PC-9A pretvorena su u standard PC-9M odmah po isporuci 1996. godine. Još 17 naručeno je 1997. godine pod ugovorom vrijednim oko 100 milijuna dolara. Njima upravlja i nacionalna akrobatska grupa pod nazivom [[Krila Oluje]]. Veličina flote i objekti u zračnoj bazi Zemunik omogućuju Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu da ponudi naprednu obuku pilota drugim zemljama, ali nedostatak HUD-ova, HOTAS-a i oružanih postaja na hrvatskim PC-9M-ovima ograničava korisnost hrvatskog programa napredne obuke.
Nakon [[Kornatska tragedija|strašne sezone požara]] tijekom ljeta 2007. godine (12 vatrogasaca izgubilo je život na Kornatima), Hrvatska je pristala kupiti dva nova vodena bombardera Canadair CL-415 i pet vodenih bombardera Air Tractor AT-802. Oni su se pridružili floti od četiri relativno nova protupožarna zrakoplova koji su već bili u službi. Cijeli posao projiciran je na 70 milijuna dolara. Takvom akvizicijom Hrvatska je postala vodeća sila u gašenju požara iz zraka na Mediteranu s obzirom na broj stanovnika i površinu. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo drži svjetski rekord od 160 ispuštanja vode od strane jedne posade u jednom danu, što predstavlja u prosjeku jedan pad svake tri minute u trajanju od osam sati.
[[File:Z_obsežnim_gozdnim_požarom_na_Potoški_gori_in_Babi_v_občini_Preddvor_se_poleg_gasilcev_borijo_tudi_s_helikopterji_Slovenske_vojske_in_hrvaškim_canadairjem_CL-415.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Z_obse%C5%BEnim_gozdnim_po%C5%BEarom_na_Poto%C5%A1ki_gori_in_Babi_v_ob%C4%8Dini_Preddvor_se_poleg_gasilcev_borijo_tudi_s_helikopterji_Slovenske_vojske_in_hrva%C5%A1kim_canadairjem_CL-415.jpg|alt=CL-415|desno|400x400px]]
[[File:Wings_of_Storm_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Wings_of_Storm_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|desno|400x400px|[[:en:Wings_of_Storm|Wings of Storm]] aerobatic team of the Croatian Air Force]]
Godine 2006. potpisan je ugovor o isporuci 10 novih transportno-jurišnih helikoptera Mi-171Sh s Rusijom, što je djelomično plaćanje starog ruskog duga. Sama narudžba vrijedila je 66 milijuna dolara. Novi tip razlikuje se od onih koji su već u upotrebi po tome što ima teretnu rampu umjesto preklopnih vrata, veća bočna vrata, raspršivače baklji, dodatni oklop oko kokpita i teretnog prostora, opremu uređaja za noćno gledanje, stupove topnika na vratima, raketne bacače itd. Cijela eskadrila od 10 helikoptera ušla je u službu do srpnja 2008. Dva dodatna VIP helikoptera bila su planirana za 2009. godinu, ali je njihova nabava otkazana. U zračnoj bazi u Kabulu članovi Hrvatskog zrakoplovnog savjetodavnog tima provodili su obuku i obučavali afganistanske pilote helikoptera, zrakoplovne tehničare i letačke tehničare na helikopteru Mi-17. Dva zrakoplova raspoređena su na Kosovo, sudjelujući u mirovnoj operaciji NATO-a. Remont 10 Mi-171Sh završen je 2017. godine. Resursi helikoptera Mi-171Sh istječu 2026. i 2027. godine. Veliki problem su rezervni dijelovi za ove helikoptere i potrebna je skora zamjena.
Hrvatska je 2016. godine od američke vojske dobila ukupno 16 helikoptera OH-58D Kiowa Warrior. Donacija rotokoptera bila je vrijedna 14,5 milijuna dolara i pokrivala je nabavu 16 primjeraka Kiowa Warrior, tri simulatora i rezervnih dijelova. Obuka hrvatskih instruktora i osoblja za održavanje procijenjena je na 3,8 milijuna dolara, a osigurali su je certificirani civilni izvođači pod sredstvima SAD-a. U 2020. godini Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ostvarilo je punu operativnu sposobnost za projektile AGM-114 Hellfire na svojim helikopterima OH-58D Kiowa Warrior nakon što je prvi put naručilo projektile 2017. godine. Tijekom trening leta iznad Jadranskog mora 2020. godine hrvatski OH-58D udario je u vodu i dva pilota su izgubila život.
Hrvatska je do sada nabavila ukupno četiri helikoptera [[Sikorsky UH-60 Black Hawk|UH-60M Black Hawk]] u sklopu projekta opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji je započeo u prosincu 2018. godine u suradnji s Vladom SAD-a. Prva dva helikoptera donirala je američka vlada dodjelom bespovratnih sredstava u iznosu od 53 milijuna američkih dolara. Hrvatska je 2024. službeno kupila osam dodatnih helikoptera UH-60M Black Hawk, čime je ukupan broj flote Black Hawk u zemlji porastao na 12.
== Struktura ==
[[Datoteka:Croatian Air Base at Pleso.jpg|400x400px|mini|91. zrakoplovna baza Zagreb pri dočeku Nacionalne garde Minnesote.]]
* '''Zapovjednik Hrvatskog ratnog Zrakoplovstva'''
** '''Zapovjedništvo HRZ'''
** '''Dom Zapovjedništva'''
*** '''[[91. krilo|91. zrakoplovna baza]]''' u Zagrebu
**** Zapovjedna satnija
**** [[191. eskadrila lovačkih aviona|191. eskadrila borbenih aviona]] leteći na Dassault Rafale
**** [[194. eskadrila višenamjenskih helikoptera]] leteći na UH-60M (94. zračna baza Lučko)
**** Zrakoplovno-tehnička bojna
*** '''[[93. krilo|93. zrakoplovna baza]]''' u Zadru
**** Zapovjedna satnija
**** [[Eskadrila transportnih helikoptera 93. ZB|395. eskadrila transportnih helikoptera]] na Mi-171Sh (95. zračna baza Divulje)
**** [[Eskadrila aviona 93. ZB|392. eskadrila aviona]] leteći na PC-9M, Zlín 242L
**** [[Protupožarna eskadrila 93. ZB Zadar|855. protupožarna eskadrila]] leteći na CL-415, AT-802A/F
**** [[Eskadrila helikoptera 93. ZB|393. eskadrila helikoptera]] leteći na OH-58D i Bell 206B-3
**** Zrakoplovno-tehnička bojna
*** '''[[Bojna zračnog motrenja i navođenja|Bojna zračnog motrenja i navođenja (ZMIN)]]''' u 91. zračnoj bazi
**** Centar za nadzor zračnog prostora u Podvornici izvještava NATO-ov integrirani sustav protuzračne obrane CAOC Torrejón u Španjolskoj
**** Sektorski operativni centar u Splitu za koordinaciju s Hrvatskom obalnom stražom
**** Radarski stupovi Sljeme, Borinci, Papuk, Učka i planina Rota s radarima AN/FPS-117
**** Satnija za radio tehničko održavanje i potporu u 91. zračnoj bazi
*** '''Središte za obuku ratnog zrakoplovstva''' ''"Rudolf Perešin"'' u 93. zračnoj bazi
== Nabava zamjene za MiG-21 ==
[[File:US_Navy_021101-N-1955P-001_An_F-14_of_Fighter_Squadron_One_Zero_Three_(VF-103).jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:US_Navy_021101-N-1955P-001_An_F-14_of_Fighter_Squadron_One_Zero_Three_(VF-103).jpg|desno|400x400px|Croatian MiG-21s and US Navy [[:en:Grumman_F-14_Tomcat|F-14]] over [[:en:Adriatic_Sea|Adriatic Sea]]]]
Iako je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo još krajem 1990-ih doživljavalo MiG-21 kao zastarjeli lovac, proračunska ograničenja kontinuirano odgađaju konačnu odluku o nabavi novog tipa lovca. Kako Hrvatska više nije bila suočena s vojnom prijetnjom, započeli su ozbiljni razgovori s izraelskim tvrtkama o opsežnoj nadogradnji flote od 24 lovca MiG-21bis/UM na standard "Lancer 3" umjesto kupnje potpuno novog borbenog zrakoplova.
Iako su prvotne informacije upućivale na to da je takva odluka praktički konačna, dogovor nije postignut. Do kraja 2002. sva 24 MiG-21 su bila na kraju svog životnog vijeka i odlučeno je da se flota remontira i lagano nadogradi u Rumunjskoj. Prva eskadrila od 12 zrakoplova stoga je poslana na popravak 10-godišnjeg produljenja životnog vijeka u Aerostar, nakon čega je uslijedila druga eskadrila. No, nakon što je prva eskadrila stigla u Hrvatsku, nije bilo daljnjih koraka kako bi se obnovila druga eskadrila.
Kako je flota od 12 remontiranih MiG-21 prvotno trebala ostati aktivna samo do kraja 2011. godine, Hrvatska je već krajem 2008. godine razmatrala zamjenske zrakoplove. Predviđalo se da novi tip bude odabran do kraja 2009. i da prvi zrakoplov počne ulaziti u službu do 2011. godine. Takve planove dovela je u pitanje svjetska gospodarska kriza koja je teško pogodila hrvatsko gospodarstvo, a krajem 2010. službeno je objavljeno da se ne predviđa ulazak novih zrakoplova u službu.
Ministarstvo obrane konačno je u lipnju 2013. objavilo da će ukrajinska tvrtka Ukrspecexport Hrvatskoj isporučiti 8 jednosjeda i 4 dvosjeda nadograđena zrakoplova MiG-21. Zbog svog stanja, samo 7 od njih bit će obnovljeni hrvatski zrakoplovi, a preostalih 5 će biti rabljeni zrakoplovi koji su u vlasništvu Ukrspecexporta. Oni su trebali ostati u službi do kraja 2022., a odluka o zamjenskom tipu lovca trebala je biti donesena do kraja 2019. godine.
=== Ponovno pokretanje programa 2017. ===
U srpnju 2017. godine Ministarstvo obrane Republike Hrvatske objavilo je da je ponovno pokrenulo program nabave zamjenskih MiG-21 i uputilo zahtjev za dostavu ponuda za do 12 zrakoplova za pet zemalja: Grčkoj, Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama za General Dynamics F-16 Fighting Falcon, Švedskoj za Saab JAS 39 Gripen i Južnoj Koreji za KAI T-50 Golden Eagle.
U listopadu 2017. ministarstvo je objavilo da je primilo četiri pisma namjere za do 18 zrakoplova iz Sjedinjenih Država, Izraela i Grčke koji nude različite varijante F-16, kao i Švedske koja nudi nepoznatu varijantu Saaba JAS 39 Gripen. Južna Koreja nije dala ponudu na natječaju.
U studenom 2017. hrvatski mediji objavili su ponude iz Švedske za Saab JAS 39 Gripen, a Izrael za mješovitu flotu varijanti A/B i C/D General Dynamics F-16 Fighting Falcon odabrane su od četiri zaprimljena pisma namjere. Prema izvješćima, američka ponuda je odbačena jer je bila preskupa, a F-16 Block 30 koji je ponudila Grčka odbačen je jer je previše zastario. Daljnja izvješća insinuiraju da izraelska ponuda vodi prema najkonkurentnijoj cijeni, kao i otvara dodatne mogućnosti za obrambenu suradnju.
Vlada Republike Hrvatske jednoglasno je 29. ožujka 2018. godine donijela odluku o nabavi 12 zrakoplova F-16 C/D Barak Block 30 iz Izraela za 2,9 milijardi kuna (oko 420 milijuna eura). Osim 12 zrakoplova, ugovor je uključivao dva simulatora letenja, obuku pilota i osoblja za održavanje u Izraelu, zrakoplovno naoružanje, paket rezervnih dijelova i opreme za zemaljsku potporu, izgradnju i prilagodbu infrastrukture te trogodišnju potporu, uključujući prisutnost izraelskih instruktora u Hrvatskoj. Prva dva mlažnjaka trebala su biti isporučena 2020., a ostali do 2022.
Izraelski mediji su 6. prosinca 2018. izvijestili da je Trumpova administracija zaustavila posao s oružjem navodeći kao razlog da se Izrael odbija pridržavati američkih smjernica za prijenos oružja. Prema smjernicama, sve modifikacije napravljene na zrakoplovima moraju se ukloniti prije dovršetka prijenosa vlasništva (tj. vratiti mlažnjake u tvorničke uvjete). Dužnosnici hrvatske vlade izjavili su da će Hrvatska prihvatiti samo zrakoplove koji su dogovoreni na natječaju.
Kongres Sjedinjenih Američkih Država dao je 27. prosinca 2018. zeleno svjetlo za dovršetak posla o naoružanju pod uvjetom da se zrakoplovi vrate u tvorničke uvjete.
Večernji list je 29. prosinca 2018. izvijestio da je hrvatska vlada neslužbeno odustala od natječaja, ostavljajući Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama da riješe spor.
Dana 10. siječnja 2019. službeno je potvrđeno da je nabava propala. Hrvatska Vlada najavila je da će službeno ukinuti natječaj od 14. siječnja 2019. godine.
Dana 2. travnja 2020., revidirani program zamjene MiG-21 odgođen je na neodređeno vrijeme zbog pandemije COVID-19.
=== Odabir Dassault Rafale-a i umirovljenje MiG-21 ===
Nakon hrvatskih parlamentarnih izbora 2020. godine, nova stara vlada na čelu s Plenkovićem nastavila je program. U rujnu iste godine komisija koja se bavi akvizicijom objavila je da je primila četiri službene ponude za akviziciju; koristio je izraelski F-16, koristio francuski Dassault Rafale, novi F-16V i novi švedski JAS Gripen C/D. Hrvatski ministar obrane Mario Banožić najavio je da će konačna odluka biti donesena do kraja 2020. godine.
Krajem svibnja 2021. predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je kupnju dvanaest korištenih francuskih zrakoplova Dassault Rafale koji će zamijeniti lovce MiG-21. Hrvatska je započela proces nabave 12 višenamjenskih lovaca Dassault Rafale (10 jednosjeda i 2 dvosjeda). Premijer Andrej Plenković izjavio je kako će se kupnjom značajno povećati sposobnosti ratnog zrakoplovstva. Ugovor bi trebao biti vrijedan oko 999 milijuna eura (1,2 milijarde američkih dolara), a osim zrakoplova, pokrivat će i sustave naoružanja, rezervne dijelove, logistiku i obuku.
Hrvatska je primila prvi od dvanaest borbenih zrakoplova Dassault Rafale iz Francuske 2. listopada, tijekom svečanosti u bazi francuskih zračnih i svemirskih snaga (Armée de l'Air et de l'Espace: AAE) u Mont-de-Marsanu. Dana 25. travnja 2024. godine 6 od 12 lovaca Dassault Rafale sletjelo je u zračnu bazu Pleso, što je za Hrvatsku označilo veliki skok u sposobnostima zračnog ratovanja.
Dana 5. kolovoza 2024. godine, u sklopu proslave 29. obljetnice operacije Oluja, MiG-21 koji je vjerno služio Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu vise od tri desetljeća i koji je uveden u službu tokom najtežih dana Hrvatske opstojnosti te time postao okosnica njegove borbene ruke, preletio je svoj zadnji, počasni let iznad Kninske tvrđave. Time dovodeći do kraja jednu etapu u Hrvatskom ratnom Zrakoplovstvu i Oružanim snagama u cijelosti.
== Zrakoplovi ==
=== Aktivni ===
{| class="wikitable"
! style="text-align:center; background:#acc;" |Slika
! style="text-align:center; background:#acc;" |Zrakoplov
! style="text-align:center; background:#acc;" |Porijeklo
! style="text-align:center; background:#acc;" |Tip
! style="text-align:center; background:#acc;" |Varijanta
! style="text-align:center; background:#acc;" |Aktivno
! style="text-align:center; background:#acc;" |Biljeske
|-
! colspan="7" style="align: center; background: lavender;" |[[:en:Combat_aircraft|Borbeni zrakoplov]]
|-
|[[File:MORH_T._Brandt_4.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:MORH_T._Brandt_4.jpg|200x200px]]
|[[:en:Dassault_Rafale|Dassault Rafale]]
|[[:en:France|Francuska]]
|[[:en:Multirole_combat_aircraft|Multirole]]
|[[:en:Dassault_Rafale#Variants|C/B F3-R]]
|8<ref>{{Citiranje weba|last=Mladen|date=2024-12-11|title=Uoči 33. obljetnice HRZ-a u Hrvatsku stigao osmi moćni Rafale|url=https://www.morh.hr/uoci-33-obljetnice-hrz-a-u-hrvatsku-stigao-osmi-mocni-rafale/|access-date=2024-12-11|website=MORH|language=hr}}</ref>
|Ukupno 12<ref name="World Air Forces 2024">{{cite web|last=Hoyle|first=Craig|year=2023|title=World Air Forces 2024|url=https://www.flightglobal.com/download?ac=98881|access-date=22 March 2024|publisher=[[FlightGlobal]]}}</ref>
|-
! colspan="7" style="align: center; background: lavender;" |[[:en:Helicopters|Helikopteri]]
|-
|[[File:HRZ_M._Karačić.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:HRZ_M._Kara%C4%8Di%C4%87.jpg|200x200px]]
|[[:en:Bell_OH-58_Kiowa|Bell OH-58]]
|[[:en:United_States|Sjedinjene]]
[[:en:United_States|Američke]]
[[:en:United_States|Drzave]]
|[[:en:Military_helicopter|Armed scout]]
|[[:en:Bell_OH-58_Kiowa#OH-58D|OH-58D(R)]]
|15<ref name="World Air Forces 2024" />
|
|-
|[[File:MORH_F._Klen.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:MORH_F._Klen.jpg|200x200px]]
|[[:en:Sikorsky_UH-60_Black_Hawk|Sikorsky UH-60]]
|Sjedinjene
Američke
Drzave
|[[:en:Utility_helicopter|Utility]]
|[[:en:Sikorsky_UH-60_Black_Hawk#Variants|UH-60M]]
|4<ref name="World Air Forces 2024" />
|Ukupno 12<ref>{{Cite web|date=2024-03-13|title=Minister: Procurement of eight Black Hawk helicopters milestone for Croatia|url=https://vlada.gov.hr/news/minister-procurement-of-eight-black-hawk-helicopters-milestone-for-croatia/42119|access-date=2024-03-16|website=vlada.gov.hr}}</ref>
|-
|[[File:Mil_Mi_17_-_RIAT_2016_(28422706006).jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mil_Mi_17_-_RIAT_2016_(28422706006).jpg|alt=Mi-171Sh|200x200px]]
|[[:en:Mil_Mi-17|Mil Mi-17]]
|[[:en:Russia|Rusija]]
|[[:en:Military_transport_aircraft#Rotary_wing|Transport]]
|[[:en:Mil_Mi-17#Variants|Mi-171Sh]]
|10<ref>{{Cite web|last=Bozinovski2007-12-24T09:00:00+00:00|first=Igor|title=PICTURE: Croatian air force receives new Mi-171 helicopters|url=https://www.flightglobal.com/picture-croatian-air-force-receives-new-mi-171-helicopters/77982.article|access-date=2024-03-26|website=Flight Global|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=Dario|date=2019-09-26|title=Overhauled Mi-171Shs presented at Pleso|url=https://www.morh.hr/en/overhauled-mi-171shs-presented-at-pleso/|access-date=2024-03-26|website=MORH|language=en-US}}</ref>
|
|-
! colspan="7" style="align: center; background: lavender;" |[[:en:Trainer_aircraft|Trenažni zrakoplovi]]
|-
|[[File:Bell_206_111209_1.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bell_206_111209_1.jpg|200x200px]]
|[[:en:Bell_206|Bell 206]]
|Sjedinjene
Američke
Drzave
|[[:en:Rotorcraft|Rotorcraft trainer]]
|[[:en:Bell_206#Civilian|206B-3]]
|8<ref name="World Air Forces 2024" />
|
|-
|[[File:Croatian_Air_Force_Zlin_242L.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Croatian_Air_Force_Zlin_242L.jpg|200x200px]]
|[[:en:Zlín_Z_42|Zlín Z 42]]
|[[:en:Czech_Republic|Ceska Republika]]
|[[:en:Trainer_aircraft|Trainer]]
|[[:en:Zlín_Z_42#Variants|Z 242L]]
|4<ref name="World Air Forces 2024" />
|
|-
|[[File:Pilatus_PC-9M,_Croatia_-_Air_Force_JP7136235.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pilatus_PC-9M,_Croatia_-_Air_Force_JP7136235.jpg|200x200px]]
|[[:en:Pilatus_PC-9|Pilatus PC-9]]
|[[:en:Switzerland|Svicarska]]
|[[:en:Trainer_aircraft|Trainer]]
|[[:en:Pilatus_PC-9|PC-9M]]
|14<ref name="World Air Forces 2024" />
|
|-
! colspan="7" style="align: center; background: lavender;" |[[:en:Aerial_firefighting|Vatrogasni zrakoplovi]]
|-
|[[File:Air_Tractor_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Air_Tractor_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|alt=AT-802|200x200px]]
|[[:en:Air_Tractor_AT-802|Air Tractor AT-802]]
|Sjedinjene
Američke
Drzave
|[[:en:Airtankers|Fire suppressor]]
|[[:en:Air_Tractor_AT-802#Variants|AT-802A/F]]
|6<ref name="World Air Forces 2024" />
|
|-
|[[File:Canadair_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Canadair_of_the_Croatian_Air_Force.jpg|alt=CL-415|200x200px]]
|[[:en:Canadair_CL-415|Canadair CL-415]]
|[[:en:Canada|Kanada]]
|[[:en:Airtankers|Water bomber]]
|[[:en:Bombardier_CL-415|CL-415]]
|6<ref name="World Air Forces 2024" />
|Ukupno 8<ref>{{Cite web|last=Manufacturing|first=Canadian|date=2024-03-25|title=Canadian Commercial Corporation and the Croatian government signdeal for DHC-515 firefighting aircraft|url=https://www.canadianmanufacturing.com/manufacturing/canadian-commercial-corporation-and-the-croatian-government-sign-deal-for-dhc-515-firefighting-aircraft-298396/|access-date=2024-03-26|website=Canadian Manufacturing|language=en-US}}</ref>
|}
=== Umirovljeni ===
{| class="wikitable"
! style="text-align:center; background:#acc;" |Slika
! style="text-align:center; background:#acc;" |Zrakoplov
! style="text-align:center; background:#acc;" |Porijeklo
! style="text-align:center; background:#acc;" |Tip
! style="text-align:center; background:#acc;" |Varijanta
! style="text-align:center; background:#acc;" |Broj
! style="text-align:center; background:#acc;" |Biljeske
|-
! colspan="7" style="align: center; background: lavender;" |
|-
|[[File:Croatian_MiG-21_(cropped).jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Croatian_MiG-21_(cropped).jpg|200x200px]]
|[[:en:Mikoyan-Gurevich_MiG-21|Mikoyan-Gurevich MiG-21]]
|[[:en:Soviet_Union|Sovjetski Savez]]
|[[:en:Fighter_aircraft|Fighter]]
|[[:en:List_of_Mikoyan-Gurevich_MiG-21_variants#Upgrade_programmes|MiG-21bis-D/UMD]]
|40<ref>{{Cite web|title=Hrvatska je izgubila osam MiG-ova 21. Tri su aviona oborena u ratu, a pet tijekom vježbi|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-je-izgubila-osam-mig-ova-21-tri-su-aviona-oborena-u-ratu-a-pet-tijekom-vjezbi-1157149|access-date=2024-08-13|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref>
|Umirovljen 5. kolovoza 2024. godine.<ref name=":1">{{Cite web|title=Hrvatski MiG-ovi 21 danas službeno odlaze u mirovinu|url=https://www.bug.hr/avijacija/hrvatski-mig-ovi-21-danas-sluzbeno-odlaze-u-mirovinu-42747|access-date=2024-08-07|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|title=Doznajemo: MORH će neke od rashodovanih MiG-ova 21 donirati muzejima|url=https://www.bug.hr/avijacija/doznajemo-morh-ce-neke-od-rashodovanih-mig-ova-21-donirati-muzejima-42771|access-date=2024-08-08|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref>
|-
|[[File:Antonov_An-32B,_Croatia_-_Air_Force_AN1710497.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Antonov_An-32B,_Croatia_-_Air_Force_AN1710497.jpg|alt=An-32B|200x200px]]
|[[:en:Antonov_An-32|Antonov An-32]]
|Sovjetski Savez
|[[:en:Cargo_aircraft|Cargo aircraft]]
|[[:en:Antonov_An-32#Variants|An-32B]]
|2<ref name=":4">{{cite web|date=|title=Croatian Air Force|url=http://www.aeroflight.co.uk/waf/croatia/af2/cro-af2-all-time.htm|accessdate=31 October 2019|publisher=aeroflight.co.uk}}</ref>
|Umirovljen 2014. godine.<ref name=":2">{{Cite web|title=Besides Two AN-32B Aircraft Croatia Might've Sent 40 D-30 Howitzers to Ukraine {{!}} Defense Express|url=https://en.defence-ua.com/analysis/besides_two_an_32b_aircraft_croatia_mightve_sent_40_d_30_howitzers_to_ukraine-11273.html|access-date=2024-08-08|website=en.defence-ua.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Odlazak An-ova u Ukrajinu – kraj transportnog zrakoplovstva HRZ-a?|url=https://obris.org/hrvatska/odlazak-an-ova-u-ukrajinu-kraj-transportnog-zrakoplovstva-hrz-a/|access-date=2024-08-27|website=Obrana i sigurnost|language=en-US}}</ref>
|-
|[[File:Antonov_An-2,_Croatia_-_Air_Force_JP7433271.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Antonov_An-2,_Croatia_-_Air_Force_JP7433271.jpg|alt=An-2|200x200px]]
|[[:en:Antonov_An-2|Antonov An-2]]
|Sovjetski Savez
|[[:en:Utility_aircraft|Utility aircraft]]
|[[:en:Antonov_An-2#Variants|An-2]]
|16<ref name=":4" />
|Koristen za transport i kao improvizirani bombarder pocetkom Domovinskog rata.<ref>{{Cite web|last=Braniteljski|date=2021-12-03|title=Obrana hrvatskog neba - ratni Antonovi na nebu iznad istočne Slavonije (2. dio)|url=https://identitet.hr/obrana-hrvatskog-neba-ratni-antonovi-na-nebu-iznad-istocne-slavonije-2-dio/|access-date=2024-08-13|website=Identitet|language=hr}}</ref><ref>{{Cite book|last=Aralica|first=Tomislav|title=Sto godina ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj|publisher=Despot infinitus|year=2012|isbn=9789537892036|pages=360|language=hr|trans-title=One Hundred Years of Air Force in Croatia}}</ref>
|-
|[[File:UTVA-75.JPEG|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:UTVA-75.JPEG|alt=UTVA 75|200x200px]]
|[[:en:UTVA_75|UTVA 75]]
|[[:en:Socialist_Federal_Republic_of_Yugoslavia|Jugoslavia]]
|[[:en:Trainer_aircraft|Trainer]]
|[[:en:UTVA_75#Variants|75A21]]
|11<ref name=":4" />
|Pocetkom rata koristen za izvidanje i bombardiranje<ref>{{Cite web|last=Budin|first=Hrvoje|date=2007-11-09|title=Dva nova aviona Zlin stigla u u 91. zrakoplovnu bazu Zagreb|url=https://www.morh.hr/dva-nova-aviona-zlin-stigla-u-u-91-zrakoplovnu-bazu-zagreb/|access-date=2024-08-15|website=MORH|language=hr}}</ref><ref>{{Cite web|last=Kostanjsak|first=Petra|date=2007-09-04|title=Prvi Zlinovi 242 L u HRZ-u i PZO-u|url=https://hrvatski-vojnik.hr/prvi-zlinovi-242-l-u-hrz-u-i-pzo-u/|access-date=2024-08-13|website=Hrvatski vojnik|language=hr}}</ref>
|-
|[[File:Mi-24V_Macedonia_(20473220423).jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mi-24V_Macedonia_(20473220423).jpg|alt=Mil Mi-24|200x200px]]
|[[:en:Mil_Mi-24|Mil Mi-24]]
|Sovjetski Savez
|[[:en:Attack_helicopter|Attack helicopter]]
|[[:en:List_of_Mil_Mi-24_variants|Mi-24D/V]]
|12<ref name=":4" />
|Umirovljen 2005. godine.<ref>{{Cite web|last=Banković|first=Živojin|date=2016-06-28|title=Analiza: Šta su sve od helikoptera nabavile bivše jugoslovenske republike u poslednjih 25 godina|url=https://tangosix.rs/2016/28/06/analiza-sta-su-sve-od-helikoptera-nabavile-bivse-jugoslovenske-republike/|access-date=2024-08-15|website=Tango Six|language=sr-RS}}</ref><ref name=":7">{{Cite web|date=2019-11-21|title=Croatia's new Warriors|url=https://www.key.aero/article/croatias-new-warriors|access-date=2024-08-13|website=www.key.aero|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=TAJNA OPERACIJA: Kako su Rusi devedesetih naoružavali Hrvate uz blagoslov Jeljcina|url=https://stav.ba/vijest/tajna-operacija-kako-su-rusi-devedesetih-naoruzavali-hrvate-uz-blagoslov-jeljcina/7189|access-date=2024-08-14|website=stav.ba|language=en}}</ref>
|-
|[[File:Mil_Mi-8_Hip,_Croatia_-_Air_Force_JP7200020.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mil_Mi-8_Hip,_Croatia_-_Air_Force_JP7200020.jpg|alt=Mi-8|200x200px]]
|[[:en:Mil_Mi-8|Mil Mi-8]]
|Sovjetski Savez
|[[:en:Transport_helicopter|Transport helicopter]]
|[[:en:Mil_Mi-8#Variants|Mi-8MTV-1/T/PS-11]]
|36<ref name=":4" />
|14 helikoptera poslanih Ukrajini 2023. godine<ref>{{cite web|date=20 October 2023|title=Croatia transfers 14 Mi-8 helicopters to Ukraine|url=https://armyrecognition.com/news/aerospace-news/2023/croatia-transfers-14-multipurpose-transport-and-cargo-mi-8-russian-made-helicopters-to-ukraine|website=armyrecognition.com|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|last=Banković|first=Živojin|date=2018-02-22|title=Trenutno stanje i perspektive: Vojne helikopterske flote Hrvatske, Makedonije, BiH i Crne Gore|url=https://tangosix.rs/2018/22/02/trenutno-stanje-perspektive-vojne-helikopterske-flote-hrvatske-makedonije-bih-crne-gore/|access-date=2024-08-15|website=Tango Six|language=sr-RS}}</ref>
|}
== Municija ==
{| class="wikitable"
!Ime rakete
!Tip Rakete
!Verzija
!Platforma
|-
|[[:en:Meteor_(missile)|Meteor]]
|[[:en:Air-to-air_missile|Air-to-air missile]]
|
|Rafale<ref>{{Cite web|title=First 6 Rafales for the Croatian Air Force just Landed in Zagreb|url=https://www.defensemirror.com/news/36659/First_6_Rafales_for_the_Croatian_Air_Force_just_Landed_in_Zagreb|access-date=2024-08-28|website=www.defensemirror.com}}</ref><ref>{{Cite web|date=2024-04-24|title=Jutarnji list - Sutra u Hrvatsku stiže prvih šest Rafalea: Ovo su ključni detalji o avionima, bit će opremljeni i moćnim projektilima Meteor|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sutra-u-hrvatsku-stize-prvih-sest-rafalea-ovo-su-kljucni-detalji-o-avionima-bit-ce-opremljeni-i-mocnim-projektilima-meteor-15453846|access-date=2024-08-28|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>
|-
|[[:en:MICA_(missile)|MICA]]
|Air-to-air missile
|RF/EM, IR
|Rafale<ref name=":5">{{Cite web|last=Banković|first=Živojin|date=2023-10-23|title=[ANALIZA] Šta do sada znamo o opremljenosti Rafala za Hrvatsku?|url=https://tangosix.rs/2023/23/10/analiza-sta-do-sada-znamo-o-opremljenosti-rafala-za-hrvatsku/|access-date=2024-08-28|website=Tango Six|language=sr-RS}}</ref>
|-
|[[:en:Storm_Shadow|SCALP-EG]]
|[[:en:Cruise_missile|Cruise missile]]
|
|Rafale<ref name=":6">{{Cite web|last=Banković|first=Živojin|date=2024-01-09|title=Komandant HRZ i PZO za Večernji list: Hrvatski Rafali identični francuskim, paket naoružanja i dalje tajna, neće leteti samo iznad Hrvatske|url=https://tangosix.rs/2024/09/01/komandant-hrz-i-pzo-za-vecernji-list-hrvatski-rafali-identicni-francuskim-paket-naoruzanja-i-dalje-tajna-nece-leteti-samo-iznad-hrvatske/|access-date=2024-08-29|website=Tango Six|language=sr-RS}}</ref>
|-
|[[:en:Armement_Air-Sol_Modulaire|AASM Hammer]]
|[[:en:Air-to-surface_missile|Air-to-surface missile]]
|
|Rafale<ref name=":5" />
|-
|[[:en:AGM-114_Hellfire|AGM-114 Hellfire]]
|Air-to-surface missile
|M36, R
|OH-58D<ref>{{Cite web|last=Drazen|date=2020-04-15|title=Hrvatska vojska opremljena raketama Hellfire|url=https://www.morh.hr/hrvatska-vojska-opremljena-raketama-hellfire/|access-date=2024-08-28|website=MORH|language=hr}}</ref>
|-
|[[:en:Hydra_70|Hydra 70]]
|[[:en:Rocket_(weapon)|Rocket]]
|
|OH-58D<ref>{{Cite web|title=Kupuju se rakete Hydra za "Hrvatsku vojsku"|url=https://obris.org/hrvatska/kupuju-se-rakete-hydra-za-hrvatsku-vojsku/|access-date=2024-08-28|website=Obrana i sigurnost|language=en-US}}</ref>
|-
|[[:en:S-8_(rocket)|S-8]]
|Rocket
|
|Mi-171Sh<ref>{{Cite web|last=Bozinovski2007-12-24T09:00:00+00:00|first=Igor|title=PICTURE: Croatian air force receives new Mi-171 helicopters|url=https://www.flightglobal.com/picture-croatian-air-force-receives-new-mi-171-helicopters/77982.article|access-date=2024-08-28|website=Flight Global|language=en}}</ref>
|}
== Zrakoplovne Nesreće ==
*4. studenog 1991. greškom je oboren Mi-8 (HT-40) iznad zrakoplovne baze [[Lučko]].
*9. studenog 1991. pri polijetanju se srušio An-2 (YU-BKB).
*2. prosinca 1991. kod [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otoka]] oboren je [[Antonov An-2|An-2]] (YU-BOP). Poginuli su pripadnici [[Samostalni zrakoplovni vod Osijek|Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek]] pukovnik Marko Živković, pukovnik [[Mirko Vukušić]] te padobranaci Ante Plazibat i Rade Griva.
*26. siječnja 1992. na trenažnom letu srušio se An-2 (YU-BOF), poginuli su piloti Branko Fridel, Bojan Vojvoda, Mladen Škalica te mehaničar Boris Kekez i padobranac Davor Šabić.
*24. lipnja 1992. oboren je MiG-21 (broj 101) između [[Derventa|Dervente]] i Prnjavora u BiH, poginuo je pilot pukovnik Ante Radoš.
*14. rujna 1993. kod [[Vrginmost]]a srušen je MiG-21 (broj 103) – ‘Osvetnik Vukovara’ pri čemu je poginuo pilot [[Miroslav Peris]].
*U siječnju 1994. pri transportu s Mi-8 izgubljen je helikopter MD 500.
*12. travnja. 1995. kod [[Đakovo|Đakova]] se tijekom vježbe srušio MiG-21 (broj 104) pri čemu je poginuo pilot Zlatko Mejaški.
*2. svibnja 1995. kod [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] oboren je MiG-21 (broj 119). Pilot [[Rudolf Perešin]] se uspješno katapultirao, njegovi posmrtni ostaci predani su nakon rata.
*8. rujna 1995. tijekom borbenog djelovanja kod [[Šipovo|Šipova]] srušio se Mi-24 (H-309), pilote je spasio drugi helikopter iz para. Helikopter je uništen da se izbjegne zarobljavanje.
*22. studenog 1995. zbog smrzavanja rotora srušio se Mi-8 (H-205).
*14. kolovoza 1996. kod [[Velika Gorica|Velike Gorice]] na povratku sa zadaće pao je MiG-21 (broj 109). pri čemu je poginuo pilot Ivan Bosnar.
*16. listopada 1997. pri lebdenju srušio se helikopter Bell 206 (H-601).
*12. veljače 1998. srušio se Bell 206 (H-609) i usmrtio osobu na tlu.
*18. rujna 1997. zbog gubitka orijentacije srušio se helikopter Mi-8 (H-253).
*20. srpnja 2004. dogodila nesreća s helikopterom Mi-8 u splitskim Divuljama, kada se helikopter pri slijetanju nekontrolirano srušio s nekoliko metara visine, udario o tlo i prevrnuo se. Četveročlana posada helikoptera zadobila je lakše tjelesne ozljede.
*2. rujna 2004. na [[Hvar]]u se srušio AT-802 (broj 891) nakon što je udario u stablo.
*9. srpnja 2007. u padu helikoptera Mi-8 (H-253) u vojarni 204. brigade u [[Vukovar]]u poginule su tri osobe, a ozlijeđeno je sedam osoba. Nedugo nakon uzlijetanja helikopter Mi-8 je s visine od pedesetak metara pao na parkirano vozilo vojne policije.
*23. rujna 2010. tijekom izvođenja vježbe na vojnom poligonu "[[Eugen Kvaternik]]" na [[Slunj]]u, na području sjeverno iznad Plaškog, dva zrakoplova tipa MiG-21 (brojevi 108 i 120) sudarila su se u zraku na oko pet tisuća metara visine. Oba pilota su se uspješno katapultirala i preživjeli nesreću.
*25. lipnja 2011. na [[Brač]]u se prilikom gašenja požara srušio AT-802 (broj 894).
*5. kolovoza 2014. MiG-21 se srušio pored Velike Gorice prilikom neuspješnog pokušaja slijetanja nakon letačkog programa povodom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti]].
*27. siječnja 2020. u Zlarinskom kanalu, pored mjesta [[Zablaće]] u padu helikoptera [[Bell OH-58 Kiowa Warrior|OH-58D Kiowa Warrior]], broj 327, smrtno su stradali piloti [[bojnik]] Marin Klarin i [[natporučnik]] Tomislav Baturina.<ref>{{Citiranje časopisa |title=MORH i Hrvatska vojska iznijeli nove informacije o padu helikoptera |url=https://www.morh.hr/morh-i-hrvatska-vojska-iznijeli-nove-informacije-o-padu-helikoptera/ |date=2020-01-28 |accessdate=2020-01-29}}</ref>
*7. svibnja 2020. u mjestu [[Donje Biljane]], grad [[Benkovac]], u padu školskog aviona [[Zlín Z-242|Zlin 242L]], broj 403, smrtno su stradali instruktor letenja [[natporučnik]] Marko Novković (također pripadnik akro grupe [[Krila Oluje]]) i polaznik letačke selekcijske obuke [[poručnik]] Luka Jagatić.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Poginuli instruktor letenja i polaznik letačke obuke HRZ-a |url=https://www.morh.hr/poginuli-instruktor-letenja-i-polaznik-letacke-obuke-hrz-a/ |date=2020-05-07 |language=hr-HR |accessdate=2020-05-07}}</ref>
*6. prosinca 2022. kod Daruvara pao MiG-21UMD, broja 164, oba pilota su se katapultirala<ref>{{Citiranje novina |date=2022-12-06 |title=Hrvatski MiG srušio se kod Slatine! Oglasio se i MORH: "Poduzete su sve mjere u cilju pronalaska i spašavanja posade" |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/srusio-se-mig---755277.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Herk |first=Hans van |title=Breaking: crash Croatian Air Force MiG-21UM |url=https://www.scramble.nl/military-news/breaking-crash-croatian-air-force-mig-21um |access-date=2022-12-07 |website=www.scramble.nl |language=en-GB}}</ref>
==Bilješke==
{{izvori}}
{{OS RH}}
[[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]]
[[Kategorija:Hrvatsko ratno zrakoplovstvo| ]]
buc6ni8xuszk6lv6obzhzfydk4gbglx
Klub hokeja na ledu Sisak
0
71635
7087717
7076768
2024-12-13T12:09:03Z
89.249.109.177
/* Klupski uspjesi */
7087717
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir hokejaški klub
| sezona =
| color1 = #blue
| color2 = #green
| ime kluba = KHL Sisak
| slika =
| nadimak = ''[[Vitez (titula)|Vitezovi]]''
| grad/država = [[Sisak]], [[Hrvatska]]
| godina osnivanja = [[1930.]]<ref name="pov"/>
| boja = {{colorbox|green}} {{colorbox|blue}}
| slika_dresa =
| dvorana = [[Klizalište Zibel|Ledena dvorana Zibel]]
| kapacitet dvorane = 1960
| direktor =
| trener = {{Z|KAN}} Josh Siembida
| kapetan = {{Z|HRV}} Ivan Puzić
| liga = [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Hrvatska hokejska liga]] <br/> [[Međunarodna hokejska liga|IHL]] (do 2024.) <br/> AHL
| podružnica =
| web-stranica = [http://www.khl-sisak.hr/ Službena stranica]
}}
'''Klub hokeja na ledu Sisak''', prethodno '''Hokejaški klub Sisak''',<ref>{{Citiranje weba|date=2010-02-21|title=Upisi u Hokejaški klub Sisak - Sisak.info portal|url=https://www.sisak.info/?p=10023846|access-date=2024-05-01|language=hr}}</ref> klub je [[hokej na ledu|hokeja na ledu]] iz [[Sisak|Siska]]. Hokej se igra u okviru Sportsko-rekreacijskog centra ''Zibel''.<ref>{{Citiranje weba|title=KHL Sisak|url=https://www.khl-sisak.hr/#about-us|url-status=live|access-date=2024-10-24|language=hr}}</ref>
== Povijest ==
U Sisku je 1930. prvi put igran hokej na ledu, a u 1934. je u sklopu Športskog društva ''Slavija'' formalno osnovan i klub hokeja na ledu. U sezoni 1938./39. klub je sudjelovao u jugoslavenskoj ligi, u Hrvatskoj diviziji s klubovima iz [[Zagreb]]a, [[Karlovac|Karlovca]] i [[Varaždin]]a.<ref name="pov">{{Citiranje weba|title=Povijest kluba|url=https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|access-date=2024-06-15|website=KHL Sisak|language=hr|archive-date=30. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240630004300/https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|url-status=dead}}</ref>
U [[SFRJ]] hokej se nastavio razvijati, a osobito uz podršku [[Sportsko društvo „INA” (Sisak)|Sportskog društva „INA”]]. Tako je INA-Sisak više puta osvajala prvo mjesto u drugoj ligi nacionalnog prvenstva te nastupala u prvoj ligi. Klub je promijenio ime u '''HK Sisak 2009.''', a u '''KHL Sisak''' 2010. godine.<ref name="pov"/>
== Klupski uspjesi ==
*'''Prvaci Hrvatske (u sklopu EX YU):''' 1958, 1959, 1961,
*'''[[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Prvenstvo Hrvatske]]:''' 2021./22., 2023./24.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://src-sisak.hr/centri/ledena-dvorana-zibel/ Ledena dvorana Zibel] – Službena stranica
* [http://www.eurohockey.net/teams/teaminfo.cgi?team=HK%20INA%20Sisak Eurohockey.net]
{{Mrva-hokej na ledu}}
[[Kategorija:Hrvatski klubovi hokeja na ledu|INA-Sisak]]
[[Kategorija:Šport u Sisku]]
qv2wk10stfoyuhxqnloco33mezqlf3r
7087724
7087717
2024-12-13T12:24:38Z
89.249.109.177
povijest kluba, uspjesi i promjene imena kroz povijest
7087724
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir hokejaški klub
| sezona =
| color1 = #blue
| color2 = #green
| ime kluba = KHL Sisak
| slika =
| nadimak = ''[[Vitez (titula)|Vitezovi]]''
| grad/država = [[Sisak]], [[Hrvatska]]
| godina osnivanja = [[1930.]]<ref name="pov"/>
| boja = {{colorbox|green}} {{colorbox|blue}}
| slika_dresa =
| dvorana = [[Klizalište Zibel|Ledena dvorana Zibel]]
| kapacitet dvorane = 1960
| direktor =
| trener = {{Z|KAN}} Josh Siembida
| kapetan = {{Z|HRV}} Ivan Puzić
| liga = [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Hrvatska hokejska liga]] <br/> [[Međunarodna hokejska liga|IHL]] (do 2024.) <br/> AHL
| podružnica =
| web-stranica = [http://www.khl-sisak.hr/ Službena stranica]
}}
'''Klub hokeja na ledu Sisak''', prethodno '''Hokejaški klub Sisak''',<ref>{{Citiranje weba|date=2010-02-21|title=Upisi u Hokejaški klub Sisak - Sisak.info portal|url=https://www.sisak.info/?p=10023846|access-date=2024-05-01|language=hr}}</ref> klub je [[hokej na ledu|hokeja na ledu]] iz [[Sisak|Siska]]. Hokej se igra u okviru Sportsko-rekreacijskog centra ''Zibel''.<ref>{{Citiranje weba|title=KHL Sisak|url=https://www.khl-sisak.hr/#about-us|url-status=live|access-date=2024-10-24|language=hr}}</ref>
== Povijest ==
U Sisku je 1930. prvi put igran hokej na ledu, a u 1934. je u sklopu Športskog društva ''Slavija'' formalno osnovan i klub hokeja na ledu. U sezoni 1938./39. klub je sudjelovao u jugoslavenskoj ligi, u Hrvatskoj diviziji s klubovima iz [[Zagreb]]a, [[Karlovac|Karlovca]] i [[Varaždin]]a.<ref name="pov">{{Citiranje weba|title=Povijest kluba|url=https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|access-date=2024-06-15|website=KHL Sisak|language=hr|archive-date=30. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240630004300/https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|url-status=dead}}</ref>
Godine 1958. i 1959. sisački hokejaši osvajaju prvenstvo Hrvatske i postaju članovi Savezne lige. Godine 1961. postaju prvaci Hrvatske u hokeju na ledu, osnivaju klub "Segesta", a prvu utakmicu igraju protiv novoosnovanog zagrebačkog [[Klub hokeja na ledu Medveščak|Medveščaka]].
U [[SFRJ]] hokej se nastavio razvijati, a osobito uz podršku [[Sportsko društvo „INA” (Sisak)|Sportskog društva „INA”]]. Tako je INA-Sisak više puta osvajala prvo mjesto u drugoj ligi nacionalnog prvenstva te nastupala u prvoj ligi. Klub je promijenio ime u '''HK Sisak 2009.''', a u '''KHL Sisak''' 2010. godine.<ref name="pov" />
'''Nazivi kluba kroz povijesna razdoblja:'''
{| class="wikitable"
!1934–1938
|ŠK Slavija
|-
!1938–1942
|HAŠK
|-
!1946–1952
|FD Naprijed
|-
!1952–1965
|SD Segesta
|-
!1965–1972
|KKHLK Segesta
|-
!1972–2008
|HK INA
|-
!2008–2010
|HK Sisak
|-
!2010–present
|Klub hokeja na ledu Sisak
|}
== Klupski uspjesi ==
*'''Prvaci Hrvatske (u sklopu EX YU):''' 1958, 1959, 1961,
*'''[[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Prvenstvo Hrvatske]]:''' 2021./22., 2023./24.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://src-sisak.hr/centri/ledena-dvorana-zibel/ Ledena dvorana Zibel] – Službena stranica
* [http://www.eurohockey.net/teams/teaminfo.cgi?team=HK%20INA%20Sisak Eurohockey.net]
{{Mrva-hokej na ledu}}
[[Kategorija:Hrvatski klubovi hokeja na ledu|INA-Sisak]]
[[Kategorija:Šport u Sisku]]
a6mvn4vygexb2ttgymfpi0mbankrbi7
7087755
7087724
2024-12-13T13:24:01Z
Croxyz
205325
nisam pregledavao prethodnu izmjenu
7087755
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir hokejaški klub
| sezona =
| color1 = #blue
| color2 = #green
| ime kluba = KHL Sisak
| slika =
| nadimak = ''[[Vitez (titula)|Vitezovi]]''
| grad/država = [[Sisak]], [[Hrvatska]]
| godina osnivanja = [[1930.]]<ref name="pov"/>
| boja = {{colorbox|green}} {{colorbox|blue}}
| slika_dresa =
| dvorana = [[Klizalište Zibel|Ledena dvorana Zibel]]
| kapacitet dvorane = 1960
| direktor =
| trener = {{Z|KAN}} Josh Siembida
| kapetan = {{Z|HRV}} Ivan Puzić
| liga = [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Hrvatska hokejska liga]] <br/> [[Međunarodna hokejska liga|IHL]] (do 2024.) <br/> AHL
| podružnica =
| web-stranica = [http://www.khl-sisak.hr/ Službena stranica]
}}
'''Klub hokeja na ledu Sisak''', prethodno '''Hokejaški klub Sisak''',<ref>{{Citiranje weba|date=2010-02-21|title=Upisi u Hokejaški klub Sisak - Sisak.info portal|url=https://www.sisak.info/?p=10023846|access-date=2024-05-01|language=hr}}</ref> klub je [[hokej na ledu|hokeja na ledu]] iz [[Sisak|Siska]]. Hokej se igra u okviru Sportsko-rekreacijskog centra ''Zibel''.<ref>{{Citiranje weba|title=KHL Sisak|url=https://www.khl-sisak.hr/#about-us|url-status=live|access-date=2024-10-24|language=hr}}</ref>
== Povijest ==
U Sisku je 1930. prvi put igran hokej na ledu, a u 1934. je u sklopu Športskog društva ''Slavija'' formalno osnovan i klub hokeja na ledu. U sezoni 1938./39. klub je sudjelovao u jugoslavenskoj ligi, u Hrvatskoj diviziji s klubovima iz [[Zagreb]]a, [[Karlovac|Karlovca]] i [[Varaždin]]a.<ref name="pov">{{Citiranje weba|title=Povijest kluba|url=https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|access-date=2024-06-15|website=KHL Sisak|language=hr|archive-date=30. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240630004300/https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|url-status=dead}}</ref>
Godine 1958. i 1959. sisački hokejaši osvajaju prvenstvo Hrvatske i postaju članovi Savezne lige. Godine 1961. postaju prvaci Hrvatske u hokeju na ledu, osnivaju klub "Segesta", a prvu utakmicu igraju protiv novoosnovanog zagrebačkog [[Klub hokeja na ledu Medveščak|Medveščaka]].
U [[SFRJ]] hokej se nastavio razvijati, a osobito uz podršku [[Sportsko društvo „INA” (Sisak)|Sportskog društva „INA”]]. Tako je INA-Sisak više puta osvajala prvo mjesto u drugoj ligi nacionalnog prvenstva te nastupala u prvoj ligi. Klub je promijenio ime u '''HK Sisak 2009.''', a u '''KHL Sisak''' 2010. godine.<ref name="pov" />
'''Nazivi kluba kroz povijesna razdoblja:'''
{| class="wikitable"
!1934. – 1938.
|ŠK Slavija
|-
!1938. – 1942.
|HAŠK
|-
!1946. – 1952.
|FD Naprijed
|-
!1952. – 1965.
|SD Segesta
|-
!1965. – 1972.
|KKHLK Segesta
|-
!1972. – 2008.
|HK INA
|-
!2008. – 2010.
|HK Sisak
|-
!2010. – ''danas''
|Klub hokeja na ledu Sisak
|}
== Klupski uspjesi ==
*'''Prvaci Hrvatske (u sklopu EX YU):''' 1958, 1959, 1961,
*'''[[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Prvenstvo Hrvatske]]:''' 2021./22., 2023./24.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://src-sisak.hr/centri/ledena-dvorana-zibel/ Ledena dvorana Zibel] – Službena stranica
* [http://www.eurohockey.net/teams/teaminfo.cgi?team=HK%20INA%20Sisak Eurohockey.net]
{{Mrva-hokej na ledu}}
[[Kategorija:Hrvatski klubovi hokeja na ledu|INA-Sisak]]
[[Kategorija:Šport u Sisku]]
f471vqryf8ue5m39k54hwwsf4ikl66h
7087757
7087755
2024-12-13T13:29:01Z
Croxyz
205325
/* Klupski uspjesi */
7087757
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir hokejaški klub
| sezona =
| color1 = #blue
| color2 = #green
| ime kluba = KHL Sisak
| slika =
| nadimak = ''[[Vitez (titula)|Vitezovi]]''
| grad/država = [[Sisak]], [[Hrvatska]]
| godina osnivanja = [[1930.]]<ref name="pov"/>
| boja = {{colorbox|green}} {{colorbox|blue}}
| slika_dresa =
| dvorana = [[Klizalište Zibel|Ledena dvorana Zibel]]
| kapacitet dvorane = 1960
| direktor =
| trener = {{Z|KAN}} Josh Siembida
| kapetan = {{Z|HRV}} Ivan Puzić
| liga = [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Hrvatska hokejska liga]] <br/> [[Međunarodna hokejska liga|IHL]] (do 2024.) <br/> AHL
| podružnica =
| web-stranica = [http://www.khl-sisak.hr/ Službena stranica]
}}
'''Klub hokeja na ledu Sisak''', prethodno '''Hokejaški klub Sisak''',<ref>{{Citiranje weba|date=2010-02-21|title=Upisi u Hokejaški klub Sisak - Sisak.info portal|url=https://www.sisak.info/?p=10023846|access-date=2024-05-01|language=hr}}</ref> klub je [[hokej na ledu|hokeja na ledu]] iz [[Sisak|Siska]]. Hokej se igra u okviru Sportsko-rekreacijskog centra ''Zibel''.<ref>{{Citiranje weba|title=KHL Sisak|url=https://www.khl-sisak.hr/#about-us|url-status=live|access-date=2024-10-24|language=hr}}</ref>
== Povijest ==
U Sisku je 1930. prvi put igran hokej na ledu, a u 1934. je u sklopu Športskog društva ''Slavija'' formalno osnovan i klub hokeja na ledu. U sezoni 1938./39. klub je sudjelovao u jugoslavenskoj ligi, u Hrvatskoj diviziji s klubovima iz [[Zagreb]]a, [[Karlovac|Karlovca]] i [[Varaždin]]a.<ref name="pov">{{Citiranje weba|title=Povijest kluba|url=https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|access-date=2024-06-15|website=KHL Sisak|language=hr|archive-date=30. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240630004300/https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|url-status=dead}}</ref>
Godine 1958. i 1959. sisački hokejaši osvajaju prvenstvo Hrvatske i postaju članovi Savezne lige. Godine 1961. postaju prvaci Hrvatske u hokeju na ledu, osnivaju klub "Segesta", a prvu utakmicu igraju protiv novoosnovanog zagrebačkog [[Klub hokeja na ledu Medveščak|Medveščaka]].
U [[SFRJ]] hokej se nastavio razvijati, a osobito uz podršku [[Sportsko društvo „INA” (Sisak)|Sportskog društva „INA”]]. Tako je INA-Sisak više puta osvajala prvo mjesto u drugoj ligi nacionalnog prvenstva te nastupala u prvoj ligi. Klub je promijenio ime u '''HK Sisak 2009.''', a u '''KHL Sisak''' 2010. godine.<ref name="pov" />
'''Nazivi kluba kroz povijesna razdoblja:'''
{| class="wikitable"
!1934. – 1938.
|ŠK Slavija
|-
!1938. – 1942.
|HAŠK
|-
!1946. – 1952.
|FD Naprijed
|-
!1952. – 1965.
|SD Segesta
|-
!1965. – 1972.
|KKHLK Segesta
|-
!1972. – 2008.
|HK INA
|-
!2008. – 2010.
|HK Sisak
|-
!2010. – ''danas''
|Klub hokeja na ledu Sisak
|}
== Klupski uspjesi ==
*'''Prvenstvo SR Hrvatske:''' 1958., 1959., 1961.<ref>[https://sisak.hr/80-godina-hokeja-u-sisku-u-zagrebackom-domu-sportova/ “80 godina hokeja u Sisku” u zagrebačkom Domu sportova], Grad Sisak, objavljeno 11. veljače 2011., pristupljeno 13. prosinca 2024.</ref>
*'''[[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Prvenstvo Hrvatske]]:''' 2021./22., 2023./24.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://src-sisak.hr/centri/ledena-dvorana-zibel/ Ledena dvorana Zibel] – Službena stranica
* [http://www.eurohockey.net/teams/teaminfo.cgi?team=HK%20INA%20Sisak Eurohockey.net]
{{Mrva-hokej na ledu}}
[[Kategorija:Hrvatski klubovi hokeja na ledu|INA-Sisak]]
[[Kategorija:Šport u Sisku]]
rjdn95fiwfvgdl9ibf4zowwwrm6t88e
7087765
7087757
2024-12-13T13:36:20Z
Croxyz
205325
???
7087765
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir hokejaški klub
| sezona =
| color1 = #blue
| color2 = #green
| ime kluba = KHL Sisak
| slika =
| nadimak = ''[[Vitez (titula)|Vitezovi]]''
| grad/država = [[Sisak]], [[Hrvatska]]
| godina osnivanja = [[1930.]]<ref name="pov"/>
| boja = {{colorbox|green}} {{colorbox|blue}}
| slika_dresa =
| dvorana = [[Klizalište Zibel|Ledena dvorana Zibel]]
| kapacitet dvorane = 1960
| direktor =
| trener = {{Z|KAN}} Josh Siembida
| kapetan = {{Z|HRV}} Ivan Puzić
| liga = [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Hrvatska hokejska liga]] <br/> [[Međunarodna hokejska liga|IHL]] (do 2024.) <br/> AHL
| podružnica =
| web-stranica = [http://www.khl-sisak.hr/ Službena stranica]
}}
'''Klub hokeja na ledu Sisak''', prethodno '''Hokejaški klub Sisak''',<ref>{{Citiranje weba|date=2010-02-21|title=Upisi u Hokejaški klub Sisak - Sisak.info portal|url=https://www.sisak.info/?p=10023846|access-date=2024-05-01|language=hr}}</ref> klub je [[hokej na ledu|hokeja na ledu]] iz [[Sisak|Siska]]. Hokej se igra u okviru Sportsko-rekreacijskog centra ''Zibel''.<ref>{{Citiranje weba|title=KHL Sisak|url=https://www.khl-sisak.hr/#about-us|url-status=live|access-date=2024-10-24|language=hr}}</ref>
== Povijest ==
U Sisku je 1930. prvi put igran hokej na ledu, a u 1934. je u sklopu Športskog društva ''Slavija'' formalno osnovan i klub hokeja na ledu. U sezoni 1938./39. klub je sudjelovao u jugoslavenskoj ligi, u Hrvatskoj diviziji s klubovima iz [[Zagreb]]a, [[Karlovac|Karlovca]] i [[Varaždin]]a.<ref name="pov">{{Citiranje weba|title=Povijest kluba|url=https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|access-date=2024-06-15|website=KHL Sisak|language=hr|archive-date=30. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240630004300/https://www.khl-sisak.hr/povijest-kluba/|url-status=dead}}</ref>
Godine 1958. i 1959. sisački hokejaši osvajaju prvenstvo Hrvatske i postaju članovi Savezne lige. Godine 1961. postaju prvaci Hrvatske u hokeju na ledu.
U [[SFRJ]] hokej se nastavio razvijati, a osobito uz podršku [[Sportsko društvo „INA” (Sisak)|Sportskog društva „INA”]]. Tako je INA-Sisak više puta osvajala prvo mjesto u drugoj ligi nacionalnog prvenstva te nastupala u prvoj ligi. Klub je promijenio ime u '''HK Sisak 2009.''', a u '''KHL Sisak''' 2010. godine.<ref name="pov" />
'''Nazivi kluba kroz povijesna razdoblja:'''
{| class="wikitable"
!1934. – 1938.
|ŠK Slavija
|-
!1938. – 1942.
|HAŠK
|-
!1946. – 1952.
|FD Naprijed
|-
!1952. – 1965.
|SD Segesta
|-
!1965. – 1972.
|KKHLK Segesta
|-
!1972. – 2008.
|HK INA
|-
!2008. – 2010.
|HK Sisak
|-
!2010. – ''danas''
|Klub hokeja na ledu Sisak
|}
== Klupski uspjesi ==
*'''Prvenstvo SR Hrvatske:''' 1958., 1959., 1961.<ref>[https://sisak.hr/80-godina-hokeja-u-sisku-u-zagrebackom-domu-sportova/ “80 godina hokeja u Sisku” u zagrebačkom Domu sportova], Grad Sisak, objavljeno 11. veljače 2011., pristupljeno 13. prosinca 2024.</ref>
*'''[[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu|Prvenstvo Hrvatske]]:''' 2021./22., 2023./24.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://src-sisak.hr/centri/ledena-dvorana-zibel/ Ledena dvorana Zibel] – Službena stranica
* [http://www.eurohockey.net/teams/teaminfo.cgi?team=HK%20INA%20Sisak Eurohockey.net]
{{Mrva-hokej na ledu}}
[[Kategorija:Hrvatski klubovi hokeja na ledu|INA-Sisak]]
[[Kategorija:Šport u Sisku]]
esdavy71km2slj9v90lgvmx8iaz8017
Dansko kolonijalno carstvo
0
72626
7088110
6552228
2024-12-14T01:22:23Z
Croxyz
205325
7088110
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Denmark-Norway and possessions.png|mini|300px|Dansko kolonijalno carstvo oko 1800. godine]]
'''Dansko kolonijalno carstvo''' počinje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], kad je [[Danska]] osvojila prostore današnje [[Estonija|Estonije]]. Za vrijeme personalne unije za [[Norveška|Norveškom]], [[Danska-Norveška]] je držala mnoštvo starih norveških posjeda, [[Grenland]], [[Farski otoci|Ovčje otoke]], [[Orkney|Orkneyske otoke]], [[Shetland|Shetlandske otoke]] i [[Island]]. Nakon gubitka teritorijalnih posjeda u [[Skandinavija|Skandinaviji]], u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], Danska-Norveška je započela razvoj kolonija, tvrđava i trgovačkih postaja u [[Afrika|Africi]], [[Karibi]]ma i [[Indija|Indiji]].
Kralj [[Kristijan IV.]] je započeo prekomorsku trgovinu svoje države u doba [[merkantilizam|merkantilizma]] u Europi. Danska prva kolonija je bila [[Trankebar]] na [[Indija|indijskoj]] južnoj obali [[1620.]] godine. Vođa ove ekspedicije je bio [[admiral]] [[Ove Gjedde]].
Jedini ostatak ovog carstva danas je Grenland, čiji je kolonijalni status ukinut [[1953.]] godine, te je danas danska autonomna pokrajina. Ovčiji otoci su dobili autonomiju [[1948.]] godine.
== Indija ==
{{glavni|Danska Indija}}
[[Datoteka:European settlements in India 1501-1739.png|mini|desno|300px|Danska i druga europska naselja u Indiji]]
Danska je imala nekoliko rasutih kolonija i trgovačkih postaja diljem [[Južna Azija|Indijskog potkontinenta]] i [[Šri Lanka|Šri Lanke]], od 17. do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], nakon čega su ti posjedi prodati ili ustupljeni [[Britanski imperij|Britancima]]. Danci su [[Trankebar]] držali više od 200 godina, sve do prodaje Britaniji [[1845.]] godine. Ovo nikad nije bila izrazito profitabilna kolonija.
[[1755.]] godine, Danska je stekla selo [[Serampore]] ([[danski]]: ''Frederiksnagore''), te kasnije gradove Achne i Pirapur. Oni se nalaze oko 25 kilometara sjeverno od [[Calcutta|Kolkate]]. [[1829.]] godine, u Seramporeu je osnovano dansko sveučilište, koje i danas postoji. Gradovi su prodani Britaniji [[1845.]] godine. Druga značajna danska kolonija u ovom dijelu svijeta su bili [[Nicobarski otoci]] ([[danski]]: ''Frederik Øerne'', [[hrvatski]]: ''Frederikovi otoci'') ili Nova Danska (danski: ''Ny Danmark'')
== Antili ==
{{glavni|Danske Zapadne Indije}}
Danska je [[1671.]] godine, zauzela otok [[Saint Thomas (Američki Djevičanski otoci)|Saint Thomas]] (danski: ''Sankt Thomas''), [[1718.]] godine, otok [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)|Saint John]] (danski: ''Sankt Jan''), te je [[1733.]] kupila otok [[Saint Croix]] ([[francuski]]: ''Sainte-Croix'', [[danski]]: ''Sankt Croix'') od [[Francuska|Francuske]]. Na otocima su se nalazile plantaže šećera s crnim robljem. Zbog opadajućih gospodarskih prinosa na otocima, prodani su [[SAD]]-u, [[1917.]] godine, za 25 milijuna dolara. Namjera SAD-a je bila koristiti otoke za pomorske baze. Danas su otoci znani kao [[Američki Djevičanski otoci]].
== Afrika ==
{{glavni|Danska Zlatna obala}}
Danska je na [[Zlatna obala|Zlatnoj obali]] u zapadnoj [[Afrika|Africi]] imala nekoliko trgovačkih postaja i tvrđava.
* [[Fort Witsten]] u [[Takoradi]]ju 1657. u posjedu Danske
* [[Cape Coast Castle]] u [[Cape Coast]]u [[1659.]] u posjedu Danske
* [[Fort William (Gana)]] u [[Anomabu]] [[1657.]] u posjedu Danske
* [[Christiansborg]] od 1659. do [[1661.]] i od [[1683.]] do [[1693.]] godine, kupljen od [[Švedsko kolonijalno carstvo|Švedske]] - centar danske vlasti u Africi i trgovine robovima za Danske Zapadne Indije, danas je predsjednička rezidencija predsjednika [[Gana|Gane]].
* [[Fort Kongesten]] kod Ade, [[1650.]] danska postaja, [[1784.]] – [[1811.]] danska tvrđava
* [[Fort Prinsenstein]] kod Kete, završen [[1784.]]
* [[Fort Augustaborg]] od [[1787.]]
Godine [[1807.]] [[Ašanti]] su napali trgovačke postaje, što je dovelo do njihovih napuštanja. Danska je [[1850.]] prodala svoje afričke posjede Britaniji.
== Bibliografija ==
*Paiewonsky, Isidor: ''Eyewitness Accounts of Slavery in the Danish West Indies''; St. Thomas, US Virgin Islands 1987 (engleski)
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20050404001731/http://www.colonialvoyage.com/DanishP.html Popis danskih kolonijalnih posjeda]
{{Danske kolonije}}
{{Kolonijalna carstva}}
[[Kategorija:Povijest europskog kolonijalizma]]
[[Kategorija: Povijest Danske]]
[[Kategorija:Carstva]]
bp6ueyvgac9p5ilba0zwzx2dy16ah8u
Bernie Ecclestone
0
74741
7088226
6272470
2024-12-14T11:07:39Z
89.201.184.107
7088226
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Bernie Ecclestone.jpg|mini|desno|Bernie Ecclestone]]
<!--[[Datoteka:Michael Schumacher and Bernie Ecclestone.jpg|mini|[[Michael Schumacher]] i '''Bernie Ecclestone''']]-->
'''Bernard Charles Ecclestone''' poznatiji kao '''Bernie Ecclestone''' ([[Ipswich]], [[28. listopada]] [[1930.]]), [[UK|britanski]] poduzetnik i jedan od vodećih ljudi [[Formula 1|Formule 1]].
Otac mu je bio kapetan ribarskog broda i mladi je Bernie s napunjenih šesnaest godina napustio školu, kako bi se potpuno mogao posvetiti onome što je najviše volio i onome za čime je žudio - utrkama [[automobil]]a.
Nakon nekoliko je utrka 1951. godine prestao sa svojim natjecanjima, a 1957. se vraća kao menadžer u timu ''Connaught''. Kupuje tim ''Brabham'' 1972. i [[Nelson Piquet]] postaje Svjetski prvak 1981. i 1983. godine.
U [[1980-ih|osamdesetim]] je godinama na sebe preuzeo velik financijski rizik postavši predsjednik ''Udruge Konstruktora Formule 1'', ali isplatilo se, jer su [[sponzor]]i donijeli velik profit i bogatu zaradu.
Prodaje ''Brabham'' 1988. i za dvije godine seli u [[Gstaad]], a 1996. godine osniva novu tvrtku, ''Formula One Management'', koja prodaje distribucijska prava ''Internacionalnoj automobilskoj udruzi'' smještenoj u Ženevi.
Bernie Ecclestone jedan je od najbogatijih ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njegova bivša supruga [[Slavica Ecclestone|Slavica Ecclestone]], Hrvatica je rođena u Rijeci koja je karijeru modela započela [[1970-ih]] u [[Zagreb]]u.
{{GLAVNIRASPORED:Ecclestone, Bernie}}
[[Kategorija:Formula 1]]
[[Kategorija:Športski djelatnici]]
[[Kategorija:Britanski poduzetnici]]
5o7ff70f7gqftc9qq58b7yzium67ult
Kraljevina Danska
0
75156
7088109
6820359
2024-12-14T01:22:14Z
Croxyz
205325
7088109
wikitext
text/x-wiki
{{Okvir zemlje svijeta
|ime=Kraljevina Danska
|izvorno_ime=Kongeriget Danmark ([[danski jezik|dan.]])<br>Kongsríki Danmarkar ([[ferojski jezik|far.]])<br>Kunngeqarfik Danmarki ([[grenlandski jezik|gr.]])
|zastava=Flag_of_Denmark_(state).svg
|grb=Royal_coat_of_arms_of_Denmark.svg
|moto=Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke<br>([[danski|dan.]] Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)
|lokacija=Kingdom_of_Denmark_(orthographic_projection).svg
|lokacija2=The_Danish_Commonwealth.gif
|glavni_grad=[[Kopenhagen]]
|stanovništvo=5,930,998
|službeni_jezik=danski<br>ferojski<br>grenlandski<br>njemački
|godina_popisa=2020
|vrsta_vlasti=monarhija
|predstavnik_države=Kralj
|predstavnik_države_množina=Kraljevi
|predstavnik_države_osoba=[[Fridrik X.]]
|ime_genitiv=Kralja
|predstavnik_države_osoba1=[[Mette Frederiksen]]
|predstavnik_države1=Premijer Danske
|predstavnik_države2=Premijer Farskih otoka
|predstavnik_države_osoba2=Bárður á Steig Nielsen
|predstavnik_države3=Premijer Grenlanda
|predstavnik_države_osoba3=Múte Bourup Egede
|površina=42,926
|valuta=[[Danska kruna]]
|stoti_dio_valute=100 øre
|pozivni_broj=+45 (Danska)<br>+298 (Farski oroci)<br>+299 (Grenland)
|internetski_nastavak=.dk (Danska)<br>.fo (Farski oroci)<br>.gl (Grenland)}}
'''Kraljevina Danska''' ''([[danski jezik|dan]]: Danmarks Rige, [[ferojski jezik|fo]]: Danmarkar Ríki, [[grenlandski jezik|gr]]: Danmarkip Naalagaaffik)'' je suverena država smještena u [[Sjeverna Europa|sjevernoj Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Sastoji se od [[Danska|Danske]], ponekad zvana i "uža Danska" te još dvije zasebne zemlje: [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Grenland|Grenlanda]].
Kraljevina Danska je unitarna suverena država koja ima teritorijalne pretenzije na Arktiku. Ustavno, Kraljevina Danska obuhvaća cijelo kraljevstvo, ali Farski otoci i Grenland imaju povećanu autonomiju.
Farski otoci i Grenland se nalaze pod vlašću danske krune od 1379. kada je ratificirana [[Kalmarska unija]], a dio danskog kraljevstva su od 1814. godine. Zbog svog posebnog povijesnog i kulturnog identiteta, danas imaju povećani stupanj [[Autonomija|samouprave]].
{| class="wikitable sortable" style="text-align:right;"
|+Površina i stanovništvo
! rowspan="2" |Dijelovi
! colspan="2" |Površina
! colspan="3" |Stanovništvo (2020)
|-
!km<sup>2</sup>
!%
!Stanovništvo
!%
!Gustoća
|-
| align="left" |Danska
|42.926
|1,94%
|5.822.763
|98,17%
|135,65 po km<sup>2</sup>
|-
| align="left" |Farski otoci
|1.396
|0,06%
|52.154
|0,88%
|37,36 po km<sup>2</sup>
|-
| align="left" |Grenland
|2.166.086
|98,00%
|56.081
|0,95%
|0,03 po km<sup>2</sup>
|- class="sortbottom" style="background:#efefef;"
| align="left" |'''kraljevina'''
|'''2.210.408'''
|'''100,00%'''
|'''5.930.998'''
|'''100,00%'''
|'''2,68 po km<sup>2</sup>'''
|}
[[Kategorija:Povijest Danske]]
7oto67mcqhp2jr2lzj0fmwfzv0kv4pr
Dodatak:Popis međunarodnih registracijskih oznaka za cestovna vozila
102
77833
7088057
6429464
2024-12-14T01:00:53Z
Croxyz
205325
7088057
wikitext
text/x-wiki
'''Popis međunarodnih registracijskih oznaka za cestovna vozila'''
Nacionalne su oznake međunarodne oznake država i moraju biti nalijepljene na vozilu prilikom ulaska u drugu državu. [[8. studenog]] [[1968]]. potvrđen je „Međudržavni zakon o razvrstavanju prepoznatljivih oznaka“. u [[Beč]]u.
<br/ >
''Objašnjenje liste:''<br />
''* neslužbene kratice''<br />
''** Zamjena s međunarodnom oznakom za diplomatska vozila nije moguća (CD = corps diplomatique)<br />
{{Index}}
== A ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|A
|[[Austrija]]
|[[1910]].
|
|'''A'''ustria (lat.)
|-
|AFG
|[[Afganistan]]
|[[1971]].
|
|
|-
|AG
|[[Antigva i Barbuda]]
|
|
|
|-
|AL
|[[Albanija]]
|[[1934]].
|
|
|-
|AND
|[[Andora]]
|[[1957]].
|
|
|-
|ANG
|[[Angola]]
|
|
|
|-
|ARK*
|[[Antarktika]]
|
|
|
|-
|ARM
|[[Armenija]]
|[[1992]].
|
|
|-
|ARU*
|[[Aruba]]
|
|
|
|-
|AUS
|[[Australija]]
|[[1954]].
|
|'''Aus'''tralia (engl.)
|-
|AUT*
|[[Palestina]]/[[Pojas Gaze i Zapadna obala]]
|
|
|
|-
|AX
|[[Ålandski otoci]]
|[[2002]].
|
|
|-
|AZ
|[[Azerbajdžan]]
|[[1992]]
|
|'''Az'''ərbaycan (azerb.)
|-
|}
== B ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|B
|[[Belgija]]
|[[1910]].
|
|
|-
|BD
|[[Bangladeš]]
|[[1978]].
|
|
|-
|BDS
|[[Barbados]]
|[[1956]].
|
|
|-
|BF
|[[Burkina Faso]]
|[[1990]].
| RHV / HV
|do kolovoza 2003., 1984: ('''R'''épublique(de))'''H'''aute '''V'''olta (Gornja Volta)
|-
|BG
|[[Bugarska]]
|[[1910]].
|
|
|-
|BHT
|[[Kraljevina Butan|Butan]]
|
|
|
|-
|BiH
|[[Bosna i Hercegovina]]
|[[1992]].
|
|'''B'''osna '''i''' '''H'''ercegovina (hrv.,srp.,bos.)
|-
|BOL
|[[Bolivija]]
|[[1967]].
|
|
|-
|BR
|[[Brazil]]
|[[1930]].
|
|
|-
|BRN
|[[Bahrain]]
|[[1954]].
|
|
|-
|BRU
|[[Brunei]]
|[[1956]].
|
|
|-
|BS
|[[Bahami]]
|[[1950]].
|
|
|-
|BY
|[[Bjelorusija]]
|[[1992]].
|
|Transkripcija od '''Б'''елар'''у'''сь
|-
|BZ
|[[Belize]]
|[[1990]].
|BH
|'''B'''eli'''z'''e (engl.) (bivši '''B'''ritish '''H'''onduras)
|-
|BZH*
|[[Bretagne]] ([[Francuska]])
|
|
|'''B'''rei'''zh''' (breton.)
|-
|}
== C ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|C
|[[Kuba]]
|[[1930]].
|
|'''C'''uba (špan.)
|-
|CAM
|[[Kamerun]]
|[[1952]].
|
|'''Cam'''eroun/'''Cam'''eroon (franc./engl.)
|-
|CAT*
|[[Katalonija]] ([[Španjolska]])
|[[2006]].
|
|'''Cat'''alunya/'''Cat'''aluña (katalon./špan.)
|-
|CD**
|[[Demokratska Republika Kongo]]
|[[1997]].
|ZRE
|'''C'''ongo '''D'''émocratique (franc.)
|-
|CDN
|[[Kanada]]
|[[1956]].
|
|'''C'''anadian '''D'''ominio'''n''' (engl.)
|-
|CH
|[[Švicarska]]
|[[1911]].
|
|'''C'''onfoederatio '''H'''elvetica (lat.)
|-
|CI
|[[Bjelokosna Obala]]
|[[1961]].
|
|'''C'''ôte d''''I'''voire (franc.)
|-
|CL
|[[Šri Lanka]]
|[[1961]].
|
|bivši '''C'''ey'''l'''on
|-
|CO
|[[Kolumbija]]
|[[1952]].
|
|'''Co'''lombia (špan.)
|-
|COM
|[[Komori]]
|
|
|'''Com'''ores (franc.)
|-
|CR
|[[Kostarika]]
|[[1956]].
|
|
|-
|CSC*
|[[Korzika]]
|
|
|'''C'''or'''s'''i'''c'''a (korz.)
|-
|CV
|[[Zelenortska Republika]]
|[[1930]].
|
|'''C'''abo '''V'''erde (port.)
|-
|CY
|[[Cipar]]
|[[1932]].
|
|'''Cy'''prus (lat./engl.)
|-
|CZ
|[[Češka]]
|[[1993]].
|CS
|'''Cz'''echia (engl.) ili '''Č'''eské '''z'''emě (češ.)
|-
|}
== D ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|D
|[[Njemačka]]
|[[1909]].
|
|'''D'''eutschland (njem.)
|-
|DJI
|[[Džibuti]]
|
|
|'''Dji'''bouti (franc.)
|-
|DK
|[[Danska]]
|[[1914]].
|
|
|-
|DOM
|[[Dominikanska Republika]]
|[[1952]]
|
|
|-
|DZ
|[[Alžir]]
|[[1963]]
|
|Al '''D'''ja'''z'''aïr (arap.)
|-
|}
== E ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|E
|[[Španjolska]]
|[[1910]].
|
|'''E'''spaña (špan.)
|-
|EAK
|[[Kenija]]
|[[1938]].
|
|'''E'''ast '''A'''frica '''K'''enya (engl.)
|-
|EAT
|[[Tanzanija]]
|[[1938]].
|
|'''E'''ast '''A'''frica '''T'''anzania (engl.)
|-
|EAU
|[[Uganda]]
|[[1938]].
|
|'''E'''ast '''A'''frica '''U'''ganda (engl.)
|-
|EC
|[[Ekvador]]
|[[1962]].
|
|
|-
|ER
|[[Eritreja]]
|[[1993]].
|
|
|-
|ES
|[[Salvador]]
|[[1978]].
|
|
|-
|EST
|[[Estonija]]
|[[1993]].
|EW
|'''Est'''onia (engl.)
|-
|ET
|[[Egipat]]
|[[1927]].
|
|'''E'''gyp'''t''' (engl.)
|-
|ETH
|[[Etiopija]]
|[[1964]].
|
|'''Eth'''iopia (engl.)
|-
|}
== F ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|F
|[[Francuska]]
|[[1910]].
|
|'''F'''rance (franc./engl.)
|-
|FIN
|[[Finska]]
|[[1993]].
|SF
|'''Fin'''land (engl.)
|-
|FJI
|[[Fidži]]
|[[1971]].
|
|'''F'''i'''ji''' (engl.)
|-
|FL
|[[# Lihtenštajn]]
|[[1923]].
|
|'''F'''ürstentum '''L'''iechtenstein (njem.)
|-
|FO
|[[Farski otoci]]
|[[1996]].
|FR
|'''F'''ør'''o'''yar (før.)
|-
|FSM
|[[Savezne Države Mikronezije]]
|
|
|'''F'''ederated '''S'''tates of '''M'''icronesia (engl.)
|-
|}
== G ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|G
|[[Gabon]]
|[[1974]].
|
| 
|-
|GBA
|[[Alderney]]
|[[1924]].
|
|'''G'''reat '''B'''ritain '''A'''lderney (engl.)
|-
|GBG
|[[Guernsey]]
|[[1924]].
|
|'''G'''reat '''B'''ritain '''G'''uernsey (engl.)
|-
|GBJ
|[[Jersey]]
|[[1924]].
|
|'''G'''reat '''B'''ritain '''J'''ersey (engl.)
|-
|GBM
|[[Otok Man]]
|[[1932]].
|
|'''G'''reat '''B'''ritain Isle of '''M'''an (engl.)
|-
|GBZ
|[[Gibraltar]]
|[[1924]].
|
|'''G'''reat '''B'''ritain Gibraltar (engl.), '''Z''': GBG nije bilo moguće
|-
|GCA+GT
|[[Gvatemala]]
|[[1956]].
|
|'''G'''uatemala '''C'''entral '''A'''merica (engl.)
|-
|GE
|[[Gruzija]]
|[[1992]].
|
|
|-
|GH
|[[Gana]]
|[[1959]].
|
|
|-
|GQ*
|[[Ekvatorska Gvineja]]
|
|
|'''G'''uinée é'''q'''uatoriale (franc.)
|-
|GR
|[[Grčka]]
|[[1913]].
|
|
|-
|GRO
|[[Grenland]]
|
|
|'''Grø'''nland (dan.)
|-
|GUB
|[[Gvineja Bisau]]
|
|
|
|-
|GUI*
|[[Gvineja]]
|
|
|
|-
|GUY
|[[Gvajana]]
|[[1972]].
|
|
|-
|}
== H ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|H
|[[Mađarska]]
|[[1910]].
|
|'''H'''ungaria (lat.)
|-
|HK
|[[Hongkong]]
|[[1932]].
|
|
|-
|HN
|[[Honduras]]
|
|
|
|-
|HR
|[[Hrvatska]]
|[[1992]].
| CRO*
|'''Hr'''vatska (hrv.)
|-
|}
== I ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|I
|[[Italija]]
|[[1910]].
|
|
|-|-
|IL
|[[Izrael]]
|[[1952]].
|
|
|-
|IND
|[[Indija]]
|[[1947]].
|
|
|-
|IR
|[[Iran]]
|[[1936]].
|
|
|-
|IRL
|[[Irska]]
|
|
|
|-
|IRQ
|[[Irak]]
|[[1930]].
|
|'''Ir'''a'''q''' ( Transkripcija sa arap. عراق)
|-
|IS
|[[Island]]
|[[1936]].
|
|
|-
|}
== J ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|J
|[[Japan]]
|[[1964]].
|
|
|-
|JA
|[[Jamajka]]
|[[1932]]
|
|
|-
|JOR
|[[Jordan]]
|?
|HKJ
|
|-
|}
== K ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|K
|[[Kambodža]]
|[[1956]].
|
|
|-
|KAN*
|[[Sveti Kristofor i Nevis]]
|
|
|
|-
|KIR
|[[Kiribati]]
|
|
|
|-
|KP
|[[Sjeverna Koreja]]
|
|
|'''K'''orea, Democratic '''P'''eople’s Republic (engl.)
|-
|KS
|[[Kirgistan]]
|[[1992]].
|
|
|-
|KSA
|[[Saudijska Arabija]]
|
|
|'''K'''ingdom of '''S'''audi-'''A'''rabia (engl.)
|-
|KWT
|[[Kuvajt]]
|[[1954]].
|
|
|-
|KZ
|[[Kazahstan]]
|[[1992]].
|
|'''K'''a'''z'''akhstan (engl.)
|-
|}
== L ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|L
|[[Luksemburg]]
|[[1911]].
|
|
|-
|LAO
|[[Laos]]
|[[1959]].
|
|
|-
|LAR*
|[[Libija]]
|[[1972]].
|
|'''L'''ibyan '''A'''rab '''R'''epublic (engl.)
|-
|LB*
|[[Liberija]]
|[[1967]].
|
|
|-
|LS
|[[Lesoto]]
|[[1967]].
|
|
|-
|LT
|[[Litva]]
|[[1992]].
|
|'''L'''ie'''t'''uva (lit.)
|-
|LV
|[[Latvija]]
|[[1992]].
|
|'''L'''at'''v'''ija (let.)
|-
|}
== M ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|M
|[[Malta]]
|[[1966]].
|GBY
|
|-
|MA
|[[Maroko]]
|[[1924]].
|
|
|-
|MAL
|[[Malezija]]
|[[1967]].
|
|
|-
|MC
|[[Monako]]
|[[1910]].
|
|
|-
|MD
|[[Moldova]]
|[[1992]].
|
|
|-
|MEX
|[[Meksiko]]
|[[1952]].
|
|
|-
|MGL
|[[Mongolija]]
|
|
|
|-
|MH
|[[Maršalovi otoci]]
|
|
|
|-
|MNE
|[[Crna Gora]]
|[[2006]].
|SCG
|'''M'''o'''n'''t'''e'''negro
|-
|MOC
|[[Mozambik]]
|[[1975]].
|
|'''Moç'''ambique (port.)
|-
|MS
|[[Mauricijus]]
|[[1938]].
|
|
|-
|MV*
|[[Maldivi]]
|
|
|
|-
|MW
|[[Malavi]]
|[[1965]].
|
|
|-
|MYA
|[[Mianmar]]
|
|BUR
|
|-
|}
== N ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|N
|[[Norveška]]
|[[1922]].
|
|
|-
|NA
|[[Nizozemski Antili]]
|[[1957]].
|
|
|-
|NAM
|[[Namibija]]
|
|
|
|-
|NAU
|[[Nauru]]
|[[1968]].
|
|
|-
|NCL
|[[Nova Kaledonija]]
|
|
|'''N'''ouvelle-'''C'''a'''l'''édonie (franc.)
|-
|NEP*
|[[Nepal]]
|[[1970]].
|
|
|-
|NGR
|[[Nigerija]]
|[[1992]].
|WAN
|
|-
|NIC
|[[Nikaragva]]
|[[1952]].
|
|
|-
|NL
|[[Nizozemska]]
|[[1910]].
|
|
|-
|NMK
|[[Sjeverna Makedonija]]
|[[2019.]]
|MK
|
|-
|NZ
|[[Novi Zeland]]
|[[1958]].
|
|'''N'''ew '''Z'''ealand (engl.)
|-
|}
== O ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|OM
|[[Oman]]
|
|
|
|-
|}
== P ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|P
|[[Portugal]]
|[[1910]].
|
|
|-
|PA
|[[Panama]]
|[[1952]].
|
|
|-
|PAL
|[[Palau]]
|
|
|
|-
|PE
|[[Peru]]
|[[1937]].
|
|
|-
|PK
|[[Pakistan]]
|[[1947]].
|
|
|-
|PL
|[[Poljska]]
|[[1921]].
|
|
|-
|PNG*
|[[Papua Nova Gvineja]]
|[[1978]].
|
|
|-
|PRI
|[[Portoriko]]
|
|
|
|-
|PY
|[[Paragvaj]]
|[[1952]].
|
|
|-
|}
==Q==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|Q
|[[Katar]]
|[[1972]].
|
|'''Q'''atar (engl.)
|-
|}
== R ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|RA
|[[Argentina]]
|[[1927]].
|
|'''R'''epública '''A'''rgentina (špan.)
|-
|BW
|[[Bocvana]]
|[[1967]].
|
|Republic of '''B'''ots'''w'''ana (engl.)
|-
|RC
|[[Kina]] (Taiwan)
|[[1932]].
|
|'''R'''epublic of '''C'''hina (engl.)
|-
|RCA
|[[Srednjoafrička Republika]]
|[[1962]].
|
|'''R'''épublique '''c'''entr'''a'''fricaine (franc.)
|-
|RCB
|[[Republika Kongo]]
|[[1962]].
|
|'''R'''épublique du '''C'''ongo '''B'''razzaville (franc.)
|-
|RCH
|[[Čile]]
|[[1930]].
|
|'''R'''epública de '''Ch'''ile (špan.)
|-
|RG
|[[Gvineja]]
|[[1972]].
|
|'''R'''épublique de '''G'''uinée (franc.)
|-
|RH
|[[Haiti]]
|[[1952]].
|
|'''R'''épublique d''''H'''aïti (franc.)
|-
|RI
|[[Indonezija]]
|[[1955]].
|
|'''R'''epublik '''I'''ndonesia (engl.)
|-
|RIM
|[[Mauritanija]]
|[[1964]].
|
|'''R'''épublique '''i'''slamique de '''M'''auritanie (franc.)
|-
|RKS*
|[[Kosovo]]
|[[2010]].
|KS
|'''R'''epublika e '''K'''o'''s'''oves (alb.)
|-
|RL
|[[Libanon]]
|[[1952]].
|
|'''R'''épublique '''l'''ibanaise (franc.)
|-
|RM
|[[Madagaskar]]
|[[1962]].
|
|'''R'''épublique de '''M'''adagascar (franc.)
|-
|RMM
|[[Mali]]
|[[1962]].
|
|'''R'''épublique du '''M'''ali (franc.); jedno M nije jasno (?)
|-
|RN
|[[Niger]]
|[[1977]].
|
|'''R'''épublique du '''N'''iger (franc.)
|-
|RO
|[[Rumunjska]]
|[[1981]].
| R
|'''Ro'''mânia (rumän.)
|-
|ROK
|[[Južna Koreja]]
|[[1971]].
|
|'''R'''epublic '''o'''f '''K'''orea (engl.)
|-
|ROM*
|[[ Rumunjska]]
|[[1981]].
|
|neslužbeno, ali se koristi
|-
|ROU
|[[Urugvaj]]
|[[1979]].
|
|'''R'''epública '''O'''riental del '''U'''ruguay (špan.)
|-
|RP
|[[Filipini]]
|[[1975]].
|
|'''R'''epublic of the '''P'''hilippines (engl.)
|-
|RSM
|[[San Marino]]
|[[1932]].
|
|'''R'''epubblica di '''S'''an '''M'''arino (tal.)
|-
|RT
|[[Togo]]
|
|
|'''R'''épublique '''t'''ogolaise (franc.)
|-
|RU
|[[Burundi]]
|
|
|'''R'''epublika y''''U'''burundi ([[Kirundi]], [[Bantu]] jezik)
|-
|RUS
|[[Rusija]]
|[[1992]].
|
|'''Rus'''sia (engl.)
|-
|RWA
|[[Ruanda]]
|[[1964]].
|
|'''Rwa'''nda (franc.)
|-
|}
== S ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|S
|[[Švedska]]
|[[1911]].
|
|
|-
|SCO / ALBA *
|[[Škotska]]
|
|
|'''Sco'''tland (engl.) / (gal.)
|-
|SCV
|[[Vatikan]]
|[[1931]].
|
|'''S'''tato della '''C'''ittà del '''V'''aticano (tal.)
|-
|SD
|[[Svazi]]
|[[1935]].
|
|
|-
|SGP
|[[Singapur]]
|[[1952]].
|
|
|-
|SK
|[[Slovačka]]
|[[1993]].
|CS, SQ
|
|-
|SLO
|[[Slovenija]]
|[[1992]].
|
|
|-
|SME
|[[Surinam]]
|[[1936]].
|
|
|-
|S.M.O.M.
|[[Malteški red]]
|
|
|Sovereign Military Order of Malta (engl.)
|-
|SN
|[[Senegal]]
|[[1962]].
|
|
|-
|SO
|[[Somalija]]
|[[1974]].
|
|
|-
|SOL
|[[Solomonski otoci]]
|
|
|'''Sol'''omon Islands (engl.)
|-
|SRB
|[[Srbija]]
|[[2006]].
|SCG
|'''Srb'''ija (srb.)
|-
|STP
|[[ Sveti Toma i Princip]]
|
|
|
|-
|SUD*
|[[Sudan]]
|[[1963]].
|
|
|-
|SY
|[[ Sejšeli ]]
|[[1938]].
|
|
|-
|SYR
|[[Sirija]]
|[[1952]].
|
|
|-
|}
== T ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|T
|[[Tajland]]
|[[1955]].
|
|
|-
|TD
|[[Čad]]
|[[1973]].
|
|'''T'''cha'''d''' (franc.)
|-
|TG*
|[[Togo]]
|[[1973]].
|
|
|-
|TJ
|[[ Tadžikistan ]]
|[[1992]].
|
|'''T'''a'''j'''ikistan (engl.)
|-
|TL
|[[Istočni Timor]]
|
|
|'''T'''imor-'''L'''este (portug.)
|-
|TM
|[[Turkmenistan]]
|[[1992]]
|
|
|-
|TN
|[[Tunis]]
|[[1957]].
|
|
|-
|TON*
|[[Tonga]]
|
|
|
|-
|TR
|[[Turska]]
|[[1935]].
|
|
|-
|TT
|[[Trinidad i Tobago]]
|[[1964]].
|
|
|-
|TUV
|[[Tuvalu]]
|
|
|
|-
|}
== U ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|UA
|[[Ukrajina]]
|[[1992]].
|
|
|-
|UAE
|[[ Ujedinjeni Arapski Emirati]]
|
|
|'''U'''nited '''A'''rab '''E'''mirates (engl.)
|-
|UK
|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|[[2021]].
|GB
|'''U'''nited '''K'''ingdom (engl.)
|-
|USA
|[[SAD| Sjedinjene Američke Države]]
|[[1952]].
|US
|'''U'''nited '''S'''tates of '''A'''merica (engl.)
|-
|UZ
|[[Uzbekistan]]
|[[1992]].
|
|'''Uz'''bekistan (engl.)
|-
|}
== V ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|VAN*
|[[Vanuatu]]
|
|
|
|-
|VL*
|[[Flandrija]]
|
|
|'''Vl'''aanderen (nizoz.)
|-
|VN
|[[Vijetnam]]
|[[1953]].
|
|
|-
|VO*
|[[Vojvodina]]
|
|
|
|-
|}
==W==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|W*
|[[Valonija]]
|
|
|
|-
|WAG
|[[Gambija]]
|[[1932]].
|
|'''W'''est '''A'''frica '''G'''ambia (engl.)
|-
|WAL
|[[Sijera Leone]]
|[[1937]].
|
|'''W'''est '''A'''frica Sierra '''L'''eone (engl.)
|-
|WB*
|[[Zapadna obala]]
|
|
|'''W'''est '''B'''ank (engl.)
|-
|WD
|[[Dominika]]
|[[1954]].
|
|'''W'''indward Islands '''D'''ominica (engl.)
|-
|WG
|[[Grenada]]
|[[1932]].
|
|'''W'''indward Islands '''G'''renada (engl.)
|-
|WL
|[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]
|[[1932]].
|
|'''W'''indward Islands St. '''L'''ucia (engl.)
|-
|WS
|[[Samoa]]
|[[1962]].
|
|ehem. '''W'''est'''s'''amoa
|-
|WSA*
|[[ Zapadna Sahara]]
|[[1932]].
|
|'''W'''est '''Sa'''hara (engl.)
|-
|WV
|[[ Sveti Vincent i Grenadini]]
|[[1932]].
|
|'''W'''indward Islands St. '''V'''incent (engl.)
|-
|}
==Y==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|YAR
|[[Jemen]]
|
|
|'''Y'''emen '''A'''rab '''R'''epublic
|-
|YV
|[[Venezuela]]
|
|
||
|-
|}
== Z ==
{| {{TabIntAutOzn}}
|-
|Z
|[[Zambija]]
|[[1966]].
|
|'''Z'''ambia (engl.)
|-
|ZA
|[[Južna Afrika]]
|[[1936]].
|SAU
|'''Z'''uid-'''A'''frika (nizoz.)
|-
|ZW
|[[Zimbabve]]
|[[1977]].
|RSR
|'''Z'''imbab'''w'''e (engl.)
|}
[[Kategorija:Registracijske oznake za cestovna vozila|#]]
[[Kategorija:Prometni popisi|Registracijske oznake za cestovna vozila, međunarodne]]
[[Kategorija:Popisi država|Registracijske oznake za cestovna vozila]]
jdon17fst781cog06sxz9gjio5vqhs3
Popis zemalja po BDP-u (PKM)
0
79519
7088120
6504425
2024-12-14T01:25:12Z
Croxyz
205325
7088120
wikitext
text/x-wiki
{{zastarjelo}}
[[Datoteka:Gdp 2005 by PPP world.PNG|mini|500px|Karta zemalja svijeta po BDP-u mjereno PKM metodom (po podacima MMF-a za [[2005.]] godinu)]]
Ovo je popis zemalja svijeta po [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]] (ukupna vrijednost svih dobara i usluga unutar države tijekom jedne godine). BDP je mjeren metodom [[paritet kupovne moći|pariteta kupovne moći]] (PKM ili PPP), a iznosi su u dolarima. PKM metoda je korisnija za usporedbu životnog standarda između zemalja, jer uzima u obzir troškove života i stopu inflacije, umjesto jednostavnije usporedbe nominalnih iznosa koji možda ne prikazuju prave razlike u prihodima.
Ove tablice sadrže sljedeće:
* u prvoj tablici nalaze se podaci [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] za [[2020.]] godinu za 194 države, uključujući dva nerangirana entiteta: [[svijet]] i [[Europska unija|Europsku uniju]]. Podaci su u milijunima [[međunarodni dolar|međunarodnih dolara]], a izračunao ih je Međunarodni monetarni fond.
* druga tablica sadrži podatke za 198 nacionalna entiteta, te podatke za Europsku uniju i svijet. Ovaj popis napravila je [[Svjetska banka]], a podaci su za 2020. godinu, u međunarodnim dolarima.
* u trećoj tablici nalaze se podaci iz [[CIA World Factbook]]a iz 2019. godine, a podatke je ustupila Središnja obavještajna agencija SAD-a (CIA). Ovi podaci su procjene u međunarodnim dolarima, a izvori variraju od 1993. do 2006. godine (većina podataka je iz 2006. godine).
{| cols="3"
|-
| width="33%" align="center" | '''Popis [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]]'''
| width="33%" align="center" | '''Popis [[Svjetska banka|Svjetske banke]]'''
| width="33%" align="center" | '''Popis iz [[CIA World Factbook]]a'''
|- valign="top"
|
{| class="wikitable"
|- bgcolor="#ececec"
| '''Rang''' || '''Država''' || '''BDP (PKM) $m'''
|-
| — || '''[[Svijet]]''' || '''131.656.469'''
|-
| — || ''[[Europska unija]]'' || ''19.686.826''
|-
|1.||[[Kina]]||24.142.830 {{fn|1}}
|-
|2.||[[Sjedinjene Američke Države]]||20.932.750
|-
|3.||[[Indija]]||8.907.116
|-
|4.||[[Japan]]||5.313.023
|-
|5.||[[Njemačka]]||4.496.784
|-
|6.||[[Rusija]]||4.096.528
|-
|7.||[[Indonezija]]||3.302.410
|-
|8.||[[Brazil]]||3.153.630
|-
|9.||[[Francuska]]||2.959.924
|-
|10.||[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]||2.546.498
|-
|11.||[[Turska]]||2.461.673
|-
|12.||[[Italija]]||2.444.680
|-
|13.||[[Meksiko]]||2.310.430
|-
|14.||[[Južna Koreja]]||1.850.066
|-
|15.||[[Kanada]]||1.808.666
|-
|16.||[[Španjolska]]||1.627.305
|-
|17.||[[Saudijska Arabija]]||1.329.878
|-
|18.||[[Australija]]||1.316.049
|-
|19.||[[Tajvan]]||1.294.478
|-
|20.||[[Poljska]]||1.290.221
|-
|21.||[[Egipat]]||1.272.898
|-
|22.||[[Tajland]]||1.100.090
|-
|23.||[[Iran]]||1.074.141
|-
|24.||[[Pakistan]]||1.069.200
|-
|25.||[[Nigerija]]||1.058.693
|-
|26.||[[Vijetnam]]||1.001.531
|-
|27.||[[Nizozemska]]||1.001.531
|-
|28.||[[Argentina]]||941.848
|-
|29.||[[Filipini]]||919.368
|-
|30.||[[Malezija]]||902.595
|-
|31.||[[Bangladeš]]||874.047
|-
|32.||[[Kolumbija]]||728.767
|-
|33.||[[Južnoafrička Republika]]||717.396
|-
|34.||[[Ujedinjeni Arapski Emirati]]||650.829
|-
|35.||[[Švicarska]]||627.151
|-
|36.||[[Rumunjska]]||589.707
|-
|37.||[[Belgija]]||588.752
|-
|38.||[[Švedska]]||561.999
|-
|39.||[[Singapur]]||560.205
|-
|40.||[[Ukrajina]]||543.828
|-
|41.||[[Kazahstan]]||501.296
|-
|42.||[[Austrija]]||491.500
|-
|43.||[[Alžir]]||491.459
|-
|44.||[[Irska]]||471.357
|-
|45.||[[Čile]]||454.668
|-
|46.||[[Hong Kong]]||444.862
|-
|47.||[[Češka]]||434.364
|-
|48.||[[Irak]]||401.443
|-
|49.||[[Peru]]||397.612
|-
|50.||[[Izrael]]||373.689
|-
|51.||[[Norveška]]||354.592
|-
|52.||[[Portugal]]||350.208
|-
|53.||[[Danska]]||343.152
|-
|54.||[[Mađarska]]||322.698
|-
|55.||[[Grčka]]||307.909
|-
|56.||[[Šri Lanka]]||289.891
|-
|57.||[[Etiopija]]||282.612
|-
|58.||[[Mianmar]]||278.848
|-
|59.||[[Finska]]||275.454
|-
|60.||[[Maroko]]||273.950
|-
|61.||[[Katar]]||261.979
|-
|62.||[[Uzbekistan]]||252.576
|-
|63.||[[Kenija]]||239.836
|-
|64.||[[Angola]]||215.105
|-
|65.||[[Novi Zeland]]||213.863
|-
|66.||[[Kuvajt]]||203.259
|-
|67.||[[Dominikanska Republika]]||194.555
|-
|68.||[[Ekvador]]||192.770
|-
|69.||[[Bjelorusija]]||189.922
|-
|70.||[[Sudan]]||181.714
|-
|71.||[[Slovačka]]||178.526
|-
|72.||[[Gana]]||175.212
|-
|73.||[[Bugarska]]||164.623
|-
|74.||[[Tanzanija]]||163.598
|-
|75.||[[Gvatemala]]||149.026
|-
|76.||[[Azerbajdžan]]||145.770
|-
|77.||[[Venezuela]]||144.737
|-
|78.||[[Obala Bjelokosti]]||144.631
|-
|79.||[[Sirija]]||136.344 {{fn|3}}
|-
|80.||[[Oman]]||134.151
|-
|81.||[[Srbija]]||132.792
|-
|82.||[[Tunis]]||120.457
|-
|83.||[[Nepal]]||117.055
|-
|84.||[[Panama]]||115.532
|-
|85.||[[Hrvatska]]||112.123
|-
|86.||[[Litva]]||108.555
|-
|87.||[[Puerto Rico]]||107.574
|-
|88.||[[Uganda]]||106.106
|-
|89.||[[Jordan]]||105.206
|-
|90.||[[Kostarika]]||102.517
|-
|91.||[[Demokratska Republika Kongo]]||100.452
|-
|92.||[[Turkmenistan]]||98.192
|-
|93.||[[Bolivija]]||97.804
|-
|94.||[[Kamerun]]||96.798
|-
|95.||[[Paragvaj]]||93.422
|-
|96.||[[Slovenija]]||81.334
|-
|97.||[[Urugvaj]]||79.302
|-
|98.||[[Afganistan]]||78.729 {{fn|2}}
|-
|99.||[[Libanon]]||78.931
|-
|100.||[[Bahrein]]||73.804
|-
|101.||[[Kambodža]]||73.609
|-
|102.||[[Zambija]]||63.103
|-
|103.||[[Jemen]]||62.583
|-
|104.||[[Latvija]]||60.073
|-
|105.||[[Laos]]||58.937
|-
|106.||[[Senegal]]||58.267
|-
|107.||[[Gruzija]]||55.25
|-
|108.||[[Salvador]]||54.621
|-
|109.||[[Honduras]]||54.18
|-
|110.||[[Estonija]]||50.162
|-
|111.||[[Bosna i Hercegovina]]||49.339
|-
|112.||[[Burkina Faso]]||47.313
|-
|113.||[[Mali]]||47.195
|-
|114.||[[Madagaskar]]||44.099
|-
|115.||[[Benin]]||41.742
|-
|116.||[[Mozambik]]||40.843
|-
|117.||[[Albanija]]||40.737
|-
|118.||[[Zimbabve]]||39.824
|-
|119.||[[Mongolija]]||39.67
|-
|120.||[[Bocvana]]||39.638
|-
|121.||[[Armenija]]||39.38
|-
|122.||[[Libija]]||39.153
|-
|123.||[[Makao]]||37.539
|-
|124.||[[Gvineja]]||36.373
|-
|125.||[[Nikaragva]]||36.216
|-
|126.||[[Cipar]]||35.531
|-
|127.||[[Trinidad i Tobago]]||35.031
|-
|128.||[[Tadžikistan]]||34.827
|-
|129.||[[Sjeverna Makedonija]]||34.698
|-
|130.||[[Moldova]]||33.745
|-
|131.||[[Gabon]]||33.661
|-
|132.||[[Papua Nova Gvineja]]||33.66
|-
|133.||[[Haiti]]||33.244
|-
|134.||[[Kirgistan]]||32.819
|-
|135.||[[Niger]]||30.469
|-
|136.||[[Ruanda]]||29.594
|-
|137.||[[Brunej]]||28.726
|-
|138.||[[Zapadna obala]]||27.486
|-
|139.||[[Jamajka]]||27.304
|-
|140.||[[Čad]]||26.462
|-
|141.||[[Mauricijus]]||25.712
|-
|142.||[[Ekvatorska Gvineja]]||25.015
|-
|143.||[[Mauritanija]]||24.195
|-
|144.||[[Namibija]]||23.776
|-
|145.||[[Malta]]||22.052
|-
|146.||[[Malavi]]||20.733
|-
|147.||[[Island]]||20.379
|-
|148.||[[Kosovo]]||20.375
|-
|149.||[[Republika Kongo]]||19.605
|-
|150.||[[Togo]]||18.218
|-
|151.||[[Gvajana]]||15.49
|-
|152.||[[Somalija]]||13.91
|-
|153.||[[Sijera Leone]]||13.772
|-
|154.||[[Bahami]]||12.762
|-
|155.||[[Crna Gora]]||11.994
|-
|156.||[[Južni Sudan]]||10.904
|-
|157.||[[Fidži]]||10.406
|-
|158.||[[Esvatini]]||10.094
|-
|159.||[[Burundi]]||9023
|-
|160.||[[Kraljevina Butan|Butan]]||8988
|-
|161.||[[Surinam]]||8771
|-
|162.||[[Maldivi]]||7412
|-
|163.||[[Liberija]]||7308
|-
|164.||[[Eritreja]]||6456
|-
|165.||[[Džibuti]]||5649
|-
|166.||[[Lesoto]]||5604
|-
|167.||[[Gambija]]||5505
|-
|168.||[[Srednjoafrička Republika]]||4731
|-
|169.||[[Istočni Timor]]||4459
|-
|170.||[[Gvineja Bisau]]||4261
|-
|171.||[[Barbados]]||3902
|-
|172.||[[Zelenortska Republika]]||3577
|-
|173.||[[Aruba]]||3274
|-
|174.||[[Komori]]||2735
|-
|175.||[[Belize]]||2531
|-
|176.||[[Sejšeli]]||2471
|-
|177.||[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]||2417
|-
|178.||[[San Marino]]||1962
|-
|179.||[[Antigva i Barbuda]]||1826
|-
|180.||[[Grenada]]||1742
|-
|181.||[[Solomonski Otoci]]||1608
|-
|182.||[[Sveti Vincent i Grenadini]]||1394
|-
|183.||[[Sveti Kristofor i Nevis]]||1199
|-
|184.||[[Samoa]]||1147
|-
|185.||[[Sveti Toma i Princip]]||835
|-
|186.||[[Dominika]]||829
|-
|187.||[[Vanuatu]]||777
|-
|188.||[[Tonga]]||620
|-
|189.||[[Savezne Države Mikronezije]]||361
|-
|190.||[[Kiribati]]||261
|-
|191.||[[Palau]]||252
|-
|192.||[[Maršalovi Otoci]]||209
|-
|193.||[[Nauru]]||127
|-
|194.||[[Tuvalu]]||50
|}
</td>
<td>
{| class="wikitable"
|- bgcolor="#ececec"
| '''Rang''' || '''Država''' || '''BDP (PKM) $m'''
|-
| — || '''[[Svijet]]''' || '''132.646.849'''
|-
| 1. || [[Kina]] || 24.273.360
|-
| 2. || [[Sjedinjene Američke Države]] || 20.936.600
|-
| — || ''[[Europska unija]]'' || 19.922.968
|-
| 3. || [[Indija]] || 8.907.028
|-
| 4. || [[Japan]] || 5.328.033
|-
| 5. || [[Njemačka]] || 4.469.546
|-
| 6. || [[Rusija]] || 4.133.084
|-
| 7. || [[Indonezija]] || 3.302.377
|-
| 8. || [[Brazil]] || 3.153.597
|-
| 9. || Samo [[Francuska]] || 3.115.307
|-
| 10. || [[Velika Britanija]] || 3.019.057
|-
| 11. || [[Italija]] || 2.491.740
|-
| 12. || [[Meksiko]] || 2.428.201
|-
| 13. || [[Turska]] || 2.371.568
|-
| 14. || [[Južna Koreja]] || 2.233.01
|-
| 15. || [[Kanada]] || 1.827.010
|-
| 16. || [[Španjolska]] || 1.815.204
|-
| 17. || [[Saudijska Arabija]] || 1.627.982
|-
| 18. || [[Australija]]
|| 1.349.040
|-
| 19. || [[Poljska]] || 1.300.375
|-
| 20. || [[Egipat]] || 1.290.208
|-
| 21. || [[Tajland]] || 1.272.885
|-
| 22. || [[Iran]] || 1.101.658
|-
| 23. || [[Pakistan]] || 1.077.210
|-
| 24. || [[Nigerija]] || 1.069.189
|-
| 25. || [[Nizozemska]] || 1.033.018
|-
| 26. || [[Argentina]] || 942.367
|-
| 27. || [[Filipini]] || 919.424
|-
| 28. || [[Malezija]] || 902.586
|-
| 29. || [[Vijetnam]] || 842.042
|-
| 30. || [[Bangladeš]] || 837.064
|-
| 31. || [[Kolumbija]] || 741.128
|-
| 32. || [[Južnoafrička Republika]] || 717.389
|-
| 33. || [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || 683.523
|-
| 34. || [[Švicarska]] || 616.263
|-
| 35. || [[Rumunjska]] || 616.110
|-
| 36. || [[Belgija]] || 600.544
|-
| 37. || [[Švedska]] || 564.916
|-
| 38. || [[Singapur]] || 560.200
|-
| 39. || [[Ukrajina]] || 545.057
|-
| 40. || [[Venezuela]] || 506.339{{fn|a}}
|-
| 41. || [[Kazahstan]] || 501.279
|-
| 42. || [[Alžir]] || 494.125
|-
| 43. || [[Austrija]] || 491.315
|-
| 44. || [[Čile]] || 479.199
|-
| 45. || [[Irska]] || 467.567
|-
| 46. || [[Češka]] || 446.544
|-
| 47. || [[Hong Kong]] || 443.204
|-
| 48. || [[Irak]] || 392.713
|-
| 49. || [[Peru]] || 391.680
|-
| 50. || [[Izrael]] || 385.773
|-
| 51. || [[Portugal]] || 355.500
|-
| 52. || [[Danska]] || 352.208
|-
| 53. || [[Norveška]] || 339.972
|-
| 54. || [[Mađarska]] || 322.562
|-
| 55. || [[Grčka]] || 305.05
|-
| 56. || [[Šri Lanka]] || 289.888
|-
| 57. || [[Finska]] || 282.563
|-
| 58. || [[Etiopija]] || 278.552
|-
| 59. || [[Maroko]] || 273.663
|-
| 60. || [[Mianmar]] || 260.816
|-
| 61. || [[Katar]] || 259.147
|-
| 62. || [[Uzbekistan]] || 252.573
|-
| 63. || [[Kenija]] || 239.401
|-
| 64. || [[Novi Zeland]] || 224.989
|-
| 65. || [[Kuvajt]] || 218.608
|-
| 66. || [[Angola]] || 214.895
|-
| 67. || [[Dominikanska Republika]] || 194.576
|-
| 68. || [[Ekvador]] || 192.246
|-
| 69. || [[Bjelorusija]] || 189.854
|-
| 70. || [[Sudan]] || 186.087
|-
| 71. || [[Gana]] || 173.894
|-
| 72. || [[Slovačka]] || 173.768
|-
| 73. || [[Bugarska]] || 168.799
|-
| 74. || [[Tanzanija]] || 161.177
|-
| 75. || [[Gvatemala]] || 149.267
|-
| 76. || [[Azerbejdžan]] || 146.111
|-
| 77. || [[Obala Bjelokosti]] || 143.979
|-
| 78. || [[Oman]] || 141.533
|-
| 79. || [[Srbija]] || 132.850
|-
| 80. || [[Tunis]] || 121.279
|-
| 81. || [[Nepal]] || 116.802
|-
| 82. || [[Panama]] || 115.531
|-
| 83. || [[Hrvatska]] || 115.361
|-
| 84. || [[Puerto Rico]] || 112.683
|-
| 85. || [[Litva]] || 108.252
|-
| 86. || [[Kostarika]] || 107.138
|-
| 87. || [[Jordan]] || 105.660
|-
| 88. || [[Uganda]] || 105.075
|-
| 89. || [[Demokratska Republika Kongo]] || 101.302
|-
| 90. || [[Kamerun]] || 100.151
|-
| 91. || [[Bolivija]] || 97.672
|-
| 92. || [[Turkmenistan]] || 96.235{{fn|b}}
|-
| 93. || [[Paragvaj]] || 92.815
|-
| 94. || [[Jemen]] || 92.756{{fn|c}}
|-
| 95. || [[Libanon]] || 83.876
|-
| 96. || [[Slovenija]] || 83.151
|-
| 97. || [[Afganistan]] || 81.268
|-
| 98. || [[Urugvaj]] || 79.184
|-
| 99. || [[Luksemburg]] || 74.836
|-
| 100. || [[Libija]] || 74.532
|-
| 101. || [[Kambodža]] || 73.932
|-
| 102. || [[Bahrein]] || 73.476
|-
| 103. || [[Sirija]] || 73.166{{fn|d}}
|-
| 104. || [[Zambija]] || 63.417
|-
| 105. || [[Latvija]] || 60.886
|-
| 106. || [[Laos]] || 59.910
|-
| 107. || [[Senegal]] || 58.291
|-
| 108. || [[Gruzija]] || 55.201
|-
| 109. || [[Salvador]] || 55.126
|-
| 110. || [[Honduras]] || 53.689
|-
| 111. || [[Bosna i Hercegovina]] || 51.219
|-
| 112. || [[Estonija]] || 51.106
|-
| 113. || [[Burkina Faso]] || 47.642
|-
| 114. || [[Mali]] || 47.357
|-
| 115. || [[Madagaskar]] || 44.114
|-
| 116. || [[Zimbabve]] || 43.034
|-
| 117. || [[Benin]] || 42.500
|-
| 118. || [[Mozambik]] || 40.525
|-
| 119. || [[Bocvana]] || 39.791
|-
| 120. || [[Mongolija]] || 39.669
|-
| 121. || [[Armenija]] || 39.364
|-
| 122. || [[Albanija]] || 39.211
|-
| 123. || [[Papua Nova Gvineja]] || 38.709
|-
| 124. || [[Makao]] || 37.537
|-
| 125. || [[Gvineja]] || 37.02
|-
| 126. || [[Nikaragva]] || 36.899
|-
| 127. || [[Tadžikistan]] || 36.800
|-
| 128. || [[Makedonija]] || 35.265
|-
| 129. || [[Trinidad i Tobago]] || 35.031
|-
| 130. || [[Cipar]] || 34.385
|-
| 131. || [[Moldavija]] || 34.036
|-
| 132. || [[Gabon]] || 33.810
|-
| 133. || [[Haiti]] || 33.357
|-
| 134. || [[Kirgistan]] || 32.728
|-
| 135. || [[Niger]] || 30.563
|-
| 136. || [[Malavi]] || 30.04
|-
| 137. || [[Brunej]] || 28.726
|-
| 138. || [[Ruanda]] || 28.676
|-
| 139. || [[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]] || 27.332
|-
| 140. || [[Jamajka]] || 27.307
|-
| 141. || [[Čad]] || 26.337
|-
| 142. || [[Mauricijus]] || 25.997
|-
| 143. || [[Ekvatorska Gvineja]] || 25.172
|-
| 144. || [[Mauritanija]] || 24.443
|-
| 145. || [[Namibija]] || 23.839
|-
| 146. || [[Malta]] || 22.398
|-
| 147. || [[Island]] || 20.233
|-
| 148. || [[Kosovo]] || 20.182
|-
| 149. || [[Republika Kongo]] || 20.078
|-
| 150. || [[Togo]] || 18.409
|-
| 151. || [[Gvajana]] || 15.500
|-
| 152. || [[Somalija]] || 13.909
|-
| 153. || [[Sijera Leone]] || 13.868
|-
| 154. || [[Južni Sudan]] || 13.231{{fn|e}}
|-
| 155. || [[Crna Gora]] || 12.787
|-
| 156. || [[Bahami]] || 12.762
|-
| 157. || [[Fidži]] || 10.400
|-
| 158. || [[Svazi]] || 10.272
|-
| 159. || [[Surinam]] || 9982
|-
| 160. || [[Burundi]] || 9170
|-
| 161. || [[Butan (država)|Butan]] || 8880
|-
| 162. || [[Maldivi]] || 7441
|-
| 163. || [[Liberija]] || 7223
|-
| 164. || [[Džibuti]] || 5713
|-
| 165. || [[Gambija]] || 5505
|-
| 166. || [[Bermudi]] || 5449{{fn|b}}
|-
| 167. || [[Eritreja]] || 5224{{fn|a}}
|-
| 168. || [[Lesoto]] || 5152
|-
| 169. || [[Kajmanski Otoci]] || 4985{{fn|b}}
|-
| 170. || [[Srednjoafrička Republika]] || 4731
|-
| 171. || [[Istočni Timor]] || 4424
|-
| 172. || [[Aruba]] || 4098
|-
| 173. || [[Curaçao]] || 4020{{fn|b}}
|-
| 174. || [[Barbados]] || 3902
|-
| 175. || [[Gvineja Bisau]] || 3835
|-
| 176. || [[Zelenortska Republika|Zelenortski Otoci]] || 3546
|-
| 177. || [[Komori]] || 2881
|-
| 178. || [[Belize]] || 2567
|-
| 179. || [[Sejšeli]] || 2530
|-
| 180. || [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]] || 2377
|-
| 181. || [[San Marino]] || 2148{{fn|b}}
|-
| 182. || [[Antigva i Barbuda]] || 1855
|-
| 183. || [[Solomonski Otoci]] || 1799
|-
| 184. || [[Grenada]] || 1788
|-
| 185. || [[Zemlja Sveti Martin]] || 1471{{fn|f}}
|-
| 186. || [[Samoa]] || 1336{{fn|b}}
|-
| 187. || [[Sveti Kristofor i Nevis]] || 1305
|-
| 188. || [[Sveti Toma i Princip]] || 937
|-
| 189. || [[Vanuatu]] || 895
|-
| 190. || [[Otoci Turks i Caicos]] || 863
|-
| 191. || [[Dominika]] || 751
|-
| 192. || [[Tonga]] || 695{{fn|b}}
|-
| 193. || [[Savezne Države Mikronezije]] || 411{{fn|b}}
|-
| 194. || [[Palau]] || 330{{fn|b}}
|-
| 195. || [[Kiribati]] || 289
|-
| 196. || [[Maršalovi Otoci]] || 247{{fn|b}}
|-
| 197. || [[Nauru]] || 152
|-
| 198. || [[Tuvalu]] || 55
|}
</td>
<td>
{| class="wikitable"
|- bgcolor="#ececec"
| '''Rang''' || '''Država''' || '''BDP (PKM) $m'''
|-
|1.||[[Sjedinjene Američke Države]]||22.526.502
|-
|2.||[[Kina]]||20.524.945
|-
|3.||[[Indija]]||9.155.083
|-
|4.||[[Japan]]||5.231.066
|-
|5.||[[Njemačka]]||4.482.448
|-
|6.||[[Rusija]]||3.968.180
|-
|7.||[[Indonezija]]||3.196.682
|-
|8.||[[Velika Britanija]]||3.118.396
|-
|9.||[[Francuska]]||3.097.061
|-
|10.||[[Brazil]]||3.092.216
|-
|11.||[[Italija]]||2.562.135
|-
|12.||[[Meksiko]]||2.525.481
|-
|13.||[[Turska]]||2.371.374
|-
|14.||[[Južna Koreja]]||2.211.315
|-
|15.||[[Španjolska]]||1.925.576
|-
|16.||[[Kanada]]||1.843.053
|-
|17.||[[Saudijska Arabija]]||1.609.323
|-
|18.||[[Tajland]]||1.285.287
|-
|19.||[[Australija]]||1.264.514
|-
|20.||[[Poljska]]||1.261.433
|-
|21.||[[Egipat]]||1.180.890
|-
|22.||[[Tajvan]]||1.143.277
|-
|23.||[[Nigerija]]||1.032.048
|-
|24.||[[Iran]]||1.027.238
|-
|25.||[[Pakistan]]||1.015.796
|-
|26.||[[Argentina]]||991.523
|-
|27.||[[Nizozemska]]||986.847
|-
|28.||[[Filipini]]||963.121
|-
|29.||[[Malezija]]||906.239
|-
|30.||[[Vijetnam]]||775.669
|-
|31.||[[Bangladeš]]||775.076
|-
|32.||[[Kolumbija]]||741.099
|-
|33.||[[Južnoafrička Republika]]||730.913
|-
|34.||[[Ujedinjeni Arapski Emirati]]||655.789
|-
|35.||[[Belgija]]||596.414
|-
|36.||[[Švicarska]]||588.472
|-
|37.||[[Rumunjska]]||579.549
|-
|38.||[[Singapur]]||555.193
|-
|39.||[[Švedska]]||547.595
|-
|40.||[[Ukrajina]]||538.388
|-
|41.||[[Austrija]]||498.780
|-
|42.||[[Alžir]]||495.564
|-
|43.||[[Kazahstan]]||487.868
|-
|44.||[[Čile]]||459.134
|-
|45.||[[Hong Kong]]||449.299
|-
|46.||[[Češka]]||435.987
|-
|47.||[[Irska]]||428.825
|-
|48.||[[Irak]]||427.736
|-
|49.||[[Peru]]||417.690
|-
|50.||[[Izrael]]||363.448
|-
|51.||[[Portugal]]||358.344
|-
|52.||[[Norveška]]||340.303
|-
|53.||[[Danska]]||336.335
|-
|54.||[[Mađarska]]||321.869
|-
|55.||[[Grčka]]||319.334
|-
|56.||[[Šri Lanka]]||285.141
|-
|57.||[[Maroko]]||279.295
|-
|58.||[[Mianmar]]||277.909
|-
|59.||[[Venezuela]]||269.068
|-
|60.||[[Finska]]||268.662
|-
|61.||[[Katar]]||255.010
|-
|62.||[[Etiopija]]||248.972
|-
|63.||[[Uzbekistan]]||235.021
|-
|64.||[[Kenija]]||227.638
|-
|65.||[[Angola]]||212.285
|-
|66.||[[Novi Zeland]]||210.877
|-
|67.||[[Kuvajt]]||209.738
|-
|68.||[[Dominikanska Republika]]||197.735
|-
|69.||[[Ekvador]]||197.631
|-
|70.||[[Bjelorusija]]||181.286
|-
|71.||[[Slovačka]]||178.513
|-
|72.||[[Sudan]]||168.280
|-
|73.||[[Montserrat]]||167.400
|-
|74.||[[Gana]]||164.640
|-
|75.||[[Bugarska]]||161.654
|-
|76.||[[Tanzanija]]||149.785
|-
|77.||[[Azerbajdžan]]||144.374
|-
|78.||[[Gvatemala]]||143.416
|-
|79.||[[Kuba]]||137.000
|-
|80.||[[Oman]]||135.814
|-
|81.||[[Obala Bjelokosti]]||134.048
|-
|82.||[[Panama]]||133.587
|-
|83.||[[Srbija]]||126.625
|-
|84.||[[Tunis]]||125.783
|-
|85.||[[Hrvatska]]||116.339
|-
|86.||[[Puerto Rico]]||110.238
|-
|87.||[[Litva]]||103.756
|-
|88.||[[Libija]]||102.842
|-
|89.||[[Jordan]]||101.738
|-
|90.||[[Bolivija]]||100.445
|-
|91.||[[Libanon]]||99.761
|-
|92.||[[Kostarika]]||99.146
|-
|93.||[[Nepal]]||97.749
|-
|94.||[[Uganda]]||96.838
|-
|95.||[[Demokratska Republika Kongo]]||95.291
|-
|96.||[[Kamerun]]||94.248
|-
|97.||[[Paragvaj]]||89.362
|-
|98.||[[Turkmenistan]]||86.858
|-
|99.||[[Slovenija]]||81.614
|-
|100.||[[Makao]]||79.392
|-
|101.||[[Afganistan]]||78.557
|-
|102.||[[Urugvaj]]||74.638
|-
|103.||[[Bahrein]]||73.870
|-
|104.||[[Jemen]]||73.630
|-
|105.||[[Kambodža]]||72.356
|-
|106.||[[Luksemburg]]||70.966
|-
|107.||[[Zambija]]||61.985
|-
|108.||[[Latvija]]||59.102
|-
|109.||[[Salvador]]||56.636
|-
|110.||[[Laos]]||56.110
|-
|111.||[[Honduras]]||55.825
|-
|112.||[[Gruzija]]||55.776
|-
|113.||[[Senegal]]||55.324
|-
|114.||[[Sirija]]||50.280
|-
|115.||[[Bosna i Hercegovina]]||49.224
|-
|116.||[[Estonija]]||48.987
|-
|117.||[[Mali]]||45.637
|-
|118.||[[Madagaskar]]||44.419
|-
|119.||[[Burkina Faso]]||44.266
|-
|120.||[[Zimbabve]]||41.533
|-
|121.||[[Bocvana]]||40.928
|-
|122.||[[Armenija]]||40.384
|-
|123.||[[Sjeverna Koreja]]||40.000
|-
|124.||[[Albanija]]||39.859
|-
|125.||[[Mongolija]]||39.723
|-
|126.||[[Mozambik]]||38.910
|-
|127.||[[Benin]]||38.794
|-
|128.||[[Papua Nova Gvineja]]||38.218
|-
|129.||[[Trinidad i Tobago]]||36.514
|-
|130.||[[Nikaragva]]||35.392
|-
|131.||[[Cipar]]||35.353
|-
|132.||[[Moldova]]||34.680
|-
|133.||[[Sjeverna Makedonija]]||34.333
|-
|134.||[[Kirgistan]]||33.918
|-
|135.||[[Haiti]]||32.724
|-
|136.||[[Gvineja]]||32.720
|-
|137.||[[Gabon]]||32.480
|-
|138.||[[Tadžikistan]]||31.502
|-
|139.||[[Mauricijus]]||28.947
|-
|140.||[[Jamajka]]||28.779
|-
|141.||[[Niger]]||28.544
|-
|142.||[[Ruanda]]||28.118
|-
|143.||[[Brunej]]||26.906
|-
|144.||[[Čad]]||25.190
|-
|145.||[[Ekvatorska Gvineja]]||25.164
|-
|146.||[[Namibija]]||24.040
|-
|147.||[[Mauretanija]]||23.520
|-
|148.||[[Malta]]||22.133
|-
|149.||[[Zapadna obala]]||21.220
|-
|150.||[[Somalija]]||20.440
|-
|151.|| [[Kosovo]]||20.396
|-
|152.||[[Island]]||20.187
|-
|153.||[[Južni Sudan]] ||20.010
|-
|154.||[[Republika Kongo]]||19.763
|-
|155.||[[Malavi]]||19.741
|-
|156.||[[Bahami]]||14.450
|-
|157.||[[Sijera Leone]]||13.425
|-
|158.||[[Crna Gora]]||13.357
|-
|159.||[[Togo]]||12.904
|-
|160.||[[Fidži]]||12.178
|-
|161.||[[Nova Kaledonija]]||11.110
|-
|162.||[[Maldivi]]||10.370
|-
|163.||[[Gvajana]]||10.240
|-
|164.||[[Svazi]]||9898
|-
|165.||[[Eritreja]]||9702
|-
|166.||[[Surinam]]||9606
|-
|167.||[[Kraljevina Butan|Butan]]||9029
|-
|168.||[[Burundi]]||8667
|-
|169.||[[Monako]]||7672
|-
|170.||[[Liberija]]||7049
|-
|171.||[[Otok Man]]||6792
|-
|172.||[[Guam]]||5793
|-
|173.||[[Lesoto]]||5747
|-
|174.||[[Jersey]]||5569
|-
|175.||[[Francuska Polinezija]]||5490
|-
|176.||[[Džibuti]]||5388
|-
|177.||[[Bermudi]]||5228
|-
|178.||[[Gambija]]||5218
|-
|179.||[[Lihtenštajn]]||4978
|-
|180.||[[Istočni Timor]]||4593
|-
|181.||[[Kajmanski Otoci]]||4591
|-
|182.||[[Barbados]]||4488
|-
|183.||[[Srednjoafrička Republika]]||4483
|-
|184.||[[Aruba]]||4158
|-
|185.||[[Zelenortska Republika]]||3944
|-
|186.||[[Djevičanski otoci]]||3872
|-
|187.|| [[Curaçao]] || 3856
|-
|188.||[[Gvineja Bisau]]||3821
|-
|189.||[[Guernsey]]||3465
|-
|190.||[[Andora]]||3327
|-
|191.||[[Sejšeli]]||2852
|-
|192.||[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]||2823
|-
|193.||[[Belize]]||2734
|-
|194.||[[Komori]]||2603
|-
|195.||[[Grenland]]|| 2413
|-
|196.||[[Antigva i Barbuda]]||2127
|-
|197.||[[Gibraltar]]||2044
|-
|198.||[[San Marino]]||2008
|-
|199.||[[Farski otoci]]|| 2001
|-
|200.||[[Grenada]]||1908
|-
|201.||[[Solomonski Otoci]]||1783
|-
|202.||[[Sint Maarten]]||1436
|-
|203.||[[Sveti Kristofor i Nevis]]||1396
|-
|204.||[[Sveti Vincent i Grenadini]]||1380
|-
|205.||[[Samoa]]||1285
|-
|206.||[[Sjevernomarijanski otoci]]||1242
|-
|207.||[[Otoci Turks i Caicos]]||1117
|-
|208.||[[Vanuatu]]||945
|-
|209.||[[Dominika]]||855
|-
|210.||[[Sveti Toma i Princip]]||853
|-
|211.||[[Tonga]]||667
|-
|212.||[[Američka Samoa]]||658
|-
|213.||[[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]]||561,5
|-
|214.||[[Britanski Djevičanski otoci]]|| 500
|-
|215.||[[Savezne Države Mikronezije]]||390
|-
|216.||[[Palau]]||316
|-
|217.||[[Kukovi otoci]]||299,9
|-
|218.||[[Kiribati]]||267
|-
|219.||[[Sveti Petar i Mikelon]]||261,3
|-
|220.||[[Maršalovi Otoci]]||227
|-
|221.||[[Falklandski Otoci]]||206,4
|-
|222.||[[Angvila]]||175,4
|-
|223.||[[Nauru]]||145
|-
|224.||[[Wallis i Futuna]]||60
|-
|225.||[[Tuvalu]]||49
|-
|226.||[[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena]]||31,1
|-
|227.||[[Niue]]||10,01
|-
|228.||[[Tokelau]]||7,711583
|}
<tr valign=top>
<td>
''Izvori:''
*[[Međunarodni monetarni fond]], World Economic Outlook Database, [https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/April/weo-report?c=512,914,612,614,311,213,911,314,193,122,912,313,419,513,316,913,124,339,638,514,218,963,616,223,516,918,748,618,624,522,622,156,626,628,228,924,233,632,636,634,238,662,960,423,935,128,611,321,243,248,469,253,642,643,939,734,644,819,172,132,646,648,915,134,652,174,328,258,656,654,336,263,268,532,944,176,534,536,429,433,178,436,136,343,158,439,916,664,826,542,967,443,917,544,941,446,666,668,672,946,137,546,674,676,548,556,678,181,867,682,684,273,868,921,948,943,686,688,518,728,836,558,138,196,278,692,694,962,142,449,564,565,283,853,288,293,566,964,182,359,453,968,922,714,862,135,716,456,722,942,718,724,576,936,961,813,726,199,733,184,524,361,362,364,732,366,144,146,463,528,923,738,578,537,742,866,369,744,186,925,869,746,926,466,112,111,298,927,846,299,582,487,474,754,698,&s=PPPGDP,&sy=2020&ey=2020&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=subject&ds=.&br=0 travanj 2021.]; svijet i EU: [https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/April/weo-report?a=1&c=001,998,&s=PPPGDP,&sy=2020&ey=2020&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 travanj 2021]. Podaci za 2020. godinu.
</td>
<td>
''Izvor:''
*Svjetska banka. [https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.PP.CD GDP, PPP (current international $) | Data]
Podaci od 2020. godine.
</td>
<td>
''Izvor:''
*[[The World Factbook]], [[CIA|Središnja obavještajna agencija]] [[SAD]]-a (CIA), 2019. [https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/real-gdp-purchasing-power-parity/country-comparison] (Svi podaci su procjene i odnose se na razdoblja od 2003. do 2019. godine).
</td>
</tr><tr valign=top>
<td>
''Bilješka:''
*{{fnb|1}} Kina: ovo ne uključuje [[Posebna upravna regija|posebne upravne regije]], tj. [[Hong Kong]] i [[Makao]]. Ovo također ne uključuje ni područja pod upravom Republike Kine (Tajvan).
*{{fnb|2}} Izvor: [[Međunarodni monetarni fond]], World Economic Outlook Database, [https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/April/weo-report?c=512,&s=PPPGDP,&sy=2011&ey=2020&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 travanj 2021]. Podaci za 2020. godinu.
*{{fnb|3}} Izvor: [[Međunarodni monetarni fond]], World Economic Outlook Database, [https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/April/weo-report?c=463,&s=PPPGDP,&sy=2010&ey=2010&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 travanj 2021]. Podaci za 2010. godinu.
</td>
<td>
''Bilješke:''
*{{fnb|a}} 2011.
*{{fnb|b}} 2019.
*{{fnb|c}} 2013.
*{{fnb|d}} 2005.
*{{fnb|e}} 2015.
*{{fnb|f}} 2018.
</td>
</tr>
</table>
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nationmaster.com/graph-T/eco_gdp Map & Graph: Economy: GDP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011091203/http://nationmaster.com/graph-T/eco_gdp |date=11. listopada 2007. }} {{eng oznaka}}
[[Kategorija:Ekonomski popisi|Bruto domaći proizvod (paritet)]]
[[Kategorija:Popisi država|Bruto domaći proizvod (paritet)]]
epr7ew0rnuav699osyldvww1sp3wntb
Sveti Blaž
0
79696
7088046
7087133
2024-12-14T00:56:19Z
Platichlebi
318511
izvor + brzo sređivanje
7088046
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir svetac
| ime = Sveti Blaž
| slika = Saint Blaise Louvre OAR504.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja =
| mjesto rođenja = [[Sivas]]
| nadnevak smrti = ''oko'' [[316.]]
| mjesto smrti =
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = [[24. svibnja]] [[1450.]]
| slavi se u = [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]]<br>[[Istočne katoličke Crkve|Istočnim katoličkim Crkvama]]<br>[[Istočne pravoslavne Crkve|Istočnim pravoslavnim Crkvama]]<br>[[Armenska apostolska Crkva|Armenskoj apostolskoj Crkvi]]
| nadnevak spomendana = [[3. veljače]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno = [[Dubrovnik]]a, [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]
| zaštitnik zanimanja = [[pjevač]]a
| glavna svetišta =
}}
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png|mini|300px|Jedna od povijesnih zastava [[Dubrovačka Republika| Dubrovačke Republike]], Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada]]
'''Sveti Blaž''' ili '''sveti Vlaho''' (? - ''oko'' [[316.]]), liječnik, [[biskup]] i [[svetac]].
== Ime ==
Ime ''Blaž'' dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (''Blasius''), a dubrovački naziv ''Vlaho'' je nastao od grčke varijante ''Vlasios''. Starom ilirskom prilagodbom grčkih i latinskih imena, gdje se nastavci -ios, odnosno -ius zamjenjuju s -o (tradicionalno ilirska, pa tako i dubrovačka muška imena završavaju na -o), te poništavanjem sibilarizacije iz -s- u -h- dobije se ime '''Vlaho''', koje nije povezano s nazivom Vlasi korištenim za označavanje jednog dijela balkanske populacije. Još jedan primjer takve prilagodbe nalazimo u latinskom imenu ''Junius'', koje je u Dubrovniku glasilo ''Džono'' ([[Junije Restić|Džono Restić]], [[Junije Palmotić|Džono Palmotić]]).
== Životopis ==
[[Datoteka:St Blaise Church by night in Dubrovnik decorated for celebration of St Blaise's day.jpg|mini|300px|[[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]] urešena za proslavu]]
Rodio se u Sebasti u Maloj Aziji. Roditelji su mu vjerojatno bili pogani. Radio je kao liječnik. Nakon smrti prvog sebastijanskog biskupa, svećenstvo i vjernici su ga izabrali za biskupa.{{sfn|Nagy|1972|p=259}} Jednom je prilikom spasio sina jedinca neke žene kojemu je u grlu zapela kost ribe.{{sfn|Nagy|1972|p=259}}
[[Dioklecijan]] je za vrijeme svoje vladavine proglasio u rimskom carstvu opći progon kršćana. Nakon što nije htio napustiti [[kršćanstvo]] bačen je u tamnicu te je bio mučen. Prema predaji, uspio je preživjeti nakon što su mu oko vrata stavili težak kamen te ga bacili u jezero.{{sfn|Nagy|1972|p=259}}
Agrikolaus koji je u to vrijeme bio rimski upravnik u Sebastu, izmišljao je najokrutnije muke protiv biskupa. Divlje zvijeri je puštao da izvode svoju "igru" s kršćanima. Jednog dana naredio je vojnicima da ulove što više zvijeri. Nakon dugog traženja naišli su na pećinu ispred koje su mirno stajale divlje zvijeri, a sv. Vlaho je molio među njima. Vojnici su se sutradan vratili po njega na zapovijed Agrikolausa. Mirno ih je dočekao. Vijest se brzo proširila pa su svi kršćani izašli iz skrovišta da ga još jednom vide. Putem do grada propovijedao je, a mnoštvo ljudi ga je pratilo. Sv. Vlaho je svoje vjernike bodrio da ustraju u vjeri.
Nedugo zatim pred njega dođe stara udovica i ispriča mu kako joj je vuk ugrabio mlado prase koje je čuvala. On je umiri, a u to je došao vuk i vratio živo i zdravo prase. Kad je doveden u Sebastu, Agrikolaus je od njega zatražio da se odrekne vjere. Na to mu je sveti biskup odgovorio: "Ispovijedam [[Isus|Krista]] i ne mogu se klanjati krivim bogovima." Na to Agikolaus naredi da ga muče. Hrabro je podnio sve muke i još rekao: "Jadniče, ako misliš da ću s bičevanjem iznevjeriti Krista, varaš se jer on mi je na pomoći!" Gradom se pročula vijest o njegovoj ustrajnosti. Udovica kojoj je pomogao, odluči ubiti prase. Skuhala je glavu i noge od prasca sa zeljem i odnijela u tamnicu. Donijela mu je još i svijeću da mu svijetli u zatvoru. On je primi i uzme malo jela, prorokova joj svoje brzo mučeništvo i smrt. Zamolio je da mu za uspomenu pali svijeće i da za svog života nastavi pomagati siromašnima.
Nakon par dana Agrikolaus naredi da se sv. Vlaho objesi i da se oštrim željeznim češljevima za vunu dere od glave do pete. Uza sve to viseći s grede svom krvniku je rekao: "Ne marim za muke jer mi je Bog na pomoći!" Putem do tamnice iz njega je tekla krv koju je sedam žena kupilo krajevima svojih haljina i maramama. Stražari su shvatili da su i one kršćanke, zarobili su ih i odveli pred Agrikolausa. Nagovarao ih je da se preobrate, na to su ga one zamolile da ih pusti na jezero da se operu kao bi bile čiste za primanje nove vjere. Stražari su ih poveli, a sa sobom su ponijeli kipove svojih bogova. Žene su uzele te kipove i bacile ih u jezero. Za to su bile kažnjene na isti način kao i sv. Vlaho. Uz njih su bila i djeca koja su promatrala te muke. One bez boli podnesu muke uz pomoć Svevišnjeg. Nakon toga krvnik naredi da im se odrube glave, a djeca bace u tamnicu sa sv. Vlahom.
Nakon tih riječi odsjekoše glavu sv. Vlahu i djeci. To se dogodilo u veljači 317.
== Štovanje ==
Kameni svečev sarkofag se nalazio u Sebasti na izvornom mjestu do [[17. svibnja]] 1943., kada su ga Turci premjestili u mjesni muzej. Crkvu sv. Vlaha u središtu Sebaste srušili su [[1950.]] godine.{{sfn|Bagdasarov|2014|p=530}}
=== Štovanje u Dubrovniku ===
{{glavni|Sveti Vlaho i Dubrovnik}}
Njegova je glava kao dragocjena relikvija došla g. [[972.]] u [[Dubrovnik]], a Grad ga je izabrao za zaštitnika. Na njegovim zidinama nalaze se svečevi kipovi, a podignuta mu je i crkva svetog Vlaha. U vrijeme „[[Festa svetoga Vlaha|Feste sv. Vlaha]]“ [[biskup]] u [[procesija|procesiji]] nosi svečevu glavu koju vjernici sa strahopoštovanjem ljube.
=== Blagoslov grla ===
O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. [[Svećenik]] s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: „Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!“ Ova se [[blagoslovina]] temelji na predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kojemu je u grlu zapela riblja kost.
== Poveznice ==
* [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu]]
* [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
* [[Festa svetog Vlaha]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
* Armand Tchouhadjian, ''Sveti Vlaho, biskup iz Sebaste'' (prevela i prilagodila Adriana Kremenjaš-Daničić), Matica Hrvatska : Europski dom, Dubrovnik, 2010. (127 str.), ISBN 9789536316816
* [[Josip Nagy]], ''Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika'', ''[[Crkva u svijetu]]'' 3/1972. <small>([https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7028/76354/hrcak.srce.hr/file/135998.pdf elektronička inačica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240106201810/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7028/76354/hrcak.srce.hr/file/135998.pdf |date=6. siječnja 2024. }})</small>
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Nagy |first=Josip | date=1972 |title=Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika |url=https://hrcak.srce.hr/file/135998 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=7 |number=3 |pages=256–270}}
* {{cite journal |last=Bagdasarov |first=Artur |date=2014 |title=Armenski narod, Armenska Apostolska Crkva i doprinos armenskih katolika hrvatskoj kulturi |url=https://hrcak.srce.hr/file/193194 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=49 |number=4 |pages=513–532}}
{{refend}}
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Saint Blaise}}
;Mrežna mjesta
* [https://www.vjeraidjela.com/tag/sv-blaz/ Sv. Blaž], www.vjeraidjela.com
{{Četrnaest svetih pomoćnika}}
{{Opći rimski kalendar}}
{{GLAVNIRASPORED:Blaž}}
[[Kategorija:Sveti pomoćnici]]
tcltoakvt41lxt3fkodcsok526cj8qh
Sveti Vlaho i Dubrovnik
0
79947
7088023
6820333
2024-12-14T00:41:57Z
Platichlebi
318511
skraćeno i dodan izvor
7088023
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir kršćanski čelnici
| vrsta = biskup
| počasni-prefiks = [[Svetac|Sveti]]
| ime = Vlaho
| počasni-sufiks =
| naslov =
| image = Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG
| image_size =
| alt =
| opis =
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik=
| crkva =
| nadbiskupija =
| pokrajina =
| metropolija =
| biskupija = Sebastska biskupija
| stolica =
| izabran = <!-- ili | imenovan = -->
| početak službe =
| kraj službe =
| ukinuto =
| prethodnik =
| nasljednik =
| nasuprot =
| druge_službe =
<!---------- Redovi ---------->
| ređenje =
| zareditelj =
| posvećenje =
| posvetitelj =
| rang =
<!---------- Osobni detalji ---------->
| rodno_ime =
| datum_rođenja = ?
| mjesto_rođenja = [[Sebasta]]
| datum_smrti = [[316.]]
| mjesto_smrti =
| pokopan =
| koordinate_groba =
| nacionalnost =
| vjera =
| rezidencija =
<!---------- Svetost ---------->
| blagdan = [[3. veljače]]
| čašćenje =
| svetački_naslov =
| beatificiran_datum =
| beatificiran_mjesto =
| beatificirao =
| kanoniziran_datum =
| kanoniziran_mjesto =
| kanonizirao =
| atributi = prekrižene cvijeće<br>biskupsko ruho
| patron = liječnici<br>protiv bolesti grla<br>Dubrovnik
| svetište = [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
| datum_dokinuća =
<!---------- Ostalo ---------->
| modul =
| drugi =
}}
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png|mini|260px| Bandijera Sv. Vlaha - glavna zastava Dubrovačke Republike]]
'''Sveti Vlaho''' zaštitnik je grada [[Dubrovnik]]a i čašćen kao njegov '''parac''' (u dubrovačkomu govoru znači ''zagovornik''). Sintagma '''nascega Prottettura''' se još uvijek rabi u Dubrovniku, pored češćega izraza parac.<ref name="Laznibat"/>
== Ime ==
Naziv ''Blaž'' dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv ''Vlaho'' je nastao od grčke riječi ''Vlasios''. Starom ilirskom prilagodbom grčkih i rimskih imena, gdje se nastavci -ios, odnosno -ius zamjenjuju s -o (tradicionalno ilirska, pa tako i dubrovačka muška imena završavaju na -o), te poništavanjem sibilarizacije iz -s- u -h- dobije se ime '''Vlaho''', koje nije povezano s nazivom Vlasi korištenim za označavanje jednog dijela balkanske populacije. Još jedan primjer takve prilagodbe nalazimo u latinskom imenu ''Junius'', koje je u Dubrovniku glasilo ''Džono'' ([[Junije Restić|Džono Restić]], [[Junije Palmotić|Džono Palmotić]]). Sačuvano arhivsko gradivo često, u oporukama čak i redovito, spominje sv. Vlaha u množinskom obliku – nominativ sveti Vlasi (sueti Vlasi), npr. u Svete Vlasi, Svetoga Vlasi.<ref name="Laznibat">Laznibat, Velimir. ''Hrvatski jezik : Bartol Kašić u Dubrovniku.'' // Mostariensia : časopis za humanističke znanosti, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2005., br. 21., str. 97. – 110., {{ISSN|1234-5679}}</ref> Najraniji oblik jednine potvrđen je u arhivskomu gradivu iz [[1751.]]<ref name="Laznibat"/>
== Legenda o ukazanju sv. Vlaha ==
Prvi zaštitnici [[Dubrovnik]]a bili su [[sveti Srđ i Bah]]. Dubrovački ljetopisci svjedoče kako je u drugoj polovici 10. stoljeća [[sveti Vlaho]] bio izabran za zaštitnika grada.{{sfn|Nagy|1972|p=256}} Za dužda Petra Candiana III., Venecija je tražila način da se oslobdi plaćanja danka [[Hrvati]]ma te da se zaštite od napada neretvanskih gusara. Nakon što su krenuli s oko stotinu lađa prema Grčkoj, zatražili su od Dubrovčana da im dopuste doći u grad po vodu i hranu. Dubrovčani su ih primili i dali im potrebite stvari. Prema predaji, župnik crkve sv. Stjepana, Stojko, oko ponoći je boravio u crkvi na molitvi. Tada je primijetio više naoružanih mladih ljudi i među njima jednoga starca. Starac mu je tada rekao da je on [[sveti Vlaho|mučenik Vlaho]] te da je vojnike poslalo samo nebo. Objavi mu tada da Mlečani namjeravaju zauzeti grad te da što prije javi vijeću kako bi se spremili na obranu.{{sfn|Nagy|1972|p=257}}
Nakon što je namjera Mlečana bila osujećena, Dubrovčani su izabrali Svetoga Vlaha svojim glavnim zaštitnikom.
== Širenje štovanja ==
Godine [[610.]] papa [[Bonifacije IV.]] pretvorio je poganski [[Panteon]] u [[Rim]]u, u kojem se do tada častilo 14 poganskih bogova, u kršćanski hram posvećen [[sveta Marija|Majci Božjoj]] i četrnaestorici kršćanskih mučenika, pomoćnika u nevolji, poginulih za vrijeme careva [[Decije|Decija]] i [[Dioklecijan]]a, a među njima je bio i Sv. Blasius - Sv. Vlaho i tako se počelo širiti njegovo štovanje na zapadu i u Dubrovniku.
Štovanje zaštitnika Sv. Vlaha ostalo je kroz burna vremena dubrovačke povijesti nepromijenjeno, a zaštita trajna.
On je ujedinjavao Dubrovčane, plemića i kmeta, građanina i trgovca, da isto misle i istom teže, jer nije moguće drugačije shvatiti snagu kojom se ova mala državica mogla očuvati od nasrtanja moćnih, pohlepnih i okrutnih neprijatelja i izvršiti tako velebna djela u svakoj grani ljudskog umijeća. Svi i sve je bilo podređeno višim ciljevima i nitko nije smio previše zadužiti [[Dubrovačka Republika|Republiku]] da bi ga se moralo previše častiti. Kroz čitavo vrijeme trajanja Republike podignut je samo jedan spomenik ([[Miho Pracat|Mihu Pracatu]]), jer je vrhovni glavar bio Sv. Vlaho.
[[Knez]] je vladao samo mjesec dana - da se ne bi osilio ili previše zadužio Republiku. U ime Sv. Vlaha donosili su se [[zakon]]i, kovali se [[novac|novci]] s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili [[brod]]ovi, upućivali poslanici u strane zemlje, njegovi kipovi bdjeli na zidinama, promatrali svakog putnika i došljaka, njegove slike gledale su iz svih kućnih uglova i sprječavale mnoge nepodopštine i zločine.
== Proslava Feste sv. Vlaha ==
{{glavni|Festa svetog Vlaha}}
Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana - [[3. veljače]] - kada su ljudi masovno dolazili u Grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svim sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije [[blagdan]]a slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u Grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće - sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.
Na istočnom ulazu u Grad sa strane [[Ploče iza Grada|Ploča]] stoji natpis na [[latinski|latinskom jeziku]]: ''Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!''<ref>[https://dulist.hr/sveti-vlaho-sve-vidi-i-s-mira-suti/299824/ DuList, Sveti Vlaho sve vidi i s Mira šuti!], objavljeno 12. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2021.</ref>
Festa sv. Vlaha se od [[1. rujna]] [[2009.]] godine nalazi na [[UNESCO]]-ovoj listi nematerijalne baštine čovječanstva.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |title=Dulist - UNESCO-ova povelja Festi Sv. Vlaha |archive-url=https://web.archive.org/web/20100818102019/http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |archive-date=18. kolovoza 2010. |access-date=12. kolovoza 2010.}}</ref>
Od [[1347.]] svake se godine slavi blagdan Ruke sv. Vlaha.<ref>[https://www.dubrovnikpress.hr/component/k2/u-ponedjeljak-se-slavi-blagdan-ruke-sv-vlaha.html Dubrovnik press ''U ponedjeljak se slavi blagdan Ruke sv. Vlaha''], objavljeno 4. srpnja 2021., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> Blagdan se slavi [[5. srpnja]] na dan kad je relikvija donesena u Grad,<ref>[https://dulist.hr/uz-blagdan-ruke-sv-vlaha-gospar-dubravko-dokle-god-budem-ziv-pisat-cu-o-festanjulima/833851/ DuList ''Uz blagdan Ruke sv. Vlaha Gospar Dubravko: Dokle god budem živ pisat ću o festanjulima''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> a obilježava se euharistijom i procesijom.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljen-blagdan-ruke-sv-vlaha/ [[Informativna katolička agencija|IKA]] ''Proslavljen blagdan Ruke sv. Vlaha''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref>
== Vidi još ==
*[[Dubrovnik]]
*[[Dubrovačka Republika]]
*[[Sveti Blaž]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Nagy |first=Josip | date=1972 |title=Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika |url=https://hrcak.srce.hr/file/135998 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=7 |number=3 |pages=256–270}}
{{refend}}
{{Dubrovnik-grad}}
[[Kategorija:Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
o4fx334xpfdma71hp7ptp8ro9ycm1qj
7088027
7088023
2024-12-14T00:47:36Z
Platichlebi
318511
7088027
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir kršćanski čelnici
| vrsta = biskup
| počasni-prefiks = [[Svetac|Sveti]]
| ime = Vlaho
| počasni-sufiks =
| naslov =
| image = Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG
| image_size =
| alt =
| opis =
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik=
| crkva =
| nadbiskupija =
| pokrajina =
| metropolija =
| biskupija = Sebastska biskupija
| stolica =
| izabran = <!-- ili | imenovan = -->
| početak službe =
| kraj službe =
| ukinuto =
| prethodnik =
| nasljednik =
| nasuprot =
| druge_službe =
<!---------- Redovi ---------->
| ređenje =
| zareditelj =
| posvećenje =
| posvetitelj =
| rang =
<!---------- Osobni detalji ---------->
| rodno_ime =
| datum_rođenja = ?
| mjesto_rođenja = [[Sebasta]]
| datum_smrti = [[316.]]
| mjesto_smrti =
| pokopan =
| koordinate_groba =
| nacionalnost =
| vjera =
| rezidencija =
<!---------- Svetost ---------->
| blagdan = [[3. veljače]]
| čašćenje =
| svetački_naslov =
| beatificiran_datum =
| beatificiran_mjesto =
| beatificirao =
| kanoniziran_datum =
| kanoniziran_mjesto =
| kanonizirao =
| atributi = prekrižene cvijeće<br>biskupsko ruho
| patron = liječnici<br>protiv bolesti grla<br>Dubrovnik
| svetište = [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
| datum_dokinuća =
<!---------- Ostalo ---------->
| modul =
| drugi =
}}
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png|mini|260px| Bandijera Sv. Vlaha - glavna zastava Dubrovačke Republike]]
'''Sveti Vlaho''' zaštitnik je grada [[Dubrovnik]]a i čašćen kao njegov '''parac''' (u dubrovačkomu govoru znači ''zagovornik''). Sintagma '''nascega Prottettura''' se još uvijek rabi u Dubrovniku, pored češćega izraza parac.<ref name="Laznibat"/>
== Ime ==
Naziv ''Blaž'' dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv ''Vlaho'' je nastao od grčke riječi ''Vlasios''. Starom ilirskom prilagodbom grčkih i rimskih imena, gdje se nastavci -ios, odnosno -ius zamjenjuju s -o (tradicionalno ilirska, pa tako i dubrovačka muška imena završavaju na -o), te poništavanjem sibilarizacije iz -s- u -h- dobije se ime '''Vlaho''', koje nije povezano s nazivom Vlasi korištenim za označavanje jednog dijela balkanske populacije. Još jedan primjer takve prilagodbe nalazimo u latinskom imenu ''Junius'', koje je u Dubrovniku glasilo ''Džono'' ([[Junije Restić|Džono Restić]], [[Junije Palmotić|Džono Palmotić]]). Sačuvano arhivsko gradivo često, u oporukama čak i redovito, spominje sv. Vlaha u množinskom obliku – nominativ sveti Vlasi (sueti Vlasi), npr. u Svete Vlasi, Svetoga Vlasi.<ref name="Laznibat">Laznibat, Velimir. ''Hrvatski jezik : Bartol Kašić u Dubrovniku.'' // Mostariensia : časopis za humanističke znanosti, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2005., br. 21., str. 97. – 110., {{ISSN|1234-5679}}</ref> Najraniji oblik jednine potvrđen je u arhivskomu gradivu iz [[1751.]]<ref name="Laznibat"/>
== Legenda o ukazanju sv. Vlaha ==
Prvi zaštitnici [[Dubrovnik]]a bili su [[sveti Srđ i Bah]]. Dubrovački ljetopisci svjedoče kako je u drugoj polovici 10. stoljeća [[sveti Vlaho]] bio izabran za zaštitnika grada.{{sfn|Nagy|1972|p=256}} Za dužda Petra Candiana III., Venecija je tražila način da se oslobdi plaćanja danka [[Hrvati]]ma te da se zaštite od napada neretvanskih gusara. Nakon što su krenuli s oko stotinu lađa prema Grčkoj, zatražili su od Dubrovčana da im dopuste doći u grad po vodu i hranu. Dubrovčani su ih primili i dali im potrebite stvari. Prema predaji, župnik crkve sv. Stjepana, Stojko, oko ponoći je boravio u crkvi na molitvi. Tada je primijetio više naoružanih mladih ljudi i među njima jednoga starca. Starac mu je tada rekao da je on [[sveti Vlaho|mučenik Vlaho]] te da je vojnike poslalo samo nebo. Objavi mu tada da Mlečani namjeravaju zauzeti grad te da što prije javi vijeću kako bi se spremili na obranu.{{sfn|Nagy|1972|p=257}} Mlečani su izvršili napada, ali su ih Dubrovčani odbili.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
Zbog toga je [[972.]] godine izabran zaštitnikom Dubrovnika. Ova je legenda zabilježena u najstarijim dubrovačkim ljetopisima.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Širenje štovanja ==
Godine [[610.]] papa [[Bonifacije IV.]] pretvorio je poganski [[Panteon]] u [[Rim]]u, u kojem se do tada častilo 14 poganskih bogova, u kršćanski hram posvećen [[sveta Marija|Majci Božjoj]] i četrnaestorici kršćanskih mučenika, pomoćnika u nevolji, poginulih za vrijeme careva [[Decije|Decija]] i [[Dioklecijan]]a, a među njima je bio i Sv. Blasius - Sv. Vlaho i tako se počelo širiti njegovo štovanje na zapadu i u Dubrovniku.
Štovanje zaštitnika Sv. Vlaha ostalo je kroz burna vremena dubrovačke povijesti nepromijenjeno, a zaštita trajna.
On je ujedinjavao Dubrovčane, plemića i kmeta, građanina i trgovca, da isto misle i istom teže, jer nije moguće drugačije shvatiti snagu kojom se ova mala državica mogla očuvati od nasrtanja moćnih, pohlepnih i okrutnih neprijatelja i izvršiti tako velebna djela u svakoj grani ljudskog umijeća. Svi i sve je bilo podređeno višim ciljevima i nitko nije smio previše zadužiti [[Dubrovačka Republika|Republiku]] da bi ga se moralo previše častiti. Kroz čitavo vrijeme trajanja Republike podignut je samo jedan spomenik ([[Miho Pracat|Mihu Pracatu]]), jer je vrhovni glavar bio Sv. Vlaho.
[[Knez]] je vladao samo mjesec dana - da se ne bi osilio ili previše zadužio Republiku. U ime Sv. Vlaha donosili su se [[zakon]]i, kovali se [[novac|novci]] s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili [[brod]]ovi, upućivali poslanici u strane zemlje, njegovi kipovi bdjeli na zidinama, promatrali svakog putnika i došljaka, njegove slike gledale su iz svih kućnih uglova i sprječavale mnoge nepodopštine i zločine.
Dubrovački senat isposlovao je da isusovac Alfonso Niccolai napiše životopis svetog Vlahe. Njegovo djelo „Memorie storiche di S. Biagio protettore della Republica di Ragusa” objavljeno je u [[Rim]]u 1752. godine.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Proslava Feste sv. Vlaha ==
{{glavni|Festa svetog Vlaha}}
Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana - [[3. veljače]] - kada su ljudi masovno dolazili u Grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svim sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije [[blagdan]]a slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u Grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće - sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.
Na istočnom ulazu u Grad sa strane [[Ploče iza Grada|Ploča]] stoji natpis na [[latinski|latinskom jeziku]]: ''Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!''<ref>[https://dulist.hr/sveti-vlaho-sve-vidi-i-s-mira-suti/299824/ DuList, Sveti Vlaho sve vidi i s Mira šuti!], objavljeno 12. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2021.</ref>
Festa sv. Vlaha se od [[1. rujna]] [[2009.]] godine nalazi na [[UNESCO]]-ovoj listi nematerijalne baštine čovječanstva.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |title=Dulist - UNESCO-ova povelja Festi Sv. Vlaha |archive-url=https://web.archive.org/web/20100818102019/http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |archive-date=18. kolovoza 2010. |access-date=12. kolovoza 2010.}}</ref>
Od [[1347.]] svake se godine slavi blagdan Ruke sv. Vlaha.<ref>[https://www.dubrovnikpress.hr/component/k2/u-ponedjeljak-se-slavi-blagdan-ruke-sv-vlaha.html Dubrovnik press ''U ponedjeljak se slavi blagdan Ruke sv. Vlaha''], objavljeno 4. srpnja 2021., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> Blagdan se slavi [[5. srpnja]] na dan kad je relikvija donesena u Grad,<ref>[https://dulist.hr/uz-blagdan-ruke-sv-vlaha-gospar-dubravko-dokle-god-budem-ziv-pisat-cu-o-festanjulima/833851/ DuList ''Uz blagdan Ruke sv. Vlaha Gospar Dubravko: Dokle god budem živ pisat ću o festanjulima''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> a obilježava se euharistijom i procesijom.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljen-blagdan-ruke-sv-vlaha/ [[Informativna katolička agencija|IKA]] ''Proslavljen blagdan Ruke sv. Vlaha''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref>
== Vidi još ==
*[[Dubrovnik]]
*[[Dubrovačka Republika]]
*[[Sveti Blaž]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Nagy |first=Josip | date=1972 |title=Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika |url=https://hrcak.srce.hr/file/135998 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=7 |number=3 |pages=256–270}}
{{refend}}
{{Dubrovnik-grad}}
[[Kategorija:Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
7mxuh78wa21k897vw4shkryknuthpxk
7088028
7088027
2024-12-14T00:48:08Z
Platichlebi
318511
7088028
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir kršćanski čelnici
| vrsta = biskup
| počasni-prefiks = [[Svetac|Sveti]]
| ime = [[Sveti Vlaho|Vlaho]]
| počasni-sufiks =
| naslov =
| image = Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG
| image_size =
| alt =
| opis =
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik=
| crkva =
| nadbiskupija =
| pokrajina =
| metropolija =
| biskupija = Sebastska biskupija
| stolica =
| izabran = <!-- ili | imenovan = -->
| početak službe =
| kraj službe =
| ukinuto =
| prethodnik =
| nasljednik =
| nasuprot =
| druge_službe =
<!---------- Redovi ---------->
| ređenje =
| zareditelj =
| posvećenje =
| posvetitelj =
| rang =
<!---------- Osobni detalji ---------->
| rodno_ime =
| datum_rođenja = ?
| mjesto_rođenja = [[Sebasta]]
| datum_smrti = [[316.]]
| mjesto_smrti =
| pokopan =
| koordinate_groba =
| nacionalnost =
| vjera =
| rezidencija =
<!---------- Svetost ---------->
| blagdan = [[3. veljače]]
| čašćenje =
| svetački_naslov =
| beatificiran_datum =
| beatificiran_mjesto =
| beatificirao =
| kanoniziran_datum =
| kanoniziran_mjesto =
| kanonizirao =
| atributi = prekrižene cvijeće<br>biskupsko ruho
| patron = liječnici<br>protiv bolesti grla<br>Dubrovnik
| svetište = [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
| datum_dokinuća =
<!---------- Ostalo ---------->
| modul =
| drugi =
}}
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png|mini|260px| Bandijera Sv. Vlaha - glavna zastava Dubrovačke Republike]]
'''Sveti Vlaho''' zaštitnik je grada [[Dubrovnik]]a i čašćen kao njegov '''parac''' (u dubrovačkomu govoru znači ''zagovornik''). Sintagma '''nascega Prottettura''' se još uvijek rabi u Dubrovniku, pored češćega izraza parac.<ref name="Laznibat"/>
== Ime ==
Naziv ''Blaž'' dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv ''Vlaho'' je nastao od grčke riječi ''Vlasios''. Starom ilirskom prilagodbom grčkih i rimskih imena, gdje se nastavci -ios, odnosno -ius zamjenjuju s -o (tradicionalno ilirska, pa tako i dubrovačka muška imena završavaju na -o), te poništavanjem sibilarizacije iz -s- u -h- dobije se ime '''Vlaho''', koje nije povezano s nazivom Vlasi korištenim za označavanje jednog dijela balkanske populacije. Još jedan primjer takve prilagodbe nalazimo u latinskom imenu ''Junius'', koje je u Dubrovniku glasilo ''Džono'' ([[Junije Restić|Džono Restić]], [[Junije Palmotić|Džono Palmotić]]). Sačuvano arhivsko gradivo često, u oporukama čak i redovito, spominje sv. Vlaha u množinskom obliku – nominativ sveti Vlasi (sueti Vlasi), npr. u Svete Vlasi, Svetoga Vlasi.<ref name="Laznibat">Laznibat, Velimir. ''Hrvatski jezik : Bartol Kašić u Dubrovniku.'' // Mostariensia : časopis za humanističke znanosti, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2005., br. 21., str. 97. – 110., {{ISSN|1234-5679}}</ref> Najraniji oblik jednine potvrđen je u arhivskomu gradivu iz [[1751.]]<ref name="Laznibat"/>
== Legenda o ukazanju sv. Vlaha ==
Prvi zaštitnici [[Dubrovnik]]a bili su [[sveti Srđ i Bah]]. Dubrovački ljetopisci svjedoče kako je u drugoj polovici 10. stoljeća [[sveti Vlaho]] bio izabran za zaštitnika grada.{{sfn|Nagy|1972|p=256}} Za dužda Petra Candiana III., Venecija je tražila način da se oslobdi plaćanja danka [[Hrvati]]ma te da se zaštite od napada neretvanskih gusara. Nakon što su krenuli s oko stotinu lađa prema Grčkoj, zatražili su od Dubrovčana da im dopuste doći u grad po vodu i hranu. Dubrovčani su ih primili i dali im potrebite stvari. Prema predaji, župnik crkve sv. Stjepana, Stojko, oko ponoći je boravio u crkvi na molitvi. Tada je primijetio više naoružanih mladih ljudi i među njima jednoga starca. Starac mu je tada rekao da je on [[sveti Vlaho|mučenik Vlaho]] te da je vojnike poslalo samo nebo. Objavi mu tada da Mlečani namjeravaju zauzeti grad te da što prije javi vijeću kako bi se spremili na obranu.{{sfn|Nagy|1972|p=257}} Mlečani su izvršili napada, ali su ih Dubrovčani odbili.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
Zbog toga je [[972.]] godine izabran zaštitnikom Dubrovnika. Ova je legenda zabilježena u najstarijim dubrovačkim ljetopisima.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Širenje štovanja ==
Godine [[610.]] papa [[Bonifacije IV.]] pretvorio je poganski [[Panteon]] u [[Rim]]u, u kojem se do tada častilo 14 poganskih bogova, u kršćanski hram posvećen [[sveta Marija|Majci Božjoj]] i četrnaestorici kršćanskih mučenika, pomoćnika u nevolji, poginulih za vrijeme careva [[Decije|Decija]] i [[Dioklecijan]]a, a među njima je bio i Sv. Blasius - Sv. Vlaho i tako se počelo širiti njegovo štovanje na zapadu i u Dubrovniku.
Štovanje zaštitnika Sv. Vlaha ostalo je kroz burna vremena dubrovačke povijesti nepromijenjeno, a zaštita trajna.
On je ujedinjavao Dubrovčane, plemića i kmeta, građanina i trgovca, da isto misle i istom teže, jer nije moguće drugačije shvatiti snagu kojom se ova mala državica mogla očuvati od nasrtanja moćnih, pohlepnih i okrutnih neprijatelja i izvršiti tako velebna djela u svakoj grani ljudskog umijeća. Svi i sve je bilo podređeno višim ciljevima i nitko nije smio previše zadužiti [[Dubrovačka Republika|Republiku]] da bi ga se moralo previše častiti. Kroz čitavo vrijeme trajanja Republike podignut je samo jedan spomenik ([[Miho Pracat|Mihu Pracatu]]), jer je vrhovni glavar bio Sv. Vlaho.
[[Knez]] je vladao samo mjesec dana - da se ne bi osilio ili previše zadužio Republiku. U ime Sv. Vlaha donosili su se [[zakon]]i, kovali se [[novac|novci]] s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili [[brod]]ovi, upućivali poslanici u strane zemlje, njegovi kipovi bdjeli na zidinama, promatrali svakog putnika i došljaka, njegove slike gledale su iz svih kućnih uglova i sprječavale mnoge nepodopštine i zločine.
Dubrovački senat isposlovao je da isusovac Alfonso Niccolai napiše životopis svetog Vlahe. Njegovo djelo „Memorie storiche di S. Biagio protettore della Republica di Ragusa” objavljeno je u [[Rim]]u 1752. godine.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Proslava Feste sv. Vlaha ==
{{glavni|Festa svetog Vlaha}}
Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana - [[3. veljače]] - kada su ljudi masovno dolazili u Grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svim sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije [[blagdan]]a slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u Grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće - sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.
Na istočnom ulazu u Grad sa strane [[Ploče iza Grada|Ploča]] stoji natpis na [[latinski|latinskom jeziku]]: ''Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!''<ref>[https://dulist.hr/sveti-vlaho-sve-vidi-i-s-mira-suti/299824/ DuList, Sveti Vlaho sve vidi i s Mira šuti!], objavljeno 12. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2021.</ref>
Festa sv. Vlaha se od [[1. rujna]] [[2009.]] godine nalazi na [[UNESCO]]-ovoj listi nematerijalne baštine čovječanstva.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |title=Dulist - UNESCO-ova povelja Festi Sv. Vlaha |archive-url=https://web.archive.org/web/20100818102019/http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |archive-date=18. kolovoza 2010. |access-date=12. kolovoza 2010.}}</ref>
Od [[1347.]] svake se godine slavi blagdan Ruke sv. Vlaha.<ref>[https://www.dubrovnikpress.hr/component/k2/u-ponedjeljak-se-slavi-blagdan-ruke-sv-vlaha.html Dubrovnik press ''U ponedjeljak se slavi blagdan Ruke sv. Vlaha''], objavljeno 4. srpnja 2021., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> Blagdan se slavi [[5. srpnja]] na dan kad je relikvija donesena u Grad,<ref>[https://dulist.hr/uz-blagdan-ruke-sv-vlaha-gospar-dubravko-dokle-god-budem-ziv-pisat-cu-o-festanjulima/833851/ DuList ''Uz blagdan Ruke sv. Vlaha Gospar Dubravko: Dokle god budem živ pisat ću o festanjulima''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> a obilježava se euharistijom i procesijom.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljen-blagdan-ruke-sv-vlaha/ [[Informativna katolička agencija|IKA]] ''Proslavljen blagdan Ruke sv. Vlaha''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref>
== Vidi još ==
*[[Dubrovnik]]
*[[Dubrovačka Republika]]
*[[Sveti Blaž]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Nagy |first=Josip | date=1972 |title=Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika |url=https://hrcak.srce.hr/file/135998 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=7 |number=3 |pages=256–270}}
{{refend}}
{{Dubrovnik-grad}}
[[Kategorija:Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
ktyxowdpxn98tq5qmhjyywe71jex3by
7088090
7088028
2024-12-14T01:15:43Z
Platichlebi
318511
dodan izvor; izbačeno nebitno za članak il išto je već napisano
7088090
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir kršćanski čelnici
| vrsta = biskup
| počasni-prefiks = [[Svetac|Sveti]]
| ime = [[Sveti Vlaho|Vlaho]]
| počasni-sufiks =
| naslov =
| image = Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG
| image_size =
| alt =
| opis =
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik=
| crkva =
| nadbiskupija =
| pokrajina =
| metropolija =
| biskupija = Sebastska biskupija
| stolica =
| izabran = <!-- ili | imenovan = -->
| početak službe =
| kraj službe =
| ukinuto =
| prethodnik =
| nasljednik =
| nasuprot =
| druge_službe =
<!---------- Redovi ---------->
| ređenje =
| zareditelj =
| posvećenje =
| posvetitelj =
| rang =
<!---------- Osobni detalji ---------->
| rodno_ime =
| datum_rođenja = ?
| mjesto_rođenja = [[Sebasta]]
| datum_smrti = [[316.]]
| mjesto_smrti =
| pokopan =
| koordinate_groba =
| nacionalnost =
| vjera =
| rezidencija =
<!---------- Svetost ---------->
| blagdan = [[3. veljače]]
| čašćenje =
| svetački_naslov =
| beatificiran_datum =
| beatificiran_mjesto =
| beatificirao =
| kanoniziran_datum =
| kanoniziran_mjesto =
| kanonizirao =
| atributi = prekrižene cvijeće<br>biskupsko ruho
| patron = liječnici<br>protiv bolesti grla<br>Dubrovnik
| svetište = [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
| datum_dokinuća =
<!---------- Ostalo ---------->
| modul =
| drugi =
}}
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png|mini|260px| Bandijera Sv. Vlaha - glavna zastava Dubrovačke Republike]]
'''Sveti Vlaho''' zaštitnik je grada [[Dubrovnik]]a i čašćen kao njegov '''parac''' (u dubrovačkomu govoru znači ''zagovornik''). Sintagma '''nascega Prottettura''' se još uvijek rabi u Dubrovniku, pored češćega izraza parac.<ref name="Laznibat"/>
== Ime ==
Naziv ''Blaž'' dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv ''Vlaho'' je nastao od grčke riječi ''Vlasios''. Starom ilirskom prilagodbom grčkih i rimskih imena, gdje se nastavci -ios, odnosno -ius zamjenjuju s -o (tradicionalno ilirska, pa tako i dubrovačka muška imena završavaju na -o), te poništavanjem sibilarizacije iz -s- u -h- dobije se ime '''Vlaho''', koje nije povezano s nazivom Vlasi korištenim za označavanje jednog dijela balkanske populacije. Još jedan primjer takve prilagodbe nalazimo u latinskom imenu ''Junius'', koje je u Dubrovniku glasilo ''Džono'' ([[Junije Restić|Džono Restić]], [[Junije Palmotić|Džono Palmotić]]). Sačuvano arhivsko gradivo često, u oporukama čak i redovito, spominje sv. Vlaha u množinskom obliku – nominativ sveti Vlasi (sueti Vlasi), npr. u Svete Vlasi, Svetoga Vlasi.<ref name="Laznibat">Laznibat, Velimir. ''Hrvatski jezik : Bartol Kašić u Dubrovniku.'' // Mostariensia : časopis za humanističke znanosti, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2005., br. 21., str. 97. – 110., {{ISSN|1234-5679}}</ref> Najraniji oblik jednine potvrđen je u arhivskomu gradivu iz [[1751.]]<ref name="Laznibat"/>
== Legenda o ukazanju sv. Vlaha ==
Prvi zaštitnici [[Dubrovnik]]a bili su [[sveti Srđ i Bah]]. Dubrovački ljetopisci svjedoče kako je u drugoj polovici 10. stoljeća [[sveti Vlaho]] bio izabran za zaštitnika grada.{{sfn|Nagy|1972|p=256}} Za dužda Petra Candiana III., Venecija je tražila način da se oslobdi plaćanja danka [[Hrvati]]ma te da se zaštite od napada neretvanskih gusara. Nakon što su krenuli s oko stotinu lađa prema Grčkoj, zatražili su od Dubrovčana da im dopuste doći u grad po vodu i hranu. Dubrovčani su ih primili i dali im potrebite stvari. Prema predaji, župnik crkve sv. Stjepana, Stojko, oko ponoći je boravio u crkvi na molitvi. Tada je primijetio više naoružanih mladih ljudi i među njima jednoga starca. Starac mu je tada rekao da je on [[sveti Vlaho|mučenik Vlaho]] te da je vojnike poslalo samo nebo. Objavi mu tada da Mlečani namjeravaju zauzeti grad te da što prije javi vijeću kako bi se spremili na obranu.{{sfn|Nagy|1972|p=257}} Mlečani su izvršili napada, ali su ih Dubrovčani odbili.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
Zbog toga je [[972.]] godine izabran zaštitnikom Dubrovnika. Ova je legenda zabilježena u najstarijim dubrovačkim ljetopisima.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Širenje štovanja ==
Nakon što je [[972.]] godine izabran za zaštitnika grada, Veliko vijeće, donosi zaključak da se lik svetog Vlahe i branitelja postavi u gradski grb, državni barjak, na javne zgrade i zidine, pečate, novce i isprave. Na novcima je prevladavala slika svetoga Vlahe na licu i Isusova na naličju sa zastitničkim natpisom svetog Vlahe.{{sfn|Nagy|1972|p=263}}
Dubrovački senat isposlovao je da isusovac Alfonso Niccolai napiše životopis svetog Vlahe. Njegovo djelo „Memorie storiche di S. Biagio protettore della Republica di Ragusa” objavljeno je u [[Rim]]u 1752. godine.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Proslava Feste sv. Vlaha ==
{{glavni|Festa svetog Vlaha}}
Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana - [[3. veljače]] - kada su ljudi masovno dolazili u Grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Crkvena svečanost, koja je spojena s trodnevnom pobožnošću i pohvalnim govorom o svecu u njegovoj crkvi, započinje [[30. siječnja]].{{sfn|Nagy|1972|p=261}}
Svečanost svetoga Vlaha ustanovljena je kad su ga Dubrovčani izabrali za svoga zaštitnika. U početku se odvijala u skromnim oklžolnostima sve dok Dubrovnik nije postao moćan grad te Republika proširila svoje područje.{{sfn|Nagy|1972|p=261}}
Da se omogući svim sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije [[blagdan]]a slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u Grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće - sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.
Na istočnom ulazu u Grad sa strane [[Ploče iza Grada|Ploča]] stoji natpis na [[latinski|latinskom jeziku]]: ''Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!''<ref>[https://dulist.hr/sveti-vlaho-sve-vidi-i-s-mira-suti/299824/ DuList, Sveti Vlaho sve vidi i s Mira šuti!], objavljeno 12. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2021.</ref>
Festa sv. Vlaha se od [[1. rujna]] [[2009.]] godine nalazi na [[UNESCO]]-ovoj listi nematerijalne baštine čovječanstva.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |title=Dulist - UNESCO-ova povelja Festi Sv. Vlaha |archive-url=https://web.archive.org/web/20100818102019/http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |archive-date=18. kolovoza 2010. |access-date=12. kolovoza 2010.}}</ref>
Dana [[25. lipnja]] [[1347.]] Vijeće donosi odluku da se dan prijenosa ruke sv. Vlaha ([[5. srpnja]]) mora zauvijek svetkovati.{{sfn|Nagy|1972|p=261}}
Blagdan se slavi [[5. srpnja]] na dan kad je relikvija donesena u Grad,<ref>[https://dulist.hr/uz-blagdan-ruke-sv-vlaha-gospar-dubravko-dokle-god-budem-ziv-pisat-cu-o-festanjulima/833851/ DuList ''Uz blagdan Ruke sv. Vlaha Gospar Dubravko: Dokle god budem živ pisat ću o festanjulima''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> a obilježava se euharistijom i procesijom.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljen-blagdan-ruke-sv-vlaha/ [[Informativna katolička agencija|IKA]] ''Proslavljen blagdan Ruke sv. Vlaha''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref>
== Vidi još ==
*[[Dubrovnik]]
*[[Dubrovačka Republika]]
*[[Sveti Blaž]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Nagy |first=Josip | date=1972 |title=Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika |url=https://hrcak.srce.hr/file/135998 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=7 |number=3 |pages=256–270}}
{{refend}}
{{Dubrovnik-grad}}
[[Kategorija:Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
6pjpst5wbo8hfbsowu2m3r58hvl7otm
7088202
7088090
2024-12-14T09:22:19Z
Hijerovit
263374
ce
7088202
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir kršćanski čelnici
| vrsta = biskup
| počasni-prefiks = [[Svetac|Sveti]]
| ime = [[Sveti Vlaho|Vlaho]]
| počasni-sufiks =
| naslov =
| image = Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG
| image_size =
| alt =
| opis =
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik=
| crkva =
| nadbiskupija =
| pokrajina =
| metropolija =
| biskupija = Sebastska biskupija
| stolica =
| izabran = <!-- ili | imenovan = -->
| početak službe =
| kraj službe =
| ukinuto =
| prethodnik =
| nasljednik =
| nasuprot =
| druge_službe =
<!---------- Redovi ---------->
| ređenje =
| zareditelj =
| posvećenje =
| posvetitelj =
| rang =
<!---------- Osobni detalji ---------->
| rodno_ime =
| datum_rođenja = ?
| mjesto_rođenja = [[Sebasta]]
| datum_smrti = [[316.]]
| mjesto_smrti =
| pokopan =
| koordinate_groba =
| nacionalnost =
| vjera =
| rezidencija =
<!---------- Svetost ---------->
| blagdan = [[3. veljače]]
| čašćenje =
| svetački_naslov =
| beatificiran_datum =
| beatificiran_mjesto =
| beatificirao =
| kanoniziran_datum =
| kanoniziran_mjesto =
| kanonizirao =
| atributi = prekrižene cvijeće<br>biskupsko ruho
| patron = liječnici<br>protiv bolesti grla<br>Dubrovnik
| svetište = [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
| datum_dokinuća =
<!---------- Ostalo ---------->
| modul =
| drugi =
}}
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png|mini|260px| Bandijera Sv. Vlaha - glavna zastava Dubrovačke Republike]]
'''Sveti Vlaho''' zaštitnik je grada [[Dubrovnik]]a i čašćen kao njegov '''parac''' (u dubrovačkomu govoru znači ''zagovornik''). Sintagma '''nascega Prottettura''' se još uvijek rabi u Dubrovniku, pored češćega izraza parac.<ref name="Laznibat"/>
== Ime ==
Naziv ''Blaž'' dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (''Blasius''), a dubrovački naziv ''Vlaho'' je nastao od grčke riječi ''Vlasios''. Starom ilirskom prilagodbom grčkih i rimskih imena, gdje se nastavci -ios, odnosno -ius zamjenjuju s -o (tradicionalno ilirska, pa tako i dubrovačka muška imena završavaju na -o), te poništavanjem sibilarizacije iz -s- u -h- dobije se ime '''Vlaho''', koje nije povezano s nazivom Vlasi korištenim za označavanje jednog dijela balkanske populacije. Još jedan primjer takve prilagodbe nalazimo u latinskom imenu ''Junius'', koje je u Dubrovniku glasilo ''Džono'' ([[Junije Restić|Džono Restić]], [[Junije Palmotić|Džono Palmotić]]). Sačuvano arhivsko gradivo često, u oporukama čak i redovito, spominje sv. Vlaha u množinskom obliku – nominativ sveti Vlasi (sueti Vlasi), npr. u Svete Vlasi, Svetoga Vlasi.<ref name="Laznibat">Laznibat, Velimir. ''Hrvatski jezik : Bartol Kašić u Dubrovniku.'' // Mostariensia : časopis za humanističke znanosti, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2005., br. 21., str. 97. – 110., {{ISSN|1234-5679}}</ref> Najraniji oblik jednine potvrđen je u arhivskomu gradivu iz [[1751.]]<ref name="Laznibat"/>
== Legenda o ukazanju ==
Prvi zaštitnici [[Dubrovnik]]a bili su [[sveti Srđ i Bah]]. Dubrovački ljetopisci svjedoče kako je u drugoj polovici 10. stoljeća [[sveti Vlaho]] bio izabran za zaštitnika grada.{{sfn|Nagy|1972|p=256}} Za dužda Petra Candiana III., Venecija je tražila način da se oslobodi plaćanja danka [[Hrvati]]ma te da se zaštite od napada neretvanskih gusara. Nakon što su krenuli s oko stotinu lađa prema Grčkoj, zatražili su od Dubrovčana da im dopuste doći u grad po vodu i hranu. Dubrovčani su ih primili i dali im potrebite stvari. Prema predaji, župnik crkve sv. Stjepana, Stojko, oko ponoći je boravio u crkvi na molitvi. Tada je primijetio više naoružanih mladih ljudi i među njima jednoga starca. Starac mu je tada rekao da je on [[sveti Vlaho|mučenik Vlaho]] te da je vojnike poslalo samo nebo. Objavi mu tada da Mlečani namjeravaju zauzeti grad te da što prije javi vijeću kako bi se spremili na obranu.{{sfn|Nagy|1972|p=257}} Mlečani su izvršili napada, ali su ih Dubrovčani odbili.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
Zbog toga je [[972.]] godine izabran zaštitnikom Dubrovnika. Ova je legenda zabilježena u najstarijim dubrovačkim ljetopisima.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Širenje štovanja ==
Nakon što je [[972.]] godine izabran za zaštitnika grada, Veliko vijeće, donosi zaključak da se lik svetog Vlahe i branitelja postavi u gradski grb, državni barjak, na javne zgrade i zidine, pečate, novce i isprave. Na novcima je prevladavala slika svetoga Vlahe na licu i Isusova na naličju sa zastitničkim natpisom svetog Vlahe.{{sfn|Nagy|1972|p=263}}
Dubrovački senat isposlovao je da isusovac [[Alfonso Niccolai]] napiše životopis svetog Vlahe. Njegovo djelo „Memorie storiche di S. Biagio protettore della Republica di Ragusa” objavljeno je u [[Rim]]u 1752. godine.{{sfn|Nagy|1972|p=258}}
== Proslava Feste sv. Vlaha ==
{{glavni|Festa svetog Vlaha}}
Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana [[3. veljače]] kada su ljudi masovno dolazili u Grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Crkvena svečanost, koja je spojena s trodnevnom pobožnošću i pohvalnim govorom o svecu u njegovoj crkvi, započinje [[30. siječnja]].{{sfn|Nagy|1972|p=261}}
Svečanost svetoga Vlaha ustanovljena je kad su ga Dubrovčani izabrali za svoga zaštitnika. U početku se odvijala u skromnim okolnostima sve dok Dubrovnik nije postao moćan grad te Republika proširila svoje područje.{{sfn|Nagy|1972|p=261}}
Da se omogući svim sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije [[blagdan]]a slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika pošla u Grad – tko nije mogao ići, slavio je kod kuće – sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.
Na istočnom ulazu u Grad sa strane [[Ploče iza Grada|Ploča]] stoji natpis na [[latinski|latinskom jeziku]]: ''Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!''<ref>[https://dulist.hr/sveti-vlaho-sve-vidi-i-s-mira-suti/299824/ DuList, Sveti Vlaho sve vidi i s Mira šuti!], objavljeno 12. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2021.</ref>
Festa sv. Vlaha se od [[1. rujna]] [[2009.]] godine nalazi na [[UNESCO]]-ovoj listi nematerijalne baštine čovječanstva.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |title=Dulist - UNESCO-ova povelja Festi Sv. Vlaha |archive-url=https://web.archive.org/web/20100818102019/http://dulist.hr/content/view/10320/65/ |archive-date=18. kolovoza 2010. |access-date=12. kolovoza 2010.}}</ref>
Dana [[25. lipnja]] [[1347.]] Vijeće donosi odluku da se dan prijenosa ruke sv. Vlaha ([[5. srpnja]]) mora zauvijek svetkovati.{{sfn|Nagy|1972|p=261}}
Blagdan se slavi [[5. srpnja]] na dan kad je relikvija donesena u Grad,<ref>[https://dulist.hr/uz-blagdan-ruke-sv-vlaha-gospar-dubravko-dokle-god-budem-ziv-pisat-cu-o-festanjulima/833851/ DuList ''Uz blagdan Ruke sv. Vlaha Gospar Dubravko: Dokle god budem živ pisat ću o festanjulima''], objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> a obilježava se euharistijom i procesijom.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljen-blagdan-ruke-sv-vlaha/][[Informativna katolička agencija|IKA]]<span> </span>''Proslavljen blagdan Ruke sv. Vlaha'', objavljeno 5. srpnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref>
== Vidi još ==
*[[Dubrovnik]]
*[[Dubrovačka Republika]]
*[[Sveti Blaž]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Nagy |first=Josip | date=1972 |title=Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika |url=https://hrcak.srce.hr/file/135998 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=7 |number=3 |pages=256–270}}
{{refend}}
{{Dubrovnik-grad}}
[[Kategorija:Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
my0n6hdvpgp6jprx37glggjku9ryq87
Slowbro
0
81664
7087779
6117809
2024-12-13T13:56:50Z
Therearecrooks
288611
/* Etimologija imena */
7087779
wikitext
text/x-wiki
{{Pokemon
| ime = Slowbro
| boja = deepskyblue
| slika = [[Datoteka:Slowbro.png]]
| japansko ime = ヤドラン ''Yadoran''
| redni broj = 80
| generacija = prva
| vrsta = Vodeni/Psihički
| stupanj = 1.
| razvoj 1 = [[Slowpoke]]a
| razvoj 2 = -
| razvija se = stjecanjem iskustva
| visina = 1,6
| težina = 78,5
| sposobnost = ''Zaboravljivost'' (''Oblivious'')/''Vlastiti tempo'' (''Own Tempo'')
}}
{{Pokemon uvod
|Ime = Slowbro
|japansko ime = ヤドラン '''Yadoran'''
|ime gen = Slowbroa
}}
== [[Etimologija]] imena ==
Ime '''Slowbro''' kombinacija je [[Engleski jezik|engleskih]] riječi ''"slow"'' = spor, odnoseći se na njegove usporene kretnje, i ''"bro"'' (kao riječ ''"brother"'' = brat), vjerojatno se odnoseći na bratsku vezu koju ima sa [[Shellder]]om na svom repu.
Njegovo [[japan]]sko ime glasi ''Yadoran'', a dolazi od lokaliziranog imena [[BiH|bosanskohercegovačke]] pjevačice [[Jadranka Stojaković|Jadranke Stojaković]], koja je radila u tamošnjoj industriji videoigara tijekom 90-ih i čije je ime bilo izvor inspiracije kod proizvođačkog tima iza ''Pokémona'' Game Freak.<ref name="radiosarajevo.ba">[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/jadranka-stojakovic-vratila-sam-se-definitivno/54320/ Jadranka Stojaković: Vratila sam se definitivno] radiosarajevo.ba</ref>
== Pokédex podaci ==
*''[[Pokémon Red i Blue|Pokémon Red/Blue]]'': Kažu kako se Shellder koji se prihvatio na njegov rep hrani Slowpokeovim ostacima.
*''[[Pokémon Yellow]]'': Lijeno živi uz more. Ako Shellder otpadne s njegova repa, vraća se u stadij Slowpokea.
*''[[Pokémon Gold]]'': Ako je Shellder odbačen s njegova repa tijekom žestoke borbe, vratit će se natrag u običnog Slowpokea.
*''[[Pokémon Silver]]'': Prirodno otupljen, izgubio je sposobnost osjećanja bola zbog otrova kojeg Shellder luči.
*''[[Pokémon Crystal]]'': Pričvršćeni Shellder ne otpušta ugriz zbog ukusnog okusa koji curi iz njegova repa.
*''[[Pokémon Ruby i Sapphire|Pokémon Ruby/Sapphire]]'': Slowbroov rep na sebi ima Shelldera koji je čvrstim ugrizom pričvršćen za njega. Radi toga, rep se više ne može koristiti u svrhu pecanja. Iz tog razloga, Slowbro je primoren plivati i aktivno hvatati svoj plijen.
*''[[Pokémon Emerald]]'': Njegov rep na sebi ima Shelldera koji je čvrstim ugrizom pričvršćen za njega. Radi toga, rep se više ne može koristiti u svrhu pecanja. Iz tog razloga, primoren je plivati i aktivno hvatati plijen.
*''[[Pokémon FireRed]]'': Kada je Slowpoke otišao u lov u more, njegov je rep zagrižen od strane Shelldera, što je uzrokovalo evoluciju u Slowbroa.
*''[[Pokémon LeafGreen]]'': Kažu kako se Shellder koji se prihvatio na njegov rep hrani Slowpokeovim ostacima.
*''[[Pokémon Diamond i Pearl|Pokémon Diamond/Pearl]]'': Iako je u normalnim okolnostima otupljen, dobije trenutak inspiracije kada Shellder na njegovom repu jače zagrize.
== U videoigrama ==
Jedan od načina dobivanja Slowbroa u videoigrama jest razvijanje [[Slowpoke]]a na 37. razini. Pojavljuje se u većini Pokémon videoiara, iako je nedostupan u ''Pokémon Ruby'', ''Sapphire'' i ''Emerald'' igrama, kao i u konzolnim igrama kao što su ''Pokémon XD: Gale of Darkness'' i ''Pokémon Colosseum''. Može ga se pronaći u ''Pokémon Leafgreen'' videoigri na otocima Morske pjene, u spilji grada Ceruleana, u Šumi bobica i na otoku Cinnabaru. U ''Pokémon Red'' i ''Blue'' igrama, može ga se pronaći na Stazi 23, otocima Morske pjene i u spilji grada Ceruleana. U igri ''Pokémon Yellow'', postoji mala šansa njegova pojavljivanja na Stazama 12 i 13, uz otoke Morske pjene. U igrama ''Pokémon Gold'', ''Silver'' i ''Crystal'', dostupan je samo u Slowpokeovu vrelu.
Iako je se po Pokédex podacima Slowpoke u Slowbroa razvija tek kada Shellder zagrize Slowpokeov rep, nijedna od Pokémon videoigara zasada ne dopušta takav način evolucije.
Slowbro je prilično dobar Pokémon u borbama, ističući se u ''Defense'' i ''Special Attack'' statusima.
U Pokémon videoigrama za [[Game Boy]] konzolu, Slowbrov je glas identičan glasu [[Machamp]]a.
== Tehnike ==
{{Poketehnike|align=left|boja=deepskyblue|naslov=Prirodne tehnike|naslov_stupac_3=Razina}}
{{Poketehnike|tehnika=Prokletstvo (''Curse'')|vrsta=???|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Obaranje (''Tackle'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zijevanje (''Yawn'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Režanje (''Growl'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Vodeni pištolj (''Water Gun'')|vrsta=Vodeni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zbunjivanje (''Confusion'')|vrsta=Psihički|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Onesposobljavanje (''Disable'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Glavom kroz zid (''Headbutt'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Vodeni puls (''Water Pulse'')|vrsta=Vodeni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zen glavom kroz zid (''Zen Headbutt'')|vrsta=Psihički|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Povlačenje (''Withdraw'')|vrsta=Vodeni|razina=37}}
{{Poketehnike|tehnika=Lijenčarenje (''Slack Off'')|vrsta=Normalni|razina=41}}
{{Poketehnike|tehnika=Amnezija (''Amnesia'')|vrsta=Psihički|razina=47}}
{{Poketehnike|tehnika=Psihička (''Psychic'')|vrsta=Psihički|razina=54}}
{{Poketehnike|tehnika=Ples kiše (''Rain Dance'')|vrsta=Vodeni|razina=61}}
{{Poketehnike|tehnika=Poboljšana psiha (''Psych Up'')|vrsta=Normalni|razina=67}}
{{Poketehnike/kraj}}
== Statistike ==
{{Pokestatistike|
HP=95 |
Attack=75 |
Defense=110 |
SpAtk=100 |
SpDef=80 |
Speed=30 |
Special=80}}
== U animiranoj seriji ==
Slowbro se često pojavljuje u Pokémon animiranoj seriji, no njegovo je najznačajnije pojavljivanje bilo u epizodi ''"The Evolution Solution"'', u kojoj je Jessie iz [[Tim Raketa|Tima Raketa]] uhvatila Shelldera. Shellder je u toj epizodi ugrizao Slowpokeov rep i zajedno su evoluirali u jedinstvenog Slowbroa.
Još se jedan Slowbro pojavio u vlasništvu [[Pokémon koordinator]]ice Solidad, jedne od [[May (Pokémon)|Mayinih]] glavnih protivnica koja ju je pobijedila i osvojila Kanto Grand festival.
[[Kategorija:Vodeni Pokémoni]]
[[Kategorija:Psihički Pokémoni]]
[[ca:Línia evolutiva de Slowpoke#Slowbro]]
[[en:List of Pokémon (52–101)#Slowbro]]
[[fi:Luettelo Pokémon-lajeista (61–80)#Slowbro]]
[[ko:포켓몬 목록 (061-080)#.EC.95.BC.EB.8F.84.EB.9E.80]]
[[pl:Lista Pokémonów (61-80)#Slowbro]]
a1z7vmcrevh4uwyd0jo8vydu7ws9im8
7087781
7087779
2024-12-13T13:58:50Z
Therearecrooks
288611
7087781
wikitext
text/x-wiki
{{Pokemon
| ime = Slowbro
| boja = deepskyblue
| slika = [[Datoteka:Slowbro.png]]
| japansko ime = ヤドラン ''Yadoran''
| redni broj = 80
| generacija = prva
| vrsta = Vodeni/Psihički
| stupanj = 1.
| razvoj 1 = [[Slowpoke]]a
| razvoj 2 = -
| razvija se = stjecanjem iskustva
| visina = 1,6
| težina = 78,5
| sposobnost = ''Zaboravljivost'' (''Oblivious'')/''Vlastiti tempo'' (''Own Tempo'')
}}
{{Pokemon uvod
|Ime = Slowbro
|japansko ime = ヤドラン '''Yadoran'''
|ime gen = Slowbroa
}}
== [[Etimologija]] imena ==
Ime '''Slowbro''' kombinacija je [[Engleski jezik|engleskih]] riječi ''"slow"'' = spor, odnoseći se na njegove usporene kretnje, i ''"bro"'' (kao riječ ''"brother"'' = brat), vjerojatno se odnoseći na bratsku vezu koju ima sa [[Shellder]]om na svom repu.
Njegovo [[japan]]sko ime glasi ''Yadoran'', a dolazi od lokaliziranog imena [[BiH|bosanskohercegovačke]] pjevačice [[Jadranka Stojaković|Jadranke Stojaković]], koja je radila u tamošnjoj industriji videoigara tijekom 90-ih i čije je ime bilo izvor inspiracije kod proizvođačkog tima iza ''Pokémona'' Game Freak.<ref name="radiosarajevo.ba">[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/jadranka-stojakovic-vratila-sam-se-definitivno/54320/ Jadranka Stojaković: Vratila sam se definitivno] radiosarajevo.ba</ref>
== Pokédex podaci ==
*''[[Pokémon Red i Blue|Pokémon Red/Blue]]'': Kažu kako se Shellder koji se prihvatio na njegov rep hrani Slowpokeovim ostacima.
*''[[Pokémon Yellow]]'': Lijeno živi uz more. Ako Shellder otpadne s njegova repa, vraća se u stadij Slowpokea.
*''[[Pokémon Gold]]'': Ako je Shellder odbačen s njegova repa tijekom žestoke borbe, vratit će se natrag u običnog Slowpokea.
*''[[Pokémon Silver]]'': Prirodno otupljen, izgubio je sposobnost osjećanja bola zbog otrova kojeg Shellder luči.
*''[[Pokémon Crystal]]'': Pričvršćeni Shellder ne otpušta ugriz zbog ukusnog okusa koji curi iz njegova repa.
*''[[Pokémon Ruby i Sapphire|Pokémon Ruby/Sapphire]]'': Slowbroov rep na sebi ima Shelldera koji je čvrstim ugrizom pričvršćen za njega. Radi toga, rep se više ne može koristiti u svrhu pecanja. Iz tog razloga, Slowbro je primoren plivati i aktivno hvatati svoj plijen.
*''[[Pokémon Emerald]]'': Njegov rep na sebi ima Shelldera koji je čvrstim ugrizom pričvršćen za njega. Radi toga, rep se više ne može koristiti u svrhu pecanja. Iz tog razloga, primoren je plivati i aktivno hvatati plijen.
*''[[Pokémon FireRed]]'': Kada je Slowpoke otišao u lov u more, njegov je rep zagrižen od strane Shelldera, što je uzrokovalo evoluciju u Slowbroa.
*''[[Pokémon LeafGreen]]'': Kažu kako se Shellder koji se prihvatio na njegov rep hrani Slowpokeovim ostacima.
*''[[Pokémon Diamond i Pearl|Pokémon Diamond/Pearl]]'': Iako je u normalnim okolnostima otupljen, dobije trenutak inspiracije kada Shellder na njegovom repu jače zagrize.
== U videoigrama ==
Jedan od načina dobivanja Slowbroa u videoigrama jest razvijanje [[Slowpoke]]a na 37. razini. Pojavljuje se u većini Pokémon videoiara, iako je nedostupan u ''Pokémon Ruby'', ''Sapphire'' i ''Emerald'' igrama, kao i u konzolnim igrama kao što su ''Pokémon XD: Gale of Darkness'' i ''Pokémon Colosseum''. Može ga se pronaći u ''Pokémon Leafgreen'' videoigri na otocima Morske pjene, u spilji grada Ceruleana, u Šumi bobica i na otoku Cinnabaru. U ''Pokémon Red'' i ''Blue'' igrama, može ga se pronaći na Stazi 23, otocima Morske pjene i u spilji grada Ceruleana. U igri ''Pokémon Yellow'', postoji mala šansa njegova pojavljivanja na Stazama 12 i 13, uz otoke Morske pjene. U igrama ''Pokémon Gold'', ''Silver'' i ''Crystal'', dostupan je samo u Slowpokeovu vrelu.
Iako je se po Pokédex podacima Slowpoke u Slowbroa razvija tek kada Shellder zagrize Slowpokeov rep, nijedna od Pokémon videoigara zasada ne dopušta takav način evolucije.
Slowbro je prilično dobar Pokémon u borbama, ističući se u ''Defense'' i ''Special Attack'' statusima.
U Pokémon videoigrama za [[Game Boy]] konzolu, Slowbrov je glas identičan glasu [[Machamp]]a.
== Tehnike ==
{{Poketehnike|align=left|boja=deepskyblue|naslov=Prirodne tehnike|naslov_stupac_3=Razina}}
{{Poketehnike|tehnika=Prokletstvo (''Curse'')|vrsta=???|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Obaranje (''Tackle'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zijevanje (''Yawn'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Režanje (''Growl'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Vodeni pištolj (''Water Gun'')|vrsta=Vodeni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zbunjivanje (''Confusion'')|vrsta=Psihički|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Onesposobljavanje (''Disable'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Glavom kroz zid (''Headbutt'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Vodeni puls (''Water Pulse'')|vrsta=Vodeni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zen glavom kroz zid (''Zen Headbutt'')|vrsta=Psihički|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Povlačenje (''Withdraw'')|vrsta=Vodeni|razina=37}}
{{Poketehnike|tehnika=Lijenčarenje (''Slack Off'')|vrsta=Normalni|razina=41}}
{{Poketehnike|tehnika=Amnezija (''Amnesia'')|vrsta=Psihički|razina=47}}
{{Poketehnike|tehnika=Psihička (''Psychic'')|vrsta=Psihički|razina=54}}
{{Poketehnike|tehnika=Ples kiše (''Rain Dance'')|vrsta=Vodeni|razina=61}}
{{Poketehnike|tehnika=Poboljšana psiha (''Psych Up'')|vrsta=Normalni|razina=67}}
{{Poketehnike/kraj}}
== Statistike ==
{{Pokestatistike|
HP=95 |
Attack=75 |
Defense=110 |
SpAtk=100 |
SpDef=80 |
Speed=30 |
Special=80}}
== U animiranoj seriji ==
Slowbro se često pojavljuje u Pokémon animiranoj seriji, no njegovo je najznačajnije pojavljivanje bilo u epizodi ''"The Evolution Solution"'', u kojoj je Jessie iz [[Tim Raketa|Tima Raketa]] uhvatila Shelldera. Shellder je u toj epizodi ugrizao Slowpokeov rep i zajedno su evoluirali u jedinstvenog Slowbroa.
Još se jedan Slowbro pojavio u vlasništvu [[Pokémon koordinator]]ice Solidad, jedne od [[May (Pokémon)|Mayinih]] glavnih protivnica koja ju je pobijedila i osvojila Kanto Grand festival.
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Vodeni Pokémoni]]
[[Kategorija:Psihički Pokémoni]]
[[ca:Línia evolutiva de Slowpoke#Slowbro]]
[[en:List of Pokémon (52–101)#Slowbro]]
[[fi:Luettelo Pokémon-lajeista (61–80)#Slowbro]]
[[ko:포켓몬 목록 (061-080)#.EC.95.BC.EB.8F.84.EB.9E.80]]
[[pl:Lista Pokémonów (61-80)#Slowbro]]
5bvd7kwuyg35o2bkanqak9qwam3rgxq
7087863
7087781
2024-12-13T17:23:25Z
Hijerovit
263374
uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7087779|7087779]] suradnika [[Special:Contributions/Therearecrooks|Therearecrooks]] ([[User talk:Therearecrooks|razgovor]])
7087863
wikitext
text/x-wiki
{{Pokemon
| ime = Slowbro
| boja = deepskyblue
| slika = [[Datoteka:Slowbro.png]]
| japansko ime = ヤドラン ''Yadoran''
| redni broj = 80
| generacija = prva
| vrsta = Vodeni/Psihički
| stupanj = 1.
| razvoj 1 = [[Slowpoke]]a
| razvoj 2 = -
| razvija se = stjecanjem iskustva
| visina = 1,6
| težina = 78,5
| sposobnost = ''Zaboravljivost'' (''Oblivious'')/''Vlastiti tempo'' (''Own Tempo'')
}}
{{Pokemon uvod
|Ime = Slowbro
|japansko ime = ヤドラン '''Yadoran'''
|ime gen = Slowbroa
}}
== [[Etimologija]] imena ==
Ime '''Slowbro''' kombinacija je [[Engleski jezik|engleskih]] riječi ''"slow"'' = spor, odnoseći se na njegove usporene kretnje, i ''"bro"'' (kao riječ ''"brother"'' = brat), vjerojatno se odnoseći na bratsku vezu koju ima sa [[Shellder]]om na svom repu.
Njegovo [[japan]]sko ime glasi ''Yadoran'', a dolazi od [[Japanski jezik|japanske]] riječi ''"yadokari"'' = [[rak samac]].
== Pokédex podaci ==
*''[[Pokémon Red i Blue|Pokémon Red/Blue]]'': Kažu kako se Shellder koji se prihvatio na njegov rep hrani Slowpokeovim ostacima.
*''[[Pokémon Yellow]]'': Lijeno živi uz more. Ako Shellder otpadne s njegova repa, vraća se u stadij Slowpokea.
*''[[Pokémon Gold]]'': Ako je Shellder odbačen s njegova repa tijekom žestoke borbe, vratit će se natrag u običnog Slowpokea.
*''[[Pokémon Silver]]'': Prirodno otupljen, izgubio je sposobnost osjećanja bola zbog otrova kojeg Shellder luči.
*''[[Pokémon Crystal]]'': Pričvršćeni Shellder ne otpušta ugriz zbog ukusnog okusa koji curi iz njegova repa.
*''[[Pokémon Ruby i Sapphire|Pokémon Ruby/Sapphire]]'': Slowbroov rep na sebi ima Shelldera koji je čvrstim ugrizom pričvršćen za njega. Radi toga, rep se više ne može koristiti u svrhu pecanja. Iz tog razloga, Slowbro je primoren plivati i aktivno hvatati svoj plijen.
*''[[Pokémon Emerald]]'': Njegov rep na sebi ima Shelldera koji je čvrstim ugrizom pričvršćen za njega. Radi toga, rep se više ne može koristiti u svrhu pecanja. Iz tog razloga, primoren je plivati i aktivno hvatati plijen.
*''[[Pokémon FireRed]]'': Kada je Slowpoke otišao u lov u more, njegov je rep zagrižen od strane Shelldera, što je uzrokovalo evoluciju u Slowbroa.
*''[[Pokémon LeafGreen]]'': Kažu kako se Shellder koji se prihvatio na njegov rep hrani Slowpokeovim ostacima.
*''[[Pokémon Diamond i Pearl|Pokémon Diamond/Pearl]]'': Iako je u normalnim okolnostima otupljen, dobije trenutak inspiracije kada Shellder na njegovom repu jače zagrize.
== U videoigrama ==
Jedan od načina dobivanja Slowbroa u videoigrama jest razvijanje [[Slowpoke]]a na 37. razini. Pojavljuje se u većini Pokémon videoiara, iako je nedostupan u ''Pokémon Ruby'', ''Sapphire'' i ''Emerald'' igrama, kao i u konzolnim igrama kao što su ''Pokémon XD: Gale of Darkness'' i ''Pokémon Colosseum''. Može ga se pronaći u ''Pokémon Leafgreen'' videoigri na otocima Morske pjene, u spilji grada Ceruleana, u Šumi bobica i na otoku Cinnabaru. U ''Pokémon Red'' i ''Blue'' igrama, može ga se pronaći na Stazi 23, otocima Morske pjene i u spilji grada Ceruleana. U igri ''Pokémon Yellow'', postoji mala šansa njegova pojavljivanja na Stazama 12 i 13, uz otoke Morske pjene. U igrama ''Pokémon Gold'', ''Silver'' i ''Crystal'', dostupan je samo u Slowpokeovu vrelu.
Iako je se po Pokédex podacima Slowpoke u Slowbroa razvija tek kada Shellder zagrize Slowpokeov rep, nijedna od Pokémon videoigara zasada ne dopušta takav način evolucije.
Slowbro je prilično dobar Pokémon u borbama, ističući se u ''Defense'' i ''Special Attack'' statusima.
U Pokémon videoigrama za [[Game Boy]] konzolu, Slowbrov je glas identičan glasu [[Machamp]]a.
== Tehnike ==
{{Poketehnike|align=left|boja=deepskyblue|naslov=Prirodne tehnike|naslov_stupac_3=Razina}}
{{Poketehnike|tehnika=Prokletstvo (''Curse'')|vrsta=???|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Obaranje (''Tackle'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zijevanje (''Yawn'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Režanje (''Growl'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Vodeni pištolj (''Water Gun'')|vrsta=Vodeni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zbunjivanje (''Confusion'')|vrsta=Psihički|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Onesposobljavanje (''Disable'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Glavom kroz zid (''Headbutt'')|vrsta=Normalni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Vodeni puls (''Water Pulse'')|vrsta=Vodeni|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Zen glavom kroz zid (''Zen Headbutt'')|vrsta=Psihički|razina=}}
{{Poketehnike|tehnika=Povlačenje (''Withdraw'')|vrsta=Vodeni|razina=37}}
{{Poketehnike|tehnika=Lijenčarenje (''Slack Off'')|vrsta=Normalni|razina=41}}
{{Poketehnike|tehnika=Amnezija (''Amnesia'')|vrsta=Psihički|razina=47}}
{{Poketehnike|tehnika=Psihička (''Psychic'')|vrsta=Psihički|razina=54}}
{{Poketehnike|tehnika=Ples kiše (''Rain Dance'')|vrsta=Vodeni|razina=61}}
{{Poketehnike|tehnika=Poboljšana psiha (''Psych Up'')|vrsta=Normalni|razina=67}}
{{Poketehnike/kraj}}
== Statistike ==
{{Pokestatistike|
HP=95 |
Attack=75 |
Defense=110 |
SpAtk=100 |
SpDef=80 |
Speed=30 |
Special=80}}
== U animiranoj seriji ==
Slowbro se često pojavljuje u Pokémon animiranoj seriji, no njegovo je najznačajnije pojavljivanje bilo u epizodi ''"The Evolution Solution"'', u kojoj je Jessie iz [[Tim Raketa|Tima Raketa]] uhvatila Shelldera. Shellder je u toj epizodi ugrizao Slowpokeov rep i zajedno su evoluirali u jedinstvenog Slowbroa.
Još se jedan Slowbro pojavio u vlasništvu [[Pokémon koordinator]]ice Solidad, jedne od [[May (Pokémon)|Mayinih]] glavnih protivnica koja ju je pobijedila i osvojila Kanto Grand festival.
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Vodeni Pokémoni]]
[[Kategorija:Psihički Pokémoni]]
[[ca:Línia evolutiva de Slowpoke#Slowbro]]
[[en:List of Pokémon (52–101)#Slowbro]]
[[fi:Luettelo Pokémon-lajeista (61–80)#Slowbro]]
[[ko:포켓몬 목록 (061-080)#.EC.95.BC.EB.8F.84.EB.9E.80]]
[[pl:Lista Pokémonów (61-80)#Slowbro]]
q1ybgypchnifoimpbkgkjhdtwh7ndqf
Prorok
0
82808
7088179
7014636
2024-12-14T08:50:51Z
31.217.6.222
Dodavanje istine
7088179
wikitext
text/x-wiki
7088184
7088179
2024-12-14T09:03:41Z
Hijerovit
263374
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/31.217.6.222|31.217.6.222]] ([[User talk:31.217.6.222|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Hijerovit|Hijerovit]]
7014636
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Prophet amos.jpg|mini|desno|250px|Prorok [[Amos]]]]
'''Prorok''' ([[grčki jezik|grč]]. ''profetas'', [[hebrejski jezik|hebr]]. ''nabi'', akadski ''nabu'', [[Arapski jezik|arap.]] '''نبي''' - ''nebí'' ), u objavljenim religijama čovjek koji prenosi Božju poruku ljudima. Kako su proroci nerijetko naviještali buduće događaje, danas se pod tim pojmom često pogrešno smatra osoba koje predkazuje budućnost.
U [[grčki jezik|grčkom jeziku]] prorok je "onaj koji govori u nečije ime".
U [[Biblija|biblijskom]] smislu prorok je čovjek kojega [[Bog Otac|Bog]] izabire i u svoje ime šalje ljudima da im prenese njegovu poruku.
Prorok se u biblijskom [[hebrejski jezik|hebrejskom]] još zove i ''ro'eh'' i ''hozeh'' što znači "vidjelac" ili "motritelj".
== Proroci u židovstvu i kršćanstvu ==
U [[židovstvo|židovstvu]] i [[kršćanstvo|kršćanstvu]], proroci su Božji izabranici koje Bog poziva da budu vjesnici i tumači njegove riječi. Preko njih Bog vodi svoj izabrani narod. Dva najčešća oblika proročke službe su prekoravanje i ohrabrivanje. Prvi i najveći prorok jest [[Mojsije]].
Proroke dijelimo na male i velike. Malih proroka ima dvanaest, a to su: [[Hošea]], [[Joel]], [[Amos]], [[Obadija]], [[Jona]], [[Mihej]], [[Nahum]], [[Habakuk]], [[Sefanija]], [[Hagaj]], [[Zaharija]] i [[Malahija]]. Velikih proroka ima samo četiri, a to su: [[Izaija]], [[Jeremija]], [[Ezekiel]] i [[Daniel (prorok)|Daniel]].
Mali i veliki proroci spadaju u "proroke-pisce". Postoje još i "proroci-govornici" (Natan, Gad, Ahija, Ilija, Elizej).
Proroci u Sjevernom kraljevstvu ([[Izrael]]): [[Ilija prorok|Ilija]], [[Amos]] i [[Hošea]].
Proroci u Južnom kraljevstvu (Judeja): [[Izaija]], [[Mihej]], [[Nahum]], [[Sefanija]], [[Habakuk]] i [[Jeremija]].
Jedan od poznatijih proroka, koji je navještao skori dolazak [[Isus Krist|Mesije]] je zasigurno [[Ivan Krstitelj]].
Najveći od svih proroka je sam Isus Krist koji je za kršćane u najpotpunijem smislu glasnik slobode i nade.
===Poslanici u islamu===
{{glavni|Proroci u islamu}}
Četvrta temeljna istina [[islam]]skog vjerovanja je vjerovanje u [[Alah]]ove poslanike, ljude za koje se zna da su poslani od Boga, kako bi na pravi put izveli narode koji su zalutali, uzoholili se, postali bogohulni ili činili nered na Zemlji. Češće se koristi naziv ''poslanik'' nego ''prorok'' upravo zbog pogrešnog shvaćanja da su proroci ljudi koji proriču budućnost, što je za muslimane vrlo uvredljivo.
U arapskom jeziku najčešći nazivi za poslanike su: ''nebi'' - "vjerovjesnik", ''resul'' - "poslanik, prorok", ''bešir'' - "donosilac radosnih vijesti", ''nezir'' - "onaj koji opominje" i dr.
U ''[[Kuran]]u'' ih je spomenuto dvadeset pet, a najpoznatiji su: [[Adem]] ([[Adam]]), [[Nuh]] ([[Noa]]), [[Ibrahim]] ([[Abraham]]), [[Musa]] ([[Mojsije]]), [[Isa]] ([[Isus]]) i [[Muhamed]], i jednim imenom se nazivaju ''ulul-azm''. Svih 25 poslanika spomenutih u Kuranu (i njihova biblijska imena) su: Adem (Adam), Idris (Henok), Nuh (Noa), [[Hud]] ([[Eber]]), [[Salih]], Ibrahim (Abraham), [[Lut]] ([[Lot]]), [[Ismail]] ([[Jišmael]]), [[Ishak]] ([[Izak]]), [[Jakub]] ([[Jakov]]), [[Jusuf]] ([[Josip]]), [[Ejjub]] ([[Job]]), [[Šuajb|Šu'ajb]], Musa (Mojsije), [[Harun]] ([[Aron]]), [[Davud]] ([[David]]), [[Sulejman]] ([[Solomon]]), Iljas (Ilija), El-jese' (Elizej), Junus (Jona), [[Zulkifl]] ([[Ezekiel]]), [[Zekerijja]] ([[Zaharija]]), [[Jahja]] ([[Ivan Krstitelj]]), Isa (Isus) i Muhamed (Paraklet).
[[Muhamed]] je naveo da je najviše poslanika poslano [[Židovi]]ma, te da su oni većinu njih prognali ili ubili, i da je Alah ljudskom rodu poslao 124 000 poslanika. Svakom poslaniku Alah je dao [[mudžiza|mudžize]], natprirodne sposobnosti, kako bi dokazali nevjernicima da su doista Božji poslanici. Muslimani su dužni poštovati i vjerovati u poslaničku misiju svih u Kuranu spomenutih poslanika, a Muhameda moraju slijediti, poštovati i prakticirati sve ono što je on za života radio (''[[sunnet]]''), te čvrsto vjerovati u sve ono što mu je od Boga objavljeno.
Muslimani nakon imena svakog poslanika dodaju i uzrečicu ''alejhi-s-selam'' (skraćeno: a.s.), što znači: ''Neka je mir i spas Božji na njega''.
[[Kategorija:Proroci|* ]]
l5dh68997bbw1lxla0gsqt3eugv8t93
Proširenje Europske unije
0
86647
7088093
6885416
2024-12-14T01:17:41Z
Croxyz
205325
7088093
wikitext
text/x-wiki
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=0 align=right style="text-align:center"
|-
|
{| class="toccolours" style="margin-left:1em; float:right; clear:right; font-size: 90%;" width="220px"
! <big>Proširenja EU</big>
|-
|
----
[[Datoteka:EC06-1957-58_European_Community_map.svg|204px]]<br>[[1957.]] – Države utemeljiteljice: [[Belgija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Zapadna Njemačka]]
----
[[Datoteka:EC09-1973_European_Community_map_enlargement.svg|204px]]<br>[[1973.]] – Prvo proširenje: [[Danska]], [[Irska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] <br><small>([[Alžir]] je [[1962.]] prestao biti sastavni dio Francuske)</small>
----
[[Datoteka:EC10-1981_European_Community_map_enlargement.svg|204px|]]<br>[[1981.]] – Drugo proširenje: [[Grčka]]
----
[[Datoteka:EC12-1986_European_Community_map_enlargement.svg|204px|]]<br>[[1986.]] – Treće proširenje: [[Portugal]], [[Španjolska]] <br><small>([[Grenland]] je [[1985.]] napustio zajednicu.)</small>
----
[[Datoteka:EU15-1995_European_Union_map_enlargement.svg|204px]]<br>[[1995.]] – Četvrto proširenje: [[Austrija]], [[Finska]], [[Švedska]] <br><small>([[Istočna Njemačka]] je [[1990.]] ujedinjena sa [[SR Njemačka|Zapadnom Njemačkom]])</small>
----
[[Datoteka:EU25-2004_European_Union_map_enlargement.svg|204px]]<br>[[2004.]] – Peto proširenje (prvi dio): [[Cipar]], [[Češka]], [[Estonija]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Mađarska]], [[Malta]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]]
----
[[Datoteka:EU27-2007_European_Union_map_enlargement.svg|204px|]]<br>[[2007.]] – Peto proširenje (drugi dio): [[Bugarska]], [[Rumunjska]]
----
[[Datoteka:EU28-2013_European_Union_map_enlargement.svg|204px|]]<br>[[2013.]] – Šesto proširenje: [[Hrvatska]]
----
|}
|}
[[Europska unija|Europsku uniju]] osnovalo je [[1957.]] godine šest država kao [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]]. Ovoj zajednici prethodila je [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] koja je osnovana [[1952.]] godine. Danas Europska unija ima 27 zemalja članica koje su postupno pristupale članstvu u šest procesa proširenja. Najveće proširenje bilo je [[1. svibnja]] [[2004.]] kad je uniji pristupilo 10 država. Najnedavnije proširenje bilo je [[1. srpnja]] [[2013.]], kad je članica unije postala [[Hrvatska]].
Trenutačno su u fazi pregovori o članstvu s nekoliko država. Da bi neka država mogla pristupiti Europskoj uniji, mora zadovoljiti određene gospodarske, političke i pravne uvjete (tzv. [[kopenhagenski kriteriji]]). U osnovi, od moguće države članice zahtjeva se sekularna demokratska vlast, vladavina prava, te odgovarajuće slobode i institucije. Po [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovoru o Europskoj uniji]] svaka država članica kao i [[Europski parlament]] moraju posebno pristati na svako proširenje.
[[Ugovor iz Nice]] koji je stupio na snagu [[2003.]] nije omogućavao članstvo za više od 27 država. Daljnje proširenje Europske unije omogućio je [[Lisabonski ugovor]] koji je stupio na snagu [[2009.]]
== Povijest proširenja Europske unije ==
{{glavni|Povijest Europske unije}}
* [[9. svibnja]] [[1950.]] — [[Popis ministara vanjskih poslova Francuske|francuski ministar vanjskih poslova]] [[Robert Schuman]] predstavlja svoj prijedlog o ujedinjenoj [[Europa|Europi]] koji je poznat kao [[Schumanov plan]]. Ovo se smatra početkom današnje Europske unije.
* [[23. srpnja]] [[1952.]] — [[Pariški ugovor|Pariškim ugovorom]] osnovana je [[Europska zajednica za ugljen i čelik]]. Zemlje utemeljiteljice bile su zemlje [[Benelux]]a ([[Belgija]], [[Nizozemska]] i [[Luksemburg]]), [[Francuska]], [[Italija]] i [[Zapadna Njemačka]].
* [[25. ožujka]] [[1957.]] — članice [[EZUČ]]-a osnovale su [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] koja kasnije postaje [[Europska zajednica]].
* [[3. srpnja]] [[1962.]] — [[Alžir]] napušta Europsku zajednicu nakon dobivanja neovisnosti od Francuske.
* [[1. siječnja]] [[1973.]] (prvo proširenje) — [[Danska]], [[Irska]], i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] pristupaju EZ-u ([[Norveška]] je potpisala dogovor, ali ga nije ratificirala zbog odbijanja pristupanju zajednici na nacionalnom [[referendum]]u).
* [[1. siječnja]] [[1981.]] (drugo proširenje) — [[Grčka]] pristupa Europskoj zajednici.
* [[1. siječnja]] [[1985.]] — [[Grenland]] napušta Europsku zajednicu nakon referenduma. Ovo je bilo moguće zbog [[devolucija|devolucije]] koju je [[Danska]] odobrila Grenlandu šest godina ranije.
* [[1. siječnja]] [[1986.]] (treće proširenje) — [[Portugal]] i [[Španjolska]] pristupaju EZ-u.
* [[3. listopada]] [[1990.]] — [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinile]] su se [[DDR|Istočna]] i [[Zapadna Njemačka]], čime je bivša Istočna Njemačka uključena u EZ. Ovim se povećao broj stanovnika zajednice, kao i površina, ali ne i broj članica.
* [[1. studenog]] [[1993.]] — na snagu stupa [[Ugovor iz Maastrichta]] čime je službeno osnovana [[Europska unija]].
* [[1. siječnja]] [[1995.]] (četvrto proširenje) — [[Austrija]], [[Finska]] i [[Švedska]] pristupaju EU ([[Norveška]] je potpisala dogovor, ali ga nije ratificirala zbog ponovnog odbijanja pristupanju zajednici na [[referendum]]u).
* [[1. svibnja]] [[2004.]] (peto proširenje, prvi dio)<ref name="fifthwave">Prema [http://ec.europa.eu/enlargement/index_sl.htm službenoj stranici Europske komisije], potpisivanjem ugovora o pristupanju Bugarske i Rumunjske završeno je peto proširenje EU. Proširenje 2004. bilo je samo prvi dio petog proširenja EU. (([[Službeni jezici Europske unije|svi službeni jezici EU]]))</ref> — u EU su primljene [[Cipar]], [[Češka]], [[Estonija]], [[Litva]], [[Latvija]] ,[[Mađarska]], [[Malta]], [[Poljska]], [[Slovačka]] i [[Slovenija]]. Ovo je najveći broj država koje su odjednom primljene u EU.
* [[1. siječnja]] [[2007.]] (peto proširenje, drugi dio) — članice EU postaju [[Bugarska]] i [[Rumunjska]].
* [[10. listopada]] [[2010.]] — [[Karibi|karipski]] otoci [[Bonaire]], [[Saba (otok)|Saba]] i [[Sint Eustatius]] postali su izravni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] kao posebne općine (''bijzondere gemeente''), te su stoga postali i dio Europske unije.<ref>[http://www.statoids.com/uan.html Nizozemski Antili], Statoids {{eng oznaka}}</ref> Ovi otoci su ranije bili u sklopu [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] koji su dio [[Nizozemsko kraljevstvo|Nizozemskog kraljevstva]]. Ovo manje proširenje je prvo koje se dogodilo u potpunosti izvan Europe.
* [[1. siječnja]] [[2012.]] — francuski prekomorski departman [[Sveti Bartolomej (otok)|Sveti Bartolomej]] napušta Europsku uniju.<ref>[http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/10/st15/st15224.en10.pdf Draft European Council Decision on amendment of the European status of the island of Saint-Barthélemy – adoption]</ref>
* [[1. srpnja]] [[2013.]] (šesto proširenje) — članica EU postaje [[Hrvatska]]
* [[1. siječnja]] [[2014.]] — francuski prekomorski departman [[Mayotte]] je postao dio Europske unije sa statusom najudaljenije regije.<ref>[http://www.dw.de/eu-shores-spread-to-indian-ocean-island/a-14957924-1 EU shores spread to Indian Ocean island], Deutsche Welle, 31.3.2011.</ref><ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:204:0131:0131:EN:PDF EUROPEAN COUNCIL DECISION of 11 July 2012 amending the status of Mayotte with regard to the European Union] (PDF)</ref><ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0577:FIN:HR:HTML Prijedlog DIREKTIVE VIJEĆA koji se odnosi na Mayotte], EUR-Lex</ref>
* [[31. siječnja]] [[2020.]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] napušta Europsku uniju uz prijelazno razdoblje koje je trajalo do [[31. prosinca]] [[2020.]]
=== Zadnje proširenje ===
{{glavni|Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji}}
[[Hrvatska]] se [[2003.]] godine, prijavila za članstvo u EU, a Europska komisija ju je preporučila za službenog kandidata početkom [[2004.]] godine. Europsko vijeće je odobrilo Hrvatskoj status kandidata sredinom 2004., te odredilo datum za početak pregovora koji su trebali početi u ožujku 2005. godine. Europsko vijeće je odgodilo pregovore [[16. ožujka]] 2005. zbog stava tužiteljstva [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|suda u Haagu]] o nedovoljnoj suradnji RH s tim sudom. Odgođeni pregovori počeli su [[3. listopada]] [[2005.]] godine. Prije početka pregovora EU s Hrvatskom, pravna stečevina EU podijeljena je na 35 poglavlja, što je četiri više od dotad uobičajenih 31. Ova poglavlja odnose se na poljoprivrednu politiku.
Hrvatska je, nakon [[Slovenija|Slovenije]], druga zemlja bivše [[SFRJ]] koja je postala članica Europske unije. Gospodarstvo u državi je relativno stabilno, te su statistički pokazatelji bolji od zemalja koje su postale članice u proširenju 2007. (Bugarska i Rumunjska).
Krajem [[2005.]] dužnosnici EU predvidjeli su primanje Hrvatske u punopravno članstvo između [[2008.]] i [[2010.]], što je i bio cilj tadašnje hrvatske vlade.<ref>[http://www.index.hr/clanak.aspx?id=341559 Izjava Ive Sanadera], Sanader: Ulazimo u EU 2009., bez obzira na europski Ustav, Index.hr</ref> Ipak, zbog tadašnje situacije u EU, nije bio moguć primitak nove države članice.<ref>[http://www.index.hr/clanak.aspx?id=341986 Izjava Angele Merkel], Angela Merkel: Po Ugovoru iz Nice ne možemo primiti Hrvatsku u EU, Index.hr</ref> Rješenje ovog problema predviđeno je Europskim ustavom koji je referendumom odbijen u Francuskoj i Nizozemskoj.
Do zatvaranja svih poglavlja [[acquis communautaire]]a došlo je sredinom [[2011.]] godine, a [[Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji]] potpisan je iste godine.
Godine [[2012.]] održan je [[Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji]], te je započeo proces ratifikacije u parlamentima država članica.
Posljednja je pristupni ugovor ratificirala [[Njemačka]] [[16. svibnja]] [[2013.]], a [[1. srpnja]] iste godine Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije.
===Države koje su podnijele zahtjev za članstvo===
{| class="wikitable" style="font-size:95%; white-space:nowrap; width:75%; text-align:center;"
! Država
! Zahtjev za članstvo
! Status kandidata
! Početak pregovora
! Završetak pregovora
! Napomena
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|ALB}}
| 28. travnja 2009.
| 24. lipnja 2014.
| 24. ožujka 2020.
| style="color:#aa0;" |(?)
| style="text-align:left;" |
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|BIH}}
| 15. veljače 2016.
| 15. prosinca 2022.
| style="color:#aa0;" |(?)
| style="color:#aa0;" |(?)
| style="text-align:left;" |
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|CG}}
| 15. prosinca 2008.
| 17. prosinca 2010.
| 29. lipnja 2012.
| style="color:#aa0;" |(?)
| style="text-align:left;" | otvoreno 33, zatvoreno 3 poglavlja pregovora
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|ISL}}
| 16. srpnja 2009.
| 17. lipnja 2010.
| 27. srpnja 2010.
| povučeno
| style="text-align:left;" | 12. ožujka 2015. Island povukao zahtjev za članstvo u EU
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|MAK}}
| 22. ožujka 2004.
| 16. prosinca 2005.
| 24. ožujka 2020.
| style="color:#aa0;" |(?)
| style="text-align:left;" |
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|MAR}}
| 20. srpnja 1987.
| odbijeno
| –--
| –--
| style="text-align:left;" | 21. srpnja 1987. Vijeće EU odbilo kandidaturu Maroka
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|NOR}}
| 1962., 1967.,<br>1970. i 1992.
| odbijeno
| –--
| –--
| style="text-align:left;" | 1962. i 1967. Francuska uložila veto na proširenje<br>1972. i 1994. kandidatura odbijena na referendumu
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|SRB}}
| 22. prosinca 2009.
| 1. ožujka 2012.
| 21. siječnja 2014.
| style="color:#aa0;" |(?)
| style="text-align:left;" | otvoreno 18, zatvoreno 2 poglavlja pregovora
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|ŠVI}}
| 20. svibnja 1992.
| odbijeno
| –--
| –--
| style="text-align:left;" | 1992. i 2001. kandidatura odbijena na referendumu
|-
| style="text-align:left;" | {{Z+X|TUR}}
| 14. travnja 1987.
| 12. prosinca 1999.
| 3. listopada 2005.
| style="color:#aa0;" |(?)
| style="text-align:left;" | otvoreno 16, zatvoreno 1, blokirano 14 poglavlja pregovora
|}
<span style="color:#aa0;">(zagrade)</span>: predviđeni, odnosno najraniji mogući datum
== Buduća proširenja ==
[[Datoteka:Further European Union Enlargement.svg|mini|350px|desno|
{{legenda|#3f48cc|zemlje članice}}
{{legenda|#00BFFF|zemlje kandidati (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Turska, Moldavija, Ukrajina)}}
{{legenda|#86fdf1|podnesen zahtjev za članstvo (Gruzija, Kosovo)}}
{{legenda|Red|povučen ili zamrznut zahtjev za članstvo (Island, Norveška, Švicarska)}}
{{legenda|#ff1493|napušteno članstvo u EU (Ujedinjeno Kraljevstvo)}}]]
=== Zemlje kandidati ===
==== Albanija ====
{{glavni|Pristupanje Albanije Europskoj uniji}}
Kao već starija članica [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]], [[Albanija]] je počela pregovore o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje]] 2003. godine. Ovaj dogovor je potpisan [[12. lipnja]] [[2006.]], čime je napravljen prvi korak prema članstvu Albanije u EU. Ipak, ulazak Albanije u uniju najviše ovisi o gospodarskoj i političkoj stabilnosti zemlje.
Prateći primjere drugih zemalja istočne Europe koje su sada članice EU, i Albanija se odlučila čvrsto povezati s institucijama Europske unije i NATO savezom. Nakon što je [[Albanija]] početkom travnja [[2009.]] godine postala punopravna članica [[NATO]]-a, 28. travnja [[2009.]] predala je zahtjev za članstvo u EU.
Europska komisija je [[10. listopada]] [[2012.]] uputila Europskom vijeću preporuku za odobravanje statusa kandidata Albaniji, a status kandidata Albaniji je dodijeljen [[26. lipnja]] [[2014.]]<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/339721/Albanija-dobila-status-kandidata-za-EU.html www.tportal.hr], "Albanija dobila status kandidata za EU", objavljeno i pristupljeno 24. lipnja 2014.</ref>
Pregovori su započeli [[24. ožujka]] [[2020.]]<ref name="albmkd">[https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_519 EU candidate status for Albania and North Macedonia], European Commission, objavljeno 25. ožujka 2020.</ref>
==== Crna Gora ====
{{glavni|Pristupanje Crne Gore Europskoj uniji}}
Nakon [[referendum]]a održanog [[21. svibnja]] [[2006.]], [[Crna Gora]] je izašla iz državne [[SiCG|zajednice sa Srbijom]] i postala nezavisna država. Nezavisnost ove države znatno je ubrzala početak pregovora za članstvo, u odnosu na vrijeme kad je bila u zajednici sa Srbijom. Pregovori o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP-u]] počeli su u rujnu 2006. godine,<ref> [http://ec.europa.eu/enlargement/montenegro/key_events_en.htm Proces proširenja EU], ''[[Europska komisija]]'', 10. siječnja 2007. {{eng oznaka}}{{de}}{{fr}}</ref> a sporazum je potpisan u ožujku [[2007.]]<ref>[http://195.29.151.53/index.php?article_id=85968 Podgorica: Parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114105142/http://195.29.151.53/index.php?article_id=85968 |date=14. studenoga 2007. }}, Total portal {{hr}} [http://www.kuna.net.kw/Home/Story.aspx?Language=en&DSNO=961906 KUNA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071122154900/http://www.kuna.net.kw/Home/Story.aspx?Language=en&DSNO=961906 |date=22. studenoga 2007. }} {{eng oznaka}}{{ara oznaka}}</ref>
Crna Gora je [[15. prosinca]] [[2008.]] predala zahtjev za učlanjenje u Europsku uniju, [[17. prosinca]] [[2010.]] je dobila status kandidata, a [[29. lipnja]] [[2012.]] je započela pregovore s Europskom unijom.
Smatra se da će glavne prepreke ulasku Crne Gore u EU biti ekološki, sudski i kriminalni problemi. Crna Gora je već pri uvođenju eura, prihvatila [[euro]] kao svoju službenu valutu.
==== Sjeverna Makedonija ====
{{glavni|Pristupanje Makedonije Europskoj uniji}}
Sjeverna Makedonija, tada pod imenom [[Makedonija]] se [[22. ožujka]] [[2004.]] godine, prijavila za članstvo u EU, a Europska komisija ju je preporučila za službenog kandidata 9. studenog [[2005.]] godine. Europsko vijeće joj je odobrilo status kandidata 17. prosinca iste godine, ali nije odredilo datum za početak pregovora, s obzirom na to da je imala neriješeno pitanje s [[Grčka|Grčkom]] oko imena države, koja joj je osporavala pravo na makedonsko ime, smatrajući da ono pripada grčkom povijesno - civilizacijskom naslijeđu. Makedonija je u veljači 2019. godine riješila taj problem, promijenivši ime u Sjeverna Makedonija, i Grčka ju je prestala blokirati u euro-atlantskim integracijama.
Trenutačno u Sjevernoj Makedoniji vlada mir nakon što su [[Albanci]] u zapadnom dijelu države dobili veću autonomiju putem [[Ohridski sporazum|Ohridskog sporazuma]]. Gospodarstvo se lagano oporavlja, te država niskim porezima želi privući strane investitore. Makar službeno EU nije objavila okvirno razdoblje kad bi Makedonija mogla ući u uniju, makedonski premijer [[Nikola Gruevski]] je smatrao da bi njegova zemlja mogla postati članica već [[2012.]] ili [[2013.]]<ref>[http://derstandard.at/?id=2650785 Izjava Nikole Gruevskog] Makedonski premijer Gruevski u intervjuu: "Pregovori o članstvu od 2008.", Der Standard {{de}}</ref>
[[Europska komisija]] je u dva navrata, 2009. i 2012., predložila početak pregovora, a pregovori su započeli [[24. ožujka]] [[2020.]]<ref name="albmkd"/>
==== Srbija ====
{{glavni|Pristupanje Srbije Europskoj uniji}}
Politika vodstva [[Srbija|Republike Srbije]] je bila pripremiti zemlju za ulazak u EU u razdoblju od [[2012.]] do [[2015.]] Ipak, ovaj ulazak će se dogoditi kasnije zbog etničkih napetosti, statusa [[Kosovo|Kosova]], siromaštva i vrlo raširene korupcije. Kako bi se pripremila za moguće članstvo u EU, Srbija mora provesti brojne reforme.
Pregovori o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP-u]] počeli su u studenom [[2005.]] 3.svibnja [[2006.]] Europska unija suspendirala je pregovore o SSP-u sa Srbijom zbog stava tužiteljstva suda u Haagu o nedovoljnoj suradnji Srbije s tim sudom. Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom su ipak nastavljeni unatoč tome što [[Ratko Mladić]] još nije bio izručen, čemu se žestoko protivilo haško tužiteljstvo.<ref>[http://www.24sata.info/3708 Carla Del Ponte: ICTY je postao neugodan za europske vlade koje ga ne cijene kao prije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070220164308/http://24sata.info/3708 |date=20. veljače 2007. }}, 24 sata</ref>
Srbija je dobila status zemlje kandidata [[1. ožujka]] 2012. Formalni početak pregovora je bio [[21. siječnja]] [[2014.]] godine, a prema nerealnim procjenama srbijanske vlade, pregovori su trebali biti okončani [[2018.]]<ref>[http://www.jutarnji.hr/srbija-zapocela-pregovore-s-eu-dacic--ovo-je-najvazniji-dogadaj-za-srbiju-poslije-2--svjetskog-rata/1156863/ Srbija započela pregovore s EU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122072231/http://www.jutarnji.hr/srbija-zapocela-pregovore-s-eu-dacic--ovo-je-najvazniji-dogadaj-za-srbiju-poslije-2--svjetskog-rata/1156863/ |date=22. siječnja 2014. }}, Jutarnji list</ref>
==== Turska ====
{{glavni|Pristupanje Turske Europskoj uniji}}
Pridruživanje [[Turska|Turske]] Europskoj uniji je sporno pitanje u europskim krugovima. Turska je pridruženi član EU, tj. njezinih prethodnica još od [[1964.]], nakon što je potpisan dogovor između EEZ-a i Turske (Ankarski dogovor) [[1963.]] godine. Turska se službeno prijavila za članstvo [[14. travnja]] [[1987.]], a tek je [[1999.]] priznata kao zemlja kandidat za članstvo. Nakon sastanka na vrhu Europskog vijeća koji je održan [[17. prosinca]] [[2004.]], najavljeni su pregovori o članstvu s Turskom koji su započeli [[3. listopada]] [[2005.]], isti dan kad su počeli i pregovori s Hrvatskom. Proces ''screeninga'' koji je započet [[20. listopada]] [[2005.]], završen je [[18. listopada]] [[2006.]]
Od [[1996.]] na snazi je sporazum o [[Carinska unija Europske unije i Turske|carinskoj uniji između EU i Turske]].
Od svih zemalja dosad koje žele ući u Europsku uniju, Turska ima najmanju potporu među stanovništvom unije. Protivnici turskog članstva u uniji za svoje argumente navode nepoštovanje sadašnje i bivših vlada Turske prema [[liberalna demokracija|liberalnoj demokraciji]], u što spada: diskriminacija prema etničkim manjinama (poglavito prema [[Kurdi]]ma), prema [[Suniti|nesunitskim]] [[muslimani]]ma i drugim religijama, prisilni [[sekularizam]] i značajna uloga vojske u političkom životu Turske. Europska unija zabrinuta je i zbog rasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Turskoj, te zbog promjena koje bi se dogodile u europskim institucijama primanjem ove višemilijunske zemlje u članstvo. Mnogi se protive i članstvu jedne izrazito muslimanske zemlje u zajednicu u kojoj su dosad sve zemlje većinski s kršćanskim stanovništvom. Kao veliki argument protivnika članstva Turske u EU, navodi se činjenica da je Turska samo manjim dijelom svog teritorija na europskom kontinentu, dok je većinski dio u Aziji. Vjerojatno najveća prepreka je ipak činjenica da Turska na području nepriznate [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Turske Republike Sjeverni Cipar]] s 40.000 vojnika okupira trećinu teritorija Cipra, te odbija priznati državu [[Cipar]], koja je članica EU, kao nezavisnu državu sve dok se ne riješi ciparsko pitanje pod okriljem [[UN]]-a. [[Annanov plan]] o ujedinjenju otoka u jednu državu kojeg su podupirali UN, EU i ciparski Turci, odbili su ciparski Grci referendumom u travnju [[2004.]]
Pobornici turskog ulaska u uniju kao argumente navode povećanje demokratskih promjena u Turskoj, jačanje gospodarstva EU, te pomlađivanje stanovništva unije turskim mladim stanovništvom. Smatra se da bi članstvo u uniji bila nagrada Turskoj za ulogu u [[NATO]]-u i za poboljšanje ljudskih prava koje se dogodilo zadnjih desetljeća.
=== Potencijalni kandidati ===
[[Datoteka:EU Balkan enlargement.svg|mini|desno|
{{legenda|#3f48cc|zemlje članice}}
{{legenda|#00bfff|zemlje u pregovorima}}
{{legenda|#86fdf1|zemlje kandidati}}
{{legenda|#fff200|podnesen zahtjev za članstvo}}
{{legenda|#ff8c00|zemlje potencijalni kandidati}}
]]
Odnosi Europske unije s zemljama tzv. zapadnog Balkana ([[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Kosovo]], [[Makedonija]] i [[Srbija]]) trenutačno se smatraju politikom proširenja unije. Neke od ovih država su u pregovorima o pristupanju, neke su priznate kao zemlje kandidati za članstvo, a neke kao potencijalni kandidati.<ref>[http://europa.eu.int/comm/enlargement/candidate.htm#pc Zemlje kandidati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060223075113/http://europa.eu.int/comm/enlargement/candidate.htm#pc |date=23. veljače 2006. }}, Službena stranica EU (([[Službeni jezici Europske unije|svi službeni jezici EU]]))</ref> Europska unija ih takvim smatra prema napretku u [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|procesu stabilizacije i pridruživanja]].
Sve zemlje proizašle iz bivše [[SFRJ]] prihvatile su integraciju u [[EU]] kao cilj vanjske politike. Najdalje u tome su došle [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] koje su postale članice EU. [[Crna Gora]] i [[Srbija]] trenutačno vode pregovore o članstvu, [[Makedonija]] i [[Bosna i Hercegovina]] su priznate kao zemlje kandidati, a [[Kosovo]] kao zemlja potencijalni kandidat.
Isti cilj vanjske politike prihvatila je i [[Albanija]] koja je kandidat za članstvo.
Sastankom na vrhu Europskog vijeća [[2003.]] u [[Solun]]u, zaključeno je da je integracija zapadnog Balkana prioritetna u procesu širenja EU. Ipak, u strategiji Europske komisije donesenoj [[9. studenog]] [[2005.]] navedeno je kako bi trenutačna politika proširenja na sve države bivše Jugoslavije i Albaniju mogla zaustaviti moguće buduće širenje i na [[Bjelorusija|Bjelorusiju]], [[Moldova|Moldovu]], [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Gruzija|Gruziju]].<ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2005:0561:FIN:EN:HTML 2005 dokument o strategiji proširenja], Službena stranica EU {{eng oznaka}}{{de}}{{fr}}</ref>
==== Bosna i Hercegovina ====
{{glavni|Pristupanje BiH Europskoj uniji}}
Približavanje [[BiH]] Europskoj uniji usporavaju brojni gospodarski i politički problemi u zemlji. Ipak, zadnjih godina ostvaren je manji, ali stabilni napredak države, što uključuje i suradnju sa [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|sudom u Haagu]].
Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju počeli su [[2005.]] godine. [[27. veljače]] [[2008.]] godine, [[Olli Rehn]] izjavio je da bi [[28. travnja]] 2008. godine moglo doći do potpisivanja [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] što bi dovelo do toga da [[Bosna i Hercegovina]] početkom [[2009.]] godine i službeno postane zemlja kandidat za ulazak u Europsku uniju.
Sporazum je potpisan [[16. lipnja]] [[2008.]],<ref>[http://euobserver.com/15/26335 Bosnia signs EU pre-accession deal], ''[[EUobserver]]'' {{eng oznaka}}</ref> do [[10. veljače]] [[2011.]] sporazum su ratificirale sve članice EU, međutim stupanje sporazuma na snagu je odgođeno stoga što Bosna i Hercegovina nije ispunila sve prihvaćene obveze,<ref>[http://daily.tportal.hr/124423/Press-Bosnia-EU-relations-put-on-hold.html Press: Bosnia-EU relations put on hold] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120709102607/daily.tportal.hr/124423/Press-Bosnia-EU-relations-put-on-hold.html |date=9. srpnja 2012. }}, ''tportal.hr'' {{eng oznaka}}</ref> te je stupio na snagu tek [[1. lipnja]] [[2015.]]
Bosna i Hercegovina je [[15. veljače]] [[2016.]] predala službeni zahtjev za članstvo u EU.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska podržava podnošenje zahtjeva BiH za članstvo u EU-u|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miro-kovac-hrvatska-podrzava-podnosenje-zahtjeva-bih-za-clanstvo-u-eu-u-1060368|access-date=2023-01-02|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> te je [[2022]]. službeno postala kandidat za članstvo EU.<ref>{{Citiranje weba|last=Aljović|first=Armin|title=Šta za BiH znači kandidatski status?|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2022/12/15/sta-za-bih-znaci-kandidatski-status|access-date=2023-01-02|website=balkans.aljazeera.net|language=bs}}</ref>
==== Kosovo ====
{{glavni|Pristupanje Kosova Europskoj uniji}}
[[Kosovo]] je proglasilo neovisnost od Republike [[Srbija|Srbije]] [[17. veljače]] [[2008.]]
Iako 5 zemalja članica EU još nije priznalo kosovsku neovisnost ([[Cipar]], [[Grčka]], [[Rumunjska]], [[Slovačka]] i [[Španjolska]]), Kosovo je dobilo status potencijalnog kandidata.<ref>[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/countries/detailed-country-information/kosovo_en EU Enlargement - Kosovo], ''[[Europska komisija]]'' {{eng oznaka}}</ref>
Pregovori o [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju]] su započeli [[28. listopada]] [[2013.]], sporazum je potpisan [[27. listopada]] 2015., a stupio na snagu [[1. travnja]] 2016. Kosovo je prva država čiji se sporazum nije ratificirao u svakoj pojedinoj članici EU.<ref>[http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-938_en.htm EU starts the Stabilisation and Association Agreement negotiations with Kosovo], Europska komisija</ref><ref>[http://www.balkaninsight.com/en/article/kosovo-launches-saa-dailogue-with-the-eu Kosovo Launches Crucial SAA Talks With EU], Balkan Insight</ref></small>
== Moguća buduća proširenja ==
Po [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovoru iz Maastrichta]] (članak 49), svaka europska zemlja koja poštuje načela Europske unije može se prijaviti za članstvo u istoj. [[Europsko vijeće]] odredilo je uvjete za članstvo u EU u tzv. kopenhaškim kriterijima u lipnju [[1993.]] Da li je zemlja europska ili ne, ovisi o procjeni institucija EU. Danas većina zemalja koje se nalaze u [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]] žele postati članice unije, makar po mnogima određen broj njih spadaju u Europu samo u kulturnom smislu, dok u zemljopisnom spadaju u Aziju. Primjer takve zemlje koja je primljena u EU je [[Cipar]].
=== Europska slobodna trgovinska zona (EFTA) ===
[[Datoteka:EU and EFTA.svg|mini|
{{legenda|#003399|[[Države članice Europske unije]]}}
{{legenda|green|Članice [[EFTA]]-e}}]]
==== Island ====
{{glavni|Pristupanje Islanda Europskoj uniji}}
[[Island]] je podnio zahtjev za članstvo u EU godine [[2009.]], ali je s EU i ranije bio povezan putem [[Europski ekonomski prostor|Europskog ekonomskog prostora]]. Island je također potpisnik [[Schengenski sporazum|Schengenskog sporazuma]], te je izrazio želju ulaska u eurozonu, makar je izvan EU.
Kao i u Norveškoj, jedan od glavnih razloga opiranja ulasku u EU je strah od gubitka kontrole nad [[ribolov]]om u vlastitim teritorijalnim vodama. Islandska vlada osnovala je odbor za traženje načina zaštite ribarskih prava u slučaju ulaska u EU.
Godine [[2009.]] zbog svjetske ekonomske krize, koja je rezultirala kolapsom islandskog gospodarstva, novoizabrana vlada je počela razmišljati o ulasku te zemlje u EU. Europska komisija je smatrala kako bi [[Island]] mogao brzo završiti svoj proces ulaska, te su počele špekulacije kako bi [[Hrvatska]] i [[Island]] mogle zajedno ući u tu organizaciju.
[[22. svibnja]] [[2013.]] novoizabrani predsjednik islandske vlade Sigmundur Gunnlaugsson službeno je obavijestio povjerenika za proširenje Europske unije Stefana Fullea da njegova zemlja privremeno otkazuje sve daljnje pregovore o učlanjenju u Europsku uniju, te se povlači i iz svih sporazuma koji su već sklopljeni s Bruxellesom u sklopu procesa euro-integracija. Nova vlada istaknula je da namjerava tu odluku učiniti trajnom.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2013/may/22/iceland-eu www.guardian.co.uk], "Iceland's next prime minister halts EU membership talks", objavljeno 22. svibnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2013.</ref> To se i dogodilo sredinom lipnja iste godine.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/island-odustao-ulaska-eu-to-je-demokracija-clanak-569341 www.vecernji.hr], "Island odustao od ulaska u EU: 'To je demokracija'", objavljeno i pristupljeno 14. lipnja 2013.</ref>
[[12. ožujka]] [[2015.]] Island je povukao zahtjev za članstvo u EU.<ref>[http://www.vecernji.hr/svijet/island-povukao-zahtjev-za-ulazak-u-eu-994729 www.vecernji.hr], Island povukao zahtjev za ulazak u EU", objavljeno i pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref>
==== Lihtenštajn ====
[[Lihtenštajn]] je također član Europskog ekonomskog prostora. Smatra se da bi ova država mogla stupiti u EU ako to učini i Švicarska. Kad bi ova kneževina ušla u uniju, bila bi daleko najmanja nacija u EU, što bi zahtijevalo promjenu načina glasovanja u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]].
==== Norveška ====
[[Norveška]], koja je nakon [[Luksemburg]]a najbogatija zemlja u Europi i svijetu po [[Popis zemalja po BDP-u (PKM) per capita|BDP-u po stanovniku]] jedina je [[Skandinavija|skandinavska]] zemlja koja nije članica Europske unije. Smatra se da je glavni razlog norveškog ne ulaska u uniju želja za zadržavanjem kontrole nad izrabljivanjem [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|plina]] na svom teritoriju, te nad pravima ribolova u vlastitim teritorijalnim vodama. Norveška se dosad četiri puta prijavila za članstvo u [[EEZ]]-u i [[EU]]. [[1962.]] i [[1967.]] Francuska je uložila veto na ulazak Norveške u zajednicu, dok su pokušaji ulaska u zajednicu [[1972.]] i [[1994.]] odbijeni nacionalnim referendumom. Iako je članstvo u EU u Norveškoj uvijek aktualna tema, smatra se da u skorije vrijeme neće biti novih pokušaja za kandidaturu za članstvo, zbog nedostatka političke volje i potpore građana.
Važan razlog nezainteresiranosti ulaska ove zemlje u EU je prepuštanje kontrole nad ribolovom europskoj zajedničkoj politici ribolova. Najveći razlog je ipak činjenica da je Norveška visoko razvijena zemlja, koja bi ulaskom u uniju morala znatno novčano pridonositi proračunu EU, od kojeg bi malo dobila natrag.
[[Thorbjørn Jagland]], predsjednik norveškog parlamenta, predložio je pripremanje zajedničke strategije Norveške i Islanda o ulasku u EU. S islandske strane ovaj je prijedlog naišao na odobravanje.
==== Švicarska ====
[[Švicarska]] je sudjelovala u pregovorima o sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru kojeg je potpisala [[2. svibnja]] [[1992.]], te je predala zahtjev za članstvo u EU [[20. svibnja]] iste godine. Referendumom održanim [[6. prosinca]] 1992. odbijeno je članstvo u Europskom gospodarskom prostoru. Nakon negativnog rezultata referenduma, švicarska vlada odgodila je pregovore s EU do daljnjega. Drugi pokušaj oživljavanja pregovora o članstvu s EU također je odbijen referendumom [[4. ožujka]] [[2001.]] Smatra se da je glavni razlog euroskepticizma među švicarskim stanovništvom strah od gubitka neutralnosti. Ipak, Švicarska je pristala potpisati [[Schengenski sporazum]], kao i mnoge bilateralne sporazume s unijom.
=== Istočnoeuropske države ===
[[Datoteka:EU European Neighbourhood Policy states.svg|mini|right|
{{legenda|#3f48cc|[[Države članice Europske unije]]}}
{{legenda|#00bfff|Trenutačna politika proširenja}}
{{legenda|#48cc3f|Istočno partnerstvo (EaP)}}
{{legenda|#ff8c00|Europsko susjedstvo (ENP)}}]]
Smatra se da ove države koje su još politički i gospodarski snažno vezane za [[Rusija|Rusiju]] neće još određeno vrijeme biti razmotrene za članstvo u EU. Institucije Europske unije trenutačno su usmjerene na proširenje na balkanske države te Tursku. Sastankom na vrhu koji je održan u [[Mamaia|Mamaiji]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] u svibnju [[2004.]], širenje na istočnoeuropske države prikazano je kao velika mogućnost, iako su na sastanku bili prisutni samo predstavnici Ukrajine i Moldove.
==== Bjelorusija ====
Odnosi Europske unije s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] su trenutačno zategnuti, jer su institucije EU nekoliko puta prozvale bjelorusku vladu zbog autotoritarnog i antidemokratskog ponašanja, te su uvele sankcije za tu zemlju.<ref>[http://ec.europa.eu/comm/external_relations/belarus/intro/ Odnosi Europske unije s Bjelorusijom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313131211/http://ec.europa.eu/comm/external_relations/belarus/intro/ |date=13. ožujka 2007. }}, Službena stranica EU{{eng oznaka}}</ref> Trenutačna bjeloruska vlast želi održati bliske odnose s Rusijom s kojom je u svojevrsnoj političkoj uniji.
==== Kazahstan ====
[[Kazahstan]] se djelomično nalazi u [[Europa|Europi]], pa ga stoga [[Vijeće Europe]] smatra europskom nacijom, te je stoga kvalificiran za punopravno članstvo u Vijeću Europe.<ref>[http://www.inform.kz/showarticle.php?lang=eng&id=142262 Kazahstan bi mogao postati punopravni član parlamenta Vijeća Europe, Ivinski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415062458/http://www.inform.kz/showarticle.php?lang=eng&id=142262 |date=15. travnja 2008. }}, Kazinform, 26. svibnja 2006.</ref> Unatoč europskom statusu, članstvo u EU nije ni jednom razmotreno.
Kazahstansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zanimanje za europsku susjedsku politiku.<ref>[http://ec.europa.eu/comm/external_relations/kazakhstan/intro/index.htm Odnosi Europske unije s Kazahstanom], Službena stranica EU{{eng oznaka}}</ref>
==== Moldova ====
Europski parlament je 2014. godine donio rezoluciju u kojoj je rečeno da "u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, Gruzija, Moldavija i Ukrajina, kao i sve druge europske zemlje, imaju europsku perspektivu i mogu podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u u skladu s načela demokracije, poštovanja temeljnih sloboda i ljudskih prava, manjinskih prava i osiguravanja vladavine prava ".
U travnju 2014., tijekom posjeta moldavsko-rumunjskoj granici kod Sculenija, moldavski premijer Iurie Leanca izjavio je: "Imamo ambiciozan cilj, ali smatram da ga možemo ostvariti: učiniti sve što je moguće da Moldavija postane punopravna članica Europske unije kada će Rumunjska 2019. godine predsjedati EU ". U srpnju 2017., predsjednik parlamenta Moldavije Andrian Candu rekao je da je zemlja namjeravala podnijeti zahtjev za članstvo do kraja 2018. ili 2019. Također, 2014. je potpisan Sporazum o pridruživanju između Moldove i Europske unije, a nakon što su ga sve 31 potpisnice ratificirale, [[1. srpnja]] [[2016.]] stupio je na snagu.
Unatoč tomu, Moldova ima mnogih prepreka zu ulazak u EU, jer je zemlja u iznimnom siromaštvu, te ima političkih problema u [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovlju,]] kojeg uopće nema pod kontrolom, a tek su [[1995.]] riješeni problemi u [[Gagauzija|Gagauziji]], a u njoj su [[2014.]] velika većina glasali protiv EU, kao i u [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovlju]], dok je u ostatku države većina potpore. Odnosi s članicom EU, [[Rumunjska|Rumunjskom]], trenutačno su napeti zbog moldovskih optužbi na račun Rumunjske u brojnim slučajevima.
Mogućnost ujedinjenja s Rumunjskom je uvijek aktualno pitanje, iako se ono ne očekuje ubrzo ili uopće zbog velikog gospodarskog tereta kojeg bi to predstavljalo Rumunjskoj (BDP per capita u Moldovi je četiri puta manji nego u Rumunjskoj). Ipak daljnje jačanje rumunjskog gospodarstva, čemu doprinosi i članstvo u EU moglo bi, u ne tako bliskoj budućnosti, dovesti do ujedinjenja s Moldovom. Kada bi se Moldova ujedinila s Rumunjskom, automatski bi postala članica EU, kao što je to bio slučaj s ujedinjenjem Njemačke [[1990.]]
Moldovska vlada ističe europske težnje, ali je dosad u tom pogledu malo napravljeno. [[1. svibnja]] [[2004.]] mnoštvu okupljenom na skupu koji su mahali zastavama EU, zastave su zaplijenjene, a nekolicina je uhićena pod optužbama za antinacionalizam. Moldova je trenutačno najsiromašnija europska zemlja s razvijenom korupcijom i trgovinom ljudi.
[[6. listopada]] [[2005.]] EU otvorila je stalno predstavništvo u [[Kišinjev]]u.
==== Rusija ====
Budući da i u ruskoj vladi i u Europskoj uniji vlada mišljenje da pridruživanje [[Rusija|Rusije]] EU nije ni u ruskom niti u EU interesu, mogućnosti za ovaj ulazak su vrlo male. Ipak, vlada mišljenje da bi se Rusija i EU trebale približiti i surađivati na gospodarskom, obrazovnom i znanstvenom području. Ovo je izneseno u dogovoru iz [[2003.]] godine.<ref>[http://www.ancentr.ru/portal/article3057.html „Četiri prostora” Rusije i Europske unije, CPKR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070804030749/http://www.ancentr.ru/portal/article3057.html |date=4. kolovoza 2007. }} {{ru_icon}}</ref><ref>[http://www.rg.ru/2005/11/10/rossia-es.html Četiri prostora, Ruske novine] {{ru}}</ref><ref>[http://rian.ru/politics/20041125/743119.html Intervju s dužnosnikom ruskog MVP o odnosima s EU] {{ru}}</ref><ref>[http://www.tks.ru/cgi-bin/text.pl?file=2004042302&id=reviews Četiri prostora, TKS] {{ru}}</ref>
Od europskih političara, najveći zagovornik ruskog članstva u EU bio je talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]].<ref>[http://www.eubusiness.com/archive/East_Europe/051117142628.zo1xn4dr Berlusconi uvjeren da će se Rusija pridružiti EU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, EUbusiness, 17. studeni 2005.</ref>
Ipak, veliki broj europskih političara je protiv članstva Rusije u EU, pogotovo s područja bivšeg istočnog bloka. Drugi smatraju da bi ovo približavanje ojačalo mir na kontinentu.
Ruska eksklava [[Kalinjingrad]] nalazi se okružena prostorom EU, pa je njen status jedno od glavnih pitanja između Ruske Federacije i Europske unije. Rusija još nije ratificirala dogovore o granici s [[Latvija|Latvijom]] i [[Estonija|Estonijom]], što ostaje otvoreno pitanje.
==== Ukrajina ====
Neke političke stranke u [[Ukrajina|Ukrajini]] svojim djelovanjem zagovaraju približavanje Ukrajine EU. Ipak ovo približavanje nema dovoljno zagovornika u uniji. Prema politici Istočnog partnerstva, Ukrajina može postati članica Europske unije. 27. veljače 2014. Europski parlament donio je rezoluciju kojom je priznato pravo Ukrajine da "podnese zahtjev za članstvo u Uniji pod uvjetom da se pridržava načela demokracije, poštuje temeljne slobode i ljudska i manjinska prava te osigurava vladavina zakona".
Najveći zagovornik je [[Poljska]] u kojoj sve političke strane žele približavanje Ukrajine EU. Iako je EU relativno podržavala proeuropskog vođu [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], brojni skandali nisu stabilizirali političko stanje u zemlji.
Dana [[13. siječnja]] [[2005.]] [[Europski parlament]] donio je izjavu (467 za i 19 protiv) u kojoj izražava želju za približavanje Ukrajine [[EU]] s mogućnošću članstva. Iako su mogući pregovori o članstvu još daleko, [[Europska komisija]] izjavila je da članstvo neće biti isključeno. Također, domaća potpora stanovništva je velika, 68,1% je za, a 17,1% protiv (2019.).
Ipak, u strategiji Europske komisije o proširenju od [[9. studenog]] [[2005.]] navedeno je da bi trenutačni raspored proširenja (preostale zemlje bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] i [[Albanija]]) mogao zaustaviti buduće priključivanje Ukrajine, Bjelorusije i Moldove. U ovom kontekstu sve se češće spominje apsorpcijska moć Europske unije.
Ukrajina i Europska unija su započele pregovore o Sporazumu o pridruživanju [[2012.]], no u studenom [[2013.]], samo tjedan dana uoči predviđenog potpisivanja Sporazuma, ukrajinska vlada je prekinula daljnje pregovore u vezi sa Sporazumom o pridruživanju s EU.<ref>[http://www.dw.de/sukob-kijeva-s-bruxellesom/a-17246328 Sukob Kijeva s Bruxellesom], Deutsche Welle</ref> Ipak, nakon što je proruska vlada zbačena s vlasti [[2014.]], nastavljen je proces. Prvi dio sporazuma potpisan je [[21. ožujka]] [[2014.]], a drugi dio [[27. lipnja]]. Sporazum je stupio na snagu [[1. rujna]] [[2017.]], nakon što su ga sve 31 zemlje ratificirale.
U ožujku 2016. predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da će trebati najmanje 20–25 godina da se Ukrajina pridruži EU-u i NATO-u. U lipnju 2018. predsjednik Ukrajine Petro Porošenko rekao je da očekuje da će se Ukrajina pridružiti EU i NATO do 2030
=== Države u Zakavkazju ===
==== Armenija ====
Armenija, koja se potpuno nalazi izvan područja koje se smatra Europom, smatra se kulturno vezana uz europski kontinent. Nekoliko armenijskih dužnosnika izrazilo je želju za ulazak njihove zemlje u EU, te neki predviđaju da bi to moglo službeno biti zatraženo za nekoliko godina. Armenijski predsjednik Robert Kočarjan izjavio je da će Armenija održavati veze s Rusijom, te da neće pristupiti Europskoj uniji i NATO-u.<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2006-04/24/content_4468385.htm Armenia not to join NATO, EU: president]</ref>
Istraživanje javnog mnijenja provedenog [[2005.]] godine na uzorku od 2000 ljudi pokazalo je da je 64% za priključenje EU, dok je samo 11.8% protiv.<ref>[http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html RFE/RL Caucasus Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120111039/http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html |date=20. studenoga 2010. }}, Armenijsko ministarstvo vanjskih poslova, 7. siječnja 2005.{{eng oznaka}}</ref>
Najveći problemi zemlje su napetosti s Azerbajdžanom zbog statusa [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]]. Država bilježi veliki gospodarski rast zadnjih godina, ali on je vjerojatno uzrokovan bivšom dugotrajnom recesijom. Upitno je i gledište Turske, vjerojatne buduće članice EU, na članstvo Armenije u uniji.
==== Azerbajdžan ====
[[Azerbajdžan]], koji je kao i [[Turska]] većinom muslimanska, [[Turski narodi|turkijska]], ali vrlo sekularna zemlja, još nije izrazio želju za ulazak u Europsku uniju. Ova naftom bogata zemlja donekle je razvijenija od svojih susjeda Gruzije i Armenije, te ima visok rast [[BDP]]-a i znatna ulaganja u infrastrukturu. Ipak, zbog stanja u [[Gorski Karabah|Gorskom Karabahu]], velikih vojnih ulaganja i demokracije koja je još u razvoju prema europskim stajalištima, male su šanse da će se zemlja, ako to želi, biti uskoro pozvana na pregovore o članstvu. Mogućnosti članstva Azerbajdžana u uniji vjerojatno bi se znatno povećale ulaskom Gruzije ili Turske u [[EU]].
==== Gruzija ====
Zadnjih godina, politika [[Gruzija|Gruzije]] vodi prema izdvajanju iz sfere utjecaja [[Rusija|Rusije]]. Predsjednik Gruzije [[Mihail Saakašvili]] nekoliko puta je izrazio želju za ulazak njegove zemlje u EU. Od izlaska Gruzije iz [[SSSR]]-a, vladaju mnoge napetosti u zemlji. [[Južna Osetija]] i [[Abhazija]] traže samostalnost i približavanje Rusiji, dok središnja gruzijska vlada to odbija. Separatistički pokreti djeluju i u [[Adžarija|Adžariji]].
Osim separatizma, veliki gruzijski problem je i korupcija. Iako od svih kavkaških zemalja Gruzija ima najviše šanse za ulazak u [[EU]], to se sigurno neće dogoditi u skoroj budućnosti zbog stanja u zemlji, te zbog nespremnosti EU na takvo članstvo.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=2&ID_VIJESTI=72377 HOĆE LI GRUZIJA, SVOJEVRSNA EUROPA IZVAN EUROPE, IKADA DOĆI NA RED DA BUDE PRIMLJENA U EU?] Glas Slavonije 4. travnja 2007.{{hr}}</ref>
=== Mikrodržave ===
[[Datoteka:European microstates map.svg|mini|Pet malih država koje graniče s Europskom unijom:
[[Andora]], [[Lihtenštajn]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]] ]]
Četiri [[mikrodržava|mikrodržave]] u Europi okružene su prostorom Europske unije. Sve četiri ([[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]], i [[Vatikan]]) koriste [[euro]] i kuju vlastite kovanice. Gospodarstva ovih država blisko su vezana s gospodarstvima susjednih država. Ipak, zbog posebnih gospodarskih zakona koji su vezani uz samo postojanje tih država, ta gospodarstva nisu uskladiva sa standardima EU.
==== Andora ====
[[Andora|Andorska]] vlada smatra da trenutačno nema potrebe za ulaskom u EU,<ref>[http://www.internationalspecialreports.com/archives/99/andorra/2.html The Washington Times] {{Webarchive|url=https://archive.is/20020701101726/http://www.internationalspecialreports.com/archives/99/andorra/2.html |date=1. srpnja 2002. }}{{eng oznaka}}</ref> iako članstvo u uniji zagovara [[Socijaldemokratska stranka (Andora)|Socijaldemokratska stranka]]. Glavni nedostatak ulaska ove zemlje u EU su veliki troškovi.
==== Monako ====
[[Monako]] trenutačno primjenjuje određena pravila EU kroz svoj odnos s Francuskom, koja je članica EU.<ref>[http://ec.europa.eu/comm/external_relations/monaco/intro/index.htm Odnosi Europske unije s Monakom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214064022/http://ec.europa.eu/comm/external_relations/monaco/intro/index.htm |date=14. veljače 2007. }}, ''[[Europska komisija]]'', prosinac 2005.{{eng oznaka}}</ref> Monako se nalazi unutar carinske zone EU, te primjenjuje većinu mjera koje se odnose na [[PDV]] i [[trošarine]]. Država se nalazi unutar [[Schengenski sporazum|Schengenske zone]].
==== San Marino ====
U [[San Marino|San Marinu]] opozicijski [[Alleanza Popolare dei Democratici Sammarinesi per la Repubblica|Narodni pokret]] zagovara članstvo u EU, dok je vladajuća [[Partito Democratico Cristiano Sammarinese|Demokršćanska stranka]] protiv članstva.
==== Vatikan ====
[[Vatikan|Država Vatikanskog Grada]] ima jedinstveni status na europskom kontinentu, kao jedina [[teokracija]], što bi bilo nemoguće uskladiti s članstvom u EU.
=== Zavisni teritoriji članica EU ===
Neke članice Europske unije unutar svog državnog sastava imaju područja koja nisu u potpunosti pokrivena ugovorima Europske unije, te na kojima se unijski zakoni primjenjuju samo djelomično ili se uopće ne primjenjuju. Ovim zavisnim teritorijima moguća je promjena statusa u pogledu na EU, bilo to sudjelovanje u EU ili odvajanje.
==== Grenland ====
[[Grenland]], koji je posebni teritorij [[Danska|Danske]], je jedino područje koje je izašlo iz sastava današnje Europske unije. Nakon što je Danska omogućila devoluciju na Grenlandu [[1979.]] koja je stupila na snagu [[1980.]], održan je referendum na kojem je odlučen izlazak iz zajednice. [[1. veljače]] [[1985.]] Grenland je napustio [[EEZ]] i [[EZAE]]. Svi danski državljani na Grenlandu (praktički cijelo stanovništvo) imaju status europskih građana, ali ne smiju glasovati na europskim izborima.
Trenutačno nije predviđeno ponovno priključenje Grenlanda u EU.
==== Farski otoci ====
[[Farski otoci]] autonomno su područje Danskog kraljevstva i nije dio [[EU]], što je posebno naglašeno [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskim ugovorima]]. Glavni razlog ostanka ovog otočja izvan EU je neslaganje sa zajedničkom politikom o ribarstvu.
Iako među nekim političarima na otočju postoji želja za ulaskom u uniju, drugi smatraju da je prvo potrebno regulirati odnose s Danskom prije ovog mogućeg ulaska.
==== Suverene vojne baze UK-a ====
[[Suverene vojne baze]] [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] na [[Cipar|Cipru]] nisu ušle u EU kad je UK ušlo. [[Atenski sporazum|Atenskim sporazumom]] je naglašeno da se ovaj status ne mijenja ni ulaskom Cipra u EU. Ipak, u bazama se primjenjuju neki zakoni Europske unije.
==== Krunski posjedi UK-a ====
[[Krunski posjedi|Krunski posjedi britanskog monarha]], tj. [[Kanalski otoci]] i [[otok Man]] dobili su posebna prava ulaskom [[UK]]-a u [[EEZ]]. Ova prava su regulirana Protokolom 3 sporazuma o priključenju iz [[1973.]] Njime Kanalski otoci i otok Man ulaze u carinsku uniju, dok se druga pravila zajednice na njih ne primjenjuju.
==== Prekomorske zajednice Francuske ====
[[Collectivités d'outre-mer|Prekomorske zajednice Francuske]] tj. [[Sveti Petar i Mikelon]], [[Wallis i Futuna]], [[Francuska Polinezija]], [[Sveti Martin (prekomorska zajednica)|Sveti Martin]] i [[Sveti Bartolomej (otok)|Sveti Bartolomej]] imaju praktički svaki zaseban status unutar [[Francuska|Francuske Republike]], te zbog teškoće reguliranja njihovog statusa unutar unije, nisu u EU, za razliku od [[Prekomorski departmani Francuske|prekomorskh regija Francuske]] koji su unutar EU.
==== Nova Kaledonija ====
[[Nova Kaledonija]] ima vrlo poseban status unutar Francuske Republike, te se razlikuje od svih francuskih teritorijalnih podjedinica. Ovo područje nije unutar unije, te se europski zakoni tamo ne provode.
Zasad nije moguće predvidjeti budući status ovog otoka unutar unije, jer će se između [[2014.]] i [[2019.]] na otoku provesti referendum o neovisnosti.
==== Nizozemski Antili i Aruba ====
[[Nizozemski Antili]] i [[Aruba]] dio su [[Nizozemsko kraljevstvo|Nizozemskog kraljevstva]], te su dio europskih prekomorskih zemalja i područja i na njima se ne provode europski zakoni.
Dana [[15. prosinca]] [[2008.]] provedeno je restrukturiranje Nizozemskih Antila, čime su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (otočno područje)|Sveti Martin]] postali zemlje unutar Nizozemskog kraljevstva (zajedno s Arubom i kontinentalnom [[Nizozemska|Nizozemskom]]), dok su [[Bonaire]], [[Saba (otok)|Saba]] i [[Sint Eustatius]] postali dio Nizozemske, te time i dio Europske unije.<ref>[http://www.regering.nl/actueel/nieuwsarchief/2007/02February/13/0-42-1_42-92711.jsp Dogovor o podjeli Nizozemskih Antila], [http://www.regering.nl Nizozemska vlada], 13. veljače 2007. {{nl icon}}</ref>
Nizozemska je također predložila da novi ustav Europske unije dopusti Arubi i Nizozemskim Antilima (onom dijelu koji je ostao izvan EU od 15. prosinca 2008.) mijenjanje njihovog statusa u ultraperiferalne regije (kao [[Francuska Gvajana]] ili [[Madeira]]), tako da mogu u budućnosti postati dio EU ako to žele.
=== Neeuropske države ===
Po [[Ugovor iz Maastrichta|ugovoru iz Maastrichta]] (članak 49), svaka europska zemlja koja poštuje načela Europske unije može se prijaviti za članstvo. U ugovoru nije spomenuta mogućnost članstva za neeuropske zemlje. Ipak, prijašnje razmatranje molbe Maroka za članstvo i spominjanje Izraela u kontekstu približavanja uniji moglo bi se protumačiti kao mogućnost da neeuropske zemlje ipak trenutačno mogu postati članice.
==== Izrael ====
Približavanje [[Izrael]]a Europskoj uniji podržali su neki političari i u Izraelu i u Europi. Istraživanje javnog mnijenja provedeno [[2004.]] godine pokazalo je da 85% Izraelaca podržava približavanje njihove zemlje EU.<ref>[http://www.hildegardmueller-mdb.de/image/inhalte/EU_Israel_280604.pdf Privilegirano partnerstvo između EU i Izraela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080529170509/http://www.hildegardmueller-mdb.de/image/inhalte/EU_Israel_280604.pdf|date=29. svibnja 2008.}}, ''[[Hildegard Müller]]'', 26. lipnja 2006. {{eng oznaka}}</ref>
Novije istraživanje iz 2011. pokazalo je potporu članstvu u EU od 81%.<ref>{{cite web |url=http://www.jpost.com/DiplomacyAndPolitics/Article.aspx?id=228926 |title=81% of Israelis support EU membership, BGU poll finds |publisher=JPost |date=12. srpnja 2011.}}</ref>
Ideju pridruživanja Izraela EU poduprijeli su određeni političari u Izraelu i Europi, među kojima su bivši izraelski ministar vanjskih poslova [[Silvan Shalom]],<ref>{{cite web |url=http://www.cephas-library.com/israel/israel_weighing_eu_membership.html |title=Analysis: Israel Weighing EU Membership |publisher=United Press International |date=21. svibnja 2003. |access-date=27. veljače 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430115725/http://www.cephas-library.com/israel/israel_weighing_eu_membership.html |archivedate=30. travnja 2008.}}</ref> izraelski ministar vanjskih poslova [[Avigdor Lieberman]]<ref>{{cite web |url=http://blogcentral.jpost.com/index.php?cat_id=6&blog_id=52&blog_post_id=640 |title=We need to be part of EU and NATO |publisher=Jerusalem Post |date=Siječanj 2007. |access-date=27. veljače 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071014122520/http://blogcentral.jpost.com/index.php?cat_id=6&blog_id=52&blog_post_id=640 |archivedate=14. listopada 2007.}}</ref> i bivši talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]].<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3142884.stm |title=Jewish communities split over Berlusconi |publisher=BBC News |date=26. rujna 2003.}}</ref> Dvojica talijanskih članova Europskog parlamenta radili su u korist izraelskog članstva u EU još 2006.<ref>{{cite web |url=http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=786185&contrassID=1&subContrassID=1 |title=Two Italians, Marco Pannella and Marco Cappato of the Nonviolent Radical Party, in European Parliament campaign for Israel to enter EU |publisher=Haaretz |date=10. studenoga 2006. |access-date=27. veljače 2014. |archive-date=4. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080604055053/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=786185&contrassID=1&subContrassID=1 |url-status=dead }}</ref>
Izraelska vlada nagovijestila je nekoliko puta da je članstvo u EU mogućnost, ali Europska unija predložila je samo bliske veze s Izraelom. Prepreke ovom članstvu mogle bi biti [[Bliskoistočni sukob|nestabilnost na Bliskom Istoku]], te okupacija [[Palestinska Autonomna Područja|palestinskih područja]]. Istraživanje europske javnosti pokazalo je da vlada poprilično negativno mišljenje o Izraelu.
Vjerojatni argumenti za članstvo Izraela u EU bili bi: u određenom smislu europeizirana kultura, te BDP per capita koji je blizak europskom prosjeku.
Odluku je li Izrael europska zemlja ili ne donijet će Europsko vijeće. Španjolski ministar vanjskih poslova [[Miguel Ángel Moratinos]] predložio je privilegirano partnerstvo za Izrael, koje bi nosilo sve prednosti članstva, osim sudjelovanja u institucijama. [[11. siječnja]] [[2005.]] europski povjerenik za industriju i poduzetništvo [[Günter Verheugen]] predložio je monetarnu i trgovačku uniju s Izraelom.
==== Maroko ====
[[Maroko]] je predao prijavu za članstvo u [[EEZ]]-u u srpnju [[1987.]], koju je vijeće odbilo godinu dana kasnije. Kao objašnjenje za odbijanje prijave, vijeće je izjavilo da ne smatra Maroko europskom zemljom. Iako je gospodarstvo ove države tek u razvitku, te ima neriješene granice sa susjedinim državama, a to je i pitanje [[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadne Afrike]], dogovoren je sporazum o odnosima EU i Maroka.
==== Zelenortska Republika ====
[[Zelenortska Republika]] je [[otočna država]] u Atlantskom oceanu, čije priključivanje uniji zagovara [[Portugal]]. Zelenortska Republika izrazila je želju pridružiti se Europskoj uniji.<ref>{{Cite news |author=Staff writer |url=http://www.afrol.com/articles/17267 |title=Cape Verde PM discusses special partnership with EU |publisher=afrol News |date=15. studenoga 2005. |accessdate=6. svibnja 2006.}}</ref><ref>{{Cite news |author=Staff writer |url=http://www.afrol.com/articles/15920 |title=EU membership for Cape Verde proposed in Portugal |publisher=afrol News |date=16. ožujka 2005. |accessdate=6. svibnja 2006.}}</ref><ref>{{Cite news |author=Staff writer |url=http://www.afrol.com/articles/18640 |title=EU, Cape Verde display different interests in integration |publisher=afrol News |date=30. ožujka 2006. |accessdate=10. svibnja 2006.}}</ref>U ožujku 2005. bivši portugalski predsjednik [[Mário Soares]] pokrenuo je zahtjev za priključivanje ove bivše portugalske kolonije EU. Izjavio je da bi Zelenortska Republika djelovala kao most koji bi spajao Afriku, Latinsku Ameriku i Europsku uniju.
Zelenortska Republika ima dosta manji BDP po stanovniku od svih dosadašnjih država članica, te kandidatskih zemalja. Ipak, ovaj pokazatelj je znatno veći od nekih balkanskih zemalja prema kojima je trenutačna politika proširenja orijentirana. Najveći dio uvoza i izvoza Zelenortske Republike odvija se upravo s EU, a lokalna valuta [[zelenortski eskudo]] vezana je uz [[euro]].
Iako se Zelenortsko otočje zemljopisno nalazi u [[Afrika|Africi]], to ne bi trebala biti prevelika prepreka za članstvo, jer se i [[Cipar]] koji je zemlja članica, također ne nalazi na europskom kontinentu. Zelenortski otoci dio su iste otočne skupine kao i [[Kanarski otoci]] ([[Španjolska]]), te [[Madeira]] ([[Portugal]]), tj. [[Makaronezija|Makaronezije]]. Trenutačno EU niti ne priznaje, niti opovrgava da je Zelenortska Republika europska država.
Nedavni postupci politike Zelenortskih otoka mogli bi se protumačiti kao udaljavanje od afričkog političkog okružja i približavanje europskom. Najavljena je jača kontrola ulaska građana zemalja u regiji u ovu državu, kako bi se spriječila ilegalna emigracija u EU.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ena.lu?lang=1&doc=20806 Proširenje Europske unije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930204126/http://www.ena.lu/?lang=1&doc=20806 |date=30. rujna 2007. }} {{fr}} {{eng oznaka}}
* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/check-current-status/index_en.htm Europska komisija - proširenje - države] {{eng oznaka}}
{{Europska unija}}
[[Kategorija:Proširenje Europske unije| ]]
rsb49g4we89eqj0dj8klzf2mwn3zja3
Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj
0
91074
7087915
7065484
2024-12-13T20:07:11Z
IvanoM2
270248
/* Vojni ordinariji od osnutka do danas */
7087915
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskupija
|ime = Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj
|slika = Vojni_ordinarijat.JPG
|opis = Grb Vojnog ordinarijata
|država = [[Hrvatska]]
|metropolija =
|površina =
|populacija =
|župe =
|crkve =
|obred = [[Rimski obred|Latinski]]
|nadnevak uspostave = [[25. travnja]] [[1997.]]
|nadnevak uzdignuća =
|promjena statusa =
|podjedinice =
|katedrala =
|konkatedrala =
|papa = [[Papa Franjo|Franjo]]
|nadbiskup =
|biskup = [[Jure Bogdan]]
|generalni vikar =
|službene stranice = [http://www.vojni-ordinarijat.hr www.vojni-ordinarijat.hr]
|stanje od =
}}
'''[[Vojni ordinarijat]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]''' je ustanova [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koja je u dogovoru između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] ustrojena za dušobrižništvo vjernikâ katolikâ, pripadnikâ oružanih snagâ i redarstvenih službâ [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].
== Podrijetlo naziva ==
Naziv potječe od pridjeva ''vojni'' (u značenju: ono što pripada vojniku, vojsci) i imenice ''ordinarijat'' (od [[latinski jezik|lat.]] ''ordinariatus'', u crkvenopravnome značenju: služba ordinarija, to jest rimskoga prvosvećenika, dijecezanskoga biskupa i drugih koji, pa i privremeno, stoje na čelu neke mjestne Crkve ili zajednice s njom kanonski izjednačene, kao i svih onih koji u njima imaju opću redovitu izvršnu vlast u skladu s kanonskim propisima).<ref>Usp. [[''Zakonik kanonskog prava'']] proglašen vlašću [[Papa Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]], s izvorima, hrvatsko izdanje: Glas koncila, Zagreb 1966.; latinski izvornik, s izvorima (''Codex Iuris Canonici'' auctoritate Ioannis Pauli PP. II promulgatus, fontium annotatione auctus), Libreria Editrice Vaticana, 1989., kanon 134.</ref>
== Osnutak ==
Utemeljio ga je papa [[Ivan Pavao II]]. [[25. travnja]] [[1997.]] godine u skladu s ''Ugovorom između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] o dušobrižništvu [[katolici|katoličkih]] vjernikâ, pripadnikâ [[oružane snage|oružanih snagâ]] i [[redarstvene službe|redarstvenih službâ]] Republike Hrvatske'', koji je potpisan [[19. prosinca]] [[1996.]] u [[Zagreb]]u i u skladu sa stavkom 1. članka 12. toga ugovora stupio na snagu [[9. travnja]] [[1997.]] razmjenom ratifikacijskih instrumenata u [[Vatikan]]u.<ref>Vidi ''Bollettino della Sala Stampa della Santa Sede'', br. 138/1007, od 10. travnja 1997.
[http://press.catholica.va/news_services/bulletin/news/483.php?index=483&po_date=10.04.1997&lang=it]</ref>
Vojni ordinarijat službeno je počeo djelovati [[18. kolovoza]] [[1997.]] čitanjem svečane papinske bule ili, točnije, apostolske uredbe ''Qui successimus'' pape Ivana Pavla II. o osnutku Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj, koja nosi nadnevak od 25. travnja 1997.<ref> Latinski izvornik u ''AAS'' 89 (1997), str. 601 – 602 ili [http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_constitutions/documents/hf_jp-ii_apc_19970425_croatia_lt.html]</ref>
==Ustroj==
[[Datoteka:Vojni ordinarijat 0707.JPG|mini|250px|Zgrada Vojnog ordinarijata u Zagrebu, na Ksaveru]]
===Sjedište i HBK===
Kanonsko sjedište Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj je u [[Zagreb]]u, Ksaverska cesta 12.
Zgrada Vojnoga ordinarijata na Ksaveru svečano je otvorena i blagoslovljena [[5. kolovoza]] [[2003.]] Iz Rima su za tu zgodu došli tajnik Zbora za biskupe nadbiskup naslovnik [[Biograd|Biograda na moru]] [[Francesco Monterisi]] i dužnostnik [[Državno tajništvo Svete Stolice|Državnoga tajništva Svete Stolice]] [[monsinjor|mons.]] [[Martin Vidović]].
U skladu s [[kanonsko pravo|kanonskim pravom]], vojni ordinarij ili vojni biskup u Republici Hrvatskoj je punopravni član [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] i u svemu je kanonski izjednačen dijecezanskomu biskupu.
===Vojni ordinarij ili vojni biskup===
Prvim vojnim ordinarijem Republici Hrvatskoj imenovan je mons. [[Juraj Jezerinac]], strumnički biskup naslovnik i dotadašnji pomoćni zagrebački biskup.<ref>Vidi
* ''L'Osservatore Romano'', dnevnik, 26. travnja 1997, str. 1;
* ''Bollettino della Sala Stampa della Santa Sede'', br. 160/1997, od 25. travnja 1997. [http://press.catholica.va/news_services/bulletin/news/12965.php?index=12965&po_date=25.04.1997&lang=it]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Naslijedio ga je 27. veljače 2016. mons. [[Jure Bogdan]], koji je do tada bio rektor [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima]] u Rimu.<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208081618/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view|date=8. prosinca 2015.}} Preuzeto 1. prosinca 2015.</ref>
== Vojni ordinariji od osnutka do danas ==
* mons. [[Juraj Jezerinac]] (1997. – 2015.)
** mons. [[Juraj Jezerinac]] (2015. – 2016.) - ''kao apostolski upravitelj''
* mons. [[Jure Bogdan]] (2016. – ''danas'')
== Povezani članci ==
* [[Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini]]
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [http://www.vojni-ordinarijat.hr/ Stranice Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj]
* [http://www.vojni-ordinarijat.hr/index.php/naslovi/arhiva ''Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata'']
* Podatci na engleskome (s mogućnošću prijevoda na druge jezike, uključujući i hrvatski) o Vojnome ordinarijatu [http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dmlhr.html] i o vojnome biskupu [http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bjeze.html].
{{Coord|45.837728501754|N|15.9778869152069|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}}
{{Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
[[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]]
[[Kategorija:Katolička upravna podjela Hrvatske]]
cr2h1ps45lc8vzwnabokteow6j3ntfa
7087916
7087915
2024-12-13T20:07:28Z
IvanoM2
270248
/* Vojni ordinariji od osnutka do danas */
7087916
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskupija
|ime = Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj
|slika = Vojni_ordinarijat.JPG
|opis = Grb Vojnog ordinarijata
|država = [[Hrvatska]]
|metropolija =
|površina =
|populacija =
|župe =
|crkve =
|obred = [[Rimski obred|Latinski]]
|nadnevak uspostave = [[25. travnja]] [[1997.]]
|nadnevak uzdignuća =
|promjena statusa =
|podjedinice =
|katedrala =
|konkatedrala =
|papa = [[Papa Franjo|Franjo]]
|nadbiskup =
|biskup = [[Jure Bogdan]]
|generalni vikar =
|službene stranice = [http://www.vojni-ordinarijat.hr www.vojni-ordinarijat.hr]
|stanje od =
}}
'''[[Vojni ordinarijat]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]''' je ustanova [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koja je u dogovoru između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] ustrojena za dušobrižništvo vjernikâ katolikâ, pripadnikâ oružanih snagâ i redarstvenih službâ [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].
== Podrijetlo naziva ==
Naziv potječe od pridjeva ''vojni'' (u značenju: ono što pripada vojniku, vojsci) i imenice ''ordinarijat'' (od [[latinski jezik|lat.]] ''ordinariatus'', u crkvenopravnome značenju: služba ordinarija, to jest rimskoga prvosvećenika, dijecezanskoga biskupa i drugih koji, pa i privremeno, stoje na čelu neke mjestne Crkve ili zajednice s njom kanonski izjednačene, kao i svih onih koji u njima imaju opću redovitu izvršnu vlast u skladu s kanonskim propisima).<ref>Usp. [[''Zakonik kanonskog prava'']] proglašen vlašću [[Papa Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]], s izvorima, hrvatsko izdanje: Glas koncila, Zagreb 1966.; latinski izvornik, s izvorima (''Codex Iuris Canonici'' auctoritate Ioannis Pauli PP. II promulgatus, fontium annotatione auctus), Libreria Editrice Vaticana, 1989., kanon 134.</ref>
== Osnutak ==
Utemeljio ga je papa [[Ivan Pavao II]]. [[25. travnja]] [[1997.]] godine u skladu s ''Ugovorom između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] o dušobrižništvu [[katolici|katoličkih]] vjernikâ, pripadnikâ [[oružane snage|oružanih snagâ]] i [[redarstvene službe|redarstvenih službâ]] Republike Hrvatske'', koji je potpisan [[19. prosinca]] [[1996.]] u [[Zagreb]]u i u skladu sa stavkom 1. članka 12. toga ugovora stupio na snagu [[9. travnja]] [[1997.]] razmjenom ratifikacijskih instrumenata u [[Vatikan]]u.<ref>Vidi ''Bollettino della Sala Stampa della Santa Sede'', br. 138/1007, od 10. travnja 1997.
[http://press.catholica.va/news_services/bulletin/news/483.php?index=483&po_date=10.04.1997&lang=it]</ref>
Vojni ordinarijat službeno je počeo djelovati [[18. kolovoza]] [[1997.]] čitanjem svečane papinske bule ili, točnije, apostolske uredbe ''Qui successimus'' pape Ivana Pavla II. o osnutku Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj, koja nosi nadnevak od 25. travnja 1997.<ref> Latinski izvornik u ''AAS'' 89 (1997), str. 601 – 602 ili [http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_constitutions/documents/hf_jp-ii_apc_19970425_croatia_lt.html]</ref>
==Ustroj==
[[Datoteka:Vojni ordinarijat 0707.JPG|mini|250px|Zgrada Vojnog ordinarijata u Zagrebu, na Ksaveru]]
===Sjedište i HBK===
Kanonsko sjedište Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj je u [[Zagreb]]u, Ksaverska cesta 12.
Zgrada Vojnoga ordinarijata na Ksaveru svečano je otvorena i blagoslovljena [[5. kolovoza]] [[2003.]] Iz Rima su za tu zgodu došli tajnik Zbora za biskupe nadbiskup naslovnik [[Biograd|Biograda na moru]] [[Francesco Monterisi]] i dužnostnik [[Državno tajništvo Svete Stolice|Državnoga tajništva Svete Stolice]] [[monsinjor|mons.]] [[Martin Vidović]].
U skladu s [[kanonsko pravo|kanonskim pravom]], vojni ordinarij ili vojni biskup u Republici Hrvatskoj je punopravni član [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] i u svemu je kanonski izjednačen dijecezanskomu biskupu.
===Vojni ordinarij ili vojni biskup===
Prvim vojnim ordinarijem Republici Hrvatskoj imenovan je mons. [[Juraj Jezerinac]], strumnički biskup naslovnik i dotadašnji pomoćni zagrebački biskup.<ref>Vidi
* ''L'Osservatore Romano'', dnevnik, 26. travnja 1997, str. 1;
* ''Bollettino della Sala Stampa della Santa Sede'', br. 160/1997, od 25. travnja 1997. [http://press.catholica.va/news_services/bulletin/news/12965.php?index=12965&po_date=25.04.1997&lang=it]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Naslijedio ga je 27. veljače 2016. mons. [[Jure Bogdan]], koji je do tada bio rektor [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima]] u Rimu.<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208081618/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view|date=8. prosinca 2015.}} Preuzeto 1. prosinca 2015.</ref>
== Vojni ordinariji od osnutka do danas ==
* mons. [[Juraj Jezerinac]] (1997. – 2015.)
** mons. [[Juraj Jezerinac]] (2015. – 2016.) ''kao apostolski upravitelj''
* mons. [[Jure Bogdan]] (2016. – ''danas'')
== Povezani članci ==
* [[Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini]]
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [http://www.vojni-ordinarijat.hr/ Stranice Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj]
* [http://www.vojni-ordinarijat.hr/index.php/naslovi/arhiva ''Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata'']
* Podatci na engleskome (s mogućnošću prijevoda na druge jezike, uključujući i hrvatski) o Vojnome ordinarijatu [http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dmlhr.html] i o vojnome biskupu [http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bjeze.html].
{{Coord|45.837728501754|N|15.9778869152069|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}}
{{Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
[[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]]
[[Kategorija:Katolička upravna podjela Hrvatske]]
5zfam5t75rbq649b122u8s8nwtluuny
Zapadnoeuropsko vrijeme
0
92152
7088094
3937867
2024-12-14T01:17:45Z
Croxyz
205325
7088094
wikitext
text/x-wiki
{{Europsko vrijeme}}
'''Zapadnoeuropsko vrijeme''' (kraticom: ''ZEV'', {{en|WET}}) je vremenska zona koja obuhvaća zapadnu i sjeverozapadnu [[Europa|Europu]] i zapadnu [[Afrika|Afriku]].
Za vrijeme zime, zapadnoeuropsko vrijeme je dio [[UTC]]+0 vremenske zone, dok ljeti neke zemlje prelaze na [[zapadnoeuropsko ljetno vrijeme]] ([[UTC]]+1).
== Korištenje ==
Zemlje koje cijele godine koriste [[UTC]]+0, ili [[GMT]]:
* [[Burkina Faso]]
* [[Gambija]]
* [[Gana]]
* [[Gvineja]]
* [[Gvineja Bisau]]
* [[Island]]
* [[Liberija]]
* [[Mali]]
* [[Mauritanija]]
* [[Maroko]]
* [[Obala Bjelokosti]]
* [[Sveta Helena]]
* [[Sveti Toma i Princip]]
* [[Senegal]]
* [[Sijera Leone]]
* [[Togo]]
Zemlje koje preko ljeta prelaze na [[zapadnoeuropsko ljetno vrijeme]] ([[UTC]]+1):
* [[Grenland]] (''sjevernoistočni dio ostrva'')
* [[Kanari]]
* [[Republika Irska]]
* [[Portugal]]
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Farski otoci]]
[[Kategorija:Vremenske zone]]
[[Kategorija:Europa]]
47pxe50pcf0qtx7qvsce48v9u0xw4k1
McLaren
0
95525
7088209
7084487
2024-12-14T09:29:22Z
213.149.52.96
update
7088209
wikitext
text/x-wiki
{{dz}}
{{Infookvir F1 momčad
| Naziv_konstruktora = {{Z|UK}} McLaren-Mercedes
| Puno_ime = McLaren F1 Team
| Sjedište = {{Z|UK}} [[Woking]], [[Surrey]], [[Velika Britanija]]
| Šef = {{Z|ITA}} [[Andrea Stella]]
| Vozači = {{Z|UK}} [[Lando Norris]] <br/> {{Z|AUS}} [[Oscar Piastri]]
| Šasija = MCL39
| Motor = Mercedes M16 E Performance V6 t h 1.6
| Gume = Pirelli
| Utrke = 970
| Prva_utrka = [[Velika nagrada Monaka]] [[Formula 1 – sezona 1966.|1966.]]
| Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Belgije]] [[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]]
| Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada Abu Dhabija]] [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]]
| Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Abu Dhabija]] [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]]
| Naslovi_k = 9 <br/> ([[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]], [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]], [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]], [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]])
| Naslovi_v = 12 <br/> ([[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]], [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]], [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]])
| Pobjede = 189
| Dvostruke_pobjede = 49
| Pole_position = 164
| Najbrži_krugovi = 172
| Podiji = 524
}}
'''McLaren''', kojeg je [[1963.]] osnovao [[Novi Zeland|Novozelanđanin]] [[Bruce McLaren]], [[Velika Britanija|britanska]] je športska automobilistička momčad, napoznatija po natjecanju u svjetskom prvenstvu [[Formula 1|Formule 1]] gdje je osvojio 8 naslova u konkurenciji konstruktora i 12 u konkurenciji vozača. Osim u Formuli 1, McLaren se natjecao i u [[500 milja Indianapolisa]], na [[24 sata Le Mansa]] te prozvodi cestovne [[automobil]]e u limitiranim serijama. Momčad je drugi najstariji i najuspješniji aktivni tim (nakon [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]]) u [[Formula 1|Formuli 1]], s osvojenih 189 utrka, 12 vozačkih i 9 konstruktorskih prvenstava.
==Prvaci==
* {{Z|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]] ([[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]])
* {{Z|UK}} [[James Hunt]] ([[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]])
* {{Z|AUT}} [[Niki Lauda]] ([[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]])
* {{Z|FRA}} [[Alain Prost]] ([[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]])
* {{Z|BRA}} [[Ayrton Senna]] ([[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]])
* {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]] ([[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]])
* {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]] ([[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]])
==Šefovi ekipe kroz povijest==
* {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]] (1966. – 1970.)
* {{Z|SAD}} [[Teddy Mayer]] (1970. – 1981.)
* {{Z|UK}} [[Ron Dennis]] (1981. – 2009.)
* {{Z|UK}} [[Martin Whitmarsh]] (2009. – 2013.)
* {{Z|FRA}} [[Éric Boullier]] (2014. – 2018.)
* {{Z|BRA}} [[Gil de Ferran]] (2018. – 2019.)
* {{Z|NJE}} [[Andreas Seidl]] (2019. – 2022.)
* {{Z|ITA}} [[Andrea Stella]] (2023. –)
<div style="clear:both;"></div>
==Rezultati==
''[[Pobjede McLarena u Formuli 1]]''
{| class="wikitable" style="font-size: 95%;"
|-
! Godina
! Puni naziv momčadi
! Šasija
! Motor
! Gume
! #
! Vozači
! Utrke
! Bodovi
! Poredak
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1966.|1966.]]
| rowspan="2"| Bruce McLaren Motor Racing
| rowspan="2"| M2B
| '''Ford''' 406 V8 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Firestone}}
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 1, 8-9
| align="center"| '''2'''
| align="center"| '''9.'''
|-
| '''Serenissima''' V8 3.0
| align="center"| 14
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 4
| align="center"| '''1'''
| align="center"| '''12.'''
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1967.|1967.]]
| rowspan="2"| Bruce McLaren Motor Racing
| M4B
| '''[[British Racing Motors|BRM]]''' P56 V8 2.0
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 2-3
| rowspan="2" align="center"| '''3'''
| rowspan="2" align="center"| '''10.'''
|-
| M5A
| '''[[British Racing Motors|BRM]]''' P142 V12 3.0
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 8-11
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]]
| rowspan="3"| Bruce McLaren Motor Racing
| M5A
| '''[[British Racing Motors|BRM]]''' P142 V12 3.0
| rowspan="3" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 1
| align="center"| '''3'''
| align="center"| '''10.'''
|-
| rowspan="2"| M7A
| rowspan="2"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 2-12
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''49'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 2-12
|-
! rowspan="4"| [[Formula 1 – sezona 1969.|1969.]]
| rowspan="4"| Bruce McLaren Motor Racing
| rowspan="2"| M7A
| rowspan="4"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="4" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| Sve
| rowspan="4" align="center"| '''40'''
| rowspan="4" align="center"| '''4.'''
|-
| align="center"| 6
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 1
|-
| M7C
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 2-9
|-
| M9A
| align="center"| 20
| {{Z|UK}} [[Derek Bell]]
| 6
|-
! rowspan="7"| [[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]]
| rowspan="7"| Bruce McLaren Motor Racing
| rowspan="4"| M14A
| rowspan="5"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="7" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Bruce McLaren]]
| 1-3
| rowspan="5" align="center"| '''35'''
| rowspan="5" align="center"| '''5.'''
|-
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 1-3, 8-13
|-
| align="center"|
| {{Z|UK}} [[Peter Gethin]]
| 5, 8-13
|-
| align="center"|
| {{Z|SAD}} [[Dan Gurney]]
| 5-7
|-
| M14D
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 6-7
|-
| M7D
| rowspan="2"| '''[[Alfa Romeo F1|Alfa Romeo]]''' T33 V8 3.0
| align="center"| 16
| {{Z|ITA}} [[Andrea de Adamich]]
| 6
| rowspan="2" align="center"| '''-'''
| rowspan="2" align="center"| '''-'''
|-
| M14D
| align="center"|
| {{Z|ITA}} [[Andrea de Adamich]]
| 9-11
|-
! rowspan="4"| [[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]]
| rowspan="4"| Bruce McLaren Motor Racing
| rowspan="2"| M19A
| rowspan="4"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="4" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 1-8, 10-11
| rowspan="4" align="center"| '''10'''
| rowspan="4" align="center"| '''6.'''
|-
| align="center"|
| {{Z|UK}} [[Peter Gethin]]
| 4-7
|-
| rowspan="2"| M14A
| align="center"|
| {{Z|UK}} [[Peter Gethin]]
| 1-3
|-
| align="center"|
| {{Z|UK}} [[Jackie Oliver]]
| 6, 8-9
|-
! rowspan="6"| [[Formula 1 – sezona 1972.|1972.]]
| rowspan="6"| Yardley Team McLaren
| rowspan="4"| M19A
| rowspan="6"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="6" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 1-3
| rowspan="6" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''47'''
| rowspan="6" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"|
| {{Z|SAD}} [[Peter Revson]]
| 1-3, 5, 7
|-
| align="center"|
| {{Z|UK}} [[Brian Redman]]
| 4, 6, 8
|-
| align="center"|
| {{Z|JARU1928}} [[Jody Scheckter]]
| 12
|-
| rowspan="2"| M19C
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 4-12
|-
| align="center"|
| {{Z|SAD}} [[Peter Revson]]
| 9-12
|-
! rowspan="7"| [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]]
| rowspan="7"| Yardley Team McLaren
| rowspan="3"| M19C
| rowspan="7"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="7" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 1-2
| rowspan="7" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''58'''
| rowspan="7" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"|
| {{Z|SAD}} [[Peter Revson]]
| 1-3
|-
| align="center"|
| {{Z|JARU1928}} [[Jody Scheckter]]
| 3
|-
| rowspan="4"| M23
| align="center"|
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| 3-15
|-
| align="center"|
| {{Z|SAD}} [[Peter Revson]]
| 4-7, 9-15
|-
| align="center"|
| {{Z|JARU1928}} [[Jody Scheckter]]
| 8-9, 14-15
|-
| align="center"|
| {{Z|BEL}} [[Jacky Ickx]]
| 11
|-
! rowspan="5"| [[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]]
| rowspan="2"| Marlboro Team Texaco
| rowspan="5"| M23
| rowspan="5"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="5" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 5
| {{Z|BRA}} '''[[Emerson Fittipaldi]]'''
| Sve
| rowspan="5" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''73'''
| rowspan="5" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| align="center"| 6
| {{Z|NZL}} [[Denny Hulme]]
| Sve
|-
| rowspan="3"| Yardley Team McLaren
| rowspan="3" align="center"| 33
| {{Z|UK}} [[Mike Hailwood]]
| 1-11
|-
| {{Z|UK}} [[David Hobbs]]
| 12-13
|-
| {{Z|NJE}} [[Jochen Mass]]
| 14-15
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1975.|1975.]]
| rowspan="2"| Marlboro Team Texaco
| rowspan="2"| M23
| rowspan="2"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]]
| 1-3, 5-14
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''53'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|NJE}} [[Jochen Mass]]
| Sve
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]]
| rowspan="3"| Marlboro Team McLaren
| rowspan="2"| M23
| rowspan="3"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="3" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 11
| {{Z|UK}} '''[[James Hunt]]'''
| Sve
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''74'''
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| rowspan="2" align="center"| 12
| {{Z|NJE}} [[Jochen Mass]]
| 1-11, 13-16
|-
| M26
| {{Z|NJE}} [[Jochen Mass]]
| 12
|-
! rowspan="6"| [[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]]
| rowspan="6"| Marlboro Team McLaren
| rowspan="4"| M23
| rowspan="6"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="6" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|UK}} [[James Hunt]]
| 1-4, 6
| rowspan="6" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''60'''
| rowspan="6" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|NJE}} [[Jochen Mass]]
| 1-9
|-
| align="center"| 40
| {{Z|KAN}} [[Gilles Villeneuve]]
| 10
|-
| align="center"| 14
| {{Z|ITA}} [[Bruno Giacomelli]]
| 14
|-
| rowspan="2"| M26
| align="center"| 1
| {{Z|UK}} [[James Hunt]]
| 5, 7-17
|-
| align="center"| 2
| {{Z|NJE}} [[Jochen Mass]]
| 10-17
|-
! rowspan="5"| [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]]
| rowspan="3"| Marlboro Team McLaren
| rowspan="5"| M26
| rowspan="5"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="5" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[James Hunt]]
| Sve
| rowspan="5" align="center"| '''15'''
| rowspan="5" align="center"| '''8.'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|FRA}} [[Patrick Tambay]]
| 1-5, 7-14
|-
| align="center"| 33
| {{Z|ITA}} [[Bruno Giacomelli]]
| 6, 9-10, 13-14
|-
| rowspan="2"| Löwenbräu Team McLaren
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[James Hunt]]
| 15-16
|-
| align="center"| 8
| {{Z|FRA}} [[Patrick Tambay]]
| 15-16
|-
! rowspan="7"| [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]]
| rowspan="5"| Marlboro Team McLaren
| rowspan="2"| M28
| rowspan="7"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="7" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 1-3, 5-8
| rowspan="7" align="center"| '''15'''
| rowspan="7" align="center"| '''7.'''
|-
| rowspan="2" align="center"| 8
| {{Z|FRA}} [[Patrick Tambay]]
| 1, 3, 5, 8-9
|-
| M26
| {{Z|FRA}} [[Patrick Tambay]]
| 2
|-
| rowspan="2"| M29
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 9-15
|-
| align="center"| 8
| {{Z|FRA}} [[Patrick Tambay]]
| 10-15
|-
| rowspan="2"| Löwenbräu Team McLaren
| rowspan="2"| M28
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 4
|-
| align="center"| 8
| {{Z|FRA}} [[Patrick Tambay]]
| 4
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 1980.|1980.]]
| rowspan="3"| Marlboro Team McLaren
| rowspan="2"| M29
| rowspan="3"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="3" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 1-5, 7-14
| rowspan="3" align="center"| '''11'''
| rowspan="3" align="center"| '''9.'''
|-
| rowspan="2" align="center"| 8
| {{Z|FRA}} [[Alain Prost]]
| 1-2, 5-10
|-
| M30
| {{Z|FRA}} [[Alain Prost]]
| 11-13
|-
! rowspan="4"| [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]]
| rowspan="4"| Marlboro McLaren International
| rowspan="2"| M29F
| rowspan="4"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="4" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 1-2
| rowspan="4" align="center"| '''28'''
| rowspan="4" align="center"| '''6.'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|ITA}} [[Andrea de Cesaris]]
| 1-5
|-
| rowspan="2"| MP4/1
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 3-15
|-
| align="center"| 8
| {{Z|ITA}} [[Andrea de Cesaris]]
| 6-15
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]]
| rowspan="3"| Marlboro McLaren International
| MP4/1
| rowspan="3"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="3" align="center"| {{Michelin}}
| rowspan="2" align="center"| 7
| {{Z|AUT}} [[Niki Lauda]]
| 1
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''69'''
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| rowspan="2"| MP4/1B
| {{Z|AUT}} [[Niki Lauda]]
| 2-3, 5-11, 13-16
|-
| align="center"| 8
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 1-3, 5-16
|-
! rowspan="6"| [[Formula 1 – sezona 1983.|1983.]]
| rowspan="6"| Marlboro McLaren International
| rowspan="4"| MP4/1C
| rowspan="2"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFV V8 3.0
| rowspan="6" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 1-3
| rowspan="4" align="center"| '''34'''
| rowspan="4" align="center"| '''5.'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|AUT}} [[Niki Lauda]]
| 1-2
|-
| rowspan="2"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' DFY V8 3.0
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 4, 6-12
|-
| align="center"| 8
| {{Z|AUT}} [[Niki Lauda]]
| 3-4, 6-11
|-
| rowspan="2"| MP4/1E
| rowspan="2"| '''TAG Porsche''' P01 V6 t 1.5
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 13-15
| rowspan="2" align="center"| '''-'''
| rowspan="2" align="center"| '''-'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|AUT}} [[Niki Lauda]]
| 12-15
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]]
| rowspan="2"| Marlboro McLaren International
| rowspan="2"| MP4/2
| rowspan="2"| '''TAG Porsche''' P01 V6 t 1.5
| rowspan="2" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 7
| {{Z|FRA}} [[Alain Prost]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''143.5'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|AUT}} '''[[Niki Lauda]]'''
| Sve
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]]
| rowspan="3"| Marlboro McLaren International
| rowspan="3"| MP4/2B
| rowspan="3"| '''TAG Porsche''' P01 V6 t 1.5
| rowspan="3" align="center"| {{Goodyear}}
| rowspan="2" align="center"| 1
| {{Z|AUT}} [[Niki Lauda]]
| 1-12, 15-16
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''90'''
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| {{Z|UK}} [[John Watson]]
| 14
|-
| align="center"| 2
| {{Z|FRA}} '''[[Alain Prost]]'''
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]]
| rowspan="2"| Marlboro McLaren International
| rowspan="2"| MP4/2C
| rowspan="2"| '''TAG Porsche''' P01 V6 t 1.5
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|FRA}} '''[[Alain Prost]]'''
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''96'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|FIN}} [[Keke Rosberg]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]]
| rowspan="2"| Marlboro McLaren International
| rowspan="2"| MP4/3
| rowspan="2"| '''TAG Porsche''' P01 V6 t 1.5
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|FRA}} [[Alain Prost]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''76'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|ŠVE}} [[Stefan Johansson]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]]
| rowspan="2"| Honda Marlboro McLaren
| rowspan="2"| MP4/4
| rowspan="2"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA168E V6 t 1.5
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 11
| {{Z|FRA}} [[Alain Prost]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''199'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| align="center"| 12
| {{Z|BRA}} '''[[Ayrton Senna]]'''
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]]
| rowspan="2"| Honda Marlboro McLaren
| rowspan="2"| MP4/5
| rowspan="2"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA109E V10 3.5
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''141'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|FRA}} '''[[Alain Prost]]'''
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]]
| rowspan="2"| Honda Marlboro McLaren
| rowspan="2"| MP4/5B
| rowspan="2"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA100E V10 3.5
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 27
| {{Z|BRA}} '''[[Ayrton Senna]]'''
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''121'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| align="center"| 28
| {{Z|AUT}} [[Gerhard Berger]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]]
| rowspan="2"| Honda Marlboro McLaren
| rowspan="2"| MP4/6
| rowspan="2"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA121E V12 3.5
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|BRA}} '''[[Ayrton Senna]]'''
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''139'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|AUT}} [[Gerhard Berger]]
| Sve
|-
! rowspan="4"| [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]]
| rowspan="4"| Honda Marlboro McLaren
| rowspan="2"| MP4/6B
| rowspan="4"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA122E V12 3.5
| rowspan="4" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 1
| {{Z|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| 1-2
| rowspan="4" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''99'''
| rowspan="4" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|AUT}} [[Gerhard Berger]]
| 1-2
|-
| rowspan="2"| MP4/7A
| align="center"| 1
| {{Z|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| 3-16
|-
| align="center"| 2
| {{Z|AUT}} [[Gerhard Berger]]
| 3-16
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]]
| rowspan="3"| Marlboro McLaren
| rowspan="3"| MP4/8
| rowspan="3"| '''[[Cosworth|Ford Cosworth]]''' HB V8 3.5
| rowspan="3" align="center"| {{Goodyear}}
| rowspan="2" align="center"| 7
| {{Z|SAD}} [[Michael Andretti]]
| 1-13
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''84'''
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 14-16
|-
| align="center"| 8
| {{Z|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| Sve
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]]
| rowspan="3"| Marlboro McLaren Peugeot
| rowspan="3"| MP4/9
| rowspan="3"| '''Peugeot''' A6 V10 3.5
| rowspan="3" align="center"| {{Goodyear}}
| rowspan="2" align="center"| 7
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 1-9, 11-16
| rowspan="3" align="center"| '''42'''
| rowspan="3" align="center"| '''4.'''
|-
| {{Z|FRA}} [[Philippe Alliot]]
| 10
|-
| align="center"| 8
| {{Z|UK}} [[Martin Brundle]]
| Sve
|-
! rowspan="8"| [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]]
| rowspan="8"| Marlboro McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4/10
| rowspan="8"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110 V10 3.0
| rowspan="8" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[Mark Blundell]]
| 1-2
| rowspan="8" align="center"| '''30'''
| rowspan="8" align="center"| '''4.'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 1-4
|-
| rowspan="4"| MP4/10B
| rowspan="2" align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[Nigel Mansell]]
| 3-4
|-
| {{Z|UK}} [[Mark Blundell]]
| 5-12, 15-17
|-
| rowspan="2" align="center"| 8
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 5-13, 16
|-
| {{Z|DAN}} [[Jan Magnussen]]
| 15
|-
| rowspan="2"| MP4/10C
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[Mark Blundell]]
| 13-14
|-
| align="center"| 8
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 14
|-
! rowspan="4"| [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]]
| rowspan="4"| Marlboro McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4/11
| rowspan="4"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110D V10 3.0
| rowspan="4" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 7
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 1-9
| rowspan="4" align="center"| '''49'''
| rowspan="4" align="center"| '''4.'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| 1-9
|-
| rowspan="2"| MP4/11B
| align="center"| 7
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 10-16
|-
| align="center"| 8
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| 10-16
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]]
| rowspan="2"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4/12
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110E V10 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Goodyear}}
| align="center"| 9
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| Sve
| rowspan="2" align="center"| '''63'''
| rowspan="2" align="center"| '''4.'''
|-
| align="center"| 10
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]]
| rowspan="2"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4/13
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110G V10 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 7
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''156'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''
|-
| align="center"| 8
| {{Z|FIN}} '''[[Mika Häkkinen]]'''
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]]
| rowspan="2"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4/14
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110H V10 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 1
| {{Z|FIN}} '''[[Mika Häkkinen]]'''
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''124'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]]
| rowspan="2"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4/15
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110J V10 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 1
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''152'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]]
| rowspan="2"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-16
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110K V10 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 3
| {{Z|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| 1-9, 11-17
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''102'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 4
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]]
| rowspan="2"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-17
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110M V10 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 3
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''65'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"| 4
| {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]]
| rowspan="2"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-17D
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110P V10 3.0
| rowspan="2" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 5
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''142'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"| 6
| {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| Sve
|-
! rowspan="4"| [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]]
| rowspan="4"| West McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-19
| rowspan="4"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110Q V10 3.0
| rowspan="4" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 5
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| 1-9
| rowspan="4" align="center"| '''69'''
| rowspan="4" align="center"| '''5.'''
|-
| align="center"| 6
| {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| 1-9
|-
| rowspan="2"| MP4-19B
| align="center"| 5
| {{Z|UK}} [[David Coulthard]]
| 10-18
|-
| align="center"| 6
| {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| 10-18
|-
! rowspan="4"| [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]]
| rowspan="4"| Team McLaren Mercedes
| rowspan="4"| MP4-20
| rowspan="4"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 110R V10 3.0
| rowspan="4" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 9
| {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| 1-8, 10-19
| rowspan="4" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''182'''
| rowspan="4" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| rowspan="3" align="center"| 10
| {{Z|KOL}} [[Juan Pablo Montoya]]
| 1-2, 5-8, 10-19
|-
| {{Z|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
| 3
|-
| {{Z|AUT}} [[Alexander Wurz]]
| 4
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]]
| rowspan="3"| Team McLaren Mercedes
| rowspan="3"| MP4-21
| rowspan="3"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108S V8 2.4
| rowspan="3" align="center"| {{Michelin}}
| align="center"| 3
| {{Z|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| Sve
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''110'''
| rowspan="3" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| rowspan="2" align="center"| 4
| {{Z|KOL}} [[Juan Pablo Montoya]]
| 1-10
|-
| {{Z|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
| 11-18
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]]
| rowspan="2"| Vodafone McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-22
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108T V8 2.4
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 1
| {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#000000" style="color: white"| '''-'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#000000" style="color: white"| '''EX'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]]
| rowspan="2"| Vodafone McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-23
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108V V8 2.4
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 22
| {{Z|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]'''
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''151'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 23
| {{Z|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]]
| rowspan="2"| Vodafone McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-24
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108W V8 2.4
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 1
| {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''71'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]]
| rowspan="2"| Vodafone McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-25
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108X V8 2.4
| rowspan="2" align="center"| {{Bridgestone}}
| align="center"| 1
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''454'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 2
| {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]]
| rowspan="2"| Vodafone McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-26
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108Y V8 2.4
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 3
| {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''497'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#DFDFDF"| '''2.'''
|-
| align="center"| 4
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]
| rowspan="2"| Vodafone McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-27
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108Z V8 2.4
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 3
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''378'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"| 4
| {{Z|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
| rowspan="2"| Vodafone McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-28
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' FO 108F V8 2.4
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 5
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| Sve
| rowspan="2" align="center"| '''122'''
| rowspan="2" align="center"| '''5.'''
|-
| align="center"| 6
| {{Z|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]]
| rowspan="2"| McLaren Mercedes
| rowspan="2"| MP4-29
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' PU106A V6 t h 1.6
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 20
| {{Z|DAN}} [[Kevin Magnussen]]
| Sve
| rowspan="2" align="center"| '''181'''
| rowspan="2" align="center"| '''5.'''
|-
| align="center"| 22
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]
| rowspan="2"| McLaren Honda
| rowspan="2"| MP4-30
| rowspan="2"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA615H V6 t h 1.6
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 14
| {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 2-19
| rowspan="2" align="center"| '''27'''
| rowspan="2" align="center"| '''9.'''
|-
| align="center"| 22
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| 1-3, 5-19
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
| rowspan="3"| McLaren-Honda Formula 1 Team
| rowspan="3"| MP4-31
| rowspan="3"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA616H V6 t h 1.6
| rowspan="3" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 14
| {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 1, 3-21
| rowspan="3" align="center"| '''76'''
| rowspan="3" align="center"| '''6.'''
|-
| align="center"| 22
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| Sve
|-
| align="center"| 47
| {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]]
| 2
|-
! rowspan="3"| [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]]
| rowspan="3"| McLaren-Honda Formula 1 Team
| rowspan="3"| MCL32
| rowspan="3"| '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' RA617H V6 t h 1.6
| rowspan="3" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 2
| {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]]
| 1-2, 4-20
| rowspan="3" align="center"| '''30'''
| rowspan="3" align="center"| '''9.'''
|-
| align="center"| 14
| {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 1-3, 5, 7-20
|-
| align="center"| 22
| {{Z|UK}} [[Jenson Button]]
| 6
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]
| rowspan="2"| McLaren F1 Team
| rowspan="2"| [[McLaren MCL33|MCL33]]
| rowspan="2"| '''[[Renault F1|Renault]]''' R.E.18 V6 t h 1.6
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 2
| {{Z|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]]
| Sve
| rowspan="2" align="center"| '''62'''
| rowspan="2" align="center"| '''6.'''
|-
| align="center"| 14
| {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]
| rowspan="2"| McLaren F1 Team
| rowspan="2"| MCL34
| rowspan="2"| '''[[Renault F1|Renault]]''' E-Tech 19 V6 t h 1.6
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 4
| {{Z|UK}} [[Lando Norris]]
| Sve
| rowspan="2" align="center"| '''145'''
| rowspan="2" align="center"| '''4.'''
|-
| align="center"| 55
| {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
| rowspan="2"| McLaren F1 Team
| rowspan="2"| MCL35
| rowspan="2"| '''[[Renault F1|Renault]]''' E-Tech 20 V6 t h 1.6
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 4
| {{Z|UK}} [[Lando Norris]]
| Sve
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''202'''
| rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.'''
|-
| align="center"| 55
| {{Z|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]]
| Sve
|-
! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| rowspan="2"| McLaren F1 Team
| rowspan="2"| MCL35M
| rowspan="2"| '''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' M12 E Performance V6 t h 1.6
| rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
| align="center"| 3
| {{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| Sve
| rowspan="2" align="center"| '''275'''
| rowspan="2" align="center"| '''4.'''
|-
| align="center"| 4
| {{Z|UK}} [[Lando Norris]]
| Sve
|-
!rowspan="2"|[[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]
|rowspan="2"|McLaren F1 Team
|rowspan="2"|MCL36
|rowspan="2"|'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' M13 E Performance V6 t h 1.6
|rowspan="2" align="center"| {{Pirelli}}
|align="center"|3
|{{Z|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
|Sve
|rowspan="2" align="center"|'''159'''
|rowspan="2" align="center"|'''5.'''
|-
| align="center"|4
| {{Z|UK}} [[Lando Norris]]
|Sve
|-
!rowspan="2"|[[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]]
|rowspan="2"|McLaren F1 Team
|rowspan="2"|MCL60
|rowspan="2"|'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' M14 E Performance V6 t h 1.6
|rowspan="2" align="center"|{{Pirelli}}
|align="center"|4
|{{Z|UK}} [[Lando Norris]]
|Sve
|rowspan="2" align="center"|'''302'''
|rowspan="2" align="center"|'''4.'''
|-
|align="center"|81
|{{Z|AUS}} [[Oscar Piastri]]
|Sve
|-
!rowspan="2"|[[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]]
|rowspan="2"|McLaren F1 Team
|rowspan="2"|MCL38
|rowspan="2"|'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' M15 E Performance V6 t h 1.6
|rowspan="2" align="center"|{{Pirelli}}
|align="center"|4
|{{Z|UK}} [[Lando Norris]]
|Sve
|rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"|'''666'''
|rowspan="2" align="center" bgcolor="#FFFFBF"|'''1.'''
|-
|align="center"|81
|{{Z|AUS}} [[Oscar Piastri]]
|Sve
|-
!rowspan="2"|[[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]]
|rowspan="2"|McLaren F1 Team
|rowspan="2"|MCL39
|rowspan="2"|'''[[Mercedes AMG F1|Mercedes]]''' M16 E Performance V6 t h 1.6
|rowspan="2" align="center"|{{Pirelli}}
|align="center"|4
|{{Z|UK}} [[Lando Norris]]
|
|rowspan="2" align="center"|-
|rowspan="2" align="center"|-
|-
|align="center"|81
|{{Z|AUS}} [[Oscar Piastri]]
|
|}
== Vanjske poveznice ==
{{commons|McLaren}}
*[https://www.mclaren.com/formula1 mclaren.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504033139/https://www.mclaren.com/formula1/ |date=4. svibnja 2019. }}
*[https://www.statsf1.com/en/mclaren.aspx statsf1.com]
*[https://bruce-mclaren.com Stranica posvećena Bruceu McLarenu]
{{Vozači i momčadi Formule 1}}
{{Svjetski prvaci konstruktora u Formuli 1}}
[[Kategorija:Momčadi Formule 1]]
[[Kategorija:Formula 1 u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
08tgu9ji8s4ejlq1o0b37cdldc9jdua
Popis zavisnih teritorija
0
96154
7088097
6513139
2024-12-14T01:18:13Z
Croxyz
205325
7088097
wikitext
text/x-wiki
{{zastario}}
Zavisni teritoriji su teritoriji bez pune [[politika|političke]] samostalnosti.
=== Afrika ===
* '''[[Mayotte]]'''
* '''[[Réunion]]'''
* '''[[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena]]'''
=== Amerika ===
* '''[[Američki Djevičanski otoci]]'''
* '''[[Angvila]]'''
* '''[[Aruba]]'''
* '''[[Bermuda]]'''
* '''[[Britanski Djevičanski otoci]]'''
* '''[[Falklandski Otoci]]'''
* '''[[Francuska Gvajana]]'''
* '''[[Grenland]]'''
* '''[[Gvadalupa]]'''
* '''[[Kajmanski otoci]]'''
* '''[[Martinik]]'''
* '''[[Montserrat]]'''
* '''[[Nizozemski Antili]]'''
* '''[[Portoriko]]'''
* '''[[Otoci Turks i Caicos]]'''
* '''[[Sveti Petar i Mikelon]]'''
=== Azija ===
* '''[[Guam]]'''
* '''[[Hong Kong]]'''
* '''[[Macao]]'''
* '''[[Sjevernomarijanski otoci]]'''
=== Europa ===
* '''[[Akrotiri i Dhekelia]]'''
* '''[[Farski otoci]]'''
* '''[[Gibraltar]]'''
* '''[[Jersey]]'''
* '''[[Otok Man]]'''
* '''[[Svalbard]]'''
=== Oceanija===
* '''[[Američka Samoa]]'''
* '''[[Francuska Polinezija]]'''
* '''[[Kokosovi otoci]]'''
* '''[[Kukovi otoci]]'''
* '''[[Niue]]'''
* '''[[Nova Kaledonija]]'''
* '''[[Pitcairn]]'''
* '''[[Otok Norfolk]]'''
* '''[[Tokelau]]'''
* '''[[Uskršnji otoci]]'''
* '''[[Wallis i Futuna]]'''
[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji| ]]
[[Kategorija:Politički popisi|Zavisni teritoriji]]
[[Kategorija:Zemljopisni popisi|Zavisni teritoriji]]
j35qoo7td7nffojx4s7ui33cc59rdl0
Vrhovne internetske domene država
0
108267
7088096
6919333
2024-12-14T01:18:09Z
Croxyz
205325
7088096
wikitext
text/x-wiki
'''Vrhovne internetske domene država''' su [[Internetski nastavak|vršne domene]] neke države, a imaju dva slova. Ovi nastavci odgovaraju oznakama zemalja prema standardu ISO-3166.
== Popis vrhovnih internetskih domena država ==
=== A ===
* [[.ac]] – [[Otok Ascension]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ad]] – [[Andora]]
* [[.ae]] – [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
* [[.af]] – [[Afganistan]]
* [[.ag]] – [[Antigva i Barbuda]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ai]] – [[Anguilla]]
* [[.al]] – [[Albanija]]
* [[.am]] – [[Armenija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.an]] – [[Nizozemski Antili]]
* [[.ao]] – [[Angola]]
* [[.aq]] – [[Antarktika]]
* [[.ar]] – [[Argentina]]
* [[.as]] – [[Američka Samoa]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.at]] – [[Austrija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.au]] – [[Australija]]
* [[.aw]] – [[Aruba]]
* [[.ax]] – [[Ålandski otoci]]
* [[.az]] – [[Azerbajdžan]]
=== B ===
* [[.ba]] – [[Bosna i Hercegovina]]
* [[.bb]] – [[Barbados]]
* [[.bd]] – [[Bangladeš]]
* [[.be]] – [[Belgija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.bf]] – [[Burkina Faso]]
* [[.bg]] – [[Bugarska]]
* [[.bh]] – [[Bahrain]]
* [[.bi]] – [[Burundi]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.bj]] – [[Benin]]
* [[.bm]] – [[Bermuda]]
* [[.bn]] – [[Brunei]]
* [[.bo]] – [[Bolivija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.br]] – [[Brazil]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.bs]] – [[Bahami]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.bt]] – [[Kraljevina Butan|Butan]]
* [[.bw]] – [[Botsvana]]
* [[.by]] – [[Bjelorusija]]
* [[.bz]] – [[Belize]] <sup style="color: red">*</sup>
=== C ===
* [[.ca]] – [[Kanada]]
* [[.cc]] – [[Kokosovi otoci]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.cd]] – [[Demokratska Republika Kongo]] (''ranije'' .zr – [[Zair]]) <sup style="color: red">*</sup>
* [[.cf]] – [[Srednjoafrička Republika]]
* [[.cg]] – [[Republika Kongo]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ch]] – [[Švicarska]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ci]] – [[Côte d'Ivoire]] (Obala Bjelokosti)
* [[.ck]] – [[Cook Islands]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.cl]] – [[Čile]]
* [[.cm]] – [[Kamerun]]
* [[.cn]] – [[Kina]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.co]] – [[Kolumbija]]
* [[.cr]] – [[Costa Rica]]
* [[.cs]] – [[Srbija i Crna Gora]] (''.cs domenu je prvo koristila [[Čehoslovačka]], a kasnije [[Češka]] i [[Slovačka]] do 1995. godine. Domenu je 2002. dobila [[Srbija i Crna Gora]] koja ju nikad nije koristila, nego je korištena starija [[SFRJ|jugoslavenska]] domena .yu'')
* [[.cu]] – [[Kuba]]
* [[.cv]] – [[Cape Verde]]
* [[.cx]] – [[Božićni otok]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.cy]] – [[Cipar]]
* [[.cz]] – [[Češka]]
=== D ===
* [[.de]] – [[Njemačka]]
* [[.dj]] – [[Džibuti]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.dk]] – [[Danska]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.dm]] – [[Dominika]]
* [[.do]] – [[Dominikanska Republika]]
* [[.dz]] – [[Alžir]]
=== E ===
* [[.ec]] – [[Ekvador]]
* [[.ee]] – [[Estonija]]
* [[.eg]] – [[Egipat]]
* [[.er]] – [[Eritreja]]
* [[.es]] – [[Španjolska]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.et]] – [[Etiopija]]
* [[.eu]] – [[Europska unija]] ''(domena "rezervirana" ISO 3166-1 standardom)''
=== F ===
* [[.fi]] – [[Finska]]
* [[.fj]] – [[Fiji]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.fk]] – [[Falklandski Otoci]]
* [[.fm]] – [[Savezne Države Mikronezije]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.fo]] – [[Farski otoci]]
* [[.fr]] – [[Francuska]]
=== G ===
* [[.ga]] – [[Gabon]]
* [[.gb]] – [[Velika Britanija]] ''(domena dodijeljena; ne rabi se – vidi [[.uk]])''
* [[.gd]] – [[Grenada]]
* [[.ge]] – [[Gruzija]]
* [[.gf]] – [[Francuska Gvajana]]
* [[.gg]] – [[Guernsey]]
* [[.gh]] – [[Gana]]
* [[.gi]] – [[Gibraltar]]
* [[.gl]] – [[Grenland]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.gm]] – [[Gambija]]
* [[.gn]] – [[Gvineja]]
* [[.gp]] – [[Guadeloupe]]
* [[.gq]] – [[Ekvatorska Gvineja]]
* [[.gr]] – [[Grčka]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.gs]] – [[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.gt]] – [[Gvatemala]]
* [[.gu]] – [[Guam]]
* [[.gw]] – [[Gvineja Bisau]]
* [[.gy]] – [[Gvajana]]
=== H ===
* [[.hk]] – [[Hong Kong]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.hm]] – [[Otok Heard i otočje McDonald]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.hn]] – [[Honduras]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.hr]] – [[Hrvatska]]
* [[.ht]] – [[Haiti]]
* [[.hu]] – [[Mađarska]] <sup style="color: red">*</sup>
=== I ===
* [[.id]] – [[Indonezija]]
* [[.ie]] – [[Irska]]
* [[.il]] – [[Izrael]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.im]] – [[Otok Man]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.in]] – [[Indija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.io]] – [[Britanski indijskooceanski teritoriji]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.iq]] – [[Irak]]
* [[.ir]] – [[Iran]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.is]] – [[Island]]
* [[.it]] – [[Italija]]
=== J ===
* [[.je]] – [[Jersey]]
* [[.jm]] – [[Jamajka]]
* [[.jo]] – [[Jordan]]
* [[.jp]] – [[Japan]]
=== K ===
* [[.ke]] – [[Kenija]]
* [[.kg]] – [[Kirgistan]]
* [[.kh]] – [[Kambodža]]
* [[.ki]] – [[Kiribati]]
* [[.km]] – [[Komori]]
* [[.kn]] – [[Sveti Kristofor i Nevis]]
* [[.kp]] – [[Sjeverna Koreja]] ''(nema [[DNS]] poslužitelja)''
* [[.kr]] – [[Južna Koreja]]
* [[.kw]] – [[Kuvajt]]
* [[.ky]] – [[Kajmanski otoci]]
* [[.kz]] – [[Kazahstan]] <sup style="color: red">*</sup>
=== L ===
* [[.la]] – [[Laos]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.lb]] – [[Libanon]]
* [[.lc]] – [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]
* [[.li]] – [[Lihtenštajn]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.lk]] – [[Šri Lanka]]
* [[.lr]] – [[Liberija]]
* [[.ls]] – [[Lesoto]]
* [[.lt]] – [[Litva]]
* [[.lu]] – [[Luxembourg]]
* [[.lv]] – [[Latvija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ly]] – [[Libija]] <sup style="color: red">*</sup>
=== M ===
* [[.ma]] – [[Maroko]]
* [[.mc]] – [[Monaco]]
* [[.md]] – [[Moldova]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.me]] – [[Crna Gora]]
* [[.mg]] – [[Madagaskar]]
* [[.mh]] – [[Maršalovi Otoci]]
* [[.mk]] – [[Makedonija]]
* [[.ml]] – [[Mali]]
* [[.mm]] – [[Mianmar]]
* [[.mn]] – [[Mongolija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.mo]] – [[Macau]]
* [[.mp]] – [[Sjevernomarijanski otoci]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.mq]] – [[Martinique]]
* [[.mr]] – [[Mauritanija]]
* [[.ms]] – [[Montserrat]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.mt]] – [[Malta]]
* [[.mu]] – [[Mauricijus]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.mv]] – [[Maldivi]]
* [[.mw]] – [[Malawi]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.mx]] – [[Meksiko]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.my]] – [[Malezija]]
* [[.mz]] – [[Mozambik]]
=== N ===
* [[.na]] – [[Namibija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.nc]] – [[Nova Kaledonija]]
* [[.ne]] – [[Niger]]
* [[.nf]] – [[Otok Norfolk]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ng]] – [[Nigerija]]
* [[.ni]] – [[Nikaragva]]
* [[.nl]] – [[Nizozemska]] <sup style="color: red">*</sup> (prva registrirana vrhovna internetska domena države)
* [[.no]] – [[Norveška]]
* [[.np]] – [[Nepal]]
* [[.nr]] – [[Nauru]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.nu]] – [[Niue]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.nz]] – [[Novi Zeland]] <sup style="color: red">*</sup>
=== O ===
* [[.om]] – [[Oman]]
=== P ===
* [[.pa]] – [[Panama]]
* [[.pe]] – [[Peru]]
* [[.pf]] – [[Francuska Polinezija]]
* [[.pg]] – [[Papua Nova Gvineja]]
* [[.ph]] – [[Filipini]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.pk]] – [[Pakistan]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.pl]] – [[Poljska]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.pm]] – [[Sveti Petar i Mikelon]]
* [[.pn]] – [[Pitcairn]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.pr]] – [[Puerto Rico]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ps]] – [[Palestina]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.pt]] – [[Portugal]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.pw]] – [[Palau]]
* [[.py]] – [[Paragvaj]]
=== Q ===
* [[.qa]] – [[Katar]]
=== R ===
* [[.re]] – [[Réunion]]
* [[.ro]] – [[Rumunjska]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.rs]] – [[Srbija]]
* [[.ru]] – [[Rusija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.rw]] – [[Ruanda]]
=== S ===
* [[.sa]] – [[Saudijska Arabija]]
* [[.sb]] – [[Salamunovi Otoci]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.sc]] – [[Sejšeli]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.sd]] – [[Sudan]]
* [[.se]] – [[Švedska]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.sg]] – [[Singapore]]
* [[.sh]] – [[Sveta Helena]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.si]] – [[Slovenija]]
* [[.sj]] – otoci [[Svalbard]] i [[Jan Mayen]] ''(ne rabi se)''
* [[.sk]] – [[Slovačka]]
* [[.sl]] – [[Sierra Leone]]
* [[.sm]] – [[San Marino]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.sn]] – [[Senegal]]
* [[.so]] – [[Somalija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.sr]] – [[Surinam]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.st]] – [[Sveti Toma i Princip]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.su]] – [[Sovjetski Savez]] ''(zastarjela domena, povlači se iz uporabe; domena je tranzicijski rezervirana standardom ISO 3166-1)''
* [[.sv]] – [[Salvador]]
* [[.sy]] – [[Sirija]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.sz]] – [[Esvatini]] <sup style="color: red">*</sup>
=== T ===
* [[.tc]] – [[Otoci Turks i Caicos]]
* [[.td]] – [[Čad]]
* [[.tf]] – [[Francuski južni i antarktički teritoriji]]
* [[.tg]] – [[Togo]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.th]] – [[Tajland]]
* [[.tj]] – [[Tadžikistan]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tk]] – [[Tokelau]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tl]] – [[Istočni Timor]] ''(ranije .tp)'' <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tm]] – [[Turkmenistan]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tn]] – [[Tunis]]
* [[.to]] – [[Tonga]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tp]] – [[Istočni Timor]] ''(zastarjela oznaka – rabi se .tl; domena je tranzicijski rezervirana standardom ISO 3166-1)''
* [[.tr]] – [[Turska]]
* [[.tt]] – [[Trinidad i Tobago]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tv]] – [[Tuvalu]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tw]] – [[Tajvan]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.tz]] – [[Tanzanija]]
=== U ===
* [[.ua]] – [[Ukrajina]]
* [[.ug]] – [[Uganda]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.uk]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ''(domena "iznimno rezervirana" standardom ISO 3166-1) (vidi [[.gb]])''
* [[.us]] – [[Sjedinjene Američke Države]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.uy]] – [[Urugvaj]]
* [[.uz]] – [[Uzbekistan]]
=== V ===
* [[.va]] – [[Vatikan]]
* [[.vc]] – [[Sveti Vincent i Grenadini]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.ve]] – [[Venezuela]]
* [[.vg]] – [[Britanski Djevičanski otoci]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.vi]] – [[Američki Djevičanski otoci]]
* [[.vn]] – [[Vijetnam]]
* [[.vu]] – [[Vanuatu]] <sup style="color: red">*</sup>
=== W ===
* [[.wf]] – [[Wallis i Futuna]]
* [[.ws]] – [[Samoa]] ''(bivša Zapadna Samoa)'' <sup style="color: red">*</sup>
=== X ===
* [[.xk]] - [[Kosovo]] (domenu je privremeno dodijelilo [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] odlukom 1244/99.<ref>{{Citiranje weba |title=Internet country code - The World Factbook |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/ |accessdate=2021-06-21 |website=www.cia.gov}}</ref>)
=== Y ===
* [[.ye]] – [[Jemen]]
* [[.yt]] – [[Mayotte]]
* [[.yu]] – [[SFRJ|Jugoslavija]] ''(preimenovana u [[Srbija i Crna Gora]])''
::''(domena je službeno zamijenjena s .cs (vidi gore), a konačno je ugašena 2010.)''
=== Z ===
* [[.za]] – [[Južnoafrička Republika]] <sup style="color: red">*</sup>
* [[.zm]] – [[Zambija]]
* [[.zw]] – [[Zimbabve]]
{{Vrhovne internetske domene država}}
== Bilješke ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Internetske domene]]
[[az:Ölkələrin İnternet Kodları]]
[[be:Нацыянальны дамен верхняга ўзроўню]]
[[be-x-old:Нацыянальны дамен верхняга ўзроўню]]
[[ca:Domini de primer nivell territorial]]
[[da:Nationalt topdomæne]]
[[en:Country code top-level domain]]
[[el:Κατάλογος top-level domains]]
[[es:Dominio de nivel superior geográfico]]
[[eo:Nacia domajno de plej alta nivelo]]
[[eu:Herrialdeentzako goi mailako domeinu]]
[[fr:Domaine national de premier niveau]]
[[ko:국가 코드 최상위 도메인]]
[[is:Þjóðarlén]]
[[it:Domini di primo livello nazionali]]
[[nl:CcTLD]]
[[ja:国別コードトップレベルドメイン]]
[[no:Nasjonalt toppnivådomene]]
[[pl:Krajowa domena najwyższego poziomu]]
[[ro:Domeniu naţional de nivel superior]]
[[ru:Национальный домен верхнего уровня]]
[[sr:Највиши Интернет домен државних кодова]]
[[sv:CcTLD]]
[[tl:CcTLD]]
[[th:โดเมนระดับบนสุดตามรหัสประเทศ]]
[[tr:İnternet Ülke Alan Kodu]]
[[uk:Національний домен верхнього рівня]]
[[vi:Tên miền quốc gia cấp cao nhất]]
spla709qzso26s6cfutceljx3h50tr8
Oscar za najbolji originalni scenarij
0
112547
7087763
6803331
2024-12-13T13:35:26Z
Fraxinus
3144
/* 2020-e */
7087763
wikitext
text/x-wiki
'''Oscar za najbolji originalni scenarij''' (eng. ''Academy Award for Writing Original Screenplay'') je [[Oscar]] za najbolji scenarij koji nije temeljen na prethodno objavljenom materijali. Prije [[1940.]] postojao je [[Oscar za najbolju originalnu priču]]. Od iste godine te su dvije nagrade razdvojene u dvije kategorije. Počevši s dodjelom Oscara [[1957.]], dvije su kategorije kombinirane kako bi se odala počast samo scenariju.
== 1940-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
|-
| align="center"| [[1940.]]
| '''''[[Veliki McGinty]]'''''<br /> – [[Preston Sturges]]
| ''[[Anđeli iznad Broadwaya]]'' – [[Ben Hecht]]<br />''[[Čarobni metak dr. Ehrlicha]]'' – [[Norman Burnside]], [[Heinz Herald]], [[John Huston]]<br />''[[Strani dopisnik (1940)|Strani dopisnik]]'' – [[Charles Bennett]]<br />''[[Veliki diktator]]'' – [[Charlie Chaplin]]
|-
| align="center"| [[1941.]]
| '''''[[Građanin Kane]]'''''<br /> – [[Herman Mankiewicz]], [[Orson Welles]]
| ''[[Narednik York]]'' – [[Harry Chandlee]], [[Abem Finkel]], [[John Huston]], [[Howard Koch]]<br />''[[Tall, Dark and Handsome]]'' – [[Karl Tunberg]], [[Darrell Ware]]<br>''[[Tom, Dick i Harry (1941)|Tom, Dick i Harry]]'' – [[Paul Jarrico]]<br />''[[Vrag i gospođica Jones]]'' – [[Norman Krasna]]
|-
| align="center"| [[1942.]]
| '''''[[Žena godine]]'''''<br /> – [[Michael Kanin]], [[Ring Lardner Jr.]]
| ''[[Cesta za Maroko]]'' – [[Frank Butler]], [[Don Hartman]]<br />''[[One of Our Aircraft is Missing]]'' – [[Micheal Powell]], [[Emeric Pressburger]]<br />''[[Rat protiv gospođe Hadley]]'' – [[George Oppenheimer]]<br />''[[Wake Island (1942)|Wake Island]]'' – [[W. R. Burnett]], [[Frank Butler]]
|-
| align="center"| [[1943.]]
| '''''[[Princeza O'Rourke]]'''''<br /> – [[Norman Krasna]]
| ''[[Air Force (1943)|Air Force]]'' – [[Dudley Nichols]]<br />''[[Borimo se na moru]]'' – [[Noel Coward]]<br />''[[So Proudly We Hail!]]'' – [[Allan Scott]]<br />''[[Zvijezda sjevernjača (1943)|Zvijezda sjevernjača]]'' – [[Lillian Hellman]]
|-
| align="center"| [[1944.]]
| '''''[[Wilson (1944)|Wilson]]'''''<br /> – [[Lamar Trotti]]
| ''[[Dvije djevojke i mornar]]'' – [[Richard Connell]], [[Glays Lehman]]<br />''[[The Miracle of Morgan's Creek]]'' – [[Preston Sturges]]<br />''[[Pozdrav junaku]]'' – [[Preston Sturges]]<br /> ''[[Wing and a Prayer]]'' – [[Jerome Cady]]
|-
| align="center"| [[1945.]]
| '''''[[Marie-Louise (1945)|Marie-Louise]]'''''<br /> – [[Richard Schweizer]]
| ''[[Dillinger (1945)|Dillinger]]'' – [[Philip Yordan]]<br />''[[Glazba za milijune]]'' – [[Myles Connolly]]<br /> ''[[Salty O'Rourke]]'' – [[Milton Holmes]]<br /> ''[[What Next, Corporal Hargrove?]]'' – [[Harry Kurnitz]]
|-
| align="center"| [[1946.]]
| '''''[[Sedmi veo]]'''''<br /> – [[Robert Sherwood]]
| ''[[Djeca raja]]'' – [[Jacques Prévert]]<br />''[[Ozloglašena (1946)|Ozloglašena]]'' – [[Ben Hecht]]<br />''[[Plava dalija]]'' – [[Raymond Chandler]]<br />''[[Put u utopiju]]'' – [[Norman Panama]], [[Melvin Frank]]
|-
| align="center"| [[1947.]]
| '''''[[Neženja i Bobby Soxer]]'''''<br /> – [[Sidney Sheldon]]
| ''[[Dvostruki život]]'' – [[Ruth Gordon]], [[Garson Kanin]]<br />''[[Gospodin Verdoux]]'' – [[Charlie Chaplin]]<br />''[[Shoeshine]]'' – [[Sergio Amidei]], [[Adolfo Franci]], [[C. G. Viola]], [[Cesare Zavattini]]<br />''[[Tijelo i duša (1947)|Tijelo i duša]]'' – [[Abraham Polonsky]]
|-
| align="center"| [[1948.]]
| ''nagrada nije dodijeljena''
|
|-
| align="center"| [[1949.]]
| '''''[[Bojište (1949)|Bojište]]'''''<br /> – [[Robert Pirosh]]
| ''[[Jolson ponovno pjeva]]'' – [[Sidney Buchman]]<br />''[[Mirni dječak]]'' – [[Helen Levitt]], [[Janice Loeb]], [[Sidney Meyers]]<br />''[[Paisà]]'' – [[Alfred Hayes]], [[Federico Fellini]], [[Sergio Amidei]], [[Marcello Pagliero]], [[Roberto Rossellini]]<br />''[[Putovnica za Pimlico]]'' – [[T.E.B. Clarke]]
|}
== 1950-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1950.]]
| '''''[[Bulevar sumraka]]'''''<br /> – [[Charles Brackett]], [[D.M. Marshman, Jr.]], [[Billy Wilder]]
| ''[[Adamovo rebro]]'' – [[Ruth Gordon]], [[Garson Kanin]]<br />''[[Bez izlaza (1950)|Bez izlaza]]'' – [[Joseph L. Mankiewicz]], [[Lesser Samuels]]<br>''[[Caged (1950)|Caged]]'' – [[Virginia Kellogg]], [[Bernard C. Schoenfeld]]<br />''[[Ljudi (1950)|Ljudi]]'' – [[Carl Foreman]]
|-
| align="center"| [[1951.]]
| '''''[[Amerikanac u Parizu (1951)|Amerikanac u Parizu]]'''''<br /> – [[Alan Jay Lerner]]
| ''[[Ace in the Hole (1951)|Ace in the Hole]]'' – [[Billy Wilder]], [[Lesser Samuels]], [[Walter Newman]]<br />''[[David i Bathsheba]]'' – [[Philip Dunne]]<br />''[[Go for Broke!]]'' – [[Robert Pirosh]]<br />''[[Vrelo (1951)|Vrelo]]'' – [[Clarence Greene]], [[Russell Rouse]]
|-
| align="center"| [[1952.]]
| '''''[[Banda s Lavender Hilla]]'''''<br /> – [[T.E.B. Clarke]]
| ''[[The Atomic City]]'' – [[Sydney Boehm]]<br />''[[Pat i Mike]]'' – [[Ruth Gordon]], [[Garson Kanin]]<br />''[[Viva Zapata!]]'' – [[John Steinbeck]]<br />''[[Zvučna barijera]]'' – [[Terence Rattigan]]
|-
| align="center"| [[1953.]]
| '''''[[Titanic (1953)|Titanic]]'''''<br /> – [[Charles Brackett]], [[Richard Breen]], [[Walter Reisch]]
| ''[[The Band Wagon]]'' – [[Betty Comden]], [[Adolph Green]]<br />''[[The Naked Spur]]'' – [[Sam Rolfe]], [[Harold Jack Bloom]]<br />''[[Pustinjski štakori (1953)|Pustinjski štakori]]'' – [[Richard Murphy]]<br /> ''[[Take the High Ground!]]'' – [[Millard Kaufman]]
|-
| align="center"| [[1954.]]
| '''''[[Na dokovima New Yorka]]'''''<br /> – [[Budd Schulberg]]
| ''[[Bosonoga kontesa]]'' – [[Joseph L. Mankiewicz]]<br />''[[Genevieve (1953)|Genevieve]]'' – [[William Rose]]<br />''[[Knock on Wood (1954)|Knock on Wood]]'' – [[Norman Panama]], [[Melvin Frank]]<br />''[[Priča o Glennu Milleru]]'' – [[Valentine Davies]], [[Oscar Brodney]]
|-
| align="center"| [[1955.]]
| '''''[[Prekinuta melodija]]'''''<br /> – [[Sonya Levien]], [[William Ludwig]]
| ''[[It's Always Fair Weather]]'' – [[Betty Comden]], [[Adolph Green]]<br />''[[Praznik gospodina Hulota]]'' – [[Jacques Tati]], [[Henri Marquet]]<br /> ''[[The Seven Little Foys]]'' – [[Melville Shavelson]], [[Jack Rose]]<br />''[[Suđenje Billyju Mitchellu (1955)|Suđenje Billyju Mitchellu]]'' – [[Milton Sperling]], [[Emmet Lavery]]
|-
| align="center"| [[1956.]]
| '''''[[Crveni balon]]'''''<br /> – [[Albert Lamorisse]]
| ''[[The Bold and the Brave]]'' – [[Robert Lewin]]<br />''[[Julie (1956)|Julie]]'' – [[Andrew L. Stone]]<br />''[[The Ladykillers]]'' – [[William Rose]]<br />''[[Ulica (1954)|Ulica]]'' – [[Federico Fellini]], [[Tullio Pinelli]]
|-
| align="center"| [[1957.]]
| '''''[[Designing Woman]]'''''<br /> – [[George Wells]]
| ''[[Čovjek s tisuću lica]]'' – [[Ralph Wheelwright]], [[R. Wright Campbell]], [[Ivan Goff]], [[Ben Roberts]]<br />''[[I Vitelloni]]'' – [[Federico Fellini]], [[Ennio Flaiano]], [[Tullio Pinelli]]<br />''[[Smiješno lice]]'' – [[Leonard Gershe]]<br />''[[The Tin Star]]'' – [[Barney Slater]], [[Joel Kane]], [[Dudley Nichols]]
|-
| align="center"| [[1958.]]
| '''''[[Bijeg u lancima]]'''''<br /> – [[Nathan E. Douglas]], [[Harold Jacob Smith]]
| ''[[Božica (1958)|Božica]]'' – [[Paddy Chayefsky]]<br />''[[Houseboat (1958)|Houseboat]]'' – [[Melville Shavelson]], [[Jack Rose]]<br />''[[Ovčar (1958)|Ovčar]]'' – [[James Edward Grant]], [[William Bowers]]<br />''[[Učiteljev ljubimac (1958)|Učiteljev ljubimac]]'' – [[Fay Kanin]], [[Michael Kanin]]
|-
| align="center"| [[1959.]]
| '''''[[Šaputanja na jastuku (1959)|Šaputanja na jastuku]]'''''<br /> – [[Clarence Greene]], [[Maurice Richlin]], [[Russell Rouse]], [[Stanley Shapiro]]
| ''[[The 400 Blows]]'' – [[François Truffaut]], [[Marcel Moussy]]<br />''[[Divlje jagode (1957)|Divlje jagode]]'' – [[Ingmar Bergman]]<br />''[[Operacija podsuknja]]'' – [[Paul King]], [[Joseph Stone]], [[Stanley Shapiro]], [[Maurice Richlin]]<br />''[[Sjever-sjeverozapad]]'' – [[Ernest Lehman]]
|}
== 1960-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1960.]]
| '''''[[Apartman (1960)|Apartman]]'''''<br /> – [[I.A.L. Diamond]], [[Billy Wilder]]
| ''[[The Angry Silence]]'' – Scenarij: [[Bryan Forbes]]; Priča: [[Richard Gregson]], [[Michael Craig]]<br />''[[Hiroshima, mon amour]]'' – [[Marguerite Duras]]<br />''[[Nikad nedjeljom]]'' – [[Jules Dassin]]<br />''[[Životne činjenice (1960)|Životne činjenice]]'' – [[Norman Panama]], [[Melvin Frank]]
|-
| align="center"| [[1961.]]
| '''''[[Sjaj u travi]]'''''<br /> – [[William Inge]]
| ''[[Balada o vojniku]]'' – [[Valentin Yoshov]], [[Grigori Chukhrai]]<br />''[[General Della Rovere]]'' – [[Sergio Amidei]], [[Diego Fabbi]], [[Indro Montanelli]]<br />''[[Lover Come Back]]'' – [[Stanley Shapiro]], [[Paul Henning]]<br />''[[Slatki život]]'' – [[Federico Fellini]], [[Tullio Pinelli]], [[Ennio Flaiano]], [[Brunello Rondi]]
|-
| align="center"| [[1962.]]
| '''''[[Razvod na talijanski način]]'''''<br /> – [[Ennio de Concini]], [[Pietro Germi]], [[Alfredo Giannetti]]
| ''[[Freud (1962)|Freud]]'' – Priča: [[Charles Kaufman]]; Scenarij: Charles Kaufman, [[Wolfgang Reinhardt]]<br />''[[Kroz tamno ogledalo (1961)|Kroz tamno ogledalo]]'' – [[Ingmar Bergman]]<br />''[[Last Year at Marienbad]]'' – [[Alain Robbe-Grillet]]<br />''[[That Touch of Mink]]'' – [[Stanley Shapiro]], [[Nate Monaster]]
|-
| align="center"| [[1963.]]
| '''''[[Kako je osvojen Zapad]]'''''<br /> – [[James Webb]]
| ''[[8½]]'' – [[Federico Fellini]], [[Ennio Flaiano]], [[Tullio Pinelli]], [[Brunello Rondi]]<br />''[[Amerika, Amerika]]'' – [[Elia Kazan]]<br /> ''[[Četiri dana u Napulju]]'' – Priča: [[Pasquale Festa Campanile]], [[Massimo Franciosa]], [[Nanni Loy]], [[Vasco Pratolini]]; Scenarij: [[Carlo Bernari]], [[Massimo Franciosa]], [[Pasquale Festa Campanile]], [[Nanni Loy]]<br /> ''[[Love with the Proper Stranger]]'' – [[Arnold Schulman]]
|-
| align="center"| [[1964.]]
| '''''[[Father Goose (1964)|Father Goose]]'''''<br /> – [[Peter Stone]], [[Frank Tarloff]]
| ''[[A Hard Day's Night (1964)|A Hard Day's Night]]'' – [[Alun Owen]]<br />''[[Organizator (1963)|Organizator]]'' – [[Age Monicelli]], [[Scarpelli Monicelli]], [[Mario Monicelli]]<br />''[[Jedan krumpir, dva krumpira]]'' – Scenarij: [[Raphael Hayes]]; Priča: [[Orville H. Hampton]]<br /> ''[[Taj čovjek iz Rija]]'' – [[Jean-Paul Rappeneau]], [[Ariane Mnouchkine]], [[Daniel Boulanger]], [[Philippe de Broca]]
|-
| align="center"| [[1965.]]
| '''''[[Darling (1965)|Darling]]'''''<br /> – [[Frederic Raphael]]
| ''[[Casanova '70]]'' – [[Age Monicelli]], [[Scarpelli Monicelli]], [[Mario Monicelli]], [[Tonino Guerra]], [[Giorgio Salvioni]], [[Suso Cecchi D'Amico]]<br />''[[Those Magnificent Men in Their Flying Machines]]'' – [[Jack Davies]], [[Ken Annakin]]<br />''[[The Umbrellas of Cherbourg]]'' – [[Jacques Demy]]<br />''[[Vlak (1965)|Vlak]]'' – [[Franklin Coen]], [[Frank Davis]]
|-
| align="center"| [[1966.]]
| '''''[[Jedan muškarac i jedna žena]]'''''<br /> – Priča: [[Claude Lelouch]]; Scenarij: [[Claude Lelouch]], [[Pierre Uytterhoeven]]
| ''[[Khartoum (1966)|Khartoum]]'' – [[Robert Ardrey]]<br />''[[Kolačić sreće]]'' – [[Billy Wilder]], [[I.A.L. Diamond]]<br />''[[The Naked Prey]]'' – [[Clinkt Johnston]], [[Don Peters]]<br />''[[Uvećanje]]'' – Priča: [[Michelangelo Antonioni]]; Scenarij: [[Michelangelo Antonioni]], [[Tonino Guerra]], [[Edward Bond]]
|-
| align="center"| [[1967.]]
| '''''[[Pogodi tko dolazi na večeru (1967)|Pogodi tko dolazi na večeru]]'''''<br /> – [[William Rose]]
| ''[[Bonnie i Clyde]]'' – [[David Newman]], [[Robert Benton]]<br />''[[La Guerre Est Finie]]'' – [[Jorge Semprún]]<br />''[[Razvod na američki način]]'' – Priča: [[Robert Kaufman]]; Scenarij: [[Norman Lear]]<br /> ''[[Two for the Road (1967)|Two for the Road]]'' – [[Frederic Raphael]]
|-
| align="center"| [[1968.]]
| '''''[[Producenti (1968)|Producenti]]'''''<br /> – [[Mel Brooks]]
| ''[[2001: Odiseja u svemiru (1968)|2001: Odiseja u svemiru]]'' – [[Stanley Kubrick]], [[Arthur C. Clarke]]<br />''[[Bitka za Alžir (1968)|Bitka za Alžir]]'' – [[Franco Solinas]], [[Gillo Pontecorvo]]<br />''[[Lica (1968)|Lica]]'' – [[John Cassavetes]]<br />''[[Vrući milijuni]]'' – [[Iro Wallach]], [[Peter Ustinov]]
|-
| align="center"| [[1969.]]
| '''''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'''''<br /> – [[William Goldman]]
| ''[[Bob i Carol i Ted i Alice]]'' – [[John Hale]], [[Bridget Boland]], [[Richard Sokolove]]<br />''[[Divlja horda]]'' – Priča: [[Walon Green]], [[Roy N. Sickner]]; Scenarij: [[Walon Green]], [[Sam Peckinpah]]<br />''[[Goli u sedlu]]'' – [[Peter Fonda]], [[Dennis Hopper]], [[Terry Southern]]<br />''[[Prokleti (1969)|Prokleti]]'' – Priča: [[Nicola Badalucco]]; Scenarij: [[Nicola Badalucco]], [[Enrico Medioli]], [[Luchino Visconti]]
|}
== 1970-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1970.]]
| '''''[[Patton (1970)|Patton]]'''''<br /> – [[Francis Ford Coppola]], [[Edmund North]]
| ''[[Joe (1970)|Joe]]'' – [[Norman Wexler]]<br />''[[Ljubavna priča (1970)|Ljubavna priča]]'' – [[Erich Segal]]<br />''[[My Night at Maud's]]'' – [[Éric Rohmer]]<br />''[[Pet lakih komada]]'' – Scenarij: [[Adrien Joyce]]; Priča: [[Adrien Joyce]], [[Bob Rafelson]]
|-
| align="center"| [[1971.]]
| '''''[[Bolnica (1971)|Bolnica]]'''''<br /> – [[Paddy Chayefsky]]
| ''[[Investigation of a Citizen Above Suspicion]]'' – [[Elio Petri]], [[Ugo Pirro]]<br />''[[Klute]]'' – [[Andy Lewis]], [[Dave Lewis]]<br />''[[Ljeto '42.]]'' – [[Herman Raucher]]<br />''[[Nedjelja, krvava nedjelja (1971)|Nedjelja, krvava nedjelja]]'' – [[Penelope Gilliatt]]
|-
| align="center"| [[1972.]]
| '''''[[Kandidat (1972)|Kandidat]]'''''<br /> – [[Jeremy Larner]]
| ''[[Dama pjeva blues (1972)|Dama pjeva blues]]'' – [[Terrence McCloy]], [[Chris Clark]], [[Suzanne de Passe]]<br />''[[Diskretni šarm buržoazije]]'' – [[Luis Buñuel]], [[Jean-Claude Carrière]]<br />''[[Mladi Winston]]'' – [[Carl Foreman]]<br />''[[Murmur of the Heart]]'' – [[Louis Malle]]
|-
| align="center"| [[1973.]]
| '''''[[Žalac (1973)|Žalac]]'''''<br /> – [[David S. Ward]]
| ''[[Američki grafiti]]'' – [[George Lucas]], [[Gloria Katz]], [[Willard Huyck]]<br />''[[Krici i šaputanja]]'' – [[Ingmar Bergman]]<br />''[[A Touch of Class (1973)|A Touch of Class]]'' – [[Melvin Frank]], [[Jack Rose]]<br />''[[Spasite tigra]]'' – [[Steve Shagan]]
|-
| align="center"| [[1974.]]
| '''''[[Kineska četvrt (1974)|Kineska četvrt]]'''''<br /> – [[Robert Towne]]
| ''[[Alice više ne stanuje ovdje]]'' – [[Robert Getchell]]<br />''[[Američka noć (1974)|Američka noć]]'' – [[François Truffaut]], [[Jean-Louis Richard]], [[Suzanne Schiffman]]<br />''[[Harry i Tonto]]'' – [[Paul Mazursky]], [[Josh Greenfeld]]<br />''[[Prisluškivanje (1974)|Prisluškivanje]]'' – [[Francis Ford Coppola]]
|-
| align="center"| [[1975.]]
| '''''[[Pasje poslijepodne]]'''''<br /> – [[Frank Pierson]]
| ''[[Amarcord]]'' – [[Federico Fellini]], [[Tonino Guerra]]<br />''[[And Now My Love]]'' – [[Claude LeLouch]], [[Pierre Uytterhoeven]]<br />''[[Holivudski frizer]]'' – [[Robert Towne]], [[Warren Beatty]]<br />''[[Lies My Father Told Me]]'' – [[Ted Allan]]
|-
| align="center"| [[1976.]]
| '''''[[TV mreža (1976)|TV mreža]]'''''<br /> – [[Paddy Chayefsky]]
| ''[[The Front]]'' – [[Walter Bernstein]]<br />''[[Rocky]]'' – [[Sylvester Stallone]]<br />''[[Rođak, rođakinja]]'' – Priča i scenarij: [[Jean-Charles Tacchella]]; Adaptacija: [[Daniele Thompson]]<br />''[[Sedam ljepotica]]'' – [[Lina Wertmüller]]
|-
| align="center"| [[1977.]]
| '''''[[Annie Hall]]'''''<br /> – [[Woody Allen]], [[Marshall Brickman]]
| ''[[Djevojka za zbogom]]'' – [[Neil Simon]]<br /> ''[[The Late Show (1977)|The Late Show]]'' – [[Robert Benton]]<br /> ''[[Zvjezdani ratovi, Epizoda 4: Nova nada]]'' – [[George Lucas]]<br /> ''[[Životna prekretnica (1977)|Životna prekretnica]]'' – [[Arthur Laurents]]
|-
| align="center"| [[1978.]]
| '''''[[Povratak veterana]]'''''<br /> – Scenarij: [[Robert C. Jones]], [[Waldo Salt]]; Priča: [[Nancy Dowd]]
| ''[[An Unmarried Woman]]'' – [[Paul Mazursky]]<br />''[[Interijeri (1978)|Interijeri]]'' – [[Woody Allen]]<br />''[[Jesenja sonata]]'' – [[Ingmar Bergman]]<br />''[[Lovac na jelene]]'' – Scenarij: [[Deric Washburn]]; Priča: [[Michael Cimino]], [[Deric Washburn]], [[Louis Garfinkle]], [[Quinn K. Redeker]]
|-
| align="center"| [[1979.]]
| '''''[[Četiri mangupa]]'''''<br /> – [[Steve Tesich]]
| ''[[...I pravda za sve (1979)|...I pravda za sve]]'' – [[Valerie Curtin]], [[Barry Levinson]]<br /> ''[[Kineski sindrom]]'' – [[Mike Gray]], [[T.S. Cook]], [[James Bridges]]<br /> ''[[Manhattan (1979)|Manhattan]]'' – [[Woody Allen]], [[Marshall Brickman]]<br />''[[Sav taj jazz]]'' – [[Robert Alan Aurthur]], [[Bob Fosse]]
|}
== 1980-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1980.]]
| '''''[[Melvin i Howard]]'''''<br /> – [[Bo Goldman]]
| ''[[Brubaker]]'' – Scenarij: [[W. D. Richter]]; Priča: [[Arthur Ross]], [[W.D. Richter]]<br />''[[Moj ujak iz Amerike]]'' – [[Jean Gruault]], [[Henri Laborit]]<br>''[[Slava (1980)|Slava]]'' – [[Christopher Gore]]<br />''[[Vojnik Benjamin]]'' – [[Nancy Meyers]], [[Charles Shyer]], [[Harvey Miller]]
|-
| align="center"| [[1981.]]
| '''''[[Vatrene kočije]]'''''<br /> – [[Colin Welland]]
| ''[[Arthur (1981)|Arthur]]'' – [[Steve Gordon]]<br />''[[Atlantic City (1981)|Atlantic City]]'' – [[Jay Presson Allen]], [[Sidney Lumet]]<br />''[[Bez zlobe]]'' – [[Kurt Luedtke]]<br />''[[Crveni (1981)|Crveni]]'' – [[Warren Beatty]], [[Trevor Griffiths]]
|-
| align="center"| [[1982.]]
| '''''[[Gandhi (1982)|Gandhi]]'''''<br /> – [[John Briley]]
| ''[[E.T.]]'' – [[Melissa Mathison]]<br />''[[Časnik i gospodin]]'' – [[Douglas Day Stewart]]<br />''[[Restoran (1982)|Restoran]]'' – [[Barry Levinson]]<br />''[[Tootsie]]'' – Scenarij: [[Larry Gelbart]], [[Murray Schisgal]]; Priča: [[Don McGuire]], [[Larry Gelbart]]
|-
| align="center"| [[1983.]]
| '''''[[Nježno milosrđe]]'''''<br /> – [[Horton Foote]]
| ''[[Fanny i Alexander]]'' – [[Ingmar Bergman]]<br />''[[Silkwood]]'' – [[Nora Ephron]], [[Alice Arlen]]<br />''[[Ratne igre]]'' – [[Lawrence Lasker]], [[Walter F. Parkes]]<br />''[[Velika jeza (1983)|Velika jeza]]'' – [[Lawrence Kasdan]], [[Barbara Benedek]]
|-
| align="center"| [[1984.]]
| '''''[[Mjesto u srcu]]'''''<br /> – [[Robert Benton]]
| ''[[Broadway Danny Rose]]'' – [[Woody Allen]]<br /> ''[[El Norte (1984)|El Norte]]'' – [[Gregory Nava]], [[Anna Thomas]]<br /> ''[[Policajac s Beverly Hillsa]]'' – Scenarij: [[Daniel Petrie, Jr.]]; Priča: [[Danilo Bach]], [[Daniel Petrie, Jr.]]<br /> ''[[Splash (1984)|Splash]]'' – Scenarij: [[Lowell Ganz]], [[Babaloo Mandel]], [[Bruce Jay Friedman]]; Priča u filmu: [[Bruce Jay Friedman]]; Priča: [[Brian Grazer]]
|-
| align="center"| [[1985.]]
| '''''[[Svjedok (1985)|Svjedok]]'''''<br /> – Scenarij: William Kelley, [[Earl Wallace]]; Priča: [[William Kelley]], [[Pamela Wallace]], [[Earl Wallace]]
| ''[[Brazil (1985)|Brazil]]'' – [[Terry Gilliam]], [[Tom Stoppard]], [[Charles McKeown]]<br />''[[Grimizna ruža Kaira]]'' – [[Woody Allen]]<br />''[[Povratak u budućnost]]'' – [[Robert Zemeckis]], [[Bob Gale]]<br />''[[Službena priča]]'' – [[Luis Puenzo]], [[Aida Bortnik]]
|-
| align="center"| [[1986.]]
| '''''[[Hannah i njezine sestre]]'''''<br /> – [[Woody Allen]]
| ''[[Krokodil Dundee]]'' – Scenarij: [[Paul Hogan]], [[Ken Shadie]], [[John Cornell]]; Priča: [[Paul Hogan]]<br />''[[Moja lijepa praonica]]'' – [[Hanif Kureishi]]<br />''[[Salvador (1986)|Salvador]]'' – [[Oliver Stone]], [[Richard Boyle]]<br />''[[Vod smrti]]'' – [[Oliver Stone]]
|-
| align="center"| [[1987.]]
| '''''[[Začarana mjesecom]]'''''<br /> – [[John Patrick Shanley]]
| ''[[Dani radija]]'' – [[Woody Allen]]<br /> ''[[Doviđenja djeco]]'' – [[Louis Malle]]<br />''[[Nada i slava (1987)|Nada i slava]]'' – [[John Boorman]]<br />''[[TV Dnevnik (film)|TV Dnevnik]]'' – [[James L. Brooks]]
|-
| align="center"| [[1988.]]
| '''''[[Kišni čovjek]]'''''<br /> – [[Ronald Bass]], [[Barry Morrow]]
| ''[[Bull Durham]]'' – [[Ron Shelton]]<br /> ''[[Na kraju snaga]]'' – [[Naomi Foner Gyllenhaal]]<br /> ''[[Riba zvana Wanda]]'' – Scenarij: [[John Cleese]]; Priča: [[John Cleese]], [[Charles Crichton]]<br />''[[Veliki (1988)|Veliki]]'' – [[Gary Ross]], [[Anne Spielberg]]
|-
| align="center"| [[1989.]]
| '''''[[Društvo mrtvih pjesnika]]'''''<br /> – [[Tom Schulman]]
| ''[[Kad je Harry sreo Sally]]'' – [[Nora Ephron]]<br />''[[Seks, laži i videovrpce]]'' – [[Steven Soderbergh]]<br /> ''[[Učini pravu stvar]]'' – [[Spike Lee]]<br />''[[Zločini i prekršaji]]'' – [[Woody Allen]]
|}
== 1990-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1990.]]
| '''''[[Duh (1990)|Duh]]'''''<br /> – [[Bruce Rubin]]
| ''[[Alice (1990)|Alice]]'' – [[Woody Allen]]<br /> ''[[Avalon (1990)|Avalon]]'' – [[Barry Levinson]]<br /> ''[[Metropolitan (1990)|Metropolitan]]'' – [[Whit Stillman]]<br /> ''[[Zelena karta (1990)|Zelena karta]]'' – [[Peter Weir]]
|-
| align="center"| [[1991.]]
| '''''[[Thelma i Louise]]'''''<br /> – [[Callie Khouri]]
| ''[[Bugsy]]'' – [[James Toback]]<br />''[[Grand Canyon (1991)|Grand Canyon]]'' – [[Lawrence Kasdan]], [[Meg Kasdan]]<br />''[[Kralj ribara (1991)|Kralj ribara]]'' – [[Richard LaGravenese]]<br />''[[Žestoki momci]]'' – [[John Singleton]]
|-
| align="center"| [[1992.]]
| '''''[[Plačljiva igra]]'''''<br /> – [[Neil Jordan]]
| ''[[Lorenzovo ulje]]'' – [[George Miller]], [[Nick Enright]]<br />''[[Muževi i žene]]'' – [[Woody Allen]]<br />''[[Nepomirljivi (1992)|Nepomirljivi]]'' – [[David Peoples]]<br />''[[Passion Fish]]'' – [[John Sayles]]
|-
| align="center"| [[1993.]]
| '''''[[Glasovir (1993)|Glasovir]]'''''<br /> – [[Jane Campion]]
| ''[[Dave (1993)|Dave]]'' – [[Gary Ross]]<br />''[[Na vatrenoj liniji]]'' – [[Jeff Maguire]]<br />''[[Philadelphia (1993)|Philadelphia]]'' – [[Ron Nyswaner]]<br />''[[Romansa u Seattleu]]'' – Scenarij: [[Nora Ephron]], [[David S. Ward]], [[Jeff Arch]]; Priča: [[Jeff Arch]]
|-
| align="center"| [[1994.]]
| '''''[[Pakleni šund]]'''''<br /> – Scenarij: [[Quentin Tarantino]]; Priča [[Roger Avary]], [[Quentin Tarantino]]
| ''[[Četiri vjenčanja i sprovod]]'' – [[Richard Curtis]]<br />''[[Metci iznad Broadwaya]]'' – [[Woody Allen]], [[Douglas McGrath]]<br />''[[Nebeska stvorenja]]'' – [[Fran Walsh]], [[Peter Jackson]]<br />''[[Tri boje: Crveno]]'' – [[Krzysztof Piesiewicz]], [[Krzysztof Kieślowski]]
|-
| align="center"| [[1995.]]
| '''''[[Privedite osumnjičene]]'''''<br /> – [[Christopher McQuarrie]]
| ''[[Hrabro srce]]'' – [[Randall Wallace]]<br />''[[Moćna Afrodita]]'' – [[Woody Allen]]<br />''[[Nixon (1995)|Nixon]]'' – [[Stephen J. Rivele]], [[Christopher Wilkinson]], [[Oliver Stone]]<br />''[[Priča o igračkama]]'' – Scenarij: [[Joss Whedon]], [[Andrew Stanton]], [[Joel Cohen]], [[Alec Sokolow]]; Priča: [[John Lasseter]], [[Peter Docter]], [[Andrew Stanton]], [[Joe Ranft]]
|-
| align="center"| [[1996.]]
| '''''[[Fargo (1996)|Fargo]]'''''<br /> – [[Ethan Coen]], [[Joel Coen]]
| ''[[Jerry Maguire (1996.)|Jerry Maguire]]'' – [[Cameron Crowe]]<br /> ''[[Sjaj (1996)|Sjaj]]'' – Scenarij: [[Jan Sardi]]; Priča: [[Scott Hicks]]<br /> ''[[Tajne i laži]]'' – [[Mike Leigh]]<br />''[[Usamljena zvijezda (1996)|Usamljena zvijezda]]'' – [[John Sayles]]
|-
| align="center"| [[1997.]]
| '''''[[Dobri Will Hunting]]'''''<br /> – [[Ben Affleck]], [[Matt Damon]]
| ''[[Bolje ne može]]'' – Scenarij [[Mark Andrus]], [[James L. Brooks]]; Priča: [[Mark Andrus]]<br />''[[Kralj pornića]]'' – [[Paul Thomas Anderson]]<br /> ''[[Razarajući Harry]]'' – [[Woody Allen]]<br />''[[Skidajte se do kraja]]'' – [[Simon Beaufoy]]
|-
| align="center"| [[1998.]]
| '''''[[Zaljubljeni Shakespeare]]'''''<br /> – [[Marc Norman]], [[Tom Stoppard]]
| ''[[Bulworth]]'' – [[Warren Beatty]], [[Jeremy Pikser]]<br />''[[Trumanov Show]]'' – [[Andrew Niccol]]<br />''[[Spašavanje vojnika Ryana]]'' – [[Robert Rodat]]<br />''[[Život je lijep]]'' – [[Vincenzo Cerami]], [[Roberto Benigni]]
|-
| align="center"| [[1999.]]
| '''''[[Vrtlog života]]'''''<br /> – [[Alan Ball]]
| ''[[Biti John Malkovich]]'' – [[Charlie Kaufman]]<br />''[[Magnolija (1999)|Magnolija]]'' – [[Paul Thomas Anderson]]<br /> ''[[Šesto čulo (1999.)|Šesto čulo]]'' – [[M. Night Shyamalan]]<br />''[[Topsy-Turvy]]'' – [[Mike Leigh]]
|}
== 2000-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[2000.]]
| '''''[[Korak do slave]]'''''<br /> – [[Cameron Crowe]]
| ''[[Billy Elliot]]'' – [[Lee Hall]]<br /> ''[[Erin Brockovich (2000)|Erin Brockovich]]'' – [[Susannah Grant]]<br /> ''[[Gladijator (2000)|Gladijator]]'' – [[David Franzoni]], [[John Logan]], [[William Nicholson]]<br /> ''[[Računaj na mene]]'' – [[Kenneth Lonergan]]
|-
| align="center"| [[2001.]]
| '''''[[Gosford Park (2001.)|Gosford Park]]'''''<br /> – [[Julian Fellowes]]
| ''[[Amelie]]'' – [[Guillaume Laurant]], [[Jean-Pierre Jeunet]]<br />''[[Memento (2000)|Memento]]'' – [[Christopher Nolan]], [[Jonathan Nolan]]<br />''[[Monster's Ball]]'' – [[Milo Addica]], [[Will Rokos]]<br /> ''[[Obitelj čudaka]]'' – [[Wes Anderson]], [[Owen Wilson]]
|-
| align="center"| [[2002.]]
| '''''[[Pričaj s njom]]'''''<br /> – [[Pedro Almodóvar]]
| ''[[Bande New Yorka]]'' – [[Jay Cocks]], [[Steven Zaillian]], [[Kenneth Lonergan]]<br /> ''[[Daleko od raja]]'' – [[Todd Haynes]]<br /> ''[[I tvoju mamu također]]'' – [[Carlos Cuarón]], [[Alfonso Cuarón]]<br />''[[Moje grčko vjenčanje]]'' – [[Nia Vardalos]]
|-
| align="center"| [[2003.]]
| '''''[[Izgubljeni u prijevodu]]'''''<br /> – [[Sofia Coppola]]
| ''[[Barbarske invazije]]'' – [[Denys Arcand]]<br /> ''[[Potraga za Nemom]]'' – [[Andrew Stanton]], [[Bob Peterson]], [[David Reynolds]]<br /> ''[[San o Americi]]'' – [[Jim Sheridan]], [[Naomi Sheridan]], [[Kirsten Sheridan]]<br /> ''[[Slatke, prljave stvari (2003)|Slatke, prljave stvari]]'' – [[Steven Knight]]
|-
| align="center"| [[2004.]]
| '''''[[Vječni sjaj nepobjedivog uma]]'''''<br /> – [[Charlie Kaufman]]; Priča: [[Charlie Kaufman]], [[Michel Gondry]], [[Pierre Bismuth]]
| ''[[Avijatičar (2004)|Avijatičar]]'' – [[John Logan]]<br /> ''[[Hotel Ruanda]]'' – [[Keir Pearson]], [[Terry George]]<br />''[[Izbavitelji]]'' – [[Brad Bird]]<br /> ''[[Vera Drake]]'' – [[Mike Leigh]]
|-
| align="center"| [[2005.]]
| '''''[[Fatalna nesreća]]'''''<br /> – [[Paul Haggis]], [[Robert Moresco]]
| ''[[Laku noć i sretno]]'' – [[George Clooney]], [[Grant Heslov]]<br />''[[The Squid and the Whale]]'' – [[Noah Baumbach]]<br />''[[Syriana]]'' – [[Stephen Gaghan]]<br />''[[Završni udarac]]'' – [[Woody Allen]]
|-
| align="center"| [[2006.]]
| '''''[[Mala Miss Amerike]]'''''<br /> – [[Michael Arndt]]
| ''[[Babel]]'' – [[Guillermo Arriaga]]<br />''[[Kraljica (2006)|Kraljica]]'' – [[Peter Morgan]]<br /> ''[[Panov labirint]]'' – [[Guillermo del Toro]]<br />''[[Pisma s Iwo Jime]]'' – Scenarij: [[Iris Yamashita]]; Radnja: [[Iris Yamashita]], [[Paul Haggis]]
|-
| align="center"| [[2007.]]
| '''''[[Juno (2007)|Juno]]'''''<br /> – [[Diablo Cody]]
| ''[[Juhu-hu]]'' – [[Brad Bird]]<br />''[[Lars ima curu]]'' – [[Nancy Oliver]]<br />''[[Michael Clayton (2007)|Michael Clayton]]'' – [[Tony Gilroy]]<br /> ''[[Obitelj Savage (2007)|Obitelj Savage]]'' – [[Tamara Jenkins]]
|-
| align="center"| [[2008.]]
| '''''[[Milk (2008)|Milk]]'''''<br /> – [[Dustin Lance Black]]
| ''[[Kriminalci na godišnjem]]'' – [[Martin McDonagh]]<br />''[[Samo bez brige]]'' – [[Mike Leigh]]<br /> ''[[Smrznuta rijeka]]'' – [[Courtney Hunt]]<br /> ''[[WALL-E]]'' – [[Andrew Stanton]], [[Pete Docter]], [[Jim Reardon]]
|-
| align="center"| [[2009.]]
| '''''[[Narednik James]]'''''<br /> – [[Mark Boal]]
| ''[[Glasnik (2009)|Glasnik]]'' - [[Alessandro Camon]] & [[Oren Moverman]] <br> ''[[Nebesa]]'' - [[Bob Peterson]], [[Pete Docter]] <br> ''[[Nemilosrdni gadovi]]'' - [[Quentin Tarantino]] <br> ''[[Ozbiljan čovjek]]'' - [[Joel Coen]] & [[Ethan Coen]]
|}
== 2010-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[2010.]]
| '''''[[Kraljev govor (2010)|Kraljev govor]]'''''<br /> – [[David Seidler]]
| ''[[Još jedna godina]]'' – [[Mike Leigh]]<br /> ''[[Boksač (2010)|Boksač]]'' – [[Scott Silver]], [[Paul Tamasy]], [[Eric Johnson (scenarist)|Eric Johnson]], [[Keith Dorrington]]<br /> ''[[Početak (2010)|Početak]]'' – [[Christopher Nolan]]<br /> ''[[Djeca su dobro (2010)|Djeca su dobro]]'' – [[Lisa Cholodenko]], [[Stuart Blumberg]]
|-
| align="center"| [[2011.]]
| '''''[[Ponoć u Parizu (2011.)|Ponoć u Parizu]]'''''<br /> – [[Woody Allen]]
| ''[[Nader i Simin se rastaju]]'' – [[Asghar Farhadi]]<br /> ''[[Djeveruše (2011.)|Djeveruše]]'' – [[Kristen Wiig]] i [[Annie Mumolo]]<br /> ''[[Umjetnik (film)|Umjetnik]]'' – [[Michel Hazanavicius]]<br /> ''[[Crni ponedjeljak]]'' – [[J.C. Chandor]]
|-
| align="center"| [[2012.]]
| '''''[[Odbjegli Django]]'''''<br /> – [[Quentin Tarantino]]
| ''[[Ljubav (2012.)|Ljubav]]'' – [[Michael Haneke]]<br /> ''[[Let (2012.)|Let]]'' – [[John Gatins]]<br /> ''[[Kraljevstvo izlazećeg mjeseca]]'' – [[Wes Anderson]] i [[Roman Coppola]]<br /> ''[[Zero Dark Thirty]]'' – [[Mark Boal]]
|-
| align="center"| [[2013.]]
| '''''[[Ona (2013.)|Ona]]'''''<br /> – [[Spike Jonze]]
| ''[[Američki varalice]]'' – [[Eric Warren Singer]] i [[David O. Russell]]<br /> ''[[Jasmine French]]'' – [[Woody Allen]]<br /> ''[[Dobri dileri iz Dallasa]]'' – [[Craig Borten]] i [[Melisa Wallack]]<br /> ''[[Nebraska (2013.)|Nebraska]]'' – [[Bob Nelson]]
|-
| align="center"| [[2014.]]
| '''''[[Birdman (2014.)|Birdman]]'''''<br /> – [[Alejandro González Iñárritu]], [[Nicolás Giacobone]], [[Alexander Dinelaris Jr.]] i [[Armando Bo]]
| ''[[Odrastanje (2014.)|Odrastanje]]'' – [[Richard Linklater]]<br /> ''[[Foxcatcher: Priča koja je šokirala svijet]]'' – [[E. Max Frye]] i [[Dan Futterman]]<br /> ''[[Hotel Grand Budapest (2014.)|Hotel Grand Budapest]]'' – [[Wes Anderson]] i [[Hugo Guinness]]<br /> ''[[Noćne kronike]]'' – [[Dan Gilroy]]
|-
| align="center"| [[2015.]]
| '''''[[Spotlight (film)|Spotlight]]'''''<br /> – [[Tom McCarthy]] i [[Josh Singer]]
| ''[[Most špijuna (2015.)|Most špijuna]]'' – [[Matt Charman]], [[Joel Coen]] i [[Ethan Coen]]<br /> ''[[Ex Machina (2015.)|Ex Machina]]'' – [[Alex Garland]]<br /> ''[[Izvrnuto obrnuto (2015.)|Izvrnuto obrnuto]]'' – [[Josh Cooley]], [[Ronnie del Carmen]], [[Pete Docter]] i [[Meg LeFauve]]<br /> ''[[Straight Outta Compton]]'' – [[Andrea Berloff]], [[Jonathan Herman]], [[S. Leigh Savidge]] i [[Alan Wenkus]]
|-
| align="center"| [[2016.]]
| '''''[[Manchester by the Sea (2016.)|Manchester by the Sea]]'''''<br /> – [[Kenneth Lonergan]]
| ''[[Žena dvadesetog stoljeća]]'' – [[Mike Mills]]<br /> ''[[Sve ili ništa (2016.)|Sve ili ništa]]'' – [[Taylor Sheridan]]<br /> ''[[La La Land]]'' – [[Damien Chazelle]]<br /> ''[[Jastog (2016.)|Jastog]]'' – [[Yorgos Lanthimos]] i [[Efthimis Filippou]]
|-
|align="center"| [[2017.]]
| '''''[[Bježi (2017.)|Bježi!]]'''''<br /> – [[Jordan Peele]]
| ''[[Lady Bird (2017.)|Lady Bird]]'' – [[Greta Gerwing]] <br/> ''[[Moja ljubavna priča (2017.)|Moja ljubavna priča]]'' – [[Kumail Nanjilani]] i [[Emily V. Gordon]]<br/> ''[[Oblik vode (2017.)|Oblik vode]]'' – [[Guillermo del Toro]] i [[Vanessa Taylor]]<br/>''[[Tri plakata izvan grada (2017.)|Tri plakata izvan grada]]'' – [[Martin McDonagh]]
|-
|align="center"| [[2018.]]
| '''''[[Zelena knjiga: Vodič za život (2018.)|Zelena knjiga: Vodič za život]]'''''<br /> – [[Nick Vallelonga]], [[Brian Hayes Currie]] i [[Peter Farrelly]]
| ''[[First Reformed (2018.)|First Reformed]]'' – [[Paul Schrader]] <br/> ''[[Miljenica (2018.)|Miljenica]]'' – [[Deborah Davis]] i [[Tony McNamara]] <br/> ''[[Roma (2018.)|Roma]]'' – [[Alfonso Cuarón]] <br/> ''[[Čovjek iz sjene (2018.)|Čovjek iz sjene]]'' – [[Adam McKay]]
|-
|align="center"| [[2019.]]
| '''''[[Parazit (2019.)|Parazit]]'''''<br /> – [[Bong Joon Ho]] i [[Jin Won Han]]
|''[[1917 (2019.)|1917]]'' – [[Sam Mendes]] i [[Krysty Wilson-Cairns]] <br/> ''[[Bilo jednom... u Hollywoodu (2019.)|Bilo jednom... u Hollywoodu]]'' – [[Quentin Tarantino]] <br/> ''[[Nož u leđa (2019.)|Nož u leđa]]'' – [[Rian Johnson]] <br/> ''[[Priča o braku (2019.)|Priča o braku]]'' – [[Noah Baumbach]]
|}
== 2020-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[2020.]] / [[2021.]]
<ref>Razdoblje prihvatljivosti za 93. dodjelu produljeno je do 28. veljače 2021. zbog utjecaja [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]</ref>
| '''''[[Djevojka koja obećava]]'''''<br /> – [[Emerald Fennell]]
| ''[[Juda i crni mesija]]'' – [[Will Berson]] i [[Shaka King]]<br /> ''[[Minari (film)|Minari]]'' – [[Lee Isaac Chung]]<br /> ''[[Zvuk metala]]'' – [[Abraham Marder]] i [[Darius Marder]]<br /> ''[[Čikaška sedmorka]]'' – [[Aaron Sorkin]]
|-
| align="center"| [[2021.]]
| '''''[[Belfast (2021.)|Belfast]]'''''<br /> – [[Kenneth Branagh]]
| ''[[Ne gledaj gore]]'' – [[Adam McKay]]<br /> ''[[Kralj Richard (2021.)|Kralj Richard]]'' – [[Zach Baylin]]<br /> ''[[Licorice Pizza]]'' – [[Paul Thomas Anderson]]<br /> ''[[Najgora osoba na svijetu]]'' – [[Joachim Trier]] i [[Eskil Vogt]]
|-
| align="center"| [[2022.]]
| '''''[[Sve u isto vrijeme (2022.)|'''''Sve u isto vrijeme''''']]'''''<br /> – [[Daniel Kwan]] i [[Daniel Scheinert]]
| ''[[Duhovi otoka (2022.)|''Duhovi otoka'']]'' – [[Martin McDonagh]]<br /> ''[[Fabelmanovi|''Fabelmanovi'']]'' – [[Steven Spielberg]] i [[Tony Kushner]]<br /> ''[[Tár|''Tár'']] – [[Todd Field]]<br /> ''[[Trokut tuge|''Trokut tuge'']]'' – [[Ruben Östlund]]
|-
| align="center"| [[2023.]]
| '''''[[Anatomija pada (2023.)|''Anatomija pada'']]'''''<br /> – [[Arthur Harari]] i [[Justine Triet]]
| ''[[The Holdovers (2023.)|The Holdovers]]'' – [[David Hemingson]]<br /> ''[[Maestro (2023.)|Maestro]]'' – [[Bradley Cooper]] i [[Josh Singer]]<br /> ''[[Svibanj prosinac]]'' – [[Samy Burch]]<br /> ''[[Prošli životi (2023.)|Prošli životi]]'' – [[Celine Song]]
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.simplyscripts.com/oscar_winners.html Scenariji nagrađeni Oscarom] 1928. – 2005.
{{Oscar}}
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji originalni scenarij| ]]
2ymrkco4k1f8v1nvacisd67201mrq8f
Milovan Đilas
0
115088
7088004
7031026
2024-12-13T23:40:12Z
94.253.155.35
Uklonio sam dio teksta koji je nastao iz revizionističkog izvora, ne pripada cjelini teksta i faktualno je u najmanju ruku neprovjeren, ako ne i potpuno fabriciran, uvršten za svrhe ideološke ekstremno desne propagande.
7088004
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir životopis
| ime = Milovan Đilas<br> Милован Ђилас
| slika = Milovan Djilas.jpg
| veličina =
| opis_slike = Milovan Đilas
| pseudonim =
| rođenje = [[1911.]]
| mjesto_rođenja =
| smrt = [[1995.]]
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| poznat_po = [[Druga Jugoslavija|crnogorski i jugoslavenski revolucionar i disident]]
| zanimanje =
}}
'''Milovan Đilas''', [[crnogorski|na crnogor. ćiril]]. Милован Ђилас, nadimkom '''Đido''', ([[Mojkovac|Mojkovac, selo Podbišće]], [[Kraljevina Crna Gora]], [[4. lipnja]] [[1911.]] – [[Beograd]], [[SRJ]] [[20. travnja]] [[1995.]]), bio je [[Crnogorci|crnogorski]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] [[političar]], [[publicistika|publicist]] i [[književnik]], za doba [[hladni rat|hladnoga rata]] jedan od najpoznatijih svjetskih [[disident|disidenata]].
==Životopis==
U djetinjstvu je Đilas bio svjedokom surovosti [[komiti|oružanog otpora]] [[Crnogorci|Crnogoraca]] protiv okupacije njihove domovine. Posebno mu se urezao lik [[Todor Dulović|komitskog vođe Todora Dulovića]], koga kasnije podrobno opisuje u svojoj knjizi ''Besudna zemlja'' ([[1958.]] tiskana u [[New York]]u, [[engleski|na eng.]] ''Land without Justice'').
Đilas je članom [[KPJ]], koja je podupirala borbu Crnogoraca za svoja nacionalna prava, postao [[1933.]] Te je godine po Zakonu o zaštiti države osuđen na 5 godina robije; odslužio je tri i nakon toga pušten.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/19013/ Proleksis enciklopedija: Đilas, Milovan], preuzeto 2. ožujka 2013.</ref> Sudjelovao je u organiziranju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOV i PJ]]-a u Crnoj Gori gdje je primjenjivao oštre mjere prema [[četnici]]ma i njihovim suradnicima. Bio je članom [[AVNOJ]]-a, vlade [[FNRJ]], potpredsjednikom SIV-a, predsjednikom Narodne skupštine [[FNRJ]] i njezina Izvršnog komiteta.
Imao je [[general-pukovnik|čin general-pukovnika]]. Đilas je bio nositeljem partijske knjižice ''Br. 4'' (iza [[Tito|Tita]], [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] i [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]) što govori o njegovome statusu u poratnom jugoslavenskom državnom i partijskom vrhu. Osobito je bio popularan među [[Crnogorci]]ma koji su mu prigodom velikih javnih skupova pjevali: ''Partija se zatalasa, oko Tita i Đilasa''.
No, [[1953.]] objavio je u glavnom partijskom glasilu ''[[Borba (novina)|Borbi]]'' i teorijskom [[časopis]]u ''[[Nova misao]]'' niz članaka s [[liberalizam|liberalističkih]] pozicija, od kojih je najpoznatiji ''Anatomija jednoga morala''. Ta je njegova kritička publicistička djelatnost doživjela jednoglasnu osudu Trećeg plenuma CK [[SKJ]] u siječnju [[1954.]] Đilas biva isključen iz partijskog članstva zbog navodne neprijateljske propagande, širenja neistina i povjerljivih podataka. Oduzet mu je ''[[Orden narodnog heroja|Orden narodnog heroja]]'' i čin rezervnoga generala.
Služio je [[zatvor]]sku kaznu od [[1955.]] do [[1966.]], a nakon nje bio je pod stalnim policijskim promatranjem. [[1968.]] ponovno je dobio putovnicu i jedno je vrijeme boravio u [[SAD|SAD-u]].
Živio je u Beogradu. Koncem [[1980-ih]] opet je mogao objavljivati svoje [[tekst]]ove i knjige u tadašnjoj Jugoslaviji. Bio je protivnikom [[Velika Srbija|velikosrpskoga nacionalizma]]. Krajem proljeća [[1992.]] neslužbeno mu je ponuđeno mjesto prvoga predsjednika [[SRJ]], što je on odbio.
Pokopan je, po vlastitoj želji, u rodnom selu Podbišće, kod Mojkovca, u Crnoj Gori.
==Važnija djela==
Milovan Đilas je objavio niz političkih, teorijskih, ali i književnih djela. Njegova svakako najpoznatija knjiga je ''Nova klasa'' koju je [[1956.]] po ekskomunikaciji iz državnoga vrha objavio u inozemstvu. Knjiga je imala ukupnu tiražu od oko tri milijuna primjeraka. U anketi ''[[New York Times]]a'' proglašena je ''Nova klasa'' jednom od 100 najboljih knjiga u 20. stoljeću. Važnija Đilasova djela koja je, za disidentskog perioda, objavljivao u inozemstvu:
* ''Nova klasa'', 1956.
* ''Besudna zemlja'', 1958.
* ''Razgovori sa Staljinom'', 1962.
* ''Ideje iz zatvora'', 1969.
* ''Sjećanje jednog revolucionara'', 1973.
* ''Nesavršeno društvo'', 1975.
* ''Revolucionarni rat'', 1980.
* ''Druženje sa Titom'', 1981.
* ''Tamnica ideja'', 1984.
* ''Ideje iz zatvora'', 1986.
==Stav o crnogorskoj naciji==
[[Datoteka:Milovan Djilas 2.jpg|300px|mini|lijevo|'''Đilas, slika iz mlađih dana''']]
[[Velika Srbija|Velikosrpski]] autori su tijekom [[1990-ih]] i kasnije Milovana Đilasa optuživali da je ''izmislio'' [[crnogorci|crnogorsku]] [[nacija|naciju]]. Prema njihovim tvrdnjama, Đilas je promovirao takav anti-srpski komplot svojim tekstom objavljenim u listu ''[[Borba (novina)|Borba]]'' [[1. svibnja]] [[1945.]] pod naslovom ''[[O crnogorskom nacionalnom pitanju]]''.
U tome članku Đilas je tvrdio da su "Crnogorci porijeklom [[Srbi]]", ali da su tijekom povijesti profilirali svoju posebnu naciju. Međutim, sam je Đilas vremenom konvertirao pa se potkraj [[1980-ih]] u nizu intervjua izjašnjavao kao Srbin, ali nikad nije poricao da [[Crnogorci]] kao [[nacija]] doista postoje.
Evo bitnijih stavova Đilasa u članku od [[1. svibnja]] [[1945.]] godine (izvorno, [[crnogorski]]):
* ''Crnogorci, nesumnjivo, pripadaju srpskoj grani južnoslovenskih [[pleme]]na i [[narod]]a. U prošlosti, u osamnaestom, pa i na početku devetnaestog vijeka, Srbi u Srbiji bili su raja pod Turcima...Crnogorski seljaci, seleći se u druge krajeve (naročito u Srbiju), prenosili su duh otpora protiv turskog (islamskog!) feudalizma, bili su nosioci srpskih tradicija. Sa stvaranjem srpske nacije oni su se, nalazeći se zajedno sa srodnim seljaštvom, kada je otpočelo formiranje srpske nacije, u nju ulili i s njom stopili... O formiranju nacija - srpske i crnogorske - u to vrijeme, razumije se, ne može biti ni govora. Ali iz gornjih činjenica su ljudi, koji nijesu znali zakone formiranja nacija, koji nijesu shvatili suštinu nacionalnog pitanja, izvukli zaključak da su Crnogorci "najčistiji" Srbi, Crna Gora "kolijevka" srpstva. To je poslužilo kao idejna osnova, kao opravdanje za prisajedinjavanje Crne Gore, za osporavanje nacionalnih prava Crnogorcima.''
* ''Stvaranje nacije u Crnoj Gori počelo je čitavo stoljeće kasnije nego u Srbiji. Ovdje su postojali sasvim drugi i svi uslovi (teritorija, ekonomska povezanost i dr.), kojih nije bilo kod manjina u Bosni i Hercegovini. Proces formiranja crnogorske nacije i dan-danji traje, a u ovome ratu posebna crnogorska individualnost, ispoljavanje nacionalne svijesti i nacionalne osobitosti, najoštrije su došli do izraza. Ovaj rat, u izvjesnom smislu, označava kulminacionu tačku procesa formiranja Crnogoraca u posebnu naciju, posebnu nacionalnu individualnost. Po plemenskoj tradiciji oni se osjećaju, a i jesu, Srbi (srpska plemena u Srednjem vijeku, srpska raja, srpski narod pod Turcima), ali su oni u nacionalnom pogledu danas i nešto posebno, svoje, crnogorsko (kao što i npr. Srbi iz Srbije nijesu Crnogorci i ne osjećaju se takvima). Gledajući stvar tako, kroz istoriski razvitak, sasvim je razumljivo zašto se Crnogorci nacionalno danas osjećaju nečim posebnim...''
* ''Mi komunisti nijesmo za federalnu Crnu Goru ni iz kakvih "političkih" razloga (t.j. iz potrebe za privremenim manevrom) niti mi - cijepamo srpstvo. Mi smo za to, jer smo uvjereni, znamo da to hoće crnogorski narod, a on to hoće jer se osjeća, jer jeste nešto posebno, posebni, drukčiji "Srbi" od svih Srba, -Crnogorci. A tradicionalno srpstvo cijepaju oni koji su htjeli da ga uprljaju saradnjom s okupatorom, koji pričaju o Srbima (u Srbiji) i Crnogorcima kao o jednom narodu, a istovremeno reže protiv Crnogoraca u centralnom državnom aparatu, govore da su Crnogorci gori od ustaša i psuju majku crnogorsku djeci koja su prebačena u Beograd da budu zbrinuta.''
==Izvori==
{{moljac|djilas.htm}}
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
*{{sr icon}} [http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-l/1998/11/article-12.html Tekst Milovana Đilasa u [[Borba (novina)|''Borbi'' od 1. svibnja 1945. s propratnim velikosrpskim komentarom.]]]
{{GLAVNIRASPORED:Đilas, Milovan}}
[[Kategorija:Crnogorski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Crnogorski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Crnogorski književnici]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
a477t4lyhqtqewabiqu4kkj73f9sigu
Slina
0
118048
7088171
7003822
2024-12-14T08:39:17Z
31.217.49.10
Napravio sam nesto sa slinom
7088171
wikitext
text/x-wiki
7088174
7088171
2024-12-14T08:42:27Z
31.217.49.10
Maknuo sam krivo
7088174
wikitext
text/x-wiki
'''Slina''' je tekućina koja nastaje u [[žlijezde slinovnice|žlijezdama slinovnicama]]. Dnevno nastaje u fiziološkim uvjetima između 500 i 1500 mL ove bistre seromukozne tekućine. Sastav sline čini 98% voda, a ostatak mukoza (mukopolisaharidi i glikoproteini), elektroliti (natrij, kalij, kalcij, itd.), razne antibakterijske tvari (tiocijanat, antitijela IgA) i enzimi (amilaze i lipaze).
[[Parasimpatikus]] kontrolira lučenje sline.
==Funkcije sline==
Glavne funkcije sline su:
* probavna funkcija: vlaži i omekšava zalogaj; u slini se nalazi [[enzim]] [[Amilaza|ptijalin]] (α-amilaza)
* zaštitna funkcija: stalno lučenje sline mehanički čisti usta, održava stalnu pH vrijednost u ustima
* koagulacija: životinje ližući rane pospješuju koagulaciju
==Poremećaji lučenja sline==
Povećanjem lučenja slina smatra se ako osoba luči više od 1500 mL, a smanjenje ako osoba luči manje od 500mL.
===Pojačano slinjenje===
Može biti posljedica upala u ustima ili ždrijelu, trovanja nekim tvarima (npr. [[pilokarpin]]) ili u trudnoći. Bolesti [[središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]] također povećavaju lučenje sline (npr. [[encefelitis]], [[bjesnoća]]).
===Smanjenje slinjenja===
Do smanjenja može doći zbog bolesti žlijezda slinovnica (npr. [[Sjögrenov sindrom]]) ili u nekim općim stanjima.
[[Kategorija:Tjelesne tekućine]]
6n1ks6bbkm1v1mvi0j7077e3nfp9tgq
Otočke igre
0
119352
7088095
6861359
2024-12-14T01:17:56Z
Croxyz
205325
7088095
wikitext
text/x-wiki
'''Otočke igre''' (eng. ''Island Games''), su prijateljsko [[šport]]sko natjecanje koje se održava svake dvije godine. Na njemu sudjeluju sastavi s nekolicine svjetskih otoka, po kojima se i ovo natjecanje zove.
Natjecanje je pokrenuto 1985. kao "Međuotočke igre" (eng. ''Inter-Island Games'') i kao dio manske Međunarodne godine športa (eng. ''International Year of Sport'') i prvotno ih se smatralo samo kao jednokratnom športskom priredbom.
Geoffrey Corlett, koji je postao prvim ravnateljem igara, kontaktirao je ne samo sa susjednim otocima [[Velika Britanija|Velike Britanije]], nego je ohrabrio i Skandinavce, [[Grenland]], [[Island]], [[Ovčji Otoci|Ovčje Otoke]], [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]] i ostale na sudjelovanje.<br>
U početku je sudjelovalo 15 otoka, uz 600 natjecatelja koji su se natjecali u 7 športova, a ukupni trošak održavanja Igara je bio 70 tisuća funta.<br>
Trkačka i bacačka natjecanja su održana na osmostaznom travnatom trkalištu, daleko od današnjeg stanja, kada se domaćini mogu pohvalit s novim sintetskim stazama na stadionu koji može primiti 10 tisuća gledatelja.
Igre su bile tako uspješne, da se odlučilo da se održi slična priredba dvije godine poslije.
== Krovna organizacija ==
Međunarodnu organizaciju koja je krovno tijelo za ovo natjecanje, Međunarodna asocijacija Otočkih igara, "International Island Games Association", kraticom IGA, je utemeljio [[otok Man]] [[1985.]]
Isključiva joj je svrha organiziranje Otočkih igara.
IGA poveziva članske otočke saveze s pokroviteljima. Također, mjerodavno je tijelo koje utvrđiva je li zainteresirani otok odgovara uvjetima za članstvo. Svako buduće pridruživanje, otkad se [[Minorca]] pridružila 2005., trebat će promjenu statuta ove organizacije.
== Članice ==
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
*{{Z+X|ALDE}}
*{{Z+X|BER}}
*[[Datoteka:Flag of Frøya.svg|20px]] [[Frøya]]
*{{Z+X|GIB}}
*[[Datoteka:Gotland vapen.svg|20px]] [[Gotland]]
*{{Z+X|GRL}}
*{{Z+X|GUER}}
*[[Datoteka:Hitra_crest_flag.png|20px]] [[Hitra]]
| valign=top |
*{{Z+X|JER}}
*{{Z+X|KAJ}}
*{{Z+X|MAN}}
*{{Z|FAL}} [[Malvinski otoci]]
*[[Datoteka:Bandera_de_Menorca.svg|20px]] [[Minorca]]
*{{Z+X|ORK}}
*{{Z|OVČ}} [[Farski otoci]]
*[[Datoteka:Flag_of_Prince_Edward_Island.svg|20px]] [[Prince Edward Island]]
*{{Z|GRČ}} [[Rod (otok)|Rod]]
| valign=top |
*{{Z|EST}} [[Saaremaa]]
*[[Datoteka:Flag_of_Sark.svg|20px]] [[Sark]]
*{{Z+X|SV HEL}}
*[[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[Shetlandsko otočje]]
* [[Vanjski Hebridi]]
*[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
*{{Z|WAL}} [[Anglesey|Ynys Môn/Anglesey]]
|}
== Mjesta održavanja igara ==
[[Datoteka:Faroe stamp 180 boat race.jpg|mini|[[Postverk Føroya|Marka s Ovčjih Otoka]] izdana za igre 1989.: veslanje]]
[[Datoteka:Faroe stamp 181 team handball.jpg|mini|Rukomet]]
[[Datoteka:Faroe stamp 182 football.jpg|mini|Nogomet]]
[[Datoteka:Faroe stamp 183 swimming competition.jpg|mini|Plivanje]]
{|
!Godina
!Igre
!Otok domaćin
!Država
|-
|1985.
|[[Otočke igre 1985.|I.]]
|[[Otok Man]]
|britanski [[krunski posjed]]
|-
|1987
|[[Otočke igre 1987.|II.]]
|[[Guernsey]]
|britanski [[krunski posjed]]
|-
|1989.
|[[Otočke igre 1989.|III.]]
|[[Ovčji Otoci]]
|[[Ovčji Otoci]]
|-
|1991.
|[[Otočke igre 1991.|IV.]]
|[[Åland]]
|[[Finska]]
|-
|1993.
|[[Otočke igre 1993.|V.]]
|[[Wight (otok)|Wight]]
|[[Engleska]]
|-
|1995.
|[[Otočke igre 1995.|VI.]]
|[[Gibraltar]]
|[[Britanska prekomorska područja|britansko prekomorsko područje]]
|-
|1997.
|[[Otočke igre 1997.|VII.]]
|[[Jersey]]
|britanski [[krunski posjed]]
|-
|1999.
|[[Otočke igre 1999.|VIII.]]
|[[Gotland]]
|[[Švedska]]
|-
|2001.
|[[Otočke igre 2001.|IX.]]
|[[Otok Man]]
|britanski [[krunski posjed]]
|-
|2003.
|[[Otočke igre 2003.|X.]]
|[[Guernsey]]
|britanski [[krunski posjed]]
|-
|2005.
|[[Otočke igre 2005.|XI.]]
|[[Shetlandsko otočje]] <!-- http://www.mzos.hr/svibor/2/15/224/rad_h.htm -->
|[[Škotska]]
|-
|2007.
|[[Otočke igre 2007.|XII.]]
|[[Rod (otok)|Rod]]
|[[Grčka]]
|-
|2009.
|''[[Otočke igre 2009.|XIII.]]''
|''[[Åland]]''
|''[[Finska]]''
|-
|2011.
|''[[Otočke igre 2011.|XIV.]]''
|''[[Wight (otok)|Wight]]''
|''[[Engleska]]''
|-
|''2013.''
|''[[Otočke igre 2013.|XV.]]''
|''[[Bermuda]] ili [[Prince Edward Island]]'' <!-- Otok kraljevića Edvarda -->
|
|}
== Športovi ==
Zemlja domaćin bira između 12 i 14 športskih grana, koje će biti na njihovim igrama.
{| cellpadding=12
| valign=top |
* [[atletika]]
* [[badminton]]
* [[biciklizam]]
* [[bowls]] <!-- srodne balotama, ali nije isto -->
* [[gimnastika]]
* [[golf]]
| valign=top |
* [[jedrenje]]
* [[judo]]
* [[košarka]]
* [[nogomet na Otočkim igrama|nogomet]]
* [[odbojka]]
* [[plivanje]]
| valign=top |
* [[squash]]
* [[stolni tenis]]
* [[streličarstvo]]
* [[streljaštvo]]
* [[tenis]]
* [[triatlon]]
|}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.islandgames.net IslandGames.net]
* [http://www.rhodes2007.com Rodos 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624203455/http://rhodes2007.com/ |date=24. lipnja 2013. }} Otočke igre na Rodosu u Grčkoj
{{Višešportska natjecanja}}
[[Kategorija:Otočke igre| ]]
<!--
[[Kategorija:Šports organisations|Island Games]]
[[Kategorija:Multi-sport events|Island Games]]
-->
iv292ag94mxqt89ksltpx6sf25up00o
Drevna Mezopotamija
0
120700
7088170
7051131
2024-12-14T08:39:07Z
86.33.85.188
7088170
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Mesopotamië.jpg|mini|250 px|<center>Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima.]]
[[Datoteka:Sales contract Shuruppak Louvre AO3766.jpg|mini|<center>''Kupoprodajni ugovor'' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., [[Louvre]], [[Pariz]].]]
Najstarija [[civilizacija]] je nastala u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] ([[grčki|grč]]. ''međurječje''). Nastala je između rijeka [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a (rijeka se spominje kao simbol života i razvitka) te [[anatolija|anatolijskih]] i [[iran]]skih planina na sjeveroistoku, [[Arabija|arapske]] pustinje na zapadu i [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] na jugu. Mezopotamijsko područje je u razdoblju od [[4000. pr. Kr.]] do [[1000. pr. Kr.]] dalo značajnu civilizaciju u kojoj su se izmjenjivali razni narodi: [[Sumerani]], [[Akađani]], [[Asirci]] (na sjeveru) i [[Babilonci]] (na jugu). Nalazišta ovih kultura su u današnjoj [[Sirija|Siriji]] i [[Irak]]u.
U 6. st. pr. Kr. [[Perzijanci]] predvođeni [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] osvajaju [[Babilon]] te se nakon toga na ovom području razvija [[Perzija|perzijska država]], koja utječe na ove prostore i nakon [[330. pr. Kr.]] kada ih osvaja [[Aleksandar Veliki]], sve do prodora [[Arapi|Arapa]] i [[Islam]]a kada ovi prostori postaju dio [[Islamsko carstvo|Arapskog carstva]].
==Povijest==
{{glavni|Kronologija Mezopotamije}}
===Pretpovijesno razdoblje===
{{glavni|Ubaid}}
Oko ← 9000. – 8000. Uzgoj žitarica i mahunarki na [[Levant]]u – "[[neolit]]ska revolucija" – na Bliskom istoku; prva trajna naselja.
Oko ← 5000. skupine koje se bave navodnjavanjem naseljavaju aluvijalnu nizinu u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Početak dobivanja i prerade bakra na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].
Oko ← 4000. u Mezopotamiji se širi gradska kultura: gradnja utvrđenja i hramova od cigle (Erijud, Tel Asmar, Tel Bak). Počinje procvat elamitske civilizacije – [[keramika]] ukrašena biljnim i životinjskim elementima ucrtanim u geometrijske oblike. Početak lijevanja bronce na Bliskom istoku; prva primjena [[plug]]a.
===Sumersko razdoblje===
{{glavni|Sumerani}}
[[Datoteka:Standard of Ur - War.jpg|mini|300px|<center>''Stijeg iz [[Ur]]a'', polovica III. tisućljeća pr. Kr., školjke, vapnenac i lazurit povezani bitumenom na drvenoj škrinji. [[London]].]]
Oko ← 3500. je početak mlađeg kamenog doba (neolita, do oko ← 2500.). U Mezopotamiji, Egiptu i dolini [[Ind]]a nastaju prve visoke kulture. U Mezopotamiji u središtima najstarijih gradova nastaju prvi obredni objekti ([[zigurat]] u [[Uruk]]u); pronalazak [[kotač]]a i [[plug]]a.
Iz oko ← 3000. datiraju najstarije kočije s kotačima u [[Sumer]]u.
Iz oko ← 3200. datiraju najstariji čitljivi dokumenti iz Mezopotamije.
Oko ← 3000. Mezopotamiju pokoravaju [[Sumerani]], ratnički seljački narod iz istočnih brdskih predjela. Oni osnivaju više gradova-država (među ostalima [[Ur]], [[Uruk]], [[Suza (Iran)|Suza]] i poslije [[Lagaš]], [[Mari (Sirija)|Mari]] i [[Babilon]]), kojima vladaju kraljevi kao zastupnici božanstava ([[teokracija]]). Sumerani grade terasaste hramove u čast gradskih božanstava. Zemlja se natapa pomoću kanala. Umjetnička obrada bakra, cinka i zlata. Razvija se slikovno pismo od kojega nastaje [[klinasto pismo]]. Činovnici i pisari nadziru davanja seljaka. Pri tom se služe sustavom brojeva čije je jedinica 60 (''seksagezimalni'' sustav). Za diobu vremena učenjaci sastavljaju mjesečev kalendar od 354 dana. U Prednjoj Aziji pronalazi se točak.
Oko ← 3000. – 2500. "[[Ep o Gilgamešu]]", rana Sumerska herojska priča.
← 2400. u [[Ebla|Ebli]] ([[Sirija]]) razvija se književnost na lokalnom semitskom jeziku. Bogata proizvodnja posuđa, nakita, brončanog oružja i amuleta od [[bjelokost]]i.
===Akadsko razdoblje===
{{glavni|Akad}}
Oko ← 2300. istočnosemitski kralj [[Sargon Akađanin]] osvaja sumerske gradove-države i prodire sve do Crnog mora.
← 2296. [[Akad]] (Agada) postaje glavnim gradom Carstva kojim Sargon I. centralizirano upravlja uz pomoć činovnika i raspolaže stalnom vojskom. Oko ← 2150. to carstvo osvajaju iranski narodi.
Oko ← 2125. Gudea vlada u Mezopotamiji.
Oko 2060. – 1950. Treća dinastija [[Ur]]-a vlada [[Sumer]]om; veliki kulturni napredak.
Oko ← 2000. [[Hetiti]] prodiru u [[Anatolija|Anatoliju]] i osnivaju carstvo (do ← 1650.).
← 1894. na obalama [[Eufrat]]a osniva se [[Babilon]] (Babli = Božje dveri).
← 1749. Šamšidad osniva asirsku državu.
[[Datoteka:Queen of the Night (Babylon).jpg|mini|<center>''Kraljica noći iz Babilona'' ([[Ištar]] ili Ereškigal), 1792. – 1750. pr. Kr. [[London]].]]
===Babilonsko razdoblje===
[[Datoteka:Milkau Oberer Teil der Stele mit dem Text von Hammurapis Gesetzescode 369-2.jpg|mini|150px|lijevo|<center>''[[Hamurabi]] ispred boga [[Marduk]]a'', vrh [[Hamurabijeva stela|Hamurabijeve stele]] (oko [[1760. pr. Kr.]]).]]
{{glavni|Babilonija}}
← 1728. – 1686. Kralj [[Hamurabi]] određuje [[Babilon]] za glavni grad Mezopotamije i piše svoj "[[Hamurabijeva stela|zakonik]]" (oko ← 1760.) - strogo zakonodavstvo na osnovi načela: "Oko za oko, zub za zub". Procvat matematike: uporaba cijelih brojeva, razlomaka i kvadratnih korijena; gradnja kanala; napredovanje trgovine i obrta, vrijeme procvata babilonske književnosti: napisan je "[[Ep o Gilgamešu]]".
← 1530. [[Hetiti]] razaraju Babilon. Hetitsko klinasto pismo u [[Anatolija|Anatoliji]].
Oko ← 1500. u Ugaritu ([[Sirija]]) nalazimo prvi primjer [[alfabet]]skog pisma koje se sastoji od 28 slova.
Oko ← 1420. pod Tudhalijaom I. počinje se širiti hetitska država (do ← 1200.). Hetiti u Armeniji usavršavaju tehniku kovanja željeza.
Oko ← 1350. Ašurubalit I. osniva [[Asirsko Carstvo]] (do ← 612.).
Oko ← 1250. po predaji egzodus Židova iz Egipta i naseljavanje u Palestini.
Oko ← 1200. Prevlast u pomorstvu i trgovini na [[Mediteran|Sredozemlju]] preuzimaju [[Feničani]] (centar [[Tir]]). Hatuša, grandiozna prijestolnica Hetitskog carstva, ruši se pod najezdom "Naroda s mora". Širenje židovske religije (obožavanje [[Jahve]]); [[Zaratustra]], perzijski prorok, objavljuje svoje učenje o dobrom i zlom duhu koji se bore da pridobiju čovjeka. Čovjek se mora odlučiti kojeg će slijediti.
Oko ← 1100. Feničani se počinju širiti [[Sredozemlje]]m (do ← 700.), do ← 600. oplovljavaju [[Afrika|afrički kontinent]]. Iz slikovnog pisma [[Feničani]] razvijaju alfabet kao vodoravno pismo (temelj svih suvremenih europskih pisama). U Maloj se Aziji širi upotreba sedla te konja kao jahaće životinje.
← 1025. nastaje [[Izrael]]sko kraljevstvo. Kralj [[David]] uspostavlja monarhiju (← 1000. – 961.), a za njegova sina [[Salomon]]a je legendarno vrijeme mira, pravde i stabilnosti.
Oko 1000. Hebreji u Palestini prihvaćaju monoteizam.
[[Datoteka:Sargon II and dignitary.jpg|mini|<center>''[[Sargon II.]] i velikaš'', bare-reljef iz [[Dur Šarukin]]a (Khorsabad u [[Irak]]u), oko 713. – 716. pr. Kr., 3,30x2,30 m. [[Louvre]].]]
===Asirsko razdoblje===
{{glavni|Novoasirsko Carstvo}}
← 930. – 608. semitski [[Asirci]] u užasnom ratu pokoravaju Mezopotamiju (glavne gradove: [[Ašur]] i [[Niniva|Ninivu]]). Babilon je osvojen; Siriju i Palestinu s vremena na vrijeme osvaja [[Egipat]].
Oko ← 900. osnutak kraljevstva Meroe.
Oko ← 840. uspon države [[Urartu]].
← 814. prema predaji, Feničani osnivaju [[Kartaga|Kartagu]].
Oko ← 750. Amos, prvi veliki prorok u Kraljevstvu Izrael.
← 721. Asirci pod kraljem [[Sargon II.|Sargonom II.]] osvajaju Samariju. Asirska vojna premoć traje do ← 705.
← 671. Asirci pokoravaju Egipat; početak obrade [[Željezo|željeza]].
← 668. – 627. pod [[Asurbanipal]]om asirsko kraljevstvo doživljava svoje najveće širenje.
Oko ← 650. Prvi kovani novac: [[Lidija]] ([[Mala Azija]]).
← 612. [[Medijci]] i [[Babilonija|Babilonci]] razaraju [[Niniva|Ninivu]]; pad [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskog Carstva]].
[[Datoteka:Hanging Gardens of Babylon.jpg|mini|<center>''[[Semiramidini viseći vrtovi]] u [[Babilon]]u'', umjetnička rekonstrukcija nizozemskog slikara iz 16. st. - Martina Heemskercka.]]
===Novobabilonsko razdoblje===
{{glavni|Babilonija}}
← 586. Kralj [[Nabukodonozor II.]], koji je [[Babilon]] ponovo učinio snažnom državom (do ← 539.), razara jeruzalemski hram i vodi [[Židovi|židove]] u "babilonsko sužanjstvo". Neznatan dio njih vraća se ← 583. u Palestinu.
Oko ← 580. širi se [[Zoroastrizam|Zaratustrino učenje]] u [[Iran|Perziji]].
← 550. Zaratustrino učenje postaje službena religija u Perziji. Perzijanci pod kraljem [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] pobjeđuju [[Astijag]]ovo [[Medijsko Carstvo]], zatim [[Krez]]ovu [[Lidija|Lidiju]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], te cijelo područje [[Veliki Iran|Velikog Irana]].
← 540. Deuteroizaija ([[Izaija]]), židovski prorok djeluje za vrijeme ropstva u [[Babilon]]u.
[[Datoteka:Lancier du palais de Darius I, Sb21965.jpg|mini|lijevo|150px|<center>Strijelac u pocakljenoj opeci iz [[Darije Veliki|Darijeve palače]] u [[Suza (Iran)|Suzi]], oko [[510. pr. Kr.]], [[Louvre]].]]
[[Datoteka:AhemenidskoPerzijskoCarstvo490prKr.png|mini|250px|<center>Rasprostiranje ''[[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]]''.]]
===Perzijsko razdoblje===
{{glavni|Ahemenidsko Perzijsko Carstvo}}
← 539. [[Kir Veliki]] osvaja [[Babilon]], a [[Darije I. Veliki]] vlada od [[Ind]]a do [[Nil]]a. Oko 520. [[Darije Veliki]] završava [[Sueski kanal|kanal]] koji povezuje [[Nil]] s [[Crveno more|Crvenim morem]]. [[Ahemenidi|Ahemenidska dinastija]] u [[Iran|Perziji]] prenosi prehrambeno bilje ([[Riža|rižu]], [[Breskva|breskvu]], [[Marelica|marelicu]], itd.) u [[Zapadna Azija|Zapadnu Aziju]].
← 500. [[Jonski ustanak|ustankom]] grčkog grada [[Milet]]a protiv vladavine [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Darije Veliki|Darija I. Velikog]] započinju [[grčko-perzijski ratovi]] (do ← 449.: ← 494. Perzijanci pokoravaju Milet i guše [[jonski ustanak]]; ← 490. Poraz perzijske vojske koja se iskrcala kod [[Maraton]]a od Atenjana pod vodstvom [[Miltijad]]a; ← 486. U Perziji nakon Darijeve smrti car postaje [[Kserkso I.]] (Xerxes). On se priprema za konačno pokoravanje Grka; ← 485. Kserks vodi jaku vojsku prema Grčkoj preko [[Dardaneli|Helesponta]]; njegova flota preuzima bocnu zaštitu s mora; [[Sparta]]nski kralj [[Leonida]] i 300 ratnika brane klanac [[Bitka kod Termopila|kod Termopila]]; oni su međutim zaobiđeni; pogiba i posljednji čovjek; Pomorska [[bitka kod Salamine]]; [[Atena (polis)|Atenu]], koju je stanovništvo napustilo razaraju Perzijanci; ipak [[Temistoklo]] uspijeva namamiti velike perzijske brodove u uvalu pred gradom gdje ih uništavaju pokretne grčke [[Trirema|trireme]]; ← 448. Sporazum o miru između Grčke i Perzije. Perzijsko Carstvo odustaje od prevlasti nad grčkim [[polis]]ima u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i od prava na trgovanje u [[Egejsko more|Egejskom moru]].
← 413. [[Sparta]]nci sklapaju sporazum s [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijom]] kako bi osvojili [[Atena (polis)|Atenu]].
← 386. perzijski [[veliki kralj]] [[Artakserkso II.]] koristi se razdorom i političkom razjedinjenošću [[Stara Grčka|Grka]] i diktira im [[Kraljevski mir]], kojim svi maloazijski gradovi potpadaju pod [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]].
[[Datoteka:MacedonEmpire.jpg|mini|desno|300px|[[Makedonsko Carstvo]] iz doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra]].]]
===Helenistički razdoblje===
{{glavni|Kraljevina Makedonija}}
← 334. [[Aleksandar Veliki|Aleksandar]] prelazi preko Helesponta s makedonsko-grčkom vojskom. Pobjeda nad Perzijancima [[Bitka kod Granika|na rijeci Graniku]].
← 333. Aleksandar pobjeđuje perzijskog kralja [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]].
← 330. Posljednji [[Ahemenidi|ahemenidski]] kralj [[Darije III.]] biva ubijen u bijegu pred Aleksandrom. Aleksandar kažnjava ubojicu, uzima u zaštitu carevu obitelj i proglašava se nasljednikom [[Ahemenidi|perzijskih vladara]]. Namjera da Makedonce, Grke i Perzijance pretvori u jedan narod.
← 312./311. Početak seleukidskog doba; prvi neprekidan sustav računanja vremena.
← 238. Arsak I. otima Partiju od Seleukida. Partsko Carstvo će kroz brojne sukobe s Rimljanima i nomadima trajati do 224.
← 64. [[Rim]]ski vojskovođa [[Pompej Veliki]] osvaja Siriju; kraj Seleukidskog Carstva.
[[Datoteka:Pdc 24586.jpg|mini|250px|<center>''Partski kralj [[Arsak I.]]'' na kovanicama, oko 247. – 211. pr. Kr.]]
[[Datoteka:LocationParthia.PNG|mini|250px|<center>Rasprostiranje ''[[Arsakidsko Carstvo|Partskog Carstva]]''.]]
===Partsko razdoblje===
{{glavni|Arsakidsko Carstvo}}
← 53. [[Bitka kod Harana]]; [[Partsko Carstvo]] pobjeđuje Rimljane.
Oko ← 5. rođen [[Isus Krist]].
46-57. Misionarska putovanja [[Sv. Pavao|sv. Pavla]].
70. [[Rimljani]] razaraju [[Jeruzalemski hram|židovski hram]] u [[Jeruzalem]]u.
97. [[Kina|Kineski]] izaslanik [[Kan Ying]] posjećuje [[Iran|Perziju]].
Oko 100. razvija se tehnika puhanja stakla u [[Sirija|Siriji]].
116. Rimski car [[Trajan]] dovršava osvajanje Mezopotamije.
132. Židovski ustanak protiv rimske vlasti dovodi do dijaspore Židova.
Oko 200. Dovršen Zbornik židovskih zakona.
[[Datoteka:Relief of Shapur I capturing Valerian.jpg|mini|250px|<center>Kameni reljef [[Šapur I.|Šapura I.]]]]
[[Datoteka:Sassanides02.png|mini|250px|<center>Rasprostiranje ''[[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]]'' u doba [[Šapur I.|Šapura I.]]]]
===Sasanidsko razdoblje===
{{glavni|Sasanidsko Carstvo}}
224. Partski guverner Ardašir (do 240.) ruši [[Artaban V.|Artabana V.]], posljednjeg partskog kralja i utemeljuje Sasanidsku dinastija u [[Iran|Perziji]].
242. – 272. najveći [[Sasanidsko Carstvo|sasanidski]] vladar, [[Šapur I.]], gradi svoju palaču u [[Ktezifont]]u pokraj Babilona.
540. [[Hozroje I.]] opustošuje Antiohiju.
611. Perzijska vojska osvaja Antiohiju i [[Jeruzalem]] te pokorava Malu Aziju (do 626.)
622. [[Muhamed]]ova hidžra: početak [[islam]]skog kalendara.
628. [[Heraklije]] pobjeđuje [[Sasanidsko Carstvo|Perzijance]] kod Ninive.
632. Umire [[Muhamed]]: počinje [[Arapi|arapsko]] širenje.
==Kultura==
{{glavni|Mezopotamska mitologija}}
{{glavni|Umjetnost drevne Mezopotamije}}
Zajednička karakteristika naroda Mezopotamije je uporaba najstarijeg [[klinasto pismo|klinastog pisma]] kojeg su oni i izmislili. Sumeri su prvi tvorci ove visoko razvijene kulture, a Akađani oko [[3000. pr. Kr.]], a potom Babilonci i Asirci nastavljaju i razvijaju sumersku kulturu. Zapravo, bez obzira koji se narod mijenja u vladavini ovim prostorima, kultura ostaje skoro nepromijenjena – zato govorimo o jedinstvenoj mezopotamskoj kulturi.
==Literatura==
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40520 Mezopotamija]
* I. Mandušić, [http://povijesni.bloger.index.hr/post/lekcija-01-temelj-zapadne-civilizacije-8211-mezopotamija/18008164.aspx ''Temelj zapadne civilizacije - Mezopotamija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304231924/http://povijesni.bloger.index.hr/post/lekcija-01-temelj-zapadne-civilizacije-8211-mezopotamija/18008164.aspx |date=4. ožujka 2016. }}, povijesni.bloger.hr
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Masopotamia|Drevna Mezopotamija}}
* [http://australis.bloger.hr/post/mezopotamija/165463.aspx ''Povijest Hrvatske i svijeta: Mezopotamija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090929025756/http://australis.bloger.hr/post/mezopotamija/165463.aspx |date=29. rujna 2009. }}, australis.bloger.hr
* Marina Pavlović, [http://www.eznanost.com/zanimljivosti/drevna-mezopotamija-znanost-izumi/ ''Drevna Mezopotamija: Znanost i izumi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304215737/http://www.eznanost.com/zanimljivosti/drevna-mezopotamija-znanost-izumi/ |date=4. ožujka 2016. }}, www.eZnanost.com
* Danijel Tatić, [http://povijestokultnog.blogspot.hr/2011/05/religija-mezopotamije.html ''Religija Mezopotamije''], historiopedija
* Vesna Novović, [http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/mitologije/mezopotamski-mitovi-o-potopu/ ''Mezopotamski mitovi o potopu''], www.nova-akropola.com
[[Kategorija:Drevna Mezopotamija]]
[[Kategorija:Stari vijek]]
b4w22tctnvg95m0x2ovjttmx3jo12gj
Nogomet na Otočkim igrama
0
122183
7088124
6860570
2024-12-14T01:26:35Z
Croxyz
205325
7088124
wikitext
text/x-wiki
Osvajači odličja u športu [[nogomet]]u na [[Otočke igre|Otočkim igrama]]. Nogomet se na istom natjecanju održava od 1989., u muškoj konkureniciji.
== Osvajači odličja ==
{| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0
|- bgcolor=#C1D8FF
!rowspan=2 width=5%|Godina
!rowspan=2 width=10%|Domaćin
!width=1% rowspan=35 bgcolor=ffffff|
!colspan=3|Završnica
!width=1% rowspan=35 bgcolor=ffffff|
!colspan=3|Za treće mjesto
|- bgcolor=#EFEFEF
!width=15% bgcolor="gold"|zlatno odličje
!width=10%|ishod
!width=15% bgcolor="silver"|srebrno odličje
!width=15% bgcolor="bronze"|brončano odličje
!width=10%|ishod
!width=15% bgcolor="lightblue"|''četvrto mjesto''
|- align=center bgcolor=#D0E7FF
|''[[nogomet na Otočkim igrama 1989.|1989.]]''
|{{Z|FOR}} [[Farski otoci]]
|'''{{Z|FOR}} [[Farski otoci]]'''
| skupina
|{{Z|WAL}} [[Anglesey]]
|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
| skupina
|{{Z+X|GRL}}
|- align=center
|''[[nogomet na Otočkim igrama 1991.|1991.]]''
|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
|'''{{Z|OVČ}} [[Farski otoci]]'''
|'''2 : 0'''
|{{Z|WAL}} [[Anglesey]]
|{{Z+X|JER}}
|'''2 : 0'''
|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
|- align=center bgcolor=#D0E7FF
|''[[nogomet na Otočkim igrama 1993.|1993.]]''
|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
|'''{{Z+X|JER}}'''
|'''5 : 1'''
|{{Z+X|MAN}}
|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
|'''2 : 1'''
|{{Z+X|GRL}}
|- align=center
|''[[nogomet na Otočkim igrama 1995.|1995.]]''
|{{Z+X|GIB}}
|'''[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]'''
|'''1 : 0'''
|{{Z+X|GIB}}
|{{Z+X|JER}}
|'''6 : 3'''
|{{Z+X|GRL}}
|- align=center bgcolor=#D0E7FF
|''[[nogomet na Otočkim igrama 1997.|1997.]]''
|{{Z+X|JER}}
|'''{{Z+X|JER}}'''
|'''1 : 0'''
|{{Z|WAL}} [[Anglesey]]
|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
|'''3 : 1'''
|{{Z+X|GUER}}
|- align=center
|''[[nogomet na Otočkim igrama 1999.|1999.]]''
|[[Datoteka:Gotland vapen.svg|20px]] [[Gotland]]
|'''{{Z|WAL}} [[Anglesey]]'''
|'''1 : 0'''
|{{Z+X|MAN}}
|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
|'''2 : 0'''
|{{Z+X|JER}}
|- align=center bgcolor=#D0E7FF
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2001.|2001.]]''
|{{Z+X|MAN}}
|'''{{Z+X|GUER}}'''
|'''0 : 0''' (3:1)
|{{Z|WAL}} [[Anglesey]]
|{{Z+X|JER}}
|'''2 : 0'''
|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
|- align=center
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2003.|2003.]]''
|{{Z+X|GUER}}
|'''{{Z+X|GUER}}'''
|'''3 : 1'''
|{{Z+X|MAN}}
|{{Z+X|JER}}
|'''3 : 0'''
|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
|- align=center bgcolor=#D0E7FF
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2005.|2005.]]''
|[[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[Shetlandsko otočje]]
|'''[[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[Shetlandsko otočje]]'''
|'''2 : 0'''
|{{Z+X|GUER}}
| [[Vanjski Hebridi]]
|'''4 : 0'''
|{{Z+X|MAN}}
|- align=center
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2007.|2007.]]''
|{{Z|GRČ}} [[Rod (otok)|Rod]]
|'''{{Z+X|GIB}}'''
|'''4 : 0'''
|{{Z|GRČ}} [[Rod (otok)|Rod]]
| [[Vanjski Hebridi]]
|'''1 : 0'''
|{{Z+X|BER}}
|- align=center bgcolor=#D0E7FF
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2009.|2009.]]''
|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
|'''{{Z+X|JER}}'''
|'''2 : 1'''
|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
|{{Z+X|GUER}}
|'''5 : 0'''
|{{Z+X|MAN}}
|- align=center
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2011.|2011.]]''
| [[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] '''[[Wight (otok)|Wight]]'''
|'''4 : 2'''
|{{Z+X|GUER}}
|{{Z+X|JER}}
|'''5 : 1'''
|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
|- align=center bgcolor=#D0E7FF
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2013.|2013.]]''
|{{Z+X|BER}}
|'''{{Z+X|BER}}'''
|'''1 : 0'''
|{{Z+X|GRL}}
|{{Z+X|FAL}}
|'''6 : 0'''
|[[Datoteka:Flag of Frøya.svg|20px]] [[Frøya]]
|- align=center
|''[[nogomet na Otočkim igrama 2015.|2015.]]''
|{{Z+X|JER}}
|'''{{Z+X|GUER}}'''
|'''3 : 0'''
|{{Z+X|MAN}}
|[[File:Bandera de Menorca.svg|20px]] [[Minorca]]
|'''1 : 0 '''
|[[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[Shetlandsko otočje]]
|}
== Sudionici ==
{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%"
! Sudionik
! [[nogomet na Otočkim igrama 1989.|1989.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 1991.|1991.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 1993.|1993.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 1995.|1995.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 1997.|1997.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 1999.|1999.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 2001.|2001.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 2003.|2003.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 2005.|2005.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 2007.|2007.]] !! [[nogomet na Otočkim igrama 2009.|2009.]] || Br. sudjelovanja
|-
|align=left|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
|bgcolor=#cc9966|'''3.'''||4.||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||7.|| ||6.|| || ||7.||7.||bgcolor=silver|'''2.'''||8
|-
|align=left|{{Z+X|ALDE}}
| || || || || || || ||11.|| || || || 1
|-
|align=left|{{Z+X|BER}}
| || || || || || || || || ||4.|| || 1
|-
|align=left|[[Datoteka:Flag of Frøya.svg|20px]] [[Frøya]]
| || || || ||7.||12.|| ||13.|| ||8.|| 15.|| 5
|-
|align=left|{{Z+X|GIB}}
| || ||8.||bgcolor=silver|'''2.'''||6.||11.||5.||6.|| ||bgcolor=gold|'''1.'''|| 15. || 8
|-
|align=left|[[Datoteka:Gotland vapen.svg|20px]] [[Gotland]]
| || || || || ||7.|| ||9.|| ||6.|| 11. || 4
|-
|align=left|{{Z+X|GRL}}
|4.||8.||4.||4.||9. ||8.||9.||10.||8.|| || 12. || 10
|-
|align=left|{{Z+X|GUER}}
| ||6.|| ||5.||4.||9.||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=silver|'''2.'''|| ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 8
|-
|align=left|[[Datoteka:Hitra_crest_flag.png|20px]] [[Hitra]]
| || || || ||8.||13.|| || || || || || 2
|-
|align=left|{{Z+X|JER}}
| ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||4.||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.''' || ||5.|| bgcolor=gold|'''1.'''|| 8
|-
|align=left|{{Z+X|MAN}}
| || ||bgcolor=silver|'''2.'''||8.|| ||bgcolor=silver|'''2.'''||7.||bgcolor=silver|'''2.'''||4.|| || 4. || 7
|-
|align=left|{{Z|FAL}} [[Malvinski otoci]]
| || || || || || ||11.|| ||10.|| || 16.|| 3
|-
|align=left|[[Datoteka:Bandera_de_Menorca.svg|20px]] [[Minorca]]
| || || || || || || || || ||9.|| 7. || 2
|-
|align=left|{{Z+X|ORK}}
| || || || || || ||12.||8.||9.|| || || 3
|-
|align=left|{{Z|OVČ}} [[Farski otoci]]
|bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''|| || || || || || || || || || 2
|-
|align=left|{{Z|GRČ}} [[Rod (otok)|Rod]]
| || || || || ||5.||6.||15.|| ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 5. || 5
|-
|align=left|{{Z|EST}} [[Saaremaa]]
| || || || || ||14.||10.||12.||6.||10.|| 14. || 6
|-
|align=left|[[Datoteka:Flag_of_Sark.svg|20px]] [[Sark]]
| || || || || || || ||14.|| || || || 1
|-
|align=left|[[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[Shetlandsko otočje]]
|5.||5.||7.|| ||5.||10.||8.||7.||bgcolor=gold|'''1.'''|| || 13. || 9
|-
|align=left| [[Vanjski Hebridi]]
| || || || || || || || ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 8. || 3
|-
|align=left|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
| ||7.||6.||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||4.||4.|| || || 10. || 8
|-
|align=left|{{Z|WAL}} [[ Ynys Môn|Ynys Môn/Anglesey]]
|bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.'''||7.||6.||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=silver|'''2.'''||5. ||5.||11.|| 6. || 11
|}
== Vječna ljestvica ==
''Po stanju nakon Igara 2009.''
{| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#FFFFFF;text-align:center" cellspacing="2" cellpadding="2"
|-
!width=150px align=left|Država
!width=80px bgcolor="#F7F6A8"| Zlato
!width=80px bgcolor="#DCE5E5"| Srebro
!width=80px bgcolor="#FFDAB9"| Bronca
!width=80px bgcolor="#E0FFFF"| Ukupno
<!-- Kako čitati tablicu
|-
| align=left | [[Ime države]]
| # zlata || # srebra || # bronce || # ukupno odličja
-->
|-
| align=left | {{Z|JER}} Jersey
| 3 || 0 || 4 || 7
|-
| align=left | {{Z|GUER}} Guernsey
| 2 || 1 || 1 || 4
|-
| align=left | {{Z|OVČ}} Farski otoci
| 2 || 0 || 0 || 2
|-
| align=left |[[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|20px]] Anglesey
| 1 || 4|| 0 || 5
|-
| align=left |{{Z|GIB}} Gibraltar
| 1 || 1 || 0 || 2
|-
| align=left | [[Datoteka:Isle of Wight flag.svg|border|20px]] Wight
| 1 || 0 || 2 || 3
|-
| align=left | [[Datoteka:Flag of Shetland.svg|border|20px]] Shetlandsko otočje
| 1 || 0 || 0 || 1
|-
| align=left | {{Z|MAN}} Man
| 0 || 3 || 0 || 3
|-
| align=left | Vanjski Hebridi
| 0 || 0 || 2 || 2
|-
| align=left | {{Z|GRČ}} Rodos
| 0 || 0 || 2 || 2
|-
| align=left | [[Datoteka:Flag of Åland.svg|border|20px]] Åland
| 0 || 1 || 2 || 2
|}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.rsssf.com/tablesi/islandgames.html Ishodi na RSSF-u]
{{izvori}}
{{sport start}}
{{Međunarodni nogomet}}
{{sport kraj}}
[[Kategorija:Otočke igre]]
[[Kategorija:Nogomet na Otočkim igrama|*]]
49cbi833b68prn2clkox13fgiwe7xwg
Nogomet na Otočkim igrama 1989.
0
122186
7088035
6860571
2024-12-14T00:53:49Z
Croxyz
205325
7088035
wikitext
text/x-wiki
'''[[Otočke igre 1989.]]''' na [[Ovčji Otoci|Ovčjim Otocima]] je bilo su bile prve ikad održane [[Otočke igre]]. [[Nogomet]]na športska grana je od početka sudjelovala na ovom natjecanju.
Sudjelovalo je samo 5 momčadi, iz Europe i neposrednog susjedstva, Grenlanda. Igralo se po jednostrukom ligaškom sustavu, u jednoj skupini. Momčad Ovčjih Otoka je bila jedina članica [[FIFA]]-e koja je sudjelovala na ovom natjecanju (godinu nakon njihova pridruženja FIFA-i 1988.).
[[Ovčji Otoci]] su pobijedili na osvojili natjecanje 1989., postavši prvim prvakom Otočkih igara.
{| class="wikitable" style="text-align:center;"
|-
!Rank
!width=175 |Momčad
!width=20 abbr="Utakmica" |Ut
!width=20 abbr="Pobjeda" |Pb
!width=20 abbr="Neriješeno" |N
!width=20 abbr="Poraz" |Pz
!width=20 abbr="Postignuti pogodci" |Ps
!width=20 abbr="Primljeni pogodci" |Pr
!width=20 abbr="Razlika pogodaka" |GD
!width=20 abbr="Bodovi" |bod
|-
| 1. ||align=left| {{Z|OVČ}} [[Ovčji Otoci]] || 4 || 4 || 0 || 0 || 20 || 1 || +19 || 8
|-
| 2. ||align=left| {{Z|WAL}} [[Anglesey]] || 4 || 3 || 0 || 1 || 9 || 10 || -1 || 6
|-
| 3. ||align=left| [[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 10 || 12 || -2 || 4
|-
| 4. ||align=left| {{Z+X|GRL}} || 4 || 1 || 0 || 3 || 4 || 8 || -4 || 2
|-
| 5. ||align=left| [[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[Shetlandsko otočje]] || 4 || 0 || 0 || 4 || 1 || 13 || -12 || 0
|}
{| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;"
|-
!Prvaci na Otočkim igrama 1989.
|-
|-
|[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|100px]]<br/>'''[[nogometno predstavništvo Ovčjih Otoka|Ovčji Otoci]]'''<br/>'''Prvi naslov'''
|}
{{nogomet na Otočkim igrama}}
[[Kategorija:Nogomet na Otočkim igrama|1989]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
krs49zrpwy4o3gd73m7vwoagv94598k
Nogomet na Otočkim igrama 1991.
0
122383
7088122
6860572
2024-12-14T01:26:12Z
Croxyz
205325
7088122
wikitext
text/x-wiki
[[Ålandski otoci]] 1991. su bili domaćinom drugom izdanju [[nogomet]]nog turnira na [[Otočke igre 1991.|Otočkim igrama]].
== Natjecateljski sustav ==
Igralo se u dva dijela. U prvom dijelu se igralo u dvije skupine jednostrukom ligaškom sustavu, a u drugom dijelu natjecanja se igralo na ispadanje. Momčadi iz dviju skupina su se križale u borbama za plasman. Istoplasirane momčadi u skupinama su igrale za odgovarajuće mjesto; pobjednici za zlatno odličje, drugi za brončano odličje, treći za 5. mjesto, četvrti za 7. mjesto.
== Sudionici ==
Sudjelovalo je 8 momčadi.
*{{Z|FIN}} [[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Ålandsko nogometno predstavništvo|Åland]]
*{{Z|GRL}} [[grenlandsko nogometno predstavništvo|Grenland]]
*{{Z|GUER}} [[guernseysko nogometno predstavništvo|Guernsey]]
*{{Z|JER}} [[jerseysko nogometno predstavništvo|Jersey]]
*{{Z|OVČ}} [[nogometno predstavništvo Farskih otoka|Farski otoci]]
*{{Z|ŠKO}} [[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[šetlandsko nogometno predstavništvo|Shetlandsko otočje]]
*{{Z|ENG}} [[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[wightsko nogometno predstavništvo|Wight]]
*{{Z|WAL}} [[angleseysko nogometno predstavništvo|Ynys Môn]] (Anglesey)
Momčad [[Farski otoci|Farskih otoka]] bila je jedina članica [[FIFA]]-e na tom turniru. Isti su i osvojili naslov prvaka po drugi put.
== Natjecanje ==
=== 1. skupina ===
{|border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;"
!Mjesto
!Momčad
!Ut
!Pb
!N
!Pz
!Ps
!Pr
!RP
!Bod
|-
!bgcolor="F3F3F3"|1.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|{{Z|OVČ}} [[Farski otoci]]
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|11
!bgcolor="F3F3F3"|5
!bgcolor="F3F3F3"|6
!bgcolor="F3F3F3"|9
|-
!bgcolor="F3F3F3"|2.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|{{Z+X|JER}}
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|2
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|9
!bgcolor="F3F3F3"|8
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|6
|-
!bgcolor="F3F3F3"|3.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|[[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] [[Shetlandsko otočje]]
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|2
!bgcolor="F3F3F3"|5
!bgcolor="F3F3F3"|7
!bgcolor="F3F3F3"|-2
!bgcolor="F3F3F3"|3
|-
!bgcolor="F3F3F3"|4.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|{{Z+X|GRL}}
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|7
!bgcolor="F3F3F3"|12
!bgcolor="F3F3F3"|-5
!bgcolor="F3F3F3"|0
|}
=== 2. skupina ===
{|border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;"
!Mjesto
!Momčad
!Ut
!Pb
!N
!Pz
!Ps
!Pr
!RP
!Bod
|-
!bgcolor="F3F3F3"|1.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|{{Z|WAL}} [[Anglesey|Ynys Môn/Anglesey]]
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|7
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|6
!bgcolor="F3F3F3"|9
|-
!bgcolor="F3F3F3"|2.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|[[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] [[Åland]]
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|2
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|2
!bgcolor="F3F3F3"|6
|-
!bgcolor="F3F3F3"|3.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|{{Z+X|GUER}}
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|2
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|4
!bgcolor="F3F3F3"|-3
!bgcolor="F3F3F3"|1
|-
!bgcolor="F3F3F3"|4.
!bgcolor="F3F3F3" align=left|[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] [[Wight (otok)|Wight]]
!bgcolor="F3F3F3"|3
!bgcolor="F3F3F3"|0
!bgcolor="F3F3F3"|1
!bgcolor="F3F3F3"|2
!bgcolor="F3F3F3"|2
!bgcolor="F3F3F3"|7
!bgcolor="F3F3F3"|-5
!bgcolor="F3F3F3"|1
|}
=== Susret za 7. mjesto ===
{| cellspacing="0" cellpadding="3" border="0" style="background:none"
|- align="left"
||[[Datoteka:Isle_of_Wight_flag.svg|20px]] Wight ||- ||{{Z|GRL}} Grenland || 3:1
|}
=== Susret za 5. mjesto ===
{| cellspacing="0" cellpadding="3" border="0" style="background:none"
|- align="left"
|| [[Datoteka:Flag_of_Shetland.svg|20px]] Shetlandsko otočje ||- || {{Z|GUER}} || 2:1
|}
=== Za brončano odličje ===
{| cellspacing="0" cellpadding="3" border="0" style="background:none"
|- align="left"
|| {{Z|JER}} Jersey|| - || [[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]] Åland || 2:0
|}
=== Završnica ===
{| cellspacing="0" cellpadding="3" border="0" style="background:none"
|- align="left"
|| {{Z|OVČ}} Farski otoci ||- || {{Z|WAL}} Anglesey || 2:0
|}
{| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;"
|-
!Prvaci na Otočkim igrama 1991.
|-
|-
|[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|100px]]<br/>'''[[nogometno predstavništvo Farskih otoka|Farski otoci]]'''<br/>'''Drugi naslov'''
|}
{{nogomet na Otočkim igrama}}
[[Kategorija:Nogomet na Otočkim igrama|1991]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Finskoj]]
ims5frpj5pxmum61yrcfexbc4c38mkp
NK Elektrobosna Jajce
0
122845
7087850
7019150
2024-12-13T16:56:22Z
Ame71
128419
dres
7087850
wikitext
text/x-wiki
{{ nogometni klub
| ime kluba = NK Elektrobosna
| slika =
| puno ime = NK Elektrobosna Jajce
| nadimak =
| godina osnivanja = [[1930.]]
| igralište = Gradski stadion Mračaj, [[Jajce]]
| navijači =
| kapacitet stadiona = 3000<ref>[https://www.europlan-online.de/gradski-stadion-mra%26%23269aj/stadion-16309.html europlan-online.de]</ref>
| direktor =
| trener =
| liga = [[2. županijska liga ŽSB|B županijska liga ŽSB]]
| sezona = 2023./24.
| plasman = 6.
| trenutačna sezona =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1=
| leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=FFFFFF |socks1=0000FF
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2=
| leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=0000FF |socks2=FFFFFF
}}
'''NK Elektrobosna''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Jajce|Jajca]], [[BiH]]. Svoje utakmice igra na stadionu Mračaj.
== Povijest ==
NK Elektrobosna je osnovan [[1930.]] kao ''Sportski klub Elektrobosna''. Osnovali su ga radnici istoimene [[Elektrobosna Jajce|jajačke tvornice]], koji su klubu nadjenuli ime Elektrobosna. Klupska boja je plavo-bijela.<ref name="jajce online">[http://www.jajce-online.com/elektrobosna-klub-sa-velikom-tradicijom/ Jajce-Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916195844/http://www.jajce-online.com/elektrobosna-klub-sa-velikom-tradicijom/ |date=16. rujna 2016. }} ''Elektrobosna - klub sa velikom tradicijom'', 25. svibnja 2015. (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)</ref>
Prvu utakmicu odigrao je 1931. godine na Han-Skeli protiv SK “Krajišnik” iz Banje Luke. Do izbijanja Drugog svjetskog rata natjecao se na razini Sarajevskog nogometnog podsaveza. 1937. je godine doigravao za ulazak u Prvu ligu Kraljevine Jugoslavije. Doigravali su protiv [[NK SAŠK Napredak|SAŠK-a]] iz Sarajeva, najjačeg međuratnog kluba u BiH. Poslije rata obnovio rad kao "Fudbalski klub" Elektrobosna. Promijenio je podsavez. Natjecao se u Banjolučkoj podsaveznoj ligi nekoliko sezona, a potom je prešao u novoosnovanu Krajišku zonu. Prvak te lige doigravao je za ulazak u drugu ligu, što Elektrobosna nikad nije uspjela, premda se dugo borila za vrh i bila u vrhu. Samo su jednom zbog smjene generacija ispali u Podsaveznu ligu sredinom šezdesetih, no vratili su se već sljedeće sezone. Sedamdesetih godina prvak Krajiške zone izravno je ulazio u drugu ligu, ali tri godine uzastopno Jajčani nisu uspjeli, premda su bili u vrhu. Sezone 1972./73. izborili su nastup u novoosnovanoj Republičkoj ligi BiH, vrlo jakom natjecanju. Financijski su zahtjevi narasli. Zbog potrebe jake lige moralo se dovoditi igrače iz drugih sredina. Sagrađen je i novi stadion Mračaj. Često popunjen do kraja, pa je zakasnjelim gledateljima kao tribina poslužila nizbrdica ispod magistralnog puta Jajce-Bihać (put AVNOJ-a) odmah iza gola s koje su gledali utakmicu. Brza cesta služila je kao parkiralište, što je zaustavljalo promet na ovoj važnoj prometnici. Godine 1988. ligaško je natjecanje reorganizirano. Na štetu Elektrobosne imali su lošu sezonu i nisu se plasirali u Međurepubličku ligu. Republička liga poodijeljena na tri skupine, a Elektrobosna je završila u je sada igrala u Republičkoj ligi – Zapad. Imala je manje atraktivne protivnike zbog čega klupsko vodstvo nije dovodilo igrače sa strane, nego se oslanjalo na domaće igrače. Tih je godina Elektrobosna” imala vrlo veliki omladinski pogon. U Republičkoj ligi – Zapad bila je uvijek u vrhu. Ratne 1991./92. Elektrobosna dobro je igrala, a prvenstvo je prekinuto poslije 20.kola koncem ožujka 1992. zbog razmahivanja srpskih ratnih osvajanja po BiH. Tada je na ljestvici je vodio Podgrmeč iz Sanskog Mosta, a bod manje od vodećeg imali su BSK Banja Luka i jajačka Elektrobosna.<ref name="jajce online"/>
Natjecao se u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prvoj ligi]] Herceg-Bosne i poslije Drugoj ligi Herceg-Bosne. Nekoliko godina klub je bio neaktivan u ligaškim natjecanjima. Ranije se natjecao u [[Druga liga FBiH – Zapad I|Drugoj ligi – Zapad I]]. Od sezone 2011./12. se ponovno uključuje u natjecanje od najniže razine - [[2. županijska liga ŽSB|2. županijske lige ŽSB]]. U toj sezoni bio je na posljednjem, sedmom, mjestu ligaške tablice. U sezoni 2014./15. ostvaruju plasman u [[1. županijska liga ŽSB|1. županijsku ligu]]. U sezoni 2020/21. Elektrobosna osvaja prvo mjestu u skupini B 1. županijske lige i ostvaruje plasman u Drugu ligu FBiH – Zapad.
Dao je dvojicu poznatijih nogometaša, [[Florijan Matekalo|Florijana Matekala]] i [[Miralem Zjajo|Miralema Zjaju]].
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Elektrobosna Jajce, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Županiji Središnja Bosna|Elektrobosna]]
[[Kategorija:Šport u Jajcu]]
ay171f7pek3auwm8fcyah51pn9krvvb
Područje poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji
0
129641
7088123
6985314
2024-12-14T01:26:17Z
Croxyz
205325
7088123
wikitext
text/x-wiki
'''Područje oporezivanja [[porez na dodanu vrijednost|poreza na dodanu vrijednost]] u [[EU]]''' je područje u kojem se nalaze sve zemlje članice Europske unije i neke zemlje koje nemaju taj status. Stopu poreza određuje svaka zemlja posebno, ali unutar granica koje je propisala unija. PDV se obračunava u svakoj fazi ciklusa proizvodnje za iznos dodane vrijednosti. Dobra se smatraju uvezenim ili izvezenim samo ako uđu ili napuste ovo područje.
Ovo područje vrijedi za sve zemlje članice EU i [[Monako]], ali isključuje neka područja (većinom ona koja nisu u Europi) zemalja članica unije.
== Isključena područja ==
*Danska
**[[Farski otoci]]
**[[Grenland]]
*Finska
**[[Ålandski Otoci]]
*Francuska
**Sva područja koja nisu u Europi, kao što su [[Prekomorski departmani Francuske|prekomorske regije]] i sl.
*Njemačka
**[[Büsingen am Hochrhein]]
**[[Helgoland]]
*Italija, neka područja na granici sa Švicarskom
**[[Campione d'Italia]]
**[[Livigno]]
*Nizozemska
**[[Aruba]]
**[[Nizozemski Antili]]
*Španjolska
**[[Kanarski otoci]]
**[[Ceuta]] i [[Melilla]]
*Ujedinjeno Kraljevstvo
**[[Gibraltar]]
**[[Jersey]] i ostali [[Kanalski otoci]]
**Sva područja izvan Europe, kao što su [[Bermudi]] i [[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena]]
**([[Otok Man]] i [[Sjeverna Irska]] nalaze se u području oporezivanja).
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[en:European Union value-added tax area]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Europske unije]]
dvhkksvdllbs62ygow4pnz12lmmeubz
Predložak:Europske nogometne reprezentacije-UEFA
10
135235
7088069
5738513
2024-12-14T01:04:13Z
Croxyz
205325
7088069
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Europske nogometne reprezentacije-UEFA
| naslov = Europske [[nogomet]]ne reprezentacije ([[UEFA]])
| popis1 = <div>
[[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] •
[[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] •
[[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] •
[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] •
[[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]] •
[[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] •
[[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]] •
[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] •
[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] •
[[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] •
[[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] •
[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] •
[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] •
[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] •
[[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] •
[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] •
[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] •
[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] •
[[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] •
[[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]] •
[[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] •
[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] •
[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] •
[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] •
[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] •
[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] •
[[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstan]] •
[[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] •
[[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] •
[[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] •
[[Litavska nogometna reprezentacija|Litva]] •
[[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]] •
[[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] •
[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] •
[[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldova]] •
[[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] •
[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] •
[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] •
[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] •
[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] •
[[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]] •
[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] •
[[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] •
[[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjeverna Makedonija]] •
[[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] •
[[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]] •
[[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] •
[[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija]] •
[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] •
[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] •
[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] •
[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] •
[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] •
[[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] •
[[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] <br>
</div>
|popis2={{Navigacija|child
| iznad = '''Bivše države'''
| popis1 = <div>
[[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|ČSSR]] •
[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] •
[[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|DR Njemačka]] •
[[Nogometna reprezentacija SR Njemačke|SR Njemačka]] •
[[Saarska nogometna reprezentacija|Saarska]] •
[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SiCG]] •
[[Sovjetska nogometna reprezentacija|SSSR]] •
[[Nogometna reprezentacija ZND-a|ZND]]
</div>
}}}}<noinclude>
{{tl-sort}}
{{sport doc}}
[[Kategorija: Skupni predlošci nogometnih reprezentacija]]
</noinclude>
5991makfcf82fawwz7hl5wmvpx1mmrs
Anica Bošković
0
135590
7087824
6981646
2024-12-13T15:48:15Z
Platichlebi
318511
7087824
wikitext
text/x-wiki
'''Anica Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[3. studenog]] [[1714.]] – [[Dubrovnik]], [[13. kolovoza]] [[1804.]]) je bila [[Hrvati|hrvatska]] književnica. Pisala je pjesme (pastorale) i prevodila je s talijanskog jezika. Prva je hrvatska književnica, kojoj je objavljeno djelo na hrvatskom jeziku i prva književnica u Hrvatskoj, kojoj je objavljena knjiga za vrijeme njenog života.
== Životopis ==
Anica, krsnim imenom Ana-Marija, rođena je [[1714.]] godine u [[Dubrovnik]]u.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=705}}
Anica Bošković je rođena od roditelja majke Paule Bettera, kćerke jedne talijanske bogate obitelji, i oca [[Nikola Bošković|Nikole Boškovića]], trgovca podrijetlom iz [[Orahov Do|Orahovog Dola]]. Sestra je slavnog brata [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]].
Umrla kao posljednji izdanak [[obitelj]]i Nikole i Pave Bošković.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=709}} Umrla je [[12. kolovoza]] [[1804.]] godine. Pokopana je uz majku u franjevačkoj crkvi samostana Male braće na Stradunu. Društvo „Anice Bošković” postavilo je [[1939.]] nadgrobnu ploču.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=715}}
Nije se nikad udavala. Osim hrvatskim, služila se latinskim, francuskim i talijanskim jezik.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=707}}
Anica Bošković uz [[Marija Bettera-Dimitrović|Mariju Betteru-Dimitrović]], [[Lukrecija Bogašinović|Lukreciju Bogašinović]], [[Julija Bunić|Juliju Bunić]], [[Nada Bunić|Nadu Bunić]] i [[Katarina Zrinski|Katarinu Zrinsku]] spada u prva velika ženska imena hrvatske književnosti, odnosno, predstavljaju začetak t.zv. [[žensko pismo|ženskog pisma]].
== Djela ==
{{refbegin}}
* „Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje”
* „Bambin”
* „Razgovor na križu s Isukrstom propetijem”
* „U hvalu brata Ruđera”
* „Misli djevojke kad meće na se kaluđersko odijelo”
* „Razgovor o propetom jezusu”
* „Nestalnost ljepote”
* „Djevica i Ljubica”
{{refend}}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Obradović Mojaš |first=Jelena |date=2023 |title=Ivo Vojnović i Ernest Katić o Bambinu Anice Bošković |url=https://hrcak.srce.hr/file/449819 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=58 |number=4 |pages=699–729}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Bošković, Anica}}
[[Kategorija:Dubrovački književnici]]
[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Boškovići|Anica]]
qay754j7n1lz3x2wvknlm0x6vtekc4y
7087826
7087824
2024-12-13T15:53:19Z
Platichlebi
318511
7087826
wikitext
text/x-wiki
'''Anica Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[3. studenog]] [[1714.]] – [[Dubrovnik]], [[13. kolovoza]] [[1804.]]) je bila [[Hrvati|hrvatska]] književnica. Pisala je pjesme (pastorale) i prevodila je s talijanskog jezika. Prva je hrvatska književnica, kojoj je objavljeno djelo na hrvatskom jeziku i prva književnica u Hrvatskoj, kojoj je objavljena knjiga za vrijeme njenog života.
== Životopis ==
Anica, krsnim imenom Ana-Marija, rođena je [[1714.]] godine u [[Dubrovnik]]u.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=705}}
Anica Bošković je rođena od roditelja majke Paule Bettera, kćerke jedne talijanske bogate obitelji, i oca [[Nikola Bošković|Nikole Boškovića]], trgovca podrijetlom iz [[Orahov Do|Orahovog Dola]]. Sestra je slavnog brata [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]].
Umrla kao posljednji izdanak [[obitelj]]i Nikole i Pave Bošković.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=709}} Umrla je [[12. kolovoza]] [[1804.]] godine. Pokopana je uz majku u franjevačkoj crkvi samostana Male braće na Stradunu. Društvo „Anice Bošković” postavilo je [[1939.]] nadgrobnu ploču.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=715}}
Nije se nikad udavala. Osim hrvatskim, služila se latinskim, francuskim i talijanskim jezik.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=707}}
Najpoznatije joj je djelo „Razgovor pastirski varhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje” ([[1758.]]), koje je poznato i kao „Ljubica”. To je jedino tiskano djelo jedne žene u književnoj povijesti Dubrovačke Republike.{{sfn|Foretić|1989}}
Anica Bošković uz [[Marija Bettera-Dimitrović|Mariju Betteru-Dimitrović]], [[Lukrecija Bogašinović|Lukreciju Bogašinović]], [[Julija Bunić|Juliju Bunić]], [[Nada Bunić|Nadu Bunić]] i [[Katarina Zrinski|Katarinu Zrinsku]] spada u prva velika ženska imena hrvatske književnosti, odnosno, predstavljaju začetak t.zv. [[žensko pismo|ženskog pisma]].
== Djela ==
{{refbegin}}
* „Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje”
* „Bambin”
* „Razgovor na križu s Isukrstom propetijem”
* „U hvalu brata Ruđera”
* „Misli djevojke kad meće na se kaluđersko odijelo”
* „Razgovor o propetom jezusu”
* „Nestalnost ljepote”
* „Djevica i Ljubica”
{{refend}}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Obradović Mojaš |first=Jelena |date=2023 |title=Ivo Vojnović i Ernest Katić o Bambinu Anice Bošković |url=https://hrcak.srce.hr/file/449819 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=58 |number=4 |pages=699–729}}
* {{cite journal |last=Foretić |first=Miljenko |date=1989 |title= Bošković, Anica |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/boskovic-anica |journal= |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatski biografski leksikon]]}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Bošković, Anica}}
[[Kategorija:Dubrovački književnici]]
[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Boškovići|Anica]]
absq7p9om8jkvquzo2c72mjlyiqpx2t
Coca-Cola
0
142509
7088182
6910823
2024-12-14T08:59:04Z
31.217.58.111
7088182
wikitext
text/x-wiki
7088185
7088182
2024-12-14T09:03:59Z
Hijerovit
263374
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/31.217.58.111|31.217.58.111]] ([[User talk:31.217.58.111|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Hijerovit|Hijerovit]]
6909048
wikitext
text/x-wiki
{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir napitak
| ime = Coca-Cola
| slika = Flasche Coca-Cola 0,2 Liter.jpg
| opis slike = Coca-Cola u karakterističnoj boci od 0,2 litra
| vrsta = [[gazirano piće]]
| proizvođač = [[The Coca-Cola Company]]
| zemlja podrijetla = [[SAD]]
| početak proizvodnje = [[1886.]]
| prestanak proizvodnje =
| boja = [[smeđa]]
| okus =
| sastojci =
| inačice =
}}
{{dz|[[The Coca-Cola Company]]|tvrtku koja proizvodi ovo piće}}
'''Coca-Cola''' je [[alkohol|bezalkoholno]] [[piće]] [[kola (piće)|(kola)]] od [[biljni ekstrakti|biljnih ekstrakata]]. Najpoznatije je piće, a ujedno i druga najpoznatija riječ na svijetu - odmah poslije riječi [[OK]]. Osmišljena je [[8. svibnja]] [[1886.]] godine, a autor je dr. [[John Pemberton]]. Njezina je [[formula]] jedna od najvećih svjetskih tajni. Drugo ime Coca-Cole je "Coke". To je u isto vrijeme i jedan od razloga što je Atlanta dobila organizaciju [[OI 1996.|Olimpijskih igara 1996.]] godine, na stogodišnjicu moderne povijesti ovih igara, a istovremeno i stogodišnjicu Coca-Cole. Coca-Cola je danas nakon više od sto godina postojanja jedan od najpoznatijih svjetskih [[brand]]ova.
[[8. svibnja]] [[1886.]], u jednom [[SAD|američkom]] dvorištu grada [[Atlanta|Atlante]], [[farmacija|farmaceut]] dr. [[John Pemberton]] kuhao je u svom [[bakar (element)|bakrenom]] loncu kopiju francuskog vina zvanog kola, pri čemu je napravio Coca-Colu, ali koja nije bila gazirana. Uskoro je saznao da, kako bi piće bilo gazirano, treba dodati [[ugljični dioksid]]. No, kola je propala zbog nedostatka novca, pa je zbog toga John Pemberton objavio u lokalnim novinama da traži suradnika koji će mu dati 2000 [[američki dolar|USD]] za rad, no tvrtka je propala. Nije poznato koliko, ali je sigurno da [[The Coca-Cola Company]] potroši jako puno novca u marketinške svrhe. Primjer tomu je čak i njihov prvi film − ''[[Tvornica radosti]]'' koji je premijerno prikazan [[2007.]] godine, a u [[Republika Hrvatska|Hrvatsku]] stigao je na početku [[2008.]] godine.
== Sastojci pića ==
Sva [[alkohol|bezalkoholna]] [[gazirano piće|gazirana pića]] na svijetu imaju približno istu formulu: 90% [[voda|vode]] i 10% [[šećer]]a.
Voda i šećer su, dakle, osnovni sastojci i Coca-Cole, kojima se dodaje [[ugljični dioksid]], [[karamel]], ortofosforna kiselina, prirodne arome i [[kofein]].
Voda mora biti pročišćena na isti način svugdje u svijetu kako bi Coca-Cola imala isti okus, bez obzira na mjesto proizvodnje.
Šećer u Coca-Coli ima 100 grama po litri.<ref>{{Citiranje weba |url=https://beautytract.com/coca-cola-recept-coca-cola-kod-kuce/ |title=Coca Cola recept kod kuće -napravite sami Coca Colu |date=2020-04-11 |work=Beauty Tract |language=en-US |accessdate=2020-04-13}}</ref> Uz pomoć kiselina, šećer se pretvara u [[Glukoza|glukozu]] i [[Fruktoza|fruktozu]]. Varijanta Coca-Cole je i Diet Coke bez šećera, s energetskom vrijednošću 1,8 kcal/L.
Ugljični dioksid je plin koji omogućuje da, uz pomoć mjehurića, brže prenese tipični ukus pića, dok karamel daje Coca-Cola tipičnu tamnu boju koja se postiže i uz minimalne količine.
Ortofosforna kiselina ima veoma važnu ulogu [[konzervans]]a. Ona je prisutna u prirodi, prije svega u [[jabuka]]ma, i osnovni je sastojak u pripremi sirupa.
Kofeina u jednoj litri Coca-Cole ima 100 mg, to je količina koja se može naći u jednoj šalici bijele kave.
Prirodne arome su u stvari svi oni sastojci koji u kompleksu ekstrakta i prirodnih esencija cvijeća, voća, listova korijenja i sl. čine srž formule Coca-Cole, industrijsku tajnu, a koja Coca-Coli daje karakterističan slatko-gorak okus.
== Zanimljivosti ==
[[Slika:Commercial. At the Coca Cola Plant BAnQ P48S1P06539.jpg|minijatura|desno|250px|Punionica Coca-Cole u [[Montréal]]u 1941.]]
Limenka crvene boje, simbol Coca-Cole je nastala kao "oruđe [[rat]]a". Dogodilo se to u vrijeme izmjena u [[Koreja|Koreji]] gdje je bilo nemoguće slanje Coca-Cole u dotadašnjem pakiranju, u staklenim čašicama. Istraživači u kompaniji dali su se na posao i godinu dana kasnije predstavili potpuno novo pakiranje: limenku koja se otvara bez otvarača, jednostavnim pritiskom prsta.
Popularnost pića znanstveno je izučavana putem istraživanja koje je obavljeno u [[Chicago|Chicagu]] pedesetih godina: preko 400 anketiranih imali su pred sobom četiri slike tada najpoznatijih američkih proizvoda − [[čaša]] Coca-Cole, automobil [[Ford]], Ronson [[upaljač]] i Parker [[pero]]. Čak 99,75% je prepoznalo marku Coca-Cole, 81% upaljač, 75% automobil Ford, a tek 64% pero.
[[NASA]] je u jednom eksperimentu na svemirskoj letjelici odlučila uključiti i Coca-Colu. Bio je [[12. lipnja|12. lipanj]] [[1985.]] godine, kad je po prvi put na izborniku [[astronaut]]a bio poslužen soft-drink.
Među nedavnim istraživanjima koja su obavljena na [[sveučilište Harvard|sveučilištu Harvard]], pokazalo se da je, poslije riječi [[OK]], Coca-Cola druga najpoznatija riječ na svijetu.
Neki tvrde da Coca-Cola ima [[digestivi|digestivna]] svojstva, drugi da ima svojstva [[analgetik]]a. U [[Brazil]]u se smatra da je Coca-Cola [[afrodizijak]].
Prije nekoliko godina ''[[New York Times]]'' je napisao interesantnu tezu u vezi globalizacije i utjecaja multinacionalih kompanija: ''Možeš pokušati pobjeći, ali se ne možeš sakriti. Prije ili kasnije, bez obzira koliko ti misliš da si pobjegao od udobnosti i navika modernog svijeta, Coca-Cola će te pronaći. Možeš otići na [[Himalaja|Himalaju]], na otoke bogate [[ribe|ribom]] i šibana [[uragan]]ima daleko od obale [[Nikaragva|Nikaragve]], u kolijevku civilizacije ako možeš. Uvijek ćeš naići na Coca-Colu koja te čeka.''
== Coca-Cola u Hrvatskoj ==
Hrvatska je podružnica Coca-Cole osnovana 1967. godine,<ref>Zagrebački leksikon, str. 95, Zagreb 2006.</ref> [[1968.]] godine počela je proizvodnja i distribucija u [[zagreb]]ačkoj Sachsovoj ulici. U [[Solin]]u se [[1996.]] godine otvara linija negaziranih sokova u kartonskoj ambalaži, a 1999. godine linija negaziranih sokova u staklenim nepovratnim bočicama.
=== Proizvodi u Hrvatskoj ===
* Coca-Cola Classic ([[1968.]])
* Coca-Cola Zero/Light (travanj [[2006.]])<ref>[http://www.coca-colahellenic.hr/ Coca-Cola Beverages Hrvatska]</ref>
* Coca-Cola Cherry (srpanj [[2013.]])
* Coca-Cola Vanilla (2013.)
* Coca-Cola Life (2016.)
* Coca-Cola Zero Lemon (2018.)
== Vidi još ==
* [[Fanta]]
* [[Sprite]]
* [[Pepsi]]
* [[Schweppes]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
*[http://www.coca-cola.hr/ Coca-Cola Community Hrvatska] {{jezikk|hrvatski}}
*[http://www.coca-cola.com/ Coca-Cola Worldwide Official Site] {{jezikk|engl}}
*[https://web.archive.org/web/20090205052943/http://www.thecoca-colacompany.com/ The Coca-Cola Company] {{jezikk|engl}}
* {{HTE|coca-cola-hbc-hrvatska-d-o-o|Coca-Cola HBC Hrvatska d. o. o.}}
{{mrva-piće}}
[[Kategorija:Gazirana pića]]
[[da:The Coca Cola Company#Coca-Cola-drikken]]
ncqnpr7f231r12cdtanpuur3zjais4y
Claudia Schiffer
0
145222
7087906
6622964
2024-12-13T19:33:24Z
188.253.209.12
7087906
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Claudia Schiffer 20091006 Chanel 01.jpg|275px|mini|Claudia Schiffer 1999. godine]]
'''Claudia Schiffer''' ([[Rheinberg]], [[25. kolovoza]] [[1970.]]) [[Njemačka|njemački]] je supermodel i [[glumica]]. Tijekom 1990-ih bila je jedna od najuspješnijih supermodela na svijetu, zastupljena na više od 500 naslovnica raznih svjetskih časopisa.<ref>http://people.famouswhy.com/claudia_schiffer/</ref> Časopis ''Forbes'' njezino bogatstvo procjenjuje na 38 milijuna funti.<ref>http://www.index.hr/xmag/clanak/trudna-claudia-schiffer-s-djecom-uziva-na-skijalistu-u-francuskoj/476040.aspx</ref>
== Životopis ==
Rodila se u gradiću Rheinbergu, nedaleko [[Düsseldorf]]a u njemačkoj saveznoj pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]].
Majka Gudrun i otac Heinz, [[odvjetnik]], osim nje, imaju sinove Stefana i Andreasa i kćer Ann Carolin.
U ranoj mladosti htjela je studirati [[pravo]] i raditi u očevoj odvjetničkoj firmi, ali kasnije je odustala od tih aspiracija zbog [[moda|mode]].
U listopadu [[1987.]], sa sedamnaest godina, godine tijekom jednog izlaska u disko u Düsseldorfu, zapazio ju je Michel Levaton, vlasnik ''Metropolitan Model Agency'' i angažirao je. Uskoro se pojavila na naslovnici [[Francuska|francuskog]] izdanja časoppisa ''Elle'' i izazvala zanimanje u europskim modnim krugovima.
Po završetku školovanja nastavila je s manekenskom karijerom. Nastupila je u nizu uspješnih [[film]]ova i video spotova.
Ipak, više uspjeha postigla je u modnom svijetu, nego kao glumica.
Zbog svoje visine, osjećala se društveno izoliranom. Pojavila se obnažena u Citroenovom oglasu, ali vidjela su joj se samo stopala i dio od ramena naviše. Te [[1998.]] još nije znala voziti auto.
Bila je u vezama s nekoliko muškaraca, od kojih je bio najpoznatiji američki mađioničar [[David Copperfield (iluzionist)|David Copperfield]] s kojim je bila u vezi [[1994.]] – [[1999.]] godine. Istodobno, zbog velike popularnosti, imala je niz problema s progoniteljima, ali policija ju je uspjela zaštititi.
Od [[2002.]] godine udana je za američkog filmskog [[producent]]a Matthewa Vaghna s kojim ima dvoje djece, sina Caspara i kćer Clementine.
S kolegicama iz manekenskog posla [[Naomi Campbell]], [[Elle MacPherson]], i [[Christy Turlington]] bila je vlasnica niza kafića ''Fashion Café''.
== Bilješke ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.imdb.com/name/nm0000629/bio/ Claudia Schiffer - IMDb]
*[http://www.claudia-schiffer.com.ar/ Fan site Claudije Schiffer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216034112/http://www.claudia-schiffer.com.ar/ |date=16. veljače 2021. }}
{{GLAVNIRASPORED:Schiffer, Claudia}}
[[Kategorija:Njemački ženski modeli]]
n4apzo6bq4a626zts02xpq686m4upuc
7087931
7087906
2024-12-13T20:33:51Z
Hijerovit
263374
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/188.253.209.12|188.253.209.12]] ([[User talk:188.253.209.12|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Fraxinus|Fraxinus]]
6622964
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Claudia Schiffer 20091006 Chanel 01.jpg|275px|mini|Claudia Schiffer 2009. godine]]
'''Claudia Schiffer''' ([[Rheinberg]], [[25. kolovoza]] [[1970.]]) [[Njemačka|njemački]] je supermodel i [[glumica]]. Tijekom 1990-ih bila je jedna od najuspješnijih supermodela na svijetu, zastupljena na više od 500 naslovnica raznih svjetskih časopisa.<ref>http://people.famouswhy.com/claudia_schiffer/</ref> Časopis ''Forbes'' njezino bogatstvo procjenjuje na 38 milijuna funti.<ref>http://www.index.hr/xmag/clanak/trudna-claudia-schiffer-s-djecom-uziva-na-skijalistu-u-francuskoj/476040.aspx</ref>
== Životopis ==
Rodila se u gradiću Rheinbergu, nedaleko [[Düsseldorf]]a u njemačkoj saveznoj pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]].
Majka Gudrun i otac Heinz, [[odvjetnik]], osim nje, imaju sinove Stefana i Andreasa i kćer Ann Carolin.
U ranoj mladosti htjela je studirati [[pravo]] i raditi u očevoj odvjetničkoj firmi, ali kasnije je odustala od tih aspiracija zbog [[moda|mode]].
U listopadu [[1987.]], sa sedamnaest godina, godine tijekom jednog izlaska u disko u Düsseldorfu, zapazio ju je Michel Levaton, vlasnik ''Metropolitan Model Agency'' i angažirao je. Uskoro se pojavila na naslovnici [[Francuska|francuskog]] izdanja časoppisa ''Elle'' i izazvala zanimanje u europskim modnim krugovima.
Po završetku školovanja nastavila je s manekenskom karijerom. Nastupila je u nizu uspješnih [[film]]ova i video spotova.
Ipak, više uspjeha postigla je u modnom svijetu, nego kao glumica.
Zbog svoje visine, osjećala se društveno izoliranom. Pojavila se obnažena u Citroenovom oglasu, ali vidjela su joj se samo stopala i dio od ramena naviše. Te [[1998.]] još nije znala voziti auto.
Bila je u vezama s nekoliko muškaraca, od kojih je bio najpoznatiji američki mađioničar [[David Copperfield (iluzionist)|David Copperfield]] s kojim je bila u vezi [[1994.]] – [[1999.]] godine. Istodobno, zbog velike popularnosti, imala je niz problema s progoniteljima, ali policija ju je uspjela zaštititi.
Od [[2002.]] godine udana je za američkog filmskog [[producent]]a Matthewa Vaghna s kojim ima dvoje djece, sina Caspara i kćer Clementine.
S kolegicama iz manekenskog posla [[Naomi Campbell]], [[Elle MacPherson]], i [[Christy Turlington]] bila je vlasnica niza kafića ''Fashion Café''.
== Bilješke ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.imdb.com/name/nm0000629/bio/ Claudia Schiffer - IMDb]
*[http://www.claudia-schiffer.com.ar/ Fan site Claudije Schiffer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216034112/http://www.claudia-schiffer.com.ar/ |date=16. veljače 2021. }}
{{GLAVNIRASPORED:Schiffer, Claudia}}
[[Kategorija:Njemački ženski modeli]]
mehtnvhqkqm62nxbwss8gipuplk784y
Blagovijest (razdvojba)
0
145650
7087760
4116666
2024-12-13T13:34:42Z
213.91.95.80
7087760
wikitext
text/x-wiki
{{dsm|Blagovijest}}
*[[Blagovijest]], katolička svetkovina
*[[Blagovijest (časopis)]], glasilo [[Beogradska nadbiskupija|Beogradske nadbiskupije]]
apdlrivfwee87w5rvn85ziu9u7uj0xn
7087769
7087760
2024-12-13T13:40:54Z
Croxyz
205325
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/213.91.95.80|213.91.95.80]] ([[User talk:213.91.95.80|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:EmausBot|EmausBot]]
4116666
wikitext
text/x-wiki
{{dsm|Blagovijest}}
*[[Blagovijest]], katolička svetkovina
*[[Blagovijest (časopis)]], glasilo [[Beogradska nadbiskupija|Beogradske nadbiskupije]]
{{razdvojba}}
sdt2qln95fhwhpxabkt70ny7i2knz45
Ljerka Mikić
0
146371
7087734
6773600
2024-12-13T13:00:12Z
92.240.45.177
7087734
wikitext
text/x-wiki
{{wikipoveznice}}
{{Književnik
| Ime = Ljerka Mikić
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| puno ime = Ljerka Mikić
| pseudonim =
| rođenje = [[1967.]] <br/> [[Kostrč]]
| smrt =
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]]
| period pisanja =
| vrsta = [[poezija ]]
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Ljerka Mikić''' ([[Kostrč]], 25. rujna [[1967.]] godine)<ref name="Marjanović">[[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] </ref> je [[Hrvatska književnost|hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.
== Životopis ==
Školovala se u Kostrču, Tolisi i Orašju.
Pjesme piše od rane mladosti. Od 1998. godine pjesme redovito objavljuje u zajedničkim zbirkama KLD-a "Rešetari" iz Rešetara; u godišnjaku za povijest, kulturu, pouku i razonodu "Putujući Slavonijom" iz Vinkovaca; u hrvatskoj književnoj reviji "Marulić", Zagreb; u tjedniku za kulturu "Hrvatsko slovo", Zagreb; u listu franjevačikh zajednica "Brat Franjo", Zagreb; u "Katoličkom tjedniku", Sarajevo; u mjesečniku za vjeru, društvo i kulturu "Svjetlo riječi", Sarajevo; u časopisu za kulturu, znanost i društvena pitanja "Motrišta", Mostar; u časopisu za književnost, kulturu i društvene teme "Osvit", Mostar; u knjizi "Posavski književni zbornik", Tolisa, 2008. godine; u Panorami hrvatskog ratnog pisma u Bosanskoj Posavini "U znaku mača", zaklada "Terra Tolis", Tolisa, 2012. godine.
Književni tekst joj zastupljen u antologiji "Domovina - podjeljena sjećanja", tiskane 2015. godine, čiji su nakladnici i izdavači Mia Marjanović i Branimir Marjanović, suosnivači izdavačke kuće "Ada Verlag", Berlin. Pjesme su joj zastupljene u antologiji "Hvaljen budi, Gospodine moj - sv. Franjo u hrvatskom pjesništvu", tiskane povodom 800. obljetnice Franjevačkog reda, u nakladi Alfe, Zagreb, i Vijeća Franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 2009. godina.
Ljerkine su pjesme zastupljene u antologiji ratne/domoljubne lirike "... I pjesničkom riječju istina se brani" s oraško - šamačke bojišnice, u izdanju Centra za kulturu Orašje, Orašje, 2017. godine; u Zborniku "Susret pjesnika u Posavini" u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2018. godine, u Zborniku "Drugog susreta pjesnika u Posavini", u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2019. godine, u Zborniku "Treći susret pjesnika u Posavini", u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2020. godine; u Zborniku "Četvrtog susreta pjesnika u Posavini", 2022. godine i u Zborniku "Petog susreta pjesnika u Posavini", 2023. godine, u Zborniku "Šestog susreta pjesnika u Posavini", 2024. godine, sve u izdanu Matice hrvatske Orašje.
Pjesme su zastupljene u "Antologiji suvremenoga hrvatskog pjesništva u Bosni i Hercegovini", u izdanju Matice hrvatske Orašje, 2024. godine, i u "Leksikonu hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine" u izdanju Udruge Hrvata Bosanske Posavine "Cekin", Zagreb, 2024. godine.
Njezina je poezija duhovno-religiozna, ljubavna i domoljubna, misaono-filozofska, moderna i suvremena književnost koja u fleksibilnosti i slobodi dariva mogućnost impresivnih razmjera tumačenja.
Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Matice hrvatske.
U Hrvatskom slovu, broj 1002, tiskanom 4. srpnja 2014. godine, na stranici 7, u rubrici "Dnevnik", objavljen je Ljerkin tekst "Sunce iznad oblaka". Piše kolumnu "Život je pjesma" za portal Frame-OFS-a Provincije Bosne Srebrene.
U Katoličkom tjedniku, broj 10, izašlom 12. ožujka 2017. godine, na stranicama 19-21, objavljena je reportaža o samostanu i crkvi na Raščici i župi Tolisa pod naslovom: "Snaga višestoljetne vjere"; pored ostalih sugovornika, novinarka razgovara i s Ljerkom Mikić, pjesnikinjom i trećoredicom, o kulturi, životu, sv. Franji i Franjevačkome redu, posebno Franjevačkome svjetovnom redu; snimljeni se materijal može pogledati na YouTubu pod istim naslovom kao i pisani tekst. Katolički tjednik u uskrsnom broju 15-16, od 16. travnja 2017. godine, na Uskrs, na stranicama 8, 9 i 43, donosi intervju s Ljerkom Mikić, pjesnikinjom i trećoredicom, pod naslovom: "Uskrs je povratak Bogu koji zove i čeka".
Članica je Franjevačkog svjetovnog reda bosanskog bratstva kraljice Katarine, mjesnog bratstva OFS-a župe Tolisa od 1989. godine. U OFS-u s ljubavlju obnaša odgovorne službe ponizno služeći Gospodinu Bogu u braći ljudima.
U izdanju Centra za kulturu Orašje, 2018. godine, tiskana je zbirka meditativnih crtica "Zvjezdani vrtovi", kojom obilježava 20 godina književnog djelovanja.
U izdanju Centra za kulturu godine 2023. je objavila zbirku sonetnih vijenaca "U korijenima" kojom obilježava 25 godina književnog djelovanja.
Književnu nagradu "fra Martin Nedić" koju dodjeljuje Zaklada Terra Tolis dobila je kao trećenagrađena autorica za zbirku pjesama "Otvaranje kruga", 2014. godine.
Životopisom je zastupljena u Leksikonu hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine, (Matica hrvatska, Sarajevo, 2001. godine).
== Djela ==
# "Molitva", poezija (1998.)
# "Cvjetovi vjere", poezija (2006.)
# "Graditelji sreće", poezija (2008.)
# "Otvaranje kruga", poezija (2013.)
# "Gospodine, ostani s nama", zbirka meditativnih tekstova (2017.)
#"Zvjezdani vrtovi", zbirka meditativnih crtica (2018.)
#"Pjesma tišine", poezija (2022.)
#"U korijenima" zbirka sonetnih vijenaca (2023.)
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hkdnapredak.com/web1/index.php?option=com_content&task=view&id=107&Itemid=248 Tri pjesme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080622054722/http://www.hkdnapredak.com/web1/index.php?option=com_content&task=view&id=107&Itemid=248 |date=22. lipnja 2008. }}
{{GLAVNIRASPORED:Mikić, Ljerka}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
2wt90sj4f6kzrac57ndagve637crs94
7087785
7087734
2024-12-13T14:18:07Z
62.113.23.28
7087785
wikitext
text/x-wiki
{{wikipoveznice}}
{{Književnik
| Ime = Ljerka Mikić
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| puno ime = Ljerka Mikić
| pseudonim =
| rođenje = [[1967.]] <br/> [[Kostrč]]
| smrt =
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]]
| period pisanja =
| vrsta = [[poezija ]]
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Ljerka Mikić''' ([[Kostrč]], 25. rujna [[1967.]] godine)<ref name="Marjanović">[[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] </ref> je [[Hrvatska književnost|hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.
== Životopis ==
Školovala se u Kostrču, Tolisi i Orašju.
Pjesme piše od rane mladosti. Od 1998. godine pjesme redovito objavljuje u zajedničkim zbirkama KLD-a "Rešetari" iz Rešetara; u godišnjaku za povijest, kulturu, pouku i razonodu "Putujući Slavonijom" iz Vinkovaca; u hrvatskoj književnoj reviji "Marulić", Zagreb; u tjedniku za kulturu "Hrvatsko slovo", Zagreb; u listu franjevačikh zajednica "Brat Franjo", Zagreb; u "Katoličkom tjedniku", Sarajevo; u mjesečniku za vjeru, društvo i kulturu "Svjetlo riječi", Sarajevo; u časopisu za kulturu, znanost i društvena pitanja "Motrišta", Mostar; u časopisu za književnost, kulturu i društvene teme "Osvit", Mostar; u knjizi "Posavski književni zbornik", Tolisa, 2008. godine; u Panorami hrvatskog ratnog pisma u Bosanskoj Posavini "U znaku mača", zaklada "Terra Tolis", Tolisa, 2012. godine.
Književni tekst joj zastupljen u antologiji "Domovina - podjeljena sjećanja", tiskane 2015. godine, čiji su nakladnici i izdavači Mia Marjanović i Branimir Marjanović, suosnivači izdavačke kuće "Ada Verlag", Berlin. Pjesme su joj zastupljene u antologiji "Hvaljen budi, Gospodine moj - sv. Franjo u hrvatskom pjesništvu", tiskane povodom 800. obljetnice Franjevačkog reda, u nakladi Alfe, Zagreb, i Vijeća Franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 2009. godina.
Ljerkine su pjesme zastupljene u antologiji ratne/domoljubne lirike "... I pjesničkom riječju istina se brani" s oraško - šamačke bojišnice, u izdanju Centra za kulturu Orašje, Orašje, 2017. godine; u Zborniku "Susret pjesnika u Posavini" u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2018. godine, u Zborniku "Drugog susreta pjesnika u Posavini", u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2019. godine, u Zborniku "Treći susret pjesnika u Posavini", u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2020. godine; u Zborniku "Četvrtog susreta pjesnika u Posavini", 2022. godine i u Zborniku "Petog susreta pjesnika u Posavini", 2023. godine, u Zborniku "Šestog susreta pjesnika u Posavini", 2024. godine, sve u izdanu Matice hrvatske Orašje.
Pjesme su zastupljene u "Antologiji suvremenoga hrvatskog pjesništva u Bosni i Hercegovini", u izdanju Matice hrvatske Orašje, 2024. godine, i u "Leksikonu hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine" u izdanju Udruge Hrvata Bosanske Posavine "Cekin", Zagreb, 2024. godine.
Njezina je poezija duhovno-religiozna, ljubavna i domoljubna, misaono-filozofska, moderna i suvremena književnost koja u fleksibilnosti i slobodi dariva mogućnost impresivnih razmjera tumačenja.
Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Matice hrvatske.
U Hrvatskom slovu, broj 1002, tiskanom 4. srpnja 2014. godine, na stranici 7, u rubrici "Dnevnik", objavljen je Ljerkin tekst "Sunce iznad oblaka". Piše kolumnu "Život je pjesma" za portal Frame-OFS-a Provincije Bosne Srebrene.
U Katoličkom tjedniku, broj 10, izašlom 12. ožujka 2017. godine, na stranicama 19-21, objavljena je reportaža o samostanu i crkvi na Raščici i župi Tolisa pod naslovom: "Snaga višestoljetne vjere"; pored ostalih sugovornika, novinarka razgovara i s Ljerkom Mikić, pjesnikinjom i trećoredicom, o kulturi, životu, sv. Franji i Franjevačkome redu, posebno Franjevačkome svjetovnom redu; snimljeni se materijal može pogledati na YouTubu pod istim naslovom kao i pisani tekst. Katolički tjednik u uskrsnom broju 15-16, od 16. travnja 2017. godine, na Uskrs, na stranicama 8, 9 i 43, donosi intervju s Ljerkom Mikić, pjesnikinjom i trećoredicom, pod naslovom: "Uskrs je povratak Bogu koji zove i čeka".
Na Laudato TV na poziv poziv poštovanog urednika, književnika i gospodina Đure Vidmarovića bijaše gost u emisiji "Susret u Riječi" koja je emitirana 13. i 17. svibnja 2024. godine.
Članica je Franjevačkog svjetovnog reda bosanskog bratstva kraljice Katarine, mjesnog bratstva OFS-a župe Tolisa od 1989. godine. U OFS-u s ljubavlju obnaša odgovorne službe ponizno služeći Gospodinu Bogu u braći ljudima.
U izdanju Centra za kulturu Orašje, 2018. godine, tiskana je zbirka meditativnih crtica "Zvjezdani vrtovi", kojom obilježava 20 godina književnog djelovanja.
U izdanju Centra za kulturu godine 2023. je objavila zbirku sonetnih vijenaca "U korijenima" kojom obilježava 25 godina književnog djelovanja.
Književnu nagradu "fra Martin Nedić" koju dodjeljuje Zaklada Terra Tolis dobila je kao trećenagrađena autorica za zbirku pjesama "Otvaranje kruga", 2014. godine.
Životopisom je zastupljena u Leksikonu hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine, (Matica hrvatska, Sarajevo, 2001. godine).
== Djela ==
# "Molitva", poezija (1998.)
# "Cvjetovi vjere", poezija (2006.)
# "Graditelji sreće", poezija (2008.)
# "Otvaranje kruga", poezija (2013.)
# "Gospodine, ostani s nama", zbirka meditativnih tekstova (2017.)
#"Zvjezdani vrtovi", zbirka meditativnih crtica (2018.)
#"Pjesma tišine", poezija (2022.)
#"U korijenima" zbirka sonetnih vijenaca (2023.)
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hkdnapredak.com/web1/index.php?option=com_content&task=view&id=107&Itemid=248 Tri pjesme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080622054722/http://www.hkdnapredak.com/web1/index.php?option=com_content&task=view&id=107&Itemid=248 |date=22. lipnja 2008. }}
{{GLAVNIRASPORED:Mikić, Ljerka}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
7ej2vkjizjg2bg69651pv8x32to8bhq
7087871
7087785
2024-12-13T17:34:11Z
Hijerovit
263374
7087871
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}{{wikipoveznice}}
{{Književnik
| Ime = Ljerka Mikić
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| puno ime = Ljerka Mikić
| pseudonim =
| rođenje = [[1967.]] <br/> [[Kostrč]]
| smrt =
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]]
| period pisanja =
| vrsta = [[poezija ]]
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Ljerka Mikić''' ([[Kostrč]], 25. rujna [[1967.]] godine)<ref name="Marjanović">[[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] </ref> je [[Hrvatska književnost|hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.
== Životopis ==
Školovala se u Kostrču, Tolisi i Orašju.
Pjesme piše od rane mladosti. Od 1998. godine pjesme redovito objavljuje u zajedničkim zbirkama KLD-a "Rešetari" iz Rešetara; u godišnjaku za povijest, kulturu, pouku i razonodu "Putujući Slavonijom" iz Vinkovaca; u hrvatskoj književnoj reviji "Marulić", Zagreb; u tjedniku za kulturu "Hrvatsko slovo", Zagreb; u listu franjevačikh zajednica "Brat Franjo", Zagreb; u "Katoličkom tjedniku", Sarajevo; u mjesečniku za vjeru, društvo i kulturu "Svjetlo riječi", Sarajevo; u časopisu za kulturu, znanost i društvena pitanja "Motrišta", Mostar; u časopisu za književnost, kulturu i društvene teme "Osvit", Mostar; u knjizi "Posavski književni zbornik", Tolisa, 2008. godine; u Panorami hrvatskog ratnog pisma u Bosanskoj Posavini "U znaku mača", zaklada "Terra Tolis", Tolisa, 2012. godine.
Književni tekst joj zastupljen u antologiji "Domovina - podjeljena sjećanja", tiskane 2015. godine, čiji su nakladnici i izdavači Mia Marjanović i Branimir Marjanović, suosnivači izdavačke kuće "Ada Verlag", Berlin. Pjesme su joj zastupljene u antologiji "Hvaljen budi, Gospodine moj - sv. Franjo u hrvatskom pjesništvu", tiskane povodom 800. obljetnice Franjevačkog reda, u nakladi Alfe, Zagreb, i Vijeća Franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 2009. godina.
Ljerkine su pjesme zastupljene u antologiji ratne/domoljubne lirike "... I pjesničkom riječju istina se brani" s oraško - šamačke bojišnice, u izdanju Centra za kulturu Orašje, Orašje, 2017. godine; u Zborniku "Susret pjesnika u Posavini" u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2018. godine, u Zborniku "Drugog susreta pjesnika u Posavini", u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2019. godine, u Zborniku "Treći susret pjesnika u Posavini", u izdanju Matice hrvatske, podružnica Orašje, 2020. godine; u Zborniku "Četvrtog susreta pjesnika u Posavini", 2022. godine i u Zborniku "Petog susreta pjesnika u Posavini", 2023. godine, u Zborniku "Šestog susreta pjesnika u Posavini", 2024. godine, sve u izdanu Matice hrvatske Orašje.
Pjesme su zastupljene u "Antologiji suvremenoga hrvatskog pjesništva u Bosni i Hercegovini", u izdanju Matice hrvatske Orašje, 2024. godine, i u "Leksikonu hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine" u izdanju Udruge Hrvata Bosanske Posavine "Cekin", Zagreb, 2024. godine.
Njezina je poezija duhovno-religiozna, ljubavna i domoljubna, misaono-filozofska, moderna i suvremena književnost koja u fleksibilnosti i slobodi dariva mogućnost impresivnih razmjera tumačenja.
Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Matice hrvatske.
U Hrvatskom slovu, broj 1002, tiskanom 4. srpnja 2014. godine, na stranici 7, u rubrici "Dnevnik", objavljen je Ljerkin tekst "Sunce iznad oblaka". Piše kolumnu "Život je pjesma" za portal Frame-OFS-a Provincije Bosne Srebrene.
U Katoličkom tjedniku, broj 10, izašlom 12. ožujka 2017. godine, na stranicama 19-21, objavljena je reportaža o samostanu i crkvi na Raščici i župi Tolisa pod naslovom: "Snaga višestoljetne vjere"; pored ostalih sugovornika, novinarka razgovara i s Ljerkom Mikić, pjesnikinjom i trećoredicom, o kulturi, životu, sv. Franji i Franjevačkome redu, posebno Franjevačkome svjetovnom redu; snimljeni se materijal može pogledati na YouTubu pod istim naslovom kao i pisani tekst. Katolički tjednik u uskrsnom broju 15-16, od 16. travnja 2017. godine, na Uskrs, na stranicama 8, 9 i 43, donosi intervju s Ljerkom Mikić, pjesnikinjom i trećoredicom, pod naslovom: "Uskrs je povratak Bogu koji zove i čeka".
Na Laudato TV na poziv poziv poštovanog urednika, književnika i gospodina Đure Vidmarovića bijaše gost u emisiji "Susret u Riječi" koja je emitirana 13. i 17. svibnja 2024. godine.
Članica je Franjevačkog svjetovnog reda bosanskog bratstva kraljice Katarine, mjesnog bratstva OFS-a župe Tolisa od 1989. godine. U OFS-u s ljubavlju obnaša odgovorne službe ponizno služeći Gospodinu Bogu u braći ljudima.
U izdanju Centra za kulturu Orašje, 2018. godine, tiskana je zbirka meditativnih crtica "Zvjezdani vrtovi", kojom obilježava 20 godina književnog djelovanja.
U izdanju Centra za kulturu godine 2023. je objavila zbirku sonetnih vijenaca "U korijenima" kojom obilježava 25 godina književnog djelovanja.
Književnu nagradu "fra Martin Nedić" koju dodjeljuje Zaklada Terra Tolis dobila je kao trećenagrađena autorica za zbirku pjesama "Otvaranje kruga", 2014. godine.
Životopisom je zastupljena u Leksikonu hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine, (Matica hrvatska, Sarajevo, 2001. godine).
== Djela ==
# "Molitva", poezija (1998.)
# "Cvjetovi vjere", poezija (2006.)
# "Graditelji sreće", poezija (2008.)
# "Otvaranje kruga", poezija (2013.)
# "Gospodine, ostani s nama", zbirka meditativnih tekstova (2017.)
#"Zvjezdani vrtovi", zbirka meditativnih crtica (2018.)
#"Pjesma tišine", poezija (2022.)
#"U korijenima" zbirka sonetnih vijenaca (2023.)
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hkdnapredak.com/web1/index.php?option=com_content&task=view&id=107&Itemid=248 Tri pjesme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080622054722/http://www.hkdnapredak.com/web1/index.php?option=com_content&task=view&id=107&Itemid=248 |date=22. lipnja 2008. }}
{{GLAVNIRASPORED:Mikić, Ljerka}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
7lwytn3un0rfqn5o5kp61aky42x3eyl
Dodatak:Popis hrvatskih filmova
102
148379
7087898
7084859
2024-12-13T18:56:48Z
Zviz2401
102709
nadolazeći filmovi
7087898
wikitext
text/x-wiki
__NOTOC__<center>
{| id="toc" style="margin: 0 2em 0 2em;"
! align="center" style="background:#ccccff" width="100%" colspan="2"|'''Popis hrvatskih filmova'''
|-
! valign="left" halign="top" |[[#1940-e|1940-e]] | [[#1950-e|1950-e]] | [[#1960-e|1960-e]] | [[#1970-e|1970-e]] | [[#1980-e|1980-e]]<br>[[#1990.|1990.]] | [[#1991.|1991.]] | [[#1992.|1992.]] | [[#1993.|1993.]] | [[#1994.|1994.]] | [[#1995.|1995.]] | [[#1996.|1996.]] | [[#1997.|1997.]] | [[#1998.|1998.]] | [[#1999.|1999.]]<br>[[#2000.|2000.]] | [[#2001.|2001.]] | [[#2002.|2002.]] | [[#2003.|2003.]] | [[#2004.|2004.]] | [[#2005.|2005.]] | [[#2006.|2006.]] | [[#2007.|2007.]] | [[#2008.|2008.]] | [[#2009.|2009.]]<br>[[#2010.|2010.]] | [[#2011.|2011.]] | [[#2012.|2012.]] | [[#2013.|2013.]] | [[#2014.|2014.]] | [[#2015.|2015.]] | [[#2016.|2016.]] | [[#2017.|2017.]] | [[#2018.|2018.]] | [[#2019.|2019.]]<br>[[#2020.|2020.]] | [[#2021.|2021.]] | [[#2022.|2022.]] | [[#2023.|2023.]] | [[#2024.|2024.]] | [[#2025.|2025.]]
|}</center>
Popis hrvatskih filmova je kronološki popis svih hrvatskih cjelovečernjih igranih filmova koje su snimila poduzeća ili ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj. [[Igrani film|Igrani filmovi]] snimljeni u koprodukciji s inozemnim partnerima uvršteni su samo ako po stvaralačkom doprinosu imaju karakter hrvatskog filma.
{{Proširi listu}}
=== 1910-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=20% | Redatelj
! width=45% | Uloge
|-
|[[Brcko u Zagrebu]] (1917.) || [[Arsen Maas]]||
|-
|[[Jeftina košta (1917.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Mokra pustolovina (1918.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Brišem i sudim (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Kovač raspela (1919.)]] || [[Heinz Hanus]]||
|-
|[[Matija Gubec (1919.)]] || [[Aleksandar Binički]]||
|-
|[[U lavljem kavezu (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Vragoljanka (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]||
|-
||[[Dvije sirotice (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]||
|-
||[[Dama sa crnom krinkom (1919.)]] || [[Robert Staerk]]||
|}
=== 1920-e ===
*[[Grička vještica (1920.)]]
*[[Strast za pustolovinom (1922.)]]
*[[Dvorovi u samoći (1925.)]]
*[[Birtija (1929.)]]
=== 1930-e ===
*[[Grješnice (1930.)|Grješnice. Macina i Ankina sudbina]]
*[[Melodija 1000 otoka]] (1932.)
*[[Strah (1933.)]]
*[[Faust (1934.)]]
*[[Zagreb u svjetlu velegrada]] (1934.)
*[[Nocturno (1935.)]]
*[[Šešir (1937.)]]
=== 1940-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Lisinski (1944)]] || [[Oktavijan Miletić]] || [[Branko Špoljar]], [[Lidija Dominković]], [[Veljko Maričić]], [[Srebrenka Jurinac]], [[Tošo Lesić]], [[Hinko Nučić]], [[Tomislav Neralić]], [[Jozo Martinčević]], [[Pero Budak]], [[Janko Rakuša]], [[Mira Župan]], [[August Cilić]]
|-
|[[Živjeće ovaj narod (1947)]] || [[Nikola Popović]]|| [[Vera Ilić-Đukić]], [[Siniša Ravasi]], [[Fran Novaković]], [[Carka Jovanović]], [[Miša Mirković]], [[Nikola Popović]]
|-
|[[Zastava (1949)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Sonja Kastl]], [[Marijan Lovrić]], [[Joža Gregorin]], [[Antun Nalis]]
|}
=== 1950-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Plavi 9 (1950)]] || [[Krešo Golik]] || [[Irena Kolesar]], [[Jugoslav Nalis]], [[Antun Nalis]], [[Ljubomir Didić]], [[Tješivoj Cinotti]], [[Šime Šimatović]]
|-
|[[Bakonja fra Brne (1951)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Miša Mirković]], [[Milan Ajvaz]], [[Mira Stupica]], [[Milena Vrsajkov]], [[Vaso Kosić]], [[Josip Petričić]], [[Karlo Bulić]], [[Dejan Dubajić]], [[Oskar Harmoš]], [[Šime Šimatović]]
|-
|[[Ciguli miguli (1952)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Ljubomir Didić]], [[Milivoj Arhanić]], [[Olga Klarić]], [[August Cilić]], [[Viktor Bek]], [[Joža Šeb]], [[Boris Buzančić]], [[Martin Matošević]], [[Zvonko Tkalec]], [[Ljubo Dijan]]
|-
|[[U oluji (1952)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Mia Oremović]], [[Dragomir Felba]], [[Antun Nalis]], [[Dragica Malić]], [[Veljko Bulajić]], [[Ljubomir Didić]]
|-
|[[Kameni horizonti (1953)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Irena Kolesar]], [[Marko Soljačić]], [[Boris Tešija]], [[Jozo Laurenčić]], [[Antun Nalis]]
|-
|[[Sinji galeb (1953)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tihomir Polanec]], [[Suad Rizvanbegović]], [[Darko Slivnjak]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Radovan Vučković]], [[Mladen Šerment]]
|-
|[[Koncert (1954)]] || [[Branko Belan]] || [[Nada Škrinjar]], [[Viktor Bek]], [[Branko Špoljar]], [[Neda Pataki]], [[Miroslav Petrović]], [[Rudolf Kukić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Borivoj Šembera]], [[Boris Buzančić]], [[Slavko Mihalić]]
|-
|[[Djevojka i hrast (1955.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Tamara Marković]], [[Ljubivoje Tadić]], [[Josip Petričić]], [[Viktor Bek]], [[Andrej Kurent]], [[Miodrag Popović]]
|-
|[[Milioni na otoku (1955)]] || [[Branko Bauer]] || [[Metka Gabrijelčić]], [[Vlado Bačić]], [[Radovan Vučković]], [[Zlatko Lukman]], [[Relja Bašić]], [[Branko Belina]], [[Igor Rogulja]]
|-
|[[Jubilej gospodina Ikla (1955)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Antun Nalis]], [[Lila Andres]], [[August Cilić]], [[Borivoj Šembera]], [[Mila Mosinger]], [[Asja Đurđević]], [[Zvonko Strmac]], [[Nela Eržišnik]], [[Milivoj Presečki]]
|-
|[[Opsada (1956)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Boris Buzančić]], [[Goranka Vrus]], [[Jurica Dijaković]], [[Ivan Šubić]], [[Mato Ergović]], [[Pero Kvrgić]], [[Relja Bašić]], [[Pero Budak]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Viktor Bek]], [[Stjepan Jurčević]]
|-
|[[Ne okreći se sine (1956)]] || [[Branko Bauer]] || [[Bert Sotlar]], [[Zlatko Lukman]], [[Lila Andres]], [[Radojko Ježić]], [[Nikša Štefanini]], [[Mladen Hanzlovsky]], [[Tihomir Polanec]], [[Gret a Kraus-Aranicki]], [[Zlatko Madunić]]
|-
|[[Svoga tela gospodar (1957)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Julije Perlaki]], [[Marija Kohn]], [[Mladen Šerment]], [[Nela Eržišnik]], [[Viktor Bek]], [[Ivo Pajić]], [[Vanja Timer]], [[Marija Aleksić]], [[August Cilić]], [[Ivka Dabetić]], [[Mate Ergović]]
|-
|[[Nije bilo uzalud (1957)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Mira Nikolić]], [[Boris Buzančić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Ivan Šubić]], [[Zlata Perlić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mia Oremović]], [[Vjera Simić]], [[Branko Majer]]
|-
|[[Samo ljudi (1957)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tamara Miletić]], [[Milorad Margetić]], [[Olivera Marković]], [[Nikša Štefanini]], [[Stjepan Jurčević]], [[Nela Eržišnik]]
|-
|[[Naši se putovi razilaze (1957)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Boris Hržić]], [[Saša Novak]], [[Bata Grbić]], [[Mira Nikolić]], [[Rudolf Kukić]], [[Joža Gregorin]], [[Adam Vedernjak]], [[Viktor Bek]], [[Zlatko Vranjican]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivan Gluščević]]
|-
|[[Cesta duga godinu dana (1958)]] || [[Giuseppe de Santis]]|| [[Silvana Pampanini]], [[Bert Sotlar]], [[Gordana Miletić]], [[Eleonora Rossi-Drago]], [[Massimo Girotti]], [[Ivica Pajer]], [[Gordana Miletić]], [[Hermina Pipinić]], [[Nikša Štefanini]], [[Milivoje Živanović]], [[Antun Vrdoljak]]
|-
|[[H-8 (1958)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Đurđa Ivezić]], [[Vanja Drach]], [[Mira Nikolić]], [[Marijan Lovrić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Stane Sever]], [[Pero Kvrgić]], [[Marija Kohn]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubica Jović]], [[Ivan Šubić]], [[Siniša Knaflec]], [[Rudolf Kukić]], [[Andro Lušičić]]
|-
|[[Vlak bez voznog reda (1959)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Olivera Marković]], [[Ivica Pajer]], [[Inge Ilin]], [[Ljiljana Vajler]], [[Milan Milošević]], [[Velimir Živojinović]], [[Lia Rho-Barbieri]], [[Stojan Aranđelović]]
|-
|[[Pukotina raja (1959)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Ljubica Jović]], [[Milan Puzić]], [[Severin Bijelić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Antun Vrdoljak]]
|}
=== 1960-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Deveti krug (1960.)]] || [[France Štiglic]]|| [[Dušica Žegarac]], [[Boris Dvornik]], [[Desanka Lončar]], [[Dragan Milivojević]], [[Ervina Dragman]], [[Branko Tatić]]
|-
|[[Kota 905 (1960.)]] || [[Mate Relja]] || [[Hermina Pipinić]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Dušan Bulajić]], [[Stane Potokar]], [[Pavle Vuisić]], [[Milan Srdoč]], [[Stole Aranđelović]], [[Ivo Pajić]], [[Nevenka Stipančić]], [[Tedy Sotošek]]
|-
|[[Rat (1960.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Ewa Krzyzewska]], [[Janez Vrhovec]], [[Ljubiša Jovanović]], [[Tamara Đorđević]] (Ita Rina), [[Velimir Živojinović]]
|-
|[[Signali nad gradom (1960.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Aleksandar Gavrić]], [[Miha Baloh]], [[Nela Eržišnik]], [[Marika Tocinovska]]
|-
|[[Martin u oblacima (1961.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Boris Dvornik]], [[Ljubica Jović]], [[Joža Šeb]], [[Braco Reiss]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Ljerka Prekratić]]
|-
|[[Carevo novo ruho (1961.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Stevo Vujatović]], [[Ana Karić]], [[Mato Grković]], [[Josip Petričić]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivo Kadić]], [[Antun Nalis]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Pustolov pred vratima (1961.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Janez Vrhovec]], [[Dunja Rajter]], [[Ana Karić]], [[Boris Buzančić]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Zoran Ristanović]], [[Emil Kutijaro]]
|-
|[[Sreća dolazi u 9 (1961.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Irena Prosen]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mila Dimitrijević]], [[Drago Krča]], [[Mia Oremović]], [[Antun Nalis]], [[Viktor Bek]], [[Pero Kvrgić]], [[Tatjana Beljakova]]
|-
|[[Sudar na paralelama (1961.)]] || [[Jože Babić]]|| [[Mića Orlović]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Boris Kralj]]
|-
|[[Potraga za zmajem (1961.)]] || [[Jane Kavčić]]|| [[Ivica Pajer]], [[Zlatko Madunić]], [[Jelena Bjeličić]], [[Primož Rode]], [[Janez Čuk]], [[Velimir Gjurin]]
|-
|[[Abeceda straha (1961.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Vesna Bojanić]], [[Josip Zapalorto]], [[Nada Kasapić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Maks Furijan]], [[Miodrag Lončar]], [[Jasenka Kodrnja]]
|-
|[[Veliko suđenje (1961.)]] || [[Fedor Škubonja]] || [[Pavle Minčić]], [[Tomo Kuruzović]], [[Sreten Stojović]], [[Milan Ajvaz]]
|-
|[[Igre na skelama (1961.)]] || [[Srećko Weygand]]|| [[Sonja Krajšek]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zoran Benderić]], [[Sulejman Lelić]], [[Manja Golec]], [[Ajša Mešić]]
|-
|[[Šeki snima, pazi se (1962.)]] || [[Marijan Vajda]]|| [[Dragoslav Šekularac]], [[Lola Novaković]], [[Pavle Minčić]], [[Aleksandar Stojković]], [[Zoran Longinović]], [[Fraho Konjhodžić]]
|-
|[[Sjenka slave (1962.)]] || [[Vanja Bjenjaš]]|| [[Miha Baloh]], [[Boris Dvornik]], [[Milan Srdoč]], [[Ingrid Lotarius]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Da li je umro dobar čovjek (1962.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Boris Dvornik]], [[Mile Gatara]], [[Ana Pavić]], [[Mića Tomić]], [[Manja Golec]], [[Mirko Vojković]], [[Anton Marti]]
|-
|[[Rana jesen (1962.)]] || [[Svetomir Janić]]|| [[Mira Sardoč]], [[Miha Baloh]], [[Sonja Turk]], [[Sima Janićijević]]
|-
|[[Opasni put (1963.)]] || [[Mate Relja]] || [[Marinko Ćosić]], [[Zlatko Kovačić]], [[Zoran Relja]], [[Vanja Drach]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Dvostruki obruč (1963.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Severin Bijelić]], [[Bert Sotlar]], [[Hermina Pipinić]], [[Pavle Vuisić]], [[Stojan Aranđelović]], [[Velimir Živojinović]], [[Boris Dvornik]]
|-
|[[Čovjek sa fotografije (1963.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Nikola Milić]], [[Olivera Marković]], [[Milan Puzić]], [[Janez Vrhovec]], [[Dušan Antonijević]], [[Severin Bijelić]], [[Tomanija Đuričko]], [[Mirjana Kodžić]]
|-
|[[Nevesinjska puška (1963.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Miha Baloh]], [[Jovan Miličević]], [[Tatjana Beljakova]], [[Petre Prličko]], [[Vladimir Medar]], [[Velimir Živojinović]], [[Veljko Maričić]]
|-
|[[Licem u lice (1963.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Ilija Džuvalekovski]], [[Husein Čokić]], [[Vladimir Popović]], [[Milan Srdoč]], [[Boris Dvornik]], [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Svanuće (1964.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Miha Baloh]], [[Senka Veletanlić-Petrović]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Vanja Drach]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Mladen Šerment]]
|-
|[[Pravo stanje stvari (1964.)]] || [[Vladan Slijepčević]]|| [[Miloš Žutić]], [[Branislava Zorić]], [[Mihajlo Kostić]], [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Ocokoljić]], [[Vesna Krajina]]
|-
|[[Nikoletina Bursać (1964.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Dragomir Pajić]], [[Milan Srdoč]], [[Olga Vujadinović]], [[Dušan Tadić]], [[Milutin Mirković]]
|-
|[[Prometej s otoka Viševice (1964.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Mira Sardoč]], [[Janez Vrhovec]], [[Dina Rutić]], [[Pavle Vuisić]], [[Husein Čokić]], [[Dragomir Felba]]
|-
|[[Ključ (1965.)]] || I: [[Vanča Kljaković]]<br>II: [[Krsto Papić]]<br>III: [[Antun Vrdoljak]] || I. [[Božidar Boban]], [[Jagoda Kaloper]], II: [[Marija Lojk]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Tana Mascarelli]], III: [[Sven Lasta]], [[Ljubica Jović]], [[Zvonimir Rogoz]]
|-
|[[Doći i ostati (1965.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Kole Angelovski]], [[Dragomir Bojanić]], [[Mija Aleksić]], [[Pavle Vuisić]], [[Marija Kohn]]
|-
|[[Druga strana medalje (1965.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Judita Han]], [[Rade Marković]], [[Franjo Kumer]], [[Toma Jovanović]], [[Voja Mirić]]
|-
|[[Čovik od svita (1965.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Boris Dvornik]], [[Kole Angelovski]], [[Milena Dravić]], [[Ingrid Lotarius]], [[Relja Bašić]], [[Sonja Hlebš]]
|-
|[[Pogled u zjenicu sunca (1966.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Antun Nalis]], [[Faruk Begolli]], [[Mladen Ladika]]
|-
|[[Sedmi kontinent (1966.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Hermina Pipinić]], [[Iris Vrus]], [[Tomica Pasarić]], [[Demeter Bitenc]], [[Abdoulaye Seck]], [[Mikloš Huba]]
|-
|[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Pavle Vuisić]], [[Gizela Huml]], [[Fabijan Šovagović]], [[Srđan Mimica]], [[Rudolf Kukić]], [[Jagoda Kaloper]], [[Olivera Vučo]], [[Renata Freiskorn]]
|-
|[[Rondo (1966.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Relja Bašić]], [[Milena Dravić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Rudolf Kukić]], [[Boris Festini]]
|-
|[[Breza (1967.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Manca Košir]], [[Fabijan Šovagović]], [[Bata Živojinović]], [[Nela Eržišnik]], [[Stane SeVer]], [[Stjepan Lektorić]]
|-
|[[Protest (1967.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Nada Subotić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Rudolf Kukić]]
|-
|[[Četvrti suputnik (1967.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Mihajlo Kostić]], [[Renata Freiskorn]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Mira Župan]], [[Emil Glad]], [[Josip Marotti]], [[Ervina Dragman]]
|-
|[[Kaja, ubit ću te! (1967.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Zaim Muzaferija]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Antun Nalis]], [[Jolanda Đačić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Husein Čokić]]
|-
|[[Iluzija (1967.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Marija Lojk]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Branko Kovačić]], [[Nevenka Benković]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Crne ptice (1967.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Voja Mirić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivan Šubić]], [[Vanja Drach]], [[Ivo Serdar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Tri sata za ljubav (1968.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Nikolić]], [[Tatjana Salaj]], [[Predrag Tasovac]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Lenka Neumann]], [[Vanja Žugaj]], [[Vladimir Ružđak]], [[Mirjana Bohanec]]
|-
|[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Snežana Nikšić]], [[Zaim Muzaferija]], [[Jagoda Kaloper]], [[Đuro Rogina]], [[Zdravko Pošta]], [[Mustafa Nadarević]], [[Jelica Lovrić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Goli čovik (1968.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Vera Čukić]], [[Antun Nalis]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Karlo Bulić]], [[Rade Marković]], [[Pavle Minčić]], [[Josip Marotti]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Milan Srdoč]]
|-
|[[Imam 2 mame i 2 tate (1968.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Davor Radofli]], [[Tomislav Žganec]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vera Čukić]], [[Igor Galo]], [[Matea Bogdanović]], [[Zlatko Kauzlarić-Atač]]
|-
|[[Kad čuješ zvona (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Buzančić]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branka Vrdoljak]], [[Vanja Drach]], [[Antun Nalis]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Događaj (1969.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Srđan Mimica]], [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Neda Spasojević]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Marina Nemet]], [[Zdenka Heršak]], [[Lena Politeo]], [[Stevo Vujatović]]
|-
|[[Nedjelja (1969.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Goran Marković]], [[Dragomir Čumić]], [[Martin Crvelin]], [[Gordan Pičuljan]], [[Nada Abrus]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Olga Pivac]]
|-
|[[Slučajni život (1969.)]] || [[Ante Peterlić]] || [[Dragutin Klobučar]], [[Ivo Serdar]], [[Ana Karić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Helena Buljan]], [[Stjepan Bahert]], [[Fabijan Šovagović]], [[Dragan Milivojević]], [[Martin Sagner]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Divlji anđeli (1969.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Božidar Orešković]], [[Igor Galo]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Neda Arnerić]], [[Relja Bašić]], [[Veronika Kovačić]], [[Karlo Bulić]], [[Duša Počkaj]], [[Ilija Ivezić]]
|-
|[[Ljubav i poneka psovka (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Boris Buzančić]], [[Sven Lasta]]
|-
|[[Lisice (1969.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Adem Čejvan]], [[Jagoda Kaloper]], [[Ilija Ivezić]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Edo Peročević]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivica Vidović]], [[Branko Špoljar]], [[Zaim Muzaferija]]
|}
=== 1970-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tko pjeva zlo ne misli]] || [[Krešo Golik]] || [[Franjo Majetić]], [[Mirjana Bohanec]], [[Relja Bašić]], [[Mia Oremović]], [[Tomislav Žganec]], [[Vida Jerman]]
|-
|[[Bablje ljeto (1970)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Boris Dvornik]], [[Milja Vujanović]], [[Ana Karić]], [[Rade Marković]], [[Branko Pleša]], [[Pavle Vuisić]], [[Edo Koludrović]]
|-
|[[Jedanaesta zapovijed (1970)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Dragomir Bojanić]], [[Vesna Malohodžić]]
|-
|[[Idu dani (1970)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Ivica Vidović]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Janez Hočevar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Majda Kohek]], [[Branko Milenković]], [[Ljiljana Danilović]], [[Zoran Longinović]], [[Farho Konjhodžić]]
|-
|[[Hranjenik (1970)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Kole Angelovski]], [[Zvonimir Črnko]], [[Kruno Valentić]], [[Edo Peročević]], [[Boris Festini]], [[Ilija Ivezić]], [[Giuseppe Addobbati]]
|-
|[[Put u raj (1970)]] || [[Mario Fanelli]] || [[Boris Buzančić]], [[Ljuba Tadić]], [[Zvonko Strmac]], [[Mato Grković]], [[Snežana Nikšić]], [[Branka Strmac]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Svjetlana Knežević]]
|-
|[[Družba Pere Kvržice (1970)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Mladen Vasary]], [[Adem Ćejvan]], [[Boris Dvornik]], [[Inge Appelt]], [[Antun Nalis]], [[Predrag Vuković]], [[Boris Vujović]], [[Antun Vrdoljak]]
|-
|[[Kainov znak (1970.)]] || [[Ivan Hetrich]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Tonko Lonza]], [[Hermina Pipinić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Dragan Milivojević]], [[Borivoj Šembera]], [[Jovan Ličina]], [[Jurica Dijaković]], [[Tatjana Beljakova]], [[Nada Klašterka]], [[Jelena Grujić]], [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], [[Dževad Alibegović]]
|-
|[[Mirisi, zlato i tamjan (1971)]] || [[Ante Babaja]] || [[Sven Lasta]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivona Petri]], [[Nataša Nešović]]
|-
|[[Putovanje na mjesto nesreće (1971)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Ana Karić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Emil Kutijaro]], [[Nataša Maričić]]
|-
|[[U gori raste zelen bor (1971)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Buzančić]], [[Mato Ergović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Inge Apelt]], [[Ilija Ivezić]], [[Kole Angelovski]], [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Lov na jelene (1972)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Sandi Krošl]], [[Boris Dvornik]], [[Silvana Armenulić]], [[Miha Baloh]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Prvi splitski odred (1972)]] || [[Vojdrag Berčić]] || [[Toni Laurenčić]], [[Miha Baloh]], [[Fabijan Šovagović]], [[Antun Nalis]], [[Žarko Radić]]
|-
|[[Živa istina (1972)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Poslijepodne jednog fazana (1972)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Jasna Mihaljinec]], [[Stipe Belobrk]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mile Rupčić]], [[Mišo Kovač]], [[Franjo Majetić]], [[Igor Galo]]
|-
|[[Vuk samotnjak (1972)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Slavko Štimac]], [[Ivan Štimac]], [[Boro Ivanišević]], [[Željko Mataija]], [[Smiljan Čičić]]
|-
|[[Kužiš stari moj (1973)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Ivica Vidović]], [[Eva Ras]], [[Relja Bašić]], [[Milutin Butković]], [[Danilo Stojković]], [[Zdenka Heršak]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973)]] || [[Krsto Papić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Krešimir Zidarić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Mato Ergović]], [[Zdenka Heršak]]
|-
|[[Razmeđa (1973)]] || [[Krešo Golik]] || [[Pavle Vuisić]], [[Zdenka Trach]], [[Antun Vrbenski]], [[Jovan Stefanović]], [[Slavica Maras]]
|-
|[[Timon (1973)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kruno Valentić]], [[Zlatko Crnković]], [[Saša Violić]], [[Helena Buljan]], [[Ivo Kadić]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Serdar]], [[Zvonko Strmac]], [[Lana Golob]], [[Vladimir Gerić]], [[Ljudevit Galic]]
|-
|[[Živjeti od ljubavi (1973)]] || [[Krešo Golik]] || [[Vlasta Knezović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Dvornik]], [[Franjo Majetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mia Oremović]], [[Zvonko Lepetić]]
|-
|[[Kronika jednog zločina (1973)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Hermina Pipinić]], [[Božidar Jelenić]], [[Kaja Cvitić]], [[Jakša Mlačić]], [[Jadranka Vučak]]
|-
|[[Deps (1974)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milena Dravić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Mato Ergović]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlado Puhalo]], [[Zdenka Heršak]]
|-
|[[Kapetan Mikula Mali (1974)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Petre Prličko]], [[Tonči Vidan]], [[Joško Pažanin]], [[Manojlo Cvijanović]]
|-
|[[Kud puklo da puklo (1974)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Mladen Budiščak]], [[Jagoda Kaloper]], [[Feliks Smitka]], [[Srećko Ptiček]], [[Slobodan Šembera]]
|-
|[[Hitler iz našeg sokaka (1975)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Nikola Simić]], [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Dušan Bulajić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Slavko Simić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ivan Hajtl]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Kuća (1975)]]|| [[Bogdan Žižić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Jagoda Kaloper]], [[Rade Marković]], [[Ana Karić]], [[Franjo Majetić]], [[Marija Kohn]], [[Krešimir Zidarić]]
|-
|[[Muke po Mati (1975)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Boris Cavazza]], [[Alicia Jackiewicz]], [[Božidarka Frait]], [[Mirko Boman]], [[Ivan Prebeg]], [[Žarko Radić]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Atentat u Sarajevu (1975)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Christopher Plummer]], [[Florinda Bolkan]], [[Radoš Bajić]], [[Irfan Mensur]], [[Maximilian Schell]], [[Jan Hrušinski]], [[Branko Đurić]], [[Ivan Vyskočil]]
|-
|[[Seljačka buna (1975)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Srđan Mimica]], [[Marina Nemet]], [[Fabijan Šovagović]], [[Velimir Živojinović]], [[Pavle Vuisić]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Stole Aranđelović]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Črnko]], [[Boris Festini]], [[Ivica Pajer]], [[Adem Ćejvan]], [[Stojan Aranđelović]]
|-
|[[Vlak u snijegu (1976)]] || [[Mate Relja]] || [[Slavko Štimac]], [[Željko Malčić]], [[Gordana Inkret]], [[Edo Peročević]], [[Ratko Buljan]], [[Antun Nalis]], [[Branko Matić]], [[Vlado Bačić]], [[Vojkan Pavlović]]
|-
|[[Izbavitelj (1976)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Relja Bašić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Ne naginji se van]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Jadranka Stilin]], [[Mira Banjac]], [[Mirko Boman]], [[Zdenko Jelčić]]
|-
|[[Pucanj (1977)]] || [[Krešo Golik]] || [[Marko Nikolić]], [[Božidar Orešković]], [[Fabijan Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Božidarka Frait]], [[Mirjana Kauzlarić]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Letači velikog neba (1977)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Boris Dvornik]], [[Zvonko Lepetić]], [[Zvonko Torjanec]], [[Karlo Bulić]], [[Atun Vrbenski]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Pajer]], [[Jasna Ivić]], [[Ramiz Pašić]]
|-
|[[Ludi dani (1977)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Zvonimir Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Spaso Papac]], [[Perica Martinović]], [[Božidar Boban]], [[Niko Pavlović]], [[Hermina Pipinić]], [[Marija Sekelez]]
|-
|[[Hajdučka vremena (1977)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[Slavko Simić]], [[Ružica Sokić]], [[Danilo Stojković]], [[Nikola Simić]], [[Mato Ergović]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Mećava (1977)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Slobodan Perović]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Lepetić]]
|-
|[[Akcija stadion (1977)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Igor Galo]], [[Franjo Majetić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Božidar Alić]], [[Jadranka Stilin]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Darko Srića]], [[Nataša Hržić]], [[Zlatko Madunić]], [[Boris Kralj]], [[Dušan Janićijević]]
|-
|[[Bravo maestro (1978)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Aleksandar Berček]], [[Božidar Boban]], [[Mladen Budiščak]], [[Koraljka Hrs]], [[Ante Vican]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Radojka Šverko]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Angel Palašev]], [[Zlata Petković]]
|-
|[[Ljubica (1978)]] || [[Krešo Golik]] || [[Božidarka Frait]], [[Ivan Stančić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]], [[Mia Oremović]], [[Husein Čokić]]
|-
|[[Okupacija u 26 slika (1978)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Frano Lasić]], [[Boris Kralj]], [[Milan Štrljić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Bert Sotlar]], [[Boris Dvornik]], [[Dušica Žegarac]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Antun Nalis]], [[Zlakto Vranjican]], [[Gordana Pavlov]]
|-
|[[Posljednji podvig diverzanta oblaka (1978)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Slavica Jukić]], [[Predrag Manojlović]], [[Ratko Buljan]], [[Ana Hercigonja]], [[Izet Hajdarhodžić,. Ivica Pajer]], [[Edo Peročević]], [[Marina Nemet]]
|-
|[[Prijeki sud (1978)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Ivica Vidović]], [[Pero Kvrgić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vlatko Dulić]], [[Tanja Knezić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Kruno Valentić]], [[Sanja Vejnović]]
|-
|[[Čovjek koga treba ubiti (1979)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Zvonimir Črnko]], [[Vladimir Popović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Tanja Bošković]], [[Dušica Žegarac]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979)]] || [[Petar Krelja]] || [[Slavko Štimac]], [[Tatjana Ivko]], [[Marina Nemet]], [[Rajka Rusan]], [[Boris Buzančić]], [[Sanda Langerholz]], [[Ana Marija Fabris]], [[Vanja Drach]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]]
|-
|[[Novinar (1979)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Milena Zupančić]], [[Vera Zima]], [[Tonko Lonza]], [[Stevo Žigon]], [[Mladen Budišćak]], [[Božidar Smiljanić]], [[Slobodan Dimitrijević]]
|-
|[[Pakleni otok (1979)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Pavle Vuisić]], [[Klaus Löwitsch]], [[Slavko Štimac]], [[Beba Lončar]], [[Ružica Sokić]], [[Richard Harrison]], [[Peter Carsten]], [[Krunoslav Šarić]], [[Aljoša Vučković]], [[Miki Krstović]]
|-
|[[Povratak (1979)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Buzančić]], [[Milena Dravić]], [[Dušica Žegarac]]
|-
|[[Priko sinjeg mora (1979)]] || [[Ljiljana Jojić]]|| [[Pavle Vuisić]], [[Antonela Marinović]], [[Dino Dvornik]], [[Božo Barač]], [[Branko Juras]], [[Nikola Dešković]]
|-
|[[Usporeno kretanje (1979)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ivica Vidović]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kostadinka Velkovska]], [[Saša Dabetić]]
|-
|[[Živi bili pa vidjeli (1979)]] || [[Bruno Gamulin]]<br>[[Milivoj Puhlovski]]|| [[Sanja Vejnović]], [[Mladen Vasary]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Danko Ljuština]], [[Mirjana Bohanec]]
|-
|[[Daj što daš (1979)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Sreten Mokrović]], [[Jasna Opalić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Slavica Jukić]], [[Slobodan Milovanović]]
|}
=== 1980-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tajna Nikole Tesle (1980)]] || [[Krsto Papić]] || [[Petar Božović]], [[Orson Welles]], [[Strother Martin]], [[Dennis Patrick]], [[Oja Kodar]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Charles Millot]], [[Dennis Patrick]], [[Edo Peročević]]
|-
|[[Luda kuća (1980)]] || [[Ljubiša Ristić]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zdenka Heršak]], [[Ratko Buljan]], [[Janez Bormež]], [[Stane Potisk]], [[Petar Dobrić]], [[Jelica Lovrić]]
|-
|[[Izgubljeni zavičaj (1980)]] || [[Ante Babaja]] || [[Nereo Scaglia]], [[Zvonimir Črnko]], [[Miljenko Mužić]], [[Neda Spasojević]], [[Ines Fančović]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Banović Strahinja (1981)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Franco Nero]], [[Dragan Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Gerd Fröbe]], [[Rade Šerbedžija]], [[Kole Angelovski]]
|-
|[[Gosti iz galaksije (1981)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Žarko Potočnjak]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Lucié Žulova]], [[Ksenija Prohaska]]
|-
|[[Pad Italije (1981)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Daniel Olbrychski]], [[Ena Begović]], [[Gorica Popović]], [[Dragan Maksimović]], [[Mirjana Karanović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Dušan Janićijević]], [[Ljiljana Krstić]], [[Frano Lasić]], [[Velimir Živojinović]], [[Snježana Savić]], [[Izet Hajdarhodžić]]
|-
|[[Ritam zločina (1981)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Samo jednom se ljubi (1981)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Vladica Milosavljević]], [[Mladen Budišćak]], [[Zijah Sokolović]], [[Dragoljub Lazarov]], [[Neva Rošić]], [[Erland Josephson]]
|-
|[[Snađi se druže (1981)]] || [[Berislav Makarović]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Ivo Serdar]], [[Jovan Ličina]], [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Visoki napon (1981)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Božidarka Frait]], [[Vanja Drach]], [[Milan Štrljić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Velimir Živojinović]], [[Zvonko Lepetić]], [[Relja Bašić]], [[Ivo Gregurević]], [[Sanja Vejnović]]
|-
|[[Vlakom prema jugu (1981)]] || [[Petar Krelja]] || [[Marina Nemet]], [[Zlatko Vitez]], [[Franjo Majetić]], [[Tanja Kursar]], [[Đurđa Šegedin]], [[Đuro Utješanović]], [[Viktor Fabris]]
|-
|[[Servantes iz Malog Mista (1982)]] || [[Daniel Marušić]] || [[Ivica Vidović]], [[Boris Dvornik]], [[Karlo Bulić]], [[Asja Kisić]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katia Tchenko]]
|-
|[[Hoću živjeti (1982)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Milan Štrljić]], [[Ena Begović]], [[Zdenka Heršak]], [[Milan Srdoč]], [[Minja Nikolić]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Vera Zima]], [[Ilija Ivezić]], [[Edo Peročević]], [[Slavica Jukić]], [[Adem Ćejvan]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Ferenčić]]
|-
|[[Zločin u školi (1982)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Zlatko Vitez]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Koraljka Hrs]]
|-
|[[Kiklop (1982)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Frano Lasić]], [[Ljuba Tadić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mira Furlan]], [[Boris Dvornik]], [[Relja Bašić]], [[Maria Baxa]], [[Bert Sotlar]], [[Rade Marković]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Kruno Valentić]], [[Karlo Bulić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Vera Zima]]
|-
|[[Nemir (1982)]] || [[Ahmet Imamović]] – Adi || [[Asja Jovanović]], [[Igor Galo]], [[Mladen Budišćak]], [[Vera Zima]], [[Nataša Maričić]], [[Nada Gaćešić]], [[Miljenka Androić]], [[Angel Palašev]], [[Vida Jerman]], [[Mia Oremović]]
|-
|[[Medeni mjesec (1983)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Slobdan Milovanović]], [[Biserka Ipša]], [[Nada Abrus]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Pavle Vuisić]], [[Tošo Jelić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Treći ključ (1983)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Božidar Alić]], [[Vedrana Međimorec]], [[Franjo Majetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Đorđe Rapajić]]
|-
|[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983)]]|| [[Milivoj Puhlovski]]|| [[Danko Ljuština]], [[Cintija Ašperger]], [[Damir Šaban]]
|-
|[[Zadarski memento]] || [[Joakim Marušić]]|| [[Lazar Ristovski]], [[Zdravka Krstulović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Milan Štrljić]], [[Alma Prica]], [[Mira Furlan]], [[Vlasta Knezović]], [[Zijad Gračić]]
|-
|[[Rani snijeg u Münchenu (1984)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Drago Grgečić-Gabor]], [[Pavle Vuisić]], [[Ute Fiedler]], [[Relja Bašić]], [[Uwe Gurtler]]
|-
|[[Ambasador (1984)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Miodrag Radovanović]], [[Elizabeta Kukić]], [[Voja Brajević]], [[Željko Königsnecht]], [[Fabijan Šovagović]], [[Marija Kohn]], [[Nina Erak]], [[Inge Appelt]]
|-
|[[Mala pljačka vlaka (1984)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Velimir Živojinović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Kruno Šarić]], [[Danko Ljuština]], [[Fabijan Šovagović]], [[Tatjana Bošković]]
|-
|[[Ujed anđela (1984)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Katalin Ladik]], [[Boris Kralj]], [[Marina Nemet]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Blažeković]]
|-
|[[U raljama života (1984)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Vitomira Lončar]], [[Gorica Popović]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Koraljka Hrs]], [[Branka Cvitković]], [[Mladen Raukar]], [[Cintija Ašperger]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Mira Furlan]], [[Rade Šerbedžija]], [[Velimir Živojinović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Enes Kišević]], [[Predrag Manojlović]]
|-
|[[Tajna starog tavana (1984)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Špiro Guberina]], [[Boris Dvornik]], [[Mia Oremović]], [[Jan Kanyza]], [[Miloš Kopecky]], [[Petar Jelaska]], [[Edo Peročević]], [[djeca: Mario Mirković]], [[Jiri Guriča]], [[Nina Petrović]]
|-
|[[Horvatov izbor (1985)]] || [[Eduard Galić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Mira Furlan]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Edo Peročević]], [[Zvonimir Ferenčić]]
|-
|[[Od petka do petka (1985)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katija Zubčić]], [[Vladimir Rupčić]], [[Lukrecija Brešković]]
|-
|[[Crveni i crni (1985)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milan Štrljić]], [[Olivera Ježina]], [[Radko Polič]], [[Miodrag Krstović]]
|-
|[[Anticasanova]] || [[Vladimir Tadej]] || [[David Bluestone]], [[Elisa Tebith]], [[Milena Dravić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Relja Bašić]], [[Josip Marotti]], [[Brigid O'Hara]], [[Claudia Lyster]], [[Semka Sokolović-Bertok]]
|-
|[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Irina Alferova]], [[Zlatko Vitez]], [[Kruno Šarić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Relja Bašić]], [[Siniša Popović]], [[Eliza Gerner]], [[Vera Zima]]
|-
|[[Na istarski način (1985)]] || [[Vladimir Fulgosi]] || [[Miranda Zaharia]], [[Đuro Utješanović]], [[Milena Dravić]], [[Boris Kralj]], [[Eta Bortolazzi]], [[Zvonko Lepetić]], [[Neda Arnerić]]
|-
|[[Kuća na pijesku (1985)]] || [[Ivan Martinac]] || [[Dušan Janićijević]], [[Branko Đurić]]
|-
|[[Za sreću je potrebno troje (1985)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Mira Furlan]], [[Bogdan Diklić]], [[Vanja Drach]], [[Dubravka Ostojić]], [[Ksenija Pajić]]
|-
|[[Obećana zemlja (1986)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Mirjana Karanović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Vanja Drach]], [[Dara Džokić]], [[Dragan Nikolić]], [[Olivera Marković]], [[Vanja Matujec]]
|-
|[[Večernja zvona (1986)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Petar Božović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Neda Arnerić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Lidija Jenko]], [[Stevo Žigon]], [[Zijah Sokolović]], [[Matko Raguž]], [[Zdenko Jelić]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[San o ruži (1986)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubo Zečević]], [[Iva Marjanović]], [[Anja Šovagović]]
|-
|[[Kraljeva završnica (1987)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Irfan Mensur]], [[Ena Begović]], [[Vladislava Milosavljević]], [[Milan Štrljić]], [[Bogdan Diklić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]]
|-
|[[Oficir s ružom (1987)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Ksenija Pajić]], [[Žarko Laušević]], [[Dragana Mrkić]], [[Vicko Ruić]], [[Boris Buzančić]], [[Vida Jerman]]
|-
|[[Osuđeni (1987)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Sonja Savić]], [[Ivo Gregurević]], [[Mira Furlan]], [[Jovan Ličina]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Tošo Jelić]], [[Boris Buzančić]]
|-
|[[Marjuča ili smrt (1987)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Borko Bebić]], [[Neda Arnerić]], [[Boris Dvornik]], [[Mirjana Karanović]], [[Marija Kohn]], [[Pino Drütter]], [[Lovre Reić]], [[Vanja Matujec]]
|-
|[[Glembajevi (1988)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Ena Begović]], [[Tonko Lonza]], [[Bernarda Oman]], [[Matko Raguž]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonko Strmac]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zvonimir Rogoz]]
|-
|[[U sredini mojih dana (1988)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Milena Zupančić]], [[Boris Cavazza]], [[Jelena Miholjević]], [[Pero Kvrgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Barbara Rocco]], [[Cintija Ašperger]], [[Dominik Sedlar]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlatko Dulić]], [[Radko Polič]], [[Boris Miholjević]], [[Danko Ljuština]], [[Mia Begović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Hasija Borić]]
|-
|[[Sokol ga nije volio (1988)]] || [[Branko Šmit]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Filip Šovagović]], [[Kruno Šarić]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Gregurević]], [[Suzana Nikolić]], [[Mato Ergović]], [[Ivo Fici]], [[Ico Tomljenović]], [[Branka Trlin]], [[Ankica Dobrić]], [[Ljiljana Gener]], [[Slavko Juraga]], [[Zvonko Torjanac]], [[Željko Šestić]], [[Dubravka Crnojević]]
|-
|[[Trideset konja (1988.)]]
|[[Mladen Juran]]
|[[Boris Dvornik]], [[Milena Dravić]], [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Milan Štrljić]], [[Aljoša Vučković]], [[Drago Meštrović]]
|-
|[[Vila orhideja (1988)]] || [[Krešo Golik]] || [[Rene Medvešek]], [[Gordana Gadžić]], [[Gala Videnović]], [[Zlatko Crnković]], [[Neva Rošić]], [[Boris Cavazza]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Život sa stricem (1988)]] || [[Krsto Papić]] || [[Davor Janjić]], [[Alma Prica]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Anica Dbora]], [[Branislav Lečić]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Haloa – Praznik kurvi (1988)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Neda Arnerić]], [[Ranko Zidarić]], [[Stevo Žigon]], [[Dušica Žegarac]], [[Zorko Rajčić]]
|-
|[[Čovjek koji je volio sprovode (1989)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Gordana Gadžić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Vlatko Dulić]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Povratak Katarine Kožul (1989)]] || [[Slobodan Praljak]] || [[Alma Prica]], [[Mustafa Nadarević]], [[Annemarie Wendel]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Lenz Prütting]], [[Slobodan Milovanović]], [[Ružica Lorković]]
|-
|[[Donator (1989)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Ljubomir Todorović]], [[Peter Carsen]], [[Urška Hlebec]], [[Ana Karić]], [[Tonko Lonza]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević)
|-
|[[Đavolji raj – ono ljeto bijelih ruža (1989)]]|| [[Rajko Grlić]] || [[Tom Conti]], [[Susan George]], [[Rod Steiger]], [[Nitzan Sharron]], [[Alun Armstrong]], [[John Gill]], [[John Sharp]], [[Miljenko Brlečić]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Šembera]], [[Mario Kovač]], [[Tošo Jelić]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Krvopijci (1989)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Danilo Lazović]], [[Ksenija Marinković]], [[Maro Martinović]], [[Danko Ljuština]], [[Zlatko Vitez]], [[Ranko Zidarić]], [[Asja Potočnjak]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vitomira Lončar]]
|-
|[[Diploma za smrt (1989)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Ranko Zidarić]], [[Filip Šovagović]], [[Ksenija Pajić]], [[Suzana Nikolić]], [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Hamburg Altona (1989)]] || I. [[Vedran Mihletić]]<br>II. [[Mladen Mitrović]]<br>III. [[Dragutin Krencer]]|| I. [[Željko Vukmirica]], [[Jelena Čović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zdenko Jelčić]], [[Ivo Gregurević]], [[Ksenija Pajić]], [[Slobodan Dimitrijević]], II. [[Mirsad Zulić]], [[Sena Mustajbašić]], [[Tomislav Gelić]], III. [[Filip Šovagović]], [[Vesna Trivalić]], [[Predrag Laković]], [[Aleksandar Berček]], [[Dubravko Jovanović]]
|}
=== 1990. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Ljeto za sjećanje (1990)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Branislav Lečić]], [[Suzana Nikolić]], [[Luka Milas]], [[Dora Lipovčan]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Torjanac]], [[Danko Ljuština]], [[Kruno Šarić]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Stela (1990)]] || [[Petar Krelja]] || [[Anja Šovagović-Despot]], [[Žarko Laušević]], [[Mira Furlan]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Davor Janjić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zijad Gračić]], [[IVan Goran Vitez]], [[Zlatko Vitez]], [[Vanja Matujec]], [[Tomica Milanovski]], [[Ilija Ivezić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Eta Bortolazzi]]
|-
|[[Orao (1990)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Vlatko Dulić]], [[Zdenko Jelčić]], [[Božidar Orešković]], [[Ivica Vidović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Gordana Gadžić]], [[Renata Ćurković]], [[Ksenija Pajić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Karneval, anđeo i prah (1990)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Tonko Lonza]], [[Ena Begović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Danko Ljuština]], [[Alen Liverić]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Bernarda Oman]], [[Marija Kohn]], [[Asja Potočnjak]], [[Siniša Popović]], [[Rade Šerbedžija]]
|-
|[[Školjka šumi (1990)]] || [[Miroslav Međimorec]] || [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Slavica Jukić]], [[Ivan Lovriček]]
|-
|[[Čaruga (1991)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Davor Janjić]], [[Branka Trlin-Matula]], [[Ena Begović]], [[Petar Božović]], [[Dejan Aćimović]], [[Filip Šovagović]], [[Branislav Lečić]], [[Petar Arsovski]], [[Nenad Stojanovski]], [[Gojmir Lešnjak]], [[Danko Ljuština]]
|}
=== 1991. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Đuka Begović (1991)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Slobodan Ćustić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Asja Potočnjak]], [[Zaim Muzaferija]], [[Mustafa Nadarević]], [[Urška Hlebec]], [[Filip Šovagović]], [[Perica Martinović]], [[Zoran Pokupac]], [[Nataša Ralijan]], [[Željko Vukmirica]], [[Helena Buljan]]
|-
|[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Slavko Juraga]], [[Nada Subotić]], [[Semka Sokolović]], [[Ana Karić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lena Politeo]], [[Božidar Orešković]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[Priča iz Hrvatske (1991)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Dragan Despot]], [[Zoja Odak]], [[Vedrana Međimorec]], [[Robet Belinić]], [[Ana Mamić]], [[Kristijan Ugrina]], [[Maja Ružić]], [[Martin Sagner]], [[Nada Abrus]], [[Slobodan Milovanović]]
|-
|[[Vrijeme ratnika (1991)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Sven Lasta]], [[Edo Peročević]], [[Sanja Marin]], [[Siniša Jurčić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ilija Ivezić]], [[Katarina Kocevska]], [[Čedo Vujić]]
|}
=== 1992. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kamenita vrata (1992)]] || [[Ante Babaja]] || [[Ivica Kunčević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Kruno Šarić]], [[Božidar Alić]], [[Zlatko Crnković]], [[Koraljka Hrs]], [[Ankica Dobrić]], [[Pero Kvrgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Aleksandra Turjak]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Boris Miholjević]]
|-
|[[Luka (1992)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mirta Zečević]], [[Zlatko Crnković]], [[Damir Lončar]], [[Lela Margetić]], [[Joško Ševo]], [[Ljubomir Kapor]], [[Matija Prskalo]], [[Marija Kohn]], [[Matko Raguž]], [[Ljubica Mikuličić]], [[Žuža Egrenyi]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Ilija Ivezić]]
|-
|[[Dok nitko ne gleda (1992)]] || [[Lukas Nola]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Nataša Dorčić]], [[Barbara Živković]], [[Filip Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Anja Šovagović-Despot]], [[Dragan Despot]], [[Ivo Gregurević]], [[Dražen Kühn]]
|}
=== 1993. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kontesa Dora (1993)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Alma Prica]], [[Rade Šerbedžija]], [[Zdravka Krstulović]], [[Ksenija Pajić]], [[Božidar Boban]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonko Strmac]], [[Irina Alferova]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Vrijeme za … (1993)]] || [[Oja Kodar]] || [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Ivan Brkić]], [[Duško Valentić]], [[Vinko Kraljević]], [[Đorđe Rapajić]], [[Franjo Jurčec]], [[Andrea Baković]], [[Edo Peročević]], [[Slavko Brankov]], [[Damir Mejovšek]], [[Zvonimir Novosel]], [[Jasna Palić]]
|-
|[[Zlatne godine (1993)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Igor Galo]], [[Goran Grgić]], [[Saša Turjak]], [[Ilija Ivezić]], [[Mirta Zečević]]
|}
=== 1994. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Cijena života (1994)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Slavko Juraga]], [[Barbara Vicković]], [[Ico Tomljenović]], [[Goran Grgić]], [[Ivan Brkić]], [[Edo Peročević]], [[Senka Bulić]], [[Marko Markovičić]], [[Luka Milković]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Marica Vidušić]], [[Đuro Utješanović]], [[Sonja Desnica]], [[Siniša Juričić]], [[Zvonko Zečević]], [[Vedran Mlikota]]
|-
|[[Gospa (1994)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Martin Sheen]], [[Morgan Fairchild]], [[Ray Girardin]], [[Paul Guilfoyle]], [[Michael York]], [[George Coe]], [[William Hootkins]], [[Tony Zazula]], [[Vasek C. Simek]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Miholjević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Božidar Orešković]], [[Ranko Zidarić]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Nausikaja (1994)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Igor Serdar]], [[Maja Nekić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Boris Dvornik]], [[Neven Čorak]], [[Pero Kvrgić]], [[Tomislav Martić]], [[Matko Raguž]], [[Slavko Juraga]], [[Zoran Pokupec]], [[Mario Mirković]], [[Drago Krča]], [[Boris Blažeković]], [[Suzi Josipović]], [[Joško Ševo]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[Svaki put kad se rastajemo (1994)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Iva Živković]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Nina Violić]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]]
|-
|[[Vukovar se vraća kući (1994)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Goran Navojec]], [[Sanja Marin]], [[Horst Janson]], [[Srđan Ivanišević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vera Zima]], [[Štefica Jokić]], [[Branimir Bakula]], [[Jelica Lovrić]], [[Kruno Šarić]], [[Stjepan Bahert]], [[Davor Panić]], [[Ivan Brkić]], [[Vida Jerman]], [[Palmira Ivanković]], [[Boris Perić]], [[Šimun Jagarinec]], [[Neven Silvestar Kovačević]]
|}
=== 1995. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Anđele moj dragi (1995)]] || [[Romislav Radić]]|| [[Milan Grabovac]], [[Dubravka Ostojić]], [[Matko Raguž]], [[Sunčana Zelenika]], [[Silvia Fink]], [[Vjekoslav Janković]], [[Ivo Gregurević]], [[Iva Marjanović]], [[Damir Lončar]], [[Inge Appelt]], [[Nada Abrus]], [[Marija Geml]], [[Zoran Pokupec]], [[Ružica Lorković]], [[Trpimir Jurkić]], [[Elvis Bošnjak]], [[Tatjana Bertok]], [[Saša Aničić]], [[Nina Hladoje]], [[Mirej Stanić]]
|-
|[[Isprani (1995)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Filip Šovagović]], [[Josip Kučan]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Božidarka Frajt]], [[Božidar Orešković]]
|-
|[[Putovanje tamnom polutkom (1995)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Goran Navojec]], [[Edita Majić]], [[Vedran Lulić]], [[Žarko Savić]], [[Hrvoje Klobučar]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Mila Elegović]]
|-
|[[Vidimo se (1995)]] || [[Ivan Salaj]]|| [[Nenad Cvetko]], [[Goran Višnjić]], [[Mislav Ilišić]], [[Rene Bitorajac]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Borna Krstulović]]
|}
=== 1996. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Brkić]], [[Predrag Vušović-Pređo]], [[Ivica Vidović]], [[Božidar Orešković]], [[Matija Prskalo]], [[Senka Bulić]], [[Goran Navojec]], [[Rene Bitorajac]], [[Leon Lučev]], [[Etta Bortolazzi]], [[Mladen Vulić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Goran Malus]], [[Goran Omašić]]
|-
|[[Ne zaboravi me]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Boris Pavlenić]], [[Almira Osmanović]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Buzančić]], [[Mario Dukarić]], [[Marko Blažević]], [[Anica Tomić]], [[Ena Begović]], [[Đuro Utješanović]], [[Branka Cvitković]], [[Jadranka Matković]], [[Mia Oremović]], [[Enver Idrizi]], [[Zvonimir Zoričić]]
|-
|[[Djed i baka se rastaju (1996)]] || [[Zvonimir Ilijić]]|| [[Ico Tomljenović]], [[Gita Šerman Kopljar]], [[Ivo Gregurević]], [[Mladena Gavran]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Filip Šovagović]], [[Edo Peročević]], [[Nina Erak Svrtan]], [[Nerma Kreso]], [[Damir Šaban]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Hana Medvešek]], [[Juraj Rumiha]]
|-
|[[Prepoznavanje (1996)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Nataša Dorčić]], [[Milan Štrljić]], [[Zoran Čubrilo]], [[Goran Višnjić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Etta Bortolazi]], [[Ivo Gregurević]], [[Edo Peročević]], [[Ksenija Pajić-Vukov]]
|-
|[[Sedma kronika (1996)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Sven Medvešek]], [[Josip Genda]], [[Ivo Gregurević]], [[Tonko Lonza]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Suzana Nikolić]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Urša Raukar]], [[Doris Šarić-Kukuljica]], [[Ljubomir Kapor]], [[Ivica Vidović]], [[Dragan Despot]], [[Vili Matula]]
|-
|[[Izgubljeno blago (1996)]] || [[Darko Vernić-Bundi]]|| [[Žarko Stilinović]], [[Jelena Weiss]], [[Max Juričić]], [[Dragutin Broz]], [[Pejo Ravlić]], [[Mladen Juričić]], [[Veljko Barbieri]], [[Svemir Brakus]], [[Goran Pavelić]], [[Andrija Zelmanović]], [[Josip Zorica]]
|}
=== 1997. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Božić u Beču (1997)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Filip Šovagović]], [[Bojana Gregorić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Marija Kohn]], [[Drago Krča]], [[Damir Lončar]], [[Damir Šaban]], [[Žarko Savić]], [[Gusti Wolf]]
|-
|[[Mondo Bobo (1997)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Svebor Kranjc]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Damir Urban]], [[Mojca Židanik]], [[Jagoda Kaloper]], [[Mladen Tojaga-Busi]], [[Miroslav Škaro]]
|-
|[[Pont Neuf (1997)]] || [[Željko Senečić]] || [[Ivan Marević]], [[Senka Bulić]], [[Dražen Kühn]], [[Ana Karić]], [[Filip Šovagović]], [[Lucija Tomić]], [[Damir Mejovšek]], [[Jagoda Kaloper]], [[Pero Kvrgić]], [[Danko Ljuština]], [[Branko Blaće]], [[Borna Budak]], [[Vedran Tomić]], [[Žarko Kuvalja]]
|-
|[[Puška za uspavljivanje (1997)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Jelena Miholjević]], [[Nina Violić]], [[Filip Šovagović]], [[Vili Matula]], [[Igor Tkalec]], [[Dražen Kühn]]
|-
|[[Rusko meso (1997)]] || [[Lukas Nola]] || [[Ivo Gregurević]], [[Barbara Nola]], [[Goran Grgić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Inge Apelt]], [[Nina Violić]], [[Jelena Miholjević]], [[Ksenija Ugrina]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Goran Navojec]], [[Ksenija Pajić]], [[Dijana Blanča]], [[Filip Nola]], [[Nađa Perišić-Nola]], [[Galliano Pahor]], [[Igor Mešin]], [[Žak P. Valenta]], [[Božidarka Frajt]]
|-
|[[Treća žena (1997)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ena Beogović]], [[Vedran Mlikota]], [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Vlatko Dulić]], [[Gordana Gadžić]], [[Božidarka Frajt]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Zoran Pokupec]], [[Vera Zima]], [[Emil Glad]], [[Ljubomir Kapor]]
|}
=== 1998. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Agonija (1998)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ena Begović]], [[Sven Medvešek]], [[Božidar Alić]], [[Nives Ivanković]], [[Zoja Odak]], [[Tarik Filipović]]
|-
|[[Kad mrtvi zapjevaju (1998)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Miholjević]], [[Matija Prskalo]], [[Dražen Kühn]], [[Žarko Savić]], [[Ivica Zadro]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Kanjon opasnih igara (1998)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[S. Martinčević-Mikić]], D. Boljičak, G. Tadej, A. Čagalj, I. Lukić, [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Milan Štrljić]], P. Jelaska, B. Bebić, [[Frano Lasić]], V. Babić, [[Relja Bašić]]
|-
|[[Transatlantic (1998)]] || [[Mladen Juran]] || [[Melita Jurišić]], [[Filip Šovagović]], [[Alen Liverić]], [[Boris Dvornik]], [[Josip Genda]], [[Matija Prskalo]], [[Relja Bašić]], [[Eric Aeckermann]]
|-
|[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Mirjana Rogina]], [[Goran Navojec]], [[Suzana Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Ena Begović]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Ljubomir Kerekeš]]
|-
|[[Zavaravanje (1998)]] || [[Željko Senečić]] || [[Sandra Lončarić]], [[Božidar Orešković]], [[Filip Šovagović]], [[Slobodan Dimitrijević]]
|}
=== 1999. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Bogorodica (1999)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Josip Genda]]
|-
|[[Da mi je biti morski pas]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Josip Zovko]], [[Vedran Mlikota]], [[Elvis Bošnjak]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Edita Majić]], [[Siniša Ružić]], [[Mate Ćurić]], [[Ecija Ojdanić]], [[Jasna Jukić]], [[Ichiro Takana]], [[Snježana Sinovčić]], [[Vanča Kljaković]], [[Saulle Ashimova]]
|-
|[[Crvena prašina (1999)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Josip Kučan]], [[Marko Matanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slaven Knezović]], [[Mirta Takač]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sandra Lončarić]], [[Žarko Savić]], [[Ante Vican]], [[Božidarka Frait]], [[Marica Vidušić]]
|-
|[[Četverored (1999)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ivan Marević]], [[Ena Begović]], [[Goran Navojec]], [[Nadežda Perišić]], [[Filip Šovagović]], [[Tamara Garbajs]], [[Ivica Vidović]], [[Nives Ivanković]], [[Danko Ljuština]], [[Goran Grgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Sreten Mokrović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Slavko Juraga]], [[Ivo Gregurević]], [[Filip Nola]], [[Vida Jerman-Kondelaro]], [[Božidar Alić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Nada Abrus]], [[Boris Buzančić]], [[Mia Oremović]], [[Vera Zima]], [[Zoran Čubrilo]], [[Dejan Aćimović]]
|-
|[[Dubrovački suton (1999)]] || [[Željko Senečić]] || [[Michaela Kezele]], [[Slavko Juraga]], [[Boris Cavazza]], [[Stefan Wink]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivo Marević]], [[Miše Martinović]], [[Niko Kovač]], [[Tina Deen]], [[Marko Brešković]], [[Frano Lasić]]
|-
|[[Garcia (1999)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Dubravko Šimek]], [[Ksenija Pajić]], [[Vanja Drach]], [[Zoja Odak]], [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Linda Begonja]], [[Rene Bitorajac]], [[Goran Grgić]], [[Eduard Peročević]]
|-
|[[Maršal (1999)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Dražen Kühn]], [[Linda Begonja]], [[Ilija Ivezić]], [[Boris Buzančić]], [[Inge Appelt]], [[Ivo Gregurević]], [[Predrag Vušević]], [[Ksenija Pajić]]
|-
|[[U okruženju II (1999)]] || [[Stjepan Sabljak]]|| [[Ivica Markanjević]], [[Mario Patoč]], [[Josip Markanjević]], [[Radovan Augustinović]], [[Hrvoje Terzić]], [[Milan Pavić]], [[Stipo Koutni]], [[Nikola Ćosić]], [[Zoran Sutfs]], [[Miljenko Brekalo]], [[Mato Pranjić]], [[Ranko Janković]], [[Lidija Lucić]], [[Zvonko Valeđić]], [[Ivica Kopecki]], [[Zlatko Lucić]], [[Ivica Ilić]], [[Stjepan Sabljak]], [[Iva Koromanjec]], [[Josip Sabljak-Joja]]
|}
=== 2000. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Blagajnica hoće ići na more (2000)]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Dora Polić]], [[Ivan Brkić]], [[Milan Štrljić]], [[Nina Violić]]
|-
|[[Je li jasno, prijatelju? (2000)]] || [[Dejan Aćimović]] || [[Milan Pleština]], [[Milivoj Beader]], [[Ivan Brkić]], [[Dejan Aćimović]], [[Ljubo Zečević]], [[Radko Polić]], [[Božidar Orešković]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Rade Šerbedžija]]
|-
|[[Ne daj se floki (2000)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Mladen Crnobrnja]], [[Jagoda Kralj]], [[Mario Vuk]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Zvonko Torjanac]], [[Zoran Pokupec]], [[Oto Levaj]], [[Mirjana Pičuljan]]
|-
|[[Nebo, sateliti (2000)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Barbara Nola]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Rene Bitorajac]], [[Predrag Vušević]], [[Leona Paraminski]]
|-
|[[Nit života (2000)]] || [[Igor Filipović]]|| [[Krunoslav Belko]], [[Vinko Štefanec]], [[Marijana Pupić]], [[Krunoslav Klabučar]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sven Šestak]]
|-
|[[Srce nije u modi (2000)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Graham Rock]], [[Nataša Lušetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Franjo Dijak]], [[Damir Lončar]], [[Nenad Cvetko]], [[Predrag Vušević]], [[Slaven Knezović]], [[Alma Prica]], [[Dražen Kühn]]
|}
=== 2001. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Posljednja volja (2001)]] || [[Zoran Sudar]]|| [[Goran Višnjić]], [[Alison Heruth Waterbury]], [[Stefan Lysenko]], [[Angelica Bridges]], [[Predrag Vušović]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Dvornik]]
|-
|[[Ajmo žuti (2001)]] || [[Dražen Žarković]]|| [[Slavko Brankov]], [[Žarko Potočnjak]], [[Goran Grgić]], [[Marina Nemet Brankov]], [[Darko Janeš]]
|-
|[[Holding (2001)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Igor Mešin]], [[Dubravka Ostojić]], [[Mirta Zečević]], [[Draško Zidar]], [[Suzana Nikolić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Kraljica noći (2001)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Luka Dragić]], [[Barbara Vicković]], [[Mustafa Nadarević]]
|-
|[[Polagana predaja (2001.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Filip Šovagović]], [[Sven Medvešek]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Anja Šovagović Despot]], [[Ranko Zidarić]], [[Jelena Miholjević]], [[Tarik Filipović]], [[Dragan Despot]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Doris Šarić-Kukuljica]]
|-
|[[Sami (2001)]] || [[Lukas Nola]] || [[Leon Lučev]], [[Nina Violić]], [[Nerma Kreso]], [[Jakov Nola]], [[Inge Appelt]], [[Ksenija Ugrina]], [[Korana Urina]], [[Goran Grgić]], [[Filip Nola]], [[Barbara Nola]], [[Mara Nola]], [[Jelena Miholjević]]
|-
|[[24 sata (2001)]] || I. [[Kristijan Milić]]<br>II. [[Goran Kulenović]] || [[Marinko Prga]], [[Hrvoje Kečkeš]], [[Kristijan Topolovec]], [[Janko Rakoš]], [[Robert Roklicer]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Igor Stiković]], [[Sven Šestak]], [[Thomas Krstulović]], [[Bojan Navojec]], [[Nino Sorić]], [[Bobi Marotti]]
|}
=== 2002. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Fine mrtve djevojke]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Olga Pakalović]], [[Nina Violić]], [[Krešimir Mikić]], [[Inge Appelt]], [[Ivica Vidović]], [[Milan Štrljić]]
|-
|[[Ne dao bog većeg zla (2002)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Filip Ćurić]], [[Luka Dragić]], [[Mirjana Rogina]], [[Ivo Gregurević]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Goran Navojec]], [[Borko Perić]]
|-
|[[Potonulo groblje (2002)]] || [[Mladen Juran]] || [[Sven Medvešek]], [[Barbara Nola]], [[Jiri Menzel]], [[Asim Bukva]], [[Božidar Smiljanić]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Svrtan]]
|-
|[[Prezimiti u Riju (2002)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Mustafa Nadarević]], [[Leona Paraminski]], [[Sven Medvešek]], [[Ranko Zidarić]], [[Žarko Savić]], [[Enes Vejzović]]
|-
|[[Serafin, svjetioničarev sin (2002)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Vjekoslav Janković]], [[Barbara Prpić]], [[Ivo Gregurević]], [[Vanja Drach]], [[Nada Gačešić-Livaković]], [[Mia Begović]]
|-
|[[Sjećanje na Georgiju (2002)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Almira Osmanović]], [[Mia Oremović]], [[Božidar Alić]], [[Vida Jerman]], [[Alen Liverić]], [[Robert Plemić]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Zujanje u glavi (2002)]] || [[Andrej Košak]]|| [[Ksenija Mišić]], [[Jernej Šugman]], [[Petar Arsovski]], [[Haris Burina]], [[Bogdan Diklić]], [[Radko Polič]], [[Ivo Gondič]], [[Uroš Potočnik]]
|-
|[[Josephine (2002)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Miroslav Vladyka]], [[Maria Schrader]], [[Giancarlo Esposito]], [[Andrea Bozo]], [[Silas Carson]], [[Terry Ferman]]
|}
=== 2003. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tu (2003)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Jasmin telalović]], [[Marija Tadić]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivo Gregurević]], [[Ivana Herceg]], [[Nikolina Ivošević]], [[Filip Juričić]], [[Barbara Prpić]]
|-
|[[Konjanik (2003)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Nikša Kušelj]], [[Zrinka Cvitešić]], [[Goran Grgić]], [[Mladen Vulić]], [[Borko Perić]], [[Božidar Orešković]], [[Dejan Aćimović]], [[Gordana Gadžić]], [[Dragan Despot]], [[Danko Ljuština]], [[Dinka Grubišić]]
|-
|[[Infekcija (2003)]] || [[Krsto Papić]] || [[Leon Lučev]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Sven Medvešek]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Miholjević]], [[Dražen Kühn]], [[Božidar Alić]], [[Dejan Aćimović]], [[Ana Karić]], [[Vanja Drach]], [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Vili Matula]], [[Slavko Juraga]]
|-
|[[Ispod crte (2003)]] || [[Petar Krelja]] || [[Rakan Rushaidat]], [[Leona Paraminski]], [[Filip Šovagović]], [[Jasna Bilušić]], [[Dubravka Ostojić]], [[Anja Šovagović Despot]], [[Relja Bašić]], [[Nada Subotić]], [[Buga Marija Šimić]]
|-
|[[Onaj koji će ostati neprimijećen (2003)]] || [[Zvonimir Jurić]] || [[Daria Lorenci]], [[Nataša Dangubić]], [[Bojan Navojec]], [[Rakan Rushaidat]], [[Krešimir Mikić]], [[Asja Potočnjak]]
|-
|[[Svjedoci (2003)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Leon Lučev]], [[Alma Prica]], [[Mirjana Karanović]], [[Dražen Kühn]], [[Krešimir Mikić]], [[Mairnko Prga]], [[Bojan Navojec]]
|-
|[[Svjetsko čudovište (2003)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Goran Šušljik]], [[Mirta Haramina]], [[Gorica Popović]], [[Iivca Vidović]], [[Zlatan Zuhrić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Nino Batinić]], [[Edvin Liverić]], [[Krešimir Mirkić]]
|-
|[[Doktor ludosti (2003)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Pero Kvrgić]], [[Igor Mešin]], [[Elizabeta Kukić]], [[Damir Lončar]], [[Žarko Potočnjak]], [[Predrag Vušović]]
|}
=== 2004. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Duga mračna noć]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Goran Višnjić]], [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Tarik Filipović]], [[Boris Dvornik]], [[Žarko Potočnjak]], [[Alen Liverić]], [[Vera Zima]], [[Goran Grgić]], [[Krešimir Mikić]], [[Matko Raguž]], [[Vilim Matula]], [[Boris Svrtan]]
|-
|[[Družba Isusova (2004)]] || [[Silvije Petranović]]|| [[Leona Paraminski]], [[Milan Pleština]], [[Ivica Vidović]], [[Livio Badurina]], [[Galiano Pahor]], [[Dario Milas]], [[Mistafa Nadarević]], [[Matija Prskalo]], [[Dejan Aćimović]]
|-
|[[Sto minuta Slave (2004)]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Sanja Vejnović]], [[Predrag Miki Manojlović]], [[Vili Matula]], [[Nataša Lušetić]], [[Darko Rundek]], [[Maja Anušić]], [[Krunoslav Šarić]], [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Luka Petrušić]], [[Krešimir Mikić]]
|-
|[[Seks, piće i krvoproliće (2004)]] || I. [[Boris T. Matić]]<br>II. [[Zvonimir Jurić]]<br>III. [[Antonio Nuić]] || I. [[Admir Glamočak]], [[Matko Fabeković]], [[Bogdan Diklić]], [[Ksenija Marinković-Ugrina]], II. [[Krešimir Mikić]], [[Leon Lučev]], [[Dražen Šivak]], [[Darija Lorenci]], III. [[Bojan Navojec]], [[Franjo Dijak]], [[Rakan Rushaidat]], [[Leona Paraminski]]
|-
|[[Slučajna suputnica (2004)]] || [[Srećko Jurdana]]|| [[Dora Fišter]], [[Zlatko Ožbolt]], [[Cintija Ašperger]], [[Ante Prkačin]], [[Nenad Cvetko]], [[Božidar Orešković]], [[Milan Štrljić]], [[Božidarka Frait]], [[Matija Prskalo]], [[Vlasta Knezović]], [[Edo Vujić]], [[Dominik Lovrić]]
|-
|[[Ta divna splitska noć (2004)]] || [[Arsen Anton Ostojić]] || [[Dino Dvornik]], [[Marinko Prga]], [[Mladen Vulić]], [[Marija Škaričić]], [[Vicko Bilandžić]], [[Coolio]], [[Nives Ivanković]], [[Dara Vukić]], [[Ivana Roščić]], [[Pero Vrca]]
|-
|[[Oprosti za kung fu (2004)]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Dara Lorenci]], [[Filip Radoš]], [[Vera Zima]], [[Vedran Mlikota]], [[Luka Petrušić]], [[Ivica Bašić]]
|}
=== 2005. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Što je Iva snimila 21. listopada 2003.]] || [[Tomislav Radić]] || [[Anja Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]], [[Masha Mati Preodan]], [[Barbara Propić]], [[Karl Menrad]], [[Adam Končić]]
|-
|[[Pušća Bistra (2005)]] || [[Filip Šovagović]] || [[Enes Vejzović]], [[Mladen Vulić]], [[Ranko Zidarić]], [[Dragan Despot]], [[Natalija Đorđević]], [[Jelena Miholjević]], [[Anja Šovagović]], [[Ivica Vidović]], [[Predrag Vušović]]
|-
|[[Što je muškarac bez brkova (2005)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Leon Lučev]], [[Zrinka Cvitešić]], [[Ivo Gregurević]], [[Bojan Navojec]], [[Jelena Lopatić]], [[Marija Škaričić]], [[Ivica Vidović]], [[Jelena Miholjević]]
|-
|[[Dva igrača s klupe (2005)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Goran navojec]], [[Borko Perić]], [[Tarik Filipović]], [[Dora Lipovčan]], [[Renne Gjoni]], [[Nada Gačešić-Livaković]], [[Ksenija Pajić]], [[Dražen Bratulić]], [[Tomislav Štriga]], [[Ivan Brkić]]
|-
|[[Lopovi prve klase (2005)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Goran Grgić]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Bora Stjepanović]], [[Franjo Dijak]], [[Mladen Vulić]], [[Ksenija Ugrina]], [[Janko Rakoš]], [[Marinko Prga]], [[Boris Miholjević]], [[Božidar Smiljanić]], [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Danko Ljuština]], [[Vedran Mlikota]], [[Zlatan Zuhrić-Zuhra]]
|-
|[[Snivaj zlato moje (2005)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Glowatzky]], [[Ines Bojanić]], [[Alan Malnar]], [[Frank Kos]], [[Vlatko Dulić]], [[Višnja Babić]], [[Ksenija Marinković-Ugrina]], [[Marija Köhn]], [[Danko Ljuština]]
|}
=== 2006. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Duh u močvari (2006)]] || [[Branko Ištvančić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Dejan Aćimović]], [[Mladen Vulić]], [[Vlatko Dulić]], [[Marko pavlov]], [[Robert Váss]], [[Ena Ikica]]
|-
|[[Grbavica (2006)]] || [[Jasmila Žbanić]] || [[Mirjana Karanović]], [[Luna Mijović]], [[Leon Lučev]], [[Kenan Ćatić]], [[Jasna Berry]], [[Dejan Aćimović]], [[Bogdan Diklić]], [[Emir Hadžihafizbegović]]
|-
|[[Karaula (2006)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Toni Gojanović]], [[Sergej Trifunović]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Verica Nedeska]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Fišeković]], [[Franjo Dijak]], [[Hrvoje Kečkeš]], [[Halid Bešlić]], [[Petar Arsovski]], [[Zoran Ljutkov]]
|-
|[[Volim te]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Krešimir Mikić]], [[Ivana Roščić]], [[Ivana Krizmanić]], [[Nataša Janjić]], [[Zrinka Cvitešić]], [[Anđelo Jurkas]], [[Bojan Navojec]], [[Biserka Ipša]], [[Božidar Orešković]]
|-
|[[Put lubenica (2006)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Krešimir Mikić]], [[Sun Mei]], [[Leon Lučev]], [[Armin Omerović]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slobodan Maksimović]], [[Zijah Sokolović]]
|-
|[[Sve džaba (2006)]] || [[Antonio Nuić]] || [[Rakan Rushaidat]], [[Nataša Janjić]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Franjo Dijak]], [[Bojan Navojec]], [[Enis Bešlagić]], [[Sergej Trifunović]], [[Bogdan Diklić]], [[Darija Lorenci]], [[Pero Kvrgić]]
|-
|[[Trešeta (2006)]] || [[Dražen Žarković]]<br>[[Pavo Marinković]]|| [[Josip Genda]], [[Žarko Potočnjak]], [[Siniša Brajčić]], [[Trpimir Jurkić]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Marinko Prga]], [[Čedo Martinić]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Vidović]]
|-
|[[Libertas (2006)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Sven Medvešek]], [[Sandra Ceccarelli]], [[Goran Grgić]], [[Maro Martinović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Urša Raukar]], [[Mladen Vulić]], [[Radko Polič]], [[Vanja Drach]], [[Livo Badurina]], [[LJubomir Kerekeš]], [[Barbara Nola]], [[Biserka Ipša]], [[Željko Vukmirica]]
|}
=== 2007. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|''[[Živi i mrtvi (2007)|Živi i mrtvi]]''|| ||
|}
=== 2008. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Buick Riviera (2008)]]
|[[Goran Rušinović]]
|
|-
|[[Kino Lika (2008)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|
|-
|[[Nije kraj (2008)]]
|[[Vinko Brešan]]
|
|-
|[[Iza stakla (2008)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|
|-
|[[Tri priče o nespavanju (2008)]]
|[[Tomislav Radić]]
|
|-
|[[Zapamtite Vukovar (2008)]]
|[[Fadil Hadžić]]
|
|-
|[[Ničiji sin (2008)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|
|-
|[[Krupni otpad (2008.)]]
|[[Igor Mirković]]
|
|-
|[[Nekako s proljeća (2008.)]]
|[[Nikolina Barić]]
|
|-
|[[Penelopa (2008.)]]
|[[Ben Ferris]]
|
|-
|[[Školica (2008.)]]
|[[Dario Juričan]]
|
|}
=== 2009. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Metastaze (2009)]]
|[[Branko Schmidt]]
|[[Rene Bitorajac]], [[Franjo Dijak]], [[Robert Ugrina]], [[Rakan Rushaidat]], [[Jadranka Đokić]]
|-
|[[Vjerujem u anđele (2009)]]
|[[Nikša Sviličić]]
|[[Vedran Mlikota]], [[Dolores Lambaša]], [[Aljoša Vučković]], [[Marija Kohn]], [[Mile Kekin]]
|-
|[[Zagrebačke priče (2009)]]
|[[Nebojša Slijepčević]], [[Goran Odvorčić]]i[[Matija Kluković]], [[Ivan Sikavica]], [[Branko Ištvančić]], [[Zvonimir Jurić]], [[Ivan Ramljak]], [[Dario Pleić]], [[Igor Mirković]], [[Zoran Sudar]]
|[[Ivan Komušar]], [[Asja Jovanović]], [[Filip Lozić]], [[Slaven Knezović]], [[Lana Barić]], [[Ivan Žada]], [[Frano Mašković]], [[Pero Kvrgić]], [[Adnan Rama]]
|-
|[[Crnci (2009)]]
|[[Zvonimir Jurić]] i [[Goran Dević]]
|[[Ivo Gregurević]], [[Franjo Dijak]], [[Krešimir Mikić]], [[Rakan Rushaidat]], [[Nikša Butijer]]
|-
|[[Besa (2009.)]]
|[[Srđan Karanović]]
|Iva Krajnc, Miki Manojlović, Radivoje Bukvić, Nebojša Dugalić, Ana Kostovska
|-
|[[Blizine (2009.)]]
|[[Zdravko Mustać]]
|Anica Kovačević, Damir Klemenić
|-
|[[Čovjek ispod stola (2009.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|Luka Petrušić, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Višnja Babić, Nikša Butijer, Inge Appelt, Danko Ljuština, Ronald Žlabur, Vera Zima
|-
|[[Kenjac (2009.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban
|-
|[[Ljubavni život domobrana (2009.)]]
|[[Pavo Marinković]]
|Nenad Cvetko, Dijana Vidušin, Siniša Popović, Jan Budar, Filip Šovagović, Zoran Čubrilo
|-
|[[U zemlji čudesa (2009.)]]
|[[Dejan Šorak]]
|Marija Stjepanović, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Borko Perić, Goran Bogdan, Nataša Janjić, Rene Gjoni, Marija Škaričić
|}
=== 2010. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[The Show Must Go On (2010)]]
|[[Nevio Marasović]]
|[[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Juričić]], [[Amar Bukvić]], [[Franka Klarić]]
|-
|[[Šuma summarum (2010)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|[[Vili Matula]], [[Hana Hegedušić]], [[Ljubiša Savanović]], [[Nataša Dangubić]], [[Marko Makovičić]]
|-
|[[Sedamdeset i dva dana (2010)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|[[Rade Šerbedžija]], [[Krešimir Mikić]], [[Bogdan Diklić]], [[Živko Anočić]], [[Mira Banjac]]
|-
|[[2 sunčana dana (2010.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|Maya Sansa, Bristol Pomeroy, Sylvia Kristel, Leon Lučev, Christian Marin
|-
|[[Lavanderman – istina ili mit? (2010.)]]
|[[Zvonimir Rumboldt]]
|Damir Markovina, Anja Alavanja, Toni Faver, Vančo Rebac, Zoran Prodanović Prlja
|-
|[[Majka asfalta (2010.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Marija Škaričić, Janko Popović-Volarić, Krešimir Mikić, Noa Nikolić
|-
|[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek (2010.)]]
|[[Ivan Perić]]
|Marko Kapitanović, Mirko Gabelica, Dragan Kovačević, Tea Radić, Anamarija Perić, Krešimir Perić, Roko Nikšić
|-
|[[Neka ostane među nama (2010.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić
|-
|[[Odredište nepoznato (2010.)]]
|[[Vjeran Vukašinović]], [[Ines Šulj]]
|Dean Krivačić, Maksimilijan Ružinski, Nebojša Borojević, Bojan Navojec, Ante Jelušić, Nikola Novak, Ibro Hasanović, Svetlana Patafta, Alen Križaj, Denis Patafta, Vencel Čerkez, Željka Perković
|-
|[[Predstava (2010.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|Vanda Boban, Marin Tudor, Luka Jokić-Sterle, Marko Petrić
|}
=== 2011. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[7 seX 7 (2011.)]]
|[[Irena Škorić]]
|Ana Majhenić, Robert Kurbaša, Jelena Perčin, Ivan Glowatzky, Frano Mašković, Csilla Barath Bastaić, Marinko Leš, Kristijan Ugrina, Asim Ugljen, Petra Težak, Mia Biondić, Ivan Đuričić, Sara Stanić, Jure Radnić, Jelena Jokić, Mario Kovač
|-
|[[Bitchville (2011.)]]
|[[Ivan Livaković]]
|Marina Redžepović, Ana Maras, Iva Mihalić, Jadranka Matković, Ljerka Boroša, Goran Bogdan, Miloš Vujsić, Josip Belovarić
|-
|[[Ćaća (2011.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Judita Franković, Iva Mihalić, Igor Kovač, Ivo Gregurević
|-
|[[Duh babe Ilonke (2011.)]]
|[[Tomislav Žaja]]
|Selma Ibrahimi, Marin Arman Grbin, Rakan Rushaidat, Aleksandra Balmazović, Sabina Ajrula, Krunoslav Šarić
|-
|[[Fleke (2011.)]]
|[[Aldo Tardozzi]]
|Iskra Jirsak, Nika Mišković, Živko Anočić, Goran Grgić, Sanja Vejnović, Filip Križan, Franjo Kuhar, Alen Liverić, Jan Kerekeš, Alan Katić, Amar Bukvić, Siniša Labrović, Nikša Butijer, Otokar Levaj, Marija Škaričić
|-
|[[Josef (2011.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|Alen Liverić, Neven Aljinović Tot, Dražen Šivak, Sandra Lončarić, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Igor Hamer, Hana Hegedušić
|-
|[[Koko i duhovi (2011.)]]
|[[Daniel Kušan]]
|Antonio Parač, Nina Mileta, Kristian Bonačić, Filip Mayer, Ivan Maltarić, Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Predrag Vušović, Franjo Dijak, Almira Osmanović
|-
|[[Korak po korak (2011.)]]
|[[Biljana Čakić-Veselič|Biljana Čakić Veselič]]
|Ksenija Marinković, Nenad Cvetko, Hrvoje Perc, Sreten Mokrović, Vera Zima, Goran Navojec, Neven Paleček Papageno, Bojan Navojec, Darko Milas, Sandra Lončarić Tankosić, Vilim Matula, Božidarka Frait, Mladen Vulić, Barbara Prpić, Aljoša Vučković
|-
|[[Kotlovina (2011.)]]
|[[Tomislav Radić]]
|Melita Jurišić, Mirela Brekalo, Suzana Nikolić, Igor Kovač
|-
|[[Lea i Darija (2011.)]]
|[[Branko Ivanda]]
|Klara Naka, Tamy Zajec, Zrinka Cvitešić, Sebastian Cavazza, Linda Begonja, Vedran Živolić, Ana Vilenica, Radovan Ruždjak, Branko Završan
|-
|[[Mrak (2011.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|Goran Marković, Andrea Mladinić, Petra Težak, Vanda Boban, Matea Elezović, Marin Tudor, Brian Willems, Dinko Božanić, Zlatko Crnković, Adrian-Sterle Jokić
|}
=== 2012. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Cvjetni trg (2012.)]]
|[[Krsto Papić]]
|Dražen Kühn, Dragan Despot, Mladen Vulić, Anja Šovagović, Ivica Zadro, Goran Grgić, Marija Škaričić
|-
|[[Halimin put (2012.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|Alma Prica, Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Mustafa Nadarević, Izudin Bajrović, Miraj Grbić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, Gordana Gadžić, Aldin Tucić, Muhamed Bahonjić, Marija Omaljev, Slaven Knezović, Mario Knezović, Armin Omerović, Marko Plešnik, Žarko Savić, Sebastian Cavazza, Marina Redžepović, Lena Politeo
|-
|[[Košnice (2012.)]]|| [[Boaz Debby]], [[Michael Lennox]], [[Simon Dolensky]], [[Tomás Kratochvíl]], [[Igor Seregi]]|| [[Akbar Kurtha]], [[Stefan Lampadius]], [[Nili Tserruya]], [[Lubos Veselý]], [[Ozren Grabarić]], [[Ljubomir Kerekeš]]
|-
|[[Larin izbor: Izgubljeni princ|Larin izbor: Izgubljeni princ (2012.)]]
|[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]
|Ivan Herceg, Doris Pinčić, Filip Juričić, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, David Šikić
|-
|[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|Rene Bitorajac, Zrinka Cvitešić, Nataša Janjić, Leon Lučev, Mustafa Nadarević, Slaven Knezović, Darija Lorenci, Ksenija Pajić, Zdenko Jelčić, Ljubomir Kerekeš, Ksenija Marinković, Melita Matijević, Krešimir Mikić, Emir Hadžihafisbegović, Rakan Rushaidat
|-
|[[Noćni brodovi (2012.)]]
|[[Igor Mirković]]
|Radko Polič, Ana Karić, Renata Ulmanski, Lana Barić, Bogdan Diklić
|-
|[[Pismo ćaći (2012.)]]
|[[Damir Čučić]]
|Milivoj Beader, Mate Gulin
|-
|[[Sonja i bik (2012.)]]
|[[Vlatka Vorkapić]]
|Judita Franković, Goran Bogdan, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Elvis Bošnjak, Barbara Prpić
|-
|[[Zagrebačke priče vol. 2 (2012.)]]
|[[Hana Veček]], [[Sara Hribar]], [[Aldo Tardozzi]], [[Ivan Sikavica]], [[Josip Visković]], [[Radislav Jovanov Gonzo]]
|<nowiki>Aleksandra Stojaković, Siniša Popović | Dijana Vidušin, Nika Trenc Sato | Hana Hegedušić, Alex Rakoš | Goran Radaković, Matija Čigir | Katja Crevar, Nikola Miljanović | Ivana Roščić, Judita Franković</nowiki>
|}
=== 2013. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Djeca jeseni (2013.)]]
|[[Goran Rukavina]]
|Leon Lučev, Judita Franković, Ivana Roščić, Ana Marija Mandić
|-
|[[Hitac (2013.)]]
|[[Robert Orhel]]
|Ecija Ojdanić, Iva Babić, Barbara Nola, Enes Vejzović, Milan Pleština, Milan Štrljić
|-
|[[Kauboji (2013.)]]
|[[Tomislav Mršić]]
|Saša Anočić, Živko Anočić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Nikša Butijer, Kruno Klabučar, Ivana Rushaidat, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak
|-
|[[Kratki spojevi (2013.)]]
|[[Hana Jušić]], [[Sonja Tarokić]], [[Dario Juričan]], [[Andrija Mardešić]]
|Marija Piliškić, Daria Lorenci, Mia Biondić, Karla Brbić, Rakan Rushaidat, Marko Cindrić, Ivan Glowatzky, Andrea Rogan, Hana Mahmuljin, Nina Mileta, Manuele Bajan, Branka Cvitković, Matej Pek, Tin Takač, Bojan Navojec, Damir Šaban, Filip Radoš, Ozren Grabarić, Boris Miholjević
|-
|[[Majstori (2013.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Areta Ćurković, Nikša Butijer, Goran Bogdan, Bojan Navojec, Mate Gulin, Krešimir Mikić
|-
|[[Nije sve u lovi (2013.)]]
|[[Dario Pleić]]
|Sara Stanić, Nikša Butijer, Marko Cindrić, Leona Paraminski, Živko Anočić, Trpimir Jurkić, Doris Šarić Kukuljica, Csilla Barath Bastaić, Zvonimir Zoričić, Joško Ševo, Irena Tereza Prpić, Zoja Kuterovac
|-
|[[Obrana i zaštita (2013.)]]
|[[Bobo Jelčić]]
|Bogdan Diklić, Nada Đurevska, Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Vinko Kraljević, Selma Alispahić, Sadžida Šetić, Sergej Trifunović
|-
|[[Oproštaj (2013.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev
|-
|[[Projekcije (2013.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|Jelena Miholjević, Bojan Navojec, Polona Juh, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Luka Petrušić, Jasna Bilušić, Vladimir Jurc
|-
|[[Šegrt Hlapić (2013.)]]
|[[Silvije Petranović]]
|Mile Biljanović, Ena Lulić, Goran Navojec, Hristina Popović, Milan Pleština, Livio Badurina, Mustafa Nadarević, Bojan Navojec, Nikola Kojo, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Damir Lončar, Danko Ljuština, Daria Lorenci Flatz, Marija Kohn
|-
|[[Simon Čudotvorac (2013.)]]
|[[Petar Orešković]]
|Sven Jakir, Jadranka Đokić, Elizabeta Kukić, Mia Anočić, Dean Krivačić, Goran Grgić, Krešimir Mišak, Dražen Šivak
|-
|[[Šuti (2013.)]]
|[[Lukas Nola]]
|Tihana Lazović, Živko Anočić, Lana Barić, Milan Pleština, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Bojan Navojec, Enes Vejzović, Ivo Gregurević
|-
|[[Svećenikova djeca (2013.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Dražen Kühn, Marija Škaričić, Jadranka Đokić, Filip Križan, Zdenko Botić, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Ana Begić, Ana Maras, Ivan Brkić, Marinko Prga, Lazar Ristovski
|-
|[[Vis-À-Vis (2013.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić, Daria Lorenci Flatz
|}
=== 2014. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
| [[Broj 55 (2014.)]]
| [[Kristijan Milić]]
| [[Goran Bogdan]], [[Alan Katić]], [[Marko Cindrić]], [[Dražen Mikulić]], [[Marinko Prga]], [[Darko Milas]]
|-
|[[Domoljub (2014.)]]
|[[Arto Halonen]]
|Marti Suosalo, Pamela Tola, Janne Reinikainen, Mikko Kouki, Ben Johnson
|-
|[[Happy Endings (2014.)]]
|[[Darko Šuvak]]
|Areta Ćurković, Daria Lorenci, Anita Matić Delić, Zlatan Zuhrić Zuhra
|-
|[[Iza sna (2014.)]]
|[[Igor Filipović]]
|Borko Perić, Dušan Bučan, Krunoslav Belko, Ana Vučak
|-
|[[Kosac (2014.)]]
|[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]]
|Ivo Gregurević, Igor Kovač, Mirjana Karanović, Nikola Ristanovski
|-
|[[Ljubav ili smrt (2014.)]]
|[[Daniel Kušan]]
|[[Antonio Parać]], [[Kristian Bonačić]], [[Filip Mayer]], [[Nina Mileta]]
|-
|[[Most na kraju svijeta (2014.)]] || [[Branko Ištvančić]] || Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zupčević, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Nikša Kušelj
|-
|[[Otok ljubavi (2014.)]]|| [[Jasmila Žbanić]] || [[Franco Nero]], [[Leon Lučev]], [[Bojana Gregorić]], [[Jelena Lopatić]]
|-
|[[Sveci (2014.)]]
|[[Ivan Perić]]
|Gildo Bavčević, Otokar Levaj, Marko Kapitanović, Tino Bandini
|-
|[[Takva su pravila (2014.)]] <small>(trebao se zvat Mirni sveci)</small> || [[Ognjen Sviličić]] || [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Jasna Žalica]] [[Hrvoje Vladisavljević]]
|-
|[[Vlog (2014.)]]
|[[Bruno Pavić]]
|Matija Kačan, [[Dara Vukić]], Ivan Matijašević, Jelena Posavec Tušek, Nada Kovačević
|}
=== 2015. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Imena višnje (2015.)]]
| [[Branko Schmidt]]
| Ivo Gregurević, Nada Đurevska, Goran Bogdan
|-
|[[Memoari slomljenog uma (2015.)]]
|[[Danilo Lola Ilić]]
|Nives Galić, Danilo Lola Ilić
|-
|[[Narodni heroj Ljiljan Vidić (2015.)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|Christian Coltrane, Stjepan Perić, Tena Jeić Gajski, Ljubiša Savanović, Ivan Đuričić, Stojan Matavulj, Dragan Despot, Dražen Čuček, Dražen Kühn, Slavica Knežević, Dražen Bratulić, Anja Šovagović Despot, Zvonimir Zoričić, Živko Anočić, Filip Križan
|-
|[[Sirene i krikovi (2015.)]]
|[[Ivan Perić]]
|Tino Bandini, Marko Kapitanović, Ivana Župa, Borut Novak, Mario Vidić, Rade Tanjga, Katarina Botica, Josip Rogošić, Ana Arapović, Stipe Tadin Biočić, Petar Buljević
|-
|[[Svinjari (2015.)]]
|[[Ivan Livaković]]
|Iva Visković, Marin Radman, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Ana Maras, Damir Poljičak, Marina Redžepović, Jasna Bilušić, Nera Stipičević, Senka Bulić, Ljerka Boroša, Jadranka Matković
|-
|[[Ti mene nosiš (2015.)]]
|[[Ivona Juka]]
|Lana Barić, Nataša Dorčić, Nataša Janjić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Sebastian Cavazza, Goran Hajduković, Vedran Mlikota, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić
|-
|[[Zagrebačke priče vol. 3 (2015.)]]|| [[Ivan Salaj]], [[Petar Orešković]], [[Matija Vukšić]], [[Vlatka Vorkapić]], [[Danilo Šerbedžija]], [[Radislav Jovanov Gonzo]]|| Filip Križan, Borko Perić, Ivana Rushaidat, Franjo Dijak, Sanja Vejnović, Filip Šovagović, Franjo Džimi Jurčec, Tihana Lazović, Pjer Meničanin, Slavica Knežević, EnesVejzović, Miroslav Končevski, Mia Rendić, Juraj Čižić, Anžela Ramljak, Asja Jovanović, Zrinka Pavia, Anđelko Antić Blažević, Judita Franković, Ksenija Marinković, Petra Tvrdeić, Dejan Krivačić, Zlatan Zuhrić, Živko Anočić, Lucija Šerbedžija, Zvonimir Jurić, Filip Nola, Lana Barić, Jelena Lopatić, Jerko Marčić, Mate Gulin
|-
|[[Zvizdan (2015.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Tihana Lazović, Goran Marković, Nives Ivanković, Dado Ćosić, Trpimir Jukić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Ksenija Marinković
|-
|[[Život je truba (2015.)]] <small>(trebao se zvat Srce mesara)</small> || [[Antonio Nuić]] || Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo Popović, Goran Navojec, Filip Šovagović, Ksenija Marinković, Filip Križan
|}
=== 2016. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Goran (2016.)]]
| [[Nevio Marasović]]
| Franjo Dijak, Nataša Janjić, Goran Bogdan, Filip Križan, Janko Popović Volarić, Bojan Navojec, Milan Štrljić, Iva Krajnc
|-
|[[Ministarstvo ljubavi (2016.)]]
|[[Pavo Marinković]]
|Stjepan Perić, Dražen Ķühn, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Alma Prica
|-
|[[Ne gledaj mi u pijat (2016.)]]
|[[Hana Jušić]]
|Mia Petričević, Zlatko Burić, Arijana Čulina, Nikša Butijer, Karla Brbić
|-
|[[S one strane (2016.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|Ksenija Marinković, Lazar Ristovski, Tihana Lazović, Robert Budak, Toni Šestan, Vinko Kraljević, Alen Liverić, Marija T adić, Ivan Brkić, Tena Jeić Gajski
|-
|[[Sve najbolje (2016.)]]
|[[Snježana Tribuson]]
|Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Renata Pokupić, Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Bogdan Diklić, Goran Navojec, Ksenija Pajić, Jernej Šugman, Krešimir Mikić, Renata P okupić, Dora Fišter Toš, Jasna Bilušić, Goran Bogdan
|-
|[[Trampolin (2016.)]]
|[[Katarina Zrinka Matijević]]
|Franka Mikolaci, Tena Nemet Brankov, Marija Tadić, Lana Barić, Frano Mašković, Asja Jovanović, Nina Violić, Igor Kovač, Enes Vejzović
|-
|[[U čemu je kvaka? (2016.)]]
|[[Ivan Miladinov]]
|Goran Bogdan, Anđela Ramljak, Filip Križan, Marko Cindrić, Špiro Guberina
|-
|[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)]] || [[Rajko Grlić]] || Nebojša Glogovac, Ksenija Marinković, Dejan Aćimović, Božidar Smiljanić
|-
|[[Zbog tebe (2016.)]]
|[[Anđelo Jurkas]], [[Andrej Korovljev]], [[Mateo Tomislav Klarić]]
|Anđelo Jurkas, Leona Paraminski, Nataša Janjić, Iva Visković, Csilla Barath Bastaić, Jelena P erčin, Doris Pinčić Rogoznica, Iskra Jirsak, Iva Mihalić, Jasna Bilušić, Hrvojka Begović, Ana V učak, Marko Cindrić, Stojan Matavulj, Damir Urban, Ivan Šarić, Mario K ovač, Nikša Marinović, Zoran Pribičević
|-
|[[ZG80 (2016.)]] || [[Igor Šeregi]]|| Rene Bitorajac, Marko Cindrić, Filip Detelić, Marko Janketić, Matija Kačan, Domagoj Mrkonjić, Nikola Rakočević, Mijo Jurišić, Igor Hamer, Miloš Timotijević, Mladen Andrejević, Danica Maksimović, Iva Stefanović, Radovan Vujović, Lazar Miljković, Mario Petreković, Srđan Miletić
|}
=== 2017. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Agape (2017.)]]
| [[Branko Schmidt]]
| Goran Bogdan, Daria Lorenci Flatz, Pavle Čemerikić, Denis Murić, Nela Kocsis, Dražen Šivak, Emir Hadžihafizbegović, Alan Katić, Robert Ugrina, Ivana Gulin
|-
|[[Anka (2017.)]]
|[[Dejan Aćimović]]
|Eric Cantona, Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Rade Šerbedžija, Linda Begonja, Vuk Kostić, Nikola Kojo, Žarko Savić, Goran Grgić, Jelena Lopatić, Petar Mirčevski
|-
|[[Egzorcizam (2017.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić, Marko Braić
|-
|[[Fuck Off I Love You (2017.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|A., Jelena Perčin, Elitsa Mateva, Csilla Barath, Sanja Vejnović, Vera Zima, Iskra Jirsak, Nina Badrić, Anđa Marić, Nika Ostojić, Latica Cameron, Dora Lipovčan, Tina Katanić, Lucija Šerbedžija, Zlatan Stipišić Gibonni, Stojan Matavulj, Marko Cindrić, Mario Kovač, Tomislav Vukelić – Tomfa, Zoran Pribičević, Ivan Magud, Zoran Predin, Tonči Huljić, Dino Škare
|-
|[[Jedno ubojstvo za van (2017.)]]
|[[Luka Duvančić]]
|Tajna Peršić, Igor Baksa, Marija Kohn, Marina Stanger, Marin Bukvić, Željko Zebić, Nikša Marinović
|-
|[[Kameleon (2017.)]]
|[[Dino Kos]], [[Frano Barunčić]]
|Frano Barunčić, Tena-Antonija Torjanac, Katia Kuharić, Jasna Jeličić, Nikola Nedić, Lovro Ivanković
|-
|[[Kratki izlet (2017.)]]|| [[Igor Bezinović]]|| Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
|-
|[[Lavina (2017.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|Robert Ugrina, Stojan Matavulj, Ksenija Marinković, Ana Maras Harmander, Borko Perić, Žarko Radić, Goran Grgić, Sara Stanić, Nina Violić, Miran Kurspahić, Sven Jakir
|-
|[[Mrtve ribe (2017.)]] || [[Kristijan Milić]] || Dragan Despot, Nermin Omić, Dražen Mikulić, Saša Anočić, Asja Jovanović, Vinko Kraljević, Velibor Topić, Marijana Mikulić, Marinko Prga, Đorđe Kukuljica, Armin Omerović, Nerman Mahmutović, Goran Bogdan, Rijad Gvozden, Ivo Krešić, Marko Cindrić, Ornela Vištica, Ivan Ožegović, Asim Ugljen, Mario Knezović, Edis Žilić, Alen Liverić, Ana-Marija Percaić, Jelena Kordić, Mirvad Kurić, Slaven Knezović, Maja Lasić, Šerif Aljić, Alija Aljović, Miro Barnjak, Robert Roklicer, Ivan Skoko, Mijo Kevo
|-
|[[Uzbuna na Zelenom Vrhu (2017.)]]
|[[Čejen Černić]]
|Marko Tocilj, Alex Rakoš, Jan Pentek, Tin Gregorić, Jakov Piljek, Lucija Philips, Sara Čolaković, Toma Serdarević, Dora Bilić, Dijana Vidušin, Ozren Grabarić
|}
=== 2018. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Aleksi (2018.)]]
| [[Barbara Vekarić]]
| Tihana Lazović, Goran Marković, Sebastian Cavazza, Jason Mann, Aljoša Vučković, Leon Lučev, Nataša Janjić, Neda Arnerić
|-
|[[Comic Sans (2018.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Janko Popović Volarić, Zlatko Burić, Nataša Janjić, Alma Prica
|-
|[[Do kraja smrti (2018.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|Judita Franković Brdar, Nikša Butijer, Bojana Gregorić Vejzović, Leon Lučev, Tara Rosandić, Borko Perić, Jelena Veljača, Žarko Savić, Rada Mrkšić, A., Nera Stipičević, Mislav Čavajda, Lana Gojak
|-
|[[Dom (2018.)]]
|[[Dario Pleić]]
|Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić
|-
|[[Duboki rezovi (2018.)]]
|[[Dubravka Turić]], [[Filip Mojzeš]], [[Filip Peruzović]]
|Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Franko Jakovčević, Areta Ćurković, Glorija Pinturić, Lily Antić, Jadranka Đokić, Borna Fadljević, Živko Anočić, Vinko Kraljević, Marina Redžepović, Mirela Brekalo, Bernard Perić
|-
|[[F20 (2018.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|Filip Mayer, Romina Tonković, Mladen Vulić, Lana Ujević, Alen Liverić, Alen Šalinović, Ksenija Marinković, Goran Grgić, Robert Budak, Alma Prica, Boris Miholjević
|-
|[[Happy End: Glup & gluplji (2018.)]]|| [[Anđelo Jurkas]] || Dino Škare, A., Jelena Perčin, Iskra Jirsak, Kristina Krepela, Karmen Sunčana Lovrić, Iva Štrljić, Dora Lipovčan, Petra Težak, Iva Richtermoc, Nika Ostoić, Doris Pinčić Rogoznica
|-
|[[Lada Kamenski (2018.)]]
|[[Sara Hribar]], [[Marko Šantić]]
|Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander
|-
|[[Ljetnikovac (2018.)]]|| [[Damir Čučić]] || Vojin Perić, Marina Redžepović, Damir Radić, Krunoslav Heidler
|-
|[[Mali (2018.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović
|-
|[[Osmi povjerenik (2018.)]]
|[[Ivan Salaj]]
|Frano Mašković, Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović
|-
|[[Sam samcat (2018.)]]
|[[Bobo Jelčić]]
|Rakan Rushaidat, Miki Manojlović, Snježana Sinovčić Šiškov, Lea Breyer, Marko Makovičić, Krešo Mikić, Ivana Roščić, Goran Navojec, Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Vesna Glođo, Izudin Bajrović, Nikša Butijer, Dejan Đonović
|-
|[[Za ona dobra stara vremena (2018.)]]
|[[Eduard Galić]]
|Karlo Mrkša, Marko Petrić, Vini Jurčić, Elizabeta Brodić
|}
=== 2019. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Dopunska nastava (2019.)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|Milivoj Beader, Zlatko Buric, Marko Cindric, Zeljko Königsknecht, Anita Matic Delic, Janko Popovic Volaric, Zlatan Zuhric-Zuhra
|-
|[[General (2019.)|General (2019,)]]
|[[Antun Vrdoljak]]
|Goran Višnjić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Goran Navojec, Boris Svrtan, Borko Perić, Nataša Janjić, Marijana Mikulić, Rene Bitorajac, Olga Pakalović, Ljubomir Kerekeš, Sreten Mokrović, Ivo Gregurević, Robert Budak
|-
|[[Glas (2019.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić
|-
|[[Ideš? Idem! (2019.)]]
|[[Ljubo Zdjelarević]]
|Veronika Rosandić, Kaja Kočevar, Vid Juračić, Fran Lauš, Bogdan Ilić, Nika Ilčić, Amel Družanović, Nenad Krstić, Mert Efe, Zijad Gračić
|-
|[[Koja je ovo država (2019.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|Krešimir Mikić, Lazar Ristovski, Nikša Butijer, Sebastian Cavazza, Dražen Kühn, Daniel Olbrychski
|-
|[[Mater (2019.)]]
|[[Jure Pavlović]]
|Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima, Anka Vučković, Marijo Jurković, Vinko Vuković, Marija Vrdoljak, Milivoj Barbir, Hrvoje Barbir Barba, Stephan Baumecker, Lili Jelinek, Till Patz
|-
| [[Moj dida je pao s Marsa (2019.)]]|| [[Marina Andree Škop]], [[Dražen Žarković]]||Lana Hranjec, Ozren Grabarić, Alex Rakoš, Nils Ole Oftebro, Petra Polnišova, Sven Barac, Tonka Kovačić
|-
|[[Posljednji dani ljeta (2019.)]]
|[[Damir Radić]]
|Tanja Kordić, Antonija Šitum, Ivica Gunjača, Natalija Grgorinić
|-
| [[Posljednji Srbin u Hrvatskoj (2019.)]]|| [[Predrag Ličina]]||Krešimir Mikić, Hristina Popović, Tihana Lazović, Dado Ćosić, Bojan Navojec, Marina Redžepović, Dušan Bućan, Nikša Butijer, Sergej Trifunović
|-
|[[Ufuraj se i pukni (2019.)]]
|[[Ljubomir Kerekeš]]
|Ljubomir Kerekeš, Zoran Pribičević, Jan Kerekeš, Mirela Brekalo Popović, Ana Begić Tahiri, Hana Hegedušić, Goran Grgić, Draško Zidar, Žarko Potočnjak
|-
|[[Zagrebački ekvinocij (2019.)]]
|[[Svebor Mihael Jelić]]
|Lena Medar, Lana Bogović, Luna Pilić, Mislav Živković, Tin Blagojević, Patrik Gregurec, Klara Fiolić, Ksenija Marinković, Barbara Bubalo, Klara Penezić, Ana Stakor, Lea Jankov, Katja Jankov, Lidija Keber, Kristina Čović, Lana Krstulović
|}
=== 2020. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Menhetenska odiseja (2020.)]]
|[[Mario Vrbančić]]
|Zdenko Jelčić, Mladen Vujčić, Marta Cerovečki
|-
|[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)]]
|[[Milan Trenc]]
|Rade Šerbedžija, Leon Lučev, Romina Tonković, Bojan Brajčić, Ingeborg Appelt, Gala Nikolić, Lorenco Damjanić, Filip Mayer, Giulio Settimo
|-
|[[Tereza37 (2020.)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan
|-
|[[Zora (2020.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić
|}
=== 2021. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[A bili smo vam dobri (2021.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|Rene Bitorajac, Slaven Knezović, Rakan Rushaidat, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Paško Vukasović, Goran Navojec, Dražen Šivak, Nela Kocsis
|-
|[[Čiči-biči: Bolski turizam u doba korone (2021.)]]
|[[Ivica Jakšić Čokrić Puko]]
|Ivica Jakšić Čokrić Puko, Dinko Karninčić, Zoran Kojdić, Arsen Kojdić
|-
|[[Murina (2021.)]]
|[[Antoneta Alamat Kusijanović]]
|Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curts
|-
|[[Plavi cvijet (2021.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić
|-
|[[Po tamburi (2021.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|Tijana Pečenčić, Momčilo Otašević, Stjepan Perić, Hrvoje Barišić, Primož Petkovšek, Neven Aljinović – Tot, Andrei Miercure, Nikola Kojo, Branko Uvodić, Areta Čurković, Nives Ivanković, Sandra Lončarić, Maja Kovač, Miran Kurspahić, Ana Maras Harmander, Mirna Medaković Stepinac
|-
|[[Povjerenje (2021.)]]
|[[Matija Benić]]
|Hana Kunić, Jura Ruža, Karla Aračić, Hana Dolenec, Hana Hegedušić, Karlo Bernik, Erik Đuranec, Jan Kerekeš, Marinko Prga, Darko Plovanić, Ivana Zanjko, Bojan Mucko, Ivan Krešić i Kristijan Petrović
|-
| [[Zbornica (2021.)]]|| [[Sonja Tarokić]]||Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz
|}
=== 2022. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Baci se na pod (2022.)]]
|[[Nina Violić]]
|Goran Bogdan, Nina Violić, Bruno Frketić Bajić, Lee Delong
|-
|[[Da li ste videli ovu ženu? (2022.)]]
|[[Dušan Zorić]], [[Matija Gluščević]]
|Ksenija Marinković, Isidora Simijonović, Boris Isaković, Alex Elektra, Ivana Vuković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić
|-
|[[Divljaci (2022.)]]
|[[Dario Lonjak]]
|Alen Liverić, Branko Janković, Borko Perić, Dejan Aćimović, Slavko Sobin, Mijo Jurišić, Nerman Mahmutović, Maja Jurić, Ivan Ožegović
|-
|[[Garbura (2022.)]]
|[[Josip Žuvan]]
|Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović, Zdenko Jelčić
|-
|[[Glava velike ribe (2022.)]]
|[[Arsen Oremović]]
|Lana Barić, Nikša Butijer, Neven Aljinović - Tot
|-
|[[Illyricvm (2022.)]]
|[[Simon Bogojević Narath]]
|Filip Križan, Ylber Bardhi, Robert Prebil, Adrian Pezdirc, Ilir Prapashtica, Ana Takač, Franjo Dijak, Alan Katić, Jasmin Telalović, Siniša Labrović, Labeat Bytyçi
|-
| [[Nosila je rubac črleni (2022.)]]|| [[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]]||Nataša Dorčić, Pjer Branko Meničanin, Ljubo Zečević, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić Vitez, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Ljupčo Todorovski
|-
|[[Pelikan (2022.)]]
|[[Filip Heraković]]
|Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre
|-
| [[Punim plućima (2022.)]]|| [[Radislav Jovanov Gonzo]]||Aleksandra Naumov, Judita Franković Brdar, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Hrvoje Barišić, Dražen Pavalić, Vanda Vujanić, Tvrtko Jurić, Lada Bonacci, Domagoj Ivanković
|-
|[[Razgovor (2022.)]]
|[[Dominik Sedlar]]
|Caspar Phillipson, Dylan Turner, Vinko Štefanac, Lujo Kunčević, Doris Pinčić, Kruno Bakota
|-
|[[Šesti autobus (2022.)]]
|[[Eduard Galić]]
|Marko Petrić, Zala Đurić, Maša Đorđević, Matija Prskalo, Josipa Anković, Toni Gojanović, Muhamed Hadžović, Filip Mayer, Josip Ledina, Andrej Dojkić, Žarko Potočnjak, Ermin Sijamija
|-
|[[Sigurno mjesto (2022.)]]
|[[Juraj Lerotić]]
|Juraj Lerotić, Snježana Sinovčić, Goran Marković
|-
|[[Stric (2022.)]]
|[[Andrija Mardešić]], [[David Kapac]]
|Predrag Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan, Roko Sikavica, Kaja Šišmanović
|-
|[[Tragovi (2022.)]]
|[[Dubravka Turić]]
|Marija Škaričić, Nikša Butijer, Mate Gulin, Lana Barić, Tvrtko Jurić, Dragan Mićanović, Tanja Smoje, Marina Redžepović, Aleksandra Naumov, Barbara Nola
|}
=== 2023. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Dnevnik Pauline P. (2023.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Darin Pavišić, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Dražen Kuhn
|-
|[[Hotel Pula (2023.)]]
|[[Andrej Korovljev]]
|Nika Grbelja, Ermin Bravo, Petra B. Blašković, Nika Ivančić, Maja Izetbegović, Romina Vitasović Lučić, asmin Telalović, Dado Ćosić, Lav Novosel, Pavao Novak, Rok Juričić, Luka Juričić, Zoran Đorđević
|-
|[[Pamtim samo sretne dane (2023.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Radko Polič, Tena Nemet Brankov, Lana Meniga, Leona Paraminski, Tonka Kovačić, Zlatko Burić-Kićo, Stjepan Perić, Dado Ćosić, Vinko Kraljević, Janko Popović Volarić, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Nina Violić, Tara Thaller, Alma Prica, Jelena Miholjević, Tihana Lazović Trifunović, Doris Šarić Kukuljica, Ivana Starčević, Leon Lučev, Živko Anočić, Zdenko Jelčić, Goran Bogdan
|-
|[[Sedmo nebo (2023.)]]
|[[Jasna Nanut]]
|Iva Jerković, Iva Mihalić, Krešimir Mikić, Lukrecija Tudor, Adrian Pezdirc, Janko Rakoš, Zvonimir Jurić, Robert Ugrina, Klara Mučibabić, Urša Neda Rukar Gamulin, Jerko Marčić, Dejan Aćimović, Iva Visković, Nikša Butijer
|-
|[[Smrt djevojčice sa žigicama (2023.)]]
|[[Goran Kulenović]]
|Jelena Lopatić, Ozren Grabarić, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović
|-
|[[Escort (2023.)]]
|[[Lukas Nola]]
|Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić
|-
|[[Samo kad se smijem (2023.)]]
|[[Vanja Juranić]]
|Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabovac
|-
|[[Bosanski lonac (2023.)]]
|[[Pave Marinković]]
|Senad Bašić, Andreas Kiendl, Birgit Stöger, Bruna Bebić, Admir Glamočak, Zlatko Burić, Igor Kovač, Julia Franz Richter, Goran Grgić, Dejan Aćimović
|-
|[[Sveta obitelj (2023.)]]
|[[Vlatka Vorkapić]]
|Luna Pilić, Ivan Čuić, Nikola Đuričko, Anita Matić Delić, Judita Franković Brdar, Aleksandar Cvjetković, Aljoša Čepl, Lidija Penić-Grgaš, Sandra Lončarić, Darko Milas
|-
|[[Žena s gumenim rukavicama (2023.)]]
|[[Mario Šulina]]
|Areta Ćurković, Sandra Lončarić, Miroslav Čabraja, Ivan Ćaćić, Vjekoslav Janković,Tatjana Bertok Zupković, Ivana Soldo Čabraja, Antonia Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Vesna Šinjori, Ivan Simon, Ivana Vukićević, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Blanka Bart, Nikolina Benačić, Marija Mrvičin, Antun Brajković
|}
=== 2024. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Slatka Simona (2024.)]]
|[[Igor Mirković]]
|Maja Jurić,Tina Keserović, Toma Medvešek, Jerko Maričić, Kristijan Ugrina, Paško Vukasovič, Luka Knez, Darko Stazić, Nela Kocsis, Nikolina Prkačin
|-
|[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)]]
|[[Nebojša Slijepčević]]
|Dragan Mićanović, Goran Bogdan, Alexis Manenti, Martin Kuhar, Robert Ugrina, Jakov Zovko, Lara Nekić, Dušan Gojić, Priska Ugrina, Silvio Mumelaš, Mijo Pavelko i Nebojša Pop Tasić
|-
|[[Svemu dođe kraj (2024.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|Živko Anočić, Jelena Đokić, Boris Isaković, Janko Popović Volarić, Emir Hadžihafizbegović, Srđan Grahovac, Katarina Bistrović-Darvaš, Ksenija Marinković, Marina Redžepović, Angela Nedyalkova, Anita Schmit, Doris Šarić-Kukuljica, Siniša Ružić, Dejan Đonković
|-
|[[Šlager (2024.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Lana Barić, Janko Popović Volarić
|-
|[[Šalša (2024.)]]
|[[Dražen Žarković]]
|Momčilo Otašević, Roko Sikavica, Ljubiša Savanović, Donat Zeko, Mirko Vlahović, Šimun Šitum, Petar Salečić, Konstantin Haag, Luka Šatara, Mijo Jurišić, Slavko Sobin, Damir Markovina, Draško Zidar, Bojan Brajčić, Lovre Kondža, Ivana Gulin, Snježana Sinovčić Šiškov, Milica janevski, Ecija Ojdanić, Luna Pilić
|-
|[[Božji gnjev (2024.)]]
|[[Kristijan Milić]]
|Ivo Krešić, Marko Cindrić, Domagoj Mrkonjić, Ivan Skoko, Mario Knezović, Dragan Despot, Dejan Aćimović, Vinko Kraljević, Mate Gulin, Mladen Vulić, Dragan Šuvak, Martina Mandek, Marinko Prga, Mijo Jurišić, Darko Stazić, Vlasta Ramljak, Slaven Knezović, Miro Barnjak, Mijo Kevo, Anđela Kusić, Matija Čigir, Maja Lasić, Asim Ugljen, Nino Sorić, Tomislav Šipek
|-
|[[Frka (2024.)]]
|[[Svebor Mihael Jelić]]
|Kristina Jovanović, Sven Latinović, Antonia Mrkonjić, Luka Vondrak, Vedran Dakić
|-
|[[Proslava (2024.)]]
|[[Bruno Anković]]
|Bernard Tomić, Krešimir Mikić, Klara Fiolić, Lars Štern, Jan Doležal, Nedim Nezirović, Tanja Smoje, David Tasić Daf, Izudin Bajrović
|-
|[[Nakon ljeta (2024.)]]
|[[Danis Tanović]]
|Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Ivana Roščić, Boris Ler, Luka Juričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić
|-
|[[Dražen (2024.)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|Domagoj Nižić, Tonko Stošić, Pavel Matuško, Zrinka Cvitešić, Dragan Mičanović
|-
|Južina
|[[Ante Marin]]
|Stojan Matavulj, Donat Zeko, Stipe Jelaska, Mijo Kevo, Nika Petrović, Slavena Verić, Franko Jakovčević, Katarina Romac, Mijo Jurišić, Zdravko Vukelić, Paško Vukasović, Snježana Sinovčić Šiškov, Andrea Mladinić, Petra Krolo
|}
=== 2025. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Među nama (2025.)]]
|[[Laura Pescu]]
|Vini Jurčić, Adrian Bagarić, Sanja Marin, Ognjen Milovanović, Goran Milovanović
|-
|[[Eva nakon pada (2025.)]]
|[[Lana Barić]]
|
|-
|[[Glavonja (film)|Glavonja (2025.)]]
|[[Marine Andree Škop]], [[Vande Raýmanove]]
|Marta Mihanović, Maks Kleončić, Andrija Lamot, Mark Spiridonović i Martin Pišlar, Ajda Smrekar i Matej Puc, Csongor Cassai i Gabriela Dzuríkova, Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin i Željko Duvnjak.
|-
|Sitni lopovi <small>(''radni naziv'')</small>
|[[Mate Ugrina]]
|Gavrilo Jović, Tea Ljubešić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Izudin Bajrović, Lana Meniga, Lana Barić
|-
|[[Soba 23 (2025.)]]
|[[David Petrović]], [[Artem Dushkin]]
|
|}
=== Nadolazeći ===
Nadolazeći filmovi koji su u stanju razvoja ili produkcija scenarija ili projekta.
{| class="wikitable"
!Naslov filma
!Redatelj
!Izvor
|-
|''Birdie''
|Jasna Nanut
| rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija proizvodnje dugometražnog igranog filma i debitantskog dugometražnog igranog filma u 2024. godini –
2. rok, 12.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/web%20obrazlozenje%20deb%20i%20dugi%20igrani%202%20rok%202024.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref>
|-
|''Listanje kupusa''
|Branko Schmidt
|-
|''Štriga''
|Kristijan Milić
|-
|''Eva i HM''
|Mladen Dizdar
| rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova- potkategorija: razvoj projekata dugometražnih igranih filmova u 2024. – 2.ROK 11.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2rok_11IX2024_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref>
|-
|''Povijest bolesti''
|David Gašo
|-
|''Sauna''
|Ognjen Sviličić
|-
|''U svemiru, na ivici svijeta''
|Damir Čučić
|}
== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis hrvatskih televizijskih serija]]
* [[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova Katalog hrvatskih filmova] Katalog sadrži filmove koji su nastali nakon osnivanja [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]] 2008. godine. (2008. – ''danas'')
* [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32473 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Filmografija hrvatskih cjelovečernjih filmova (po redateljima) 1944. – 2008.
* [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32472 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Povijest hrvatskoga filma: kronološki pregled
* [http://www.uaos.unios.hr/svi-obavijesti/Gilic%20-%20Uvod%20u%20povijest%20hrv%20igranog%20filma.pdf Umjetnička akademija u Osijeku] Gilić: Uvod u povijest hrvatskog igranog filma
[[Kategorija:Hrvatski filmovi| ]]
[[Kategorija:Filmski popisi|Hrvatski filmovi]]
[[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]]
1uapk6455wh19oyg0gp5nbuc3ad3uwe
7087899
7087898
2024-12-13T18:59:10Z
Zviz2401
102709
7087899
wikitext
text/x-wiki
__NOTOC__<center>
{| id="toc" style="margin: 0 2em 0 2em;"
! align="center" style="background:#ccccff" width="100%" colspan="2"|'''Popis hrvatskih filmova'''
|-
! valign="left" halign="top" |[[#1940-e|1940-e]] | [[#1950-e|1950-e]] | [[#1960-e|1960-e]] | [[#1970-e|1970-e]] | [[#1980-e|1980-e]]<br>[[#1990.|1990.]] | [[#1991.|1991.]] | [[#1992.|1992.]] | [[#1993.|1993.]] | [[#1994.|1994.]] | [[#1995.|1995.]] | [[#1996.|1996.]] | [[#1997.|1997.]] | [[#1998.|1998.]] | [[#1999.|1999.]]<br>[[#2000.|2000.]] | [[#2001.|2001.]] | [[#2002.|2002.]] | [[#2003.|2003.]] | [[#2004.|2004.]] | [[#2005.|2005.]] | [[#2006.|2006.]] | [[#2007.|2007.]] | [[#2008.|2008.]] | [[#2009.|2009.]]<br>[[#2010.|2010.]] | [[#2011.|2011.]] | [[#2012.|2012.]] | [[#2013.|2013.]] | [[#2014.|2014.]] | [[#2015.|2015.]] | [[#2016.|2016.]] | [[#2017.|2017.]] | [[#2018.|2018.]] | [[#2019.|2019.]]<br>[[#2020.|2020.]] | [[#2021.|2021.]] | [[#2022.|2022.]] | [[#2023.|2023.]] | [[#2024.|2024.]] | [[#2025.|2025.]]<br>[[#Nadolazeći|Nadolazeći, u razvoju]]
|}</center>
Popis hrvatskih filmova je kronološki popis svih hrvatskih cjelovečernjih igranih filmova koje su snimila poduzeća ili ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj. [[Igrani film|Igrani filmovi]] snimljeni u koprodukciji s inozemnim partnerima uvršteni su samo ako po stvaralačkom doprinosu imaju karakter hrvatskog filma.
{{Proširi listu}}
=== 1910-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=20% | Redatelj
! width=45% | Uloge
|-
|[[Brcko u Zagrebu]] (1917.) || [[Arsen Maas]]||
|-
|[[Jeftina košta (1917.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Mokra pustolovina (1918.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Brišem i sudim (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Kovač raspela (1919.)]] || [[Heinz Hanus]]||
|-
|[[Matija Gubec (1919.)]] || [[Aleksandar Binički]]||
|-
|[[U lavljem kavezu (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] ||
|-
|[[Vragoljanka (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]||
|-
||[[Dvije sirotice (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]||
|-
||[[Dama sa crnom krinkom (1919.)]] || [[Robert Staerk]]||
|}
=== 1920-e ===
*[[Grička vještica (1920.)]]
*[[Strast za pustolovinom (1922.)]]
*[[Dvorovi u samoći (1925.)]]
*[[Birtija (1929.)]]
=== 1930-e ===
*[[Grješnice (1930.)|Grješnice. Macina i Ankina sudbina]]
*[[Melodija 1000 otoka]] (1932.)
*[[Strah (1933.)]]
*[[Faust (1934.)]]
*[[Zagreb u svjetlu velegrada]] (1934.)
*[[Nocturno (1935.)]]
*[[Šešir (1937.)]]
=== 1940-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Lisinski (1944)]] || [[Oktavijan Miletić]] || [[Branko Špoljar]], [[Lidija Dominković]], [[Veljko Maričić]], [[Srebrenka Jurinac]], [[Tošo Lesić]], [[Hinko Nučić]], [[Tomislav Neralić]], [[Jozo Martinčević]], [[Pero Budak]], [[Janko Rakuša]], [[Mira Župan]], [[August Cilić]]
|-
|[[Živjeće ovaj narod (1947)]] || [[Nikola Popović]]|| [[Vera Ilić-Đukić]], [[Siniša Ravasi]], [[Fran Novaković]], [[Carka Jovanović]], [[Miša Mirković]], [[Nikola Popović]]
|-
|[[Zastava (1949)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Sonja Kastl]], [[Marijan Lovrić]], [[Joža Gregorin]], [[Antun Nalis]]
|}
=== 1950-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Plavi 9 (1950)]] || [[Krešo Golik]] || [[Irena Kolesar]], [[Jugoslav Nalis]], [[Antun Nalis]], [[Ljubomir Didić]], [[Tješivoj Cinotti]], [[Šime Šimatović]]
|-
|[[Bakonja fra Brne (1951)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Miša Mirković]], [[Milan Ajvaz]], [[Mira Stupica]], [[Milena Vrsajkov]], [[Vaso Kosić]], [[Josip Petričić]], [[Karlo Bulić]], [[Dejan Dubajić]], [[Oskar Harmoš]], [[Šime Šimatović]]
|-
|[[Ciguli miguli (1952)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Ljubomir Didić]], [[Milivoj Arhanić]], [[Olga Klarić]], [[August Cilić]], [[Viktor Bek]], [[Joža Šeb]], [[Boris Buzančić]], [[Martin Matošević]], [[Zvonko Tkalec]], [[Ljubo Dijan]]
|-
|[[U oluji (1952)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Mia Oremović]], [[Dragomir Felba]], [[Antun Nalis]], [[Dragica Malić]], [[Veljko Bulajić]], [[Ljubomir Didić]]
|-
|[[Kameni horizonti (1953)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Irena Kolesar]], [[Marko Soljačić]], [[Boris Tešija]], [[Jozo Laurenčić]], [[Antun Nalis]]
|-
|[[Sinji galeb (1953)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tihomir Polanec]], [[Suad Rizvanbegović]], [[Darko Slivnjak]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Radovan Vučković]], [[Mladen Šerment]]
|-
|[[Koncert (1954)]] || [[Branko Belan]] || [[Nada Škrinjar]], [[Viktor Bek]], [[Branko Špoljar]], [[Neda Pataki]], [[Miroslav Petrović]], [[Rudolf Kukić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Borivoj Šembera]], [[Boris Buzančić]], [[Slavko Mihalić]]
|-
|[[Djevojka i hrast (1955.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Tamara Marković]], [[Ljubivoje Tadić]], [[Josip Petričić]], [[Viktor Bek]], [[Andrej Kurent]], [[Miodrag Popović]]
|-
|[[Milioni na otoku (1955)]] || [[Branko Bauer]] || [[Metka Gabrijelčić]], [[Vlado Bačić]], [[Radovan Vučković]], [[Zlatko Lukman]], [[Relja Bašić]], [[Branko Belina]], [[Igor Rogulja]]
|-
|[[Jubilej gospodina Ikla (1955)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Antun Nalis]], [[Lila Andres]], [[August Cilić]], [[Borivoj Šembera]], [[Mila Mosinger]], [[Asja Đurđević]], [[Zvonko Strmac]], [[Nela Eržišnik]], [[Milivoj Presečki]]
|-
|[[Opsada (1956)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Boris Buzančić]], [[Goranka Vrus]], [[Jurica Dijaković]], [[Ivan Šubić]], [[Mato Ergović]], [[Pero Kvrgić]], [[Relja Bašić]], [[Pero Budak]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Viktor Bek]], [[Stjepan Jurčević]]
|-
|[[Ne okreći se sine (1956)]] || [[Branko Bauer]] || [[Bert Sotlar]], [[Zlatko Lukman]], [[Lila Andres]], [[Radojko Ježić]], [[Nikša Štefanini]], [[Mladen Hanzlovsky]], [[Tihomir Polanec]], [[Gret a Kraus-Aranicki]], [[Zlatko Madunić]]
|-
|[[Svoga tela gospodar (1957)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Julije Perlaki]], [[Marija Kohn]], [[Mladen Šerment]], [[Nela Eržišnik]], [[Viktor Bek]], [[Ivo Pajić]], [[Vanja Timer]], [[Marija Aleksić]], [[August Cilić]], [[Ivka Dabetić]], [[Mate Ergović]]
|-
|[[Nije bilo uzalud (1957)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Mira Nikolić]], [[Boris Buzančić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Ivan Šubić]], [[Zlata Perlić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mia Oremović]], [[Vjera Simić]], [[Branko Majer]]
|-
|[[Samo ljudi (1957)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tamara Miletić]], [[Milorad Margetić]], [[Olivera Marković]], [[Nikša Štefanini]], [[Stjepan Jurčević]], [[Nela Eržišnik]]
|-
|[[Naši se putovi razilaze (1957)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Boris Hržić]], [[Saša Novak]], [[Bata Grbić]], [[Mira Nikolić]], [[Rudolf Kukić]], [[Joža Gregorin]], [[Adam Vedernjak]], [[Viktor Bek]], [[Zlatko Vranjican]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivan Gluščević]]
|-
|[[Cesta duga godinu dana (1958)]] || [[Giuseppe de Santis]]|| [[Silvana Pampanini]], [[Bert Sotlar]], [[Gordana Miletić]], [[Eleonora Rossi-Drago]], [[Massimo Girotti]], [[Ivica Pajer]], [[Gordana Miletić]], [[Hermina Pipinić]], [[Nikša Štefanini]], [[Milivoje Živanović]], [[Antun Vrdoljak]]
|-
|[[H-8 (1958)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Đurđa Ivezić]], [[Vanja Drach]], [[Mira Nikolić]], [[Marijan Lovrić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Stane Sever]], [[Pero Kvrgić]], [[Marija Kohn]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubica Jović]], [[Ivan Šubić]], [[Siniša Knaflec]], [[Rudolf Kukić]], [[Andro Lušičić]]
|-
|[[Vlak bez voznog reda (1959)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Olivera Marković]], [[Ivica Pajer]], [[Inge Ilin]], [[Ljiljana Vajler]], [[Milan Milošević]], [[Velimir Živojinović]], [[Lia Rho-Barbieri]], [[Stojan Aranđelović]]
|-
|[[Pukotina raja (1959)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Ljubica Jović]], [[Milan Puzić]], [[Severin Bijelić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Antun Vrdoljak]]
|}
=== 1960-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Deveti krug (1960.)]] || [[France Štiglic]]|| [[Dušica Žegarac]], [[Boris Dvornik]], [[Desanka Lončar]], [[Dragan Milivojević]], [[Ervina Dragman]], [[Branko Tatić]]
|-
|[[Kota 905 (1960.)]] || [[Mate Relja]] || [[Hermina Pipinić]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Dušan Bulajić]], [[Stane Potokar]], [[Pavle Vuisić]], [[Milan Srdoč]], [[Stole Aranđelović]], [[Ivo Pajić]], [[Nevenka Stipančić]], [[Tedy Sotošek]]
|-
|[[Rat (1960.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Ewa Krzyzewska]], [[Janez Vrhovec]], [[Ljubiša Jovanović]], [[Tamara Đorđević]] (Ita Rina), [[Velimir Živojinović]]
|-
|[[Signali nad gradom (1960.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Aleksandar Gavrić]], [[Miha Baloh]], [[Nela Eržišnik]], [[Marika Tocinovska]]
|-
|[[Martin u oblacima (1961.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Boris Dvornik]], [[Ljubica Jović]], [[Joža Šeb]], [[Braco Reiss]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Ljerka Prekratić]]
|-
|[[Carevo novo ruho (1961.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Stevo Vujatović]], [[Ana Karić]], [[Mato Grković]], [[Josip Petričić]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivo Kadić]], [[Antun Nalis]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Pustolov pred vratima (1961.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Janez Vrhovec]], [[Dunja Rajter]], [[Ana Karić]], [[Boris Buzančić]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Zoran Ristanović]], [[Emil Kutijaro]]
|-
|[[Sreća dolazi u 9 (1961.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Irena Prosen]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mila Dimitrijević]], [[Drago Krča]], [[Mia Oremović]], [[Antun Nalis]], [[Viktor Bek]], [[Pero Kvrgić]], [[Tatjana Beljakova]]
|-
|[[Sudar na paralelama (1961.)]] || [[Jože Babić]]|| [[Mića Orlović]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Boris Kralj]]
|-
|[[Potraga za zmajem (1961.)]] || [[Jane Kavčić]]|| [[Ivica Pajer]], [[Zlatko Madunić]], [[Jelena Bjeličić]], [[Primož Rode]], [[Janez Čuk]], [[Velimir Gjurin]]
|-
|[[Abeceda straha (1961.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Vesna Bojanić]], [[Josip Zapalorto]], [[Nada Kasapić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Maks Furijan]], [[Miodrag Lončar]], [[Jasenka Kodrnja]]
|-
|[[Veliko suđenje (1961.)]] || [[Fedor Škubonja]] || [[Pavle Minčić]], [[Tomo Kuruzović]], [[Sreten Stojović]], [[Milan Ajvaz]]
|-
|[[Igre na skelama (1961.)]] || [[Srećko Weygand]]|| [[Sonja Krajšek]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zoran Benderić]], [[Sulejman Lelić]], [[Manja Golec]], [[Ajša Mešić]]
|-
|[[Šeki snima, pazi se (1962.)]] || [[Marijan Vajda]]|| [[Dragoslav Šekularac]], [[Lola Novaković]], [[Pavle Minčić]], [[Aleksandar Stojković]], [[Zoran Longinović]], [[Fraho Konjhodžić]]
|-
|[[Sjenka slave (1962.)]] || [[Vanja Bjenjaš]]|| [[Miha Baloh]], [[Boris Dvornik]], [[Milan Srdoč]], [[Ingrid Lotarius]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Da li je umro dobar čovjek (1962.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Boris Dvornik]], [[Mile Gatara]], [[Ana Pavić]], [[Mića Tomić]], [[Manja Golec]], [[Mirko Vojković]], [[Anton Marti]]
|-
|[[Rana jesen (1962.)]] || [[Svetomir Janić]]|| [[Mira Sardoč]], [[Miha Baloh]], [[Sonja Turk]], [[Sima Janićijević]]
|-
|[[Opasni put (1963.)]] || [[Mate Relja]] || [[Marinko Ćosić]], [[Zlatko Kovačić]], [[Zoran Relja]], [[Vanja Drach]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Dvostruki obruč (1963.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Severin Bijelić]], [[Bert Sotlar]], [[Hermina Pipinić]], [[Pavle Vuisić]], [[Stojan Aranđelović]], [[Velimir Živojinović]], [[Boris Dvornik]]
|-
|[[Čovjek sa fotografije (1963.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Nikola Milić]], [[Olivera Marković]], [[Milan Puzić]], [[Janez Vrhovec]], [[Dušan Antonijević]], [[Severin Bijelić]], [[Tomanija Đuričko]], [[Mirjana Kodžić]]
|-
|[[Nevesinjska puška (1963.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Miha Baloh]], [[Jovan Miličević]], [[Tatjana Beljakova]], [[Petre Prličko]], [[Vladimir Medar]], [[Velimir Živojinović]], [[Veljko Maričić]]
|-
|[[Licem u lice (1963.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Ilija Džuvalekovski]], [[Husein Čokić]], [[Vladimir Popović]], [[Milan Srdoč]], [[Boris Dvornik]], [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Svanuće (1964.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Miha Baloh]], [[Senka Veletanlić-Petrović]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Vanja Drach]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Mladen Šerment]]
|-
|[[Pravo stanje stvari (1964.)]] || [[Vladan Slijepčević]]|| [[Miloš Žutić]], [[Branislava Zorić]], [[Mihajlo Kostić]], [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Ocokoljić]], [[Vesna Krajina]]
|-
|[[Nikoletina Bursać (1964.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Dragomir Pajić]], [[Milan Srdoč]], [[Olga Vujadinović]], [[Dušan Tadić]], [[Milutin Mirković]]
|-
|[[Prometej s otoka Viševice (1964.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Mira Sardoč]], [[Janez Vrhovec]], [[Dina Rutić]], [[Pavle Vuisić]], [[Husein Čokić]], [[Dragomir Felba]]
|-
|[[Ključ (1965.)]] || I: [[Vanča Kljaković]]<br>II: [[Krsto Papić]]<br>III: [[Antun Vrdoljak]] || I. [[Božidar Boban]], [[Jagoda Kaloper]], II: [[Marija Lojk]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Tana Mascarelli]], III: [[Sven Lasta]], [[Ljubica Jović]], [[Zvonimir Rogoz]]
|-
|[[Doći i ostati (1965.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Kole Angelovski]], [[Dragomir Bojanić]], [[Mija Aleksić]], [[Pavle Vuisić]], [[Marija Kohn]]
|-
|[[Druga strana medalje (1965.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Judita Han]], [[Rade Marković]], [[Franjo Kumer]], [[Toma Jovanović]], [[Voja Mirić]]
|-
|[[Čovik od svita (1965.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Boris Dvornik]], [[Kole Angelovski]], [[Milena Dravić]], [[Ingrid Lotarius]], [[Relja Bašić]], [[Sonja Hlebš]]
|-
|[[Pogled u zjenicu sunca (1966.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Antun Nalis]], [[Faruk Begolli]], [[Mladen Ladika]]
|-
|[[Sedmi kontinent (1966.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Hermina Pipinić]], [[Iris Vrus]], [[Tomica Pasarić]], [[Demeter Bitenc]], [[Abdoulaye Seck]], [[Mikloš Huba]]
|-
|[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Pavle Vuisić]], [[Gizela Huml]], [[Fabijan Šovagović]], [[Srđan Mimica]], [[Rudolf Kukić]], [[Jagoda Kaloper]], [[Olivera Vučo]], [[Renata Freiskorn]]
|-
|[[Rondo (1966.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Relja Bašić]], [[Milena Dravić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Rudolf Kukić]], [[Boris Festini]]
|-
|[[Breza (1967.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Manca Košir]], [[Fabijan Šovagović]], [[Bata Živojinović]], [[Nela Eržišnik]], [[Stane SeVer]], [[Stjepan Lektorić]]
|-
|[[Protest (1967.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Nada Subotić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Rudolf Kukić]]
|-
|[[Četvrti suputnik (1967.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Mihajlo Kostić]], [[Renata Freiskorn]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Mira Župan]], [[Emil Glad]], [[Josip Marotti]], [[Ervina Dragman]]
|-
|[[Kaja, ubit ću te! (1967.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Zaim Muzaferija]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Antun Nalis]], [[Jolanda Đačić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Husein Čokić]]
|-
|[[Iluzija (1967.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Marija Lojk]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Branko Kovačić]], [[Nevenka Benković]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Crne ptice (1967.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Voja Mirić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivan Šubić]], [[Vanja Drach]], [[Ivo Serdar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Tri sata za ljubav (1968.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Nikolić]], [[Tatjana Salaj]], [[Predrag Tasovac]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Lenka Neumann]], [[Vanja Žugaj]], [[Vladimir Ružđak]], [[Mirjana Bohanec]]
|-
|[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Snežana Nikšić]], [[Zaim Muzaferija]], [[Jagoda Kaloper]], [[Đuro Rogina]], [[Zdravko Pošta]], [[Mustafa Nadarević]], [[Jelica Lovrić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Goli čovik (1968.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Vera Čukić]], [[Antun Nalis]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Karlo Bulić]], [[Rade Marković]], [[Pavle Minčić]], [[Josip Marotti]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Milan Srdoč]]
|-
|[[Imam 2 mame i 2 tate (1968.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Davor Radofli]], [[Tomislav Žganec]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vera Čukić]], [[Igor Galo]], [[Matea Bogdanović]], [[Zlatko Kauzlarić-Atač]]
|-
|[[Kad čuješ zvona (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Buzančić]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branka Vrdoljak]], [[Vanja Drach]], [[Antun Nalis]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Događaj (1969.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Srđan Mimica]], [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Neda Spasojević]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Marina Nemet]], [[Zdenka Heršak]], [[Lena Politeo]], [[Stevo Vujatović]]
|-
|[[Nedjelja (1969.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Goran Marković]], [[Dragomir Čumić]], [[Martin Crvelin]], [[Gordan Pičuljan]], [[Nada Abrus]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Olga Pivac]]
|-
|[[Slučajni život (1969.)]] || [[Ante Peterlić]] || [[Dragutin Klobučar]], [[Ivo Serdar]], [[Ana Karić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Helena Buljan]], [[Stjepan Bahert]], [[Fabijan Šovagović]], [[Dragan Milivojević]], [[Martin Sagner]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Divlji anđeli (1969.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Božidar Orešković]], [[Igor Galo]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Neda Arnerić]], [[Relja Bašić]], [[Veronika Kovačić]], [[Karlo Bulić]], [[Duša Počkaj]], [[Ilija Ivezić]]
|-
|[[Ljubav i poneka psovka (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Boris Buzančić]], [[Sven Lasta]]
|-
|[[Lisice (1969.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Adem Čejvan]], [[Jagoda Kaloper]], [[Ilija Ivezić]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Edo Peročević]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivica Vidović]], [[Branko Špoljar]], [[Zaim Muzaferija]]
|}
=== 1970-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tko pjeva zlo ne misli]] || [[Krešo Golik]] || [[Franjo Majetić]], [[Mirjana Bohanec]], [[Relja Bašić]], [[Mia Oremović]], [[Tomislav Žganec]], [[Vida Jerman]]
|-
|[[Bablje ljeto (1970)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Boris Dvornik]], [[Milja Vujanović]], [[Ana Karić]], [[Rade Marković]], [[Branko Pleša]], [[Pavle Vuisić]], [[Edo Koludrović]]
|-
|[[Jedanaesta zapovijed (1970)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Dragomir Bojanić]], [[Vesna Malohodžić]]
|-
|[[Idu dani (1970)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Ivica Vidović]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Janez Hočevar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Majda Kohek]], [[Branko Milenković]], [[Ljiljana Danilović]], [[Zoran Longinović]], [[Farho Konjhodžić]]
|-
|[[Hranjenik (1970)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Kole Angelovski]], [[Zvonimir Črnko]], [[Kruno Valentić]], [[Edo Peročević]], [[Boris Festini]], [[Ilija Ivezić]], [[Giuseppe Addobbati]]
|-
|[[Put u raj (1970)]] || [[Mario Fanelli]] || [[Boris Buzančić]], [[Ljuba Tadić]], [[Zvonko Strmac]], [[Mato Grković]], [[Snežana Nikšić]], [[Branka Strmac]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Svjetlana Knežević]]
|-
|[[Družba Pere Kvržice (1970)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Mladen Vasary]], [[Adem Ćejvan]], [[Boris Dvornik]], [[Inge Appelt]], [[Antun Nalis]], [[Predrag Vuković]], [[Boris Vujović]], [[Antun Vrdoljak]]
|-
|[[Kainov znak (1970.)]] || [[Ivan Hetrich]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Tonko Lonza]], [[Hermina Pipinić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Dragan Milivojević]], [[Borivoj Šembera]], [[Jovan Ličina]], [[Jurica Dijaković]], [[Tatjana Beljakova]], [[Nada Klašterka]], [[Jelena Grujić]], [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], [[Dževad Alibegović]]
|-
|[[Mirisi, zlato i tamjan (1971)]] || [[Ante Babaja]] || [[Sven Lasta]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivona Petri]], [[Nataša Nešović]]
|-
|[[Putovanje na mjesto nesreće (1971)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Ana Karić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Emil Kutijaro]], [[Nataša Maričić]]
|-
|[[U gori raste zelen bor (1971)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Buzančić]], [[Mato Ergović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Inge Apelt]], [[Ilija Ivezić]], [[Kole Angelovski]], [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Lov na jelene (1972)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Sandi Krošl]], [[Boris Dvornik]], [[Silvana Armenulić]], [[Miha Baloh]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Prvi splitski odred (1972)]] || [[Vojdrag Berčić]] || [[Toni Laurenčić]], [[Miha Baloh]], [[Fabijan Šovagović]], [[Antun Nalis]], [[Žarko Radić]]
|-
|[[Živa istina (1972)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Poslijepodne jednog fazana (1972)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Jasna Mihaljinec]], [[Stipe Belobrk]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mile Rupčić]], [[Mišo Kovač]], [[Franjo Majetić]], [[Igor Galo]]
|-
|[[Vuk samotnjak (1972)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Slavko Štimac]], [[Ivan Štimac]], [[Boro Ivanišević]], [[Željko Mataija]], [[Smiljan Čičić]]
|-
|[[Kužiš stari moj (1973)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Ivica Vidović]], [[Eva Ras]], [[Relja Bašić]], [[Milutin Butković]], [[Danilo Stojković]], [[Zdenka Heršak]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973)]] || [[Krsto Papić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Krešimir Zidarić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Mato Ergović]], [[Zdenka Heršak]]
|-
|[[Razmeđa (1973)]] || [[Krešo Golik]] || [[Pavle Vuisić]], [[Zdenka Trach]], [[Antun Vrbenski]], [[Jovan Stefanović]], [[Slavica Maras]]
|-
|[[Timon (1973)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kruno Valentić]], [[Zlatko Crnković]], [[Saša Violić]], [[Helena Buljan]], [[Ivo Kadić]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Serdar]], [[Zvonko Strmac]], [[Lana Golob]], [[Vladimir Gerić]], [[Ljudevit Galic]]
|-
|[[Živjeti od ljubavi (1973)]] || [[Krešo Golik]] || [[Vlasta Knezović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Dvornik]], [[Franjo Majetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mia Oremović]], [[Zvonko Lepetić]]
|-
|[[Kronika jednog zločina (1973)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Hermina Pipinić]], [[Božidar Jelenić]], [[Kaja Cvitić]], [[Jakša Mlačić]], [[Jadranka Vučak]]
|-
|[[Deps (1974)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milena Dravić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Mato Ergović]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlado Puhalo]], [[Zdenka Heršak]]
|-
|[[Kapetan Mikula Mali (1974)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Petre Prličko]], [[Tonči Vidan]], [[Joško Pažanin]], [[Manojlo Cvijanović]]
|-
|[[Kud puklo da puklo (1974)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Mladen Budiščak]], [[Jagoda Kaloper]], [[Feliks Smitka]], [[Srećko Ptiček]], [[Slobodan Šembera]]
|-
|[[Hitler iz našeg sokaka (1975)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Nikola Simić]], [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Dušan Bulajić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Slavko Simić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ivan Hajtl]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Kuća (1975)]]|| [[Bogdan Žižić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Jagoda Kaloper]], [[Rade Marković]], [[Ana Karić]], [[Franjo Majetić]], [[Marija Kohn]], [[Krešimir Zidarić]]
|-
|[[Muke po Mati (1975)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Boris Cavazza]], [[Alicia Jackiewicz]], [[Božidarka Frait]], [[Mirko Boman]], [[Ivan Prebeg]], [[Žarko Radić]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Atentat u Sarajevu (1975)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Christopher Plummer]], [[Florinda Bolkan]], [[Radoš Bajić]], [[Irfan Mensur]], [[Maximilian Schell]], [[Jan Hrušinski]], [[Branko Đurić]], [[Ivan Vyskočil]]
|-
|[[Seljačka buna (1975)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Srđan Mimica]], [[Marina Nemet]], [[Fabijan Šovagović]], [[Velimir Živojinović]], [[Pavle Vuisić]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Stole Aranđelović]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Črnko]], [[Boris Festini]], [[Ivica Pajer]], [[Adem Ćejvan]], [[Stojan Aranđelović]]
|-
|[[Vlak u snijegu (1976)]] || [[Mate Relja]] || [[Slavko Štimac]], [[Željko Malčić]], [[Gordana Inkret]], [[Edo Peročević]], [[Ratko Buljan]], [[Antun Nalis]], [[Branko Matić]], [[Vlado Bačić]], [[Vojkan Pavlović]]
|-
|[[Izbavitelj (1976)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Relja Bašić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Ne naginji se van]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Jadranka Stilin]], [[Mira Banjac]], [[Mirko Boman]], [[Zdenko Jelčić]]
|-
|[[Pucanj (1977)]] || [[Krešo Golik]] || [[Marko Nikolić]], [[Božidar Orešković]], [[Fabijan Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Božidarka Frait]], [[Mirjana Kauzlarić]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Letači velikog neba (1977)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Boris Dvornik]], [[Zvonko Lepetić]], [[Zvonko Torjanec]], [[Karlo Bulić]], [[Atun Vrbenski]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Pajer]], [[Jasna Ivić]], [[Ramiz Pašić]]
|-
|[[Ludi dani (1977)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Zvonimir Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Spaso Papac]], [[Perica Martinović]], [[Božidar Boban]], [[Niko Pavlović]], [[Hermina Pipinić]], [[Marija Sekelez]]
|-
|[[Hajdučka vremena (1977)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[Slavko Simić]], [[Ružica Sokić]], [[Danilo Stojković]], [[Nikola Simić]], [[Mato Ergović]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Mećava (1977)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Slobodan Perović]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Lepetić]]
|-
|[[Akcija stadion (1977)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Igor Galo]], [[Franjo Majetić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Božidar Alić]], [[Jadranka Stilin]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Darko Srića]], [[Nataša Hržić]], [[Zlatko Madunić]], [[Boris Kralj]], [[Dušan Janićijević]]
|-
|[[Bravo maestro (1978)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Aleksandar Berček]], [[Božidar Boban]], [[Mladen Budiščak]], [[Koraljka Hrs]], [[Ante Vican]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Radojka Šverko]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Angel Palašev]], [[Zlata Petković]]
|-
|[[Ljubica (1978)]] || [[Krešo Golik]] || [[Božidarka Frait]], [[Ivan Stančić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]], [[Mia Oremović]], [[Husein Čokić]]
|-
|[[Okupacija u 26 slika (1978)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Frano Lasić]], [[Boris Kralj]], [[Milan Štrljić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Bert Sotlar]], [[Boris Dvornik]], [[Dušica Žegarac]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Antun Nalis]], [[Zlakto Vranjican]], [[Gordana Pavlov]]
|-
|[[Posljednji podvig diverzanta oblaka (1978)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Slavica Jukić]], [[Predrag Manojlović]], [[Ratko Buljan]], [[Ana Hercigonja]], [[Izet Hajdarhodžić,. Ivica Pajer]], [[Edo Peročević]], [[Marina Nemet]]
|-
|[[Prijeki sud (1978)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Ivica Vidović]], [[Pero Kvrgić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vlatko Dulić]], [[Tanja Knezić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Kruno Valentić]], [[Sanja Vejnović]]
|-
|[[Čovjek koga treba ubiti (1979)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Zvonimir Črnko]], [[Vladimir Popović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Tanja Bošković]], [[Dušica Žegarac]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979)]] || [[Petar Krelja]] || [[Slavko Štimac]], [[Tatjana Ivko]], [[Marina Nemet]], [[Rajka Rusan]], [[Boris Buzančić]], [[Sanda Langerholz]], [[Ana Marija Fabris]], [[Vanja Drach]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]]
|-
|[[Novinar (1979)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Milena Zupančić]], [[Vera Zima]], [[Tonko Lonza]], [[Stevo Žigon]], [[Mladen Budišćak]], [[Božidar Smiljanić]], [[Slobodan Dimitrijević]]
|-
|[[Pakleni otok (1979)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Pavle Vuisić]], [[Klaus Löwitsch]], [[Slavko Štimac]], [[Beba Lončar]], [[Ružica Sokić]], [[Richard Harrison]], [[Peter Carsten]], [[Krunoslav Šarić]], [[Aljoša Vučković]], [[Miki Krstović]]
|-
|[[Povratak (1979)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Buzančić]], [[Milena Dravić]], [[Dušica Žegarac]]
|-
|[[Priko sinjeg mora (1979)]] || [[Ljiljana Jojić]]|| [[Pavle Vuisić]], [[Antonela Marinović]], [[Dino Dvornik]], [[Božo Barač]], [[Branko Juras]], [[Nikola Dešković]]
|-
|[[Usporeno kretanje (1979)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ivica Vidović]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kostadinka Velkovska]], [[Saša Dabetić]]
|-
|[[Živi bili pa vidjeli (1979)]] || [[Bruno Gamulin]]<br>[[Milivoj Puhlovski]]|| [[Sanja Vejnović]], [[Mladen Vasary]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Danko Ljuština]], [[Mirjana Bohanec]]
|-
|[[Daj što daš (1979)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Sreten Mokrović]], [[Jasna Opalić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Slavica Jukić]], [[Slobodan Milovanović]]
|}
=== 1980-e ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tajna Nikole Tesle (1980)]] || [[Krsto Papić]] || [[Petar Božović]], [[Orson Welles]], [[Strother Martin]], [[Dennis Patrick]], [[Oja Kodar]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Charles Millot]], [[Dennis Patrick]], [[Edo Peročević]]
|-
|[[Luda kuća (1980)]] || [[Ljubiša Ristić]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zdenka Heršak]], [[Ratko Buljan]], [[Janez Bormež]], [[Stane Potisk]], [[Petar Dobrić]], [[Jelica Lovrić]]
|-
|[[Izgubljeni zavičaj (1980)]] || [[Ante Babaja]] || [[Nereo Scaglia]], [[Zvonimir Črnko]], [[Miljenko Mužić]], [[Neda Spasojević]], [[Ines Fančović]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Banović Strahinja (1981)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Franco Nero]], [[Dragan Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Gerd Fröbe]], [[Rade Šerbedžija]], [[Kole Angelovski]]
|-
|[[Gosti iz galaksije (1981)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Žarko Potočnjak]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Lucié Žulova]], [[Ksenija Prohaska]]
|-
|[[Pad Italije (1981)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Daniel Olbrychski]], [[Ena Begović]], [[Gorica Popović]], [[Dragan Maksimović]], [[Mirjana Karanović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Dušan Janićijević]], [[Ljiljana Krstić]], [[Frano Lasić]], [[Velimir Živojinović]], [[Snježana Savić]], [[Izet Hajdarhodžić]]
|-
|[[Ritam zločina (1981)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Samo jednom se ljubi (1981)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Vladica Milosavljević]], [[Mladen Budišćak]], [[Zijah Sokolović]], [[Dragoljub Lazarov]], [[Neva Rošić]], [[Erland Josephson]]
|-
|[[Snađi se druže (1981)]] || [[Berislav Makarović]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Ivo Serdar]], [[Jovan Ličina]], [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Visoki napon (1981)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Božidarka Frait]], [[Vanja Drach]], [[Milan Štrljić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Velimir Živojinović]], [[Zvonko Lepetić]], [[Relja Bašić]], [[Ivo Gregurević]], [[Sanja Vejnović]]
|-
|[[Vlakom prema jugu (1981)]] || [[Petar Krelja]] || [[Marina Nemet]], [[Zlatko Vitez]], [[Franjo Majetić]], [[Tanja Kursar]], [[Đurđa Šegedin]], [[Đuro Utješanović]], [[Viktor Fabris]]
|-
|[[Servantes iz Malog Mista (1982)]] || [[Daniel Marušić]] || [[Ivica Vidović]], [[Boris Dvornik]], [[Karlo Bulić]], [[Asja Kisić]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katia Tchenko]]
|-
|[[Hoću živjeti (1982)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Milan Štrljić]], [[Ena Begović]], [[Zdenka Heršak]], [[Milan Srdoč]], [[Minja Nikolić]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Vera Zima]], [[Ilija Ivezić]], [[Edo Peročević]], [[Slavica Jukić]], [[Adem Ćejvan]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Ferenčić]]
|-
|[[Zločin u školi (1982)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Zlatko Vitez]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Koraljka Hrs]]
|-
|[[Kiklop (1982)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Frano Lasić]], [[Ljuba Tadić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mira Furlan]], [[Boris Dvornik]], [[Relja Bašić]], [[Maria Baxa]], [[Bert Sotlar]], [[Rade Marković]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Kruno Valentić]], [[Karlo Bulić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Vera Zima]]
|-
|[[Nemir (1982)]] || [[Ahmet Imamović]] – Adi || [[Asja Jovanović]], [[Igor Galo]], [[Mladen Budišćak]], [[Vera Zima]], [[Nataša Maričić]], [[Nada Gaćešić]], [[Miljenka Androić]], [[Angel Palašev]], [[Vida Jerman]], [[Mia Oremović]]
|-
|[[Medeni mjesec (1983)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Slobdan Milovanović]], [[Biserka Ipša]], [[Nada Abrus]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Pavle Vuisić]], [[Tošo Jelić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Treći ključ (1983)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Božidar Alić]], [[Vedrana Međimorec]], [[Franjo Majetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Đorđe Rapajić]]
|-
|[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983)]]|| [[Milivoj Puhlovski]]|| [[Danko Ljuština]], [[Cintija Ašperger]], [[Damir Šaban]]
|-
|[[Zadarski memento]] || [[Joakim Marušić]]|| [[Lazar Ristovski]], [[Zdravka Krstulović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Milan Štrljić]], [[Alma Prica]], [[Mira Furlan]], [[Vlasta Knezović]], [[Zijad Gračić]]
|-
|[[Rani snijeg u Münchenu (1984)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Drago Grgečić-Gabor]], [[Pavle Vuisić]], [[Ute Fiedler]], [[Relja Bašić]], [[Uwe Gurtler]]
|-
|[[Ambasador (1984)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Miodrag Radovanović]], [[Elizabeta Kukić]], [[Voja Brajević]], [[Željko Königsnecht]], [[Fabijan Šovagović]], [[Marija Kohn]], [[Nina Erak]], [[Inge Appelt]]
|-
|[[Mala pljačka vlaka (1984)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Velimir Živojinović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Kruno Šarić]], [[Danko Ljuština]], [[Fabijan Šovagović]], [[Tatjana Bošković]]
|-
|[[Ujed anđela (1984)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Katalin Ladik]], [[Boris Kralj]], [[Marina Nemet]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Blažeković]]
|-
|[[U raljama života (1984)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Vitomira Lončar]], [[Gorica Popović]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Koraljka Hrs]], [[Branka Cvitković]], [[Mladen Raukar]], [[Cintija Ašperger]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Mira Furlan]], [[Rade Šerbedžija]], [[Velimir Živojinović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Enes Kišević]], [[Predrag Manojlović]]
|-
|[[Tajna starog tavana (1984)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Špiro Guberina]], [[Boris Dvornik]], [[Mia Oremović]], [[Jan Kanyza]], [[Miloš Kopecky]], [[Petar Jelaska]], [[Edo Peročević]], [[djeca: Mario Mirković]], [[Jiri Guriča]], [[Nina Petrović]]
|-
|[[Horvatov izbor (1985)]] || [[Eduard Galić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Mira Furlan]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Edo Peročević]], [[Zvonimir Ferenčić]]
|-
|[[Od petka do petka (1985)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katija Zubčić]], [[Vladimir Rupčić]], [[Lukrecija Brešković]]
|-
|[[Crveni i crni (1985)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milan Štrljić]], [[Olivera Ježina]], [[Radko Polič]], [[Miodrag Krstović]]
|-
|[[Anticasanova]] || [[Vladimir Tadej]] || [[David Bluestone]], [[Elisa Tebith]], [[Milena Dravić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Relja Bašić]], [[Josip Marotti]], [[Brigid O'Hara]], [[Claudia Lyster]], [[Semka Sokolović-Bertok]]
|-
|[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Irina Alferova]], [[Zlatko Vitez]], [[Kruno Šarić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Relja Bašić]], [[Siniša Popović]], [[Eliza Gerner]], [[Vera Zima]]
|-
|[[Na istarski način (1985)]] || [[Vladimir Fulgosi]] || [[Miranda Zaharia]], [[Đuro Utješanović]], [[Milena Dravić]], [[Boris Kralj]], [[Eta Bortolazzi]], [[Zvonko Lepetić]], [[Neda Arnerić]]
|-
|[[Kuća na pijesku (1985)]] || [[Ivan Martinac]] || [[Dušan Janićijević]], [[Branko Đurić]]
|-
|[[Za sreću je potrebno troje (1985)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Mira Furlan]], [[Bogdan Diklić]], [[Vanja Drach]], [[Dubravka Ostojić]], [[Ksenija Pajić]]
|-
|[[Obećana zemlja (1986)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Mirjana Karanović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Vanja Drach]], [[Dara Džokić]], [[Dragan Nikolić]], [[Olivera Marković]], [[Vanja Matujec]]
|-
|[[Večernja zvona (1986)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Petar Božović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Neda Arnerić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Lidija Jenko]], [[Stevo Žigon]], [[Zijah Sokolović]], [[Matko Raguž]], [[Zdenko Jelić]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[San o ruži (1986)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubo Zečević]], [[Iva Marjanović]], [[Anja Šovagović]]
|-
|[[Kraljeva završnica (1987)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Irfan Mensur]], [[Ena Begović]], [[Vladislava Milosavljević]], [[Milan Štrljić]], [[Bogdan Diklić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]]
|-
|[[Oficir s ružom (1987)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Ksenija Pajić]], [[Žarko Laušević]], [[Dragana Mrkić]], [[Vicko Ruić]], [[Boris Buzančić]], [[Vida Jerman]]
|-
|[[Osuđeni (1987)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Sonja Savić]], [[Ivo Gregurević]], [[Mira Furlan]], [[Jovan Ličina]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Tošo Jelić]], [[Boris Buzančić]]
|-
|[[Marjuča ili smrt (1987)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Borko Bebić]], [[Neda Arnerić]], [[Boris Dvornik]], [[Mirjana Karanović]], [[Marija Kohn]], [[Pino Drütter]], [[Lovre Reić]], [[Vanja Matujec]]
|-
|[[Glembajevi (1988)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Ena Begović]], [[Tonko Lonza]], [[Bernarda Oman]], [[Matko Raguž]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonko Strmac]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zvonimir Rogoz]]
|-
|[[U sredini mojih dana (1988)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Milena Zupančić]], [[Boris Cavazza]], [[Jelena Miholjević]], [[Pero Kvrgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Barbara Rocco]], [[Cintija Ašperger]], [[Dominik Sedlar]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlatko Dulić]], [[Radko Polič]], [[Boris Miholjević]], [[Danko Ljuština]], [[Mia Begović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Hasija Borić]]
|-
|[[Sokol ga nije volio (1988)]] || [[Branko Šmit]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Filip Šovagović]], [[Kruno Šarić]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Gregurević]], [[Suzana Nikolić]], [[Mato Ergović]], [[Ivo Fici]], [[Ico Tomljenović]], [[Branka Trlin]], [[Ankica Dobrić]], [[Ljiljana Gener]], [[Slavko Juraga]], [[Zvonko Torjanac]], [[Željko Šestić]], [[Dubravka Crnojević]]
|-
|[[Trideset konja (1988.)]]
|[[Mladen Juran]]
|[[Boris Dvornik]], [[Milena Dravić]], [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Milan Štrljić]], [[Aljoša Vučković]], [[Drago Meštrović]]
|-
|[[Vila orhideja (1988)]] || [[Krešo Golik]] || [[Rene Medvešek]], [[Gordana Gadžić]], [[Gala Videnović]], [[Zlatko Crnković]], [[Neva Rošić]], [[Boris Cavazza]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Život sa stricem (1988)]] || [[Krsto Papić]] || [[Davor Janjić]], [[Alma Prica]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Anica Dbora]], [[Branislav Lečić]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Haloa – Praznik kurvi (1988)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Neda Arnerić]], [[Ranko Zidarić]], [[Stevo Žigon]], [[Dušica Žegarac]], [[Zorko Rajčić]]
|-
|[[Čovjek koji je volio sprovode (1989)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Gordana Gadžić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Vlatko Dulić]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Povratak Katarine Kožul (1989)]] || [[Slobodan Praljak]] || [[Alma Prica]], [[Mustafa Nadarević]], [[Annemarie Wendel]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Lenz Prütting]], [[Slobodan Milovanović]], [[Ružica Lorković]]
|-
|[[Donator (1989)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Ljubomir Todorović]], [[Peter Carsen]], [[Urška Hlebec]], [[Ana Karić]], [[Tonko Lonza]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević)
|-
|[[Đavolji raj – ono ljeto bijelih ruža (1989)]]|| [[Rajko Grlić]] || [[Tom Conti]], [[Susan George]], [[Rod Steiger]], [[Nitzan Sharron]], [[Alun Armstrong]], [[John Gill]], [[John Sharp]], [[Miljenko Brlečić]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Šembera]], [[Mario Kovač]], [[Tošo Jelić]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Krvopijci (1989)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Danilo Lazović]], [[Ksenija Marinković]], [[Maro Martinović]], [[Danko Ljuština]], [[Zlatko Vitez]], [[Ranko Zidarić]], [[Asja Potočnjak]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vitomira Lončar]]
|-
|[[Diploma za smrt (1989)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Ranko Zidarić]], [[Filip Šovagović]], [[Ksenija Pajić]], [[Suzana Nikolić]], [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Hamburg Altona (1989)]] || I. [[Vedran Mihletić]]<br>II. [[Mladen Mitrović]]<br>III. [[Dragutin Krencer]]|| I. [[Željko Vukmirica]], [[Jelena Čović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zdenko Jelčić]], [[Ivo Gregurević]], [[Ksenija Pajić]], [[Slobodan Dimitrijević]], II. [[Mirsad Zulić]], [[Sena Mustajbašić]], [[Tomislav Gelić]], III. [[Filip Šovagović]], [[Vesna Trivalić]], [[Predrag Laković]], [[Aleksandar Berček]], [[Dubravko Jovanović]]
|}
=== 1990. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Ljeto za sjećanje (1990)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Branislav Lečić]], [[Suzana Nikolić]], [[Luka Milas]], [[Dora Lipovčan]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Torjanac]], [[Danko Ljuština]], [[Kruno Šarić]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Stela (1990)]] || [[Petar Krelja]] || [[Anja Šovagović-Despot]], [[Žarko Laušević]], [[Mira Furlan]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Davor Janjić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zijad Gračić]], [[IVan Goran Vitez]], [[Zlatko Vitez]], [[Vanja Matujec]], [[Tomica Milanovski]], [[Ilija Ivezić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Eta Bortolazzi]]
|-
|[[Orao (1990)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Vlatko Dulić]], [[Zdenko Jelčić]], [[Božidar Orešković]], [[Ivica Vidović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Gordana Gadžić]], [[Renata Ćurković]], [[Ksenija Pajić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Karneval, anđeo i prah (1990)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Tonko Lonza]], [[Ena Begović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Danko Ljuština]], [[Alen Liverić]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Bernarda Oman]], [[Marija Kohn]], [[Asja Potočnjak]], [[Siniša Popović]], [[Rade Šerbedžija]]
|-
|[[Školjka šumi (1990)]] || [[Miroslav Međimorec]] || [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Slavica Jukić]], [[Ivan Lovriček]]
|-
|[[Čaruga (1991)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Davor Janjić]], [[Branka Trlin-Matula]], [[Ena Begović]], [[Petar Božović]], [[Dejan Aćimović]], [[Filip Šovagović]], [[Branislav Lečić]], [[Petar Arsovski]], [[Nenad Stojanovski]], [[Gojmir Lešnjak]], [[Danko Ljuština]]
|}
=== 1991. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Đuka Begović (1991)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Slobodan Ćustić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Asja Potočnjak]], [[Zaim Muzaferija]], [[Mustafa Nadarević]], [[Urška Hlebec]], [[Filip Šovagović]], [[Perica Martinović]], [[Zoran Pokupac]], [[Nataša Ralijan]], [[Željko Vukmirica]], [[Helena Buljan]]
|-
|[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Slavko Juraga]], [[Nada Subotić]], [[Semka Sokolović]], [[Ana Karić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lena Politeo]], [[Božidar Orešković]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[Priča iz Hrvatske (1991)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Dragan Despot]], [[Zoja Odak]], [[Vedrana Međimorec]], [[Robet Belinić]], [[Ana Mamić]], [[Kristijan Ugrina]], [[Maja Ružić]], [[Martin Sagner]], [[Nada Abrus]], [[Slobodan Milovanović]]
|-
|[[Vrijeme ratnika (1991)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Sven Lasta]], [[Edo Peročević]], [[Sanja Marin]], [[Siniša Jurčić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ilija Ivezić]], [[Katarina Kocevska]], [[Čedo Vujić]]
|}
=== 1992. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kamenita vrata (1992)]] || [[Ante Babaja]] || [[Ivica Kunčević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Kruno Šarić]], [[Božidar Alić]], [[Zlatko Crnković]], [[Koraljka Hrs]], [[Ankica Dobrić]], [[Pero Kvrgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Aleksandra Turjak]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Boris Miholjević]]
|-
|[[Luka (1992)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mirta Zečević]], [[Zlatko Crnković]], [[Damir Lončar]], [[Lela Margetić]], [[Joško Ševo]], [[Ljubomir Kapor]], [[Matija Prskalo]], [[Marija Kohn]], [[Matko Raguž]], [[Ljubica Mikuličić]], [[Žuža Egrenyi]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Ilija Ivezić]]
|-
|[[Dok nitko ne gleda (1992)]] || [[Lukas Nola]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Nataša Dorčić]], [[Barbara Živković]], [[Filip Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Anja Šovagović-Despot]], [[Dragan Despot]], [[Ivo Gregurević]], [[Dražen Kühn]]
|}
=== 1993. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kontesa Dora (1993)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Alma Prica]], [[Rade Šerbedžija]], [[Zdravka Krstulović]], [[Ksenija Pajić]], [[Božidar Boban]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonko Strmac]], [[Irina Alferova]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Vrijeme za … (1993)]] || [[Oja Kodar]] || [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Ivan Brkić]], [[Duško Valentić]], [[Vinko Kraljević]], [[Đorđe Rapajić]], [[Franjo Jurčec]], [[Andrea Baković]], [[Edo Peročević]], [[Slavko Brankov]], [[Damir Mejovšek]], [[Zvonimir Novosel]], [[Jasna Palić]]
|-
|[[Zlatne godine (1993)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Igor Galo]], [[Goran Grgić]], [[Saša Turjak]], [[Ilija Ivezić]], [[Mirta Zečević]]
|}
=== 1994. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Cijena života (1994)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Slavko Juraga]], [[Barbara Vicković]], [[Ico Tomljenović]], [[Goran Grgić]], [[Ivan Brkić]], [[Edo Peročević]], [[Senka Bulić]], [[Marko Markovičić]], [[Luka Milković]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Marica Vidušić]], [[Đuro Utješanović]], [[Sonja Desnica]], [[Siniša Juričić]], [[Zvonko Zečević]], [[Vedran Mlikota]]
|-
|[[Gospa (1994)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Martin Sheen]], [[Morgan Fairchild]], [[Ray Girardin]], [[Paul Guilfoyle]], [[Michael York]], [[George Coe]], [[William Hootkins]], [[Tony Zazula]], [[Vasek C. Simek]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Miholjević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Božidar Orešković]], [[Ranko Zidarić]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Nausikaja (1994)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Igor Serdar]], [[Maja Nekić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Boris Dvornik]], [[Neven Čorak]], [[Pero Kvrgić]], [[Tomislav Martić]], [[Matko Raguž]], [[Slavko Juraga]], [[Zoran Pokupec]], [[Mario Mirković]], [[Drago Krča]], [[Boris Blažeković]], [[Suzi Josipović]], [[Joško Ševo]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[Svaki put kad se rastajemo (1994)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Iva Živković]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Nina Violić]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]]
|-
|[[Vukovar se vraća kući (1994)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Goran Navojec]], [[Sanja Marin]], [[Horst Janson]], [[Srđan Ivanišević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vera Zima]], [[Štefica Jokić]], [[Branimir Bakula]], [[Jelica Lovrić]], [[Kruno Šarić]], [[Stjepan Bahert]], [[Davor Panić]], [[Ivan Brkić]], [[Vida Jerman]], [[Palmira Ivanković]], [[Boris Perić]], [[Šimun Jagarinec]], [[Neven Silvestar Kovačević]]
|}
=== 1995. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Anđele moj dragi (1995)]] || [[Romislav Radić]]|| [[Milan Grabovac]], [[Dubravka Ostojić]], [[Matko Raguž]], [[Sunčana Zelenika]], [[Silvia Fink]], [[Vjekoslav Janković]], [[Ivo Gregurević]], [[Iva Marjanović]], [[Damir Lončar]], [[Inge Appelt]], [[Nada Abrus]], [[Marija Geml]], [[Zoran Pokupec]], [[Ružica Lorković]], [[Trpimir Jurkić]], [[Elvis Bošnjak]], [[Tatjana Bertok]], [[Saša Aničić]], [[Nina Hladoje]], [[Mirej Stanić]]
|-
|[[Isprani (1995)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Filip Šovagović]], [[Josip Kučan]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Božidarka Frajt]], [[Božidar Orešković]]
|-
|[[Putovanje tamnom polutkom (1995)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Goran Navojec]], [[Edita Majić]], [[Vedran Lulić]], [[Žarko Savić]], [[Hrvoje Klobučar]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Mila Elegović]]
|-
|[[Vidimo se (1995)]] || [[Ivan Salaj]]|| [[Nenad Cvetko]], [[Goran Višnjić]], [[Mislav Ilišić]], [[Rene Bitorajac]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Borna Krstulović]]
|}
=== 1996. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Brkić]], [[Predrag Vušović-Pređo]], [[Ivica Vidović]], [[Božidar Orešković]], [[Matija Prskalo]], [[Senka Bulić]], [[Goran Navojec]], [[Rene Bitorajac]], [[Leon Lučev]], [[Etta Bortolazzi]], [[Mladen Vulić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Goran Malus]], [[Goran Omašić]]
|-
|[[Ne zaboravi me]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Boris Pavlenić]], [[Almira Osmanović]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Buzančić]], [[Mario Dukarić]], [[Marko Blažević]], [[Anica Tomić]], [[Ena Begović]], [[Đuro Utješanović]], [[Branka Cvitković]], [[Jadranka Matković]], [[Mia Oremović]], [[Enver Idrizi]], [[Zvonimir Zoričić]]
|-
|[[Djed i baka se rastaju (1996)]] || [[Zvonimir Ilijić]]|| [[Ico Tomljenović]], [[Gita Šerman Kopljar]], [[Ivo Gregurević]], [[Mladena Gavran]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Filip Šovagović]], [[Edo Peročević]], [[Nina Erak Svrtan]], [[Nerma Kreso]], [[Damir Šaban]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Hana Medvešek]], [[Juraj Rumiha]]
|-
|[[Prepoznavanje (1996)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Nataša Dorčić]], [[Milan Štrljić]], [[Zoran Čubrilo]], [[Goran Višnjić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Etta Bortolazi]], [[Ivo Gregurević]], [[Edo Peročević]], [[Ksenija Pajić-Vukov]]
|-
|[[Sedma kronika (1996)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Sven Medvešek]], [[Josip Genda]], [[Ivo Gregurević]], [[Tonko Lonza]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Suzana Nikolić]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Urša Raukar]], [[Doris Šarić-Kukuljica]], [[Ljubomir Kapor]], [[Ivica Vidović]], [[Dragan Despot]], [[Vili Matula]]
|-
|[[Izgubljeno blago (1996)]] || [[Darko Vernić-Bundi]]|| [[Žarko Stilinović]], [[Jelena Weiss]], [[Max Juričić]], [[Dragutin Broz]], [[Pejo Ravlić]], [[Mladen Juričić]], [[Veljko Barbieri]], [[Svemir Brakus]], [[Goran Pavelić]], [[Andrija Zelmanović]], [[Josip Zorica]]
|}
=== 1997. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Božić u Beču (1997)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Filip Šovagović]], [[Bojana Gregorić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Marija Kohn]], [[Drago Krča]], [[Damir Lončar]], [[Damir Šaban]], [[Žarko Savić]], [[Gusti Wolf]]
|-
|[[Mondo Bobo (1997)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Svebor Kranjc]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Damir Urban]], [[Mojca Židanik]], [[Jagoda Kaloper]], [[Mladen Tojaga-Busi]], [[Miroslav Škaro]]
|-
|[[Pont Neuf (1997)]] || [[Željko Senečić]] || [[Ivan Marević]], [[Senka Bulić]], [[Dražen Kühn]], [[Ana Karić]], [[Filip Šovagović]], [[Lucija Tomić]], [[Damir Mejovšek]], [[Jagoda Kaloper]], [[Pero Kvrgić]], [[Danko Ljuština]], [[Branko Blaće]], [[Borna Budak]], [[Vedran Tomić]], [[Žarko Kuvalja]]
|-
|[[Puška za uspavljivanje (1997)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Jelena Miholjević]], [[Nina Violić]], [[Filip Šovagović]], [[Vili Matula]], [[Igor Tkalec]], [[Dražen Kühn]]
|-
|[[Rusko meso (1997)]] || [[Lukas Nola]] || [[Ivo Gregurević]], [[Barbara Nola]], [[Goran Grgić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Inge Apelt]], [[Nina Violić]], [[Jelena Miholjević]], [[Ksenija Ugrina]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Goran Navojec]], [[Ksenija Pajić]], [[Dijana Blanča]], [[Filip Nola]], [[Nađa Perišić-Nola]], [[Galliano Pahor]], [[Igor Mešin]], [[Žak P. Valenta]], [[Božidarka Frajt]]
|-
|[[Treća žena (1997)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ena Beogović]], [[Vedran Mlikota]], [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Vlatko Dulić]], [[Gordana Gadžić]], [[Božidarka Frajt]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Zoran Pokupec]], [[Vera Zima]], [[Emil Glad]], [[Ljubomir Kapor]]
|}
=== 1998. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Agonija (1998)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ena Begović]], [[Sven Medvešek]], [[Božidar Alić]], [[Nives Ivanković]], [[Zoja Odak]], [[Tarik Filipović]]
|-
|[[Kad mrtvi zapjevaju (1998)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Miholjević]], [[Matija Prskalo]], [[Dražen Kühn]], [[Žarko Savić]], [[Ivica Zadro]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Kanjon opasnih igara (1998)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[S. Martinčević-Mikić]], D. Boljičak, G. Tadej, A. Čagalj, I. Lukić, [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Milan Štrljić]], P. Jelaska, B. Bebić, [[Frano Lasić]], V. Babić, [[Relja Bašić]]
|-
|[[Transatlantic (1998)]] || [[Mladen Juran]] || [[Melita Jurišić]], [[Filip Šovagović]], [[Alen Liverić]], [[Boris Dvornik]], [[Josip Genda]], [[Matija Prskalo]], [[Relja Bašić]], [[Eric Aeckermann]]
|-
|[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Mirjana Rogina]], [[Goran Navojec]], [[Suzana Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Ena Begović]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Ljubomir Kerekeš]]
|-
|[[Zavaravanje (1998)]] || [[Željko Senečić]] || [[Sandra Lončarić]], [[Božidar Orešković]], [[Filip Šovagović]], [[Slobodan Dimitrijević]]
|}
=== 1999. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Bogorodica (1999)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Josip Genda]]
|-
|[[Da mi je biti morski pas]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Josip Zovko]], [[Vedran Mlikota]], [[Elvis Bošnjak]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Edita Majić]], [[Siniša Ružić]], [[Mate Ćurić]], [[Ecija Ojdanić]], [[Jasna Jukić]], [[Ichiro Takana]], [[Snježana Sinovčić]], [[Vanča Kljaković]], [[Saulle Ashimova]]
|-
|[[Crvena prašina (1999)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Josip Kučan]], [[Marko Matanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slaven Knezović]], [[Mirta Takač]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sandra Lončarić]], [[Žarko Savić]], [[Ante Vican]], [[Božidarka Frait]], [[Marica Vidušić]]
|-
|[[Četverored (1999)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ivan Marević]], [[Ena Begović]], [[Goran Navojec]], [[Nadežda Perišić]], [[Filip Šovagović]], [[Tamara Garbajs]], [[Ivica Vidović]], [[Nives Ivanković]], [[Danko Ljuština]], [[Goran Grgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Sreten Mokrović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Slavko Juraga]], [[Ivo Gregurević]], [[Filip Nola]], [[Vida Jerman-Kondelaro]], [[Božidar Alić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Nada Abrus]], [[Boris Buzančić]], [[Mia Oremović]], [[Vera Zima]], [[Zoran Čubrilo]], [[Dejan Aćimović]]
|-
|[[Dubrovački suton (1999)]] || [[Željko Senečić]] || [[Michaela Kezele]], [[Slavko Juraga]], [[Boris Cavazza]], [[Stefan Wink]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivo Marević]], [[Miše Martinović]], [[Niko Kovač]], [[Tina Deen]], [[Marko Brešković]], [[Frano Lasić]]
|-
|[[Garcia (1999)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Dubravko Šimek]], [[Ksenija Pajić]], [[Vanja Drach]], [[Zoja Odak]], [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Linda Begonja]], [[Rene Bitorajac]], [[Goran Grgić]], [[Eduard Peročević]]
|-
|[[Maršal (1999)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Dražen Kühn]], [[Linda Begonja]], [[Ilija Ivezić]], [[Boris Buzančić]], [[Inge Appelt]], [[Ivo Gregurević]], [[Predrag Vušević]], [[Ksenija Pajić]]
|-
|[[U okruženju II (1999)]] || [[Stjepan Sabljak]]|| [[Ivica Markanjević]], [[Mario Patoč]], [[Josip Markanjević]], [[Radovan Augustinović]], [[Hrvoje Terzić]], [[Milan Pavić]], [[Stipo Koutni]], [[Nikola Ćosić]], [[Zoran Sutfs]], [[Miljenko Brekalo]], [[Mato Pranjić]], [[Ranko Janković]], [[Lidija Lucić]], [[Zvonko Valeđić]], [[Ivica Kopecki]], [[Zlatko Lucić]], [[Ivica Ilić]], [[Stjepan Sabljak]], [[Iva Koromanjec]], [[Josip Sabljak-Joja]]
|}
=== 2000. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Blagajnica hoće ići na more (2000)]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Dora Polić]], [[Ivan Brkić]], [[Milan Štrljić]], [[Nina Violić]]
|-
|[[Je li jasno, prijatelju? (2000)]] || [[Dejan Aćimović]] || [[Milan Pleština]], [[Milivoj Beader]], [[Ivan Brkić]], [[Dejan Aćimović]], [[Ljubo Zečević]], [[Radko Polić]], [[Božidar Orešković]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Rade Šerbedžija]]
|-
|[[Ne daj se floki (2000)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Mladen Crnobrnja]], [[Jagoda Kralj]], [[Mario Vuk]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Zvonko Torjanac]], [[Zoran Pokupec]], [[Oto Levaj]], [[Mirjana Pičuljan]]
|-
|[[Nebo, sateliti (2000)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Barbara Nola]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Rene Bitorajac]], [[Predrag Vušević]], [[Leona Paraminski]]
|-
|[[Nit života (2000)]] || [[Igor Filipović]]|| [[Krunoslav Belko]], [[Vinko Štefanec]], [[Marijana Pupić]], [[Krunoslav Klabučar]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sven Šestak]]
|-
|[[Srce nije u modi (2000)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Graham Rock]], [[Nataša Lušetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Franjo Dijak]], [[Damir Lončar]], [[Nenad Cvetko]], [[Predrag Vušević]], [[Slaven Knezović]], [[Alma Prica]], [[Dražen Kühn]]
|}
=== 2001. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Posljednja volja (2001)]] || [[Zoran Sudar]]|| [[Goran Višnjić]], [[Alison Heruth Waterbury]], [[Stefan Lysenko]], [[Angelica Bridges]], [[Predrag Vušović]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Dvornik]]
|-
|[[Ajmo žuti (2001)]] || [[Dražen Žarković]]|| [[Slavko Brankov]], [[Žarko Potočnjak]], [[Goran Grgić]], [[Marina Nemet Brankov]], [[Darko Janeš]]
|-
|[[Holding (2001)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Igor Mešin]], [[Dubravka Ostojić]], [[Mirta Zečević]], [[Draško Zidar]], [[Suzana Nikolić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Kraljica noći (2001)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Luka Dragić]], [[Barbara Vicković]], [[Mustafa Nadarević]]
|-
|[[Polagana predaja (2001.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Filip Šovagović]], [[Sven Medvešek]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Anja Šovagović Despot]], [[Ranko Zidarić]], [[Jelena Miholjević]], [[Tarik Filipović]], [[Dragan Despot]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Doris Šarić-Kukuljica]]
|-
|[[Sami (2001)]] || [[Lukas Nola]] || [[Leon Lučev]], [[Nina Violić]], [[Nerma Kreso]], [[Jakov Nola]], [[Inge Appelt]], [[Ksenija Ugrina]], [[Korana Urina]], [[Goran Grgić]], [[Filip Nola]], [[Barbara Nola]], [[Mara Nola]], [[Jelena Miholjević]]
|-
|[[24 sata (2001)]] || I. [[Kristijan Milić]]<br>II. [[Goran Kulenović]] || [[Marinko Prga]], [[Hrvoje Kečkeš]], [[Kristijan Topolovec]], [[Janko Rakoš]], [[Robert Roklicer]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Igor Stiković]], [[Sven Šestak]], [[Thomas Krstulović]], [[Bojan Navojec]], [[Nino Sorić]], [[Bobi Marotti]]
|}
=== 2002. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Fine mrtve djevojke]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Olga Pakalović]], [[Nina Violić]], [[Krešimir Mikić]], [[Inge Appelt]], [[Ivica Vidović]], [[Milan Štrljić]]
|-
|[[Ne dao bog većeg zla (2002)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Filip Ćurić]], [[Luka Dragić]], [[Mirjana Rogina]], [[Ivo Gregurević]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Goran Navojec]], [[Borko Perić]]
|-
|[[Potonulo groblje (2002)]] || [[Mladen Juran]] || [[Sven Medvešek]], [[Barbara Nola]], [[Jiri Menzel]], [[Asim Bukva]], [[Božidar Smiljanić]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Svrtan]]
|-
|[[Prezimiti u Riju (2002)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Mustafa Nadarević]], [[Leona Paraminski]], [[Sven Medvešek]], [[Ranko Zidarić]], [[Žarko Savić]], [[Enes Vejzović]]
|-
|[[Serafin, svjetioničarev sin (2002)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Vjekoslav Janković]], [[Barbara Prpić]], [[Ivo Gregurević]], [[Vanja Drach]], [[Nada Gačešić-Livaković]], [[Mia Begović]]
|-
|[[Sjećanje na Georgiju (2002)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Almira Osmanović]], [[Mia Oremović]], [[Božidar Alić]], [[Vida Jerman]], [[Alen Liverić]], [[Robert Plemić]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Zujanje u glavi (2002)]] || [[Andrej Košak]]|| [[Ksenija Mišić]], [[Jernej Šugman]], [[Petar Arsovski]], [[Haris Burina]], [[Bogdan Diklić]], [[Radko Polič]], [[Ivo Gondič]], [[Uroš Potočnik]]
|-
|[[Josephine (2002)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Miroslav Vladyka]], [[Maria Schrader]], [[Giancarlo Esposito]], [[Andrea Bozo]], [[Silas Carson]], [[Terry Ferman]]
|}
=== 2003. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tu (2003)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Jasmin telalović]], [[Marija Tadić]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivo Gregurević]], [[Ivana Herceg]], [[Nikolina Ivošević]], [[Filip Juričić]], [[Barbara Prpić]]
|-
|[[Konjanik (2003)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Nikša Kušelj]], [[Zrinka Cvitešić]], [[Goran Grgić]], [[Mladen Vulić]], [[Borko Perić]], [[Božidar Orešković]], [[Dejan Aćimović]], [[Gordana Gadžić]], [[Dragan Despot]], [[Danko Ljuština]], [[Dinka Grubišić]]
|-
|[[Infekcija (2003)]] || [[Krsto Papić]] || [[Leon Lučev]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Sven Medvešek]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Miholjević]], [[Dražen Kühn]], [[Božidar Alić]], [[Dejan Aćimović]], [[Ana Karić]], [[Vanja Drach]], [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Vili Matula]], [[Slavko Juraga]]
|-
|[[Ispod crte (2003)]] || [[Petar Krelja]] || [[Rakan Rushaidat]], [[Leona Paraminski]], [[Filip Šovagović]], [[Jasna Bilušić]], [[Dubravka Ostojić]], [[Anja Šovagović Despot]], [[Relja Bašić]], [[Nada Subotić]], [[Buga Marija Šimić]]
|-
|[[Onaj koji će ostati neprimijećen (2003)]] || [[Zvonimir Jurić]] || [[Daria Lorenci]], [[Nataša Dangubić]], [[Bojan Navojec]], [[Rakan Rushaidat]], [[Krešimir Mikić]], [[Asja Potočnjak]]
|-
|[[Svjedoci (2003)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Leon Lučev]], [[Alma Prica]], [[Mirjana Karanović]], [[Dražen Kühn]], [[Krešimir Mikić]], [[Mairnko Prga]], [[Bojan Navojec]]
|-
|[[Svjetsko čudovište (2003)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Goran Šušljik]], [[Mirta Haramina]], [[Gorica Popović]], [[Iivca Vidović]], [[Zlatan Zuhrić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Nino Batinić]], [[Edvin Liverić]], [[Krešimir Mirkić]]
|-
|[[Doktor ludosti (2003)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Pero Kvrgić]], [[Igor Mešin]], [[Elizabeta Kukić]], [[Damir Lončar]], [[Žarko Potočnjak]], [[Predrag Vušović]]
|}
=== 2004. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Duga mračna noć]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Goran Višnjić]], [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Tarik Filipović]], [[Boris Dvornik]], [[Žarko Potočnjak]], [[Alen Liverić]], [[Vera Zima]], [[Goran Grgić]], [[Krešimir Mikić]], [[Matko Raguž]], [[Vilim Matula]], [[Boris Svrtan]]
|-
|[[Družba Isusova (2004)]] || [[Silvije Petranović]]|| [[Leona Paraminski]], [[Milan Pleština]], [[Ivica Vidović]], [[Livio Badurina]], [[Galiano Pahor]], [[Dario Milas]], [[Mistafa Nadarević]], [[Matija Prskalo]], [[Dejan Aćimović]]
|-
|[[Sto minuta Slave (2004)]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Sanja Vejnović]], [[Predrag Miki Manojlović]], [[Vili Matula]], [[Nataša Lušetić]], [[Darko Rundek]], [[Maja Anušić]], [[Krunoslav Šarić]], [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Luka Petrušić]], [[Krešimir Mikić]]
|-
|[[Seks, piće i krvoproliće (2004)]] || I. [[Boris T. Matić]]<br>II. [[Zvonimir Jurić]]<br>III. [[Antonio Nuić]] || I. [[Admir Glamočak]], [[Matko Fabeković]], [[Bogdan Diklić]], [[Ksenija Marinković-Ugrina]], II. [[Krešimir Mikić]], [[Leon Lučev]], [[Dražen Šivak]], [[Darija Lorenci]], III. [[Bojan Navojec]], [[Franjo Dijak]], [[Rakan Rushaidat]], [[Leona Paraminski]]
|-
|[[Slučajna suputnica (2004)]] || [[Srećko Jurdana]]|| [[Dora Fišter]], [[Zlatko Ožbolt]], [[Cintija Ašperger]], [[Ante Prkačin]], [[Nenad Cvetko]], [[Božidar Orešković]], [[Milan Štrljić]], [[Božidarka Frait]], [[Matija Prskalo]], [[Vlasta Knezović]], [[Edo Vujić]], [[Dominik Lovrić]]
|-
|[[Ta divna splitska noć (2004)]] || [[Arsen Anton Ostojić]] || [[Dino Dvornik]], [[Marinko Prga]], [[Mladen Vulić]], [[Marija Škaričić]], [[Vicko Bilandžić]], [[Coolio]], [[Nives Ivanković]], [[Dara Vukić]], [[Ivana Roščić]], [[Pero Vrca]]
|-
|[[Oprosti za kung fu (2004)]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Dara Lorenci]], [[Filip Radoš]], [[Vera Zima]], [[Vedran Mlikota]], [[Luka Petrušić]], [[Ivica Bašić]]
|}
=== 2005. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Što je Iva snimila 21. listopada 2003.]] || [[Tomislav Radić]] || [[Anja Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]], [[Masha Mati Preodan]], [[Barbara Propić]], [[Karl Menrad]], [[Adam Končić]]
|-
|[[Pušća Bistra (2005)]] || [[Filip Šovagović]] || [[Enes Vejzović]], [[Mladen Vulić]], [[Ranko Zidarić]], [[Dragan Despot]], [[Natalija Đorđević]], [[Jelena Miholjević]], [[Anja Šovagović]], [[Ivica Vidović]], [[Predrag Vušović]]
|-
|[[Što je muškarac bez brkova (2005)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Leon Lučev]], [[Zrinka Cvitešić]], [[Ivo Gregurević]], [[Bojan Navojec]], [[Jelena Lopatić]], [[Marija Škaričić]], [[Ivica Vidović]], [[Jelena Miholjević]]
|-
|[[Dva igrača s klupe (2005)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Goran navojec]], [[Borko Perić]], [[Tarik Filipović]], [[Dora Lipovčan]], [[Renne Gjoni]], [[Nada Gačešić-Livaković]], [[Ksenija Pajić]], [[Dražen Bratulić]], [[Tomislav Štriga]], [[Ivan Brkić]]
|-
|[[Lopovi prve klase (2005)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Goran Grgić]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Bora Stjepanović]], [[Franjo Dijak]], [[Mladen Vulić]], [[Ksenija Ugrina]], [[Janko Rakoš]], [[Marinko Prga]], [[Boris Miholjević]], [[Božidar Smiljanić]], [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Danko Ljuština]], [[Vedran Mlikota]], [[Zlatan Zuhrić-Zuhra]]
|-
|[[Snivaj zlato moje (2005)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Glowatzky]], [[Ines Bojanić]], [[Alan Malnar]], [[Frank Kos]], [[Vlatko Dulić]], [[Višnja Babić]], [[Ksenija Marinković-Ugrina]], [[Marija Köhn]], [[Danko Ljuština]]
|}
=== 2006. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Duh u močvari (2006)]] || [[Branko Ištvančić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Dejan Aćimović]], [[Mladen Vulić]], [[Vlatko Dulić]], [[Marko pavlov]], [[Robert Váss]], [[Ena Ikica]]
|-
|[[Grbavica (2006)]] || [[Jasmila Žbanić]] || [[Mirjana Karanović]], [[Luna Mijović]], [[Leon Lučev]], [[Kenan Ćatić]], [[Jasna Berry]], [[Dejan Aćimović]], [[Bogdan Diklić]], [[Emir Hadžihafizbegović]]
|-
|[[Karaula (2006)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Toni Gojanović]], [[Sergej Trifunović]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Verica Nedeska]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Fišeković]], [[Franjo Dijak]], [[Hrvoje Kečkeš]], [[Halid Bešlić]], [[Petar Arsovski]], [[Zoran Ljutkov]]
|-
|[[Volim te]] || [[Dalibor Matanić]] || [[Krešimir Mikić]], [[Ivana Roščić]], [[Ivana Krizmanić]], [[Nataša Janjić]], [[Zrinka Cvitešić]], [[Anđelo Jurkas]], [[Bojan Navojec]], [[Biserka Ipša]], [[Božidar Orešković]]
|-
|[[Put lubenica (2006)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Krešimir Mikić]], [[Sun Mei]], [[Leon Lučev]], [[Armin Omerović]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slobodan Maksimović]], [[Zijah Sokolović]]
|-
|[[Sve džaba (2006)]] || [[Antonio Nuić]] || [[Rakan Rushaidat]], [[Nataša Janjić]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Franjo Dijak]], [[Bojan Navojec]], [[Enis Bešlagić]], [[Sergej Trifunović]], [[Bogdan Diklić]], [[Darija Lorenci]], [[Pero Kvrgić]]
|-
|[[Trešeta (2006)]] || [[Dražen Žarković]]<br>[[Pavo Marinković]]|| [[Josip Genda]], [[Žarko Potočnjak]], [[Siniša Brajčić]], [[Trpimir Jurkić]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Marinko Prga]], [[Čedo Martinić]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Vidović]]
|-
|[[Libertas (2006)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Sven Medvešek]], [[Sandra Ceccarelli]], [[Goran Grgić]], [[Maro Martinović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Urša Raukar]], [[Mladen Vulić]], [[Radko Polič]], [[Vanja Drach]], [[Livo Badurina]], [[LJubomir Kerekeš]], [[Barbara Nola]], [[Biserka Ipša]], [[Željko Vukmirica]]
|}
=== 2007. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|''[[Živi i mrtvi (2007)|Živi i mrtvi]]''|| ||
|}
=== 2008. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Buick Riviera (2008)]]
|[[Goran Rušinović]]
|
|-
|[[Kino Lika (2008)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|
|-
|[[Nije kraj (2008)]]
|[[Vinko Brešan]]
|
|-
|[[Iza stakla (2008)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|
|-
|[[Tri priče o nespavanju (2008)]]
|[[Tomislav Radić]]
|
|-
|[[Zapamtite Vukovar (2008)]]
|[[Fadil Hadžić]]
|
|-
|[[Ničiji sin (2008)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|
|-
|[[Krupni otpad (2008.)]]
|[[Igor Mirković]]
|
|-
|[[Nekako s proljeća (2008.)]]
|[[Nikolina Barić]]
|
|-
|[[Penelopa (2008.)]]
|[[Ben Ferris]]
|
|-
|[[Školica (2008.)]]
|[[Dario Juričan]]
|
|}
=== 2009. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Metastaze (2009)]]
|[[Branko Schmidt]]
|[[Rene Bitorajac]], [[Franjo Dijak]], [[Robert Ugrina]], [[Rakan Rushaidat]], [[Jadranka Đokić]]
|-
|[[Vjerujem u anđele (2009)]]
|[[Nikša Sviličić]]
|[[Vedran Mlikota]], [[Dolores Lambaša]], [[Aljoša Vučković]], [[Marija Kohn]], [[Mile Kekin]]
|-
|[[Zagrebačke priče (2009)]]
|[[Nebojša Slijepčević]], [[Goran Odvorčić]]i[[Matija Kluković]], [[Ivan Sikavica]], [[Branko Ištvančić]], [[Zvonimir Jurić]], [[Ivan Ramljak]], [[Dario Pleić]], [[Igor Mirković]], [[Zoran Sudar]]
|[[Ivan Komušar]], [[Asja Jovanović]], [[Filip Lozić]], [[Slaven Knezović]], [[Lana Barić]], [[Ivan Žada]], [[Frano Mašković]], [[Pero Kvrgić]], [[Adnan Rama]]
|-
|[[Crnci (2009)]]
|[[Zvonimir Jurić]] i [[Goran Dević]]
|[[Ivo Gregurević]], [[Franjo Dijak]], [[Krešimir Mikić]], [[Rakan Rushaidat]], [[Nikša Butijer]]
|-
|[[Besa (2009.)]]
|[[Srđan Karanović]]
|Iva Krajnc, Miki Manojlović, Radivoje Bukvić, Nebojša Dugalić, Ana Kostovska
|-
|[[Blizine (2009.)]]
|[[Zdravko Mustać]]
|Anica Kovačević, Damir Klemenić
|-
|[[Čovjek ispod stola (2009.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|Luka Petrušić, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Višnja Babić, Nikša Butijer, Inge Appelt, Danko Ljuština, Ronald Žlabur, Vera Zima
|-
|[[Kenjac (2009.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban
|-
|[[Ljubavni život domobrana (2009.)]]
|[[Pavo Marinković]]
|Nenad Cvetko, Dijana Vidušin, Siniša Popović, Jan Budar, Filip Šovagović, Zoran Čubrilo
|-
|[[U zemlji čudesa (2009.)]]
|[[Dejan Šorak]]
|Marija Stjepanović, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Borko Perić, Goran Bogdan, Nataša Janjić, Rene Gjoni, Marija Škaričić
|}
=== 2010. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[The Show Must Go On (2010)]]
|[[Nevio Marasović]]
|[[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Juričić]], [[Amar Bukvić]], [[Franka Klarić]]
|-
|[[Šuma summarum (2010)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|[[Vili Matula]], [[Hana Hegedušić]], [[Ljubiša Savanović]], [[Nataša Dangubić]], [[Marko Makovičić]]
|-
|[[Sedamdeset i dva dana (2010)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|[[Rade Šerbedžija]], [[Krešimir Mikić]], [[Bogdan Diklić]], [[Živko Anočić]], [[Mira Banjac]]
|-
|[[2 sunčana dana (2010.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|Maya Sansa, Bristol Pomeroy, Sylvia Kristel, Leon Lučev, Christian Marin
|-
|[[Lavanderman – istina ili mit? (2010.)]]
|[[Zvonimir Rumboldt]]
|Damir Markovina, Anja Alavanja, Toni Faver, Vančo Rebac, Zoran Prodanović Prlja
|-
|[[Majka asfalta (2010.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Marija Škaričić, Janko Popović-Volarić, Krešimir Mikić, Noa Nikolić
|-
|[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek (2010.)]]
|[[Ivan Perić]]
|Marko Kapitanović, Mirko Gabelica, Dragan Kovačević, Tea Radić, Anamarija Perić, Krešimir Perić, Roko Nikšić
|-
|[[Neka ostane među nama (2010.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić
|-
|[[Odredište nepoznato (2010.)]]
|[[Vjeran Vukašinović]], [[Ines Šulj]]
|Dean Krivačić, Maksimilijan Ružinski, Nebojša Borojević, Bojan Navojec, Ante Jelušić, Nikola Novak, Ibro Hasanović, Svetlana Patafta, Alen Križaj, Denis Patafta, Vencel Čerkez, Željka Perković
|-
|[[Predstava (2010.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|Vanda Boban, Marin Tudor, Luka Jokić-Sterle, Marko Petrić
|}
=== 2011. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[7 seX 7 (2011.)]]
|[[Irena Škorić]]
|Ana Majhenić, Robert Kurbaša, Jelena Perčin, Ivan Glowatzky, Frano Mašković, Csilla Barath Bastaić, Marinko Leš, Kristijan Ugrina, Asim Ugljen, Petra Težak, Mia Biondić, Ivan Đuričić, Sara Stanić, Jure Radnić, Jelena Jokić, Mario Kovač
|-
|[[Bitchville (2011.)]]
|[[Ivan Livaković]]
|Marina Redžepović, Ana Maras, Iva Mihalić, Jadranka Matković, Ljerka Boroša, Goran Bogdan, Miloš Vujsić, Josip Belovarić
|-
|[[Ćaća (2011.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Judita Franković, Iva Mihalić, Igor Kovač, Ivo Gregurević
|-
|[[Duh babe Ilonke (2011.)]]
|[[Tomislav Žaja]]
|Selma Ibrahimi, Marin Arman Grbin, Rakan Rushaidat, Aleksandra Balmazović, Sabina Ajrula, Krunoslav Šarić
|-
|[[Fleke (2011.)]]
|[[Aldo Tardozzi]]
|Iskra Jirsak, Nika Mišković, Živko Anočić, Goran Grgić, Sanja Vejnović, Filip Križan, Franjo Kuhar, Alen Liverić, Jan Kerekeš, Alan Katić, Amar Bukvić, Siniša Labrović, Nikša Butijer, Otokar Levaj, Marija Škaričić
|-
|[[Josef (2011.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|Alen Liverić, Neven Aljinović Tot, Dražen Šivak, Sandra Lončarić, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Igor Hamer, Hana Hegedušić
|-
|[[Koko i duhovi (2011.)]]
|[[Daniel Kušan]]
|Antonio Parač, Nina Mileta, Kristian Bonačić, Filip Mayer, Ivan Maltarić, Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Predrag Vušović, Franjo Dijak, Almira Osmanović
|-
|[[Korak po korak (2011.)]]
|[[Biljana Čakić-Veselič|Biljana Čakić Veselič]]
|Ksenija Marinković, Nenad Cvetko, Hrvoje Perc, Sreten Mokrović, Vera Zima, Goran Navojec, Neven Paleček Papageno, Bojan Navojec, Darko Milas, Sandra Lončarić Tankosić, Vilim Matula, Božidarka Frait, Mladen Vulić, Barbara Prpić, Aljoša Vučković
|-
|[[Kotlovina (2011.)]]
|[[Tomislav Radić]]
|Melita Jurišić, Mirela Brekalo, Suzana Nikolić, Igor Kovač
|-
|[[Lea i Darija (2011.)]]
|[[Branko Ivanda]]
|Klara Naka, Tamy Zajec, Zrinka Cvitešić, Sebastian Cavazza, Linda Begonja, Vedran Živolić, Ana Vilenica, Radovan Ruždjak, Branko Završan
|-
|[[Mrak (2011.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|Goran Marković, Andrea Mladinić, Petra Težak, Vanda Boban, Matea Elezović, Marin Tudor, Brian Willems, Dinko Božanić, Zlatko Crnković, Adrian-Sterle Jokić
|}
=== 2012. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Cvjetni trg (2012.)]]
|[[Krsto Papić]]
|Dražen Kühn, Dragan Despot, Mladen Vulić, Anja Šovagović, Ivica Zadro, Goran Grgić, Marija Škaričić
|-
|[[Halimin put (2012.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|Alma Prica, Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Mustafa Nadarević, Izudin Bajrović, Miraj Grbić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, Gordana Gadžić, Aldin Tucić, Muhamed Bahonjić, Marija Omaljev, Slaven Knezović, Mario Knezović, Armin Omerović, Marko Plešnik, Žarko Savić, Sebastian Cavazza, Marina Redžepović, Lena Politeo
|-
|[[Košnice (2012.)]]|| [[Boaz Debby]], [[Michael Lennox]], [[Simon Dolensky]], [[Tomás Kratochvíl]], [[Igor Seregi]]|| [[Akbar Kurtha]], [[Stefan Lampadius]], [[Nili Tserruya]], [[Lubos Veselý]], [[Ozren Grabarić]], [[Ljubomir Kerekeš]]
|-
|[[Larin izbor: Izgubljeni princ|Larin izbor: Izgubljeni princ (2012.)]]
|[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]
|Ivan Herceg, Doris Pinčić, Filip Juričić, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, David Šikić
|-
|[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|Rene Bitorajac, Zrinka Cvitešić, Nataša Janjić, Leon Lučev, Mustafa Nadarević, Slaven Knezović, Darija Lorenci, Ksenija Pajić, Zdenko Jelčić, Ljubomir Kerekeš, Ksenija Marinković, Melita Matijević, Krešimir Mikić, Emir Hadžihafisbegović, Rakan Rushaidat
|-
|[[Noćni brodovi (2012.)]]
|[[Igor Mirković]]
|Radko Polič, Ana Karić, Renata Ulmanski, Lana Barić, Bogdan Diklić
|-
|[[Pismo ćaći (2012.)]]
|[[Damir Čučić]]
|Milivoj Beader, Mate Gulin
|-
|[[Sonja i bik (2012.)]]
|[[Vlatka Vorkapić]]
|Judita Franković, Goran Bogdan, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Elvis Bošnjak, Barbara Prpić
|-
|[[Zagrebačke priče vol. 2 (2012.)]]
|[[Hana Veček]], [[Sara Hribar]], [[Aldo Tardozzi]], [[Ivan Sikavica]], [[Josip Visković]], [[Radislav Jovanov Gonzo]]
|<nowiki>Aleksandra Stojaković, Siniša Popović | Dijana Vidušin, Nika Trenc Sato | Hana Hegedušić, Alex Rakoš | Goran Radaković, Matija Čigir | Katja Crevar, Nikola Miljanović | Ivana Roščić, Judita Franković</nowiki>
|}
=== 2013. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Djeca jeseni (2013.)]]
|[[Goran Rukavina]]
|Leon Lučev, Judita Franković, Ivana Roščić, Ana Marija Mandić
|-
|[[Hitac (2013.)]]
|[[Robert Orhel]]
|Ecija Ojdanić, Iva Babić, Barbara Nola, Enes Vejzović, Milan Pleština, Milan Štrljić
|-
|[[Kauboji (2013.)]]
|[[Tomislav Mršić]]
|Saša Anočić, Živko Anočić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Nikša Butijer, Kruno Klabučar, Ivana Rushaidat, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak
|-
|[[Kratki spojevi (2013.)]]
|[[Hana Jušić]], [[Sonja Tarokić]], [[Dario Juričan]], [[Andrija Mardešić]]
|Marija Piliškić, Daria Lorenci, Mia Biondić, Karla Brbić, Rakan Rushaidat, Marko Cindrić, Ivan Glowatzky, Andrea Rogan, Hana Mahmuljin, Nina Mileta, Manuele Bajan, Branka Cvitković, Matej Pek, Tin Takač, Bojan Navojec, Damir Šaban, Filip Radoš, Ozren Grabarić, Boris Miholjević
|-
|[[Majstori (2013.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Areta Ćurković, Nikša Butijer, Goran Bogdan, Bojan Navojec, Mate Gulin, Krešimir Mikić
|-
|[[Nije sve u lovi (2013.)]]
|[[Dario Pleić]]
|Sara Stanić, Nikša Butijer, Marko Cindrić, Leona Paraminski, Živko Anočić, Trpimir Jurkić, Doris Šarić Kukuljica, Csilla Barath Bastaić, Zvonimir Zoričić, Joško Ševo, Irena Tereza Prpić, Zoja Kuterovac
|-
|[[Obrana i zaštita (2013.)]]
|[[Bobo Jelčić]]
|Bogdan Diklić, Nada Đurevska, Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Vinko Kraljević, Selma Alispahić, Sadžida Šetić, Sergej Trifunović
|-
|[[Oproštaj (2013.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev
|-
|[[Projekcije (2013.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|Jelena Miholjević, Bojan Navojec, Polona Juh, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Luka Petrušić, Jasna Bilušić, Vladimir Jurc
|-
|[[Šegrt Hlapić (2013.)]]
|[[Silvije Petranović]]
|Mile Biljanović, Ena Lulić, Goran Navojec, Hristina Popović, Milan Pleština, Livio Badurina, Mustafa Nadarević, Bojan Navojec, Nikola Kojo, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Damir Lončar, Danko Ljuština, Daria Lorenci Flatz, Marija Kohn
|-
|[[Simon Čudotvorac (2013.)]]
|[[Petar Orešković]]
|Sven Jakir, Jadranka Đokić, Elizabeta Kukić, Mia Anočić, Dean Krivačić, Goran Grgić, Krešimir Mišak, Dražen Šivak
|-
|[[Šuti (2013.)]]
|[[Lukas Nola]]
|Tihana Lazović, Živko Anočić, Lana Barić, Milan Pleština, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Bojan Navojec, Enes Vejzović, Ivo Gregurević
|-
|[[Svećenikova djeca (2013.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Dražen Kühn, Marija Škaričić, Jadranka Đokić, Filip Križan, Zdenko Botić, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Ana Begić, Ana Maras, Ivan Brkić, Marinko Prga, Lazar Ristovski
|-
|[[Vis-À-Vis (2013.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić, Daria Lorenci Flatz
|}
=== 2014. ===
{| class="wikitable" width= "100%"
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
| [[Broj 55 (2014.)]]
| [[Kristijan Milić]]
| [[Goran Bogdan]], [[Alan Katić]], [[Marko Cindrić]], [[Dražen Mikulić]], [[Marinko Prga]], [[Darko Milas]]
|-
|[[Domoljub (2014.)]]
|[[Arto Halonen]]
|Marti Suosalo, Pamela Tola, Janne Reinikainen, Mikko Kouki, Ben Johnson
|-
|[[Happy Endings (2014.)]]
|[[Darko Šuvak]]
|Areta Ćurković, Daria Lorenci, Anita Matić Delić, Zlatan Zuhrić Zuhra
|-
|[[Iza sna (2014.)]]
|[[Igor Filipović]]
|Borko Perić, Dušan Bučan, Krunoslav Belko, Ana Vučak
|-
|[[Kosac (2014.)]]
|[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]]
|Ivo Gregurević, Igor Kovač, Mirjana Karanović, Nikola Ristanovski
|-
|[[Ljubav ili smrt (2014.)]]
|[[Daniel Kušan]]
|[[Antonio Parać]], [[Kristian Bonačić]], [[Filip Mayer]], [[Nina Mileta]]
|-
|[[Most na kraju svijeta (2014.)]] || [[Branko Ištvančić]] || Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zupčević, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Nikša Kušelj
|-
|[[Otok ljubavi (2014.)]]|| [[Jasmila Žbanić]] || [[Franco Nero]], [[Leon Lučev]], [[Bojana Gregorić]], [[Jelena Lopatić]]
|-
|[[Sveci (2014.)]]
|[[Ivan Perić]]
|Gildo Bavčević, Otokar Levaj, Marko Kapitanović, Tino Bandini
|-
|[[Takva su pravila (2014.)]] <small>(trebao se zvat Mirni sveci)</small> || [[Ognjen Sviličić]] || [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Jasna Žalica]] [[Hrvoje Vladisavljević]]
|-
|[[Vlog (2014.)]]
|[[Bruno Pavić]]
|Matija Kačan, [[Dara Vukić]], Ivan Matijašević, Jelena Posavec Tušek, Nada Kovačević
|}
=== 2015. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Imena višnje (2015.)]]
| [[Branko Schmidt]]
| Ivo Gregurević, Nada Đurevska, Goran Bogdan
|-
|[[Memoari slomljenog uma (2015.)]]
|[[Danilo Lola Ilić]]
|Nives Galić, Danilo Lola Ilić
|-
|[[Narodni heroj Ljiljan Vidić (2015.)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|Christian Coltrane, Stjepan Perić, Tena Jeić Gajski, Ljubiša Savanović, Ivan Đuričić, Stojan Matavulj, Dragan Despot, Dražen Čuček, Dražen Kühn, Slavica Knežević, Dražen Bratulić, Anja Šovagović Despot, Zvonimir Zoričić, Živko Anočić, Filip Križan
|-
|[[Sirene i krikovi (2015.)]]
|[[Ivan Perić]]
|Tino Bandini, Marko Kapitanović, Ivana Župa, Borut Novak, Mario Vidić, Rade Tanjga, Katarina Botica, Josip Rogošić, Ana Arapović, Stipe Tadin Biočić, Petar Buljević
|-
|[[Svinjari (2015.)]]
|[[Ivan Livaković]]
|Iva Visković, Marin Radman, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Ana Maras, Damir Poljičak, Marina Redžepović, Jasna Bilušić, Nera Stipičević, Senka Bulić, Ljerka Boroša, Jadranka Matković
|-
|[[Ti mene nosiš (2015.)]]
|[[Ivona Juka]]
|Lana Barić, Nataša Dorčić, Nataša Janjić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Sebastian Cavazza, Goran Hajduković, Vedran Mlikota, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić
|-
|[[Zagrebačke priče vol. 3 (2015.)]]|| [[Ivan Salaj]], [[Petar Orešković]], [[Matija Vukšić]], [[Vlatka Vorkapić]], [[Danilo Šerbedžija]], [[Radislav Jovanov Gonzo]]|| Filip Križan, Borko Perić, Ivana Rushaidat, Franjo Dijak, Sanja Vejnović, Filip Šovagović, Franjo Džimi Jurčec, Tihana Lazović, Pjer Meničanin, Slavica Knežević, EnesVejzović, Miroslav Končevski, Mia Rendić, Juraj Čižić, Anžela Ramljak, Asja Jovanović, Zrinka Pavia, Anđelko Antić Blažević, Judita Franković, Ksenija Marinković, Petra Tvrdeić, Dejan Krivačić, Zlatan Zuhrić, Živko Anočić, Lucija Šerbedžija, Zvonimir Jurić, Filip Nola, Lana Barić, Jelena Lopatić, Jerko Marčić, Mate Gulin
|-
|[[Zvizdan (2015.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Tihana Lazović, Goran Marković, Nives Ivanković, Dado Ćosić, Trpimir Jukić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Ksenija Marinković
|-
|[[Život je truba (2015.)]] <small>(trebao se zvat Srce mesara)</small> || [[Antonio Nuić]] || Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo Popović, Goran Navojec, Filip Šovagović, Ksenija Marinković, Filip Križan
|}
=== 2016. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Goran (2016.)]]
| [[Nevio Marasović]]
| Franjo Dijak, Nataša Janjić, Goran Bogdan, Filip Križan, Janko Popović Volarić, Bojan Navojec, Milan Štrljić, Iva Krajnc
|-
|[[Ministarstvo ljubavi (2016.)]]
|[[Pavo Marinković]]
|Stjepan Perić, Dražen Ķühn, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Alma Prica
|-
|[[Ne gledaj mi u pijat (2016.)]]
|[[Hana Jušić]]
|Mia Petričević, Zlatko Burić, Arijana Čulina, Nikša Butijer, Karla Brbić
|-
|[[S one strane (2016.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|Ksenija Marinković, Lazar Ristovski, Tihana Lazović, Robert Budak, Toni Šestan, Vinko Kraljević, Alen Liverić, Marija T adić, Ivan Brkić, Tena Jeić Gajski
|-
|[[Sve najbolje (2016.)]]
|[[Snježana Tribuson]]
|Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Renata Pokupić, Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Bogdan Diklić, Goran Navojec, Ksenija Pajić, Jernej Šugman, Krešimir Mikić, Renata P okupić, Dora Fišter Toš, Jasna Bilušić, Goran Bogdan
|-
|[[Trampolin (2016.)]]
|[[Katarina Zrinka Matijević]]
|Franka Mikolaci, Tena Nemet Brankov, Marija Tadić, Lana Barić, Frano Mašković, Asja Jovanović, Nina Violić, Igor Kovač, Enes Vejzović
|-
|[[U čemu je kvaka? (2016.)]]
|[[Ivan Miladinov]]
|Goran Bogdan, Anđela Ramljak, Filip Križan, Marko Cindrić, Špiro Guberina
|-
|[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)]] || [[Rajko Grlić]] || Nebojša Glogovac, Ksenija Marinković, Dejan Aćimović, Božidar Smiljanić
|-
|[[Zbog tebe (2016.)]]
|[[Anđelo Jurkas]], [[Andrej Korovljev]], [[Mateo Tomislav Klarić]]
|Anđelo Jurkas, Leona Paraminski, Nataša Janjić, Iva Visković, Csilla Barath Bastaić, Jelena P erčin, Doris Pinčić Rogoznica, Iskra Jirsak, Iva Mihalić, Jasna Bilušić, Hrvojka Begović, Ana V učak, Marko Cindrić, Stojan Matavulj, Damir Urban, Ivan Šarić, Mario K ovač, Nikša Marinović, Zoran Pribičević
|-
|[[ZG80 (2016.)]] || [[Igor Šeregi]]|| Rene Bitorajac, Marko Cindrić, Filip Detelić, Marko Janketić, Matija Kačan, Domagoj Mrkonjić, Nikola Rakočević, Mijo Jurišić, Igor Hamer, Miloš Timotijević, Mladen Andrejević, Danica Maksimović, Iva Stefanović, Radovan Vujović, Lazar Miljković, Mario Petreković, Srđan Miletić
|}
=== 2017. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Agape (2017.)]]
| [[Branko Schmidt]]
| Goran Bogdan, Daria Lorenci Flatz, Pavle Čemerikić, Denis Murić, Nela Kocsis, Dražen Šivak, Emir Hadžihafizbegović, Alan Katić, Robert Ugrina, Ivana Gulin
|-
|[[Anka (2017.)]]
|[[Dejan Aćimović]]
|Eric Cantona, Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Rade Šerbedžija, Linda Begonja, Vuk Kostić, Nikola Kojo, Žarko Savić, Goran Grgić, Jelena Lopatić, Petar Mirčevski
|-
|[[Egzorcizam (2017.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić, Marko Braić
|-
|[[Fuck Off I Love You (2017.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|A., Jelena Perčin, Elitsa Mateva, Csilla Barath, Sanja Vejnović, Vera Zima, Iskra Jirsak, Nina Badrić, Anđa Marić, Nika Ostojić, Latica Cameron, Dora Lipovčan, Tina Katanić, Lucija Šerbedžija, Zlatan Stipišić Gibonni, Stojan Matavulj, Marko Cindrić, Mario Kovač, Tomislav Vukelić – Tomfa, Zoran Pribičević, Ivan Magud, Zoran Predin, Tonči Huljić, Dino Škare
|-
|[[Jedno ubojstvo za van (2017.)]]
|[[Luka Duvančić]]
|Tajna Peršić, Igor Baksa, Marija Kohn, Marina Stanger, Marin Bukvić, Željko Zebić, Nikša Marinović
|-
|[[Kameleon (2017.)]]
|[[Dino Kos]], [[Frano Barunčić]]
|Frano Barunčić, Tena-Antonija Torjanac, Katia Kuharić, Jasna Jeličić, Nikola Nedić, Lovro Ivanković
|-
|[[Kratki izlet (2017.)]]|| [[Igor Bezinović]]|| Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
|-
|[[Lavina (2017.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|Robert Ugrina, Stojan Matavulj, Ksenija Marinković, Ana Maras Harmander, Borko Perić, Žarko Radić, Goran Grgić, Sara Stanić, Nina Violić, Miran Kurspahić, Sven Jakir
|-
|[[Mrtve ribe (2017.)]] || [[Kristijan Milić]] || Dragan Despot, Nermin Omić, Dražen Mikulić, Saša Anočić, Asja Jovanović, Vinko Kraljević, Velibor Topić, Marijana Mikulić, Marinko Prga, Đorđe Kukuljica, Armin Omerović, Nerman Mahmutović, Goran Bogdan, Rijad Gvozden, Ivo Krešić, Marko Cindrić, Ornela Vištica, Ivan Ožegović, Asim Ugljen, Mario Knezović, Edis Žilić, Alen Liverić, Ana-Marija Percaić, Jelena Kordić, Mirvad Kurić, Slaven Knezović, Maja Lasić, Šerif Aljić, Alija Aljović, Miro Barnjak, Robert Roklicer, Ivan Skoko, Mijo Kevo
|-
|[[Uzbuna na Zelenom Vrhu (2017.)]]
|[[Čejen Černić]]
|Marko Tocilj, Alex Rakoš, Jan Pentek, Tin Gregorić, Jakov Piljek, Lucija Philips, Sara Čolaković, Toma Serdarević, Dora Bilić, Dijana Vidušin, Ozren Grabarić
|}
=== 2018. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
| [[Aleksi (2018.)]]
| [[Barbara Vekarić]]
| Tihana Lazović, Goran Marković, Sebastian Cavazza, Jason Mann, Aljoša Vučković, Leon Lučev, Nataša Janjić, Neda Arnerić
|-
|[[Comic Sans (2018.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Janko Popović Volarić, Zlatko Burić, Nataša Janjić, Alma Prica
|-
|[[Do kraja smrti (2018.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|Judita Franković Brdar, Nikša Butijer, Bojana Gregorić Vejzović, Leon Lučev, Tara Rosandić, Borko Perić, Jelena Veljača, Žarko Savić, Rada Mrkšić, A., Nera Stipičević, Mislav Čavajda, Lana Gojak
|-
|[[Dom (2018.)]]
|[[Dario Pleić]]
|Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić
|-
|[[Duboki rezovi (2018.)]]
|[[Dubravka Turić]], [[Filip Mojzeš]], [[Filip Peruzović]]
|Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Franko Jakovčević, Areta Ćurković, Glorija Pinturić, Lily Antić, Jadranka Đokić, Borna Fadljević, Živko Anočić, Vinko Kraljević, Marina Redžepović, Mirela Brekalo, Bernard Perić
|-
|[[F20 (2018.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|Filip Mayer, Romina Tonković, Mladen Vulić, Lana Ujević, Alen Liverić, Alen Šalinović, Ksenija Marinković, Goran Grgić, Robert Budak, Alma Prica, Boris Miholjević
|-
|[[Happy End: Glup & gluplji (2018.)]]|| [[Anđelo Jurkas]] || Dino Škare, A., Jelena Perčin, Iskra Jirsak, Kristina Krepela, Karmen Sunčana Lovrić, Iva Štrljić, Dora Lipovčan, Petra Težak, Iva Richtermoc, Nika Ostoić, Doris Pinčić Rogoznica
|-
|[[Lada Kamenski (2018.)]]
|[[Sara Hribar]], [[Marko Šantić]]
|Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander
|-
|[[Ljetnikovac (2018.)]]|| [[Damir Čučić]] || Vojin Perić, Marina Redžepović, Damir Radić, Krunoslav Heidler
|-
|[[Mali (2018.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović
|-
|[[Osmi povjerenik (2018.)]]
|[[Ivan Salaj]]
|Frano Mašković, Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović
|-
|[[Sam samcat (2018.)]]
|[[Bobo Jelčić]]
|Rakan Rushaidat, Miki Manojlović, Snježana Sinovčić Šiškov, Lea Breyer, Marko Makovičić, Krešo Mikić, Ivana Roščić, Goran Navojec, Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Vesna Glođo, Izudin Bajrović, Nikša Butijer, Dejan Đonović
|-
|[[Za ona dobra stara vremena (2018.)]]
|[[Eduard Galić]]
|Karlo Mrkša, Marko Petrić, Vini Jurčić, Elizabeta Brodić
|}
=== 2019. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Dopunska nastava (2019.)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|Milivoj Beader, Zlatko Buric, Marko Cindric, Zeljko Königsknecht, Anita Matic Delic, Janko Popovic Volaric, Zlatan Zuhric-Zuhra
|-
|[[General (2019.)|General (2019,)]]
|[[Antun Vrdoljak]]
|Goran Višnjić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Goran Navojec, Boris Svrtan, Borko Perić, Nataša Janjić, Marijana Mikulić, Rene Bitorajac, Olga Pakalović, Ljubomir Kerekeš, Sreten Mokrović, Ivo Gregurević, Robert Budak
|-
|[[Glas (2019.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić
|-
|[[Ideš? Idem! (2019.)]]
|[[Ljubo Zdjelarević]]
|Veronika Rosandić, Kaja Kočevar, Vid Juračić, Fran Lauš, Bogdan Ilić, Nika Ilčić, Amel Družanović, Nenad Krstić, Mert Efe, Zijad Gračić
|-
|[[Koja je ovo država (2019.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|Krešimir Mikić, Lazar Ristovski, Nikša Butijer, Sebastian Cavazza, Dražen Kühn, Daniel Olbrychski
|-
|[[Mater (2019.)]]
|[[Jure Pavlović]]
|Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima, Anka Vučković, Marijo Jurković, Vinko Vuković, Marija Vrdoljak, Milivoj Barbir, Hrvoje Barbir Barba, Stephan Baumecker, Lili Jelinek, Till Patz
|-
| [[Moj dida je pao s Marsa (2019.)]]|| [[Marina Andree Škop]], [[Dražen Žarković]]||Lana Hranjec, Ozren Grabarić, Alex Rakoš, Nils Ole Oftebro, Petra Polnišova, Sven Barac, Tonka Kovačić
|-
|[[Posljednji dani ljeta (2019.)]]
|[[Damir Radić]]
|Tanja Kordić, Antonija Šitum, Ivica Gunjača, Natalija Grgorinić
|-
| [[Posljednji Srbin u Hrvatskoj (2019.)]]|| [[Predrag Ličina]]||Krešimir Mikić, Hristina Popović, Tihana Lazović, Dado Ćosić, Bojan Navojec, Marina Redžepović, Dušan Bućan, Nikša Butijer, Sergej Trifunović
|-
|[[Ufuraj se i pukni (2019.)]]
|[[Ljubomir Kerekeš]]
|Ljubomir Kerekeš, Zoran Pribičević, Jan Kerekeš, Mirela Brekalo Popović, Ana Begić Tahiri, Hana Hegedušić, Goran Grgić, Draško Zidar, Žarko Potočnjak
|-
|[[Zagrebački ekvinocij (2019.)]]
|[[Svebor Mihael Jelić]]
|Lena Medar, Lana Bogović, Luna Pilić, Mislav Živković, Tin Blagojević, Patrik Gregurec, Klara Fiolić, Ksenija Marinković, Barbara Bubalo, Klara Penezić, Ana Stakor, Lea Jankov, Katja Jankov, Lidija Keber, Kristina Čović, Lana Krstulović
|}
=== 2020. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Menhetenska odiseja (2020.)]]
|[[Mario Vrbančić]]
|Zdenko Jelčić, Mladen Vujčić, Marta Cerovečki
|-
|[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)]]
|[[Milan Trenc]]
|Rade Šerbedžija, Leon Lučev, Romina Tonković, Bojan Brajčić, Ingeborg Appelt, Gala Nikolić, Lorenco Damjanić, Filip Mayer, Giulio Settimo
|-
|[[Tereza37 (2020.)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan
|-
|[[Zora (2020.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić
|}
=== 2021. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[A bili smo vam dobri (2021.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|Rene Bitorajac, Slaven Knezović, Rakan Rushaidat, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Paško Vukasović, Goran Navojec, Dražen Šivak, Nela Kocsis
|-
|[[Čiči-biči: Bolski turizam u doba korone (2021.)]]
|[[Ivica Jakšić Čokrić Puko]]
|Ivica Jakšić Čokrić Puko, Dinko Karninčić, Zoran Kojdić, Arsen Kojdić
|-
|[[Murina (2021.)]]
|[[Antoneta Alamat Kusijanović]]
|Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curts
|-
|[[Plavi cvijet (2021.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić
|-
|[[Po tamburi (2021.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|Tijana Pečenčić, Momčilo Otašević, Stjepan Perić, Hrvoje Barišić, Primož Petkovšek, Neven Aljinović – Tot, Andrei Miercure, Nikola Kojo, Branko Uvodić, Areta Čurković, Nives Ivanković, Sandra Lončarić, Maja Kovač, Miran Kurspahić, Ana Maras Harmander, Mirna Medaković Stepinac
|-
|[[Povjerenje (2021.)]]
|[[Matija Benić]]
|Hana Kunić, Jura Ruža, Karla Aračić, Hana Dolenec, Hana Hegedušić, Karlo Bernik, Erik Đuranec, Jan Kerekeš, Marinko Prga, Darko Plovanić, Ivana Zanjko, Bojan Mucko, Ivan Krešić i Kristijan Petrović
|-
| [[Zbornica (2021.)]]|| [[Sonja Tarokić]]||Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz
|}
=== 2022. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Baci se na pod (2022.)]]
|[[Nina Violić]]
|Goran Bogdan, Nina Violić, Bruno Frketić Bajić, Lee Delong
|-
|[[Da li ste videli ovu ženu? (2022.)]]
|[[Dušan Zorić]], [[Matija Gluščević]]
|Ksenija Marinković, Isidora Simijonović, Boris Isaković, Alex Elektra, Ivana Vuković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić
|-
|[[Divljaci (2022.)]]
|[[Dario Lonjak]]
|Alen Liverić, Branko Janković, Borko Perić, Dejan Aćimović, Slavko Sobin, Mijo Jurišić, Nerman Mahmutović, Maja Jurić, Ivan Ožegović
|-
|[[Garbura (2022.)]]
|[[Josip Žuvan]]
|Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović, Zdenko Jelčić
|-
|[[Glava velike ribe (2022.)]]
|[[Arsen Oremović]]
|Lana Barić, Nikša Butijer, Neven Aljinović - Tot
|-
|[[Illyricvm (2022.)]]
|[[Simon Bogojević Narath]]
|Filip Križan, Ylber Bardhi, Robert Prebil, Adrian Pezdirc, Ilir Prapashtica, Ana Takač, Franjo Dijak, Alan Katić, Jasmin Telalović, Siniša Labrović, Labeat Bytyçi
|-
| [[Nosila je rubac črleni (2022.)]]|| [[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]]||Nataša Dorčić, Pjer Branko Meničanin, Ljubo Zečević, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić Vitez, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Ljupčo Todorovski
|-
|[[Pelikan (2022.)]]
|[[Filip Heraković]]
|Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre
|-
| [[Punim plućima (2022.)]]|| [[Radislav Jovanov Gonzo]]||Aleksandra Naumov, Judita Franković Brdar, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Hrvoje Barišić, Dražen Pavalić, Vanda Vujanić, Tvrtko Jurić, Lada Bonacci, Domagoj Ivanković
|-
|[[Razgovor (2022.)]]
|[[Dominik Sedlar]]
|Caspar Phillipson, Dylan Turner, Vinko Štefanac, Lujo Kunčević, Doris Pinčić, Kruno Bakota
|-
|[[Šesti autobus (2022.)]]
|[[Eduard Galić]]
|Marko Petrić, Zala Đurić, Maša Đorđević, Matija Prskalo, Josipa Anković, Toni Gojanović, Muhamed Hadžović, Filip Mayer, Josip Ledina, Andrej Dojkić, Žarko Potočnjak, Ermin Sijamija
|-
|[[Sigurno mjesto (2022.)]]
|[[Juraj Lerotić]]
|Juraj Lerotić, Snježana Sinovčić, Goran Marković
|-
|[[Stric (2022.)]]
|[[Andrija Mardešić]], [[David Kapac]]
|Predrag Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan, Roko Sikavica, Kaja Šišmanović
|-
|[[Tragovi (2022.)]]
|[[Dubravka Turić]]
|Marija Škaričić, Nikša Butijer, Mate Gulin, Lana Barić, Tvrtko Jurić, Dragan Mićanović, Tanja Smoje, Marina Redžepović, Aleksandra Naumov, Barbara Nola
|}
=== 2023. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Dnevnik Pauline P. (2023.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Darin Pavišić, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Dražen Kuhn
|-
|[[Hotel Pula (2023.)]]
|[[Andrej Korovljev]]
|Nika Grbelja, Ermin Bravo, Petra B. Blašković, Nika Ivančić, Maja Izetbegović, Romina Vitasović Lučić, asmin Telalović, Dado Ćosić, Lav Novosel, Pavao Novak, Rok Juričić, Luka Juričić, Zoran Đorđević
|-
|[[Pamtim samo sretne dane (2023.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Radko Polič, Tena Nemet Brankov, Lana Meniga, Leona Paraminski, Tonka Kovačić, Zlatko Burić-Kićo, Stjepan Perić, Dado Ćosić, Vinko Kraljević, Janko Popović Volarić, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Nina Violić, Tara Thaller, Alma Prica, Jelena Miholjević, Tihana Lazović Trifunović, Doris Šarić Kukuljica, Ivana Starčević, Leon Lučev, Živko Anočić, Zdenko Jelčić, Goran Bogdan
|-
|[[Sedmo nebo (2023.)]]
|[[Jasna Nanut]]
|Iva Jerković, Iva Mihalić, Krešimir Mikić, Lukrecija Tudor, Adrian Pezdirc, Janko Rakoš, Zvonimir Jurić, Robert Ugrina, Klara Mučibabić, Urša Neda Rukar Gamulin, Jerko Marčić, Dejan Aćimović, Iva Visković, Nikša Butijer
|-
|[[Smrt djevojčice sa žigicama (2023.)]]
|[[Goran Kulenović]]
|Jelena Lopatić, Ozren Grabarić, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović
|-
|[[Escort (2023.)]]
|[[Lukas Nola]]
|Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić
|-
|[[Samo kad se smijem (2023.)]]
|[[Vanja Juranić]]
|Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabovac
|-
|[[Bosanski lonac (2023.)]]
|[[Pave Marinković]]
|Senad Bašić, Andreas Kiendl, Birgit Stöger, Bruna Bebić, Admir Glamočak, Zlatko Burić, Igor Kovač, Julia Franz Richter, Goran Grgić, Dejan Aćimović
|-
|[[Sveta obitelj (2023.)]]
|[[Vlatka Vorkapić]]
|Luna Pilić, Ivan Čuić, Nikola Đuričko, Anita Matić Delić, Judita Franković Brdar, Aleksandar Cvjetković, Aljoša Čepl, Lidija Penić-Grgaš, Sandra Lončarić, Darko Milas
|-
|[[Žena s gumenim rukavicama (2023.)]]
|[[Mario Šulina]]
|Areta Ćurković, Sandra Lončarić, Miroslav Čabraja, Ivan Ćaćić, Vjekoslav Janković,Tatjana Bertok Zupković, Ivana Soldo Čabraja, Antonia Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Vesna Šinjori, Ivan Simon, Ivana Vukićević, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Blanka Bart, Nikolina Benačić, Marija Mrvičin, Antun Brajković
|}
=== 2024. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Slatka Simona (2024.)]]
|[[Igor Mirković]]
|Maja Jurić,Tina Keserović, Toma Medvešek, Jerko Maričić, Kristijan Ugrina, Paško Vukasovič, Luka Knez, Darko Stazić, Nela Kocsis, Nikolina Prkačin
|-
|[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)]]
|[[Nebojša Slijepčević]]
|Dragan Mićanović, Goran Bogdan, Alexis Manenti, Martin Kuhar, Robert Ugrina, Jakov Zovko, Lara Nekić, Dušan Gojić, Priska Ugrina, Silvio Mumelaš, Mijo Pavelko i Nebojša Pop Tasić
|-
|[[Svemu dođe kraj (2024.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|Živko Anočić, Jelena Đokić, Boris Isaković, Janko Popović Volarić, Emir Hadžihafizbegović, Srđan Grahovac, Katarina Bistrović-Darvaš, Ksenija Marinković, Marina Redžepović, Angela Nedyalkova, Anita Schmit, Doris Šarić-Kukuljica, Siniša Ružić, Dejan Đonković
|-
|[[Šlager (2024.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|Lana Barić, Janko Popović Volarić
|-
|[[Šalša (2024.)]]
|[[Dražen Žarković]]
|Momčilo Otašević, Roko Sikavica, Ljubiša Savanović, Donat Zeko, Mirko Vlahović, Šimun Šitum, Petar Salečić, Konstantin Haag, Luka Šatara, Mijo Jurišić, Slavko Sobin, Damir Markovina, Draško Zidar, Bojan Brajčić, Lovre Kondža, Ivana Gulin, Snježana Sinovčić Šiškov, Milica janevski, Ecija Ojdanić, Luna Pilić
|-
|[[Božji gnjev (2024.)]]
|[[Kristijan Milić]]
|Ivo Krešić, Marko Cindrić, Domagoj Mrkonjić, Ivan Skoko, Mario Knezović, Dragan Despot, Dejan Aćimović, Vinko Kraljević, Mate Gulin, Mladen Vulić, Dragan Šuvak, Martina Mandek, Marinko Prga, Mijo Jurišić, Darko Stazić, Vlasta Ramljak, Slaven Knezović, Miro Barnjak, Mijo Kevo, Anđela Kusić, Matija Čigir, Maja Lasić, Asim Ugljen, Nino Sorić, Tomislav Šipek
|-
|[[Frka (2024.)]]
|[[Svebor Mihael Jelić]]
|Kristina Jovanović, Sven Latinović, Antonia Mrkonjić, Luka Vondrak, Vedran Dakić
|-
|[[Proslava (2024.)]]
|[[Bruno Anković]]
|Bernard Tomić, Krešimir Mikić, Klara Fiolić, Lars Štern, Jan Doležal, Nedim Nezirović, Tanja Smoje, David Tasić Daf, Izudin Bajrović
|-
|[[Nakon ljeta (2024.)]]
|[[Danis Tanović]]
|Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Ivana Roščić, Boris Ler, Luka Juričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić
|-
|[[Dražen (2024.)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|Domagoj Nižić, Tonko Stošić, Pavel Matuško, Zrinka Cvitešić, Dragan Mičanović
|-
|Južina
|[[Ante Marin]]
|Stojan Matavulj, Donat Zeko, Stipe Jelaska, Mijo Kevo, Nika Petrović, Slavena Verić, Franko Jakovčević, Katarina Romac, Mijo Jurišić, Zdravko Vukelić, Paško Vukasović, Snježana Sinovčić Šiškov, Andrea Mladinić, Petra Krolo
|}
=== 2025. ===
{| class="wikitable" width="100%"
|-
! width="25%" | Naslov filma
! width="10%" | Redatelj
! width="65%" | Uloge
|-
|[[Među nama (2025.)]]
|[[Laura Pescu]]
|Vini Jurčić, Adrian Bagarić, Sanja Marin, Ognjen Milovanović, Goran Milovanović
|-
|[[Eva nakon pada (2025.)]]
|[[Lana Barić]]
|
|-
|[[Glavonja (film)|Glavonja (2025.)]]
|[[Marine Andree Škop]], [[Vande Raýmanove]]
|Marta Mihanović, Maks Kleončić, Andrija Lamot, Mark Spiridonović i Martin Pišlar, Ajda Smrekar i Matej Puc, Csongor Cassai i Gabriela Dzuríkova, Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin i Željko Duvnjak.
|-
|Sitni lopovi <small>(''radni naziv'')</small>
|[[Mate Ugrina]]
|Gavrilo Jović, Tea Ljubešić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Izudin Bajrović, Lana Meniga, Lana Barić
|-
|[[Soba 23 (2025.)]]
|[[David Petrović]], [[Artem Dushkin]]
|
|}
=== Nadolazeći ===
Nadolazeći filmovi koji su u stanju razvoja ili produkcija scenarija ili projekta.
{| class="wikitable"
!Naslov filma
!Redatelj
!Izvor
|-
|''Birdie''
|Jasna Nanut
| rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija proizvodnje dugometražnog igranog filma i debitantskog dugometražnog igranog filma u 2024. godini –
2. rok, 12.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/web%20obrazlozenje%20deb%20i%20dugi%20igrani%202%20rok%202024.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref>
|-
|''Listanje kupusa''
|Branko Schmidt
|-
|''Štriga''
|Kristijan Milić
|-
|''Eva i HM''
|Mladen Dizdar
| rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova- potkategorija: razvoj projekata dugometražnih igranih filmova u 2024. – 2.ROK 11.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2rok_11IX2024_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref>
|-
|''Povijest bolesti''
|David Gašo
|-
|''Sauna''
|Ognjen Sviličić
|-
|''U svemiru, na ivici svijeta''
|Damir Čučić
|}
== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis hrvatskih televizijskih serija]]
* [[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova Katalog hrvatskih filmova] Katalog sadrži filmove koji su nastali nakon osnivanja [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]] 2008. godine. (2008. – ''danas'')
* [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32473 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Filmografija hrvatskih cjelovečernjih filmova (po redateljima) 1944. – 2008.
* [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32472 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Povijest hrvatskoga filma: kronološki pregled
* [http://www.uaos.unios.hr/svi-obavijesti/Gilic%20-%20Uvod%20u%20povijest%20hrv%20igranog%20filma.pdf Umjetnička akademija u Osijeku] Gilić: Uvod u povijest hrvatskog igranog filma
[[Kategorija:Hrvatski filmovi| ]]
[[Kategorija:Filmski popisi|Hrvatski filmovi]]
[[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]]
0hhmw0nev7wqaitf6rftoafr6kqck77
Zastava Dubrovačke Republike
0
153449
7088101
6831338
2024-12-14T01:20:19Z
Platichlebi
318511
+
7088101
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.svg|mini|300px|Narodni barjak Dubrovačke Republike (omjer 2:3)]]
[[Datoteka:Libertas.svg|mini|300px|Moderni dizajn zastave ''Libertas'' koji se za vrijeme [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] vijori na [[Orlandov stup|Orlandovom stupu]]]]
'''[[Zastava]] [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]''' bila je korištena uz [[grb Dubrovačke Republike]].
Sastojala se od [[sveti Blaž|svetog Vlaha]] (Blaža; zaštitnika [[Dubrovnik]]a) u bijeloj svećeničkoj haljini i crvenom liturgijskom plaštu s modrom podstavom, s crvenom štolom i mitrom, te s [[križ]]em oko vrata, koji desnom rukom blagoslivlja, a drugom drži grad Dubrovnik. Naslonjen na njega stoji [[biskupski štap]]. Lijevo i desno od njega nalaze se inicijali 'S B' ('Sanctus Blasius' - Sveti Vlaho (Blaž)).{{sfn|Nagy|1972|p=264}}
Narodna zastava se nalazi na [[bijela|bijeloj podlozi]], dok se državna zastava (koja se vijorila na državnim zgradama i brodovima) nalazila na crvenoj podlozi. Civilne pomorske zastave bile su bez inicijala i uokvirene plavom bojom.
Postojala je i sekundarna zastava ''Libertas'' (Sloboda), tako zvana zbog natpisa u sredini zastave, koji izražava najcjenjeniji moto Republike.
Godine [[1419.]] Senat je naredio, da vojska uvijek ima nositi zastavu svetoga Vlahe. Zastava se vijorila na zgradama u Dubrovniku, posebno na Orlandovu stupu te na dubrovačkim brodovima.{{sfn|Nagy|1972|p=264}}
== Ostale inačice ==
<gallery>
Datoteka:St. Blaise - State Flag of the Ragusan Republic.svg|Zastava na državnim zgradama i brodovima
Datoteka:St. Blaise - Civil Ensign of the Ragusan Republic.svg|Civilna pomorska zastava Republike
Datoteka:Secondary flag of Republic of Ragusa.svg|Sekundarna pomorska zastava
</gallery>
== Povijesni primjeri ==
<gallery>
Datoteka:Sveti Vlaho s brodskog barjaka.jpg |Sredina originalnog barjaka Republike starog više od 200 god.
Datoteka:Martecchini Collection - St. Blaise.jpg |Prikaz sv. Vlaha korišten u povijesnim zastavama
Datoteka:Martecchini Collection - Ragusan junior military officer with State Flag.jpg|Barjaktar s državnim barjakom
Datoteka:Ragusan ship La Piccina Ester, 1806.jpg|Brod "La Piccina Ester" s civilnim pomorskim barjakom
Datoteka:Ragusan ship with Libertas Flag.jpg|Brod sa sekundarnim barjakom
</gallery>
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Nagy |first=Josip | date=1972 |title=Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika |url=https://hrcak.srce.hr/file/135998 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=7 |number=3 |pages=256–270}}
{{refend}}
{{Dubrovnik-grad}}
[[Kategorija:Zastave bivših država|Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
ci51fpvt9srhvgrgmsgpdsobo3z13z8
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009., kvalifikacije
0
155960
7088140
6414489
2024-12-14T01:34:41Z
Croxyz
205325
7088140
wikitext
text/x-wiki
'''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.]]'''
== Kvalifikacije ==
=== Europa (14 Sudionika) ===
Izravan nastup na svjetskom prvenstvu izborili su:
*{{RukRep|HRV}} kao domaćin
*{{RukRep|NJE}} kao aktualni svjetski prvak
Njima su se priključile tri najbolje ekipe s EP-a 2008 u Norveškoj (17-27 siječnja) koje se dotad nisu kvalificirale, a to su:
*{{RukRep|DAN}} kao Europski prvak 2008.
*{{RukRep|FRA}} kao treći s EP-a
*{{RukRep|ŠVE}} kao peti s EP-a
Dodatno će se još kvalificirati devet ekipa koji dolaze iz kvalifikacija.
U kvalifikacijama su se natjecali 21 ekipa iz Europe koji nisu sudjelovali na EP-u 2008 u Norveškoj. Igrali su u sedam skupina od 2. do 20. siječnja. Svaki pobjednik svoje skupine se kvalificirao za Play-off koji će se održati u lipnju 2008. godine. Tamo ih čeka 11 ekipa s EP-a koji se svojim plasmanom na EP-u nisu uspjeli kvalificirati za SP.
==== Skupina 1 ====
{| class="prettytable" style="float:left; margin-right:2em; width:45%;"
|- bgcolor="#CCEECC"
! width="20" | No.
! width="220" | Država
! width="30" | Ut
! width="20" | Pb
! width="20" | Ne
! width="20" | Pr
! width="40" | Golovi
! width="30" | Bodovi
|- style="text-align: center; background-color:#CCFFCC;"
| 1. || style="text-align:left;" | '''{{RukRep|UKR}}'''
| 4 || 3 || 0 || 1 || 123:103 || 6
|- style="text-align: center;"
| 2. || style="text-align:left;" | {{RukRep|AUT}}
| 4 || 3 || 0 || 1 || 121:121 || 6
|- style="text-align: center;"
| 3. || style="text-align:left;" | {{RukRep|EST}}
| 4 || 0 || 0 || 4 || 105:125 || 0
|}
{| style="float:left; width:46%; font-size:90%;"
|-
| width="4%" | 03.01.08
| width="15%" | Ukrajina || width="2%" | – || width="15%" | Estonija
| width="10%" | 29:27 (10:12)
|-
| 06.01.08
| Estonija|| – || Ukrajina
| 21:30 (9:15)
|-
| 09.01.08
| Estonija|| – || Austrija
| 26:32 (13:14)
|-
| 12.01.08
| Austrija|| – || Estonija
| 34:31 (17:14)
|-
| 16.01.08
| Austrija|| – || Ukrajina
| 24:39 (12:20)
|-
| 20.01.08
| Ukrajina || – || Austrija
| 25:31 (9:16)
|}
<div style="clear:both;" ></div>
==== Skupina 2 ====
{| class="prettytable" style="float:left; margin-right:2em; width:45%;"
|- bgcolor="#CCEECC"
! width="20" | No.
! width="220" | Država
! width="30" | Ut
! width="20" | Pb
! width="20" | Ne
! width="20" | Pr
! width="40" | Golovi
! width="30" | Bodovi
|- style="text-align:center; background-color:#CCFFCC;"
| 1. || style="text-align:left;" | '''{{RukRep|GRČ}}'''
| 4 || 3 || 0 || 1 || 108:83 || 6
|- style="text-align:center;"
| 2. || style="text-align:left;" | {{RukRep|NIZ}}
| 4 || 3 || 0 || 1 || 95:98 || 6
|- style="text-align:center;"
| 3. || style="text-align:left;" | {{RukRep|TUR}}
| 4 || 0 || 0 || 4 || 87:109 || 0
|}
{| style="float:left; width:46%; font-size:90%;"
|-
| width="4%" | 03.01.08
| width="15%" | Nizozemska || width="2%" | – || width="15%" | Turska
| width="10%" | 28:24 (14:11)
|-
| 06.01.08
| Turska|| – || Nizozemska
| 22:25 (12:13)
|-
| 10.01.08
| Turska|| – || Grčka
| 18:29 (9:10)
|-
| 13.01.08
| Grčka || – || Turska
| 27:23 (17:14)
|-
| 16.01.08
| Grčka || – || Nizozemska
| 33:20 (14:13)
|-
| 20.01.08
| Nizozemska || – || Grčka
| 22:19 (10:9)
|}
<div style="clear:both;" ></div>
==== Skupina 3 ====
{| class="prettytable" style="float:left; margin-right:2em; width:45%;"
|- bgcolor="#CCEECC"
! width="20" | No.
! width="220" | Država
! width="30" | Ut
! width="20" | Pb
! width="20" | Ne
! width="20" | Pr
! width="40" | Golovi
! width="30" | Bodovi
|- style="text-align:center; background-color:#CCFFCC;"
| 1. || style="text-align:left;" | '''{{RukRep|RUM}}'''
| 4 || 4 || 0 || 0 || 151:105 || 8
|- style="text-align:center;"
| 2. || style="text-align:left;" | {{RukRep|LAT}}
| 4 || 2 || 0 || 2 || 128:121 || 4
|- style="text-align:center;"
| 3. || style="text-align:left;" | {{RukRep|CIP}}
| 4 || 0 || 0 || 4 || 91:144 || 0
|}
{| style="float:left; width:46%; font-size:90%;"
|-
| width="4%" | 03.01.08
| width="15%" | Rumunjska|| width="2%" | – || width="15%" | Cipar
| width="10%" | 36:23 (17:12)
|-
| 06.01.08
| Cipar|| – || Rumunjska
| 23:39 (12:19)
|-
| 09.01.08
| Cipar|| – || Latvija
| 26:33 (12:14)
|-
| 13.01.08
| Latvija|| – || Cipar
| 36:19 (17:10)
|-
| 16.01.08
| Latvija|| – || Rumunjska
| 30:37 (17:17)
|-
| 20.01.08
| Rumunjska|| – || Latvija
| 39:29 (22:14)
|}
<div style="clear:both;" ></div>
==== Skupina 4 ====
{| class="prettytable" style="float:left; margin-right:2em; width:45%;"
|- bgcolor="#CCEECC"
! width="20" | No.
! width="220" | Država
! width="30" | Ut
! width="20" | Pb
! width="20" | Ne
! width="20" | Pr
! width="40" | Golovi
! width="30" | Bodovi
|- style="text-align:center; background-color:#CCFFCC;"
| 1. || style="text-align:left;" | '''{{RukRep|ŠVI|20px}}'''
| 4 || 3 || 1 || 0 || 136:113 || 7
|- style="text-align:center;"
| 2. || style="text-align:left;" | {{RukRep|ITA}}
| 4 || 2 || 1 || 1 || 108:106 || 5
|- style="text-align:center;"
| 3. || style="text-align:left;" | {{RukRep|BEL}}
| 4 || 0 || 0 || 4 || 109:134 || 0
|}
{| style="float:left; width:46%; font-size:90%;"
|-
| width="4%" | 03.01.08
| width="15%" | Švicarska || width="2%" | – || width="15%" | Belgija
| width="10%" | 44:31 (19:13)
|-
| 05.01.08
| Belgija|| – || Švicarska
| 28:36 (11:18)
|-
| 09.01.08
| Belgija|| – || Italija
| 23:25 (9:11)
|-
| 13.01.08
| Italija|| – || Belgija
| 29:27 (14:8)
|-
| 16.01.08
| Italija|| – || Švicarska
| 27:27 (11:14)
|-
| 20.01.08
| Švicarska || – || Italija
| 29:27 (16:15)
|}
<div style="clear:both;" ></div>
==== Skupina 5 ====
{| class="prettytable" style="float:left; margin-right:2em; width:45%;"
|- bgcolor="#CCEECC"
! width="20" | No.
! width="220" | Država
! width="30" | Ut
! width="20" | Pb
! width="20" | Ne
! width="20" | Pr
! width="40" | Golovi
! width="30" | Bodovi
|- style="text-align:center; background-color:#CCFFCC;"
| 1. || style="text-align:left;" | '''{{RukRep|BIH}}'''
| 4 || 3 || 0 || 1 || 119:124 || 6
|- style="text-align:center;"
| 2. || style="text-align:left;" | {{RukRep|LIT}}
| 4 || 2 || 0 || 2 || 130:121 || 4
|- style="text-align:center;"
| 3. || style="text-align:left;" | {{RukRep|FIN}}
| 4 || 1 || 0 || 3 || 118:122 || 2
|}
{| style="float:left; width:46%; font-size:90%;"
|-
| width="4%" | 02.01.08
| width="15%" | Litva|| width="2%" | – || width="15%" | Finska
| width="10%" | 29:30 (13:17)
|-
| 05.01.08
| Finska|| – || Litva
| 32:33 (17:16)
|-
| 09.01.08
| Finska|| – || BiH
| 28:29 (13:14)
|-
| 12.01.08
| BiH|| – || Finska
| 31:28 (13:12)
|-
| 16.01.08
| BiH|| – || Litva
| 34:29 (18:16)
|-
| 19.01.08
| Litva|| – || BiH
| 39:25 (18:16)
|}
<div style="clear:both;" ></div>
==== Skupina 6 ====
{| class="prettytable" style="float:left; margin-right:2em; width:45%;"
|- bgcolor="#CCEECC"
! width="20" | No.
! width="220" | Država
! width="30" | Ut
! width="20" | Pb
! width="20" | Ne
! width="20" | Pr
! width="40" | Golovi
! width="30" | Bodovi
|- style="text-align:center; background-color:#CCFFCC;"
| 1. || style="text-align:left;" | '''{{RukRep|MAK}}'''
| 4 || 3 || 0 || 1 || 138:117 || 6
|- style="text-align:center;"
| 2. || style="text-align:left;" | {{RukRep|POR}}
| 4 || 3 || 0 || 1 || 148:112 || 6
|- style="text-align:center;"
| 3. || style="text-align:left;" | {{RukRep|BUG}}
| 4 || 0 || 0 || 4 || 102:159 || 0
|}
{| style="float:left; width:46%; font-size:90%;"
|-
| width="4%" | 03.01.08
| width="15%" | Portugal || width="2%" | – || width="15%" | Bugarska
| width="10%" | 42:17 (22:6)
|-
| 06.01.08
| Bugarska|| – || Portugal
| 31:43 (16:25)
|-
| 09.01.08
| Bugarska|| – || Makedonija
| 30:33 (15:14)
|-
| 12.01.08
| Makedonija|| – || Bugarska
| 41:24 (23:13)
|-
| 17.01.08
| Makedonija|| – || Portugal
| 38:32 (21:15)
|-
| 20.01.08
| Portugal || – || Makedonija
| 31:26 (15:14)
|}
<div style="clear:both;" ></div>
==== Skupina 7 ====
{| class="prettytable" style="float:left; margin-right:2em; width:45%;"
|- bgcolor="#CCEECC"
! width="20" | No.
! width="220" | Država
! width="30" | Ut
! width="20" | Pb
! width="20" | Ne
! width="20" | Pr
! width="40" | Golovi
! width="30" | Bodovi
|- style="text-align:center; background-color:#CCFFCC;"
| 1. || style="text-align:left;" | '''{{RukRep|SRB}}'''
| 4 || 4 || 0 || 0 || 158:119 || 8
|- style="text-align:center;"
| 2. || style="text-align:left;" | {{RukRep|IZR}}
| 4 || 2 || 0 || 2 || 124:120 || 4
|- style="text-align:center;"
| 3. || style="text-align:left;" | {{RukRep|OVČ}}
| 4 || 0 || 0 || 4 || 94:137 || 0
|}
{| style="float:left; width:46%; font-size:90%;"
|-
| width="4%" | 02.01.08
| width="15%" | Srbija|| width="2%" | – || width="15%" | Farski otoci
| width="10%" | 47:24 (25:11)
|-
| 05.01.08
| Farski otoci|| – || Srbija
| 28:33 (14:15)
|-
| 09.01.08
| Farski otoci|| – || Izrael
| 21:26 (8:15)
|-
| 12.01.08
| Izrael|| – || Farski otoci
| 31:21 (17:11)
|-
| 16.01.08
| Izrael|| – || Srbija
| 31:34 (17:15)
|-
| 19.01.08
| Srbija|| – || Izrael
| 44:36 (20:15)
|}
<div style="clear:both;" ></div>
==== Dodatne kvalifikacije ====
U ovim dodatnim kvalifikacijama se sastaju sedam pobjednika skupina iz prvih kvalifikacija te 11 ekipa s EP-a koji se nisu uspjeli preko EP-a kvalificirati.
{| class="prettytable" style="width:700px; margin-left:3%;"
|- style="background-color:#CCEECC;"
! colspan="3" | utakmica
! prva<br /><small>7./8. lipnja 2008.</small>
! uzvratna<br /><small>14./15. lipnja 2008.</small>
! ukupno
|-
| width="30%" | {{RukRep|SLO}} || width="3%" align="center" | –
| width="30%" | '''{{RukRep|SLK}} ''' || width="15%" align="center" | 33:33 || width="15%" align="center" | 29:30 || width="11%" align="center" | '''62:63'''
|-
| '''{{RukRep|ŠPA}} ''' || align="center" | –
| {{RukRep|GRČ}} || align="center" | 32:24 || align="center" | 31:32 || align="center" | '''63:56'''
|-
| '''{{RukRep|NOR}} '''|| align="center" | –
| {{RukRep|UKR}} || align="center" | 29:22 || align="center" | 32:30 || align="center" | '''61:52'''
|-
| {{RukRep|BJE}} || align="center" | –
| '''{{RukRep|RUS}} ''' || align="center" | 26:26 || align="center" | 30:34 || align="center" | '''56:60'''
|-
| {{RukRep|CG}} || align="center" | –
| '''{{RukRep|RUM}} ''' || align="center" | 31:27 || align="center" | 24:29 || align="center" | '''55:56'''
|-
| {{RukRep|ČEŠ}} || align="center" | –
| '''{{RukRep|SRB}} ''' || align="center" | 38:33 || align="center" | 24:29 || align="center" | '''62:62'''
|-
| '''{{RukRep|POLJ}} '''|| align="center" | –
| {{RukRep|ŠVI|20px}} || align="center" | 32:24 || align="center" | 22:24 || align="center" | '''54:48'''
|-
| '''{{RukRep|MAĐ}} ''' || align="center" | –
| {{RukRep|BIH}} || align="center" | 27:25 || align="center" | 27:24 || align="center" | '''54:49'''
|-
| '''{{RukRep|MAK}}''' || align="center" | –
| {{RukRep|ISL}} || align="center" | 34:26 || align="center" | 24:30 || align="center" | '''58:56'''
|}
=== Afrika (3 Sudionika) ===
Nastup na svjetskom prvenstvu izborile su tri najbolje plasirane ekipe s Afričkog prvenstva, održanog od 7. do 20. siječnja 2008 u [[Angola|Angoli]]:
*{{RukRep|EGI}}
*{{RukRep|TUN}}
*{{RukRep|ALŽ}}
=== Azija (3 sudionika) ===
Nastup na svjetskom prvenstvu izborile su tri najbolje plasirane ekipe s Azijskog prvenstva, održanog od 17. do 25. veljače 2008. u [[Isfahan]]u, [[Iran]]:
*{{RukRep|JKO}}
*{{RukRep|KUV}}
*{{RukRep|SAU}}
=== Panamerička zona (3 Sudionika) ===
Nastup na svjetskom prvenstvu izborile su tri najbolje plasirane ekipe s panameričkog prvenstva koje se održalo od [[24. lipnja|24.]] do [[28. lipnja]] [[2008.]] u [[Atlanta|Atlanti]], [[SAD]].
* {{RukRep|BRA}}
* {{RukRep|ARG}}
* {{RukRep|KUB}}
=== Oceanija (1 sudionik) ===
[[Kup nacija Oceanije u rukometu 2008.|Izlučni turnir]] održan je od 7. do 10. travnja 2008. u [[Wellington]]u, [[Novi Zeland]]. Nastup na svjetskom prvenstvu izborila je najboljeplasirana reprezentacija neovisne države na turniru:
*{{RukRep|AUS}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.]]
30t3x4qg2y82gc2ub2hlurzo3h574s2
Oscar za najbolji adaptirani scenarij
0
157547
7087756
6803328
2024-12-13T13:25:27Z
Fraxinus
3144
/* 2020-e */
7087756
wikitext
text/x-wiki
'''Oscar za najbolji adaptirani scenarij''' (eng. ''Academy Award for Writing Adapted Screenplay'' je jedan [[Oscar]]a, jedna od najpoznatijih filmskih nagrada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Dodjeljuje se svake godine scenaristu scenarija adaptiranog iz drugog izvora (obično romana, drame ili kratke priče, ali ponekad i drugih filmova). Svi nastavci po ovom standardu se automatski smatraju adaptacijama (jer nastavak mora biti temeljen na originalnoj priči).
== 1920-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1927.]]/[[1928.]]
| '''''[[Sedmo nebo (1927)|Sedmo nebo]]'''''<br /> – [[Benjamin Glazer]]
| ''[[Jazz pjevač (1927)|Jazz pjevač]]'' – [[Alfred A. Cohn]]<br>''[[Veličanstvena Betsy]]'' – [[Anthony Coldeway]]
|-
| align="center"| [[1928.]]/[[1929.]]
| '''''[[Patriot (1928)|Patriot]]'''''<br /> – [[Hanns Kräly]]
| ''[[Čudesne žene]]'' – [[Bess Meredyth]]<br>''[[The Last of Mrs. Cheyney (1929)|The Last of Mrs. Cheyney]]'' – [[Hanns Kräly]]<br />''[[The Leatherneck]]'' – [[Elliott Judd Clawson]]<br />''[[Naše rasplesane kćeri]]'' – [[Josephine Lovett]]<br />''[[Neboder (1928)|Neboder]]'' – [[Elliott Judd Clawson]], [[William Taylor Garnett]]<br />''[[Policajac (1929)|Policajac]]'' – [[William Taylor Garnett]]<br />''[[Singapurska sol]]'' – [[Elliott Judd Clawson]]<br />''[[U staroj Arizoni]]'' – [[Tom Barry]]<br />''[[The Valiant (1929)|The Valiant]]'' – [[Tom Barry]], [[John Hunter Booth]]<br />''[[A Woman of Affairs]]'' – [[Bess Meredyth]]
|-
| align="center"| [[1929.]]/[[1930.]]
| '''''[[Velika kuća (1930)|Velika kuća]]'''''<br /> – [[Joseph Farnham]], [[Martin Flavin]], [[Frances Marion]], [[Lennox Marion]]
| ''[[Disraeli (1929)|Disraeli]]'' – [[Julien Josephson]]<br />''[[Na zapadu ništa novo (1930)|Na zapadu ništa novo]]'' – [[Maxwell Anderson]], [[George Abbott]], [[Del Andrews]]<br />''[[Raspuštenica]]'' – [[John Meehan]]<br />''[[Street of Chance (1930)|Street of Chance]]'' – [[Lenore J. Coffee]], [[Howard Estabrook]]
|}
== 1930-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1930.]]/[[1931.]]
| '''''[[Cimarron (1931)|Cimarron]]'''''<br /> – [[Howard Eastbrook]]
| ''[[Kriminalni kod]]'' – [[Seton I. Miller]], [[Fred Niblo Jr.]]<br />''[[Mali Cezar (1931)|Mali Cezar]]'' – [[Francis Edward Faragoh]], [[Robert N. Lee]], [[Robert Lord]], [[Darryl F. Zanuck]]<br />''[[Praznik (1930|Praznik]]'' – [[Horace Jackson]]<br />''[[Skippy (1931)|Skippy]]'' – [[Joseph L. Mankiewicz]], [[Don Marquis]], [[Norman Z. McLeod]], [[Sam Mintz]]
|-
| align="center"| [[1931.]]/[[1932.]]
| '''''[[Bad Girl (1931)|Bad Girl]]'''''<br /> – [[Edwin J. Burke]]
| ''[[Arrowsmith (1931)|Arrowsmith]]'' – [[Sidney Howard]]<br />''[[Dr. Jekyll i g. Hyde (1931)|Dr. Jekyll i g. Hyde]]'' – [[Josef von Sternberg]]
|-
| align="center"| [[1932.]]/[[1933.]]
| '''''[[Male žene (1933)|Male žene]]'''''<br /> – [[Victor Heerman]], [[Sarah Y. Mason]]
| ''[[Dama za jedan dan]]'' – [[Robert Riskin]]<br />''[[Državni sajam (1933)|Državni sajam]]'' – [[Paul Green]], [[Sonya Levien]]
|-
| align="center"| [[1934.]]
| '''''[[Dogodilo se jedne noći]]'''''<br /> – [[Robert Riskin]]
| ''[[Tanki čovjek (1934)|Tanki čovjek]]'' – [[Albert Hackett]], [[Frances Goodrich]]<br />''[[Viva Villa!]]'' – [[Ben Hecht]]
|-
| align="center"| [[1935.]]
| '''''[[Doušnik (1935)|Doušnik]]'''''<br /> – [[Dudley Nichols]]
| ''[[Captain Blood (1935)|Captain Blood]]'' – [[Casey Robinson]]<br />''[[Pobuna na brodu Bounty (1935)|Pobuna na brodu Bounty]]'' - [[Talbot Jennings]], [[Jules Furthman]], [[Carey Wilson]]<br>''[[Život bengalskog kopljanika (1935)|Život bengalskog kopljanika]]'' – [[Waldemar Young]], [[John L. Balderston]], [[Achmed Abdullah]], [[Grover Jones]], [[William Slavens McNutt]]
|-
| align="center"| [[1936.]]
| '''''[[Priča o Louisu Pasteuru]]'''''<br /> – [[Pierre Collings]], [[Sheridan Gibney]]
| ''[[After the Thin Man]]'' – [[Frances Goodrich]], [[Albert Hackett]]<br />''[[Dodsworth (1936)|Dodsworth]]'' – [[Sidney Howard]]<br />''[[Gospodin Deeds ide u grad]]'' – [[Robert Riskin]]<br />''[[Moj čovjek Godfrey]]'' – [[Morrie Ryskind]], [[Eric Hatch]]
|-
| align="center"| [[1937.]]
| '''''[[Život Emila Zole]]'''''<br /> – [[Heinz Herald]], [[Geza Herczeg]], [[Norman Raine]]
| ''[[Kapetan Hrabrost (1937)|Kapetan Hrabrost]]'' – [[Marc Connelly]], [[John Lee Mahin]], [[Dale Van Every]]<br />''[[Strašna istina]]'' – [[Viña Delmar]]<br />''[[Ulaz na pozornicu]]'' – [[Morrie Ryskind]], [[Anthony Veiller]]<br />''[[Zvijezda je rođena (1937)|Zvijezda je rođena]]'' – [[Dorothy Parker]], [[Alan Campbell]], [[Robert Carson]]
|-
| align="center"| [[1938.]]
| '''''[[Pygmalion (1938)|Pygmalion]]'''''<br /> – [[Ian Dalrymple]], [[Cecil Lewis]], [[W.P. Lipscomb]], [[George Bernard Shaw]]
| ''[[Citadela (1938)|Citadela]]'' – [[Ian Dalrymple]], [[Frank Wead]], [[Elizabeth Hill]]<br />''[[Grad dječaka (1938)|Grad dječaka]]'' – [[John Meehan]], [[Dore Schary]]
|-
| align="center"| [[1939.]]
| '''''[[Zameo ih vjetar (1939)|Zameo ih vjetar]]'''''<br /> – [[Sidney Howard]]
| ''[[Gospodin Smith ide u Washington]]'' – [[Sidney Buchman]]<br>''[[Ninočka]]'' - [[Charles Brackett]], [[Billy Wilder]], [[Walter Reisch]]<br>''[[Orkanski visovi (1939)|Orkanski visovi]]'' - [[Charles MacArthur]], [[Ben Hecht]]<br />''[[Zbogom, gospodine Chips (1939)|Zbogom, gospodine Chips]]'' – [[R. C. Sherriff]], [[Claudine West]], [[Eric Maschwitz]]
|}
== 1940-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
|-
| align="center"| [[1940.]]
| '''''[[Priča iz Philadelphije]]'''''<br /> – [[Donald Ogden Stewart]]
| ''[[Dugo putovanje kući]]'' – [[Dudley Nichols]]<br />''[[Kity Foyle (1940)|Kitty Foyle]]'' – [[Donald Ogden Stewart]], [[Dalton Trumbo]]<br />''[[Plodovi gnjeva (1940)|Plodovi gnjeva]]'' – [[Nunnally Johnson]]<br />''[[Rebecca (1940)|Rebecca]]'' – [[Philip MacDonald]], [[Michael Hogan]]
|-
| align="center"| [[1941.]]
| '''''[[Dolazi gospodin Jordan]]'''''<br /> – [[Sidney Buchman]], [[Seton Miller]]
| ''[[Kako je bila zelena moja dolina (1941)|Kako je bila zelena moja dolina]]'' – [[Philip Dunne]]<br />''[[Male lisice (1941)|Male lisice]]'' – [[Lillian Hellman]]<br />''[[Malteški sokol (1941)|Malteški sokol]]'' – [[John Huston]]<br>''[[Zadrži zoru]]'' – [[Charles Brackett]], [[Billy Wilder]]
|-
| align="center"| [[1942.]]
| '''''[[Gđa. Miniver]]'''''<br /> – [[George Froeschel]], [[James Hilton]], [[Claudine West]], [[Arthur Wimperis]]
| ''[[49. paralela]]'' – [[Rodney Ackland]], [[Emeric Pressburger]]<br />''[[Gradska šaputanja (1942)|Gradska šaputanja]]'' – [[Sidney Buchman]], [[Irwin Shaw]]<br />''[[Ponos Jenkija]]'' – [[Herman J. Mankiewicz]], [[Jo Swerling]]<br /> ''[[Robovi prošlosti (1942)|Robovi prošlosti]]'' – [[George Froeschel]], [[Claudine West]], [[Arthur Wimperis]]
|-
| align="center"| [[1943.]]
| '''''[[Casablanca (1942)|Casablanca]]'''''<br /> – [[Philip Epstein]], [[Julius J. Epstein]], [[Howard Koch]]
| ''[[Bernadettina pjesma (1943)|Bernadettina pjesma]]'' – [[George Seaton]]<br />''[[Straža na Rajni]]'' – [[Dashiell Hammett]]<br />''[[Sveti brak (1943)|Sveti brak]]'' – [[Nunnally Johnson]]<br /> ''[[Što brojniji, to veseliji]]'' – [[Richard Flournoy]], [[Lewis R. Foster]], [[Frank Ross]], [[Robert Russell]]
|-
| align="center"| [[1944.]]
| '''''[[Idući svojim putem]]'''''<br /> – [[Frank Butler]], [[Frank Cavett]]
| ''[[Dvostruka obmana (1944)|Dvostruka obmana]]'' – [[Billy Wilder]], [[Raymond Chandler]]<br />''[[Laura (1944)|Laura]]'' – [[Jay Dratler]], [[Samuel Hoffenstein]], [[Betty Reinhardt]]<br /> ''[[Nađimo se u St. Louisu]]'' – [[Irving Brecher]], [[Fred F. Finklehoffe]]<br />''[[Plinsko svjetlo (1944)|Plinsko svjetlo]]'' – [[John Van Druten]], [[Walter Reisch]], [[John L. Balderston]]
|-
| align="center"| [[1945.]]
| '''''[[Izgubljeni vikend (1945)|Izgubljeni vikend]]'''''<br /> – [[Charles Brackett]], [[Billy Wilder]]
| ''[[Mildred Pierce (1945)|Mildred Pierce]]'' – [[Ranald MacDougall]]<br /> ''[[Ponos marinaca]]'' – [[Albert Maltz]]<br /> ''[[Priča o vojniku]]'' – [[Leopold Atlas]], [[Guy Endore]], [[Philip Stevenson]]<br />''[[A Tree Grows in Brooklyn (1945)|A Tree Grows in Brooklyn]]'' – [[Frank Davis]], [[Tess Slesinger]]
|-
| align="center"| [[1946.]]
| '''''[[Najbolje godine naših života]]'''''<br /> – [[Robert Sherwood]]
| ''[[Anna i sijamski kralj (1946)|Anna i sijamski kralj]]'' – [[Sally Benson]], [[Talbot Jennings]]<br />''[[Kratki susret]]'' – [[Anthony Havelock-Allan]], [[David Lean]], [[Ronald Neame]]<br />''[[Rim, otvoreni grad]]'' – [[Sergio Amidei]], [[Federico Fellini]]<br />''[[Ubojice (1946)|Ubojice]]'' – [[Anthony Veiller]]
|-
| align="center"| [[1947.]]
| '''''[[Čudo u 34. ulici (1947)|Čudo u 34. ulici]]'''''<br /> – [[George Seaton]]
| ''[[Bumerang (1947)|Bumerang]]'' – [[Richard Murphy]]<br />''[[Džentlmenski sporazum]]'' – [[Moss Hart]]<br />''[[Unakrsna vatra (1947)|Unakrsna vatra]]'' – [[John Paxton]]<br />''[[Velika očekivanja (1947)|Velika očekivanja]]'' – [[David Lean]], [[Ronald Neame]], [[Anthony Havelock-Allan]]
|-
| align="center"| [[1948.]]
| '''''[[Blago Sierra Madre (1948)|Blago Sierra Madre]]'''''<br /> – [[John Huston]]
| ''[[Johnny Belinda (1948)|Johnny Belinda]]'' – [[Irmgard von Cube]], [[Allen Vincent]]<br /> ''[[Potraga (1948)|Potraga]]'' – [[Richard Schweizer]], [[David Wechsler]]<br />''[[Vanjska politika]]'' – [[Charles Brackett]], [[Billy Wilder]], [[Richard L. Breen]]<br />''[[Zmijsko leglo (1948)|Zmijsko leglo]]'' – [[Frank Partos]], [[Millen Brand]]
|-
| align="center"| [[1949.]]
| '''''[[Pismo trima ženama]]'''''<br /> – [[Joseph L. Mankiewicz]]
| ''[[Kradljivac bicikla]]'' – [[Cesare Zavattini]]<br />''[[Pali idol (1949)|Pali idol]]'' – [[Graham Greene]]<br />''[[Svi kraljevi ljudi (1949)|Svi kraljevi ljudi]]'' – [[Robert Rossen]]<br /> ''[[Šampion (1949)|Šampion]]'' – [[Carl Foreman]]
|}
== 1950-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1950.]]
| '''''[[Sve o Evi]]'''''<br /> – [[Joseph L. Mankiewicz]]
| ''[[Džungla na asfaltu]]'' – [[Ben Maddow]], [[John Huston]]<br />''[[Jučer rođena (1950)|Jučer rođena]]'' – [[Albert Mannheimer]]<br />''[[Mladenkin otac (1950)|Mladenkin otac]]'' – [[Frances Goodrich]], [[Albert Hackett]]<br>''[[Slomljena strijela (1950)|Slomljena strijela]]'' – [[Albert Maltz]]<br />
|-
| align="center"| [[1951.]]
| '''''[[Mjesto pod suncem]]'''''<br /> – [[Harry Brown]], [[Michael Wilson]]
| ''[[Afrička kraljica (1951)|Afrička kraljica]]'' – [[James Agee]], [[John Huston]]<br />''[[Detektivska priča]]'' – [[Robert Wyler]], [[Philip Yordan]]<br />''[[La Ronde (1951)|La Ronde]]'' – [[Jacques Natanson]], [[Max Ophüls]]<br />''[[Tramvaj zvan čežnja (1951)|Tramvaj zvan čežnja]]'' – [[Tennessee Williams]]
|-
| align="center"| [[1952.]]
| '''''[[Grad iluzija]]'''''<br /> – [[Charles Schnee]]
| ''[[Čovjek u bijelom odijelu]]'' – [[John Dighton]], [[Roger MacDougall]], [[Alexander Mackendrick]]<br />''[[Mirni čovjek]]'' – [[Frank S. Nugent]]<br />''[[Pet prstiju]]'' – [[Michael Wilson]]<br />''[[Točno u podne]]'' – [[Carl Foreman]]
|-
| align="center"| [[1953.]]
| '''''[[Odavde do vječnosti]]'''''<br /> – [[Daniel Taradash]]
| ''[[Lili (1953)|Lili]]'' – [[Helen Deutsch]]<br />''[[Okrutno more (1953)|Okrutno more]]'' – [[Eric Ambler]]<br />''[[Praznik u Rimu (1953)|Praznik u Rimu]]'' – [[Ian McLellan Hunter]], [[John Dighton]]<br /> ''[[Shane (1953)|Shane]]'' – [[A.B. Guthrie Jr.]]
|-
| align="center"| [[1954.]]
| '''''[[Provincijalka (1954)|Provincijalka]]'''''<br /> – [[George Seaton]]
| ''[[Pobuna na Caineu (1954)|Pobuna na Caineu]]'' – [[Stanley Roberts]]<br />''[[Prozor u dvorište (1954)|Prozor u dvorište]]'' – [[John Michael Hayes]]<br />''[[Sabrina (1954)|Sabrina]]'' – [[Billy Wilder]], [[Samuel Taylor]], [[Ernest Lehman]]<br />''[[Sedam nevjesta za sedmero braće (1954)|Sedam nevjesta za sedmero braće]]'' – [[Albert Hackett]], [[Frances Gooderich]], [[Dorothy Kingsley]]
|-
| align="center"| [[1955.]]
| '''''[[Marty]]'''''<br /> – [[Paddy Chayefsky]]
| ''[[Džungla na školsko ploči]]'' – [[Richard Brooks]]<br /> ''[[Istočno od Raja (1955)|Istočno od Raja]]'' – [[Paul Osborn]]<br />''[[Loš dan u Black Rocku]]'' – [[Millard Kaufman]]<br /> ''[[Voli me ili ostavi (1955)|Voli me ili ostavi]]'' – [[Daniel Fuchs]], [[Isobel Lennart]]
|-
| align="center"| [[1956.]]
| '''''[[Put oko svijeta u 80 dana (1956)|Put oko svijeta u 80 dana]]'''''<br /> – [[John Farrow]], [[S. J. Perelman]], [[James Poe]]
| ''[[Baby Doll]]'' – [[Tennessee Williams]]<br />''[[Div (1956)|Div]]'' – [[Fred Guiol]], [[Ivan Moffat]]<br />''[[Prijateljsko uvjeravanje (1956)|Prijateljsko uvjeravanje]]'' – [[Michael Wilson]]<br />''[[Želja za životom (1956)|Želja za životom]]'' – [[Norman Corwin]]
|-
| align="center"| [[1957.]]
| '''''[[Most na rijeci Kwai]]'''''<br /> – [[Carl Foreman]], [[Michael Wilson]]
| ''[[12 gnjevnih ljudi (1957)|12 gnjevnih ljudi]]'' – [[Reginald Rose]]<br />''[[Gradić Peyton (1957)|Gradić Peyton]]'' – [[John Michael Hayes]]<br />''[[Nebo zna, gospodine Allison]]'' – [[John Huston]], [[John Lee Mahin]]<br />''[[Sayonara (1957)|Sayonara]]'' – [[Paul Osborn]]
|-
| align="center"| [[1958.]]
| '''''[[Gigi (1958)|Gigi]]'''''<br /> – [[Alan Jay Lerner]]
| ''[[Konjska usta (1958)|Konjska usta]]'' – [[Alec Guinness]]<br />''[[Mačka na vrućem limenom krovu (1958)|Mačka na vrućem limenom krovu]]'' – [[Richard Brooks]], [[James Poe]]<br />''[[Odvojeni stolovi (1958)|Odvojeni stolovi]]'' – [[John Gay]], [[Terence Rattigan]]<br />''[[Želim živjeti!]]'' – [[Nelson Gidding]], [[Don M. Mankiewicz]]
|-
| align="center"| [[1959.]]
| '''''[[Put u visoko društvo (1959)|Put u visoko društvo]]'''''<br /> – [[Neil Paterson]]
| ''[[Anatomija jednog umorstva]]'' – [[Wendell Mayes]]<br />''[[Ben-Hur (1959)|Ben-Hur]]'' – [[Karl Tunberg]]<br />''[[Neki to vole vruće]]'' – [[Billy Wilder]], [[I.A.L. Diamond]]<br />''[[Priča o opatici (1959)|Priča o opatici]]'' – [[Robert Anderson]]
|}
== 1960-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1960.]]
| '''''[[Elmer Gantry (1960)|Elmer Gantry]]'''''<br /> – [[Richard Brooks]]
| ''[[Melodije slave]]'' – [[James Kennaway]]<br />''[[Naslijedi vjetar]]'' – [[Nedrick Young]], [[Harold Jacob Smith]]<br />''[[Sinovi i ljubavnici (1960)|Sinovi i ljubavnici]]'' – [[Gavin Lambert]], [[T.E.B. Clarke]]<br />''[[Lutalice (1960)|Lutalice]]'' – [[Isobel Lennart]]
|-
| align="center"| [[1961.]]
| '''''[[Suđenje u Nürnbergu (1961)|Suđenje u Nürnbergu]]'''''<br /> – [[Abby Mann]]
| ''[[Doručak kod Tiffanyja (1961)|Doručak kod Tiffanyja]]'' – [[George Axelrod]]<br />''[[Hazarder (1961)|Hazarder]]'' – [[Sydney Carroll]], [[Robert Rossen]]<br /> ''[[Priča sa zapadne strane (1961)|Priča sa zapadne strane]]'' – [[Ernest Lehman]]<br />''[[Topovi s Navaronea (1961)|Topovi s Navaronea]]'' – [[Carl Foreman]]
|-
| align="center"| [[1962.]]
| '''''[[Ubiti pticu rugalicu (1962)|Ubiti pticu rugalicu]]'''''<br /> – [[Horton Foote]]
| ''[[Čudotvorka (1962)|Čudotvorka]]'' – [[William Gibson]]<br />''[[David i Lisa]]'' – [[Eleanor Parry]]<br />''[[Lawrence od Arabije (1962)|Lawrence od Arabije]]'' – [[Robert Bolt]], [[Michael Wilson]]<br />''[[Lolita (1962.)|Lolita]]'' – [[Vladimir Nabokov]]
|-
| align="center"| [[1963.]]
| '''''[[Tom Jones (1963.)|Tom Jones]]'''''<br /> – [[John Osborne]]
| ''[[Captain Newman, M.D.]]'' – [[Richard L. Breen]], [[Henry Ephron]], Phoebe [[Ephron]]<br /> ''[[Hud (1963)|Hud]]'' – [[Irving Ravetch]], [[Harriet Frank Jr.]]<br /> ''[[Ljiljani u polju]]'' – [[James Poe]]<br /> ''[[Sundays and Cybele]]'' – [[Serge Bourguignon]], [[Bernard Eschassériaux]]
|-
| align="center"| [[1964.]]
| '''''[[Becket (1964)|Becket]]'''''<br /> – [[Edward Anhalt]]
| ''[[Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu]]'' – [[Stanley Kubrick]], [[Terry Southern]], [[Peter George]]<br />''[[Grk Zorba (1964)|Grk Zorba]]'' – [[Michael Cacoyannis]]<br />''[[Mary Poppins (1964)|Mary Poppins]]'' – [[Bill Walsh]], [[Don DaGradi]]<br /> ''[[My Fair Lady (1964)|My Fair Lady]]'' – [[Alan Jay Lerner]]
|-
| align="center"| [[1965.]]
| '''''[[Doktor Živago (1965)|Doktor Živago]]'''''<br /> – [[Robert Bolt]]
| ''[[Brod luđaka (1965)|Brod luđaka]]'' – [[Abby Mann]]<br />''[[Cat Ballou]]'' – [[Walter Newman]], [[Frank Pierson]]<br />''[[Kolekcionar (1965)|Kolekcionar]]'' – [[Stanley Mann]], [[John Kohn]]<br />''[[Tisuću klaunova]]'' – [[Herb Gardner]]
|-
| align="center"| [[1966.]]
| '''''[[Čovjek za sva vremena (1966)|Čovjek za sva vremena]]'''''<br /> – [[Robert Bolt]]
| ''[[Alfie (1966)|Alfie]]'' – [[Bill Naughton]]<br />''[[Profesionalci (1966)|Profesionalci]]'' – [[Richard Brooks]]<br />''[[Rusi dolaze, Rusi dolaze]]'' – [[William Rose]]<br />''[[Tko se boji Virginije Woolf? (1966)|Tko se boji Virginije Woolf?]]'' – [[Ernest Lehman]]
|-
| align="center"| [[1967.]]
| '''''[[U vrelini noći (1967.)|U vrelini noći]]'''''<br /> – [[Stirling Silliphant]]
| ''[[Diplomac (1967.)|Diplomac]]'' – [[Calder Willingham]], [[Buck Henry]]<br />''[[Hladnokrvni kažnjenik]]'' – [[Donn Pearce]], [[Frank Pierson]]<br />''[[In Cold Blood (1967)|In Cold Blood]]'' – [[Richard Brooks]]<br /> ''[[Uliks (1967.)|Uliks]]'' – [[Joseph Strick]], [[Fred Haines]]
|-
| align="center"| [[1968.]]
| '''''[[Zima jednog lava (1968)|Zima jednog lava]]'''''<br /> – [[James Goldman]]
| ''[[Čudni par (1968.)|Čudni par]]'' – [[Neil Simon]]<br />''[[Oliver! (1968.)|Oliver!]]'' – [[Vernon Harris]]<br />''[[Rachel, Rachel]]'' – [[Stewart Stern]]<br />''[[Rosemaryna beba (1968)|Rosemaryna beba]]'' – [[Roman Polanski]]
|-
| align="center"| [[1969.]]
| '''''[[Ponoćni kauboj (1969.)|Ponoćni kauboj]]'''''<br /> – [[Waldo Salt]]
| ''[[Anne od tisuću dana]]'' – [[John Hale]], [[Bridget Boland]], [[Richard Sokolove]]<br />''[[Konje ubijaju, Zar ne?]]'' – [[James Poe]], [[Robert E. Thompson]]<br />''[[Z (1969.)|Z]]'' – [[Jorge Semprún]], [[Costa-Gavras]]<br />''[[Zbogom, Columbus (1969.)|Zbogom, Columbus]]'' – [[Arnold Schulman]]
|}
== 1970-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1970.]]
| '''''[[M*A*S*H (1970.)|M*A*S*H]]'''''<br /> – [[Ring Lardner Jr.]]
| ''[[Aerodrom (1970.)|Aerodrom]]'' – [[George Seaton]]<br />''[[Ljubavnici i drugi stranci]]'' – [[Joseph Bologna]], [[David Zelag Goodman]], [[Renée Taylor]]<br />''[[Nikad nisam pjevao svom ocu]]'' – [[Robert Anderson]]<br />''[[Zaljubljene žene (1970.)|Zaljubljene žene]]'' – [[Larry Kramer]]
|-
| align="center"| [[1971.]]
| '''''[[Francuska veza (1971.)|Francuska veza]]'''''<br /> – [[Ernest Tidyman]]
| ''[[Konformist (1971)|Konformist]]'' – [[Bernardo Bertolucci]]<br />''[[Paklena naranča (1971)|Paklena naranča]]'' – [[Stanley Kubrick]]<br />''[[Posljednja kino predstava]]'' – [[Larry McMurtry]], [[Peter Bogdanovich]]<br />''[[Vrt Finzi-Continisa (1971)|Vrt Finzi-Continisa]]'' – [[Ugo Pirro]], [[Vittorio Bonicelli]]
|-
| align="center"| [[1972.]]
| '''''[[Kum (1972)|Kum]]'''''<br /> – [[Mario Puzo]], [[Francis Ford Coppola]]
| ''[[Cabaret (1972)|Cabaret]]'' – [[Jay Preston Allen]]<br /> ''[[Emigranti (1972)|Emigranti]]'' – [[Bengt Forslund]], [[Jan Troell]]<br /> ''[[Pete i Tillie]]'' – [[Julius J. Epstein]]<br /> ''[[Sounder (1972)|Sounder]]'' – [[Lonne Elder]]
|-
| align="center"| [[1973.]]
| '''''[[Egzorcist (1973)|Egzorcist]]'''''<br /> – [[William Peter Blatty]]
| ''[[Mjesec od papira (1973)|Mjesec od papira]]'' – [[Alvin Sargent]]<br />''[[The Paper Chase (1973)|The Paper Chase]]'' – [[James Bridges]]<br />''[[Posljednji zadatak]]'' – [[Robert Towne]]<br />''[[Serpico (1973)|Serpico]]'' – [[Waldo Salt]], [[Norman Wexler]]
|-
| align="center"| [[1974.]]
| '''''[[Kum II]]'''''<br /> – [[Francis Ford Coppola]], [[Mario Puzo]]
| ''[[Lenny (1974)|Lenny]]'' – [[Julian Barry]]<br />''[[Mladi Frankenstein]]'' – [[Gene Wilder]], [[Mel Brooks]]<br />''[[Šegrtovanje Duddyja Kravitza (1974)|Šegrtovanje Duddyja Kravitza]]'' – [[Lionel Chetwynd]], [[Mordecai Richler]]<br />''[[Ubojstvo u Orijent Ekspresu (1974)|Ubojstvo u Orijent Ekspresu]]'' – [[Paul Dehn]]
|-
| align="center"| [[1975.]]
| '''''[[Let iznad kukavičjeg gnijezda (1975)|Let iznad kukavičjeg gnijezda]]'''''<br /> – [[Bo Goldman]], [[Laurence Hauben]]
| ''[[Barry Lyndon]]'' – [[Stanley Kubrick]]<br />''[[Čovjek koji je htio postati kraljem (1975)|Čovjek koji je htio postati kraljem]]'' – [[John Huston]], [[Gladys Hill]]<br />''[[Miris žene (1975)|Miris žene]]'' – [[Ruggero Maccari]], [[Dino Risi]]<br />''[[Sunčani momci]]'' – [[Neil Simon]]
|-
| align="center"| [[1976.]]
| '''''[[Svi predsjednikovi ljudi (1976)|Svi predsjednikovi ljudi]]'''''<br /> – [[William Goldman]]
| ''[[Fellinijev Casanova]]'' – [[Federico Fellini]], [[Bernardino Zapponi]]<br /> ''[[Opcija od sedam posto]]'' – [[Nicholas Meyer]]<br /> ''[[Putovanje prokletih]]'' – [[David Butler]], [[Steve Shagan]]<br />''[[Vlakom prema slavi (1976)|Vlakom prema slavi]]'' – [[Robert Getchell]]
|-
| align="center"| [[1977.]]
| '''''[[Julia (1977)|Julia]]'''''<br /> – [[Alvin Sargent]]
| ''[[Equus (1977)|Equus]]'' – [[Peter Shaffer]]<br /> ''[[I Never Promised You a Rose Garden]]'' – [[Gavin Lambert]], [[Lewis John Carlino]]<br /> ''[[Oh, Bože!]]'' – [[Larry Gelbart]]<br /> ''[[Taj mračni predmet žudnje]]'' – [[Luis Buñuel]], [[Jean-Claude Carrière]]
|-
| align="center"| [[1978.]]
| '''''[[Ponoćni ekspres (1978)|Ponoćni ekspres]]'''''<br /> – [[Oliver Stone]]
| ''[[Apartman hotela California (1978)|Apartman hotela California]]'' – [[Neil Simon]]<br />''[[Braća po krvi (1978)|Braća po krvi]]'' – [[Walter Newman]]<br />''[[Nebo može čekati (1978)|Nebo može čekati]]'' – [[Elaine May]], [[Warren Beatty]]<br />''[[U isto vrijeme, sljedeće godine (1978)|U isto vrijeme, sljedeće godine]]'' – [[Bernard Slade]]
|-
| align="center"| [[1979.]]
| '''''[[Kramer protiv Kramera]]'''''<br /> – [[Robert Benton]]
| ''[[Apokalipsa danas]]'' – [[John Milius]], [[Francis Ford Coppola]]<br /> ''[[Krletka (1979)|Krletka]]'' – [[Marcello Danon]], [[Edouard Molinaro]], [[Jean Poiret]], [[Francis Veber]]<br /> ''[[Mala romansa]]'' – [[Allan Burns]]<br /> ''[[Norma Rae]]'' – [[Harriet Frank Jr.]], [[Irving Ravetch]]
|}
== 1980-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1980.]]
| '''''[[Obični ljudi (1980)|Obični ljudi]]'''''<br /> – [[Alvin Sargent]]
| ''[[Breaker Morant (1980)|Breaker Morant]]'' – [[Jonathan Hardy]], [[David Stevens]], [[Bruce Beresford]]<br />''[[Čovjek slon (1980)|Čovjek slon]]'' – [[Christopher De Vore]], [[Eric Bergren]], [[David Lynch]]<br />''[[Kaskader (1980)|Kaskader]]'' – [[Lawrence B. Marcus]], [[Richard Rush]]<br>''[[Rudareva kći]]'' – [[Tom Rickman]]
|-
| align="center"| [[1981.]]
| '''''[[Ljetnikovac na Zlatnom jezeru (1981)|Ljetnikovac na Zlatnom jezeru]]'''''<br /> – [[Ernest Thompson]]
| ''[[Novčići s neba (1981)|Novčići s neba]]'' – [[Dennis Potter]]<br />''[[Ragtime (1981)|Ragtime]]'' – [[Michael Weller]]<br />''[[Vladar grada]]'' – [[Jay Presson Allen]], [[Sidney Lumet]]<br />''[[Žena francuskog poručnika (1981)|Žena francuskog poručnika]]'' – [[Harold Pinter]]
|-
| align="center"| [[1982.]]
| '''''[[Nestali (1982)|Nestali]]'''''<br /> – [[Costa-Gavras]], [[Donald Stewart]]
| ''[[Podmornica (1982)|Podmornica]]'' – [[Wolfgang Petersen]]<br />''[[Presuda (1982)|Presuda]]'' – [[David Mamet]]<br />''[[Sofijin izbor (1982)|Sofijin izbor]]'' – [[Alan J. Pakula]]<br />''[[Victor, Victoria]]'' – [[Blake Edwards]]
|-
| align="center"| [[1983.]]
| '''''[[Vrijeme nježnosti]]'''''<br /> – [[James L. Brooks]]
| ''[[Garderobijer (1983)|Garderobijer]]'' – [[Ronald Harwood]]<br />''[[Izdaja (1983)|Izdaja]]'' – [[Harold Pinter]]<br />''[[Odgajajući Ritu (1983)|Odgajajući Ritu]]'' – [[Willy Russell]]<br />''[[Reuben, Reuben]]'' – [[Julius J. Epstein]]
|-
| align="center"| [[1984.]]
| '''''[[Amadeus (1984)|Amadeus]]'''''<br /> – [[Peter Shaffer]]
| ''[[Greystoke: Legenda o Tarzanu]]'' – [[P.H. Vazak]], [[Michael Austin]]<br /> ''[[Polja smrti (1984)|Polja smrti]]'' – [[Bruce Robinson]]<br /> ''[[Put u Indiju (1984)|Put u Indiju]]'' – [[David Lean]]<br /> ''[[Vojnikova priča]]'' – [[Charles Fuller]]
|-
| align="center"| [[1985.]]
| '''''[[Moja Afrika (1985)|Moja Afrika]]'''''<br /> – [[Kurt Luedtke]]
| ''[[Boja purpura (1985)|Boja purpura]]'' – [[Menno Meyjes]]<br />''[[Čast Prizzijevih]]'' – [[Richard Condon]], [[Janet Roach]]<br />''[[Poljubac žene pauka (1985)|Poljubac žene pauka]]'' – [[Leonard Schrader]]<br />''[[The Trip to Bountiful]]'' – [[Horton Foote]]
|-
| align="center"| [[1986.]]
| '''''[[Soba s pogledom (1986)|Soba s pogledom]]'''''<br /> – [[Ruth Prawer]]
| ''[[Boja novca (1986)|Boja novca]]'' – [[Richard Price]]<br />''[[Budi uz mene]]'' – [[Raynold Gideon]], [[Bruce A. Evans]]<br />''[[Djeca manjeg boga (1986)|Djeca manjeg boga]]'' – [[Hesper Anderson]], [[Mark Medoff]]<br />''[[Zločini srca]]'' – [[Beth Henley]]
|-
| align="center"| [[1987.]]
| '''''[[Posljednji kineski car]]'''''<br /> – [[Bernardo Bertolucci]], [[Mark Peploe]]
| ''[[Fatalna privlačnost]]'' – [[James Dearden]]<br /> ''[[Full Metal Jacket]]'' – [[Gustav Hasford]], [[Michael Herr]], [[Stanley Kubrick]]<br />''[[Moj pasji život]]'' – [[Brasse Brännström]], [[Per Berglund]], [[Lasse Hallström]], [[Reidar Jönsson]]<br />''[[Mrtvi (1987)|Mrtvi]]'' – [[Tony Huston]]
|-
| align="center"| [[1988.]]
| '''''[[Opasne veze (1988.)|Opasne veze]]'''''<br /> – [[Christopher Hampton]]
| ''[[Gorile u magli]]'' – [[Anna Hamilton Phelan]]<br /> ''[[Mala Dorritova (1988)|Mala Dorritova]]'' – [[Christine Edzard]]<br /> ''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja (1988)]]'' – [[Jean-Claude Carrière]], [[Philip Kaufman]]<br />''[[Slučajni turist (1988)|Slučajni turist]]'' – [[Frank Galati]], [[Lawrence Kasdan]]
|-
| align="center"| [[1989.]]
| '''''[[Vozeći gospođicu Daisy]]'''''<br /> – [[Alfred Uhry]]
| ''[[Moje lijevo stopalo (1989)|Moje lijevo stopalo]]'' – [[Shane Connaughton]], [[Jim Sheridan]]<br />''[[Neprijatelji, ljubavna priča (1989)|Neprijatelji, ljubavna priča]]'' – [[Paul Mazursky]], [[Roger L. Simon]]<br /> ''[[Polje snova]]'' – [[Phil Alden Robinson]]<br />''[[Rođen 4. srpnja (1989)|Rođen 4. srpnja]]'' – [[Ron Kovic]], [[Oliver Stone]]
|}
== 1990-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[1990.]]
| '''''[[Ples s vukovima]]'''''<br /> – [[Michael Blake]]
| ''[[Buđenja (1990)|Buđenja]]'' – [[Steve Zaillian]]<br /> ''[[Dobri momci]]'' – [[Nicholas Pileggi]], [[Martin Scorsese]]<br /> ''[[Varalice (1990)|Varalice]]'' – [[Donald E. Westlake]]<br /> ''[[Žrtve bogatstva]]'' – [[Nicholas Kazan]]
|-
| align="center"| [[1991.]]
| '''''[[Kad jaganjci utihnu (1991)|Kad jaganjci utihnu]]'''''<br /> – [[Ted Tally]]
| ''[[Europa, Europa]]'' – [[Agnieszka Holland]]<br />''[[Gospodar plime (1991.)|Gospodar plime]]'' – [[Pat Conroy]], [[Becky Johnston]]<br />''[[JFK (1991)|JFK]]'' – [[Oliver Stone]], [[Zachary Sklar]]<br />''[[Pržene zelene rajčice (1991)|Pržene zelene rajčice]]'' – [[Fannie Flagg]], [[Carol Sobieski]]
|-
| align="center"| [[1992.]]
| '''''[[Howards End (1992)|Howards End]]'''''<br /> – [[Ruth Prawer Jhabvala]]
| ''[[Igrač (1992)|Igrač]]'' – [[Michael Tolkin]]<br />''[[Miris žene]]'' – [[William Nicholson]]<br />''[[Rijeka sjećanja (1992)|Rijeka sjećanja]]'' – [[Richard Friedenberg]]<br />''[[Začarani travanj]]'' – [[Peter Barnes]]
|-
| align="center"| [[1993.]]
| '''''[[Schindlerova lista]]'''''<br /> – [[Steven Zaillian]]
| ''[[Doba nevinosti (1993)|Doba nevinosti]]'' – [[Jay Cocks]], [[Martin Scorsese]]<br />''[[Na kraju dana (1993)|Na kraju dana]]'' – [[Ruth Prawer Jhabvala]]<br />''[[Shadowlands (1993)|Shadowlands]]'' – [[William Nicholson]]<br />''[[U ime oca]]'' – [[Terry George]], [[Jim Sheridan]]
|-
| align="center"| [[1994.]]
| '''''[[Forrest Gump (1994)|Forrest Gump]]'''''<br /> – [[Eric Roth]]
| ''[[Iskupljenje u Shawshanku]]'' – [[Frank Darabont]]<br />''[[Kviz (1994)|Kviz]]'' – [[Paul Attanasio]]<br />''[[Ludilo kralja Georgea]]'' – [[Alan Bennett]]<br />''[[Ničija budala (1994)|Ničija budala]]'' – [[Robert Benton]]
|-
| align="center"| [[1995.]]
| '''''[[Razum i osjećaji (1995)|Razum i osjećaji]]'''''<br /> – [[Emma Thompson]]
| ''[[Apollo 13 (1995)|Apollo 13]]'' – [[William Broyles Jr.]], [[Al Reinert]]<br />''[[Napuštajući Las Vegas]]'' – [[Mike Figgis]]<br />''[[Poštar (1995)|Poštar]]'' – [[Anna Pavignano]], [[Michael Radford]], [[Furio Scarpelli, Massimo Troisi]]<br />''[[Praščić Babe]]'' – [[George Miller]], [[Chris Noonan]]
|-
| align="center"| [[1996.]]
| '''''[[Oštrica zločina]]'''''<br /> – [[Billy Bob Thornton]]
| ''[[Engleski pacijent (1996)|Engleski pacijent]]'' – [[Anthony Minghella]]<br /> ''[[Hamlet (1996)|Hamlet]]'' – [[Kenneth Branagh]]<br /> ''[[Trainspotting (1996)|Trainspotting]]'' – [[John Hodge]]<br />''[[Vještice iz Salema (1996)|Vještice iz Salema]]'' – [[Arthur Miller]]
|-
| align="center"| [[1997.]]
| '''''[[L.A. Povjerljivo (1997)|L.A. Povjerljivo]]'''''<br /> – [[Curtis Hanson]], [[Brian Helgeland]]
| ''[[Donnie Brasco (1997)|Donnie Brasco]]'' – [[Paul Attanasio]]<br />''[[Predsjedničke laži]]'' – [[Hilary Henkin]], [[David Mamet]]<br /> ''[[Preljubnici (1997)|Preljubnici]]'' – [[Hossein Amini]]<br />''[[Slatka budućnost (1997)|Slatka budućnost]]'' – [[Atom Egoyan]]
|-
| align="center"| [[1998.]]
| '''''[[Bogovi i čudovišta]]'''''<br /> – [[Bill Condon]]
| ''[[Daleko od očiju]]'' – [[Scott Frank]]<br />''[[Jednostavan plan (1998)|Jednostavan plan]]'' – [[Scott B. Smith]]<br />''[[Osnovne boje (1998)|Osnovne boje]]'' – [[Elaine May]]<br />''[[Tanka crvena linija (1998)|Tanka crvena linija]]'' – [[Terrence Malick]]
|-
| align="center"| [[1999.]]
| '''''[[Kućna pravila (1999)|Kućna pravila]]'''''<br /> – [[John Irving]]
| ''[[Izbori (1999)|Izbori]]'' – [[Alexander Payne]]<br />''[[Probuđena savjest (1999)|Probuđena savjest]]'' – [[Eric Roth]], [[Michael Mann]]<br /> ''[[Talentirani gospodin Ripley (1999)|Talentirani gospodin Ripley]]'' – [[Anthony Minghella]]<br />''[[Zelena milja (1999.)|Zelena milja]]'' – [[Frank Darabont]]
|}
== 2000-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[2000.]]
| '''''[[Traffic (2000)|Traffic]]'''''<br /> – [[Stephen Gaghan]]
| ''[[Čokolada (2000)|Čokolada]]'' – [[Robert Nelson Jacobs]]<br /> ''[[Tigar i zmaj]]'' – [[Hui-Ling Wang]], [[James Schamus]], [[Kuo Jung Tsai]]<br /> ''[[Tko je ovdje lud?]]'' – [[Braća Coen]]<br /> ''[[Zlatni dečki (2000)|Zlatni dečki]]'' – [[Steven Kloves]]
|-
| align="center"| [[2001.]]
| '''''[[Genijalni um (2001)|Genijalni um]]'''''<br /> – [[Akiva Goldsman]]
| ''[[Gospodar prstenova: Prstenova družina (2001)|Gospodar prstenova: Prstenova družina]]'' – [[Fran Walsh]], [[Philippa Boyens]], [[Peter Jackson]]<br />''[[Shrek]]'' – [[Ted Elliott]], [[Terry Rossio]], [[Joe Stillman]], [[Roger S.H. Schulman]]<br />''[[Svijet duhova (2001)|Svijet duhova]]'' – [[Daniel Cloves]], [[Terry Zwigoff]]<br /> ''[[U zamci]]'' – [[Todd Field]], [[Robert Festinger]]
|-
| align="center"| [[2002.]]
| '''''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]'''''<br /> – [[Ronald Harwood]]
| ''[[Adaptacija (2002)|Adaptacija]]'' – [[Charlie Kaufman]], [[Donald Kaufman]]<br /> ''[[Chicago (2002)|Chicago]]'' – [[Bill Condon]]<br /> ''[[Sati (2002)|Sati]]'' – [[David Hare]]<br />''[[Sve zbog jednog dječaka (2002)|Sve zbog jednog dječaka]]'' – [[Peter Hedges]], [[Chris Weitz]], [[Paul Weitz]]
|-
| align="center"| [[2003.]]
| '''''[[Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003)|Gospodar prstenova: Povratak kralja]]'''''<br /> – [[Fran Walsh]], [[Philippa Boyens]], [[Peter Jackson]]
| ''[[Američki san (2003)|Američki san]]'' – [[Robert Pulcini]], [[Shari Springer Bernan]]<br /> ''[[Božji grad (2003)|Božji grad]]'' – [[Braulio Mantovani]]<br /> ''[[Mistična rijeka (2003)|Mistična rijeka]]'' – [[Brian Helgeland]]<br /> ''[[Utrka života (2003)|Utrka života]]'' – [[Gary Ross]]
|-
| align="center"| [[2004.]]
| '''''[[Stranputica (2004.)|Stranputica]]'''''<br /> – [[Alexander Payne]], [[Jim Taylor]]
| ''[[Djevojka od milijun dolara]]'' – [[Paul Haggis]]<br /> ''[[Dnevnik Che Guevare (2004)|Dnevnik Che Guevare]]'' – [[José Rivera]]<br />''[[Prije sumraka]]'' – [[Richard Linklater]], [[Julie Delpy]], [[Ethan Hawke]]<br /> ''[[San za životom J.M Barrieja]]'' – [[David Magee]]
|-
| align="center"| [[2005.]]
| '''''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]'''''<br /> – [[Larry McMurtry]], [[Diana Ossana]]
| ''[[Brižni vrtlar (2005)|Brižni vrtlar]]'' – [[Jeffrey Caine]]<br />''[[Capote (2005)|Capote]]'' – [[Dan Futterman]]<br />''[[München (2005)|München]]'' – [[Tony Kushner]], [[Eric Roth]]]<br />''[[Povijest nasilja (2005)|Povijest nasilja]]'' – [[Josh Olson]]
|-
| align="center"| [[2006.]]
| '''''[[Pokojni]]'''''<br /> – [[William Monahan]]
| ''[[Bilješke o skandalu (2006)|Bilješke o skandalu]]'' – [[Patrick Marber]]<br />''[[Borat: učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan]]'' – [[Sacha Baron Cohen]], [[Peter Baynham]], [[Anthony Hines]], [[Dan Mazer]], [[Todd Phillips]]<br /> ''[[Djeca čovječanstva]]'' – [[Alfonso Cuarón]], [[Timothy J. Sexton]], [[David Arata]], [[Mark Fergus]], [[Hawk Ostby]]<br />''[[Mala djeca (2006)|Mala djeca]]'' – [[Todd Field]], [[Tom Perrotta]]
|-
| align="center"| [[2007.]]
| '''''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'''''<br /> – [[Braća Coen]]
| ''[[Bit će krvi]]'' – [[Paul Thomas Anderson]]<br />''[[Daleko od nje]]'' – [[Sarah Polley]]<br />''[[Okajanje (2007)|Okajanje]]'' – [[Christopher Hampton]]<br /> ''[[Skafander i leptir (2007)|Skafander i leptir]]'' – [[Ronald Harwood]]
|-
| align="center"| [[2008.]]
| '''''[[Milijunaš s ulice]]'''''<br /> – [[Simon Beaufoy]]
| ''[[Frost/Nixon (2008)|Frost/Nixon]]'' – [[Peter Morgan]]<br />''[[Neobična priča o Benjaminu Buttonu (2008)|Neobična priča o Benjaminu Buttonu]]'' – [[Eric Roth]], [[Robin Swicord]]<br /> ''[[Sumnja (2008)|Sumnja]]'' – [[John Patrick Shanley]]''<br />[[Žena kojoj sam čitao (2008)|Žena kojoj sam čitao]]'' – [[David Hare]]
|-
| align="center"| [[2009.]]
| '''''[[Precious (2009)|Precious]]'''''<br /> – [[Geoffrey Fletcher]]
| ''[[Distrikt 9]]'' – [[Neill Blomkamp]] i [[Terri Tatchell]] <br> ''[[In the Loop]]'' – [[Jesse Armstrong]], [[Simon Blackwell]], [[Armando Iannucci]] i [[Tony Roche]] <br> ''[[Ni na nebu, ni na zemlji (2009)|Ni na nebu, ni na zemlji]]'' – [[Jason Reitman]] i [[Sheldon Turner]] <br> ''[[Sve o jednoj djevojci]]'' – [[Nick Hornby]]
|}
== 2010-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Dobitnik<br />film
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[2010.]]
| '''''[[Društvena mreža (2010)|Društvena mreža]]'''''<br /> – [[Aaron Sorkin]]
| ''[[127 sati (2010)|127 sati]]'' – [[Danny Boyle]], [[Simon Beaufoy]]<br /> ''[[Priča o igračkama 3]]'' – [[Michael Arndt]], [[John Lasseter]], [[Andrew Stanton]], [[Lee Unkrich]]<br /> ''[[Čovjek zvan Hrabrost (2010)|Čovjek zvan Hrabrost]]'' – [[Braća Coen]]<br /> ''[[Zimska kost (2010)|Zimska kost]]'' – [[Debra Granik]], [[Anne Rosellini]]
|-
| align="center"| [[2011.]]
| '''''[[Umjetnik (film)|Umjetnik]]'''''<br /> – [[Alexander Payne]], [[Nat Faxon]], [[Jim Rash]]
| ''[[Hugo (2011.)|Hugo]]'' – [[John Logan]]<br /> ''[[Martovske ide (2011.)|Martovske ide]]'' – [[George Clooney]], [[Grant Heslov]], [[Beau Willimon]]<br /> ''[[Igra pobjednika (2011.)|Igra pobjednika]]'' – [[Steven Zaillian]], [[Aaron Sorkin]], [[Stan Chervin]]<br /> ''[[Dečko, dama, kralj, špijun (2011)|Dečko, dama, kralj, špijun]]'' – [[Bridget O'Connor]], [[Peter Straughan]]
|-
| align="center"| [[2012.]]
| '''''[[Argo (2012.)|Argo]]'''''<br /> – [[Chris Terrio]]
| ''[[Zvijeri južnih divljina (2012.)|Zvijeri južnih divljina]]'' – [[Lucy Alibar]], [[Benh Zeitlin]]<br /> ''[[Pijev život]]'' – [[David Magee]]<br /> ''[[Lincoln (2012.)|Lincoln]]'' – [[Tony Kushner]]<br /> ''[[U dobru i u zlu]]'' – [[David O. Russell]]
|-
| align="center"| [[2013.]]
| '''''[[12 godina ropstva (2013.)|12 godina ropstva]]'''''<br /> – [[John Ridley]]
| ''[[Prije ponoći (2013.)|Prije ponoći]]'' – [[Richard Linklater]], [[Julie Delpy]], [[Ethan Hawke]]<br /> ''[[Kapetan Phillips]]'' – [[Billy Ray]]<br /> ''[[Philomena]]'' – [[Steve Coogan]], [[Jeff Pope]]<br /> ''[[Vuk s Wall Streeta (2013.)|Vuk s Wall Streeta]]'' – [[Terence Winter]]
|-
| align="center"| [[2014.]]
| '''''[[Igra oponašanja (2014.)|Igra oponašanja]]'''''<br /> – [[Graham Moore]]
| ''[[Američki snajper]]'' – [[Jason Hall]]<br /> ''[[Inherent Vice]]'' – [[Paul Thomas Anderson]]<br /> ''[[Teorija svega (2014.)|Teorija svega]]'' – [[Anthony McCarten]]<br /> ''[[Ritam ludila (2014.)|Ritam ludila]]'' – [[Damien Chazelle]]
|-
| align="center"| [[2015.]]
| '''''[[Oklada stoljeća (2015.)|Oklada stoljeća]]'''''<br /> – [[Adam McKay]], [[Charles Randolph]]
| ''[[Brooklyn (2015.)|Brooklyn]]'' – [[Nick Hornby]]<br /> ''[[Carol (2015.)|Carol]]'' – [[Phyllis Nagy]]<br /> ''[[Marsovac (2015.)|Marsovac]]'' – [[Drew Goddard]]<br /> ''[[Soba (2015.)|Soba]]'' – [[Emma Donoghue]]
|-
| align="center"| [[2016.]]
| '''''[[Moonlight]]'''''<br /> – [[Barry Jenkins]], [[Tarell Alvin McCraney]]
| ''[[Dolazak (2016.)|Dolazak]]'' – [[Eric Heisserer]]<br /> ''[[Ograde (2016.)|Ograde]]'' – [[August Wilson]] (posthoumno)<br /> ''[[Skrivene brojke]]'' – [[Theodore Melfi]], [[Allison Schroeder]]<br /> ''[[Lav (2016.)|Lav]]'' – [[Luke Davies]]
|-
| align="center"| [[2017.]]
| '''''[[Skrivena ljubav (2017.)|Skrivena ljubav]]'''''<br /> –[[James Ivory]]
| ''[[Kraljica pokera (2017.)|Kraljica pokera]]'' – [[Aaron Sorkin]] <br/> ''[[Logan (2017.)|Logan]]'' – [[Scott Frank]], [[James Mangold]] i [[Michael Green]]<br />''[[Mudbound (2017.)|Mudbound]]'' – [[Dee Rees]] i [[Virgil Williams]]<br />''[[The disaster artist]]'' – [[Scott Neustadler]] i [[Michael H. Webber]]
|-
| align="center"| [[2018.]]
|'''''[[Crni član KKKlana (2018.)|Crni član KKKlana]]''''' –[[Charlie Wachtel]], [[David Rabinowitz]], [[Kevin Willmott]] i [[Spike Lee]]
| ''[[Možete li mi ikad oprostiti? (2018.)|Možete li mi ikad oprostiti?]]'' – [[Nicole Holofcener]] i [[Jeff Whitty]]<br /> ''[[The Ballad of Buster Scruggs]]'' – [[Braća Coen]] <br/> ''[[Ulica Beale (2018.)]]'' – [[Barry Jenkins]]<br>''[[Zvijezda je rođena (2018.)|Zvijezda je rođena]]'' – [[Eric Roth]], [[Bradley Cooper]] i [[Will Fetters]]
|-
| align="center"| [[2019.]]
|'''''[[Jojo Rabbit (2019.)|Jojo Rabbit]]''''' – [[Taika Waititi]]
| ''[[Irac (2019.)|Irac]]'' – [[Steven Zailliani]]<br/>''[[Joker (2019)|Joker]]'' – [[Todd Phillips]] i [[Scott Silver]] <br/>''[[Male žene (2019.)|Male žene]]'' – [[Greta Gerwing]]<br/> [[Dvojica pape (2019.)|Dvojica pape]] – [[Anthony McCarten]]
|}
== 2020-e ==
{|class="wikitable"
!width="50"|Godina
!width="250"|Film<br />Dobitnik
!width="550"|Nominirani
|-
| align="center"| [[2020.]] / [[2021.]]
| '''''[[Otac (2020.)|Otac]]'''''<br /> – [[Christopher Hampton]] i [[Florian Zeller]]
| ''[[Borat Subsequent Moviefilm]]'' – [[Sacha Baron Cohen]], [[Peter Baynham]], [[Jena Friedman]], [[Anthony Hines]], [[Lee Kern]], [[Dan Mazer]], [[Erica Rivinoja]] i [[Dan Swimer]]<br /> ''[[Zemlja nomada]]'' – [[Chloé Zhao]]<br /> ''[[One Night in Miami...]]'' – [[Kemp Powers]]<br /> ''[[Bijeli tigar (2020.)|Bijeli tigar]]'' – [[Ramin Bahrani]]
|-
| align="center"| [[2021.]]
| '''''[[CODA (2021.)|CODA]]'''''<br /> – [[Sian Heder]]
| ''[[Drive My Car]]'' – [[Ryusuke Hamaguchi]] i [[Takamasa Oe]]<br /> ''[[Dina (2021.)|Dina]]'' – [[Eric Roth]], [[Jon Spaihts]] i [[Denis Villeneuve]]<br /> ''[[Mračna kći (film)|Mračna kći]]'' – [[Maggie Gyllenhaal]]<br /> ''[[Šape pasje]]'' – [[Jane Campion]]
|-
| align="center"| [[2022.]]
| '''''[[Žene govore|''Žene govore'']]'''''<br /> – [[Sarah Polley]]
| ''[[Na Zapadu ništa novo (2022.)|''Na Zapadu ništa novo'']]'' – [[Edward Berger]], [[Lesley Paterson]] & [[Ian Stokell]]<br /> ''[[Nož u leđa: Glass Onion]]'' – [[Rian Johnson]]<br /> ''[[Living (film)|Living]]'' – [[Kazuo Ishiguro]]<br /> ''[[Top Gun: Maverick]]'' – [[Ehren Kruger]], [[Christopher McQuarrie]] & dr.
|-
| align="center"| [[2023.]]
| '''''[[American Fiction]]'''''<br /> – [[Cord Jefferson]]
| ''[[Barbie (2023.)|Barbie]]'' – [[Noah Baumbach]] & [[Greta Gerwig]]<br /> [[Oppenheimer (2023.)|'''''Oppenheimer''''']] – [[Christopher Nolan]]<br /> [[Uboga stvorenja (2023.)|''Uboga stvorenja'']] – [[Tony McNamara]]<br /> ''[[Zona interesa (2023.)|Zona interesa]]' – [[Jonathan Glazer]]
|}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.simplyscripts.com/oscar_winners.html Scenariji nagrađeni Oscarom] 1928. – 2005.
{{Oscar}}
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji adaptirani scenarij| ]]
nszr5oi7ioqtfot8iy7lqdurjslyy82
HNK Grude
0
164574
7088153
7023595
2024-12-14T05:44:24Z
Ame71
128419
dres
7088153
wikitext
text/x-wiki
{{ nogometni klub
| ime kluba = HNK Grude
| slika = HNKGrude.png
| puno ime = Hrvatski nogometni klub Grude
| nadimak =
| godina osnivanja = [[1959.]]
| igralište = [[Stadion Elić Luka]], [[Grude]]
| navijači =
| kapacitet stadiona = 2000
| direktor =
| trener =
| liga = [[Druga liga FBiH – Jug]]
| sezona = 2023./24.
| plasman = 15. mjesto
| trenutačna sezona =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1=
| leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=FFFFFF |socks1=0000FF
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2=
| leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=0000FF
}}
'''HNK Grude''' je [[Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini|hrvatski nogometni]] klub iz [[Grude|Gruda]], [[BiH]]. Trenutačno se natječe u [[Druga liga FBiH – Jug|Drugoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine – Jug]]. Do [[1999.]] godine klub je nosio ime ''HNK Bekija''.
== Povijest ==
[[Datoteka:HNK Grude01366.JPG|mini|lijevo|270px|Stadion Elić Luka]]
[[1959.]] godine u Grudama je osnovan Nogometni klub Bekija na inicijativu članova Omladinskog sportskog društva Bekija – klub koji je kroz svoj rad dao hrvatskom nogometu trenera Zdravka Jurčića Miša, igrača i trenera [[Krunoslav Jurčić|Krunoslava Jurčića]], [[Goran Marić|Gorana Marića]], Vladimira Ćutuka i mnoge druge. Prvi predsjednik bio je Drago Herenda, potpredsjednik Jozo Zorić Ikentić, blagajnik Viktor Pešorda, a tajnik kluba bio je Dominik Andrijanić koji je osim te uloge bio i tehnički direktor i trener. Počecima Bekije pomogli su i članovi Stjepan Mikulić, Vladimir Ćorluka, Srećko Vlašić, Rafael Jurčić (Krunin otac), Dragoljub Bošković, Mile Perić, Stojan Lukenda i brojni drugi. Na početku igralište je bilo na Aršanovu brigu, a kasnije u [[Sovići (Grude, BiH)|Sovićima]]. Prva odigrana utakmica bila je protiv Mladosti (danas [[NK Široki Brijeg]]), [[1959.]] godine.
Natjecali su se na podsaveznoj razini, a igrali su utakmice na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], u [[Posušje|Posušju]], [[Tomislavgrad]]u, [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Mostar]]u, [[Konjic]]u, [[Jablanica|Jablanici]], [[Nevesinje|Nevesinju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Bileća|Bileći]], [[Stolac|Stocu]], [[Gacko|Gacku]], [[Gabela|Gabeli]], [[Opuzen]]u, [[Ploče|Pločama]], [[Dubrovnik]]u...
Nakon 40 godina, poslije javne rasprave i glasovanja u hotelu "Grude" ujesen 1999., Bekija mijenja dosadašnje i dobiva novo ime: Hrvatski nogometni klub (HNK) Grude, te počinje ostvarivati bolje rezultate. Tada je prof. [[Marin Ćorluka]] preuzeo trenersku poziciju, a Grude ulaze u [[Prva liga FBiH|Prvu ligu Federacije BiH]] i osvajaju prvi naslov prvaka 2000./01. godine. Nakon toga uslijedilo je natjecanje u [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi BiH]] u kojoj su igrali samo jednu godinu. Nakon toga ispadaju iz Prve, te čak i iz Druge lige u sezoni 2008./09.
HNK Grude trenutačno igraju u [[Druga liga FBiH – Jug|Drugoj ligi Federacije]].
=== 50 godina i utakmica protiv Dinama ===
Pri obilježavanju 50 godina postojanja HNK Grude, u rujnu [[2009.]] godine odigrana je prijateljska utakmica protiv [[zagreb]]ačkog [[NK Dinamo Zagreb|Dinama]] na sadašnjem stadionu [[Stadion Elić Luka|Elić Luka]]. Pred 2000 gledatelja Zagrepčani su slavili s 3:1.
== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%"
! style="background:#0079c0;color:#fefefe;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona
! style="background:#0079c0;color:#fefefe;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang
! style="background:#0079c0;color:#fefefe;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga
! style="background:#0079c0;color:#fefefe;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman
! style="background:#0079c0;color:#fefefe;border:1px solid #aaaaaa;"|Izvori
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2016./17.| 2016./17.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 10. ||<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2017.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 24. svibnja 2023.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2017./18.| 2017./18.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 7. ||<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2018.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 24. svibnja 2023.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2018./19.| 2018./19.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 12. ||<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2019.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 24. svibnja 2023.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2019./20.| 2019./20.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 13. ||<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2020.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 24. svibnja 2023.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2020./21.| 2020./21.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 5. ||<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2021.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 24. svibnja 2023.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2021./22.| 2021./22.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 9. ||<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2022.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 24. svibnja 2023.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2022./23.| 2022./23.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 12. ||<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2023.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 18. kolovoza 2023.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2023./24.| 2023./24.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || 15. || <ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2024.html#2bihjug Druga Liga FBiH Jug], rssf.org, preuzeto 16. kolovoza 2024.</ref>
|-
| [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2024./25.| 2024./25.]] || '''III.''' || [[Druga liga FBiH – Jug]] || – ||
|}
== Nastupi u Kupu BiH ==
'''[[Nogometni kup BiH 2001./02.|2001./02.]]'''<ref>[https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2001-02/ Kup BiH 2001/2002], plbih.ba, 8. studenoga 2022.</ref>
* šesnaestina finala: [[HNK Stolac]] – '''HNK Grude''' 2:3, 1:2
* osmina finala: [[NK Posušje]] – '''HNK Grude''' 0:1, 0:0
* četvrtina finala: '''[[FK Leotar Trebinje]]''' – HNK Grude 5:0, 0:0
'''[[Nogometni kup BiH 2002./03.|2002./03.]]'''<ref>[https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2002-03/ Kup BiH 2002/2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221108203840/https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2002-03/ |date=8. studenoga 2022. }}, plbih.ba, 8. studenoga 2022.</ref>
* šesnaestina finala: HNK Grude – '''[[FK Leotar Trebinje]]''' (I) 1:0, 1:3
'''[[Nogometni kup BiH 2013./14.|2013./14.]]'''<ref>[https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2013-14/ Kup BiH 2013/2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221108210906/https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2013-14/ |date=8. studenoga 2022. }}, plbih.ba, 8. studenoga 2022.</ref>
* šesnaestina finala: [[FK Sloga Doboj]] (II) – '''HNK Grude''' 0:0 (3:4 [[jedanaesterci|p]])<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/bih2014.html#kup Cup Tournaments 2013/14], rsssf.org, 8. studenoga 2022.</ref>
* osmina finala: '''[[FK Olimpic Sarajevo]]''' (I) – HNK Grude 2:0, 1:0
'''[[Nogometni kup BiH 2017./18.|2017./18.]]'''<ref>[https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2017-18/ Kup BiH 2017/2018] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221108204524/https://plbih.ba/takmicenje/kup-bih-2017-18/ |date=8. studenoga 2022. }}, plbih.ba, 8. studenoga 2022.</ref>
* šesnaestina finala: HNK Grude – '''[[FK Krupa]]''' (I) 0:4
== Poznati bivši igrači i treneri ==
* [[Krunoslav Jurčić]]
* [[Goran Marić]]
* [[Josip Ćutuk]]
* [[Mirko Marić]]
* [[Stjepan Andrijašević]]<ref>[https://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=49192 Andrijašević, Stjepan], enciklopedija.lzmk.hr, preuzeto 8. kolovoza 2023.</ref>
* [[Marin Ćorluka]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{commons|Category:HNK Grude}}
{{GLAVNIRASPORED:Grude, HNK}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Grude]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Županiji Zapadnohercegovačkoj|Grude]]
awmuzigodjmqvbjyoeq5iyfheyds10j
Hrvatska biskupska konferencija
0
168380
7088194
7065040
2024-12-14T09:12:31Z
IvanoM2
270248
/* Biskupi */
7088194
wikitext
text/x-wiki
'''Hrvatska biskupska konferencija''' ([[pokrata|skr.]] '''HBK'''), trajna je ustanova [[Apostolska Stolica|Apostolske Stolice]] i [[biskupska konferencija]] [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj]].
Hrvatsku biskupsku konferenciju tvore biskupi 20 hrvatskih [[biskupija]] i [[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij]]. Biskupije su uključene u četiri metropolije: [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječku]], [[Riječka nadbiskupija|Riječku]], [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarsku]] i [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačku]], dok je [[Zadarska nadbiskupija]] izravno podložna Svetoj Stolici.
== Povijest ==
Tijekom 1991., uslijed [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], [[Republika Hrvatska]] ostvarila je svoju državno-pravnu neovisnost i samostalnost. [[Sveta Stolica]] priznala je državu Hrvatsku [[13. siječnja]] [[1992.]] Nakon toga, hrvatski episkopat izradio je prijedlog za ustanovljenje Hrvatske biskupske konferencije.
Sveta je Stolica, dekretom od [[15. svibnja]] [[1993.]] utemeljila za katoličke [[biskupija|biskupije]] na području Hrvatske – Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) odobrivši njezin statut.<ref name="statut">[http://www.hbk.hr/?type=dokument&ID=33 Statut Hrvatske Biskupske Konferencije]</ref> Za prvoga predsjednika HBK izabran je [[kardinal]] [[Franjo Kuharić]], [[nadbiskup]] i [[metropolit]] zagrebački.
Statut HBK obnovljen je 5. veljače 2000. Službu predsjednika HBK-a u dva je mandata (1997. – 2007.) obnašao [[kardinal]] [[Josip Bozanić]]. Na Plenarnome zasjedanju HBK-a u [[Gospić]]u (listopad 2007.) za predsjednika HBK-a izabran je [[Marin Srakić]]. Potpredsjednici HBK bili su [[monsinjor]]i [[Josip Bozanić]] i [[Marin Barišić]].
Na 45. zasjedanju HBK-a 14. studenog 2012. za četvrtog predsjednika izabran je [[Želimir Puljić]].<ref>[http://www.hbk.hr/?type=vijest&ID=409 www.hbk.hr], ''Zadarski nadbiskup Želimir Puljić izabran je danas, 14. studenoga 2012., na 45. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije za predsjednika HBK.'', pristupljeno 14. prosinca 2012.</ref>
Na 65. zajedanju HBK-a 18. listopada 2022. za petog predsjednika izabran je [[Dražen Kutleša]].<ref>{{Citiranje weba|date=18. listopada 2020.|title=Mons. Dražen Kutleša novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije|url=https://ika.hkm.hr/novosti/mons-drazen-kutlesa-novi-predsjednik-hrvatske-biskupske-konferencije/|url-status=live}}</ref>
HBK zajedno s [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupskom konferencijom Bosne i Hercegovine]] (BK BiH), koja ima sjedište u [[Sarajevo|Sarajevu]], vodi skrb za dušobrižništvo hrvatskih katolikâ u inozemstvu i zajedno sastavlja Biskupsko povjerenstvo za [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu]]. Zajedničko im je i pitanje bogoslužnih knjigâ na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. U tu svrhu te istodobno zbog usklađivanja opće dušobrižničke djelatnosti i razmjene iskustava, obje biskupske konferencije, u skladu kanonskim propisima o biskupskim konferencijama, jedanput godišnje imaju zajednički sabor.
HBK je punopravni član [[CCEE]]-a, a u [[COMECE]]-u ima status promatrača.
== Biskupi ==
=== Redoviti članovi ===
* mons. [[Dražen Kutleša]], (predsjednik HBK) nadbiskup zagrebački i metropolit
* mons. [[Zdenko Križić]], nadbiskup splitsko-makarski i metropolit
* mons. [[Mate Uzinić]], nadbiskup riječki i metropolit
* mons. [[Đuro Hranić]], nadbiskup đakovačko-osječki i metropolit
* mons. [[Milan Zgrablić]], nadbiskup zadarski
* mons. [[Jure Bogdan]], vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj
* mons. [[Marko Medo]], biskup gospićko-senjski
* mons. [[Ivan Štironja]], biskup porečki i pulski
* mons. [[Vjekoslav Huzjak]], biskup bjelovarsko-križevački
* mons. [[Milan Stipić]], vladika križevački
* mons. [[Vlado Košić]], biskup sisački
* mons. [[Roko Glasnović]], biskup dubrovački
* mons. [[Bože Radoš]], biskup varaždinski
* mons. [[Ivica Petanjak]], biskup krčki
* mons. [[Ranko Vidović]], biskup hvarski
* mons. [[Ivo Martinović]], biskup požeski
* mons. [[Tomislav Rogić]], biskup šibenski
* mons. [[Mijo Gorski]], pomoćni biskup zagrebački
* mons. [[Ivan Ćurić]], pomoćni biskup đakovačko-osječki
* mons. [[Ivan Šaško]], pomoćni biskup zagrebački
=== Umirovljeni hrvatski biskupi ===
* kardinal [[Josip Bozanić]], nadbiskup zagrebački u miru
* mons. [[Marin Barišić]], nadbiskup splitsko-makarski u miru
* mons. [[Ivan Devčić (biskup)|Ivan Devčić]], nadbiskup riječki u miru
* mons. [[Marin Srakić]], nadbiskup đakovačko-osječki u miru
* mons. [[Želimir Puljić]], nadbiskup zadarski u miru
* mons. [[Ante Ivas]], biskup šibenski u miru
* mons. [[Juraj Jezerinac]], vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj u miru
* mons. [[Nikola Kekić]], vladika križevački u miru
* mons. [[Ivan Milovan]], biskup porečko-pulski u miru
* mons. [[Josip Mrzljak]], biskup varaždinski u miru
* mons. [[Valter Župan]], biskup krčki u miru
* mons. [[Antun Škvorčević]], biskup požeski u miru
{{Predsjednici Hrvatske biskupske konferencije}}
== Preminuli biskupi HBK-a ==
* [[Sluga Božji]] [[kardinal]] [[Franjo Kuharić]], prvi ravnatelj HBK-a († 2002.)
* [[Ćiril Kos]] († 2003.)
* [[Marko Culej]] († 2006.)
* [[Frane Franić]] († 2007.)
* [[Ante Jurić]] († 2012.)
* [[Antun Bogetić]] († 2017.)
* [[Mile Bogović]] († 2020.)
* [[Valentin Pozaić]] († 2023.)
* [[Slobodan Štambuk]] († 2023.)
== Ustanove i manifestacije ==
* HBK je utemeljitelj [[Hrvatski katolički radio|Hrvatskoga katoličkog radija]].
* Zajedno s tom radijskom postajom organizira hrvatski festival popularne kršćanske glazbe, [[Uskrs fest]].
* [[Hrvatsko kanonističko društvo]] djeluje na području Hrvatske biskupske konferencije.<ref name="Statut">[http://hrvatsko-kanonisticko-drustvo.hr/statut/ Statut Hrvatskoga kanonističkog društva]</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Poveznice ==
* [[Biskupska konferencija]]
* [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine]]
* [[Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda]]
* [[Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve]]
== Vanjska poveznica ==
* [http://www.hbk.hr/ Službena stranica]
{{Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}
[[Kategorija: Katoličanstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Biskupske konferencije]]
9c1vjts7j8bn3osbtndzxl4d62eu092
Sveti Pankracije
0
171792
7088019
6872922
2024-12-14T00:34:17Z
Platichlebi
318511
7088019
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir svetac
| ime = Sveti Pankracije
| slika = San Pancrazio Guercino 1616.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = ''oko'' [[289.]]
| mjesto rođenja = [[Synnada]]
| nadnevak smrti = ''oko'' [[304.]]
| mjesto smrti = [[Via Aurelia]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim =
| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]]
| nadnevak spomendana = [[12. svibnja]]
| simboli na slikama toga svetca = prikazan kao mladić ili vojnik
| zaštitnik = katekumena, novokrštenika, prvopričesnika, mladeži, njemačkih vitezova, glavobolje
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Sveti Pankracije''' ([[grčki|grč]]. ''Πανκράτιος''; Synnada, ''oko'' [[289.]] – Via Aurelia, ''oko'' [[304.]]), [[Kršćanstvo|kršćanski]] [[svetac]] i mučenik.
== Životopis ==
Rodom je iz najvjerojatnije iz Synnadije, a roditelji su mu bili [[rim]]ski građani. Majka mu je umrla za vrijeme poroda, a otac kada je Pankracije imao 8 godina. Od tada se za njega brinuo njegov stric Dionizije, s kojim se preselio u [[Rim]] gdje su prešli na [[kršćanstvo]].
Pankracije je postao strastveni zagovornik nove vjere i kao četrnaestogodišnji dječak je mučen i ubijen u progonima cara [[Dioklecijan]]a [[304.]] godine. Ovaj [[svetac]] se posebno poštuje u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] - [[12. svibnja]]. U Rimu postoji crkva koja nosi njegovo ime i u njoj se čuvaju ostaci velikog sveca. Tijekom Dioklecijaovog progona, oko 304. odrubljena mu je glava jer je odbio prinijeti žrtvu [[Rimska mitologija|rimskim bogovima]].
Rimski nadzornik Ottavilla oporavio je tijelo Pankracija te ga pokopao u novi [[grob]] iskopan u [[katakomba]]ma u [[Rim]]u. Na mjestu njegove pogibije papa [[Simah]] je izgradio baziliku. Štovanje svetoga Pankracija je po Europi najviše proširio [[sveti Bonifacije]]. Pankracije je zaštitnik katekumena i novokrštenika, prvopričesnika, mladeži, njemačkih vitezova, glavobolje itd.<ref>[http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/40-sveti-pankracije ''sveci.net'': Sveti Pankracije - Zaštitnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304185949/http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/40-sveti-pankracije |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 3. lipnja 2015.</ref>
[[Konstantin Porfirogenet]] spominje da u Dubrovniku u sredini grada, u crkvi sv. Stjepana, leži tijelo sv. Pankracija.{{sfn|Nagy|1972|p=256}}
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Pankracije, Sveti}}
[[Kategorija:Sveci]]
[[kategorija:Kršćanski mučenici]]
qmvdez7rjtye123ddpnxj4b7acmpwvs
Šibenska molitva
0
173200
7088225
7079400
2024-12-14T10:49:20Z
RadioElectrico
111026
7088225
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Šibenska_molitva.14st.jpg|thumb|desno|Šibenska molitva]]
'''Šibenska molitva''' jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim dokumentom pisan [[latinica|latinicom]] na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]].<ref name="Klisović">Jadranka Klisović: [https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4379 '' Među 8000 svezaka čuva se i Biblija iz 11. stoljeća''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621222838/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4379 |date=21. lipnja 2020. }} Vjesnik, večernje izdanje 21. studenoga 2008., Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. lipnja 2020.</ref> Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskom [[Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika|Redu i zakonu]] iz [[1345.]] godine, ali kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva, Šibenska molitva i dalje među tim najstarijim latiničkim spomenicima drži prvenstvo. Pronađena je u rukopisnoj knjižnici latinaškoga [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|šibenskoga samostana sv. Frane]], a poznata je od [[1911.]] godine, kada su je opat samostana [[Jozo Milošević|Joso Milošević]] i poznati [[jezikoslovlje|jezikoslovac]] [[Ivan Milčetić]] objavili u 33. knjizi ''Starina'' [[JAZU]]-a.<ref>fra Nikola Mate Roščić: [http://www.ofmconv.hr/images/pdf/Fraternitas2_2012.pdf Svetište šibenske knjige], ''Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca'' 2/2012., str. 32.</ref>
== Povijest ==
[[Datoteka:Church of St. Frane 002.JPG|thumb|right|[[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|Samostan i crkva sv. Frane]] u kojoj se nalazi]]
Po svom sadržaju Šibenska molitva pripada redu hvalospjeva [[Majka Božja|Majci Božjoj]]. U njezinoj su formi mnogi istraživači vidjeli utjecaj javno izvođenih [[Italija|talijanskih]] predlauretanskih litanijskih lauda, tražeći joj uporno talijanski ili [[latinski]] izvor, koji nikad nije pronađen. Kao molitveni tekst duboke lirske emotivnosti, iskrene vjerske nadahnutosti i poetske obojenosti ona je prije individualni ostvaraj namijenjen osobnoj upotrebi negoli javnom izvođenju. Tome se, uostalom, protivi čitav drugi dio molitve, koji se svojim sadržajem naslanja na vjerovanja (i Nicejsko-carigradsko i Apostolsko) i zapravo je njihov refleksivni teološki komentar, utkan u [[Molitva|molitvu]] Djevi Mariji, kao majci Božjega Sina, i u izravno obraćanje Božjemu Sinu, a svojom izrazito proznom formom nikako nije pogodan za javno izvođenje.
Premda nije datirana, Šibenska molitva nesumnjivo pripada spomenicima [[14. stoljeće|14. stoljeća]].
Fra Nikola Mate Roščić kazuje da je nastao oko godine 1375. godine.<ref name="Klisović"/> Bilo je pokušaja da je se smjesti u prvu polovinu ili sredinu stoljeća, ali novije spoznaje opovrgavaju tu mogućnost. Već je opat Joso Milošević na temelju jedne latinske bilješke iz [[1387.]] godine po rukopisu zaključio da je zapisivač molitve fra Paulus de Sibinico (zapravo Sibenico), odnosno Pavao Šibenčanac (u novije doba poznatiji kao Pavao Šibenčanin), onodobni kustos jadranske [[Franjevci|franjevačke]] provincije. Milošević je pretpostavio da je molitva zapisana znatno prije spomenute bilješke, kada se još upotrebljavao konzervativniji tip gotičke latinice. U međuvremenu su otkrivena još dva hrvatska teksta zapisana/prepisana rukom Pavla Šibenčanina i istim tipom pisma kao Šibenska molitva: ''Cantilena pro sabatho'', pučki plač Gospin, zapisan [[1385.]] godine (u latinskom kodeksu u vlasništvu [[Mađarska|Mađarske]] nacionalne knjižnice), te nepotpun [[Teologija|teološki]] tumač Božjih zapovijedi (ostale su sačuvane prve tri i početak četvrte) u jednom od kodeksa navedenoga šibenskog samostana, uz mnogobrojne Šibenčaninove latinske teološke i homiletske tekstove i razmatranja, te osobne bilješke, razasute u više samostanskih rukopisnih kodeksa.
Iz tih tekstova doznajemo da je Pavao Šibenčanin desetljećima bio aktivni žitelj navedenoga samostana i da je između godine 1364., kada se spominje kao lektor, tj. (na)učitelj, i [[1399.]], kada se spominje kao samostanski opat, obnašao niz odgovornih funkcija u samostanu i u franjevačkom redu, te da je bio izuzetno obrazovan intelektualac svoga doba. I premda mu je latinski jezik bio temeljno izražajno sredstvo, imao je interesa i za domaću književnu produkciju raznih žanrova. Njegovi tri sačuvana zapisa obuhvaćaju individualan molitveno-pjesnički ostvaraj, pučko osmeračko pjesništvo i teološko razmatranje. Iz rečenoga izlazi da zapis Šibenske molitve nikako ne možemo datirati u prvu polovinu ili sredinu stoljeća, nego da je vjerojatno nastao, kao i zapis Cantilene, u jeku Šibenčaninove najaktivnije djelatnosti, dakle potkraj 14. stoljeća.
Po jezičnim se odlikama (srednjodalmatinska [[Čakavsko narječje|čakavština]] ikavsko-ekavskoga tipa s prevagom ikavizama, uz određenu književnojezičnu nadgradnju) postanak Šibenske molitve može locirati u grad [[Šibenik]] ili njegovu najbližu okolicu.
== Riječi ==
Riječi molitve potvrđuju da je u doba njenog nastanka u 14. stoljeću hrvatski jezik već bio razvijen, te da se od tada do danas hrvatski jezik nije promijenio izrazito mnogo; zapravo svjedoče o znatnoj nepromijenjenost hrvatskoga jezika: ondašnji tekstovi na francuskom, talijanskom ili njemačkom se mnogo više razlikuju od tih jezika kako se danas govore.
Prve tri strofe Šibenske molitve glase:
O blažena!
O prislavna!
O presvitla!
Svarhu vsih blaženih Bogom živim uzvišena!
Vsimi Božjimi dari urešena!
O prislavna, prije vsega vika!
Bogom živim zbrana!
O umiljena Divo Marije!
Gospoje, ti si blaženih patrijarak uprošanje.
Gospoje, ti si blaženih prorokov proročastva isplnjenje.
Gospoje, ti si anjelsko pozdravljenje.<ref>[["Šibenska molitva"]], Petar Marija Radelj, "Vjera i djela", 14. prosinca 2024.</ref>
== Literatura ==
* Milčetić, I. i Milošević, J. 1911. Šibenska molitva. (14. vijek.). Starine 33, JAZU, Zagreb, 572-592.
* Malić, D. 1973. Šibenska molitva (Filološka monografija). Rasprave Instituta za jezik 2, Zagreb, 81-190, i ponešto izmijenjeno u knjizi: Malić, D. 2002. Na izvorima hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 127-267, tekst: 644-646.
* Mladenović, A. 1969. O grafiji i jeziku "Šibenske molitve". Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 1/XII, Novi Sad, 161-182.
* Vončina, J. 1975. Zagonetka "Šibenske molitve". Croatica - Prinosi proučavanju hrvatske književnosti 6, Zagreb, 7-38.
== Izvori ==
* [https://web.archive.org/web/20120314174440/http://ihjj.hr/oHrJeziku-Sibenska-molitva.html IHJJ, Šibenska molitva], (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 14. ožujka 2012.)
{{izvori}}
{{Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://ihjj.hr/iz-povijesti/sibenska-molitva/8/ IHJJ, Šibenska molitva], tekst molitve
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
[[Kategorija:Kultura u Šibeniku]]
[[Kategorija:Povijesni izvori hrvatskoga jezika]]
[[Kategorija:Marija (majka Isusova)]]
1au52s4nv5f6mhhlw0c01fe5lp1divx
Ladislav Napuljski
0
173890
7087842
7039919
2024-12-13T16:20:47Z
Mychele Trempetich
47215
/* Izvori */
7087842
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Ladislaus, King of Naples.JPG|200px|mini|desno|Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414)]]
[[Datoteka:Krunidba Celestin Medović.JPG|200px|mini|desno|Krunjenje Ladislava za hrvatsko-ugarskog kralja u [[Zadar|Zadru]] 1403. godine]]
[[Datoteka:Tiercé en pal de Hongrie, Jérusalem et Anjou.svg|200px|mini|desno|Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja]]
'''Ladislav Napuljski''' ([[11. veljače]] [[1377.]] – [[6. kolovoza]] [[1414.]]) je bio [[napulj]]ski i titularni [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] [[kralj]]. Bio je sin [[Karlo II. Drački|Karla II. Dračkog]] i [[Margareta Dračka|Margarete Dračke]].
== Borba za ugarsko-hrvatsko prijestolje ==
Od [[1390.]] godine polaže pravo i na ugarsko-hrvatsko prijestolje. [[Marija Anžuvinska]] i njen muž, [[Žigmund Luksemburški]], su isto tako polagali pravo na prijestolje.
U susjedstvu, u Bosni [[Tvrtko|Tvrtka]] je naslijedio mladi mu brat [[Stjepan Dabiša]], pa su i njega priznale svojim kraljem i Hrvatske i Dalmacije, ali kada je i Ladislav Napuljski počeo svojatati za se Hrvatsku i Dalmaciju, Dabiša je uvidio da ih neće moći uzdržati u svojoj vlasti, pa se prislonio sasvim uz [[Žigmund]]a Luksemburškog, kojemu [[mir u Đakovu 1393.|đakovačkim ugovorom]], negdje o polovini srpnja 1393. priznao pravo nasljedstva na bosansko prijestolje poslije svoje smrti, a Žigmund ga za to priznade zakonitim bosanskim kraljem. Po tom ugovoru nije Dabiša izgubio Hrvatske i Dalmacije, koje je odstupio Žigmundu tek u kolovozu 1394., a njihovo zauzeće povjerio je Žigmund novoimenovanom banu [[Nikola I. Gorjanski|Nikoli I. Gorjanskomu]], koji je i izvršio svoju zadaću već prije svrhe godine. Premda su tako Hrvatska i Dalmacija došle u vlast Žigmundovu, imali su još i po Hrvatskoj i po Dalmaciji svojih pristaša i [[Stjepan Dabiša]] i Ladislav Napuljski, sto je češće prouzrokovalo nereda.<ref name="Pivčević">[http://www.archive.org/stream/povijestpoljica00pive/povijestpoljica00pive_djvu.txt Archive.org] Ivan Pivčević: Povijest Poljica</ref>
Nakon što je broj Ladislavovih pristaša naglo porastao poslije nesređenih prilika u [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarskom Kraljevstvu]], Ladislav je ustao protiv Žigmunda da bi preuzeo zemlje koje su mu kao izabranomu ugarskom kralju pripadale. On je uputio mornaricu pod maršalom [[Sicilija|Sicilije]] i vrhovnim kapetanom napuljske mornarice [[Alojzije Aldemarisco|Alojzijem Aldemariscom]] kako bi prisilio dalmatinske gradove da priznaju njegovu vlast. Aldemarisco je uspio da, osim [[Dubrovnik]]a, svi gradovi pristanu uz Ladislava, koji se na poziv svečanog zadarskog poslanstva iskrcao u [[Zadar|Zadru]], gdje ga je [[5. kolovoza]] [[1403.]] godine u [[Zadarska katedrala|katedrali sv. Stošije]] u prisutnosti [[vojvoda|vojvode]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] [[krunidba|okrunio]] ostrogonski [[nadbiskup]] [[Ivan Kanižaj]].
Već početkom studenog [[1403.]] Ladislav je napustio Zadar, ali ne kako bi pošao u [[Ugarska|Ugarsku]], nego da se vrati u [[Napulj]]. Za svoga namjesnika u Hrvatskoj i Dalmaciji postavio je vojvodu Hrvoja. Ali kad je Ladislav napustio [[Dalmacija|Dalmaciju]], rasplamsale su se borbe između njegovih i pristaša kralja Žigmunda. Na Žigmundovu stranu su prešli čak i mnogi Ladislavovi privrženici, a među njima i Kanižaj, koji ga je okrunio. Žigmundova pobjeda kod [[Bitka kod Dobora|Dobora]] (1408) je označila krah Ladislavove politike jer su na Žigmundovu stranu prešli Ladislavove pristalice, među kojima je bio i herceg Hrvoje. Tako je već [[1408.]] cijela [[Hrvatska]] priznala Žigmundovu vlast, a početkom [[1409.]] to su učinili i dalmatinski gradovi, osim Zadra. Uvidjevši da se neće moći održati u Hrvatskoj i Ugarskoj, do čijih mu interesa više ni nije bilo stalo, Ladislav je za 100 000 dukata prodao [[Venecija|Veneciji]] [[9. srpnja]] [[1409.]] godine. [[Zadar]], [[Novigrad]], [[Vrana (Cres)|Vranu]], otok [[Pag]] i sva svoja prava na čitavu Dalmaciju. Posljedice toga kupoprodajnog ugovora bile su porazne za Zadar i ostale primorske gradove.
== Vladavina u Napulju ==
[[Datoteka:Johannes_XXIII_Gegenpapst.jpg|mini|lijevo|'''Protupapa Ivan XXIII.''']]
Godine [[1386.]], po očevoj smrti, postao je kralj Napulja i titularni kralj Ugarske pod [[regent]]stvom svoje majke. Tijekom [[1390-ih]] [[Ludovik II. Anžuvinac|Ludovik II. Anžuvinac]] i [[protupapa Ivan XXIII]] su se uporno suprotstavljali njegovoj vlasti. Ludovik II, vojvoda Anžuja, je bio rivalski kralj koji je [[1389.]] godine uspio zauzeti Napulj i istjerati Ladislava, koji ponovo vraća Napulj pod svoju vlast [[1399.]] godine.
Period Ladislavove vladavine oblježen je i jačanjem kraljevske vlasti. Pošto je to umanjivalo vlast [[barun]]a, došlo je do sukoba koji su okončani ubojstvom nekoliko baruna.
Protupapa Ivan XXIII je propovijedao [[Križarski ratovi|križarski rat]] protiv Ladislava. Prodavale su se [[indulgencija|indulgencije]] da bi se skupila financijska sredstva za križarki rat protiv Ladislava. [[Jan Hus]] je u [[Češka|Češkoj]] kritizirao prodaju indulgencija, i počeo se tome suprotstavljati. To dovodi do [[Husiti|husitskog pokreta]] u Češkoj.
Postao je vješt politički i vojni vođa, zaštitnik i kontrolor papinstva tijekom vlasti [[Inocent VII.|pape Inocenta VII.]] Pogodovao mu je nered koji je tada vladao [[Italija|Italijom]]. Bilo je to razdoblje [[Zapadna shizma|Zapadne shizme]] koje Ladislav koristi, pa širi svoju vlast na račun papinske države.
== ''De facto'' vladar Taranta ==
Zauzeo je [[Firenca|Firencu]] [[1414.]] godine, ali [[kuga]] je pokosila veliki dio njegove vojske, pa je bio primoran napustiti grad. Započeo je s građenjem renesansnih građevina u Firenci. Bio je i suvereni princ [[Tarant]]a od [[1406.]] godine. Prvo je pokušao zauzeti [[Grofovija Lecce|grofoviju Lecce]] opsadom zamka, ali to mu nije uspelo, pa je promijenio taktiku i započeo pregovore s [[Marija od Leccea|Marijom, groficom Leccea]]. Oženio se groficom, koja je istovremeno bila udovica tarantskog princa, pa je time ''de facto'' zavladao Tarantom.
== Smrt ==
Umro je u Napulju [[6. kolovoza]] [[1414.]] Smatra se da je bio otrovan. Usprkos trima brakovima nije imao djece. Naslijedila ga je sestra, [[Ivana II. Napuljska]], koja je bila posljednji monarh iz starije Anžuvinske linije. Pokopan je u napuljskoj crkvi [[San Giovanni a Carbonara]].
==Povezani članci==
* [[Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.]]
==Izvori==
{{izvori}}
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija (1439. – 1440.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|ugarsko-hrvatski kralj]]
|nasljednik=[[Žigmund Luksemburški|Žigmund (1368. – 1437.)]]
}}
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Napuljski vladari]]
2d3owm1hw0xd1mzhemhso5qwnr8kdfl
Međunarodna vlast za morsko dno
0
173924
7088162
5529531
2024-12-14T07:58:11Z
CommonsDelinker
3582
Slika ISA_official_logo.gif je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Krd
7088162
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:ISA_Headquaters.jpg|mini|Međunarodna vlast za morsko dno]]
'''Međunarodna vlast za morsko dno''' ustanovljena je [[Konvencija o pravu mora|Konvencijom o pravu mora]] iz [[1982.]], a sve su države stranke Konvencije su ''ipso facto'' članice Vlasti. Vlast je [[međunarodna organizacija|organizacija]] preko koje države stranke organiziraju i nadziru djelatnosti u [[Zona|Zoni]], zajedničkoj baštini čovječanstva, posebno radi upravljanja bogatstvima Zone.
Glavna tijela Vlasti su Skupština, Vijeće i Tajništvo.
==Izvori==
* [http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2000/084.htm Konvencija UN-a o pravu mora]
==Poveznice==
* [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora]]
* [[Pravo mora]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Pravo mora]]
5qu0tg05a3jqvp22xdwm9xyala6tts8
Predložak:Lige UEFA
10
174680
7088030
7079500
2024-12-14T00:52:21Z
Croxyz
205325
7088030
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Lige UEFA
| naslov = Europske prve nogometne lige ([[UEFA]])
| grupa1 = Sadašnje
| popis1 = <div>
[[Albanska Superliga|Albanija]] •
[[Primera Divisió|Andora]] •
[[Armenska Premier liga|Armenija]] •
[[Austrijska Bundesliga|Austrija]] •
[[Azerbajdžanska Premier liga|Azerbajdžan]] •
[[Belgijska Jupiler liga|Belgija]] •
[[Bjeloruska Premier liga|Bjelorusija]] •
[[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Bosna i Herzegovina]] •
[[Bugarska A profesionalna nogometna grupa|Bugarska]] •
[[Ciparska prva divizija|Cipar]] •
[[Prva crnogorska nogometna liga|Crna Gora]] •
[[Prva češka nogometna liga|Češka]] •
[[Danska Superliga|Danska]] •
[[FA Premier liga|Engleska]] •
[[Meistriliiga|Estonija]] •
[[Nogometna liga Farskih otoka|Farski otoci]] •
[[Veikkausliiga|Finska]] •
[[Ligue 1|Francuska]] •
[[Prva gibraltarska nogometna liga|Gibraltar]] •
[[Grčka Super liga|Grčka]] •
[[Umaglesi liga|Gruzija]] •
[[Hrvatska nogometna liga|Hrvatska]] •
[[FAI Premier divizija|Irska]] •
[[Úrvalsdeild|Island]] •
[[Serie A|Italija]] •
[[Izraelska Premier liga|Izrael]] •
[[Kazakhstanska Premier liga|Kazahstan]] •
[[Nogometna Superliga Kosova|Kosovo]] •
[[Virsliga|Latvija]] •
[[A Lyga|Litva]] •
[[Luksemburška prva liga|Luksemburg]] •
[[Mađarska liga|Mađarska]] •
[[Malteška Premier liga|Malta]] •
[[Moldavska prva liga|Moldavija]] •
[[Eredivisie|Nizozemska]] •
[[Eliteserien|Norveška]] •
[[Njemačka nogometna Bundesliga|Njemačka]] •
[[Ekstraklasa|Poljska]] •
[[Primeira Liga|Portugal]] •
[[Liga I|Rumunjska]] •
[[Ruska nogometna premijer-liga|Rusija]] •
[[Campionato Sammarinese di Calcio|San Marino]] •
[[IFA Premiership|Sjeverna Irska]] •
[[Prva makedonska nogometna liga|Sjeverna Makedonija]] •
[[Slovačka Superliga|Slovačka]] •
[[Prva slovenska nogometna liga|Slovenija]] •
[[Superliga Srbije|Srbija]] •
[[Škotska Premier Liga|Škotska]] •
[[La Liga|Španjolska]] •
[[Allsvenskan|Švedska]] •
[[Švicarska Super liga|Švicarska]] •
[[Süper Lig|Turska]] •
[[Vyšča Liha|Ukrajina]] •
[[Velška Premier liga|Wales]]
</div>
|grupa2 = Bivše
|popis2 = <div>
[[Čehoslovačka Prva liga|Čehoslovačka]] •
[[DDR-Oberliga|DR Njemačka]] •
[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Jugoslavija]] •
[[Sovjetska Viša liga u nogometu|Sovjetski savez]] •
[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Srbija i Crna Gora]]
</div>
}}<noinclude>
{{tl-sort}}
{{sport doc}}
[[Kategorija:Skupni predlošci nogometnih natjecanja]]
</noinclude>
3jhq4h32ftx6i2imppu4wyhuxzfvb12
Razgovor sa suradnikom:Croq
3
183376
7087867
7077327
2024-12-13T17:32:59Z
Hijerovit
263374
Nacrt
7087867
wikitext
text/x-wiki
https://tools.wmflabs.org/wikitrends/croatian-most-visited-today.html
<div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|left|25px]] '''<span class="plainlinks">Sve što mi želiš reći napiši [http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croq?title=User_talk:Croq&action=edit§ion=new OVDJE. Ja ću ti odgovoriti na istoj stranici ispod tvojeg teksta]</div>
<small>[[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 1|Arhiv 1]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 2|2]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 3|3]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 4|4]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 5|5]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 6|6]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 7|7]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 8|8]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 9|9]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 10|10]] [[Razgovor sa suradnikom:Croq/Arhiv 11|11]]
</small>
----
----
== Ura ==
{{Predložak:SO/Na Wiki|dan=4|mjes=1|god=2009}}
{{-}}
Bi da nije pametnjaković promijenio iz točnog u krivo naziv mjesta! <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Tomislav Hranić|Tomislav Hranić]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Tomislav Hranić|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Tomislav Hranić|doprinosi]]) 11:10, 19. travnja 2017. (CET)</small>
Ma dobro, ne ljuti se. Sami pisi ;-) i potpisi ... imamo tako puno toga za napisati... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 18:15, 19. travnja 2017. (CEST)
== Smashburger ==
Cijenim trud ''spašavanja'', ali članak i dalje ima 1 (slovima: jednu) rečenicu i 0 (slovima: nula) izvora. Iskusnom wikipedisti bi to trebalo biti dovoljno. Mimo svega toga, upitan je i kriterij članka.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 11:58, 17. prosinca 2017. (CET)
== Radovi? ==
[[Teserakt]]?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 08:01, 3. ožujka 2018. (CET)
== E-pošta ==
Bok, bi li mogo uključiti e-poštu? Sretan Božić :) --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 22:16, 25. prosinca 2018. (CET)
:Bok Mateo, upravo rjesio --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 22:31, 25. prosinca 2018. (CET)
::Kod mene stoji "Ovaj suradnik je odlučio ne primati e-mail od drugih suradnika" --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 22:42, 25. prosinca 2018. (CET)
:aj probaj sad, trebalo bi ici. nadam se...--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 22:56, 25. prosinca 2018. (CET)
== Životopisi živih osoba: uputa ==
Bok, Croq,
u svezi i glede <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Tomi%C4%87_(novinar)&curid=39258&diff=5184475&oldid=5184378 Tvoje izmjene u članku]</span>:<br />
molio bih te da pročitaš <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_Wikipedija:%C5%BDivotopisi_%C5%BEivih_osoba&oldid=4886012#Kritike uputu]</span> o životopisima živih osoba.
Odlomak ne bi trebao biti nazivan kontroverze, već kritike i ne bi trebao sadržavati citate, a niti ocjene o kršćanofopskim stavovima ako se nigdje u izvoru ne tvrdi to što unosiš u tekst. Onakvo unošenje citata nije enciklopedijski i nije izvor za samostalno izvođenje zaključaka.
Nije sporno da je kritika osnov svake kulture, no za kritiku je realno opremljeno od 3 do 5 posto opće populacije. Ne može se na temelju neke kolumne izvoditi vlastite zaključke (<span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Tomi%C4%87_(novinar)&curid=39258&diff=5184475&oldid=5184378 kršćanofobne stavove]</span>) i takve vlastite zaključke unositi u tekst (to je originalno/izvorno istraživanje).
Odlomak o kritici i/ili ocjenama ide kao posljednji odlomak u članku, a prije izvora odnosno prije odlomka o unutarnjim poveznicama (vidi <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_Wikipedija:%C5%BDivotopisi_%C5%BEivih_osoba&oldid=4886012#Kritike uputu]</span>). Onaj tko unosi kritike u životopise živućih osoba, treba biti sposoban držati se smjernica i uputa vezanih uz životopise živućih osoba.
Pogotovo je potrebno donositi neutralno ([[WP:N]]), pa ako je autor kolumne povukao svoje izjave i ispričao se, tada se ne može unositi parcijalno, već integralno. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22,37; 29. prosinca 2018. (SEV)
:Bok Nesmir, radi se o izjavama jednog novinara. Kontroverzan je za vecinu Hrvata. Dakle nisi u pravu. Molio bi te da pogledas znacaj pojma konroverze i satire. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 00:21, 31. prosinca 2018. (CET)
:: Prvo, "kontroverza" je srbizam preuzet iz talijanskoga "controverso". U hrvatskome složenice gradimo predmetkom "kontra-" (kontrapunkt, kontraadmiral, kontraalt, kontratenor, kontrabas, kontraproduktivan, kontravenirati, i sve tako dalje, također kontrast, kontraktualan itd.). Nije u skladu s hrvatskom tvorbenom praksom ni dočetak "-verza" (konverzija, subverzija itd., a ne "subverza", "konverza" itd.). U Wikipediji na hrvatskome dobro je preferirati standardni hrvatski jezik i izbjeći tuđice, pogotovu ako su i nepotrebne i dvosmislene.
::Drugo, kontraverzija nije prijepor (to je pojem znatno šireg opsega), nego proturječje (u kojemu, kako sama riječ kaže, razne strane imaju međusobno soprotstavljene verzije, tipa ''Rashomon''). Da bi netko bio "kontraverzan" pisac, trebalo bi da sam sebi proturiječi (mijenjajem stavova, stilova, diskursa - "kontraverzan" je bio prelazak dijela hrvatskih pisaca na ekavicu, pa povratak na ijekavicu, "kontraverzan" je političar Edco Bulat koji je počeo kao orjunaš a završio kao ustaša, Velimir Bujanec nije "kontraverzan" jer je dosljedan jednoj ideologiji i jednome modusu operandi). U tom pogledu Tomić nije kontraverzan, jer nije proturječan sam sebi.
::Naravno da o Tomiću postoje proturječne osnove i proturječni stavovi. Kao i o svakome utjecajnom piscu ili općenito autoru. Da nema proturječja u Isusu svi bi bili kršćani - a eto nisu. Možemo se dogovoriti da atributt "kontroverzan" nalijepimo svakome o kome postoje prijepori, od sportaša do političara. Ne vjerujem da bi bilo ni korisno, ni umno.
::Treće, ako pogledamo kako se u Wikipediji na hrvatskome koristi srbizam "kontroverzan", primijetit ćemo da je on učestao u biografijama osoba koje bismo uobičajeno uvrstili u "ljevičare", dakle da je to ovdje u nas ideološka etiketa, a ne metodska konstatacija. To smatram lošim.
::Četvrto, odakle podatak da je Tomić "kontroverzan za većinu Hrvata"? Je li netko Hrvate anketirao? Postoje podaci da je Tomić među piscima čije knjige stanovnici Hrvatske u velikim količinama kupuju, odnosno posuđuju u knjižnicama. To jest svojevrsna anketa, doduše o popularnosti, vjerojatno i o kvaliteti.
::Završno, pretpostavljam dobru namjeru, pa zato investiram vrijeme i trud u objašnjavanje. --[[Suradnik:Inoslav Bešker|Inoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Inoslav Bešker|razgovor]])</small> 16:49, 4. siječnja 2019. (CET)
:::Hvala da si primjetio i promjenio ''kontroverzu'' u ''prijepor''. Naravno tak treba. Da li je Tomic prijeporan za 50% plus 1 neznam, dakle sto se mene tice slobodno ga makni iz clanka. Nisam napisao one djelove gdje ga se citira. Nije ispravno citirano, dakle i to se moze po meni maknut. Citiranje izgleda drugacije neg sto je to ucinjeno. Naravno da mozes kod mene predpostavit dobru namjeru, kao sto to cinim i kod tebe. Samo namjere nekih autora koji svojim poslom vrijedaju u kazalistu, tisku itd druge... eh to je vec druga prica. Na zalost ne pise nigdje sa se radi o satiri ili nekim humoru , kojeg vjerovatno osim autora malo ljudi smatra kao takvim. LP --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 12:33, 5. siječnja 2019. (CET)
::::Evo malo pomoći:
::::[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elpgURM%3D&keyword=kontroverzija kontroverzija] "''prijeporno pitanje o kojem se diskutira (često javno) i iznose suprotstavljena stajališta; kontroverza, proturječnost, raspra, spor, suprotnost ''".
::::[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elpgURI%3D&keyword=kontroverzan kontroverzan] "''koji izaziva kontroverzije, oko kojega postoje kontroverzije ''".
::::Ako se itko priključi, ima ovo za čitati. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:41, 6. siječnja 2019. (CET)
== Evo će bit deset godina! :) ==
Evo će bit da si deset godina da si su nami :) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinosi/Croq&dir=prev&target=Croq] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:39, 2. siječnja 2019. (CET)
[https://xtools.wmflabs.org/ec/hr.wikipedia.org/Croq] 10.964 uređivanja u GIP-u, 2.423 stvorene stranice i 14.002 uređivanja na svim imenskim prostorima! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:41, 2. siječnja 2019. (CET)
:Hvala ti kolega Kuburo! Kud to vrijeme leti, nisam ni primjetio da je vec jubilej... pa sad kad se sjetim kako vrijeme prolazi drago mi je da sam proveo dosta vrmena na wiki uceci i proucavajuci. Dobro dode ponekad. --14:27, 2. siječnja 2019. (CET)
== Ante Tomić (novinar) ==
Apsolutna je neistina da je [[Ante Tomić (novinar)|Tomić]] ikada dobio otkaz u ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]]''. U njoj i dalje stalno surađuje, pa i nakon prelaska na rad u ''[[Jutarnji list]]''. O tom "otkazu" nema nikakva spomena u referenciji koju navodite.
Uklanjanje neistine nije cenzura. --[[Suradnik:Inoslav Bešker|Inoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Inoslav Bešker|razgovor]])</small> 12:17, 4. siječnja 2019. (CET)
Pa ukloni to onda, gdje je problem?...Samo ostavi intelektualne bisere, briliantne spoznaje i analize. Trebaju ih svi znati. Autor se vjerovatno jako ponosi --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 14:34, 4. siječnja 2019. (CET)
Uklonio sam, dragi, pa ste vratili uz kmečanje da je to cenzura. Pazite: prešao je u Jutarnji znatno prije te satire, ali Slobodnu nije napustio kao autor, jer u njoj stalno objavljuje kolumnu Vlaška posla (u kojoj je i tekst o Blanki Vlašić. Objavljivao ju je i prije i poslije tog teksta. Prosvjed športaša je bio objavljen - i kvit posla. Tomić se ruga, oni su to shvatili ozbiljno, dobro, ne mora svatko imati isti smisao za humor. Vi ga nazivate "kršćanofobnim" i pozivate se na tekst o kršćanofobiji, a u tom tekstu (o Blanki Vlašić), Tomić piše doslovce i ovo: "Bog, ako ga ima, zasigurno voli Blanku Vlašić jer nema u toj mladoj ženi ništa što On ne bi volio. Međutim, njezina tumačenja Božje volje baš me živciraju." Dakle, nije posrijedi strah od kršćana, nego razmimoilaženje oko doktrine. Tomić je, očito, religijski posibilist, a pripada u one koji ne vjeruju da dobri Bog odlučuje o pobjedama ni u sportu ni na bojnom polju. Nećete vjerovati, ali isto mišljenje su imali veliki katolički teolozi [[Edward Schillebeeckx]] i [[kardinal]] [[Hans Urs von Balthasar]]. Obojica, nimalo slični u teologiji, smatraju da je razina Božje intervencije daleko viša od uplitanja u ljudske obračune. Teško da bi ih stoga trebalo uvrstiti u kršćanofobe. Nećete valjda Boga optužiti za Maovu povjedu u Kini? ili za pobjedu Francuske nad Hrvatskom? Sveti Ivan Pavao II imao je o tome stav koji se razvijao sve do 1998, kada je iznio zaključke koje sam prenio u Vjesniku. Ne sumnjam u Vaše dobre namjere, ali treba dobro vagati atribute kojima etiketirate živa čovjeka. Wikipedia nije zamišljena kao prostor za idejnu polemiku. --[[Suradnik:Inoslav Bešker|Inoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Inoslav Bešker|razgovor]])</small> 16:20, 4. siječnja 2019. (CET)
:nebi sad o teoloskim itd. stvarima, zlatno je pravilo samo to da se nikad nesmije rugati nekim ili necim sto je nekome sveto. To je osnovno pravilo. Vjerovatno bolje znas bolje od mene zasto je napustio ili nije...zapravo mi je i svejedno. Promjenis jednostavno. Svejedno da li ga netko cita, slusa turbofolk, bavi se intelekualnom prostitucijom itd... ili smatra njegova djela relevatnim. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 16:42, 4. siječnja 2019. (CET)
== [[Pokolj na Kočevskom Rogu]] ==
Zahvaljujem na članku. Koristeći Vaš doprinos članak sam prebacio (sa manjom dopunom) i na bs. wikipediju. Srdačan pozdrav! --[[Suradnik:Golden Bosnian Lily|GBL]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Golden Bosnian Lily|razgovor]])</small> 09:38, 1. veljače 2019. (CET)
Nema na cemu! Hvala na javljanju i prebacivanju na bs wiki! --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small>
== Ala lipa prizora ==
Baš te je lipo vidit opet ovdi s nami di uređiješ :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 19:55, 28. ožujka 2019. (CET)
:Hvala ti Kuburo! Drago mi je to cuti! A i meni je drago da si i ti tu , toliko vrijedan, i da projekt Hr wikice I dalje lijepo napreduje--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 22:21, 28. ožujka 2019. (CET)
== Počasni bleiburški vod ==
Bok Croq, trebali bi dodati u članak da je Nikola Martinović ubijen. Evo [https://www.unzensuriert.at/content/0015393-Schwerer-Verdacht-Arbeitete-Eugen-Freund-f-r-m-rderischen-Tito-Geheimdienst dobrog članka]. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 00:21, 29. ožujka 2019. (CET)
:Izvini, ja tek sad vidio da je već stojalo u članku. Dodao sam izvor. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 17:42, 29. ožujka 2019. (CET)
::nema grede, hvala to na ispravku i dodanim izoru! Nesta mi slova pobrkalo na wiki....a nisam bas vise nesto ni u stosu... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 17:45, 29. ožujka 2019. (CET)
== Discord ==
Bok Croq, ne znam jesi li vidio, ali imamo sada [[Wikipedija:Discord|poslužitelj na Discordu]] za hr.wiki --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 00:07, 15. travnja 2019. (CEST)
:Eh Bok Mateo, evo sad budem ...--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 00:24, 15. travnja 2019. (CEST)
== Mate Kapović ==
Časopisi popularnih medija, tipa dnevno.hr i kamenjar.hr, nisu vjerodostojni izvori, te time nisu u skladu pravila o citiranju wikipedia.org.
Sama činjenica da tvrde da je subjekt [[Mate Kapović]] ''predsjednik'' stranke "Radnička fronta" je već dovoljan dokaz, pošto statutarno (i u praksi) ta stranka nema poziciju predsjednika, niti išta slično.
Više o korištenju izvora i referenci:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Reliable_sources
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Reliable_sources#Questionable_and_self-published_sources
Komentari sa stranice Facebook.com ne spadaju pod djelokrug rada Wikipedia.org, molio bih Vas da pročitate detaljnija pravila na matičnoj engleskoj wikipediji:
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Citing_sources
Posebice:
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Citing_sources#In-text_attribution
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:References_dos_and_don%27ts
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Reliable_sources
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Reliable_sources#Questionable_and_self-published_sources
Korištenje reportaža i članaka popularnih medija je korisno ukoliko se tiče faktualnog prenošenja događaja, ne toliko u ''komentatorskom'' obliku koji toliko često vidimo kada se isti taknu političkih tema.
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Reliable_sources#Biased_or_opinionated_sources
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Reliable_sources#Questionable_and_self-published_sources
Izbjegavajte korištenje izvora i članaka koji imaju motivaciju za žuti žurnalizam zbog subjektivne, čisto ideološke, bliskosti s temom u pitanju.
Ukoliko smatrate važnim koristiti takav izvor, pratite pravila navedena ovdje:
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Neutral_point_of_view#Bias_in_sources
Pa ćete, primjerice, umjesto "iznio je mišljenje da su Srbi u Hrvatskoj su samo dežurni krivci koje desnica na čelu sa HDZ-om koristi u političkom trenutku..." (bez navedenih izvora, uz to), napisati
"Po mišljenju/navodima KREDIBILNA OSOBA/KREDIBILAN IZVOR, Mate Kapović smatra da su Srbi u Hrvatkoj..."
No, i to preporučujem da izbjegavate ukoliko Vam je stalo da kvalitete naše wikipedije, te počnete prakticirati direktno citiranje izvora - pravilno pronalažanje izvorne tvrdnje, uzimanje konteksta u obzir, te onda pravilno prenošenje informacije na wikipedija.hr.
Zahvaljujem na doprinosima.
--[[Suradnik:ArianJD|ArianJD]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ArianJD|razgovor]])</small> 00:49, 13. kolovoza 2019. (CEST)
:Eh arjane, mogao si jednostavno napraviti promjenu u clanku, napisati nesto tamo u stranici za razgovor. Umjestu tu pisati romane. Po meni whitewashing ljevicarskog extremista, a bilo bi i drugih izvora u google. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 16:32, 8. listopada 2019. (CEST)
== en.wiki ==
Svaka čast da se i dalje boriš protiv dezinformacija na inim wikipedijama. Zanimljivo je da je već ovakva [https://w.wiki/CJs promjena] za njih "nacionalizam"... --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 23:27, 18. studenoga 2019. (CET)
== Pozdrav ==
Baš te je lijepo vidjeti opet takvog vrijednog... samo naprijed i sretna nova [[Slika:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 00:28, 29. prosinca 2019. (CET)
:Bok Mateo, hvala ti lijepa! Lijepo da si i ti tu! Evo imam par slobodnih dana, pa moram malo nesto doprinjeti.Lijep pozdrav :-) --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 00:30, 29. prosinca 2019. (CET)
== Izvor ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kraljevina_Jugoslavija&diff=prev&oldid=5396621] Bok Croq, molim te popravi izvor kako ne bi ostao [[Wikipedija:Gola poveznica|Gola poveznica]]. Lp.--[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:Blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:Green;">Razgovor</span></b>]] 22:33, 29. prosinca 2019. (CET)
:Cudi me da nista nisam nasao na Hrvatskom jeziku. Ocito Hrvate (osim pok. Sime Dodana i Hrvoje Sošica) ne zanimaju takve stvari...--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 10:20, 30. prosinca 2019. (CET)
== Pohvala ==
... za sjajnu završnicu lanjske godine! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:10, 1. siječnja 2020. (CET)
:Hvala ti Kuburo! Malo se nakupilo ideja ;-) --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 22:10, 7. siječnja 2020. (CET)
== Prijevod s njemačkoga na hrvatski ==
Bok Croq, možeš li ovo prevesti s njemačkoga na hrvatski? Koristio sam google translate ali mi zadnji dio ne izlazi najbolje.
Ich muss noch naschtragen, dass alle, zum Tode verurteilten Männer in sehr gefasster Haltung vor das Peloton traten und zum Teil noch auf kroatisch riefen: 'Es lebe Kroatien!' [https://hr.wikipedia.org/wiki/13._SS_oru%C5%BEana_gorska_divizija_%22Handschar%22#cite_note-7] Lp.--[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:Blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:Green;">Razgovor</span></b>]] 09:17, 13. svibnja 2020. (CEST)
Boko Rovoobob, vrlo rado! Predlazem ovako:
"Moram još dodati , da su svi ljudi osuđeni na smrt u vrlo mirnom stavu stali pred... (neznam sto je pelot...ako su streljanji onda mozda "streljacki vod ?" ...i djelom povikali na hrvatskom: 'Živjela Hrvatska!'
LP--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 21:44, 27. svibnja 2020. (CEST)
:: Zapravo nije jedna riječ ''Pelotontraten''. Pogrješno sam napisao. U citatu piše odvojeno ''Peloton traten''. Možda ti ovo pomogne za ''[https://de.wiktionary.org/wiki/Peloton Peloton]'':
::Bedeutungen:
::[2] Militärwesen, historisch: kleiner Trupp
::[3] Kommando zur Durchführung einer Exekution--[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:Blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:Green;">Razgovor</span></b>]] 12:27, 28. svibnja 2020. (CEST)
AAAh, eh to je "Erschießungskommando" ili "Exekutionskommando" . LP, --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 10:10, 2. lipnja 2020. (CEST)
== Suuporaba automobila ==
Croq, gornji članak bi valjalo dotjerati u duhu hrvatskog jezika. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:51, 23. listopada 2020. (CEST)
:evo malo sam ga "otesao", i mislim da je sad ok. Pogledaj, lp --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:15, 24. listopada 2020. (CEST)
:: Super, thx. Ja sam doradio još par sitnica i maknuo predloške. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 13:22, 24. listopada 2020. (CEST)
== [[Lančana reakcija polimeraze]] ==
... hvala za spomenuti članak, ali nedostaju mu izvori i kategorije (?). Lijepo molim, doradi ga u skladu s Wikipravilima. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:46, 28. listopada 2020. (CET)
Isto molba vrijedi i za članak [[Testiranje na COVID-19]]. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:52, 28. listopada 2020. (CET)
:Bok Maestro, stavio sam u meduvremenu, LP --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 12:38, 18. studenoga 2020. (CET)
== Neprihvatljivi način komunikacije ==
{{citat|neko sam ja tvoje sabotirao 1991-1995... a i prije toga}}
Radi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Hibridni_rat&diff=prev&oldid=5695553 ovog komentara] imaš blok od 7 dana. Također, potrudi se shvatiti da je vrijeme dodavanja izvora na opskurne desničarske portale prošlo i da pokušavamo napokon popraviti ugled ovog projekta. Možeš biti dio rješenja ili dio problema, tvoj je izbor. --[[Suradnik:Lasta|<span style="color: blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color: magenta;">'''ta'''</span>]] 09:20, 16. prosinca 2020. (CET)
== vandalizam ==
[[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju. Iako su svi dobrodošli činiti konstruktivne doprinose na Wikipediji, vaša nedavna izmjena{{#if:| u članku [[:{{{1}}}]]}} nije izgledala konstruktivnom i zbog toga je uklonjena. Ako želite, možete testirati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]] i pogledati [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na [[Wikipedija|Wikipediji]]. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- predložak:NS-vandalizam1 -->--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 22:43, 31. siječnja 2021. (CET)
:Mark ne reagira na diskusiju na stranici clanka i brise sadrzaj bez obrazlozenja.--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 22:45, 31. siječnja 2021. (CET)
:: Ako ''Marka'' ne pingaš tada postoji velika mogućnost da ne odreagira niti ovdje [[Suradnik:Croq|Croq]].
:: Prestani sa provokacijama i unošenjem neenciklopedijskih - tvojih vlastitih mišljenja i stavova - u članke.
:: Prisrčno te pozdravlja --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 22:49, 31. siječnja 2021. (CET)
:Opcepoznate cinjenice pokusavas ukloniti. Cemu to?--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 22:52, 31. siječnja 2021. (CET)
== Objašnjenje preimenovanja ==
Zašto si vratio stari naziv za koji smo se u diskusiji većinski složili da je neprikladan? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:48, 24. veljače 2021. (CET)
Koja vecina? gdje? Vecina s SH ili Srpske wiki me bas ne zanima...kao ni vecinu ovdje. Viva la evlution--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:51, 24. veljače 2021. (CET)
== Napadačko ponašanje ==
{{Citat|Koja vecina? gdje? Vecina s SH ili Srpske wiki me bas ne zanima...kao ni vecinu ovdje. Viva la evlution)}}
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croq&diff=prev&oldid=5757718 Ovaj komentar] nije prihvatljiv. Prvo, ne brojimo krvna zrnca suradnicima nego gledamo valjanost argumenata, a insinuacija da je netko iz Srbije, pa ima nekakve loše namjere je kršenje [[WP:PDN]]. Da ne kažem da je u cijeloj raspravi samo 1 od 5 suradnika koji se s tobom ne slažu zapravo iz Srbije. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 14:28, 24. veljače 2021. (CET)
{{Blokirani ste|razdoblje=7 dana|razlog=napadačkog ponašanja (vidi komentar gore)|potpis=--[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 14:32, 24. veljače 2021. (CET)}}
== Stojan Matić ==
Gdje to u članku piše da je on odgovoran za pokolj, te vodio pokolj da opravda podnaslov? I citiranje izvora nisi ispravno stavio. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:53, 3. ožujka 2021. (CET)
::Procitaj...--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 21:55, 3. ožujka 2021. (CET)
::: Pročitao. I tolike godine si tu, trebao bi znati da označiš nekoga kada mu odgovaraš. Ja ne vidim razlog za podnaslov, imaš li ikakav izvor da je on zapovjedao ustanicima koji su izveli taj pokolj? Ako nemaš, ono bude drugačije formulirano, a podnaslov bez dodatnoga izvora bude uklonjen jer u Jutarnjem ne piše da je on odgovoran za pokolj. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:57, 3. ožujka 2021. (CET)
:Ja ti odgovaram ovdje. Od uvijek. Netrebam nikoga "da oznacim"... I porocitaj malo sto sam napisao. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 22:00, 3. ožujka 2021. (CET)
== Članak "Sebičnost" ==
{| style="width:100%; background-color:#FFFFFF; border:solid #CFCFCF 1px; padding:4px;"
| style="width:120px;" |
[[Datoteka:Crystal Clear app package utilities.png|100px|center|link=Wikipedija:Održavanje]]
|<div style="text-align:center;">{{#if:Croq|Croq, napisali|Napisali}} ste članak {{#if:Sebičnost|[[Sebičnost]]}} koji ne zadovoljava [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu|standarde Wikipedije]], zbog čega je prebačen {{#if:Sebičnost|[[Nacrt:Sebičnost{{!}}u imenski prostor Nacrt]]|u imenski prostor Nacrt}}.<br>Molimo Vas da [[Wikipedija:Shema članka|uredite članak]] u sljedećih 14 dana jer će inače biti izbrisan.</div>{{#if:[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:05, 7. srpnja 2021. (CEST)|<br><div align="right">Pozdrav! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:05, 7. srpnja 2021. (CEST)</div>}}
|}<!-- Predložak:Napomena-prebačeno -->
== Re: Članak "Alojzije Stepinac" ==
Poštovani Wikikolega Croq: vjerujem da svi za povijesne teme zainteresirani Wikisuradnici koji uređuju [[Alojzije Stepinac|spomenuti članak]] imaju dovoljno dobre volje i pameti da svoje spoznaje i uređivanja rasprave i usklade na [[Razgovor:Alojzije Stepinac|pripadajućoj SZR članka]]. Osobno se bavim drukčijim temama, a povijesnim uglavnom samo kad to ima neke veze s glazbom. Budući da odnedavno više nisam nikakav "Wiki-funkcioner", lijepo Vas molim da se ubuduće za bilo kakvu Wikiproblematiku obratite našim aktivnim Wikikolegama [[Wikipedija:Administratori|administratorima]] i/ili [[Wikipedija:Birokrati|birokratima]]. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:30, 8. listopada 2021. (CEST)
== Jugokomunisti ==
Croq, s obzirom na to da je tvoj "novi" članak o jugokomunistima zapravo više-manje kopiran sadržaj članka iz 2009. (koji si napisao ti), a zajednica se u međuvremenu izjasnila da takav članak [[Razgovor:Jugokomunizam#Brisanje|nije u skladu s Wikipedijinim kriterijima]], ne razumijem tvoju motivaciju za njegovim ponovnim postavljanjem na Wikipediju u maltene istom obliku. Bi li me prosvijetlio? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:23, 19. listopada 2021. (CEST)
:Ja pak ne razumijem, da ste izbrisali clanak o pojmu koji postoji u Hrvatskom jeziku. Kad se progoogla imas 26.300 pogodaka. Moze se doraditi, ili promjeniti ono sto ne valja. Ali cemu cenzura? --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 20:14, 20. listopada 2021. (CEST)
::Upravo sam ti vratio izbrisani članak i premjestio ga na nacrt ([[Nacrt:Jugokomunisti]]), gdje ga možeš na miru i '''u skladu s pravilima''' doraditi. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:17, 21. listopada 2021. (CEST)
== Komentari u kafiću ==
Croq, zbilja... Nemoj mi reći da misliš da su tvoji komentari na temu koju je pokrenuo zaposlenik WMF-a konstruktivni na bilo koji način? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 23:11, 17. studenoga 2021. (CET)
:Neptune, znao sam da ces obrisati... Zar stvarno mislis da ces dobiti posao? Da ti pokazem kako se zaradi koja kinta vise? Zapravo vrlo puno. A stvarno je ... nevjerojatno jednostavno Upravo sada... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 23:18, 17. studenoga 2021. (CET)
::Dragi kolega, odmori se od kafića na tjedan dana. Tvoji komentari ni po čemu nisu obogaćivali raspravu, a s takvim ponašanjem ne možemo dalje. Dovoljno si dugo na projektu da bi trebao znati da ovdje nema mjesta bezrazložnim podbadanjima. Žao mi je, ali vrč ide na vodu dok se ne razbije. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 23:30, 17. studenoga 2021. (CET)
:Neptune, hvala ti lijepa! pomogao si danas HR-WP neprocjenjivo!![[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 23:33, 17. studenoga 2021. (CET)
Za dokumentaciju:
Blokiran nao 2 uredenja zbog slijedeceg sadrzaja u kaficu:
Kaj mi imamo s time? Zasto nema K.u.K. voditelj, srednjoeuropski ili neki drugi EU projekt?
Koji smisao ima bez Bugarske kao najbrojnijem jugosistocnoeuropsikm narodom ovaj vas projekt?
Koliko placate? --Croq (razgovor)
Zasto to nisi to ponudio i na SLO wiki?
--[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 23:22, 17. studenoga 2021. (CET)
== Wikipoveznice ==
Kako uspijevaš nakon [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinosi/Croq&dir=prev&target=Croq 12 godina] i [https://xtools.wmflabs.org/ec/hr.wikipedia.org/Croq?uselang=hr 14 500 uređivanja] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pokolj_u_selu_Donji_Mosti&type=revision&diff=6126468&oldid=6090025 ne znati postaviti] vanjske poveznice? A nije prvi put da ovo viđam kod tvojih primjena. Bi li mogao još jednom pročitati [[Wikipedija:Uvodni tečaj]]? --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 12:12, 29. studenoga 2021. (CET)
== Općepoznate stvari ==
Za [[Special:Diff/7076647|»općepoznate stvari«]] lako je naći tonu izvora, tako da ne očekujem probleme: na kraj svake rečenice ili paragrafa navesti [[WP:VI|vjerodostojan izvor]] prema [[WP:NI]] (autor, djelo, stranica), kako bi sve u članku bilo [[WP:PRO|provjerljivo]], a ne izgledalo kao [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] – što je sada uvelike slučaj. Za mišljenja, izvori svakako trebaju biti sekundarni, i mora se znati čije je mišljenje. Nema smisla da nastavljaš dalje pisati članak ako taj minimum pravila o sadržaju neće biti zadovoljen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:42, 27. studenoga 2024. (CET)
:Hvala ti na motivaciji (ne, nije ironicno!)! Tek sam ponovno poceo.Znam da ova tematika jako nuzna. --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:50, 28. studenoga 2024. (CEST)
== [[Nacrt:Hippolyte Pixii]] ==
Pozdrav! Stranica je premještena u nacrt kako bi bila dorađena u skladu sa [[WP:Pravila i smjernice|smjernicama i pravilima Wikipedije]]. Sve upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka. Preporučam pažljivo pročitati upute i smjernice na poveznicama. Za bolje razumijevanje ciljane forme članka preporučljivo je ugledati se na druge članke Wikipedije, poput [[:KT:Članak tjedna|Članaka tjedna]]. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:32, 13. prosinca 2024. (CET)
88tlslj3zu9fklhy2mp2j4qjv26qtn5
Nordijska regija
0
184122
7088114
7084501
2024-12-14T01:23:53Z
Croxyz
205325
7088114
wikitext
text/x-wiki
'''Nordijska regija''' – grupa zemalja na [[Sjeverna Europa|sjeveru Europe]], sastoji se od:
* [[Danska|Danske]]
* [[Finska|Finske]]
* [[Island]]a
* [[Norveška|Norveške]]
* [[Švedska|Švedske]]
kao i od 3 autonomne pokrajine u okviru ovih država:
* [[Grenland]], Danska
* [[Ålandski otoci]], Finska i
* [[Farski otoci]], Danska
U nordijskoj regiji, čija površina iznosi 3.5 milijuna km², živi preko 25 milijuna stanovnika. Površinom najveća zemlja regije je Grenland s 2,166,086 km², dok je po broju stanovnika prva Švedska, u kojoj živi 9 223 766 stanovnika. Ova regija od pet [[Nacionalna država|država]] i tri autonomne [[Pokrajina|pokrajine]] je prepoznatljiva po zajedničkoj [[povijest]]i i [[Društvo|društvenoj]] povezanosti. Zemlje nordijske regije su rangirane među najkonkurentnije zemlje svijeta, imaju visok [[životni standard]] te se smatraju uzorom napredne demokracije.
==Zastave nordijskih zemalja==
Jedan od dokaza njihove povezanosti su i njihove zastave, sve su zasnovane na principu Danske zastave („Dannebrog“) - križa koji je lociran bliže koplju poznatog kao „Nordijski križ“:
{| align=center style="text-align:center;"
|-
| [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|200x50px|Danska]]
| [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|200x50px|Farski otoci]]
| [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|200x50px|Finska]]
| [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|200x50px|Island]]
| [[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|200x50px|Norveška]]
| [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|200x50px|Švedska]]
| [[Datoteka:Flag of Åland.svg|border|200x50px|Ålandski otoci]]
|-
| [[Zastava Danske|Danska]]
| [[Zastava Farskih otoka|Farski otoci]]
| [[Zastava Finske|Finska]]
| [[Zastava Islanda|Island]]
| [[Zastava Norveške|Norveška]]
| [[Zastava Švedske|Švedska]]
| [[Zastava Ålandskih otoka|Ålandski otoci]]
|}
Izuzetak su zastave Grenlanda i Laponije, kod kojih se umjesto križa na zastavi nalazi krug:
{| align=center style="text-align:center;"
|-
| [[Datoteka:Flag of Greenland.svg|border|200x50px|Grenland]]
| [[Datoteka:Sami flag.svg|border|200x50px|Laponija]]
|-
| [[Zastava Grenlanda|Grenland]]
| [[Zastava Laponije|Laponija]]
|}
==Stanovništvo==
1. [[Švedska]] – 9.223.766<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.swedenindeed.com/sweden_facts.html/ |title=Stanovništvo Švedske |archive-url=https://web.archive.org/web/20090106154334/http://www.swedenindeed.com/sweden_facts.html |archive-date=6. siječnja 2009. |access-date=9. siječnja 2009.}}</ref><br />
2. [[Danska]] – 5.505.995<ref>[http://www.denmark.net/denmark-guide/ Stanovništvo Danske]</ref><br />
3. [[Finska]] – 5.302.375<ref>[http://www.finlandindeed.com/finland_facts.html/ Stanovništvo Finske]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><br />
4. [[Norveška]] – 4.752.735<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.omniaresor.com/ch/norway.html/ |title=Stanovništvo Norveške |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304182754/http://omniaresor.com/ch/norway.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=9. siječnja 2009.}}</ref><br />
5. [[Island]] – 319.355<ref>{{Citiranje weba |url=http://locations.whereincity.com/5348/iceland// |title=Stanovništvo Islanda |access-date=9. siječnja 2009. |archive-date=29. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110829055857/http://locations.whereincity.com/5348/iceland/ |url-status=dead }}</ref><br />
6. [[Grenland]] – 56.344<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-172380724.html/ Stanovništvo Grenlanda]</ref><br />
7. [[Farski otoci]] – 48.317<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.domainsrus.net/register-faroese-domains-fo.htm/ |title=Stanovništvo Farskih otoka |access-date=9. siječnja 2009. |archive-date=24. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724170243/http://www.domainsrus.net/register-faroese-domains-fo.htm |url-status=dead}}</ref>
==Politika==
=== Povijesna politička struktura ===
{| class="wikitable"
|- bgcolor=#f6faff align=center
|'''stoljeće'''||colspan=6|'''Nordijska regija'''
|- width=10% bgcolor=#f6faff align=center
|[[21. stoljeće|21.]]
| width=16% colspan=1 bgcolor=gold align=center|[[Danska]] ([[EU]])
| width=16% colspan=1 rowspan=2 bgcolor=#ffc0c0 align=center|[[Farski otoci]]
| width=16% colspan=1 rowspan=2 bgcolor=#fafaff align=center|[[Island]]
| width=16% colspan=1 rowspan=2 bgcolor=#ccccff align=center|[[Norveška]]
| width=16% colspan=1 bgcolor=gold align=center|[[Švedska]] ([[EU]])
| width=16% colspan=1 bgcolor=gold align=center|[[Finska]] ([[EU]])
|- bgcolor=#f6faff align=center
|[[20. stoljeće|20.]]
| width=16% bgcolor=#ffc0c0 align=center|[[Danska]]
| width=16% bgcolor=#ffff80 align=center|[[Švedska]]
| width=16% bgcolor=#efffef align=center|[[Finska]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[19. stoljeće|19.]]
| colspan=3 bgcolor=#ffc0c0|[[Danska]]
| colspan=2 bgcolor=#ffff80|[[Švedska-Norveška]] (personalna unija)
| bgcolor=#ff8080|''[[Veliko kneževstvo Finske|Rusija (VK Finske)]]''
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[18. stoljeće|18.]]
| rowspan=3 colspan=4 bgcolor=#ffc0c0|[[Danska-Norveška]] (personalna unija)
| rowspan=3 colspan=2 bgcolor=#ffff80|[[Švedska]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[17. stoljeće|17.]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[16. stoljeće|16.]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[15. stoljeće|15.]]
|colspan=6 bgcolor=#fff8f8|[[Kalmarska Unija]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[14. stoljeće|14.]]
| rowspan=3 bgcolor=#ffc0c0|[[Danska]]
| colspan=3 rowspan=2 bgcolor=#ccccff|[[Norveška]]
| rowspan=3 colspan=2 bgcolor=#ffff80|[[Švedska]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[13. stoljeće|13.]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
| [[12. stoljeće|12.]]
| bgcolor=#fafaff|[[Farski otoci]]
| bgcolor=#fafaff|[[Island|Islandska zajednica]]
| bgcolor=#ccccff|[[Norveška]]
|- bgcolor=#f6faff align=center
|narodi||[[Danci]]||[[Ferojci]]||[[Islanđani]]||[[Norvežani]]||[[Šveđani]]||[[Finci]]
|}
== Vidi još ==
* [[Baltik]]
* [[Fenoskandija]]
* [[Sjeverna Europa]]
* [[Skandinavija]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Regije svijeta}}
[[Kategorija:Regije Europe]]
[[Kategorija:Nordijske zemlje]]
ay114qykrs3h7ns11ew9oed4ig4btxl
Nogometna reprezentacija Farskih Otoka
0
187303
7088034
6987336
2024-12-14T00:53:42Z
Croxyz
205325
7088034
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna reprezentacija
| ime = Føroyar
| grb = Faroe Islands Football Association logo.svg
| nadimak = ''Landsliðið''
| savez = [[Nogometni savez Føroyar]]
| izbornik = [[Håkan Ericson]]
| kapetan = [[Hallur Hansson]]
| najviše nastupa = [[Fróði Benjaminsen]] (94)
| najbolji strijelac = [[Rógvi Jacobsen]] (10)
| FIFA = 174.
| ažurirano = 4. srpnja 2013.|
|pattern_b1=|pattern_ra1=|
leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=1560BD|socks1=FFFFFF|
pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
leftarm2=1560BD|body2=1560BD|rightarm2=1560BD|shorts2=FFFFFF|socks2=1560BD|
| prva utakmica = Prije 1988.: <br> [[Datoteka:Flag of Shetland.svg|20px]] [[Shetland]] 5 : 1 Føroyar {{Z|OVČ}}<br/>([[Lerwick]], [[Shetland]]; [[10. lipnja]] [[1930.]])<br> Poslije 1988.: <br> {{NogRep|ISL}} 1 : 0 Føroyar {{Z|OVČ}}<br/>([[Akranes]], [[Island]]; [[24. kolovoza]] [[1988.]]) |
| najveća pobjeda = neslužbeno: <br> {{Z|OVČ}} Føroyar 6 : 0 [[Grenlandska nogometna reprezentacija|Grenland]] {{Z|GRL}}<br> ([[Sauðárkrókur]], [[Island]]; [[2. srpnja]] [[1980.]]) <br> {{Z|OVČ}} Føroyar 7 : 1 [[Ålandski otoci]] [[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]]<br/>([[Tórshavn]], Føroyar; [[12. srpnja]] [[1989.]]) <br> službeno: <br> {{Z|OVČ}} Føroyar 3 : 0 [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] {{Z|SMR}}<br> ([[Toftir]], Føroyar; [[25. svibnja]] [[1995.]]) <br> {{Z|GIB}} [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] 1 : 4 Føroyar {{Z|OVČ}} <br> ([[Gibraltar]]; [[1. ožujka]] [[2014.]]) |
| najveći poraz = Prije 1988.: <br> {{NogRep|ISL}} 9 : 0 Føroyar {{Z|OVČ}}<br/>([[Keflavík]], [[Island]]; [[10. srpnja]] [[1985.]]) <br> Poslije 1988.: <br> {{NogRep|JUG}} 7 : 0 Føroyar {{Z|OVČ}}<br> ([[Beograd]], [[SFRJ|Jugoslavija]]; [[16. svibnja]] [[1991.]]) <br> {{NogRep|RUM}} 7 : 0 Føroyar {{Z|OVČ}} <br> ([[Bukurešt]], [[Rumunjska]]; [[6. svibnja]] [[1992.]]) <br> {{Z|OVČ}} Føroyar 0 : 7 [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] {{Z|NOR}}<br> ([[Toftir]], Føroyar; [[11. kolovoza]] [[1993.]]) <br> {{Z|OVČ}} Føroyar 1 : 8 [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|20px]]<br> ([[Toftir]], Føroyar; [[6. listopada]] [[1996.]]) |
| Nastupi na SP =
| Prvi put na SP =
| Najbolji rezultat na SP =
| Naziv kontinentalnog prvenstva =
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu =
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu =
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu =
| medalje =
}}
'''Nogometna reprezentacija Farskih Otoka''' predstavlja [[Farski Otoci|Farske Otoke]] u [[nogomet]]u. Pod upravom je Nogometnog saveza Føroyara. Jedna je od najslabijih nogometnih reprezentacija na svijetu te se do sada nije plasirala niti na jedno veliko natjecanje. Članica je [[FIFA]]-e i [[UEFA]]-e od [[1988.]] godine.
Najveći uspjeh im je pobjeda rezultatom 1:0 nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|nogometnom reprezentacijom Austrije]], [[1990.]] godine u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|Euro 1992.]] To je ujedno bio i njihov prvi nastup na nekom službenom natjecanju, te se ta pobjeda smatra jednim od najvećih iznenađenja u povijesti nogometa. U ostatku kvalifikacija za Euro 1992. su osvojili još samo bod protiv [[Sjevernoirska_nogometna_reprezentacija|Sjeverne Irske]].
Najuspješnije kvalifikacije su im bile za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002.]], kada su osvojili čak sedam bodova. Tada su dva puta pobijedili [[Luksemburška_nogometna_reprezentacija|Luksemburg]] i odigrali neodlučeno sa [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenijom]]. U kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Euro 2008.]] su protiv svjetskih prvaka [[Talijanska_nogometna_reprezentacija|Talijana]] izgubili s minimalnih 2:1.
==Uspjesi==
===[[Nogomet na Otočkim igrama|Otočke igre]]===
'''Prvaci: 2'''
*[[Nogomet na Otočkim igrama 1989.|1989.]], [[Nogomet na Otočkim igrama 1991.|1991]]
===[[Nogometna SP|Svjetska prvenstva]]===
* [[Nogometno SP 1930.|1930.]] do [[Nogometno SP 1990.|1990.]] - ''nisu se natjecali''
* [[Nogometno SP 1994.|1994.]] do [[Nogometno SP 2022.|2022.]] - ''nisu se kvalificirali''
===[[Europska nogometna prvenstva|Europska prvenstva]]===
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]] do [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]] - ''nisu se natjecali''
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992.]] do [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]] - ''nisu se kvalificirali''
== Izbornici ==
* [[Páll Guðlaugsson]] (1988. – 1993.)
* [[Johan Nielsen|Johan 'Melle' Nielsen]] i [[Jógvan Norðbúð]] (privremeno, 1993.)
* [[Allan Simonsen]] (1994. – 2001.)
* [[Henrik Larsen]] (2002. – 2005.)
* [[Jógvan Martin Olsen]] (2006. – 2008.)
* [[Heðin Askham]] (privremeno, 2009.)
* [[Brian Kerr (nogometni trener)|Brian Kerr]] (2009. – 2011.)
* [[Lars Olsen]] (2011. – 2019.)
* [[Håkan Ericson]] (2019. - )
== Kapetani ==
* [[Jóannes Jakobsen]]
* [[Jens Martin Knudsen]]
* [[Jan Dam (nogometaš)|Jan Dam]]
* [[Jens Kristian Hansen]]
* [[Óli Johannesen]]
* [[Jákup Mikkelsen]]
* [[Fróði Benjaminsen]]
== Najviše nastupa ==
# [[Fródi Benjaminsen]] (94)<br>
# [[Óli Johannesen]] (83)<br>
# [[Jakup Mikkelsen]] (73)<br>
# [[Jens Martin Knudsen]] (65)<br>
# [[Julian Johnsson]] (62)<br>
# [[Jákup á Borg]] (61)<br>
# [[Atli Gregersen]] (59)<br>
# [[John Petersen (nogometaš)|John Petersen]] (57)<br>
# [[Allan Mørkøre]] (54)<br>
# [[Rógvi Jacobsen]] (52)<br>
# [[Øssur Hansen]] (51)
== Najbolji strijelci ==
# [[Rógvi Jacobsen]] (10)<br>
# [[Todi Jónsson]] (9)<br>
# [[Uni Arge]] (8)<br>
# [[Jóan Símun Edmundsson]] (7)<br>
# [[John Petersen]] (6)<br>
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.football.fo/ Službena stranica]
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije|Føroyar]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
kcz1no36ujdygv7738wy1rag5ew77tv
7088131
7088034
2024-12-14T01:32:18Z
Croxyz
205325
7088131
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna reprezentacija
| ime = Farski otoci
| grb = Faroe Islands Football Association logo.svg
| nadimak = ''Landsliðið''
| savez = [[Nogometni savez Føroyar]]
| izbornik = [[Håkan Ericson]]
| kapetan = [[Hallur Hansson]]
| najviše nastupa = [[Fróði Benjaminsen]] (94)
| najbolji strijelac = [[Rógvi Jacobsen]] (10)
| FIFA = 174.
| ažurirano = 4. srpnja 2013.|
|pattern_b1=|pattern_ra1=|
leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=1560BD|socks1=FFFFFF|
pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
leftarm2=1560BD|body2=1560BD|rightarm2=1560BD|shorts2=FFFFFF|socks2=1560BD|
| prva utakmica = Prije 1988.: <br> [[Datoteka:Flag of Shetland.svg|20px]] [[Shetland]] 5:1 Farski Otoci {{Z|OVČ}}<br/>([[Lerwick]], [[Shetland]]; [[10. lipnja]] [[1930.]])<br> Poslije 1988.: <br> {{NogRep|ISL}} 1:0 Farski Otoci {{Z|OVČ}}<br/>([[Akranes]], [[Island]]; [[24. kolovoza]] [[1988.]]) |
| najveća pobjeda = neslužbeno: <br> {{Z|OVČ}} Farski Otoci 6:0 [[Grenlandska nogometna reprezentacija|Grenland]] {{Z|GRL}}<br> ([[Sauðárkrókur]], [[Island]]; [[2. srpnja]] [[1980.]]) <br> {{Z|OVČ}} Farski Otoci 7:1 [[Ålandski otoci]] [[Datoteka:Flag_of_Åland.svg|20px]]<br/>([[Tórshavn]], Farski Otoci; [[12. srpnja]] [[1989.]]) <br> službeno: <br> {{Z|OVČ}} Farski Otoci 3:0 [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] {{Z|SMR}}<br> ([[Toftir]], Farski Otoci; [[25. svibnja]] [[1995.]]) <br> {{Z|GIB}} [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] 1:4 Farski Otoci {{Z|OVČ}} <br> ([[Gibraltar]]; [[1. ožujka]] [[2014.]]) |
| najveći poraz = Prije 1988.: <br> {{NogRep|ISL}} 9:0 Farski Otoci {{Z|OVČ}}<br/>([[Keflavík]], [[Island]]; [[10. srpnja]] [[1985.]]) <br> Poslije 1988.: <br> {{NogRep|JUG}} 7:0 Farski Otoci {{Z|OVČ}}<br> ([[Beograd]], [[SFRJ|Jugoslavija]]; [[16. svibnja]] [[1991.]]) <br> {{NogRep|RUM}} 7:0 Farski Otoci {{Z|OVČ}} <br> ([[Bukurešt]], [[Rumunjska]]; [[6. svibnja]] [[1992.]]) <br> {{Z|OVČ}} Farski Otoci 0:7 [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] {{Z|NOR}}<br> ([[Toftir]], Farski Otoci; [[11. kolovoza]] [[1993.]]) <br> {{Z|OVČ}} Farski Otoci 1:8 [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|20px]]<br> ([[Toftir]], Farski Otoci; [[6. listopada]] [[1996.]]) |
| Nastupi na SP =
| Prvi put na SP =
| Najbolji rezultat na SP =
| Naziv kontinentalnog prvenstva =
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu =
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu =
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu =
| medalje =
}}
'''Nogometna reprezentacija Farskih Otoka''' predstavlja [[Farski Otoci|Farske Otoke]] u [[nogomet]]u. Pod upravom je Nogometnog saveza Farskih Otoka. Jedna je od najslabijih nogometnih reprezentacija na svijetu te se do sada nije plasirala niti na jedno veliko natjecanje. Članica je [[FIFA]]-e i [[UEFA]]-e od [[1988.]] godine.
Najveći uspjeh im je pobjeda rezultatom 1:0 nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|nogometnom reprezentacijom Austrije]], [[1990.]] godine u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|Euro 1992.]] To je ujedno bio i njihov prvi nastup na nekom službenom natjecanju, te se ta pobjeda smatra jednim od najvećih iznenađenja u povijesti nogometa. U ostatku kvalifikacija za Euro 1992. su osvojili još samo bod protiv [[Sjevernoirska_nogometna_reprezentacija|Sjeverne Irske]].
Najuspješnije kvalifikacije su im bile za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002.]], kada su osvojili čak sedam bodova. Tada su dva puta pobijedili [[Luksemburška_nogometna_reprezentacija|Luksemburg]] i odigrali neodlučeno sa [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenijom]]. U kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Euro 2008.]] su protiv svjetskih prvaka [[Talijanska_nogometna_reprezentacija|Talijana]] izgubili s minimalnih 2:1.
==Uspjesi==
===[[Nogomet na Otočkim igrama|Otočke igre]]===
'''Prvaci: 2'''
*[[Nogomet na Otočkim igrama 1989.|1989.]], [[Nogomet na Otočkim igrama 1991.|1991]]
===[[Nogometna SP|Svjetska prvenstva]]===
* [[Nogometno SP 1930.|1930.]] do [[Nogometno SP 1990.|1990.]] - ''nisu se natjecali''
* [[Nogometno SP 1994.|1994.]] do [[Nogometno SP 2022.|2022.]] - ''nisu se kvalificirali''
===[[Europska nogometna prvenstva|Europska prvenstva]]===
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]] do [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]] - ''nisu se natjecali''
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992.]] do [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]] - ''nisu se kvalificirali''
== Izbornici ==
* [[Páll Guðlaugsson]] (1988. – 1993.)
* [[Johan Nielsen|Johan 'Melle' Nielsen]] i [[Jógvan Norðbúð]] (privremeno, 1993.)
* [[Allan Simonsen]] (1994. – 2001.)
* [[Henrik Larsen]] (2002. – 2005.)
* [[Jógvan Martin Olsen]] (2006. – 2008.)
* [[Heðin Askham]] (privremeno, 2009.)
* [[Brian Kerr (nogometni trener)|Brian Kerr]] (2009. – 2011.)
* [[Lars Olsen]] (2011. – 2019.)
* [[Håkan Ericson]] (2019. - )
== Kapetani ==
* [[Jóannes Jakobsen]]
* [[Jens Martin Knudsen]]
* [[Jan Dam (nogometaš)|Jan Dam]]
* [[Jens Kristian Hansen]]
* [[Óli Johannesen]]
* [[Jákup Mikkelsen]]
* [[Fróði Benjaminsen]]
== Najviše nastupa ==
# [[Fródi Benjaminsen]] (94)<br>
# [[Óli Johannesen]] (83)<br>
# [[Jakup Mikkelsen]] (73)<br>
# [[Jens Martin Knudsen]] (65)<br>
# [[Julian Johnsson]] (62)<br>
# [[Jákup á Borg]] (61)<br>
# [[Atli Gregersen]] (59)<br>
# [[John Petersen (nogometaš)|John Petersen]] (57)<br>
# [[Allan Mørkøre]] (54)<br>
# [[Rógvi Jacobsen]] (52)<br>
# [[Øssur Hansen]] (51)
== Najbolji strijelci ==
# [[Rógvi Jacobsen]] (10)<br>
# [[Todi Jónsson]] (9)<br>
# [[Uni Arge]] (8)<br>
# [[Jóan Símun Edmundsson]] (7)<br>
# [[John Petersen]] (6)<br>
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.football.fo/ Službena stranica]
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije|Føroyar]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
6hzv3oa46g4fd8ur3w8bqpy5oj1e086
Grb Sirije
0
188294
7087910
6513509
2024-12-13T19:49:41Z
CommonsDelinker
3582
[[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Coat_of_arms_of_Syria.svg s Coat_of_arms_of_Syria_(1980–2024).svg
7087910
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Coat of arms of Syria (1980–2024).svg|mini|Grb Sirije]]
'''[[Grb]] [[Sirija|Sirije]]''' predstavlja sirijski [[sokol]], koji je usvojen još za vrijeme unije s [[Egipat|Egiptom]], na čijim se prsima nalazi štit sa [[Zastava Sirije|zastavom Sirije]].
== Također pogledajte ==
* [[Zastava Sirije]]
{{Grbovi Azije}}
[[Kategorija:Državni grbovi|Sirija]]
[[Kategorija:Državni simboli Sirije]]
619wjfopsos3eks0ip3dxff34muxn3g
KÍ Klaksvík
0
188310
7088044
7048555
2024-12-14T00:56:11Z
Croxyz
205325
/* Vanjske poveznice */
7088044
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometni klub |
ime kluba = KÍ Klaksvík |
slika = KÍ_Klaksvík_logo.svg |
puno ime = Klaksvíkar Ítróttarfelag|
nadimak = ''KÍ''|
godina osnivanja = [[1904.]]|
igralište = [[Injector Arena]] <br> [[Klaksvík]]|
kapacitet stadiona = 3000 |
direktor = Tummas Lervig|
trener = {{Z|OVČ}} [[Mikkjal Thomassen]] |
liga = [[Nogometna liga Føroyara]] |
sezona = 2024. |
plasman = '''2.'''|
pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=|
leftarm1=0000C0|body1=0000C0|rightarm1=0000C0|shorts1=FFFFFF|socks1=0000C0|
pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF|
}}
'''KI Klasvik''' je [[nogomet]]ni klub s [[Føroyar]]a.
Osnovani su [[1904.]] i do sada su osvojili 16 prvenstava Føroyara. Najveći uspjeh im je plasman u kvalifikacije za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] [[1992.]] kada su ispali od [[Skonto Riga|Skonta]] iz [[Riga|Rige]] s ukupno visokih 6:1. Još su u pretkolima Lige prvaka nastupali [[2000.]] kada su poraženi od [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] rezultatom 5:0. Domaće utakmice igraju na [[Injector Arena]] koja prima 3.000 gledatelja.
== Poznati bivši igrači ==
* [[Todi Jónsson]]
== Naslovi ==
=== Domaći ===
*'''[[Nogometna liga Føroyara]]'''
:*'''Prvak (21)''': 1942., 1952., 1953., 1954., 1956., 1957., 1958., 1961., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1972., 1991., 1999., 2019., 2021., 2022., 2023
*'''[[Kup Føroyara]]'''
:*'''Prvak (6)''': 1966., 1967., 1990., 1994., 1999., 2016.
:*Doprvak (7): 1955., 1957., 1973., 1979., 1992., 1998., 2001.
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ki-klaksvik.fo/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311093113/http://www.ki-klaksvik.fo/ |date=11. ožujka 2007. }}
{{mrva-nogomet-klub}}
[[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
7q5p9jf779luafqngoz74hnze0t4it9
7088102
7088044
2024-12-14T01:20:56Z
Croxyz
205325
7088102
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometni klub |
ime kluba = KÍ Klaksvík |
slika = KÍ_Klaksvík_logo.svg |
puno ime = Klaksvíkar Ítróttarfelag|
nadimak = ''KÍ''|
godina osnivanja = [[1904.]]|
igralište = [[Injector Arena]] <br> [[Klaksvík]]|
kapacitet stadiona = 3000 |
direktor = Tummas Lervig|
trener = {{Z|OVČ}} [[Mikkjal Thomassen]] |
liga = [[Nogometna liga Farskih otoka]] |
sezona = 2024. |
plasman = '''2.'''|
pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=|
leftarm1=0000C0|body1=0000C0|rightarm1=0000C0|shorts1=FFFFFF|socks1=0000C0|
pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF|
}}
'''KI Klasvik''' [[nogomet]]ni je klub s [[Farski otoci|Farskih otoka]].
Osnovani su [[1904.]] i do sada su osvojili 16 prvenstava Farskih otoka. Najveći uspjeh im je plasman u kvalifikacije za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] [[1992.]] kada su ispali od [[Skonto Riga|Skonta]] iz [[Riga|Rige]] s ukupno visokih 6:1. Još su u pretkolima Lige prvaka nastupali [[2000.]] kada su poraženi od [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] rezultatom 5:0. Domaće utakmice igraju na [[Injector Arena]] koja prima 3000 gledatelja.
== Poznati bivši igrači ==
* [[Todi Jónsson]]
== Naslovi ==
=== Domaći ===
*'''[[Nogometna liga Farskih otoka]]'''
:*'''Prvak (21):''' 1942., 1952., 1953., 1954., 1956., 1957., 1958., 1961., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1972., 1991., 1999., 2019., 2021., 2022., 2023
*'''[[Nogometni kup Farskih otoka]]'''
:*'''Prvak (6):''' 1966., 1967., 1990., 1994., 1999., 2016.
:*Doprvak (7): 1955., 1957., 1973., 1979., 1992., 1998., 2001.
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ki-klaksvik.fo/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311093113/http://www.ki-klaksvik.fo/ |date=11. ožujka 2007. }}
{{mrva-nogomet-klub}}
[[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
ggd6d1wnba2yhz6b5rbhb0ry0qnzcz4
Predložak:Sastav - Manchester United
10
191164
7087809
7047842
2024-12-13T15:29:45Z
Croxyz
205325
7087809
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Sastav - Manchester United
| naslov = [[Manchester United F.C.|<span style="color:white;">Sastav Manchester Uniteda</span>]]
| naslov-style= background:#E20E0E; color:#FFFFFF; border:1px solid black;
| popis1 = <div>
<small>1</small> [[Altay Bayındır|Bayındır]] •
<small>2</small> [[Victor Lindelöf|Lindelöf]] •
<small>3</small> [[Noussair Mazraoui|Mazraoui]] •
<small>4</small> [[Matthijs de Ligt|De Ligt]] •
<small>5</small> [[Harry Maguire|Maguire]] •
<small>6</small> [[Lisandro Martínez|Martínez]] •
<small>7</small> [[Mason Mount|Mount]] •
<small>8</small> [[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{kapetan}} •
<small>9</small> [[Rasmus Højlund|Højlund]] •
<small>10</small> [[Marcus Rashford|Rashford]] •
<small>11</small> [[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] •
<small>12</small> [[Tyrell Malacia|Malacia]] •
<small>14</small> [[Christian Eriksen|Eriksen]] •
<small>15</small> [[Leny Yoro|Yoro]] •
<small>16</small> [[Amad Diallo|Diallo]] •
<small>17</small> [[Alejandro Garnacho|Garnacho]] •
<small>18</small> [[Casemiro]] •
<small>20</small> [[Diogo Dalot|Dalot]] •
<small>21</small> [[Antony]] •
<small>22</small> [[Tom Heaton|Heaton]] •
<small>23</small> [[Luke Shaw|Shaw]] •
<small>24</small> [[André Onana|Onana]] •
<small>25</small> [[Manuel Ugarte|Ugarte]] •
<small>35</small> [[Jonny Evans|Evans]] •
<small>37</small> [[Kobbie Mainoo|Mainoo]] •
<small>43</small> [[Toby Collyer|Collyer]] •
<small>44</small> [[Daniel Gore|Gore]] •
<small>Trener:</small> [[Ruben Amorim|Amorim]]
</div>
}}<noinclude>
{{GLAVNIRASPORED:Manchester United}}
[[Kategorija: Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova]]
</noinclude>
j0tr0bjgjgvkctt2ajudbvyqh4y57su
Norveško more
0
193920
7088117
7074806
2024-12-14T01:24:45Z
Croxyz
205325
7088117
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|33. tjedan 2023.}}
{{infookvir more
| ime = Norveško more
| drugo ime =
| slika = Vågakaillen nattlys.JPG
| slika_opis = [[Vestfjorden (Norveška)|Vestfjorden]]{{newdsm}} s planinama otočja [[Lofoten]] gledano s otoka Løvøy u [[Steigen]]u. Vågakaillen (942 m) je viši od dva vrha u središtu slike.
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid = Europäisches Nordmeer mit Grenzen.png
| zemljovid_opis = Norveško more (''Europäisches Nordmeer'' na njemačkom) je omeđeno crvenim linijama
| koordinate = {{coord|69|N|2|E|type:waterbody_dim:1000km_region:XZ|display=title,inline}}
| lokacija = [[Sjeverna Europa]]
| obalne države =
| ocean =
| granična mora =
| dz = ISL,NOR,DAN,FOR,UK
| površina = 1383000
| dimenzije =
| duljina =
| širina =
| prosječna dubina = 2000
| najveća dubina = 3970
| duljina obale =
| zapremina = 2000000
| najmanja temperatura =
| prosječna temperatura =
| najveća temperatura =
| smrznuto =
| salinitet = 35,3
| površina slijeva =
| pritoci =
| otoci =
| lokacijska_karta_zemljovid =
| lokacijska_karta_zemljovid_opis =
| pushpin_map = Arktik
| pushpin_label =
}}
'''Norveško more''' ({{nor.|Norskehavet}}, [[Islandski jezik|isl.]] ''Noregshaf'', [[Ferojski jezik|far.]] ''Norskahavið'') [[Rubno more|rubno je more]] [[Atlantski ocean|Atlantskoga oceana]]. Proteže se sjeverozapadno od [[Norveška|Norveške]] između [[Sjeverno more|Sjevernoga mora]] i [[Grenlandsko more|Grenlandskoga mora]], a na sjeveroistoku graniči s [[Barentsovo more|Barentsovim morem]]. Podvodni greben koji se proteže između [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Island|Islanda]] odvaja ga od ostatka Atlantika, a greben [[Jan Mayen]] na sjeveru razdvaja ga od Grenlandskoga mora.
Za razliku od mnogih drugih mora najveći dio dna Norveškoga mora nije dio [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnoga pojasa]] i stoga je njegova prosječna dubina vrlo velika, otprilike dva kilometra. Ispod morskoga dna nalaze se bogata nalazišta nafte i [[Prirodni plin|prirodnog plina]], a istraživačke bušotine buše se u dijelovima mora dubokim do jednoga kilometra. Obalna su područja bogata ribom koja migrira u Norveško more iz sjevernog Atlantika ili Barentsova mora radi [[Mriještenje|mriještenja]] ([[bakalar]]). Topla [[sjevernoatlantska struja]] osigurava relativno stabilnu i visoku temperaturu vode tako da je za razliku od arktičkih mora Norveško more bez leda tijekom cijele godine. Nedavna su istraživanja dokazala da je veliki obujam vode Norveškoga mora sa svojim velikim kapacitetom apsorpcije topline važniji razlog blagih zima u Norveškoj i od same [[Golfska struja|Golfske struje]].<ref>[http://www.forskningsradet.no/en/Newsarticle/Westerly_storms_warm_Norway/1253979657686 Westerly storms warm Norway] {{Webarchive}}. The Research Council of Norway. Forskningsradet.no (3 September 2012). Retrieved on 2013-03-21.</ref>
Norveško more je izdašno [[Ribolov|ribolovno]] područje, a ulov uglavnom čine [[bakalar]], [[Haringe|haringa]], [[srdela]] i [[inćun]].
== Opseg ==
[[Međunarodna hidrografska organizacija]] definira granice Norveškoga mora na sljedeći način:<ref>{{Citiranje weba|year=1953|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8 October 2011|access-date=28 December 2020|publisher=International Hydrographic Organization}}</ref>
''Na sjeveroistoku.'' Crta koja spaja najjužniju točku [[Spitsbergen|Zapadnog Spitzbergena]] do Sjevernog rta [[Medvjeđi otok|Medvjeđeg otoka]], kroz ovaj otok do rta Bull i odatle do [[Nordkapp|Nordkappa]] u [[Norveška|Norveškoj]] (25°45'E).
''Na jugoistoku.'' Zapadna obala Norveške između Sjevernog rta i Cape Stadta ({{coord|62|10|N|5|00|E|name=Cape Stadt}}).
''Na jugu.'' Od točke na zapadnoj obali Norveške na zemljopisnoj širini 61°00' sjeverno uzduž ove paralele do zemljopisne dužine 0°53' zapadno, odatle linija koja ide NE do krajnjeg mjesta [[Fugloy|Fuglö]] ({{coord|62|21|N|6|15|W|name=Fuglö}}) i otud do istočnog ruba [[Gerpir|Gerpira]] ({{coord|65|05|N|13|30|W|name=Gerpir}}) na [[Island|Islandu]].
''Na zapadu.'' Jugoistočna granica [[Grenlandsko more|Grenlandskog mora]] (Crta koja spaja najjužniju točku Zapadnog Spitzbergena do sjeverne točke otoka [[Jan Mayen]], niz zapadnu obalu tog otoka do njegove južne točke, odatle linija koja pe proteže do istočne točke Gerpira (({{coord|65|05|N|13|30|W|name=Gerpir}}) na Islandu).
== Geografija ==
[[Datoteka:World_Wind_Globe_NASA_Norwegian_Sea_3.jpg|mini|Norveško more okruženo je plićim morima na jugu (Sjeverno more) i sjeveroistoku (Barentsovo more). Bijela točka blizu središta je Jan Mayen, a točka između Spitsbergena (veliki otok na sjeveru) i Norveške je [[Medvjeđi otok]].]]
[[Datoteka:Værøy_og_Røst.jpg|lijevo|mini|Otoci Vedøya, Skumvær i Røst, [[Lofoti]], Norveška]]
Norveško more nastalo je prije otprilike 250 milijuna godina, kada su se [[Euroazijska ploča]] Norveške i [[Sjevernoamerička ploča]] uključujući Grenland počele odvajati. Postojeće usko morsko more između Norveške i Grenlanda počelo se širiti i produbljivati.<ref name="Origin">Terje Thornes & Oddvar Longva "The origin of the coastal zone" in: [[#CITEREFSætre2007|Sætre 2007]], str 35.-44.</ref> Sadašnja kontinentalna padina u Norveškome moru označava granicu između Norveške i Grenlanda kakva je bila prije otprilike 250 milijuna godina. Na sjeveru se proteže istočno od [[Svalbard|Svalbarda]] i na jugozapadu između [[Britanski otoci|Britanije]] i [[Farski otoci|Farskih otoka]]. Ova je kontinentalna padina bogato ribolovno područje i mjesto brojnih [[Koraljni greben|koraljnih greben]]<nowiki/>a. Taloženje grebena nakon odvajanja kontinenata izazvalo je [[Klizište|klizišta]], kao što je primjerice klizište Storegga prije otprilike 8000 godina izazvao veliki [[Cunami|tsunami]].<ref name="Origin" />
Obale Norveškoga mora oblikovane su tijekom [[Zadnje Veliko ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]]. Veliki [[Ledenjak|ledenjaci]] visoki nekoliko kilometara utisnuli su se u kopno, izdubili su fjordove u kopnenoj masi, a uruđavanjem zemljanog materijala u more i produžili su kontinentalne padine. To je posebno vidljivo uz norvešku obalu duž [[Helgeland|Helgelanda]] i sjeverno do [[Lofotski otoci|Lofotskih otoka]].<ref name="Origin"/> Norveški [[epikontinentalni pojas]] širok je između 40 i 200 kilometara i ima drugačiji oblik od kontinentalnih platformi u Sjevernome i Barentsovom moru. Sadrži brojne brazde i nepravilne vrhove, koji obično imaju amplitudu manju od 100 metara, ali mogu doseći i do 400 metara.{{sfn|Sætre|2007|p=44-58}} Prekriveni su mješavinom šljunka, pijeska i mulja, a brazde su mjestom mriještenja riba.<ref name="Origin" /> Dublje u moru postoje dva duboka bazena odvojena niskim grebenom (njegova najdublja točka na 3000 m) između [[Vøring Plateau|visoravni Vøring]] i otoka [[Jan Mayen]]. Južni bazen je veći i dublji, s velikim područjima između 3500 i 4000 metara dubine. Sjeverni bazen je plići na 3200 - 3300 metara, ali sadrži mnoga pojedinačna mjesta koja se spuštaju do 3500 metara.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} Podmorski pragovi i kontinentalne padine označavaju granice ovih bazena sa susjednim morima. Na jugu se nalazi europski [[epikontinentalni pojas]] i Sjeverno more, na istoku je euroazijski epikontinentalni pojas s Barentsovim morem. Na zapadu [[Scotland-Greenland Ridge|Škotsko-Grenlandski greben]] odvaja Norveško more od sjevernog Atlantika. Ovaj greben je u prosjeku dubok samo 500 metara, samo na nekoliko mjesta doseže dubinu od 850 metara. Na sjeveru leže gebeni Jan Mayen i Mohns, koji leže na dubini od 2000 metara, a neke brazde na ovom području dosežu dubinu od oko 2600 metara.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}}
== Hidrologija ==
[[Datoteka:Tides_in_Norway.png|mini|615x615px|Rasponi plime i oseke i vremena podizanja plime ([[Sjeverno more|sati nakon Bergena]]) duž norveške obale.]]
[[Datoteka:Thermohaline_Circulation_2.png|lijevo|mini|[[Termohalinska pokretna traka|Termohalinska cirkulacija]] objašnjava nastanak hladne, guste duboke vode u Norveškome moru. Cijeli proces cirkuliranja vode traje oko 2000 godina da bi došlo do potpune razmjene.]]
[[Datoteka:Gulfstream.jpg|lijevo|mini|Površinske struje u sjevernom Atlantiku.]]
U Norveškome moru susreću se četiri glavne vodene mase koje potječu iz Atlantskog i Arktičkog oceana što stvara morske struje koje su od temeljne važnosti za globalnu klimu. Topla slana [[Sjevernoatlantska struja]] pritječe iz Atlantskog oceana, a hladnija i manje slana [[Norveška struja]] izvire iz Sjevernog mora. Takozvana [[Istočnoislandska struja]] prenosi hladnu vodu južno od Norveškoga mora prema [[Island|Islandu]] i zatim na istok, duž [[Arktički krug|Arktičkog kruga]]. Ova se struja javlja u srednjem vodenom sloju. Duboka morske truje teku u Norveško more iz [[Grenlandsko more|Grenlandskoga mora]].{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} Plima i oseka u moru su poludnevne, odnosno dižu se dva puta dnevno na visinu od oko 3,3 metra.
=== Površinska strujanja ===
Hidrologija gornjih slojeva vode uvelike je određena strujanjem iz sjevernog [[Atlantski ocean|Atlantika]]. Strujanje dostiže brzinu od 10 [[Sverdrup|Sv]] (1 Sv = milijun m<sup>3</sup>/s), a najveća dubina mu je 700 metara kod [[Lofotsko otočje|Lofotskog otočja]], no obično se kreće unutar 500 metara.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} Dio dolazi kroz Farsko-Šetlandski kanal i ima relativno visok [[salinitet]] od 35,3‰ ([[promil]]a). Ova struja izvire iz Sjevernoatlantske struje i teće uz europsku kontinentalnu padinu; povećano isparavanje zbog tople europske klime rezultira povišenom slanošću. Drugi dio prolazi kroz grenlandsko-škotski jarak između [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Island|Islanda]] ; ova voda ima srednji salinitet između 35 i 35,2‰.{{sfn|van Aken|2007|p=119–124}} Protok pokazuje jake sezonske varijacije i može biti dvostruko veći zimi nego ljeti.{{sfn|Sætre|2007|p=44-58}} Dok mu je na Farsko-Šetlandskom kanalu temperatura najviša, oko 9,5 °C, na [[Svalbard|Svalbardu]] otpušta energiju u okoliš (oko 250 terawata) i ohladi se na oko 5 °C.<ref name="Driving44">Roald Sætre ''Driving forces'' in: [[#CITEREFSætre2007|Sætre 2007]], str. 44–58</ref>{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}}
Struja koja teče iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] izvire iz [[Baltičko more|Baltičkog mora]] i tako prikuplja većinu slatke vode koja se slijeva u mora u Sjevernoj Europi, no ovaj je doprinos relativno mali.{{sfn|Sætre|2007|p=44-58}} Temperatura i salinitet ove struje pokazuju snažna sezonska i godišnja kolebanja. Dugoročna mjerenja unutar gornjih 50 metara u blizini u obale pokazuju maksimalnu temperaturu od 11,2 °C na paraleli 63° N u rujnu i najmanje 3,9 °C na [[Sjeverni rt|Sjevernome rtu]] u ožujku. Salinitet varira između 34,3 i 34,6‰, a najmanji je u proljeće zbog dotoka otopljenog snijega iz rijeka.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} Najveće rijeke koje se ulijevaju u more u ovome području su [[Namsen]], [[Ranelva]] i [[Vefsna]]. Sve su te rijeke relativno kratke, ali imaju visok protok vode zato što se slijevaju niz strme planinske obronke.<ref name="Sepp">[[Matti Seppälä]] [https://books.google.com/books?id=q33WekTp7tgC&pg=PA121 ''The Physical Geography of Fennoscandia''], Oxford University Press, 2005 {{ISBN|0-19-924590-8}}, pp. 121–141</ref>
Dio tople površinske vode s [[Zapadnospitsbergenska struja|Zapadnospitsberškom strujom]] teče izravno iz Atlantskog oceana u Arktički ocean uz Grenlandsko more. Ova struja ima brzinu od 3-5 Sv i ima veliki utjecaj na klimu.{{sfn|Tyler|2003|p=45–49}} Ostale površinske vode (~1 Sv) teku duž norveške obale u smjeru [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. Voda Zapadnospitberške struje dovoljno se ohladi u Norveškome moru da uranja u dublje slojeve i tamo istiskuje vodu koja teče natrag u sjeverni Atlantik.{{sfn|Tyler|2003|p=115–116}}
Arktička voda iz Istočnoislandske struje uglavnom teče u jugozapadnom dijelu Norveškoga mora u blizini Grenlanda. Njena svojstva također pokazuju značajne godišnje fluktuacije, ali dugotrajna prosječna temperatura je ispod 3 °C, a salinitet između 34,7 i 34,9‰.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} Udio te vode na površini mora ovisi o snazi struje, koja pak ovisi o razlici tlaka između islandskog niskog i azorskog visokog tlaka: što je veća razlika, to je struja jača.{{sfn|ICES|2007|p=2–4}}
=== Dubokomorske struje ===
Norveško more povezano je s Grenlandskim morem i Arktičkim oceanom tjesnacem [[Tjesnac Fram|Fram]] dubokim 2600 metara.{{sfn|Tyler|2003|p=240–260}} Norveška duboka voda (NSDW) javlja se na dubinama većim od 2000 metara. Ovaj homogeni sloj sa salinitetom od 34,91‰ ima malu razmjenu vodene mase sa susjednim morima. Njegova temperatura je ispod 0 °C i pada na −1 °C na dnu oceana.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} U usporedbi s dubokim vodama okolnih mora, NSDW ima više hranjivih tvari, ali manje kisika.{{sfn|van Aken|2007|p=131–138}}
Slaba izmjena dubokih voda s Atlantskim oceanom posljedica je male dubine relativno ravnog [[Greenland-Scotland Ridge|grenlandsko-škotskog grebena]] između Škotske i Grenlanda, ogranka [[Srednjoatlantski hrbat|Srednjoatlantskog grebena]]. Samo četiri područja grenlandsko-škotskog grebena dublja su od 500 metara: [[Preljev kanala Faroe-Bank|kanal Faroe-Bank]] (oko 850 metara), neki dijelovi [[Iceland-Faroe Ridge|grebena Island-Faroe]] (oko 600 metara), [[Wyville-Thomson Ridge|greben Wyville-Thomson]] (620 metara) i područja između [[Grenland|Grenlanda]] i [[Danski prolaz|Danskog tjesnaca]] (850 metara), što je mnogo pliće od Norveškoga mora.{{sfn|Tyler|2003|p=115–116}}{{sfn|van Aken|2007|p=131–138}} Hladna duboka voda teče u Atlantik kroz različite kanale: oko 1,9 Sv kroz kanal Faroe Bank, 1,1 Sv kroz kanal Island-Faroe i 0,1 Sv kroz brazdu Wyville-Thomson.{{sfn|Skreslet|NATO|2005|p=93}} Turbulencije koje nastaju kada duboka voda padne iza grenlandsko-škotskog grebena u duboki atlantski bazen miješaju susjedne slojeve vode i formiraju Sjevernoatlantsku duboku vodu, jednu od dvije glavne dubokomorske struje koje opskrbljuju duboke slojeve oceana kisikom.<ref name="Threat">Ronald E. Hester, Roy M. Harrison ''Biodiversity Under Threat'', Royal Society of Chemistry, 2007 {{ISBN|0-85404-251-2}}, p. 96</ref>
== Klima ==
[[Termohalinska pokretna traka|Termohalinska cirkulacija]] značajno utječe na klimu u Norveškome moru, što čini da regionalna klima može značajno odstupati od prosjeka. Također postoji razlika od oko 10 °C između mora i obale. Temperature Norveškoga mora rasle su između 1920. i 1960.,<ref name="Wefer">Gerold Wefer, Frank Lamy, Fauzi Mantoura [https://books.google.com/books?id=wC7CF9Bd5CoC&pg=PA32 ''Marine Science Frontiers for Europe''], Springer, 2003 {{ISBN|3-540-40168-7}}, pp. 32–35</ref> a učestalost oluja se u istom razdoblju smanjila. Učestalost oluja bila je relativno visoka između 1880. i 1910., znatno se smanjila od 1910. do 1960., a zatim se vratila na izvornu razinu.<ref name="Sepp"/>
Za razliku od Grenlandskoga i Arktičkog mora, Norveško more ne ledi tijekom cijele godine, zahvaljujući toplim strujama. [[Konvekcija]] između relativno tople vode i hladnoga zraka zimi igra važnu ulogu u arktičkoj klimi.{{sfn|Schaefer|2001|p=10–17}} Srpanjska izoterma od 10 stupnjeva (linija temperature zraka) prolazi kroz sjevernu granicu Norveškoga mora i često smatra južnom granicom [[Arktik]]a.<ref name="Mulvaney">Kieran Mulvaney [[iarchive:atendsofearthhis00mulv/page/23|''At the Ends of the Earth: A History of the Polar Regions'']], Iceland Press, 2001 {{ISBN|1-55963-908-3}}, p. 23</ref> Zimi Norveško more općenito ima najniži tlak zraka na cijelom Arktiku što uzrokuje formiranje većine islandskih ciklona. Temperatura vode u većem dijelu mora je 2–7 °C u veljači i 8.–12 °C u kolovozu.
== Flora i fauna ==
[[Datoteka:Bloom_in_the_Norwegian_Sea.jpg|mini|[[Fitoplankton]] cvjeta u Norveškom moru.]]
Norveško more prijelazno je područje između [[Borealni ekosustav|borealnog]] i arktičkog ekosustava, stoga ga nastanjuje flora i fauna karakteristična za obje klimatske regije.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} Južna granica mnogih arktičkih vrsta prolazi kroz [[Sjeverni rt]], [[Island]] i središte Norveškog mora, dok sjeverna granica borealnih vrsta leži u blizini granice [[Grenlandsko more|Grenlandskog mora]] s Norveškim morem i [[Barentsovo more|Barentsovim morem]], odnosno ta se područja preklapaju. Neke vrste poput [[Jakobova kapica|jakobove kapice]], [[Islandska kapica|islandske kapice]] (''Chlamys islandica)'' i [[kapelin]]a imaju tendenciju koloniziranja ovoga područja između [[Atlantski ocean|Atlantskog]] i [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]].{{sfn|Skreslet|NATO|2005|p=103-114}}
=== Plankton i organizmi morskog dna ===
Većina života u Norveškome moru obitava gornje slojeve vode. Studije ukazuju da se u cijelom području sjevernog Atlantika samo 2% biomase razvija na dubinama ispod 1000 metara, a samo 1,2% nalazi se u blizini morskog dna.<ref name="Schäfer81">Andrea Schröder-Ritzrau ''et al.'', ''[https://books.google.com/books?id=iVAzudOPt1kC&pg=PA81 Distribution, export and alteration of plankton in the Norwegian Sea Fossiliziable]''. [[#CITEREFSchaefer2001|Schaefer, 2001]], str. 81–104</ref>
Cvatnjom [[Fitoplankton]]a kao biomasa dominira [[klorofil]], a vrhunac cvatnje je oko 20. svibnja. Glavni oblici fitoplanktona su [[Alge kremenjašice|dijatomeje]], posebice rod ''[[Thalassiosira]]'' i ''[[Chaetoceros]]''. Nakon proljetnog cvata [[haptofiti]] iz roda ''[[Phaecocystis pouchetti]]'' postaju pretežiti.{{sfn|ICES|2007|p=5–8}}
<gallery class="center" widths="160px" heights="130px">
Datoteka:Hyperia.jpg|''Hyperiidea''
Datoteka:Pandborealisind.jpg|Škamp sjeverna kozica ''Pandalus borealis''
Datoteka:Lophelia_pertusa.jpg|''Lophelia pertusa''
Datoteka:Meganyctiphanes_norvegica.jpg|''Meganyctiphanes norvegica''
</gallery>Zooplankton uglavnom čine [[veslonošci]] ''Calanus finmarchicus'' i ''Calanus hyperboreus.'' Prvi se pojavljuje oko četiri puta češće od drugog i uglavnom se nalazi u atlantskim tokovima, dok ''C. hyperboreus'' dominira u arktičkim vodama.{{sfn|ICES|2007|p=5–8}} Oni su glavni izvor hrane većini morskih grabežljivaca.{{sfn|Skreslet|NATO|2005|p=103-114}} Najvažnije vrste [[kril]]a toga područja su ''[[Meganyctiphanes norvegica]]'', ''[[Thyssanoessa inermis]]'' i ''[[Thyssanoessa longicaudata]]''.{{sfn|ICES|2007|p=5–8}} Za razliku od Grenlandskog mora, u Norveškom moru postoji značajna prisutnost vapnenačkog planktona ([[Coccolithophora|Coccolithophore]] i [[Globigerinida]]).<ref name="Schäfer81"/> Proizvodnja planktona jako se mijenja iz godine u godinu, primjerice biomasa ''C. finmarchicusa'' bila je 28 g/m<sup>2</sup> (suhe težine) 1995. godine i samo 8 g/m<sup>2</sup> 1997. godine, što je posljedično utjecalo na populaciju svih njegovih grabežljivaca.{{sfn|ICES|2007|p=5–8}}
Škampi vrste [[sjeverna kozica]] imaju važnu ulogu u prehrani riba, posebice bakalara i [[Ugotica pučinka|ugotice pučinke]], a uglavnom se nalaze na dubinama između 200 i 300 metara. Posebnost Norveškoga mora su prostrani koraljni grebeni ''[[Lophelia pertusa]]'' koji pružaju utočište raznim vrstama riba. Iako su ti koralji rasprostranjeni u mnogim perifernim područjima sjevernog Atlantika, nikada ne dosežu toliku rasprostranjenost i koncentraciju kao na norveškim kontinentalnim padinama. Međutim, ugroženi su zbog sve većeg [[Koćarenje|koćarenja]] koje mehanički uništava koraljne grebene.{{sfn|ICES|2007|p=5–8}}
=== Ribe ===
[[Datoteka:Clupea_harengus.png|mini|Atlantska haringa]]
Norveške obalne vode najvažnije su mrjestilište [[Haringe|populacija haringi]] u sjevernom Atlantiku, a valjenje se događa u ožujku. Jaja isplivaju na površinu, a sjeverna struja ih ispire s obale. Dok mala populacija haringi ostaje u fjordovima i duž sjeverne norveške obale, većina provodi ljeto u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]], gdje se hrani brojnim [[Plankton|planktonom]]. Nakon što dosegne starost za razmnožavanje, haringa se vraća u Norveško more.{{sfn|Blindheim|1989|p=382–401}} Zalihe haringe uvelike se razlikuju između godina. Broj im se povećao 1920-ih zahvaljujući blažoj klimi, a zatim se u sljedećim desetljećima urušio do najnižeg broja 1970. Smanjenje je barem djelomično uzrokovano prekomjernim ribolovom.<ref name="Wefer"/> Biomasa mladih izleženih haringi pala je s 11 milijuna tona 1956. na gotovo nulu 1970.{{sfn|Skreslet|NATO|2005|p=103-114}} što je utjecalo na ekosustav ne samo Norveškoga mora nego i Barentsovog mora.<ref name="Stokke">Olav Schram Stokke ''Governing High Seas Fisheries: The Interplay of Global and Regional regime,'' Oxford University Press, 2001 {{ISBN|0-19-829949-4}}, pp. 241–255</ref>
[[Datoteka:Mallotus_villosus.gif|mini|[[Kapelin]] je česta riba atlantsko-arktičkih prijelaznih voda.]]
Provedba ekoloških i ribolovnih propisa rezultirala je djelomičnim oporavkom populacije haringe počevši od 1987.<ref name="Wefer"/>{{sfn|Skreslet|NATO|2005|p=103-114}} Ovaj oporavak bio je popraćen smanjenjem populacije [[kapelin]]a i [[bakalar]]a. Dok je kapelin imao koristi od smanjenog ribolova, porast temperature 1980-ih i natjecanje za izvore hrane s haringom doveli su gotovo do njegovog nestanka iz Norveškog mora,<ref name="Helfman321">Gene S. Helfman ''Fish Conservation: A Guide to Understanding and Restoring Global Aquatic Biodiversity and Fishery Resources'', Iceland Press, 2007 {{ISBN|1-55963-595-9}}, pp. 321–323</ref> dok je starija populacija kapelina brzo izlovljena. To je također smanjilo populaciju bakalara, glavnog grabežljivca kapelina, jer je haringa još uvijek bila premala u broju da bi zamijenila kapelana kao izvor hrane bakalaru.<ref name="Helfman321" /><ref name="NRC">National Research Council (U.S.). Committee on Ecosystem Management for Sustainable Marine Fisheries: Sustaining Marine Fisheries, National Academies Press, 1999, {{ISBN|0-309-05526-1}}, p. 46</ref>
[[Datoteka:Micromesistius_poutassou_Gervais.jpg|mini|Ugotica pučinka]]
[[Ugotica pučinka]] (''Micromesistius poutassou'') je stekla prednost u razmnožavanju smanjenjem ribljih fondova haringe i kapelina jer je preuzela ulogu glavnog grabežljivca planktona. Mrijesti se u blizini [[Britanski otoci|Britanskog otočja]]. Morske struje nose njihova jaja u Norveško more, a se odrasle jedinke također tamo sele zbog obilnijih izvora hrane. Mladi provode ljeto i zimu do veljače u norveškim obalnim vodama, a zatim se vraćaju u toplije vode zapadno od Škotske.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} Norveški arktički [[bakalar]] uglavnom nastanjuje Barentsovo more i obalne vode otočja [[Svalbard]]. U ostalim dijelovima Norveškoga mora seli se samo tijekom sezone razmnožavanja,{{sfn|Blindheim|1989|p=382–401}} dok se [[crna kolja]] (''Pollachius virens)'' i [[Melanogrammus aeglefinus|bakalarka]] ''(Melanogrammus aeglefinus'') mrijeste u obalnim vodama.{{sfn|Blindheim|1989|p=366–382}} [[Skuša]] je važna riba u komercijalnom smislu. Koraljne grebene nastanjuju različite vrste roda ''[[Sebastes]]''.{{sfn|ICES|2007|p=5–8}}
=== Ptice i sisavci ===
[[Datoteka:Gonatus_fabricii_600.jpg|mini|Lignja ''[[Gonatus fabricii]].'']]
U Norveškome moru prisutan je značajni broj morskih sisavaca poput [[Patuljasti kit|patuljastog kita]], [[Grbavi kit|grbavog kita]], [[Rudolfijev kit|rudolfijevog kita]] i [[Orka|orki]],<ref name="Hoyt">Erich Hoyt: ''Marine Protected Areas for Whales, Dolphins, and Porpoises'' Earthscan, 2005 {{ISBN|1-84407-063-8}}, pp. 120–128</ref> a [[Bjelonosa pliskavica|bjelonose pliskavice]] obitavaju uglavnom obalne vode.{{sfn|Klinowska|1991|p=138}} Orke i neki drugi kitovi posjećuju more u ljetnim mjesecima u potrazi za hranom, a njihova je brojnost usko povezana sa zalihama haringe.{{sfn|ICES|2007|p=5–8}} S ukupnom populacijom od oko 110 000 patuljasti kitovi daleko su najčešći kitovi u Norveškome moru. Lov na patuljaste kitove je dopušten i love ih nNorveški i islandski [[Kitolov|kitolovci]], s kvotom od oko 1000 godišnje za Norvešku. Za razliku prije, danas se prvenstveno konzumira njihovo meso, a ne mast i ulje.<ref>[https://web.archive.org/web/20061001084616/http://www.norway.org.uk/policy/environment/whaling/whaling.htm Norwegian minke whaling]. the Norwegian Ministry of Foreign Affairs. norway.org.uk</ref>
[[Grenlandski kit]] je nekada bio glavni grabežljivac planktona, ali je gotovo nestao iz Norveškog mora nakon intenzivnog lova u 19. stoljeću,{{sfn|Skreslet|NATO|2005|p=103-114}} a privremeno je istrijebljen u cijelom sjevernom Atlantiku. Sličnu sudbinu imao je i [[Plavetni kit|plavi kit]] koji je nekada formirao velike skupine između Jan Mayena i Spitsbergena, ali danas je jedva prisutan{{sfn|Johnson|1982|p=95–101}} Promatranja [[Sjeverna kljunasta ulješura|sjeverne kljunaste ulješure]] u Norveškom moru su rijetka.{{sfn|Klinowska|1991|p=320}} Ostale velike životinje mora su [[tuljan mjehuraš]], [[grenlandski tuljan]], te [[Europska lignja|lignje]].{{sfn|Skreslet|NATO|2005|p=103-114}}
Važne vrste morskih ptica Norveškog mora su [[tupik]], [[Troprsti galeb (rod ptica)|troprsti galeb]] i razne ptice iz roda [[Močvarice|močvarica]]. Tupik i močvarice također su pretrpjeli kolaps populacije [[haringe]], osobito tupici iz [[Lofotsko otočje|Lofotskog otočja]]. Ovi potonji jedva da su imale alternativu haringi i njihova se populacija otprilike prepolovila između 1969. i 1987.<ref name="Jennings">Simon Jennings ''et al.'' [https://books.google.com/books?id=_J_E8O33E2gC&pg=PA297 Marine Fisheries Ecology], Blackwell Publishing, 2001 {{ISBN|0-632-05098-5}}, p. 297</ref>
== Povijest ==
[[Datoteka:Nordatlantiska_strömmar,_Nordisk_familjebok.png|mini|U kasnom 19. stoljeću [[Henrik Mohn]] razvio je prvi dinamički model strujanja sjevernog Atlantika. Ova karta iz 1904. prikazuje površinske i podvodne struje.]]
Obalne vode sjeverne Norveške bogate ribom odavno su poznate i privlačile su vješte mornare s Islanda i Grenlanda, stoga je većina naselja na [[Island|Islandu]] i [[Grenland|Grenlandu]] smještena na zapadnim obalama otoka, koje su bile i toplije zbog atlantskih struja. Prvi donekle pouzdani zemljovid Sjeverne Europe bio je [[Carta marina]] iz 1539., koja prikazuje Norveško more kao obalne vode Skandinavskog poluotoka i ne pokazuje ništa sjevernije od [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]]. Obalna područja Norveškog mora pojavila su se na zemljovidima u 17. stoljeću kao važan dio tada traženog [[Sjeverni morski put|Sjevernog morskog puta]] i kao bogato kitolovno područje.<ref name="Kent300">Neil Kent ''The Soul of the North: A Social, Architectural and Cultural History of the Nordic Countries, 1700–1940'', Reaktion Books, 2001 {{ISBN|1-86189-067-2}}, pp. 300–302</ref>
Otok [[Jan Mayen]] otkriven je 1607. i postao je važna baza nizozemskih kitolovaca. Nizozemac [[Willem Barents]] otkrio je [[Medvjeđi otok]] i [[Svalbard]],<ref name="Kent300"/> koji su tada već povremeno naseljavali ruski kitolovci zvani [[pomori]]. Otoci na rubu Norveškoga mora brzo su podijeljeni među nacijama. Tijekom vrhunca izlova kitova, Svalbard je godišnje posjećivalo oko 300 brodova s 12 000 članova posade.<ref name="Kent300" />
Prva mjerenja dubine Norveškog mora izveo je 1773. [[Constantine Phipps, 2. barun Mulgrave|Constantine Phipps]] na brodu HMS ''Racehorse'', kao dio svoje ekspedicije na [[Sjeverni pol]].<ref name="Sommerhayes93">Colin Summerhayes, "The exploration of the sea floor" in Margaret Deacon et al. (Eds) ''Understanding the oceans: a century of ocean exploration'', Routledge, 2001 {{ISBN|1-85728-705-3}}, p. 93</ref> Sustavno [[Oceanografija|oceanografsko istraživanje]] u Norveškom moru započelo je krajem 19. stoljeća, kada je pad uroda bakalara i haringe kod [[Lofotsko otočje|Lofotkog otočja]] potaknuo norvešku vladu da istraži to pitanje.{{sfn|Mills|2001|p=41–43}} Zoolog [[Georg Ossian Sars]] i meteorolog [[Henrik Mohn]] uvjerili su vladu 1874. da pošalje znanstvenu ekspediciju, a između 1876. i 1878. istražili su veći dio mora na brodu ''Vøringen''.{{sfn|Mills|2001|p=44–47}} Dobiveni podaci omogućili su Mohnu da uspostavi prvi dinamički model oceanskih struja, koji je uključivao podatke o vjetrovima, razlikama tlaka, temperaturu morske vode i [[salinitet]] i dobro se slagao s kasnijim mjerenjima.{{sfn|Mills|2001|p=50–53}} U 2019. na grebenu Mohn pronađene su naslage željeza, bakra, cinka i kobalta, vjerojatno iz [[Hidrotermalni izvori|hidrotermalnih izvora]].<ref>{{Citiranje weba|last=Andersen|first=Ina|date=14 June 2019|title=Minaleralfunnet på havbunnen inneholder mye kobber|url=https://www.tu.no/artikler/minaleralfunnet-pa-havbunnen-inneholder-mye-kobber/467379|website=Tu.no|publisher=[[Teknisk Ukeblad]]|language=no}}</ref>
=== Morske nemani i vrtlozi ===
[[Datoteka:Carta_Marina.jpeg|mini|[[Carta Marina]] (1539.) [[Olaus Magnus|Olausa Magnusa]] najstariji je detaljni zemljovid nordijskih zemalja. Na zemljovidu su prikazana brojna morska čudovišta.]]
[[Datoteka:Maelstrom-Clarke.jpg|lijevo|mini|292x292px|Ilustracija [[Harry Clarke|Harryja Clarkea]] (1889. –1931.) za priču [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]] "Silazak u vrtlog" objavljenu 1919.]]
Stoljećima se Norveško more smatralo rubom poznatoga svijeta. Potonuće i nestanak brojnih brodova zbog prirodnih katastrofa potaknuo je stvaranje legendi o čudovištima koja su zaustavljala i potapala brodove ([[kraken]]). Još 1845. ''[[Encyclopædia metropolitana]]'' sadržavala je prikaz o morskim čudovištima velikim pola milje na više stranica autora [[Erik Pontoppidan|Erika Pontoppidana]] (1698. – 1764.) koja potapaju brodove.<ref name="Krak">''Octopus'' in:. E. Smedley et al. (Eds): ''Encyclopædia metropolitana; or, universal dictionary of knowledge'' in 1845, pp. 326–330</ref> Mnoge legende vjerojatno su se temeljile na djelu ''[[Historia de gentibus septentrionalibus]]'' iz 1539. autora [[Olaus Magnus|Olausa Magnusa]], koji opisuje čudovište krakena i vrtloge Norveškoga mora.<ref name="Glavin">Terry Glavin ''The Sixth Extinction: Journeys Among the Lost and Left Behind'', Macmillan, 2007 {{ISBN|0-312-36231-5}}, p. 149</ref> Kraken se također pojavljuje u istoimenoj pjesmi [[Alfred Tennyson|Alfreda Tennysona]], te u ''[[Moby Dick|Moby Dicku]]'' [[Herman Melville|Hermana Melvillea]] i u romanu ''[[20 000 milja pod morem|Dvadeset tisuća milja pod morem]]'' [[Jules Verne|Julesa Vernea]].
Između [[Lofotsko otočje|Lofotskih otoka]] [[Moskenesøya]] i [[Værøy]], u blizini malog otoka [[Mosken]], nalazi se [[Moskenstraumen]]: sustav [[Morske mijene|plimnih]] vrtloga koji se naziva [[Maelstrom|Maelström]]. S brzinom reda veličine 15 km/h (vrijednost jako varira između izvora), to je jedan od najjačih vrtloga na svijetu, a opisan je još u 13. stoljeću u [[Staronordijski jezik|Staronordijskoj]] [[Starija Edda|poetskoj Edi]]. Maelström je postao atraktivna tema i inspiracija za mnoge slikare i pisce, uključujući [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]], [[Walter Moers|Waltera Moersa]] i [[Jules Verne|Julesa Vernea]]. Riječ je u engleski jezik uveo E.A. Poe u svojoj priči "Silazak u vrtlog" ([[Engleski jezik|eng.]]: ''A Descent into the Maelström'') iz 1841. u kojoj je opisao upravo Moskenstraumen.<ref>[[iarchive:merriamwebsterne00merr/page/300|The Merriam-Webster new book of word histories]], 1991, {{ISBN|0-87779-603-3}} p. 300</ref> Moskenstraumen nastaje kao rezultat međudjelovanja nekoliko čimbenika: plime, položaja Lofotskih otoka i podvodnetopografije. Za razliku od većine drugih virova nalazi se na otvorenom moru, a ne u kanalu ili zaljevu. Vrtlog ima promjer od 40 – 50 metara, te čak i danas može biti opasan za mala plovila.<ref name="Koppel">Tom Kopel [https://books.google.com/books?id=acqyEz8TViMC&pg=PA76 ''Ebb and Flow: Tides and Life on Our Once and Future Planet''], Dundurn Press, 2007 {{ISBN|1-55002-726-3}}, pp. 76–79</ref>
=== Plovidba ===
[[Datoteka:HMS_Sheffield_frost.jpg|mini|''HMS Sheffield'' tijekom zimskog konvoja kroz Norveško more do Rusije 1941.]]
[[Datoteka:DN-SN-87-07042-Mike_class_submarine-1_Jan_1986.JPEG|mini|Sovjetska nuklearna podmornica [[K-278 Komsomolets]], 1986.]]
Sve do 20. stoljeća obale Norveškog mora bile su rijetko naseljene, stoga su ondje uglavnom plovili ribarski brodovi, kitolovc i rijetki brodovi za obalni prijevoz. Od kasnog 19. stoljeća uspostavljena je norveška pomorska linija Coastal Express koja barem jednom dnevno povezuje gušće naseljeni jug sa sjeverom Norveške. Važnost brodarstva u Norveškome moru također je porasla širenjem ruske i sovjetske mornarice u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]] i razvojem međunarodnih puteva prema Atlantiku kroz [[Baltičko more]], [[Kattegat]], [[Skagerrak]] i [[Sjeverno more]].
Norveško more je bez leda i pruža izravnu pomorski put od Atlantika do ruskih luka na Arktiku ([[Murmansk]], [[Arhangelsk|Arkhangelsk]] i [[Kandalakša|Kandalaksha]]), koje su pak kopnenim putevima izravno povezane sa središnjom Rusijom. Ova se ruta uvelike koristila za opskrbu ruskih postrojbi tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Od 811 američkih brodova, njih 720 stiglo je do ruskih luka i dovezlo oko 4 milijuna tona tereta, između ostalog i oko 5000 tenkova i 7000 zrakoplova. Saveznici su na ovoj pomorskoj ruti izgubili 18 konvoja i 89 trgovačkih brodova.<ref name="Killham106">Edward L. Killham: ''The Nordic Way: A Path to Baltic Equilibrium'', Howells House, 1993 {{ISBN|0-929590-12-0}}, p. 106</ref> Glavne operacije njemačke mornarice protiv konvoja bile su [[Konvoj PQ 17|PQ 17]] u srpnju 1942., [[Bitka na Barentsovom moru|bitka za Barentsovo more]] u prosincu 1942. i [[bitka kod Sjevernog rta]] u prosincu 1943., oko granice između Norveškog mora i Barentsovog mora u blizini [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]].<ref name="Killham106" />
Plovidba Norveškim morem opala je nakon Drugog svjetskog rata i intenzivirala se tek u 1960-im i 70-im godinama širenjem [[Sovjetska Sjeverna flota|sovjetske Sjeverne flote]] i velikih zajedničkih pomorskih vježbi sovjetskih sjevernobaltičkih flota u Norveškom moru. More je bilo ulaz za sovjetsku mornaricu u Atlantski ocean, time i projekcija na [[Sjedinjene Američke Države]], a glavna sovjetska luka [[Murmansk]] bila je netom iza granice Norveškog i Barentsovog mora.<ref name="Sokolsky83">Joel J. Sokolsky ''Seapower in the Nuclear Age: The United States Navy and NATO, 1949–80'' Taylor & Francis, 1991 {{ISBN|0-415-00806-9}}, pp. 83–87</ref> Kao protumjeru, zemlje članice NATO-a značajno su povećale pomorsku prisutnost u Norveškom moru što je dovelo do čestih manevara presretanja i skrivanja između sovjetskih i NATO-ovih zrakoplova, brodova, a posebice podmornica.<ref name="Riste">Olav Riste. ''NATO's Northern Front Line in 1980s'' in: Olav Njølstad: ''The Last Decade of the Cold War: From Conflict Escalation to Conflict Transformation'', Routledge, 2004 {{ISBN|0-7146-8539-9}}, pp. 360–371</ref> Sovjetska nuklearna podmornica [[K-278 Komsomolec|K-278 Komsomolets]] potonula je 1989. jugozapadno od [[Medvjeđi otok|Medvjeđeg otoka]], na granici Norveškog i Barentsovog mora s radioaktivnim materijalom na brodu koji predstavlja potencijalnu opasnost za floru i faunu.<ref name="Livingston">Hugh D. Livingston: ''Marine Radioactivity'' Elsevier, 2004 {{ISBN|0-08-043714-1}}, p. 92</ref>
Norveško more dio je [[Sjeverni morski put|Sjevernoga morskog puta]] za brodove iz europskih luka u Aziju. Udaljenost od [[Rotterdam|Rotterdama]] do [[Tokio|Tokija]] je 21 100 km preko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] i samo 14 100 km kroz Norveško more. Ledeni pokrov čest je problem u arktičkim morima, ali povremeno se led rastopi duž cijele sjeverne rute, kao primjerice kolovoza 2008.<ref>{{cite magazine|last=Seidler|first=Christoph|date=August 27, 2008|title=Northeast – and the Northwest Passage ice-free for the first time at the same time|magazine=[[Der Spiegel]]|url=http://www.spiegel.de/wissenschaft/natur/0,1518,574539,00.html|access-date=July 21, 2011}}</ref> Rusija planira proširiti svoju offshore [[Naftna platforma|proizvodnju nafte]] na Arktiku, što bi trebalo povećati promet tankera kroz Norveško more do tržišta u Europi i Americi.<ref>Leichenko, Robin M. & Karen L. O'Brien: ''Environmental Change and Globalization'' {{ISBN|0-19-517732-0}}, p. 99</ref>
== Gospodarstvo ==
=== Ribolov i kitolov ===
[[Datoteka:Cod_lofoten.jpg|lijevo|mini|Tradicionalno sušenje [[Bakalar|bakalara]].]]
[[Datoteka:18th_century_arctic_whaling.jpg|mini|Arktički kitolov (18. stoljeće). Prikazani su nizozemski kitolovci, a ulovljene životinje su [[Grenlandski kit|grenlandski kitovi]]. U pozadini se može vidjeti vrh [[Beerenberg]] na otoku [[Jan Mayen]].]]
U blizini [[Lofotsko otočje|Lofotskog otočja]] ribolov se prakticira stotinama godina. Obalne vode udaljenih Lofotskih otoka jedno su od najbogatijih ribolovnih područja u Europi, pošto većina [[Bakalar|atlantskog bakalara]] zimi obitava obalne vode otočja za vrijeme [[Mriještenje|mriještenja]]. U 19. stoljeću sušeni je bakalar bio jedan od glavnih izvoznih proizvoda Norveške i daleko najvažnija industrija u sjevernoj Norveškoj. Jake morske struje, vrtlozi, a posebice česte oluje učinile su ribolov opasnim zanimanjem. Na "kobni ponedjeljak" u ožujku 1821. godine umrlo je nekoliko stotina ljudi, od kojih njih 300 iz jedne [[Župa|župe]], a u travnju 1875. u jedan dan je izgubljeno stotinjak brodova s posadama.<ref name="Smith10">Tim Denis Smith [https://books.google.com/books?id=glYeaAEaKGgC&pg=PA10 ''Scaling Fisheries: The Science of Measuring the Effects of Fishing, 1855–1955''], Cambridge University Press, 1994 {{ISBN|0-521-39032-X}}, pp. 10–15</ref>
Tijekom prošlog stoljeća riblji fond Norveškoga mora bilo je opustošen pretjeranim izlovom. U 2018. prekomjerni izlov iznosio je 41%.<ref>{{Citiranje weba|title=EU still far from phasing out overfishing by 2020|url=https://europe.oceana.org/en/press-center/press-releases/eu-still-far-phasing-out-overfishing-2020|access-date=2020-12-07|website=Oceana Europe|language=en}}</ref> Samo dva od šesnaest ukupnih dopuštenih ulova (TAC) koje su dogovorile [[Europska unija]] (EU) i [[Norveška]] slijede upute znanstvenih skupina o očuvanju ribljeg fonda, a u devet od tih TAC-ova izlov je najmanje 25% iznad savjeta znanstvenika.<ref>{{Citiranje weba|title=EU-Norway agreement the worst outcome for fish stocks in ten years|url=https://our.fish/press/eu-norway-agreement-the-worst-outcome-for-fish-stocks-in-ten-years/|access-date=2020-12-07|website=Our Fish|language=en-US}}</ref> Prema [[Zajednička ribarska politika|Zajedničkoj ribarskoj politici]] (ZRP), EU se obvezao postupno ukinuti prekomjerni izlov najkasnije do 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-12-02|title=Depleted fish stocks can't wait. The EU and Norway need to commit to ending overfishing now ǀ View|url=https://www.euronews.com/2019/12/02/depleted-fish-stocks-can-t-wait-the-eu-and-norway-commit-to-ending-overfishing-now-view|access-date=2020-12-07|website=euronews|language=en}}</ref> Godine 2019. objavljeno je da EU nije na putu postizanja tog cilja.<ref>{{Citiranje weba|last=Elliott|first=Stuart|date=24 January 2023|title=Norway plans to include more Barents Sea, Norwegian Sea blocks in new APA round|url=https://www.spglobal.com/commodityinsights/en/market-insights/latest-news/oil/012423-norway-plans-to-include-more-barents-sea-norwegian-sea-blocks-in-new-apa-round|access-date=16 February 2023|website=www.spglobal.com|language=en}}</ref>[[Datoteka:Kart_rorledning_lite.gif|mini|230px|Skica [[Plinovod Langeled|naftovoda Langeled]].]]Kitolov je također bio važna gospodarska grana za obalne zemlje Norveškoga mora. Početkom 1600-ih, engleski lovac [[Stephen Bennet]] počeo je loviti [[Morževi|morževe]] na [[Medvjeđi otok|Medvjeđem otoku]]. U svibnju 1607., [[Muscovy Company|Moskovska kompanija]] je tijekom istraživanja [[Sjeverozapadni prolaz|Sjeverozapadnoga prolaza]] otkrila je velike populacije morževa i kitova u Norveškom moru i počela s izlovom 1610. u blizini [[Spitsbergen]]a.{{sfn|Richards|2006|p=589–596}} Kasnije u 17. stoljeću, nizozemski brodovi počeli su lov na [[Grenlandski kit|grenlandske kitove]] u blizini [[Jan Mayen|Jan Mayena]]. Populacija kitova između Svalbarda i Jan Mayena tada je iznosila oko 25 000 jedinki.{{sfn|Richards|2006|p=574–580}} Britancima i Nizozemcima tada su se pridružili Nijemci, [[Danska|Danci]] i Norvežani.{{sfn|Richards|2006|p=589–596}} Između 1615. i 1820. vode između Jan Mayena, Svalbarda, Medvjeđeg otoka i Grenlanda, između Norveškog, Grenlandskog i Barentsovog mora, bile su najproduktivnije kitolovno područje na svijetu, međutim, intenzivni izlov već je početkom 20. stoljeća istrijebio kitove u tom području.{{sfn|Johnson|1982|p=95–101}}
=== Nafta i plin ===
Najvažnije prirodno bogatstvo Norveškoga mora više nije ribe, već nafta i zemni plin koji se nalazi ispod oceanskog dna.<ref>Jerome D. Davis. ''Changing World of Oil: An Analysis of Corporate Change and Adaptation'' Ashgate Publishing, 2006 {{ISBN|0-7546-4178-3}}, p. 139</ref> Norveška je započela s podmorskom proizvodnjom nafte 1993., nakon čega je uslijedio razvoj plinskog polja Huldra 2001.<ref name="Falola">Ann Genova ''The Politics of the Global Oil Industry'', Greenwood Publishing Group, 2005 {{ISBN|0-275-98400-1}}, pp. 202–209</ref> Velika dubina i hladne vode Norveškog mora predstavljaju značajne tehničke izazove za eksploatacijsko bušenje na morskome dnu.<ref name="Kristin">[http://www.geoexpro.com/sfiles/1/02/6/file/GeoExpro_12-18.pdf Geo ExPro November 2004. ''Kristin – A Tough Lady''] {{Webarchive}} (pdf)</ref> Dok se eksploatacija nafte na dubinama većim od 500 metara provodi od 1995. godine, samo je nekoliko dubokih plinskih polja komercijalno istraženo. Najvažniji trenutni projekt je [[Ormen Lange (plinsko polje)|Ormen Lange]] (dubina 800 – 1100 m), gdje je proizvodnja plina započela 2007. godine. S rezervama od 4×10<sup>11</sup> m<sup>3</sup>, to je najveće norveško plinsko polje. Povezano je s velikom europskom mrežom plinovoda plinovodom [[Plinovod Langeled|Langeled]], trenutno najdužim podvodnim plinovodom na svijetu.<ref name="eiaN">[https://web.archive.org/web/20080303150922/http://www.eia.doe.gov/emeu/cabs/Norway/Full.html ''Country Analysis Briefs: Norway''], Energy Information Administration</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Moskwa|first=Wojciech|date=September 13, 2007|title=Norway's Ormen Lange gas starts flowing to Britain|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/norway-ormenlange/update-2-norways-ormen-lange-gas-starts-flowing-to-britain-idUKL1351839120070913|access-date=March 30, 2022}}</ref> Poseban izazov je eksploatacija plinskog nalazišta Kristin gdje je temperatura čak 170 stupnjeva °C, a tlak plina prelazi 900 bara.<ref name="Kristin" /> Sjevernije se nalaze plinska polja [[Norne]] i [[Snohvit|Snøhvit]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
{{Refbegin}}
*{{cite book |first=Hendrik Mattheus |last=van Aken |url=https://books.google.com/books?id=dGydMj2madMC&pg=PA119 |title=The Oceanic Thermohaline Circulation: An Introduction |publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]] |year=2007 |isbn=978-0-387-36637-1}}
*{{cite book |last=Blindheim |first=Johan |chapter=Ecological Features of the Norwegian Sea |editor=Louis René Rey |chapter-url=https://books.google.com/books?id=BNYUAAAAIAAJ&pg=PA366 |title=Proceedings of the Sixth Conference of the Comité arctique international, 13–15 May 1985 |publisher=[[Brill Publishers]] |year=1989 |isbn=90-04-08281-6 |pages=366–401 |display-editors=etal}}
*{{cite book |author=International Council for the Exploration of the Sea |author-link=International Council for the Exploration of the Sea |url=http://www.ices.dk/committe/acom/comwork/report/2007/may/Barents%20and%20Norwegian%20Seas.pdf |series=ICES Advice 2007 |volume=3 |title=The Barents Sea and the Norwegian Sea |year=2007 |author=ICES |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927064618/http://www.ices.dk/committe/acom/comwork/report/2007/may/Barents%20and%20Norwegian%20Seas.pdf |archive-date=2011-09-27 }}
*{{cite book |last=Johnson |first=Arne Odd |url=https://books.google.com/books?id=HoiX87YZIa8C&pg=PR17 |title=The History of Modern Whaling |publisher=C. Hurst & Co. Publishers |year=1982 |isbn=0-905838-23-8}}
*{{cite book |editor-last=Klinowska |editor-first=Margaret |year=1991 |title=Dolphins, Porpoises and Whales of the World: The IUCN Red Data Book |isbn=2-88032-936-1 }}
*{{cite book |last=Mills |first=Eric L. |title=[[The Machine in Neptune's Garden: Historical Perspectives on Technology and the Marine Environment]] |editor=Helen M. Rozwadowski & David K. van Keuren |chapter-url=https://books.google.com/books?id=fj0sCBGo1DEC&pg=PA39 |chapter=Mathematics in Neptune's Garden |publisher=Science History Publications/USA |year=2001 |isbn=0-88135-372-8}}
*{{cite book |last=Richards |first=John F. |url=https://books.google.com/books?id=i85noYD9C0EC&pg=PA589 |title=The Unending Frontier: An Environmental History of the Early Modern World |publisher=[[University of California Press]] |year=2006 |isbn=0-520-24678-0}}
*{{cite book |editor-last=Sætre |editor-first=Roald |title=The Norwegian Coastal Current – Oceanography and Climate |publisher=[[Tapir Academic Press]] |location=Trondheim |year=2007 |isbn=978-82-519-2184-8}}
*{{cite book |last=Schaefer |first=Priska |url=https://books.google.com/books?id=iVAzudOPt1kC&pg=PA10 |title=The Northern North Atlantic: A Changing Environment |publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]] |year=2001 |isbn=3-540-67231-1 }}
*{{cite book |last=Skreslet |first=Stig |author2=NATO |author-link2=NATO |title=Jan Mayen Iceland in Scientific Focus |publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]] |year=2005 |isbn=1-4020-2956-X }}
*{{cite book |last=Tyler |first=Paul A. |url=https://books.google.com/books?id=62zMI9P4Vv8C&pg=PA428 |title=Ecosystems of the Deep Oceans: Ecosystems of the World |publisher=[[Elsevier]] |year=2003 |isbn=0-444-82619-X}}
{{Refend}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.agu.org/sci_soc/prrl/prrl0121.html American Geophysical Union - Norwegian Sea Proposed as Storage Site for Carbon Dioxide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061225023505/http://www.agu.org/sci_soc/prrl/prrl0121.html |date=25. prosinca 2006. }} {{eng oznaka}}
* [http://www.aftenposten.no/english/business/article1197441.ece Goliat - New oil field off Northern Norway discovered] {{eng oznaka}}
* [http://earthobservatory.nasa.gov/NaturalHazards/shownh.php3?img_id=13552 NASA: Smoke Over Norwegian Sea] {{Webarchive|url=https://archive.today/20070823123915/http://earthobservatory.nasa.gov/NaturalHazards/shownh.php3?img_id=13552 |date=23. kolovoza 2007. }} {{eng oznaka}}
[[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]]
[[Kategorija:Mora u Norveškoj]]
[[Kategorija:Mora u Danskoj]]
[[Kategorija:Norveško more| ]]
658o7nkxm0nyc4okw3h8qut5nwdxwvs
Interregnum
0
196529
7087835
6923241
2024-12-13T16:11:23Z
Šaholjubac
211973
/* Interregnumi kroz povijest */
7087835
wikitext
text/x-wiki
'''Interregnum''' ili međuvlašće razdoblje je između kraja vladavine jednog vladara i početka vladavine sljedećeg. Pojam interregnum stvoren je spajanjem [[Latinski jezik|latinskih]] riječi ''inter'' i ''regnum'' koje znače između i kraljevanje.
Interregnum se tijekom povijesti najčešće događao nakon kraljeve smrti, kada se dovodilo u pitanje nasljeđivanje prijestolja. U papinskoj državi interregnum je i danas politička konstanta pošto nakon završetka jednog pontifikata postoji prijelazno razdoblje tijekom kojeg se bira novi [[papa]].
==Interregnumi kroz povijest==
* 206. – 202. pr. Kr. u [[Kina|Kini]], interregnum između dinastija Qin i [[Han (dinastija)|Han]]
*[[Zapadno Rimsko Carstvo]] [[465.]] – [[467.]] (Nakon smrti cara [[Libije Sever]]a)<ref>[http://books.google.hr/books?id=XEUDAAAAYAAJ&pg=PA195&dq=Aspar+general&as_brr=1]</ref>
*[[Langobardsko Kraljevstvo]] [[574.]] – [[584.]]
*[[Hrvatsko Kraljevstvo]] [[1097.]] – [[1102.]] (Nakon smrti [[Petar Svačić|Petra Svačića]]), [[1490.]] – [[1492.]] (Sabor je odbijao 2 godine prihvatiti Vladislava II. za kralja), [[1526.]] - [[1527.]] (nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]])
*Sveto Rimsko Carstvo - Od 21. svibnja 1254. do 29. rujna 1273., Veliki interregnum u Svetom Rimskom Carstvu nakon ekskomunikacije i svrgavanja cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II. Hohenstaufena]] od pape [[Inocent IV.|Inocenta IV.]] i smrti njegovog sina kralja [[Konrad IV., rimsko-njemački kralj|Konrada IV.]] od Njemačke do izbora [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolfa Habsburškog]] kao kralja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
*[[Dansko Kraljevstvo]] [[1332.]] – [[1340.]] (nakon smrti kralja Kristofera)
*Osmansko Carstvo 1402. – 1413. (nakon smrti sultana Bajazida I - početka vladavine Mehmeda I).
== Šah ==
Pojam ''interregnuma'' u širem se smislu koristi i za razdoblje u šahovskoj povijesti između smrti [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] u ožujku [[1946.]] i [[Mihail Botvinik|Botvinikovog]] uspona na šahovski tron u svibnju [[1948.]] osvajanjem [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]]-inog ''Turnira petorice''.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Povijest]]
[[Kategorija:Monarhija]]
[[Kategorija:Vatikan]]
871lkh8452831ozpq1qtqxxgz4cx3k5
7087836
7087835
2024-12-13T16:11:45Z
Šaholjubac
211973
7087836
wikitext
text/x-wiki
'''Interregnum''' ili međuvlašće razdoblje je između kraja vladavine jednog vladara i početka vladavine sljedećeg. Pojam interregnum stvoren je spajanjem [[Latinski jezik|latinskih]] riječi ''inter'' i ''regnum'' koje znače između i kraljevanje.
Interregnum se tijekom povijesti najčešće događao nakon kraljeve smrti, kada se dovodilo u pitanje nasljeđivanje prijestolja. U papinskoj državi interregnum je i danas politička konstanta pošto nakon završetka jednog pontifikata postoji prijelazno razdoblje tijekom kojeg se bira novi [[papa]].
==Interregnumi kroz povijest==
* 206. – 202. pr. Kr. u [[Kina|Kini]], interregnum između dinastija Qin i [[Han (dinastija)|Han]]
*[[Zapadno Rimsko Carstvo]] [[465.]] – [[467.]] (Nakon smrti cara [[Libije Sever]]a)<ref>[http://books.google.hr/books?id=XEUDAAAAYAAJ&pg=PA195&dq=Aspar+general&as_brr=1]</ref>
*[[Langobardsko Kraljevstvo]] [[574.]] – [[584.]]
*[[Hrvatsko Kraljevstvo]] [[1097.]] – [[1102.]] (Nakon smrti [[Petar Svačić|Petra Svačića]]), [[1490.]] – [[1492.]] (Sabor je odbijao 2 godine prihvatiti Vladislava II. za kralja), [[1526.]] - [[1527.]] (nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]])
*Sveto Rimsko Carstvo - Od 21. svibnja 1254. do 29. rujna 1273., Veliki interregnum u Svetom Rimskom Carstvu nakon ekskomunikacije i svrgavanja cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II. Hohenstaufena]] od pape [[Inocent IV.|Inocenta IV.]] i smrti njegovog sina kralja [[Konrad IV., rimsko-njemački kralj|Konrada IV.]] od Njemačke do izbora [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolfa Habsburškog]] kao kralja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
*[[Dansko Kraljevstvo]] [[1332.]] – [[1340.]] (nakon smrti kralja Kristofera)
*Osmansko Carstvo 1402. – 1413. (nakon smrti sultana Bajazida I - početka vladavine Mehmeda I).
== Šah ==
Pojam ''interregnuma'' u širem se smislu koristi i za razdoblje u šahovskoj povijesti između smrti [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] u ožujku [[1946.]] i [[Mihail Botvinik|Botvinikovog]] uspona na šahovski tron u svibnju [[1948.]] osvajanjem [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]]-inog ''Turnira petorice''.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Povijest]]
[[Kategorija:Monarhija]]
[[Kategorija:Vatikan]]
3g0f0vhoh663dnvn1cqsm235eua86fj
7087838
7087836
2024-12-13T16:15:20Z
Šaholjubac
211973
/* Šah */
7087838
wikitext
text/x-wiki
'''Interregnum''' ili međuvlašće razdoblje je između kraja vladavine jednog vladara i početka vladavine sljedećeg. Pojam interregnum stvoren je spajanjem [[Latinski jezik|latinskih]] riječi ''inter'' i ''regnum'' koje znače između i kraljevanje.
Interregnum se tijekom povijesti najčešće događao nakon kraljeve smrti, kada se dovodilo u pitanje nasljeđivanje prijestolja. U papinskoj državi interregnum je i danas politička konstanta pošto nakon završetka jednog pontifikata postoji prijelazno razdoblje tijekom kojeg se bira novi [[papa]].
==Interregnumi kroz povijest==
* 206. – 202. pr. Kr. u [[Kina|Kini]], interregnum između dinastija Qin i [[Han (dinastija)|Han]]
*[[Zapadno Rimsko Carstvo]] [[465.]] – [[467.]] (Nakon smrti cara [[Libije Sever]]a)<ref>[http://books.google.hr/books?id=XEUDAAAAYAAJ&pg=PA195&dq=Aspar+general&as_brr=1]</ref>
*[[Langobardsko Kraljevstvo]] [[574.]] – [[584.]]
*[[Hrvatsko Kraljevstvo]] [[1097.]] – [[1102.]] (Nakon smrti [[Petar Svačić|Petra Svačića]]), [[1490.]] – [[1492.]] (Sabor je odbijao 2 godine prihvatiti Vladislava II. za kralja), [[1526.]] - [[1527.]] (nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]])
*Sveto Rimsko Carstvo - Od 21. svibnja 1254. do 29. rujna 1273., Veliki interregnum u Svetom Rimskom Carstvu nakon ekskomunikacije i svrgavanja cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II. Hohenstaufena]] od pape [[Inocent IV.|Inocenta IV.]] i smrti njegovog sina kralja [[Konrad IV., rimsko-njemački kralj|Konrada IV.]] od Njemačke do izbora [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolfa Habsburškog]] kao kralja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
*[[Dansko Kraljevstvo]] [[1332.]] – [[1340.]] (nakon smrti kralja Kristofera)
*Osmansko Carstvo 1402. – 1413. (nakon smrti sultana Bajazida I - početka vladavine Mehmeda I).
== Šah ==
Pojam ''interregnuma'' u širem se smislu koristi i za razdoblje u šahovskoj povijesti između smrti [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] u ožujku [[1946.]] i [[Mihail Botvinik|Botvinikovog]] uspona na šahovski tron u svibnju [[1948.]] osvajanjem [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]]-inog ''Turnira petorice''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/interregnum.html Interregnum]</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Povijest]]
[[Kategorija:Monarhija]]
[[Kategorija:Vatikan]]
dhmn86d3huil5iiqc85pljplvn2dmct
7087839
7087838
2024-12-13T16:16:44Z
Šaholjubac
211973
/* Šah */
7087839
wikitext
text/x-wiki
'''Interregnum''' ili međuvlašće razdoblje je između kraja vladavine jednog vladara i početka vladavine sljedećeg. Pojam interregnum stvoren je spajanjem [[Latinski jezik|latinskih]] riječi ''inter'' i ''regnum'' koje znače između i kraljevanje.
Interregnum se tijekom povijesti najčešće događao nakon kraljeve smrti, kada se dovodilo u pitanje nasljeđivanje prijestolja. U papinskoj državi interregnum je i danas politička konstanta pošto nakon završetka jednog pontifikata postoji prijelazno razdoblje tijekom kojeg se bira novi [[papa]].
==Interregnumi kroz povijest==
* 206. – 202. pr. Kr. u [[Kina|Kini]], interregnum između dinastija Qin i [[Han (dinastija)|Han]]
*[[Zapadno Rimsko Carstvo]] [[465.]] – [[467.]] (Nakon smrti cara [[Libije Sever]]a)<ref>[http://books.google.hr/books?id=XEUDAAAAYAAJ&pg=PA195&dq=Aspar+general&as_brr=1]</ref>
*[[Langobardsko Kraljevstvo]] [[574.]] – [[584.]]
*[[Hrvatsko Kraljevstvo]] [[1097.]] – [[1102.]] (Nakon smrti [[Petar Svačić|Petra Svačića]]), [[1490.]] – [[1492.]] (Sabor je odbijao 2 godine prihvatiti Vladislava II. za kralja), [[1526.]] - [[1527.]] (nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]])
*Sveto Rimsko Carstvo - Od 21. svibnja 1254. do 29. rujna 1273., Veliki interregnum u Svetom Rimskom Carstvu nakon ekskomunikacije i svrgavanja cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II. Hohenstaufena]] od pape [[Inocent IV.|Inocenta IV.]] i smrti njegovog sina kralja [[Konrad IV., rimsko-njemački kralj|Konrada IV.]] od Njemačke do izbora [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolfa Habsburškog]] kao kralja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
*[[Dansko Kraljevstvo]] [[1332.]] – [[1340.]] (nakon smrti kralja Kristofera)
*Osmansko Carstvo 1402. – 1413. (nakon smrti sultana Bajazida I - početka vladavine Mehmeda I).
== Šah ==
Pojam ''interregnuma'' u širem se smislu rabi i za razdoblje u [[šah]]ovskoj povijesti između smrti [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] u ožujku [[1946.]] i [[Mihail Botvinik|Botvinikovog]] uspona na šahovski tron u svibnju [[1948.]] osvajanjem [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]]-inog ''Turnira petorice''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/interregnum.html Interregnum]</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Povijest]]
[[Kategorija:Monarhija]]
[[Kategorija:Vatikan]]
j9e0z61f3ivud4qbg7szoit8ws0dgv2
Predložak:NogRep-d
10
196646
7088070
7011514
2024-12-14T01:04:57Z
Croxyz
205325
7088070
wikitext
text/x-wiki
{{switch
|{{{1|}}}
|case:ADO=[[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|border|23px]]}}}
|case:AFG=[[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]]}}}
|case:ALB=[[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]]}}}
|case:ALŽ=[[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]]}}}
|case:AMS=[[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:AND=[[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]]}}}
|case:ANG=[[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]]}}}
|case:ANV=[[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]]}}}
|case:ARG=[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]]}}}
|case:ARM=[[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]]}}}
|case:ARU=[[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]]}}}
|case:ATG=[[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]]}}}
|case:AUS=[[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]]}}}
|case:AUT=[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]]}}}
|case:AZE=[[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]]}}}
|case:BAH=[[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]]}}}
|case:BAN=[[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]]}}}
|case:BAR=[[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]]}}}
|case:BEL=[[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|23px]]}}}
|case:BEN=[[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]]}}}
|case:BER=[[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]]}}}
|case:BIH=[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]]}}}
|case:BIH1992=[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]]}}}
|case:BHR=[[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]]}}}
|case:BJE=[[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]]}}}
|case:BLZ=[[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]]}}}
|case:BOC=[[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]]}}}
|case:BOL=[[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]]}}}
|case:BRA=[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]]}}}
|case:BRIT DJEV=[[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:BRU=[[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]]}}}
|case:BUF=[[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]]}}}
|case:BUG=[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]]}}}
|case:BUR=[[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]]}}}
|case:BUT=[[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]]}}}
|case:CG=[[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]]}}}
|case:CIP=[[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]]}}}
|case:CIV=[[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]]}}}
|case:ČAD=[[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]]}}}
|case:ČEŠ=[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:ČIL=[[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]]}}}
|case:ČSSR=[[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:DAN=[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]]}}}
|case:DDR=[[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]]}}}
|case:DMN=[[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]]}}}
|case:DOM=[[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:DR KONGO=[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]]}}}
|case:DRK=[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]]}}}
|case:DŽI=[[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]]}}}
|case:EGI=[[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]]}}}
|case:EKG=[[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]]}}}
|case:EKV=[[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]]}}}
|case:ENG=[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]]}}}
|case:ERI=[[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]]}}}
|case:EST=[[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]]}}}
|case:ETI=[[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]]}}}
|case:FIĐ=[[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]]}}}
|case:FIL=[[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]]}}}
|case:FIN=[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]]}}}
|case:FRA=[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]}}}
|case:FR GIJ=[[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]}}}
|case:GAB=[[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]]}}}
|case:GAM=[[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]]}}}
|case:GAN=[[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]]}}}
|case:GIB=[[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]]}}}
|case:GRE=[[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]]}}}
|case:GRU=[[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]]}}}
|case:GRČ=[[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]]}}}
|case:GUAM=[[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]]}}}
|case:GUA=[[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]]}}}
|case:GVA=[[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]]}}}
|case:GVAD=[[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]]}}}
|case:GVB=[[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]]}}}
|case:GVI=[[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]]}}}
|case:HAI=[[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]]}}}
|case:HK=[[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]]}}}
|case:HON=[[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]]}}}
|case:HRV=[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]]}}}
|case:IND=[[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]]}}}
|case:INDN=[[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]]}}}
|case:IRK=[[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]]}}}
|case:IRN=[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]]}}}
|case:IRS=[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]]}}}
|case:ISL=[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]]}}}
|case:IST T=[[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]] {{{2|[[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]]}}}
|case:ITA=[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]]}}}
|case:IZR=[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]]}}}
|case:JAM=[[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]]}}}
|case:JEM=[[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]]}}}
|case:JAP=[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]]}}}
|case:JAR=[[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]] {{{2|[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]]}}}
|case:JKO=[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]]}}}
|case:JOR=[[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]]}}}
|case:JUG=[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]]}}}
|case:JUGK=[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|border|23px|]]}}}
|case:KAJ=[[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]] {{{2|}}}
|case:KAM=[[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]]}}}
|case:KAN=[[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]]}}}
|case:KAT=[[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]]}}}
|case:KAZ=[[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]]}}}
|case:KEN=[[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]]}}}
|case:KIN=[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]]}}}
|case:KIR=[[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]]}}}
|case:KMB=[[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]]}}}
|case:KOL=[[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]]}}}
|case:KOM=[[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]]}}}
|case:KOS=[[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Costa_Rica_(state).svg|border|23px]]}}}
|case:KSV=[[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]]}}}
|case:KUB=[[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]]}}}
|case:KUK=[[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:KUV=[[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]]}}}
|case:LAO=[[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]]}}}
|case:LAT=[[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]]}}}
|case:LBN=[[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]]}}}
|case:LBR=[[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]]}}}
|case:LES=[[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]]}}}
|case:LIB=[[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]]}}}
|case:LIH=[[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]]}}}
|case:LIT=[[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]]}}}
|case:LUX=[[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]]}}}
|case:MAD=[[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]]}}}
|case:MAK=[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]]}}}
|case:MLT=[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]]}}}
|case:MLV=[[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]]}}}
|case:MAĐ=[[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]]}}}
|case:MALD=[[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]]}}}
|case:MALE=[[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]]}}}
|case:MALI=[[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]]}}}
|case:MARŠ=[[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:MART=[[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]]}}}
|case:MAR=[[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]]}}}
|case:MAO=[[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]]}}}
|case:MAU=[[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]]}}}
|case:MAUS=[[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]]}}}
|case:MEX=[[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]]}}}
|case:MIA=[[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]]}}}
|case:MNG=[[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]]}}}
|case:MOL=[[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]]}}}
|case:MONT=[[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]]}}}
|case:MOZ=[[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]]}}}
|case:NAM=[[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]]}}}
|case:NDH=[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|border|23px|]]}}}
|case:NEP=[[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Nepal.svg|23px]]}}}
|case:NGR=[[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]]}}}
|case:NIG=[[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]]}}}
|case:NIK=[[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]]}}}
|case:NIZ=[[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]]}}}
|case:NIZ ANT=[[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]]}}}
|case:NJE=[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]]}}}
|case:N KALE=[[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{{2|[[Datoteka:New caledonia flag large.png|border|23px]]}}}
|case:NOR=[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]]}}}
|case:NZL=[[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]] {{{2|[[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]]}}}
|case:OMA=[[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]]}}}
|case:OTC=[[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:OVČ=[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Ovčji Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:PAK=[[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]]}}}
|case:PAL=[[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]]}}}
|case:PAN=[[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]]}}}
|case:PAR=[[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]]}}}
|case:PER=[[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]]}}}
|case:PNG=[[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]]}}}
|case:POLJ=[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]]}}}
|case:POR=[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]]}}}
|case:PUE=[[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]]}}}
|case:RKO=[[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]]}}}
|case:RUA=[[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]]}}}
|case:RUM=[[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]]}}}
|case:RUS=[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]]}}}
|case:SAD=[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]]}}}
|case:SAL=[[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]] {{{2|[[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]]}}}
|case:SAM=[[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]]}}}
|case:SAU=[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]]}}}
|case:SEJ=[[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]]}}}
|case:SEN=[[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]]}}}
|case:S LEO=[[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]]}}}
|case:SIN=[[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]]}}}
|case:SIR=[[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]]}}}
|case:SCG=[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]]}}}
|case:SJI=[[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]]}}}
|case:SJKOR=[[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]]}}}
|case:SLK=[[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]]}}}
|case:SLO=[[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]]}}}
|case:SMR=[[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] {{{2|[[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]]}}}
|case:SOL=[[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:SOM=[[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]]}}}
|case:SRB=[[Srpska nogometna reprezentacija|Srbija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]]}}}
|case:SRH=[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|border|23px|]]}}}
|case:SSSR=[[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]]}}}
|case:SAR=[[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republika|Srednjoafrička Republika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:SVA=[[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]]}}}
|case:SV LUC=[[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]]}}}
|case:SV KIN=[[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]]}}}
|case:SV TIP=[[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]]}}}
|case:SV VIG=[[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]]}}}
|case:SUD=[[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]]}}}
|case:SUR=[[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠKO=[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠPA=[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠVE=[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠRI=[[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠVI={{{3|[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]}}} [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]]
|case:TADŽ=[[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]]}}}
|case:TAH=[[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]]}}}
|case:TAJ=[[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]]}}}
|case:TAJV=[[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]]}}}
|case:TAN=[[Tanzanska nogometna reprezentacija|Tanzanija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]]}}}
|case:TOG=[[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]]}}}
|case:TON=[[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]]}}}
|case:TRI=[[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]]}}}
|case:TUN=[[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]]}}}
|case:TKM=[[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]]}}}
|case:TUR=[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]]}}}
|case:TUV=[[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]]}}}
|case:UAE=[[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]]}}}
|case:UGA=[[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]]}}}
|case:UKR=[[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]]}}}
|case:URU=[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]]}}}
|case:UZB=[[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]]}}}
|case:VAN=[[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]]}}}
|case:VEN=[[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]]}}}
|case:VIJ=[[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]]}}}
|case:WAL=[[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|23px]]}}}
|case:WIF=[[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]]}}}
|case:ZAM=[[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]]}}}
|case:ZEL=[[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]]}}}
|case:ZIM=[[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]]}}}
|default=??? {{{2|[[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]]}}}
}}<noinclude>
<br>
'''Upotreba:''' u tekst upisati predložak: <nowiki>{{NogRep-d|KRATICA}}</nowiki>. Popis kratica je isti kao na predlošku [[Predložak:NogRep|NogRep]], s tim da su na ovom zastave na desnoj strani.
{|
|valign="top"|
* bez kratice = [[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]] ???
* ADO = [[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]] [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]]
* AFG = [[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]] [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]]
* ALB = [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] [[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]]
* ALŽ = [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]] [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]]
* AMS = [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]]
* AND = [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] [[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]]
* ANG = [[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]] [[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]]
* ANV = [[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]] [[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]]
* ARG = [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]]
* ARM = [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]]
* ARU = [[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]] [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]]
* ATG = [[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]] [[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]]
* AUS = [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] [[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]]
* AUT = [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] [[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]]
* AZE = [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]] [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]]
* BAH = [[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]] [[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]]
* BAN = [[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]] [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]]
* BAR = [[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]] [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]]
* BEL = [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|23px]]
* BEN = [[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]] [[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]]
* BER = [[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]] [[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]]
* BIH = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]]
* BIH1992 = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] [[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]]
* BHR = [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]]
* BJE = [[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]] [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]]
* BLZ = [[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]] [[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]]
* BOC = [[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]] [[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]]
* BOL = [[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]] [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]]
* BRA = [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]]
* BRIT DJEV = [[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]] [[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]]
* BRU = [[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]] [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]]
* BUF = [[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]] [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]]
* BUG = [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]]
* BUR = [[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]] [[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]]
* BUT = [[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]] [[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]]
* CG = [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]]
* CIP = [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]]
* CIV = [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]]
* ČAD = [[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]] [[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]]
* ČEŠ = [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]
* ČIL = [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]]
* ČSSR = [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]
* DAN = [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]]
* DDR = [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] [[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]]
* DMN = [[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]] [[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]]
* DOM = [[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]] [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]]
* DRK = [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]]
* DŽI = [[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]] [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]]
* EGI = [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]]
* EKG = [[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]] [[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]]
* EKV = [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]]
* ENG = [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] [[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]]
* ERI = [[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]] [[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]]
* EST = [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]]
* ETI = [[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]] [[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]]
* FIĐ = [[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]] [[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]]
* FIL = [[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]] [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]]
* FIN = [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]]
* FRA = [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]
* FR GIJ = [[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]] [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]
* GAB = [[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]] [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]]
* GAM = [[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]] [[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]]
* GAN = [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]]
* GIB= [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] [[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]]
* GRE = [[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]] [[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]]
* GRU = [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]]
* GRČ = [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]] [[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]]
* GUAM = [[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]] [[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]]
* GUA = [[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]] [[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]]
* GVA = [[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]] [[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]]
* GVAD = [[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]] [[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]]
* GVB = [[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]] [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]]
* GVI = [[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]] [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]]
* HAI = [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] [[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]]
* HK = [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]] [[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]]
|width="120"|
|valign="top"|
* HON = [[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]] [[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]]
* HRV = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]]
* IND = [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]] [[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]]
* INDN = [[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]] [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]]
* IRK = [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]]
* IRN = [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] [[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]]
* IRS = [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]]
* ISL = [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]]
* IST T = [[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]] [[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]]
* ITA = [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]]
* IZR = [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] [[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]]
* JAM = [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] [[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]]
* JEM = [[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]] [[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]]
* JAP = [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|border|23px]]
* JAR = [[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]] [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]]
* JKO = [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]]
* JOR = [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]]
* JUG = [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]]
* JUGK= [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|border|23px|]]
* KAJ = [[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]]
* KAM = [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]]
* KAN = [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] [[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]]
* KAT = [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]]
* KAZ = [[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]] [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]]
* KEN = [[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]] [[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]]
* KIN = [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]]
* KIR = [[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]] [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]]
* KMB = [[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]] [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]]
* KOL = [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]] [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]]
* KOM = [[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]] [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]]
* KOS = [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]] [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|border|23px]]
* KSV = [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]]
* KUB = [[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]] [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]]
* KUK = [[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]]
* KUV = [[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]] [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]]
* LAO = [[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]] [[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]]
* LAT = [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]]
* LBN = [[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]] [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]]
* LBR = [[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]] [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]]
* LES = [[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]] [[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]]
* LIB = [[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]] [[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]]
* LIH = [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]]
* LIT = [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]] [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]]
* LUX = [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]] [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]]
* MAD = [[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]] [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]]
* MAK = [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]]
* MALD = [[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]] [[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]]
* MALE = [[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]] [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]]
* MALI = [[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]] [[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]]
* MLT = [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]]
* MAĐ = [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]]
* MAO = [[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]] [[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]]
* MAR = [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]]
* MARŠ = [[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]]
* MART = [[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]] [[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]]
* MAU = [[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]] [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]]
* MAUS = [[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]] [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]]
* MEX = [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]]
* MIA = [[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]] [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]]
* MLV = [[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]] [[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]]
* MNG = [[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]] [[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]]
* MOL = [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]]
* MONT = [[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]] [[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]]
* MOZ = [[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]] [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]]
* NAM = [[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]] [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]]
* NDH = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|border|23px|]]
* NEP = [[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]] [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|23px]]
* NGR = [[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]] [[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]]
* NIG = [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]]
* NIK = [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]] [[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]]
* NIZ = [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]]
* NIZ ANT = [[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]] [[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]]
* NJE = [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]]
* N KALE = [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] [[Datoteka:New caledonia flag large.png|border|23px]]
* NOR = [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] [[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]]
|width="120"|
|valign="top"|
* NZL = [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]] [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]]
* OMA = [[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]] [[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]]
* OTC = [[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]] [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]]
* OVČ = [[Nogometna reprezentacija Ovčjih Otoka|Ovčji Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]]
* PAK = [[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]] [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]]
* PAL = [[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]] [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]]
* PAN = [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]] [[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]]
* PAR = [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]]
* PER = [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] [[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]]
* PNG = [[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] [[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]]
* POLJ = [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]]
* POR = [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]]
* PUE = [[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]] [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]]
* RKO = [[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]] [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]]
* RUM = [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]] [[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]]
* RUA = [[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]] [[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]]
* RUS = [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]]
* SAD = [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] [[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]]
* SAL = [[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]] [[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]]
* SAM = [[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]] [[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]]
* SAU = [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]]
* SEJ = [[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]] [[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]]
* SEN = [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]]
* S LEO = [[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]] [[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]]
* SIN = [[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]] [[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]]
* SIR = [[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]] [[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]]
* SCG = [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]]
* SJI = [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] [[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]]
* SJKOR = [[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]] [[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]]
* SLK = [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]] [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]]
* SLO = [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]]
* SMR = [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]]
* SOL = [[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]]
* SOM = [[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]] [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]]
* SRB = [[Srpska nogometna reprezentacija|Srbija]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]]
* SRH= [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|border|23px|]]
* SSSR = [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]] [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]]
* SAR = [[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republika|Srednjoafrička Republika]] [[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]]
* SVA = [[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]] [[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]]
* SV LUC = [[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]] [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]]
* SV KIN = [[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]] [[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]]
* SV TIP = [[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]] [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]]
* SV VIG = [[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]] [[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]]
* SUD = [[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]] [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]]
* SUR = [[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]] [[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]]
* ŠKO = [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]]
* ŠPA = [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] [[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]]
* ŠRI = [[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]] [[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]]
* ŠVE = [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]]
* ŠVI = {{{3|[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]}}} [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]]
* TADŽ = [[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]] [[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]]
* TAH = [[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]] [[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]]
* TAJ = [[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]] [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]]
* TAJV = [[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]] [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]]
* TAN = [[Tanzanska nogometna reprezentacija|Tanzanija]] [[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]]
* TOG = [[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]] [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]]
* TON = [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]] [[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]]
* TRI = [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]] [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]]
* TUN = [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]]
* TKM = [[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]] [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]]
* TUR = [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]]
* TUV = [[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]] [[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]]
* UAE = [[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]] [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]]
* UKR = [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]]
* UGA = [[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]] [[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]]
* URU = [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] [[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]]
* UZB = [[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]]
* VAN = [[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] [[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]]
* VEN = [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]] [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]]
* VIJ = [[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]] [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]]
* WAL = [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] [[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|23px]]
* WIF = [[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]] [[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]]
* ZAM = [[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]] [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]]
* ZEL = [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] [[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]]
* ZIM = [[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]] [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]]
|}
[[Kategorija: Nogometni predlošci]]
[[Kategorija:Predlošci za reprezentacije]]
</noinclude>
kaz567meg9lywjqrxrsm9n3szmzrlz5
7088072
7088070
2024-12-14T01:06:00Z
Croxyz
205325
7088072
wikitext
text/x-wiki
{{switch
|{{{1|}}}
|case:ADO=[[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|border|23px]]}}}
|case:AFG=[[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]]}}}
|case:ALB=[[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]]}}}
|case:ALŽ=[[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]]}}}
|case:AMS=[[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:AND=[[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]]}}}
|case:ANG=[[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]]}}}
|case:ANV=[[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]]}}}
|case:ARG=[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]]}}}
|case:ARM=[[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]]}}}
|case:ARU=[[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]]}}}
|case:ATG=[[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]]}}}
|case:AUS=[[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]]}}}
|case:AUT=[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]]}}}
|case:AZE=[[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]]}}}
|case:BAH=[[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]]}}}
|case:BAN=[[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]]}}}
|case:BAR=[[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]]}}}
|case:BEL=[[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|23px]]}}}
|case:BEN=[[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]]}}}
|case:BER=[[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]]}}}
|case:BIH=[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]]}}}
|case:BIH1992=[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]]}}}
|case:BHR=[[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]]}}}
|case:BJE=[[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]]}}}
|case:BLZ=[[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]]}}}
|case:BOC=[[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]]}}}
|case:BOL=[[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]]}}}
|case:BRA=[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]]}}}
|case:BRIT DJEV=[[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:BRU=[[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]]}}}
|case:BUF=[[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]]}}}
|case:BUG=[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]]}}}
|case:BUR=[[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]]}}}
|case:BUT=[[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]]}}}
|case:CG=[[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]]}}}
|case:CIP=[[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]]}}}
|case:CIV=[[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]]}}}
|case:ČAD=[[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]]}}}
|case:ČEŠ=[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:ČIL=[[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]]}}}
|case:ČSSR=[[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:DAN=[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]]}}}
|case:DDR=[[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]]}}}
|case:DMN=[[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]]}}}
|case:DOM=[[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:DR KONGO=[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]]}}}
|case:DRK=[[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]]}}}
|case:DŽI=[[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]]}}}
|case:EGI=[[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]]}}}
|case:EKG=[[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]]}}}
|case:EKV=[[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]]}}}
|case:ENG=[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]]}}}
|case:ERI=[[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]]}}}
|case:EST=[[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]]}}}
|case:ETI=[[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]]}}}
|case:FIĐ=[[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]]}}}
|case:FIL=[[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]]}}}
|case:FIN=[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]]}}}
|case:FRA=[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]}}}
|case:FR GIJ=[[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]}}}
|case:GAB=[[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]]}}}
|case:GAM=[[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]]}}}
|case:GAN=[[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]]}}}
|case:GIB=[[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]]}}}
|case:GRE=[[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]]}}}
|case:GRU=[[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]]}}}
|case:GRČ=[[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]]}}}
|case:GUAM=[[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]]}}}
|case:GUA=[[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]]}}}
|case:GVA=[[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]]}}}
|case:GVAD=[[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]]}}}
|case:GVB=[[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]]}}}
|case:GVI=[[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]]}}}
|case:HAI=[[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]]}}}
|case:HK=[[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]]}}}
|case:HON=[[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]]}}}
|case:HRV=[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]]}}}
|case:IND=[[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]]}}}
|case:INDN=[[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]]}}}
|case:IRK=[[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]]}}}
|case:IRN=[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]]}}}
|case:IRS=[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]]}}}
|case:ISL=[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]]}}}
|case:IST T=[[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]] {{{2|[[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]]}}}
|case:ITA=[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]]}}}
|case:IZR=[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]]}}}
|case:JAM=[[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]]}}}
|case:JEM=[[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]]}}}
|case:JAP=[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|23px]]}}}
|case:JAR=[[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]] {{{2|[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]]}}}
|case:JKO=[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]]}}}
|case:JOR=[[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]]}}}
|case:JUG=[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]]}}}
|case:JUGK=[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|border|23px|]]}}}
|case:KAJ=[[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]] {{{2|}}}
|case:KAM=[[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]]}}}
|case:KAN=[[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]]}}}
|case:KAT=[[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]]}}}
|case:KAZ=[[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]]}}}
|case:KEN=[[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]]}}}
|case:KIN=[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]]}}}
|case:KIR=[[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]]}}}
|case:KMB=[[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]]}}}
|case:KOL=[[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]]}}}
|case:KOM=[[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]]}}}
|case:KOS=[[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Costa_Rica_(state).svg|border|23px]]}}}
|case:KSV=[[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]]}}}
|case:KUB=[[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]]}}}
|case:KUK=[[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:KUV=[[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]]}}}
|case:LAO=[[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]]}}}
|case:LAT=[[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]]}}}
|case:LBN=[[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]]}}}
|case:LBR=[[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]]}}}
|case:LES=[[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]]}}}
|case:LIB=[[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]]}}}
|case:LIH=[[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]]}}}
|case:LIT=[[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]]}}}
|case:LUX=[[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]]}}}
|case:MAD=[[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]]}}}
|case:MAK=[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]]}}}
|case:MLT=[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]]}}}
|case:MLV=[[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]]}}}
|case:MAĐ=[[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]]}}}
|case:MALD=[[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]]}}}
|case:MALE=[[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]]}}}
|case:MALI=[[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]]}}}
|case:MARŠ=[[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:MART=[[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]]}}}
|case:MAR=[[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]]}}}
|case:MAO=[[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]]}}}
|case:MAU=[[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]]}}}
|case:MAUS=[[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]]}}}
|case:MEX=[[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]]}}}
|case:MIA=[[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]]}}}
|case:MNG=[[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]]}}}
|case:MOL=[[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]]}}}
|case:MONT=[[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]]}}}
|case:MOZ=[[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]]}}}
|case:NAM=[[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]]}}}
|case:NDH=[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|border|23px|]]}}}
|case:NEP=[[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Nepal.svg|23px]]}}}
|case:NGR=[[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]]}}}
|case:NIG=[[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]]}}}
|case:NIK=[[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]]}}}
|case:NIZ=[[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]]}}}
|case:NIZ ANT=[[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]]}}}
|case:NJE=[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]]}}}
|case:N KALE=[[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{{2|[[Datoteka:New caledonia flag large.png|border|23px]]}}}
|case:NOR=[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]]}}}
|case:NZL=[[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]] {{{2|[[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]]}}}
|case:OMA=[[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]]}}}
|case:OTC=[[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:OVČ=[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:PAK=[[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]]}}}
|case:PAL=[[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]]}}}
|case:PAN=[[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]]}}}
|case:PAR=[[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]]}}}
|case:PER=[[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]]}}}
|case:PNG=[[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]]}}}
|case:POLJ=[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]]}}}
|case:POR=[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]]}}}
|case:PUE=[[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]]}}}
|case:RKO=[[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]]}}}
|case:RUA=[[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]]}}}
|case:RUM=[[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]]}}}
|case:RUS=[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] {{{2|[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]]}}}
|case:SAD=[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]]}}}
|case:SAL=[[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]] {{{2|[[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]]}}}
|case:SAM=[[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]]}}}
|case:SAU=[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]]}}}
|case:SEJ=[[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]]}}}
|case:SEN=[[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]]}}}
|case:S LEO=[[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]]}}}
|case:SIN=[[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]]}}}
|case:SIR=[[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]]}}}
|case:SCG=[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]]}}}
|case:SJI=[[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]]}}}
|case:SJKOR=[[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]] {{{2|[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]]}}}
|case:SLK=[[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]]}}}
|case:SLO=[[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]]}}}
|case:SMR=[[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] {{{2|[[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]]}}}
|case:SOL=[[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]]}}}
|case:SOM=[[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]]}}}
|case:SRB=[[Srpska nogometna reprezentacija|Srbija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]]}}}
|case:SRH=[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|border|23px|]]}}}
|case:SSSR=[[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]]}}}
|case:SAR=[[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republika|Srednjoafrička Republika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]]}}}
|case:SVA=[[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]]}}}
|case:SV LUC=[[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]]}}}
|case:SV KIN=[[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]]}}}
|case:SV TIP=[[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]]}}}
|case:SV VIG=[[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]]}}}
|case:SUD=[[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]]}}}
|case:SUR=[[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠKO=[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠPA=[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠVE=[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠRI=[[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]]}}}
|case:ŠVI={{{3|[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]}}} [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]]
|case:TADŽ=[[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]]}}}
|case:TAH=[[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]] {{{2|[[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]]}}}
|case:TAJ=[[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]]}}}
|case:TAJV=[[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]]}}}
|case:TAN=[[Tanzanska nogometna reprezentacija|Tanzanija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]]}}}
|case:TOG=[[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]]}}}
|case:TON=[[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]]}}}
|case:TRI=[[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]]}}}
|case:TUN=[[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]]}}}
|case:TKM=[[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]]}}}
|case:TUR=[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]]}}}
|case:TUV=[[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]]}}}
|case:UAE=[[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]] {{{2|[[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]]}}}
|case:UGA=[[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]]}}}
|case:UKR=[[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]]}}}
|case:URU=[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]]}}}
|case:UZB=[[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]]}}}
|case:VAN=[[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]]}}}
|case:VEN=[[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]]}}}
|case:VIJ=[[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]]}}}
|case:WAL=[[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|23px]]}}}
|case:WIF=[[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]]}}}
|case:ZAM=[[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]]}}}
|case:ZEL=[[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]]}}}
|case:ZIM=[[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]] {{{2|[[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]]}}}
|default=??? {{{2|[[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]]}}}
}}<noinclude>
<br>
'''Upotreba:''' u tekst upisati predložak: <nowiki>{{NogRep-d|KRATICA}}</nowiki>. Popis kratica je isti kao na predlošku [[Predložak:NogRep|NogRep]], s tim da su na ovom zastave na desnoj strani.
{|
|valign="top"|
* bez kratice = [[Datoteka:Missing flag.png|border|23px]] ???
* ADO = [[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih Otoka|Američki Djevičanski Otoci]] [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]]
* AFG = [[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]] [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|border|23px]]
* ALB = [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] [[Datoteka:Flag of Albania.svg|border|23px]]
* ALŽ = [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]] [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|23px]]
* AMS = [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] [[Datoteka:Flag of the United States Virgin Islands.svg|border|23px]]
* AND = [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] [[Datoteka:Flag of Andorra.svg|border|23px]]
* ANG = [[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]] [[Datoteka:Flag of Angola.svg|border|23px]]
* ANV = [[Nogometna reprezentacija Angvile|Angvila]] [[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|border|23px]]
* ARG = [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|23px]]
* ARM = [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|border|23px]]
* ARU = [[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]] [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|border|23px]]
* ATG = [[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]] [[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|border|23px]]
* AUS = [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] [[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]]
* AUT = [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] [[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|23px]]
* AZE = [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]] [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|border|23px]]
* BAH = [[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]] [[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|border|23px]]
* BAN = [[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]] [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|border|23px]]
* BAR = [[Barbadoska nogometna reprezentacija|Barbados]] [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|border|23px]]
* BEL = [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|23px]]
* BEN = [[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]] [[Datoteka:Flag of Benin.svg|border|23px]]
* BER = [[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]] [[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|border|23px]]
* BIH = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]]
* BIH1992 = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] [[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992–1998).svg|border|23px]]
* BHR = [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|23px]]
* BJE = [[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]] [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|23px]]
* BLZ = [[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]] [[Datoteka:Flag of Belize.svg|border|23px]]
* BOC = [[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]] [[Datoteka:Flag of Botswana.svg|border|23px]]
* BOL = [[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]] [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|border|23px]]
* BRA = [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|23px]]
* BRIT DJEV = [[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski Otoci]] [[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|border|23px]]
* BRU = [[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]] [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|border|23px]]
* BUF = [[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]] [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|border|23px]]
* BUG = [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|23px]]
* BUR = [[Burundska nogometna reprezentacija|Burundi]] [[Datoteka:Flag of Burundi.svg|border|23px]]
* BUT = [[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]] [[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|border|23px]]
* CG = [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|border|23px]]
* CIP = [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|23px]]
* CIV = [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|border|23px]]
* ČAD = [[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]] [[Datoteka:Flag of Chad.svg|border|23px]]
* ČEŠ = [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]
* ČIL = [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|23px]]
* ČSSR = [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|23px]]
* DAN = [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|23px]]
* DDR = [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] [[Datoteka:Flag of East Germany.svg|border|23px]]
* DMN = [[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]] [[Datoteka:Flag of Dominica.svg|border|23px]]
* DOM = [[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]] [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|23px]]
* DRK = [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|border|23px]]
* DŽI = [[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]] [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|border|23px]]
* EGI = [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|border|23px]]
* EKG = [[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]] [[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|border|23px]]
* EKV = [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|border|23px]]
* ENG = [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] [[Datoteka:Flag of England.svg|border|23px]]
* ERI = [[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]] [[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|border|23px]]
* EST = [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|23px]]
* ETI = [[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]] [[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|border|23px]]
* FIĐ = [[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]] [[Datoteka:Flag of Fiji.svg|border|23px]]
* FIL = [[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]] [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|23px]]
* FIN = [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|23px]]
* FRA = [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]
* FR GIJ = [[Nogometna reprezentacija Francuske Gijane|Francuska Gijana]] [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|23px]]
* GAB = [[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]] [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|border|23px]]
* GAM = [[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]] [[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|border|23px]]
* GAN = [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|border|23px]]
* GIB= [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] [[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|border|23px]]
* GRE = [[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]] [[Datoteka:Flag of Grenada.svg|border|23px]]
* GRU = [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|23px]]
* GRČ = [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]] [[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|23px]]
* GUAM = [[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]] [[Datoteka:Flag of Guam.svg|border|23px]]
* GUA = [[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]] [[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|border|23px]]
* GVA = [[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]] [[Datoteka:Flag of Guyana.svg|border|23px]]
* GVAD = [[Gvadalupanska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]] [[Datoteka:Flag of Guadeloupe (local).svg|border|23px]]
* GVB = [[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]] [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|border|23px]]
* GVI = [[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]] [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|border|23px]]
* HAI = [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] [[Datoteka:Flag of Haiti.svg|border|23px]]
* HK = [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]] [[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|border|23px]]
|width="120"|
|valign="top"|
* HON = [[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]] [[Datoteka:Flag of Honduras.svg|border|23px]]
* HRV = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|23px]]
* IND = [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]] [[Datoteka:Flag of India.svg|border|23px]]
* INDN = [[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]] [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|23px]]
* IRK = [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|border|23px]]
* IRN = [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] [[Datoteka:Flag of Iran.svg|border|23px]]
* IRS = [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|border|23px]]
* ISL = [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|23px]]
* IST T = [[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]] [[Datoteka:Flag of East Timor.svg|border|23px]]
* ITA = [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|23px]]
* IZR = [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] [[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|23px]]
* JAM = [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] [[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|border|23px]]
* JEM = [[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]] [[Datoteka:Flag of Yemen.svg|border|23px]]
* JAP = [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|border|23px]]
* JAR = [[Nogometna reprezentacija JAR-a|JAR]] [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|23px]]
* JKO = [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|23px]]
* JOR = [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|border|23px]]
* JUG = [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|23px]]
* JUGK= [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|border|23px|]]
* KAJ = [[Nogometna reprezentacija Kajmanskih Otoka|Kajmanski Otoci]]
* KAM = [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|border|23px]]
* KAN = [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] [[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|23px]]
* KAT = [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|28px]]
* KAZ = [[Kazačka nogometna reprezentacija|Kazahstan]] [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|border|23px]]
* KEN = [[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]] [[Datoteka:Flag of Kenya.svg|border|23px]]
* KIN = [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|23px]]
* KIR = [[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]] [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|border|23px]]
* KMB = [[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]] [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|border|23px]]
* KOL = [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]] [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|border|23px]]
* KOM = [[Nogometna reprezentacija Komora|Komori]] [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|border|23px]]
* KOS = [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]] [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|border|23px]]
* KSV = [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|border|23px]]
* KUB = [[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]] [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|border|23px]]
* KUK = [[Nogometna reprezentacija Kukovih Otoka|Kukovi Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|border|23px]]
* KUV = [[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]] [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|border|23px]]
* LAO = [[Laoska nogometna reprezentacija|Laos]] [[Datoteka:Flag of Laos.svg|border|23px]]
* LAT = [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|23px]]
* LBN = [[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]] [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|23px]]
* LBR = [[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]] [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|border|23px]]
* LES = [[Nogometna reprezentacija Lesotoa|Lesoto]] [[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|border|23px]]
* LIB = [[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]] [[Datoteka:Flag of Libya.svg|border|23px]]
* LIH = [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|border|23px]]
* LIT = [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litva]] [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|23px]]
* LUX = [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]] [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|23px]]
* MAD = [[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]] [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|23px]]
* MAK = [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|23px]]
* MALD = [[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]] [[Datoteka:Flag of Maldives.svg|border|23px]]
* MALE = [[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]] [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|border|23px]]
* MALI = [[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]] [[Datoteka:Flag of Mali.svg|border|23px]]
* MLT = [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|23px]]
* MAĐ = [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|23px]]
* MAO = [[Makaonska nogometna reprezentacija|Makao]] [[Datoteka:Flag of Macau.svg|border|23px]]
* MAR = [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|23px]]
* MARŠ = [[Nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|border|23px]]
* MART = [[Nogometna reprezentacija Martinika|Martinik]] [[Datoteka:Flag of Martinique.svg|border|23px]]
* MAU = [[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]] [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|border|23px]]
* MAUS = [[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]] [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|border|23px]]
* MEX = [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|23px]]
* MIA = [[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]] [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|border|23px]]
* MLV = [[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]] [[Datoteka:Flag of Malawi.svg|border|23px]]
* MNG = [[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]] [[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|border|23px]]
* MOL = [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|border|23px]]
* MONT = [[Montserratska nogometna reprezentacija|Montserrat]] [[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|border|23px]]
* MOZ = [[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]] [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|border|23px]]
* NAM = [[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]] [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|border|23px]]
* NDH = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|border|23px|]]
* NEP = [[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]] [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|23px]]
* NGR = [[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]] [[Datoteka:Flag of Niger.svg|border|23px]]
* NIG = [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|border|23px]]
* NIK = [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]] [[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|border|23px]]
* NIZ = [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|23px]]
* NIZ ANT = [[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]] [[Datoteka:Flag of the Netherlands Antilles.svg|border|23px]]
* NJE = [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|23px]]
* N KALE = [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] [[Datoteka:New caledonia flag large.png|border|23px]]
* NOR = [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] [[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|23px]]
|width="120"|
|valign="top"|
* NZL = [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]] [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|23px]]
* OMA = [[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]] [[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|23px]]
* OTC = [[Nogometna reprezentacija Otoka Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]] [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|border|23px]]
* OVČ = [[Nogometna reprezentacija Ovčjih Otoka|Ovčji Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|23px]]
* PAK = [[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]] [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|23px]]
* PAL = [[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]] [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|border|23px]]
* PAN = [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]] [[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|23px]]
* PAR = [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|23px]]
* PER = [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] [[Datoteka:Flag of Peru.svg|border|23px]]
* PNG = [[Nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] [[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|border|23px]]
* POLJ = [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|23px]]
* POR = [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|23px]]
* PUE = [[Potorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]] [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|border|23px]]
* RKO = [[Nogometna reprezentacija Republike Kongo|Republika Kongo]] [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|border|23px]]
* RUM = [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]] [[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|23px]]
* RUA = [[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]] [[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|border|23px]]
* RUS = [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|23px]]
* SAD = [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] [[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|23px]]
* SAL = [[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]] [[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|23px]]
* SAM = [[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]] [[Datoteka:Flag of Samoa.svg|border|23px]]
* SAU = [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|border|23px]]
* SEJ = [[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]] [[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|border|23px]]
* SEN = [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|border|23px]]
* S LEO = [[Nogometna reprezentacija Sijera Leonea|Sijera Leone]] [[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|border|23px]]
* SIN = [[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]] [[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|23px]]
* SIR = [[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]] [[Datoteka:Flag of Syria.svg|border|23px]]
* SCG = [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|23px]]
* SJI = [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] [[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|border|23px]]
* SJKOR = [[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]] [[Datoteka:Flag of North Korea.svg|border|23px]]
* SLK = [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]] [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|23px]]
* SLO = [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|23px]]
* SMR = [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|23px]]
* SOL = [[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]] [[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|border|23px]]
* SOM = [[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]] [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|border|23px]]
* SRB = [[Srpska nogometna reprezentacija|Srbija]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|23px]]
* SRH= [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|border|23px|]]
* SSSR = [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR]] [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|border|23px]]
* SAR = [[Nogometna reprezentacija Srednjoafričke Republika|Srednjoafrička Republika]] [[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|border|23px]]
* SVA = [[Svazijska nogometna reprezentacija|Svazi]] [[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|border|23px]]
* SV LUC = [[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]] [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|border|23px]]
* SV KIN = [[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]] [[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|border|23px]]
* SV TIP = [[Nogometna reprezentacija Svetog Toma i Principa|Sveti Toma i Princip]] [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|border|23px]]
* SV VIG = [[Nogometna reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina|Sveti Vincent i Grenadini]] [[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|border|23px]]
* SUD = [[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]] [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|border|23px]]
* SUR = [[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]] [[Datoteka:Flag of Suriname.svg|border|23px]]
* ŠKO = [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|23px]]
* ŠPA = [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] [[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|23px]]
* ŠRI = [[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]] [[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|border|23px]]
* ŠVE = [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|23px]]
* ŠVI = {{{3|[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]}}} [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|{{{2|15px}}}]]
* TADŽ = [[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]] [[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|border|23px]]
* TAH = [[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]] [[Datoteka:Flag of French Polynesia.svg|border|23px]]
* TAJ = [[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]] [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|border|23px]]
* TAJV = [[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]] [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|border|23px]]
* TAN = [[Tanzanska nogometna reprezentacija|Tanzanija]] [[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|border|23px]]
* TOG = [[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]] [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|border|23px]]
* TON = [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]] [[Datoteka:Flag of Tonga.svg|border|23px]]
* TRI = [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]] [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|border|23px]]
* TUN = [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|border|23px]]
* TKM = [[Turkmenska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]] [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|border|23px]]
* TUR = [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px]]
* TUV = [[Nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]] [[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|border|23px]]
* UAE = [[Nogometna reprezentacija UAE-a|UAE]] [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|border|23px]]
* UKR = [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|border|23px]]
* UGA = [[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]] [[Datoteka:Flag of Uganda.svg|border|23px]]
* URU = [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] [[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|23px]]
* UZB = [[Uzbečka nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|border|23px]]
* VAN = [[Nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] [[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|border|23px]]
* VEN = [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]] [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|border|23px]]
* VIJ = [[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]] [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|border|23px]]
* WAL = [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] [[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|23px]]
* WIF = [[Nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]] [[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|border|23px]]
* ZAM = [[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]] [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|border|23px]]
* ZEL = [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] [[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|border|23px]]
* ZIM = [[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]] [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|border|23px]]
|}
[[Kategorija: Nogometni predlošci]]
[[Kategorija:Predlošci za reprezentacije]]
</noinclude>
9dnhahslx938urs6hh3bwgk0y23joar
EB/Streymur
0
197719
7088047
7048478
2024-12-14T00:56:19Z
Croxyz
205325
/* Vanjske poveznice */
7088047
wikitext
text/x-wiki
{{ nogometni klub
| ime kluba = EB/Streymur
| puno ime = EB/Streymur
| godina osnivanja = 1993.
| igralište = [[Við Margáir]], [[Streymnes]]
| kapacitet stadiona = 1.000
| direktor = {{Z|OVČ}} Rólant Højsted
| trener = {{Z|OVČ}} Sigfríður Clementsen
| liga = [[Nogometna liga Farskih Otoka]]
| sezona = 2024.
| plasman = 7.
|pattern_b1=_blackstripes|pattern_ra1=|
leftarm1=0000CC|body1=0000CC|rightarm1=0000CC|shorts1=000000|socks1=0000CC|
pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=000000|socks2=FFFFFF|}}
'''EB/Streymur''' je [[nogomet]]ni klub s [[Farski Otoci|Farskih Otoka]].
Klub je osnovan [[1993.]] godine. Igraju na stadionu [[Við Margáir]], u gradu [[Streymnes]]u i koji prima 1.000 gledatelja. Najveći uspjeh im je osvajanje [[Nogometna liga Farskih Otoka|prvenstva Farskih Otoka]] [[2008.]] godine. Samo su dva puta nastupili u europskim natjecanjima, oba puta u [[Kup UEFA]]-e, ali nikada nisu prošli prvi krug. Prvi nastup bilježe protiv [[Finska|finske]] [[MyPa]]e, izgubili su ukupno 2:1, a prošle sezone su ispali od [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] ukupnim rezultatom 4:0.
==Naslovi==
===Domaći===
*'''[[Nogometna liga Farskih Otoka|Prvenstvo Farskih Otoka]]''': (1)
:'''Prvak''': 2008.
*'''[[Kup Farskih Otoka]]''': (2)
:'''Prvak''': 2007., 2008., 2010.
==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20070420085954/http://www.eb-streymur.fo/tidindi/ Službena stranica]
{{mrva-nogomet-klub}}
[[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
753dh590fx5z494fz9qxl6dy3wg2nos
Havnar Bóltfelag
0
197734
7088045
7052721
2024-12-14T00:56:15Z
Croxyz
205325
/* Vanjske poveznice */
7088045
wikitext
text/x-wiki
{{ nogometni klub
| ime kluba = Havnar Bóltfelag
| slika =
| puno ime = Havnar Bóltfelag Tórshavn
| nadimak = ''HB''
| godina osnivanja = [[1904.]]
| igralište = [[Gundadalur]], [[Tórshavn]]
| kapacitet stadiona = 5000
| direktor = {{Z|OVČ}} Birgir Enghamar
| trener = {{Z|OVČ}} Sámal Erik Hentze
| liga = [[Nogometna liga Føroyara]]
| sezona = 2023.
| plasman = 3.
|pattern_la1=_red_stripes|pattern_b1=_red_stripes|pattern_ra1=_red_stripes|
leftarm1=000000|body1=000000|rightarm1=000000|shorts1=000000|socks1=000000|
|pattern_b2= |pattern_la2= _orange border|pattern_ra2= _orange border |
|leftarm2= 900010 | body2=900010 |rightarm2= 900010 |shorts2= 900010 |socks2= 900010
}}
'''Havnar Bóltfelag''' je [[nogomet]]ni klub s [[Farski otoci|Farskih otoka]].
HB je najstariji klub na Farskim otocima, a osnovan je 1904. godine. Stadion ovog kluba je [[Gundadalur]], a nalazi su u [[Tórshavn]]u i prima 5000 gledatelja. Najtrofejniji su klub s Farskih otoka.
Havnar Bóltfelag na farskome znači ''lučki nogometni klub''.
==Naslovi==
===Domaći===
*'''[[Nogometna liga Føroyara|Prvenstvo Farskih otoka]]:''' (24)
1955., 1960., 1963., 1964., 1965., 1971., 1973., 1974., 1975., 1978., 1981., 1982., 1988., 1990., 1998., 2002., 2003., 2004., 2006., 2009., 2010., 2013., 2018., 2020.
*'''[[Kup Farskih otoka]]:''' (30)
1955., 1957., 1959., 1962., 1963., 1964., 1968., 1969., 1971., 1972., 1973., 1975., 1976., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1984., 1987., 1988., 1989., 1992., 1995., 1998., 2004., 2019., 2020., 2023., 2024.
==Rekordi==
*Najveća prvenstvena pobjeda: protiv kluba [[ÍF Fuglafjørður]] 14:1 (1971.)
*Najveći prvenstveni poraz: protiv kluba [[B36 Tórshavn]] 0:10 (1945.)
*Najveća kup pobjeda: protiv kluba [[Skansin Tórshavn]] (4. liga) 22:0 (1995.)
*Najveći kup poraz: protiv kluba [[TB Tvøroyri]] 2:6 (1977.)
*Najveća pobjeda u europskim natjecanjima: protiv kluba [[FK Budućnost Podgorica]] ([[Crna Gora]]) 4:0 (2021.) [[UEFA Europska konferencijska liga]]
*Najveći poraz u europskim natjecanjima: protiv kluba [[Tromsø IL]] ([[Norveška]]) 10:0 (1995.) [[Intertoto kup]]
==Vanjske poveznice==
*[http://www.hb.fo// Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414155516/http://www.hb.fo/ |date=14. travnja 2009. }}
[[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
fq0vs451ol5adf5r2xbqegtum0u22x1
7088100
7088045
2024-12-14T01:19:48Z
Croxyz
205325
7088100
wikitext
text/x-wiki
{{ nogometni klub
| ime kluba = Havnar Bóltfelag
| slika =
| puno ime = Havnar Bóltfelag Tórshavn
| nadimak = ''HB''
| godina osnivanja = [[1904.]]
| igralište = [[Gundadalur]], [[Tórshavn]]
| kapacitet stadiona = 5000
| direktor = {{Z|OVČ}} Birgir Enghamar
| trener = {{Z|OVČ}} Sámal Erik Hentze
| liga = [[Nogometna liga Farskih otoka]]
| sezona = 2023.
| plasman = 3.
|pattern_la1=_red_stripes|pattern_b1=_red_stripes|pattern_ra1=_red_stripes|
leftarm1=000000|body1=000000|rightarm1=000000|shorts1=000000|socks1=000000|
|pattern_b2= |pattern_la2= _orange border|pattern_ra2= _orange border |
|leftarm2= 900010 | body2=900010 |rightarm2= 900010 |shorts2= 900010 |socks2= 900010
}}
'''Havnar Bóltfelag''' je [[nogomet]]ni klub s [[Farski otoci|Farskih otoka]].
HB je najstariji klub na Farskim otocima, a osnovan je 1904. godine. Stadion ovog kluba je [[Gundadalur]], a nalazi su u [[Tórshavn]]u i prima 5000 gledatelja. Najtrofejniji su klub s Farskih otoka.
Havnar Bóltfelag na farskome znači ''lučki nogometni klub''.
==Naslovi==
===Domaći===
*'''[[Nogometna liga Farskih otoka|Prvenstvo Farskih otoka]]:''' (24)
1955., 1960., 1963., 1964., 1965., 1971., 1973., 1974., 1975., 1978., 1981., 1982., 1988., 1990., 1998., 2002., 2003., 2004., 2006., 2009., 2010., 2013., 2018., 2020.
*'''[[Kup Farskih otoka]]:''' (30)
1955., 1957., 1959., 1962., 1963., 1964., 1968., 1969., 1971., 1972., 1973., 1975., 1976., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1984., 1987., 1988., 1989., 1992., 1995., 1998., 2004., 2019., 2020., 2023., 2024.
==Rekordi==
*Najveća prvenstvena pobjeda: protiv kluba [[ÍF Fuglafjørður]] 14:1 (1971.)
*Najveći prvenstveni poraz: protiv kluba [[B36 Tórshavn]] 0:10 (1945.)
*Najveća kup pobjeda: protiv kluba [[Skansin Tórshavn]] (4. liga) 22:0 (1995.)
*Najveći kup poraz: protiv kluba [[TB Tvøroyri]] 2:6 (1977.)
*Najveća pobjeda u europskim natjecanjima: protiv kluba [[FK Budućnost Podgorica]] ([[Crna Gora]]) 4:0 (2021.) [[UEFA Europska konferencijska liga]]
*Najveći poraz u europskim natjecanjima: protiv kluba [[Tromsø IL]] ([[Norveška]]) 10:0 (1995.) [[Intertoto kup]]
==Vanjske poveznice==
*[http://www.hb.fo// Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414155516/http://www.hb.fo/ |date=14. travnja 2009. }}
[[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
9rqjg3h49ad71gb5guhifasuuia6s2x
Nogometna liga Farskih otoka
0
197746
7088016
7079316
2024-12-14T00:28:38Z
Croxyz
205325
/* Prvaci od 2004. */
7088016
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna liga
| ime = Premier liga Føroyara
| slika =
| države = {{Z|OVČ}} [[Farski Otoci]]
| osnovana = [[1979.]]
| broj_klubova = 10
| domaći_kupovi = [[Nogometni kup Farskih Otoka]]
| međunarodni_kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br>[[UEFA Europska liga]]
| prvaci_sezone = 2022.
| prvaci = [[Klasvikar IF]]
| najuspješniji_klub = [[Havnar Bóltfelag]] <br>(24 naslova)
| službena_stranica = [http://www.football.fo// Nogometni savez Farskih Otoka]
}}
'''Nogometna liga Føroyara''' je najviši rang natjecanja u [[nogomet]]u na [[Føroyar]]u. Osnovana je 1942. godine, a organizira je [[Nogometni savez Føroyara]]. Od veljače 2008. godine sponzor ove lige je [[Vodafone]], pa mnogi ovu ligu još zovu ''Vodafonedeildin''.
Liga se sastoji od 10 klubova, a svke godine dva kluba s najmanje bodova ispadaju u drugu ligu, a dva s najviše bodova iz druge lige ulaze u prvu ligu.
Iako je liga osnovana još 1942. godine, sve do 1993. Føroyarski klubovi nisu se smjeli natjecati u europskim nogometnim natjecanjima.
Od 1942. pa sve do 1975. liga se zvala ''Meistaradeildin '', a od 1975. do 2004. ''1. deild ''.
==Prvaci Nogometne lige Føroyara==
{| class="wikitable"
|-
|'''Naziv kluba'''
|'''Osvojenih prvenstava'''
|-
| [[Havnar Bóltfelag]]
| 24
|-
| [[KÍ Klaksvík]]
| 20
|-
| [[B36 Tórshavn]]
| 11
|-
| [[TB Tvøroyri]]
| 7
|-
| [[GÍ Gøta]]
| 6
|-
| [[B68 Toftir]]
| 3
|-
| [[B71 Sandoy]]
| 1
|-
| [[EB/Streymur]]
| 1
|-
| [[ÍF Fuglafjørður]]
| 1
|-
| [[NSÍ Runavík]]
| 1
|-
| [[SÍ Sørvágur]]
| 1
|-
| [[VB Vágur]]
| 1
|-
|}
==Klubovi koji nastupaju u sezoni 2009.==
*[[ÍF Fuglafjørður]]
*[[B36 Tórshavn]] ([[KUP UEFA]])
*[[AB Argir]] (ušao ove sezone)
*[[EB/Streymur]] ([[UEFA Liga prvaka]])
*[[Vikingur]] (nekada kao [[GÍ Gøta]])
*[[Havnar Bóltfelag]] ([[Kup UEFA]])
*[[07 Vestur]] (ušao ove sezone)
*[[KÍ Klaksvík]]
*[[NSÍ Runavík]] ([[Kup UEFA]])
*[[B68 Toftir]]
{| class="wikitable sortable" style="text-align:left;" width=68%
|-
! style="width:5%;" |Season
! style="width:15%;" |Champion
! style="width:15%;" |Runner-up
! style="width:28%;" | Top scorer (club)<ref>{{cite web|url=http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|publisher=Faroe Soccer|title=Meistaradeildin – Toppskorarar|language=fo|access-date=7 February 2019|archive-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106163430/http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|url-status=live}}</ref>
! style="width:3%;" | Goals
|-
|style="text-align:center;"| 1942.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|rowspan=2 colspan=2 style="text-align:center;"| ''not available''
|-
|style="text-align:center;"| 1943.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|[[Miðvágs Bóltfelag|MB.
|-
|style="text-align:center;"|4
|colspan=4 style=background:#efefef align=center|''No tournament due to lack of footballs during the [[British occupation of the Faroe Islands..''<ref>{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|title=Faroe Islands – List of Champions|author=Gerd Heuser and Hans Schöggl|website=[[RSSSF.|access-date=7 February 2019|archive-date=26 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926230738/https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align:center;"| 1945.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (2)
|[[SÍ Sørvágur|SÍ.
|rowspan=26 colspan=2 style="text-align:center"|''not available''
|-
|style="text-align:center;"| 1946.
|[[B36 Tórshavn|B36.
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1947.
|[[SÍ Sørvágur|SÍ.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1948.
|[[B36 Tórshavn|B36. (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1949.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1950.
|[[B36 Tórshavn|B36. (3)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1951.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (3)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1952.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (3)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1953.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (4)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1954.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (5)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1955.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]'''
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1956.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (6)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1957.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (7)
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1958.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (8)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1959.
|[[B36 Tórshavn|B36. (4)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1960.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (2)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|-
|style="text-align:center;"| 1961.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (9)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|-
|style="text-align:center;"| 1962.
|[[B36 Tórshavn|B36. (5)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1963.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (3)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1964.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (4)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|-
|style="text-align:center;"| 1965.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (5)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|-
|style="text-align:center;"| 1966.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (10)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1967.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (11)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1968.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (12)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|-
|style="text-align:center;"| 1969.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (13)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1970.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (14)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1971.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (6)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1972.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (15)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1973.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (7)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} John Eysturoy (HB)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1974.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (8)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1975.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (9)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|8
|-
|style="text-align:center;"| 1976.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (4)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1977.
|'''[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]''' (5)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ENG}} Dave R. Jones (ÍF)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1978.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (10)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Ásmund Nolsøe (TB)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1979.
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Meinhardt Dalbú (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 1980.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (6)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Sveinbjørn Danielsson (TB)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1981.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (11)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Suni Jacobsen (HB)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1982.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (12)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Henrik Thomsen (TB)
|7
|-
|style="text-align:center;"| 1983.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Petur Hans Hansen (B68)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1984.
|[[B68 Toftir|B68.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Aksel Højgaard (B68)<br> {{Z|FRO}} Erling Jacobsen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1985.
|[[B68 Toftir|B68. (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1986.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Jesper Wiemer (B68)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1987.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (7)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)<br>{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (TB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1988.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (13)
|[[B68 Toftir|B68.
|{{Z|FRO}} Jógvan Petersen (B68)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1989.
|[[B71 Sandoy|B71.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (VB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1990.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (14)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|{{Z|FRO}} [[Jón Pauli Olsen. (VB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1991.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (16)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1992.
|[[B68 Toftir|B68. (3)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1993.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (3)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Uni Arge. (HB)
|11
|-
|style="text-align:center;"| 1994.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (4)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[John Petersen (footballer)|John Petersen. (GÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 1995.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (5)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1996.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]''' (6)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Kurt Mørkøre. (KÍ)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1997.
|[[B36 Tórshavn|B36. (6)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Uni Arge. (HB)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1998.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (15)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Jákup á Borg. (B36)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1999.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (17)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Jákup á Borg. (B36)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2000.
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 2001.
|'''[[B36 Tórshavn|B36.''' (7)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Helgi Petersen (GÍ)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2002.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (16)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ.
|{{Z|FRO}} [[Andrew av Fløtum. (HB)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2003.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (17)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|{{Z|FRO}} [[Hjalgrím Elttør. (KÍ)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2004.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (18)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|{{Z|FRO}} Sonni Petersen (EB/Streymur)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2005.
|[[B36 Tórshavn|B36. (8)
|[[Skála ÍF|Skála.
|{{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen. (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2006.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (19)
|[[EB/Streymur.
|{{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen. (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2007.
|[[NSÍ Runavík|NSÍ.
|[[EB/Streymur.
|{{Z|FRA}} [[Amed Davy Sylla. (B36)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2008.
|'''[[EB/Streymur.'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Arnbjørn Hansen. (EB/Streymur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2009.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (20)
|[[EB/Streymur.
|{{Z|FRO}} [[Finnur Justinussen. (Víkingur)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2010.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (21)
|[[EB/Streymur.
|{{Z|FRO}} [[Arnbjørn Hansen. (EB/Streymur)<br> {{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen. (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2011.
|[[B36 Tórshavn|B36. (9)
|[[EB/Streymur.
|{{Z|FRO}} [[Finnur Justinussen. (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2012.
|[[EB/Streymur. (2)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF.
|{{Z|BRA}} [[Clayton Soares. (ÍF)<br> {{Z|FRO}} [[Páll Klettskarð. (KÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2013.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (22)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF.
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen. (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2014.
|[[B36 Tórshavn|B36. (10)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen. (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2015.
|[[B36 Tórshavn|B36. (11)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ.
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen. (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2016.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen. (NSÍ)
|23
|-
|style="text-align:center;"| 2017.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur. (2)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|NGA}} [[Adeshina Lawal. (Víkingur)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2018.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (23)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ.
|{{Z|FRO}} [[Adrian Justinussen. (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2019.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (18)
|[[B36 Tórshavn|B36.
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen. (NSÍ)
|26
|-
|style="text-align:center;"| 2020.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (24)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ.
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen. (NSÍ)<br> {{Z|SER}} [[Uroš Stojanov. (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2021.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (19)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Mikkel Dahl (HB)
|27
|-
|style="text-align:center;"| 2022.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (20)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur.
|{{Z|FRO}} [[Sølvi Vatnhamar. (Víkingur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2023.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (21)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur.
|{{Z|FRO}} [[Sølvi Vatnhamar. (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2024.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur. (3)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Páll Klettskarð. (KÍ)
|23
|}
2uru9rrx9cisrsgugwmn0uociv04fsi
7088020
7088016
2024-12-14T00:34:42Z
Croxyz
205325
/* Klubovi koji nastupaju u sezoni 2009. */
7088020
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna liga
| ime = Premier liga Føroyara
| slika =
| države = {{Z|OVČ}} [[Farski Otoci]]
| osnovana = [[1979.]]
| broj_klubova = 10
| domaći_kupovi = [[Nogometni kup Farskih Otoka]]
| međunarodni_kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br>[[UEFA Europska liga]]
| prvaci_sezone = 2022.
| prvaci = [[Klasvikar IF]]
| najuspješniji_klub = [[Havnar Bóltfelag]] <br>(24 naslova)
| službena_stranica = [http://www.football.fo// Nogometni savez Farskih Otoka]
}}
'''Nogometna liga Føroyara''' je najviši rang natjecanja u [[nogomet]]u na [[Føroyar]]u. Osnovana je 1942. godine, a organizira je [[Nogometni savez Føroyara]]. Od veljače 2008. godine sponzor ove lige je [[Vodafone]], pa mnogi ovu ligu još zovu ''Vodafonedeildin''.
Liga se sastoji od 10 klubova, a svke godine dva kluba s najmanje bodova ispadaju u drugu ligu, a dva s najviše bodova iz druge lige ulaze u prvu ligu.
Iako je liga osnovana još 1942. godine, sve do 1993. Føroyarski klubovi nisu se smjeli natjecati u europskim nogometnim natjecanjima.
Od 1942. pa sve do 1975. liga se zvala ''Meistaradeildin '', a od 1975. do 2004. ''1. deild ''.
==Prvaci Nogometne lige Føroyara==
{| class="wikitable"
|-
|'''Naziv kluba'''
|'''Osvojenih prvenstava'''
|-
| [[Havnar Bóltfelag]]
| 24
|-
| [[KÍ Klaksvík]]
| 20
|-
| [[B36 Tórshavn]]
| 11
|-
| [[TB Tvøroyri]]
| 7
|-
| [[GÍ Gøta]]
| 6
|-
| [[B68 Toftir]]
| 3
|-
| [[B71 Sandoy]]
| 1
|-
| [[EB/Streymur]]
| 1
|-
| [[ÍF Fuglafjørður]]
| 1
|-
| [[NSÍ Runavík]]
| 1
|-
| [[SÍ Sørvágur]]
| 1
|-
| [[VB Vágur]]
| 1
|-
|}
==Klubovi koji nastupaju u sezoni 2009.==
*[[ÍF Fuglafjørður]]
*[[B36 Tórshavn]] ([[Kup UEFA]])
*[[AB Argir]] (ušao ove sezone)
*[[EB/Streymur]] ([[UEFA Liga prvaka]])
*[[Vikingur]] (nekada kao [[GÍ Gøta]])
*[[Havnar Bóltfelag]] ([[Kup UEFA]])
*[[07 Vestur]] (ušao ove sezone)
*[[KÍ Klaksvík]]
*[[NSÍ Runavík]] ([[Kup UEFA]])
*[[B68 Toftir]]
{| class="wikitable sortable" style="text-align:left;" width=68%
|-
! style="width:5%;" |Season
! style="width:15%;" |Champion
! style="width:15%;" |Runner-up
! style="width:28%;" | Top scorer (club)<ref>{{cite web|url=http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|publisher=Faroe Soccer|title=Meistaradeildin – Toppskorarar|language=fo|access-date=7 February 2019|archive-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106163430/http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|url-status=live}}</ref>
! style="width:3%;" | Goals
|-
|style="text-align:center;"| 1942.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|rowspan=2 colspan=2 style="text-align:center;"| ''not available''
|-
|style="text-align:center;"| 1943.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|[[Miðvágs Bóltfelag|MB]]
|-
|style="text-align:center;"|4
|colspan=4 style=background:#efefef align=center|''No tournament due to lack of footballs during the [[British occupation of the Faroe Islands..''<ref>{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|title=Faroe Islands – List of Champions|author=Gerd Heuser and Hans Schöggl|website=[[RSSSF.|access-date=7 February 2019|archive-date=26 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926230738/https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align:center;"| 1945.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (2)
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|rowspan=26 colspan=2 style="text-align:center"|''not available''
|-
|style="text-align:center;"| 1946.
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1947.
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1948.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1949.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1950.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (3)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1951.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (3)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1952.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (3)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1953.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (4)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1954.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (5)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1955.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]'''
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1956.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (6)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1957.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (7)
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1958.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (8)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1959.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (4)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1960.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (2)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1961.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (9)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1962.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (5)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1963.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (3)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1964.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (4)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1965.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (5)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1966.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (10)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1967.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (11)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1968.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (12)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1969.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (13)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1970.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (14)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1971.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (6)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1972.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (15)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1973.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (7)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} John Eysturoy (HB)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1974.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (8)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1975.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (9)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|8
|-
|style="text-align:center;"| 1976.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (4)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1977.
|'''[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]''' (5)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ENG}} Dave R. Jones (ÍF)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1978.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (10)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Ásmund Nolsøe (TB)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1979.
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Meinhardt Dalbú (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 1980.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (6)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Sveinbjørn Danielsson (TB)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1981.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (11)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Suni Jacobsen (HB)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1982.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (12)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Henrik Thomsen (TB)
|7
|-
|style="text-align:center;"| 1983.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Petur Hans Hansen (B68)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1984.
|[[B68 Toftir|B68]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Aksel Højgaard (B68)<br> {{Z|FRO}} Erling Jacobsen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1985.
|[[B68 Toftir|B68]] (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1986.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (2)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Jesper Wiemer (B68)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1987.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (7)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)<br>{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (TB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1988.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (13)
|[[B68 Toftir|B68]]
|{{Z|FRO}} Jógvan Petersen (B68)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1989.
|[[B71 Sandoy|B71]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (VB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1990.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (14)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} [[Jón Pauli Olsen (VB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1991.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (16)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1992.
|[[B68 Toftir|B68]] (3)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1993.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (3)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Uni Arge (HB)
|11
|-
|style="text-align:center;"| 1994.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (4)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[John Petersen (GÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 1995.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (5)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1996.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]''' (6)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Kurt Mørkøre (KÍ)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1997.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (6)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Uni Arge (HB)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1998.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (15)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Jákup á Borg (B36)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1999.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (17)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Jákup á Borg (B36)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2000.
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 2001.
|'''[[B36 Tórshavn|B36]]''' (7)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Helgi Petersen (GÍ)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2002.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (16)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Andrew av Fløtum (HB)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2003.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (17)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} [[Hjalgrím Elttør (KÍ)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2004.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (18)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Sonni Petersen (EB/Streymur)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2005.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (8)
|[[Skála ÍF|Skála]]
|{{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2006.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (19)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2007.
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRA}} [[Amed Davy Sylla (B36)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2008.
|'''[[EB/Streymur]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2009.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (20)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Finnur Justinussen (Víkingur)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2010.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (21)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)<br> {{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2011.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (9)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Finnur Justinussen (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2012.
|[[EB/Streymur]] (2)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|BRA}} [[Clayton Soares (ÍF)<br> {{Z|FRO}} [[Páll Klettskarð (KÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2013.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (22)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2014.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (10)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2015.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (11)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2016.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|23
|-
|style="text-align:center;"| 2017.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (2)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|NGA}} [[Adeshina Lawal (Víkingur)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2018.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (23)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Adrian Justinussen (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2019.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (18)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|26
|-
|style="text-align:center;"| 2020.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (24)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)<br> {{Z|SRB}} [[Uroš Stojanov]] (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2021.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (19)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Mikkel Dahl (HB)
|27
|-
|style="text-align:center;"| 2022.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (20)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} [[Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2023.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (21)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} [[Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2024.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (3)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Páll Klettskarð (KÍ)
|23
|}
7oougkyh2abelroboqfhh2bnl7zwuq9
7088021
7088020
2024-12-14T00:38:39Z
Croxyz
205325
/* Klubovi koji nastupaju u sezoni 2009. */
7088021
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna liga
| ime = Premier liga Føroyara
| slika =
| države = {{Z|OVČ}} [[Farski Otoci]]
| osnovana = [[1979.]]
| broj_klubova = 10
| domaći_kupovi = [[Nogometni kup Farskih Otoka]]
| međunarodni_kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br>[[UEFA Europska liga]]
| prvaci_sezone = 2022.
| prvaci = [[Klasvikar IF]]
| najuspješniji_klub = [[Havnar Bóltfelag]] <br>(24 naslova)
| službena_stranica = [http://www.football.fo// Nogometni savez Farskih Otoka]
}}
'''Nogometna liga Føroyara''' je najviši rang natjecanja u [[nogomet]]u na [[Føroyar]]u. Osnovana je 1942. godine, a organizira je [[Nogometni savez Føroyara]]. Od veljače 2008. godine sponzor ove lige je [[Vodafone]], pa mnogi ovu ligu još zovu ''Vodafonedeildin''.
Liga se sastoji od 10 klubova, a svke godine dva kluba s najmanje bodova ispadaju u drugu ligu, a dva s najviše bodova iz druge lige ulaze u prvu ligu.
Iako je liga osnovana još 1942. godine, sve do 1993. Føroyarski klubovi nisu se smjeli natjecati u europskim nogometnim natjecanjima.
Od 1942. pa sve do 1975. liga se zvala ''Meistaradeildin '', a od 1975. do 2004. ''1. deild ''.
==Prvaci Nogometne lige Føroyara==
{| class="wikitable"
|-
|'''Naziv kluba'''
|'''Osvojenih prvenstava'''
|-
| [[Havnar Bóltfelag]]
| 24
|-
| [[KÍ Klaksvík]]
| 20
|-
| [[B36 Tórshavn]]
| 11
|-
| [[TB Tvøroyri]]
| 7
|-
| [[GÍ Gøta]]
| 6
|-
| [[B68 Toftir]]
| 3
|-
| [[B71 Sandoy]]
| 1
|-
| [[EB/Streymur]]
| 1
|-
| [[ÍF Fuglafjørður]]
| 1
|-
| [[NSÍ Runavík]]
| 1
|-
| [[SÍ Sørvágur]]
| 1
|-
| [[VB Vágur]]
| 1
|-
|}
==Klubovi koji nastupaju u sezoni 2009.==
*[[ÍF Fuglafjørður]]
*[[B36 Tórshavn]] ([[Kup UEFA]])
*[[AB Argir]] (ušao ove sezone)
*[[EB/Streymur]] ([[UEFA Liga prvaka]])
*[[Vikingur]] (nekada kao [[GÍ Gøta]])
*[[Havnar Bóltfelag]] ([[Kup UEFA]])
*[[07 Vestur]] (ušao ove sezone)
*[[KÍ Klaksvík]]
*[[NSÍ Runavík]] ([[Kup UEFA]])
*[[B68 Toftir]]
== Sezone ==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:left;" width=68%
|-
! style="width:5%;" |Sezona
! style="width:15%;" |Prvak
! style="width:15%;" |Doprvak
! style="width:28%;" |Najbolji strijelac (klub)<ref>{{cite web|url=http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|publisher=Faroe Soccer|title=Meistaradeildin – Toppskorarar|language=fo|access-date=7 February 2019|archive-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106163430/http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|url-status=live}}</ref>
! style="width:3%;" | Broj golova
|-
|style="text-align:center;"| 1942.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|rowspan=2 colspan=2 style="text-align:center;"| ''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1943.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|[[Miðvágs Bóltfelag|MB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1944.
|colspan=4 style=background:#efefef align=center|''natjecanje nije održano zbog nedostatka lopti tijekom britanske okupacije''<ref>{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|title=Faroe Islands – List of Champions|author=Gerd Heuser and Hans Schöggl|website=[[RSSSF]]|access-date=7 February 2019|archive-date=26 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926230738/https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align:center;"| 1945.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (2.)
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|rowspan=26 colspan=2 style="text-align:center"|''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1946.
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1947.
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1948.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1949.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1950.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1951.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1952.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1953.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1954.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1955.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]'''
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1956.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (6.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1957.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (7.)
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1958.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (8.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1959.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (4.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1960.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (2.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1961.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (9.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1962.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (5.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1963.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1964.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (4.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1965.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (5.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1966.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1967.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (11.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1968.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (12.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1969.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (13.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1970.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (14.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1971.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1972.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (15.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1973.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (7.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} John Eysturoy (HB)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1974.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (8.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1975.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (9.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|8
|-
|style="text-align:center;"| 1976.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1977.
|'''[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]''' (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ENG}} Dave R. Jones (ÍF)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1978.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (10.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Ásmund Nolsøe (TB)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1979.
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Meinhardt Dalbú (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 1980.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Sveinbjørn Danielsson (TB)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1981.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (11.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Suni Jacobsen (HB)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1982.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (12.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Henrik Thomsen (TB)
|7
|-
|style="text-align:center;"| 1983.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Petur Hans Hansen (B68.)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1984.
|[[B68 Toftir|B68]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Aksel Højgaard (B68.)<br> {{Z|FRO}} Erling Jacobsen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1985.
|[[B68 Toftir|B68]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1986.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Jesper Wiemer (B68.)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1987.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (7.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)<br>{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (TB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1988.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (13.)
|[[B68 Toftir|B68]]
|{{Z|FRO}} Jógvan Petersen (B68.)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1989.
|[[B71 Sandoy|B71]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (VB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1990.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (14.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} [[Jón Pauli Olsen (VB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1991.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (16.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1992.
|[[B68 Toftir|B68]] (3.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1993.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (3.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Uni Arge (HB)
|11
|-
|style="text-align:center;"| 1994.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[John Petersen (GÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 1995.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1996.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Kurt Mørkøre (KÍ)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1997.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Uni Arge (HB)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1998.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (15.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Jákup á Borg (B36.)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1999.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (17.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Jákup á Borg (B36.)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2000.
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 2001.
|'''[[B36 Tórshavn|B36]]''' (7.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Helgi Petersen (GÍ)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2002.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (16.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Andrew av Fløtum (HB)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2003.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (17.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} [[Hjalgrím Elttør (KÍ)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2004.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Sonni Petersen (EB/Streymur)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2005.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (8.)
|[[Skála ÍF|Skála]]
|{{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2006.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (19.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2007.
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRA}} [[Amed Davy Sylla (B36.)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2008.
|'''[[EB/Streymur]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2009.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (20.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Finnur Justinussen (Víkingur)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2010.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (21.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)<br> {{Z|FRO}} [[Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2011.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (9.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} [[Finnur Justinussen (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2012.
|[[EB/Streymur]] (2.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|BRA}} [[Clayton Soares (ÍF)<br> {{Z|FRO}} [[Páll Klettskarð (KÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2013.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (22.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2014.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2015.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (11.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2016.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|23
|-
|style="text-align:center;"| 2017.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (2.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|NGA}} [[Adeshina Lawal (Víkingur)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2018.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (23.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Adrian Justinussen (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2019.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)
|26
|-
|style="text-align:center;"| 2020.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (24.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Klæmint Olsen (NSÍ)<br> {{Z|SRB}} Uroš Stojanov (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2021.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (19.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Mikkel Dahl (HB)
|27
|-
|style="text-align:center;"| 2022.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (20.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} [[Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2023.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (21.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} [[Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2024.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} [[Páll Klettskarð (KÍ)
|23
|}
qhkzrz9eatwxio5959hnc9sxswiqom8
7088025
7088021
2024-12-14T00:43:28Z
Croxyz
205325
/* Sezone */
7088025
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna liga
| ime = Premier liga Føroyara
| slika =
| države = {{Z|OVČ}} [[Farski Otoci]]
| osnovana = [[1979.]]
| broj_klubova = 10
| domaći_kupovi = [[Nogometni kup Farskih Otoka]]
| međunarodni_kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br>[[UEFA Europska liga]]
| prvaci_sezone = 2022.
| prvaci = [[Klasvikar IF]]
| najuspješniji_klub = [[Havnar Bóltfelag]] <br>(24 naslova)
| službena_stranica = [http://www.football.fo// Nogometni savez Farskih Otoka]
}}
'''Nogometna liga Føroyara''' je najviši rang natjecanja u [[nogomet]]u na [[Føroyar]]u. Osnovana je 1942. godine, a organizira je [[Nogometni savez Føroyara]]. Od veljače 2008. godine sponzor ove lige je [[Vodafone]], pa mnogi ovu ligu još zovu ''Vodafonedeildin''.
Liga se sastoji od 10 klubova, a svke godine dva kluba s najmanje bodova ispadaju u drugu ligu, a dva s najviše bodova iz druge lige ulaze u prvu ligu.
Iako je liga osnovana još 1942. godine, sve do 1993. Føroyarski klubovi nisu se smjeli natjecati u europskim nogometnim natjecanjima.
Od 1942. pa sve do 1975. liga se zvala ''Meistaradeildin '', a od 1975. do 2004. ''1. deild ''.
==Prvaci Nogometne lige Føroyara==
{| class="wikitable"
|-
|'''Naziv kluba'''
|'''Osvojenih prvenstava'''
|-
| [[Havnar Bóltfelag]]
| 24
|-
| [[KÍ Klaksvík]]
| 20
|-
| [[B36 Tórshavn]]
| 11
|-
| [[TB Tvøroyri]]
| 7
|-
| [[GÍ Gøta]]
| 6
|-
| [[B68 Toftir]]
| 3
|-
| [[B71 Sandoy]]
| 1
|-
| [[EB/Streymur]]
| 1
|-
| [[ÍF Fuglafjørður]]
| 1
|-
| [[NSÍ Runavík]]
| 1
|-
| [[SÍ Sørvágur]]
| 1
|-
| [[VB Vágur]]
| 1
|-
|}
==Klubovi koji nastupaju u sezoni 2009.==
*[[ÍF Fuglafjørður]]
*[[B36 Tórshavn]] ([[Kup UEFA]])
*[[AB Argir]] (ušao ove sezone)
*[[EB/Streymur]] ([[UEFA Liga prvaka]])
*[[Vikingur]] (nekada kao [[GÍ Gøta]])
*[[Havnar Bóltfelag]] ([[Kup UEFA]])
*[[07 Vestur]] (ušao ove sezone)
*[[KÍ Klaksvík]]
*[[NSÍ Runavík]] ([[Kup UEFA]])
*[[B68 Toftir]]
== Sezone ==
'''Podebljani''' klubovi također su osvojili kup te sezone.
{| class="wikitable sortable" style="text-align:left;" width=68%
|-
! style="width:5%;" |Sezona
! style="width:15%;" |Prvak
! style="width:15%;" |Doprvak
! style="width:28%;" |Najbolji strijelac (klub)<ref>{{cite web|url=http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|publisher=Faroe Soccer|title=Meistaradeildin – Toppskorarar|language=fo|access-date=7 February 2019|archive-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106163430/http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|url-status=live}}</ref>
! style="width:3%;" | Broj golova
|-
|style="text-align:center;"| 1942.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|rowspan=2 colspan=2 style="text-align:center;"| ''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1943.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|[[Miðvágs Bóltfelag|MB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1944.
|colspan=4 style=background:#efefef align=center|''natjecanje nije održano zbog nedostatka lopti tijekom britanske okupacije''<ref>{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|title=Faroe Islands – List of Champions|author=Gerd Heuser and Hans Schöggl|website=[[RSSSF]]|access-date=7 February 2019|archive-date=26 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926230738/https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align:center;"| 1945.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (2.)
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|rowspan=26 colspan=2 style="text-align:center"|''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1946.
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1947.
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1948.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1949.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1950.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1951.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1952.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1953.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1954.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1955.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]'''
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1956.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (6.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1957.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (7.)
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1958.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (8.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1959.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (4.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1960.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (2.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1961.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (9.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1962.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (5.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1963.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1964.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (4.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1965.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (5.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1966.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1967.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (11.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1968.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (12.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1969.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (13.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1970.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (14.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1971.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1972.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (15.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1973.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (7.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} John Eysturoy (HB)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1974.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (8.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1975.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (9.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|8
|-
|style="text-align:center;"| 1976.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1977.
|'''[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]''' (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ENG}} Dave R. Jones (ÍF)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1978.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (10.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Ásmund Nolsøe (TB)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1979.
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Meinhardt Dalbú (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 1980.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Sveinbjørn Danielsson (TB)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1981.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (11.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Suni Jacobsen (HB)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1982.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (12.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Henrik Thomsen (TB)
|7
|-
|style="text-align:center;"| 1983.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Petur Hans Hansen (B68.)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1984.
|[[B68 Toftir|B68]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Aksel Højgaard (B68.)<br> {{Z|FRO}} Erling Jacobsen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1985.
|[[B68 Toftir|B68]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1986.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Jesper Wiemer (B68.)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1987.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (7.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)<br>{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (TB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1988.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (13.)
|[[B68 Toftir|B68]]
|{{Z|FRO}} Jógvan Petersen (B68.)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1989.
|[[B71 Sandoy|B71]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (VB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1990.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (14.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Jón Pauli Olsen (VB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1991.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (16.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1992.
|[[B68 Toftir|B68]] (3.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1993.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (3.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Uni Arge (HB)
|11
|-
|style="text-align:center;"| 1994.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} John Petersen (GÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 1995.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1996.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Kurt Mørkøre (KÍ)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1997.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Uni Arge (HB)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1998.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (15.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Jákup á Borg (B36.)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1999.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (17.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Jákup á Borg (B36.)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2000.
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 2001.
|'''[[B36 Tórshavn|B36]]''' (7.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Helgi Petersen (GÍ)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2002.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (16.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Andrew av Fløtum (HB)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2003.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (17.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Hjalgrím Elttør (KÍ)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2004.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Sonni Petersen (EB/Streymur)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2005.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (8.)
|[[Skála ÍF|Skála]]
|{{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2006.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (19.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2007.
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRA}} Amed Davy Sylla (B36.)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2008.
|'''[[EB/Streymur]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2009.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (20.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Finnur Justinussen (Víkingur)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2010.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (21.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)<br> {{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2011.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (9.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Finnur Justinussen (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2012.
|[[EB/Streymur]] (2.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|BRA}} Clayton Soares (ÍF)<br> {{Z|FRO}} Páll Klettskarð (KÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2013.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (22.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2014.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2015.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (11.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2016.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|23
|-
|style="text-align:center;"| 2017.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (2.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|NGA}} Adeshina Lawal (Víkingur)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2018.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (23.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Adrian Justinussen (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2019.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|26
|-
|style="text-align:center;"| 2020.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (24.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)<br> {{Z|SRB}} Uroš Stojanov (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2021.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (19.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Mikkel Dahl (HB)
|27
|-
|style="text-align:center;"| 2022.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (20.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2023.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (21.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2024.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Páll Klettskarð (KÍ)
|23
|}
9eqv1vhq68bs6cb2cjd53084t97gcw4
7088029
7088025
2024-12-14T00:51:54Z
Croxyz
205325
7088029
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna liga
| ime = Nogometna liga Farskih otoka
| slika =
| države = {{Z|OVČ}} [[Farski otoci]]
| osnovana = [[1979.]]
| broj_klubova = 10
| domaći_kupovi = [[Nogometni kup Farskih otoka]]
| međunarodni_kupovi = [[UEFA Liga prvaka]]<br>[[UEFA Europska liga]]<br>[[UEFA Konferencijska liga]]
| prvaci_sezone = 2024.
| prvaci = [[Klasvikar IF]]
| najuspješniji_klub = [[Havnar Bóltfelag]] <br>(24 naslova)
| službena_stranica = [http://www.football.fo// Nogometni savez Farskih otoka]
}}
'''Nogometna liga Farskih otoka''' najviši je rang natjecanja u [[nogomet]]u na [[Farskih otoka|Farskim otocima]]. Osnovana je 1942. godine, a organizira je [[Nogometni savez Farskih Otoka|Nogometni savez Farskih otoka]].
Liga se sastoji od 10 klubova, a svke godine dva kluba s najmanje bodova ispadaju u drugu ligu, a dva s najviše bodova iz druge lige ulaze u prvu ligu.
Iako je liga osnovana još 1942. godine, sve do 1993. klubovi s Farskih otoka nisu se smjeli natjecati u europskim nogometnim natjecanjima.
Od 1942. pa sve do 1975. liga se zvala ''Meistaradeildin'', a od 1975. do 2004. ''1. deild''.
== Klubovi ==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
|-
!Klub<ref>{{cite web |last1=Denis Polsinelli |title=Faroe Islands 2024 |url=https://www.rsssf.org/tablesf/far2024.html |access-date=1 April 2024 |website=[[RSSSF]] |date=1 April 2024}}</ref>
!Pozicija (2023.)
!Grad
|-
| style="text-align:left"|[[07 Vestur]] || {{ntsh|5}}5. || [[Sørvágur]]
|-
| style="text-align:left"|[[B36 Tórshavn|B36]] || {{ntsh|4}}4. || [[Tórshavn]]
|-
| style="text-align:left"|[[B68 Toftir|B68]] || {{ntsh|7}}7. || [[Toftir]]
|-
| style="text-align:left"|[[EB/Streymur]] || {{ntsh|6}}6. || [[Streymnes]]
|-
| style="text-align:left"|[[Havnar Bóltfelag|HB]] || {{ntsh|3}}3. || [[Tórshavn]]
|-
| style="text-align:left"|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]] || {{ntsh|8}}8. || [[Fuglafjørður]]
|-
| style="text-align:left"|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] || {{ntsh|1}}1. || [[Klaksvík]]
|-
| style="text-align:left"|[[NSÍ Runavík|NSÍ]] || {{ntsh|10}}2. (promoviran) || [[Runavík]]
|-
| style="text-align:left"|[[Skála ÍF|Skála]] || {{ntsh|9}}1. (promoviran) || [[Skála]]
|-
| style="text-align:left"|[[Víkingur Gøta|Vikingur]] || {{ntsh|2}}2. || [[Norðragøta]]
|}
== Sezone ==
'''Podebljani''' klubovi također su osvojili [[Nogometni kup Farskih otoka|kup]] te sezone.
{| class="wikitable sortable" style="text-align:left;" width=68%
|-
! style="width:5%;" |Sezona
! style="width:15%;" |Prvak
! style="width:15%;" |Doprvak
! style="width:28%;" |Najbolji strijelac (klub)<ref>{{cite web|url=http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|publisher=Faroe Soccer|title=Meistaradeildin – Toppskorarar|language=fo|access-date=7 February 2019|archive-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106163430/http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|url-status=live}}</ref>
! style="width:3%;" | Broj golova
|-
|style="text-align:center;"| 1942.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|rowspan=2 colspan=2 style="text-align:center;"| ''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1943.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|[[Miðvágs Bóltfelag|MB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1944.
|colspan=4 style=background:#efefef align=center|''natjecanje nije održano zbog nedostatka lopti tijekom britanske okupacije''<ref>{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|title=Faroe Islands – List of Champions|author=Gerd Heuser and Hans Schöggl|website=[[RSSSF]]|access-date=7 February 2019|archive-date=26 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926230738/https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align:center;"| 1945.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (2.)
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|rowspan=26 colspan=2 style="text-align:center"|''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1946.
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1947.
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1948.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1949.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1950.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1951.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1952.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1953.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1954.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1955.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]'''
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1956.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (6.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1957.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (7.)
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1958.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (8.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1959.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (4.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1960.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (2.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1961.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (9.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1962.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (5.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1963.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1964.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (4.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1965.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (5.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1966.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1967.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (11.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1968.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (12.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1969.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (13.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1970.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (14.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1971.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1972.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (15.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1973.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (7.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} John Eysturoy (HB)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1974.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (8.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1975.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (9.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|8
|-
|style="text-align:center;"| 1976.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1977.
|'''[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]''' (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ENG}} Dave R. Jones (ÍF)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1978.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (10.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Ásmund Nolsøe (TB)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1979.
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Meinhardt Dalbú (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 1980.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Sveinbjørn Danielsson (TB)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1981.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (11.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Suni Jacobsen (HB)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1982.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (12.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Henrik Thomsen (TB)
|7
|-
|style="text-align:center;"| 1983.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Petur Hans Hansen (B68.)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1984.
|[[B68 Toftir|B68]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Aksel Højgaard (B68.)<br> {{Z|FRO}} Erling Jacobsen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1985.
|[[B68 Toftir|B68]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1986.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Jesper Wiemer (B68.)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1987.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (7.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)<br>{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (TB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1988.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (13.)
|[[B68 Toftir|B68]]
|{{Z|FRO}} Jógvan Petersen (B68.)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1989.
|[[B71 Sandoy|B71]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (VB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1990.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (14.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Jón Pauli Olsen (VB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1991.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (16.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1992.
|[[B68 Toftir|B68]] (3.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1993.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (3.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Uni Arge (HB)
|11
|-
|style="text-align:center;"| 1994.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} John Petersen (GÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 1995.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1996.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Kurt Mørkøre (KÍ)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1997.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Uni Arge (HB)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1998.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (15.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Jákup á Borg (B36.)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1999.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (17.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Jákup á Borg (B36.)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2000.
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 2001.
|'''[[B36 Tórshavn|B36]]''' (7.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Helgi Petersen (GÍ)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2002.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (16.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Andrew av Fløtum (HB)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2003.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (17.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Hjalgrím Elttør (KÍ)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2004.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Sonni Petersen (EB/Streymur)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2005.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (8.)
|[[Skála ÍF|Skála]]
|{{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2006.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (19.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2007.
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRA}} Amed Davy Sylla (B36.)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2008.
|'''[[EB/Streymur]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2009.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (20.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Finnur Justinussen (Víkingur)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2010.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (21.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)<br> {{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2011.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (9.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Finnur Justinussen (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2012.
|[[EB/Streymur]] (2.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|BRA}} Clayton Soares (ÍF)<br> {{Z|FRO}} Páll Klettskarð (KÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2013.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (22.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2014.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2015.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (11.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2016.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|23
|-
|style="text-align:center;"| 2017.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (2.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|NGA}} Adeshina Lawal (Víkingur)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2018.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (23.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Adrian Justinussen (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2019.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|26
|-
|style="text-align:center;"| 2020.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (24.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)<br> {{Z|SRB}} Uroš Stojanov (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2021.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (19.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Mikkel Dahl (HB)
|27
|-
|style="text-align:center;"| 2022.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (20.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2023.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (21.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2024.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Páll Klettskarð (KÍ)
|23
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Lige UEFA}}
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
[[Kategorija:Prvoligaška nogometna natjecanja]]
lt1csancpjh2rc7hephngfawfswh04q
7088031
7088029
2024-12-14T00:52:32Z
Croxyz
205325
Croxyz premješta stranicu [[Nogometna liga Føroyara]] na [[Nogometna liga Farskih otoka]]
7088029
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometna liga
| ime = Nogometna liga Farskih otoka
| slika =
| države = {{Z|OVČ}} [[Farski otoci]]
| osnovana = [[1979.]]
| broj_klubova = 10
| domaći_kupovi = [[Nogometni kup Farskih otoka]]
| međunarodni_kupovi = [[UEFA Liga prvaka]]<br>[[UEFA Europska liga]]<br>[[UEFA Konferencijska liga]]
| prvaci_sezone = 2024.
| prvaci = [[Klasvikar IF]]
| najuspješniji_klub = [[Havnar Bóltfelag]] <br>(24 naslova)
| službena_stranica = [http://www.football.fo// Nogometni savez Farskih otoka]
}}
'''Nogometna liga Farskih otoka''' najviši je rang natjecanja u [[nogomet]]u na [[Farskih otoka|Farskim otocima]]. Osnovana je 1942. godine, a organizira je [[Nogometni savez Farskih Otoka|Nogometni savez Farskih otoka]].
Liga se sastoji od 10 klubova, a svke godine dva kluba s najmanje bodova ispadaju u drugu ligu, a dva s najviše bodova iz druge lige ulaze u prvu ligu.
Iako je liga osnovana još 1942. godine, sve do 1993. klubovi s Farskih otoka nisu se smjeli natjecati u europskim nogometnim natjecanjima.
Od 1942. pa sve do 1975. liga se zvala ''Meistaradeildin'', a od 1975. do 2004. ''1. deild''.
== Klubovi ==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
|-
!Klub<ref>{{cite web |last1=Denis Polsinelli |title=Faroe Islands 2024 |url=https://www.rsssf.org/tablesf/far2024.html |access-date=1 April 2024 |website=[[RSSSF]] |date=1 April 2024}}</ref>
!Pozicija (2023.)
!Grad
|-
| style="text-align:left"|[[07 Vestur]] || {{ntsh|5}}5. || [[Sørvágur]]
|-
| style="text-align:left"|[[B36 Tórshavn|B36]] || {{ntsh|4}}4. || [[Tórshavn]]
|-
| style="text-align:left"|[[B68 Toftir|B68]] || {{ntsh|7}}7. || [[Toftir]]
|-
| style="text-align:left"|[[EB/Streymur]] || {{ntsh|6}}6. || [[Streymnes]]
|-
| style="text-align:left"|[[Havnar Bóltfelag|HB]] || {{ntsh|3}}3. || [[Tórshavn]]
|-
| style="text-align:left"|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]] || {{ntsh|8}}8. || [[Fuglafjørður]]
|-
| style="text-align:left"|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] || {{ntsh|1}}1. || [[Klaksvík]]
|-
| style="text-align:left"|[[NSÍ Runavík|NSÍ]] || {{ntsh|10}}2. (promoviran) || [[Runavík]]
|-
| style="text-align:left"|[[Skála ÍF|Skála]] || {{ntsh|9}}1. (promoviran) || [[Skála]]
|-
| style="text-align:left"|[[Víkingur Gøta|Vikingur]] || {{ntsh|2}}2. || [[Norðragøta]]
|}
== Sezone ==
'''Podebljani''' klubovi također su osvojili [[Nogometni kup Farskih otoka|kup]] te sezone.
{| class="wikitable sortable" style="text-align:left;" width=68%
|-
! style="width:5%;" |Sezona
! style="width:15%;" |Prvak
! style="width:15%;" |Doprvak
! style="width:28%;" |Najbolji strijelac (klub)<ref>{{cite web|url=http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|publisher=Faroe Soccer|title=Meistaradeildin – Toppskorarar|language=fo|access-date=7 February 2019|archive-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106163430/http://www.faroesoccer.com/read.php?page=530|url-status=live}}</ref>
! style="width:3%;" | Broj golova
|-
|style="text-align:center;"| 1942.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|rowspan=2 colspan=2 style="text-align:center;"| ''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1943.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|[[Miðvágs Bóltfelag|MB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1944.
|colspan=4 style=background:#efefef align=center|''natjecanje nije održano zbog nedostatka lopti tijekom britanske okupacije''<ref>{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|title=Faroe Islands – List of Champions|author=Gerd Heuser and Hans Schöggl|website=[[RSSSF]]|access-date=7 February 2019|archive-date=26 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926230738/https://www.rsssf.org/tablesf/farchamp.html|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align:center;"| 1945.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (2.)
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|rowspan=26 colspan=2 style="text-align:center"|''nepoznato''
|-
|style="text-align:center;"| 1946.
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1947.
|[[SÍ Sørvágur|SÍ]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1948.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1949.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1950.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1951.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1952.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (3.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1953.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1954.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1955.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]'''
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1956.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (6.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1957.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (7.)
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1958.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (8.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1959.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (4.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1960.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (2.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1961.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (9.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1962.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (5.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1963.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|-
|style="text-align:center;"| 1964.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (4.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1965.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (5.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1966.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1967.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (11.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1968.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (12.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|-
|style="text-align:center;"| 1969.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (13.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1970.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (14.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|-
|style="text-align:center;"| 1971.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1972.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (15.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1973.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (7.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} John Eysturoy (HB)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1974.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (8.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1975.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (9.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Johan Johannesen (HB)
|8
|-
|style="text-align:center;"| 1976.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Heri Nolsøe (HB)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1977.
|'''[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]''' (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ENG}} Dave R. Jones (ÍF)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1978.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (10.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Ásmund Nolsøe (TB)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1979.
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Meinhardt Dalbú (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 1980.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Sveinbjørn Danielsson (TB)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1981.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (11.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Suni Jacobsen (HB)
|12
|-
|style="text-align:center;"| 1982.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (12.)
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Henrik Thomsen (TB)
|7
|-
|style="text-align:center;"| 1983.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Petur Hans Hansen (B68.)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1984.
|[[B68 Toftir|B68]]
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]]
|{{Z|FRO}} Aksel Højgaard (B68.)<br> {{Z|FRO}} Erling Jacobsen (HB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1985.
|[[B68 Toftir|B68]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1986.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (2.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Jesper Wiemer (B68.)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 1987.
|[[Tvøroyrar Bóltfelag|TB]] (7.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)<br>{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (TB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1988.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (13.)
|[[B68 Toftir|B68]]
|{{Z|FRO}} Jógvan Petersen (B68.)
|9
|-
|style="text-align:center;"| 1989.
|[[B71 Sandoy|B71]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|ISL}} Egill Steinþórsson (VB)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 1990.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (14.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Jón Pauli Olsen (VB)
|10
|-
|style="text-align:center;"| 1991.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (16.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|15
|-
|style="text-align:center;"| 1992.
|[[B68 Toftir|B68]] (3.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Símun Petur Justinussen (GÍ)
|14
|-
|style="text-align:center;"| 1993.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (3.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Uni Arge (HB)
|11
|-
|style="text-align:center;"| 1994.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (4.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} John Petersen (GÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 1995.
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]] (5.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1996.
|'''[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]''' (6.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Kurt Mørkøre (KÍ)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1997.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (6.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Uni Arge (HB)
|24
|-
|style="text-align:center;"| 1998.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (15.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Jákup á Borg (B36.)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 1999.
|'''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' (17.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Jákup á Borg (B36.)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2000.
|[[Vágs Bóltfelag|VB]]
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Súni Fríði Johannesen (B68.)
|16
|-
|style="text-align:center;"| 2001.
|'''[[B36 Tórshavn|B36]]''' (7.)
|[[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ]]
|{{Z|FRO}} Helgi Petersen (GÍ)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2002.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (16.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Andrew av Fløtum (HB)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2003.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (17.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Hjalgrím Elttør (KÍ)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2004.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Sonni Petersen (EB/Streymur)
|13
|-
|style="text-align:center;"| 2005.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (8.)
|[[Skála ÍF|Skála]]
|{{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2006.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (19.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2007.
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRA}} Amed Davy Sylla (B36.)
|18
|-
|style="text-align:center;"| 2008.
|'''[[EB/Streymur]]'''
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2009.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (20.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Finnur Justinussen (Víkingur)
|19
|-
|style="text-align:center;"| 2010.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (21.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Arnbjørn Hansen (EB/Streymur)<br> {{Z|FRO}} Christian Høgni Jacobsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2011.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (9.)
|[[EB/Streymur]]
|{{Z|FRO}} Finnur Justinussen (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2012.
|[[EB/Streymur]] (2.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|BRA}} Clayton Soares (ÍF)<br> {{Z|FRO}} Páll Klettskarð (KÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2013.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (22.)
|[[Ítróttarfelag Fuglafjarðar|ÍF]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2014.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (10.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|22
|-
|style="text-align:center;"| 2015.
|[[B36 Tórshavn|B36]] (11.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2016.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|23
|-
|style="text-align:center;"| 2017.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (2.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|NGA}} Adeshina Lawal (Víkingur)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2018.
|[[Havnar Bóltfelag|HB]] (23.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Adrian Justinussen (HB)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2019.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (18.)
|[[B36 Tórshavn|B36]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)
|26
|-
|style="text-align:center;"| 2020.
|'''[[Havnar Bóltfelag|HB]]''' (24.)
|[[NSÍ Runavík|NSÍ]]
|{{Z|FRO}} Klæmint Olsen (NSÍ)<br> {{Z|SRB}} Uroš Stojanov (ÍF)
|17
|-
|style="text-align:center;"| 2021.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (19.)
|[[Havnar Bóltfelag|HB]]
|{{Z|DEN}} Mikkel Dahl (HB)
|27
|-
|style="text-align:center;"| 2022.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (20.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|20
|-
|style="text-align:center;"| 2023.
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] (21.)
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|{{Z|FRO}} Sølvi Vatnhamar (Víkingur)
|21
|-
|style="text-align:center;"| 2024.
|[[Víkingur Gøta|Víkingur]] (3.)
|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]
|{{Z|FRO}} Páll Klettskarð (KÍ)
|23
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Lige UEFA}}
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
[[Kategorija:Prvoligaška nogometna natjecanja]]
lt1csancpjh2rc7hephngfawfswh04q
NSÍ Runavík
0
197767
7088043
7048519
2024-12-14T00:56:07Z
Croxyz
205325
/* Vanjske poveznice */
7088043
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometni klub |
ime kluba = NSÍ Runavík|
slika = |
puno ime = Nes Sóknar Ítróttarfelag Runavík|
godina osnivanja = [[1957.]]|
igralište = [[Runavík Stadium]] <br> [[Runavík]]|
kapacitet stadiona = 2,000 |
direktor = Dánjal Petur Hansen|
trener = {{Z|OVČ}} Pauli Poulsen |
liga = [[Nogometna liga Farskih Otoka]] |
sezona = 2024. |
plasman = '''4.'''|
|pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=
|leftarm1=FFD700|body1=FFD700|rightarm1=FFD700|shorts1=000000|socks1=000000|
|pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=
|leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=000000|socks2=000000|
}}
'''NSÍ Runavík''' je [[nogomet]]ni klub s [[Farski Otoci|Farskih Otoka]].
NSÍ je osnovan 1957. godine. Domaće utakmice igraju na [[Runavík Stadium]]u u [[Runavík]]u koji prima 2,000 gledatelja. Zaštitna boja kluba je žuta. Svoje prvo i za sada jedino prvenstvo osvojili su 2007. godine. U europskim natjecanjima su nastupili tri puta, odigrali šest utakmice i svih šest izgubili s ukupnom gol-razlikom 2-22.
==Poznati igrači==
*{{Z|OVČ}} [[Bogi Løkin]]
==Naslovi==
===Domaći (4)===
*'''[[Nogometna liga Farskih Otoka|Prvenstvo Farskih Otoka]]''': (1)
2007.
*'''[[Kup Farskih Otoka]]''': (2)
1986., 2002.
*'''[[Superkup Farskih Otoka]]''': (1)
2007.
==Vanjske poveznice==
*[http://www.nsi.fo// Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404072332/http://www.nsi.fo/ |date=4. travnja 2009. }}
[[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
hqu1nv87kobzapue43o4civgrbnb5ue
Kategorija:Farski nogometni klubovi
14
197774
7088041
4049742
2024-12-14T00:55:07Z
Croxyz
205325
7088041
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Association football clubs of the Faroe Islands}}
[[Kategorija:Danski nogometni klubovi|Føroyar]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima|Klubovi]]
6hpmg1xdlzn3hx6lr2s10540i9jyna4
7088048
7088041
2024-12-14T00:56:34Z
Croxyz
205325
Croxyz premješta stranicu [[Kategorija:Føroyarski nogometni klubovi]] na [[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
7088041
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Association football clubs of the Faroe Islands}}
[[Kategorija:Danski nogometni klubovi|Føroyar]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima|Klubovi]]
6hpmg1xdlzn3hx6lr2s10540i9jyna4
Kategorija:Nogomet na Farskim otocima
14
197775
7088038
6835887
2024-12-14T00:54:29Z
Croxyz
205325
Croxyz premješta stranicu [[Kategorija:Nogomet u Føroyaru]] na [[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
6835887
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Association football in the Faroe Islands}}
[[Kategorija:Šport na Farskim otocima|Nogomet]]
[[Kategorija:Nogomet u Danskoj|#Føroyar]]
41m7r1vik78uu0pnrmqbdf8kh7ncye4
B36 Tórshavn
0
197869
7088042
7048500
2024-12-14T00:55:43Z
Croxyz
205325
7088042
wikitext
text/x-wiki
{{ nogometni klub
| ime kluba = B36 Tórshavn
| puno ime = FC B36 Tórshavn
| slika = B36_Tórshavn_logo.svg
| nadimak = B36
| godina osnivanja = 1936.
| igralište = [[Gundadalur]], [[Tórshavn]]
| kapacitet stadiona = 5000
| direktor =
| trener =
| liga = [[Nogometna liga Farskih Otoka]]
| sezona = 2024.
| plasman = 5.
| pattern_la1 = _jomatoletum4wb
| pattern_ra1 = _jomatoletum4wb
| pattern_sh1 =
| pattern_b1 = _jomatoletum4wb
| pattern_so1 =
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = FFFFFF
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = FFFFFF
| pattern_sh2 =
| pattern_la2 = _jomatoletum4tn
| pattern_b2 = _jomatoletum4tn
| pattern_ra2 = _jomatoletum4tn
| pattern_so2 =
| leftarm2 = 000060
| body2 = 000060
| rightarm2 = 000060
| shorts2 = FFFFFF
| socks2 = 00CCFE|}}
'''B36 Tórshavn''' je [[nogomet]]ni klub s [[Farski Otoci|Farskih Otoka]].
Osnovan je [[1936.]] godine te je jedan od starijih nogometnih klubova na [[Farski Otoci|Farskim Otocima]]. Svoje domaće utakmice igra na [[Gundadalur Stadium]]u u [[Tórshavn]]u koji prima 5000 gledatelja. Navijači ovoga kluba nazivaju se ''White Tigers'' (Bijeli tigrovi)
Najveći uspjeh im je bio prolazak u drugo pretkolo [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] u sezoni [[UEFA_Liga_prvaka_2006./07.|2006./07.]] U prvom pretkolu su pobijedili [[Birkirkara_F.C.|Birkirkaru]] ukupnim rezultatom 5:2. U drugom pretkolu su igrali protiv [[Fenerbahçe]]a i ukupno izgubili 9:0.
U sezoni 2005./06. u prvom pretkolu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] pobijedili su [[island]]ski [[Íþróttabandalag Vestmannaeyja|ÍBV Vestmannaeyar]] ukupnim rezultatom 3:2. U drugom pretkolu ispali su od [[Danska|danskog]] [[FC Midtjylland|Midtjyllanda]] ukupnim rezultatom 3:4 (doma 2:2, u gostima 1:2).
==Naslovi==
===Domaći===
*'''[[Nogometna liga Farskih Otoka|Prvenstvo Farskih Otoka]] (11):''' 1946., 1948., 1950., 1959., 1962., 1991., 1997., 2001., 2005., 2014., 2015.
*'''[[Nogometni kup Farskih Otoka]] (7):''' 1965., 1991., 1997., 2001., 2003., 2005., 2018., 2021.
*'''[[Superkup Farskih Otoka]] (1):''' 2007.
*'''[[1. deild]] (1):''' 1985.
==Vanjske poveznice==
*[https://www.b36.fo/ Službena web-stranica]
[[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
p6n7tjfoketej1izzvdiw6exauiep0o
Bogi Løkin
0
197872
7088037
6846848
2024-12-14T00:54:08Z
Croxyz
205325
7088037
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Bogi Løkin
| slika =
| opis slike =
| država = {{Z+X|OVČ}}
| puno ime = Bogi Abrahamson Løkin
| visina =
| nadimak =
| datum rođenja = [[22. listopada]] [[1988.]]
| mjesto rođenja =
| država rođenja = {{Z|OVČ}} [[Farski Otoci]]
| trenutačni klub = [[NSÍ Runavík]]
| broj u klubu =
| pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni red]]
| godina = 2005. –
| profesionalni klubovi = [[NSÍ Runavík]]
| nastupi(golovi) =
| godine u reprezentaciji = 2008. –
| reprezentacija = {{NogRep|OVČ}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 1 (1)
| napomena =
}}
'''Bogi Løkin''', [[nogomet]]ni reprezentativac [[Farski Otoci|Farskih Otoka]] koji igra u [[NSÍ Runavík]]u. Za sada je postigao jedan gol za reprezentaciju [[11. listopada]] [[2008.]], u remiju s [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrijom]] u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]].
{{mrva-biog-nogomet}}
{{GLAVNIRASPORED:Løkin, Bogi }}
[[Kategorija:Nogometaši]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši koje treba ažurirati]]
m6xclnmhekub2yu6ug1olzxqbaesgdg
UEFA Europska liga 2011./12.
0
199553
7088129
6889755
2024-12-14T01:29:58Z
Croxyz
205325
7088129
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = [[UEFA Europska liga]]
| sezona = 2011./12.
| slika =
| opis = Domaćin finala, [[Arena Națională]]
| prvaci = {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| utakmica = 205
| golova = 585
| najbolji strijelac = {{Z|KOL}} [[Radamel Falcao]] <br/><small>(12 pogodaka)</small>
| ukupna posjećenost =
| prethodna sezona = [[UEFA Europska liga 2010./11.|2010./11.]]
| sljedeća sezona = [[UEFA Europska liga 2012./13.|2012./13.]]
}}
'''UEFA Europska liga 2011./12.''' bilo je treće izdanje [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] otkad je zamijenila bivši [[Kup UEFA]].<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/aboutuefa/organisation/executivecommittee/news/newsid=754085.html |title=Kup UEFA postaje UEFA Europska liga |work=[[UEFA]].com |date=2008-09-27 |accessdate=2011-08-27}}</ref> U [[Finale UEFA Europske lige 2012.|finalu]] održanom u [[Rumunjska|rumunjskoj]] [[Arena Națională|Areni Națională]] u [[Bukurešt]]u,<ref>{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefa/keytopics/kind=64/newsid=796145.html |title=UEFA objavila stadione za finala UEFA Europske lige 2011. i 2012. |publisher=UEFA |date=2009-01-29 |accessdate=2008-01-29}}</ref> [[Atlético Madrid]] pobijedio je rezultatom 3:0 ligaškog rivala [[Athletic Bilbao]]. Nakon što je isprobana u [[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10. sezone]], UEFA-ina politika s dva dodatna suca sa strane se nastavila i ove sezone u svim utakmicama.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/footballfirst/matchorganisation/refereeing/news/newsid=1506902.html |title=UEFA pozdravlja IFAB-ovu odluku o sucima |work=[[UEFA]].com |date=2010-07-22 |accessdate=2011-08-27}}</ref>
Branitelja naslova [[F.C. Porto|Porta]] izbacio je engleski [[Manchester City F.C.|Manchester City]] u šesnaestini finala.
==Momčadi==
{{UEFA Europska liga sezona|11|12}}
U sezoni [[2011.]]/[[2012.]], ukupno je bilo 160 momčadi, u natjecanju po skupinama 48 nogometnih klubova u 12 skupina, dok je svaka skupina sadržavala po četiri momčadi. Pobjednik [[UEFA Europska liga 2010./11.|Europske lige 2010./11.]], [[F.C. Porto|Porto]] plasirao bi se izravno u natjecanje po skupinama, bez obzira na plasman u domaćoj ligi, ali se kvalificirao za [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|Ligu prvaka]].
Broj klubova po [[UEFA]]-inom rangu:
* Države ranga od 1 do 6 imaju 3 kluba
* Države ranga od 7 do 9 imaju 4 kluba
* Države ranga od 10 do 51 imaju 2 kluba ([[Lihtenštajn]] je imao samo 1 predstavnika)
* Države ranga od 52 do 53 imaju 3 kluba
==Datumi utakmica==
{| class="wikitable" border="1"
|-align="center"
! Dio natjecanja
! Runda
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-align="center"
|rowspan=3|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije|Kvalifikacije]]
|Prvo pretkolo
|rowspan=2|[[20. lipnja]] [[2011.]]
|[[30. lipnja]] [[2011.]]
|[[7. srpnja]] [[2011.]]
|-align="center"
|Drugo pretkolo
|[[14. srpnja]] [[2011.]]
|[[21. srpnja]] [[2011.]]
|-align="center"
|Treće pretkolo
|[[15. srpnja]] [[2011.]]
|[[28. srpnja]] [[2011.]]
|[[4. kolovoza]] [[2011.]]
|-align="center"
|colspan=2|[[UEFA Europska liga 2011./12. – razigravanje|Razigravanje (''Play-off'')]]
|[[5. kolovoza]] [[2011.]]
|[[18. kolovoza]] [[2011.]]
|[[25. kolovoza]] [[2011.]]
|-align="center"
|rowspan=6|[[UEFA Europska liga 2011./12. – natjecanje po skupinama|Natjecanje<br/>po<br/>skupinama]]
|1. kolo
|rowspan=6|[[26. kolovoza]] [[2011.]]<br/>([[Monako]])
|colspan=2|[[15. rujna]] [[2011.]]
|-align="center"
|2. kolo
|colspan=2|[[29. rujna]] [[2011.]]
|-align="center"
|3. kolo
|colspan=2|[[20. listopada]] [[2011.]]
|-align="center"
|4. kolo
|colspan=2|[[3. studenog]] [[2011.]]
|-align="center"
|5. kolo
|colspan=2|[[30. studenog]] – [[1. prosinca]] [[2011.]]
|-align="center"
|6. kolo
|colspan=2|[[14. prosinca|14.]] – [[15. prosinca]] [[2011.]]
|-align="center"
|rowspan=5|[[UEFA Europska liga 2011./12. – drugi dio natjecanja|Drugi dio<br/>natjecanja]]
|Šesnaestina finala
|rowspan=2|[[16. prosinca]] [[2011.]]
|[[16. veljače]] [[2012.]]
|[[23. veljače]] [[2012.]]
|-align="center"
|Osmina finala
|[[8. ožujka]] [[2012.]]
|[[15. ožujka]] [[2012.]]
|-align="center"
|Četvrtfinale
|rowspan=3|[[16. ožujka]] [[2012.]]
|[[29. ožujka]] [[2012.]]
|[[5. travnja]] [[2012.]]
|-align="center"
|Polufinale
|[[19. travnja]] [[2012.]]
|[[26. travnja]] [[2012.]]
|-align="center"
|[[Finale UEFA Europske lige 2012.|Finale]]
|colspan=2|[[9. svibnja]] [[2012.]] ([[Stadionul Naţional]], [[Bukurešt]])
|}
==Kvalifikacije==
{{glavni|UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije}}
===Prvo pretkolo===
Ždrijeb za prvo i drugo pretkolo kvalifikacija održan je [[20. lipnja]] [[2011.]] u [[Nyon]]u.<ref>{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=1645307.html |title=Fulham se suočava sa sudbinom kvalificiranja za Europsku ligu |publisher=[[UEFA]].com |date=2011-06-20}}</ref> Prve su utakmice odigrane [[30. lipnja]] [[2011.]], dok su uzvrati igrani [[7. srpnja]] [[2011.]]
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|[[ÍF Fuglafjørður]]|{{Z|OVČ}}|2:8|'''[[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR]]'''|{{Z|ISL}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#ÍF Fuglafjørður vs KR|1:3]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#KR vs ÍF Fuglafjørður|1:5]]}}
{{TwoLegResult|[[FC Daugava|Daugava Daugavpils]]|{{Z|LAT}}|1:7|'''[[Tromsø IL|Tromsø]]'''|{{Z|NOR}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Daugava Daugavpils vs Tromsø|0:5]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Tromsø vs Daugava Daugavpils|1:2]]}}
{{TwoLegResult|'''[[IF Elfsborg|Elfsborg]]'''|{{Z|ŠVE}}|5:1|[[CS Fola Esch|Fola Esch]]|{{Z|LUX}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Elfsborg vs Fola Esch|4:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Fola Esch vs Elfsborg|1:1]]}}
{{TwoLegResult|'''[[The New Saints F.C.|The New Saints]]'''|{{Z|WAL}}|2:1|[[Cliftonville F.C.|Cliftonville]]|{{Z|SJI}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#The New Saints vs Cliftonville|1:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Cliftonville vs The New Saints|1:0]]}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Honka|Honka]]'''|{{Z|FIN}}|2:0|[[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]]|{{Z|EST}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Honka vs Nõmme Kalju|0:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Nõmme Kalju vs Honka|2:0]]}}
{{TwoLegResult|'''[[Fulham F.C.|Fulham]]'''|{{Z|ENG}}|3:0|[[NSÍ Runavík]]|{{Z|OVČ}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Fulham vs NSÍ Runavík|3:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#NSÍ Runavík vs Fulham|0:0]]}}
{{TwoLegResult|[[Íþróttabandalag Vestmannaeyja|ÍBV]]|{{Z|ISL}}|1:2|'''[[St Patrick's Athletic F.C.|St Patrick's Athletic]]'''|{{Z|IRS}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#ÍBV vs St Patrick's Athletic|1:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#St Patrick's Athletic vs ÍBV|0:2]]}}
{{TwoLegResult|[[UN Käerjéng 97|Käerjéng 97]]|{{Z|LUX}}|2:6|'''[[BK Häcken|Häcken]]'''|{{Z|ŠVE}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Käerjéng 97 vs Häcken|1:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Häcken vs Käerjéng 97|1:5]]}}
{{TwoLegResult|'''[[Aalesunds FK|Aalesund]]'''|{{Z|NOR}}|6:1|[[Neath F.C.|Neath]]|{{Z|WAL}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Aalesund vs Neath|4:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Neath vs Aalesund|2:0]]}}
{{TwoLegResult|[[FK Renova|Renova]]|{{Z|MAK}}|3:3 <small>(2:3[[jedanaesterci|p]])</small>|'''[[Glentoran F.C.|Glentoran]]'''|{{Z|SJI}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Renova vs Glentoran|2:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Glentoran vs Renova|1:2]] ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|[[FC Koper|Koper]]|{{Z|SLO}}|2:3|'''[[FC Shakhter Karagandy|Shakhter Karagandy]]'''|{{Z|KAZ}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Koper vs Shakhter Karagandy|1:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Shakhter Karagandy vs Koper|1:2]]}}
{{TwoLegResult|[[FK Banga Gargždai|Banga Gargždai]]|{{Z|LIT}}|0:7|'''[[FK Qarabağ|Qarabağ]]'''|{{Z|AZE}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Banga Gargždai vs Qarabağ|0:4]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Qarabağ vs Banga Gargždai|0:3]]}}
{{TwoLegResult|[[UE Santa Coloma]]|{{Z|AND}}|0:5|'''[[Paksi SE|Paks]]'''|{{Z|MAĐ}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#UE Santa Coloma vs Paks|0:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Paks vs UE Santa Coloma|0:4]]}}
{{TwoLegResult|[[JK Narva Trans|Narva Trans]]|{{Z|EST}}|1:7|'''[[FK Rabotnički|Rabotnički]]'''|{{Z|MAK}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Narva Trans vs Rabotnički|1:4]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Rabotnički vs Narva Trans|0:3]]}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Rad|Rad]]'''|{{Z|SRB}}|9:1|[[S.P. Tre Penne|Tre Penne]]|{{Z|SMR}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Rad vs Tre Penne|6:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Tre Penne vs Rad|3:1]]}}
{{TwoLegResult|[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]|{{Z|CG}}|3:4|'''[[Flamurtari Vlorë]]'''|{{Z|ALB}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Budućnost Podgorica vs Flamurtari Vlorë|1:3]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Flamurtari Vlorë vs Budućnost Podgorica|2:1]]}}
{{TwoLegResult|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''|{{Z|MAĐ}}|5:0|[[Ulisses F.C.|Ulisses]]|{{Z|ARM}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Ferencváros vs Ulisses|3:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Ulisses vs Ferencváros|2:0]]}}
{{TwoLegResult|[[Jagiellonia Białystok]]|{{Z|POLJ}}|1:2|'''[[FC Irtysh Pavlodar|Irtysh Pavlodar]]'''|{{Z|KAZ}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Jagiellonia Białystok vs Irtysh Pavlodar|1:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Irtysh Pavlodar vs Jagiellonia Białystok|0:2]]}}
{{TwoLegResult|[[Şüvəlan FK|AZAL Baku]]|{{Z|AZE}}|2:3|'''[[FC Minsk|Minsk]]'''|{{Z|BJE}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#AZAL Baku vs Minsk|1:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Minsk vs AZAL Baku|1:2]]}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]'''|{{Z|GRU}}|5:1|[[FC Milsami|Milsami Orhei]]|{{Z|MOL}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Dinamo Tbilisi vs Milsami Orhei|2:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Milsami Orhei vs Dinamo Tbilisi|3:1]]}}
{{TwoLegResult|'''[[NK Varaždin|Varaždin]]'''|{{Z|HRV}}|6:1|[[Lusitanos]]|{{Z|AND}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Varaždin vs Lusitanos|5:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Lusitanos vs Varaždin|1:0]]}}
{{TwoLegResult|[[Banants F.C.|Banants]]|{{Z|ARM}}|1:2|'''[[F.C. Rustavi Metalurgist|Metalurgist Rustavi]]'''|{{Z|GRU}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Banants vs Metalurgist Rustavi|0:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Metalurgist Rustavi vs Banants|1:1]]}}
{{TwoLegResult|[[Birkirkara F.C.|Birkirkara]]|{{Z|MLT}}|1:2|'''[[KS Vllaznia Shkodër|Vllaznia Shkodër]]'''|{{Z|ALB}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Birkirkara vs Vllaznia Shkodër|0:1]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Vllaznia Shkodër vs Birkirkara|1:1]]}}
{{TwoLegResult|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]|{{Z|BIH}}|0:3|'''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]'''|{{Z|SLO}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Široki Brijeg vs Olimpija Ljubljana|0:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Olimpija Ljubljana vs Široki Brijeg|0:3]]}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]'''|{{Z|SLK}}|4:2|[[FK Zeta|Zeta]]|{{Z|CG}}|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Spartak Trnava vs Zeta|3:0]]|[[UEFA Europska liga 2011./12. – kvalifikacije#Zeta vs Spartak Trnava|1:2]]}}
|}
===Drugo pretkolo===
U drugo pretkolo prolazi 25 pobjednika iz prvog pretkola i 55 sljedećih momčadi:
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{Z|UKR}} Petoplasirani u [[Vyšča Liha|Ukrajinskoj Premier Ligi]] 2010./11.
*{{Z|RUM}} Petoplasirani u [[Liga I|Ligi I]] 2010./11.
*{{Z|POR}} Petoplasirani u [[Portugalska Superliga|Portugalskoj Superligi]] 2010./11.
*{{Z|NIZ}} Četvrtplasirani u [[Eredivisie]] 2010./11.
*{{Z|TUR}} Četvrtplasirani u [[Süper Lig]]i 2010./11.
*{{Z|GRČ}} Četvrtplasirani [[Grčka Super Liga|Grčkoj Super Ligi]] 2010./11.
*{{Z|BEL}} Četvrtplasirani u [[Belgijska Prva divizija|Belgijskoj Prvoj diviziji]] 2010./11.
*{{Z|ŠVI}} Četvrtplasirani u [[Švicarska SuperLiga|Švicarskoj SuperLigi]] 2010./11.
*{{Z|DAN}} Četvrtplasirani u [[Danska SuperLiga|Danskoj SuperLigi]] 2010./11.
*{{Z|ŠKO}} Trećeplasirani u [[Škotska Premier liga|Škotskoj Premier ligi]] 2010./11.
*{{Z|BUG}} Trećeplasirani u [[A PFG]]-u 2010./11.
*{{Z|ČEŠ}} Trećeplasirani u [[Gambrinus liga|Gambrinus lige]] 2010./11.
*{{Z|NOR}} Drugoplasirani u [[Norveška Premier Liga|Norveškoj Premier Ligi]] 2010.
*{{Z|AUT}} Drugoplasirani u [[Austrijska Bundesliga|Austrijskoj Bundesligi]] 2010./11.
*{{Z|AUT}} Trećeplasirani u [[Austrijska Bundesliga|Austrijskoj Bundesligi]] 2010./11.
*{{Z|SRB}} Drugoplasirani u [[Superliga Srbije|Srpskoj SuperLigi]] 2010./11.
*{{Z|IZR}} Drugoplasirani u [[Ligat ha'Al]]-u 2010./11.
*{{Z|IZR}} Trećeplasirani u [[Ligat ha'Al]]a 2010./11.
*{{Z|CIP}} Drugoplasirani u [[Ciparska Prva divizija|Ciparskoj Prvoj diviziji]] 2010./11.
*{{Z|CIP}} Trećeplasirani u [[Ciparska Prva divizija|Ciparskoj Prvoj diviziji]] 2010./11.
*{{Z|ŠVE}} Drugoplasirani u [[Allsvenskan]]u 2010.
*{{Z|SLK}} Drugoplasirani u [[Slovačka SuperLiga|Slovačkoj SuperLigi]] 2010./11.
*{{Z|POLJ}} Drugoplasirani u [[Ekstraklasa|Ekstraklase]] 2010./11.
*{{Z|HRV}} Drugoplasirani u [[Prva HNL|Prvoj HNL]] 2010./11.
*{{Z|FIN}} Pobjednik [[Finskiski nogometni kup|Finskog kupa]] 2010.
*{{Z|FIN}} Drugoplasirani u [[Veikkausliiga|Veikkausliigi]] 2010.
{{col-2}}
*{{Z|LIT}} Pobjednik [[Litvanski nogometni kup|Litvanskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|LIT}} Trećeplasirani u [[A Lyga|A Lygi]] 2010.
*{{Z|IRS}} Pobjednik [[Irski nogometni kup|Irskog kupa]] 2010.
*{{Z|IRS}} Drugoplasirani u [[FAI Prva divizija|FAI Prvoj diviziji]] 2010.
*{{Z|BJE}} Pobjednik [[Bjeloruski nogometni kup|Bjeloruskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|BJE}} Drugoplasirani u [[Bjeloruska Premier liga|Bjeloruskoj Premier ligi]] 2010./11.
*{{Z|BIH}} Pobjednik [[Kup BiH (nogomet)|Kupa BiH]] 2010./11.
*{{Z|BIH}} Drugoplasirani u [[Premijer nogometna liga BiH|Premijer ligi BiH]] 2010./11.
*{{Z|LAT}} Pobjednik [[Latvijski nogometni kup|Latvijkog kupa]] 2010.
*{{Z|MAĐ}} Pobjednik [[Mađarski nogometni kup|Mađarskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|ISL}} Pobjednik [[Islandski nogometni kup|Islandskog kupa]] 2010.
*{{Z|MOL}} Pobjednik [[Moldavski nogometni kup|Modavskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|SLO}} Pobjednik [[Slovenski kup|Slovenskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|GRU}} Pobjednik [[Gruzijski nogometni kup|Gruzijskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|LIH}} Pobjednik [[Lihtenštajnski nogometni kup|Lihtenštajnskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|MAK}} Pobjednik [[Makedonski nogometni kup|Makedonskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|AZE}} Pobjednik [[Azerbejdžanski nogometni kup|Azerbejdžanskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|EST}} Pobjednik [[Estonski nogometni kup|Estonskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|ALB}} Pobjednik [[Kupa e shqipërisë]] 2010./11.
*{{Z|KAZ}} Pobjednik [[Kazahstanski nogometni kup|Kazahstanskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|ARM}} Pobjednik [[Armenski nogometni kup|Armenskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|WAL}} Pobjednik [[Velški nogometni kup|Velškog kupa]] 2010./11.
*{{Z|SJI}} Pobjednik [[Irski nogometni kup|Irskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|OVČ}} Pobjednik [[Nogometni kup Farskih otoka|Farskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|LUX}} Pobjednik [[Luksemburški nogometni kup|Luksemburškog kupa]] 2010./11.
*{{Z|CG}} Pobjednik [[Crnogorski nogometni kup|Crnogorskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|AND}} Pobjednik [[Copa Constitució]]a 2010.
{{col-end}}
===Treće pretkolo===
U treće pretkolo prolazi 40 pobjednika iz drugog pretkola i 30 sljedećih momčadi:
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{Z|ENG}} Pobjednik [[Engleski Liga kup|Engleskog Liga kupa]] 2010./11.
*{{Z|ŠPA}} Šestoplasirani u [[La Liga|La Ligi]] [[La Liga 2010./11.|2010./11.]]
*{{Z|ITA}} Šestoplasirani u [[Serie A]] [[Serie A 2010./11.|2010./11.]]
*{{Z|NJE}} Petoplasirani u [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligi]] [[Njemačka nogometna Bundesliga 2010./11.|2010./11.]]
*{{Z|FRA}} Pobjednik [[Coupe de la Ligue]]a 2010./11.
*{{Z|RUS}} Petoplasirani u [[Ruska Premier liga|Ruskoj Premier ligi]] 2010./11.
*{{Z|UKR}} Četvrtplasirani u [[Vyšča Liha|Ukrajinskoj Premier Ligi]] 2010./11.
*{{Z|RUM}} Četvrtplasirani u [[Liga I|Ligi I]] 2010./11.
*{{Z|POR}} Četvrtplasirani u [[Portugalska Superliga|Portugalskoj Superligi]] 2010./11.
*{{Z|NIZ}} Trećeplasirani u [[Eredivisie]] 2010./11.
*{{Z|TUR}} Trećeplasirani u [[Süper Lig]]i 2010./11.
*{{Z|GRČ}} Trećeplasirani u [[Grčka Super Liga|Grčkoj Super Ligi]] 2010./11.
*{{Z|ŠVI}} Drugoplasirani u [[Švicarska Super Liga|Švicarskoj Super Ligi]] 2010./11.
*{{Z|BEL}} Trećeplasirani u [[Belgijska Prva divizija|Belgijske Prvoj diviziji]] 2010./11.
*{{Z|DAN}} Trećeplasirani u [[Danska SuperLiga|Danskoj SuperLigi]] 2010./11.
{{col-2}}
*{{Z|ŠKO}} Pobjednik [[Škotski nogometni kup|Škotskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|ŠKO}} Drugoplasirani u [[Škotska Premier Liga|Škotskoj Premier Ligi]] 2010./11.
*{{Z|BUG}} Pobjednik [[Bugarski nogometni kup|Bugarskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|BUG}} Drugoplasirani u [[A PFG]]-u 2010./11.
*{{Z|ČEŠ}} Trećeplasirani u [[Gambrinus liga|Gambrinus ligi]] 2010./11.
*{{Z|ČEŠ}} Pobjednik [[Češki nogometni kup|Češkog kupa]] 2010./11.
*{{Z|NOR}} Pobjednik [[Norveški nogometni kup|Norveškog kupa]] 2010./11.
*{{Z|AUT}} Pobjednik [[Austrijski nogometni kup|Austrijskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|SRB}} Pobjednik [[Srpski nogometni kup|Srpskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|IZR}} Pobjednik [[Izraelski nogometni kup|Izraelskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|CIP}} Pobjednik [[Ciparski nogometni kup|Ciparskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|ŠVE}} Pobjednik [[Svenska Cupen]]a 2010.
*{{Z|SLK}} Pobjednik [[Slovački nogometni kup|Slovačkog kupa]] 2010./11.
*{{Z|POLJ}} Pobjednik [[Poljski nogometni kup|Poljskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|HRV}} Pobjednik [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog kupa]] 2010./11.
{{col-end}}
==Razigravanje==
{{glavni|UEFA Europska liga 2011./12. – razigravanje}}
Sljedeće 24 ulaze u razigravanje ([[Engleski jezik|eng.]]: ''play-off''). Također, u ovu rundu ulazi 35 pobjednika trećeg pretkola i 15 15 poraženih iz trećeg pretkola kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|UEFA Ligu prvaka 2010./11.]] (10 prvaka i 5 ne-prvaka)
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{Z|ENG}} Pobjednik [[FA kup]]a 2010./11.
*{{Z|ENG}} Petoplasirani u [[FA Premier Liga|FA Premier Ligi]] [[FA Premier Liga 2010./11.|2010./11.]]
*{{Z|ŠPA}} Pobjednik [[Copa del Rey]]a 2010./11.
*{{Z|ŠPA}} Petoplasirani u [[La Liga|La Ligi]] [[La Liga 2010./11.|2010./11.]]
*{{Z|ITA}} Pobjednik [[Coppa Italia|Coppa Italije]] 2010./11.
*{{Z|ITA}} Petotplasirani u [[Serie A]] [[Serie A 2010./11.|2010./11.]]
*{{Z|NJE}} Pobjednik [[DFB-Pokal]]a 2010./11.
*{{Z|NJE}} Četvrtplasirani u [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligi]] [[Njemačka nogometna Bundesliga 2010./11.|2010./11.]]
*{{Z|FRA}} Pobjednik [[Coupe de France]]a 2010./11.
*{{Z|FRA}} Četvrtplasirani u [[Ligue 1]] 2010./11.
*{{Z|RUS}} Pobjednik [[Ruski nogometni kup|Ruskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|RUS}} Četvrtplasirani u [[Ruska Premier liga|Ruskoj Premier ligi]] 2010./11.
{{col-2}}
*{{Z|UKR}} Pobjednik [[Ukrajinski nogometni kup|Ukrajinskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|UKR}} Trećeplasirani u [[Vyšča Liha|Ukrajinskoj Premier Ligi]] 2010./11.
*{{Z|RUM}} Pobjednik [[Cupa României]] 2010./11.
*{{Z|RUM}} Trećeplasirani u [[Liga I|Ligi I]] 2010./11.
*{{Z|POR}} Pobjednik [[Portugalski nogometni kup|Portugalskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|POR}} Trećeplasirani u [[Portugalska Superliga|Portugalskoj Superligi]] 2010./11.
*{{Z|NIZ}} Pobjednik [[KNVB kup]]a 2010./11.
*{{Z|TUR}} Pobjednik [[Turski nogometni kup|Turskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|BEL}} Pobjednik [[Belgijski nogometni kup|Belgijskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|DAN}} Pobjednik [[Danski nogometni kup|Danskog kupa]] 2010./11.
*{{Z|GRČ}} Pobjednik [[Grčki nogometni kup|Grčkog kupa]] 2010./11.
*{{Z|ŠVI}} Pobjednik [[Švicarski nogometni kup|Švicarskog kupa]] 2010./11.
{{col-end}}
==Natjecanje po skupinama==
{{glavni|UEFA Europska liga 2011./12. – natjecanje po skupinama}}
Sljedeće momčadi nastupile su u natjecanju po skupinama:
* [[Finale UEFA Europske lige 2010.|Branitelj prvaka]]
* 10 poraženih iz playoff natjecanja za [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|Ligu prvaka 2011./12.]]
* 37 pobjednika playoff natjecanja
Natjecanje po skupinama sastojalo se od 12 skupina po 4 momčadi.
==Drugi dio natjecanja==
{{glavni|UEFA Europska liga 2011./12. – drugi dio natjecanja}}
Sljedeće momčadi nastupile su u drugom djelu natjecanja:
* 12 pobjednika iz natjecanja po skupinama
* 12 drugoplasiranih iz natjecanja po skupinama
* 8 trećeplasiranih iz natjecanja po skupinama [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|Lige prvaka 2011./12.]]
===Šesnaestina finala===
===Osmina finala===
===Četvrtfinale===
===Polufinale===
===Finale===
{{glavni|Finale UEFA Europske lige 2012.}}
[[Finale UEFA Europske lige 2012.|Završnica]] se održala na [[Rumunjska|rumunjskom]] [[Stadionul Naţional]]u u [[Bukurešt]]u.
==Vidite još i:==
[[UEFA Liga prvaka 2011./12.]]
==Izvori==
{{izvori|30em}}
{{sport start}}
{{Sezone UEFA Europske lige}}
{{sport kraj}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Europske lige]]
1b89ixoj7542jqr1xx6bdy37gue0wbl
Dodatak:Zemljopis današnjih nacija i država
102
201449
7088056
7058848
2024-12-14T01:00:48Z
Croxyz
205325
7088056
wikitext
text/x-wiki
Ovo je popis članaka o [[zemljopis]]u suvremenih zemalja, država i zavisnih teritorija.
* Vidi [[Popis nestalih država|Popis nestalih zemalja, carstava, itd.]] i [[Bivše države u Europi nakon 1815.]] za članke o državama koje više ne postoje.
* Vidi [[Popis država]] za ostale članke i popise o državama.
{{compactTOC2}}__NOTOC__
=== A ===
*{{Z|ABH}} '''''[[Zemljopis Abhazije]]''''' - [[Abhazija|Republika Abhazija]]
*{{Z|AFG}} '''[[Zemljopis Afganistana]]''' - [[Afganistan|Islamska Republika Afganistan]]
*{{Z|AKD}} [[Zemljopis Akrotirija]] - [[Akrotiri i Dhekelia|Akrotiri i Dhekelia, suverene vojne baze (''prekomorski teritoriji UK-a'')]]
*{{Z|ALA}} [[Zemljopis Ålandskih otoka]] - [[Ålandski otoci|Åland (''autonomna pokrajina u Republici Finskoj'')]]
*{{Z|ALB}} '''[[Zemljopis Albanije]]''' - [[Albanija|Republika Albanija]]
*{{Z|ALŽ}} '''[[Zemljopis Alžira]]''' - [[Alžir|Alžirska Narodna Demokratska Republika]]
*{{Z|AMS}} [[Zemljopis Američke Samoe]] - [[Američka Samoa|Teritorij Američka Samoa (''prekomorski teritorij SAD-a'')]]
*{{Z|AND}} '''[[Zemljopis Andore]]''' - [[Andora|Kneževina Andora]]
*{{Z|ANG}} '''[[Zemljopis Angole]]''' - [[Angola|Republika Angola]]
*{{Z|ANV}} [[Zemljopis Angvile]] - [[Angvila|Angvila (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|ATG}} '''[[Zemljopis Antigve i Barbude]]''' - [[Antigva i Barbuda]]
*{{Z|ARG}} '''[[Zemljopis Argentine]]''' - [[Argentina|Argentinska Republika]]
*{{Z|ARM}} '''[[Zemljopis Armenije]]''' - [[Armenija|Republika Armenija]]
*{{Z|ARU}} [[Zemljopis Arube]] - [[Aruba|Aruba (''samoupravna zemlja u Kraljevini Nizozemskoj'')]]
*{{Z|ASC}} [[Zemljopis Ascensiona]] - [[Otok Ascension|Ascension (''zavisni teritorij Svete Helene, prekomorskoga teritorija UK-a'')]]
*{{Z|AUS}} '''[[Zemljopis Australije]]''' - [[Australija]]
*{{Z|AUT}} '''[[Zemljopis Austrije]]''' - [[Austrija|Republika Austrija]]
*{{Z|AZE}} '''[[Zemljopis Azerbajdžana]]''' - [[Azerbajdžan|Republika Azerbajdžan]]
=== B ===
*{{Z|BAH}} '''[[Zemljopis Bahama]]''' - [[Bahami|Zajednica Bahamâ]]
*{{Z|BHR}} '''[[Zemljopis Bahreina]]''' - [[Bahrein|Kraljevina Bahrein]]
*{{Z|BAN}} '''[[Zemljopis Bangladeša]]''' - [[Bangladeš|Narodna Republika Bangladeš]]
*{{Z|BAR}} '''[[Zemljopis Barbadosa]]''' - [[Barbados]]
*{{Z|BEL}} '''[[Zemljopis Belgije]]''' - [[Belgija|Kraljevina Belgija]]
*{{Z|BLZ}} '''[[Zemljopis Belizea]]''' - [[Belize]]
*{{Z|BEN}} '''[[Zemljopis Benina]]''' - [[Benin|Republika Benin]]
*{{Z|BER}} [[Zemljopis Bermuda]] - [[Bermudi|Bermudi (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|BJE}} '''[[Zemljopis Bjelorusije]]''' - [[Bjelorusija|Republika Bjelorusija]]
*{{Z|BOC}} '''[[Zemljopis Bocvane]]''' - [[Bocvana|Republika Bocvana]]
*{{Z|BOL}} '''[[Zemljopis Bolivije]]''' - [[Bolivija|Višenacionalna Država Bolivija]]
*{{Z|BIH}} '''[[Zemljopis Bosne i Hercegovine]]''' - [[Bosna i Hercegovina]]
*{{Z|BŽĆ}} '''[[Zemljopis Božićnoga otoka]]''' - [[Božićni otok|Teritorij Božićni otok (''australski prekomorski teritorij'')]]
*{{Z|BRA}} '''[[Zemljopis Brazila]]''' - [[Brazil|Savezna Republika Brazil]]
*{{Z|BRU}} '''[[Zemljopis Bruneja]]''' - [[Brunej|Brunej Darussalam]]
*{{Z|BUG}} '''[[Zemljopis Bugarske]]''' - [[Bugarska|Republika Bugarska]]
*{{Z|BUF}} '''[[Zemljopis Burkine Faso]]''' - [[Burkina Faso]]
*{{Z|MIA}} '''[[Zemljopis Burme]]''' - [[Mjanmar|Burma (Republika Unija Mjanmar)]]
*{{Z|BUR}} '''[[Zemljopis Burundija]]''' - [[Burundi|Republika Burundi]]
*{{Z|BUT}} '''[[Zemljopis Butana]]''' - [[Kraljevina Butan]]
=== C ===
*{{Z|CIP}} '''[[Zemljopis Cipra]]''' - [[Cipar|Republika Cipar]]
*{{Z|KUK}} [[Zemljopis Cookovoga Otočja]] - [[Cookovo Otočje|Cookovo Otočje (''Pridružena država Novog Zelanda'')]]
*{{Z|CG}} '''[[Zemljopis Crne Gore]]''' - [[Crna Gora]]
=== Č ===
*{{Z|ČAD}} '''[[Zemljopis Čada]]''' - [[Čad|Republika Čad]]
*{{Z|ČEŠ}} '''[[Zemljopis Češke]]''' - [[Češka|Češka Republika]]
*{{Z|ČIL}} '''[[Zemljopis Čilea]]''' - [[Čile|Republika Čile]]
=== D ===
*{{Z|DAN}} '''[[Zemljopis Danske]]''' - [[Danska|Kraljevina Danska]]
*{{Z|AKD}} [[Zemljopis Dhekelije]] - [[Akrotiri i Dhekelia|Akrotiri i Dhekelia, suverene vojne baze (''prekomorski teritoriji UK-a'')]]
*{{Z|BRIT DJEV}} [[Zemljopis Britanskih Djevičanskih otoka]] - [[Britanski Djevičanski otoci|Britanski Djevičanski otoci (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|ADO}} [[Zemljopis Djevičanskih otoka]] - [[Američki Djevičanski otoci|Američki Djevičanski otoci (''prekomorski teritorij SAD-a'')]]
*{{Z|DMN}} '''[[Zemljopis Dominike]]''' - [[Dominika|Zajednica Dominike]]
*{{Z|DOM}} '''[[Zemljopis Dominikanske Republike]]''' - [[Dominikanska Republika]]
=== Dž ===
*{{Z|DŽI}} '''[[Zemljopis Džibutija]]''' - [[Džibuti|Republika Džibuti]]
=== E ===
*{{Z|EGI}} '''[[Zemljopis Egipta]]''' - [[Egipat|Arapska Republika Egipat]]
*{{Z|EKV}} '''[[Zemljopis Ekvadora]]''' - [[Ekvador|Republika Ekvador]]
*{{Z|EKG}} '''[[Zemljopis Ekvatorske Gvineje]]''' - [[Ekvatorska Gvineja|Republika Ekvatorska Gvineja]]
*{{Z|ERI}} '''[[Zemljopis Eritreje]]''' - [[Eritreja|Država Eritreja]]
*{{Z|EST}} '''[[Zemljopis Estonije]]''' - [[Estonija|Republika Estonija]]
*{{Z|ETI}} '''[[Zemljopis Etiopije]]''' - [[Etiopija|Savezna Demokratska Republika Etiopija]]
=== F ===
*{{Z|FAL}} [[Zemljopis Falklandskih otoka]] - [[Falklandski otoci|Falklandski otoci (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|OVČ}} [[Zemljopis Farskih otoka]] - [[Farski otoci|Farski otoci (''samoupravna zemlja u Kraljevini Danskoj'')]]
*{{Z|FIĐ}} '''[[Zemljopis Fidžija]]''' - [[Fidži|Republika Fidži]]
*{{Z|FIL}} '''[[Zemljopis Filipina]]''' - [[Filipini|Republika Filipini]]
*{{Z|FIN}} '''[[Zemljopis Finske]]''' - [[Finska|Republika Finska]]
*{{Z|FRA}} '''[[Zemljopis Francuske]]''' - [[Francuska|Francuska Republika]]
*{{Z|FR POLI}} [[Zemljopis Francuske Polinezije]] - [[Francuska Polinezija|Francuska Polinezija (''francuska prekomorska zajednica'')]]
=== G ===
*{{Z|GAB}} '''[[Zemljopis Gabona]]''' - [[Gabon|Gabonska Republika]]
*{{Z|GAM}} '''[[Zemljopis Gambije]]''' - [[Gambija|Republika Gambija]]
*{{Z|GAN}} '''[[Zemljopis Gane]]''' - [[Gana|Republika Gana]]
*{{Z|GIB}} [[Zemljopis Gibraltara]] - [[Gibraltar|Gibraltar (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|GRČ}} '''[[Zemljopis Grčke]]''' - [[Grčka|Helenska Republika]]
*{{Z|GRE}} '''[[Zemljopis Grenade]]''' - [[Grenada]]
*{{Z|GRL}} [[Zemljopis Grenlanda]] - [[Grenland|Grenland (''samoupravna zemlja u Kraljevini Danskoj'')]]
*{{Z|GRU}} '''[[Zemljopis Gruzije]]''' - [[Gruzija]]
*{{Z|GUAM}} [[Zemljopis Guama]] - [[Guam|Teritorij Guam (''prekomorski teritorij SAD-a'')]]
*{{Z|GUER}} [[Zemljopis Guernseyja]] - [[Guernsey|Bailovina Guernsey (''britanski krunski zavisni teritorij'')]]
*{{Z|GVA}} '''[[Zemljopis Gvajane]]''' - [[Gvajana|Kooperativna Republika Gvajana]]
*{{Z|GUA}} '''[[Zemljopis Gvatemale]]''' - [[Gvatemala|Republika Gvatemala]]
*{{Z|GVI}} '''[[Zemljopis Gvineje]]''' - [[Gvineja|Republika Gvineja]]
*{{Z|GVB}} '''[[Zemljopis Gvineje Bisau]]''' - [[Gvineja Bisau|Republika Gvineja Bisau]]
=== H ===
*{{Z|HAI}} '''[[Zemljopis Haitija]]''' - [[Haiti|Republika Haiti]]
*{{Z|HON}} '''[[Zemljopis Hondurasa]]''' - [[Honduras|Republika Honduras]]
*{{Z|HK}} [[Zemljopis Hong Konga]] - [[Hong Kong|Posebna upravna regija Narodne Republike Kine Hong Kong (područje specijalne suverenosti)]]
*{{Z|HRV}} '''[[Zemljopis Hrvatske]]''' - [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]
=== I ===
*{{Z|IND}} '''[[Zemljopis Indije]]''' - [[Indija|Republika Indija]]
*{{Z|INDN}} '''[[Zemljopis Indonezije]]''' - [[Indonezija|Republika Indonezija]]
*{{Z|IRK}} '''[[Zemljopis Iraka]]''' - [[Irak|Republika Irak]]
*{{Z|IRN}} '''[[Zemljopis Irana]]''' - [[Iran|Islamska Republika Iran]]
*{{Z|IRS}} '''[[Zemljopis Irske]]''' - [[Irska]]
*{{Z|ISL}} '''[[Zemljopis Islanda]]''' - [[Island|Republika Island]]
*''Vidi [[Zemljopis Falklandskih otoka]] za Islas Malvinas''
*{{Z|IST T}} '''[[Zemljopis Istočnoga Timora]]''' - [[Istočni Timor|Demokratska Republika Timor-Leste]]
*{{Z|ITA}} '''[[Zemljopis Italije]]''' - [[Italija|Talijanska Republika]]
*{{Z|IZR}} '''[[Zemljopis Izraela]]''' - [[Izrael|Država Izrael]]
=== J ===
*{{Z|JAM}} '''[[Zemljopis Jamajke]]''' - [[Jamajka]]
*{{Z|JAP}} '''[[Zemljopis Japana]]''' - [[Japan]]
*{{Z|JEM}} '''[[Zemljopis Jemena]]''' - [[Jemen|Republika Jemen]]
*{{Z|JER}} [[Zemljopis Jerseyja]] - [[Jersey|Bailovina Jersey (''britanski krunski zavisni teritorij'')]]
*{{Z|JOR}} '''[[Zemljopis Jordana]]''' - [[Jordan|Hašemitska Kraljevina Jordan]]
*{{Z|JKO}} '''[[Zemljopis Južne Koreje]]''' - [[Južna Koreja|Republika Koreja]]
*{{Z|J OSE}} '''''[[Zemljopis Južne Osetije]]''''' - [[Južna Osetija|Republika Južna Osetija]]
*{{Z|JAR}} '''[[Zemljopis Južnoafričke Republike]]''' - [[Južnoafrička Republika|Republika Južna Afrika]]
*{{Z|J SUD}} '''[[Zemljopis Južnoga Sudana]]''' - [[Južni Sudan|Republika Južni Sudan]]
=== K ===
*{{Z|KAJ}} [[Zemljopis Kajmanskih otoka]] - [[Kajmanski otoci|Kajmanski otoci (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|KMB}} '''[[Zemljopis Kambodže]]''' - [[Kambodža|Kraljevina Kambodža]]
*{{Z|KAM}} '''[[Zemljopis Kameruna]]''' - [[Kamerun|Republika Kamerun]]
*{{Z|KAN}} '''[[Zemljopis Kanade]]''' - [[Kanada]]
*{{Z|KAT}} '''[[Zemljopis Katara]]''' - [[Katar|Država Katar]]
*{{Z|KAZ}} '''[[Zemljopis Kazahstana]]''' - [[Kazahstan|Republika Kazahstan]]
*{{Z|KEN}} '''[[Zemljopis Kenije]]''' - [[Kenija|Republika Kenija]]
*{{Z|KIN}} '''[[Zemljopis Kine]]''' - [[Kina|Narodna Republika Kina]]
*{{Z|TAJV}} '''[[Zemljopis Republike Kine]]''' - [[Republika Kina|Republika Kina na Tajvanu]]
*{{Z|KIRG}} '''[[Zemljopis Kirgistana]]''' - [[Kirgistan|Kirgiska Republika]]
*{{Z|KIRI}} '''[[Zemljopis Kiribata]]''' - [[Kiribati|Republika Kiribati]]
*{{Z|KOK}} [[Zemljopis Kokosovih (Keelingovih) otoka]] - [[Kokosovi otoci|Teritorij Kokosovi (Keelingovi) otoci (''australski prekomorski teritorij'')]]
*{{Z|KOL}} '''[[Zemljopis Kolumbije]]''' - [[Kolumbija|Republika Kolumbija]]
*{{Z|KOM}} '''[[Zemljopis Komora]]''' - [[Komori|Unija Komorâ]]
*{{Z|DR KONGO}} '''[[Zemljopis Demokratske Republike Kongo]]''' - [[Demokratska Republika Kongo]]
*{{Z|RKO}} '''[[Zemljopis Republike Kongo]]''' - [[Republika Kongo]]
*{{Z|JKO}} '''[[Zemljopis Koreje (Južne)]]''' - [[Južna Koreja|Republika Koreja]]
*{{Z|SJKOR}} '''[[Zemljopis Koreje (Sjeverne)]]''' - [[Sjeverna Koreja|Demokratska Narodna Republika Koreja]]
*{{Z|KOSV}} '''[[Zemljopis Kosova]]''' - [[Kosovo|Republika Kosovo]]
*{{Z|KOS}} '''[[Zemljopis Kostarike]]''' - [[Kostarika|Republika Kostarika]]
*{{Z|KUB}} '''[[Zemljopis Kube]]''' - [[Kuba|Republika Kuba]]
*{{Z|KUV}} '''[[Zemljopis Kuvajta]]''' - [[Kuvajt|Država Kuvajt]]
=== L ===
*{{Z|LAO}} '''[[Zemljopis Laosa]]''' - [[Laos|Laoska Narodna Demokratska Republika]]
*{{Z|LAT}} '''[[Zemljopis Letonije|Zemljopis]] [[Zemljopis Latvije|Latvije]]''' - [[Latvija|Republika Latvija]]
*{{Z|LES}} '''[[Zemljopis Lesota]]''' - [[Lesoto|Kraljevina Lesoto]]
*{{Z|LBN}} '''[[Zemljopis Libanona]]''' - [[Libanon|Libanonska Republika]]
*{{Z|LBR}} '''[[Zemljopis Liberije]]''' - [[Liberija|Republika Liberija]]
*{{Z|LIBI}} '''[[Zemljopis Libije]]''' - [[Libija|Država Libija]]
*{{Z|LIH}} '''[[Zemljopis Lihtenštajna]]''' - [[Lihtenštajn|Kneževina Lihtenštajn]]
*{{Z|LIT}} '''[[Zemljopis Litve]]''' - [[Litva|Republika Litva]]
*{{Z|LUX}} '''[[Zemljopis Luksemburga]]''' - [[Luksemburg|Veliko Vojvodstvo Luksemburg]]
=== M ===
*{{Z|MAO}} [[Zemljopis Makaa]] - [[Makao|Posebna upravna regija Narodne Republike Kine Makao (područje specijalne suverenosti)]]
*{{Z|MAD}} '''[[Zemljopis Madagaskara]]''' - [[Madagaskar|Republika Madagaskar]]
*{{Z|MAĐ}} '''[[Zemljopis Mađarske]]''' - [[Mađarska]]
*{{Z|MAK}} '''[[Zemljopis Sjeverne Makedonije]]''' - [[Sjeverna Makedonija|Republika Sjeverna Makedonija]]
*{{Z|MLV}} '''[[Zemljopis Malavija]]''' - [[Malavi|Republika Malavi]]
*{{Z|MALD}} '''[[Zemljopis Maldiva]]''' - [[Maldivi|Republika Maldivi]]
*{{Z|MALE}} '''[[Zemljopis Malezije]]''' - [[Malezija]]
*{{Z|MALI}} '''[[Zemljopis Malija]]''' - [[Mali|Republika Mali]]
*{{Z|MLT}} '''[[Zemljopis Malte]]''' - [[Malta|Republika Malta]]
*{{Z|MAR}} '''[[Zemljopis Maroka]]''' - [[Maroko|Kraljevstvo Maroko]]
*{{Z|MARŠ}} '''[[Zemljopis Maršalovih Otoka]]''' - [[Maršalovi Otoci|Republika Maršalovi Otoci]]
*{{Z|MAUS}} '''[[Zemljopis Mauricijusa]]''' - [[Mauricijus|Republika Mauricijus]]
*{{Z|MAU}} '''[[Zemljopis Mauretanije]]''' - [[Mauretanija|Islamska Republika Mauritanija]]
*{{Z|MAY}} [[Zemljopis Mayottea]] - [[Mayotte|Mayotte (''francuska prekomorska zajednica'')]]
*{{Z|MEX}} '''[[Zemljopis Meksika]]''' - [[Meksiko|Sjedinjene Meksičke Države]]
*{{Z|MIK}} '''[[Zemljopis Mikronezije]]''' - [[Savezne Države Mikronezije]]
*{{Z|MIA}} '''[[Zemljopis Mjanmara]]''' - [[Mjanmar|Republika Unija Mjanmar]]
*{{Z|MOL}} '''[[Zemljopis Moldavije]]''' - [[Moldavija|Republika Moldavija]]
*{{Z|MNK}} '''[[Zemljopis Monaka]]''' - [[Monako|Kneževina Monako]]
*{{Z|MNG}} '''[[Zemljopis Mongolije]]''' - [[Mongolija]]
*{{Z|MONT}} [[Zemljopis Montserrata]] - [[Montserrat|Montserrat (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|MOZ}} '''[[Zemljopis Mozambika]]''' - [[Mozambik|Republika Mozambik]]
=== N ===
*{{Z|GOR KAR}} '''''[[Zemljopis Gorskoga Karabaha]]''''' - [[Gorski Karabah|Republika Gorski Karabah]]
*{{Z|NAM}} '''[[Zemljopis Namibije]]''' - [[Namibija|Republika Namibija]]
*{{Z|NAU}} '''[[Zemljopis Naurua]]''' - [[Nauru|Republika Nauru]]
*{{Z|NEP}} '''[[Zemljopis Nepala]]''' - [[Nepal|Savezna Demokratska Republika Nepal]]
*{{Z|NGR}} '''[[Zemljopis Nigera]]''' - [[Niger|Republika Niger]]
*{{Z|NIG}} '''[[Zemljopis Nigerije]]''' - [[Nigerija|Savezna Republika Nigerija]]
*{{Z|NIK}} '''[[Zemljopis Nikaragve]]''' - [[Nikaragva|Republika Nikaragva]]
*{{Z|NIU}} [[Zemljopis Niuea]] - [[Niue|Niue (''pridružena država Novoga Zelanda'')]]
*{{Z|NIZ}} '''[[Zemljopis Nizozemske]]''' - [[Nizozemska|Kraljevina Nizozemska]]
*{{Z|NIZ ANT}} [[Zemljopis Nizozemskih Antila]] - [[Nizozemski Antili|Nizozemski Antili (''samoupravna zemlja u Kraljevini Nizozemskoj'')]]
*{{Z|NORF}} [[Zemljopis Norfolka]] - [[Norfolk|Teritorij otoka Norfolk (''australski prekomorski teritorij'')]]
*{{Z|NOR}} '''[[Zemljopis Norveške]]''' - [[Norveška|Kraljevina Norveška]]
*{{Z|N KALE}} [[Zemljopis Nove Kaledonije]] - [[Nova Kaledonija|Teritorij Nova Kaledonija i zavisni teritoriji (''francuska zajednica sui generis'')]]
*{{Z|NZL}} '''[[Zemljopis Novoga Zelanda]]''' - [[Novi Zeland]]
=== Nj ===
*{{Z|NJE}} '''[[Zemljopis Njemačke]]''' - [[Njemačka|Savezna Republika Njemačka]]
=== O ===
*{{Z|OMA}} '''[[Zemljopis Omana]]''' - [[Oman|Sultanat Oman]]
*{{Z|OSK}} '''[[Zemljopis Obale Bjelokosti]]''' - [[Obala Bjelokosti|Republika Obala Bjelokosti]]
*{{Z|OTM}} [[Zemljopis otoka Man]] - [[otok Man|Otok Man (''britanski krunski zavisni teritorij'')]]
=== P ===
*{{Z|PAK}} '''[[Zemljopis Pakistana]]''' - [[Pakistan|Islamska Republika Pakistan]]
*{{Z|PALA}} '''[[Zemljopis Palaua]]''' - [[Palau|Republika Palau]]
*{{Z|PAL}} '''[[Zemljopis Zapadne obale i pojasa Gaze]]''' - [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinski teritoriji]] ([[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]])
*{{Z|PAN}} '''[[Zemljopis Paname]]''' - [[Panama|Republika Panama]]
*{{Z|PNG}} '''[[Zemljopis Papue Nove Gvineje]]''' - [[Papua Nova Gvineja|Nezavisna Država Papua Nova Gvineja]]
*{{Z|PAR}} '''[[Zemljopis Paragvaja]]''' - [[Paragvaj|Republika Paragvaj]]
*{{Z|PER}} '''[[Zemljopis Perua]]''' - [[Peru|Republika Peru]]
*{{Z|PIT O}} [[Zemljopis Pitcairnovoga Otočja]] - [[Pitcairnovo Otočje|Otoci Pitcairn, Henderson, Ducie i Oeno (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|POLJ}} '''[[Zemljopis Poljske]]''' - [[Poljska|Republika Poljska]]
*{{Z|PUE}} '''[[Zemljopis Portorika]]''' - [[Portoriko|Slobodna pridružena država Portoriko (''komonvelt, ''hrv. republika'' SAD-a'')]]
*{{Z|POR}} '''[[Zemljopis Portugala]]''' - [[Portugal|Portugalska Republika]]
*{{Z|PRID}} '''''[[Zemljopis Pridnjestrovlja]]''''' - [[Pridnjestrovska Moldavska Republika]]
=== R ===
*{{Z|RUA}} '''[[Zemljopis Ruande]]''' - [[Ruanda|Republika Ruanda]]
*{{Z|RUM}} '''[[Zemljopis Rumunjske]]''' - [[Rumunjska]]
*{{Z|RUS}} '''[[Zemljopis Rusije]]''' - [[Rusija|Ruska Federacija]]
=== S ===
*{{Z|SAL}} '''[[Zemljopis Salvadora]]''' - [[Salvador|Republika Salvador]]
*{{Z|SAM}} '''[[Zemljopis Samoe]]''' - [[Samoa|Nezavisna Država Samoa]]
*{{Z|SMR}} '''[[Zemljopis San Marina]]''' - [[San Marino|Republika San Marino]]
*{{Z|SAU}} '''[[Zemljopis Saudijske Arabije]]''' - [[Saudijska Arabija|Kraljevina Saudijska Arabija]]
*{{Z|SEJ}} '''[[Zemljopis Sejšela]]''' - [[Sejšeli|Republika Sejšeli]]
*{{Z|SEN}} '''[[Zemljopis Senegala]]''' - [[Senegal|Republika Senegal]]
*{{Z|S LEO}} '''[[Zemljopis Sijera Leonea]]''' - [[Sijera Leone|Republika Sijera Leone]]
*{{Z|SIN}} '''[[Zemljopis Singapura]]''' - [[Singapur|Republika Singapur]]
*{{Z|SIR}} '''[[Zemljopis Sirije]]''' - [[Sirija|Sirijska Arapska Republika]]
*{{Z|SAD}} '''[[Zemljopis Sjedinjenih Američkih Država]]''' - [[Sjedinjene Američke Države]]
*{{Z|SJKOR}} '''[[Zemljopis Sjeverne Koreje]]''' - [[Sjeverna Koreja|Demokratska Narodna Republika Koreja]]
*{{Z|SJC}} '''[[Zemljopis Sjevernoga Cipra]]''' - [[Sjeverni Cipar|Turska Republika Sjeverni Cipar]]
*{{Z|SJM O}} [[Zemljopis Sjevernomarijanskih otoka]] - [[Sjevernomarijanski otoci|Zajednica Sjevernomarijanskih otoka (''komonvelt, ''hrv. republika'' SAD-a'')]]
*{{Z|SLK}} '''[[Zemljopis Slovačke]]''' - [[Slovačka|Slovačka Republika]]
*{{Z|SLO}} '''[[Zemljopis Slovenije]]''' - [[Slovenija|Republika Slovenija]]
*{{Z|SOL}} '''[[Zemljopis Salomonskih Otoka]]''' - [[Salomonski Otoci]]
*{{Z|SOM}} '''[[Zemljopis Somalije]]''' - [[Somalija|Somalijska Republika]]
*{{Z|SOML}} '''''[[Zemljopis Somalilanda]]''''' - [[Somaliland|Republika Somaliland]]
*{{Z|SRB}} '''[[Zemljopis Srbije]]''' - [[Srbija|Republika Srbija]]
*{{Z|SAR}} '''[[Zemljopis Srednjoafričke Republike]]''' - [[Srednjoafrička Republika]]
*{{Z|SUD}} '''[[Zemljopis Sudana]]''' - [[Sudan|Republika Sudan]]
*{{Z|SUR}} '''[[Zemljopis Surinama]]''' - [[Surinam|Republika Surinam]]
*{{Z|SVL}} [[Zemljopis Svalbarda]] - [[Svalbard|Svalbard (''teritorij Norveške'')]]
*{{Z|SVA}} '''[[Zemljopis Svazija]]''' - [[Svazi|Kraljevina Svazi]]
*{{Z|SV HEL}} [[Zemljopis Svete Helene]] - [[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|SV LUC}} '''[[Zemljopis Svete Lucije]]''' - [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]
*{{Z|SV KIN}} '''[[Zemljopis Svetoga Kristofora i Nevisa]]''' - [[Sveti Kristofor i Nevis|Sveti Kristofor i Nevis]]
*{{Z|SV PIM}} [[Zemljopis Svetoga Petra i Mikelona]] - [[Sveti Petar i Mikelon|Sveti Petar i Mikelon (''francuska prekomorska zajednica'')]]
*{{Z|SV TIP}} '''[[Zemljopis Svetoga Tome i Principa]]''' - [[Sveti Toma i Princip|Demokratska Republika Sveti Toma i Príncip]]
*{{Z|SV VIG}} '''[[Zemljopis Svetoga Vincenta i Grenadina]]''' - [[Sveti Vincent i Grenadini]]
=== Š ===
*{{Z|ŠPA}} '''[[Zemljopis Španjolske]]''' - [[Španjolska|Kraljevina Španjolska]]
*{{Z|ŠRI}} '''[[Zemljopis Šri Lanke]]''' - [[Šri Lanka|Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka]]
*{{Z|ŠVE}} '''[[Zemljopis Švedske]]''' - [[Švedska|Kraljevina Švedska]]
*{{Z|ŠVI}} '''[[Zemljopis Švicarske]]''' - [[Švicarska|Švicarska Konfederacija]]
=== T ===
*{{Z|TADŽ}} '''[[Zemljopis Tadžikistana]]''' - [[Tadžikistan|Republika Tadžikistan]]
*{{Z|TAJ}} '''[[Zemljopis Tajlanda]]''' - [[Tajland|Kraljevina Tajland]]
*{{Z|TAJV}} '''[[Zemljopis Tajvana]]''' - [[Republika Kina]]
*{{Z|TAN}} '''[[Zemljopis Tanzanije]]''' - [[Tanzanija|Ujedinjena Republika Tanzanija]]
*{{Z|IST T}} '''[[Zemljopis Istočnoga Timora]]''' - [[Istočni Timor|Demokratska Republika Timor-Leste]]
*{{Z|TOG}} '''[[Zemljopis Toga]]''' - [[Togo|Togoanska Republika]]
*{{Z|TKL}} [[Zemljopis Tokelaua]] - [[Tokelau|Tokelau (''prekomorski teritorij Novoga Zelanda'')]]
*{{Z|TON}} '''[[Zemljopis Tonge]]''' - [[Tonga|Kraljevina Tonga]]
*{{Z|PRID}} '''''[[Zemljopis Transnistrije]]''''' - [[Transnistrija|Pridnjestrovska Moldavska Republika]]
*{{Z|TRI}} '''[[Zemljopis Trinidada i Tobaga]]''' - [[Trinidad i Tobago|Republika Trinidad i Tobago]]
*{{Z|TDC}} [[Zemljopis Tristana da Cunhe]] - [[Tristan da Cunha|Tristan da Cunha (''zavisni teritorij Svete Helene, prekomorskoga teritorija UK-a'')]]
*{{Z|TUN}} '''[[Zemljopis Tunisa]]''' - [[Tunis|Tuniska Republika]]
*{{Z|TKM}} '''[[Zemljopis Turkmenistana]]''' - [[Turkmenistan]]
*{{Z|TKI}} [[Zemljopis otoka Turks i Caicos]] - [[Otoci Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos (''prekomorski teritorij UK-a'')]]
*{{Z|TUR}} '''[[Zemljopis Turske]]''' - [[Turska|Republika Turska]]
*{{Z|TUV}} '''[[Zemljopis Tuvalua]]''' - [[Tuvalu]]
=== U ===
*{{Z|UGA}} '''[[Zemljopis Ugande]]''' - [[Uganda|Republika Uganda]]
*{{Z|UAE}} '''[[Zemljopis Ujedinjenih Arapskih Emirata]]''' - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
*{{Z|UK}} '''[[Zemljopis Ujedinjenoga Kraljevstva]]''' - [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]]
*{{Z|UKR}} '''[[Zemljopis Ukrajine]]''' - [[Ukrajina]]
*{{Z|URU}} '''[[Zemljopis Urugvaja]]''' - [[Urugvaj|Istočna Republika Urugvaj]]
*{{Z|UZB}} '''[[Zemljopis Uzbekistana]]''' - [[Uzbekistan|Republika Uzbekistan]]
=== V ===
*{{Z|VAT}} '''[[Zemljopis Vatikana]]''' - [[Vatikan|Država Vatikanskoga Grada]]
*{{Z|VAN}} '''[[Zemljopis Vanuatua]]''' - [[Vanuatu|Republika Vanuatu]]
*{{Z|VEN}} '''[[Zemljopis Venezuele]]''' - [[Venezuela|Bolivarijanska Republika Venezuela]]
*{{Z|VIJ}} '''[[Zemljopis Vijetnama]]''' - [[Vijetnam|Socijalistička Republika Vijetnam]]
=== W ===
*{{Z|WIF}} '''[[Zemljopis Wallisa i Futune]]''' - [[Wallis i Futuna|Teritorij Wallis i Futuna (francuska prekomorska zajednica)]]
=== Z ===
*{{Z|ZAM}} '''[[Zemljopis Zambije]]''' - [[Zambija|Republika Zambija]]
*{{Z|Z SAH}} '''''[[Zemljopis Zapadne Sahare]]''''' - [[Zapadna Sahara|Saharska Arapska Demokratska Republika]]
*{{Z|ZEL}} '''[[Zemljopis Zelenortskih Otoka]]''' - [[Zelenortska Republika]]
*{{Z|ZIM}} '''[[Zemljopis Zimbabvea]]''' - [[Zimbabve|Republika Zimbabve]]
== Poveznice ==
* [[Popis država]]
{{Geografske teme}}
[[Kategorija:Geografija|Države i nacije]]
[[Kategorija:Zemljopisni popisi|Države]]
[[Kategorija:Popisi država|Zemljopis]]
neiozwm3ii5sxt2n38t0udlurs6i1zz
FO
0
201630
7088113
1782297
2024-12-14T01:22:56Z
Croxyz
205325
7088113
wikitext
text/x-wiki
'''FO''' {{#if:'''F'''ør'''o'''yar ([[Ferojski jezik|før.]])|(od '''F'''ør'''o'''yar ([[Ferojski jezik|før.]])), }} međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju {{#if:1996.|od 1996. godine }} koriste [[Farski otoci]]. Oznaka se upotrebljava u cestovnom prometu i mora biti nalijepljena na cestovnom vozilu prilikom ulaska u druge države.
Dana [[8. studenog]] [[1968.]] godine u [[Beč]]u je potvrđen "Međudržavni zakon o razvrstavanju prepoznatljivih oznaka", koji se naknadno dopunjavao nastankom novih država.
{{#if:FR|Nekadašnja registracijska oznaka je bila: FR.}}
{{mrva-promet}}
{{Međunarodne_registracijske_oznake_za_cestovna_vozila}}
[[Kategorija:Registracijske oznake za cestovna vozila]]
8eazk2jipbo02abxmqph6m6qsg39gdp
Premier Liga Farskih otoka
0
201952
7088099
1785313
2024-12-14T01:19:25Z
Croxyz
205325
7088099
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Nogometna liga Føroyara]]
{{Brisanje|pravopisno neispravnoi (treba biti liga), ništa ne vodi na ovo preusmjeravanje|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Croxyz}}
4v94ftphgmgxl1beem6ul4cu0ahtoed
Zanzibar (grad)
0
207132
7088011
6870193
2024-12-14T00:14:23Z
CommonsDelinker
3582
[[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Urban_blight_at_the_Michenzani_housing_project,_Zanzibar_town,_Tanzania.JPG s Urban_blight_at_the_Michenzani_housing_project,_Zanzibar_town,_Tanzania.jpg
7088011
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje
| ime = Zanzibar
| ime_genitiv = Zanzibara
| izvorno_ime = <small>(Zanzibar City)</small>
| nadimak =
| geslo =
| slika_panorama = Zanzibar_waterfront.jpg
| veličina_slike = 280px
| opis_slike = ''Kameni grad'', od 2000. na listi [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =Tanzanija
| slika_lokacijska_karta_opis =Zanzibar na karti Tanzanije
| širina-stupnjevi = 6 | širina-minute = 10 | širina-oznaka = S
| dužina-stupnjevi = 39 | dužina-minute = 12 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{Z+X|TAN}}
| lokacija1_ime =[[Regije Tanzanije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Zanzibar Urban/West]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina = 30 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = [[2002.]]
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = 205.870
| stanovništvo_šire = 689.000
| stanovništvo_gustoća =
| vremenska_zona = Istočnoafričko vrijeme
| utc_pomak = +3
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj = +255 24
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Zanzibar''' je najveći grad [[Zanzibarski arhipelag|Zanzibarskog otočja]] i glavni grad [[Zanzibar]]a, dijela države [[Tanzanija|Tanzanije]] u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]]. Grad se nalazi na zapadnoj obali [[Unguja|Unguje]] (koja se naziva i Zanzibar), najvećeg otoka arhipelaga. Godine [[2002.]] imao je 205.870 stanovnika, čime je bio 6. grad po brojnosti u Tanzaniji.<ref>[http://www.citypopulation.de/Tanzania.html Tanzania City Population]</ref>
Zanzibar se sastoji od dva dijela koja su tradicionalno bila podijeljena potokom, a danas velikom ulicom "Creek Road":
* Stari dio, tzv. "Kameni grad" ([[Svahili jezik|svahili]]: ''Mji Mkongwe'') je povijesno središte grada i negdašnja prijestolnica [[Zanzobarski sultanat|Zanzibarskog sultanata]], koji je od [[2000.]] godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] zbog svoje povijesne arhitekture i jedinstvene kulture.
* ''Ng'ambo'' (svahili za "Druga strana") je noviji i mnogo veći dio grada koji je nastao nakon [[Zanzibarska revolucija|Zanzibarske revolucije]] 1964. god., i uglavnom ga čine stambene i poslovne zgrade kao npr. četvrt Michenzani.<ref>[http://www.zanzibar-travel-guide.com/bradt_guide.asp?bradt=1764 Turistički vodič Zanzibara] {{eng oznaka}} Preuzeto 4. studenog 2011.</ref>
Grad je upravno podijeljen na 40 okruga.<ref>[http://www.tanzania.go.tz/sensa/districts/town.htm Urban District Homepage for the 2002 Tanzania National Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030922101316/http://www.tanzania.go.tz/sensa/districts/town.htm |date=22. rujna 2003. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 4. studenog 2011.</ref>
==Povijest==
Grad Zanzibar se nalazi na zapadnom dijelu otoka [[Unguja]] i nekada je bio seosko selo i luka pod upravom [[Oman]]a. Tu su nastale prve kamene građevine oko 1830. god., a [[Sultan Said bin Sultan]] je 1840. godine premjestio svoju prijestolnicu iz [[Muscat]]a u Kameni grad Zanzibara. Nakon borbe za prijestolje, Zanzibar i Oman su se podijelili 1861. godine i Zanzibar je postao prijestolnicom Zanzibarskog sultanata. To prosperitivno središte trgovinom [[začin]]ima, ali i [[rob]]ovima, je u 19. stoljeću imalo dobre odnose s Britancima, ali i Omanom, Perzijom i Indijom.
Zanzibar je ostao glavnim gradom [[Zanzibar]]a tijekom [[kolonijalizam|kolonijalnog razdoblja]] pod britanskom upravom (od 1890.), ali su ga prestigli [[Mombasa]] i [[Dar es Salaam]].
[[Zanzibarska revolucija|Zanzibarskom revolucijom]] 1964. god. uklonjen je sultan, a socijalistička vlada Afro-širazi stranke (ASP) je protjerala neke arapske i indijske stanovnike s otoka. Kad su se [[Republika Tanganjika|Tanganjika]] i Zanzibar ujedinili u [[Tanzanija|Republiku Tanzaniju]], Zanzibar je zadržao poluneovisnost s lokalnom vladom koja stoluje upravo u Kamenom gradu.
[[Datoteka:Zanzibar stone town pano.jpg|mini|center|550px|Kameni grad Zanzibara s Kuće čudesa]]
==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Kameni grad Zanzibara
|slika = Zanzibar_sultan_palace.jpg
|godina = [[2000.]] <small>(24. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 173
|država = {{Z+X|TAN}}
|karta = Tanzanija
|karta-oznaka = Zanzibar
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = Položaj Zanzibara u Tanzaniji
}}
Kameni grad Zanzibara je važno povijesno i kulturno središte [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]] zbog svoje arhitekture iz 19. stoljeća koja predstavlja različite utjecaje, od autohtone obalne [[svahili]] kulture, do mješavine [[maurska umjetnost|maurske]], [[islamska umjetnost|arapske]], [[Perzijska umjetnost|perzijske]], [[indijska umjetnost|indijske]] i [[zapadna umjetnost|europskih umjentosti]].
Kameni grad se odlikuje labirintom ulica s kućama, trgovinama, [[bazar]]ima i [[džamija]]ma, koje su većinom preuske za automobilski promet. Kuće na rivi su veće i pravilnijih oblika, a ime mu potječe od uporabe crvenkastog [[koralj]]nog [[kamen]]a za gradnju.<ref>[http://www.zanzibar.org/ Independent Travel Guide to Zanzibar] {{eng oznaka}} Preuzeto 4. studenog 2011.</ref> Tradicionalne kuće imaju dugu crvenkastu klupu uz vanjsko pročelje (''baraza'') koje su sužilile kao nogostup za vrijeme kišne sezone, ali kao mjesto odmora i druženja. Također, kuće imaju verande odvojene od dvorišta drvenim balustradama, a najznamenitija su njihova raskono izrezbarena drvena vrata
<ref>[http://www.zanzibartravel.co.za/the-palace-museum.html Stone Town - Zanzibar Town] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210421075528/http://zanzibartravel.co.za/the-palace-museum.html |date=21. travnja 2021. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 4. studenog 2011.</ref> i to u dva stila, indijski s polukružnim vrhom i kvadratična omanskog stila. Njihovi bareljefi su obično islamski motivi, ali se mogu naći i indijski lotusi koji simboliziraju bogatstvo. No. 80% od 1709 starih kuća su u lošem stanju zbog propadanja poroznog koraljnog kamena
Od povijesnih građevina tu su:
* Kuća čudesa (''Beit-al-Ajaib'') na obali, iz 1883. god., je najpoznatija Zanzibarska kuća i bila je sjedištem stranke ASP tijekom revolucije, a daans je dio Svahili muzeja.
* Stara utvrda (''Ngome Kongwe'') iz 17. st. se nadovezuje na Kuću čudesa i bila je omanskom utvrdom kvadratičnog oblika, a danas je kulturni centar s trgovinama, radionicama i malenom arenom sa svakodnevnim plesnim i glazbenim predstavama.
* Stara ambulanta (''Ithnashiri Dispensary'') je najukrašenija zgrada u gradu s neoklasičnim štuko ukrasima, a od 1887. – 94. je služila kao bolnica za siromašne.
* Sultanova palača (''Beit el-Sahel'') iz 19. st. je danas muzej Zanzibara.
* Anglikanska katedrala Kristove Crkve je djelo Edwarda Steerea, trećeg biskupa Zanzibara, a nalazi se ispred najvećeg trga gdje se obavljala trgovina robovima. Danas je uz nju Muzej robovlasništva i spomenik robovima.
* Katolička katedrala sv. Josipa je djelo francuskih misionara od 1883. – 97. god. i ima dva masivna zvonika.
* Perzijsko kupatilo Hamamni je kompleks koji su izgradili arhitekti iz Širaza koncem 19. stoljeća, a zatvoren je 1920. god.
Danas su ove građevine glavna turistička atrakcija Tanzanije i gospodarstvo grada uvelike ovisi o turizmu.
<gallery>
Slika:Beit al Ajaib, Zanzibar.jpg|Kuća čudesa
Slika:House of wonders inside zanzibar.jpg|Atrij Kuće čudesa
Slika:Old_Fort_of_Zanzibar.jpg|Panorama Kamenog grada s Kuće čudesa
Slika:Old dispensary front, Stone Town.jpg|Stara ambulanta
Slika:Fort-Zanzibar.jpg|Utvrda Zanzibar
Slika:Dares 222.jpg|Sultanova palača
Slika:Stone Town, Zanzibar-2.jpg|Anglikanska katedrala
Slika:Stone Town, St. Joseph Cathedral.jpg|Crkva sv. Josipa
Slika:Stone_town_indian_wooden_door.jpg|Tradicionalna drvena vrata i ''baraza''
Slika:Arab and Indian influenced doors.jpg|Omanska i indijska drvena vrata
Datoteka:Urban blight at the Michenzani housing project, Zanzibar town, Tanzania.jpg|Michenzani četvrt novog grada
</gallery>
==Slavni stanovnici==
{{commonscat|Zanzibar City}}
Istraživač, misionar i kolonijalist, [[David Livingstone]], je neko vrijeme živio u Zanzibaru. U Zanzibaru je rođen i [[Freddie Mercury]], legendarni frontman grupe [[Queen]], pravim imenom Farrokh Bulsara (rođen 1946.), čiji su roditelji porijeklom iz [[Iran]]a. Njegova rodna kuća danas je jedna od glavnih turističkih znamenitosti na otoku.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Svjetska baština u Tanzaniji}}
[[Kategorija:Gradovi u Tanzaniji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Tanzaniji]]
hp69v4s8x02xmcaro889nbhlja3zarx
Luterani
0
207144
7088098
6228281
2024-12-14T01:18:28Z
Croxyz
205325
7088098
wikitext
text/x-wiki
{{Kršćanstvo}}
[[Datoteka:Martin Luther by Cranach-restoration.tif|mini|desno|200px|Martin Luther]]
[[Datoteka:Lutherrose.svg|mini|200px|[[Luterova ruža]], simbol luteranizma]]
'''Luteranizam''' je grana [[Protestantizam|protestantizma]] koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16. stoljeća [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Reakcije vlasti i Katoličke crkve na međunarodno širenje Lutherovih 95 teza su dovele do druge podjele [[kršćanstvo|kršćanstva]] nakon 1054. godine.
==Povijest==
Lutherovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske [[reformacija|reformacije]] prvenstveno na teritorijima njemačkog govornog područja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Počevši s [[Devedeset pet teza]], objavljenih 1517. godine, Lutherova djela su se proširila po inozemstvu čime je započelo širenje rane ideje reformacije koja je bila izvan kontrole Rimske kurije i cara Svetog Rimskog Carstva. Razdor između luterana i katolika postao je evidentan objavom Wormskog edikta 1521. kojim je osuđen Lutherov nauk te zabranjeno građanima Svetog Rimskog Carstva braniti ili propagirati ga za što je bila predviđena kazna konfiskacije cjelokupne imovine, čija bi jedna polovina pripala caru, a druga tužitelju. Razdor se prvenstveno bazirao na nesuglasiju oko pravog izvora autoriteta u crkvi (formalni princip reformacije) te nauke o opravdanju (materijalni princip reformacije). Luteranizam je priznat kao institucionalizirana religija u Svetom Rimskom Carstvu [[Augsburški mir|Mirom u Augsburgu]] (1555.), kojim je ustanovljeno načelo ''cuius regio'', odnosno mogućnost građana carstva da prakticiraju ili katoličku ili luteransku vjeru (uz isključenje bilo koje druge) i to ako se ista podudara s onom kneževa čijoj su vlasti podvrgnuti, uz mogućnost odabira dobrovoljnog izgnanstva.
==Doktrina==
Luteranizam zagovara [[Doktrina|doktrinu]] opravdanja "samo po milosti kroz vjeru i na temelju [[Biblija|Svetog pisma]]", uzimajući Sveto pismo kao konačni autoritet u svim pitanjima vjere. Ovakav nauk je u direktnoj suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, definiranim na [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]], koji kaže da autoritet u pitanjima vjere dolazi iz pisane Božje objave (Sveto pismo), ali i usmene kršćanske predaje ([[Tradicija]]).
Nadalje, luteranizam prihvaća zaključke isključivo prva četiri [[Ekumenski sabor|ekumenska sabora]] koji su održani prije [[Crkveni raskol|1054.]] godine kada je kršćanska crkva još uvijek bila jedinstvena. Poput drugih kršćana, Luterani vjeruju u [[Trojstvo|Sveto Trojstvo]], da je [[Isus|Isus Krist]] [[Bog]] i čovjek, da su svi ljudi grešni od vremena [[Adam i Eva|Adama i Eve]] te da su ljudi spašeni Isusovom mučeničkom smrću na [[Križ (kršćanstvo)|križu]].
Središnja ideja luteranizma je vjerovanje da su ljudi spašeni milošću po vjeri zbog Isusa Krista.
Glavne točke luteranske [[Bogoslovlje|teologije]] su sažete 1530. u djelu [[Philipp Melanchthon|Philipa Melanchthona]] pod nazivom Augsburška konfesija (lat. Confessio Augustana).
Za razliku od [[Kalvinizam|Kalvinista]], Luterani su zadržali mnoge [[Bogoslužje|liturgijske]] prakse i [[sakrament]]alna učenja predreformirane Crkve, s posebnim naglaskom na [[Euharistija|euharistiju]]. Luteranska teologija se u svom nauku razilazi od kalvinističke i po pitanjima [[Kristologija|kristologije]], svrhe Božjeg zakona, božanske milosti, koncepta svetih i [[Predodređenje|predodređenosti]].
==Luteranizam danas==
Luteranizam je danas sa svojih 80 milijuna sljedbenika treća najveća protestanska denominacija svijeta. Luteranska svjetska federacija, najveća unija luteranskih crkava, predstavlja više od 72 milijuna vjernika. Ostale luteranske organizacije uključuju Međunarodno luteransko vijeće, Konfesionalnu evanđeosku luteransku konferenciju te mnoge neovisne crkve.
Luteranizam je službena državna religija u:
* [[Norveška|Norveškoj]],
* [[Danska|Danskoj]],
* [[Island]]u,
* [[Grenland]]u i
* [[Farski otoci|Ovčjim otocima]].
Također, [[Finska]] nacionalna crkva pripada luteranskoj denominaciji.
==Glavna ideje luteranstva==
* Dogme, koje su proglašene od [[Papa|Pape]] i Crkvenog Koncila nisu obvezujuće. Treba se živjeti prema zakonima [[Biblija|Biblije]] (sola Scriptura).
* Glava Crkve (tj. zajednica vjernika) nije Papa, nego [[Isus Krist]] (solus Christus).
* Za spasenje nije potrebno raditi prema propisima Crkve, nego vjerovati (sola fide).
* Odrešenje dodjeljuje samo [[Bog]] (sola gratia).
* Postoje samo dva [[sakramenti|sakramenata]], koje je postavio Krist: Krštenje i sveta večera ([[euharistija]]). Luterani smatraju da su ostali katolički sakrament izmišljeni kasnije.
* Treba razmotriti Deset Božji zapovjedi u svom izvornom obliku, uključujući zapovjed "Ne imaj drugih bogova " itd. Obožavanje svetaca i slika (ikona) i anđela ([[Knjiga Izlaska|Izlazak]] 25,18) je neprikladno.
* [[Sveta Marija|Marija]] se poštuje kao Isusova majka ali ju je neprimjereno častiti.
* [[Celibat]] je pravilo Pape ali ne i Isusa i stoga se ne može uzeti u obzir pravilo Pape.
==Luteranski protestantizam u Republici Hrvatskoj==
Slijedom povijesnih veza prostora današnje RH i ostavštvine Austro-ugarske monarhije luteranski protenstatizam je zastupljen uglavnom na području [[Slavonija|Slavonije]], [[Međimurje|Međimurja]], [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], [[Zagreb]]a te [[Istra|Istre]]. Područje Sjeverne Hrvatske je svoju poveznicu s luteranskim protestatizmom našlo kroz povijesni utjecaj Austro-ugarske monarhije te naseljavanje Nijemaca, Čeha, Slovaka, Mađara, Slovenaca i drugih koji su svoju vjeroispovijest donijeli sa sobom naseljavajući se na prostoru današnje RH. Istarski luterani svoju poveznicu duguju jakom utjecaju Venecije.
Najveći gubitak u broju vjernika luteranske vjeroispovjesti nastaje krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada velika većina Nijemaca nestaje s područja na kojima su stoljećima živjeli naročito u Slavoniji. U to vrijeme eksproprijacije i nacionalizacije imovine, ponajviše zbog Nijemaca koji su se potom morali iseliti u druge slobodne zemlje. Preostali luterani postaju žrtve asimilacije uz izrazito smanjenje broja.
Na području RH evangeličke crkvene općine su ujedinjene u Sinodu. Crkvom upravlja Sinodalno vijeće. Biskup je predstavnik crkve. Na međunarodnoj razini Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj je dio Svjetskog luteranskog saveza sa sjedištem u Ženevi.<ref> http://www.ecrh.hr/o-nama/ </ref>
==Izvori==
{{izvori}}
{{Portal Kršćanstvo}}
[[Kategorija:Reformacija]]
[[Kategorija:Luteranizam| ]]
[[Kategorija:Protestantizam]]
knb91mizutagd8kgrxoav8smo4psvbk
Matići (Orašje, BiH)
0
217472
7087787
5805738
2024-12-13T14:22:46Z
TrZelena
322596
Prošireno
7087787
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje u BiH
|ime = Matići
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Posavska županija]]
|općina = [[Orašje]]
|nadvisina =
|lat = 45.05
|long = 18.65
|position = left
|brojstan = 2.034
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj =
}}
'''Matići''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Orašje]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]]. Selo je udaljeno 5,7 km od grada Orašije. Pod [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] spadaju i Matići.
== Povijest ==
[[7. kolovoza u Domovinskom ratu|7. kolovoza]] [[1995.]] godine snage [[Vojska Republike Srpske|VRS]] počinile su ratni zločin u Matićima. Zbog poraza u [[operacija Oluja|operaciji Oluji]], a radi osvete granatirali su selo pri čemu su [[Pokolj u Matićima 7. kolovoza 1995.|pobili osmero hrvatske djece]].<ref>Braniteljski portal: [https://www.braniteljski-portal.com/ivan-pepic-na-danasnji-dan-7-8-1995-u-selu-matici-kod-orasja-od-minobacacke-granate-poginulo-je-osmero-hrvatske-djece-mladica-koji-su-bili-na-pogrebu-clana-obitelji '' IVAN PEPIĆ: Na današnji dan 7.8.1995. u selu Matići kod Orašja od minobacačke granate poginulo je osmero hrvatske djece/mladića koji su bili na pogrebu člana obitelji.''] Braniteljski portal. 7. kolovoza 1995. Pristupljeno 10. kolovoza 2020.</ref>
==Stanovništvo==
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
| colspan="8" | '''Matići'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|1.591
|2.010 (98,82%)
|1.945 (98,98%)
|1.778 (99,21%)
|-
|'''Srbi'''
|4
|7 (0,34%)
|8 (0,40%)
|8 (0,44%)
|-
|'''Muslimani'''
|1
|3 (0,14%)
|2 (0,10%)
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|1 (0,04%)
|5 (0,25%)
|1 (0,05%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|6
|13 (0,63%)
|5 (0,25%)
|5 (0,27%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.602'''
|'''2.034'''
|'''1.965'''
|'''1.792'''
|}
== Poznate osobe ==
*[[Luka A. Marković]], hrv. pjesnik, esejist, filozof
== Šport ==
* [[NK Napredak Matići]], županijski ligaš
* [[NK Matići 88]], klub koji je djelovao od 1988. do 1992. godine
==Izvor==
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}
{{mrva-naselje BiH}}
{{Orašje}}
[[Kategorija:Naselja u Posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Orašje]]
5t3z7l8n4bqihm3wo0tzy42yqgaztk7
7087805
7087787
2024-12-13T15:26:09Z
Croxyz
205325
7087805
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje u BiH
|ime = Matići
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Posavska županija]]
|općina = [[Orašje]]
|nadvisina =
|lat = 45.05
|long = 18.65
|position = left
|brojstan = 2034
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj =
}}
'''Matići''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Orašje]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]]. Selo je udaljeno oko 3 km od grada Orašije. Pod [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] spadaju i Matići.
== Povijest ==
[[7. kolovoza u Domovinskom ratu|7. kolovoza]] [[1995.]] godine snage [[Vojska Republike Srpske|VRS]] počinile su ratni zločin u Matićima. Zbog poraza u [[operacija Oluja|operaciji Oluji]], a radi osvete granatirali su selo pri čemu su [[Pokolj u Matićima 7. kolovoza 1995.|pobili osmero hrvatske djece]].<ref>Braniteljski portal: [https://www.braniteljski-portal.com/ivan-pepic-na-danasnji-dan-7-8-1995-u-selu-matici-kod-orasja-od-minobacacke-granate-poginulo-je-osmero-hrvatske-djece-mladica-koji-su-bili-na-pogrebu-clana-obitelji '' IVAN PEPIĆ: Na današnji dan 7.8.1995. u selu Matići kod Orašja od minobacačke granate poginulo je osmero hrvatske djece/mladića koji su bili na pogrebu člana obitelji.''] Braniteljski portal. 7. kolovoza 1995. Pristupljeno 10. kolovoza 2020.</ref>
==Stanovništvo==
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
| colspan="8" | '''Matići'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|1591
|2010 (98,82 %)
|1945 (98,98 %)
|1778 (99,21 %)
|-
|'''Srbi'''
|4
|7 (0,34 %)
|8 (0,40 %)
|8 (0,44 %)
|-
|'''Muslimani'''
|1
|3 (0,14 %)
|2 (0,10 %)
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|1 (0,04 %)
|5 (0,25 %)
|1 (0,05 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|6
|13 (0,63 %)
|5 (0,25 %)
|5 (0,27 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1602'''
|'''2034'''
|'''1965'''
|'''1792'''
|}
== Poznate osobe ==
*[[Luka A. Marković]], hrv. pjesnik, esejist, filozof
== Šport ==
* [[NK Napredak Matići]], županijski ligaš
* [[NK Matići 88]], klub koji je djelovao od 1988. do 1992. godine
==Izvor==
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}
{{mrva-naselje BiH}}
{{Orašje}}
[[Kategorija:Naselja u Posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Orašje]]
1tubbwzsr6bu9bcuellgcegxf5zdrfv
Čestijanec
0
234380
7088000
6934110
2024-12-13T23:23:05Z
31.217.47.146
7088000
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Čestijanec
|vrsta = naselje
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|MEŽ}}
|općina = [[Sveti Martin na Muri]]
|najbliži grad =
|površina = 1,4
|visina =
|z. širina = 46.522
|z. dužina = 16.327
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 91
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 40313 Sveti Martin na Muri
|pozivni broj = +385 (0)40
|autooznaka = ČK
|web =
|bilješke =
}}
'''Čestijanec''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Hétház'') je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Štrigova]], [[Međimurska županija]].
==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 115 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 37 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Čestijanec |p1857=89 |p1869=239 |p1880=237 |p1890=433 |p1900=297 |p1910=59 |p1921=65 |p1931=96 |p1948=93 |p1953=89 |p1961=97 |p1971=123 |p1981=132 |p1991=120 |p2001=115 |p2011=114 |p2021=91 |napomena=Od 1869. do 1900. sadrži podatke za naselja Jurovec i Lapšina. U 1910. dio podataka sadržan je u naselju Jurovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
==Izvori==
{{izvori}}
{{mrva-naselje hr}}
[[Kategorija:Naselja u Međimurskoj županiji]]
n8m4j086qreqdsu1ovfvi854urzfe3i
7088190
7088000
2024-12-14T09:07:30Z
Hijerovit
263374
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/31.217.47.146|31.217.47.146]] ([[User talk:31.217.47.146|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]]
6934110
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Čestijanec
|vrsta = naselje
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|MEŽ}}
|općina = [[Sveti Martin na Muri]]
|najbliži grad =
|površina = 1,4
|visina =
|z. širina = 46.522
|z. dužina = 16.327
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 91
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 40313 Sveti Martin na Muri
|pozivni broj = +385 (0)40
|autooznaka = ČK
|web =
|bilješke =
}}
'''Čestijanec''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Hétház'') je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Sveti Martin na Muri]], [[Međimurska županija]].
==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 115 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 37 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Čestijanec |p1857=89 |p1869=239 |p1880=237 |p1890=433 |p1900=297 |p1910=59 |p1921=65 |p1931=96 |p1948=93 |p1953=89 |p1961=97 |p1971=123 |p1981=132 |p1991=120 |p2001=115 |p2011=114 |p2021=91 |napomena=Od 1869. do 1900. sadrži podatke za naselja Jurovec i Lapšina. U 1910. dio podataka sadržan je u naselju Jurovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
==Izvori==
{{izvori}}
{{mrva-naselje hr}}
[[Kategorija:Naselja u Međimurskoj županiji]]
0mqjh9s8u926vb8k1bjv4cx48qi15kf
Mađari u Vojvodini
0
240965
7087991
6789275
2024-12-13T22:49:01Z
Argo Navis
852
/* Nacionalna pripadnost */
7087991
wikitext
text/x-wiki
'''[[Mađari]]''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]].
== Naseljenost ==
[[Datoteka:Hungarians in vojvodina2002.png|mini|desno|250px|Mađari u Vojvodini prema popisu 2002. Postotke se dobilo prema općinama.]]
Vojvođanski Mađari su najviše naseljeni u sjeveroistočnoj [[Bačka|Bačkoj]], [[Potisje|Potisju]] i sjevernom [[Banat]]u. Brojni su u sjeverozapadnoj Bačkoj i središnjem Banatu. Mađara ima i u drugim dijelovima Bačke, Banata i [[Srijem]]a, ali u manjem postotku.
Prema popisu iz 2002., u Vojvodini živi 290.207 Mađara koji čine 14,28% stanovništva u Vojvodini. Drugi su po brojnosti narod u Vojvodini. To pokazuje [[Popis stanovništva u Srbiji 2002.]].
Prema popisu iz 2011., u Vojvodini živi 251.136 Mađara koji čine 13,00% stanovništva u Vojvodini. Drugi su po brojnosti narod u Vojvodini, kao što pokazuje [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.]].
=== Nacionalna pripadnost ===
{|class="wikitable sortable" font-size: 90%"
|-
! width="100px"| Narod
! width="75px"| Broj <br> stanovnika
! width="55px"|%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 1.289.635 ||align=right| 66,76%
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 2.251 ||align=right| 0,13%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 780 ||align=right| 0,04%
|-
| [[Bugari]] ||align=right| 1.489 ||align=right| 0,08%
|-
| [[Bunjevci]] ||align=right|16.469 ||align=right| 0,85%
|-
| [[Vlasi]] ||align=right| 170 ||align=right| 0,01%
|-
| [[Goranci (narod)|Goranci]] ||align=right| 1.179 ||align=right| 0,06%
|-
| [[Jugoslaveni]] ||align=right| 12.176 ||align=right| 0,63%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 251.136 ||align=right| 13,00%
|-
| [[Makedonci]] ||align=right|10.392 ||align=right| 0,54%
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||align=right|3.360 ||align=right| 0,17%
|-
| [[Nijemci]] ||align=right| 3.272 ||align=right| 0,17%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 42.391 ||align=right| 2,19%
|-
| [[Rumunji]] ||align=right| 25.410 ||align=right| 1,32%
|-
| [[Rusi]] ||align=right| 1.173 ||align=right| 0,06%
|-
| [[Rusini]] ||align=right| 13.928 ||align=right| 0,72%
|-
| [[Slovaci]] ||align=right| 50.321 ||align=right| 2,61%
|-
| [[Slovenci]] ||align=right| 1.815 ||align=right| 0,09%
|-
| [[Ukrajinci]] ||align=right| 4.202 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 47.033 ||align=right| 2,44%
|-
| [[Crnogorci]] ||align=right| 22.141 ||align=right| 1,15%
|-
| ''Ostali'' {{efn|U grupu ''Ostali'' svrstane su etničke grupe koje imaju manje od 2.000 pripadnika ([[Egipćani]], [[Česi]], [[Kinezi]], [[Aškalije]], [[Jevreji]], [[Poljaci]], [[Grci]], [[Turci]], [[Šokci]], [[Italijani]], [[Francuzi]], [[Cincari]], [[Armenci]], [[Englezi]], [[Šopi]], [[Austrijanci]], [[Švicarci]], [[Banjaši]], [[Šveđani]], [[Danci]], [[Norvežani]], [[Belgijanci]], [[Finci]] i [[Torlaci]]), te lica koja su se dvojako izjasnila (kao npr. Srbin-Makedonac, Srbin-Crnogorac i sl.).<ref name="KP_1">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref><ref name="KP_2">[http://media.popis2011.stat.rs/2012/Etnicke%20zajednice%20sa%20manje%20od%20%202000%20pripadnika%20i%20dvojako%20izjasnjeni.pdf Knjiga Popisa br.1 – Etničke zajednice, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right| 6.710 ||align=right| 0,35%
|-
| ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' {{efn|U grupu ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavnom]] članu 47. da se ne izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="KP_1"/>}}||align=right| 81.018 ||align=right| 4,19%
|-
| ''Regionalno opredijeljeni'' {{efn|U grupu ''Regionalno opredijeljeni'' svrstana su lica, koja su se izjasnila kao Šumadinci, Vojvođani, Vranjanci, Užićani i sl.<ref name="KP_1"/> }}||align=right| 28.567 ||align=right| 1,48%
|-
| ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, za koja nije upisan odgovor o nacionalnoj pripadnosti, ili je upisan nečitak odgovor, ili je upisan odgovor koji ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti (Vanzemaljac, Crvena Zvezda, Zemljanin, kosmopolit, itd.).<ref name="KP_1"/> }}||align=right|14.791 ||align=right| 0,77%
|}
[[datoteka:Vojvodina ethnic2002.jpg|mini|desno|Vojvođanska etnička struktura prema popisu 2002. Statistike su prema naseljima.]]
Mađari govore mađarskim jezikom. Po vjeri su uglavnom rimokatolici, a manjim dijelom su i kalvinisti. Mađarski jezik je jedan od šest službenih jezika u Vojvodini.
== Povijest ==
Mađari se prvi put pojavljuju na ovom prostoru dolaskom mađarskih plemena u Panonsku nizinu u 10. stoljeću. Nakon svog dolaska novodoseljena ugarska plemena nisu gradila nove gradove, nego su još dva stoljeća živjela pod šatorima.<ref name="Karte">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 18, str. 36</ref> U tim prvim stoljećima nisu živjeli u stalnim naseljima. Smatra se da su se Mađari u prvom valu doselili do sjeverne Bačke, po nekima do [[Titel]]a.<ref name="Karte"/>
Turskim osvajanjima dolazi je prostora današnje autonomne pokrajine Vojvodine uvelike opustjeo, a tamošnji Mađari su napustili te prostore još prije turskih provala, povukavši se prema sjevernim područjima,<ref name="Ulomci">Ante Sekulić: Ulomci iz somborske povijesti do kraja XVIII. stoljeća, Zbornik Kačić, 1981., str. 163</ref> tako da je za vrijeme turske vlasti bilo vrlo malo Mađara u Bačkoj.<ref name="Subotička biskupija">[http://www.suboticka-biskupija.info/povijest.php. Subotička biskupija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} Povijest Subotičke biskupije, pristupljeno 29. ožujka 2010.</ref>
Mađari se ponovno naseljavaju na prostore Bačke, Banata i Srijema nakon što su se ti prostori oslobodili [[Tursko Carstvo|turske vlasti]] i došli pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], najviše u 18. stoljeću.<ref name="Subotička biskupija"/>
Broj Mađara je rastao i kao posljedica prirodnog asimiliranja tamošnjih Slavena, a djelimice i drugih naroda, ponajviše Nijemaca. U 19. st. su usponom mađarskog nacionalnog pokreta su nemađarski narodi s područja južne Ugarske, kao i u ostatku zemalja koje su bili pod ugarskom krunom, bili izloženi [[mađarizacija|mađarizacijskim]] [[asimilacija|asimilatorskim]] pritiscima koji nisu bili prirodni, nego nasilni. U tome su najviše bile pogođeni narodi koji su bili iste vjere kao i Mađari. Nositelji tog pokreta su zahtijevali da se sve manjine odreknu svojeg etno-kulturnog identiteta. Počelo se s rafiniranim metodama progona i istiskivanja jezika iz škola, čak i u selima gdje su Mađari bili beznačajnom zajednicom (na kraju su gašene odnosno onemogućavano otvaranje privatnih škola na nemađarskim jezicima), državnih ustanova pa na koncu i crkve. U tomu su ulogu imali i odnarođeni pripadnici drugih naroda. Mađarizacija se osobito ubrzala nakon [[mađarska revolucija 1848.|mađarske revolucije 1848.]] Sve je to za posljedicu imalo da su se brojni pripadnici tih naroda pomađarili, od čega je trag ostao u brojnim hrvatskim, slovačkim i njemačkim prezimenima među Mađarima.
[[datoteka:Linguistic_map_of_Vojvodina,_Serbia_(based_on_1910_census).png|mini|desno|300px|Etnički zemljovid. Stanje prema mađarskom popisu 1910.]]
Nakon kraja Prvog svjetskog rata dolazi do reverzibilnih procesa. Dio mađariziranih pripadnika drugih naroda, kao i onih koji su se radi etničke mimikrije prikazivali Mađarima, a u biti se smatrali pripadnicima nekog drugog naroda, se izjasnio pod nacionalnost kojoj su stvarno pripadali. {{nedostaje izvor}}
Dio njih se nastavio izjašnjavati Mađarima. Jedan dio izvornih Mađara se nakon 1918. počeo izjašnjavati pod Hrvate i druge narode te je tako mađarska zajednica izgubila dio svojih pripadnika. Razlozi za to su prirodna asimilacija, koja je obično išla u smjeru naroda iste vjere. Drugi razlog su pritisci, etnička mimikrija, ali i interesno mijenjanje nacionalnosti, kao što je bio slučaj kod jednog dijela pripadnika hrvatske zajednice, koji su za vrijeme Austro-Ugarske se isticali kao velikomađari i proganjali pripadnike svog naroda, a dolaskom tih prostora pod Kraljevinu SHS, ti isti su se ostavili mađarstva i prometnuli se u pristaše srpskog hegemonizma.
Isto tako je dio Mađara iselio u Mađarsku. Dio tih iseljenih je bio dio programa optiranja, kojom su pripadnici Mađara u Kraljevini SHS i južnoslavenskih naroda u Mađarskoj mogli izabrati želi li ostati u zemlji rođenja ili iseliti u matičnu državu.
U početku Mađari u Vojvodini nisu odmah dobili sva prava, tako da na prvim izborima nisu imali svoju stranku. Kasnije su dobili mogućnost da se smiju organizirati u stranke, pa su tako na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1923.|parlamentarnim izborima]] [[1923.]] već imali svoju stranku kojom su izašli na političku pozornicu, ali bez zastupničkih mandata. Broj birača koji su dali glasove za mađarsku stranku nije odgovarao stvarnom broju Mađara, koji je bio znatno veći.
[[Hrvatska seljačka stranka]] svoj je program usmjerila i k drugim narodima u Bačkoj osim Hrvata. 4. kolovoza 1928. godine pokrenuli su svoje glasilo na mađarskom jeziku [[Föld]] (''Zemlja''), koji je uređivao [[Mihovil Katanec]]. List je kratko izlazio.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180808162211/http://radiosuboticadanas.info/ |date=8. kolovoza 2018. }} Na današnji dan, Priredoi [[Lazar Merković]], 4. kolovoza, preuzeto 4. kolovoza 2013.</ref>
U drugom svjetskom ratu je područje Vojvodine došlo pod Mađarsku koji se represivno odnosio prema nemađarskim narodima, što se pretkraj rata izrodilo u nasilne sprovodile osvetničke akcije u kojoj su mnogi nedužni Mađari bili ubijeni od strane snaga novog režima.
U socijalističkoj Jugoslaviji su Mađari bili jednom od najživljih i najbolje organiziranih nacionalnih manjina, a po kulturnom životu možda i najjača. Kao mjera tog je i organiziranost tiskanih medija na mađarskom, a pokrajinska televizija TV Novi Sad je emitirala i program na mađarskom jeziku.
Dolaskom velikosrpsko-hegemonističkih krugova na vlast u Srbiji u 2. polovici 1980-ih, počinju loša vremena za katoličke manjine u Vojvodini, prije svega Hrvate i Mađare. 30. rujna 1987. frakcija Slobodana Miloševića u Centralnom komitetu Saveza komunista Srbije dolazi na vlast. Srpske vlasti, su dale zapovijed kojima se prisililo sela s mađarskom većinom da prime određeni broj srpskih izbjeglica iz BiH (na koju su JNA i snage iz Srbije lansirale napad). Cilj je bio promijeniti demografsku sliku Vojvodine.<ref name="Magtudin">{{eng oznaka}} [http://www.magtudin.org/atrocities.htm Institut of Hungarian Studies] Margaret Botos: Anti-Hungarian Atrocities, pristupljeno 22. studenog 2009.</ref> Čelna osoba tih vlasti je bio pouzdanik (kadar) Slobodana Miloševića, Radoman Božović, političar koji je buduća ponašanja Miloševićevog režima navijestio još svojim ponašanjem kad je postao predsjednikom Gradskog komiteta u Subotici. Još onda su alarmirali iz Subotice da je taj političar "''pravi neverovatan teror i neopisivo maltretira ljude, smenjuje, kinji itd.''", no na ta upozorenja se nitko nije obazirao, a kad je isti postao predsjednik IV AP Vojvodine, gdje je obavio zadaću kojom je deinstitucionalizirao Vojvodinu, a kao nagradu za to je postao predsjednikom Vlade Republike Srbije.<ref>{{sr icon}} [http://diurnarius.info/index.php/sr/clip/2-press/256-dvadeset-godina-ivota-u-licemerju Diurnarius] Nenad Čanak: Dvadeset godina života u licemjerju, pristupljeno 22. studenog 2009.</ref>
Gospodarski uništena Vojvodina i nemogućnost zapošljavanja je bila razlogom zašto su brojni stanovnici napustili Vojvodinu. Deinstitucionalizacija Vojvodine i posljedice [[jogurt-revolucija|jogurt-revolucije]] (centralizacija Srbije) su bile takve da su se sredstva iz vojvođanskih fondova nepovratno prelila u srbijanske fondove. Posljedice ovoga je bila [[ekonomska migracija]] u inozemstvo, odnosno da su se iz redova svih naroda iseljavali brojni građani Vojvodine, pa čak i Srbi, iako srazmjerno manje nego drugi, velikosrbima nepoželjni narodi. Ekonomske sankcije UN-a u 1990-ima su pojačale ovu sliku.
Još veći razlog za odlazak brojnih Mađara iz Vojvodine je ta što su velikosrpske vlasti mobilizirale brojne Mađare za [[Domovinski rat|osvajački pohod na Hrvatsku]]. Vid pritisaka je bio i taj što su postrojbe JNA 1991. bile stacionirane u pograničnim selima (3000 rezervista JNA smještenih u [[Bogojevo|Bogojevu]] je čekalo na prelazak Dunava radi napada na Vukovar).<ref name="Report 2005">{{eng oznaka}} [http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-aug-2005.pdf Vojvodina Report August 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090920030408/http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-aug-2005.pdf |date=20. rujna 2009. }}</ref> Činjenica da su u tom pohodu velikosrpski zločinci počinili [[etničko čišćenje]] u neposrednom susjedstvu u Hrvatskoj, u Baranji, pri čemu su fizički smaknuli brojne civile Mađare,<ref name="Magtudin"/> kao i Hrvate, pojačala je opravdanu bojazan od slične ili iste sudbine u Srbiji, pa su tako i brojni Mađari odlučili izbjeći takvoj sudbini. Domove tih Mađara su srbijanske vlasti iskoristile za useljavanje srpskih izbjeglica i migranata iz drugih dijelova Jugoslavije.<ref>[http://www.americanhungarianfederation.org/images/vojvodina_ethnic_map1996.gif American Hungarian Federation] Serbian Refugees in Vojvodina 1996. (zemljovid)</ref> Sve je to rezultiralo naglom promjenom narodnosne stukture, pa je tako udio Mađara u Vojvodini s 340.946 pripadnika (16,9% vojvođanskog stanovništva) iz 1991. spao na 290.207 (14,28%) u 2002. odnosno na preko 50.000 pripadnika manje, odnosno broj Mađara se smanjio za sedminu u samo 11 godina! Iako su padom Miloševićeve vlasti pritisci se smanjili, antimanjinski ispadi usmjereni protiv Hrvata i Mađara su se nastavili i u 2000-ima,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-mar-2005.htm Hungarian Human Rights Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080201075031/http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-mar-2005.htm |date=1. veljače 2008. }} Anti-Minority Aggression Intensifies in Vojvodina, Serbia During 2005</ref> pri čemu je broj antimađarskih ispada 2005. prešao broj antihrvatskih ispada (2003. – 2005. su 82 puta žrtvama bili Mađari, a 19 puta Hrvati).<ref name="Report 2005"/>
Broj Mađara u Vojvodini smanjio se od popisa 2002. godine. 2002. godine bilo ih je cijeloj Srbiji 293.299, a 2011. 253.899, čime im je udio ukupnog stanovništva opao s 3,91% na 3,53%. Druga su po brojnosti zajednica u Vojvodini s 251.136 pripadnika i čine 13% stanovništva.<ref name="popis2011prezentacija">(srpski) [http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf Republički zavod za statistiku Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180708082957/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf |date=8. srpnja 2018. }}</ref>
== Političke stranke ==
* [[Savez vojvođanskih Mađara]] ([[Vajdasági Magyar Szövetség]])
* [[Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara]] ([[Vajdasági Magyarok Demokratikus Közössége]])
* [[Demokratska stranka vojvođanskih Mađara]] ([[Vajdasági Magyar Demokrata Párt]])
* [[Građanski savez Mađara]]
* [[Mađarska koalicija]]
* [[Koalicija Mađarska sloga]]
== Kultura ==
Mađarski je jedan od službenih jezika u Vojvodini.<ref>{{hu icon}} [http://www.skupstinavojvodine.gov.rs/?s=Vesti&j=HU Vajdaság Autonóm Tartomány KépviselőházaVajdaság Autonóm Tartomány Képviselőháza] Skupština Vojvodine</ref>
=== Mediji ===
*[[Magyar Szó]], novosadski i subotički dnevni list
*[[Családi Kör]], novosadski tjednik
*[[Hét Nap]], subotički tjednik
*[[Uj Symposion]], list za mlade književnike
=== Kazališta ===
* [[Mađarsko narodno kazalište u Subotici]]
== Poznate osobe ==
* [[Dezső Kosztolányi]] (1885. – 1936.), mađarski pisac
* [[Géza Csáth]] (1887. – 1919.), mađarski pisac.
* [[László Moholy-Nagy]], mađ. slikar i fotograf, poznati profesor u Bauhausu
* [[John Marlyn]], kanadski pisac mađ. korijena. Rodio se 1912. u Bečkereku (mađ. ''Nagybecskerek''), današnjem [[Zrenjanin]]u
* [[Mónika Szeles]] (1973.), bivša najbolja svjetska tenisačica, rođena Novosađanka
* [[Péter Lékó]] (1979.), najbolji mađ. šahist, rođeni Subotičanin
* [[Félix Lajkó]] (1974.), violinist i skladatelj [[world music]]a, rođeni Subotičanin
* [[Sylvester Levay]], mađ. skladatelj, rođeni Subotičanin
* [[Zoltán Dani]], vojnik koji je srušio američki zrakoplov F-117
* [[Danilo Kiš]], jug.-srp. pisac mađ.-žid.-srp. korijena
* [[Eva Ras]] (rođ. Balazs), srp. glumica
* [[Gyula Mester]], srp. odbojkaški reprezentativac
* [[Árpád Sterbik]], srp. rukometni reprezentativac
* [[Magdolna Rúzsa]], pjevačica koja je predstavljala Mađarsku na izboru za Pjesmu Eurovizije 2007.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
* {{hu icon}} [http://vajdasag.rs ''Enciklopedija Vojvodine'']
* {{eng oznaka}} [http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm Hungarian population in the territory of present-day Vojvodina between 1880 and 1991] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124120825/http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm |date=24. studenoga 2005. }}
* {{eng oznaka}} [http://www.unhcr.org/publ/RSDCOI/3ae6a6c34.html Ethnic Hungarian Minorities in Central and Eastern Europe]
* {{eng oznaka}} [http://www.ce-review.org/99/18/csardas18.html Central Europe Review Vol 1, No 18] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090430121353/http://www.ce-review.org/99/18/csardas18.html |date=30. travnja 2009. }} Gusztav Kosztolanyi: Erosion or Survival? - The Culture of the Hungarians of the Vojvodina, 25. listopada 1999., pristupljeno 22. studenog 2009.
{{narodi u Vojvodini}}
[[Kategorija:vojvođanski Mađari| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
iedcw7sjqiujw0lot0krkclsn8xs9kn
7087992
7087991
2024-12-13T22:49:25Z
Argo Navis
852
==Bilješke== {{notelist}}
7087992
wikitext
text/x-wiki
'''[[Mađari]]''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]].
== Naseljenost ==
[[Datoteka:Hungarians in vojvodina2002.png|mini|desno|250px|Mađari u Vojvodini prema popisu 2002. Postotke se dobilo prema općinama.]]
Vojvođanski Mađari su najviše naseljeni u sjeveroistočnoj [[Bačka|Bačkoj]], [[Potisje|Potisju]] i sjevernom [[Banat]]u. Brojni su u sjeverozapadnoj Bačkoj i središnjem Banatu. Mađara ima i u drugim dijelovima Bačke, Banata i [[Srijem]]a, ali u manjem postotku.
Prema popisu iz 2002., u Vojvodini živi 290.207 Mađara koji čine 14,28% stanovništva u Vojvodini. Drugi su po brojnosti narod u Vojvodini. To pokazuje [[Popis stanovništva u Srbiji 2002.]].
Prema popisu iz 2011., u Vojvodini živi 251.136 Mađara koji čine 13,00% stanovništva u Vojvodini. Drugi su po brojnosti narod u Vojvodini, kao što pokazuje [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.]].
=== Nacionalna pripadnost ===
{|class="wikitable sortable" font-size: 90%"
|-
! width="100px"| Narod
! width="75px"| Broj <br> stanovnika
! width="55px"|%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 1.289.635 ||align=right| 66,76%
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 2.251 ||align=right| 0,13%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 780 ||align=right| 0,04%
|-
| [[Bugari]] ||align=right| 1.489 ||align=right| 0,08%
|-
| [[Bunjevci]] ||align=right|16.469 ||align=right| 0,85%
|-
| [[Vlasi]] ||align=right| 170 ||align=right| 0,01%
|-
| [[Goranci (narod)|Goranci]] ||align=right| 1.179 ||align=right| 0,06%
|-
| [[Jugoslaveni]] ||align=right| 12.176 ||align=right| 0,63%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 251.136 ||align=right| 13,00%
|-
| [[Makedonci]] ||align=right|10.392 ||align=right| 0,54%
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||align=right|3.360 ||align=right| 0,17%
|-
| [[Nijemci]] ||align=right| 3.272 ||align=right| 0,17%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 42.391 ||align=right| 2,19%
|-
| [[Rumunji]] ||align=right| 25.410 ||align=right| 1,32%
|-
| [[Rusi]] ||align=right| 1.173 ||align=right| 0,06%
|-
| [[Rusini]] ||align=right| 13.928 ||align=right| 0,72%
|-
| [[Slovaci]] ||align=right| 50.321 ||align=right| 2,61%
|-
| [[Slovenci]] ||align=right| 1.815 ||align=right| 0,09%
|-
| [[Ukrajinci]] ||align=right| 4.202 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 47.033 ||align=right| 2,44%
|-
| [[Crnogorci]] ||align=right| 22.141 ||align=right| 1,15%
|-
| ''Ostali'' {{efn|U grupu ''Ostali'' svrstane su etničke grupe koje imaju manje od 2.000 pripadnika ([[Egipćani]], [[Česi]], [[Kinezi]], [[Aškalije]], [[Jevreji]], [[Poljaci]], [[Grci]], [[Turci]], [[Šokci]], [[Italijani]], [[Francuzi]], [[Cincari]], [[Armenci]], [[Englezi]], [[Šopi]], [[Austrijanci]], [[Švicarci]], [[Banjaši]], [[Šveđani]], [[Danci]], [[Norvežani]], [[Belgijanci]], [[Finci]] i [[Torlaci]]), te lica koja su se dvojako izjasnila (kao npr. Srbin-Makedonac, Srbin-Crnogorac i sl.).<ref name="KP_1">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref><ref name="KP_2">[http://media.popis2011.stat.rs/2012/Etnicke%20zajednice%20sa%20manje%20od%20%202000%20pripadnika%20i%20dvojako%20izjasnjeni.pdf Knjiga Popisa br.1 – Etničke zajednice, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right| 6.710 ||align=right| 0,35%
|-
| ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' {{efn|U grupu ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavnom]] članu 47. da se ne izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="KP_1"/>}}||align=right| 81.018 ||align=right| 4,19%
|-
| ''Regionalno opredijeljeni'' {{efn|U grupu ''Regionalno opredijeljeni'' svrstana su lica, koja su se izjasnila kao Šumadinci, Vojvođani, Vranjanci, Užićani i sl.<ref name="KP_1"/> }}||align=right| 28.567 ||align=right| 1,48%
|-
| ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, za koja nije upisan odgovor o nacionalnoj pripadnosti, ili je upisan nečitak odgovor, ili je upisan odgovor koji ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti (Vanzemaljac, Crvena Zvezda, Zemljanin, kosmopolit, itd.).<ref name="KP_1"/> }}||align=right|14.791 ||align=right| 0,77%
|}
[[datoteka:Vojvodina ethnic2002.jpg|mini|desno|Vojvođanska etnička struktura prema popisu 2002. Statistike su prema naseljima.]]
Mađari govore mađarskim jezikom. Po vjeri su uglavnom rimokatolici, a manjim dijelom su i kalvinisti. Mađarski jezik je jedan od šest službenih jezika u Vojvodini.
== Povijest ==
Mađari se prvi put pojavljuju na ovom prostoru dolaskom mađarskih plemena u Panonsku nizinu u 10. stoljeću. Nakon svog dolaska novodoseljena ugarska plemena nisu gradila nove gradove, nego su još dva stoljeća živjela pod šatorima.<ref name="Karte">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 18, str. 36</ref> U tim prvim stoljećima nisu živjeli u stalnim naseljima. Smatra se da su se Mađari u prvom valu doselili do sjeverne Bačke, po nekima do [[Titel]]a.<ref name="Karte"/>
Turskim osvajanjima dolazi je prostora današnje autonomne pokrajine Vojvodine uvelike opustjeo, a tamošnji Mađari su napustili te prostore još prije turskih provala, povukavši se prema sjevernim područjima,<ref name="Ulomci">Ante Sekulić: Ulomci iz somborske povijesti do kraja XVIII. stoljeća, Zbornik Kačić, 1981., str. 163</ref> tako da je za vrijeme turske vlasti bilo vrlo malo Mađara u Bačkoj.<ref name="Subotička biskupija">[http://www.suboticka-biskupija.info/povijest.php. Subotička biskupija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} Povijest Subotičke biskupije, pristupljeno 29. ožujka 2010.</ref>
Mađari se ponovno naseljavaju na prostore Bačke, Banata i Srijema nakon što su se ti prostori oslobodili [[Tursko Carstvo|turske vlasti]] i došli pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], najviše u 18. stoljeću.<ref name="Subotička biskupija"/>
Broj Mađara je rastao i kao posljedica prirodnog asimiliranja tamošnjih Slavena, a djelimice i drugih naroda, ponajviše Nijemaca. U 19. st. su usponom mađarskog nacionalnog pokreta su nemađarski narodi s područja južne Ugarske, kao i u ostatku zemalja koje su bili pod ugarskom krunom, bili izloženi [[mađarizacija|mađarizacijskim]] [[asimilacija|asimilatorskim]] pritiscima koji nisu bili prirodni, nego nasilni. U tome su najviše bile pogođeni narodi koji su bili iste vjere kao i Mađari. Nositelji tog pokreta su zahtijevali da se sve manjine odreknu svojeg etno-kulturnog identiteta. Počelo se s rafiniranim metodama progona i istiskivanja jezika iz škola, čak i u selima gdje su Mađari bili beznačajnom zajednicom (na kraju su gašene odnosno onemogućavano otvaranje privatnih škola na nemađarskim jezicima), državnih ustanova pa na koncu i crkve. U tomu su ulogu imali i odnarođeni pripadnici drugih naroda. Mađarizacija se osobito ubrzala nakon [[mađarska revolucija 1848.|mađarske revolucije 1848.]] Sve je to za posljedicu imalo da su se brojni pripadnici tih naroda pomađarili, od čega je trag ostao u brojnim hrvatskim, slovačkim i njemačkim prezimenima među Mađarima.
[[datoteka:Linguistic_map_of_Vojvodina,_Serbia_(based_on_1910_census).png|mini|desno|300px|Etnički zemljovid. Stanje prema mađarskom popisu 1910.]]
Nakon kraja Prvog svjetskog rata dolazi do reverzibilnih procesa. Dio mađariziranih pripadnika drugih naroda, kao i onih koji su se radi etničke mimikrije prikazivali Mađarima, a u biti se smatrali pripadnicima nekog drugog naroda, se izjasnio pod nacionalnost kojoj su stvarno pripadali. {{nedostaje izvor}}
Dio njih se nastavio izjašnjavati Mađarima. Jedan dio izvornih Mađara se nakon 1918. počeo izjašnjavati pod Hrvate i druge narode te je tako mađarska zajednica izgubila dio svojih pripadnika. Razlozi za to su prirodna asimilacija, koja je obično išla u smjeru naroda iste vjere. Drugi razlog su pritisci, etnička mimikrija, ali i interesno mijenjanje nacionalnosti, kao što je bio slučaj kod jednog dijela pripadnika hrvatske zajednice, koji su za vrijeme Austro-Ugarske se isticali kao velikomađari i proganjali pripadnike svog naroda, a dolaskom tih prostora pod Kraljevinu SHS, ti isti su se ostavili mađarstva i prometnuli se u pristaše srpskog hegemonizma.
Isto tako je dio Mađara iselio u Mađarsku. Dio tih iseljenih je bio dio programa optiranja, kojom su pripadnici Mađara u Kraljevini SHS i južnoslavenskih naroda u Mađarskoj mogli izabrati želi li ostati u zemlji rođenja ili iseliti u matičnu državu.
U početku Mađari u Vojvodini nisu odmah dobili sva prava, tako da na prvim izborima nisu imali svoju stranku. Kasnije su dobili mogućnost da se smiju organizirati u stranke, pa su tako na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1923.|parlamentarnim izborima]] [[1923.]] već imali svoju stranku kojom su izašli na političku pozornicu, ali bez zastupničkih mandata. Broj birača koji su dali glasove za mađarsku stranku nije odgovarao stvarnom broju Mađara, koji je bio znatno veći.
[[Hrvatska seljačka stranka]] svoj je program usmjerila i k drugim narodima u Bačkoj osim Hrvata. 4. kolovoza 1928. godine pokrenuli su svoje glasilo na mađarskom jeziku [[Föld]] (''Zemlja''), koji je uređivao [[Mihovil Katanec]]. List je kratko izlazio.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180808162211/http://radiosuboticadanas.info/ |date=8. kolovoza 2018. }} Na današnji dan, Priredoi [[Lazar Merković]], 4. kolovoza, preuzeto 4. kolovoza 2013.</ref>
U drugom svjetskom ratu je područje Vojvodine došlo pod Mađarsku koji se represivno odnosio prema nemađarskim narodima, što se pretkraj rata izrodilo u nasilne sprovodile osvetničke akcije u kojoj su mnogi nedužni Mađari bili ubijeni od strane snaga novog režima.
U socijalističkoj Jugoslaviji su Mađari bili jednom od najživljih i najbolje organiziranih nacionalnih manjina, a po kulturnom životu možda i najjača. Kao mjera tog je i organiziranost tiskanih medija na mađarskom, a pokrajinska televizija TV Novi Sad je emitirala i program na mađarskom jeziku.
Dolaskom velikosrpsko-hegemonističkih krugova na vlast u Srbiji u 2. polovici 1980-ih, počinju loša vremena za katoličke manjine u Vojvodini, prije svega Hrvate i Mađare. 30. rujna 1987. frakcija Slobodana Miloševića u Centralnom komitetu Saveza komunista Srbije dolazi na vlast. Srpske vlasti, su dale zapovijed kojima se prisililo sela s mađarskom većinom da prime određeni broj srpskih izbjeglica iz BiH (na koju su JNA i snage iz Srbije lansirale napad). Cilj je bio promijeniti demografsku sliku Vojvodine.<ref name="Magtudin">{{eng oznaka}} [http://www.magtudin.org/atrocities.htm Institut of Hungarian Studies] Margaret Botos: Anti-Hungarian Atrocities, pristupljeno 22. studenog 2009.</ref> Čelna osoba tih vlasti je bio pouzdanik (kadar) Slobodana Miloševića, Radoman Božović, političar koji je buduća ponašanja Miloševićevog režima navijestio još svojim ponašanjem kad je postao predsjednikom Gradskog komiteta u Subotici. Još onda su alarmirali iz Subotice da je taj političar "''pravi neverovatan teror i neopisivo maltretira ljude, smenjuje, kinji itd.''", no na ta upozorenja se nitko nije obazirao, a kad je isti postao predsjednik IV AP Vojvodine, gdje je obavio zadaću kojom je deinstitucionalizirao Vojvodinu, a kao nagradu za to je postao predsjednikom Vlade Republike Srbije.<ref>{{sr icon}} [http://diurnarius.info/index.php/sr/clip/2-press/256-dvadeset-godina-ivota-u-licemerju Diurnarius] Nenad Čanak: Dvadeset godina života u licemjerju, pristupljeno 22. studenog 2009.</ref>
Gospodarski uništena Vojvodina i nemogućnost zapošljavanja je bila razlogom zašto su brojni stanovnici napustili Vojvodinu. Deinstitucionalizacija Vojvodine i posljedice [[jogurt-revolucija|jogurt-revolucije]] (centralizacija Srbije) su bile takve da su se sredstva iz vojvođanskih fondova nepovratno prelila u srbijanske fondove. Posljedice ovoga je bila [[ekonomska migracija]] u inozemstvo, odnosno da su se iz redova svih naroda iseljavali brojni građani Vojvodine, pa čak i Srbi, iako srazmjerno manje nego drugi, velikosrbima nepoželjni narodi. Ekonomske sankcije UN-a u 1990-ima su pojačale ovu sliku.
Još veći razlog za odlazak brojnih Mađara iz Vojvodine je ta što su velikosrpske vlasti mobilizirale brojne Mađare za [[Domovinski rat|osvajački pohod na Hrvatsku]]. Vid pritisaka je bio i taj što su postrojbe JNA 1991. bile stacionirane u pograničnim selima (3000 rezervista JNA smještenih u [[Bogojevo|Bogojevu]] je čekalo na prelazak Dunava radi napada na Vukovar).<ref name="Report 2005">{{eng oznaka}} [http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-aug-2005.pdf Vojvodina Report August 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090920030408/http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-aug-2005.pdf |date=20. rujna 2009. }}</ref> Činjenica da su u tom pohodu velikosrpski zločinci počinili [[etničko čišćenje]] u neposrednom susjedstvu u Hrvatskoj, u Baranji, pri čemu su fizički smaknuli brojne civile Mađare,<ref name="Magtudin"/> kao i Hrvate, pojačala je opravdanu bojazan od slične ili iste sudbine u Srbiji, pa su tako i brojni Mađari odlučili izbjeći takvoj sudbini. Domove tih Mađara su srbijanske vlasti iskoristile za useljavanje srpskih izbjeglica i migranata iz drugih dijelova Jugoslavije.<ref>[http://www.americanhungarianfederation.org/images/vojvodina_ethnic_map1996.gif American Hungarian Federation] Serbian Refugees in Vojvodina 1996. (zemljovid)</ref> Sve je to rezultiralo naglom promjenom narodnosne stukture, pa je tako udio Mađara u Vojvodini s 340.946 pripadnika (16,9% vojvođanskog stanovništva) iz 1991. spao na 290.207 (14,28%) u 2002. odnosno na preko 50.000 pripadnika manje, odnosno broj Mađara se smanjio za sedminu u samo 11 godina! Iako su padom Miloševićeve vlasti pritisci se smanjili, antimanjinski ispadi usmjereni protiv Hrvata i Mađara su se nastavili i u 2000-ima,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-mar-2005.htm Hungarian Human Rights Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080201075031/http://www.hhrf.org/hhrf/en/vojvodinareport-mar-2005.htm |date=1. veljače 2008. }} Anti-Minority Aggression Intensifies in Vojvodina, Serbia During 2005</ref> pri čemu je broj antimađarskih ispada 2005. prešao broj antihrvatskih ispada (2003. – 2005. su 82 puta žrtvama bili Mađari, a 19 puta Hrvati).<ref name="Report 2005"/>
Broj Mađara u Vojvodini smanjio se od popisa 2002. godine. 2002. godine bilo ih je cijeloj Srbiji 293.299, a 2011. 253.899, čime im je udio ukupnog stanovništva opao s 3,91% na 3,53%. Druga su po brojnosti zajednica u Vojvodini s 251.136 pripadnika i čine 13% stanovništva.<ref name="popis2011prezentacija">(srpski) [http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf Republički zavod za statistiku Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180708082957/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf |date=8. srpnja 2018. }}</ref>
== Političke stranke ==
* [[Savez vojvođanskih Mađara]] ([[Vajdasági Magyar Szövetség]])
* [[Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara]] ([[Vajdasági Magyarok Demokratikus Közössége]])
* [[Demokratska stranka vojvođanskih Mađara]] ([[Vajdasági Magyar Demokrata Párt]])
* [[Građanski savez Mađara]]
* [[Mađarska koalicija]]
* [[Koalicija Mađarska sloga]]
== Kultura ==
Mađarski je jedan od službenih jezika u Vojvodini.<ref>{{hu icon}} [http://www.skupstinavojvodine.gov.rs/?s=Vesti&j=HU Vajdaság Autonóm Tartomány KépviselőházaVajdaság Autonóm Tartomány Képviselőháza] Skupština Vojvodine</ref>
=== Mediji ===
*[[Magyar Szó]], novosadski i subotički dnevni list
*[[Családi Kör]], novosadski tjednik
*[[Hét Nap]], subotički tjednik
*[[Uj Symposion]], list za mlade književnike
=== Kazališta ===
* [[Mađarsko narodno kazalište u Subotici]]
== Poznate osobe ==
* [[Dezső Kosztolányi]] (1885. – 1936.), mađarski pisac
* [[Géza Csáth]] (1887. – 1919.), mađarski pisac.
* [[László Moholy-Nagy]], mađ. slikar i fotograf, poznati profesor u Bauhausu
* [[John Marlyn]], kanadski pisac mađ. korijena. Rodio se 1912. u Bečkereku (mađ. ''Nagybecskerek''), današnjem [[Zrenjanin]]u
* [[Mónika Szeles]] (1973.), bivša najbolja svjetska tenisačica, rođena Novosađanka
* [[Péter Lékó]] (1979.), najbolji mađ. šahist, rođeni Subotičanin
* [[Félix Lajkó]] (1974.), violinist i skladatelj [[world music]]a, rođeni Subotičanin
* [[Sylvester Levay]], mađ. skladatelj, rođeni Subotičanin
* [[Zoltán Dani]], vojnik koji je srušio američki zrakoplov F-117
* [[Danilo Kiš]], jug.-srp. pisac mađ.-žid.-srp. korijena
* [[Eva Ras]] (rođ. Balazs), srp. glumica
* [[Gyula Mester]], srp. odbojkaški reprezentativac
* [[Árpád Sterbik]], srp. rukometni reprezentativac
* [[Magdolna Rúzsa]], pjevačica koja je predstavljala Mađarsku na izboru za Pjesmu Eurovizije 2007.
==Bilješke==
{{notelist}}
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
* {{hu icon}} [http://vajdasag.rs ''Enciklopedija Vojvodine'']
* {{eng oznaka}} [http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm Hungarian population in the territory of present-day Vojvodina between 1880 and 1991] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124120825/http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm |date=24. studenoga 2005. }}
* {{eng oznaka}} [http://www.unhcr.org/publ/RSDCOI/3ae6a6c34.html Ethnic Hungarian Minorities in Central and Eastern Europe]
* {{eng oznaka}} [http://www.ce-review.org/99/18/csardas18.html Central Europe Review Vol 1, No 18] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090430121353/http://www.ce-review.org/99/18/csardas18.html |date=30. travnja 2009. }} Gusztav Kosztolanyi: Erosion or Survival? - The Culture of the Hungarians of the Vojvodina, 25. listopada 1999., pristupljeno 22. studenog 2009.
{{narodi u Vojvodini}}
[[Kategorija:vojvođanski Mađari| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
nqhrmai30dvm6c1jcpo8om7v0m7xprt
Brnaze
0
244777
7088018
7087557
2024-12-14T00:33:25Z
188.129.82.31
/* Kultura i tradicija */ relevantni podaci i reference
7088018
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Brnaze
|vrsta = naselje
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|SDŽ}}
|općina = [[Sinj]]
|najbliži grad = [[Split]]
|površina = 21,9
|visina =
|z. širina = 43.676
|z. dužina = 16.652
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 3124
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 21230 Sinj
|pozivni broj = +385 (0)21
|autooznaka = <tt>ST</tt>
|web =
|bilješke =
|gradonačelnica =
}}
'''Brnaze''' su naselje u sastavu grada [[Sinj]]a, u Cetinskoj krajini, u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].
== Zemljopis ==
Brnaze su 2011. godine imale 3184 stanovnika, a bile treće naselje po veličini u sklopu Grada Sinja i četvrto po površini od 22 km<sup>2</sup>. Nalaze se južno od Sinja, prateći ceste [[Državna cesta D1|D-1]] i [[Državna cesta D60|D-60]]. Poljski dio unutar i izvan hidromeliorativnog sustava na visini je od 296 do 320 mnm, odnosno do razdjelnice koju tvore D-1 od Sinja do križanja ceste Split – Trilj i D-60, od tog križanja do Turjaka. Viši osojni dio je na visini do 380 mnm, a najveći vrhovi (Gaj) su na 440 mnm. Postoji nekoliko [[estavela]], od kojih su glavne Gorućica i Tomaškovac sa značajnijim količinama vode samo za dugotrajnih kiša.
Na polovici dužine sela, južno od križanja ceste Sinj-Trilj-Split postoji brdski istak istočno, u pravcu polja dužine 1000 i širine 500 m, 365 mnm – Brnaška glavica. Obilježava je poluotočni izgled u ravnici Sinjskog polja, na kojoj su pronađeni povijesno-kršćanski, miholjski tragovi. Tu su i dva danas napuštena kamenoloma, koji su, s obzirom na geološko obilježje i položaj te potrebe Sinja i melioracije Sinjskog polja, otvoreni polovicom 20. stoljeća, a zatvorene 1978. godine.
== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Brnaze |p1857=718 |p1869=905 |p1880=787 |p1890=950 |p1900=1126 |p1910=1199 |p1921=1495 |p1931=1722 |p1948=1712 |p1953=1846 |p1961=2108 |p1971=2536 |p1981=3126 |p1991=3097 |p2001=3223 |p2011=3184 |p2021=3124 |napomena=Do 1890. iskazivano je pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju Sinj. U 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Sinj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
Stanovništvo Brnaza je u potpunosti hrvatsko, a deset najčešćih prezimena su Vučković, Mandac, Šabić, Mastelić, Ivković, Marić, Jagnjić, Čarić, Jukić i Vukasović-Lončar.<ref>{{Citiranje weba |title=Toponim Brnaze, Sinj @ Acta Croatica |url=https://actacroatica.com/hr/location/brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=actacroatica.com}}</ref>
==Povijest==
Brnaze su do [[1890.]] iskazivane pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju [[Sinj]]u.
U prošlosti su se mještani uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom.
Na ''Mioljači'' se nalaze ostatci starohrvatske crkve sv. Mihovila sa šest apsida iz IX. ili X. st., sagrađene vjerojatno na temeljima crkve iz ranokršćanskoga doba. Pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskoga doba, dio ranokršćanske oltarne pregrade i nekoliko antičkih spomenika. U crkvi i oko nje otkriveni su kasnosrednjovjekovni grobovi s različitim prilozima (prstenje, naušnice, ostruge, novac).<ref>{{Citiranje weba |last=Gunjača |first=Stjepan |year=1955 |title=»Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja«, Starohrvatska prosvjeta |url=https://hrcak.srce.hr/100360 |url-status=live}}</ref>
U [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 262 stanovnika.<ref>Bernard Stulli. ''Iz povijesti Dalmacije'', str. 122. {{ISBN|86-7397-073-3}}</ref>
U rujnu [[1943.]] njemačke postrojbe na putu za Split u Brnazama su ubili 38 osoba, a franjevca [[Rafo Kalinić|Rafu Kalinića]] živoga bacili u vatru.{{sfn|Dukić|2011|p=320}}
Mještani Brnaza sudjelovali su u velikom broju u Domovinskom ratu,<ref>{{Citiranje weba |title=Brnaze: Položeni vijenci za branitelje poginule u Domovinskom ratu - FERATA |url=https://www.ferata.hr/brnaze-polozeni-vijenci-za-branitelje-poginule-u-domovinskom-ratu/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> pretežito u sastavu 126. sinjske brigade HV-a (od 6. listopada 1991.)<ref>{{Citiranje weba |title=Obilježena 31. obljetnica osnutka 126. brigade HV - FERATA |url=https://www.ferata.hr/obiljezena-31-obljetnica-osnutka-126-brigade-hv/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> kao i 2. pješačke bojne u sastavu [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]],<ref>{{Citiranje weba |last=Kostanjsak |first=Petra |date=2020-06-25 |title=4. gardijska brigada HV-a – Pauci |url=https://hrvatski-vojnik.hr/4-gardijska-brigada-hv-a-pauci/ |access-date=2023-02-14 |website=Hrvatski vojnik |language=hr}}</ref> odnosno (početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]) rezervnog sastava MUP-a i 3. satnije HOS-a Sinj.<ref>{{Citiranje weba|last=rera|first=Sinjska|date=2021-05-16|title=Junaci Domovinskog rata: HOS-ovci na braniku Sinjskog kraja|url=https://sinjskarera.hr/junaci-domovinskog-rata-hos-ovci-na-braniku-sinjskog-kraja/|access-date=2023-02-14|website=Sinjska rera {{!}} web portal Sinja i Cetinskog kraja|language=hr}}</ref>
== Šesterolisna crkva ==
Na lokalitetu Mijoljača nalazila se arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stoljeću, posvećena Sv. Mihovilu Arkanđelu. Crkvu je istraživao [[Stjepan Gunjača]] u razdoblju od 1947. do 1948., a rezultate istraživanja publicirao je 1955.<ref>Gunjača, Stipe, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja. In Starohrvatska prosvjeta III, 4, 1955, s. 85-134.</ref> Temelji crkve su danas potpuno uništeni, zbog otvaranja kamenoloma, tzv. Male Kave. Crkva na Mijoljači bila je jedna u skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava, koje možemo naći u Hrvatskoj u Kašiću, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Pridrazi i Zadru te u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.
Položaj lokaliteta jest {{Coord|43|40|45|N|16|40|01|E|display=inline}}.{{bolji izvor}}
== Crkva ==
Filijalna zajednica svetog Nikole Tavelića, koja pripada Župi Čudotvorne Gospe Sinjske, u Brnazama osnovana je 1972. godine, a blagdan svetoga Nikole Tavelića u Brnazama je prvi put proslavljen 1969. godine.
Stara Crkva sv. Nikole Tavelića u Brnazama sagrađena je godine 1972., prema nacrtu arh. Ante Baraća. To je bila jednostavna betonska građevina s lađom i apsidom te natkrivenim ulazom, koja je na vrhu pročelja imala križ. Crkva je ujedno služila i za održavanje vjeronauka. U rujnu 2018. godine Crkva je srušena, a na istom mjestu 11. studenoga 2018. blagoslovljen je i postavljen kamen temeljac nove Crkve svetoga Nikole Tavelića.
Dana 9. lipnja 2020. godine, održano je svečano slavlje blagoslova križa i zvona za zvonik Crkve Sv. Nikole Tavelića u izgradnji. Na zvonik, koji je visok 40,50 metara, podignuta su četiri zvona i križ. Najveće zvono posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, zaštitnici Župe, Sinja i Cetinskog kraja: Ton FA (F), promjer 107 cm, težina 740 kg. Drugo zvono posvećeno je sv. Nikoli Taveliću, naslovniku crkve i zaštitniku Brnaza: Ton SOL (G), promjer 95 cm, težina 540 kg. Treće zvono, posvećeno je sv. Franji Asiškom utemeljitelju franjevačkog reda: Ton LA (A), promjer 85 cm, težina 360 kg. Četvrto zvono, posvećeno je sv. Anti Padovanskom, omiljenom franjevačkom svecu: Ton SI (H), promjer 75 cm, težina 250 kg.
== Kultura i tradicija ==
U Brnazama od 1975. godine djeluje [[KUD]] Brnaze.<ref>{{Citiranje weba |title=KUD Brnaze |url=https://www.sinj.hr/clanak/kud-brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=Grad Sinj |language=hr}}</ref>
Među tradicionalnim (pučkim) priredbama, ističe se [[Vučkovića dječja alka]],<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Vučkovića dječja alka |url=https://croatia.hr/hr-hr/dogadanja/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=Croatia.hr |language=en}}</ref> koja se od 1955. godine održava na "malom alkarskom trkalištu" u Vučkovića ulici u Brnazama.<ref>{{Citiranje weba |last=User |first=Super |title=Vučkovića dječja alka |url=https://www.visitsinj.hr/hr/vodic/dogadjanja-kroz-godinu/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=www.visitsinj.hr |language=hr-HR}}</ref> Prema lokalnim izvorima,<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-22 |title=Slobodna Dalmacija - Ovo je najslađa galerija koju ćete danas vidjeti: u Brnazama održana tradicionalna Dječja alka Vučkovića, uživajte u našoj fotoreportaži |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/ovo-je-najslada-galerija-koju-cete-danas-vidjeti-u-brnazama-odrzana-tradicionalna-djecja-alka-vuckovica-uzivajte-u-nasoj-fotoreportazi-1121860 |access-date=2023-02-14 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> dječja alka trči se svake godine pred kraj [[Sinjska alka|alkarskih svečanosti]] u čast predaka koji su se istaknuli u obrani [[Opsada Sinja 1715.|Cetinske krajine i Sinja]] od Turaka, prije svega [[Pavao Vučković|fra Pavla Vučkovića]],<ref>{{Citiranje weba |title=II. KNEZOVI VUČKOVIĆI - Književnost katoličke obnove I prvoga prosvjetiteljstva |url=https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |access-date=2023-02-14 |website=atelim.com |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161245/https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |url-status=dead }}</ref> njegove braće, serdara Tadije i Mije Vučkovića i njegovih nećaka, serdara Josipa (Bože), Stipana i Ivana (Zeca) Vučkovića.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Manđeralo|first=Stipo|title=Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama|url=https://franjevci-split.hr/izdavastvo/kacic/Kacic_2012-2013-1_dio.pdf|journal=Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja|type=izvorni znanstveni članak|publisher=|publication-place=Split|publication-date=2013|volume=44-45|pages=207-220|issn=0453-0578|via=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Marko|first=Dragić|date=2008.|title=Suvremene povijesne predaje o Vučkovićima i čudesnu oslobođenju Sinja|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/rad-ostalo/762084|journal=Gospa Sinjska - glasilo Svetišta i župe Gospe Sinjske|language=hr|publication-place=Sinj|pages=170-172.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dragić|first=Marko|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/54560|title=Leksikon Sinjske alke|date=2015.|publisher=Viteško alkarsko društvo Sinj ; Matica hrvatska|isbn=978-953-98442-4-8|editor-last=Botica|editor-first=Stipe|location=Sinj|pages=243-244.|language=hr|chapter=Vučković, Bože serdar i drugi junaci Vučkovići}}</ref><ref name=":0" />
Povodom jubilarne 60. Vučkovića dječje alke (2015. g.) u Brnazama je na inicijativu Udruge "Dječja Alka Vučkovića" i uz podršku MORH-a,<ref>{{Citiranje weba |last=portal |first=Braniteljski |title=Alkarić Dječije Alke u Vučkovića kod Sinja u brončanom sjaju… |url=https://www.braniteljski-portal.com/alkaric-djecije-alke-u-vuckovica-kod-sinja-u-broncanom-sjaju/ |access-date=2023-02-15 |website=Braniteljski portal |language=hr}}</ref> postavljen brončani spomenik "alkariću", rad akademskog kipara Ivana Fiolića.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-08-12 |title=Alkarić: Oni konja nemaju, ali imaju junačko srce za pobjede - Ovoga vikenda kreću male alkarske svečanosti u Vučkovića |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |access-date=2023-02-14 |website=Dalmacija News |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161244/https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |url-status=dead}}</ref>
== Poznati Brnažani ==
*[[Ante Tomašević]] (1872. – 1918.), sportaš, prvak Austro-Ugarske u hrvanju<ref>{{Citation |title=Ante Tomašević-Kuka, junak Sinjske krajine i prvak Austro-Ugarske Monarhije u hrvanju |url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:221:083562 |publisher=University of Split. Faculty of Kinesiology |date=2019-10-25 |accessdate=2023-02-15 |language=hr |first=Mate |last=Labrović}}</ref>
*[[Josip Šentija]] (1931. – 2020.), novinar, publicist i leksikograf<ref>{{Citiranje časopisa |last=Bašić |first=Nataša |date=2021-12-01 |title=Josip Šentija – tihi borac za hrvatski jezik |url=https://hrcak.srce.hr/274374 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |language=hr |volume=68 |issue=5 |pages=183–195 |doi=10.22210/jezik.2021.68.02 |issn=0021-6925}}</ref>
*Marijan Mandac (1939. – 2023.), franjevački svećenik, teolog i prevoditelj<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-09 |title=Fra Marijan Mandac - skrovit prevoditelj i stručan poznavatelj crkvenih otaca |url=https://hkm.hr/duhovnost/fra-marijan-mandac-skrovit-prevoditelj-i-strucan-poznavatelj-crkvenih-otaca/ |access-date=2023-02-15 |website=HKM |language=hr}}</ref>
*Anđelko Vučković (1942. – 2007.), peterostruki slavodobitnik [[Sinjska alka|Sinjske alke]],<ref>{{Citiranje weba |date=2019-07-25 |title=MAČKULA VI: Neostvareni san bio je zajednički nastup: Anđelko i Mladen Vučković živjeli su za Alku |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |access-date=2023-02-15 |website=Dalmacija News |archive-date=8. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220808003308/https://dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |url-status=dead}}</ref> hrvatski branitelj<ref>{{Citiranje weba |date=2007-06-11 |title=Jutarnji list - Umro Anđelko Vučković, alkarska legenda |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/umro-andelko-vuckovic-alkarska-legenda-3794016 |access-date=2023-02-15 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref>
== Šport ==
* [[NK Brnaze]] – Nogomet
* MNK Brnaze – Mali Nogomet
* KK ''Sokol – Brnaze'' – Konjički Klub
* KK ''Alamo'' – Konjički Klub
== Izvori ==
{{izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Dukić |first=Josip | date=2011 |title=Tri župe Splitsko-makarske biskupije: Vidonje, Ruda i Drvenik u vihoru rata i poraća (1941.-1950.) |url=https://hrcak.srce.hr/file/107409 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=46 |number=3 |pages=318–341}}
{{refend}}
{{Naselja grada Sinja}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Sinja]]
b6khr8ydq3ye04wp9tlmkbiskbqqkdg
7088022
7088018
2024-12-14T00:38:49Z
188.129.82.31
/* Povijest */ tehnička dorada teksta
7088022
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Brnaze
|vrsta = naselje
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|SDŽ}}
|općina = [[Sinj]]
|najbliži grad = [[Split]]
|površina = 21,9
|visina =
|z. širina = 43.676
|z. dužina = 16.652
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 3124
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 21230 Sinj
|pozivni broj = +385 (0)21
|autooznaka = <tt>ST</tt>
|web =
|bilješke =
|gradonačelnica =
}}
'''Brnaze''' su naselje u sastavu grada [[Sinj]]a, u Cetinskoj krajini, u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].
== Zemljopis ==
Brnaze su 2011. godine imale 3184 stanovnika, a bile treće naselje po veličini u sklopu Grada Sinja i četvrto po površini od 22 km<sup>2</sup>. Nalaze se južno od Sinja, prateći ceste [[Državna cesta D1|D-1]] i [[Državna cesta D60|D-60]]. Poljski dio unutar i izvan hidromeliorativnog sustava na visini je od 296 do 320 mnm, odnosno do razdjelnice koju tvore D-1 od Sinja do križanja ceste Split – Trilj i D-60, od tog križanja do Turjaka. Viši osojni dio je na visini do 380 mnm, a najveći vrhovi (Gaj) su na 440 mnm. Postoji nekoliko [[estavela]], od kojih su glavne Gorućica i Tomaškovac sa značajnijim količinama vode samo za dugotrajnih kiša.
Na polovici dužine sela, južno od križanja ceste Sinj-Trilj-Split postoji brdski istak istočno, u pravcu polja dužine 1000 i širine 500 m, 365 mnm – Brnaška glavica. Obilježava je poluotočni izgled u ravnici Sinjskog polja, na kojoj su pronađeni povijesno-kršćanski, miholjski tragovi. Tu su i dva danas napuštena kamenoloma, koji su, s obzirom na geološko obilježje i položaj te potrebe Sinja i melioracije Sinjskog polja, otvoreni polovicom 20. stoljeća, a zatvorene 1978. godine.
== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Brnaze |p1857=718 |p1869=905 |p1880=787 |p1890=950 |p1900=1126 |p1910=1199 |p1921=1495 |p1931=1722 |p1948=1712 |p1953=1846 |p1961=2108 |p1971=2536 |p1981=3126 |p1991=3097 |p2001=3223 |p2011=3184 |p2021=3124 |napomena=Do 1890. iskazivano je pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju Sinj. U 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Sinj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
Stanovništvo Brnaza je u potpunosti hrvatsko, a deset najčešćih prezimena su Vučković, Mandac, Šabić, Mastelić, Ivković, Marić, Jagnjić, Čarić, Jukić i Vukasović-Lončar.<ref>{{Citiranje weba |title=Toponim Brnaze, Sinj @ Acta Croatica |url=https://actacroatica.com/hr/location/brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=actacroatica.com}}</ref>
==Povijest==
Brnaze su do [[1890.]] iskazivane pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju [[Sinj]]u.
U prošlosti su se mještani uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom.
Na ''Mioljači'' se nalaze ostatci starohrvatske crkve sv. Mihovila sa šest apsida iz IX. ili X. st., sagrađene vjerojatno na temeljima crkve iz ranokršćanskoga doba. Pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskoga doba, dio ranokršćanske oltarne pregrade i nekoliko antičkih spomenika. U crkvi i oko nje otkriveni su kasnosrednjovjekovni grobovi s različitim prilozima (prstenje, naušnice, ostruge, novac).<ref>{{Citiranje weba |last=Gunjača |first=Stjepan |year=1955 |title=»Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja«, Starohrvatska prosvjeta |url=https://hrcak.srce.hr/100360 |url-status=live}}</ref>
U [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 262 stanovnika.<ref>Bernard Stulli. ''Iz povijesti Dalmacije'', str. 122. {{ISBN|86-7397-073-3}}</ref>
U rujnu [[1943.]] njemačke postrojbe na putu za Split u Brnazama su ubili 38 osoba, a franjevca [[Rafo Kalinić|Rafu Kalinića]] živoga bacili u vatru.{{sfn|Dukić|2011|p=320}}
Mještani Brnaza sudjelovali su u velikom broju u Domovinskom ratu,<ref>{{Citiranje weba |title=Brnaze: Položeni vijenci za branitelje poginule u Domovinskom ratu - FERATA |url=https://www.ferata.hr/brnaze-polozeni-vijenci-za-branitelje-poginule-u-domovinskom-ratu/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> pretežito u sastavu 126. sinjske brigade HV-a (od 6. listopada 1991.)<ref>{{Citiranje weba |title=Obilježena 31. obljetnica osnutka 126. brigade HV - FERATA |url=https://www.ferata.hr/obiljezena-31-obljetnica-osnutka-126-brigade-hv/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> kao i 2. pješačke bojne u sastavu [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]],<ref>{{Citiranje weba |last=Kostanjsak |first=Petra |date=2020-06-25 |title=4. gardijska brigada HV-a – Pauci |url=https://hrvatski-vojnik.hr/4-gardijska-brigada-hv-a-pauci/ |access-date=2023-02-14 |website=Hrvatski vojnik |language=hr}}</ref> a početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u sastavu rezervnog sastava MUP-a i 3. satnije HOS-a Sinj.<ref>{{Citiranje weba|last=rera|first=Sinjska|date=2021-05-16|title=Junaci Domovinskog rata: HOS-ovci na braniku Sinjskog kraja|url=https://sinjskarera.hr/junaci-domovinskog-rata-hos-ovci-na-braniku-sinjskog-kraja/|access-date=2023-02-14|website=Sinjska rera {{!}} web portal Sinja i Cetinskog kraja|language=hr}}</ref>
== Šesterolisna crkva ==
Na lokalitetu Mijoljača nalazila se arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stoljeću, posvećena Sv. Mihovilu Arkanđelu. Crkvu je istraživao [[Stjepan Gunjača]] u razdoblju od 1947. do 1948., a rezultate istraživanja publicirao je 1955.<ref>Gunjača, Stipe, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja. In Starohrvatska prosvjeta III, 4, 1955, s. 85-134.</ref> Temelji crkve su danas potpuno uništeni, zbog otvaranja kamenoloma, tzv. Male Kave. Crkva na Mijoljači bila je jedna u skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava, koje možemo naći u Hrvatskoj u Kašiću, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Pridrazi i Zadru te u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.
Položaj lokaliteta jest {{Coord|43|40|45|N|16|40|01|E|display=inline}}.{{bolji izvor}}
== Crkva ==
Filijalna zajednica svetog Nikole Tavelića, koja pripada Župi Čudotvorne Gospe Sinjske, u Brnazama osnovana je 1972. godine, a blagdan svetoga Nikole Tavelića u Brnazama je prvi put proslavljen 1969. godine.
Stara Crkva sv. Nikole Tavelića u Brnazama sagrađena je godine 1972., prema nacrtu arh. Ante Baraća. To je bila jednostavna betonska građevina s lađom i apsidom te natkrivenim ulazom, koja je na vrhu pročelja imala križ. Crkva je ujedno služila i za održavanje vjeronauka. U rujnu 2018. godine Crkva je srušena, a na istom mjestu 11. studenoga 2018. blagoslovljen je i postavljen kamen temeljac nove Crkve svetoga Nikole Tavelića.
Dana 9. lipnja 2020. godine, održano je svečano slavlje blagoslova križa i zvona za zvonik Crkve Sv. Nikole Tavelića u izgradnji. Na zvonik, koji je visok 40,50 metara, podignuta su četiri zvona i križ. Najveće zvono posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, zaštitnici Župe, Sinja i Cetinskog kraja: Ton FA (F), promjer 107 cm, težina 740 kg. Drugo zvono posvećeno je sv. Nikoli Taveliću, naslovniku crkve i zaštitniku Brnaza: Ton SOL (G), promjer 95 cm, težina 540 kg. Treće zvono, posvećeno je sv. Franji Asiškom utemeljitelju franjevačkog reda: Ton LA (A), promjer 85 cm, težina 360 kg. Četvrto zvono, posvećeno je sv. Anti Padovanskom, omiljenom franjevačkom svecu: Ton SI (H), promjer 75 cm, težina 250 kg.
== Kultura i tradicija ==
U Brnazama od 1975. godine djeluje [[KUD]] Brnaze.<ref>{{Citiranje weba |title=KUD Brnaze |url=https://www.sinj.hr/clanak/kud-brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=Grad Sinj |language=hr}}</ref>
Među tradicionalnim (pučkim) priredbama, ističe se [[Vučkovića dječja alka]],<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Vučkovića dječja alka |url=https://croatia.hr/hr-hr/dogadanja/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=Croatia.hr |language=en}}</ref> koja se od 1955. godine održava na "malom alkarskom trkalištu" u Vučkovića ulici u Brnazama.<ref>{{Citiranje weba |last=User |first=Super |title=Vučkovića dječja alka |url=https://www.visitsinj.hr/hr/vodic/dogadjanja-kroz-godinu/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=www.visitsinj.hr |language=hr-HR}}</ref> Prema lokalnim izvorima,<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-22 |title=Slobodna Dalmacija - Ovo je najslađa galerija koju ćete danas vidjeti: u Brnazama održana tradicionalna Dječja alka Vučkovića, uživajte u našoj fotoreportaži |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/ovo-je-najslada-galerija-koju-cete-danas-vidjeti-u-brnazama-odrzana-tradicionalna-djecja-alka-vuckovica-uzivajte-u-nasoj-fotoreportazi-1121860 |access-date=2023-02-14 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> dječja alka trči se svake godine pred kraj [[Sinjska alka|alkarskih svečanosti]] u čast predaka koji su se istaknuli u obrani [[Opsada Sinja 1715.|Cetinske krajine i Sinja]] od Turaka, prije svega [[Pavao Vučković|fra Pavla Vučkovića]],<ref>{{Citiranje weba |title=II. KNEZOVI VUČKOVIĆI - Književnost katoličke obnove I prvoga prosvjetiteljstva |url=https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |access-date=2023-02-14 |website=atelim.com |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161245/https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |url-status=dead }}</ref> njegove braće, serdara Tadije i Mije Vučkovića i njegovih nećaka, serdara Josipa (Bože), Stipana i Ivana (Zeca) Vučkovića.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Manđeralo|first=Stipo|title=Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama|url=https://franjevci-split.hr/izdavastvo/kacic/Kacic_2012-2013-1_dio.pdf|journal=Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja|type=izvorni znanstveni članak|publisher=|publication-place=Split|publication-date=2013|volume=44-45|pages=207-220|issn=0453-0578|via=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Marko|first=Dragić|date=2008.|title=Suvremene povijesne predaje o Vučkovićima i čudesnu oslobođenju Sinja|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/rad-ostalo/762084|journal=Gospa Sinjska - glasilo Svetišta i župe Gospe Sinjske|language=hr|publication-place=Sinj|pages=170-172.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dragić|first=Marko|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/54560|title=Leksikon Sinjske alke|date=2015.|publisher=Viteško alkarsko društvo Sinj ; Matica hrvatska|isbn=978-953-98442-4-8|editor-last=Botica|editor-first=Stipe|location=Sinj|pages=243-244.|language=hr|chapter=Vučković, Bože serdar i drugi junaci Vučkovići}}</ref><ref name=":0" />
Povodom jubilarne 60. Vučkovića dječje alke (2015. g.) u Brnazama je na inicijativu Udruge "Dječja Alka Vučkovića" i uz podršku MORH-a,<ref>{{Citiranje weba |last=portal |first=Braniteljski |title=Alkarić Dječije Alke u Vučkovića kod Sinja u brončanom sjaju… |url=https://www.braniteljski-portal.com/alkaric-djecije-alke-u-vuckovica-kod-sinja-u-broncanom-sjaju/ |access-date=2023-02-15 |website=Braniteljski portal |language=hr}}</ref> postavljen brončani spomenik "alkariću", rad akademskog kipara Ivana Fiolića.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-08-12 |title=Alkarić: Oni konja nemaju, ali imaju junačko srce za pobjede - Ovoga vikenda kreću male alkarske svečanosti u Vučkovića |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |access-date=2023-02-14 |website=Dalmacija News |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161244/https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |url-status=dead}}</ref>
== Poznati Brnažani ==
*[[Ante Tomašević]] (1872. – 1918.), sportaš, prvak Austro-Ugarske u hrvanju<ref>{{Citation |title=Ante Tomašević-Kuka, junak Sinjske krajine i prvak Austro-Ugarske Monarhije u hrvanju |url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:221:083562 |publisher=University of Split. Faculty of Kinesiology |date=2019-10-25 |accessdate=2023-02-15 |language=hr |first=Mate |last=Labrović}}</ref>
*[[Josip Šentija]] (1931. – 2020.), novinar, publicist i leksikograf<ref>{{Citiranje časopisa |last=Bašić |first=Nataša |date=2021-12-01 |title=Josip Šentija – tihi borac za hrvatski jezik |url=https://hrcak.srce.hr/274374 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |language=hr |volume=68 |issue=5 |pages=183–195 |doi=10.22210/jezik.2021.68.02 |issn=0021-6925}}</ref>
*Marijan Mandac (1939. – 2023.), franjevački svećenik, teolog i prevoditelj<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-09 |title=Fra Marijan Mandac - skrovit prevoditelj i stručan poznavatelj crkvenih otaca |url=https://hkm.hr/duhovnost/fra-marijan-mandac-skrovit-prevoditelj-i-strucan-poznavatelj-crkvenih-otaca/ |access-date=2023-02-15 |website=HKM |language=hr}}</ref>
*Anđelko Vučković (1942. – 2007.), peterostruki slavodobitnik [[Sinjska alka|Sinjske alke]],<ref>{{Citiranje weba |date=2019-07-25 |title=MAČKULA VI: Neostvareni san bio je zajednički nastup: Anđelko i Mladen Vučković živjeli su za Alku |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |access-date=2023-02-15 |website=Dalmacija News |archive-date=8. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220808003308/https://dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |url-status=dead}}</ref> hrvatski branitelj<ref>{{Citiranje weba |date=2007-06-11 |title=Jutarnji list - Umro Anđelko Vučković, alkarska legenda |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/umro-andelko-vuckovic-alkarska-legenda-3794016 |access-date=2023-02-15 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref>
== Šport ==
* [[NK Brnaze]] – Nogomet
* MNK Brnaze – Mali Nogomet
* KK ''Sokol – Brnaze'' – Konjički Klub
* KK ''Alamo'' – Konjički Klub
== Izvori ==
{{izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Dukić |first=Josip | date=2011 |title=Tri župe Splitsko-makarske biskupije: Vidonje, Ruda i Drvenik u vihoru rata i poraća (1941.-1950.) |url=https://hrcak.srce.hr/file/107409 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=46 |number=3 |pages=318–341}}
{{refend}}
{{Naselja grada Sinja}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Sinja]]
mae5m4yp25tycbr9f8lhn2g4ldhx5ss
7088024
7088022
2024-12-14T00:42:53Z
188.129.82.31
/* Kultura i tradicija */ dorada teksta
7088024
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Brnaze
|vrsta = naselje
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|SDŽ}}
|općina = [[Sinj]]
|najbliži grad = [[Split]]
|površina = 21,9
|visina =
|z. širina = 43.676
|z. dužina = 16.652
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 3124
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 21230 Sinj
|pozivni broj = +385 (0)21
|autooznaka = <tt>ST</tt>
|web =
|bilješke =
|gradonačelnica =
}}
'''Brnaze''' su naselje u sastavu grada [[Sinj]]a, u Cetinskoj krajini, u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].
== Zemljopis ==
Brnaze su 2011. godine imale 3184 stanovnika, a bile treće naselje po veličini u sklopu Grada Sinja i četvrto po površini od 22 km<sup>2</sup>. Nalaze se južno od Sinja, prateći ceste [[Državna cesta D1|D-1]] i [[Državna cesta D60|D-60]]. Poljski dio unutar i izvan hidromeliorativnog sustava na visini je od 296 do 320 mnm, odnosno do razdjelnice koju tvore D-1 od Sinja do križanja ceste Split – Trilj i D-60, od tog križanja do Turjaka. Viši osojni dio je na visini do 380 mnm, a najveći vrhovi (Gaj) su na 440 mnm. Postoji nekoliko [[estavela]], od kojih su glavne Gorućica i Tomaškovac sa značajnijim količinama vode samo za dugotrajnih kiša.
Na polovici dužine sela, južno od križanja ceste Sinj-Trilj-Split postoji brdski istak istočno, u pravcu polja dužine 1000 i širine 500 m, 365 mnm – Brnaška glavica. Obilježava je poluotočni izgled u ravnici Sinjskog polja, na kojoj su pronađeni povijesno-kršćanski, miholjski tragovi. Tu su i dva danas napuštena kamenoloma, koji su, s obzirom na geološko obilježje i položaj te potrebe Sinja i melioracije Sinjskog polja, otvoreni polovicom 20. stoljeća, a zatvorene 1978. godine.
== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Brnaze |p1857=718 |p1869=905 |p1880=787 |p1890=950 |p1900=1126 |p1910=1199 |p1921=1495 |p1931=1722 |p1948=1712 |p1953=1846 |p1961=2108 |p1971=2536 |p1981=3126 |p1991=3097 |p2001=3223 |p2011=3184 |p2021=3124 |napomena=Do 1890. iskazivano je pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju Sinj. U 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Sinj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
Stanovništvo Brnaza je u potpunosti hrvatsko, a deset najčešćih prezimena su Vučković, Mandac, Šabić, Mastelić, Ivković, Marić, Jagnjić, Čarić, Jukić i Vukasović-Lončar.<ref>{{Citiranje weba |title=Toponim Brnaze, Sinj @ Acta Croatica |url=https://actacroatica.com/hr/location/brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=actacroatica.com}}</ref>
==Povijest==
Brnaze su do [[1890.]] iskazivane pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju [[Sinj]]u.
U prošlosti su se mještani uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom.
Na ''Mioljači'' se nalaze ostatci starohrvatske crkve sv. Mihovila sa šest apsida iz IX. ili X. st., sagrađene vjerojatno na temeljima crkve iz ranokršćanskoga doba. Pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskoga doba, dio ranokršćanske oltarne pregrade i nekoliko antičkih spomenika. U crkvi i oko nje otkriveni su kasnosrednjovjekovni grobovi s različitim prilozima (prstenje, naušnice, ostruge, novac).<ref>{{Citiranje weba |last=Gunjača |first=Stjepan |year=1955 |title=»Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja«, Starohrvatska prosvjeta |url=https://hrcak.srce.hr/100360 |url-status=live}}</ref>
U [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 262 stanovnika.<ref>Bernard Stulli. ''Iz povijesti Dalmacije'', str. 122. {{ISBN|86-7397-073-3}}</ref>
U rujnu [[1943.]] njemačke postrojbe na putu za Split u Brnazama su ubili 38 osoba, a franjevca [[Rafo Kalinić|Rafu Kalinića]] živoga bacili u vatru.{{sfn|Dukić|2011|p=320}}
Mještani Brnaza sudjelovali su u velikom broju u Domovinskom ratu,<ref>{{Citiranje weba |title=Brnaze: Položeni vijenci za branitelje poginule u Domovinskom ratu - FERATA |url=https://www.ferata.hr/brnaze-polozeni-vijenci-za-branitelje-poginule-u-domovinskom-ratu/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> pretežito u sastavu 126. sinjske brigade HV-a (od 6. listopada 1991.)<ref>{{Citiranje weba |title=Obilježena 31. obljetnica osnutka 126. brigade HV - FERATA |url=https://www.ferata.hr/obiljezena-31-obljetnica-osnutka-126-brigade-hv/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> kao i 2. pješačke bojne u sastavu [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]],<ref>{{Citiranje weba |last=Kostanjsak |first=Petra |date=2020-06-25 |title=4. gardijska brigada HV-a – Pauci |url=https://hrvatski-vojnik.hr/4-gardijska-brigada-hv-a-pauci/ |access-date=2023-02-14 |website=Hrvatski vojnik |language=hr}}</ref> a početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u sastavu rezervnog sastava MUP-a i 3. satnije HOS-a Sinj.<ref>{{Citiranje weba|last=rera|first=Sinjska|date=2021-05-16|title=Junaci Domovinskog rata: HOS-ovci na braniku Sinjskog kraja|url=https://sinjskarera.hr/junaci-domovinskog-rata-hos-ovci-na-braniku-sinjskog-kraja/|access-date=2023-02-14|website=Sinjska rera {{!}} web portal Sinja i Cetinskog kraja|language=hr}}</ref>
== Šesterolisna crkva ==
Na lokalitetu Mijoljača nalazila se arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stoljeću, posvećena Sv. Mihovilu Arkanđelu. Crkvu je istraživao [[Stjepan Gunjača]] u razdoblju od 1947. do 1948., a rezultate istraživanja publicirao je 1955.<ref>Gunjača, Stipe, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja. In Starohrvatska prosvjeta III, 4, 1955, s. 85-134.</ref> Temelji crkve su danas potpuno uništeni, zbog otvaranja kamenoloma, tzv. Male Kave. Crkva na Mijoljači bila je jedna u skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava, koje možemo naći u Hrvatskoj u Kašiću, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Pridrazi i Zadru te u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.
Položaj lokaliteta jest {{Coord|43|40|45|N|16|40|01|E|display=inline}}.{{bolji izvor}}
== Crkva ==
Filijalna zajednica svetog Nikole Tavelića, koja pripada Župi Čudotvorne Gospe Sinjske, u Brnazama osnovana je 1972. godine, a blagdan svetoga Nikole Tavelića u Brnazama je prvi put proslavljen 1969. godine.
Stara Crkva sv. Nikole Tavelića u Brnazama sagrađena je godine 1972., prema nacrtu arh. Ante Baraća. To je bila jednostavna betonska građevina s lađom i apsidom te natkrivenim ulazom, koja je na vrhu pročelja imala križ. Crkva je ujedno služila i za održavanje vjeronauka. U rujnu 2018. godine Crkva je srušena, a na istom mjestu 11. studenoga 2018. blagoslovljen je i postavljen kamen temeljac nove Crkve svetoga Nikole Tavelića.
Dana 9. lipnja 2020. godine, održano je svečano slavlje blagoslova križa i zvona za zvonik Crkve Sv. Nikole Tavelića u izgradnji. Na zvonik, koji je visok 40,50 metara, podignuta su četiri zvona i križ. Najveće zvono posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, zaštitnici Župe, Sinja i Cetinskog kraja: Ton FA (F), promjer 107 cm, težina 740 kg. Drugo zvono posvećeno je sv. Nikoli Taveliću, naslovniku crkve i zaštitniku Brnaza: Ton SOL (G), promjer 95 cm, težina 540 kg. Treće zvono, posvećeno je sv. Franji Asiškom utemeljitelju franjevačkog reda: Ton LA (A), promjer 85 cm, težina 360 kg. Četvrto zvono, posvećeno je sv. Anti Padovanskom, omiljenom franjevačkom svecu: Ton SI (H), promjer 75 cm, težina 250 kg.
== Kultura i tradicija ==
U Brnazama od 1975. godine djeluje [[KUD]] Brnaze.<ref>{{Citiranje weba |title=KUD Brnaze |url=https://www.sinj.hr/clanak/kud-brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=Grad Sinj |language=hr}}</ref>
Među tradicionalnim (pučkim) priredbama, ističe se [[Vučkovića dječja alka]],<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Vučkovića dječja alka |url=https://croatia.hr/hr-hr/dogadanja/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=Croatia.hr |language=en}}</ref> koja se od 1955. godine održava na "malom alkarskom trkalištu" u Vučkovića ulici u Brnazama.<ref>{{Citiranje weba |last=User |first=Super |title=Vučkovića dječja alka |url=https://www.visitsinj.hr/hr/vodic/dogadjanja-kroz-godinu/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=www.visitsinj.hr |language=hr-HR}}</ref> Prema lokalnim izvorima,<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-22 |title=Slobodna Dalmacija - Ovo je najslađa galerija koju ćete danas vidjeti: u Brnazama održana tradicionalna Dječja alka Vučkovića, uživajte u našoj fotoreportaži |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/ovo-je-najslada-galerija-koju-cete-danas-vidjeti-u-brnazama-odrzana-tradicionalna-djecja-alka-vuckovica-uzivajte-u-nasoj-fotoreportazi-1121860 |access-date=2023-02-14 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> dječja alka trči se svake godine pred kraj [[Sinjska alka|alkarskih svečanosti]] u čast predaka koji su se istaknuli u obrani [[Opsada Sinja 1715.|Cetinske krajine i Sinja]] od Turaka, prije svega [[Pavao Vučković|fra Pavla Vučkovića]],<ref>{{Citiranje weba |title=II. KNEZOVI VUČKOVIĆI - Književnost katoličke obnove I prvoga prosvjetiteljstva |url=https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |access-date=2023-02-14 |website=atelim.com |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161245/https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |url-status=dead }}</ref> njegove braće, serdara Tadije i Mije te njegovih nećaka, serdara Josipa, Stipana i Ivana Vučkovića.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Manđeralo|first=Stipo|title=Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama|url=https://franjevci-split.hr/izdavastvo/kacic/Kacic_2012-2013-1_dio.pdf|journal=Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja|type=izvorni znanstveni članak|publisher=|publication-place=Split|publication-date=2013|volume=44-45|pages=207-220|issn=0453-0578|via=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Marko|first=Dragić|date=2008.|title=Suvremene povijesne predaje o Vučkovićima i čudesnu oslobođenju Sinja|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/rad-ostalo/762084|journal=Gospa Sinjska - glasilo Svetišta i župe Gospe Sinjske|language=hr|publication-place=Sinj|pages=170-172.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dragić|first=Marko|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/54560|title=Leksikon Sinjske alke|date=2015.|publisher=Viteško alkarsko društvo Sinj ; Matica hrvatska|isbn=978-953-98442-4-8|editor-last=Botica|editor-first=Stipe|location=Sinj|pages=243-244.|language=hr|chapter=Vučković, Bože serdar i drugi junaci Vučkovići}}</ref><ref name=":0" />
Povodom jubilarne 60. Vučkovića dječje alke (2015. g.) u Brnazama je na inicijativu Udruge "Dječja Alka Vučkovića" i uz podršku MORH-a,<ref>{{Citiranje weba |last=portal |first=Braniteljski |title=Alkarić Dječije Alke u Vučkovića kod Sinja u brončanom sjaju… |url=https://www.braniteljski-portal.com/alkaric-djecije-alke-u-vuckovica-kod-sinja-u-broncanom-sjaju/ |access-date=2023-02-15 |website=Braniteljski portal |language=hr}}</ref> postavljen brončani spomenik "alkariću", rad akademskog kipara Ivana Fiolića.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-08-12 |title=Alkarić: Oni konja nemaju, ali imaju junačko srce za pobjede - Ovoga vikenda kreću male alkarske svečanosti u Vučkovića |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |access-date=2023-02-14 |website=Dalmacija News |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161244/https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |url-status=dead}}</ref>
== Poznati Brnažani ==
*[[Ante Tomašević]] (1872. – 1918.), sportaš, prvak Austro-Ugarske u hrvanju<ref>{{Citation |title=Ante Tomašević-Kuka, junak Sinjske krajine i prvak Austro-Ugarske Monarhije u hrvanju |url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:221:083562 |publisher=University of Split. Faculty of Kinesiology |date=2019-10-25 |accessdate=2023-02-15 |language=hr |first=Mate |last=Labrović}}</ref>
*[[Josip Šentija]] (1931. – 2020.), novinar, publicist i leksikograf<ref>{{Citiranje časopisa |last=Bašić |first=Nataša |date=2021-12-01 |title=Josip Šentija – tihi borac za hrvatski jezik |url=https://hrcak.srce.hr/274374 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |language=hr |volume=68 |issue=5 |pages=183–195 |doi=10.22210/jezik.2021.68.02 |issn=0021-6925}}</ref>
*Marijan Mandac (1939. – 2023.), franjevački svećenik, teolog i prevoditelj<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-09 |title=Fra Marijan Mandac - skrovit prevoditelj i stručan poznavatelj crkvenih otaca |url=https://hkm.hr/duhovnost/fra-marijan-mandac-skrovit-prevoditelj-i-strucan-poznavatelj-crkvenih-otaca/ |access-date=2023-02-15 |website=HKM |language=hr}}</ref>
*Anđelko Vučković (1942. – 2007.), peterostruki slavodobitnik [[Sinjska alka|Sinjske alke]],<ref>{{Citiranje weba |date=2019-07-25 |title=MAČKULA VI: Neostvareni san bio je zajednički nastup: Anđelko i Mladen Vučković živjeli su za Alku |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |access-date=2023-02-15 |website=Dalmacija News |archive-date=8. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220808003308/https://dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |url-status=dead}}</ref> hrvatski branitelj<ref>{{Citiranje weba |date=2007-06-11 |title=Jutarnji list - Umro Anđelko Vučković, alkarska legenda |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/umro-andelko-vuckovic-alkarska-legenda-3794016 |access-date=2023-02-15 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref>
== Šport ==
* [[NK Brnaze]] – Nogomet
* MNK Brnaze – Mali Nogomet
* KK ''Sokol – Brnaze'' – Konjički Klub
* KK ''Alamo'' – Konjički Klub
== Izvori ==
{{izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Dukić |first=Josip | date=2011 |title=Tri župe Splitsko-makarske biskupije: Vidonje, Ruda i Drvenik u vihoru rata i poraća (1941.-1950.) |url=https://hrcak.srce.hr/file/107409 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=46 |number=3 |pages=318–341}}
{{refend}}
{{Naselja grada Sinja}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Sinja]]
d40f0a8mw62focwuafvg10kh690z8nq
7088105
7088024
2024-12-14T01:21:24Z
188.129.82.31
/* Kultura i tradicija */ uređene reference
7088105
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Brnaze
|vrsta = naselje
|slika =
|opis slike =
|županija = {{Z+X|SDŽ}}
|općina = [[Sinj]]
|najbliži grad = [[Split]]
|površina = 21,9
|visina =
|z. širina = 43.676
|z. dužina = 16.652
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 3124
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 21230 Sinj
|pozivni broj = +385 (0)21
|autooznaka = <tt>ST</tt>
|web =
|bilješke =
|gradonačelnica =
}}
'''Brnaze''' su naselje u sastavu grada [[Sinj]]a, u Cetinskoj krajini, u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].
== Zemljopis ==
Brnaze su 2011. godine imale 3184 stanovnika, a bile treće naselje po veličini u sklopu Grada Sinja i četvrto po površini od 22 km<sup>2</sup>. Nalaze se južno od Sinja, prateći ceste [[Državna cesta D1|D-1]] i [[Državna cesta D60|D-60]]. Poljski dio unutar i izvan hidromeliorativnog sustava na visini je od 296 do 320 mnm, odnosno do razdjelnice koju tvore D-1 od Sinja do križanja ceste Split – Trilj i D-60, od tog križanja do Turjaka. Viši osojni dio je na visini do 380 mnm, a najveći vrhovi (Gaj) su na 440 mnm. Postoji nekoliko [[estavela]], od kojih su glavne Gorućica i Tomaškovac sa značajnijim količinama vode samo za dugotrajnih kiša.
Na polovici dužine sela, južno od križanja ceste Sinj-Trilj-Split postoji brdski istak istočno, u pravcu polja dužine 1000 i širine 500 m, 365 mnm – Brnaška glavica. Obilježava je poluotočni izgled u ravnici Sinjskog polja, na kojoj su pronađeni povijesno-kršćanski, miholjski tragovi. Tu su i dva danas napuštena kamenoloma, koji su, s obzirom na geološko obilježje i položaj te potrebe Sinja i melioracije Sinjskog polja, otvoreni polovicom 20. stoljeća, a zatvorene 1978. godine.
== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Brnaze |p1857=718 |p1869=905 |p1880=787 |p1890=950 |p1900=1126 |p1910=1199 |p1921=1495 |p1931=1722 |p1948=1712 |p1953=1846 |p1961=2108 |p1971=2536 |p1981=3126 |p1991=3097 |p2001=3223 |p2011=3184 |p2021=3124 |napomena=Do 1890. iskazivano je pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju Sinj. U 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Sinj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
Stanovništvo Brnaza je u potpunosti hrvatsko, a deset najčešćih prezimena su Vučković, Mandac, Šabić, Mastelić, Ivković, Marić, Jagnjić, Čarić, Jukić i Vukasović-Lončar.<ref>{{Citiranje weba |title=Toponim Brnaze, Sinj @ Acta Croatica |url=https://actacroatica.com/hr/location/brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=actacroatica.com}}</ref>
==Povijest==
Brnaze su do [[1890.]] iskazivane pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju [[Sinj]]u.
U prošlosti su se mještani uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom.
Na ''Mioljači'' se nalaze ostatci starohrvatske crkve sv. Mihovila sa šest apsida iz IX. ili X. st., sagrađene vjerojatno na temeljima crkve iz ranokršćanskoga doba. Pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskoga doba, dio ranokršćanske oltarne pregrade i nekoliko antičkih spomenika. U crkvi i oko nje otkriveni su kasnosrednjovjekovni grobovi s različitim prilozima (prstenje, naušnice, ostruge, novac).<ref>{{Citiranje weba |last=Gunjača |first=Stjepan |year=1955 |title=»Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja«, Starohrvatska prosvjeta |url=https://hrcak.srce.hr/100360 |url-status=live}}</ref>
U [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 262 stanovnika.<ref>Bernard Stulli. ''Iz povijesti Dalmacije'', str. 122. {{ISBN|86-7397-073-3}}</ref>
U rujnu [[1943.]] njemačke postrojbe na putu za Split u Brnazama su ubili 38 osoba, a franjevca [[Rafo Kalinić|Rafu Kalinića]] živoga bacili u vatru.{{sfn|Dukić|2011|p=320}}
Mještani Brnaza sudjelovali su u velikom broju u Domovinskom ratu,<ref>{{Citiranje weba |title=Brnaze: Položeni vijenci za branitelje poginule u Domovinskom ratu - FERATA |url=https://www.ferata.hr/brnaze-polozeni-vijenci-za-branitelje-poginule-u-domovinskom-ratu/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> pretežito u sastavu 126. sinjske brigade HV-a (od 6. listopada 1991.)<ref>{{Citiranje weba |title=Obilježena 31. obljetnica osnutka 126. brigade HV - FERATA |url=https://www.ferata.hr/obiljezena-31-obljetnica-osnutka-126-brigade-hv/ |access-date=2023-02-14 |website=www.ferata.hr |language=hr}}</ref> kao i 2. pješačke bojne u sastavu [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]],<ref>{{Citiranje weba |last=Kostanjsak |first=Petra |date=2020-06-25 |title=4. gardijska brigada HV-a – Pauci |url=https://hrvatski-vojnik.hr/4-gardijska-brigada-hv-a-pauci/ |access-date=2023-02-14 |website=Hrvatski vojnik |language=hr}}</ref> a početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u sastavu rezervnog sastava MUP-a i 3. satnije HOS-a Sinj.<ref>{{Citiranje weba|last=rera|first=Sinjska|date=2021-05-16|title=Junaci Domovinskog rata: HOS-ovci na braniku Sinjskog kraja|url=https://sinjskarera.hr/junaci-domovinskog-rata-hos-ovci-na-braniku-sinjskog-kraja/|access-date=2023-02-14|website=Sinjska rera {{!}} web portal Sinja i Cetinskog kraja|language=hr}}</ref>
== Šesterolisna crkva ==
Na lokalitetu Mijoljača nalazila se arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stoljeću, posvećena Sv. Mihovilu Arkanđelu. Crkvu je istraživao [[Stjepan Gunjača]] u razdoblju od 1947. do 1948., a rezultate istraživanja publicirao je 1955.<ref>Gunjača, Stipe, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja. In Starohrvatska prosvjeta III, 4, 1955, s. 85-134.</ref> Temelji crkve su danas potpuno uništeni, zbog otvaranja kamenoloma, tzv. Male Kave. Crkva na Mijoljači bila je jedna u skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava, koje možemo naći u Hrvatskoj u Kašiću, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Pridrazi i Zadru te u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.
Položaj lokaliteta jest {{Coord|43|40|45|N|16|40|01|E|display=inline}}.{{bolji izvor}}
== Crkva ==
Filijalna zajednica svetog Nikole Tavelića, koja pripada Župi Čudotvorne Gospe Sinjske, u Brnazama osnovana je 1972. godine, a blagdan svetoga Nikole Tavelića u Brnazama je prvi put proslavljen 1969. godine.
Stara Crkva sv. Nikole Tavelića u Brnazama sagrađena je godine 1972., prema nacrtu arh. Ante Baraća. To je bila jednostavna betonska građevina s lađom i apsidom te natkrivenim ulazom, koja je na vrhu pročelja imala križ. Crkva je ujedno služila i za održavanje vjeronauka. U rujnu 2018. godine Crkva je srušena, a na istom mjestu 11. studenoga 2018. blagoslovljen je i postavljen kamen temeljac nove Crkve svetoga Nikole Tavelića.
Dana 9. lipnja 2020. godine, održano je svečano slavlje blagoslova križa i zvona za zvonik Crkve Sv. Nikole Tavelića u izgradnji. Na zvonik, koji je visok 40,50 metara, podignuta su četiri zvona i križ. Najveće zvono posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, zaštitnici Župe, Sinja i Cetinskog kraja: Ton FA (F), promjer 107 cm, težina 740 kg. Drugo zvono posvećeno je sv. Nikoli Taveliću, naslovniku crkve i zaštitniku Brnaza: Ton SOL (G), promjer 95 cm, težina 540 kg. Treće zvono, posvećeno je sv. Franji Asiškom utemeljitelju franjevačkog reda: Ton LA (A), promjer 85 cm, težina 360 kg. Četvrto zvono, posvećeno je sv. Anti Padovanskom, omiljenom franjevačkom svecu: Ton SI (H), promjer 75 cm, težina 250 kg.
== Kultura i tradicija ==
U Brnazama od 1975. godine djeluje [[KUD]] Brnaze.<ref>{{Citiranje weba |title=KUD Brnaze |url=https://www.sinj.hr/clanak/kud-brnaze/ |access-date=2023-02-14 |website=Grad Sinj |language=hr}}</ref>
Među tradicionalnim (pučkim) priredbama, ističe se [[Vučkovića dječja alka]],<ref name=":1" /><ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Vučkovića dječja alka |url=https://croatia.hr/hr-hr/dogadanja/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=Croatia.hr |language=en}}</ref> koja se od 1955. godine održava na "malom alkarskom trkalištu" u Vučkovića ulici u Brnazama.<ref name=":1">{{Citiranje weba |last=User |first=Super |title=Vučkovića dječja alka |url=https://www.visitsinj.hr/hr/vodic/dogadjanja-kroz-godinu/vuckovica-djecja-alka |access-date=2023-02-14 |website=www.visitsinj.hr |language=hr-HR}}</ref> Prema lokalnim izvorima,<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-22 |title=Slobodna Dalmacija - Ovo je najslađa galerija koju ćete danas vidjeti: u Brnazama održana tradicionalna Dječja alka Vučkovića, uživajte u našoj fotoreportaži |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/ovo-je-najslada-galerija-koju-cete-danas-vidjeti-u-brnazama-odrzana-tradicionalna-djecja-alka-vuckovica-uzivajte-u-nasoj-fotoreportazi-1121860 |access-date=2023-02-14 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> dječja alka trči se svake godine pred kraj [[Sinjska alka|alkarskih svečanosti]] u čast predaka koji su se istaknuli u obrani [[Opsada Sinja 1715.|Cetinske krajine i Sinja]] od Turaka, prije svega [[Pavao Vučković|fra Pavla Vučkovića]], njegove braće, serdara Tadije i Mije te njegovih nećaka, serdara Josipa, Stipana i Ivana Vučkovića.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Manđeralo|first=Stipo|title=Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama|url=https://franjevci-split.hr/izdavastvo/kacic/Kacic_2012-2013-1_dio.pdf|journal=Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja|type=izvorni znanstveni članak|publisher=|publication-place=Split|publication-date=2013|volume=44-45|pages=207-220|issn=0453-0578|via=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Marko|first=Dragić|date=2008.|title=Suvremene povijesne predaje o Vučkovićima i čudesnu oslobođenju Sinja|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/rad-ostalo/762084|journal=Gospa Sinjska - glasilo Svetišta i župe Gospe Sinjske|language=hr|publication-place=Sinj|pages=170-172.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dragić|first=Marko|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/54560|title=Leksikon Sinjske alke|date=2015.|publisher=Viteško alkarsko društvo Sinj ; Matica hrvatska|isbn=978-953-98442-4-8|editor-last=Botica|editor-first=Stipe|location=Sinj|pages=243-244.|language=hr|chapter=Vučković, Bože serdar i drugi junaci Vučkovići}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=II. KNEZOVI VUČKOVIĆI - Književnost katoličke obnove I prvoga prosvjetiteljstva |url=https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |access-date=2023-02-14 |website=atelim.com |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161245/https://atelim.com/knjievnost-katolike-obnove-i-prvoga-prosvjetiteljstva.html?part=18 |url-status=dead }}</ref>
Povodom jubilarne 60. Vučkovića dječje alke (2015. g.) u Brnazama je na inicijativu Udruge "Dječja Alka Vučkovića" i uz podršku MORH-a,<ref>{{Citiranje weba |last=portal |first=Braniteljski |title=Alkarić Dječije Alke u Vučkovića kod Sinja u brončanom sjaju… |url=https://www.braniteljski-portal.com/alkaric-djecije-alke-u-vuckovica-kod-sinja-u-broncanom-sjaju/ |access-date=2023-02-15 |website=Braniteljski portal |language=hr}}</ref> postavljen brončani spomenik "alkariću", rad akademskog kipara Ivana Fiolića.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-08-12 |title=Alkarić: Oni konja nemaju, ali imaju junačko srce za pobjede - Ovoga vikenda kreću male alkarske svečanosti u Vučkovića |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |access-date=2023-02-14 |website=Dalmacija News |archive-date=14. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214161244/https://www.dalmacijanews.hr/clanak/ii0h-alkaric |url-status=dead}}</ref>
== Poznati Brnažani ==
*[[Ante Tomašević]] (1872. – 1918.), sportaš, prvak Austro-Ugarske u hrvanju<ref>{{Citation |title=Ante Tomašević-Kuka, junak Sinjske krajine i prvak Austro-Ugarske Monarhije u hrvanju |url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:221:083562 |publisher=University of Split. Faculty of Kinesiology |date=2019-10-25 |accessdate=2023-02-15 |language=hr |first=Mate |last=Labrović}}</ref>
*[[Josip Šentija]] (1931. – 2020.), novinar, publicist i leksikograf<ref>{{Citiranje časopisa |last=Bašić |first=Nataša |date=2021-12-01 |title=Josip Šentija – tihi borac za hrvatski jezik |url=https://hrcak.srce.hr/274374 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |language=hr |volume=68 |issue=5 |pages=183–195 |doi=10.22210/jezik.2021.68.02 |issn=0021-6925}}</ref>
*Marijan Mandac (1939. – 2023.), franjevački svećenik, teolog i prevoditelj<ref>{{Citiranje weba |date=2023-01-09 |title=Fra Marijan Mandac - skrovit prevoditelj i stručan poznavatelj crkvenih otaca |url=https://hkm.hr/duhovnost/fra-marijan-mandac-skrovit-prevoditelj-i-strucan-poznavatelj-crkvenih-otaca/ |access-date=2023-02-15 |website=HKM |language=hr}}</ref>
*Anđelko Vučković (1942. – 2007.), peterostruki slavodobitnik [[Sinjska alka|Sinjske alke]],<ref>{{Citiranje weba |date=2019-07-25 |title=MAČKULA VI: Neostvareni san bio je zajednički nastup: Anđelko i Mladen Vučković živjeli su za Alku |url=https://www.dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |access-date=2023-02-15 |website=Dalmacija News |archive-date=8. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220808003308/https://dalmacijanews.hr/clanak/mackula-vi-neostvareni-san-bio-je-zajednicki-nastup-andelko-i-mladen-vuckovic-zivjeli-su-za-alku |url-status=dead}}</ref> hrvatski branitelj<ref>{{Citiranje weba |date=2007-06-11 |title=Jutarnji list - Umro Anđelko Vučković, alkarska legenda |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/umro-andelko-vuckovic-alkarska-legenda-3794016 |access-date=2023-02-15 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref>
== Šport ==
* [[NK Brnaze]] – Nogomet
* MNK Brnaze – Mali Nogomet
* KK ''Sokol – Brnaze'' – Konjički Klub
* KK ''Alamo'' – Konjički Klub
== Izvori ==
{{izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Dukić |first=Josip | date=2011 |title=Tri župe Splitsko-makarske biskupije: Vidonje, Ruda i Drvenik u vihoru rata i poraća (1941.-1950.) |url=https://hrcak.srce.hr/file/107409 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=46 |number=3 |pages=318–341}}
{{refend}}
{{Naselja grada Sinja}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Sinja]]
94mlt1cpun14kji37w0cjzmojrm2z0s
Vlado Košić
0
246728
7087782
7065115
2024-12-13T13:59:25Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7087782
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Vlado Košić
| slika =
| slika_širina = 230px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[20. svibnja]] [[1959.]]
| mjesto_rođenja = [[Varaždin]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[30. lipnja]] [[1985.]]
| biskup = [[6. veljače]] [[1999.]]
|nacionalnost = {{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]
| titula = ''[[Sisačka biskupija|biskup sisački]]''
| služba = [[Sisačka biskupija|biskup sisački]]<br><small>([[2009.]] – ''danas'')
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Vlado Košić.svg|150 px|bezokvira]]
| geslo = Ljubav svemu se nada
|prethodne_službe=[[Zagrebačka nadbiskupija|pomoćni biskup zagrebački]]<br><small>([[1998.]] – [[2009.]])</small>}}
'''Vlado Košić''' ([[Družbinec]] kraj [[Varaždin]]a, [[20. svibnja]] [[1959.]]<ref>{{Citiranje weba|title=HBK|url=https://www.hbk.hr/novi/hbk/main.php?IDdiocesan=9|url-status=dead|access-date=2023-12-22|website=hbk.hr|publisher=[[Hrvatska biskupska konferencija]]|archive-date=16. travnja 2005.|archive-url=https://web.archive.org/web/20050416081622/http://www.hbk.hr/novi/hbk/main.php?IDdiocesan=9}}</ref>) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i prvi [[biskup]] [[Sisačka biskupija|sisački]]. Prethodno je služio kao [[pomoćni biskup]] [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]].
== Životopis ==
Rođen je 20. svibnja 1959. godine u Varaždinu. Odrastao je u Družbincu, a u Petrijancu je pohađao [[osnovna škola|osnovnu školu]]. Završio je gimnaziju klasičnog smjera na Dječačkom sjemeništu u [[Zagreb]]u. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličko-bogoslovnom fakultetu]] diplomirao je iz područja [[teologija|teologije]] i [[filozofija|filozofije]]. [[Svećenik]] je postao [[1985.]] Doktor teologije postao je [[1997.]] godine. Službovao je kao kapelan u [[Karlovac|Karlovcu]] i Zagrebu, a kao župnik u [[Hrastovica|Hrastovici]] i [[Petrinja|Petrinji]].<ref>{{Citiranje weba|date=2009-10-09|title=Općina Petrijanec: Poznate osobe – msgr. Vlado Košić|url=http://www.petrijanec.hr/Izopcine/Poznateosobe/MsgrVladokosic/tabid/161/Default.aspx|url-status=dead|access-date=2023-12-22|website=web.archive.org|archive-date=9. listopada 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20091009181832/http://www.petrijanec.hr/Izopcine/Poznateosobe/MsgrVladokosic/tabid/161/Default.aspx}}</ref> Predaje na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od [[1995.]] godine. [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] proglasio ga je pomoćnim biskupom [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] krajem [[1998.]], a ustoličen je početkom sljedeće godine. Obavljao je poslove generalnoga vikara Nadbiskupije i biskupskog vikara za podučje [[Sisak|Siska]].<ref>{{Citiranje weba|date=2016-03-04|title=Događanja {{!}} Utemeljene Sisačka i Bjelovarsko-križevačka biskupija|url=http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=14184&act=view|url-status=dead|access-date=2023-12-22|website=web.archive.org|publisher=[[Glas Koncila]]|archive-date=4. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121634/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=14184&act=view}}</ref> U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavlja poslove predsjednika Komisije ''Iustitia et pax'' te Vijeća za ekumenizam i dijalog. Papa [[Benedikt XVI.]] imenovao ga je prvim biskupom [[Sisačka biskupija|Sisačke biskupije]] [[5. prosinca]] [[2009.]], a ustoličen je u Sisku [[6. veljače]] [[2010.]] izvršenjem bule o uspostavi biskupije i preuzimanjem službe. Doktorirao je na temu djelatnosti [[Franjo Pejačević|Franje Pejačevića]], kod mentora [[Ivan Golub|Ivana Goluba]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Nagrađene Suze i zvijezde akademika Ivana Goluba|date=2012-03-02|publisher=[[Hrvatsko slovo]]|pages=16–17}}</ref> Dobitnik je „Nagrade grada Siska za životno djelo” 2012. godine za doprinos humanitarnoj, vjerskoj i duhovnoj obnovi grada.<ref>[https://biskupija-sisak.hr/nagradu-grada-siska-za-ivotno-djelo-biskupu-koiu/ „Nagrada Grada Siska za životno djelo“ biskupu Košiću], Sisačka biskupija, objavljeno 4. listopada 2012., pristupljeno 22. svibnja 2024.</ref>
== Službe u HBK ==
* predsjednik Vijeća HBK za nauk vjere
* član Biskupske komisije HBK za dijalog sa SPC
* član Biskupske komisije za [[Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima]] u Rimu
*
== Djela ==
* "''Vrijednosti svakodnevnice''", [[1995.]]
* "''Zapisi s ruba – o Bogu ljepote, o Svetom Trojstvu, životu i ljubavi''", [[1995.]]
* "''Teolog Franjo Ksaver Pejačević – (1707. – 1781.): značajke''", [[1997.]]
* "''Novo staro lice Boga''", [[2005.]]
* "''Biskup na prvoj crti''", [[2013.]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.biskupija-sisak.hr Sisačka biskupija]<br><br>
{{Wikicitat}}
{{wikizvor|Homilija na misi za stradale Zrinjane}}
{{Redoslijed|prethodnik = ''osnovana biskupija''
|gl_članak_funkcija=[[Sisačka biskupija]]
|nasljednik= ''trenutni biskup''
}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{Zagrebački biskupi}}
{{GLAVNIRASPORED:Košić, Vlado}}
[[Kategorija:Zagrebački pomoćni biskupi]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Sisačka biskupija]]
rf1vyp8r54oznh0in6d81ldfw6hb3vj
Vjekoslav Huzjak
0
246734
7087777
6874814
2024-12-13T13:53:06Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7087777
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Vjekoslav Huzjak
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[25. veljače]] [[1960.]]
| mjesto_rođenja = [[Jalžabet]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[29. lipnja]] [[1986.]]
| biskup = [[20. ožujka]] [[2010.]]
| titula =''[[Bjelovarsko-križevačka biskupija|biskup bjelovarsko-križevački]]''
| služba = [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|biskup bjelovarsko-križevački]]<br><small>([[2009.]] – ''danas'')
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb =
[[Datoteka:Coat of arms of Vjekoslav Huzjak.svg|150 px|]]
| geslo = Ljubiti Boga i bližnjega
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Vjekoslav Huzjak''' ([[Jalžabet]], [[25. veljače]] [[1960.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i prvi [[biskup]] [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|bjelovarsko-križevački]].
== Životopis ==
Rođen je [[25. veljače]] [[1960.]] u Jalžabetu kraj [[Varaždin]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=65&Itemid=59 |title=Mons. Vjekoslav Huzjak - Curriculum Vitae |publisher=Glas Koncila |accessdate=2010-04-07}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bhuzjak.html |title=Bishop Vjekoslav Huzjak |publisher=Catholic-Hierarchy |language=engleski |accessdate=2010-04-07}}</ref>
Osnovnu školu pohađao je u Jalžabetu. Završio je klasičnu gimnaziju na Dječačkom sjemeništu u [[Zagreb]]u te diplomski studij [[teologija|teologije]] i [[filozofija|filozofije]] na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličko-bogoslovnom fakultetu]] u Zagrebu. [[Svećenik]] je postao [[1986.]] godine. Bio je [[kapelan]] u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]] šest godina te [[župnik]] u zagrebačkom naselju Savica-Šanci. Magistrirao je u [[Rim]]u [[1996.]] godine. Obavlja funkciju glavnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije od [[1999.]] godine. [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] imenovao ga je monsinjorom [[2002.]], a u prosincu iste godine postao je doktor teologije obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom "Teološko-duhovna vizija kulture u naučavanju pape Ivana Pavla II. s obzirom na kršćanski Istok" na Fakultetu istočnih crkvenih znanosti [[Papinski orijentalni institut|Papinskoga orijentalnog instituta]] u Rimu.<ref>{{cite web |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/msgr-vjekoslav-huzjak-postao-doktor-teologije/105800.aspx |title=Msgr. Vjekoslav Huzjak postao doktor teologije |publisher=Index.hr |date=2002-12-05 |accessdate=2010-04-07}}</ref>
Papa [[Benedikt XVI.]] imenovao ga je prvim biskupom [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] [[5. prosinca]] [[2009.]]
Ustoličen je i zaređen za biskupa u [[Bjelovar]]u [[20. ožujka]] [[2010.]] na svečanom euharistijskom slavlju na [[Trg Eugena Kvaternika (Bjelovar)|Trgu Eugena Kvaternika]] ispred [[bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]]. Glavni zareditelj bio je kardinal [[Josip Bozanić]], nadbiskup i metropolit zagrebački, uz suzareditelje [[msgr.]] Marija Roberto Cassarija, apostolskog nuncija u Hrvatskoj i msgr. [[Josip Mrzljak|Josipa Mrzljaka]], biskupa varaždinskoga.<ref>{{cite web |url=http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=16054 |title=Uspostavljena Bjelovarsko-križevačka biskupija i zaređen biskup Huzjak |publisher=Glas Koncila |accessdate=2010-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306032111/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=16054 |archivedate=6. ožujka 2016.}}</ref>
Biskupsko geslo [[msgr.]] Huzjaka glasi ''Amare Deum et proximum - Ljubiti Boga i bližnjega''.<ref>{{cite web |url=http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=66&Itemid=61 |title=Grb i geslo prvoga bjelovarsko-križevačkog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka |publisher=Glas Koncila |accessdate=2010-04-07}}</ref>
Predvodio je svečano [[euharistijsko slavlje]] na [[stadion]]u [[NK Bjelovar]], u [[koncelebrirana misa|zajedništvu]] sa [[Hrvatska biskupska konferencija|svim hrvatskim biskupima]] i [[Giorgio Lingua|apostolskim nuncijem u Hrvatskoj]] na 11. nacionalnom [[Susret hrvatske katoličke mladeži]] u [[Bjelovar]]u [[17. rujna]] [[2022]]., koji je okupio je 7000 sudionika.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Redoslijed|
|prethodnik = ''prvi biskup''
|gl_članak_funkcija=[[Bjelovarsko-križevačka biskupija]]
|nasljednik= ''trenutačni biskup''
}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Huzjak, Vjekoslav}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Bjelovarsko-križevačka biskupija]]
dockj663kucezrtl9nszr6st36kx03s
Ivan Šaško
0
247106
7087788
7065076
2024-12-13T14:29:10Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7087788
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa = Ivan Šaško
| slika = Ivan Šaško.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[1. kolovoza]] [[1966.]]
| mjesto_rođenja = [[Đivan]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[28. lipnja]] [[1992.]]
| biskup = [[29. ožujka]] [[2008.]]
| titula =''[[Zagrebačka nadbiskupija|pomoćni biskup zagrebački]]''<br>''naslovni biskup Rotarija''
| služba = [[Zagrebačka nadbiskupija|pomoćni biskup zagrebački]]<br><small>([[2008.]] – ''danas'')</small><br>naslovni biskup Rotarija<br><small>([[2008.]] – ''danas'')</small>
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb =
[[Datoteka:Coat of arms of Ivan Šaško.svg|125 px|bezokvira]]
|geslo = IN NOVITATE VITÆ
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Ivan Šaško''' ([[Đivan]] kod [[Vrbovec|Vrbovca]], [[1. kolovoza]] [[1966.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i [[pomoćni biskup]] [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]].<ref>{{cite web |url=http://www.zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=116 |title=Mons. Ivan Šaško |publisher=Zagrebačka nadbiskupija |accessdate=11. srpnja 2010. |url-status=dead}}</ref>
== Životopis ==
Rođen je 1. kolovoza 1966. u Đivanu, kao najmlađi sin pokojnih roditelja Stjepana († 1997.) i Ljubice (rođ. Pečnjak) († 2009.), a 10. kolovoza kršten je u župnoj crkvi svetoga Lovre u župi Lovrečka Varoš. Prva četiri razreda osnovne škole pohađao je u Banovu (Područna škola Osnovne škole u Vrbovcu), a ostala četiri u [[Vrbovec|Vrbovcu]]. Nakon osmogodišnje škole, godine 1981. stupio je u Nadbiskupsko dječačko sjemenište u Zagrebu. Nakon završenoga školovanja u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu i nakon mature (1985.) ispunio je vojnu obvezu.
U jesen 1986. postao je članom bogoslovske zajednice u Nad-biskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu te započeo filozofsko-teološki studij na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Po završetku druge godine studija, god. 1988., odlazi u [[Rim]], u Papinski zavod Germanicum et Hungaricum (gdje ostaje do 1994.) te nastavlja studij na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu i završava ga 1991. godine. Ta je godina u njegovu životu obilježena đakonskim ređenjem (4. svibnja u Rimu u crkvi Il Gesu), te početkom poslijediplomskoga studija i specijalizacije u liturgici na Papinskome liturgijskom institutu sv. Anzelma, također u Rimu. Za prezbitera Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je kardinal [[Franjo Kuharić]] u zagrebačkoj prvostolnici 28. lipnja 1992. godine.
Magistrirao je 10. lipnja 1994. (mentor: prof. Matias Augé). Iste godine postao je članom zajednice u [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima]] i nastavio s pisanjem doktorske disertacije. U Zavodu je ostao do povratka u Domovinu 1996. godine, kada je bio izabran u zvanje asistenta pri Katedri za liturgiku Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godinu dana kasnije, 28. studenoga 1997., obranio je u Rimu doktorsku disertaciju na temu: Dona, munera, sancta sacrificia – in omnibus… facere digneris: dinamismi pneumatologici del Canone Romano. Ricerca e proposta per una rilettura teologico-liturgica (mentor: prof. Achille M. Triacca). Od 2000. godine radio je kao docent pri istoj Katedri, kojoj je bio pročelnik od 2002. do 2007.
Od 2001. godine bio je član Zbora prebendara zagrebačke prvostolnice, a 2008. godine imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog. U siječnju 2005. imenovan je predsjednikom Povjerenstva za osnivanje katoličkoga sveučilišta, a i danas, nakon što je 2006. osnovano Sveučilište, vrši službu predsjednika Povjerenstva Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U travnju 2005. izabran je za izvanrednoga profesora pri Katedri za liturgiku KBF-a. Od dužnosti na Fakultetu posebno je vrijedno spomenuti da je nadstojnik Knjižnice KBF-a i član uredništva znanstvenoga časopisa [[Bogoslovska smotra]].
Uz Fakultetske dužnosti, član je raznih odbora i vijeća, od kojih su najvažnije:
* član Liturgijskoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije
* član Nadbiskupijskoga odbora za sakralnu umjetnost Zagrebačke nadbiskupije
* član Središnjega povjerenstva Druge sinode [[zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] i član njegova Poslovnoga odbora
* član Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije i njegova Poslovnoga odbora
* član Zbora savjetnika Zagrebačke nadbiskupije
* izvršni urednik godišnjaka Crkvena kulturna dobra
* član Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji
* član uredničkoga vijeća liturgijsko-pastoralnoga lista Živo vrelo i dr.
U listopadu 2005. sudjelovao je u radu XI. Redovite opće biskupske sinode (o euharistiji) u [[Vatikan]]u, u skupini pomoćnika Posebnoga tajnika Sinode. Prigodom svih triju pohoda [[papa|pape]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj, bio je jedan od odgovornih za pripremanje liturgijskih slavlja.
Uz znanstveno-nastavni i stručni rad, uz objavljivanje radova i sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima, priredio je razna izdanja vezana uz liturgiju, a bavi se i prevodilaštvom.
Dana 11. veljače 2008. godine papa [[Benedikt XVI.]] imenovao ga je za zagrebačkog pomoćnog biskupa i naslovnog biskupa Rotarije. Kardinal [[Josip Bozanić]] zaredio ga je 29. ožujka 2008. za zagrebačkog pomoćnog biskupa.
Biskupsko geslo mons. Šaška glasi ''In novitate vitae - U novosti života'' (Rim 6,4).<ref>{{cite web |url=http://www.zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=116&limitstart=1 |title=Mons. Ivan Šaško - Grb i opis grba |publisher=Zagrebačka nadbiskupija |accessdate=11. srpnja 2010. |url-status=dead}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{Zagrebački biskupi}}
{{GLAVNIRASPORED:Šaško, Ivan}}
[[Kategorija:Zagrebački pomoćni biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Vrbovec]]
57y1ygtmjewbi4v02t86vd1izdbxh2d
Rabin
0
249054
7087735
7087660
2024-12-13T13:01:52Z
46.188.233.132
7087735
wikitext
text/x-wiki
'''Rabin''' je [[židovstvo|židovski]] vjerski učitelj i tumač [[Tora|Tore]], svećenik u vjerskoj općini, propovjednik i predvodnik bogoštovlja u [[sinagoga|sinagogi]]. Lovro Mataic je glavni svećenik Židovstva
{{mrva-relig}}
{{Judaizam}}
[[Kategorija:Židovi]]
l2bgnq5c95eksrn2hpddvhjrzbly2z3
7087749
7087735
2024-12-13T13:17:09Z
Croxyz
205325
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/46.188.233.132|46.188.233.132]] ([[User talk:46.188.233.132|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croatia 925|Croatia 925]]
7087660
wikitext
text/x-wiki
'''Rabin''' je [[židovstvo|židovski]] vjerski učitelj i tumač [[Tora|Tore]], svećenik u vjerskoj općini, propovjednik i predvodnik bogoštovlja u [[sinagoga|sinagogi]].
{{mrva-relig}}
{{Judaizam}}
[[Kategorija:Židovi]]
8n287pn5rai0i45x5vqvu7y164kvt7a
Veliki pomornik
0
249361
7088112
6936515
2024-12-14T01:22:46Z
Croxyz
205325
7088112
wikitext
text/x-wiki
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Veliki pomornik
| status = lc
| slika = Skua Runde2.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[ptice|Aves]]
| ordo = [[močvarice|Charadriiformes]]
| familia = [[pomornici|Stercorariidae]]
| genus = ''[[Stercorarius]]''
| species = '''''S. skua'''''
| dvoimeno = ''Stercorarius skua''
| dvoimeno_autorstvo = [[Morten Thrane Brünnich|Brünnich]], [[1764.]]
| sinonimi =
''Catharacta skua''
}}
[[File:Stercorarius skua MHNT.ZOO.2010.11.139.8.jpg|thumb| ''Stercorarius skua'']]
'''Veliki pomornik''' (''Stercorarius skua'') je velika morska ptica iz porodice pomornika [[Stercorariidae]].
== Opis ==
Ovaj veliki pomornik je dug 50–58 cm s rasponom krila od 125–140 cm. Odrasli su smećkastosivi, s crnom kapom, a mladunci su smeđi bez pruga. [[Rep]] im je kratak i tup. Let im je direktan i snažan.
== Podrijetlo ==
Genetska istraživanja su pronašla iznenađujuće sličnosti između velikog pomornika i [[širorepi pomornik|širorepog pomornika]], unatoč razlikama u izgledu. Mnogi ornitolozi vjeruju da veliki pomornik potječe od hibrida između širorepg pomornika i jedne od vrsta pomornika s južne hemisfere, ili da je širorepi pomornik evoluirao od hibrida velikog pomornika i neke od manjih arktičkih vrsta.
== Razmnožavanje ==
Veliki pomornik se razmnožava na [[Island]]u, u [[norveška|Norveškoj]], na [[Farski otoci|Farskim otocima]] i [[škotska|škotskim]] otocima, s nekoliko njih u unutrašnjosti Škotske. Razmnožava se na kamenitim otocima i obično nese dva pjegava maslinastosmeđa [[jaje]]ta u gnijezdo obloženo travom. Kao i drugi pomornici, letjet će oko glave čovjeka ili drugog uljeza koji prilazi gnijezdu. Iako ne može nanijeti ozbiljne povrede, takvo iskustvo s pticom te veličine je užasavajuće. Selica je i zimuje na moru u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] i često dolazi do sjevernoameričkih vodenih tokova. Ponekada doluta do [[Sredozemno more|mediteranskih]] zemalja (na primjer [[turska|Turske]]).
== Ishrana ==
Ova ptica jede uglavnom ribu, koju često krade od [[galebovi|galebova]], [[čigre|čigri]] pa čak i [[blune|bluna]]. Također direktno napada i ubija druge morske ptice. Kao i kod većine drugih vrsta, cijele godine se ovako ponaša i pokazuje manju okretnost i veću snagu od manjih pomornika kada napada druge ptice. Uobičajena tehnika je da doleti do blune u letu i uhvati je, tako da ona padne u more, gdje je pomornik napada dok ona ne preda svoj ulov. Također jede iznutrice, jaja, bobice i strvine. Zbog svoje veličine, agresivnog ponašanja i samoobrane, veliki pomornik teško da se treba plašiti drugih grabežljivaca. Mladunci mogu postati plijen [[štakori]]ma, [[mačka]]ma ili [[Arktička lisica|arktičkim lisicama]], a zdrave odrasle mogu ugroziti samo [[suri orao]] i [[orao štekavac]].
== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commonscat = Stercorarius skua
|commonscathr = veliki pomornik
|wikivrste = Stercorarius skua
|wikivrstehr = velikom pomorniku
}}
[[Kategorija:Šljukarice]]
kn7o8jmo95dctsn9717tzikrq84ma9v
Kraljevstvo Božje
0
254521
7088220
6920654
2024-12-14T10:20:30Z
SoupePrimordiale
277309
7088220
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Kingdom of Heaven icon (19 c. S-Peterburg).jpeg|thumb|Carstvo nebesko, ruska [[ikona]].]]
'''Kraljevstvo Božje''' ili '''Kraljevstvo nebesko''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Regnum Coeli'') jedna je od središnjih tema [[Isusovo javno djelovanje|Isusova propovijedanja]]. [[Kršćani]] pod tim pojmom podrazumijevaju novi Božji svijet, pravi odnos između [[Bog]]a i ljudi i ljudi međusobno, gdje je [[ljubav]] temeljni zakon uz ostale istinske vrijednosti poput [[mir]]a, [[istina|istine]] i pobjede nad zlom i grijehom.
Kraljevstvo Božje spominje se više od 100 puta u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]]. Isus je o njemu govorio često u svojim prispodobama i propovijedima. Spominje ga već u svojoj prvoj propovijedi: „Ispunilo se vrijeme! Približilo se Kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte Evanđelju!” ([[Evanđelje po Marku|Mk]] 1,15). U molitvi [[Oče naš]] spominje se u riječima: „Dođi Kraljevstvo Tvoje!” (''adveniat Regnum Tuum''). Kraljevstvo Božje nije politički sustav ili geografski prostor pod vlašću kralja, već odnos između Boga i ljudi i ljudi međusobno.<ref>Baričević J., Šabić A. G., Duda B, Turčinović J. i dr: ''Snagom Duha'', Kršćanska sadašnjost: Zagreb, 1999.</ref> Prema Isusu, Kraljevstvo nebesko je u nama (ili među nama; Lk 17,1), dostiže se putem razumijevanja (Mk 12,34), postajanjem nalik [[dijete|djetetu]] (Mk 10.15) i vršenjem Božje volje ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 7,21).
U propovijedi na Gori, Isus upućuje blaženstva siromašnima, [[glad]]nima, žednima, progonjenima zbog pravednosti te svima potlačenima govori „da je njihovo kraljevstvo nebesko” (Mt 5,3-10). U [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]] Isus poručuje: „Ne boj se stado malo, jer se svidjelo [[Bog Otac|Ocu]] vašemu dati vama kraljevstvo” (Lk 12,32).
Kraljevstvo Božje novi je Božji svijet. [[Ljubav]] je njegov temeljni zakon. Ona okuplja vjernike u cjelinu, nitko nije isključen. Pozvani su i najgori grešnici ako se obrate i prihvate [[Božje milosrđe|Božje neizmjerno milosrđe]]. Isus znakovima i čudesima potvrđuje, da je Kraljevstvo Božje prisutno u Njemu.<ref>''[[Katekizam Katoličke Crkve]], Kompendij'', [[Hrvatska biskupska konferencija]]: Zagreb, 2006.</ref> Ozdravljenje bolesnih znak je, da je došlo Kraljevstvo Božje kao pobjeda nad [[grijeh]]om, patnjom i smrću., iako Isusov glavni cilj nije ozdravljenje tijela, nego ozdravljenje ljudi od grijeha i zla.
Dvije su faze ostvarenja Kraljevstva Božjeg. Prva je već sada u zauzimanju za prave životne vrijednosti, a druga je [[Isusov drugi dolazak|ponovnim dolaskom Isusa Krista na Zemlju]], kada će se uspostaviti pravo Božje Kraljevstvo.
Stari [[Židovi]] nisu vjerovali u postojanje duše odvojene od tijela: živimo od prvog udaha do posljednjeg izdaha, kada se pretvaramo u pepeo i prah. Oko 200 godina prije Krista židovski mislioci razmišljaju o pravdi koja dolazi nakon smrti čovjeka jer im je valjalo znati zašto ih svemogući dobri Bog provlači kroz iskušenja i tragedije. Odredili su da postoje mračne sile, koje će trajati do skorog dolaska Boga i uništenja svega što mu se protivi te stvaranja [[Kraljevstvo Božje|Kraljevstva Božjeg]] za one koji ga slijede - žive i oživljene mrtve. I oni koji su živjeli protivno Bogu bit će oživljeni, ali samo kako bi sagledali svoje grijehe i odmah bili trajno izbrisani iz postojanja. Učenje o skorom kraju proklamirao je i Isus. Umjesto strogog slijeđenja Židovskih zakona za [[Spasenje|vječno spasenje]] on naglasak stavlja na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i uporan rad za dobrobit drugih, to jest svih ljudi u potrebi: siromašnih, napuštenih, čak i mrskih neprijatelja. Isus je vjerovao u vječni život ovdje na Zemlji, a ne u raj za duše te pakao kao mjesto vječne patnje. Nedostojni vječna života završili bi izvan zidova [[Jeruzalem|Jeruzalema]], izbrisani i zaboravljeni, kao korov koji se odvoji od žita, zapali i više ga nema.<ref>{{Citiranje časopisa|url=https://time.com/5822598/jesus-really-said-heaven-hell/|first=Bart|last=Ehrman |date=2020-05-08|title=What Jesus Really Said About Heaven and Hell|journal=Time}}</ref>
== Uvod ==
Okosnica i središte [[Isus]]ova navještaja i djelovanja jest [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=2054 kraljevstvo Božje] (hebr. malkut [[Jahve]], grč. basileia tou Theou). Kod [[Evanđelje po Mateju|Mateja]] stoji izraz "kraljevstvo nebesko", ali riječ "nebo" drugi je naziv za riječ "[[Bog]]", koju se u [[Judaizam|židovstvu]] izbjegavalo izreći iz strahopoštovanja pred Božjim otajstvom s obzirom na [[Deset Božjih zapovijedi|drugu zapovijed]]. Sam pojam kraljevstva Božjeg Isus nigdje izričito ne objašnjava, ne kazuje što je to kraljevstvo Božje, već ga najavljuje: "Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte [[Evanđelje|evanđelju]]!" (Mk 1, 15). Isus je nadovezivao svoju propovijed na raznolika shvaćanja kraljevstva Božjega, koja su određene skupine Židova imali o kraljevstvu (gospodstvu) Božjem. Isus navješta kraljevstvo Božje koje je plod milosne inicijative samoga Boga; ono je ponuđeno svima (osobito siromašnima, bolesnima, grešnicima, odbačenima - jednom riječju - marginaliziranima); ono se ostvaruje već ovdje i sada u i po osobi Isusa iz Nazareta Krista, a svoje će potpuno ostvarenje imati u budućnosti.
== Pojam i shvaćanje kraljevstva Božjeg ==
Izraz "kraljevstvo" suvremeni čovjek veže uz pojmove "vladavina", "vlast", "autoritet", a sve to povezuje s onim što mu ograničava slobodu i djelovanje te krši njegova ljudska prava. Za Isusovog suvremenika u pojmu kraljevstva Božjeg sažeta su sva njegova nadanja: Bog je pravedan vladar koji će donijeti utjehu bespomoćnima i uspostaviti u svijetu pravednost, mir, blagostanje ([[šalom]]). No, postojali su razni vidici pod kojima se promatrala stvarnost Božjeg kraljevstva: [[farizeji]] su ga shvaćali kao savršeno ispunjavanje Zakona; [[zeloti]] misle da je kraljevstvo Božje političko-religiozno i da se ono ostvaruje borbom protiv rimskih okupatora, nakon koje će Izrael vladati nad drugim narodima; apokaliptici ga prepoznaju kao dolazak "novog neba i nove zemlje".
== Isusov navještaj ==
Isusov se navještaj o Božjem kraljevstvu ne može svrstati u nijednu od navedenih skupina. Ono nije politička, nacionalna, ovozemna, ali ni čisto duhovna stvarnost. Kraljevstvo Božje djeluje u [[povijest]]i, no ono nije djelo čovjekova napora. Iako kraljevstvo koje Isus naviješta ne uspostavlja program društvenog uređenja, ono u korijenu mijenja političko-socijalnu nepravdu i [[nasilje]]. Isus se obraća onima koji su društveno i religiozno bačeni na rub društva, carinicima i bludnicama, onima koji ne poznaju zakon i upravo njima donosi radosnu vijest Kraljevstva.
Jedno od prvih obilježja kraljevstva Božjeg, koje Isus navješćuje, jest to da sam Bog dolazi ususret čovjeku i obraća mu se. Kraljevstvo Božje ne može biti uspostavljeno od ljudi, već može biti samo prihvaćeno kao dar Božji čovjeku. Isusove riječi i njegovo djelovanje donose novu sliku Boga: on je [[Bog Otac|Otac]] koji ulazi u ljudsku povijest, želi svakome biti bliz, osobito onima koju su se od njega udaljili, koji su odbačeni od strane religiozne zajednice i društva, koji nemaju drugog oslonca ni utjehe. Isus pokazuje lice [[Bog Otac|Boga Oca]], Boga koji je ljubav i traži odgovor ljubavi. Već se tu vidi Isusovo udaljavanje od ondašnjih židovskih predodžbi o kraljevstvu Božjem. Nadalje, Isus odbacuje ideju o osveti nad poganima i dijeljenje ljudi na one koji su grješni i one koji su pravedni: pred Bogom su svi grješni i potrebni su njegovog oproštenja i [[milosrđe|milosrđa]]. To je oproštenje ponuđeno svima, i Židovima i "poganima". U Isusovu navještaju stoji i jedan zahtjev: 'Obratite se i vjerujte evanđelju!' (Mk 1, 15) Treba priznati svoju grješnost, oraspoložiti se za prihvaćanje Božje volje i oproštenja. Obratiti se znači priznati svoju nemoć te staviti svoje pouzdanje u Oca nebeskoga, tražiti samo Boga i njegovo kraljevstvo. Onaj tko se odluči za obraćenje, stvara nove odnose: sa samim sobom, s Bogom te sa svojim bližnjima. Isus zahtjeva da živimo kao djeca Božja, kao sinovi Kraljevstva, sinovi [[ljubav]]i koja se očituje u odnosu prema bližnjemu, pa i prema neprijatelju. U Isusovu se pozivu prepoznaje hitnost poziva: Kraljevstvo je blizu, već ulazi u svijet. Iz toga se može zaključiti da Kraljevstvo nije samo eshatološka, buduća stvarnost koja će se ostvariti u bližoj ili daljoj budućnosti, već se govori o njegovom skorom ostvarenju: 'Približilo se kraljevstvo!' (Mk 1, 15). Isus poziva na budno iščekivanje Kraljevstva koje će sigurno doći, no ne govori o točnom vremenu, već poštiva vrijeme koje je Otac odredio. Međutim, dolaskom [[Isus]]a Krista u [[svijet]] došlo je u [[svijet]] i kraljevstvo Božje, ali na skriven, otajstven način. Ono se počinje ostvarivati već na zemlji, što je vidljivo iz Isusovih djela ([[Isusova čuda|čudesa]]). Isus je svojim učenicima govorio: 'Ako ja po [[Duh Sveti|Duhu Božjem]] izgonim đavle, zbilja je došlo vama kraljevstvo Božje.' (Mt 12, 28). Izgoni đavla, ozdravljenja bolesnih, oživljavanje mrtvih prema židovskom su shvaćanju početak ostvarenja budućeg spasenja, mesijanskog vremena.
== Isusova nekonvencionalna druženja ==
Isusov je navještaj Kraljevstva, osim čudesima, bio popraćen i njegovim nekonvencionalnim, i od strane nekih religioznih grupa neprihvaćenim, druženjem s javnim grješnicima (carinicima i bludnicama) i siromasima. S obzirom na to da je kraljevstvo Božje otvoreno svima, [[Isus]] ga želi navijestiti (i donijeti) upravo onima koji su u društvu odbačeni zbog svoje neimaštine, bolesti ili posla kojim su zarađivali za svakidašnji [[kruh]]. Siromašni su oni koji, osim što nemaju materijalnih dobara, nemaju ni osnovno ljudsko pravo i niječe im se svako dostojanstvo. Bolesnici su nerijetko smatrani od Boga prokletima, kao i siromašni, i oni su [[teret]] društva. To se osobito odnosilo na osobe koje su imale nekakav [[invaliditet]] od rođenja. Javni grješnici (carinici i bludnice) omalovažavani su zbog svoga posla. Carinici su smatrani izdajicama [[izrael]]skog naroda i prijateljima okupatora. Bludnice su se bavile prostitucijom jer nisu imale nikakve druge izvore prihoda od kojih bi mogle preživljavati (nerijetko i othranjivati svoju [[djeca|djecu]]). Oni se za Isusa čine osobito vrijedni poziva u kraljevstvo Božje. Isus s njima sjeda za stol, s njima blaguje i pije zbog čega i biva prozvan "izjelicom i vinopijom" (usp. Mt 11, 19). Isusu su drage upravo takve osobe koje svi odbacuju i smatraju otpadom društva. Prvotno je takvim ljudima ponuđena poruka o kraljevstvu Božjem u kojem vlada [[pravda]], a ne nepravde, prihvaćanje umjesto odbacivanja, i gdje ljubav izgoni mržnju, da im se da utjeha i probudi [[vjera]] u milosrdnog Boga Oca.
Ono što u bitnom obilježava Isusovo navještanje o Kraljevstvu jest i činjenica, da Isus oprašta [[grijeh]]e, odnosno čini ono što je jedino Bogu moguće činiti. Opraštati grijehe znači staviti se na istu razinu s Bogom, što je za [[Židov]]e bogohuljenje, a za to je u Zakonu propisana [[smrtna kazna]]. Opraštajući grijehe Isus pokazuje Boga kao onoga koji oprašta grijehe i ne gleda na čovjeka optužujućim pogledom, već očima milosrdnog Oca koji želi da svi ljudi prispiju u njegovo kraljevstvo.
Isus upravo u svojim riječima i djelima otkriva da je on drugačiji od svih ljudi, svih ustanova i religioznih stvarnosti Izraela. On je Mesija, [[Utjelovljenje|utjelovljeni]] Sin Božji poslan navijestiti Božje kraljevstvo i uprisutniti ga među [[ljudi]]ma kako bi svi imali udjela u njemu.
== Korištena literatura ==
* Walter Kasper, Isus Krist, Split, 1995.
* Alfred SCHNEIDER, Kristologija. Povijest i otajstvo Isusa Krista, Zagreb, 1982.
* Celestin TOMIĆ, Isus iz Nazareta - Prorok i Krist, Zagreb, 1991.
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=2054 Ivan Karlić, Kraljevstvo Božje: neka obilježja Isusove prakse oslobađanja, u: Obnovljeni život, 59 (2004.) 2]
[[Kategorija:Isus]]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Novi zavjet]]
[[Kategorija:Kršćanska terminologija]]
p0hzmd6etaes3cmi0e0rcaqvxx70iat
Stol (razdvojba)
0
259561
7088009
3807428
2024-12-13T23:56:12Z
Argo Navis
852
+ 1
7088009
wikitext
text/x-wiki
{{mz}}
* [[Stol]], dio [[namještaj]]a
* [[STOL]] - pojam u zrakoplovstvu
* [[Stol (zviježđe)]]
* [[Stol (Karavanke)]], planinski masiv u [[Karavanke|Karavankama]]
* [[Stol sedmorice]] - sud
* [[Generalski Stol]] - općina u Hrvatskoj
{{razdvojba}}
p82gu2fxs1k6mqx8iq0gc6j2cvoyve7
Dodatak:Popis zračnih luka po IATA kodu: F
102
263835
7088055
6127820
2024-12-14T01:00:22Z
Croxyz
205325
7088055
wikitext
text/x-wiki
{{Popis zračnih luka po IATA kodu}}
==F==
{| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;"
! style="text-align:left; width:4em;" | IATA
! style="text-align:left; width:4em;" | [[ICAO]]
! style="text-align:left;" | Ime zračne luke
! style="text-align:left;" | Blizina mjesta kojem služi
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FA"></cite>FA ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FAA || GUFH || [[Zračna luka Faranah]] || [[Faranah]], [[Gvineja]]
|-
| FAB || EGLF || [[Zračna luka Farnborough]] || [[Farnborough, Hampshire|Farnborough]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| FAC || NTKF || [[Zračna luka Faaite]] || [[Faaite]], [[Francuska Polinezija]]
|-
| FAE || EKVG || [[Zračna luka Vágar]] || [[Sørvágur]], [[Farski otoci]]
|-
| FAF || KFAF || [[Letilište Felker Army]] || [[Fort Eustis, Virginia]], [[SAD]]
|-
| FAG || BIFM || [[Zračna luka Fagurhólsmýri]] || [[Fagurhólsmýri]], [[Island]]
|-
| FAH || OAFR || [[Zračna luka Farah]] || [[Farah, Afghanistan|Farah]], [[Afganistan]]
|-
| FAI || PAFA || [[Zračna luka Fairbanks ]] || [[Fairbanks, Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FAJ || TJFA || [[Zračna luka Diego Jimenez Torres]] (FAA: X95) || [[Fajardo, Portoriko]], [[SAD]]
|-
| FAK || || [[Hidro-baza False Island]] (FAA: 2Z6) || [[False Island]], [[Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FAM || KFAM || [[Zračna luka Farmington ]] || [[Farmington, Missouri]], [[SAD]]
|-
| FAN || ENLI || [[Zračna luka Lista]] || [[Farsund]], [[Norveška]]
|-
| FAO || LPFR || [[Zračna luka Faro]] || [[Faro, Portugal|Faro]], [[Portugal]]
|-
| FAQ || || [[Zračna luka Frieda River]] || [[Frieda River]], [[Papua Nova Gvineja]]
<!-- FAQ is FAA code (IATA: FTI) for Fitiuta Zračna luka in Fitiuta, American Samoa -->
|-
| FAR || KFAR || [[Zračna luka Hector ]] || [[Fargo, Sjeverna Dakota]], [[SAD]]
|-
| FAS || BIFF || [[Zračna luka Fáskrúðsfjörður]] || [[Fáskrúðsfjörður]], [[Island]]
|-
| FAT || KFAT || [[Zračna luka Fresno Yosemite ]] || [[Fresno, Kalifornija]], [[SAD]]
|-
| FAV || NTGF || [[Zračna luka Fakarava]] || [[Fakarava]], [[Society Islands]], [[Francuska Polinezija]]
|-
| FAY || KFAY || [[Zračna luka Fayetteville ]] (Grannis Field) || [[Fayetteville, Sjeverna Carolina]], [[SAD]]
|-
| FAZ || OISF || [[Zračna luka Fasa]] || [[Fasa]], [[Iran]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FB"></cite>FB ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FBD || OAFZ || [[Zračna luka Fayzabad]] (Zračna luka Faizabad) || [[Fayzabad, Badakhshan]], [[Afganistan]]
|-
| FBE || SSFB || [[Zračna luka Francisco Beltrão]] || [[Francisco Beltrao]], [[Paraná (state)|Paraná]], [[Brazil]]
|-
| FBG || KFBG || [[Letilište Simmons Army]] || [[Fort Bragg, Sjeverna Carolina]], [[SAD]]
|-
| FBK || PAFB || [[Letilište Wainwright Army]] || [[Fairbanks, Aljaska|Fairbanks]] / [[Fort Wainwright, Alaska|Fort Wainwright]], [[Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FBL || KFBL || [[Zračna luka Faribault ]] || [[Faribault, Minnesota]], [[SAD]]
|-
| FBM || FZQA || [[Zračna luka Lubumbashi ]] || [[Lubumbashi]], [[Demokratska Republika Kongo]]
|-
| FBR || KFBR || [[Zračna luka Fort Bridger]] || [[Fort Bridger, Wyoming]], [[SAD]]
|-
| FBS || || [[Hidro-baza Friday Harbor]] (FAA: W33) || [[Friday Harbor, Washington]], [[SAD]]
|-
| FBU || ENFB || [[Zračna luka Fornebu]] || [[Oslo]], [[Norveška]]
|-
| FBY || KFBY || [[Zračna luka Fairbury ]] || [[Fairbury, Nebraska]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FC"></cite>FC ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FCA || KGPI || [[Zračna luka Glacier Park ]] (FAA: GPI) || [[Kalispell, Montana]], [[SAD]]
|-
| FCB || FAFB || [[Zračna luka Ficksburg Sentra Oes]] || [[Ficksburg]], [[Južna Africa]]
|-
| FCH || KFCH || [[Zračna luka Fresno Chandler Executive]] || [[Fresno, Kalifornija]], [[SAD]]
<!-- FCI is FAA code (not IATA) for Chesterfield County Zračna luka in Richmond, Virginia -->
|-
| FCM || KFCM || [[Zračna luka Flying Cloud]] || [[Eden Prairie, Minnesota]], [[SAD]]
|-
| FCN || ETMN || [[Zrakoplovna baza Nordholz]] || [[Nordholz]], [[Njemačka]]
|-
| FCO || LIRF || [[Zračna luka Leonardo Da Vinci ]] || [[Fiumicino]] (pored [[Rim]])a, [[Italija]]
|-
| FCS || KFCS || [[Letilište Butts Army]] (Fort Carson) || [[Fort Carson, Colorado]], [[SAD]]
|-
| FCT || KFCT || [[Letilište Vagabond Army]] || [[Yakima, Washington]], [[SAD]]
|-
| FCY || KFCY || [[Zračna luka Forrest City ]] || [[Forrest City, Arkansas]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FD"></cite>FD ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FDA || SKFU || [[Zračna luka Fundación]] || [[Fundación]], [[Kolumbija]]
|-
| FDE || ENBL || [[Zračna luka Førde, Bringeland]] || [[Førde]] / [[Bringeland]], [[Norveška]]
|-
| FDF || TFFF || [[Zračna luka Martinique Aimé Césaire ]] || [[Le Lamentin]] / [[Fort de France]], [[Martinik]]
|-
| FDH || EDNY || [[Zračna luka Friedrichshafen]] (Zračna luka Bodensee) || [[Friedrichshafen]], [[Bodensee]], [[Njemačka]]
|-
| FDK || KFDK || [[Zračna luka Frederick ]] || [[Frederick, Maryland]], [[SAD]]
|-
| FDO || SADF || [[Zračna luka San Fernando]] || [[San Fernando de la Buena Vista]], [[Argentina]]
|-
| FDR || KFDR || [[Zračna luka Frederick]] || [[Frederick, Oklahoma]], [[SAD]]
|-
| FDU || FZBO || [[Zračna luka Bandundu]] || [[Bandundu]], [[Demokratska Republika Kongo]]
<!-- FDW is FAA code (not IATA) for FLetilište County Zračna luka in Winnsboro, Južni Carolina -->
|-
| FDY || KFDY || [[Zračna luka Findlay]] || [[Findlay, Ohio]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FE"></cite>FE ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FEA || || [[Zračna luka Fetlar]] || [[Fetlar]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| FEB || VNSR || [[Zračna luka Sanfebagar]] || [[Sanfebagar]], [[Nepal]]
|-
| FEC || SNJD || [[Zračna luka João Durval Carneiro]] || [[Feira de Santana]], [[Bahia]], [[Brazil]]
|-
| FEG || UTKF || [[Zračna luka Fergana]] || [[Fergana]], [[Uzbekistan]]
|-
| FEJ || || [[Zračna luka Feijó]] || [[Feijó, Acre]], [[Brazil]]
|-
| FEK || DIFK || [[Zračna luka Ferkessédougou]] || [[Ferkessédougou]], [[Obala Bjelokosti]]
|-
| FEL || ETSF || [[Zrakoplovna baza Fürstenfeldbruck]] || [[Fürstenfeldbruck]], [[Bavaria]], [[Njemačka]]
|-
| FEN || SBFN || [[Zračna luka Fernando de Noronha]] || [[Fernando de Noronha]], [[Pernambuco]], [[Brazil]]
|-
| FEP || KFEP || [[Zračna luka Albertus]] || [[Freeport, Illinois]], [[SAD]]
<!-- FES is FAA code (not IATA) for Festus Memorial Zračna luka in Festus, Missouri -->
|-
| FET || KFET || [[Zračna luka Fremont]] || [[Fremont, Nebraska]], [[SAD]]
|-
| FEW || KFEW || [[Vojna zrakoplovna baza Francis E. Warren]] || [[Cheyenne, Wyoming]], [[SAD]]
|-
| FEZ || GMFF || [[Zračna luka Fes-Saïss]] || [[Fes]], [[Maroko]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FF"></cite>FF ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FFA || KFFA || [[Zračna luka First Flight]] || [[Kill Devil Hills, North Carolina]], [[SAD]]
<!-- FFC is FAA code (not IATA) for Peachtree City Zračna luka (Falcon Field) in Peachtree City, Georgia -->
|-
| FFD || EGVA || [[Fairford RAF]] || [[Fairford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| FFL || KFFL || [[Zračna luka Fairfield (Iowa)|FLetilište Zračna luka]] || [[Fairfield, Iowa]], [[SAD]]
|-
| FFM || KFFM || [[Zračna luka Fergus Falls ]] (Letilište Einar Mickelson) || [[Fergus Falls, Minnesota]], [[SAD]]
|-
| FFO || KFFO || [[Vojna zrakoplovna baza Wright-Patterson]] || [[Dayton, Ohio]], [[SAD]]
|-
| FFT || KFFT || [[Zračna luka Capital City]] || [[Frankfort, Kentucky]], [[SAD]]
|-
| FFU || SCFT || [[Zračna luka Futaleufu]] || [[Futaleufu]], [[Čile]]
<!-- FFX is FAA code (not IATA) for Fremont Zračna luka in Fremont, Michigan -->
<!-- FFZ is FAA code (IATA: MSC) for Falcon Field in Mesa, Arizona -->
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FG"></cite>FG ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FGD || GQPF || [[Zračna luka Fderik]] (Zračna luka F'dérik) || [[Fderik]], [[Mauritanija]]
|-
| FGI || NSFI || [[Zračna luka Fagali'i]] || [[Apia]], [[Samoa]]
|-
|-
| FGL || NZFH || [[Heliodrom Fox Glacier]] || [[Fox Glacier]], [[Novi Zeland]]
|-
| FGU || NTGB || [[Zračna luka Fangatau]] || [[Fangatau]], [[Francuska Polinezija]]
<!-- FGX is FAA code (not IATA) for Fleming-Mason Zračna luka in Flemingsburg, Kentucky -->
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FH"></cite>FH ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
<!-- FHB is FAA code (not IATA) for Fernandina Beach Zračna luka in Fernandina Beach, Florida -->
<!-- FHK is FAA code (not IATA) for Knox Army Heliodrom in Fort Rucker/Ozark, Alabama -->
<!-- FHR is FAA code (IATA: FRD) for Friday Harbor Zračna luka in Friday Harbor, Washington -->
|-
| FHU || KFHU || [[Zračna luka Sierra Vista ]] / [[Letilište Libby Army]] || [[Fort Huachuca]], [[Sierra Vista, Arizona]], [[SAD]]
|-
| FHZ || NTKH || [[Zračna luka Fakahina]] || [[Fakahina]], [[Francuska Polinezija]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FI"></cite>FI ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FID || || [[LetilišteElizabeth]] (FAA: 0B8) || [[Fishers Island]], [[New York]], [[SAD]]
|-
| FIE || EGEF || [[Zračna luka Fair Isle]] || [[Fair Isle]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| FIG || GUFA || [[Zračna luka Fria]] || [[Fria]], [[Gvineja]]
|-
| FIH || FZAA || [[Zračna luka Kinshasa ]] (N'Djili ) || [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]]
|-
| FIK || YFNE || [[Zračna luka Finke]] || [[Finke, Sjeverni teritorij]], [[Australija]]
|-
| FIL || KFOM || [[Zračna luka Fillmore ]] (FAA: FOM) || [[Fillmore]], [[Utah]], [[SAD]]
|-
| FIN || || [[Zračna luka Finschhafen]] || [[Finschhafen]], [[Papua Nova Gvineja]]
<!-- FIT is FAA code (not IATA) for Fitchburg Zračna luka in Fitchburg, Massachusetts -->
|-
| FIV || || [[Heliodrom Five Finger Coast Guard]] (FAA: 2AK3) || [[Five Finger, Aljaska|Five Finger]], [[Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FIZ || YFTZ || [[Zračna luka Fitzroy Crossing]] || [[Fitzroy Crossing, Zapadna Australija]], [[Australija]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FJ"></cite>FJ ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FJR || OMFJ || [[Zračna luka Fujairah ]] || [[Fujairah]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] (teretna zračna luka)
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FK"></cite>FK ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
<!-- FKA is FAA code (not IATA) for Fillmore County Zračna luka in Preston, Minnesota -->
|-
| FKB || EDSB || [[Letilište Baden]] (Zračna luka Karlsruhe/Baden-Baden) || [[Karlsruhe]]/[[Baden-Baden]], [[Baden-Württemberg]], [[Njemačka]]
|-
| FKI || FZIC || [[Zračna luka Bangoka ]] || [[Kisangani]], [[Demokratska Republika Kongo]]
|-
| FKJ || RJNF || [[Zračna luka Fukui]] || [[Fukui]], [[Honshu]], [[Japan]]
<!-- FKK is FAA code (not IATA) for Farewell Lake Hidro-baza in Farewell Lake, Alaska -->
|-
| FKL || KFKL || [[Zračna luka Venango ]] (Letilište Chess Lamberton) || [[Franklin, Pennsylvania]], [[SAD]]
|-
| FKN || KFKN || [[Zračna luka Franklin ]] (Letilište John Beverly Rose) || [[Franklin, Virginia]], [[SAD]]
|-
| FKQ || WASF || [[Zračna luka Fak Fak]] || [[Fak Fak]], [[Irian Jaya]], [[Indonezija]]
<!-- FKR is FAA code (not IATA) for Frankfort Zračna luka in Frankfort, Indijana -->
|-
| FKS || RJFS || [[Zračna luka Fukushima]] || [[Sugawa]], [[Fukushima]], [[Japan]]
<!-- FKS is FAA code (not IATA) for Frankfort Dow Memorial Field in Frankfort, Michigan -->
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FL"></cite>FL ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FLA || SKFL || [[Zračna luka Gustavo Artunduaga Paredes]] || [[Florencia, Caquetá]], [[Kolumbija]]
|-
| FLB || SNQG || [[Zračna luka Cangapara]] || [[Floriano]], [[Piauí]], [[Brazil]]
|-
| FLC || || [[Zračna luka Falls Creek]] || [[Falls Creek, Victoria]], [[Australija]]
|-
| FLD || KFLD || [[Zračna luka Fond du Lac County]] || [[Fond du Lac, Wisconsin]], [[SAD]]
|-
| FLE || || [[Letilište Fort Lee Army]] (FAA: VA35) || [[Fort Lee (Virginia)|Fort Lee]], [[Virginia]], [[SAD]]
|-
| FLF || EDXF || [[Zračna luka Schäferhaus]] || [[Flensburg]], [[Schleswig-Holstein]], [[Njemačka]]
|-
| FLG || KFLG || [[Zračna luka Flagstaff Pulliam]] || [[Flagstaff, Arizona]], [[SAD]]
|-
| FLH || || [[Zračna luka Flotta Isle]] || [[Flotta Isle]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| FLI || || [[Zračna luka Flateyri]] || [[Flateyri]], [[Island]]
|-
| FLL || KFLL || [[Zračna luka Fort Lauderdale-Hollywood ]] || [[Fort Lauderdale, Florida|Fort Lauderdale]] / [[Hollywood, Florida|Hollywood]], [[Florida]], [[SAD]]
|-
| FLM || SGFI || [[Zračna luka Fernheim]] (Zračna luka Filadelfia) || [[Filadelfia]], [[Paragvaj]]
|-
| FLN || SBFL || [[Zračna luka Hercílio Luz ]] || [[Florianópolis]], [[Santa Catarina (state)|Santa Catarina]], [[Brazil]]
|-
| FLO || KFLO || [[Zračna luka Florence ]] || [[Florence, Južni Carolina]], [[SAD]]
|-
| FLP || KFLP || [[Zračna luka Marion County ]] || [[Flippin, Arkansas]], [[SAD]]
|-
| FLR || LIRQ || [[Zračna luka Peretola]] (Amerigo Vespucci Zračna luka) || [[Firenca]], [[Italija]]
|-
| FLS || YFLI || [[Zračna luka Flinders Island]] || [[Flinders Island, Tasmania]], [[Australija]]
|-
| FLT || || [[Zračna luka Flat]] || [[Flat, Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FLU || KFLU || [[Zračna luka Flushing]] || [[Flushing, Queens|Flushing]], [[New York]], [[SAD]]
|-
| FLV || KFLV || [[Letilište Sherman Army]] || [[Fort Leavenworth, Kansas]], [[SAD]]
|-
| FLW || LPFL || [[Zračna luka Santa Cruz]] || [[Flores Island]], [[Azores]], [[Portugal]]
|-
| FLX || KFLX || [[Zračna luka Fallon ]] || [[Fallon, Nevada]], [[SAD]]
|-
| FLY || YFIL || [[Zračna luka Finley]] || [[Finley, New Južni Wales]], [[Australija]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FM"></cite>FM ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FMA || SARF || [[Zračna luka Formosa ]] (El Pucú Zračna luka) || [[Formosa]], [[Argentina]]
|-
| FMC || PAFV || [[Zračna luka Five Mile]] (FAA: FVM) || [[Five Mile, Aljaska|Five Mile]], [[Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FME || KFME || [[Zračna luka Tipton]] (Fort Meade) || [[Odenton, Maryland]], [[SAD]]
|-
| FMG || MRFL || [[Zračna luka Flamingo]] || [[Flamingo (grad)]], [[Kostarika]]
|-
| FMH || KFMH || [[Zrakoplovna baza nacionalne garde Otis]] || [[Falmouth, Massachusetts]], [[SAD]]
|-
| FMI || FZRF || [[Zračna luka Kalemie]] || [[Kalemie]], [[Demokratska Republika Kongo]]
|-
| FMM || EDJA || [[Zračna luka Allgäu]] || [[Memmingen]], [[Bavaria]], [[Njemačka]]
|-
| FMN || KFMN || [[Zračna luka Four Corners ]] || [[Farmington, New Meksiko]], [[SAD]]
|-
| FMO || EDDG || [[Zračna luka Münster Osnabrück ]] || [[Greven]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], [[Njemačka]]
|-
| FMS || KFSW || [[Zračna luka Fort Madison ]] (FAA: FSW) || [[Fort Madison]], [[Iowa]], [[SAD]]
|-
| FMY || KFMY || [[Letilište Page]] || [[Fort Myers, Florida]], [[SAD]]
<!-- FMZ is FAA code (not IATA) for Fairmont State Letilište in Fairmont, Nebraska -->
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FN"></cite>FN ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FNA || GFLL || [[Zračna luka Lungi ]] || [[Freetown]], [[Sijera Leone]]
|-
| FNB || ETNU || [[Zračna luka Neubrandenburg]] || [[Neubrandenburg]] / [[Trollenhagen]], [[Mecklenburg-Vorpommern]], [[Njemačka]]
<!-- FNB is FAA code (not IATA) for Brenner Field in Falls City, Nebraska -->
|-
| FNC || LPMA || [[Zračna luka Madeira]] || [[Funchal]], [[Madeira]], [[Portugal]]
|-
| FNE || || [[Zračna luka Fane]] || [[Fane]], [[Papua Nova Gvineja]]
|-
| FNG || DFEF || [[Zračna luka Fada N'gourma]] || [[Fada N'gourma]], [[Burkina Faso]]
|-
| FNH || HAFN || [[Zračna luka Fincha]] || [[Fincha]], [[Etiopija]]
|-
| FNI || LFTW || [[Zračna luka Garons]] || [[Nîmes]]-[[Arles]]-[[Camargue]], [[Francuska]]
|-
| FNJ || ZKPY || [[Zračna luka Sunan ]] || [[Pjongjang]], [[Koreja]]
|-
| FNL || KFNL || [[Zračna luka Fort Collins-Loveland ]] || [[Fort Collins, Colorado|Fort Collins]]/[[Loveland, Colorado|Loveland]], [[Colorado]], [[SAD]]
|-
| FNR || PANR || [[Hidro-baza Funter Bay]] || [[Funter Bay, Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FNT || KFNT || [[Zračna luka Bishop ]] || [[Flint, Michigan]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FO"></cite>FO ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FOA || || [[Zračna luka Foula]] || [[Foula]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
<!-- FOA is FAA code (not IATA) for Flora Zračna luka in Flora, Illinois -->
|-
| FOB || || [[Zračna luka Fort Bragg]] (FAA: 82CL) || [[Fort Bragg, Kalifornija]], [[SAD]]
|-
| FOC || ZSFZ || [[Zračna luka Fuzhou Changle ]] || [[Fuzhou]], [[Fujian]], [[Kina]]
|-
| FOD || KFOD || [[Zračna luka Fort Dodge ]] || [[Fort Dodge, Iowa]], [[SAD]]
|-
| FOE || KFOE || [[Letilište Forbes]] || [[Topeka, Kansas]], [[SAD]]
|-
| FOG || LIBR || [[Zračna luka Gino Lisa]] || [[Foggia, Italija|Foggia]], [[Italija]]
|-
| FOK || KFOK || [[Zračna luka Francis S. Gabreski]] || [[Westhampton Beach, New York]], [[SAD]]
|-
| FOM || FKKM || [[Zračna luka Nkounja]] || [[Foumban]], [[Kamerun]]
|-
| FON || MRAN || [[Zračna luka La Fortuna]] || [[La Fortuna]], [[Kostarika]]
|-
| FOO || || [[Zračna luka Kornasoren]] (Zračna luka Noemfoor) || [[Noemfoor]], [[Schouten Islands]], [[Indonezija]]
|-
| FOR || SBFZ || [[Zračna luka Pinto Martins ]] || [[Fortaleza]], [[Ceará]], [[Brazil]]
|-
| FOS || YFRT || [[Zračna luka Forrest]] || [[Forrest, Zapadna Australija]], [[Australija]]
|-
| FOT || KFOT || [[Zračna luka Rohnerville]] || [[Fortuna, Kalifornija]], [[SAD]]
|-
| FOU || FOGF || [[Zračna luka Fougamou]] || [[Fougamou]], [[Gabon]]
|-
| FOY || || [[Zračna luka Foya]] || [[Foya]], [[Liberija]]
<!-- FOZ is FAA code (not IATA) for Bigfork Zračna luka in Bigfork, Minnesota -->
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FP"></cite>FP ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
<!-- FPK is FAA code (not IATA) for Fitch H. Beach Zračna luka in Charlotte, Michigan -->
|-
| FPO || MYGF || [[Zračna luka Grand Bahama ]] || [[Freeport, Bahamas|Freeport]], [[Grand Bahama]], [[Bahami]]
|-
| FPR || KFPR || [[Zračna luka St. Lucie County ]] || [[Fort Pierce, Florida]], [[SAD]]
|-
| FPY || || [[Zračna luka Perry-Foley]] (FAA: 40J) || [[Perry, Florida]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FQ"></cite><cite id="FR"></cite>FR ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
<!-- FQD is FAA code (not IATA) for Rutherford County Zračna luka (Marchman Field) in Rutherfordton, North Carolina -->
|-
| FRA || EDDF || [[Zračna luka Frankfurt ]] || [[Frankfurt]], [[Njemačka]]
|-
| FRB || YFBS || [[Zračna luka Forbes]] || [[Forbes, Novi Južni Wales]], [[Australija]]
|-
| FRC || SIMK || [[Zračna luka Franca]] || [[Franca]], [[São Paulo]], [[Brazil]]
|-
| FRD || KFHR || [[Zračna luka Friday Harbor]] (FAA: FHR) || [[Friday Harbor, Washington]], [[SAD]]
|-
| FRE || AGGF || [[Zračna luka Fera/Maringe) || [[Maringe]], [[Fera Island]], [[Provincija Isabel]], [[Salomonovi Otoci]]
|-
| FRF || EDOL || [[Zračna luka Oschersleben]] || [[Oschersleben]], [[Saska-Anhalt]], [[Njemačka]]
|-
| FRG || KFRG || [[Zračna luka Republic]] || [[Istočni Farmingdale, New York]], [[SAD]]
|-
| FRH || KFRH || [[Zračna luka French Lick ]] || [[French Lick, Indijana]], [[SAD]]
|-
| FRI || KFRI || [[Letilište Marshall Army]] ([[Fort Riley]]) || [[Junction City, Kansas]], [[SAD]]
|-
| FRJ || LFTU || [[Zračna luka Frejus Saint-Raphael]] || [[Fréjus]] / [[Saint-Raphaël, Var|Saint-Raphaël]], [[Francuska]]
|-
| FRK || FSSF || [[Zračna luka Frégate Island]] || [[Frégate Island]], [[Sejšeli]]
|-
| FRL || LIPK || [[Zračna luka Forlì]] || [[Forlì]], [[Emilia-Romagna]], [[Italija]]
|-
| FRM || KFRM || [[Zračna luka Fairmont]] || [[Fairmont, Minnesota]], [[SAD]]
|-
| FRN || PAFR || [[Heliodrom Bryant Army]] / Bryant AAF || [[Fort Richardson]], [[Anchorage, Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FRO || ENFL || [[Zračna luka Florø]] || [[Florø]], [[Sogn og Fjordane]], [[Norveška]]
|-
| FRQ || || [[Zračna luka Feramin]] || [[Feramin]], [[Papua Nova Gvineja]]
|-
| FRR || KFRR || [[Zračna luka Front Royal-Warren County]] || [[Front Royal, Virginia]], [[SAD]]
|-
| FRS || MGTK || [[Zračna luka Mundo Maya ]] || [[Flores, El Petén]], [[Gvatemala]]
|-
| FRT || SCFI || [[Zračna luka Frutillar]] || [[Frutillar]], [[Čile]]
|-
| FRU || UAFM || [[Zračna luka Manas ]] || [[Bishkek]], [[Kirgistan]]
|-
| FRW || FBFT || [[Zračna luka Francistown]] || [[Francistown]], [[Bocvana]]
|-
| FRY || KIZG || [[Zračna luka Eastern Slopes ]] (FAA: IZG) || [[Fryeburg, Maine]], [[SAD]]
|-
| FRZ || ETHF || [[Zrakoplovna baza Fritzlar]] || [[Fritzlar]], [[Hessen]], [[Njemačka]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FS"></cite>FS ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FSC || LFKF || [[Zračna luka Sud Corse]] || [[Figari]], [[Korzika]], [[Francuska]]
|-
| FSD || KFSD || [[Zračna luka Sioux Falls ]] (Joe Foss Field) || [[Sioux Falls, Južna Dakota]], [[SAD]]
<!-- FSE is FAA code (not IATA) for Fosston Zračna luka in Fosston, Minnesota -->
|-
| FSI || KFSI || [[Letilište Henry Post Army]] (Fort Sill) || [[Fort Sill, Oklahoma]], [[SAD]]
|-
| FSK || KFSK || [[Zračna luka Fort Scott ]] || [[Fort Scott, Kansas]], [[SAD]]
|-
| FSL || || [[Zračna luka Fossil Downs]] || [[Fossil Downs]], [[Zapadna Australija]], [[Australija]]
|-
| FSM || KFSM || [[Zračna luka Fort Smith]] || [[Fort Smith, Arkansas]], [[SAD]]
<!-- FSO is FAA code (not IATA) for Franklin County State Zračna luka in Highgate, Vermont -->
|-
| FSP || LFVP || [[Zračna luka Saint Pierre]] || [[Saint-Pierre, Saint Pierre i Miquelon]], [[Francuska]]
|-
| FSS || EGQK || [[RAF Kinloss]] || [[Forres]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| FST || KFST || [[Zračna luka Fort Stockton-Pecos County]] || [[Fort Stockton, Teksas]], [[SAD]]
|-
| FSU || KFSU || [[Zračna luka Fort Sumner ]] || [[Fort Sumner, Novi Meksiko]], [[SAD]]
<!-- FSW is FAA code (IATA: FMS) for Fort Madison Zračna luka in Fort Madison, Iowa -->
|-
| FSZ || RJNS || [[Zračna luka Mt. Fuji Shizuoka]] || [[Shizuoka]], [[Honshu]], [[Japan]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FT"></cite>FT ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FTA || NVVF || [[Zračna luka Futuna]] || [[Futuna Island, Vanuatu|Futuna Island]], [[Taféa]], [[Vanuatu]]
|-
| FTE || SAWA || [[Zračna luka Comandante Armando Tola ]] || [[El Calafate]], [[Santa Cruz Province, Argentina|Santa Cruz Province]], [[Argentina]]
<!-- FTG is FAA code (not IATA) for Front Range Zračna luka in Aurora, Colorado -->
|-
| FTI || NSFQ || [[Zračna luka Fitiuta]] (FAA: FAQ) || [[Fitiuta, American Samoa|Fiti‘uta]], [[Američka Samoa]], [[SAD]]
|-
| FTK || KFTK || [[Letilište Godman Army]] || [[Fort Knox, Kentucky]], [[SAD]]
<!-- FTT is FAA code (not IATA) for Elton Hensley Memorial Zračna luka in Fulton, Missouri -->
|-
| FTU || FMSD || [[Zračna luka Tôlanaro]] (Zračna luka Marillac) || [[Tôlanaro]], [[Madagaskar]]
|-
| FTW || KFTW || [[Zračna luka Fort Worth Meacham ]] || [[Fort Worth, Teksas]], [[SAD]]
|-
| FTX || FCOO || [[Zračna luka Owando]] || [[Owando]], [[Republika Kongo]]
|-
| FTY || KFTY || [[Zračna luka Fulton County]] (Letilište Brown) || [[Atlanta, Georgia]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FU"></cite>FU ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FUB || || [[Zračna luka Fulleborn]] || [[Fulleborn]], [[Papua Nova Gvineja]]
|-
| FUE || GCFV || [[Zračna luka El Matorral]] || [[Puerto del Rosario]], [[Fuerteventura]], [[Kanari]], [[Španjolska]]
|-
| FUG || ZSFY || [[Zračna luka Fuyang]] || [[Fuyang, Anhui|Fuyang]], [[Anhui]], [[Kina]]
|-
| FUJ || RJFE || [[Zračna luka Fukue]] || [[Fukue]], [[Japan]]
|-
| FUK || RJFF || [[Zračna luka Fukuoka]] (Itazuke Air Base) || [[Fukuoka, Fukuoka|Fukuoka]], [[Japan]]
|-
| FUL || KFUL || [[Zračna luka Fullerton ]] || [[Fullerton, Kalifornija]], [[SAD]]
|-
| FUN || NGFU || [[Zračna luka Funafuti ]] || [[Funafuti]], [[Tuvalu]]
|-
| FUO || ZGFS || [[Foshan Zračna luka]] || [[Foshan]], [[Guangdong]], [[Kina]]
|-
| FUT || NLWF || [[Zračna luka Pointe Vele]] || [[Futuna Island]], [[Wallis i Futuna]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FV"></cite><cite id="FW"></cite>FW ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
<!-- FVE is FAA code (IATA: WFK) for Northern Aroostook Zračna luka in Frenchville, Maine -->
<!-- FVM is FAA code (IATA: FMC) for Five Mile Zračna luka in Five Mile, Alaska -->
<!-- FVX is FAA code (not IATA) for Farmville Zračna luka in Farmville, Virginia -->
|-
| FWA || KFWA || [[Zračna luka Fort Wayne ]] || [[Fort Wayne, Indijana]], [[SAD]]
<!-- FWC is FAA code (not IATA) for FLetilište Zračna luka in FLetilište, Illinois -->
|-
| FWH || KNFW || [[Pomorska zrakoplovna baza Worth]] / Letilište Carswell (FAA: NFW) || [[Fort Worth, Teksas]], [[SAD]]
|-
| FWL || PAFW || [[Zračna luka Farewell]] || [[Farewell, Aljaska|Farewell]], [[Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FWM || || [[Heliodrom Fort William]] || [[Fort William]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
<!-- FWN is FAA code (not IATA) for Sussex Zračna luka in Sussex, New Jersey -->
<!-- FWQ is FAA code (not IATA) for Rostraver Zračna luka in Rostraver Township, Pennsylvania -->
<!-- FWS is FAA code (not IATA) for Fort Worth Spinks Zračna luka in Fort Worth, Teksas -->
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FX"></cite>FX ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
|-
| FXE || KFXE || [[Zračna luka Fort Lauderdale]] || [[Fort Lauderdale, Florida]], [[SAD]]
|-
| FXO || FQCB || [[Zračna luka Cuamba]] || [[Cuamba]], [[Mozambik]]
|-
| FXY || KFXY || [[Zračna luka Forest City ]] || [[Forest City, Iowa]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FY"></cite>FY ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
<!-- FYE is FAA code (not IATA) for Fayette County Zračna luka in Somerville, Tennessee -->
<!-- FYG is FAA code (not IATA) for Washington Zračna luka in Washington, Missouri -->
<!-- FYJ is FAA code (not IATA) for Middle Peninsula Zračna luka in West Point, Virginia -->
|-
| FYM || KFYM || [[Zračna luka Fayetteville]] || [[Fayetteville, Tennessee]], [[SAD]]
|-
| FYN || ZWFY || [[Zračna luka Fuyun]] || [[Fuyun]], [[Xinjiang Uyghur]], [[Kina]]
|-
| FYT || FTTY || [[Zračna luka Faya-Largeau]] || [[Faya-Largeau]], [[Čad]]
|-
| FYU || PFYU || [[Zračna luka Fort Yukon]] || [[Fort Yukon, Aljaska]], [[SAD]]
|-
| FYV || KFYV || [[Letilište Drake]] || [[Fayetteville, Arkansas]], [[SAD]]
|- style="font-weight:bold; background:#CCCCCC;"
| <cite id="FZ"></cite>FZ ||colspan="3" style="font-weight:normal; font-size:90%; background:#DDDDDD;"|{{AlphanumericTOC|prefixLink=F|prefixDesc=F|numbers=|č=|ć=|dž=|đ=|lj=|nj=|š=|ž=|seealso=|references=|externallinks=|nobreak=|align=right}}
<!-- FZG is FAA code (not IATA) for Fitzgerald Zračna luka in Fitzgerald, Georgia -->
<!-- FZI is FAA code (not IATA) for Fostoria Metropolitan Zračna luka in Fostoria, Ohio -->
|-
| FZO || EGTG || [[Zračna luka Bristol Filton]] || [[Filton]], [[Bristol]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
<!-- FZY is FAA code (not IATA) for Oswego County Zračna luka in Fulton, New York -->
|}
==Izvori==
*{{cite web | url = http://www.unece.org/cefact/locode/ | title = United Nations Code for Trade and Transport Locations | work = [[UN/LOCODE]] 2009-1 | publisher = [[United Nations Economic Commission for Europe|UNECE]] | datum = 2009-09-23}} - s IATA kodovima
*{{cite web | url = http://www.icao.int/anb/aig/Taxonomy/R4CDLocationIndicatorsbystate.pdf | title = ICAO Location Indicators by State | format = [[PDF]] | publisher = [[ ICAO]] | datum = 2006-01-12}}
*[http://aviation-safety.net/ Aviation Safety Network] - IATA i ICAO kodovi
*[http://gc.kls2.com/ Great Circle Mapper] - IATA, ICAO i FAA kodovi
[[Kategorija:Popis zračnih luka po IATA kodu |F]]
12t403vtlpo7240avxfhefelfqw8ku4
ICAO aerodromski kodovi
0
264638
7088144
7027531
2024-12-14T01:35:58Z
Croxyz
205325
7088144
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Flag of ICAO.svg|right|thumb|Zastava ICAO-a]]
'''ICAO kodovi zračnih luka''' ili ''pokazivač lokacije'' je četveroslovni alfanumerički kod koji označava pojedinačno svaku [[Zračna luka|zračnu luku]] širom [[svijet]]a. Kodove je definirala [[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva]] a objavljeni su u "''ICAO dokumentu 7910: Lokacijski pokazatelji''".
ICAO kodovi se koriste u kontroli [[Zračni promet|zračnog prometa]] i u planiranju leta zrakoplovnih prijevoznika. Različiti su od [[ IATA aerodromski kodovi|IATA kodova]] kojima se susreće javnost a koriste se za red letenja, rezervacije i prijevoz prtljage. Na primjer, putnici koji koriste [[Zračna luka Dubrovnik|Zračnu luku Dubrovnik]] će najvjerojatnije biti upoznati s IATA kodom: '''DBV'''. Manje je vjerojatno da će poznavati ICAO kod: '''LDDU'''.
ICAO kodovi koriste se i za identifikaciju drugih lokacije, kao što su meteorološke postaje, letačkih servisnih informacija ili oblasnih kontrola leta bez obzira nalazili se oni na zračnoj luci ili ne.
==Struktura ==
[[Datoteka:ICAO-FirstLetter.png|thumb|600px| Karta regija svijeta, razvrstani po prvom slovu ICAO koda.]]
[[Datoteka:ICAO-countries.png|thumb|600px| Karta zemalja klasificiranih prema prefiksu ICAO kôda zračnih luka. ]]
Za razliku od IATA kodova, ICAO kodovi imaju regionalni oblik (dodijeljeni su po regijama svijeta), opsežni su i nema dvostrukih. Općenito, prvo [[slovo]] je dodijeljeno po [[kontinent]]ima i predstavlja zemlju ili skupinu zemalja unutar tog kontinenta. Drugo slovo uglavnom predstavlja zemlju u toj regiji a preostala dva se koriste za identifikaciju svake zračne luke. Izuzetak ovom pravilu su veće zemlje koje imaju jednoslovne kodove zemalja a preostala tri slova identificiraju zračnu luku. U oba slučaja, za razliku od IATA kodova, ICAO kodovi pružaju geografski kontekst. Koristeći raniji primjer Zračne luke Dubrovnik s ICAO kodom '''LDDU''', može se zaključiti da je zračna luka '''LDZA''' negdje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Zračna luka „Franjo Tuđman”]]). S druge strane znajući da je '''SPU''' IATA kod za [[Zračna luka Split|Zračnu luku Split]], lokaciju za '''SPJ''' ( [[Zračna luka Sparti]] u [[Grčka|Grčkoj]]) nije moguće s većom sigurnošću odrediti.
Slova [[I]], [[J]] i [[X]] se trenutno ne koriste kao prvo slovo bilo kojeg ICAO koda.
U većini slučajeva zračnim lukama [[SAD]]-a i [[Kanada|Kanade]] dodijeljeni su troslovni IATA kodovi koji su identični ICAO kodovima, s prefiksom '''[[K]]''' za SAD ('''IAD''' i '''KIAD''' ([[Zračna luka Washington Dulles]], [[Washington, D.C.]] / [[Virginia]], [[SAD]])) ili '''[[C]]''' za Kanadu ('''YYC''' i '''CYYC''' ([[Zračna luka Calgary]] - [[Calgary]], [[Alberta]], [[Kanada]]). Ovi kodovi se ne smiju miješati s radio ili televizijskim pozivnim oznakama, niti onda kada dvije zemlje koriste iste četveroslovne oznake.
Kako [[Aljaska]], [[Havaji]] i SAD imaju svoje dvoslovne ICAO prefikse, situacija je slična kao i u drugim manjim zemljama i ICAO kodovi njihovih zračnih luka se u pravilu razlikuju od pripadajućih troslovnih FAA / IATA oznaka; na primjer: [[Zračna luka Hilo]] na Havajima (PHTO / ITO) i [[Zračna luka Juneau]] na Aljaski (PAJN / JNU).
U regiji '''[[L]]''' (južna [[Europa]]) iskorišteni su svi dvoslovni prefiksi i ne mogu se uvesti dodatne zemlje.
'''ZZZZ''' je poseban kod koji se koristi kada ne postoji ICAO oznaka zračne luke te se obično koristi u planu leta.
==Prefiksi==
{| class="wikitable sortable"
|-
! Prefiks kod !! Zemlja
|-
!|| ''A – Zapadni Južni Pacifik''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: A#AG - Salomonovi Otoci|AG]] || [[Salomonovi Otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: A#AN - Nauru|AN]] || [[Nauru]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: A#AY - Papua Nova Gvineja|AY]] || [[Papua Nova Gvineja]]
|-
!|| ''B - Island/Grenland i Kosovo''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: B#BG - Grenland|BG]] || [[Grenland]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: B#BI - Island|BI]] || [[Island]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: B#BK - Kosovo|BK]] || [[Kosovo]] (također LY [[Srbija]])
|-
!|| ''C - Kanada''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: C#C - Kanada|C]] || [[Kanada]]
|-
!|| ''D – Zapadna Afrika''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DA - Alžir|DA]] || [[Alžir]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DB - Benin|DB]] || [[Benin]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DF - Burkina Faso|DF]] || [[Burkina Faso]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DG - Gana|DG]] || [[Gana]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DI - Obala Bjelokosti |DI]] || [[Obala Bjelokosti]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DN - Nigerija|DN]] || [[Nigerija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DR - Niger|DR]] || [[Niger]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DT - Tunis|DT]] || [[Tunis]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: D#DX - Togo|DX]] || [[Togo]]
|-
!|| ''E – Sjeverna Europa''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EB - Belgija|EB]] || [[Belgija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#ED - Njemačka|ED]] || [[Njemačka]] (civilni)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EE - Estonija|EE]] || [[Estonija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EF - Finska|EF]] || [[Finska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EG - Ujedinjeno Kraljevstvo|EG]] || [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EH - Nizozemska|EH]] || [[Nizozemska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EI – Republika Irska|EI]] || [[Republika Irska |Irska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EK - Danska i Farski otoci|EK]] || [[Danska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EL - Luksemburg|EL]] || [[Luksemburg]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EN - Norveška|EN]] || [[Norveška]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EP - Poljska|EP]] || [[Poljska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#ES - Švedska|ES]] || [[Švedska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#ET - Njemačka (continued)|ET]] || [[Njemačka]] (military)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EV - Latvija|EV]] || [[Latvija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E#EY - Litva|EY]] || [[Litva]]
|-
!|| ''F - Južna Afrika''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FA - Južna Afrika|FA]] || [[Južna Afrika]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FB - Bocvana|FB]] || [[Bocvana]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FC - Kongo|FC]] || [[Republika Kongo]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FD - Esvatini|FD]] || [[Esvatini]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FE - Srednjoafrička Republika|FE]] || [[Srednjoafrička Republika]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FG - Ekvatorska Gvineja|FG]] || [[Ekvatorska Gvineja]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FH – Otok Ascension |FH]] || [[Otok Ascension]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FI - Mauricijus|FI]] || [[Mauricijus]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FJ - Britanski indijskooceanski teritoriji |FJ]] || [[Britanski indijskooceanski teritoriji]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FK - Kamerun|FK]] || [[Kamerun]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FL - Zambija|FL]] || [[Zambija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FM - Komori, Mayotte, Réunion i Madagaskar|FM]] || [[Komori]], [[Madagaskar]], [[Mayotte]], [[Réunion]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FN - Angola|FN]] || [[Angola]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FO - Gabon|FO]] || [[Gabon]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FP - Sveti Toma i Princip |FP]] || [[Sveti Toma i Princip]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FQ - Mozambik|FQ]] || [[Mozambik]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FS - Sejšeli|FS]] || [[Sejšeli]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FT - Čad|FT]] || [[Čad]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FV - Zimbabve|FV]] || [[Zimbabve]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FW - Malavi|FW]] || [[Malavi]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FX - Lesoto|FX]] || [[Lesoto]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FY - Namibija|FY]] || [[Namibija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: F#FZ - Demokratska Republika Kongo|FZ]] || [[Demokratska Republika Kongo]]
|-
!|| ''G – Sjevernozapadna Afrika''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GA - Mali|GA]] || [[Mali]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GB - Gambija|GB]] || [[Gambija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GC - Kanari (Španjolska)|GC]] || [[Kanari]] (Španjolska)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GE - Ceuta i Melilla (Španjolska)|GE]] || [[Ceuta]] i [[Melilla]] (Španjolska)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GF - Sijera Leone|GF]] || [[Sijera Leone]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GG - Gvineja Bisau |GG]] || [[Gvineja Bisau]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GL - Liberija|GL]] || [[Liberija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GM - Maroko|GM]] || [[Maroko]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GO - Senegal|GO]] || [[Senegal]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GQ - Mauritanija|GQ]] || [[Mauritanija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GS - Zapadna Sahara|GS]] || [[Zapadna Sahara]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GU - Gvineja|GU]] || [[Gvineja]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: G#GV - Zelenortska Republika |GV]] || [[Zelenortska Republika]]
|-
!|| ''H – Sjevernoistočna Afrika''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HA - Etiopija|HA]] || [[Etiopija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HB - Burundi|HB]] || [[Burundi]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HC - Somalija|HC]] || [[Somalija]] (uključujući i [[Somaliland]])
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HD - Džibuti|HD]] || [[Džibuti]] ''(također HF)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HE - Egipat|HE]] || [[Egipat]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HF - Džibuti |HF]] || [[Džibuti]] ''(također HD)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HH - Eritreja|HH]] || [[Eritreja]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HK - Kenija|HK]] || [[Kenija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HL - Libija|HL]] || [[Libija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HR - Ruanda|HR]] || [[Ruanda]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HS - Sudan|HS]] || [[Sudan]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HT - Tanzanija|HT]] || [[Tanzanija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: H#HU - Uganda|HU]] || [[Uganda]]
|-
!|| ''K - SAD (osim Aljaske i Havaja)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: K#K - SAD|K]] || [[Pogranične države SAD-a]]
|-
!|| ''L - Južna Europa, Izrael i Turska''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LA - Albanija|LA]] || [[Albanija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LB - Bugarska|LB]] || [[Bugarska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LC - Cipar|LC]] || [[Cipar]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LD - Hrvatska|LD]] || [[Hrvatska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LE - Španjolska|LE]] || [[Španjolska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LF - Francuska|LF]] || [[Francuska]], uključujući [[Sveti Petar i Mikelon]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LG - Grčka|LG]] || [[Grčka]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LH - Mađarska|LH]] || [[Mađarska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LI - Italija|LI]] || [[Italija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LJ - Slovenija|LJ]] || [[Slovenija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LK - Češka|LK]] || [[Češka]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LL - Izrael|LL]] || [[Izrael]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LM - Malta|LM]] || [[Malta]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LN - Monako|LN]] || [[Monako]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LO - Austrija|LO]] || [[Austrija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LP - Portugal|LP]] || [[Portugal]], uključujući [[Azori|Azore]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LQ - Bosna i Hercegovina|LQ]] || [[Bosna i Hercegovina]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LR - Rumunjska|LR]] || [[Rumunjska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LS - Švicarska|LS]] || [[Švicarska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LT - Turska|LT]] || [[Turska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LU - Moldova|LU]] || [[Moldova]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LV - Gaza (Palestinski teritorij)|LV]] || [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinski teritorij]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LW - Makedonija|LW]] || [[Republika Makedonija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LX - Gibraltar|LX]] || [[Gibraltar]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LY - Srbija i Crna Gora|LY]] || [[Srbija]] i [[Crna Gora]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: L#LZ - Slovačka|LZ]] || [[Slovačka]]
|-
!|| ''M - Centralna Amerika i Meksiko''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MB - Otoci Turks i Caicos |MB]] || [[Otoci Turks i Caicos]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MD - Dominikanska Republika|MD]] || [[Dominikanska Republika]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MG - Gvatemala|MG]] || [[Gvatemala]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MH - Honduras|MH]] || [[Honduras]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MK - Jamajka|MK]] || [[Jamajka]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MM - Meksiko|MM]] || [[Meksiko]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MN - Nikaragva|MN]] || [[Nikaragva]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MP - Panama|MP]] || [[Panama]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MR - Kostarika|MR]] || [[Kostarika]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MS - El Salvador|MS]] || [[El Salvador]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MT - Haiti|MT]] || [[Haiti]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MU - Kuba|MU]] || [[Kuba]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MW - Kajmanski otoci |MW]] || [[Kajmanski otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MY - Bahami|MY]] || [[Bahami]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: M#MZ - Belize|MZ]] || [[Belize]]
|-
!|| ''N - Južni Pacifik''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NC - Kukovi otoci |NC]] || [[Kukovi otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NF - Fidži, Tonga|NF]] || [[Fidži]], [[Tonga]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NG - Kiribati (Gilbert Islands), Tuvalu|NG]] || [[Kiribati]] ([[Otoci Gilbert]]), [[Tuvalu]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NI - Niue|NI]] || [[Niue]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NL - Wallis i Futuna|NL]] || [[Wallis i Futuna]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NS - Samoa, Američka Samoa |NS]] || [[Samoa]], [[Američka Samoa]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NT - Francuska Polinezija |NT]] || [[Francuska Polinezija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NV - Vanuatu|NV]] || [[Vanuatu]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NW - Nova Kaledonija|NW]] || [[Nova Kaledonija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: N#NZ - Novi Zeland|NZ]] || [[Novi Zeland]], [[Antartika]]
|-
!|| ''O - Jugozapadna Azija (osim Izraela i Turske), Afganistan i Pakistan''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OA - Afganistan|OA]] || [[Afganistan]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OB - Bahrain|OB]] || [[Bahrain]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OE - Saudijska Arabija|OE]] || [[Saudijska Arabija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OI - Iran|OI]] || [[Iran]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OJ - Jordan|OJ]] || [[Jordan]] i [[Zapadna obala]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OK - Kuvajt|OK]] || [[Kuvajt]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OL - Libanon|OL]] || [[Libanon]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OM - Ujedinjeni Arapski Emirati |OM]] || [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OO - Oman|OO]] || [[Oman]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OP - Pakistan|OP]] || [[Pakistan]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OR - Irak|OR]] || [[Irak]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OS - Sirija|OS]] || [[Sirija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OT - Katar|OT]] || [[Katar]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: O#OY - Jemen|OY]] || [[Jemen]]
|-
!|| ''P - Istočni [[Sjeverni Pacifik]]''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PA - Aljaska|PA]] || samo [[Aljaska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PB - Otok Baker|PB]] || [[Otok Baker]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PC - Kiribati (Zrakoplovno pristanište Canton, Otoci Phoenix)|PC]] || [[Kiribati]] (Zrakoplovno pristanište Canton, [[Otoci Phoenix]])
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PF - Fort Yukon, Alaska|PF]] || [[Fort Yukon, Alaska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PG - Guam, Sjevernomarijanski otoci |PG]] || [[Guam]], [[Sjevernomarijanski otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PH - Havaji|PH]] || samo [[Havaji]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PJ - Atol Johnston |PJ]] || [[Atol Johnston]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PK - Maršalovi Otoci|PK]] || [[Maršalovi Otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PL - Kiribati (Ekvatorski otoci)|PL]] || [[Kiribati]] ([[Ekvatorski otoci]])
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PM - Atol Midway |PM]] || [[Atol Midway]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PO - Oliktok Point, Aljaska|PO]] || Oliktok Point, [[Aljaska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PP - Point Lay, Alaska|PP]] || [[Point Lay, Alaska]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PT - Savezne Države Mikronezije, Palau|PT]] || [[Savezne Države Mikronezije]], [[Palau]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: P#PW – Otok Wake Island|PW]] || [[Otok Wake]]
|-
!|| ''R - Zapadni [[Sjeverni Pacific]]''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: R#RC - Taiwan|RC]] || [[Kina]] (Tajan)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: R#RJ - Japan (većina zemalja)|RJ]] || [[Japan]] (većina zemalja)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: R#RK - Južna Koreja|RK]] || [[Južna Koreja]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: R#RO - Japan (Prefectura Okinava i Yoron)|RO]] || [[Japan]] ([[Prefectura Okinava]] i [[Yoron, Kagošima|Yoron]])
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: R#RP - Filipini|RP]] || [[Filipini]]
|-
!|| ''S - Južna Amerika''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SA - Argentina|SA]] || [[Argentina]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SB - Brazil|SB]] || [[Brazil]] ''(također SD, SI, SJ, SN, SS i SW)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SC - Čile|SC]] || [[Čile]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SD - Brazil (continued)|SD]] || [[Brazil]] ''(također SB, SI, SJ, SN, SS i SW)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SE - Ekvador|SE]] || [[Ekvador]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SF - Falklandski Otoci (Islas Malvinas)|SF]] || [[Falklandski Otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SG - Paragvaj|SG]] || [[Paragvaj]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SI - Brazil (nastavak)|SI]] || [[Brazil]] ''(također SB, SD, SJ, SN, SS i SW)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SJ - Brazil (nastavak)|SJ]] || [[Brazil]] ''(također SB, SD, SI, SN, SS i SW)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SK - Kolumbija|SK]] || [[Kolumbija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SL - Bolivija|SL]] || [[Bolivija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SM - Surinam|SM]] || [[Surinam]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SN - Brazil (nastavak)|SN]] || [[Brazil]] ''(također SB, SD, SI, SJ, SS i SW)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SO - Francuska Gvajana|SO]] || [[Francuska Gvajana]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SP - Peru|SP]] || [[Peru]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SS - Brazil (nastavak)|SS]] || [[Brazil]] ''(također SB, SD, SI, SJ, SN i SW)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SU - Urugvaj|SU]] || [[Urugvaj]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SV - Venezuela|SV]] || [[Venezuela]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SW - Brazil (nastavak)|SW]] || [[Brazil]] ''(također SB, SD, SI, SJ, SN i SS)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: S#SY - Gvajana|SY]] || [[Gvajana]]
|-
!|| ''T - Karibi''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TA - Antigva i Barbuda|TA]] || [[Antigva i Barbuda]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TB - Barbados|TB]] || [[Barbados]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TD - Dominika|TD]] || [[Dominika]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TF - Gvadalupa|TF]] || [[Gvadalupa]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TG - Grenada|TG]] || [[Grenada]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TI - Američki Djevičanski otoci |TI]] || [[Američki Djevičanski otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TJ - Portoriko|TJ]] || [[Portoriko]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TK - Sveti Kristofor i Nevis |TK]] || [[Sveti Kristofor i Nevis]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TL - Sveta Lucija (država)|TL]] || [[Sveta Lucija (država)]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TN - Nizozemski Antili i Aruba|TN]] || [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TQ - Angvila|TQ]] || [[Angvila]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TR - Montserrat|TR]] || [[Montserrat]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TT - Trinidad i Tobago |TT]] || [[Trinidad i Tobago]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TU - Britanski Djevičanski otoci |TU]] || [[Britanski Djevičanski otoci]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TV - Sveti Vincent i Grenadini |TV]] || [[Sveti Vincent i Grenadini]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: T#TX - Bermudi|TX]] || [[Bermudi]]
|-
!|| ''U - Rusija i bivši Sovjetski Savez''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#U - Rusija|U]] || [[Rusija]] ''(osim UA, UB, UD, UG, UK, UM i UT)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#UA - Kazahstan i Kirgistan|UA]] || [[Kazahstan]], [[Kirgistan]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#UB - Azerbajdžan|UB]] || [[Azerbajdžan]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#UD - Armenija|UD]] || [[Armenija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#UG - Gruzija|UG]] || [[Gruzija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#UK - Ukrajina|UK]] || [[Ukrajina]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#UM - Bjelorusija|UM]] || [[Bjelorusija]] i [[Kalinjingrad]], [[Rusija]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: U#UT - Tadžikistan, Turkmenistan, i Uzbekistan|UT]] || [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]]
|-
!|| ''V - [[Južna Azija]] (osim Afganistana i Pakistana), kopno [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], Hong Konga i Macaua''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VA - Indija|VA]] || [[Indija]] (zapadna zona, [[Mumbai]] Centar)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VC - Šri Lanka|VC]] || [[Šri Lanka]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VD - Kambodža|VD]] || [[Kambodža]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VE - Indija|VE]] || Indija (Istočna zona, [[Kalkuta]] centar)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VG - Bangladeš|VG]] || [[Bangladeš]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VH - Hong Kong, Kina|VH]] || [[Hong Kong]], [[Kina]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VI - Indija|VI]] || Indija (Sjeverna zona, [[Delhi]] centar)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VL - Laos|VL]] || [[Laos]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VM - Makao, Kina|VM]] || [[Makao]], [[Kina]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VN - Nepal|VN]] || [[Nepal]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VO - Indija|VO]] || Indija (Južna zona, [[Chennai]] centar)
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VQ - Butan|VQ]] || [[Butan]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VR - Maldivi|VR]] || [[Maldivi]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VT - Tajland|VT]] || [[Tajland]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VV - Vijetnam|VV]] || [[Vijetnam]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: V#VY - Mjanma|VY]] || [[Mjanma]]
|-
!|| ''W - [[Obalna jugoistočna Azija]] (osim Filipina)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WA - Indonezija|WA]] || [[Indonezija]] ''(također WI, WQ i WR)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WB - Malezija i Brunej|WB]] || [[Malezija]] ([[Istočna Malezija]]), [[Brunej]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WI - Indonezija|WI]] || Indonezija ''(također WA, WQ i WR)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WM - Malezija|WM]] || Malezija ([[Malezijski poluotok]])
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WP - Istočni Timor |WP]] || [[Istočni Timor]] ''(također WO)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WQ - Indonezija|WQ]] || Indonezija ''(također WA, WI i WR)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WR - Indonezija|WR]] || Indonezija ''(također WA, WI i WQ)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: W#WS - Singapur|WS]] || [[Singapur]]
|-
!|| ''Y - Australija''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: Y#Y - Australija|Y]] || [[Australija]]
|-
!|| ''Z - [[Istočna Azija]] (osim Hong Konga, Japana, Macaua, Južne Koreje i Tajvana)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: Z#Z (osim ZK & ZM) - Kina|Z]] || [[Kina]] ''(osim ZK i ZM)''
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: Z#ZK - Sjeverna Koreja|ZK]] || [[Sjeverna Koreja]]
|-
|[[Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: Z#ZM - Mongolija|ZM]] || [[Mongolija]]
|}
==External links==
* [https://web.archive.org/web/20061013192152/http://icaodsu.openface.ca/documentItemView.ch2?ID=9038 ICAO On-line Publications Purchasing] (službena stranica)
* [http://www.icao.int/ International Civil Aviation Organization] (službena stranica)
* [http://www.icao.int/anb/aig/taxonomy/r4cdlocationindicatorsbystate.pdf ICAO airport codes worldwide, by country] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926235554/http://www.icao.int/anb/aig/Taxonomy/R4CDLocationIndicatorsbystate.pdf |date=26. rujna 2007. }}
* [http://www.avcodes.co.uk/aptcodesearch.asp Airport IATA/ICAO Designator / Code Database Search] (sa središnje web stranice s kodovima Zračnih luka, redovno obnavljanje podatakafrom)
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
[[Kategorija:Prometni popisi|Zrakoplovstvo, ICAO kodovi]]
lgevn3gmcyjwjco8uii5341fqa04j9v
Dodatak:Popis zračnih luka po ICAO kodu: E
102
264862
7088054
7012114
2024-12-14T01:00:15Z
Croxyz
205325
7088054
wikitext
text/x-wiki
{{Popis zračnih luka po ICAO kodu}}
Način unosa:
* ICAO (IATA) – Ime zračne luke(alternativno ime) – Blizina mjesta kojem služi.
{{TOC desno}}
== EB - [[Belgija]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EBAW''' ||ANR|| [[Zračna luka Antwerpen]] || [[Antwerpen]] / [[Deurne]]
|-
| '''EBBE''' || || [[Zrakoplovna baza Beauvechain]] || [[Beauvechain]]
|-
| '''EBBL''' || || [[Zrakoplovna baza Kleine Brogel]] || [[Kleine Brogel]]
|-
| '''EBBR''' ||BRU|| [[Zračna luka Bruxelles]] || [[Bruxelles]] / [[Zaventem]]
|-
| '''EBBT''' || || [[Zračna luka Brasschaat AB]] || [[Brasschaat]]
|-
| '''EBBX''' || || [[Zrakoplovna baza Jehonville]] || [[Bertrix]]
|-
| '''EBCI''' ||CRL|| [[Zračna luka Brussels Južni Charleroi]] || [[Charleroi]]
|-
| '''EBCF''' || || [[Zračna luka Cerfontaine AB]] || [[Cerfontaine]]
|-
| '''EBCV''' || || [[Zračna luka Chievres AB]] ([[Ratno zrakoplovstvo SAD-a]]) || [[Chievres]]
|-
| '''EBFN''' || || [[Zračna luka Koksijde AB]] || [[Koksijde]]
|-
| '''EBFS''' || || [[Zrakoplovna baza Florennes]] || [[Florennes]]
|-
| '''EBGB''' || || [[Zrakoplovno pristanište Grimbergen]] || [[Grimbergen]]
|-
| '''EBHN''' || || [[Zračna luka Hoevenen]] || [[Hoevenen]]
|-
| '''EBKH''' || || [[Zračna luka Balen-Keiheuvel]] || [[Balen-Keiheuvel]]
|-
| '''EBKT''' ||KJK|| [[Zračna luka Kortrijk-Wevelgem]] || [[Kortrijk]] / [[Wevelgem]]
|-
| '''EBLG''' ||LGG|| [[Zračna luka Liege]] || [[Liège(province)|Liège]]
|-
| '''EBLE''' || || [[Zrakoplovna baza Beverlo]] || [[Leopoldsburg]]
|-
| '''EBMB''' || || [[Zrakoplovna baza Melsbroek]] || [[Bruxelles]]
|-
| '''EBNM''' || || [[Zračna luka Suarlee]] || [[Namur]]
|-
| '''EBOS''' ||OST|| [[Zračna luka Ostend-Bruges]] || [[Oostende]]
|-
| '''EBSG''' || || [[Zračna luka Saint-Ghislain AB]] || [[Saint-Ghislain]]
|-
| '''EBSH''' || || [[Zračna luka Saint-Hubert]] || [[Saint-Hubert, Belgija|Saint-Hubert]]
|-
| '''EBSL''' || || [[Zračna luka Zutendaal AB]] || [[Zutendaal]]
|-
| '''EBSP''' || || [[Zračna luka La Sauveniere]] || [[Spa, Belgija|Spa]]
|-
| '''EBST''' || || [[Zračna luka Sint-Truiden AB]] || [[Sint-Truiden]]
|-
| '''EBSU''' || || [[Zrakoplovna baza Saint-Hubert]] || [[Saint-Hubert, Belgija|Saint-Hubert]]
|-
| '''EBTN''' || || [[Zračna luka Goetsenhoven AB]] || [[Goetsenhoven]]
|-
| '''EBTX''' || || [[Zračna luka Verviers]] || [[Theux]]
|-
| '''EBTY''' || || [[Zračna luka Maubray]] || [[Tournai]]
|-
| '''EBUL''' || || [[Zračna luka Ursel AB]] || [[Ursel]]
|-
| '''EBWE''' || || [[Zrakoplovna baza Weelde]] || [[Weelde]]
|-
| '''EBZH''' ||QHA|| [[Zračna luka Hasselt]] || [[Hasselt]]
|-
| '''EBZR''' ||OBL|| [[Zrakoplovno pristanište Zoersel-Oostmalle]] || [[Zoersel]] / [[Oostmalle]]
|-
| '''EBZW''' || || [[Zračna luka Zwartberg]] || [[Genk]]
|-
|}
== ED ET - [[Njemačka]] ==
=== ED - Civilne zračne luke ===
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EDAC''' ||AOC|| [[Zračna luka Leipzig-Altenburg]] || [[Altenburg]]/[[Leipzig]]
|-
| '''EDAD''' || || [[Zračna luka Dessau]] || [[Dessau]]
|-
| '''EDAP''' || || [[Zračna luka Cottbus-Neuhausen]] || [[Cottbus]]
|-
| '''EDAV''' || || [[Zračna luka Finow]] || [[Finow]]
|-
| '''EDAX''' || || [[Zračna luka Lärz/Rechlin]] || [[Rechlin]]
|-
| '''EDBC''' ||CSO||[[Zračna luka Magdeburg/Cochstedt]] || [[Magdeburg]]
|-
| '''EDBM''' ||ZMG||[[Zračna luka Magdeburg]] || [[Magdeburg]]
|-
| '''EDCD''' ||CBU|| [[Zračna luka Cottbus-Drewitz]] || [[Cottbus]]
|-
| '''EDCI''' || || [[Zrakoplovno pristanište Klix]] || [[Bautzen]]
|-
| '''EDDB''' ||SXF|| [[Zračna luka Berlin-Schönefeld]] ||[[Berlin]]
|-
| '''EDDC''' ||DRS|| [[Zračna luka Dresden Klotzsche]] || [[Dresden]]
|-
| '''EDDE''' ||ERF|| [[Zračna luka Erfurt]] || [[Erfurt]]
|-
| '''EDDF''' ||FRA|| [[Zračna luka Frankfurt]] || [[Frankfurt na Majni]]
|-
| '''EDDG''' ||FMO|| [[Zračna luka Münster Osnabrück]] || [[Greven]]
|-
| '''EDDH''' ||HAM|| [[Zračna luka Hamburg]] || [[Hamburg]]
|-
| '''EDDI''' ||THF|| [[Zračna luka Tempelhof]] (zatvorena u 2008.) || [[Berlin]]
|-
| '''EDDK''' ||CGN|| [[Zračna luka Cologne Bonn]] || [[Köln]]/[[Bonn]]
|-
| '''EDDL''' ||DUS|| [[Zračna luka Düsseldorf]] || [[Düsseldorf]]
|-
| '''EDDM''' ||MUC|| [[Zračna luka München]] (Zračna luka Franz Josef Strauß) || [[München]]
|-
| '''EDDN''' ||NUE|| [[Zračna luka Nürnberg]] || [[Nürnberg]]
|-
| '''EDDP''' ||LEJ|| [[Zračna luka Leipzig/Halle]] || [[Leipzig]]/[[Halle (Saale)|Halle]]
|-
| '''EDDR''' ||SCN|| [[Zračna luka Saarbrücken]] || [[Saarbrücken]]
|-
| '''EDDS''' ||STR|| [[Zračna luka Stuttgart]] || [[Stuttgart]]
|-
| '''EDDT''' ||TXL|| [[Zračna luka Tegel]] (zatvara se 2011.) || [[Berlin]]
|-
| '''EDDV''' ||HAJ|| [[Zračna luka Hannover/Langenhagen]] || [[Hannover]]
|-
| '''EDDW''' ||BRE|| [[Zračna luka Bremen]] || [[Bremen]]
|-
| '''EDFB''' || || [[Zračna luka Reichelsheim]] || [[Reichelsheim]]
|-
| '''EDFE''' ||QEF|| [[Zračna luka Frankfurt Egelsbach]] || [[Frankfurt na Majni]]
|-
| '''EDFH''' ||HHN|| [[Zračna luka Frankfurt-Hahn]] || [[Rhineland-Palatinate]]
|-
| '''EDFQ''' || || [[Zračna luka Allendorf/Eder]] || [[Allendorf]]
|-
| '''EDFM''' ||MHG|| [[Zračna luka Mannheim City]] || [[Mannheim]]
|-
| '''EDFZ''' ||QMZ|| [[Zračna luka Mainz-Finthen]] || [[Mainz]]
|-
| '''EDGE''' || || [[Zračna luka Eisenach-Kindel]] || [[Hörselberg-Hainich]]
|-
| '''EDGO''' || || [[Oedheim HEL]] || [[Oedheim]]
|-
| '''EDGP''' || || [[Zračna luka Oppenheim]] || [[Oppenheim]]
|-
| '''EDGS''' ||SGE|| [[Zračna luka Siegerland]] || [[Burbach]]
|-
| '''EDHE''' || || [[Zračna luka Uetersen]] || [[Heist]]
|-
| '''EDHI''' ||XFW|| [[Zračna luka Hamburg Finkenwerder]] || [[Hamburg]]
|-
| '''EDHK''' ||KEL|| [[Zračna luka Kiel Holtenau]] || [[Kiel]]
|-
| '''EDHL''' ||LBC|| [[Zračna luka Lübeck]] || [[Lübeck]]
|-
| '''EDIU''' ||HDB|| [[Zračna luka Heidelberg]] || [[Heidelberg]]
|-
| '''EDJA''' || || [[Zračna luka Allgäu]] || [[Memmingen]]
|-
| '''EDKA''' ||AAH|| [[Zračna luka Merzbruck]] || [[Aachen]]
|-
| '''EDKB''' || || [[Zračna luka Bonn-Hangelar]] || [[Sankt Augustin]]
|-
| '''EDKL''' || || [[Zračna luka Leverkusen]] || [[Leverkusen]]
|-
| '''EDKV''' || || [[Zračna luka Dahlemer Binz]] || [[Dahlem]]
|-
| '''EDLC''' || || [[Zračna luka Kamp-Lintfort]] || [[Wesel]]
|-
| '''EDLG''' || || [[Zračna luka Goch-Asperden]] || [[Goch]]
|-
| '''EDLK''' ||QKF|| [[Zračna luka Krefeld-Egelsberg]] || [[Krefeld]]
|-
| '''EDLN''' ||MGL|| [[Zračna luka Düsseldorf-Mönchengladbach]] || [[Mönchengladbach]]
|-
| '''EDLP''' ||PAD|| [[Zračna luka Paderborn Lippstadt]] || [[Paderborn]] / [[Lippstadt]]
|-
| '''EDLS''' || || [[Zračna luka Stadtlohn-Vreden]] || [[Stadtlohn]]
|-
| '''EDLV''' ||NRN|| [[Zračna luka Weeze]] (bivša [[Zračna luka Niederrhein]]) || [[Weeze]]
|-
| '''EDLW''' ||DTM|| [[Zračna luka Dortmund]] || [[Dortmund]]
|-
| '''EDME''' || || [[Zračna luka Eggenfelden]]||[[Pfarrkirchen]]
|-
| '''EDMO''' ||OBF||[[Zračna luka Oberpfaffenhofen]] || [[Oberpfaffenhofen]]
|-
| '''EDNY''' ||FDH|| [[Zračna luka Bodensee]] || [[Friedrichshafen]]
|-
| '''EDMA''' ||AGB|| [[Zračna luka Augsburg]] || [[Augsburg]]
|-
| '''EDMQ''' || || [[Zračna luka Donauwörth]] || [[Genderkingen]]
|-
| '''EDMS''' ||RBM||[[Zračna luka Straubing]] || [[Straubing]]
|-
| '''EDMV''' || || [[Zračna luka Vilshofen]] || [[Vilshofen]]
|-
| '''EDOJ''' || || [[Zračna luka Lüsse]] –[[Lüsse]]
|-
| '''EDOP''' ||SZW|| [[Zračna luka Schwerin-Parchim]] || [[Parchim]]
|-
| '''EDQC''' || || [[Zračna luka Coburg-Brandensteinsebene]] || [[Coburg]]
|-
| '''EDQD''' ||BYU|| [[Zračna luka Bindlacher Berg]] (Zračna luka Bayreuth) || [[Bayreuth]]
|-
| '''EDQE''' || || [[Zračna luka Burg Feuerstein]]
|-
| '''EDQM''' ||HOQ|| [[Zrakoplovno pristanište Hof-Plauen]] || [[Hof]]/[[Plauen]]
|-
| '''EDRB''' ||BBJ|| [[Zračna luka Bitburg]] || [[Bitburg]]
|-
| '''EDRI''' || || [[Zračna luka Linkenheim]] || [[Linkenheim-Hochstetten]]
|-
| '''EDRK''' || || [[Zračna luka Koblenz Winningen]] || [[Winningen]], [[Mosel]]
|-
| '''EDRT''' ||ZQE||[[Zračna luka Trier-Föhren]] || [[Trier]]
|-
| '''EDRY''' ||ZQC||[[Zračna luka Speyer]] || [[Speyer]]
|-
| '''EDRZ''' ||ZQW|| [[Zrakoplovna baza Zweibrücken]] || [[Zweibrücken]]
|-
| '''EDSB''' ||FKB|| [[Zračna luka Baden]] || [[Baden-Baden]] / [[Karlsruhe]]
|-
| '''EDTD''' ||ZQL|| [[Zračna luka Donaueschingen-Villingen]] || [[Donaueschingen]]
|-
| '''EDTF''' ||QFB||[[Zračna luka Freiburg]] || [[Freiburg]]
|-
| '''EDTG''' || || [[Zračna luka Bremgarten]] || [[Bremgarten]]
|-
| '''EDTL''' ||LHA|| [[Zračna luka Black Forest]] || [[Lahr]]
|-
| '''EDTM''' || || [[Zračna luka Mengen-Hohentengen]] || [[Mengen]]
|-
| '''EDTQ''' || || [[Zrakoplovno Pristanište Pattonville]] || [[Pattonville]]
|-
| '''EDTY''' || || [[Zračna luka Adolf Würth]] || [[Schwäbisch Hall]]
|-
| '''EDTX''' || || [[Zračna luka Weckrieden]] || [[Schwäbisch Hall]]
|-
| '''EDVK''' ||KSF|| [[Zračna luka Kassel Calden]] || [[Kassel]]
|-
| '''EDWB''' ||BRV|| [[Zračna luka Bremerhaven]] || [[Bremerhaven]]
|-
| '''EDWC''' || || [[Zračna luka Damme]] || [[Damme]]
|-
| '''EDWI''' ||WVN|| [[Zračna luka JadeWeser]] || [[Wilhelmshaven-Mariensiel]]
|-
| '''EDXB''' ||HEI|| [[Zračna luka Heide-Büsum]] || [[Heide]]
|-
| '''EDXH''' ||HGL|| [[Zračna luka Heligoland]] || [[Heligoland]]
|-
| '''EDXM''' || || [[Zračna luka St. Michaelisdonn]] || [[St. Michaelisdonn]]
|-
| '''EDXW''' ||GWT|| [[Zračna luka Sylt]] || [[Westerland, Njemačka|Westerland]], [[Sylt]]
|-
|}
=== ET - Vojne baze ===
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''ETAD''' ||SPM|| [[Zrakoplovna baza Spangdahlem]] || [[Spangdahlem]]
|-
| '''ETAR''' ||RMS|| [[Zrakoplovna baza Ramstein]] || [[Ramstein]]
|-
| '''ETHA''' || || [[Vojna baza Altenstadt]] || [[Altenstadt]]
|-
| '''ETHB''' || || [[Vojna baza Bückeburg]] || [[Bückeburg]]
|-
| '''ETHC''' ||ZCN|| [[Zrakoplovna baza Celle]] || [[Celle]]
|-
| '''ETHE''' ||ZPQ|| [[Zrakoplovna baza Rheine]] || [[Rheine]]
|-
| '''ETHF''' ||FRZ|| [[Vojna baza Fritzlar]] || [[Fritzlar]]
|-
| '''ETHL''' || || [[Vojna baza Laupheim]] || [[Laupheim]]
|-
| '''ETHM''' || || [[Vojna baza Mendig]] || [[Niedermendig]]
|-
| '''ETHR''' || || [[Vojna baza Roth]] || [[Roth]]
|-
| '''ETHS''' || || [[Vojna baza Fassberg]] || [[Fassberg]]
|-
| '''ETHT''' || || [[Zrakoplovna baza Cottbus]] || [[Cottbus]]
|-
| '''ETMN''' ||FCN|| [[Pomorska baza Nordholz]] || [[Nordholz]]
|-
| '''ETND''' || || [[Zrakoplovna baza Diepholz]] || [[Diepholz]]
|-
| '''ETNG''' ||GKE|| [[NATO Zrakoplovna baza Geilenkirchen]] || [[Geilenkirchen]]
|-
| '''ETNH''' || || [[Zrakoplovna baza Hohn]] || [[Hohn]]
|-
| '''ETNJ''' || || [[Zrakoplovna baza Jever]] || [[Schortens]]
|-
| '''ETNL''' ||RLG|| [[Zračna luka Rostock Laage]] || [[Rostock]]
|-
| '''ETNN''' || || [[Zrakoplovna baza Nörvenich]] || [[Nörvenich]]
|-
| '''ETNS''' ||WBG|| [[Zrakoplovna baza Schleswig]] || [[Schleswig]]
|-
| '''ETNT''' || || [[Zrakoplovna baza Wittmundhafen]] || [[Wittmund]]
|-
| '''ETNU''' ||FNB|| [[Zračna luka Neubrandenburg]] || [[Neubrandenburg]]
|-
| '''ETNW''' || || [[Zrakoplovna baza Wunstorf]]||[[Wunstorf]]
|-
| '''ETOR''' || || [[Zrakoplovno pristanište Coleman Army]] || [[Mannheim]]
|-
| '''ETOU''' || || [[Zrakoplovno pristanište Wiesbaden Army]] || [[Wiesbaden]]
|-
| '''ETSA''' || || [[Zrakoplovna baza Landsberg-Lech]] || [[Landsberg am Lech]]
|-
| '''ETSB''' || || [[Zrakoplovna baza Büchel]] || [[Büchel]] / [[Cochem]]
|-
| '''ETSE''' || || [[Zrakoplovna baza Erding]] || [[Erding]]
|-
| '''ETSF''' ||FEL|| [[Zrakoplovna baza Fürstenfeldbruck]] || [[Fürstenfeldbruck]]
|-
| '''ETSH''' || || [[Zrakoplovna baza Holzdorf]] || [[Jessen(Elster)]]
|-
| '''ETSI''' ||IGS|| [[Zračna luka Ingolstadt Manching]] || [[Ingolstadt]]
|-
| '''ETSL''' || || [[Zrakoplovna baza Lechfeld]] || [[Lechfeld]]
|-
| '''ETUL''' ||LRC|| [[RAF Laarbruch]] (zatvorena 1999., danas [[Zračna luka Weeze]], NRN/EDLV)|| [[Weeze]]
|-
| '''ETUO''' ||GUT|| [[RAF Gütersloh]] (zatvorena u 1993.) || [[Gütersloh]]
|-
| '''ETUR''' ||BGN|| [[RAF Brüggen]] (zatvorena u 2001.)|| [[Brüggen]]
|-
| '''ETWM''' || || [[Zrakoplovna baza Meppen]] || [[Meppen]]
|-
|}
== EE - [[Estonija]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EECL''' || || [[Heliodrom Linnahall]] || [[Tallinn]]
|-
| '''EEEI''' || || [[Zrakoplovna baza Ämari]] || [[Ämari]]
|-
| '''EEKA''' ||KDL|| [[Zračna luka Kärdla]] || [[Kärdla]], [[Hiiumaa]]
|-
| '''EEKE''' ||URE|| [[Zračna luka Kuressaare]] || [[Kuressaare]], [[Saaremaa]]
|-
| '''EEKU''' || || [[Zrakoplovno pristanište Kihnu]] || [[Kihnu]]
|-
| '''EENI''' || || [[Zrakoplovno pristanište Nurmsi]] || [[Nurmsi]]
|-
| '''EENA''' || || [[Zrakoplovno pristanište Narva]] || [[Narva]]
|-
| '''EEPU''' ||EPU|| [[Zračna luka Pärnu]] || [[Pärnu]]
|-
| '''EERA''' || || [[Zrakoplovno pristanište Rapla]]||[[Rapla]]
|-
| '''EERI''' || || [[Zrakoplovno pristanište Ridali]] || [[Ridali]]
|-
| '''EERU''' || || [[Zrakoplovno pristanište Ruhnu]] || [[Ruhnu]]
|-
| '''EETA''' || || [[Zrakoplovno pristanište Tapa]] || [[Tapa]]
|-
| '''EETN''' ||TLL|| [[Zračna luka Lennart Meri Tallinn]] || [[Tallinn]]
|-
| '''EETU''' ||TAY|| [[Zračna luka Tartu]] || [[Tartu]]
|-
| '''EEVI''' || || [[Zrakoplovno pristanište Viljandi]] || [[Viljandi]]
|-
|}
== EF - [[Finska]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EFAH''' || || [[Zračna luka Ahmosuo]] || [[Ahmosuo]]
|-
| '''EFAL''' || || [[Zračna luka Alavus]] || [[Alavus]]
|-
| '''EFET''' ||ENF|| [[Zračna luka Enontekiö]] || [[Enontekiö]]
|-
| '''EFEU''' || || [[Zračna luka Eura]] || [[Eura]]
|-
| '''EFFO''' || || [[Zračna luka Forssa]] || [[Forssa]]
|-
| '''EFHA''' ||KEV|| [[Zračna luka Halli]] || [[Kuorevesi]]
|-
| '''EFHE''' || || [[Heliodrom Hernesaari]] || [[Helsinki]]
|-
| '''EFHF''' ||HEM|| [[Zračna luka Helsinki-Malmi]] || [[Helsinki]]
|-
| '''EFHK''' ||HEL|| [[Zračna luka Helsinki-Vantaa]] || [[Vantaa]]
|-
| '''EFHM''' || || [[Zračna luka Hämeenkyrö]] || [[Hämeenkyrö]]
|-
| '''EFHN''' || || [[Zračna luka Hanko]] ([[Zračna luka Hangö]]) || [[Hanko, Finska|Hanko]] ([[Hangö]])
|-
| '''EFHV''' ||HYV|| [[Zračna luka Hyvinkää]] || [[Hyvinkää]]
|-
| '''EFIK''' || || [[Zračna luka Kiikala]] || [[Kiikala]]
|-
| '''EFIL''' ||SJY|| [[Zračna luka Seinäjoki]] || [[Seinäjoki]] / [[Ilmajoki]]
|-
| '''EFIM''' || || [[Zračna luka Immola]] || [[Immola]]
|-
| '''EFIT''' ||KTQ|| [[Zračna luka Kitee]] || [[Kitee]]
|-
| '''EFIV''' ||IVL|| [[Zračna luka Ivalo]] || [[Ivalo]] / [[Inari, Finska|Inari]]
|-
| '''EFJM''' || || [[Zračna luka Jämijärvi]] || [[Jämijärvi]]
|-
| '''EFJO''' ||JOE|| [[Zračna luka Joensuu]] || [[Joensuu]] / [[Liperi]]
|-
| '''EFJY''' ||JYV|| [[Zračna luka Jyväskylä]] || [[Jyväskylän maalaiskunta]]
|-
| '''EFKA''' ||KAU|| [[Zračna luka Kauhava]] || [[Kauhava]]
|-
| '''EFKE''' ||KEM|| [[Zračna luka Kemi-Tornio]] || [[Kemi]] / [[Tornio]]
|-
| '''EFKI''' ||KAJ|| [[Zračna luka Kajaani]] || [[Kajaani]]
|-
| '''EFKJ''' ||KHJ|| [[Zračna luka Kauhajoki]] || [[Kauhajoki]]
|-
| '''EFKK''' ||KOK|| [[Zračna luka Kokkola-Pietarsaari]] || [[Kronoby]]
|-
| '''EFKM''' || || [[Zračna luka Kemijärvi]] || [[Kemijärvi]]
|-
| '''EFKO''' || || [[Zračna luka Kalajoki]] || [[Kalajoki]]
|-
| '''EFKS''' ||KAO|| [[Zračna luka Kuusamo]] || [[Kuusamo]]
|-
| '''EFKT''' ||KTT|| [[Zračna luka Kittilä]] || [[Kittilä]]
|-
| '''EFKU''' ||KUO|| [[Zračna luka Kuopio]] || [[Kuopio]] / [[Siilinjärvi]]
|-
| '''EFKV''' || || [[Zračna luka Kivijärvi]] || [[Kivijärvi]]
|-
| '''EFKY''' || || [[Zračna luka Kymi]] || [[Kymi]]
|-
| '''EFLA''' || || [[Zračna luka Vesivehmaa]] || [[Lahti]]
|-
| '''EFLP''' ||LPP|| [[Zračna luka Lappeenranta]] || [[Lappeenranta]]
|-
| '''EFMA''' ||MHQ|| [[Zračna luka Mariehamn]] || [[Mariehamn]]
|-
| '''EFME''' || || [[Zračna luka Menkijärvi]] || [[Menkijärvi]]
|-
| '''EFMI''' ||MIK|| [[Zračna luka Mikkeli]] || [[Mikkeli]]
|-
| '''EFNU''' || || [[Zračna luka Nummela]] || [[Nummela]]
|-
| '''EFOU''' ||OUL|| [[Zračna luka Oulu]] || [[Oulunsalo]]
|-
| '''EFPI''' || || [[Zračna luka Piikajärvi]] || [[Piikajärvi]]
|-
| '''EFPK''' || || [[Zračna luka Pieksämäki]] || Pieksämäki
|-
| '''EFPO''' ||POR|| [[Zračna luka Pori]] || [[Pori]]
|-
| '''EFPU''' || || [[Zračna luka Pudasjärvi]] || [[Pudasjärvi]]
|-
| '''EFPY''' || || [[Zračna luka Pyhäsalmi]] || [[Pyhäsalmi]]
|-
| '''EFRH''' || || [[Zračna luka Pattijoki]] || [[Raahe]]
|-
| '''EFRN''' || || [[Zračna luka Rantasalmi]] || [[Rantasalmi]]
|-
| '''EFRO''' ||RVN|| [[Zračna luka Rovaniemi]] || [[Rovaniemi]]
|-
| '''EFRU''' || || [[Zračna luka Ranua]] || [[Ranua]]
|-
| '''EFRV''' || || [[Zračna luka Kiuruvesi]] || [[Kiuruvesi]]
|-
| '''EFRY''' || || [[Zračna luka Räyskälä]] || [[Räyskälä]]
|-
| '''EFSA''' ||SVL|| [[Zračna luka Savonlinna]] || [[Savonlinna]]
|-
| '''EFSE''' || || [[Zračna luka Selänpää]] || [[Selänpää]]
|-
| '''EFSI''' ||SJY|| [[Zračna luka Seinajoki]] || [[Seinajoki]]
|-
| '''EFSO''' ||SOT|| [[Zračna luka Sodankylä]] || [[Sodankylä]]
|-
| '''EFTP''' ||TMP|| [[Zračna luka Tampere-Pirkkala]] || [[Tampere]] / [[Pirkkala]]
|-
| '''EFTS''' || || [[Zračna luka Teisko]] || [[Teisko]]
|-
| '''EFTU''' ||TKU|| [[Zračna luka Turku]] || [[Turku]]
|-
| '''EFUT''' ||UTI|| [[Zračna luka Utti]] || [[Utti]] / [[Valkeala]]
|-
| '''EFVA''' ||VAA|| [[Zračna luka Vaasa]] || [[Vaasa]]
|-
| '''EFVR''' ||VRK|| [[Zračna luka Varkaus]] || [[Varkaus]] / [[Joroinen]]
|-
| '''EFYL''' ||YLI|| [[Zračna luka Ylivieska]] || [[Ylivieska]]
|-
|}
== EG - [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EGAA''' ||BFS|| [[Zračna luka Belfast]] || [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]]
|-
| '''EGAB''' ||ENK|| [[Zračna luka Enniskillen/St Angelo]] || [[Enniskillen]], Sjeverna Irska
|-
| '''EGAC''' ||BHD|| [[Zračna luka George Best Belfast City]] || [[Belfast]], Sjeverna Irska
|-
| '''EGAD''' || || [[Zračna luka Newtownards]] || [[Newtownards]], Sjeverna Irska
|-
| '''EGAE''' ||LDY|| [[Zračna luka City of Derry]] || [[Derry]], Sjeverna Irska
|-
| '''EGBB''' ||BHX|| [[Zračna luka Birmingham]] || [[Birmingham]], [[Engleska]]
|-
| '''EGBC''' || || [[Heliodrom Cheltenham Racecourse]] || [[Cheltenham Racecourse]], Engleska
|-
| '''EGBD''' || || [[Zrakoplovno pristanište Derby]] || [[Derby]], Engleska
|-
| '''EGBE''' ||CVT|| [[Zračna luka Coventry]] || [[Coventry]], Engleska
|-
| '''EGBG''' || || [[Zračna luka Leicester]] || [[Leicester]], Engleska
|-
| '''EGBJ''' ||GLO|| [[Zračna luka Gloucestershire]] || [[Staverton, Gloucestershire|Staverton]], Engleska
|-
| '''EGBK''' ||ORM|| [[Zračna luka Sywell]] || [[Northampton]], Engleska
|-
| '''EGBM''' || || [[Zrakoplovno pristanište Tatenhill]] || [[Tatenhill]], Engleska
|-
| '''EGBN''' ||NQT|| [[Zračna luka Nottingham]] || [[Nottingham]], Engleska
|-
| '''EGBO''' || || [[Zračna luka Wolverhampton]] || [[Wolverhampton]], Engleska
|-
| '''EGBP''' || || [[Zračna luka Kemble]] || [[Kemble, Gloucestershire|Kemble]], Engleska
|-
| '''EGBS''' || || [[Zračna luka Shobdon]] || [[Leominster]], Engleska
|-
| '''EGBT''' || || [[Zračna luka Turweston]] || [[Turweston]], Engleska
|-
| '''EGBV''' || || [[Heliodrom Silverstone]] || [[Silverstone]], Engleska
|-
| '''EGBW''' || || [[Zrakoplovno pristanište Wellesbourne Mountford]] || [[Wellesbourne]], Engleska
|-
| '''EGCB''' || || [[Zračna luka Manchester]] || [[Manchester]], Engleska
|-
| '''EGCC''' ||MAN|| [[Zračna luka Manchester]] || [[Manchester]], Engleska
|-
| '''EGCD''' || || [[Zračna luka Woodford]] || [[Metropolitan Borough of Stockport|Stockport]], Engleska
|-
| '''EGCF''' || || [[Zrakoplovno pristanište Sandtoft]] || [[Scunthorpe]], Engleska
|-
| '''EGCG''' || || [[Zrakoplovno pristanište Strubby]] || [[Strubby]], Engleska
|-
| '''EGCJ''' || || [[Zrakoplovno pristanište Sherburn-in-Elmet]] || [[Sherburn-in-Elmet]], Engleska
|-
| '''EGCK''' || || [[Zračna luka Caernarfon]] || [[Caernarfon]], [[Wales]]
|-
| '''EGCL''' || || [[Zrakoplovno pristanište Fenland]] || [[Spalding, Lincolnshire|Spalding]], Engleska
|-
| '''EGCN''' ||DSA|| [[Zračna luka Robin Hood Doncaster Sheffield]] || [[Južni Yorkshire]], Engleska
|-
| '''EGCO''' || || [[Zračna luka Južniport Birkdale Sands]] || [[Južniport]], Engleska
|-
|* <del>'''EGCR'''</del> || || [[Zračna luka Croydon]] (Zatvorena 30. rujna 1959.)||[[London]], Engleska
|-
| '''EGCS''' || || [[Zračna luka Sturgate Zrakoplovno pristanište]] || [[Lincoln, Lincolnshire|Lincoln]], Engleska
|-
| '''EGCV''' || || [[Zrakoplovno pristanište Sleap]] || [[Shrewsbury]], Engleska
|-
| '''EGCW''' || || [[Zračna luka Welshpool]] || [[Welshpool]], [[Wales]]
|-
| '''EGDC''' || || [[Zračna luka Royal Marines Base Chivenor]] || [[Braunton]], Engleska
|-
| '''EGDJ''' ||UPV) || [[RAF Upavon]] || [[Upavon]], Engleska
|-
| '''EGDL''' ||LYE|| [[Zračna luka RAF Lyneham]] || [[Wiltshire]], Engleska
|-
| '''EGDM''' || || [[Zračna luka MoD Boscombe Down]] || [[Amesbury]], Engleska
|-
| '''EGDN''' || || [[Zrakoplovno pristanište Camp Netheravon]] || [[Netheravon]], Engleska
|-
| '''EGDO''' || || [[Zrakoplovno pristanište Predannack]] || [[Mullion, Cornwall|Mullion]], Engleska
|-
| '''EGDP''' || || [[Heliodrom RNAS Portland]] || [[Portland Harbour]], Engleska
|-
| '''EGDR''' || || [[Zračna luka RNAS Culdrose]] || [[Helston]], Engleska
|-
| '''EGDS''' || || [[Zračna luka Salisbury Plain]] || [[Bulford]], Engleska
|-
| '''EGDT''' || || [[Zračna luka Wroughton]] || [[Wroughton]], Engleska
|-
| '''EGDV''' || || [[Zračna luka Hullavington]] || [[Hullavington]], Engleska
|-
| '''EGDW''' || || [[Zračna luka RNAS Merryfield]] || [[Yeovil]], Engleska
|-
| '''EGDX''' ||DGX|| [[Zračna luka RAF Saint Athan|MoD Saint Athan]] || [[St Athan]], Wales
|-
| '''EGDY''' ||YEO|| [[Zračna luka RNAS Yeovilton]] || [[Yeovil]], Engleska
|-
| '''EGEA''' || || [[Aberdeen(Helipad Culter)]] || [[Aberdeen]], [[Škotska]]
|-
| '''EGEC''' ||CAL|| [[Zračna luka Campbeltown]] || [[Campbeltown]], Škotska
|-
| '''EGED''' ||EOI|| [[Zračna luka Eday]] || [[Eday]], Škotska
|-
| '''EGEF''' ||FIE|| [[Zračna luka Fair Isle]] || [[Fair Isle]], Škotska
|-
| '''EGEH''' ||WHS|| [[Zračna luka Whalsay]] || [[Whalsay]], Škotska
|-
| '''EGEN''' ||NRL|| [[Zračna luka North Ronaldsay]] || [[North Ronaldsay]], Škotska
|-
| '''EGEO''' ||OBN|| [[Zračna luka Oban]] || [[Oban]], Škotska
|-
| '''EGEP''' ||PPW|| [[Zračna luka Papa Westray]] || [[Papa Westray]], Škotska
|-
| '''EGER''' ||SOY|| [[Zračna luka Stronsay]] || [[Stronsay]], Škotska
|-
| '''EGES''' ||NDY|| [[Zračna luka Sanday]] || [[Sanday, Orkney|Sanday]], Škotska
|-
| '''EGET''' ||LWK|| [[Zračna luka Tingwall]] || [[Lerwick]], Škotska
|-
| '''EGEW''' ||WRY|| [[Zračna luka Westray]] || [[Westray]], Škotska
|-
| '''EGFA''' || || [[Zračna luka Aberporth]] || [[Cardigan, Ceredigion|Cardigan]], Wales
|-
| '''EGFC''' || || [[Heliodrom Cardiff]] || [[Cardiff]], Wales
|-
| '''EGFE''' ||HAW|| [[Zračna luka Haverfordwest]] || [[Haverfordwest]], Wales
|-
| '''EGFF''' ||CWL|| [[Zračna luka Cardiff]] || [[Cardiff]], Wales
|-
| '''EGFH''' ||SWS|| [[Zračna luka Swansea]] || [[Swansea]], Wales
|-
| '''EGFP''' || || [[Zračna luka Pembrey]] || [[Pembrey]], Wales
|-
| '''EGGD''' ||BRS|| [[Zračna luka Bristol]] || [[Bristol]], Engleska
|-
| '''EGGP''' ||LPL|| [[Zračna luka Liverpool John Lennon]] || [[Liverpool]], Engleska
|-
| '''EGGW''' ||LTN|| [[Zračna luka London Luton]] || [[London]], Engleska
|-
| '''EGHA''' || || [[Zrakoplovno pristanište Compton Abbas]] || [[Shaftesbury]], Engleska
|-
| '''EGHB''' || || [[Zrakoplovno pristanište Maypole]] || [[Maypole, Kent]], Engleska
|-
| '''EGHC''' ||LEQ|| [[Zračna luka Land's End]] || [[St Just in Penwith]], Engleska
|-
| '''EGHD''' ||PLH|| [[Zračna luka Plymouth City]] || [[Plymouth]], Engleska
|-
| '''EGHE''' ||ISC|| [[Zračna luka St. Mary's]] || [[St. Mary's, Isles of Scilly|St. Mary's]], Engleska
|-
| '''EGHG''' || || [[Zračna luka Yeovil/Westland]] || [[Yeovil]], Engleska
|-
| '''EGHH''' ||BOH|| [[Zračna luka Bournemouth]] || [[Bournemouth]], Engleska
|-
| '''EGHI''' ||SOU|| [[Zračna luka Southampton]] || [[Southampton]], Engleska
|-
| '''EGHJ''' ||BBP|| [[Zračna luka Bembridge]] || [[Sandown]], Engleska
|-
| '''EGHK''' ||PZE|| [[Heliodrom Penzance]] || [[Penzance]], Engleska
|-
| '''EGHL''' ||QLA) || [[Zrakoplovno pristanište Lasham]] || [[Basingstoke]], Engleska
|-
| '''EGHN''' || || [[Zračna luka Isle of Wight/Sandown]] || [[Sandown]], Engleska
|-
| '''EGHO''' || || [[Zračna luka Thruxton]] || [[Andover, Hampshire|Andover]], Engleska
|-
| '''EGHP''' || || [[Zrakoplovno pristanište Popham]] || [[Popham, Hampshire|Popham]], Engleska
|-
| '''EGHQ''' ||NQY)||[[Zračna luka Newquay Cornwall]] || [[St Mawgan]], [[Cornwall]], Engleska
|-
| '''EGHR''' || || [[Zrakoplovno pristanište Chichester(Goodwood)]] || [[Chichester, West Sussex]], Engleska
|-
| '''EGHS''' || || [[Zrakoplovno pristanište Henstridge]] || [[Henstridge]], Engleska
|-
| '''EGHT''' || || [[Heliodrom Tresco]] || [[Tresco]], Engleska
|-
| '''EGHU''' || || [[Zrakoplovno pristanište Eaglescott]] || [[Great Torrington]], Engleska
|-
| '''EGHY''' || || [[Zračna luka Truro]] || [[Truro]], Engleska
|-
| '''EGJA''' ||ACI|| [[Zračna luka Alderney]] || [[Alderney]], [[Kanalski otoci]]
|-
| '''EGJB''' ||GCI|| [[Zračna luka Guernsey]] || [[Guernsey]], Kanalski otoci
|-
| '''EGJJ''' ||JER|| [[Zračna luka Jersey]] & [[Aviation Beauport]] || [[Jersey]], Kanalski otoci
|-
| '''EGKA''' ||ESH|| [[Zračna luka Shoreham]] || [[Shoreham-by-Sea]], Engleska
|-
| '''EGKB''' ||BQH|| [[Zračna luka London Biggin Hill]] || [[London]], Engleska
|-
| '''EGKE''' || || [[Zračna luka Challock]] || [[Challock]], Engleska
|-
| '''EGKG''' || || [[Heliodrom Goodwood Racecourse]] || [[Goodwood Racecourse]], Engleska
|-
| '''EGKH''' || || [[Zračna luka Lashenden/Headcorn]] || [[Maidstone]], Engleska
|-
| '''EGKK''' ||LGW|| [[Zračna luka London Gatwick]] || [[London]], Engleska
|-
| '''EGKR''' ||KRH|| [[Zračna luka Redhill]] || [[Redhill, Surrey|Redhill]], Engleska
|-
| '''EGLA''' || || [[Zrakoplovno pristanište Bodmin]] || [[Bodmin]], Engleska
|-
| '''EGLC''' ||LCY|| [[Zračna luka London City]] || [[London]], Engleska
|-
| '''EGLD''' || || [[Zračna luka Denham]] || [[Gerrards Cross]], Engleska
|-
| '''EGLF''' ||FAB) || [[Zrakoplovno pristanište Farnborough]] || [[Farnborough, Hampshire|Farnborough]], Engleska
|-
| '''EGLG''' || || [[Zračna luka Panshanger]] || [[Hertford]], Engleska
|-
| '''EGLJ''' || || [[Zrakoplovno pristanište Chalgrove]] || [[Oxford]], Engleska
|-
| '''EGLK''' ||BBS|| [[Zračna luka Blackbushe]] || [[Camberley]], Engleska
|-
| '''EGLL''' ||LHR|| [[Zračna luka London Heathrow]] || [[London]], Engleska
|-
| '''EGLM''' || || [[Zrakoplovno pristanište White Waltham]] || [[White Waltham]], Engleska
|-
| '''EGLP''' || || [[Zrakoplovno pristanište Brimpton)]] || [[Upper Bucklebury]],Engleska
|-
| '''EGLS''' || || [[Zrakoplovno pristanište Old Sarum]] || [[Salisbury]], Engleska
|-
| '''EGLT''' || || [[Heliodrom Ascot Racecourse]] || [[Ascot Racecourse]], Engleska
|-
| '''EGLW''' || || [[Heliodrom London]] || [[London]], Engleska
|-
| '''EGMA''' || || [[Zračna luka Fowlmere]] || [[Cambridge]], Engleska
|-
| '''EGMC''' ||SEN|| [[Zračna luka London Južniend]] || [[Južniend-on-Sea]], Engleska
|-
| '''EGMD''' ||LYX|| [[Zračna luka London Ashford]] || [[Lydd]], Engleska
|-
| '''EGMH''' ||MSE|| [[Zračna luka Kent]] || [[Canterbury]], Engleska
|-
| '''EGMJ''' || || [[Zrakoplovno pristanište Little Gransden]] || [[St Neots]], Engleska
|-
| '''EGMK''' ||LYM||[[Lympne Zračna luka]] || [[Lympne]], Engleska
|-
| '''EGML''' || || [[Zračna luka Damyns Hall]] || [[Upminster]], Engleska
|-
| '''EGMT''' || || [[Zračna luka Thurrock]] || [[Thurrock]], Engleska
|-
| '''EGNA''' || || [[Zrakoplovno pristanište Hucknall]] || [[Nottingham]], Engleska
|-
| '''EGNB''' || || [[Zračna luka Brough]] || [[Brough, Istočni Riding of Yorkshire|Brough]]Engleska
|-
| '''EGNC''' ||CAX|| [[Zračna luka Carlisle]] || [[City of Carlisle|Carlisle]], Engleska
|-
| '''EGNE''' ||RGA|| [[Zračna luka Gamston]] || [[Retford]], Engleska
|-
| '''EGNF''' || || [[Zrakoplovno pristanište Netherthorpe]] || [[Worksop]], Engleska
|-
| '''EGNH''' ||BLK|| [[Zračna luka Blackpool]] || [[Blackpool]], Engleska
|-
| '''EGNJ''' ||HUY|| [[Zračna luka Humberside]] || [[Kingston upon Hull]], Engleska
|-
| '''EGNL''' ||BWF) || [[Zrakoplovno pristanište Barrow/Walney Island]] || [[Barrow-in-Furness]], Engleska
|-
| '''EGNM''' ||LBA|| [[Zračna luka Leeds Bradford]] || [[West Yorkshire]], Engleska
|-
| '''EGNO''' || || [[Zračna luka Warton]] || [[Preston]], Engleska
|-
| '''EGNR''' ||CEG|| [[Zračna luka Hawarden]] || [[Chester]], Engleska
|-
| '''EGNS''' ||IOM|| [[Zračna luka Otok Man]] || [[Otok Man]]
|-
| '''EGNT''' ||NCL|| [[Zračna luka Newcastle]] || [[Newcastle upon Tyne]], Engleska
|-
| '''EGNU''' || || [[Zrakoplovno pristanište Full Sutton]] || [[York]], Engleska
|-
| '''EGNV''' ||MME|| [[Zračna luka Durham Tees Valley]] || [[Tees Valley]], Engleska
|-
| '''EGNW''' || || [[Zračna luka Wickenby]] || [[Lincoln, Lincolnshire|Lincoln]], Engleska
|-
| '''EGNX''' ||EMA|| [[Zračna luka Nottingham Istočni Midlands]] || [[Istočni Midlands]], Engleska
|-
| '''EGNY''' || || [[Zrakoplovno pristanište Beverley/Linley Hill]] || [[Beverley]], Engleska
|-
| '''EGOD''' || || [[Zračna luka Llanbedr]] || [[Llanbedr]], Wales
|-
| '''EGOE''' || || [[Zračna luka RAF Ternhill]] || [[Ternhill]], Engleska
|-
| '''EGOQ''' || || [[Zračna luka RAF Mona]] || [[Anglesey]], Wales
|-
| '''EGOS''' || || [[Zračna luka RAF Shawbury]] || [[Shawbury]], Engleska
|-
| '''EGOV''' ||HCY|| [[Zračna luka RAF Valley]]/[[Anglesey]] || [[Anglesey]], Wales
|-
| '''EGOW''' || || [[Zračna luka RAF Woodvale]] || [[Formby]], Engleska
|-
| '''EGPA''' ||KOI|| [[Zračna luka Kirkwall]] || [[Kirkwall]], Škotska
|-
| '''EGPB''' ||LSI|| [[Zračna luka Sumburgh]] || [[Shetland Islands]], Škotska
|-
| '''EGPC''' ||WIC|| [[Zračna luka Wick]] || [[Wick, Highland|Wick]], Škotska
|-
| '''EGPD''' ||ABZ|| [[Zračna luka Aberdeen]] || [[Aberdeen]], Škotska
|-
| '''EGPE''' ||INV|| [[Zračna luka Inverness]] || [[Inverness]], Škotska
|-
| '''EGPF''' ||GLA|| [[Zračna luka Glasgow]] || [[Glasgow]], Škotska
|-
| '''EGPG''' || || [[Zračna luka Cumbernauld]] || [[Cumbernauld]], Škotska
|-
| '''EGPH''' ||EDI|| [[Zračna luka Edinburgh]] || [[Edinburgh]], Škotska
|-
| '''EGPI''' ||ILY|| [[Zračna luka Islay]] || [[Islay]], Škotska
|-
| '''EGPJ''' || || [[Zračna luka Fife]] || [[Glenrothes]], Škotska
|-
| '''EGPK''' ||PIK|| [[Zračna luka Glasgow Prestwick]] || [[Glasgow]], Škotska
|-
| '''EGPL''' ||BEB|| [[Zračna luka Benbecula]] || [[Benbecula]], Škotska
|-
| '''EGPM''' ||SCS|| [[Zračna luka Scatsta]] || [[Lerwick]], Škotska
|-
| '''EGPN''' ||DND|| [[Zračna luka Dundee]] || [[Dundee]], Škotska
|-
| '''EGPO''' ||SYY|| [[Zračna luka Stornoway]] || [[Stornoway]], Škotska
|-
| '''EGPR''' ||BRR|| [[Zračna luka Barra]] || [[Barra]], Škotska
|-
| '''EGPT''' ||PSL|| [[Zračna luka Perth]] || [[Perth, Škotska|Perth]], Škotska
|-
| '''EGPU''' ||TRE|| [[Zračna luka Tiree]] || [[Tiree]], Škotska
|-
| '''EGQK''' ||FSS|| [[Zračna luka RAF Kinloss]] || [[Kinloss]], Škotska
|-
| '''EGQL''' ||ADX|| [[Zračna luka RAF Leuchars]] || [[Leuchars]], Škotska
|-
| '''EGQM''' || || [[Zračna luka RAF Boulmer]] || [[Alnwick]], Engleska
|-
| '''EGQS''' ||LMO|| [[Zračna luka RAF Lossiemouth]] || [[Lossiemouth]], Škotska
|-
| '''EGSA''' || || [[Zračna luka Shipdham]] || [[Shipdham]], Engleska
|-
| '''EGSB''' || || [[Zračna luka Bedford Castle Mill]] || [[Bedford]], Engleska
|-
| '''EGSC''' ||CBG|| [[Zračna luka Cambridge]] || [[Cambridge]], Engleska
|-
| '''EGSD''' || || [[Zračna luka Great Yarmouth - North Denes]] || [[Great Yarmouth]], Engleska
|-
| '''EGSF''' ||XHV|| [[Zračna luka Peterborough Business]] || [[Peterborough]], Engleska
|-
| '''EGSG''' || || [[Zračna luka Stapleford]] || [[Romford]], Engleska
|-
| '''EGSH''' ||NWI|| [[Zračna luka Norwich]] || [[Norwich]], Engleska
|-
| '''EGSJ''' || || [[Zrakoplovno pristanište Seething]] || [[Norwich]], Engleska
|-
| '''EGSK''' || || [[Zračna luka Hethel]] || [[Hethel]], Engleska
|-
| '''EGSL''' || || [[Zračna luka Andrewsfield]] || [[Braintree, Essex|Braintree]], Engleska
|-
| '''EGSM''' || || [[Zračna luka Beccles]] || [[Beccles]], Engleska
|-
| '''EGSN''' || || [[Zračna luka Bourn]] || [[Cambridge]], Engleska
|-
| '''EGSO''' || || [[Zrakoplovno pristanište Crowfield]] || [[Ipswich]], Engleska
|-
| '''EGSP''' || || [[Zračna luka Peterborough/Sibson]] || [[Peterborough]], Engleska
|-
| '''EGSQ''' || || [[Zračna luka Clacton]] || [[Clacton-on-Sea]], Engleska
|-
| '''EGSR''' || || [[Zrakoplovno pristanište Earls Colne]] || [[Halstead]], Engleska
|-
| '''EGSS''' ||STN|| [[Zračna luka London Stansted]] || [[London]], Engleska
|-
| '''EGST''' || || [[Zračna luka Elmsett]] || [[Ipswich]], Engleska
|-
| '''EGSU''' ||QFO|| [[Zračna luka Duxford]] || [[Cambridge]], Engleska
|-
| '''EGSV''' || || [[Zračna luka Old Buckenham]] || [[Norwich]], Engleska
|-
| '''EGSX''' || || [[Zrakoplovno pristanište North Weald]] || [[North Weald]], Engleska
|-
| '''EGSY''' ||SZE|| [[Zračna luka Sheffield City]] || [[Sheffield]], Engleska
|-
| '''EGTB''' || || [[Zračna luka Wycombe Air Park/Booker]] || [[High Wycombe]], Engleska
|-
| '''EGTC''' || || [[Zračna luka Cranfield]] || [[Cranfield]], Engleska
|-
| '''EGTD''' || || [[Zračna luka Dunsfold]] || [[Dunsfold]], Engleska
|-
| '''EGTE''' ||EXT|| [[Zračna luka Exeter]] || [[Exeter]], Engleska
|-
| '''EGTF''' || || [[Zračna luka Fairoaks]] || [[Chobham, Surrey|Chobham]], Engleska
|-
| '''EGTG''' ||FZO|| [[Zračna luka Bristol Filton]] || [[Filton]], Engleska
|-
| '''EGTK''' ||OXF|| [[Zračna luka Oxford]] || [[Oxford]], Engleska
|-
| '''EGTN''' || ||[[Enstone Zrakoplovno pristanište]]||[[Enstone]], Engleska
|-
| '''EGTO''' ||RCS|| [[Zračna luka Rochester, Engleska]] || [[Rochester, Kent|Rochester]], Engleska
|-
| '''EGTP''' || || [[Zrakoplovno pristanište Perranporth]] || [[Perranporth]], Engleska
|-
| '''EGTR''' ||ETR) || [[Zrakoplovno pristanište Elstree]] || [[Watford]], Engleska
|-
| '''EGTU''' || || [[Zračna luka Dunkeswell]] || [[Honiton]], Engleska
|-
| '''EGTW''' || || [[Zračna luka Oaksey Park]] || [[Oaksey]], Engleska
|-
| '''EGUB''' ||BEX|| [[Zračna luka RAF Benson]] || [[Benson]], Engleska
|-
| '''EGUD''' ||ABB|| [[Zračna luka RAF Abingdon]] || [[Popis zračnih luka po ICAO kodu:Abingdon|Abingdon]], Engleska
|-
| '''EGUL''' ||LKZ|| [[Zračna luka RAF Lakenheath]] || [[Lakenheath]], Engleska
|-
| '''EGUN''' ||MHZ|| [[Zračna luka RAF Mildenhall]] || [[Mildenhall, Suffolk|Mildenhall]], Engleska
|-
| '''EGUO''' || || [[Zrakoplovno pristanište Colerne]] || [[Colerne]], Engleska
|-
| '''EGUW''' || || [[Zračna luka RAF Wattisham]] || [[Stowmarket]], Engleska
|-
| '''EGUY''' ||QUY|| [[Zračna luka RAF Wyton]] || [[St Ives, Cambridgeshire|St Ives]], Engleska
|-
| '''EGVA''' ||FFD|| [[Zračna luka RAF Fairford]] || [[Fairford]], Engleska
|-
| '''EGVN''' ||BZZ|| [[Zračna luka RAF Brize Norton]] || [[Brize Norton]], Engleska
|-
| '''EGVO''' ||ODH|| [[Zračna luka RAF Odiham]] || [[Odiham]], Engleska
|-
| '''EGVP''' || || [[Zrakoplovno pristanište AAC Middle Wallop]] || [[Andover, Hampshire|Andover]], Engleska
|-
| '''EGWC''' || || [[Zračna luka RAF Cosford]] || [[Albrighton]], Engleska
|-
| '''EGWE''' || || [[Zračna luka RAF Henlow]] || [[Henlow]], Engleska
|-
| '''EGWN''' || || [[Zračna luka RAF Halton]] || [[Halton, Buckinghamshire|Halton]], Engleska
|-
| '''EGWU''' ||NHT|| [[Zračna luka RAF Northolt]] || [[Ruislip]], Engleska
|-
| '''EGXC''' ||QCY|| [[Zračna luka RAF Coningsby]] || [[Coningsby]], Engleska
|-
| '''EGXD''' || || [[Zračna luka RAF Dishforth]] || [[North Yorkshire]], Engleska
|-
| '''EGXE''' || || [[Zračna luka RAF Leeming]] || [[Leeming Bar]], Engleska
|-
| '''EGXG''' || || [[Zračna luka RAF Church Fenton]] || [[Church Fenton]], Engleska
|-
| '''EGXH''' ||BEQ|| [[Zračna luka RAF Honington]] || [[Thetford]], Engleska
|-
| '''EGXP''' ||SQZ|| [[Zračna luka RAF Scampton]] || [[Scampton]], Engleska
|-
| '''EGXT''' || || [[Zračna luka RAF Wittering]] || [[Stamford]], Engleska
|-
| '''EGXU''' ||HRT|| [[Zračna luka RAF Linton-on-Ouse]] || [[Linton-on-Ouse]], Engleska
|-
| '''EGXW''' ||WTN|| [[Zračna luka RAF Waddington]] || [[Waddington, Lincolnshire|Waddington]], Engleska
|-
| '''EGXY''' || || [[Zračna luka RAF Syerston]] || [[Newark-on-Trent]], Engleska
|-
| '''EGXZ''' || || [[Zračna luka RAF Topcliffe]] || [[Topcliffe, North Yorkshire|Topcliffe]], Engleska
|-
| '''EGYC''' ||CLF|| [[Zračna luka RAF Coltishall]] || [[Norwich]], Engleska
|-
| '''EGYD''' || || [[Zračna luka RAF Cranwell]] || [[Cranwell]], Engleska
|-
| '''EGYE''' || || [[Zračna luka RAF Barkston Heath]] || [[Grantham]], Engleska
|-
| '''EGYM''' ||MRH|| [[Zračna luka RAF Marham]] || [[Marham]], Engleska
|-
| '''EGYP''' ||MPN|| [[Zračna luka RAF Mount Pleasant]] || [[Falklandski Otoci]]
|-
|}
== EH - [[Nizozemska]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EHAM''' ||AMS|| [[Zračna luka Amsterdam Schiphol]] || [[Haarlemmermeer]], pored [[Amsterdam]]a
|-
| '''EHBD''' || || [[Zračna luka Budel]] || [[Weert]]
|-
| '''EHDB''' || || [[Zračna luka KNMI]] || [[De Bilt]]
|-
| '''EHBK''' ||MST|| [[Zračna luka Maastricht Aachen]] || [[Maastricht]]
|-
| '''EHDL''' || || [[Zračna luka Deelen Airbase]] || [[Deelen]]
|-
| '''EHDP''' || || [[Zračna luka De Peel]] || [[Venraij]]
|-
| '''EHDR''' || || [[Zrakoplovno pristanište Drachten]] || [[Drachten]]
|-
| '''EHEH''' ||EIN|| [[Zračna luka Eindhoven]] || [[Eindhoven]]
|-
| '''EHGG''' ||GRQ|| [[Zračna luka Groningen Eelde]] || [[Eelde]]
|-
| '''EHGR''' ||GLZ|| [[Zračna luka Gilze-Rijen Airbase]] || [[Gilze]] i [[Rijen]]
|-
| '''EHHO''' || || [[Zrakoplovno pristanište Hoogeveen]] || [[Hoogeveen]]
|-
| '''EHHV''' || || [[Zračna luka Hilversum]] || [[Hilversum]]
|-
| '''EHKD''' ||DHR|| [[Zračna luka De Kooy]] || [[De Kooy]]
|-
| '''EHVK''' ||UDE|| [[Zračna luka Volkel Airbase]] || [[Uden]]
|-
| '''EHLE''' ||LEY|| [[Zračna luka Lelystad]] || [[Lelystad]]
|-
| '''EHLW''' ||LHW|| [[Zrakoplovna baza Leeuwarden]] || [[Leeuwarden]]
|-
| '''EHMC''' || || [[Zračna luka Air_Operations_Control_Station_Nieuw-Milligen]] || [[Nieuw-Milligen]]
|-
| '''EHMZ''' || || [[Zračna luka Midden-Zeeland]] || [[Middelburg]], [[Zeeland]]
|-
| '''EHOW''' || || [[Zračna luka Oostwold]] || [[Scheemda]]
|-
| '''EHRD''' ||RTM|| [[Zračna luka Rotterdam The Hague]] || [[Rotterdam]]
|-
| '''EHSB''' ||SSB|| [[Zrakoplovna baza Soesterberg]] || [[Soesterberg]]
|-
| '''EHSE''' || || [[Zračna luka Seppe]] || [[Hoeven]]
|-
| '''EHST''' || || [[Zrakoplovno pristanište Stadskanaal]] || [[Stadskanaal]]
|-
| '''EHTE''' || || [[Zračna luka Teuge]] || [[Deventer]]
|-
| '''EHTL''' || || [[Zrakoplovno pristanište Terlet]] || [[Terlet]]
|-
| '''EHTW''' ||ENS|| [[Zračna luka Enschede Twente]] || [[Enschede]]
|-
| '''EHTX''' || || [[Zračna luka Texel]] || [[Texel]]
|-
| '''EHVB''' || || [[Zračna luka Valkenburg Airbase]] || [[Valkenburg(Južni Holland)|Valkenburg]]
|-
| '''EHWO''' ||WOE|| [[Zrakoplovna baza Woensdrecht]] || [[Woensdrecht]]
|-
| '''EHYP''' || ||Ypenburg Airbase(zatvorena 1991.)||[[The_Hague]]
|-
|}
== EI - [[Irska]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EIAB''' || || [[Zračna luka Abbeyshrule]] || [[Abbeyshrule]], [[County Longford]]
|-
| '''EIBN''' ||BYT|| [[Zračna luka Bantry]] || [[Bantry]], [[County Cork]]
|-
| '''EIBR''' || || [[Zračna luka Birr]] || [[Birr]], [[County Offaly]]
|-
| '''EICA''' ||NNR|| [[Zračna luka Connemara]] || [[Inverin]], [[Connemara]]
|-
| '''EICK''' ||ORK|| [[Zračna luka Cork]] || [[Cork (city)|Cork]]
|-
| '''EICL''' || || [[Zračna luka Clonbullogue]] || [[Clonbullogue]], [[County Offaly]]
|-
| '''EICM''' ||GWY|| [[Zračna luka Galway]] || [[Carnmore]], [[County Galway]]
|-
| '''EICN''' || || [[Zračna luka Coonagh]] || [[Limerick, Irska|Limerick]], [[County Limerick]]
|-
| '''EIDL''' ||CFN|| [[Zračna luka Donegal]] || [[Carrickfinn]], [[County Donegal]]
|-
| '''EIDW''' ||DUB|| [[Zračna luka Dublin]] || [[Dublin, Irska|Dublin]]
|-
| '''EIIM''' ||IOR|| [[Zračna luka Inishmore]] (Zračna luka Kilronan) || [[Kilronan]], [[County Galway]]
|-
| '''EIKL''' ||KKY|| [[Zračna luka Kilkenny]] || [[Kilkenny]], [[County Kilkenny]]
|-
| '''EIKN''' ||NOC|| [[Zračna luka Irska West]] || [[Knock, County Mayo|Knock]], [[County Mayo]]
|-
| '''EIKY''' ||KIR|| [[Zračna luka Kerry]] (Zračna luka Farranfore) || [[Farranfore]], [[County Kerry]]
|-
| '''EIME''' || || [[Zračna luka Casement]] || [[Baldonnel, Irska|Baldonnel]]
|-
| '''EIMG''' || || [[Zračna luka Moneygall]] || [[Moneygall]], [[County Offaly]]
|-
| '''EIMH''' || || [[Zrakoplovno pristanište Athboy]] || [[Athboy]], [[County Meath]]
|-
| '''EIMY''' || || [[Zračna luka Moyne]] || [[Thurles]], [[County Tipperary]]
|-
| '''EINN''' ||SNN|| [[Zračna luka Shannon]] || [[Shannon, Irska|Shannon]], [[County Clare]]
|-
| '''EIRT''' || || [[Zračna luka Rathcoole]] || [[Rathcoole]] (Ráth Chúil), [[County Cork]] (Contae Chorcaí)
|-
| '''EISG''' ||SXL|| [[Zračna luka Sligo]] || [[Strandhill]], pored [[Sligo Town|Sligo]]
|-
| '''EIWF''' ||WAT|| [[Zračna luka Waterford]] || [[Waterford]]
|-
| '''EIWT''' ||WST|| [[Zračna luka Weston]] || [[Leixlip]], [[County Kildare]]
|-
|}
== EK - [[Danska]] i [[Farski otoci]] ==
=== Danska ===
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EKAH''' ||AAR|| [[Zračna luka Aarhus]] || [[Tirstrup]] pored [[Aarhus]]
|-
| '''EKBI''' ||BLL|| [[Zračna luka Billund]] || [[Billund]]
|-
| '''EKCH''' ||CPH|| [[Zračna luka Copenhagen]] || [[Kastrup]] pored [[Copenhagen]]
|-
| '''EKEB''' ||EBJ|| [[Zračna luka Esbjerg]] || [[Esbjerg]]
|-
| '''EKHG''' || || [[Zračna luka Herning]] || [[Herning]]
|-
| '''EKKA''' ||KRP|| [[Zračna luka Karup]] || [[Karup]]
|-
| '''EKMB''' ||MRW|| [[Zračna luka Lolland]] || [[Lolland Falster Maribo]]
|-
| '''EKOD''' ||ODE|| [[Zračna luka Odense]] || [[Odense]]
|-
| '''EKRK''' ||RKE|| [[Zračna luka Roskilde]] || [[Tune]] pored [[Roskilde]]
|-
| '''EKRN''' ||RNN|| [[Zračna luka Bornholm]] || [[Rønne]]
|-
| '''EKSB''' ||SGD|| [[Zračna luka Sønderborg]] || [[Sønderborg]]
|-
| '''EKSN''' ||KSN|| [[Zračna luka Sindal]] || [[Sindal]]
|-
| '''EKSP''' ||SKS|| [[Zračna luka Skrydstrup]] || [[Vojens]]
|-
| '''EKSV''' ||SQW|| [[Zračna luka Skive]] –[[Skive]]
|-
| '''EKTS''' ||TED|| [[Zračna luka Thisted]] || [[Thisted]]
|-
| '''EKVH''' || || [[Zračna luka Vesthimmerland]] || [[Aars]]
|-
| '''EKVJ''' ||STA|| [[Zračna luka Stauning Vestjylland]] || [[Skjern]]
|-
| '''EKYT''' ||AAL|| [[Zračna luka Aalborg]] || [[Aalborg]]
|-
| '''EKVD''' ||VDP|| [[Zračna luka Vamdrup]] || [[Kolding]]
|-
|}
=== [[Farski otoci]] ===
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EKVG''' ||FAE|| [[Zračna luka Vagar]] || [[Farski otoci]]
|-
| '''EKFA''' || ||[[Heliodrom Froðba]] || Farski otoci
|-
| '''EKKV''' || ||[[Heliodrom Klaksvík]] || Farski otoci
|-
| '''EKMS''' || ||[[Heliodrom Mykines]] || Farski otoci
|-
| '''EKSY''' || ||[[Heliodrom Skúvoy]] || Farski otoci
|-
| '''EKSR''' || ||[[Heliodrom Stóra Dímun]] ||Farski otoci
|-
| '''EKSO''' || ||[[Heliodrom Svínoy]] || Farski otoci
|-
| '''EKTB''' || ||[[Heliodrom Tórshavn/Bodanes]] || Farski otoci
|-
|}
== EL - [[Luksemburg]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''ELLX''' ||LUX|| [[Zračna luka Luxembourg]] || [[Luxembourg]]
|-
| '''ELNT''' || || [[Zrakoplovno pristanište Noertrange]] [[Noertrange]] || Luxembourg
|-
|}
== EN - [[Norveška]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''ENAL''' ||AES|| [[Zračna luka Ålesund, Vigra]] || [[Ålesund]], [[Møre og Romsdal]]
|-
| '''ENAN''' ||ANX|| [[Zračna luka Andøya, Andenes]] || [[Andenes]], [[Nordland]]
|-
| '''ENAS''' || || [[Zračna luka Ny-Ålesund, Hamnerabben]] || [[Ny-Ålesund]], [[Svalbard]]
|-
| '''ENAT''' ||ALF|| [[Zračna luka Alta]] || [[Alta, Norveška|Alta]], [[Finnmark]]
|-
| '''ENBJ''' || || [[Zračna luka Bear Island(Norveška)]] (Bjørnøya), [[Arctik]]
|-
| '''ENBL''' ||FDE|| [[Zračna luka Førde, Bringeland]] || [[Førde]], [[Sogn og Fjordane]]
|-
| '''ENBM''' || || [[Zračna luka Voss, Bømoen]] || [[Voss]], [[Hordaland]]
|-
| '''ENBN''' ||BNN|| [[Zračna luka Brønnøysund, Brønnøy]] || [[Brønnøysund]], Nordland
|-
| '''ENBO''' ||BOO|| [[Zračna luka Bodø]] || [[Bodø]], Nordland
|-
| '''ENBR''' ||BGO|| [[Zračna luka Bergen, Flesland]] || [[Bergen, Norveška|Bergen]], Hordaland
|-
| '''ENBS''' ||BJF|| [[Zračna luka Båtsfjord]] || [[Båtsfjord]], Finnmark
|-
| '''ENBV''' ||BVG|| [[Zračna luka Berlevåg]] || [[Berlevåg]], Finnmark
|-
| '''ENCN''' ||KRS|| [[Zračna luka Kristiansand, Kjevik]] || [[Kristiansand]], [[Vest-Agder]]
|-
| '''ENDI''' ||DLD|| [[Zračna luka Geilo, Dagali]] || [[Geilo]], [[Buskerud]]
|-
| '''ENDR''' || || [[Zračna luka Draugen]] || [[Draugen oil field]], [[Norveško more]]
|-
| '''ENDU''' ||BDU|| [[Zračna luka Bardufoss]] || [[Bardufoss]], [[Troms]]
|-
| '''ENEG''' || || [[Zračna luka Hønefoss, Eggemoen]] || [[Hønefoss]], [[Buskerud]]
|-
| '''ENEV''' ||EVE|| [[Zračna luka Harstad/Narvik, Evenes]] || [[Evenes]], Nordland / [[Troms]]
|-
| '''ENFB''' ||FBU|| [[Zračna luka Oslo, Fornebu]] (zatvorena) || [[Oslo]], [[Akershus]]
|-
| '''ENFG''' ||VDB|| [[Zračna luka Fagernes, Leirin]] || [[Fagernes]], [[Oppland]]
|-
| '''ENFL''' ||FRO|| [[Zračna luka Florø]] || [[Florø]], [[Sogn og Fjordane]]
|-
| '''ENFR''' || || [[Zračna luka Frigg]] || [[Sjeverno more]]
|-
| '''ENGA''' || || [[Zračna luka Gullfaks]] || [[Gullfaks oil field]], Sjeverno more
|-
| '''ENGC''' || || [[Zračna luka Gullfaks C]] || [[Gullfaks oil field]], Sjeverno more
|-
| '''ENGM''' ||OSL|| [[Zračna luka Oslo, Gardermoen]] || [[Gardermoen]] (pored [[Oslo]]), [[Akershus]]
|-
| '''ENHA''' ||HMR|| [[Zračna luka Hamar, Stafsberg]] || [[Hamar]], [[Hedmark]]
|-
| '''ENHD''' ||HAU|| [[Zračna luka Haugesund, Karmøy]] || [[Haugesund]], [[Rogaland]]
|-
| '''ENHE''' || || [[Zračna luka Heidrun]] || [[Heidrun oil field]], [[Sjeverno more]]
|-
| '''ENHF''' ||HFT|| [[Zračna luka Hammerfest]] || [[Hammerfest]], Finnmark
|-
| '''ENHK''' ||HAA|| [[Zračna luka Hasvik]] || [[Hasvik]], Finnmark
|-
| '''ENHN''' || || [[Zračna luka Elverum, Starmoen]] || [[Elverum]], [[Hedmark]]
|-
| '''ENHS''' || || [[Zračna luka Hokksund]] || [[Hokksund]], [[Buskerud]]
|-
| '''ENHV''' ||HVG|| [[Zračna luka Honningsvåg, Valan]] || [[Honningsvåg]], Finnmark
|-
| '''ENJA''' || || [[Zračna luka Jan Mayensfield]] || [[Jan Mayen]]
|-
| '''ENJB''' || || [[Zračna luka Tønsberg, Jarlsberg]] || [[Tønsberg]], [[Vestfold]]
|-
| '''ENKB''' ||KSU|| [[Zračna luka Kristiansund, Kvernberget]] || [[Kristiansund]], [[Møre og Romsdal]]
|-
| '''ENKJ''' || || [[Zračna luka Kjeller]] || [[Kjeller]], [[Akershus]]
|-
| '''ENKR''' ||KKN|| [[Zračna luka Kirkenes, Høybuktmoen]] || [[Kirkenes]], Finnmark
|-
| '''ENLI''' ||FAN|| [[Zračna luka Farsund, Lista]] || [[Farsund]], [[Vest-Agder]]
|-
| '''ENLK''' ||LKN|| [[Zračna luka Leknes]] || [[Leknes]], Nordland
|-
| '''ENMH''' ||MEH|| [[Zračna luka Mehamn]] || [[Mehamn]], Finnmark
|-
| '''ENML''' ||MOL|| [[Zračna luka Molde, Årø]] || [[Molde]], [[Møre og Romsdal]]
|-
| '''ENMS''' ||MJF|| [[Zračna luka Mosjøen, Kjærstad]] || [[Mosjøen]], Nordland
|-
| '''ENNA''' ||LKL|| [[Zračna luka Lakselv, Banak]] || [[Lakselv]], Finnmark
|-
| '''ENNK''' ||NVK|| [[Zračna luka Narvik, Framnes]] || [[Narvik]], Nordland
|-
| '''ENNM''' ||OSY|| [[Zračna luka Namsos]] || [[Namsos]], [[Nord-Trøndelag]]
|-
| '''ENNO''' || || [[Zračna luka Notodden]] || [[Notodden]], [[Telemark]]
|-
| '''ENOA''' || || [[Zračna luka Oseberg A]] || [[Oseberg oil field]], [[Sjeverno more]]
|-
| '''ENOL''' ||OLA|| [[Zračna luka Ørland Main Air Station]] – , [[Sør-Trøndelag]]
|-
| '''ENOP''' || || [[Zračna luka Oppdal, Fagerhaug]] || [[Oppdal]], [[Sør-Trøndelag]]
|-
| '''ENOV''' ||HOV|| [[Zračna luka Ørsta-Volda, Hovden]] || [[Ørsta]]/[[Volda]], [[Møre og Romsdal]]
|-
| '''ENRA''' ||MQN|| [[Zračna luka Mo i Rana, Røssvoll]] || [[Mo i Rana]], Nordland
|-
| '''ENRI''' || || [[Zračna luka Ringebu, Frya]] || [[Ringebu]], [[Oppland]]
|-
| '''ENRK''' || || [[Zračna luka Rakkestad]] || [[Rakkestad]], [[Østfold]]
|-
| '''ENRM''' ||RVK|| [[Zračna luka Rørvik, Ryum]] || [[Rørvik]], [[Nord-Trøndelag]]
|-
| '''ENRO''' ||RRS|| [[Zračna luka Røros]] || [[Røros]], [[Sør-Trøndelag]]
|-
| '''ENRS''' ||RET|| [[Zračna luka Røst]] || [[Røst]], Nordland
|-
| '''ENRV''' || || [[Zračna luka Reinsvoll]] || [[Reinsvoll]], [[Oppland]]
|-
| '''ENRY''' ||RYG)||[[Zračna luka Moss, Rygge]] || [[Rygge]], [[Østfold]]
|-
| '''ENSA''' || || [[Zračna luka Svea]] || [[Sveagruva]], [[Svalbard]]
|-
| '''ENSB''' ||LYR|| [[Zračna luka Svalbard, Longyear]] || [[Longyearbyen]], [[Svalbard]]
|-
| '''ENSD''' ||SDN|| [[Zračna luka Sandane, Anda]] || [[Sandane]], [[Sogn og Fjordane]]
|-
| '''ENSG''' ||SOG|| [[Zračna luka Sogndal, Haukåsen]] || [[Sogndal]], [[Sogn og Fjordane]]
|-
| '''ENSH''' ||SVJ|| [[Zračna luka Svolvær, Helle]] || [[Svolvær]],[Nordland
|-
| '''ENSK''' ||SKN|| [[Zračna luka Stokmarknes, Skagen]] || [[Stokmarknes]], Nordland
|-
| '''ENSN''' ||SKE|| [[Zračna luka Skien, Geiteryggen]] || [[Skien]], [[Telemark]]
|-
| '''ENSO''' ||SRP|| [[Zračna luka Stord, Sørstokken]] || [[Leirvik]], Hordaland
|-
| '''ENSR''' ||SOJ|| [[Zračna luka Sørkjosen]] || [[Nordreisa]], [[Troms]]
|-
| '''ENSS''' ||VAW|| [[Zračna luka Vardø, Svartnes]] || [[Vardø]], Finnmark
|-
| '''ENST''' ||SSJ|| [[Zračna luka Sandnessjøen, Stokka]] || [[Sandnessjøen]], Nordland
|-
| '''ENSU''' || || [[Zračna luka Sunndalsøra, Vinnu]] || [[Sunndalsøra]], [[Møre og Romsdal]]
|-
| '''ENTC''' ||TOS|| [[Zračna luka Tromsø]] || [[Tromsø]], [[Troms]]
|-
| '''ENTO''' ||TRF|| [[Zračna luka Sandefjord, Torp]] || [[Sandefjord]], [[Vestfold]]
|-
| '''ENUK''' ||GLL|| [[Zračna luka Gol, Klanten]] || [[Gol, Norveška|Gol]], [[Buskerud]]
|-
| '''ENVA''' ||TRD|| [[Zračna luka Trondheim, Værnes]] || [[Stjørdal]], [[Nord-Trøndelag]]
|-
| '''ENVD''' ||VDS|| [[Zračna luka Vadsø]] || [[Vadsø]], Finnmark
|-
| '''ENVR''' ||VDS|| [[Heliodrom Værøy]] || [[Værøy]], Nordland
|-
| '''ENZV''' ||SVG|| [[Zračna luka Stavanger, Sola]] || [[Stavanger]], [[Rogaland]]
|-
|}
== EP - [[Poljska]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EPBY''' ||BZG|| [[Zračna luka Bydgoszcz Ignacy Jan Paderewski]] || [[Bydgoszcz]]
|-
| '''EPGD''' ||GDN|| [[Zračna luka Gdańsk Lech Wałęsa]] || [[Gdańsk]]
|-
| '''EPKK''' ||KRK|| [[Zračna luka John Paul II Kraków-Balice]] || [[Kraków]]
|-
| '''EPKT''' ||KTW|| [[Zračna luka Katowice]] || [[Katowice]]
|-
| '''EPLL''' ||LCJ|| [[Zračna luka Łódź Władysław Reymont]] (bivša Zračna luka Łódź-Lublinek) || [[Łódź]]
|-
| '''EPMO''' || || [[Zračna luka Modlin]] || [[Nowy Dwór Mazowiecki]]
|-
| '''EPPO''' ||POZ|| [[Zračna luka Poznań-Ławica]] || [[Poznań]]
|-
| '''EPRZ''' ||RZE|| [[Zračna luka Rzeszów-Jasionka]] || [[Rzeszów]]
|-
| '''EPSC''' ||SZZ|| [[Zračna luka Szczecin-Goleniów "Solidarność"]] || [[Szczecin]]
|-
| '''EPSY''' ||SZY|| [[Zračna luka Szczytno-Szymany]] || [[Szczytno]]
|-
| '''EPWA''' ||WAW|| [[Zračna luka Varšava Frederic Chopin]] (bivša Zračna luka Okecie) || [[Varšava]]
|-
| '''EPWR''' ||WRO|| [[Zračna luka Copernicus Wrocław]] || [[Wrocław]]
|-
| '''EPZG''' ||IEG|| [[Zračna luka Zielona Góra]] || [[Zielona Góra]]
|-
|}
== ES - [[Švedska]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''ESCF''' || || [[Zrakoplovna baza Malmen]] || [[Linköping]]
|-
| '''ESCK''' || || [[Zrakoplovna baza Bråvalla]] (zatvorena) || [[Norrköping]]
|-
| '''ESCM''' || || [[Zračna luka Uppsala]] / [[Zrakoplovna baza Ärna]] (F 16) || [[Uppsala]]
|-
| '''ESCN''' || || [[Zračna luka Tullinge]] (zatvorena) || [[Stockholm]]
|-
| '''ESDF''' ||RNB|| [[Zračna luka Ronneby]] (F 17) || [[Ronneby]]
|-
| '''ESFA''' || || [[Zračna luka Bokeberg]] || [[Hässleholm]]
|-
| '''ESFH''' || || [[Zrakoplovna baza Hasslösa]] (zatvorena) || [[Hasslösa]]
|-
| '''ESFI''' || || [[Zrakoplovna baza Knislinge]] (zatvorena) || [[Knislinge]]
|-
| '''ESFJ''' || || [[Zrakoplovna baza Sjöbo]] || [[Sjöbo]]
|-
| '''ESFM''' || || [[Zrakoplovna baza Moholm]] (zatvorena) || [[Moholm]]
|-
| '''ESFQ''' || || [[Zrakoplovna baza Kosta]] (zatvorena) || [[Kosta, Švedska|Kosta]]
|-
| '''ESFR''' || || [[Zrakoplovna baza Råda]] || [[Råda]]
|-
| '''ESFS''' || || [[Zračna luka Sandvik]] || [[Sandvik]]
|-
| '''ESFU''' || || [[Zrakoplovna baza Uråsa]] (zatvorena) || [[Växjö]]
|-
| '''ESFY''' || || [[Zrakoplovna baza Byholma]] || [[Byholma]]
|-
| '''ESGA''' || || [[Zračna luka Backamo]] || [[Uddevalla]]
|-
| '''ESGC''' || || [[Zračna luka Ålleberg]] || [[Ålleberg]]
|-
| '''ESGD''' || || [[Zračna luka Bämmelshed]] || [[Tidaholm]]
|-
| '''ESGE''' || || [[Zračna luka Viared]] || [[Borås]]
|-
| '''ESGF''' || || [[Zračna luka Morup]] || [[Falkenberg]]
|-
| '''ESGG''' ||GOT|| [[Zračna luka Gothenburg-Landvetter]] || [[Gothenburg|Göteborg]]
|-
| '''ESGH''' || || [[Zračna luka Herrljunga]] || [[Herrljunga]]
|-
| '''ESGI''' || || [[Zračna luka Alingsås]] || [[Alingsås]]
|-
| '''ESGJ''' ||JKG|| [[Zračna luka Jönköping]] || [[Jönköping]]
|-
| '''ESGK''' || || [[Zračna luka Falköping]] || [[Falköping]]
|-
| '''ESGL''' ||LDK|| [[Zračna luka Lidköping-Hovby]] || [[Lidköping]]
|-
| '''ESGM''' || || [[Zračna luka Öresten]] || [[Öresten]]
|-
| '''ESGN''' || || [[Zračna luka Brännebrona]] || [[Götene]]
|-
| '''ESGP''' ||GSE|| [[Zračna luka Gothenburg]] (Säve) || [[Göteborg]]
|-
| '''ESGR''' ||KVB|| [[Zračna luka Skövde]] || [[Skövde]]
|-
| '''ESGS''' || || [[Zračna luka Näsinge]] || [[Strömstad]]
|-
| '''ESGT''' ||THN|| [[Zračna luka Trollhättan-Vänersborg]] || [[Trollhättan]] / [[Vänersborg]]
|-
| '''ESGU''' || || [[Zračna luka Rörkärr]] || [[Uddevalla]]
|-
| '''ESGV''' || || [[Zračna luka Varberg]] || [[Varberg]]
|-
| '''ESGY''' || || [[Zračna luka Säffle]] || [[Säffle]]
|-
| '''ESIA''' || || [[Zrakoplovna baza Karlsborg]] || [[Karlsborg]]
|-
| '''ESIB''' || || [[Zrakoplovna baza Såtenäs]] || [[Såtenäs]]
|-
| '''ESKA''' || || [[Zrakoplovna baza Gimo]] || [[Gimo, Švedska|Gimo]]
|-
| '''ESKB''' || || [[Zračna luka Barkarby]] || [[Stockholm]]
|-
| '''ESKC''' || || [[Zračna luka Sundbro]] || [[Sundbro]]
|-
| '''ESKD''' || || [[Zračna luka Dala-Järna]] || [[Dala-Järna]]
|-
| '''ESKG''' || || [[Zračna luka Gryttjom]] || [[Gryttjom]]
|-
| '''ESKH''' || || [[Zračna luka Ekshärad]] || [[Ekshärad]]
|-
| '''ESKK''' ||KSK|| [[Zračna luka Karlskoga]] || [[Karlskoga]]
|-
| '''ESKM''' ||MXX|| [[Zračna luka Mora-Siljan]] || [[Mora ity, Švedska|Mora]]
|-
| '''ESKN''' ||NYO|| [[Zračna luka Stockholm-Skavsta]] || [[Stockholm]] / [[Nyköping]]
|-
| '''ESKO''' || || [[Zračna luka Munkfors]] || [[Munkfors]]
|-
| '''ESKS''' || || [[Zrakoplovna baza Strangnas]] (zatvorena) || [[Strangnas]]
|-
| '''ESKT''' || || [[Zračna luka Tierp]] || [[Tierp]]
|-
| '''ESKU''' || || [[Zračna luka Sunne]] || [[Sunne]]
|-
| '''ESKV''' || || [[Zračna luka Arvika-Westlanda]] || [[Arvika]]
|-
| '''ESKX''' || || [[Zrakoplovna baza Björkvik]] (zatvorena) || [[Björkvik]]
|-
| '''ESMA''' || || [[Zračna luka Emmaboda]] || [[Emmaboda]]
|-
| '''ESMB''' || || [[Zračna luka Borglanda]] || [[Borglanda]]
|-
| '''ESMC''' || || [[Zračna luka Ränneslätt]] || [[Eksjö]]
|-
| '''ESMD''' || || [[Zračna luka Vankiva]] || [[Hässleholm]]
|-
| '''ESME''' || || [[Zračna luka Eslöv]] || [[Eslöv]]
|-
| '''ESMF''' || || [[Zračna luka Fagerhult]] || [[Fagerhult]]
|-
| '''ESMG''' || || [[Zračna luka Feringe]] || [[Ljungby, Švedska|Ljungby]]
|-
| '''ESMH''' || || [[Zračna luka Höganäs]] || [[Höganäs]]
|-
| '''ESMI''' || || [[Zračna luka Sövdeborg]] || [[Sövdeborg]]
|-
| '''ESMJ''' || || [[Zračna luka Kågeröd]] || [[Kågeröd]]
|-
| '''ESMK''' ||KID|| [[Zračna luka Kristianstad]] || [[Kristianstad]]
|-
| '''ESML''' || || [[Zračna luka Landskrona]] || [[Landskrona]]
|-
| '''ESMN''' || || [[Zračna luka Lund]] || [[Lund]]
|-
| '''ESMO''' ||OSK|| [[Zračna luka Oskarshamn]] || [[Oskarshamn]]
|-
| '''ESMP''' || || [[Zračna luka Anderstorp]] || [[Anderstorp]]
|-
| '''ESMQ''' ||KLR|| [[Zračna luka Kalmar]] || [[Kalmar]]
|-
| '''ESMR''' || || [[Zračna luka Trelleborg]] (Zračna luka Maglarp) || [[Trelleborg]]
|-
| '''ESMS''' ||MMX|| [[Zračna luka Malmö-Sturup]] || [[Malmö]]
|-
| '''ESMT''' ||HAD|| [[Zračna luka Halmstad]] || [[Halmstad]]
|-
| '''ESMU''' || || [[Zračna luka Möckeln]] || [[Älmhult]]
|-
| '''ESMV''' || || [[Zrakoplovna baza Hagshult]] || [[Hagshult]]
|-
| '''ESMW''' || || [[Zračna luka Tingsryd]] (zatvorena) || [[Tingsryd]]
|-
| '''ESMX''' ||VXO|| [[Zračna luka Växjö]] (Zračna luka Kronoberg) || [[Växjö]]
|-
| '''ESMY''' || || [[Zračna luka Smålandsstenar]] || [[Smålandsstenar]]
|-
| '''ESMZ''' || || [[Zračna luka Ölanda]] || [[Ölanda]]
|-
| '''ESNA''' || || [[Zračna luka Hallviken]] || [[Hallviken]]
|-
| '''ESNB''' || || [[Zračna luka Sollefteå]] || [[Sollefteå]]
|-
| '''ESNC''' || || [[Zračna luka Hedlanda]] || [[Hede Court District|Hede]]
|-
| '''ESND''' ||EVG|| [[Zračna luka Sveg]] || [[Sveg]]
|-
| '''ESNE''' || || [[Zračna luka Överkalix]] || [[Överkalix]]
|-
| '''ESNF''' || || [[Zrakoplovna baza Farila]] || [[Farila]]
|-
| '''ESNG''' ||GEV|| [[Zračna luka Gällivare]] || [[Gällivare]]
|-
| '''ESNH''' ||HUV|| [[Zračna luka Hudiksvall]] || [[Hudiksvall]]
|-
| '''ESNI''' || || [[Zrakoplovna baza Kubbe]] (zatvorena) || [[Kubbe]]
|-
| '''ESNJ''' || || [[Zrakoplovna baza Jokkmokk]] || [[Jokkmokk]]
|-
| '''ESNK''' ||KRF|| [[Zračna luka Kramfors-Sollefteå]] || [[Kramfors]] / [[Sollefteå]]
|-
| '''ESNL''' ||LYC|| [[Zračna luka Lycksele]] || [[Lycksele]]
|-
| '''ESNM''' || || [[Zračna luka Optand]] || [[Optand]]
|-
| '''ESNN''' ||SDL|| [[Zračna luka Sundsvall-Härnösand]] || [[Sundsvall]] / [[Härnösand]]
|-
| '''ESNO''' ||OER|| [[Zračna luka Örnsköldsvik]] || [[Örnsköldsvik]]
|-
| '''ESNP''' || || [[Zračna luka Piteå]] || [[Piteå]]
|-
| '''ESNQ''' ||KRN|| [[Zračna luka Kiruna]] || [[Kiruna]]
|-
| '''ESNR''' || || [[Zračna luka Orsa]] || [[Orsa]]
|-
| '''ESNS''' ||SFT|| [[Zračna luka Skellefteå]] || [[Skellefteå]]
|-
| '''ESNT''' || || [[Zrakoplovna baza Sattna]] (zatvorena) || [[Sattna]]
|-
| '''ESNU''' ||UME|| [[Zračna luka Umeå]] || [[Umeå]]
|-
| '''ESNV''' ||VHM|| [[Zračna luka Vilhelmina]] || [[Vilhelmina]]
|-
| '''ESNX''' ||AJR|| [[Zračna luka Arvidsjaur]] || [[Arvidsjaur]]
|-
| '''ESNY''' ||SOO|| [[Zračna luka Söderhamn]] || [[Söderhamn]]
|-
| '''ESNZ''' ||OSD|| [[Zračna luka Östersund-Frösön]] (Zrakoplovna baza F4 Frösön) || [[Östersund]]
|-
| '''ESOE''' ||ORB|| [[Zračna luka Örebro]] || [[Örebro]]
|-
| '''ESOH''' ||HFS|| [[Zračna luka Hagfors]] || [[Hagfors]]
|-
| '''ESOK''' ||KSD|| [[Zračna luka Karlstad]] || [[Karlstad]]
|-
| '''ESOL''' || || [[Zračna luka Lemstanäs]] || [[Storvik]]
|-
| '''ESOW''' ||VST|| [[Zračna luka Stockholm-Västerås]] (Hässlö, former F1) || [[Stockholm]] / [[Västerås]]
|-
| '''ESPA''' ||LLA|| [[Zračna luka Luleå]] (Zrakoplovna baza Kallax) || [[Luleå]]
|-
| '''ESPE''' || || [[Zrakoplovna baza Vidsel]] || [[Vidsel]]
|-
| '''ESPG''' || || [[Zrakoplovna baza Boden Army]] (zatvorena) || [[Boden ity|Boden]]
|-
| '''ESPJ''' || || [[Zrakoplovna baza Heden]] (zatvorena) || [[Heden]]
|-
| '''ESQO''' || || [[Zračna luka Arboga]] || [[Arboga]]
|-
| '''ESQP''' || || [[Zračna luka Berga]] (zatvorena) || [[Berga, Švedska|Berga]]
|-
| '''ESSA''' ||ARN|| [[Zračna luka Stockholm-Arlanda]] || [[Stockholm]]
|-
| '''ESSB''' ||BMA|| [[Zračna luka Stockholm-Bromma]] || [[Stockholm]]
|-
| '''ESSC''' || || [[Zračna luka Ekeby]] || [[Eskilstuna]]
|-
| '''ESSD''' ||BLE|| [[Zračna luka Borlänge]] || [[Borlänge]]
|-
| '''ESSE''' || || [[Zračna luka Skå-Edeby]] || [[Stockholm]]
|-
| '''ESSF''' ||HLF|| [[Zračna luka Hultsfred]] || [[Hultsfred]] / [[Vimmerby]]
|-
| '''ESSG''' || || [[Zračna luka Ludvika]] || [[Ludvika]]
|-
| '''ESSH''' || || [[Zračna luka Laxå]] || [[Laxå]]
|-
| '''ESSI''' || || [[Zračna luka Visingsö]] || [[Visingsö]]
|-
| '''ESSK''' ||GVX|| [[Zračna luka Gävle-Sandviken]] || [[Gävle]] / [[Sandviken]]
|-
| '''ESSL''' ||LPI|| [[Zračna luka Linköping-Saab]] || [[Linköping]]
|-
| '''ESSM''' || || [[Zračna luka Brattforsheden]] || [[Brattforsheden]]
|-
| '''ESSN''' || || [[Zračna luka Norrtälje]] || [[Norrtälje]]
|-
| '''ESSP''' ||NRK|| [[Zračna luka Kungsängen]] || [[Norrköping]]
|-
| '''ESST''' ||TYF|| [[Zračna luka Torsby]] (Zračna luka Fryklanda) || [[Torsby]]
|-
| '''ESSU''' ||EKT|| [[Zračna luka Eskilstuna]] || [[Eskilstuna]]
|-
| '''ESSV''' ||VBY|| [[Zračna luka Visby]]||[[Visby]]
|-
| '''ESSW''' ||VVK|| [[Zračna luka Västervik]] || [[Västervik]]
|-
| '''ESSX''' || || [[Zračna luka Johannisberg]] || [[Västerås]]
|-
| '''ESSZ''' || || [[Zračna luka Vängsö]] || [[Vängsö]]
|-
| '''ESTA''' ||AGH|| [[Zračna luka Ängelholm-Helsingborg]] || [[Ängelholm]] / [[Helsingborg]]
|-
| '''ESTF''' || || [[Zračna luka Fjallbacka]] || [[Fjällbacka]]
|-
| '''ESTG''' || || [[Zračna luka Grönhögen]] || [[Grönhögen]]
|-
| '''ESTL''' || || [[Zračna luka Ljungbyhed]] || [[Ljungbyhed]]
|-
| '''ESTO''' || || [[Zračna luka Tomelilla]] || [[Tomelilla]]
|-
| '''ESTT''' || || [[Zračna luka Vellinge]] || [[Vellinge]]
|-
| '''ESUA''' || || [[Zrakoplovna baza Åmsele]] (zatvorena) || [[Åmsele]]
|-
| '''ESUB''' || || [[Zračna luka Arbrå]] || [[Arbrå]]
|-
| '''ESUD''' ||SQO|| [[Zračna luka Storuman]] || [[Storuman]]
|-
| '''ESUE''' ||IDB|| [[Zračna luka Idre]] – Idre
|-
| '''ESUF''' || || [[Zrakoplovna baza Fallfors]] (zatvorena) || [[Fallfors]]
|-
| '''ESUG''' || || [[Zračna luka Gargnäs]] || [[Gargnäs]]
|-
| '''ESUH''' || || [[Zračna luka Myran]] || [[Härnösand]]
|-
| '''ESUI''' || || [[Zračna luka Mellansel]] || [[Mellansel]]
|-
| '''ESUJ''' || || [[Zračna luka Tälje]] || [[Ånge]]
|-
| '''ESUK''' || || [[Zrakoplovna baza Kalixfors Army]] || [[Kalixfors]]
|-
| '''ESUL''' || || [[Zračna luka Ljusdal]] || [[Ljusdal]]
|-
| '''ESUM''' || || [[Zračna luka Mohed]] || [[Mohed]]
|-
| '''ESUO''' || || [[Zračna luka Oviken]] || [[Oviken Court District|Oviken]]
|-
| '''ESUP''' ||PJA|| [[Zračna luka Pajala]] || [[Pajala]]
|-
| '''ESUR''' || || [[Zračna luka Ramsele]] || [[Ramsele]]
|-
| '''ESUS''' || || [[Zračna luka Åsele]] || [[Åsele]]
|-
| '''ESUT''' ||HMV|| [[Zračna luka Hemavan]] || [[Hemavan]]
|-
| '''ESUV''' || || [[Zračna luka Älvsbyn]] || [[Älvsbyn]]
|-
| '''ESUY''' || || [[Zračna luka Edsbyn]] || [[Edsbyn]]
|-
| '''ESVA''' || || [[Zračna luka Avesta]] || [[Avesta ity|Avesta]]
|-
| '''ESVB''' || || [[Zračna luka Bunge]] || [[Bunge]]
|-
| '''ESVG''' || || [[Zračna luka Gagnef]] || [[Gagnef]]
|-
| '''ESVH''' || || [[Zračna luka Hällefors]] || [[Hällefors]]
|-
| '''ESVK''' || || [[Zračna luka Katrineholm]] || [[Katrineholm]]
|-
| '''ESVM''' || || [[Zračna luka Skinnlanda]] || [[Malung]]
|-
| '''ESVQ''' || || [[Zračna luka Köping]] || [[Köping ity|Köping]]
|-
| '''ESVS''' || || [[Zračna luka Siljansnäs]] || [[Siljansnäs]]
|-
|}
== EV - [[Latvija]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EVAD''' || || [[Zrakoplovno pristanište Adaži]] || [[Ādaži]]
|-
| '''EVDA''' ||DGP|| [[Zračna luka Daugavpils]] || [[Daugavpils]]
|-
| '''EVEA''' || || [[Zrakoplovna baza Jelgava]] || [[Jelgava]]
|-
| '''EVFA''' || || [[Zrakoplovna baza Vaiņode]] || [[Vaiņode ity|Vaiņode]]
|-
| '''EVGA''' || || [[Zrakoplovna baza Lielvārde]] || [[Lielvārde]]
|-
| '''EVKA''' || || [[Zrakoplovna baza Jēkabpils]] || [[Jēkabpils]]
|-
| '''EVLA''' ||LPX|| [[Zračna luka Liepāja]] || [[Liepāja]]
|-
| '''EVRA''' ||RIX|| [[Zračna luka Riga]] || [[Riga|Rīga]]
|-
| '''EVRC''' || || [[Rumbula Zrakoplovna baza]] || [[Riga]]
|-
| '''EVRS''' || || [[Spilve]] || [[Riga]]
|-
| '''EVTA''' || || [[Zrakoplovna baza Tukums]] || [[Tukums]]
|-
| '''EVVA''' ||VNT|| [[Zračna luka Ventspils]] || [[Ventspils]]
|-
|}
== EY - [[Litva]] ==
{|class="wikitable sortable" style="width:auto;"
! width="*" |'''[[ICAO]]'''
! width="*" |'''[[IATA]]'''
! width="*" |'''Ime zračne luke'''
! width="*" |'''Blizina mjesta kojem služi'''
|-
| '''EYAL''' || || [[Zračna luka Alytus]] || [[Alytus]]
|-
| '''EYBI''' || || [[Zračna luka Biržai]] || [[Biržai]]
|-
| '''EYJB''' || || [[Zračna luka Jurbarkas]] || [[Jurbarkas]]
|-
| '''EYKA''' ||KUN|| [[Zračna luka Kaunas]] || [[Kaunas]]
|-
| '''EYKD''' || || [[Zračna luka Kėdainiai]] || [[Kėdainiai]]
|-
| '''EYKG''' || || [[Zračna luka Kaunas/Gamykla]] || [[Kaunas]]
|-
| '''EYKL''' ||KLJ|| [[Zračna luka Klaipėda]] || [[Klaipėda]]
|-
| '''EYKR''' || || [[Zračna luka Kazlų Rūda]] (Vojna) || [[Kazlų Rūda]]
|-
| '''EYKS''' || || [[Zračna luka S. Darius i S. Girėnas]] || [[Kaunas]]
|-
| '''EYKT''' || || [[Zračna luka Kartena]] || [[Kartena]]
|-
| '''EYMA''' || || [[Zračna luka Tirkšliai]] || [[Tirkšliai]]
|-
| '''EYMM''' || || [[Zračna luka Sasnava]] || [[Sasnava]]
|-
| '''EYNA''' || || [[Zračna luka Akmenė]] || [[Akmenė]]
|-
| '''EYND''' || || [[Zračna luka Nida]] || [[Nida (grad)|Nida]]
|-
| '''EYNE''' || || [[Zračna luka Nemirseta]] || [[Nemirseta]]
|-
| '''EYPA''' ||PLQ|| [[Zračna luka Palanga]] || [[Palanga]]
|-
| '''EYPI''' || || [[Zračna luka Panevėžys]] || [[Panevėžys]]
|-
| '''EYPK''' || || [[Zračna luka Pikeliškės]] || [[Pikeliškės]]
|-
| '''EYPN''' || || [[Zračna luka Panevėžys]] || [[Panevėžys]]
|-
| '''EYPP''' ||PNV|| [[Zračna luka Pajuostis]] (Vojna) || [[Pajuostis]]
|-
| '''EYPR''' || || [[Zračna luka Pociūnai]] || [[Pociūnai]]
|-
| '''EYRK''' || || [[Zračna luka Rokiškis]] || [[Rokiškis]]
|-
| '''EYRU''' || || [[Zračna luka Rukla]] || [[Jonava]]
|-
| '''EYSA''' ||SQQ|| [[Zračna luka Šiauliai]] (Civil/Vojna) || [[Šiauliai]]
|-
| '''EYSB''' ||HLJ|| [[Zračna luka Barysiai]] (Civil/Vojna) || [[Barysiai]]
|-
| '''EYSE''' || || [[Zračna luka Šeduva]] || [[Šeduva]]
|-
| '''EYSI''' || || [[Zračna luka Šilutė]] (Vojna) || [[Šilutė]]
|-
| '''EYTL''' || || [[Zračna luka Telšiai]] || [[Telšiai]]
|-
| '''EYUT''' || || [[Zračna luka Utena]] || [[Utena, Lithuania|Utena]]
|-
| '''EYVA''' || || || Vilnius(MOT/CAD)
|-
| '''EYVC''' || || || Vilnius(ACC/FIC/COM/RCC)
|-
| '''EYVI''' ||VNO|| [[Zračna luka Vilnius]] || [[Vilnius]]
|-
| '''EYVK''' || || [[Zračna luka Kyviškės]] (Vojna) || [[Kyviškės]]
|-
| '''EYVL''' || || ||Vilnius(FIR)
|-
| '''EYVN''' || || ||Vilnius(NOF/AIS)
|-
| '''EYVP''' || || [[Zračna luka Paluknys]] || [[Paluknys]]
|-
| '''EYZA''' || || [[Zračna luka Zarasai]] || [[Zarasai]]
|-
| '''EYZE''' || || [[Zračna luka Žekiškės]] || [[Žekiškės]]
|-
|}
==Izvori==
*{{cite web
| url = http://www.icao.int/anb/aig/Taxonomy/R4CDLocationIndicatorsbystate.pdf
| title = ICAO Location Indicators by State
| publisher = [[ICAO]]
| date = 2006-01-12
| format = [[PDF]]
}}
*{{cite web
| url = http://www.unece.org/cefact/locode/
| title = United Nations Code for Trade and Transport Locations] s IATA kodovima
| work = UN/LOCODE 2006-2
| publisher = [[UNECE]]
| date = 2007-04-30
}}
[[Kategorija: Popis zračnih luka po ICAO kodu|E]]
[[zh:國際民航組織機場代碼(E)]]
rggbf0rs9ho60rnots5wiaa0ujvf1a8
Predložak:Svjetski prvaci konstruktora u Formuli 1
10
265403
7088198
6728188
2024-12-14T09:15:33Z
213.149.52.96
7088198
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| navbar = {{#if:Svjetski prvaci konstruktora u Formuli 1 | | bez}}
| naziv = Svjetski prvaci konstruktora u Formuli 1
| naslov = [[Kuća slavnih Formule 1|Svjetski prvaci konstruktora u Formuli 1]]
| popis1 =
<table style="width:100%; text-align:left;">
<tr>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 1950.|1950.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1951.|1951.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1952.|1952.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1953.|1953.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1955.|1955.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1956.|1956.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1957.|1957.]] ''nije dodjeljeno''<br/>
[[Formula 1 – sezona 1958.|1958.]] [[Vanwall]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] [[Cooper]]
</div>
</td>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 1960.|1960.]] [[Cooper]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1961.|1961.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1962.|1962.]] [[British Racing Motors|BRM]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1963.|1963.]] [[Team Lotus|Lotus]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1964.|1964.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1965.|1965.]] [[Team Lotus|Lotus]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1966.|1966.]] [[Brabham]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1967.|1967.]] [[Brabham]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]] [[Team Lotus|Lotus]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1969.|1969.]] [[Equipe Matra|Matra]]
</div>
</td>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]] [[Team Lotus|Lotus]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]] [[Tyrrell]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1972.|1972.]] [[Team Lotus|Lotus]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]] [[Team Lotus|Lotus]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]] [[McLaren]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1975.|1975.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]] [[Team Lotus|Lotus]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
</div>
</td>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 1980.|1980.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1983.|1983.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]] [[McLaren]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]] [[McLaren]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]] [[McLaren]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]] [[McLaren]]
</div>
</td>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]] [[McLaren]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] [[McLaren]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] [[Benetton Formula|Benetton]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] [[Williams F1|Williams]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]] [[McLaren]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
</div>
</td>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] [[Renault F1|Renault]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] [[Renault F1|Renault]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] [[Brawn GP]]
</div>
</td>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] [[Red Bull Racing|Red Bull]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] [[Red Bull Racing|Red Bull]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] [[Red Bull Racing|Red Bull]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] [[Red Bull Racing|Red Bull]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
</div>
</td>
<td><div>
[[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] [[Mercedes AMG F1|Mercedes]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] [[Red Bull Racing|Red Bull]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] [[Red Bull Racing|Red Bull]]<br/>
[[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] [[McLaren]]<br/>
<br/><br/><br/><br/><br/>
</div>
</td>
</tr>
</table>
}}<noinclude>
[[Kategorija: Skupni predlošci za Formulu 1]]
t0l7joy2nko60j9j9ik0bhjh8uttuy4
Daniele De Rossi
0
266121
7088240
7024456
2024-12-14T11:55:50Z
KWiki
94311
/* Vanjske poveznice */
7088240
wikitext
text/x-wiki
{{Zastarjelo}}
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Daniele De Rossi
| slika = [[Datoteka:CSKA-Roma (2).jpg|250px]]
| opis slike = De Rossi sa [[A.S. Roma|A.S. Romom]] u [[2014.]] godini.
| puno ime = Daniele De Rossi
| visina = 186 cm
| nadimak = ''Capitan Futuro''
| datum rođenja = [[24. srpnja]] [[1983.]]
| mjesto rođenja = [[Rim]]
| država = {{Z+X|ITA}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| drava smrti =
| trenutačni klub = ''Bez kluba''
| broj u klubu =
| pozicija = trener (kao igrač [[Vezni igrač (nogomet)|veznjak]])
| ugovor =
| mlade godine = 1997. – 2000.<br/>2000. – 2001.
| juniorski klubovi = [[A.S. Ostia Mare 1945|Ostiamare]]<br/>[[A.S. Roma|Roma]]
| godina = 2001. – 2019. <br> 2019. – 2020.
| profesionalni klubovi = [[A.S. Roma|Roma]] <br> [[Boca Juniors]]
| nastupi(golovi) = {{0}}459 {{0}}{{0}}(43) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine u reprezentaciji = 2001.<br />2002.<br />2003. – 2004.<br />2004. – 2017.
| reprezentacija = {{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Italija do 19]]<br />{{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Italija do 20]]<br />{{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Italija do 21]]<br />{{NogRep|ITA}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}117 {{0}}{{0}}(21)
| godine treniranja = 2021. – 2022. <br> 2022. – 2023.<br> 2024.
| klubovi = {{NogRep|ITA}} (pomoćni trener) <br> [[S.P.A.L.]] <br> [[A.S. Roma|Roma]]
| ažurirano =
}}
'''Daniele De Rossi''' ([[Rim]], [[24. srpnja]] [[1983.]]) [[Italija|talijanski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši [[nogometaš]]. Trenutačno je bez kluba.
== Karijera ==
=== Klupska karijera ===
De Rossi je svoje nogometne početke započeo u momčadi [[A.S. Ostia Mare 1945|Ostiamare]] [[1997.]] godine. Od [[2000.]] prelazi u mladu momčad [[A.S. Roma|AS Rome]], gdje je igrao kao napadač. Do [[2003.]] igrao je za mladu momčad, s time da je od [[2001.]] postepeno ulazio u igru u seniorima AS Rome. Debi za prvu momčad imao je [[10. listopada]] [[2001.]] protiv [[Belgija|belgijskog]] [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht Bruxellesa]], u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. Debi u [[Serie A]] imao je [[25. siječnja]] [[2003.]] protiv [[Calcio Como|Coma]].
[[10. svibnja]] iste godine u utakmici protiv [[Torino F.C.|Torina]] je prvi puta zaigrao u početnom sastavu, te je u toj utakmici postigao i prvi pogodak u prvenstvu.
U ožujku [[2006.]], igrača je sudac ''Mauro Bergonzi'' na kraju utakmice pohvalio za fair-play igru.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://thestar.com.my/news/story.asp?file=%2F2006%2F3%2F21%2Fsports%2F13722669&sec=sports |title=The Malaysia Star |archive-url=https://web.archive.org/web/20121010164201/http://thestar.com.my/news/story.asp?file=%2F2006%2F3%2F21%2Fsports%2F13722669&sec=sports |archive-date=10. listopada 2012. |access-date=31. kolovoza 2021.}}</ref> AS Roma je tada gubila s 1:0 u prvenstvenoj utakmici protiv [[A.C.R. Messina|Messine]]. De Rossi je postigao pogodak rukom koji sudac nije vidio, no igrač je svejedno priznao sucu svoj prekršaj, te je gol poništen. Ipak, Roma je na kraju uspjela pobijediti s 2:1.
U sezoni 2006./07., De Rossi je u utakmici protiv [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] postigao pogodak s udaljenosti od 36 metara, francuskom golmanu [[Sébastien Frey|Sébastienu Freyu]]. Također, De Rossi je iste sezone u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao pogodak [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedu]] za 1:0 pobjedu, u četvrtfinalu natjecanja.
Iako u matičnom klubu AS Romi igra na poziciji povučenog veznog, u reprezentaciji igra na poziciji srednjeg veznog u paru s [[Gennaro Gattuso|Gennarom Gattusom]]. Tamo oboje imaju tendenciju kretanja u napad, te zbog toga De Rossi ima bolji prosjek postignutih pogodaka u reprezentaciji, nego u matičnom klubu.
Nakon 40 nastupa i pet pogodaka u [[Serie A 2016./17.|2016./17. sezoni]], De Rossi je produžio svoj ugovor s rimskim klubom do [[2019.]] godine.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/story/3136763/daniele-de-rossi-extends-roma-contract-until-2019 |naslov=Daniele De Rossi extends Roma contract until 2019 |rad=espnfc.com |dan=31. svibnja 2017. |preuzeto=3. lipnja 2017.}}</ref>
=== Reprezentativna karijera ===
De Rossi je prikupio nekolicinu nastupa u talijanskim do 19 i do 20 reprezentativnim selekcijama. S mladom talijanskom reprezentacijom bio je europski prvak [[2004.]] na prvenstvu održanom u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Iste godine, s mladom reprezentacijom je osvojio brončanu medalju na [[OI 2004.|Olimpijadi u Ateni]]. Nekoliko tjedana nakon povratka iz [[Grčka|Grčke]], Daniele De Rossi je prvi puta nastupio za talijansku seniorsku reprezentaciju. U kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], odigranoj u [[Palermo|Palermu]], postigao je pogodak za 2:1 pobjedu Italije.
==== SP 2006. ====
Daniele De Rossi bio je član [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanske reprezentacije]] koja je nastupila na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Mundijalu 2006.]] U utakmici u skupini, protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], De Rossi je dobio direktni crveni karton zbog udarca u lice [[Brian McBride|Briana McBridea]]. Amerikanac je napustio teren s krvavim licem, no vratio se u igru nakon liječničke pomoći. [[Velika Britanija|Britanski]] [[BBC]] je De Rossijev nesportski čin popratio riječima: "''Osramotio je sebe s odvratnim, nepotrebnim laktom u lice Briana McBridea.''"<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853182.stm Italy 1:1 USA]</ref>
Talijan se poslije ispričao McBrideu,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://soccer.sportsnet.tsn.ca/news_story/?id=246 |title=De Rossi apologizes to McBride for elbow |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929174054/http://soccer.sportsnet.tsn.ca/news_story/?id=246 |archive-date=29. rujna 2007. |access-date=29. srpnja 2010.}}</ref> no suspendiran je na sljedeće 4 utakmice te kažnjen s 10.000 [[Švicarski franak|CHF]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=372274&cc=5901 |title=Italy's De Rossi gets four-match ban from FIFA |archive-url=https://web.archive.org/web/20120201122628/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=372274&cc=5901 |archive-date=1. veljače 2012. |access-date=29. srpnja 2010.}}</ref>
Nakon što je diskvalificiran za sljedeća četiri susreta, De Rossi je zaigrao za Italiju u finalu protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]]. Tada je ušao u igru u 61. minuti kao zamjena za legendu AS Rome, [[Francesco Totti|Francesca Tottija]]. Nakon što je utakmica nakon produžetaka završena neodlučenim rezultatima (1:1), pobjednik se odlučivao jedanaestercima. Daniele De Rossi je pucao i realizirao treći jedanaesterac za Italiju, te time "pomogao" svojoj zemlji da osvoji četvrti naslov svjetskog prvaka u povijesti.
==== EURO 2008. ====
De Rossi je igrao sve reprezentativne utakmice kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Euro 2008.]], te je pritom postigao pogodak protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]]. Nakon što je [[Francesco Totti]] završetkom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Mundijala 2006.]] objavio kraj reprezentativne karijere, De Rossi je dobio čast da nosi dres s brojem 10.
Dne [[17. lipnja]] [[2008.]], tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj]], De Rossi je protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] postigao pogodak iz slobodnog udarca za 2:0 pobjedu. Prilikom tog slobodnog udarca, [[Thierry Henry]] je skrenuo loptu u gol. To je bio De Rossijev peti reprezentativni pogodak koji je omogućio Italiji da se plasira u četvrtfinale prvenstva. U utakmici četvrtfinala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], pobjednik je odlučivan izvođenjem jedanaesteraca. Španjolski vratar [[Iker Casillas]] uspio je obraniti De Rossijev penal, te se Španjolska plasirala u polufinale rezultatom 4:2 u jedanaestercima.
==== Kup konfederacija 2009. ====
[[2009.]] Italija je nastupala na [[Kup konfederacija 2009.|Kupu konfederacija]] održanom u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], igranoj u [[Pretoria|Pretoriji]], [[15. lipnja]] [[2009.]], Italija je gubila 1:0, pogotkom [[Landon Donovan|Landona Donovana]] na početku utakmice. Na 1:1 izjednačuje [[Giuseppe Rossi]], dok Daniele De Rossi postiže pogodak za 2:1 vodstvo Italije niskim udarcem iz velike daljine. Za 3:1 pobjedu "pobrinuo" se [[Andrea Pirlo]] svojim pogotkom.
Mnogi smatraju da bi Daniele De Rossi mogao postati novi talijanski kapetan, nakon [[Fabio Cannavaro|Fabija Cannavara]]. Ljubimac je talijanskih navijača koji ga smatraju važnim igračem, jer igra važnu ulogu u "razbijanju" protivničke igre.
==== SP 2010. ====
[[10. rujna]] [[2008.]] igrač je u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Mundijal u JAR-u]], odigranoj u [[Udine|Udinama]], prvi puta postigao dva pogotka, na utakmici protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]].
De Rossi je bio član reprezentacije koja je nastupala na Mundijalu u Južnoj Africi 2010. Za Italiju je postigao pogodak na prvoj utakmici u skupini protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]] (1:1).<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2010/8729228.stm Italy vs. Paraguay]</ref>
U konačnici, Italija je kao tadašnji branitelj svjetskog naslova, doživjela debakl, te ispala već u ranoj fazi natjecanja.
==== EP 2016. ====
Talijanski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio De Rossi.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=5. lipnja 2016.}}</ref>
===== Pogodci za reprezentaciju =====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[4. rujna]] [[2004.]] || Stadio Renzo Barbera, [[Palermo]], [[Italija]] || {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] || '''1''':1 || 2:1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 06' u Njemačkoj]]
|-
| 2. || [[13. listopada]] [[2004.]] || Stadio Ennio Tardini, [[Parma]], [[Italija]] || {{Z|BJE}} [[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]] || '''2''':0 || 4:3 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 06' u Njemačkoj]]
|-
| 3. || [[1. ožujka]] [[2006.]] || Stadio Artemio Franchi, [[Firenca]], [[Italija]] || {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] || '''3''':0 || 4:1 || Prijateljska utakmica
|-
| 4. || [[11. listopada]] [[2006.]] || Stadion Boris Paichadze, [[Tbilisi]], [[Gruzija]] || {{Z|GRU}} [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] || '''1''':0 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 08' u Austriji / Švicarskoj]]
|-
| 5. || [[17. lipnja]] [[2008.]] || [[Letzigrund]], [[Zürich]], [[Švicarska]] || {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] || '''2''':0 || 2:0 || [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 08' u Austriji / Švicarskoj]]
|-
| 6. || [[10. rujna]] [[2008.]] || [[Stadio Friuli]], [[Udine]], [[Italija]] || {{Z|GRU}} [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] || '''1''':0 || 2:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP 10' u Južnoj Africi]]
|-
| 7. || [[10. rujna]] [[2008.]] || Stadio Friuli, [[Udine]], [[Italija]] || {{Z|GRU}} [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] || '''2''':0 || 2:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP 10' u Južnoj Africi]]
|-
| 8. || [[15. lipnja]] [[2009.]] || [[Loftus Versfeld Stadion]], [[Pretoria]], [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]] || {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] || 1:'''2''' || 1:3 || [[Kup konfederacija 2009.|Kup konfederacija 09' u Južnoj Africi]]
|-
| 9. || [[14. lipnja]] [[2010.]] || [[Green Point Stadion|Cape Town Stadium]], [[Cape Town]], [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]]|| {{Z|PAR}} [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] || '''1''':1 || 1:1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP 10' u Južnoj Africi]]
|-
| 10. || [[7. rujna]] [[2010.]] || Stadio Artemio Franchi, [[Firenca]], [[Italija]]|| [[Datoteka:Flag_of_the_Faroe_Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski Otoci]] || '''2''':0 || 5:0 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 12' u Poljskoj / Ukrajini]]
|-
| 11. || [[15. kolovoza]] [[2012.]] || [[Stade de Suisse]], [[Bern]], [[Švicarska]]|| {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] || 0:'''1''' || 2:1 || Prijateljska utakmica
|-
| 12. || [[12. listopada]] [[2012.]] || Stadion Hrazdan, [[Erevan]], [[Armenija]]|| {{Z|ARM}} [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] || '''2''':1 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 14' u Brazilu]]
|-
| 13. || [[16. listopada]] [[2012.]] || [[Stadio Giuseppe Meazza]], [[Milano]], [[Italija]]|| {{Z|DAN}} [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] || '''2''':0 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 14' u Brazilu]]
|-
| 14. || [[21. ožujka]] [[2013.]] || [[Stade de Genève]], [[Ženeva]], [[Švicarska]]|| {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] || '''1''':2 || 2:2 || Prijateljska utakmica
|-
| 15. || [[19. lipnja]] [[2013.]] || [[Itaipava Arena Pernambuco|Arena Pernambuco]], [[Recife]], [[Brazil]]|| {{Z|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] || '''1''':2 || 4:3 || [[Kup konfederacija 2013.|Kup konfederacija 13' u Brazilu]]
|-
| 16. || [[4. rujna]] [[2014.]] || [[Stadio San Nicola|San Nicola]], [[Bari]], [[Italija]]|| {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] || '''2''':0 || 2:0 || Prijateljska utakmica
|-
| 17. || [[6. rujna]] [[2015.]] || [[Stadio Renzo Barbera|Renzo Barbera]], [[Palermo]], [[Italija]]|| {{Z|BUG}} [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] || '''1''':0 || 1:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 14' u Brazilu]]
|-
| 18. || [[6. lipnja]] [[2016.]] || [[Stadio Marc'Antonio Bentegodi]], [[Verona]], [[Italija]]|| {{Z|FIN}} [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] || '''2''':0 || 2:0 || Prijateljska utakmica
|-
| 19. || [[6. listopada]] [[2016.]] || [[Juventus Stadium]], [[Torino]], [[Italija]]|| {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] || '''1''':1 || 1:1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 18' u Rusiji]]
|-
| 20. || [[24. ožujka]] [[2017.]] || [[Stadio Renzo Barbera|Renzo Barbera]], [[Palermo]], [[Italija]]|| {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] || '''1''':0 || 2:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 18' u Rusiji]]
|-
|}
== Privatni život ==
De Rossijev otac je ''Alberto De Rossi'', bivši igrač i trener [[A.S. Roma|AS Rome]]. Daniele De Rossi oženio se za ''Tamaru Pisnoli'', [[18. svibnja]] [[2006.]] Par je prekinuo početkom [[2009.]]
De Rossi je debitirao za AS Romu u dresu s brojem 27, kojeg je nosio dvije sezone. Nakon toga zamijenio je dres s brojem 4 koji je nosio i u reprezentaciji tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Mundijala 2006.]] U AS Romi je dres s brojem 4 zamijenio brojem 16 u sezoni 2005./06. Razlog je bio što mu se kćer iz braka s Tamarom Pisnoli, rodila [[16. lipnja]] [[2005.]]
Tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. u Austriji i Švicarskoj]], Daniele De Rossi odabran je kao glasnogovornik čipsa ''Pringles''. Taj čips za vrijeme EURO-a, reklamirale su i druge nogometne zvijezde, kao što su: [[Thierry Henry]], [[Fernando Torres]], [[Alexander Frei]], [[Philipp Lahm]] i [[Michael Owen]]. Također, pojavio se i u [[Adidas]]ovoj reklami zajedno sa [[Steven Gerrard|Stevenom Gerrardom]], [[Michael Ballack|Michaelom Ballackom]] i [[David Beckham|Davidom Beckhamom]].
Igrač se nalazio i na naslovnici [[Videoigra|video-igre]] [[FIFA 09]], namijenjenoj talijanskom tržištu. Slika je preuzeta tijekom De Rossijeva slavlja prilikom postizanja pogotka protiv [[Internazionale Milano|Inter Milana]] u talijanskom [[Supercoppa Italiana|Superkupu]] [[2009.]]
== Osvojeni trofeji ==
=== Klupski trofeji ===
{| class="wikitable"
!colspan="3"|{{Z+X|ITA}}
|-
!Klub!!Natjecanje!!Godina
|-
|[[Coppa Italia]]||[[A.S. Roma|AS Roma]]||[[2007.]]
|-
|[[Supercoppa Italiana]]||[[A.S. Roma|AS Roma]]||[[2007.]]
|-
|[[Coppa Italia]]||[[A.S. Roma|AS Roma]]||[[2008.]]
|-
|}
=== Reprezentativni trofeji ===
{| class="wikitable"
!colspan="3"|{{Z+X|ITA}}
|-
!Natjecanje!!Godina!!Medalja
|-
|Europsko prvenstvo U21 u Njemačkoj||[[2004.]]||Zlato
|-
|[[OI 2004.|Olimpijada u Ateni]]||[[2004.]]||Bronca
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj]]||[[2006.]]||Zlato
|-
|}
=== Individualni trofeji ===
{| class="wikitable"
!colspan="2"|{{Z+X|ITA}}
|-
!Trofej!!Godina
|-
|Najbolji mladi igrač Serie A||[[2006.]]
|-
|Talijanski igrač godine||[[2009.]]
|-
|}
=== Ordeni ===
*[[Datoteka:ITA_OMRI_2001_Cav_BAR.svg|lijevo|50px]] ''Cavaliere Ordine al merito della Repubblica Italiana'': 2006.
<ref>[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=143321 De Rossi Sig. Daniele - Cavaliere Ordine al Merito della Repubblica Italiana]</ref>
*''Collare d'oro al Merito Sportivo'': 2006.
<ref>[http://qn.quotidiano.net/2006/10/23/5442314-COLLARE-D-ORO.shtml COLLARE D'ORO]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.gsdnonvedentimilano.org/press/2006/p20061023va-40.aspx COLLARE D'ORO - Premiata la Nazionale e i campioni italiani]</ref>
*[[Datoteka:ITA_OMRI_2001_Uff_BAR.svg|lijevo|50px]] ''Ufficiale Ordine al merito della Repubblica Italiana'': 2006.
<ref>[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=198524 De Rossi Sig. Daniele - Ufficiale Ordine al Merito della Repubblica Italiana]</ref>
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.asroma.it/LaSquadraDoc.aspx?Numero=19 Profil igrača na stranicama A.S. Rome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090723004410/http://www.asroma.it/lasquadradoc.aspx?numero=19 |date=23. srpnja 2009. }}
* [http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=2564&squadra=1 Profil igrača na stranicama Talijanskog nogometnog saveza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101117033051/http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=2564&squadra=1 |date=17. studenoga 2010. }}
* [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=209119/ Statistika sudjelovanja na FIFA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100608024144/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=209119/ |date=8. lipnja 2010. }}
* [http://www.footballdatabase.com/site/players/index.php?dumpPlayer=1483 Profil i baza podataka igrača na FootballDataBase.com]
{{Kuća slavnih talijanskog nogometa}}
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Italije
| naslov-style = background:#0066BC; border:1px solid silver; color:white;
|popis=
{{Sastav Italija 2004 OI}}
{{Sastav Italija 2006 SP}}
{{Sastav Italija 2008 EP}}
{{Sastav Italija 2010 SP}}
{{Sastav Italija 2012 EP}}
{{Sastav Italija 2014 SP}}
{{Sastav Italija 2016. EP}}
}}
{{GLAVNIRASPORED:De Rossi, Daniele}}
[[Kategorija:Talijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Talijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Boca Juniorsa]]
[[Kategorija:Životopisi, Rim]]
mp7vs4z3f554gtyesgp86uynv82bibs
Dodatak:Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske
102
266247
7087989
7079038
2024-12-13T22:44:04Z
Argo Navis
852
{{Jezik|
7087989
wikitext
text/x-wiki
{{pravopis}}
{{izvor}}
Ovdje je uključen popis poznatih [[plemstvo|plemićkih]] obitelji iz [[Hrvatska|Hrvatske]] kao i plemićkih obitelji iz drugih država, čiji su se ogranci proširili u Hrvatsku, kao i obitelji kojima je priznato hrvatsko plemstvo.
{{index}}
== A ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Adamić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Adamovići Čepinski]]
| align="center"| 17. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]]
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Grb_Adamovica.jpg|alt=|bezokvira|75x75px]]
|-
| [[Ajtić]] (Aytich, Jajtich, Jajetich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Alagović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Alapić]]
| align="center"| ? – 1584.
| align="center"| [[barun]], [[ban]]
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Alapić.jpg|88x88px]]
|-
| [[Alberti]]
| align="center"|
| align="center"| [[grof]] (od 1907.)
| align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj
| align="center"|
|-
|-
| [[Althan]]
| align="center"| 1129. – ''danas''
| align="center"| [[grof]] (od 1610.)
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Međimurje|Međimurja]] (1719.–1791.)
| align="center"|[[Datoteka:Wappen_Althann.jpg|alt=|bezokvira|68x68px]]
|-
| [[Andech-Meranski]]
| align="center"| 1173. – ????
| align="center"| [[markgrof|margrofovi]], [[ban]]
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Istra|Istre]] (1180.–1248.)
| align="center"|[[Datoteka:Andechs-Wappen.png|alt=|bezokvira|91x91px]]
|-
| [[Andrassy]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla
| align="center"|[[Datoteka:Andrássy coat 1766.jpg|bezokvira|93x93px]]
|-
| [[Andreis]]
| align="center"| 13. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| [[trogir]]ska plemićka obitelj
| align="center"|[[Slika:Andreis grb.svg.png|60px]]
|-
| [[Antolčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Antolković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Antunović]]
| align="center"| 14. st. – danas
| align="center"|knezovi
| align="center"| Hrvatsko praplemstvo iz Poljica (Splitsko-dalmatinska županija) od roda kneza Jurja Dražoevića, od njegovog praunuka Antuna čiji potomci knezovi Juraj, Petar, Marko i Nikola su prvi nosili to prezime.
| align="center"|
|-
| [[Apalenić]] (Apallenich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Arky]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| u popisu plemića jednoselaca Križevačke županije
| align="center"|
|-
| [[Auersperg]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Auersperg-in-Krain-Grafen-Wappen.png|bezokvira|84x84px]]
|-
| [[Augustić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Augustiić.jpg|109x109px]]
|-
|}
== B ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Babočaj]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Freiherrendiplom - Babocsay 1720 - Wappen.jpg|bezokvira|74x74px]]
|-
| [[Babok]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Babonići|Babonići Blagajski]]
| align="center"| 13. st. – 1898.
| align="center"| [[knez]], [[ban]]
| align="center"| hrvatska velikaška obitelj
| align="center"|[[Slika:Babonic grb.svg.png|60px]]
|-
| [[Babonožić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bačić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Božić]]
| align="centar"|
| align="centar"|
| align="centar"|
| align="centar"|
|-
| [[Bajamonti]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| splitska plemićka obitelj [[Talijani|talijanskog]] podrijetla
| align="center"| [[Slika:Bajamonti 1.JPG|50px]]
|-
| [[Balog]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Balogh (Galánta).svg|bezokvira|87x87px]]
|-
| [[Bánffy]] (Banić)
| align="center"| ???? – ''danas''
| align="center"| [[grof]]
| align="center"| [[Mađari|mađarska]] plemićka obitelj s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Bánffy.svg|bezokvira|92x92px]]
|-
| [[Banić]]
| align="center"| 16. st. – ''danas''
| align="center"| [[knez]]
| align="center"| [[Hrvati|hrvatska]] plemićka obitelj od roda [[Poletčići|Poletčića]]
| align="center"|
|-
| [[Baošić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Barach]] (Barać)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[Hrvati|hrvatska]] plemićka obitelj
| align="center"| [[File:IMG Barac 01.jpg|središte|114x114px]]
|-
| [[Barac Repenjski]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Barbarić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Barbo]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Barčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Barić (plemstvo)|Barić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Baršić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bartolić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bašić]] (Bassich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Batthyány]]
| align="center"| 1398. – ''danas''
| align="center"| [[barun]] (od 1628.), [[grof]] (od o.1630.), [[knez]] (od 1764.), [[ban]]
| align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| align="center"|[[Datoteka:COA cardinal HU Batthyany Jozsef.png|bezokvira|62x62px]]
|-
| [[Bebek]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
|Benčak (Benchak)
|13.st?
1613.- danas
|
|
|
|-
| [[Bedekovići Kobilićki]]
| align="center"| ??? – ''danas''
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bedeković|Bedekovići Komorski]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]]
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Coa Hungary Family Bedekovich.svg|bezokvira|98x98px]]
|-
| [[Belavići (rod)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| plemićka obitelj podrijetlom iz Bihaćke krajine
| align="center"|
|-
| [[Belošić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Beloševići]]
| align="center"| 1635. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Benkovići]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Benja]]
| align="center"| 12. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| [[zadar]]ska plemićka obitelj
| align="center"|[[Datoteka:Benja 1.JPG|bezokvira|64x64px]]
|-
| [[Berčić]] (Berchich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Berislavići Grabarski]]
| align="center"| 13. st. – 16. st.
| align="center"| [[ban]], [[despot]]
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj
| align="center"|[[Slika:Berislavic Grabarski coat of arms.svg.png|60px]]
|-
| [[Berislavići Malomlački]]
| align="center"| 15. st. – ????
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Berislavići Trogirski]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Berke]]
| align="center"| 15. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| mađarska plemićka obitelj sa Prekmurja s posjedima u Hrvatskoj
| align="center"|<!-- Commented out: [[File:Berke grb.jpeg|87x87px]] -->
|-
| [[Bešenići]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla, prezime pisano kao Bessen i Bessenich, [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola
| align="center"|
|-
| [[Bilići (rod)]]
| align="center"|13. st. – 16. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| Kod [[Jajca]] plemić Radojica Bilić krajem XIV. stoljeća. U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, a već 1588. u [[Šibenik]]u
| align="center"|
|-
| [[Blažević]]<ref>(priredila Marica Draženović): [http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/PLEMSTVO_LIKE__GACKE_I_KRBAVE.pdf Plemstvo Like, Gacke i Krbave], pristupljeno 27. travnja 2016.</ref><ref name="cro-eu-Blažević">[http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=307.0 Ličke plemićke obitelji – Blažević]. Literatura je citirana u poruci. Postavila administratorica Marica.</ref>
| align="center"| 13. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| '''ŠTIT:''' Vodoravno razdijeljen na crveno i zlatno polje. Polja štita razdjeljuju četiri zlatna povezana šiljka. '''NAKIT:''' Iznad štita je kruna iz koje se propinje raskriljeni zlatni zmaj okrunjen zlatnom krunom. '''PLAŠT:''' Grb je uokviren stiliziranom baroknom kartušom. Blaževići su potekli iz kneževske loze Kardišić ili Danac. Pripadaju hrvatskom praplemstvu.<ref name="cro-eu-Blažević"/>
| align="center"| [http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Blazevic.jpg Slika]
|-
| [[Bochkaj]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bodrić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bogdanić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bojničići]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| Podrijetlom iz [[Plavno|Plavnog]] kod [[Knin]]a.
| align="center"| [[File:HR-Bojničić.jpg|87x87px]]
|-
| [[Bombelles]]
| align="center"| 19. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]]
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Bombelles - Tyroff HA.jpg|bezokvira|86x86px]]
|-
|Bondić (Bundić)
|13. st. – 19. st.
|
|[[Dubrovačka Republika|Dubrovački]] patriciji.
| align="center"|[[Datoteka:Coa fam ITA bonda2.jpg|bezokvira|58x58px]]
|-
| [[Borelli Vranski]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Borković Domagovićki]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Potekla od roda [[Domagović (plemićki rod)|Domagovića]].<ref name="HL">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 126., 259.</ref>
| align="center"|
|-
| [[Boršić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemićka obitelj u 16. st. se spomin je u Bihaćkoj krajini
| align="center"|
|-
| [[Bošnjaković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bot Bajnski]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Coa_Hungary_Family_Both_Botfalva_(1460).svg|alt=|bezokvira|60x60px]]
|-
| [[Bradač]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Brajković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Branjug]] (Branyugh)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Brdovečki]] (Berdoczy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Brezovečki (Brezovački)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:HR-Brezovečki.jpg|alt=|bezokvira|84x84px]]
|-
| [[Brigljević]] (Briglevich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Britvić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Brlečići]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini.
| align="center"| [[File:HR-Brlečić.jpg|95x95px]]
|-
| [[Brlekovići]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemići spomenuti u popisu [[plemići jednoselci|plemića jednoselaca]] Križevačke županije.
| align="center"|
|-
| [[Broz]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemićka obitelj se spominje u popisu plemića [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]] [[1842]]., i plemići su [[Predijalci|predijalci]] [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkog kaptola]]
| align="center"|
|-
| [[Budački]]
| align="center"| 14. st. – 1713.
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Budak]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Budisavljevići]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Grb Mijata Budisavljevića.jpeg|bezokvira|78x78px]]
|-
|Budor
| '''od 15. do 18. stoljeća'''
|plemićka obitelj
|
|[[Datoteka:UKL.gif|frameless|87x87px]]
|-
| [[Bujanović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bukovački]]<ref>Tatjana Radauš (1998): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5722 Toma II. Erdődy], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.</ref>
| align="center"| 1579. – ????
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj od plemena [[Mogorovići|Mogorovića]]
| align="center"|
|-
| [[Bukovlić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Buković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bukvić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Bunić (de Bona)|Bunići]]
| align="center"| 1023. – ''danas''
| align="center"| [[markiz]] (od 1754.)
| align="center"| [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj.
| align="center"| [[Datoteka:Arms of the house of Bona.svg|50px]]
|-
| [[Burić]]
| align="center"| Šibenik 1587.
| align="center"| [[barun]],[[vitez]]
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:BURIC.jpg|84x84px]]
|-
| [[Bušić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
|[[Butković]]<ref name=":0" />
| align="center"|1650. – danas
| align="center"|knez
| align="center"|lička plemićka obitelj
| align="center"|[[Datoteka:Butkovic.jpg|50px]]
|-
| [[Bužan]]
| align="center"|1621.-1862.
| align="center"|barun
| align="center"|
| align="center"|[[Slika:Buzan COA.svg.png|50px]]
|}
== C, Č, Ć ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Caballini]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:COA Caballini von Ehrenburg - Tyroff AT.png|bezokvira|81x81px]]
|-
| [[Cambi]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj
| align="center"| [[Datoteka:Grb porodice Cambio.jpg|50px]]
|-
| [[Castropola]]
| align="center"| 10. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[Slika:Lo stemma dei conti pola.jpg|42x42px]]
|-
| [[Cedulin]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[zadar]]ska plemićka obitelj
| align="center"|
|-
| [[Celio-Cega]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| [[trogir]]ska plemićka obitelj
| align="center"|[[Datoteka:Celio Cega 2.JPG|bezokvira|54x54px]]
|-
| [[Celjski grofovi]]
| align="center"| 12. st. – 1456.
| align="center"| [[grof]], [[knez]]
| align="center"| obitelj [[Slovenci|slovenskog]] podrijetla sa sjedištem u [[Celje| Celju]], ali i posjedima u [[Ugarska|Ugarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| align="center"| [[Datoteka:Counts of Celje coat of arms (1-4).svg|44x44px]]
|-
| [[Chavrak]] (Chavrag de Letovanich)
| align="center"| 29. ožujka 1602.; 11. siječnja 1896.
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Chavrak1.jpg|79x79px]]
| align="center"| [[File:HR-Chavrak2 1896.jpg|80x80px]]
|-
| [[Cindro]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj
| align="center"|[[Datoteka:Cindro 1.JPG|bezokvira|57x57px]]
|-
| [[Cipiko]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Ćipiko 1.JPG|bezokvira|59x59px]]
|-
| [[Crljen]]<ref name="dizbi143">[[Đuro Körbler]]: [http://dizbi.hazu.hr/object/view/24821] [http://dizbi.hazu.hr/object/view/MA7pcBR2MP DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU] Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.</ref>
| align="center"| 1773.
| align="center"| grof
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Crnčić]] (Cernchich, Chernchich)
| align="center"|
| align="center"| pl.
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Crnkovići]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]] (od 1833.)
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Cvetković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Cvetnić]] (Czwethnych)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref name="EL">Emilij Laszowski, ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'', svezak II., Zagreb, 1905., str. 396–417.</ref>
| align="center"|
|-
| [[Cvitković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Čačković]] Chachkovich
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Čačković.jpg|83x83px]]
|-
| [[Čeh]] (Cheh, Cseh)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:COA bishop SK Csech Istvan.png|bezokvira|54x54px]]
|-
| [[Česnegić Milvanski]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]]
| align="center"|
| align="center"| [[Slika:Cseszneky comital big.jpg|100x100px]]
|-
| [[Čikulin]]
| align="center"| 16. st. – 1746.
| align="center"| [[barun]] (od 1628.), [[grof]] (od 1706.)
| align="center"| obitelj [[Talijani|talijanskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| align="center"| [[Datoteka:Grb obitelji Čikulin.JPG|50px]]
|-
| [[Čolić]]
| align="center"| 16. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| [[senj]]ska plemićka obitelj, ogranak u Privlaci
| align="center"|
|-
| [[Čulić]]
| align="center"|17. st – ''danas''<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/158762|title=Tragom seobe jednog roda|author=Vesna Čulinović|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=5. veljače 2021.}}</ref>
| align="center"|barun
| align="center"| Rod potječe od plemena [[Lapčani|Lapčana]] i Miroslavića
| align="center"|
|-
| [[Čupor Moslavački]]
| align="center"| 13. st. – 15. st.
| align="center"| [[ban]]
| align="center"| slavonska plemićka porodica
| align="center"|[[Slika:Cupor grb.svg.png|55px]]
|-
|}
== D, Đ ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Damjanović Vrgadski]]<ref name="HL-233">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 233.</ref>
| align="center"|
| align="center"| [[Vrgada|vrgadski]] grofovi ("conte di Vergada")
| align="center"| Podrijetlom iz [[Poljica]].
| align="center"|
|-
| [[Daničić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Daubachy]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Delišimunović]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Deutsch]] (Deutsch de Macelj)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemstvo grbovnicom od 25. studenog 1910. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču.
| align="center"|
|-
| [[Dianižević]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Ditković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dobrojević]]
| align="center"| 14. st. {{--}} 1819.
| align="center"|
| align="center"| Šibensko plemstvo od 1412.
| align="center"|
|-
| [[Doimi]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Doklečić]] (Doklechych)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref name="EL" />
| align="center"|
|-
| [[Doktorić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dolački]] (Dolachky)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dolovčak]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Dolovčak.jpg|79x79px]]
|-
| [[Dolovec]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Domagojevići]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Domagović (plemićki rod)|Domagović]]
| align="center"| 1327.-
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dominis]]
| align="center"| ???? – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| [[Rab|rapska]] plemićka obitelj
| align="center"|
|-
| [[Domjanići]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dončić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Doringer]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dorotić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Draganići (pleme)|Draganići]]
| align="center"| 13. st. – Danas
| align="center"|
| align="center"| Hrvatski rod podrijetlom od plemena [[Šubići|Šubića]]
| align="center"|[[File:HR-Draganić.jpg|78x78px]]
|-
| [[Draganić – Vrančić]]
| align="center"| 13. st. – 18. st. – Danas
| align="center"|
| align="center"| Hrvatski rod podrijetlom od plemena [[Šubići|Šubića]] i roda Vrančić
| align="center"|
|-
| [[Dragojlović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Draškovići|Draškovići Trakošćanski]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]], [[grof]], [[ban]]- hrvatska velikaška obitelj
| align="center"| [[Datoteka:HR-Draskovich1a.jpg|91x91px]] [[Datoteka:HR-Draskovich5.jpg|90px]]
| align="center"| [[Datoteka:HR-Draskovich7.jpg|86x86px]]
|-
| [[Drenovečki]] (Drenoczy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Drk]] (Deergh, Derk)
| align="center"| 16. st – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| Doseljeni na područje Turopolja u 16. stoljeću. U posljednjem popisu plemića Zagrebačke županije iz 1851 g. upisan je Ivan ev. pl. Derk. U knjizi Ljudevita Gaja grb ove obitelj upisan je pod prezimenom Durgh.
|
|-
| [[Drugec]] (Drwgecz)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref name="EL" />
| align="center"|
|-
| [[Druškoci]] (Druskoczy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Držanić]] (Dersanich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dudići]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Duka]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Dvekar]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Đureković]] (Gywrakowych, Gyurekovych)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Throykowcz u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref name="EL" />
| align="center"|
|-
|}
== E ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Eltz]]
| align="center"| 1157. – ''danas''
| align="center"| [[barun]], [[grof]]
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla s posjedima u [[Slavonija|Slavoniji]]
| align="center"|[[Datoteka:CoA Eltz Family.svg|bezokvira|56x56px]]
|-
| [[Engel (obitelj)]] (Engel de János)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemstvo grbovnicom od 29. ožujka 1886. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču.
| align="center"|
|-
| [[Erdödy]]
| align="center"| 1187. – ''danas''
| align="center"| [[grof]]
| align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala posjede i u Hrvatskoj i koja se razdijelila na dvije grane: ''mađarsku'' i ''hrvatsku'' (hrvatska je grana odigrala značajnu ulogu u povijesti Hrvatske i obrani [[hrvatsko državno pravo|njenih državnih prava]])
| align="center"| [[Slika:COA bishop SK Erdody Laszlo Adam.png|50px]]
|-
| [[Ernušti]]
| align="center"| 15. st. – 1540.
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Židovi|židovskog podrijetla]]
| align="center"| [[File:Grb obitelji Ernušt.jpg|50px]]
|-
|}
== F ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Fabijanić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Farkaš-Vukotinović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Femen]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
|[[Fenrich]] (de Gjurgjenovac)
| align="center"| 17. st. – ''danas''
| align="center"|[[junker]]
|[[Pruska]] junkerska obitelj, ogranak u 20. st. doseljava u Hrvatsku. Potvrda plemstva i grbovnica podijeljena Josefu v. Fenrichu 1913. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču<ref>Hostian Ostrognay: ''Historia Originis Gentium Patriciarum;'' ''Pars'' ''prima; Fenrich''. Verucia, 1918. str. 2. – 5.</ref>. Austrijsko plemstvo najvjerojatnije nije proglašeno u Saboru.
| align="center"|[[Datoteka:Patent_of_nobility_-_Fenrich_von_Gjurgjenovac_1913.jpg|alt=|bezokvira|100x100px]]
|-
| [[Ferić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Feštetići]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]] (od 1766.), [[knez]] (od 1911.)
| align="center"|
| align="center"| [[Datoteka:Grb obitelji Feštetić.jpg|85x85px]]
|-
| [[Filipašić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola
| align="center"|
|-
| [[Filipčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Filipović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Flaischman]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Fleischman.jpg|89x89px]]
|-
| [[Fodrovečki]] (Fodroczy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Forčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Forko]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Frankapani]] (knezovi Krčki)
| align="center"| 1116. – 1671.
| align="center"| [[knez]], [[markiz]], [[ban]]
| align="center"| hrvatska velikaška obitelj podrijetlom s otoka [[Krk]]a
| align="center"|[[Datoteka:COA Franngepan.png|bezokvira|98x98px]]
|-
| [[Frodnacher]] (de Bednya)
| align="center"| 1380.- ???
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla sa područja [[Gornja Austrija|Gornje Austrije]]- ogranak [[Bednja|Bednjanski]]<ref>Klaužer, Vedran: [https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=603777 Plemićka obitelj Frodnacher – ogranak Bednjanski (de Bednya). Aktivnosti članova ogranka u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu u drugoj polovici 15. i početkom 16. stoljeća], Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ... ([tel:1331-7172 1331-7172]) 19 (2012); 31-43</ref>
| align="center"|
|-
| [[Funtek]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
|}
== G ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" width="15%" ! |Naziv obitelji
! bgcolor="silver" width="15%" ! |Vremenski okvir
! bgcolor="silver" width="15%" ! |Titule
! bgcolor="silver" width="43%" ! |Bilješke
! bgcolor="silver" width="12%" ! |Grb
|-
| [[Gabelić]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gaj]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Galeković]]
| align="center" | [[1507.]]-[[21. stoljeće|danas]]
| align="center" |
| align="center" | [[Turopolje|Turopoljski]] [[Plemenita Opčina Turopoljska|plemenitaši]] iz [[Selo|sela]] [[Mraclin|Mraclina]]
| align="center" |
|-
|Galić
|20.lipnja 1661.
|
|
|[http://www.crnelokve.ba/images/Grb%20plemena%20Galić.jpg<nowiki>] </nowiki>
|-
| [[Galović]] (Galowych)
| align="center" | 1. kolovoza 1519.
| align="center" |
| align="center" | Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Dropkovec|Dropkovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref name="EL" />
| align="center" |
|-
| [[Galjuf]] (Galliuff)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gašparić]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gašparini]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gatčani]] (Gatchany)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gereci]] (Gereczy)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gisingovci]](Német-Ujvá)( njem. Güssing, mađ. Kőszegi)
| align="center" | 12.st. – 15.st.
| align="center" | ban, palatin
| align="center" | velikaška obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla.
| align="center" |[[Datoteka:WAPPEN GUENSER.png|bezokvira|90x90px]]
|-
| [[Gluhak]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gojmerec]] (Goymerecz, Goymeracz)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |[[File:HR-Gojmerec.jpg|70px]]
|-
| [[Golec]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Golub]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Golubić]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" | Plemićka obitelj spominje se u popisu plemića jednoselaca u Križevačkoj županiji
| align="center" |
|-
| [[Gorjanski]] (Garay)
| align="center" | 13. st. – 1481.
| align="center" | [[knez]]
| align="center" | obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala posjede i plemstvo u [[Slavonija|Slavoniji]]
| align="center" |[[Datoteka:House of Garay COA.svg|bezokvira|55x55px]]
|-
| [[Gorjup]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gorup]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gotal]] (Gotthal, Gothal, Gottal, Gothall)
| align="center" | 13. – 18. st. – danas
| align="center" | podban, dvije grane, od kojih je jedna barunska, a druga samo plemićka. Barunska grana je izumrla u 18. stoljeću. Plemićka grana se razdvojila početkom XVI. stoljeća.
| align="center" | od [[Gotalovec|Gotalovca]]
| align="center" |
|-
| [[Gracki]] (Gradszky, Graczky)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Granđa]] (Granya, Grangya)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Grdenić]] (Gerdenich, Gerdenych)
| align="center" | 1. kolovoza 1519.
| align="center" |
| align="center" | Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Kapela Kalnička|Kapeli Kalničkoj]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center" |
|-
| [[Gredelj]] (Gredel, Gredely)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gregorić]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gregorijanci]]
| align="center" | 16. st. – 17. st.
| align="center" | [[barun]]
| align="center" |
| align="center" |[[Slika:Gregorijanec coat of arms.svg.png|55px]]
|-
| [[Gregoroci]] (Gregoroczy)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Grimani]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Grisogono]]
| align="center" | 14. st. – ''danas''
| align="center" |
| align="center" | [[split]]ska plemićka obitelj
| align="center" | [[Datoteka:Grb porodice Grisogono.jpg|60x60px]]
|-
| [[Gubašoci]] (Gubassoczy)
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gučetići]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" | [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj
| align="center" |[[Datoteka:Coa fam ITA gozze de trebinje2.jpg|bezokvira|61x61px]]
|-
| [[Gundulić]]
| align="center" | 13. st. – 1800.
| align="center" |
| align="center" | [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj
| align="center" | [[Slika:Arms of the house of Gundulić.svg|54x54px]]
|-
| [[Gusići (plemstvo)|Gusići]]
| align="center" | 12. st. – ''danas''
| align="center" | [[knez]], [[barun]]
| align="center" | hrvatski velikaški rod
| align="center" | [[File:Gusići.jpg|55px]]
|-
| [[Gušić (pleme)]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Gut-Keled]] (Cletgud, Gledguth, Guthkeled, Gutkeled, Gwthkeleth)
| align="center" | 12.st. – 15.st.
| align="center" | ban
| align="center" | Rod koji je prerastao u pleme [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla.
| align="center" |[[Datoteka:Coa Hungary Clan Gutkeled.svg|bezokvira|64x64px]]
|-
| [[Gvozdanović]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |[[File:HR-Gvozdanović.jpg|78x78px]]
|}
== H ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Habjanec]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Habjanec.jpg|72x72px]]
|-
| [[Hadrović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hajnović]]
| align="center"| 3. rujna 1661. – danas
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj. Plemićki list i grbovnicu dodijelio je 3. rujna 1661. kralj Leopold u Beču; potvrđeno i proglašeno na Hrvatskome Saboru 27. ožujka 1662.{{nedostaje izvor}}
| align="center"|
|-
| [[Halenić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Haller]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Haller-Wappen.png|bezokvira|70x70px]]
|-
| [[Halper Sigetski]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Haulik]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:COA cardinal SK Haulik Juraj.png|bezokvira|51x51px]]
|-
| [[Hasnek]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hellenbach]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Herberstein]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Herberstein-Gr-Wappen.png|bezokvira|83x83px]]
|-
| [[Herković]] (Herkovich, Herkffy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hervoj]] (Hervoy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
|Holjevac
|
|
|Ovaj je rod uglavnom živio u Brinju – Jezeranski Holjevci. Holjevci su bili iskusni krajiški časnici koji su služili u različitim dijelovima Vojne krajine
|
|-
| [[Homolić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hondrej]] (Hondrey)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Horžić]] (Horsich, Hersych)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Horg]] (Horgh, Horgha, Hohwgh)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Horvat (rod)]] (Horvathy)
| align="center"| 13. st. – Danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HorvatXIVstoljece1.svg|70 px|alt=|bezokvira]]
|-
| [[Horvat od sv. Petra]]
| align="center"| ??? – 17. st. – Danas
| align="center"|
| align="center"| Potvrda plemstva 6. veljače 1635. godine s novim grbom.
| align="center"|[[File:HR-Horvat od sv Petra.jpg|85x85px]]
|-
| [[Horvat aliter Kurtić]] (Horvath de Kurtich, Horvath aliter Kurtich)
| align="center"| ??? – 17. st. – Danas
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kroz povijest u [[Križevačka županija|Križevačkoj županiji]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] poslije oslobođenja [[Transilvanija|Erdelja (Sedmogradske)]] služe u vojsci, a dva brata, u XVIII. stoljeću, Ivan i Dimitrije Horvat u petrovaradinskoj pukovniji – odakle oko 1754. godine, odlaze u Rusiju.
| align="center"|
|-
| [[Horvat aliter Radić]] (Horvath de Radić, Horvath aliter Radich)
| align="center"| ??? – 17. st. – Danas
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kroz povijest u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]]
| align="center"|
|-
| [[Horvatić|HRSTIĆ]]Harstich
| align="center"| Prije 13 st.
| align="center"|
| align="center"| Bosna,obitelj iz koje je potekao Bosanki kralj 1444-1461
Pobočna grana dinastije Kotromanic
| align="center"|
|-
| [[Horvatinčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Grbovnica u [[Nadbiskupski arhiv u Zagrebu|Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu]]
| align="center"|[[File:HR-Horvatinčić.jpg|92x92px]]
|-
| [[Hotkovići]]
| align="center"| 15. st. – 19. st.
| align="center"| [[barun]] (od 1791.)
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hranilovići]]
| align="center"| 15. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj- Plemićki list, grbovnica podijeljeni su [[24. kolovoza]] [[1603.]] Jurju Hraniloviću. Proglašeno na [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[27. veljače]] [[1609.]]. Plemići i svećenici.
| align="center"|
|-
| [[Hreljac]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hrušoci]] (Hrussoczy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hrvatić]] (Hervatich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hrvatinići]]
| align="center"| 13. st. – 1476.
| align="center"| [[vojvoda]], [[herceg]], [[knez]]
| align="center"| hrvatska obitelj koja je imala posjede u Donjim krajevima u [[Bosna|Bosni]]
| align="center"|[[Datoteka:Coat of Arms of Hrvatinić.svg|bezokvira|91x91px]]
|-
| [[Hrvojić]] (Hervoich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hržić]] (Hersich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hudić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Hudoden]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Humski]]
| align="center"| 16. st. – o. 1680.
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Huzjak]] (Husiak, Huziak, Hosiak, Hoziak)
| align="center"| 16. st. – danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Huzjak.jpg|79x79px]]
|-
|}
== I ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Ilijašić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Iločki]]
| align="center"| 13. st. – 1524.
| align="center"| [[knez]]
| align="center"| obitelj hrvatskog podrijetla (područje [[Dubica|Dubice]]) s posjedima u [[Slavonija|Slavoniji]]
| align="center"|[[Slika:Ilok Ancient COA.svg.png|60px]]
|-
| [[Imprić]]
| align="center"| 15. st. – 1591.
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Inkey]] (Inkey de Pallin)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[Datoteka:Grb obitelji Inkey.JPG|bezokvira|83x83px]]
|-
| [[Ivanek]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemićka obitelj se spominje u darovnici [[Ivan III. Drašković |Ivana III. Draškovića]] za dobra [[Čurilovec]] i [[Pišćanovec]] 18. lipnja 1647.
| align="center"|
|-
| [[Ivanić (obitelj)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| <!-- s Hvara ili ima još jedna ? -->
| align="center"|
|-
| [[Ivellio]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]]
| align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj
| align="center"| [[Slika:Iveljić 1.JPG|48x48px]]
|-
| [[Ivšić]]
| align="center"| 15. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| stara hrvatsko-ugarska plemićka obitelj s posjedima u [[Sisak|Sisku]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srijem]]u i [[Pečuh]]u
| align="center"|
|-
|Ivančić (Ivancsich)
|
|
|
|[[Datoteka:Obitelj-Ivančić-Grb-7-pdf.webp|bezokvira|75x75px]]
|}
== J ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Jagić]] (Jagich, Jagych)
| align="center"| 1569. – danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Jagich.jpg|81x81px]]
|-
|Jelići od Draženovića {{nedostaje izvor}}
| align="center"| 14. st.
| align="center"|
| align="center"| Bijeg pred Turcima iz Bosne u Dalmaciju. Split, Hvar, Brač{{nedostaje izvor}}
| align="center"|
|-
| [[Jakopčići]]
| align="center"| 13. st. – danas.
| align="center"|
| align="center"| Rod podrijetlom iz [[Ivanić-Grad|Ivanića]] pred Turcima se sklonio u [[Hrvatsko zagorje]]
| align="center"|[[File:HR-Jakopčić.jpg|81x81px]]
|-
| [[Jakopović]] (Jakopowych)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Jakša (plemstvo)|Jakša]]
| align="center"| 14. st.
| align="center"|
| align="center"| S Hvara.
| align="center"|
|-
| [[Jakšić (plemstvo)|Jakšić]]
| align="center"| 14. st.
| align="center"|
| align="center"| S Hvara, dio na Braču.
| align="center"|
|-
| [[Jakuš]] (Jakuss, Jakoss Iakossych, Jakussich)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Janković Daruvarski]]
| align="center"| 16. st. – 1904.
| align="center"| [[barun]]
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Jelačići (plemstvo)|Jelačići Bužimski]]
| align="center"| 14. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]], [[grof]]
| align="center"| Podrijetlo vuku iz Bužima u Lici.
| align="center"| [[File:HR-Jelachich 1854.jpg|74x74px]]
|-
| [[Jurkovići]]
| align="center"|
| align="center"| [[barun]]
| align="center"|
| align="center"|
|-
|}
== K ==
{| class="wikitable sortable" width="100%"
|+
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Kaboga|Kabužić]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]] (od 1857.)
| align="center"| [[Dubrovnik|dubrovačka]] plemićka obitelj
| align="center"| [[Datoteka:Coa fam ITA caboga.jpg|49x49px]]
|-
| [[Kačići|Kačići Omiški]]
| align="center"| 12. st. – ''danas''
| align="center"| [[knez]]
| align="center"| hrvatski velikaški rod
| align="center"| [[Datoteka:Kačić (Fojnica Armoral).jpg|60px]]
|-
| [[Katalenić]]
| align="center"| 16. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Knina
| align="center"|
|-
| [[Keglevići|Keglevići Bužimski]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]], [[grof]]
| align="center"| Podrijetlo vuku iz Dalmacije sa Zrmanje gdje im je bio Kegel grad kojem se još danas vide ruševine. Kasnije pred Turcima se preseljavaju u današnju Bihaćku krajinu gdje su imali u posjedu Bužim (nekad nazivan Čava) hrvatska velikaška obitelj. Hrvatska grana izumrla je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], dok je ugarska još živuća
| align="center"|[[Datoteka:Wappen der Grafen von Keglevich de Buzin 1687 und 1708.png|bezokvira|79x79px]]
|-
| Kiš (Kiss de Saulovecz, Szalocy)
| align="center"| ??? – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj
| align="center"|
|-
| [[Kitonić]]
| align="center"| 16. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj iz Kostajnice
| align="center"| [[File:HR-Kitonić2.jpg|97x97px]]
|-
| [[Klokočani]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Kneževići (plemstvo)|Kneževići]]
| align="center"| 15. st. – 1924.
| align="center"| [[barun]] (od 1763.)
| align="center"|
| align="center"| [[Slika:Kneževići od Svete Jelene (Croatia).jpg|50px]]
|-
|[[Koprivnjak]]
(Celjski Koprivnjaci)
|1721. – danas
|[[Grof|grofovi]] od 1764.
|Prvi se puta spominju na popisu obitelji 1721. Posjedovali su nekoliko [[Kurija (građevina)|kurija]] i posjeda u hrvatskom Zagorju. U 1944. svi su im posjedi nacionalizirani.
|[[Datoteka:Kovacevic.jpg|71x71px]]
|-
|Kozic
|1587
|
|
|
|-
| [[Kramarić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|24. kolovoza 1614. godine kralj Matija II. dodijelio plemstvo Ivanu Kramariću iz Šćitarjeva, njegovim sinovima Ambrozu, Pavlu, Ivanu i Nikoli te Ivanovu bratu Stjepanu i njegovim sinovima Đuri i Matiji<ref>E. Laszowski "Povijest plemenite općine Turopolje", Zagreb 1911. </ref>.
| align="center"|
|-
| [[Krčelić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Krčelić.jpg|62x62px]]
|-
| [[Kristolovec]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Kristolovec.jpg|71x71px]]
|-
|[[Krznarić]]
| align="center"|8. ožujka 1668. – danas
|
| align="center"|Stari Otočki rod. Plemstvo i grb podijelio je kralj Leopold I. 8. ožujka 1668. godine Gregoru Krznariću. Hrvatski Sabor potvrdio je ovu odluku 6. studenog 1668.
|
|-
| [[Kukari]]
| align="center"| 12. st. – 1581.
| align="center"|
| align="center"| hrvatski plemićki rod
| align="center"|
|-
| [[Kukuljević]] (Kukulyevich aliter Bassani de Sacci)
| align="center"| ???-27. listopada 1490. – 9. prosinca 1649. -
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Kukuljević2.jpg|74x74px]]
| align="center"| [[File:HR-Kukuljević.jpg|82x82px]]
|-
| [[Kulmeri]]
| align="center"| 17. st. – 1998.
| align="center"| [[barun]], [[grof]]
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj [[Štajerska|štajerskog]] podrijetla
| align="center"|[[Datoteka:Kulmer - Tyroff AT.jpg|bezokvira|97x97px]]
|-
| [[Kurjakovići|Kurjakovići Krbavski]]
| align="center"| 14. st. – 1531.
| align="center"| [[knez]]
| align="center"| ogranak roda [[Gusići (plemstvo)|knezova Gusića]]
| align="center"|
|-
| [[Kurtić]] (Kwrtych, Kortich, Kurtich)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Pišćanovec|Pišćanovcu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Kuščić]]
| align="center"| 15. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| [[brač]]ka plemićka obitelj
| align="center"|
|-
|Kušević
|
|plemić
|hrvatska plemićka obitelj s prostora Turopolja
|
|-
| [[Kutnjak]] (Kutnyak, Kutniak, Kotnyak, Kotniak)
| align="center"| 1662. – danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Kutnjak.jpg|78x78px]]
|}
== L, LJ ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Lacković]]i
| align="center"| 10. st. – danas
| align="center"| [[vojvoda]], [[knez]], [[ban]]
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla koja je imala posjede u Hrvatskoj i s vremenom se integrirala među hrvatsko plemstvo
| align="center"| [[Datoteka:Grb Lackovića.JPG|66x66px]]
|-
| [[Lapčani]]
| align="center"|11. st. – 15. st.
| align="center"|
| align="center"| hrvatski plemićki rod
| align="center"|[[Slika:207px-Lapčani.svg.png|55px]]
|-
| [[Szeliga|Laszowski od grba Szeliga]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla
| align="center"| [[File:HR-Laszowski.jpg|79x79px]]
|-
| [[Lipić]] (Lippich)
| align="center"| 1683. – danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|}
== M ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Madijevci]]
| align="center"| 10. st. – ????
| align="center"|
| align="center"| zadarska patricijska obitelj, pripadnica dinastije Madijevaca obilježila je hrvatska kraljica [[Jelena Slavna]], žena kralja [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]]
| align="center"|
|-
| [[Mađar (obitelj)]] (Magyar)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Magdalenić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Magdić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Majcen]] (Mayczen)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Makanec]](Makanecz)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemstvo i grbovnicu podijelio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] za Michaela Makanec (Makanecz) i njegovog sina Aleksandra u Beču, 26. srpnja 1792.
| align="center"|[[Datoteka:Coat of Arms family von Makanec.png|bezokvira|70x70px]]
|-
| [[Makar (obitelj)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Malekovići]]
| align="center"| 1490. – danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Malenić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mallin (obitelj)]] (Mallin de Sveti Xaver)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Grbovnica podjeljena po [[Franjo Josip I.| Franji Josipu]] 9. siječnja 1907. u [[Budimpešta|Budmimpešti]]
| align="center"|
|-
| [[Maljevac (obitelj)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mamić]]{{Nedostaje izvor}}
| align="center"|
| align="center"| [[knez]]
| align="center"|Kneževi Livanjskog polja{{Nedostaje izvor}}
| align="center"|
|-
| [[Mandići]]
| align="center"|
| align="center"| [[barun]]
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Marčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Maretići]]
| align="center"| [[6. siječnja]] [[1224.]] – danas
| align="center"| [[grof]] ,[[barun]]
| align="center"| [[Kordun|kordunski plemići]], naseljeni i u Dalmaciji i BiH
| align="center"|
|-
| [[Margetić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Marić (obitelj)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Marjašević]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Marković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Markulin]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Marojević]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|Upravo je 12 rodova bračkog praplemstva (Balojević, Brtičević-Cvitanić ili Sutković-Matijević, Filipović, Jakšić-Jakovljić, Macolović, Marojević, Mladinić, Nižetić-Petrić, Obaljević-Franulić, Stipančić, Šimunović-Jerčić i Zuvanić) čuvalo predaju po kojoj su upravo njihovi preci začetnici benediktinske opatije u Povljima na Braču, utemeljene u davnom 9./10. st., a obnovljene 1184. g.
| align="center"|
|-
| [[Marojčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Martinčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Martinković]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Marušići (obitelj)]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj od roda Oblačića
| align="center"|
|-
| [[Maršanić]]
|align="center" | 16. st. - ''danas''
|align="center" | knezovi
|align="center" | Hrvatska plemićka obitelj s Grobnika.
|
|-
| [[Matačić]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |[[File:HR-Matačić.jpg|82x82px]]
|-
| [[Matanović]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Matejković]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Matjačić]] (Matiachich)
| align="center" |
| align="center" | Plemići podrijetlom iz [[Lika|Like]]
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Matijašević]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Matković]] (Matkovich)
| align="center" | 1649. – danas
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Matleković]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Maurić]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Maurović]]
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
| align="center" |
|-
| [[Medić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Medošoci]] (Medossoczy)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Medunić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Međurečki]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mendelić]] (Mendelych)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Bogačevo|Bogacho]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Mesarić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mešić]] (Messich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mihalčević]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mihalić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mihalović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mihaljević]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mihanić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mihanović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mihić]]
| align="center"| 29. srpnja 1808. – ???
| align="center"|
| align="center"| Slavonska obitelj iz Starog Petrovog Sela. Obitelji kapetana Johana Mihića grbovnicu dodijelio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] 29. srpnja 1808. godine. Grb sa blazonom se nalazi u Bojničićevom grbovniku iz 1899. godine.
| align="center"|[[Datoteka:Rekonstrukcija grba obitelji kapetana Johana Mihića iz 1808. godine na osnovu blazona iz grbovnika Ivana von Bojničića.png|70x70px]]
|-
| [[Mikić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Miković (rod)]]
| align="center"| 8. ožujka 1580. – danas
| align="center"|
| align="center"| Plemstvo podjeljeno po Rudolfu II., originalna grbovnica (grb u prikazu) se čuva u Muzeju Turopolja, dio roda je prešao živjeti u Križevačku županiju. Nova grbovnica podijeljena za jednu od grana Mikovića 18. studenog 1699. po Leopoldu I.
| align="center"|[[File:HR-Miković 1580.jpg|80x80px]]
|-
| [[Mikšić]] (Mixich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mikulanić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mikulčići]]
| align="center"| 16. st. – danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mikulić]]
| align="center"| 17. st. – danas
| align="center"|plemići
| align="center"|Staro hrvatska obitelj, najpoznatiji '''Mikulić, Aleksandar Ignacije,''' zagrebački nadbiskup
| align="center"|
|-
| [[Milašin]], Milašinčić (Milassin aliter Radoevich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Porijeklom iz [[Bosna|Bosne]], poznat kanonik [[Franjo Milašin(čić)]], prvi dekan [[Pravni fakultet|Pravnog fakulteta]]. Postoje dvije grane.
| align="center"|
|-
| [[Milići]]
| align="center"| 1881. – danas
| align="center"| [[grof]] ,[[barun]]
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Milinović]] (Milinovics)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Milovac]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mirković]]<ref>''Hrvatski leksikon L-Ž'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 112.</ref>
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mlakovečki]] (Malakóczi, Malakoczy)
| align="center"| [[16. stoljeće]]
| align="center"| [[barun]]
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mlinarić]] (Mlinarich, Mlynarych)
| align="center"| ??? – 1621.- 1650. – 1655. – danas
| align="center"| [[Vojvoda]]/[[Herceg]]
| align="center"| Obitelj hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič)...i druge, univerzalno prezime za sve grane je Mlinarich. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Bogačevo|Bogacho]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji.
| align="center"|[[File: HR-Mlinarić.jpg | 70 px]]
|-
| [[Modić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Modrići|Modrić]] (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics)
| align="center"| ???- 1. kolovoza 1519. – 1649. – danas
| align="center"|
| align="center" | Stara hrvatska plemićka obitelj iz zaleđa Zadra čiji su preci u XIII. stoljeću prešli u Liku i Krbavu. Prvi pisani spomen plemenitih Modrića je 1519. u Križevačkoj županiji, potvrđeno plemstvo na Saboru 1649.,Nakon turskih osvajanja Like i Krbave prelaze u Senj i u Hrvatsko Zagorje.
Potomci i danas žive u Hrvatskoj,a u Zagorju u Leskovcu Topličkom.
| align="center"|[[File:HR-Modriić_IM_1673.jpg|70 px]]
|-
| [[Modrići|Modrić]] (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics)
| align="center"| ??? – 1791. – danas
| align="center"|
| align="center" | Nova grbovnica podjeljena od Leopolda II u Beču 21. srpnja 1791., a potvrđeno u Hrvatskom saboru 1792. Grb ovih Modrića nije isti kao grb starih Modrića iz 1649. godine.
| align="center"|[[File:HR-Modrich2.jpg|70px]]
|-
| [[Mogorić (obitelj)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| plemićka obitelj iz roda [[Mogorovići|Mogorovića]]
| align="center"|
|-
| [[Mogorojević]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mogorovići]]
| align="center"| 12. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| hrvatski plemićki rod
| align="center"| [[File:Mogorovic coat of arms.svg.png|79x79px]]
|-
| [[Mokrović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Molnar]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Moravčik]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Morovićki]] (Maróti)
| align="center"| 12. st. – ???
| align="center"| ban
| align="center"| obitelj od plemena [[Gutkeled]]
| align="center"|
|-
| [[Morić (obitelj)]] (Morovich, Moroich, Morich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemićka obitelj u Varaždinu prebiva tijekom 16. i 17. stoljeća.
| align="center"|
|-
| [[Mostarić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Nałęcz|Moszynski od grba Nałęcz]]
| align="center"|
| align="center"| [[File:HR-Moszynski de Zagrebgrada.jpg|70 px]]
| align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla, potvrđeno plemstvo 25. ožujka 1899. s pridjevkom "de Zagreb-grada"
| align="center"| [[File:HR-Moszynski.jpg|70 px]]
|-
| [[Mračić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mrazović]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mrmonić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mrnjavčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mrzljak]] (Merzliak)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mudić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Mudrovčić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
|}
== N, NJ ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Negovetić]] (Negovetich de Cumboks)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemstvo 14. listopada 1687. po [[Leopold I.|Leopoldu I.]] u Beču.
| align="center"|
|-
| [[Nelipići|Nelipčići Cetinski]]
| align="center"| 13. st. – 1434.
| align="center"| [[knez]]
| align="center"| hrvatska velikaška obitelj s područja [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]]; ogranak roda [[Snačići|Snačića]]
| align="center"|[[Slika:Nelipic coat of arms.svg.png|55px]]
|-
| [[Ignjat Gyulay Maros-Németh|Nemeth]]
| align="center"| 1806 – 1831.
| align="center"| [[ban]]
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Nicolini]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| s Hvara
| align="center"|
|-
| [[Noršić]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Novosel]]
| align="center"|1744. – 19.st.<ref>Bojničić pl. Kninski, Ivan; ''Der Adel Von Kroatien Und Slavonien'', (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), taf-95</ref><ref name=":0">Bojničić pl. Kninski, Ivan; ''Der Adel Von Kroatien Und Slavonien'', (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), pod "Butkovich".</ref>
| align="center"|
| align="center"| 12. rujna 1744. Luka Novosel koji je služio kao zapovjednik Kostajnice i podžupan požeške i zagrebačke županije dobiva grbovnicu. No i prije je bilo plemenitih Novosela.
| align="center"|[[File:HR-Novosel.jpg|70px]]
|-
|}
== O ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Orlovići]] (Orlovčići)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Oršići|Oršići Slavetički]]
| align="center"| 15. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]] (od 1675.), [[grof]] (od 1744.)
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj iz roda [[Lapćani|Lapćana]] i [[Karinjani|Karinjana]]
| align="center"|
|-
| [[Otmić]] (Otthmich, Ottmich, Hottmich)
| align="center"| 13. st. – ???
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Ožegovići|Ožegovići Barlabaševački]]
| align="center"| 15. st. –
| align="center"| [[barun]] (od 1858.)
| align="center"|
| align="center"|
|-
|}
== P ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Palfi]] (Pálffy ab Erdöd)
| align="center"|
| align="center"| Hrvatski [[ban]] (1704. – 1732.), [[grof]]
| align="center"| Hrvatski [[ban]] (1704. – 1732.) – grof [[Ivan Pálffy]] koji je bio učesnik [[Tekije (Srijem)|tekijske bitke]] kod Petrovaradina 5. kolovoza 1716. godine
| align="center"|[[File:HR-Palffy2.jpg|70 px]]
|-
| [[Papalić]]
| align="center"| 14. st. – 1739.
| align="center"|
| align="center"| [[split]]ska plemićka obitelj
| align="center"|
|-
| [[Patačići|Patačići od Zajezde]]
| align="center"| 16. st. – 1817.
| align="center"| [[barun]] (od 1706.), [[grof]] (od 1735.)
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Pavković]] (Pawkowych)
| align="center"|01. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Pavleković]] (Paulekovich)
| align="center"| 1613. – danas
| align="center"|
| align="center"| Grbovnica podjeljena Pavlu Pavlekoviću 9. rujna 1613. u Regensburgu.
| align="center"|
|-
| [[Pejačevići|Pejačevići Našički]]
| align="center"| 14. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]] (od 1712.), [[grof]] (od 1772.)
| align="center"|
| align="center"| [[Datoteka:11 peqchevich.jpg|50px]]
|-
| [[Peranski]]
| align="center"| 15. st. – 1786.
| align="center"| [[knez]]
| align="center"| ogranak hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|knezova Bribirskih]]
| align="center"|[[Slika:Subic Perna coat of arms.svg.png|50px]]
|-
| [[Perko]]
| align="center"|
| align="center"| [[grof]] (od 1628.)
| align="center"| Obitelj Perko, kojoj pripada i u Celju rođeni potomak - plemić [[August Perko]],<ref>Perko, August von (Kaufmann und Humanist, geb. Zu Cilli in Steiermark 6. Jänner 1804, gest. Zu Unter-St.Veit nächst Wien 26. September 1866).</ref> potječe iz [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], a uzdigao ju je u plemstvo car [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II.]] 1628. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.literature.at/viewer.alo?objid=11774&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=30|title=22 Biographisches Lexikon des Kaisertums Österreich /Perinet-Perko/|publisher=K.u.K. Hof- und Staatsdruckerei|author=Constant von Wurzbach|place=Beč|date=1870. |accessdate=29. rujna 2024.}}</ref> Posjede su imali i u nekadašnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]]<ref>{{cite web|url=https://coadb.com/surnames-rough/perko-coat-of-arms-family-crest|title= Perko (Croatia&Slavonia) Coat of Arms / Family Crest|publisher=Coadb.com|author=|place=|date=1900|accessdate=4. listopada 2024.}}</ref><ref>Grb obitelji Perko je iz knjige ''Siebmacher's Wappenbuch''.</ref>
| align="center"|[[File:Perko-grb.jpg|65px]]
|-
| [[Pešćenjak]] (Peschenyak)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Planiški]] (Planysky)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]] u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Pokos]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola
| align="center"|
|-
| [[Pongrac(obitelj)]] (Pongratz, Pongracz)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Knezovi Posedarski|Posedarski]]
| align="center"|
| align="center"| [[knez]]
| align="center"| hrvatska plemićka obitel od roda [[Gusići (plemstvo)|Gusića]]
| align="center"|[[Slika:Posedarski grb.svg.png|55px]]
|-
|[[Pušić]] Pussich aliter Kraissich
|1659. – danas
|
|Plemstvo s grbovnicom Jurju Pušić-Krajišić (Pussich olim Kraissich), i braći Nikoli i Mihaelu te djeci Franji i Heleni, u Beču je 1659. godine po Leopold I.
potvrđeno u Hrvatskom saboru 1661. godine.
|
|-
| [[Prstec]] (Persztecz)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemići [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola
| align="center"|
|-
|}
== R ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Radičević (obitelj)]] (Radichevich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Radić (obitelj)]] (Raddich, Radich)
| align="center"| 24. siječnja 1648. –
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Radich.jpg|70px]]
|-
| [[Radik]]
| align="center"| 1629. –
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Radoševići (plemstvo)|Radošević]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| s Hvara
| align="center"|
|-
| [[Rafaj]] (Raffay)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|[[File:HR-Rafaj.jpg|70px]]
|-
| [[Raškaj]]
| align="center"| 13. st. – danas.
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla od plemena [[Gutkeled]]
| align="center"|[[File:HR-Raškaj.jpg|70 px]]
|-
| [[Ratkaj]]
| align="center"| 15. st. – 1793.
| align="center"| [[barun]]
| align="center"| obitelj [[Mađari|mađarskog]] podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj
| align="center"|[[File:HR-Ratkaj.jpg|70 px]]
|-
| [[Ratković]] (Ratkovich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemićka obitelj podrijetlom iz [[Šibenik]]a, u 17. stoljeću [[Predijalci|predijalci]] Zagrebačkog kaptola
| align="center"|
|-
| [[Rauch]]
| align="center"| 17. st. – 20. st.
| align="center"| [[barun]] (od 1763.)
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj
| align="center"|
|-
| [[Reiner]] (Reiner de Brestovac)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemstvo grbovnicom od 22. veljače 1913. po [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]] u Beču.
| align="center"|
|-
| [[Rudić]]
| align="center"| 1755.
| align="center"| [[barun]] (od 17. kolovoza 1854.)
| align="center"| obitelj [[Hrvat|hrvatskog]] podrijetla koja je imala poosjede u [[Bač|Bačkoj]] s pridjevkom Aljmaški
| align="center"|
|-
|}
= S, Š=
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Sakač]] (Zokach, Szokach, Szakach, Szekach)
| align="center"| od 13.st.
| align="center"|
| align="center"| Kalnički plemići iz [[Kapela Kalnička|Kapele Kalničke]] i [[Vojnovec Kalnički|Vojnovca Kalničkog]]
| align="center"|
|-
| [[Scampicchio]]
| align="center"| od 15.st.
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Sekelj(rod)]] (Székely)
| align="center"| ??? – Danas
| align="center"|
| align="center"| Janoš Sekelj 1448. godine u službi [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]], Ivan Nagy donosi 30 raznih plemenitih obitelji Sekelj.
| align="center"|
|-
| [[Sente]] (Szente, Szenthe)
| align="center"| ??? – 1718 – Danas
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Sermage]]
| align="center"| 17. st. – 20. st.
| align="center"| [[barun]] (od 1720.)
| align="center"| obitelj [[Francuzi|francuskog]] podrijetla s posjedima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| align="center"|
|-
| Sladojević, [[Sladović]] (Sladoevich,Sladovich)
| align="center"| 16.st. – danas
| align="center"|veliki knez od Poljica
| align="center"| dalmatinska obitelj, smatra se da pripada starobosanskom plemstvu, grb obitelji se nalazi u Korjenić-Neorićevom grbovniku iz 1595 god., kao i u većini tzv. ilirskih grbovnika
| align="center"|[[Datoteka:Sladoevich.jpg|alt=grb obitelji Sladojević|60px]]
|-
| [[Spanheim]] (Sponheim)
| align="center"| 12.st.
| align="center"| [[markgrof|margrofovi]]
| align="center"| obitelj [[Nijemci|njemačkog]] podrijetla, posjednici [[Istra|Istre]].(od 1090.– 1173.)
| align="center"| [[Slika:Armoiries de Sponheim 1.svg|60px]]
|-
|Stipanovic
|15. Ozujka 1591
|Vojvoda
|U drugome popisu vojnika iz 1551. javlja se ime Mikule Stipanovića, nižeg časnika austrijske vojske. Car Rudolf II. u Pragu, 15 ožujka 1591. dodjeljuje Gašparu (Kasparu) Stipanoviću, sinu vojvode Mihovila Stipanovića, titulu plemića Svetoga Rimskoga Carstva. Pečat s inicijalima vojvode Gašpara Stipanovića danas je pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
|[[Datoteka:Obiteljski Grb Stipanovic.jpg|mini|185x185px]]
|-
| [[Šagud]] (Sagwd)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u [[Rakovec (Ljubešćica)|Chwnowczu]], u tadašnjoj Križevačkoj županiji
| align="center"|
|-
| [[Šandor Slavnički]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Sándor de Szlavnicza<ref name="Građevinar">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-52-2000-10-06.pdf Časopis Građevinar] Mladen i Bojana Obad Šćitaroci: ''Dvorci i perivoji'', 52 (2000) 10, str. 612</ref>
| align="center"|
|-
|[[Škifić (prezime)|Škifić]]
|16.st-danas
|vlastelin
|
|
|-
| [[Šubići (pleme)]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Šubići|Šubići Bribirski]]
| align="center"| 12. st. – 1456.
| align="center"| [[knez]], [[ban]]
| align="center"| moćna hrvatska velikaška obitelj iz [[Bribir (županija)|Bribirske županije]]
| align="center"| [[File:Bribir6 2.JPG|60px]]
|-
| [[Šurmanović]] (Surmanovich)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| Plemićka obitelj koja se 1787. spominje u popisu Turopoljskih plemića u Hrašću.
| align="center"|
|-
|}
== T ==
{| class="wikitable sortable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Talovci]]
| align="center"| 15. st. – 16. st.
| align="center"| [[knez]]
| align="center"|
| align="center"|[[Slika:Talovac coat of arms 2.svg.png|55px]]
|-
|Tarnik<ref name=":0" />
|16. st – danas
|
|Plemićka titula za vojne zasluge u borbi protiv Turaka
|
|-
| [[Tartaglia]]
| align="center"| 12. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]] (od 1444.)
| align="center"| splitska plemićka obitelj
| align="center"|[[Slika:Tartaglia 1.JPG|55px]]
|-
| [[Tiboldovića (Thybold)]] (Svetački – de Zempche, de Zenche, Szencsei)
| align="center"| 12. st. – ''danas''
| align="center"| [[ban]]
| align="center"| [[Slavonija|slavonska]] plemićka obitelj sa [[Psunj|Psunja]]
| align="center"|
|-
| [[Tommaseo]]
| align="center"| 1671.<ref>Primljeni u splitsko plemstvo. Nepo Kuzmanić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020509/feljton02.asp Split u zemljišniku iz 1832. godine (76)], Teško prezime Tesolato], Slobodna Dalmacija, 9. svibnja 2002.</ref>
| align="center"|
| align="center"| splitska i bračka plemićka obitelj, starinom '''Tomašić'''
| align="center"|
|-
| [[Nałęcz|Topolski od grba Nałęcz]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla
| align="center"| [[File:HR-Topolski.jpg|70 px]]
|-
| [[Trepšić]]
| align="center"| kraj 17. st. – ''danas''
| align="center"| [[grof]]<br>[[barun]]
| align="center"| U 18. stoljeću dolaze u Slavoniju
| align="center"|
|-
| [[Tumpići]]
| align="center"| 16. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, pred Turcima se sele u [[Hrvatsko zagorje]]
| align="center"|
|-
| [[Turković Kutjevski]]
| align="center"| 17. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]] (od 1911.)
| align="center"|
| align="center"|
|-
|}
== U ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Ugrinići]] (Ugrinovići)
| align="center"| 14. st. – 1586.
| align="center"| [[barun]]
| align="center"| ogranak hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|knezova Bribirskih]]
| align="center"|[[Slika:Ugrinovic coat of arms.svg.png|55px]]
|-
| [[Utješenovići]] (Utješinovići, Utišenići)
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
|}
== V ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Valjak (plemstvo)|Valjak]] (Valyak, Valjak)
| align="center"| 12. st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj (Kalničko plemstvo)
| align="center"|
|-
| [[Vitez (obitelj)]] (Vitez de Camaria)
| align="center"| ??? – XVII.st. – ''danas''
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj
| align="center"|
|-
| [[Vlašić (obitelj)]] (Vlasits)
| align="center"| 19. st.
| align="center"|
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj
| align="center"|
|-
| [[Vojković|Vojković-Vojkffy]]
| align="center"| 13. st. – 20. st.
| align="center"| [[grof]] (od 1763.)
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj
| align="center"|
|-
| [[Vojnović (plemstvo)|Vojnović]]
| align="center"|
| align="center"| barun (od 1668.)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65236 Vojnović, Josip], Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 14. lipnja 2016.</ref>
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Vrančić]]
| align="center"| 11. st. – 1737.
| align="center"| [[grof]] (od 1584.)
| align="center"| [[šibenik|šibenska]] plemićka obitelj podrijetlom iz [[Bosna|Bosne]]
| align="center"|
|-
| [[Vranyczany-Dobrinović]]
| align="center"| 13. st. – ''danas''
| align="center"| [[barun]] (od 1862.)
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz [[Bosna|Bosne]]
| align="center"| [[Slika:Grb obitelji Vranjicani-Dobrinović.JPG|50px]]
|-
| [[Vukašinović]]
| align="center"|
| align="center"| poslije ''de Lupis'', s Hvara
| align="center"|
|
|-
| [[Vukelić]]
| align="center"| 9. st. – ''danas''
| align="center"| [[knez]] (od 1325.)
| align="center"| hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz [[Lika|Like]]
|
|-
| [[Vukšić]] (Wxych)
| align="center"| 1. kolovoza 1519.
| align="center"|
| align="center"| Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Kamenna u tadašnjoj Križevačkoj županiji<ref name="EL" />
| align="center"|
|-
|}
== Z, Ž ==
{| class="wikitable" width="100%"
! bgcolor="gold" ! width="15%"|Naziv obitelji
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Vremenski okvir
! bgcolor="silver" ! width="15%"|Titule
! bgcolor="silver" ! width="43%"|Bilješke
! bgcolor="silver" ! width="12%"|Grb
|-
| [[Zaboki]] (Zaboky)
| align="center"| ??? – 15. kolovoza 1575. –
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Zagrajski]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"| obitelj [[Poljaci|poljskog]] podrijetla
| align="center"|
|-
|[[Zakmardi]](Zakmardy de Diankovecz)
|align="center"|
|align="center"|
|align="center"|Protonotar kraljevine Hrvatske i Slavonije je bio Ivan Zakmardi, prethodno plemićki sudac Križevačke županije.
|align="center"|[[File:HR-Zakmardi.jpg|70px]]
|-
| [[Zapolje (plemstvo)|Zapolja]] (Zapolja)
| align="center"| 1467. – 1571.
| align="center"| [[ban]], [[palatin]]
| align="center"| slavonsko plemstvo
| align="center"| [[Slika:Coa Hungary Family Szapolyai.svg|50px]]
|-
| [[Zdenčaj]] (Dwyam aliter Zdenczay de Zahwmic grada, Zdenchay, Zdenczai, Zdenchai)
| align="center"|? – 21. ožujka 1582. – danas
| align="center"|
| align="center"|Potvrda plemstva grbovnicom [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II]] u [[Beč]]u 21. ožujka 1582. Korijeni su ove obitelji u [[Lika|Lici]]
| align="center"|[[File:HR-Zdenczay.jpg|70 px]]
|-
| [[Ziči]] (Zichy)
| align="center"| 1260. – danas
| align="center"|
| align="center"| Plemićka obitelj [[Ziči]]<ref>({{Jezik|hu|Zichy}}; {{Jezik|cs|Zichy z Vaszonykeö}}; {{Jezik|sl|Zichy}}; {{Jezik|sk|Zičivci}}; {{rus.|Зичи}}; {{Jezik|la|Zichy de Zich et Vásonkeö}})</ref> dolazi iz [[Zalska županija|Zalske županije]], gdje se spominje Gal Zajk oko 1260. godine; kasnije su pridobili i dvorac Ziči u istoj županiji, a po njemu i ime.<ref>{{cite web|url=https://www.arcanum.com/hu/online-kiadvanyok/Nagyivan-nagy-ivan-magyarorszag-csaladai-1/tizenkettedik-kotet-C1EA/zichy-csalad-zichi- es-vasonkeoi-gr-CD72/ |naslov= Zichy család. (Zichi és Vásonkeői gr.)|publisher=Arcanum|date= |accessdate=11. studenog 2021}}</ref>
Posjede su imali pored [[Ugarska|Ugarske]] također u [[Slovenija|Sloveniji]] ([[Beltinci]]) i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Daruvar]]); nekoliko članova su bili [[Guverneri u Rijeci|riječki guverneri]]
| align="center"|[[File:Coa Hungary Family Zichy.svg|100 px]]
|-
| [[Znika]]
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
| align="center"|
|-
| [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]
| align="center"| 1347. – 1703.
| align="center"| [[knez]], [[grof]], [[ban]]: ogranak hrvatskog velikaškog roda [[Šubići|knezova Bribirskih]]
| align="center"| [[Slika:HR-Zrinski3.jpg|70px]]
| align="center"| [[Slika:HR-Zrinski2.jpg|70px]]
|-
| [[Žugec]]
| align="center"| ??? – 16. st. – danas
| align="center"|
| align="center"| 16. st. u Turopolju, pa se preselili u [[Hrvatsko zagorje]]
| align="center"|
|-
|}
== Poveznice ==
* [[Plemstvo]]
* [[Hrvatsko plemstvo]]
* [[Hrvatski plemićki zbor]]
== Izvori ==
*[http://www.hgzd.hr/hr/node/12 Popis hrvatskih plemićkih obitelji]
*[http://gajl.wielcy.pl/]
{{izvori}}
==Arhivski izvori==
[[Hrvatski državni arhiv]]
* HR-HDA-25: Hrvatske plemićke obitelji i vlastelinstva (NRA)
* HR-HDA-28:Križevačka županija, Acta Nobilitaria, kut.:759-760
* HR-HDA-29: Požeška županija, Nobilitaria, kut.: 580
* HR-HDA-29: Požeška županija, Armales, kut.: 573-578
* HR-HDA-31: Srijemska županija, Armales, kut.: 792-798
* HR-HDA-32: Varaždinska županija, Nobilitaria, kut.:618-620
* HR-HDA-33: Virovitička županija, Armales, kut.: 805-809
* HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Nobilitaria, kut.: 374-388.
* HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Elenchus praelatorum, magnatum et nobilium 1842., kut.: 419
* HR-HDA-749: Obitelj Oršić
* HR-HDA-711: Obitelj Drašković
* HR-HDA-885: Grbovnice
* HR-HDA-886: Prijepisi grbovnica
* HR-HDA-888: Zbirka rodoslovlja
* HR-HDA-912: Zbirka otisaka pečata
[[Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu]]
* HR-NAZ: Capituli Zagrab. – Locus credibili
* HR-NAZ: Capituli Chasm. – Locus credibili
* HR-NAZ: Repertorum actorum Capit. Zagrab. 1701-1774.
* HR-NAZ: Acta Capituli antiqua
* HR-NAZ: Grbovnice
[[Mađarski državni arhiv]]
* HU-MOL: A57 – Magyar Kancelláriai Levéltár – Libri Regii
==Literatura==
* Laszowski, Emilij ''Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja'', svezak II., Zagreb, 1905., str. 396–417.
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN82867146X Der Adel von Galizien, Ladomerien u. der Bukowina]'' [Plemstvo Galicije, Ludomerije i Bukovine]; IV. Band 14. Abt. / begonnen v. Friedrich Heyer v. Rosenfeld ; fortgesetzt u. beendet v. Ivan von Bojničić; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1905
* Bojničić Kninski, Ivan ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828669279 Der Adel von Kroatien und Slavonien]'' [Plemstvo Hrvatske i Slavonije] ; IV. Band 13. Abt.; Nürnberg: Verlag von Bauer und Raspe, l899
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828668477 Der Adel von Oesterr. Schlesien]'' ; IV. Band 11. Abt.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828669023 Der Adel von Siebenbürgen]'' ; IV. Band 12. Abt. / bearb. v. Constantin Reichenauer von Reichenau ; fortgesetzt v. Géza von Csergheö, zu Ende geführt von Oscar von Bárczay; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898
* Siebmacher, Johann ''[https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727767Der Adel von Ungarn : sammt den Nebeländern der St. Stephans-Krone]''; IV. Band 15. Abt.; Heft 15-21 / Bearb. von Géza von Csergheö; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1889-1890
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN830255613 Absgestorbener Bayerischer Adel]'' ; VI. Band 1. Abt. / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1884
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN83025644XAbsgestorbener Bayerischer Adel]''; VI. Band 1. Abt., 2. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1906
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN830257942Absgestorbener Bayerischer Adel]'' ; VI. Band 1. Abt., 3. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1911
* Siebmacher, Johann ''Der Adel des Herzogthums Krain und der Grafschaften Görz und Gradiska''; IV. Band 2. Abt. / neu hrsg. v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1859
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828640769 Der Salzburgische Adel]''; / neu hrsg. Weittenhiller, Moriz Maria Franz de Paula Josef ; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1883
* Siebmacher, Johann ''[http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1048360&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=2 Der Adel des Königreiches Dalmatien][Plemstvo Kraljevine Dalmacije]'' ; IV. Band 3. Abt. / bearb. ... Carl Georg Friedrich Heyer von Eosenfeld; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1873
* Siebmacher, Johann ''Der Adel des königreichs Bayern'' ; II. Band 1. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner ; Illustriert von H. Nahde u. Fr. Kraemer; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1856
* Siebmacher, Johann ''Der blühende Adel des Königreichs Sachsen : sowie der grossherzoglichen und herzoglichen Sächischen Staaten'' ; II. Band 3. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1857
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641765 Der Böhmische Adel]'' ; IV. Band 9. Abt. / bearb. v. Rudolf Johann Gf. Meraviglia; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1886
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641420 Der Kärntner Adel]'' ; IV. Band 8. Abt. / von M. Hildebrandt; Nuernberg: Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1879
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641994 Der Mährische Adel]''; IV. Band 10. Abt. / begonnen v. Heinrich Edlen von Kadich ; fortgesetzt und zu Ende geführt v. Pfarrer Conrad Blažek; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1899
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN87330991X Der Steirische Uradel]''; IV. Band 7. Abt. / Siegenfeld, Alfred Anthony; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898.
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828641080 Steiermaerkischer Adel]''; IV. Band 7. Abt. / Witting, Johann Baptist; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1921.
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN825936918 Der Nichtimmatrikulierte Adel]''; IV. Band 7. Abt. / Gritzner, Maximilian; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1901.
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828639949 Oberoesterreichischer Adel]''; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885.
* Siebmacher, Johann ''[http://resolver.sub.uni-goettingen.de/purl?PPN828640378 Oberoesterreichischer Adel- Tafeln]''; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885.
* Géza Csergheo, József Csoma, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727791?tify={%22view%22:%22info%22} Der Adel von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone. Supplementband] [Plemstvo Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana. Dodatak], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894.
* Géza Csergheo, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828727872 Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone I.] [Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana I.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894.
* Géza Csergheo, [https://gdz.sub.uni-goettingen.de/id/PPN828728011 Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone II.][Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana II.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894.
* Pirchegger, Hans ''Landesfürst und Adel in Steiermark'' : 3. Teil / Hans Pirchegger; Graz : Historische Landskommission für Steiermark , 1958
* Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 1, 1526-1536., Zagreb 1912.
* Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 2, 1537-1556., Zagreb 1915.
* Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 3, 1557-1577., Zagreb 1916.
* Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 4, 1578-1608., Zagreb 1917.
* Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 5, 1609-1630., Zagreb 1918.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 1, 1631-1693., Zagreb, 1958.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 2, 1693-1713., Zagreb, 1958.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 3, 1714-1735., Zagreb, 1961.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 4, 1735-1743., Zagreb, 1964.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 5, 1743-1749., Zagreb, 1966.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 6, 1749-1753., Zagreb, 1968.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 7, 1753-1758., Zagreb, 1970.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 8, 1759-1773., Zagreb, 1971.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 9, 1777-1808., Zagreb, 1974.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 10, 1808-1814., Zagreb, 1975.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 11, 1825-1832., Zagreb, 1976.
* Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 12, 1836-1847., Zagreb, 1980.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.1, 1587-1589., Varaždin, 1990.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.2, 1592-1596., Varaždin, 1991.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.3, 1597-1602., Varaždin, 1992.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.4, 1606-1621., Varaždin, 1993.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.5, 1621-1635., Varaždin, 1994.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.6, 1636-1659., Varaždin, 1995.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.7, 1660-1671., Varaždin, 1997.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.8, 1672-1684., Varaždin, 2000.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.9, 1685-1714., Varaždin, 2003.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.10, 1685-1697., Varaždin, 2005.
* Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.11, 1698-1703., Varaždin, 2006.
== Vanjske poveznice ==
*[http://hgzd.hr/izvori/croatian-nobility-index/ Croatian Nobility Index – Popis hrvatskih plemićkih obitelji], pripremio [[Adam S. Eterovich]], postavljeno 16. studenoga 2014., Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo
*[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=shb&size=45 Staatshandbuch (1702-1918)], Državni i dvorski godišnji vodič carskoga dvora u Beču, izdavan između 1702-1918, sadrži sva dvorska, državna i crkvena imenovanja, viteške i vojne redove, dinastičku genealogiju, digitalna zbirka ALEX Historische Rechts- und Gesetzestexte Online, Österreichische Nationalbibliothek
*[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18860304&seite=00000270 Zakon o popisu plemićkih obitelji iz Ugarske i Hrvatske sa nasljednim članstvom u Domu velikaša Ugarskog sabora 1886.], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886 (I.-XVII.) str. 270-281, Zagreb 1887. digitalna zbirka ALEX Historische Rechts- und Gesetzestexte Online, Österreichische Nationalbibliothek
*[http://data.cerl.org/siebmacher/_search?lang=en Indeks Siebmacherovih grbovnika] – digitalna baza podataka koja sadrži obiteljska imena, titule i grbove (više od 137,000 unosa) iz ''General-Index zu den Siebmacherschen Wappenbüchern 1605-1967'' (''Opći indeks Siebmacherovih grbovnika 1605–1967''), većinom iz zemalja njemačkog govornog područja i Habsburške Monarhije
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji| ]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Plemićke obitelji]]
solv3r17yn40azxofgwaspt1fd161jc
Mijo Gorski
0
271180
7087789
7065133
2024-12-13T14:34:18Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7087789
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Mijo Gorski
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[17. rujna]] [[1952.]]
| mjesto_rođenja = [[Gora Veternička]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[26. lipnja]] [[1977.]]
| biskup = [[3. srpnja]] [[2010.]]
| titula =''[[Zagrebačka nadbiskupija|pomoćni biskup zagrebački]]''<br>''[[Biskupija Epidaurum|naslovni biskup Cavtata]]''
| služba = [[Zagrebačka nadbiskupija|pomoćni biskup zagrebački]]<br><small>([[2010.]] – ''danas'')</small><br>[[Biskupija Epidaurum|naslovni biskup Cavtata]]<br><small>([[2010.]] – ''danas'')</small>
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb =
[[Datoteka:Coat of arms of Mijo Gorski.svg|150 px|bezokvira]]
|geslo = GOSPODIN MOJ I BOG MOJ
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Mijo Gorski''' ([[Gora Veternička]], [[17. rujna]] [[1952.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i [[pomoćni biskup]] [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]].<ref>{{cite web |url=http://www.zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=149&Itemid=173 |title=Mons. Mijo Gorski |publisher=Zagrebačka nadbiskupija |accessdate=11. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101003223620/http://zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=149&Itemid=173 |archivedate=3. listopada 2010.}}</ref>
== Životopis ==
Rođen je u Gori Veterničkoj u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] kao sedmo dijete u obitelji. Pohađao je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju u [[Zagreb]]u, a diplomirao na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu [[1977.]] godine. Za [[svećenik]]a je zaređen [[26. lipnja]] [[1977.]]
[[Župni vikar]] bio je u [[Vrbovec|Vrbovcu]] [[1978.]] i [[1979.]] te od [[1979.]] do [[1982.]] u Župi sv. Blaža u Zagrebu. Kao [[župnik]] bio je na službi u Župi sv. Mateja u zagrebačkom naselju [[Dugave]] od [[1982.]] do [[1997.]], u Župi sv. Anastazije u [[Samobor]]u 1997. i 1998., a od 1999. do 2002. u Župi sv. Blaža u Zagrebu. Obnašao je i službe biskupijskog vikara za Zagreb te [[arhiđakon]]a Katedralnog arhiđakonata.<ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=99778</ref> Od [[2002.]] do [[2008.]] bio je rektor Nadbiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, a 2008. imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog i ravnateljem Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.
Sveti Otac [[Benedikt XVI.]] imenovao ga je [[3. svibnja]] [[2010.]] pomoćnim biskupom zagrebačkim i naslovnim biskupom Epidauruma ([[Cavtat]]a).
Na blagdan [[Toma Apostol|sv. Tome Apostola]], u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj prvostolnici]], [[3. srpnja]] 2010. nadbiskup zagrebački [[kardinal]] [[Josip Bozanić]] zaredio ga je za novoga pomoćnog biskupa zagrebačkog.
Biskupsko geslo [[msgr.]] Gorskog glasi "Gospodin moj i Bog moj" ([[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 20,28).<ref>{{cite web |url=http://www.zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=149&Itemid=173&limitstart=1 |title=Mons. Mijo Gorski - Grb i opis grba |publisher=Zagrebačka nadbiskupija |accessdate=11. srpnja 2010. |url-status=dead}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupski-duhovni-stol/pomocni-biskupi-i-generalni-vikari/mons-mijo-gorski Mons. Mijo Gorski], životopis na stranicama [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]]
* Marijana Mioč, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7061/72318/hrcak.srce.hr/file/122478.pdf ''Biskupsko ređenje novoga pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. Mije Gorskog''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211215233747/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7061/72318/hrcak.srce.hr/file/122478.pdf |date=15. prosinca 2021. }}, ''Spectrum'' 1-4/2009.
* [https://ika.hkm.hr/dokumenti/propovijed-mons-gorskoga-na-leopoldovo-u-dubravi/ ''Propovijed mons. Gorskoga na župnu svetkovinu sv. Leopolda u Dubravi''], ika.hkm.hr, 13. svibnja 2021.
<big></big>
{{Zagrebački biskupi}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Gorski Mijo}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
5ivmhd5sahwygdkcahwaey6sz15j0gy
Kvalifikacije za UEFA Europsku ligu 2010./11.
0
271352
7088111
7082434
2024-12-14T01:22:44Z
Croxyz
205325
7088111
wikitext
text/x-wiki
{{UEFA Europska liga sezona|10|11|sezone=ne}}
'''Kvalifikacije''' za '''[[UEFA]] [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] [[UEFA Europska liga 2010./11.|2010./11.]]''' su započele [[1. srpnja]] [[2010.]] godine. Sastojale su se od tri runde: prvo, drugo i treće pretkolo. Nakon kvalifikacija slijedi [[UEFA Europska liga 2010./11. – razigravanje|razigravanje]], pa sama završnica natjecanja.
U kvalifikacijama je sudjelovalo 160 momčadi zajedno s razigravanjem, podjeljene po različitim rundama.<ref>[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/accesslist/listofparticipants/index.html#201011+list+participants Popis sudionika u sezoni 2010./11.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610172701/http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/accesslist/listofparticipants/index.html#201011+list+participants |date=10. lipnja 2011. }}, [[UEFA]].com</ref> U razigravanje ([[Engleski jezik|eng.]]: ''play-off'') je prošlo ukupno 35 momčadi koje su prošle sve tri kvalifikacijske runde. U [[UEFA Europska liga 2010./11. – natjecanje po skupinama|završnicu natjecanja]] je prošlo 37 momčadi pobjednika razigravanja, gdje su se pridružili gubitnicima play-offa [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga 2009./10.|branitelju naslova]], [[Atlético Madrid]]u.
U svakoj kvalifikacijskoj rundi, momčadi se biraju prema UEFA koefcijentima.<ref>[https://web.archive.org/web/20100619171216/http://www.xs4all.nl/~kassiesa/bert/uefa/seedel2010.html Nositelji u Europskoj ligi 2010./11.], Bert Kassies</ref>
'''Napomena''':<br/>
''Sve utakmice su prikazane u [[Srednjoeuropsko vrijeme|srednjoeuropskom vremenu (CEST)]]''
==Prvo pretkolo==
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|[[UE Santa Coloma]]|{{Z|AND}}|0:5|'''[[FK Mogren|Mogren]]|{{Z|CG}}|0:3|0:2}}
{{TwoLegResult|[[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija]]|{{Z|SLO}}|0:5|'''[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]|{{Z|BIH}}|0:2|0:3}}
{{TwoLegResult|'''[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]]|{{Z|CIP}}|4:0|[[FC Banants|Banants]]|{{Z|ARM}}|3:0|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Olimpia Bălţi|Olimpia]]|{{Z|MOL}}|1:1([[gol u gostima|g]])|[[FK Khazar Lankaran|Khazar]]|{{Z|AZE}}|0:0|1:1}}
{{TwoLegResult|'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]|{{Z|HRV}}|3:0|[[Sliema Wanderers F.C.|Sliema Wanderers]]|{{Z|MLT}}|0:0|3:0}}
{{TwoLegResult|[[FC Tobol|Tobol]]|{{Z|KAZ}}|2:4|'''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]|{{Z|BIH}}|1:2|1:2}}
{{TwoLegResult|[[Ulisses F.C.|Ulisses]]|{{Z|ARM}}|0:1|'''[[Bnei Yehuda Tel Aviv F.C.|Bnei Yehuda]]|{{Z|IZR}}|0:0|0:1}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Rabotnički|Rabotnički]]|{{Z|MAK}}|11:0|[[Lusitanos]]|{{Z|AND}}|5:0|6:0}}
{{TwoLegResult|'''[[KF Tirana]]|{{Z|ALB}}|1:0|[[Zalaegerszegi TE|Zalaegerszeg]]|{{Z|MAĐ}}|0:0|1:0 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Zestaponi|Zestaponi]]|{{Z|GRU}}|5:0|[[S.C. Faetano|Faetano]]|{{Z|SMR}}|5:0|0:0}}
{{TwoLegResult|[[NSÍ Runavík]]|{{Z|OVČ}}|1:4|'''[[Gefle IF|Gefle]]'''|{{Z|ŠVE}}|0:2|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodino]]|{{Z|BJE}}|6:1|[[Fylkir]]|{{Z|ISL}}|3:0|3:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Randers FC|Randers]]|{{Z|DAN}}|7:3|[[F91 Dudelange]]|{{Z|LUX}}|6:1|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Portadown F.C.|Portadown]]|{{Z|SJI}}|2:1|[[Skonto FC|Skonto]]|{{Z|LAT}}|1:1|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[Turun Palloseura|TPS]]|{{Z|FIN}}|7:1|[[Port Talbot Town F.C.|Port Talbot Town]]|{{Z|WAL}}|3:1|4:0}}
{{TwoLegResult|'''[[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR Reykjavík]]|{{Z|ISL}}|5:2|[[Glentoran F.C.|Glentoran]]|{{Z|SJI}}|3:0|2:2}}
{{TwoLegResult|[[CS Grevenmacher|Grevenmacher]]|{{Z|LUX}}|4:5|'''[[Dundalk F.C.|Dundalk]]|{{Z|IRS}}|3:3|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Kalmar FF]]|{{Z|ŠVE}}|4:0|[[EB/Streymur]]|{{Z|OVČ}}|1:0|3:0}}
{{TwoLegResult|[[Llanelli A.F.C.|Llanelli]]|{{Z|WAL}}|4:5|'''[[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragė]]|{{Z|LIT}}|2:2|2:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|[[FC Narva Trans|Narva Trans]]|{{Z|EST}}|0:7|'''[[MYPA]]|{{Z|FIN}}|0:2|0:5}}
{{TwoLegResult|[[FK Zeta|Zeta]]|{{Z|CG}}|1:1([[gol u gostima|g]])|'''[[FC Dacia Kišinjev|Dacia]]|{{Z|MOL}}|1:1|0:0}}
{{TwoLegResult|[[KF Laçi|Laçi]]|{{Z|ALB}}|2:8|'''[[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]]|{{Z|BJE}}|1:1|1:7}}
{{TwoLegResult|[[FC Shakhter Karagandy|Shakhter Karaganda]]|{{Z|KAZ}}|1:3|'''[[Ruch Chorzów]]|{{Z|POLJ}}|1:2|0:1}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]|{{Z|GRU}}|2:1|[[FC Flora Tallinn|Flora]]|{{Z|EST}}|2:1|0:0}}
{{TwoLegResult|[[FC Nitra|Nitra]]|{{Z|SLK}}|3:5|'''[[Győri ETO FC|Győri ETO]]|{{Z|MAĐ}}|2:2|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Qarabağ|Qarabağ]]|{{Z|AZE}}|5:2|[[FK Metalurg Skopje|Metalurg Skopje]]|{{Z|MAK}}|4:1|1:1}}
|}
===Prve utakmice===
<div id="Tobol vs Zrinjski"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=16:00
|momčad1=[[FC Tobol|Tobol]] {{Z|KAZ}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002455/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]
|strijelci1=[[Nurbol Zhumaskaliyev|Zhumaskaliyev]] {{gol|13}}
|strijelci2=[[Mate Dragičević|Dragičević]] {{gol|53}} {{gol|82}}
|stadion=[[Centralni stadion Kostanay|Centralni stadion]], [[Kostanay]]
|gledatelji=6 500
|sudac=[[Dawid Piasecki]] ([[Poljska]])
}}
----
<div id="Ulisses vs Bnei Yehuda"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=16:00
|momčad1=[[Ulisses F.C.|Ulisses]] {{Z|ARM}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002456/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IZR}} [[Bnei Yehuda Tel Aviv F.C.|Bnei Yehuda]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hrazdan Stadium]], [[Erevan]]
|gledatelji=2 000
|sudac=[[Lorenc Jemini]] ([[Albanija]])
}}
----
<div id="Dinamo Tbilisi vs Flora"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=16:00
|momčad1=[[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] {{Z|GRU}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002473/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|EST}} [[FC Flora Tallinn|Flora]]
|strijelci1=[[Georgi Kakhelishvili|Kakhelishvili]] {{gol|22}}<br/>[[Levan Khmaladze|Khmaladze]] {{gol|63|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Alo Dupikov|Dupikov]] {{gol|9}}
|stadion=[[Stadion Boris Paichadze]], [[Tbilisi]]
|gledatelji=2 500
|sudac=[[Eli Hacmon]] ([[Izrael]])
}}
----
<div id="Laçi vs Dnepr Mogilev"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=16:30
|momčad1=[[KF Laçi|Laçi]] {{Z|ALB}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002471/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BJE}} [[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]]
|strijelci1=[[Bledar Marashi|Marashi]] {{gol|45+1}}
|strijelci2=[[Dzmitry Turlin|Turlin]] {{gol|90+2}}
|stadion=[[Stadiumi Niko Dovana]], [[Durrës]]<sup>1</sup>
|gledatelji=2 000
|sudac=[[Igor Pristovnik]] ([[Hrvatska]])
}}
----
<div id="Rabotnički vs Lusitanos"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FK Rabotnički|Rabotnički]] {{Z|MAK}}
|rezultat=5 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002457/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AND}} [[Lusitanos]]
|strijelci1=[[José Carlos Gomes Filho|Zé Carlos]] {{gol|24}}<br/>[[Wandeir Oliveira dos Santos|Wandeir]] {{gol|35}}<br/>[[Fábio do Nascimento Silva|Silva]] {{gol|55}} {{gol|56}}<br/>[[Muarem Muarem|Muarem]] {{gol|60}}
|strijelci2=
|stadion=[[Philip II Arena]], [[Skopje]]
|gledatelji=800
|sudac=[[Ionut Marius Avram]] ([[Rumunjska]])
}}
----
<div id="Narva Trans vs MYPA"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FC Narva Trans|Narva Trans]] {{Z|EST}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002469/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[MYPA]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Maxim Votinov|Votinov]] {{gol|47}}<br />[[Aleksei Gorškov|Gorškov]] {{gol|53|a.g.}}
|stadion=[[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]]<sup>2</sup>
|gledatelji=150
|sudac=[[Nikola Dabanović]] ([[Crna Gora]])
}}
----
<div id="Shakhter Karaganda vs Ruch Chorzów"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FC Shakhter Karagandy|Shakhter Karaganda]] {{Z|KAZ}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002472/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POLJ}} [[Ruch Chorzów]]
|strijelci1=[[Aldin Ðidić|Ðidić]] {{gol|7}}
|strijelci2=[[Łukasz Janoszka|Janoszka]] {{gol|45+1}}<br/>[[Wojciech Grzyb|Grzyb]] {{gol|48|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Shakhtyor Stadion (Karagandy)|Shakhtyor Stadion]], [[Karagandy]]
|gledatelji=10 000
|sudac=[[Gerhard Grobelnik]] ([[Austrija]])
}}
----
<div id="KF Tirana vs Zalaegerszeg"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[KF Tirana]] {{Z|ALB}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002458/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAĐ}} [[Zalaegerszegi TE|Zalaegerszeg]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Qemal Stafa Stadium]], [[Tirana]]<sup>3</sup>
|gledatelji=1 854
|sudac=[[Raymond Crangle]] ([[Sjeverna Irska]])
}}
----
<div id="Torpedo Zhodino vs Fylkir"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodino]] {{Z|BJE}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002461/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ISL}} [[Fylkir]]
|strijelci1=[[Ihor Kryvobok|Kryvobok]] {{gol|52}}<br/>[[Simon Ogar Veron|Ogar]] {{gol|59}}<br/>[[Syarhey Kantsavy|Kantsavy]] {{gol|66}}
|strijelci2=
|stadion=[[Torpedo Stadion (Zhodino)|Torpedo Stadion]], [[Zhodino]]
|gledatelji=2 500
|sudac=[[Jan Valasek]] ([[Slovačka]])
}}
----
<div id="Zeta vs Dacia"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[FK Zeta|Zeta]] {{Z|CG}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002470/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MOL}} [[FC Dacia Chişinău|Dacia]]
|strijelci1=[[Zarija Peličić|Z. Peličić]] {{gol|77|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Ghenadie Orbu|Orbu]] {{gol|39}}
|stadion=[[Gradski stadion (Nikšić)|Gradski stadion]], [[Nikšić]]<sup>4</sup>
|gledatelji=1 500
|sudac=[[Vusal Aliyev]] ([[Azerbajdžan]])
}}
----
<div id="Olimpia vs Khazar"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Olimpia Bălţi|Olimpia]] {{Z|MOL}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002453/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AZE}} [[FK Khazar Lankaran|Khazar]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Zimbru Stadion]], [[Kišinjev]]<sup>5</sup>
|gledatelji=5 800
|sudac=[[Vladims Direktorenko]] ([[Letonija]])
}}
----
<div id="Zestafoni vs Faetano"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Zestafoni|Zestafoni]] {{Z|GRU}}
|rezultat=5 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002459/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SMR}} [[S.C. Faetano|Faetano]]
|strijelci1=[[Nikoloz Gelashvili|Gelashvili]] {{gol|20|[[jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|23}}<br/>[[Jaba Dvali|Dvali]] {{gol|22}} {{gol|64}}<br/>[[Tornike Gorgiashvili|Gorgiashvili]] {{gol|90}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion David Abashidze]], [[Zestafoni]]
|gledatelji=3 900
|sudac=[[Vlado Glodjović]] ([[Srbija]])
}}
----
<div id="TPS vs Port Talbot Town"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[Turun Palloseura|TPS]] {{Z|FIN}}
|rezultat=3 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002464/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|WAL}} [[Port Talbot Town F.C.|Port Talbot Town]]
|strijelci1=[[Riku Riski]] {{gol|24}} {{gol|35}}<br/>[[Babatunde Wusu|Wusu]] {{gol|30}}
|strijelci2=[[Martin Rose|Rose]] {{gol|70}}
|stadion=[[Veritas Stadion]], [[Turku]]
|gledatelji=1 405
|sudac=[[Marcin Szulc]] ([[Poljska]])
}}
----
<div id="Nitra vs Győri ETO"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Nitra|Nitra]] {{Z|SLK}}
|rezultat=2 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002474/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAĐ}} [[Győri ETO FC|Győri ETO]]
|strijelci1=[[Martin Tóth|Tóth]] {{gol|13}}<br/>[[Roman Sloboda|Sloboda]] {{gol|80}}
|strijelci2=[[Tarmo Kink|Kink]] {{gol|38}} {{gol|58}}
|stadion=[[Štadión pod Zoborom]], [[Nitra]]
|gledatelji=2 560
|sudac=[[Marios Stamatis]] ([[Cipar]])
}}
----
<div id="Qarabağ vs Metalurg Skopje"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Qarabağ|Qarabağ]] {{Z|AZE}}
|rezultat=4 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002580/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg Skopje]]
|strijelci1=[[Rashad Sadygov|Sadygov]] {{gol|26}}<br/>[[Afran Ismayilov|Ismayilov]] {{gol|45}}<br/>[[Emin Imamaliev|Imamaliev]] {{gol|84}}<br/>[[Giorgi Adamia|Adamia]] {{gol|90+2}}
|strijelci2=[[Marko Simonovski|Simonovski]] {{gol|90+4}}
|stadion=[[Tofik Bakhramov Stadium]], [[Baku]]<sup>6</sup>
|gledatelji=6 000
|sudac=[[István Kovács]] ([[Rumunjska]])
}}
----
<div id="Šibenik vs Sliema Wanderers"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[HNK Šibenik|Šibenik]] {{Z|HRV}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002454/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MLT}} [[Sliema Wanderers F.C.|Sliema Wanderers]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Hrvatski vitezovi]], [[Dugopolje]]<sup>7</sup>
|gledatelji=2 000
|sudac=[[Markus Strömbergsson]] ([[Švedska]])
}}
----
<div id="UE Santa Coloma vs Mogren"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[UE Santa Coloma]] {{Z|AND}}
|rezultat=0 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002450/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CG}} [[FK Mogren|Mogren]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Petar Grbić|Grbić]] {{gol|14}}<br/>[[Danilo Čulafić|Čulafić]] {{gol|83}}<br/>[[Marko Ćetković|Ćetković]] {{gol|90+3}}
|stadion=[[Camp d'Esports del M.I. Consell General]], [[Andorra la Vella]]<sup>8</sup>
|gledatelji=450
|sudac=[[Ioannis Anastasiou]] ([[Cipar]])
}}
----
<div id="Anorthosis vs Banants"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]] {{Z|CIP}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002452/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ARM}} [[FC Banants|Banants]]
|strijelci1=[[Nikos Katsavakis|Katsavakis]] {{gol|23}}<br/>[[Ioannis Okkas|Okkas]] {{gol|31}}<br/>[[Arlindo Gomes Semedo|Cafú]] {{gol|64}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Antonis Papadopoulos]], [[Larnaca]]
|gledatelji=7 300
|sudac=[[Steven McLean]] ([[Škotska]])
}}
----
<div id="Randers vs F91 Dudelange"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Randers FC|Randers]] {{Z|DAN}}
|rezultat=6 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002462/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LUX}} [[F91 Dudelange]]
|strijelci1=[[Tidiane Sane|Sane]] {{gol|16}}<br/>[[Yura Movsisyan|Movsisyan]] {{gol|17}} {{gol|90}}<br/>[[Ricki Olsen|Olsen]] {{gol|33}}<br/>[[Søren Pedersen|Pedersen]] {{gol|47|[[jedanaesterac|pen.]]}}<br/>[[Nicolai Brock-Madsen|Brock-Madsen]] {{gol|88}}
|strijelci2=[[Sofian Benzouien|Benzouien]] {{gol|49|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Essex Park Randers]], [[Randers]]
|gledatelji=3 068
|sudac=[[Pavle Radovanović]] ([[Crna Gora]])
}}
----
<div id="Portadown vs Skonto"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[Portadown F.C.|Portadown]] {{Z|SJI}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002463/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LAT}} [[Skonto FC|Skonto]]
|strijelci1=[[Richard Lecky|Lecky]] {{gol|38}}
|strijelci2=[[Juris Laizāns|Laizāns]] {{gol|90+3}}
|stadion=[[Shamrock Park]], [[Portadown]]
|gledatelji=571
|sudac=[[Domagoj Vuckov]] ([[Hrvatska]])
}}
----
<div id="Grevenmacher vs Dundalk"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[CS Grevenmacher|Grevenmacher]] {{Z|LUX}}
|rezultat=3 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002466/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]]
|strijelci1=[[Tim Heinz|Heinz]] {{gol|63}}<br/>[[Gabriel Pereira]] {{gol|73}}<br/>[[Jorge Almeida]] {{gol|76}}
|strijelci2=[[Fahrudin Kudozović|Kudozović]] {{gol|26}}<br/>[[Wayne Hatswell|Hatswell]] {{gol|51}}<br/>[[Khalid Benichou|Benichou]] {{gol|80|a.g.}}
|stadion=[[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]]<sup>9</sup>
|gledatelji=731
|sudac=[[Emir Alecković]] ([[Bosna i Hercegovina]])
}}
----
<div id="NSÍ Runavík vs Gefle"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[NSÍ Runavík]] {{Z|OVČ}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002460/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[Gefle IF|Gefle]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Alexander Gerndt|Gerndt]] {{gol|34}} {{gol|60}}
|stadion=[[Gundadalur]], [[Tórshavn]]<sup>10</sup>
|gledatelji=370
|sudac=[[Nerijus Dunauskas]] ([[Litva]])
}}
----
<div id="Llanelli vs Tauras Tauragė"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:05
|momčad1=[[Llanelli A.F.C.|Llanelli]] {{Z|WAL}}
|rezultat=2 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002468/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LIT}} [[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragė]]
|strijelci1=[[David Thomas|Thomas]] {{gol|17}}<br/>[[Stuart Jones|S. Jones]] {{gol|47}}
|strijelci2=[[Marius Kižys|Kižys]] {{gol|9||20}}
|stadion=[[Stebonheath Park]], [[Llanelli]]
|gledatelji=556
|sudac=[[Luc Wouters]] ([[Belgija]])
}}
----
<div id="Olimpija vs Široki Brijeg"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] {{Z|SLO}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002451/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BIH}} [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Wagner Santos Lago|Wagner]] {{gol|45+1}}<br/>[[Renato Alves Gomides|Renato]] {{gol|68}}
|stadion=[[Športni park Domžale]], [[Domžale]]<sup>11</sup>
|gledatelji=1 700
|sudac=[[Olivier Thual]] ([[Francuska]])
}}
----
<div id="Kalmar FF vs EB/Streymur"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:00
|momčad1=[[Kalmar FF]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002467/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|OVČ}} [[EB/Streymur]]
|strijelci1=[[Ricardo Santos]] {{gol|79}}
|strijelci2=
|stadion=[[Fredriksskans]], [[Kalmar]]
|gledatelji=1 082
|sudac=[[Stefano Podeschi]] ([[San Marino]])
}}
----
<div id="KR Reykjavík vs Glentoran"></div>{{footballbox
|datum=[[1. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:15
|momčad1=[[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR Reykjavík]] {{Z|ISL}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002465/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SJI}} [[Glentoran F.C.|Glentoran]]
|strijelci1=[[Guðmundur Reynir Gunnarsson|Gunnarsson]] {{gol|12}}<br/>[[Kjartan Finnbogason|Finnbogason]] {{gol|32}}<br/>[[Björgólfur Hideaki Takefusa|Takefusa]] {{gol|62}}
|strijelci2=
|stadion=[[KR-völlur]], [[Reykjavík]]
|gledatelji=813
|sudac=[[Sergey Tsinkevich]] ([[Bjelorusija]])
}}
;Bilješke
*<sup>1</sup> Igrano u [[Durrës]]u na stadionu [[Stadiumi Niko Dovana|Niko Dovana]] jer [[KF Laçi|Laçijev]] [[Stadiumi Laçi]] nema UEFA licencu.
*<sup>2</sup> Igrano u [[Tallinn]]u na [[A. Le Coq Arena|A. Le Coq Areni]] jer [[FC Narva Trans|Narva Transov]] [[stadion Narva Kreenholmi]] nema UEFA licencu.
*<sup>3</sup> Igrano u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]] jer [[KF Tirana|Tiranin]] [[stadion Selman Stërmasi]] nema UEFA licencu.
*<sup>4</sup> Igrano u [[Nikšić]]u na [[Gradski Stadion (Nikšić)|Gradskom stadionu]] jer [[FK Zeta|Zetin]] [[stadion Trešnjica]] nema UEFA licencu.
*<sup>5</sup> Igrano u [[Kišinjev]]u na [[Zimbru Stadion]]u jer [[FC Olimpia Bălţi|Olimpijin]] [[stadion Olimpia Bălţi]] nema UEFA licencu.
*<sup>6</sup> Igrano u [[Baku]]u na stadionu [[Stadion Tofik Bakhramov|Tofik Bakhramov]] jer [[FK Qarabağ|Qarabağov]] [[Olimpijski stadion Guzanli]] nema UEFA licencu.
*<sup>7</sup> Igrano u [[Dugopolje|Dugopolju]] na stadionu [[Stadion Hrvatski vitezovi|Hrvatski vitezovi]] jer [[HNK Šibenik|Šibenikov]] [[Stadion Šubićevac]] nema UEFA licencu.
*<sup>8</sup> Igrano u [[Andorra la Vella|Andorra la Velli]] na [[Camp d'Esports del M.I. Consell General]]u jer se na [[Estadi Comunal d'Aixovall]]u mijenjao travnjak za to vrijeme. Zbog situacije, došlo je do dodjele rezultata od 3:0 za [[Birkirkara F.C.|Birkirkaru]] protiv [[FC Santa Coloma|Santa Colome]] u prvom pretkolu Lige prvaka.
*<sup>9</sup> Igrano u [[Luxembourg]]u na [[Stade Josy Barthel]]u jer [[CS Grevenmacher|Grevenmacherov]] [[Op Flohr Stadion]] nema UEFA licencu.
*<sup>10</sup> Igrano u [[Tórshavn]]u na [[Gundadalur]]u jer [[NSÍ Runavík]]ov [[stadion Runavík]] nema UEFA licencu.
*<sup>11</sup> Igrano u [[Domžale|Domžalama]] na [[Športni park Domžale]] jer [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpijin]] [[ŽŠD Stadion]] nema UEFA licencu.
===Uzvratne utakmice===
<div id="Banants vs Anorthosis"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FC Banants|Banants]] {{Z|ARM}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002477/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Vincent Laban|Laban]] {{gol|37}}
|stadion=[[Hanrapetakan Stadion]], [[Erevan]]
|gledatelji=3 000
|sudac=[[Christof Virant]] ([[Belgija]])
}}
----
<div id="Tauras Tauragė vs Llanelli"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragė]] {{Z|LIT}}
|rezultat=3 : 2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002493/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|WAL}} [[Llanelli A.F.C.|Llanelli]]
|strijelci1=[[Syarhey Irha|Irha]] {{gol|17}} {{gol|31}}<br>[[Darius Regelskis|Regelskis]] {{gol|104}}
|strijelci2=[[Chris Llewellyn|Llewellyn]] {{gol|19}}<br>[[Jason Bowen|Bowen]] {{gol|36}}
|stadion=[[S. Darius and S. Girėnas Stadium]], [[Kaunas]]<sup>12</sup>
|gledatelji=350
|sudac=[[Goran Spirkoski]] ([[Makedonija]])
}}
----
<div id="Metalurg Skopje v Qarabağ"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FK Metalurg Skopje|Metalurg Skopje]] {{Z|MAK}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002581/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AZE}} [[FK Qarabağ|Qarabağ]]
|strijelci1=[[Mile Krstev|Krstev]] {{gol|78}}
|strijelci2=[[Emin Imamaliev|Imamaliev]] {{gol|69}}
|stadion=[[Philip II Arena]], [[Skopje]]<sup>13</sup>
|gledatelji=860
|sudac=[[Andrij Šandor]] ([[Ukrajina]])
}}
----
<div id="Mogren vs UE Santa Coloma"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[FK Mogren|Mogren]] {{Z|CG}}
|rezultat=2 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002475/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AND}} [[UE Santa Coloma]]
|strijelci1=[[Danilo Ćulafić|Ćulafić]] {{gol|18}}<br>[[Vladimir Gluščević|Gluščević]] {{gol|20}}
|strijelci2=
|stadion=[[Gradski stadion (Nikšić)|Gradski stadion]], [[Nikšić]]<sup>14</sup>
|gledatelji=200
|sudac=[[David Kharitonashvili]] ([[Gruzija]])
}}
----
<div id="Sliema Wanderers vs Šibenik"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[Sliema Wanderers F.C.|Sliema Wanderers]] {{Z|MLT}}
|rezultat=0 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002479/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|HRV}} [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Ivan Medvid|Medvid]] {{gol|64}}<br>[[Antonio Jakoliš|Jakoliš]] {{gol|73}}<br>[[Ante Bulat|Bulat]] {{gol|89}}
|stadion=[[Nacionalni stadion Ta' Qali|Nacionalni stadion]], [[Ta' Qali]]
|gledatelji=480
|sudac=[[Alan Black]] ([[Sjeverna Irska]])
}}
----
<div id="Flora vs Dinamo Tbilisi"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:45
|momčad1=[[FC Flora Tallinn|Flora]] {{Z|EST}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002498/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRU}} [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]]
|gledatelji=632
|sudac=[[Jurij Mosejčuk]] ([[Ukrajina]])
}}
----
<div id="Khazar vs Olimpia"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Khazar Lankaran|Khazar]] {{Z|AZE}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002478/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MOL}} [[FC Olimpia Bălţi|Olimpia]]
|strijelci1=[[Allan Lalín|Lalín]] {{gol|78}}
|strijelci2=[[Jean-Robens Jerome|Robens]] {{gol|14}}
|stadion=[[Lankaran City Stadion]], [[Lankaran]]
|gledatelji=11 250
|sudac=[[Vital Sevatsyanik]] ([[Bjelorusija]])
}}
----
<div id="Bnei Yehuda vs Ulisses"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[Bnei Yehuda Tel Aviv F.C.|Bnei Yehuda]] {{Z|IZR}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002481/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ARM}} [[Ulisses F.C.|Ulisses]]
|strijelci1=[[Shalev Menashe|Menashe]] {{gol|45+1}}
|strijelci2=
|stadion=[[Bloomfield Stadion]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji=1 313
|sudac=[[Stephan Studer]] ([[Švicarska]])
}}
----
<div id="Skonto vs Portadown"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[Skonto FC|Skonto]] {{Z|LAT}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002488/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SJI}} [[Portadown F.C.|Portadown]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Richard Lecky|Lecky]] {{gol|29}}
|stadion=[[Skonto Stadion]], [[Riga]]
|gledatelji=7 433
|sudac=[[Vladimir Vnuk]] ([[Slovačka]])
}}
----
<div id="MYPA vs Narva Trans"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[MYPA]] {{Z|FIN}}
|rezultat=5 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002494/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|EST}} [[FC Narva Trans|Narva Trans]]
|strijelci1=[[Tosaint Ricketts|Ricketts]] {{gol|62}}<br>[[Ilari Äijälä|Äijälä]] {{gol|67}} {{gol|74}}<br>[[Pele Koljonen|Koljonen]] {{gol|77}}<br>[[Felipe Benevides]] {{gol|80}}
|strijelci2=
|stadion=[[Saviniemi]], [[Anjalankoski]]
|gledatelji=1 127
|sudac=[[Sergej Karasev]] ([[Rusija]])
}}
----
<div id="Dnepr Mogilev vs Laçi"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]] {{Z|BJE}}
|rezultat=7 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002496/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ALB}} [[KF Laçi|Laçi]]
|strijelci1=[[Alyaksandr Bychanok|Bychenok]] {{gol|10}} {{gol|80}}<br>[[Vladimir Yurchenko|Yurchenko]] {{gol|17|[[Jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|56}} {{gol|81}}<br>[[Ihar Zyankovich|Zyankovich]] {{gol|42}}<br>[[Fyodor Chernykh|Chernykh]] {{gol|87}}
|strijelci2=[[Valdon Nimani|Nimani]] {{gol|60}}
|stadion=[[Spartak Stadion (Mogilev)|Spartak Stadion]], [[Mogilev]]
|gledatelji=3 500
|sudac=[[Vahan Minasyan]] ([[Armenija]])
}}
----
<div id="F91 Dudelange vs Randers"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[F91 Dudelange]] {{Z|LUX}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002487/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|DAN}} [[Randers FC|Randers]]
|strijelci1=[[Jean-Philippe Caillet|Caillet]] {{gol|37}}<br>[[Tomasz Gruszczyński|Gruszczyński]] {{gol|67}}
|strijelci2=[[Kasper Lorentzen|Lorentzen]] {{gol|17}}
|stadion=[[Stade Jos Nosbaum]], [[Dudelange]]
|gledatelji=636
|sudac=[[Thoroddur Hjaltalin]] ([[Island]])
}}
----
<div id="Dacia vs Zeta"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[FK Dacia Kišinjev|Dacia]] {{Z|MOL}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002495/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Zimbru Stadion]], [[Kišinjev]]<sup>15</sup>
|gledatelji=6 200
|sudac=[[Alexandre Kostadinov]] ([[Bugarska]])
}}
----
<div id="Győri ETO vs Nitra"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[Győri ETO FC|Győri ETO]] {{Z|MAĐ}}
|rezultat=3 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002499/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SLK}} [[FC Nitra|Nitra]]
|strijelci1=[[Rati Aleksidze|Aleksidze]] {{gol|22}}<br>[[Mihai Nicorec|Nicorec]] {{gol|60}}<br>[[Tarmo Kink|Kink]] {{gol|90+2}}
|strijelci2=[[Ivan Hodúr|Hodúr]] {{gol|10}}
|stadion=[[ETO Park]], [[Győr]]
|attendance=4 200
|sudac=[[Matej Jug]] ([[Slovenija]])
}}
----
<div id="Zalaegerszeg vs KF Tirana"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Zalaegerszegi TE|Zalaegerszeg]] {{Z|MAĐ}}
|rezultat=0 : 1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002483/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ALB}} [[KF Tirana]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Erindo Karabeci|Karabeci]] {{gol|107}}
|stadion=[[ZTE Arena]], [[Zalaegerszeg]]
|gledatelji=3 425
|sudac=[[Ilias Spathas]] ([[Grčka]])
}}
----
<div id="Gefle vs NSÍ Runavík"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Gefle IF|Gefle]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002485/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|OVČ}} [[NSÍ Runavík]]
|strijelci1=[[Daniel Bernhardsson|Bernhardsson]] {{gol|22}}<br>[[Hans Berggren|Berggren]] {{gol|63}}
|strijelci2=[[Károly Potemkin|Potemkin]] {{gol|90+4}}
|stadion=[[Råsunda Stadion]], [[Solna]]<sup>16</sup>
|gledatelji=380
|sudac=[[Tero Nieminen]] ([[Finska]])
}}
----
<div id="Lusitanos vs Rabotnički"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:15
|momčad1=[[Lusitanos]] {{Z|AND}}
|rezultat=0 : 6
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002482/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAK}} [[FK Rabotnički|Rabotnički]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Wandeir Oliveira dos Santos|Wandeir]] {{gol|25}} {{gol|68}}<br>[[Fábio do Nascimento Silva|Silva]] {{gol|33}} {{gol|42}} {{gol|54}}<br>[[Nikola Gligorov|Gligorov]] {{gol|71}}
|stadion=[[Estadi Comunal d'Aixovall]], [[Andorra la Vella]]
|gledatelji=450
|sudac=[[Clayton Pisani]] ([[Malta]])
}}
----
<div id="Port Talbot Town vs TPS"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:15
|momčad1=[[Port Talbot Town F.C.|Port Talbot Town]] {{Z|WAL}}
|rezultat=0 : 4
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002489/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[Turun Palloseura|TPS]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Babatunde Wusu|Wusu]] {{gol|26}}<br>[[Toni Kolehmainen|Kolehmainen]] {{gol|32}}<br>[[Riku Riski]] {{gol|69}}<br>[[Roope Riski]] {{gol|90+1}}
|stadion=[[Victoria Road (Port Talbot)|Genquip Stadium]], [[Port Talbot]]
|gledatelji=676
|sudac=[[Petur Reinert]] ([[Farski otoci]])
}}
----
<div id="Zrinjski vs Tobol"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] {{Z|BIH}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002480/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]]
|strijelci1=[[Damir Džidić|Džidić]] {{gol|10}}<br>[[Mile Pehar|Pehar]] {{gol|72}}
|strijelci2=[[Nurbol Zhumaskaliyev|Zhumaskaliyev]] {{gol|57}}
|stadion=[[Stadion pod Bijelim brijegom]], [[Mostar]]
|gledatelji=5 000
|sudac=[[Stavros Tritsonis]] ([[Grčka]])
}}
----
<div id="Dundalk vs Grevenmacher"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Dundalk F.C.|Dundalk]] {{Z|IRS}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002491/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LUX}} [[CS Grevenmacher|Grevenmacher]]
|strijelci1=[[Neale Fenn|Fenn]] {{gol|5|[[Jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Fahrudin Kudozović|Kudozović]] {{gol|16}}
|strijelci2=[[Christian Müller|Müller]] {{gol|90+1}}
|stadion=[[Oriel Park]], [[Dundalk]]
|gledatelji=2 000
|sudac=[[Magnus Thorisson]] ([[Island]])
}}
----
<div id="EB/Streymur vs Kalmar FF"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[EB/Streymur]] {{Z|OVČ}}
|rezultat=0 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002492/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[Kalmar FF]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Erik Israelsson|Israelsson]] {{gol|9}}<br>[[Tobias Eriksson|Eriksson]] {{gol|47}}<br>[[Ricardo Santos]] {{gol|50}}
|stadion=[[Svangaskarð]], [[Toftir]]<sup>17</sup>
|attendance=607
|sudac=[[Ken Henry Johnsen]] ([[Norveška]])
}}
----
<div id="Široki Brijeg vs Olimpija"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] {{Z|BIH}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002476/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]
|strijelci1=[[Mateo Roskam|Roskam]] {{gol|81}}<br>[[Ivor Weitzer|Weitzer]] {{gol|83}}<br>[[Hrvoje Mišić|Mišić]] {{gol|90+3}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Pecara]], [[Široki Brijeg]]
|gledatelji=3 000
|sudac=[[Vladislav Bezborodov]] ([[Rusija]])
}}
----
<div id="Faetano vs Zestafoni"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[S.C. Faetano|Faetano]] {{Z|SMR}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002484/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRU}} [[FC Zestafoni|Zestafoni]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadio Olimpico (San Marino)|Stadio Olimpico]], [[Serravalle]]
|gledatelji=500
|sudac=[[Ignasi Villamayor Rozados]] ([[Andora]])
}}
----
<div id="Glentoran vs KR Reykjavík"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Glentoran F.C.|Glentoran]] {{Z|SJI}}
|rezultat=2 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002490/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ISL}} [[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR Reykjavík]]
|strijelci1=[[Jimmy Callacher|Callacher]] {{gol|22}}<br>[[Gary Hamilton|Hamilton]] {{gol|56|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Kjartan Finnbogason|Finnbogason]] {{gol|45+1}}<br>[[Johnny Black|Black]] {{gol|54|a.g.}}
|stadion=[[The Oval (Belfast)|The Oval]], [[Belfast]]
|gledatelji=771
|sudac=[[Marios Panayi]] ([[Cipar]])
}}
----
<div id="Ruch Chorzów vs Shakhter Karaganda"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Ruch Chorzów]] {{Z|POLJ}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002497/index.html (izvještaj]
|momčad2={{Z|KAZ}} [[FC Shakhter Karagandy|Shakhter Karaganda]]
|strijelci1=[[Artur Sobiech|Sobiech]] {{gol|59}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Miejski]], [[Chorzów]]
|gledatelji=8 500
|sudac=[[Gediminas Mazeika]] ([[Litva]])
}}
----
<div id="Fylkir vs Torpedo Zhodino"></div>{{footballbox
|datum=[[8. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:00
|momčad1=[[Fylkir]] {{Z|ISL}}
|rezultat=1 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000124/match=2002486/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BJE}} [[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodino]]
|strijelci1=[[Pape Mamadou Faye|Faye]] {{gol|32|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Yuri Ostroukh|Ostroukh]] {{gol|41}}<br>[[Ihor Kryvobok|Kryvobok]] {{gol|86|[[Jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|88}}
|stadion=[[Laugardalsvöllur]], [[Reykjavík]]<sup>18</sup>
|gledatelji=658
|sudac=[[Slavko Vinčić]] ([[Football Association of Slovenia|Slovenia]])
}}
;Bilješke
*<sup>12</sup> Igrano u [[Kaunas]]u na stadionu [[Stadion S. Darius and S. Girėnas|S. Darius and S. Girėnas]] jer [[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragov]] [[Vytautas Stadion]] nema UEFA licencu.
*<sup>13</sup> Igrano u [[Skopje|Skopju]] na [[Philip II Arena|Philip II Areni]] jer [[FK Metalurg Skopje|Metalurgov]] [[stadion Železarnica]] nema UEFA licencu.
*<sup>14</sup> Igrano u [[Nikšić]]u na [[Gradski stadion (Nikšić)|Gradskom stadionu]] jer [[FK Mogren|Mogrenov]] [[stadion Mogren]] nema UEFA licencu.
*<sup>15</sup> Igrano u [[Kišinjev]]u na [[Zimbru Stadion]]u jer [[FK Dacia Kišinjev|Dacijin]] [[Stadion Dinamo (Kišinjev)|Stadion Dinamo]] nema UEFA licencu.
*<sup>16</sup> Igrano u [[Solna|Solni]] na [[Råsunda Stadion]]u jer [[Gefle IF|Gefleov]] [[Strömvallen]] nema UEFA licencu.
*<sup>17</sup> Igrano u [[Toftir]]u na [[Svangaskarð]]u jer [[EB/Streymur]]ov [[Við Margáir]] nema UEFA licencu.
*<sup>18</sup> Igrano u [[Reykjavík]]u na [[Laugardalsvöllur]]u jer [[Fylkir]]ov [[Fylkisvöllur]] nema UEFA licencu.
==Drugo pretkolo==
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]|{{Z|BEL}}|2:2([[gol u gostima|g]])|[[Turun Palloseura|TPS]]|{{Z|FIN}}|0:1|2:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Motherwell F.C.|Motherwell]]'''|{{Z|ŠKO}}|2:0|[[Breiðablik UBK|Breiðablik]]|{{Z|ISL}}|1:0|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]]|{{Z|CIP}}|3:2|[[HNK Šibenik|Šibenik]]|{{Z|HRV}}|0:2|3:0 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]|{{Z|ŠVI}}|2:1|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]|{{Z|BIH}}|1:0|1:1}}
{{TwoLegResult|[[FK Šiauliai|Šiauliai]]|{{Z|LIT}}|0:7|'''[[Wisła Kraków]]|{{Z|POLJ}}|0:2|0:5}}
{{TwoLegResult|'''[[Kalmar FF]]|{{Z|ŠVE}}|2:0|[[FC Dacia Kišinjev|Dacia]]|{{Z|MOL}}|0:0|2:0}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Utrecht|Utrecht]]|{{Z|NIZ}}|5:1|[[KF Tirana]]|{{Z|ALB}}|4:0|1:1}}
{{TwoLegResult|[[ND Gorica|Gorica]]|{{Z|SLO}}|1:4|'''[[Randers FC|Randers]]|{{Z|DAN}}|0:3|1:1}}
{{TwoLegResult|'''[[C.S. Marítimo|Marítimo]]|{{Z|POR}}|6:4|[[Sporting Fingal F.C.|Sporting Fingal]]|{{Z|IRS}}|3:2|3:2}}
{{TwoLegResult|[[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]]|{{Z|LIT}}|2:6|'''[[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]|{{Z|AUT}}|0:2|2:4}}
{{TwoLegResult|[[FK Ventspils|Ventspils]]|{{Z|LIT}}|1:3|'''[[FK Teteks|Teteks]]|{{Z|MAK}}|0:0|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[OFK Beograd]]|{{Z|SRB}}|3:2|[[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodino]]|{{Z|BJE}}|2:2|1:0}}
{{TwoLegResult|[[FC Olimpia Bălţi|Olimpia]]|{{Z|MOL}}|1:7|'''[[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]|{{Z|RUM}}|0:2|1:5}}
{{TwoLegResult|'''[[MYPA]]'''|{{Z|FIN}}|8:0|[[UE Sant Julià]]|{{Z|AND}}|3:0|5:0}}
{{TwoLegResult|[[Videoton FC|Videoton]]|{{Z|MAĐ}}|1:3|'''[[NK Maribor|Maribor]]|{{Z|SLO}}|1:1|0:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Brøndby IF|Brøndby]]|{{Z|DAN}}|3:0|[[FC Vaduz|Vaduz]]|{{Z|LIH}}|3:0|0:0}}
{{TwoLegResult|[[Stabæk Fotball|Stabæk]]|{{Z|NOR}}|3:3([[gol u gostima|g]])|'''[[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]]|{{Z|BJE}}|2:2|1:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]|{{Z|IRS}}|2:1|[[Bnei Yehuda Tel Aviv F.C.|Bnei Yehuda]]|{{Z|IZR}}|1:1|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[IF Elfsborg]]|{{Z|ŠVE}}|3:1|[[FC Iskra-Stal Rîbniţa|Iskra-Stal]]|{{Z|MOL}}|2:1|1:0}}
{{TwoLegResult|[[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR Reykjavík]]|{{Z|ISL}}|2:6|'''[[Karpati Lvov]]|{{Z|UKR}}|0:3|2:3}}
{{TwoLegResult|'''[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|{{Z|IZR}}|3:2|[[FK Mogren|Mogren]]|{{Z|CG}}|2:0|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Austria Wien|Austria Wien]]|{{Z|AUT}}|3:2|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]|{{Z|BIH}}|2:2|1:0}}
{{TwoLegResult|[[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragė]]|{{Z|LIT}}|1:6|'''[[APOEL F.C.|APOEL]]|{{Z|CIP}}|0:3|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[Molde FK|Molde]]|{{Z|NOR}}|2:2([[gol u gostima|g]])|[[FK Jelgava|Jelgava]]|{{Z|LAT}}|1:0|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Zestaponi|Zestaponi]]|{{Z|GRU}}|3:1|[[FK Dukla Banská Bystrica|Dukla Banská Bystrica]]|{{Z|SLK}}|3:0|0:1}}
{{TwoLegResult|[[FC Honka|Honka]]|{{Z|FIN}}|2:3|'''[[Bangor City F.C.|Bangor City]]|{{Z|WAL}}|1:1|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Levski Sofija]]'''|{{Z|BUG}}|8:0|[[Dundalk F.C.|Dundalk]]|{{Z|IRS}}|6:0|2:0}}
{{TwoLegResult|[[FC WIT Georgia|WIT Georgia]]|{{Z|GRU}}|0:6|'''[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]|{{Z|ČEŠ}}|0:6|0:0}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Rabotnički|Rabotnički]]|{{Z|MAK}}|1:0|[[Mika F.C.|Mika]]|{{Z|ARM}}|1:0|0:0}}
{{TwoLegResult|[[Atirau FK|Atirau]]|{{Z|KAZ}}|0:5|'''[[Győri ETO FC|Győri ETO]]|{{Z|MAĐ}}|0:3|0:2}}
{{TwoLegResult|[[Portadown F.C.|Portadown]]|{{Z|SJI}}|2:3|'''[[FK Qarabağ|Qarabağ]]|{{Z|AZE}}|1:2|1:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|{{Z|TUR}}|7:0|[[Víkingur Gøta|Víkingur]]|{{Z|OVČ}}|3:0|4:0}}
{{TwoLegResult|[[FC Differdange 03|Differdange]]|{{Z|LUX}}|3:5|'''[[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatibor Voda]]|{{Z|SRB}}|3:3|0:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]|{{Z|BJE}}|10:1|[[JK Sillamäe Kalev|Sillamäe Kalev]]|{{Z|EST}}|5:1|5:0}}
{{TwoLegResult|[[Valletta F.C.|Valletta]]|{{Z|MLT}}|1:1([[gol u gostima|g]])|'''[[Ruch Chorzów]]|{{Z|POLJ}}|1:1|0:0}}
{{TwoLegResult|[[FK Baku|Baku]]|{{Z|AZE}}|2:4|'''[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]|{{Z|CG}}|0:3|2:1}}
{{TwoLegResult|'''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]|{{Z|BIH}}|13:3|[[S.P. Tre Penne|Tre Penne]]|{{Z|SMR}}|4:1|9:2}}
{{TwoLegResult|[[Gefle IF|Gefle]]|{{Z|ŠVE}}|2:4|'''[[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]|{{Z|GRU}}|1:2|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Cliftonville F.C.|Cliftonville]]|{{Z|SJI}}|1:0|[[HNK Cibalia|Cibalia]]|{{Z|HRV}}|1:0|0:0}}
{{TwoLegResult|[[KS Besa Kavajë|Besa Kavajë]]|{{Z|ALB}}|1:11|'''[[Olympiacos F.C.|Olympiacos]]|{{Z|GRČ}}|0:5|1:6}}
|}
===Prve utakmice===
<div id="WIT Georgia vs Baník Ostrava"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=16:00
|momčad1=[[FC WIT Georgia|WIT Georgia]] {{Z|GRU}}
|rezultat=0 : 6
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002527/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ČEŠ}} [[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Nando Maria Neves|Nando]] {{gol|33}} {{gol|56|[[Jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|64|[[Jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Tomáš Pilík|Pilík]] {{gol|61}}<br>[[Aleš Neuwirth|Neuwirth]] {{gol|70}}<br>[[Josef Hušbauer|Hušbauer]] {{gol|78}}
|stadion=[[Stadion Boris Paichadze]], [[Tbilisi]]<sup>19</sup>
|gledatelji=916
|sudac=[[Babak Rafati]] ([[Njemačka]])
}}
----
<div id="Atyrau vs Győri ETO"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=16:00
|momčad1=[[Atirau FK|Atirau]] {{Z|KAZ}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002529/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAĐ}} [[Győri ETO FC|Győri ETO]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Linas Pilibaitis|Pilibaitis]] {{gol|26}}<br>[[Fouad Bouguerra|Bouguerra]] {{gol|88}}
|stadion=[[Munayshy Stadion]], [[Atyrau]]
|gledatelji=8 660
|sudac=[[Johan Verbist]] ([[Belgija]])
}}
----
<div id="Tauras Tauragė vs APOEL"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragė]] {{Z|LIT}}
|rezultat=0 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002522/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CIP}} [[APOEL F.C.|APOEL]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Constantinos Charalambidis|Charalambidis]] {{gol|50}}<br>[[Hélio Pinto]] {{gol|80}}<br>[[Gustavo Manduca|Manduca]] {{gol|83}}
|stadion=[[Stadion S. Darius and S. Girėnas]], [[Kaunas]]<sup>20</sup>
|gledatelji=500
|sudac=[[Michael Svendsen]] ([[Danska]])
}}
----
<div id="Rabotnički vs Mika"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FK Rabotnički|Rabotnički]] {{Z|MAK}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002528/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ARM}} [[Mika F.C.|Mika]]
|strijelci1=[[Wandeir Oliveira dos Santos|Wandeir]] {{gol|87}}
|strijelci2=
|stadion=[[Philip II Arena]], [[Skopje]]
|gledatelji=1 000
|sudac=[[Tamás Bognár]] ([[Mađarska]])
}}
----
<div id="Valletta vs Ruch Chorzów"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[Valletta F.C.|Valletta]] {{Z|MLT}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002534/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POLJ}} [[Ruch Chorzów]]
|strijelci1=[[Terence Scerri|Scerri]] {{gol|75}}
|strijelci2=[[Wojciech Grzyb|Grzyb]] {{gol|18|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Nacionalni stadion Ta' Qali|Nacionalni stadion]], [[Ta' Qali]]
|gledatelji=1 149
|sudac=[[Menashe Masiah]] ([[Izrael]])
}}
----
<div id="OFK Beograd vs Torpedo Zhodino"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[OFK Beograd]] {{Z|SRB}}
|rezultat=2 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002511/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BJE}} [[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodino]]
|strijelci1=[[Miloš Krstić|Krstić]] {{gol|45+1}}<br>[[Syarhey Kantsavy|Kantsavy]] {{gol|90+4|a.g.}}
|strijelci2=[[Ihor Kryvobok|Kryvobok]] {{gol|14}}<br>[[Anton Brusnikin|Brusnikin]] {{gol|90+2}}
|stadion=[[Omladinski stadion]], [[Beograd]]
|gledatelji=500
|sudac=[[Antonio Rubinos Pérez]] ([[Španjolska]])
}}
----
<div id="Gorica vs Randers"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[ND Gorica|Gorica]] {{Z|SLO}}
|rezultat=0 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002507/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|DAN}} [[Randers FC|Randers]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Kasper Lorentzen|Lorentzen]] {{gol|51}}<br>[[Mikkel Cramer|Cramer]] {{gol|55}} {{gol|71}}
|stadion=[[Stadion Športni Park]], [[Nova Gorica]]
|gledatelji=567
|sudac=[[Halis Özkahya]] ([[Turska]])
}}
----
<div id="Ventspils vs Teteks"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Ventspils|Ventspils]] {{Z|LAT}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002510/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAK}} [[FK Teteks|Teteks]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Ventspils Olimpiskais Stadions]], [[Ventspils]]
|gledatelji=2 500
|sudac=[[David Malcolm]] ([[Sjeverna Irska]])
}}
----
<div id="Olimpia vs Dinamo Bukurešt"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Olimpia Bălţi|Olimpia]] {{Z|MOL}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002512/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Cristian Pulhac|Pulhac]] {{gol|41}}<br>[[Liviu Ganea|Ganea]] {{gol|83}}
|stadion=[[Zimbru Stadion]], [[Kišinjev]]<sup>21</sup>
|gledatelji=6 300
|sudac=[[Michael Koukoulakis]] ([[Grčka]])
}}
----
<div id="MYPA vs UE Sant Julià"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[MYPA]] {{Z|FIN}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002513/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AND}} [[UE Sant Julià]]
|strijelci1=[[Tosaint Ricketts|Ricketts]] {{gol|43}}<br>[[Ilari Äijälä|Äijälä]] {{gol|56}} {{gol|65|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=
|stadion=[[Saviniemi]], [[Anjalankoski]]
|gledatelji=1 167
|sudac=[[Albert Toussaint]] ([[Luksemburg]])
}}
----
<div id="IF Elfsborg vs Iskra-Stal"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[IF Elfsborg]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002518/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MOL}} [[FC Iskra-Stal Rîbniţa|Iskra-Stal]]
|strijelci1=[[James Keene|Keene]] {{gol|56}}<br>[[Martin Ericsson|Ericsson]] {{gol|79|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Aleksandar Tofan|Tofan]] {{gol|87}}
|stadion=[[Borås Arena]], [[Borås]]
|gledatelji=3 270
|sudac=[[Jérôme Laperriere]] ([[Švicarska]])
}}
----
<div id="Austria Wien vs Široki Brijeg"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Austria Wien|Austria Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat=2 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002521/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BIH}} [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|strijelci1=[[Roland Linz|Linz]] {{gol|50}}<br>[[Thiago Maier dos Santos|Schumacher]] {{gol|57}}
|strijelci2=[[Wagner Santos Lago|Wagner]] {{gol|25}}<br>[[Josip Topić|Topić]] {{gol|54}}
|stadion=[[Stadion Franz Horr]], [[Beč]]
|gledatelji=97
|sudac=[[Artyom Kuchin]] ([[Kazahstan]])
}}
----
<div id="Zestafoni vs Dukla Banská Bystrica"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Zestafoni|Zestafoni]] {{Z|GRU}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002524/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SLK}} [[FK Dukla Banská Bystrica|Dukla Banská Bystrica]]
|strijelci1=[[Jaba Dvali|Dvali]] {{gol|24}} {{gol|65}}<br>[[Irakli Dzaria|Dzaria]] {{gol|48}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion David Abashidze]], [[Zestafoni]]
|gledatelji=3 200
|sudac=[[Veaceslav Banari]] ([[Moldavija]])
}}
----
<div id="Honka vs Bangor City"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Honka|Honka]] {{Z|FIN}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002525/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|WAL}} [[Bangor City F.C.|Bangor City]]
|strijelci1=[[Demba Savage|Savage]] {{gol|43}}
|strijelci2=[[Christopher Jones|Jones]] {{gol|58}}
|stadion=[[ISS Stadion]], [[Vantaa]]<sup>22</sup>
|gledatelji=1 279
|sudac=[[Dimitar Meckarovski]] ([[Makedonija]])
}}
----
<div id="Dinamo Minsk vs Sillamäe Kalev"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{Z|BJE}}
|rezultat=5 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002533/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|EST}} [[JK Sillamäe Kalev|Sillamäe Kalev]]
|strijelci1=[[Alyaksandr Sazankow|Sazankow]] {{gol|12}} {{gol|33}}<br>[[Anton Putsila|Putsila]] {{gol|60}}<br>[[Dzmitry Rekish|Rekish]] {{gol|87}}<br>[[Andrey Chukhley|Chukhley]] {{gol|90+2}}
|strijelci2=[[Nikita Kolyaev|Kolyaev]] {{gol|79}}
|stadion=[[Stadion Dinamo (Minsk)|Stadion Dinamo]], [[Minsk]]
|gledatelji=1 850
|sudac=[[Vassilios Pamporidis]] ([[Grčka]])
}}
----
<div id="Baku vs Budućnost Podgorica"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Baku|Baku]] {{Z|AZE}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002535/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]
|strijelci1=[[Saša Kajkut|Kajkut]] {{gol|77}}<br>[[Silvino João de Carvalho|Jabá]] {{gol|90+4}}
|strijelci2=[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|38}}
|stadion=[[Stadion Tofik Bakhramov]], [[Baku]]
|gledatelji=15 000
|sudac=[[Augustus Viorel Constantin]] ([[Rumuunjska]])
}}
----
<div id="Anorthosis vs Šibenik"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]] {{Z|CIP}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002502/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|HRV}} [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Sandro Bloudek|Bloudek]] {{gol|10}}<br>[[Stipe Bačelić-Grgić|Bačelić-Grgić]] {{gol|61|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Stadion Antonis Papadopoulos]], [[Larnaca]]
|gledatelji=7 500
|referee=[[Andre Marriner]] ([[Engleska]])
}}
----
<div id="Stabæk vs Dnepr Mogilev"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Stabæk Fotball|Stabæk]] {{Z|NOR}}
|rezultat=2 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002516/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BJE}} [[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]]
|strijelci1=[[Jørgen Skjelvik|Skjelvik]] {{gol|22}}<br>[[Veigar Páll Gunnarsson|Gunnarsson]] {{gol|53}}
|strijelci2=[[Dzmitry Turlin|Turlin]] {{gol|14}}<br>[[Mikhail Kazlou|Kazlou]] {{gol|20}}
|stadion=[[Telenor Arena]], [[Bærum]]
|gledatelji=1 134
|sudac=[[Andrejs Sipailo]] ([[Letonija]])
}}
----
<div id="Molde vs Jelgava"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Molde FK|Molde]] {{Z|NOR}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002523/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LAT}} [[FK Jelgava|Jelgava]]
|strijelci1=[[Baye Djiby Fall|Fall]] {{gol|90+1}}
|strijelci2=
|stadion=[[Aker Stadion]], [[Molde]]
|gledatelji=2 343
|sudac=[[Antti Munukka]] ([[Finska]])
}}
----
<div id="Gefle vs Dinamo Tbilisi"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Gefle IF|Gefle]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002577/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRU}} [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]
|strijelci1=[[Hans Berggren|Berggren]] {{gol|51|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Mate Vatsadze|Vatsadze]] {{gol|11}}<br>[[Levan Khmaladze|Khmaladze]] {{gol|87|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Råsunda Stadium]], [[Solna]]<sup>23</sup>
|gledatelji=523
|sudac=[[Damir Batinić]] ([[Hrvatska]])
}}
----
<div id="Lausanne-Sport vs Borac Banja Luka"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]] {{Z|ŠVI}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002503/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]
|strijelci1=[[Silvio Carlos de Oliveira|Silvio]] {{gol|19}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stade Olympique de la Pontaise]], [[Lausanne]]
|gledatelji=3 800
|sudac=[[Vladimir Pettay]] ([[Rusija]])
}}
----
<div id="Kalmar FF vs Dacia"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[Kalmar FF]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002505/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MOL}} [[FK Dacia Kišinjev|Dacia]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Fredriksskans]], [[Kalmar]]
|gledatelji=1 976
|sudac=[[Jan Jilek]] ([[Češka]])
}}
----
<div id="Differdange vs Spartak Zlatibor Voda"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[FC Differdange 03|Differdange]] {{Z|LUX}}
|rezultat=3 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002532/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SRB}} [[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatibor Voda]]
|strijelci1=[[Vladimir Veselinov|Veselinov]] {{gol|6|a.g.}}<br>[[Gilles Bettmer|Bettmer]] {{gol|11}}<br>[[Pierre Piskor|Piskor]] {{gol|73}}
|strijelci2=[[Vojo Ubiparip|Ubiparip]] {{gol|14}}<br>[[Vladimir Torbica|Torbica]] {{gol|28|[[Jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Tom Siebenaler|Siebenaler]] {{gol|89|a.g.}}
|stadion=[[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]]<sup>24</sup>
|gledatelji=805
|sudac=[[Gabriele Rossi]] ([[San Marino]])
}}
----
<div id="Cercle Brugge vs TPS"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:45
|momčad1=[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]] {{Z|BEL}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002500/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[Turun Palloseura|TPS]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Mika Ääritalo|Ääritalo]] {{gol|32}}
|stadion=[[Jules Ottenstadion]], [[Gent]]<sup>25</sup>
|gledatelji=2 754
|sudac=[[Anders Hermansen]] ([[Danska]])
}}
----
<div id="Levski Sofija vs Dundalk"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:45
|momčad1=[[Levski Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat=6 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002526/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]]
|strijelci1=[[Hristo Yovov|Yovov]] {{gol|12}}<br>[[Daniel Mladenov|Mladenov]] {{gol|14}} {{gol|46}}<br>[[Garra Dembélé|Dembélé]] {{gol|42}}<br>[[Ismail Isa Mustafa|Mustafa]] {{gol|86}} {{gol|90+4}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Georgi Asparuhov]], [[Sofia]]
|gledatelji=8 655
|sudac=[[Daniele Orsato]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="Šiauliai vs Wisła Kraków"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[FK Šiauliai|Šiauliai]] {{Z|LIT}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002504/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Paweł Brożek]] {{gol|78}}<br>[[Piotr Brożek]] {{gol|80}}
|stadion=[[Savivaldybė Stadion]], [[Šiauliai]]
|gledatelji=2 428
|sudac=[[Meir Levi]] ([[Izrael]])
}}
----
<div id="Utrecht vs KF Tirana"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[FC Utrecht|Utrecht]] {{Z|NIZ}}
|rezultat=4 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002506/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ALB}} [[KF Tirana]]
|strijelci1=[[Ricky van Wolfswinkel|Van Wolfswinkel]] {{gol|8}} {{gol|26}}<br>[[Nana Akwasi Asare|Asare]] {{gol|30}}<br>[[Dries Mertens|Mertens]] {{gol|75}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Galgenwaard]], [[Utrecht]]
|gledatelji=9 900
|sudac=[[Stelios Trifonos]] ([[Cipar]])
}}
----
<div id="Brøndby vs Vaduz"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Brøndby IF|Brøndby]] {{Z|DAN}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002515/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LIH}} [[FC Vaduz|Vaduz]]
|strijelci1=[[Mikael Nilsson|Nilsson]] {{gol|51}}<br>[[Ousman Jallow|Jallow]] {{gol|80}} {{gol|85}}
|strijelci2=
|stadion=[[Brøndby Stadion]], [[Kopenhagen]]
|gledatelji=7 966
|sudac=[[Kristo Tohver]] ([[Estonija]])
}}
----
<div id="Maccabi Tel Aviv vs Mogren"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{Z|IZR}}
|rezultat=2 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002520/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CG}} [[FK Mogren|Mogren]]
|strijelci1=[[Yoav Ziv|Ziv]] {{gol|49}}<br>[[Haris Medunjanin|Medunjanin]] {{gol|52}}
|strijelci2=
|stadion=[[Bloomfield Stadion]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji=11 178
|sudac=[[Jérome Efong Nzolo]] ([[Belgija]])
}}
----
<div id="Beşiktaş vs Víkingur"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] {{Z|TUR}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002531/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|OVČ}} [[Víkingur Gøta|Víkingur]]
|strijelci1=[[Nihat Kahveci|Kahveci]] {{gol|19}} {{gol|65}}<br>[[Mert Nobre|Nobre]] {{gol|90}}
|strijelci2=
|stadion=[[BJK İnönü Stadion]], [[Istanbul]]
|gledatelji=16 803
|sudac=[[Igor Egorov]] ([[Rusija]])
}}
----
<div id="Zrinjski vs Tre Penne"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] {{Z|BIH}}
|rezultat=4 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002536/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SMR}} [[S.P. Tre Penne|Tre Penne]]
|strijelci1=[[Mario Ivanković|Ivanković]] {{gol|1}} {{gol|21|[[Jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Pavle Sušić|Sušić]] {{gol|33}}<br>[[Vlado Zadro|Zadro]] {{gol|38}}
|strijelci2=[[Daniele Pignieri|Pignieri]] {{gol|36}}
|stadion=[[Stadion pod Bijelim brijegom]], [[Mostar]]
|gledatelji=3 150
|sudac=[[Sébastien Delferiere]] ([[Belgija]])
}}
----
<div id="Sūduva Marijampolė vs Rapid Wien"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:15
|momčad1=[[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]] {{Z|LIT}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002509/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Steffen Hofmann|Hofmann]] {{gol|12}}<br>[[Christopher Trimmel|Trimmel]] {{gol|81}}
|stadion=[[Sūduva Stadium]], [[Marijampolė]]
|gledatelji=1 900
|sudac=[[Lars Christoffersen]] ([[Danska]])
}}
----
<div id="Videoton vs Maribor"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Videoton FC|Videoton]] {{Z|MAĐ}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002514/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|strijelci1=[[Gábor Horváth|Horváth]] {{gol|79}}
|strijelci2=[[Dejan Mezga|Mezga]] {{gol|30}}
|stadion=[[ETO Park]], [[Győr]]<sup>26</sup>
|gledatelji=3 850
|sudac=[[Viktor Shvetsov]] ([[Ukrajina]])
}}
----
<div id="Besa Kavajë vs Olympiacos"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[KS Besa Kavajë|Besa Kavajë]] {{Z|ALB}}
|rezultat=0 : 5
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002539/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiacos]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Óscar González Marcos|Óscar]] {{gol|19}} {{gol|30}}<br>[[Dudu Cearense|Dudu]] {{gol|46}}<br>[[Diogo Luis Santo|Diogo]] {{gol|70}} {{gol|82}}
|stadion=[[Stadion Qemal Stafa]], [[Tirana]]<sup>27</sup>
|gledatelji=5 000
|sudac=[[Richard Liesveld]] ([[Nizozemska]])
}}
----
<div id="Motherwell vs Breiðablik"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Motherwell F.C.|Motherwell]] {{Z|ŠKO}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002501/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ISL}} [[Breiðablik UBK|Breiðablik]]
|strijelci1=[[Ross Forbes|Forbes]] {{gol|63}}
|strijelci2=
|stadion=[[Fir Park]], [[Motherwell]]
|gledatelji=5 990
|sudac=[[David Fernández Borbalán]] ([[Španjolska]])
}}
----
<div id="Marítimo vs Sporting Fingal"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[C.S. Marítimo|Marítimo]] {{Z|POR}}
|rezultat=3 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002508/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IRS}} [[Sporting Fingal F.C.|Sporting Fingal]]
|strijelci1=[[Ricardo Esteves|Esteves]] {{gol|78}}<br/>[[Abdelmalek Cherrad|Cherrad]] {{gol|85}}<br/>[[Valdecir de Souza Júnior|Tchô]] {{gol|90+5}}
|strijelci2=[[Glen Crowe|Crowe]] {{gol|33}}<br/>[[Lorcan Fitzgerald|Fitzgerald]] {{gol|87}}
|stadion=[[Estádio da Madeira]], [[Madeira]]<sup>28</sup>
|gledatelji=1 961
|sudac=[[Luc Wilmes]] ([[Luksemburg]])
}}
----
<div id="Cliftonville vs Cibalia"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Cliftonville F.C.|Cliftonville]] {{Z|SJI}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002538/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|HRV}} [[HNK Cibalia|Cibalia]]
|strijelci1=[[Ciarán Caldwell|Caldwell]] {{gol|82}}
|strijelci2=
|stadion=[[Windsor Park]], [[Belfast]]<sup>29</sup>
|gledatelji=775
|sudac=[[Stanislav Todorov]] ([[Bugarska]])
}}
----
<div id="Portadown vs Qarabağ"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Portadown F.C.|Portadown]] {{Z|SJI}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002570/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AZE}} [[FK Qarabağ|Qarabağ]]
|strijelci1=[[Richard Lecky|Lecky]] {{gol|29}}
|strijelci2=[[Afran Ismayilov|Ismayilov]] {{gol|67}} {{gol|86}}
|stadion=[[Shamrock Park]], [[Portadown]]
|gledatelji=765
|sudac=[[Oliver Drachta]] ([[Austrija]])
}}
----
<div id="Shamrock Rovers vs Bnei Yehuda"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:00
|momčad1=[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] {{Z|IRS}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002517/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IZR}} [[Bnei Yehuda Tel Aviv F.C.|Bnei Yehuda]]
|strijelci1=[[Robert Bayly|Bayly]] {{gol|90+1}}
|strijelci2=[[Omri Afek|Afek]] {{gol|26}}
|stadion=[[Tallaght Stadium]], [[Dublin]]
|gledatelji=4 850
|sudac=[[Mauro Bergonzi]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="KR Reykjavík vs Karpaty Lviv"></div>{{footballbox
|datum=[[15. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:15
|momčad1=[[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR Reykjavík]] {{Z|ISL}}
|rezultat=0 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002519/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|UKR}} [[FC Karpaty Lviv|Karpaty Lviv]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Alexander Guruli|Guruli]] {{gol|46}}<br>[[Andriy Tkachuk|Tkachuk]] {{gol|51}}<br>[[William Batista|Batista]] {{gol|57}}
|stadion=[[KR-völlur]], [[Reykjavík]]
|gledatelji=848
|sudac=[[Michael Lerjeus]] ([[Švedska]])
}}
;Bilješke
*<sup>19</sup> Igrano u [[Tbilisi]]ju na stadionu [[Stadion Boris Paichadze|Boris Paichadze]] jer [[FC WIT Georgia|WIT Georigin]] [[stadion Shevardeni]] nema UEFA licencu.
*<sup>20</sup> Igrano u [[Kaunas]]u na stadionu [[Stadion S. Darius and S. Girėnas|S. Darius and S. Girėnas]] jer [[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragov]] [[stadion Vytautas]] nema UEFA licencu.
*<sup>21</sup> Igrano u [[Kišinjev]]u na [[Zimbru Stadion]]u jer [[FC Olimpia Bălţi|Olimpijin]] [[stadion Olimpia Bălţi]] nema UEFA licencu.
*<sup>22</sup> Igrano u [[Vantaa]]i na [[ISS Stadion]] jer [[FC Honka|Honkin]] [[Tapiolan Urheilupuisto]] nema UEFA licencu.
*<sup>23</sup> Igrano u [[Solna|Solni]] na [[Råsunda Stadium]] jer [[Gefle IF|Gefleov]] [[Strömvallen]] nema UEFA licencu.
*<sup>24</sup> Igrano u [[Luxembourg]]u na [[Stade Josy Barthel]] jer [[FC Differdange 03|Differdangeov]] [[Stade du Thillenberg]] nema UEFA licencu.
*<sup>25</sup> Igrano u [[Gent]]u na [[Jules Ottenstadion]] jer je [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Bruggeov]] [[stadion Jan Breydel]] pod renovacijom
*<sup>26</sup> Igrano u [[Győr]]u na [[ETO Park]] jer [[Videoton FC|Videotonov]] [[stadion Sóstói]] nema UEFA licencu.
*<sup>27</sup> Igrano u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa ]] jer [[KS Besa Kavajë|Besa Kavajin]] [[Stadiumi Besa]] nema UEFA licencu.
*<sup>28</sup> Igrano u [[Funchal]]u na [[Estádio da Madeira]] jer je [[C.S. Marítimo|Marítimov]] [[Estádio dos Barreiros]] pod renovacijom
*<sup>29</sup> Igrano u [[Belfast]]u na [[Windsor Park]]u jer [[Cliftonville F.C.|Cliftonvilleov]] [[stadion Solitude]] nema UEFA licencu.
===Uzvratne utakmice===
<div id="Mika vs Rabotnički"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=15:00
|momčad1=[[Mika F.C.|Mika]] {{Z|ARM}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002568/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAK}} [[FK Rabotnički|Rabotnički]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Mika]], [[Erevan]]
|gledatelji=5 000
|sudac=[[Radek Prihoda]] ([[Češka]])
}}
----
<div id="Teteks vs Ventspils"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=16:30
|momčad1=[[FK Teteks|Teteks]] {{Z|MAK}}
|rezultat=3 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002550/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LAT}} [[FK Ventspils|Ventspils]]
|strijelci1=[[Genc Hyseni|Hyseni]] {{gol|15}}<br>[[Dimče Ristevski|Ristevski]] {{gol|34}}<br>[[Ivica Gligorovski|Gligorovski]] {{gol|54}}
|strijelci2=[[Vladimirs Bespalovs|Bespalovs]] {{gol|81}}
|stadion=[[Philip II Arena]], [[Skopje]]<sup>31</sup>
|gledatelji=2 000
|sudac=[[Harald Lechner]] ([[Austrija]])
}}
----
<div id="Torpedo Zhodino vs OFK Beograd"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodino]] {{Z|BJE}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002551/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SRB}} [[OFK Beograd]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Ivan Kecojević|Kecojević]] {{gol|67}}
|stadion=[[Stadion Haradzki]], [[Borisov]]<sup>32</sup>
|gledatelji=3 100
|sudac=[[Petteri Kari]] ([[Finska]])
}}
----
<div id="Dukla Banská Bystrica vs Zestafoni"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FK Dukla Banská Bystrica|Dukla Banská Bystrica]] {{Z|SLK}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002564/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRU}} [[FC Zestafoni|Zestafoni]]
|strijelci1=[[Michal Ďuriš|Ďuriš]] {{gol|28}}
|strijelci2=
|stadion=[[SNP Stadion]], [[Banská Bystrica]]
|gledatelji=2 880
|sudac=[[Dragomir Stanković]] ([[Srbija]])
}}
----
<div id="Mogren vs Maccabi Tel Aviv"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[FK Mogren|Mogren]] {{Z|CG}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002560/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]
|strijelci1=[[Vladimir Gluščević|Gluščević]] {{gol|58|[[jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|80}}
|strijelci2=[[Haris Medunjanin|Medunjanin]] {{gol|7}}
|stadion=[[Gradski stadion (Nikšić)|Gradski stadion]], [[Nikšić]]<sup>33</sup>
|gledatelji=700
|sudac=[[Valery Vialichka]] ([[Bjelorusija]])
}}
----
<div id="Spartak Zlatibor Voda vs Differdange"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatibor Voda]] {{Z|SRB}}
|rezultat=2 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002572/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange]]
|strijelci1=[[Vojo Ubiparip|Ubiparip]] {{gol|25}}<br>[[Marko Adamović|Adamović]] {{gol|88}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Karađorđe]], [[Novi Sad]]<sup>34</sup>
|gledatelji=1 500
|sudac=[[Ceri Richards]] ([[Wales]])
}}
----
<div id="Qarabağ vs Portadown"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Qarabağ|Qarabağ]] {{Z|AZE}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002530/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SJI}} [[Portadown F.C.|Portadown]]
|strijelci1=[[Afran Ismayilov|Ismayilov]] {{gol|83}}
|strijelci2=[[Kevin Braniff|Braniff]] {{gol|71}}
|stadion=[[Stadion Tofik Bakhramov]], [[Baku]]<sup>35</sup>
|gledatelji=20 000
|sudac=[[Tomasz Mikulski]] ([[Poljska]])
}}
----
<div id="TPS vs Cercle Brugge"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[Turun Palloseura|TPS]] {{Z|FIN}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002540/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BEL}} [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]
|strijelci1=[[Jonatan Johansson|Johansson]] {{gol|39|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Reynaldo dos Santos Silva|Reynaldo]] {{gol|51}}<br>[[Lukas Van Eenoo|Van Eenoo]] {{gol|86}}
|stadion=[[Veritas Stadion]], [[Turku]]
|gledatelji=4 020
|sudac=[[Bernhard Brugger]] ([[Austrija]])
}}
----
<div id="Dnepr Mogilev vs Stabæk"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]] {{Z|BJE}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002556/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NOR}} [[Stabæk Fotball|Stabæk]]
|strijelci1=[[Vladimir Yurchenko|Yurchenko]] {{gol|85}}
|strijelci2=[[Veigar Páll Gunnarsson|Gunnarsson]] {{gol|37}}
|stadion=[[Spartak Stadion (Mogilev)|Spartak Stadion]], [[Mogilev]]
|gledatelji=4 500
|sudac=[[Richard Trutz]] ([[Slovačka]])
}}
----
<div id="Široki Brijeg vs Austria Wien"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] {{Z|BIH}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002561/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Wien]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Zlatko Junuzović|Junuzović]] {{gol|80}}
|stadion=[[Stadion Pecara]], [[Široki Brijeg]]
|gledatelji=4 000
|sudac=[[César Muñiz Fernández]] ([[Španjolska]])
}}
----
<div id="Jelgava vs Molde"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Jelgava|Jelgava]] {{Z|LAT}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002563/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NOR}} [[Molde FK|Molde]]
|strijelci1=[[Pāvels Bormakovs|Bormakovs]] {{gol|30}}<br>[[Boriss Bogdaškins|Bogdaškins]] {{gol|45+1}}
|strijelci2=[[Baye Djiby Fall|Fall]] {{gol|14}}
|stadion=[[Slokas Stadion]], [[Jūrmala]]<sup>36</sup>
|gledatelji=2 000
|sudac=[[Thomas Vejlgaard]] ([[Danska]])
}}
----
<div id="Baník Ostrava vs WIT Georgia"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002567/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRU}} [[FC WIT Georgia|WIT Georgia]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Bazaly]], [[Ostrava]]
|gledatelji=3 405
|sudac=[[Boško Jovanetić]] ([[Srbija]])
}}
----
<div id="Sillamäe Kalev vs Dinamo Minsk"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[JK Sillamäe Kalev|Sillamäe Kalev]] {{Z|EST}}
|rezultat=0 : 5
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002573/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BJE}} [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Stanislaw Drahun|Drahun]] {{gol|2}}<br>[[Alyaksandr Sazankow|Sazankow]] {{gol|17}}<br>[[Andrey Chukhley|Chukhley]] {{gol|19}} {{gol|65}}<br>[[Dzmitry Rekish|Rekish]] {{gol|46}}
|stadion=[[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]]<sup>37</sup>
|gledatelji=264
|sudac=[[Ovidiu Alin Hategan]] ([[Rumunjska]])
}}
----
<div id="Karpaty Lviv vs KR Reykjavík"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:15
|momčad1=[[Karpati Lvov]] {{Z|UKR}}
|rezultat=3 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002559/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ISL}} [[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR Reykjavík]]
|strijelci1=[[Sergei Zenjov|Zenjov]] {{gol|2}}<br>[[Artem Fedetskiy|Fedetskiy]] {{gol|25}}<br />[[Borys Baranets|Baranets]] {{gol|69}}
|strijelci2=[[Kjartan Finnbogason|Finnbogason]] {{gol|61}} {{gol|65}}
|stadion=[[Stadion Ukrajina]], [[Lavov]]
|gledatelji=13 200
|sudac=[[Mihaly Fabian]] ([[Mađarska]])
}}
----
<div id="Dacia vs Kalmar FF"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[FC Dacia Chişinău|Dacia]] {{Z|MOL}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002545/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[Kalmar FF]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Erik Israelsson|Israelsson]] {{gol|12}}<br>[[Daniel Lopes Silva|Daniel Sobralense]] {{gol|88}}
|stadion=[[Zimbru Stadion]], [[Kišinjev]]<sup>38</sup>
|gledatelji=6 000
|sudac=[[Pawel Gil]] ([[Poljska]])
}}
----
<div id="UE Sant Julià vs MYPA"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[UE Sant Julià]] {{Z|AND}}
|rezultat=<small>''odgođeno''</small><sup>30</sup>
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002553/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[MYPA]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Maxim Votinov|Votinov]] {{gol|30}}
|stadion=[[Estadi Comunal d'Aixovall]], [[Andorra la Vella]]
|gledatelji=
|sudac=[[Mark Steven Whitby]] ([[Wales]])
}}
{| cellspacing=0 width=100% style=background:{{{bg}}}
|-
|align=center rowspan=2 width=15%|
|width=24%|
|width=13% align=center|'''Ponovljeni susret:'''
|width=24%|
|-
|align=right valign=top|
|align=center|
|valign=top|
|
|-
|style="background: white" colspan=5|
|}{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[UE Sant Julià]] {{Z|AND}}
|rezultat=0 : 5
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002816/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[MYPA]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Maxim Votinov|Votinov]] {{gol|6}} {{gol|13}} {{gol|64}}<br>[[Einari Kurittu|Kurittu]] {{gol|49}}<br>[[Antti Okkonen|Okkonen]] {{gol|61}}
|stadion=[[Estadi Comunal d'Aixovall]], [[Andorra la Vella]]
|gledatelji=
|sudac=[[Mark Steven Whitby]] ([[Wales]])
}}
----
<div id="Dinamo Tbilisi vs Gefle"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:45
|momčad1=[[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] {{Z|GRU}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002537/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[Gefle IF|Gefle]]
|strijelci1=[[Mate Vatsadze|Vatsadze]] {{gol|30}}<br>[[Nikoloz Pirtskhalava|Pirtskhalava]] {{gol|82}}
|strijelci2=[[Jakob Orlov|Orlov]] {{gol|90+1}}
|stadion=[[Stadion Boris Paichadze]], [[Tbilisi]]
|gledatelji=2 500
|sudac=[[Nikolaj Jordanov]] ([[Bugarska]])
}}
----
<div id="Randers vs Gorica"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Randers FC|Randers]] {{Z|DAN}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002547/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SLO}} [[ND Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Mikkel Cramer|Cramer]] {{gol|42}}
|strijelci2=[[Dejan Žigon|Žigon]] {{gol|79}}
|stadion=[[Essex Park Randers]], [[Randers]]
|gledatelji=2 171
|sudac=[[Alan Muir]] ([[Škotska]])
}}
----
<div id="Iskra-Stal vs IF Elfsborg"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[FC Iskra-Stal Rîbniţa|Iskra-Stal]] {{Z|MOL}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002558/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[IF Elfsborg]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Stefan Ishizaki|Ishizaki]] {{gol|60}}
|stadion=[[Stadion Sheriff]], [[Tiraspol]]<sup>39</sup>
|gledatelji=2 905
|sudac=[[Hüseyin Göçek]] ([[Turska]])
}}
----
<div id="APOEL vs Tauras Tauragė"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[APOEL F.C.|APOEL]] {{Z|CIP}}
|rezultat=3 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002562/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LIT}} [[FK Tauras Tauragė|Tauras Tauragė]]
|strijelci1=[[Esteban Solari|Solari]] {{gol|18}} {{gol|86|[[jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Ivan Tričkovski|Tričkovski]] {{gol|80}}
|strijelci2=[[Syarhey Irha|Irha]] {{gol|48}}
|stadion=[[GSP Stadion]], [[Nikozija]]
|gledatelji=9 632
|sudac=[[Alexander Gvardis]] ([[Rusija]])
}}
----
<div id="KF Tirana vs Utrecht"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[KF Tirana]] {{Z|ALB}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002546/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]]
|strijelci1=[[Andi Lila|Lila]] {{gol|11}}
|strijelci2=[[Ricky van Wolfswinkel|Van Wolfswinkel]] {{gol|3}}
|stadion=[[Qemal Stafa Stadium]], [[Tirana]]<sup>40</sup>
|gledatelji=3 000
|sudac=[[Radek Matejek]] ([[Češka]])
}}
----
<div id="Bnei Yehuda vs Shamrock Rovers"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[Bnei Yehuda Tel Aviv F.C.|Bnei Yehuda]] {{Z|IZR}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002557/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Thomas Stewart|Stewart]] {{gol|70}}
|stadion=[[Bloomfield Stadium]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji=1 784
|sudac=[[Antony Gautier]] ([[Francuska]])
}}
----
<div id="Dinamo Bukurešt vs Olimpia"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:45
|momčad1=[[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat=5 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002552/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MOL}} [[FC Olimpia Bălţi|Olimpia]]
|strijelci1=[[Nikolai Orlovski|Orlovski]] {{gol|4|ag.}}<br>[[Adrian Cristea]] {{gol|32}}<br>[[Ousmane N'Doye|N'Doye]] {{gol|45}}<br>[[Cătălin Munteanu|Munteanu]] {{gol|59}}<br>[[Gabriel Torje|Torje]] {{gol|63|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Julius Adaramola|Adaramola]] {{gol|90}}
|stadion=[[Stadionul Dinamo]], [[Bukurešt]]
|gledatelji=4 367
|sudac=[[Antonio Damato]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="Šibenik vs Anorthosis"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[HNK Šibenik|Šibenik]] {{Z|HRV}}
|rezultat=0 : 3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002542/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Vincent Laban|Laban]] {{gol|16}}<br>[[Cristovão da Silva Ramos|Ramos]] {{gol|25}}<br>[[Ioannis Okkas|Okkas]] {{gol|96}}
|stadion=[[Stadion Hrvatski vitezovi]], [[Dugopolje]]<sup>41</sup>
|gledatelji=2 850
|sudac=[[Pol van Boekel]] ([[Nizozemska]])
}}
----
<div id="Wisła Kraków vs Šiauliai"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Wisła Kraków]] {{Z|POLJ}}
|rezultat=5 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002544/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LIT}} [[FK Šiauliai|Šiauliai]]
|strijelci1=[[Piotr Brożek]] {{gol|23}}<br>[[Maciej Żurawski|Żurawski]] {{gol|48}}<br>[[Júnior Díaz|Díaz]] {{gol|62}}<br>[[Paweł Brożek]] {{gol|67}}<br>[[Rafał Boguski|Boguski]] {{gol|90}}
|strijelci2=
|stadion=[[Suche Stawy]], [[Kraków]]
|gledatelji=6 000
|sudac=[[João Ferreira]] ([[Portugal]])
}}
----
<div id="Vaduz vs Brøndby"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[FC Vaduz|Vaduz]] {{Z|LIH}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002555/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]]
|gledatelji=1 984
|sudac=[[Mario Vlk]] ([[Slovačka]])
}}
----
<div id="Dundalk vs Levski Sofija"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Dundalk F.C.|Dundalk]] {{Z|IRS}}
|rezultat=0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002566/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BUG}} [[Levski Sofija]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Garra Dembélé|Dembélé]] {{gol|4}} {{gol|33}}
|stadion=[[Oriel Park]], [[Dundalk]]
|gledatelji=1 000
|sudac=[[Fırat Aydınus]] ([[Turska]])
}}
----
<div id="Víkingur vs Beşiktaş"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Víkingur Gøta|Víkingur]] {{Z|OVČ}}
|rezultat=0 : 4
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002571/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Ekrem Dağ|Dağ]] {{gol|4}}<br>[[Nihat Kahveci|Kahveci]] {{gol|10}}<br>[[Deivson Rogério da Silva|Bobô]] {{gol|32}} {{gol|44}}
|stadion=[[Svangaskarð]], [[Toftir]]<sup>42</sup>
|gledatelji=651
|sudac=[[Mattias Gestranius]] ([[Finska]])
}}
----
<div id="Ruch Chorzów vs Valletta"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Ruch Chorzów]] {{Z|POLJ}}
|rezultat= 0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002574/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MLT}} [[Valletta F.C.|Valletta]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Miejski]], [[Chorzów]]
|gledatelji=8 500
|sudac=[[Andrea De Marco]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="Rapid Wien vs Sūduva Marijampolė"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[SK Rapid Wien|Rapid Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat=4 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002549/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|LIT}} [[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]]
|strijelci1=[[Nikica Jelavić|Jelavić]] {{gol|20}} {{gol|90}}<br>[[René Gartler|Gartler]] {{gol|86}} {{gol|89}}
|strijelci2=[[Evaldas Grigaitis|Grigaitis]] {{gol|70}}<br>[[Ričardas Beniušis|Beniušis]] {{gol|85}}
|stadion=[[Stadion Gerhard Hanappi]], [[Beč]]
|gledatelji=11 800
|sudac=[[Ante Vučemilović-Šimunović Jr.]] ([[Hrvatska]])
}}
----
<div id="Maribor vs Videoton"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[NK Maribor|Maribor]] {{Z|SLO}}
|rezultat=2 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002554/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAĐ}} [[Videoton FC|Videoton]]
|strijelci1=[[Dalibor Volaš|Volaš]] {{gol|39}} {{gol|80}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]]
|gledatelji=6 700
|sudac=[[Euan Norris]] ([[Škotska]])
}}
----
<div id="Bangor City vs Honka"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Bangor City F.C.|Bangor City]] {{Z|WAL}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002565/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[FC Honka|Honka]]
|strijelci1=[[Dave Morley|Morley]] {{gol|85}}<br>[[Christopher Jones|Jones]] {{gol|90+1}}
|strijelci2=[[Sampo Koskinen|Koskinen]] {{gol|21}}
|stadion=[[Racecourse Ground]], [[Wrexham]]<sup>43</sup>
|gledatelji=954
|sudac=[[Arman Amirkhanyan]] ([[Armenija]])
}}
----
<div id="Győri ETO vs Atyrau"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Győri ETO FC|Győri ETO]] {{Z|MAĐ}}
|rezultat=2 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002569/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|KAZ}} [[Atirau FK|Atirau]]
|strijelci1=[[Rati Aleksidze|Aleksidze]] {{gol|47}}<br>[[Mihai Nicorec|Nicorec]] {{gol|52}}
|strijelci2=
|stadion=[[ETO Park]], [[Győr]]
|gledatelji=3 300
|sudac=[[Sokol Jareci]] ([[Albanija]])
}}
----
<div id="Tre Penne vs Zrinjski"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[S.P. Tre Penne|Tre Penne]] {{Z|SMR}}
|rezultat=2 : 9
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002576/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]
|strijelci1=[[Mirko Palazzi|Palazzi]] {{gol|28}} {{gol|81}}
|strijelci2=[[Vernes Selimović|Selimović]] {{gol|3}} {{gol|27}}<br>[[Pavle Sušić|Sušić]] {{gol|7}}<br>[[Mladen Žižović|Žižović]] {{gol|10}}{{gol|55|[[jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Vlado Zadro|Zadro]] {{gol|52}} {{gol|65}}<br>[[Mile Pehar|Pehar]] {{gol|69}}<br>[[Toni Šunjić|Šunjić]] {{gol|87}}
|stadion=[[Stadio Olimpico (San Marino)|Stadio Olimpico]], [[Serravalle]]
|gledatelji=571
|sudac=[[David Mckeon]] ([[Irska]])
}}
----
<div id="Olympiacos vs Besa Kavajë"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Olympiacos F.C.|Olympiacos]] {{Z|GRČ}}
|rezultat=6 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002579/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ALB}} [[KS Besa Kavajë|Besa Kavajë]]
|strijelci1=[[Dudu Cearense|Dudu]] {{gol|46}} {{gol|79}}<br>[[Matt Derbyshire|Derbyshire]] {{gol|53}}<br>[[Enzo Maresca|Maresca]] {{gol|75}} {{gol|90}}<br>[[Ioannis Fetfatzidis|Fetfatzidis]] {{gol|88}}
|strijelci2=[[Dimitrija Lazarevski|Lazarevski]] {{gol|48}}
|stadion=[[Karaiskakis Stadion]], [[Piraeus]]
|gledatelji=0
|sudac=[[Lee Probert]] ([[Engleska]])
}}
----
<div id="Borac Banja Luka vs Lausanne-Sport"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] {{Z|BIH}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002543/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVI}} [[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]
|strijelci1=[[Ljubiša Vukelja|Vukelja]] {{gol|69}}
|strijelci2=[[Jocelyn Roux|Roux]] {{gol|65}}
|stadion=[[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], [[Banja Luka]]
|gledatelji=9 000
|sudac=[[Artur Soares Dias]] ([[Portugal]])
}}
----
<div id="Sporting Fingal vs Marítimo"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Sporting Fingal F.C.|Sporting Fingal]] {{Z|IRS}}
|rezultat=2 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002548/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]]
|strijelci1=[[Éamon Zayed|Zayed]] {{gol|81}} {{gol|89}}
|strijelci2=[[Alonso Ferreira de Matos|Alonso]] {{gol|20|[[jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Marco Aurélio Iubel|Marquinho]] {{gol|67}}<br>[[Elias Kanu|Kanu]] {{gol|86}}
|stadion=[[Dalymount Park]], [[Dublin]]<sup>44</sup>
|gledatelji=2 150
|sudac=[[Marco Borg]] ([[Malta]])
}}
----
<div id="Cibalia vs Cliftonville"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[HNK Cibalia|Cibalia]] {{Z|HRV}}
|rezultat=0 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002578/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SJI}} [[Cliftonville F.C.|Cliftonville]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion HNK Cibalia]], [[Vinkovci]]
|gledatelji=5 200
|sudac=[[Clément Turpin]] ([[Francuska]])
}}
----
<div id="Budućnost Podgorica vs Baku"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:00
|momčad1=[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{Z|CG}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002575/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AZE}} [[FK Baku|Baku]]
|strijelci1=[[Nenad Brnović|Brnović]] {{gol|64}}
|strijelci2=[[Aleksandar Šolić|Šolić]] {{gol|28}}<br>[[Silvino João de Carvalho|Jabá]] {{gol|42}}
|stadion=[[Stadion Pod Goricom]], [[Podgorica]]
|gledatelji=3 200
|sudac=[[Dimitrios Kalopoulos]] ([[Grčka]])
}}
----
<div id="Breiðablik vs Motherwell"></div>{{footballbox
|datum=[[22. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:15
|momčad1=[[Breiðablik UBK|Breiðablik]] {{Z|ISL}}
|rezultat=0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000125/match=2002541/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠKO}} [[Motherwell F.C.|Motherwell]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Jamie Murphy|Murphy]] {{gol|42}}
|stadion=[[Kópavogsvöllur]], [[Kópavogur]]
|gledatelji=1 700
|sudac=[[Carlos Xistra]] ([[Portugal]])
}}
;Bilješke
*<sup>30</sup> Originalna utakmica je prekinuta u 80. minuti zbog lošeg vremena, za vrijeme 1:0 vodstva [[MYPA]]. Susret je ponovljen [[23. srpnja]] u 18:30.<ref>[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=1507537.html Sant Julià and MYPA fixture rearranged]</ref>
*<sup>31</sup> Igrano u [[Skopje|Skopju]] na [[Philip II Arena|Philip II Areni]] jer [[FK Teteks|Teteks]]ov [[Gradski stadion Tetovo]] nema UEFA licencu.
*<sup>32</sup> Igrano u [[Borisov]]u na stadionu [[Stadion Haradzki|Haradzki]] jer [[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodinov]] [[Stadion Torpedo (Zhodino)|stadion Torpedo]] nema UEFA licencu.
*<sup>33</sup> Igrano u [[Nikšić]] na [[Gradski stadion (Nikšić)|Gradskom stadionu]] jer [[FK Mogren|Mogrenov]] [[Stadion Mogren]] nema UEFA licencu.
*<sup>34</sup> Igrano u [[Novi Sad|Novom Sadu]] na [[Stadion Karađorđe|stadionu Karađorđe]] jer [[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatiborov]] [[Gradski stadion Subotica]] nema UEFA licencu.
*<sup>35</sup> Igrano u [[Baku]] na stadionu [[Stadion Tofik Bakhramov|Tofik Bakhramov]] jer [[FK Qarabağ|Qarabağov]] [[Olimpijski stadion Guzanli]] nema UEFA licencu.
*<sup>36</sup> Igrano u [[Jūrmala|Jūrmali]] na [[Slokas Stadion]]u jer [[FK Jelgava|Jelgavin]] [[Ozolnieku Stadions]] nema UEFA licencu.
*<sup>37</sup> Igrano u [[Tallinn]]u na [[A. Le Coq Arena|A. Le Coq Areni]] jer [[JK Sillamäe Kalev|Sillamäe Kalevov]] [[Sillamäe Kalevi Stadion]] nema UEFA licencu.
*<sup>38</sup> Igrano u [[Kišinjev]]u na [[Zimbru Stadion]]u jer [[FC Dacia Kišinjev|Dacijin]] [[Stadion Dinamo (Kišinjev)|Stadion Dinamo]] nema UEFA licencu.
*<sup>39</sup> Igrano u [[Tiraspol]]u na stadionu [[Stadion Sheriff|Sheriff]] jer [[FC Iskra-Stal Rîbniţa|Iskra-Stalov]] [[stadion Orăşenesc]] nema UEFA licencu.
*<sup>40</sup> Igrano u [[Tirana|Tirana]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]] jer [[KF Tirana|Tiranin]] [[stadion Selman Stërmasi]] nema UEFA licencu.
*<sup>41</sup> Igrano u [[Dugopolje|Dugopolju]] na stadionu [[Stadion Hrvatski vitezovi|Hrvatski vitezovi]] jer [[HNK Šibenik|Šibenikov]] [[stadion Šubićevac]] nema UEFA licencu.
*<sup>42</sup> Igrano u [[Toftir]]u na [[Svangaskarð]]u jer [[Víkingur Gøta|Víkingurov]] [[stadion Serpugerði]] nema UEFA licencu.
*<sup>43</sup> Igrano u [[Wrexham]]u na [[Racecourse Ground]]u jer [[Bangor City F.C.|Bangor Cityjev]] [[Farrar Road Stadium]] nema UEFA licencu.
*<sup>44</sup> Igrano u [[Dublin]]u na [[Dalymount Park]]u jer [[Sporting Fingal F.C.|Sporting Fingalov]] [[Morton Stadium]] nema UEFA licencu.
==Treće pretkolo==
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[Odense Boldklub|Odense]]|{{Z|DAN}}|5:3|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]|{{Z|BIH}}|5:3|0:0}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]]|{{Z|BJE}}|3:1|[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]|{{Z|ČEŠ}}|1:0|2:1}}
{{TwoLegResult|[[FK Rabotnički|Rabotnički]]|{{Z|MAK}}|0:4|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|{{Z|ENG}}|0:2|0:2}}
{{TwoLegResult|'''[[C.S. Marítimo|Marítimo]]|{{Z|POR}}|10:3|[[Bangor City F.C.|Bangor City]]|{{Z|WAL}}|8:2|2:1}}
{{TwoLegResult|[[PFK Beroe Stara Zagora|Beroe Stara Zagora]]|{{Z|BUG}}|1:4|'''[[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]|{{Z|AUT}}|1:1|0:3}}
{{TwoLegResult|[[MYPA]]|{{Z|FIN}}|4:5|'''[[FC Temišvar|Temišvar]]|{{Z|RUM}}|1:2|3:3}}
{{TwoLegResult|'''[[CSKA Sofija]]|{{Z|BUG}}|5:1|[[Cliftonville F.C.|Cliftonville]]|{{Z|SJI}}|3:0|2:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Karpati Lvov]]|{{Z|UKR}}|2:0|[[FC Zestaponi|Zestaponi]]|{{Z|GRU}}|1:0|1:0}}
{{TwoLegResult|[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]|{{Z|IRS}}|0:3|'''[[Juventus F.C.|Juventus]]|{{Z|ITA}}|0:2|0:1}}
{{TwoLegResult|'''[[IF Elfsborg]]|{{Z|ŠVE}}|7:1|[[FK Teteks|Teteks]]|{{Z|MAK}}|5:0|2:1}}
{{TwoLegResult|[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]|{{Z|DAN}}|1:3|'''[[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]|{{Z|POR}}|0:1|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[NK Maribor|Maribor]]|{{Z|SLO}}|6:2|[[Hibernian F.C.|Hibernian]]|{{Z|ŠKO}}|3:0|3:2}}
{{TwoLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|{{Z|SRB}}|2:3|'''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|{{Z|SLK}}|1:2|1:1}}
{{TwoLegResult|[[FC Inter Turku|Inter Turku]]|{{Z|FIN}}|3:8|'''[[K.R.C. Genk|Genk]]|{{Z|BEL}}|1:5|2:3}}
{{TwoLegResult|[[Ruch Chorzów]]|{{Z|POLJ}}|1:6|'''[[FK Austria Wien|Austria Wien]]|{{Z|AUT}}|1:3|0:3}}
{{TwoLegResult|[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|{{Z|ČEŠ}}|1:4|'''[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|{{Z|TUR}}|1:1|0:3}}
{{TwoLegResult|[[Olympiacos F.C.|Olympiacos]]|{{Z|GRČ}}|2:2([[gol u gostima|g]])|'''[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|{{Z|IZR}}|2:1|0:1}}
{{TwoLegResult|[[Wisła Kraków]]|{{Z|POLJ}}|2:4|'''[[FK Qarabağ|Qarabağ]]|{{Z|AZE}}|0:1|2:3}}
{{TwoLegResult|'''[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|{{Z|AUT}}|3:1|[[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]|{{Z|GRU}}|2:0|1:1}}
{{TwoLegResult|[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]|{{Z|BEL}}|2:3|'''[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]]|{{Z|CIP}}|1:0|1:3}}
{{TwoLegResult|[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]|{{Z|CG}}|1:3|'''[[Brøndby IF|Brøndby]]|{{Z|DAN}}|1:2|0:1}}
{{TwoLegResult|[[Molde FK|Molde]]|{{Z|NOR}}|4:5|'''[[VfB Stuttgart|Stuttgart]]|{{Z|NJE}}|2:3|2:2}}
{{TwoLegResult|[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]|{{Z|IZR}}|2:3|'''[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]|{{Z|BJE}}|1:0|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Utrecht|Utrecht]]|{{Z|NIZ}}|4:1|[[FC Luzern|Luzern]]|{{Z|ŠVI}}|1:0|3:1}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Sibir Novosibirsk|Sibir Novosibirsk]]|{{Z|RUS}}|2:2([[gol u gostima|g]])|[[Apollon Limassol|Apollon]]|{{Z|CIP}}|1:0|1:2}}
{{TwoLegResult|[[Randers FC|Randers]]|{{Z|DAN}}|3:4|'''[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]|{{Z|ŠVI}}|2:3|1:1}}
{{TwoLegResult|[[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]|{{Z|RUM}}|3:4|'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]|{{Z|HRV}}|3:1|0:3}}
{{TwoLegResult|'''[[AZ Alkmaar|AZ]]|{{Z|NIZ}}|2:1|[[IFK Göteborg]]|{{Z|ŠVE}}|2:0|0:1}}
{{TwoLegResult|[[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatibor Voda]]|{{Z|SRB}}|2:3|'''[[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro Dnjipropetrovsk]]|{{Z|UKR}}|2:1|0:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Győri ETO FC|Győri ETO]]|{{Z|MAĐ}}|1:1 <small>(4:3[[jedanaesterci|p]])</small>|[[Montpellier HSC|Montpellier]]|{{Z|FRA}}|0:1|1:0 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|[[Aalesunds FK|Aalesund]]|{{Z|NOR}}|1:4|'''[[Motherwell F.C.|Motherwell]]|{{Z|ŠKO}}|1:1|0:3}}
{{TwoLegResult|[[Kalmar FF]]|{{Z|ŠVE}}|3:6|'''[[Levski Sofija]]|{{Z|BUG}}|1:1|2:5}}
{{TwoLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|{{Z|TUR}}|7:3|[[OFK Beograd]]|{{Z|SRB}}|2:2|5:1}}
{{TwoLegResult|[[Jagiellonia Białystok]]|{{Z|POLJ}}|3:4|'''[[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]]|{{Z|GRČ}}|1:2|2:2}}
{{TwoLegResult|'''[[APOEL F.C.|APOEL]]|{{Z|CIP}}|4:1|[[FK Baumit Jablonec|Jablonec]]|{{Z|ČEŠ}}|1:0|3:1}}
|}
===Prve utakmice===
<div id="CSKA Sofija vs Cliftonville"></div>{{footballbox
|datum=[[27. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[CSKA Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002752/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SJI}} [[Cliftonville F.C.|Cliftonville]]
|strijelci1=[[Pavel Vidanov|Vidanov]] {{gol|9}} <br> [[Marcos Antônio Malachias Júnior|Marquinhos]] {{gol|72}} <br> [[Rumen Trifonov|Trifonov]] {{gol|74}}
|strijelci2=
|stadion=[[Nacionalni stadion Vasil Levski]], [[Sofija]]<sup>45</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Gediminas Mažeika]] ([[Litva]])
}}
----
<div id="Sibir Novosibirsk vs Apollon"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=14:00
|momčad1=[[FC Sibir Novosibirsk|Sibir Novosibirsk]] {{Z|RUS}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002770/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|strijelci1= [[Aleksei Medvedev|Medvedev]] {{gol|74}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Spartak (Novosibirsk)|Stadion Spartak]], [[Novosibirsk]]
|gledatelji=10 000
|sudac=[[Libor Kovarik]] ([[Češka]])
}}
----
<div id="Spartak Zlatibor Voda vs Dnjipro Dnjipropetrovsk"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=17:30
|momčad1=[[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatibor Voda]] {{Z|SRB}}
|rezultat=2 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002774/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|UKR}} [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro Dnjipropetrovsk]]
|strijelci1=[[Vladimir Torbica|Torbica]] {{gol|16|[[jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|90|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Serhiy Kravchenko|Kravchenko]] {{gol|23}}
|stadion=[[Stadion Karađorđe]], [[Vojvodina]]<sup>46</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Andre Marriner]] ([[Engleska]])
}}
----
<div id="Beroe Stara Zagora vs Rapid Wien"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[PFK Beroe Stara Zagora|Beroe Stara Zagora]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002750/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]
|strijelci1=[[Vladislav Zlatinov|Zlatinov]] {{gol|85}}
|strijelci2=[[Steffen Hofmann|Hofmann]] {{gol|45+1|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Stadion Georgi Asparuhov]], [[Sofija]]<sup>47</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Hubert Siejewicz]] ([[Poljska]])
}}
----
<div id="Dnepr Mogilev vs Baník Ostrava"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]] {{Z|BJE}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002747/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ČEŠ}} [[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|strijelci1=[[Igor Zenkovich|Zenkovich]] {{gol|63}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Spartak (Mogilev)|Stadion Spartak]], [[Mogilev]]
|gledatelji=
|sudac=[[Robert Malek]] ([[Poljska]])
}}
----
<div id="MYPA vs Temišvar"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[MYPA]] {{Z|FIN}}
|rezultat= 1 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002751/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Temišvar]]
|strijelci1=[[Tosaint Ricketts|Ricketts]] {{gol|50}}
|strijelci2=[[Iulian Tameş|Tameş]] {{gol|34}}<br>[[Mircea Axente|Axente]] {{gol|74}}
|stadion=[[Saviniemi]], [[Anjalankoski]]
|gledatelji=
|sudac=[[David Mckeon]] ([[Irska]])
}}
----
<div id="Inter Turku vs Genk"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Inter Turku|Inter Turku]] {{Z|FIN}}
|rezultat=1 : 5
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002759/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]]
|strijelci1=[[Guillano Grot|Grot]] {{gol|53}}
|strijelci2=[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|16}}<br>[[Marvin Ogunjimi|Ogunjimi]] {{gol|43}}<br>[[Elyaniv Barda|Barda]] {{gol|60}}<br/>[[Jelle Vossen|Vossen]] {{gol|77}} {{gol|85}}
|stadion=[[Veritas Stadion]], [[Turku]]
|gledatelji=
|sudac=[[Radek Prihoda]] ([[Češka]])
}}
----
<div id="Ruch Chorzów vs Austria Wien"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[Ruch Chorzów]] {{Z|POLJ}}
|rezultat=1 : 3
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002760/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Wien]]
|strijelci1=[[Michał Pulkowski|Pulkowski]] {{gol|4}}
|strijelci2=[[Roland Linz|Linz]] {{gol|8}}<br>[[Peter Hlinka|Hlinka]] {{gol|43}}<br>[[Tomáš Jun|Jun]] {{gol|73}}
|stadion=[[Stadion Miejski]], [[Chorzów]]
|gledatelji=8 000
|sudac=[[Michael Koukoulakis]] ([[Grčka]])
}}
----
<div id="Karpati Lvov vs Zestaponi"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:15
|momčad1=[[Karpati Lvov]] {{Z|UKR}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002753/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRU}} [[FC Zestaponi|Zestaponi]]
|strijelci1=[[Ihor Khudobyak|Khudobyak]] {{gol|6}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Ukraina]], [[Lavov]]
|gledatelji=
|sudac=[[Lars Chritoffersen]] ([[Danska]])
}}
----
<div id="Molde vs Stuttgart"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[Molde FK|Molde]] {{Z|NOR}}
|rezultat=2 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002767/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart|Stuttgart]]
|strijelci1=[[Mattias Moström|Moström]] {{gol|65}}<br>[[Magne Hoseth|Hoseth]] {{gol|76}}
|strijelci2=[[Sebastian Rudy|Rudy]] {{gol|27}}<br>[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]] {{gol|74}}<br>[[Martin Harnik|Harnik]] {{gol|82}}
|stadion=[[Aker Stadion]], [[Molde]]
|gledatelji=
|sudac=[[Bas Nijhuis]] ([[Nizozemska]])
}}
----
<div id="IF Elfsborg vs Teteks"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[IF Elfsborg]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat= 5 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002755/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAK}} [[FK Teteks|Teteks]]
|strijelci1=[[Stefan Ishizaki|Ishizaki]] {{gol|29}}<br>[[Anders Svensson|Svensson]] {{gol|50}}<br>[[Denni Avdic|Avdic]] {{gol|57}}<br>[[Daniel Nordmark|Nordmark]] {{gol|66}}<br>[[James Keene|Keene]] {{gol|77}}
|strijelci2=
|stadion=[[Borås Arena]], [[Borås]]
|gledatelji=
|sudac=[[Stanislav Todorov]] ([[Bugarska]])
}}
----
<div id="Utrecht vs Luzern"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=18:45
|momčad1=[[FC Utrecht|Utrecht]] {{Z|NIZ}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002753/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVI}} [[FC Luzern|Luzern]]
|strijelci1=[[Dries Mertens|Mertens]] {{gol|35}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Galgenwaard]], [[Utrecht]]
|gledatelji=
|sudac=[[Peter Rasmussen]] ([[Danska]])
}}
----
<div id="Randers vs Lausanne-Sport"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Randers FC|Randers]] {{Z|DAN}}
|rezultat= 2 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002771/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVI}} [[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]
|strijelci1=[[Yura Movsisyan|Movsisyan]] {{gol|7}} {{gol|81}}
|strijelci2=[[Martin Steuble|Steuble]] {{gol|41}}<br> [[Silvio Carlos de Oliveira|Silvio]] {{gol|62|[[jedanaesterac|pen.]]|84}}
|stadion=[[Essex Park Randers]], [[Randers]]
|gledatelji=
|sudac=[[Ovidiu Alin Hategan]] ([[Rumunjska]])
}}
----
<div id="Aalesund vs Motherwell"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Aalesunds FK|Aalesund]] {{Z|NOR}}
|rezultat= 1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002776/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠKO}} [[Motherwell F.C.|Motherwell]]
|strijelci1=[[Alexander Mathisen|Mathisen]] {{gol|90+3|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Jamie Murphy|Murphy]] {{gol|48}}
|stadion=[[Color Line Stadion]], [[Ålesund]]
|gledatelji=
|sudac=[[Albert Toussaint]] ([[Luksemburg]])
}}
----
<div id="APOEL vs Jablonec"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[APOEL F.C.|APOEL]] {{Z|CIP}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002780/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ČEŠ}} [[FK Baumit Jablonec|Jablonec]]
|strijelci1=[[Esteban Solari|Solari]] {{gol|55}}
|strijelci2=
|stadion=[[GSP Stadion]], [[Nikozija]]
|gledatelji=13 978
|sudac=[[Simon Lee Evans]] ([[Wales]])
}}
----
<div id="Odense vs Zrinjski"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:10
|momčad1=[[Odense Boldklub|Odense]] {{Z|DAN}}
|rezultat= 5 : 3
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002746/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]
|strijelci1=[[Rurik Gislason|Gislason]] {{gol|16}}<br/>[[Johan Absalonsen|Absalonsen]] {{gol|23}}<br/>[[Peter Utaka|Utaka]] {{gol|31}} {{gol|60}}<br/>[[Hans Henrik Andreasen|Andreasen]] {{gol|37}}
|strijelci2=[[Vlado Zadro|Zadro]] {{gol|15}} {{gol|71}}<br>[[Mladen Zizovic|Zizovic]] {{gol|65|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[TRE-FOR Park]], [[Odense]]
|gledatelji=
|sudac=[[Euan Norris]] ([[Škotska]])
}}
----
<div id="Kalmar FF vs Levski Sofija"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[Kalmar FF]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat= 1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002777/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BUG}} [[Levski Sofija]]
|strijelci1=[[Abiola Dauda|Dauda]] {{gol|83}}
|strijelci2=[[João Natailton Ramos dos Santos|Joãozinho]] {{gol|28}}
|stadion=[[Fredriksskans]], [[Kalmar]]
|gledatelji=
|sudac=[[Boško Jovanetić]] ([[Srbija]])
}}
----
<div id="Maccabi Haifa vs Dinamo Minsk"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=19:45
|momčad1=[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] {{Z|IZR}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002768/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BJE}} [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|strijelci1=[[Vladimer Dvalishvili|Dvalishvili]] {{gol|30}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Kiryat Eliezer]], [[Haifa]]
|gledatelji=
|sudac=[[Daniele Orsato]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="Wisła Kraków vs Qarabağ"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Wisła Kraków]] {{Z|POLJ}}
|rezultat= 0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002763/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AZE}} [[FK Qarabağ|Qarabağ]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Vugar Nadyrov|Nadyrov]] {{gol|69}}
|stadion=[[Suche Stawy]], [[Krakov]]
|gledatelji=4 200
|sudac=[[Tom Harald Hagen]] ([[Norveška]])
}}
----
<div id="Cercle Brugge v Anorthosis"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002765/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]]
|strijelci1=[[Dominic Foley|Foley]] {{gol|68}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Jan Breydel]], [[Brugge]]
|gledatelji=4 672
|sudac=
}}
----
<div id="Dinamo Bukurešt vs Hajduk Split"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 3 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002772/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
|strijelci1=[[Andrei Cristea|Cristea]] {{gol|6|[[jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Juan Pablo Garat|Garat]] {{gol|40}}<br>[[Djakaridja Kone|Kone]] {{gol|70}}
|strijelci2=[[Marin Tomasov|Tomasov]] {{gol|64}}
|stadion=[[Stadionul Dinamo]], [[Bukurešt]]
|gledatelji=
|sudac=[[Lee Probert]] ([[Engleska]])
}}
----
<div id="Galatasaray vs OFK Beograd"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 2 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002778/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SRB}} [[OFK Beograd]]
|strijelci1=[[Arda Turan|Arda]] {{gol|26}} {{gol|76}}
|strijelci2=[[Milos Krstic|Krstic]] {{gol|80}}<br> [[Nenad Injac|Injac]] {{gol|86}}
|stadion=[[Stadion Ali Sami Yen]], [[Istanbul]]
|gledatelji=
|sudac=[[Nicolai Vollquartz]] ([[Danska]])
}}
----
<div id="Nordsjælland vs Sporting CP"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] {{Z|DAN}}
|rezultat= 0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002756/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Simon Vukčević|Vukčević]] {{gol|24}}
|stadion=[[Farum Park]], [[Farum]]
|gledatelji=
|sudac=[[Stanislav Sukhina]] ([[Rusija]])
}}
----
<div id="Maribor vs Hibernian"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[NK Maribor|Maribor]] {{Z|SLO}}
|rezultat= 3 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002757/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠKO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]]
|strijelci1=[[Josip Iličič|Iličič]] {{gol|31}} {{gol|51}}<br>[[Marco Morales Magno Tavares|Tavares]] {{gol|60}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]]
|gledatelji=9 200
|sudac=[[Martin Ingvarsson]] ([[Švedska]])
}}
----
<div id="Crvena zvezda vs Slovan Bratislava"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] {{Z|SRB}}
|rezultat= 1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002758/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|strijelci1=[[Miloš Trifunović|Trifunović]] {{gol|63}}
|strijelci2=[[Milan Ivana|Ivana]] {{gol|43}}<br>[[Kornel Salata|Salata]] {{gol|66}}
|stadion=[[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]]
|gledatelji=40 826
|referee=[[Manuel de Sousa]] ([[Portugal]])
}}
----
<div id="Viktoria Plzeň vs Beşiktaş"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 1 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002761/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]
|strijelci1=[[David Limbersky|Limbersky]] {{gol|28}}
|strijelci2=[[Matias Delgado|Delgado]] {{gol|45|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Generali Arena]], [[Prag]]<sup>48</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Carlos Clos Gómez]] ([[Španjolska]])
}}
----
<div id="Olympiacos vs Maccabi Tel Aviv"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Olympiacos F.C.|Olympiacos]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 2 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002762/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]
|strijelci1=[[Jaouad Zairi|Zairi]] {{gol|67}}<br> [[Dennis Rommedahl|Rommedahl]] {{gol|73}}
|strijelci2=[[Haris Medunjanin|Medunjanin]] {{gol|18|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Stadion Karaiskakis]], [[Piraeus]]
|gledatelji=
|sudac=[[Dougie McDonald]] ([[Škotska]])
}}
----
<div id="Sturm Graz vs Dinamo Tbilisi"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 2 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002764/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRU}} [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]
|strijelci1=[[Ferdinand Feldhofer|Feldhofer]] {{gol|49}}<br>[[Roman Kienast|Kienast]] {{gol|59}}
|strijelci2=
|stadion=[[UPC-Arena]], [[Graz]]
|gledatelji=
|sudac=[[Hannes Kaasik]] ([[Estonija]])
}}
----
<div id="Győri ETO vs Montpellier"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Győri ETO FC|Győri ETO]] {{Z|MAĐ}}
|rezultat= 0 : 1
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002775/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FRA}} [[Montpellier HSC|Montpellier]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Olivier Giroud|Giroud]] {{gol|32}}
|stadion=[[ETO Park]], [[Győr]]
|gledatelji=7 000
|sudac=[[Marcin Borski]] ([[Poljska]])
}}
----
<div id="Marítimo vs Bangor City"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[C.S. Marítimo|Marítimo]] {{Z|POR}}
|rezultat= 8 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002749/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|WAL}} [[Bangor City F.C.|Bangor City]]
|strijelci1=[[Valdecir de Souza Júnior|Tchô]] {{gol|33}} {{gol|79}}<br/>[[Danilo Dias|Danilo]] {{gol|38}} {{gol|75}}<br/>[[Baba Diawara|Baba]] {{gol|51}} {{gol|78}}<br/>[[Elias de Oliveira Rosa|Kanú]] {{gol|80}}<br/>[[Philipe Fidélis dos Santos|Fidélis]] {{gol|90+1}}
|strijelci2=[[Nicholas Ward|Ward]] {{gol|73}}<br/>[[Eddie Jebb|Jebb]] {{gol|90+4}}
|stadion=[[Estádio da Madeira]], [[Funchal]]<sup>49</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Oliver Drachta]] ([[Austrija]])
}}
----
<div id="Shamrock Rovers vs Juventus"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] {{Z|IRS}}
|rezultat= 0 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002754/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Amauri]] {{gol|3}} {{gol|75}}
|stadion=[[Tallaght Stadium]], [[Dublin]]
|gledatelji=
|sudac=[[David Fernández Borbalán]] ([[Španjolska]])
}}
----
<div id="AZ vs IFK Göteborg"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[AZ Alkmaar|AZ]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 2 : 0
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002773/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[IFK Göteborg]]
|strijelci1=[[Ragnar Klavan|Klavan]] {{gol|52}}<br>[[Johann Gudmundsson|Gudmundsson]] {{gol|55}}
|strijelci2=
|stadion=[[AZ Stadion]], [[Alkmaar]]
|gledatelji=
|sudac=[[Fernando Teixeira Vitienes]] ([[Španjolska]])
}}
----
<div id="Jagiellonia Białystok vs Aris"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Jagiellonia Białystok]] {{Z|POLJ}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002779/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRČ}} [[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]]
|strijelci1=[[Rafał Grzyb|Grzyb]] {{gol|24}}
|strijelci2=[[Toni Calvo|Calvo]] {{gol|4|[[jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|8}}
|stadion=[[Stadion Miejski (Białystok)|Stadion Miejski]], [[Białystok]]
|gledatelji=5 100
|sudac=[[Espen Berntsen]] ([[Norveška]])
}}
----
<div id="Rabotnički vs Liverpool"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[FK Rabotnički|Rabotnički]] {{Z|MAK}}
|rezultat= 0 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002783/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|strijelci1=
|strijelci2= [[David Ngog|Ngog]] {{gol|17}} {{gol|59}}
|stadion=[[Philip II Arena]], [[Skopje]]
|gledatelji=22 000
|sudac=[[Antonio Damato]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="Budućnost Podgorica vs Brøndby"></div>{{footballbox
|datum=[[29. srpnja]] [[2010.]]
|vrijeme=21:00
|momčad1=[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{Z|CG}}
|rezultat= 1 : 2
|izvještaj=[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002766/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]]
|strijelci1=[[Fatos Beciraj|Beciraj]] {{gol|90+3}}
|strijelci2=[[Goran Adamović|Adamović]] {{gol|73|ag.}} <br> [[Mike Jensen|Jensen]] {{gol|87}}
|stadion=[[Stadion Pod Goricom]], [[Podgorica]]
|gledatelji=
|sudac=[[Richard Liesveld]] ([[Nizozemska]])
}}
;Bilješke
*<sup>45</sup> Igrano u [[Sofija|Sofiji]] na [[Nacionalni stadion Vasil Levski|Nacionalnom stadionu Vasil Levski]] jer je [[CSKA Sofija|CSKA Sofijin]] [[stadion Balgarska Armiya]] zatvoren zbog izgradnje novog stadiona.
*<sup>46</sup> Igrano u [[Vojvodina|Vojvodini]] na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] jer [[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatibor Vodin]] [[Gradski stadion Subotica]] nema UEFA licencu.
*<sup>47</sup> Igrano u [[Sofija|Sofiji]] na stadionu [[Stadion Georgi Asparuhov|Georgi Asparuhov]] jer [[PFK Beroe Stara Zagora|Beroe Stara Zagorin]] [[stadion Beroe]] nema UEFA licencu.
*<sup>48</sup> Igrano u [[Prag]]u na [[Generali Arena|Generali Areni]] jer [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeňov]] [[Stadion města Plzně]] nema UEFA licencu.
*<sup>49</sup> Igrano u [[Funchal]]u na [[Estádio da Madeira|Estádio da Madeiri]] jer je [[C.S. Marítimo|Marítimov]] [[Estádio dos Barreiros]] pod renovacijom.
===Uzvratne utakmice===
<div id="Rapid Wien vs Beroe Stara Zagora"></div>{{footballbox
|datum=[[3. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[SK Rapid Wien|Rapid Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat=3 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002785/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BUG}} [[PFK Beroe Stara Zagora|Beroe Stara Zagora]]
|strijelci1=[[Nikica Jelavić|Jelavić]] {{gol|5}} {{gol|60}}<br/>[[Markus Katzer|Katzer]] {{gol|71}}
|strijelci2=
|stadion=[[Gerhard Hanappi Stadion]], [[Beč]]
|gledatelji=11 700
|sudac=[[Menashe Masiah]] ([[Izrael]])
}}
----
<div id="Teteks vs IF Elfsborg"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[FK Teteks|Teteks]] {{Z|MAK}}
|rezultat=1 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002790/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[IF Elfsborg]]
|strijelci1=[[Aleksandar Stojanovski|Stojanovski]] {{gol|31}}
|strijelci2=[[Elmin Kurbegović|Kurbegović]] {{gol|43}}<br> [[Amadou Jawo|Jawo]] {{gol|56}}
|stadion=[[Philip II Arena]], [[Skopje]]<sup>50</sup>
|gledatelji=700
|sudac=[[Marco Borg]] ([[Malta]])
}}
----
<div id="OFK Beograd vs Galatasaray"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=17:00
|momčad1=[[OFK Beograd]] {{Z|SRB}}
|rezultat= 1 : 5
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002813/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
|strijelci1=[[Danilo Nikolić|Nikolić]] {{gol|32}}
|strijelci2=[[Mustafa Sarp|Sarp]] {{gol|12}}<br>[[Harry Kewell|Kewell]] {{gol|22}} {{gol|57|[[jedanaestaerac|pen.]]}}<br> [[Arda Turan]] {{gol|71}}<br>[[Mehmet Batdal|Batdal]] {{gol|81}}
|stadion=[[Omladinski stadion]], [[Beograd]]
|gledatelji=6 000
|sudac=[[Daniel Stalhammar]] ([[Švedska]])
}}
----
<div id="Baník Ostrava vs Dnepr Mogilev"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 1 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002782/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BJE}} [[FC Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]]
|strijelci1=[[Radim Řezník|Řezník]] {{gol|26}}
|strijelci2=[[Vladimir Yurchenko|Yurchenko]] {{gol|24|[[jedanaestaerac|pen.]]}}<br/>[[Igor Zenkovich|Zenkovich]] {{gol|70}}
|stadion=[[Bazaly]], [[Ostrava]]
|gledatelji=4 812
|sudac=[[Leontios Trattou]] ([[Cipar]])
}}
----
<div id="Zestaponi vs Karpati Lvov"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Zestaponi|Zestaponi]] {{Z|GRU}}
|rezultat= 0 : 1<small><sup>57</sup></small>
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002788/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|UKR}} [[Karpati Lvov]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Denys Kozhanov|Kozhanov]] {{gol|90+1}}
|stadion=[[Stadion David Abashidze]], [[Zestafoni]]
|gledatelji=4 558
|sudac=[[Tommy Skjerven]] ([[Norveška]])
}}
----
<div id="Qarabağ vs Wisła Kraków"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FK Qarabağ|Qarabağ]] {{Z|AZE}}
|rezultat= 3 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002782/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|strijelci1=[[Afran Ismayilov|Ismayilov]] {{gol|28}}<br/>[[Raut Aliyev|Aliyev]] {{gol|33}}<br/>[[Rashad Sadiqov|Sadyqov]] {{gol|35}}
|strijelci2=[[Paweł Brożek|Brożek]] {{gol|56}}<br>[[Rafał Boguski|Boguski]] {{gol|88}}
|stadion=[[Stadion Tofik Bakhramov]], [[Baku]]<sup>51</sup>
|gledatelji=32 000
|sudac=[[Bülent Yıldırım]] ([[Turska]])
}}
----
<div id="Dinamo Minsk vs Maccabi Haifa"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=18:00
|momčad1=[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{Z|BJE}}
|rezultat= 3 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002803/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]
|strijelci1=[[Oleg Strakhanovich|Strakhanovic]] {{gol|35}}<br/>[[Anton Putsila|Putsila]] {{gol|54}} {{gol|90}}
|strijelci2=[[Vladimir Dvalishvili|Dvalishvili]] {{gol|27}}
|stadion=[[Stadion Dinamo (Minsk)|Stadion Dinamo]], [[Minsk]]
|gledatelji=5 000
|sudac=[[Hervé Piccirillo]] ([[Francuska]])
}}
----
<div id="Dinamo Tbilisi vs Sturm Graz"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=18:30
|momčad1=[[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] {{Z|GRU}}
|rezultat= 1 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002799/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|strijelci1=[[Roberto Soares Anghinetti|Robertinho]] {{gol|11}}
|strijelci2=[[Samir Muratović|Muratović]] {{gol|40|[[jedanaestaerac|pen.]]}}
|stadion=[[Stadion Boris Paichadze]], [[Tbilisi]]
|gledatelji=8 500
|sudac=[[Milorad Mažic]] ([[Srbija]])
}}
----
<div id="Anorthosis vs Cercle Brugge"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]] {{Z|CIP}}
|rezultat= 3 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002800/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|BEL}} [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]
|strijelci1=[[Arlindo Gomes Semedo|Cafú]] {{gol|45+1}} {{gol|60}} {{gol|87}}
|strijelci2=[[William Owusu|Owusu]] {{gol|78}}
|stadion=[[Stadion Antonis Papadopoulos]], [[Larnaca]]
|gledatelji=
|sudac=[[Matej Jug]] ([[Slovenija]])
}}
----
<div id="Apollon vs Sibir Novosibirsk"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[Apollon Limassol|Apollon]] {{Z|CIP}}
|rezultat= 2 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002805/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|RUS}} [[FC Sibir Novosibirsk|Sibir Novosibirsk]]
|strijelci1=[[José Filipe Correia Semedo|Semedo]] {{gol|12}}<br>[[Antonio Núñez|Núñez]] {{gol|71}}
|strijelci2=[[Igor Shevchenko|Shevchenko]] {{gol|63}}
|stadion=[[Tsirion Stadium]], [[Limassol]]
|gledatelji=
|sudac=[[Zsolt Szabo]] ([[Mađarska]])
}}
----
<div id="IFK Göteborg vs AZ"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[IFK Göteborg]] {{Z|ŠVE}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002808/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]]
|strijelci1=[[Stefan Selakovic|Selakovic]] {{gol|67}}
|strijelci2=
|stadion=[[Gamla Ullevi]], [[Gothenburg]]
|gledatelji=
|sudac=[[Claudio Circhetta]] ([[Švicarska]])
}}
----
<div id="Dnjipro Dnjipropetrovsk vs Spartak Zlatibor Voda"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:00
|momčad1=[[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] {{Z|UKR}}
|rezultat= 2 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002809/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SRB}} [[FK Spartak Zlatibor Voda|Spartak Zlatibor Voda]]
|strijelci1=[[Yevhen Seleznyov|Seleznyov]] {{gol|45}}<br/>[[Mario Holek|Holek]] {{gol|48}}
|strijelci2=
|stadion=[[Dnjipro Arena]], [[Dnjipro (grad)|Dnjipropetrovsk]]
|gledatelji=
|sudac=[[Stephan Studer]] ([[Švicarska]])
}}
----
<div id="Temišvar vs MYPA"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[FC Temišvar|Temišvar]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 3 : 3
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002786/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[MYPA]]
|strijelci1=[[Mircea Axente|Axente]] {{gol|53}}<br>[[Ianis Zicu|Zicu]] {{gol|80}}<br>[[Marián Čišovský|Čišovský]] {{gol|90+2}}
|strijelci2=[[Ilari Äijälä|Äijälä]] {{gol|18}}<br/>[[Tosaint Ricketts|Ricketts]] {{gol|20}} {{gol|25}}
|stadion=[[Stadionul Dan Păltinişanu]], [[Temišvar]]
|gledatelji=
|sudac=[[Artyom Kuchin]] ([[Kazakhstan]])
}}
----
<div id="Brøndby vs Budućnost Podgorica"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[Brøndby IF|Brøndby]] {{Z|DAN}}
|rezultat=1 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002801/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]
|strijelci1=[[Ousman Jallow|Jallow]] {{gol|11}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Brøndby]], [[Brøndby]]
|gledatelji=
|sudac=[[Duarte Gomes]] ([[Portugal]])
}}
----
<div id="Lausanne-Sport vs Randers"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:30
|momčad1=[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]] {{Z|ŠVI}}
|rezultat=1 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002806/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|DAN}} [[Randers FC|Randers]]
|strijelci1=[[Rodrigo Tosi|Tosi]] {{gol|68}}
|strijelci2=[[Yura Movsisyan|Movsisyan]] {{gol|49}}
|stadion=[[Stade Olympique de la Pontaise]], [[Lausanne]]
|gledatelji=8 150
|sudac=[[Alan Black]] ([[Sjeverna Irska]])
}}
----
<div id="Luzern vs Utrecht"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:45
|momčad1=[[FC Luzern|Luzern]] {{Z|ŠVI}}
|rezultat= 1 : 3
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002804/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]]
|strijelci1= [[Janko Pacar|Pacar]] {{gol|53}}
|strijelci2= [[Nana Asare|Asare]] {{gol|13}}<br/>[[Ricky van Wolfswinkel|van Wolfswinkel]] {{gol|22}}<br/>[[Michael Silberbauer|Silberbauer]] {{gol|28}}
|stadion=[[Letzigrund]], [[Zürich]]<sup>52</sup>
|gledatelji=7 100
|sudac=[[Aleksei Kulbakov]] ([[Bjelorusija]])
}}
----
<div id="Levski Sofija vs Kalmar FF"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:45
|momčad1=[[Levski Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 5 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002812/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ŠVE}} [[Kalmar FF]]
|strijelci1=[[Garra Dembélé|Dembélé]] {{gol|12}} {{gol|70}}<br>[[Daniel Mladenov|Mladenov]] {{gol|33}}<br>[[Ismail Isa|Isa]] {{gol|90+1}} {{gol|90+2}}
|strijelci2=[[Mattias Johansson|Johansson]] {{gol|82}}<br>[[Tobias Eriksson|Eriksson]] {{gol|84}}
|stadion=[[Stadion Georgi Asparuhov]], [[Sofija]]
|gledatelji=
|sudac=[[Antony Gautier]] ([[Francuska]])
}}
----
<div id="Aris vs Jagiellonia Białystok"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=19:45
|momčad1=[[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 2 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002814/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POLJ}} [[Jagiellonia Białystok]]
|strijelci1=[[Danijel Cesarec|Cesarec]] {{gol|19}} {{gol|75|[[jedanaestaerac|pen.]]}}
|strijelci2=[[Marcin Burkhardt|Burkhardt]] {{gol|25}} {{gol|66}}
|stadion=[[Stadion Kleanthis Vikelidis]], [[Thessaloniki]]
|gledatelji=19 000
|sudac=[[Alexandru Deaconu]] ([[Rumunjska]])
}}
----
<div id="Genk vs Inter Turku"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[K.R.C. Genk|Genk]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 3 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002794/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|FIN}} [[FC Inter Turku|Inter Turku]]
|strijelci1=[[Marvin Ogunjimi|Ogunjimi]] {{gol|24}}<br>[[Daniel Tozser|Tozser]] {{gol|80|[[jedanaestaerac|pen.]]}}<br>[[Stein Huysegems|Huysegems]] {{gol|85}}
|strijelci2=[[Daniel Antunez|Antunez]] {{gol|35}} {{gol|90}}
|stadion=[[Cristal Arena]], [[Genk]]
|gledatelji=
|sudac=[[Fırat Aydınus]] ([[Turska]])
}}
----
<div id="Beşiktaş vs Viktoria Plzeň"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 3 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002796/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|strijelci1=[[Ricardo Quaresma|Quaresma]] {{gol|38}}<br>[[Matias Delgado|Delgado]] {{gol|57}}<br>[[Filip Holosko|Holosko]] {{gol|71}}
|strijelci2=
|stadion=[[BJK İnönü Stadyumu]], [[Istanbul]]
|gledatelji=
|sudac=[[Jérome Efong Nzolo]] ([[Belgija]])
}}
----
<div id="Maccabi Tel Aviv vs Olympiacos"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{Z|IZR}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002797/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiacos]]
|strijelci1=[[Roberto Colautti|Colautti]] {{gol|42}}
|strijelci2=
|stadion=[[Bloomfield Stadium]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji=13 000
|sudac=[[Luca Banti]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="Jablonec vs APOEL"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:00
|momčad1=[[FK Baumit Jablonec|Jablonec]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 1 : 3
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002815/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|CIP}} [[APOEL F.C.|APOEL]]
|strijelci1=[[Petr Pavlík|Pavlík]] {{gol|33}}
|strijelci2=[[Paulo Jorge Soares Gomes|Paulo Jorge]] {{gol|24}}<br/>[[Constantinos Charalambides|Charalambides]] {{gol|28}}<br>[[Esteban Solari|Solari]] {{gol|37}}
|stadion=[[Stadion Střelnice]], [[Jablonec nad Nisou]]
|gledatelji=3 622
|sudac=[[Tony Asumaa]] ([[Finska]])
}}
----
<div id="Bangor City vs Marítimo"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[Bangor City F.C.|Bangor City]] {{Z|WAL}}
|rezultat= 1 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002784/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]]
|strijelci1=[[Alan Bull|Bull]] {{gol|9}}
|strijelci2=[[Adilson]] {{gol|48}}<br>[[Marquinho]] {{gol|58}}
|stadion=[[Racecourse Ground]], [[Wrexham]]<sup>53</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Mihaly Fabian]] ([[Mađarska]])
}}
----
<div id="Slovan Bratislava vs Crvena zvezda"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{Z|SLK}}
|rezultat= 1 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002793/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|strijelci1=[[Slavoljub Đorđević|Đorđević]] {{gol|2|ag.}}
|strijelci2=[[Carlos Eduardo de Fiori Mendes|Kadu]] {{gol|73}}
|stadion=[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]]<sup>54</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Markus Strömbergsson]] ([[Švedska]])
}}
----
<div id="Austria Wien vs Ruch Chorzów"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[FK Austria Wien|Austria Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 3 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002795/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|POLJ}} [[Ruch Chorzów]]
|strijelci1=[[Florian Klein|Klein]] {{gol|4|[[jedanaesterac|pen.]]}}<br>[[Julian Baumgartlinger|Baumgartlinger]] {{gol|10}} {{gol|21}}
|strijelci2=
|stadion=[[Franz Horr Stadion]], [[Beč]]
|gledatelji=10 000
|sudac=[[Pol van Boekel]] ([[Nizozemska]])
}}
----
<div id="Stuttgart vs Molde"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 2 : 2
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002802/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NOR}} [[Molde FK|Molde]]
|strijelci1=[[Pavel Pogrebnyak|Pogrebnyak]] {{gol|55}}<br>[[Timo Gebhart|Gebhart]] {{gol|90+3}}
|strijelci2=[[Emil Johansson|Johansson]] {{gol|41}}<br>[[Knut Olav Rindarøy|Rindarøy]] {{gol|49}}
|stadion=[[Mercedes-Benz Arena]], [[Stuttgart]]
|gledatelji=11 500
|sudac=[[Mauro Bergonzi]] ([[Italija]])
}}
----
<div id="Hajduk Split vs Dinamo Bukurešt"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:30
|momčad1=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] {{Z|HRV}}
|rezultat= 3 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002807/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]
|strijelci1=[[Ante Vukušić|Vukušić]] {{gol|12}}<br>[[Mario Brkljača| Brkljača]] {{gol|23}}<br>[[Marin Tomasov|Tomasov]] {{gol|38}}
|strijelci2=
|stadion=[[Gradski stadion u Poljudu|Gradski Stadion]], [[Split]]
|gledatelji=
|sudac=[[Carlos Xistra]] ([[Portugal]])
}}
----
<div id="Cliftonville vs CSKA Sofija"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Cliftonville F.C.|Cliftonville]] {{Z|SJI}}
|rezultat= 1 : 2
|report=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002787/index.html Report]
|momčad2={{Z|BUG}} [[CSKA Sofija]]
|strijelci1=[[Liam Boyce|Boyce]] {{gol|42}}
|strijelci2=[[Tomislav Kostadinov|Kostadinov]] {{gol|85}}<br/>[[Marcos Antônio Malachias Júnior|Marquinhos]] {{gol|88}}
|stadion=[[Windsor Park]], [[Belfast]]<sup>55</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Gediminas Mazeika]] ([[Litva]])
}}
----
<div id="Juventus vs Shamrock Rovers"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Juventus F.C.|Juventus]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 1 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002789/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]
|strijelci1=[[Alessandro Del Piero|Del Piero]] {{gol|74}}
|strijelci2=
|stadion=[[Stadio Alberto Braglia]], [[Modena]]<sup>56</sup>
|gledatelji=
|sudac=[[Georgios Daloukas]] ([[Grčka]])
}}
----
<div id="Hibernian vs Maribor"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Hibernian F.C.|Hibernian]] {{Z|ŠKO}}
|rezultat= 2 : 3
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002792/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|strijelci1=[[Edwin de Graaf|de Graaf]] {{gol|54}} {{gol|89}}
|strijelci2=[[Marco Morales Magno Tavares|Marcos]] {{gol|20}} {{gol|73}}<br>[[Dejan Mezga|Mezga]] {{gol|67|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion=[[Easter Road]], [[Edinburgh]]
|gledatelji=10 000
|sudac=[[Clément Turpin]] ([[Francuska]])
}}
----
<div id="Motherwell vs Aalesund"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Motherwell F.C.|Motherwell]] {{Z|ŠKO}}
|rezultat= 3 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002811/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|NOR}} [[Aalesunds FK|Aalesund]]
|strijelci1=[[Jamie Murphy|Murphy]] {{gol|3}}<br>[[Steve Jennings|Jennings]] {{gol|13}} <br>[[Jonathan Page|Page]] {{gol|89}}
|strijelci2=
|stadion=[[Fir Park]], [[Motherwell]]
|gledatelji=7 721
|sudac=[[Richard Trutz]] ([[Slovačka]])
}}
----
<div id="Liverpool vs Rabotnički"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=20:45
|momčad1=[[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 2 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002748/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAK}} [[FK Rabotnički|Rabotnički]]
|strijelci1= [[David Ngog|N'Gog]] {{gol|22}}<br/>[[Steven Gerrard|Gerrard]] {{gol|40|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2=
|stadion=[[Anfield]], [[Liverpool]]
|gledatelji=
|sudac=[[Peter Sippel]] ([[Njemačka]])
}}
----
<div id="Zrinjski vs Odense"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=21:00
|momčad1=[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] {{Z|BIH}}
|rezultat= 0 : 0
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002781/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|DAN}} [[Odense Boldklub|Odense]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion pod Bijelim brijegom]], [[Mostar]]
|gledatelji=
|sudac=[[Jiri Jech]] ([[Češka]])
}}
----
<div id="Montpellier vs Győri ETO"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=21:00
|momčad1=[[Montpellier HSC|Montpellier]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 0 : 1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002810/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|MAĐ}} [[Győri ETO FC|Győri ETO]]
|strijelci1=
|strijelci2= [[Valentin Babić|Babić]] {{gol|40}}
|stadion=[[Stade de la Mosson]], [[Montpellier]]
|gledatelji=
|sudac=[[Mattias Gestranius]] ([[Finska]])
}}{{penshootoutbox
|jedanaesterci1=[[Emir Spahić|Spahić]] {{gol}}<br>[[Souleymane Camara|Camara]] {{penal promašaj}}<br>[[Marco Estrada|Estrada]] {{penal promašaj}}<br>[[Olivier Giroud|Giroud]] {{gol}}<br>[[Romain Armand|Armand]] {{gol}}
|rezultat= 3 : 4
|jedanaesterci2=[[Valentin Babić|Babić]] {{gol}}<br>[[Rati Aleksidze|Aleksidze]] {{penal promašaj}}<br>[[Linas Pilibaitis|Pilibaitis]] {{gol}}<br>[[Zoltán Fehér|Fehér]] {{gol}}<br>[[Tibor Tokody|Tokody]] {{gol}}
}}
----
<div id="Sporting CP vs Nordsjælland"></div>{{footballbox
|datum=[[5. kolovoza]] [[2010.]]
|vrijeme=21:30
|momčad1=[[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] {{Z|POR}}
|rezultat= 2 : 1
|izvještaj=[http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000126/match=2002791/index.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|DAN}} [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]
|strijelci1=[[Hélder Postiga|Postiga]] {{gol|24}}<br/>[[Maniche]] {{gol|90+2}}
|strijelci2=[[Rawez Lawan|Lawan]] {{gol|79}}
|stadion=[[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]]
|gledatelji=27 000
|sudac=[[Marijo Strahonja]] ([[Hrvatska]])
}}
;Bilješke
*<sup>50</sup> Igrano u [[Skopje|Skopju]] na [[Philip II Arena|Philip II Areni]] jer [[FK Teteks|Teteksov]] [[Gradski stadion Tetovo]] nema UEFA licencu.
*<sup>51</sup> Igrano u [[Baku]]u na stadionu [[Stadion Tofik Bakhramov|Tofik Bakhramov]] jer [[FK Qarabağ|Qarabağov]] [[Olimpijski stadion Guzanli]] nema UEFA licencu.
*<sup>52</sup> Igrano u [[Zürich]]u na [[Letzigrund]]u jer [[FC Luzern|Luzernov]] [[Stadion Allmend]] nema UEFA licencu.
*<sup>53</sup> Igrano u [[Wrexham]]u na [[Racecourse Ground]]u jer [[Bangor City F.C.|Bangor Cityjev]] [[Farrar Road Stadium]] nema UEFA licencu.
*<sup>54</sup> Igrano u [[Bratislava|Bratislavi]] na [[Štadión Pasienky]]ju jer je stadion [[ŠK Slovan Bratislava|Slovana Bratislave]], [[Tehelné pole]] pod renovacijom.
*<sup>55</sup> Igrano u [[Belfast]]u na [[Windsor Park]]u jer [[Cliftonville F.C.|Cliftonvillov]] [[stadion Solitude]] nema UEFA licencu.
*<sup>56</sup> Igrano u [[Modena|Modeni]] na [[Stadio Alberto Braglia]] jer je [[Juventus F.C.|Juventusov]] [[Stadio Olimpico di Torino]] bio domaćin [[U2]] [[U2 360° Tour|360° Tour]] koncerta.
*<sup>57</sup> Utakmica je prekinuta u 33. minuti zbog kvara reflektora.
==Izvori==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:UEFA Europska liga 2010./11.|Kvalifikacije]]
jzi2fu7ozlyoxxs8xu793myufc88tbx
Bogdan Lobonţ
0
273049
7088116
6846846
2024-12-14T01:24:35Z
Croxyz
205325
7088116
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Bogdan Lobonţ
| slika = [[Datoteka:Lobont in national team (11.08.2010).JPG|210px]]
| opis slike = Lobonţ u dresu [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] u [[2010.]] godini.
| puno ime = Bogdan Ionuț Lobonţ
| nadimak = ''Lobby, Pisica''
| datum rođenja = [[18. siječnja]] [[1978.]]
| mjesto rođenja = [[Hunedoara]]
| država = {{Z+X|RUM}}
| visina = 184
| tezina = 78
| trenutačni klub = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
| broj u klubu =
| pozicija = trener, kao igrač [[Nogometne pozicije|vratar]]
| ugovor =
| mlade godine = [[1991.]] – [[1995.]]
| juniorski klubovi = [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]]
| godina = [[1995.]] – [[1997.]]<br />[[1997.]] – [[2000.]]<br />[[2000.]] – [[2006.]]<br />[[2001.]] – [[2002.]]<br />[[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2009.]]<br />[[2009.]] – [[2018.]]
| profesionalni klubovi = [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]]<br />[[Rapid Bukurešt]]<br />[[AFC Ajax|Ajax]]<br />{{nowrap|→ [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] (posudba)}}<br />[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]<br />[[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]<br />[[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi) = {{0}}40 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}80 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}49 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}22 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}17 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}71 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}22 {{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = [[1997.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2018.]]
| reprezentacija = {{Z|RUM}} [[Rumunjska nogometna reprezentacija do 21 godine|Rumunjska do 21]]<br />{{NogRep|RUM}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}10 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}86 {{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja = [[2018.]] –
| klubovi = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
| ažurirano = 10. prosinca 2018.
}}
'''Bogdan Ionuț Lobonţ''' ([[Hunedoara]], [[18. siječnja]] [[1978.]]) je bivši [[Rumunjska|rumunjski]] [[nogomet]]ni vratar, koji trenutačno vodi [[Rumunjska|rumunjskog]] prvoligaša [[FC Universitatea Cluj|Universitateu Cluj]].
== Klupska karijera ==
Lobonţ je započeo svoju karijeru u [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinulu]]. Ovdje je igrao dvije godine do [[1997.]] godina. Zatim je otišao u [[Rapid Bukurešt|Rapid]], klub iz glavnog grada [[Rumunjska|Rumunjske]]. Ovdje je zbog svoje uspjehe otišao u [[Nizozemska|nizozemski]] klub [[AFC Ajax|Ajax]]. Na [[26. studenog]] [[2000.]] godine Lobonţ je debitirao za [[AFC Ajax|Ajax]] protiv [[FC Utrecht]]a. Sljedeće sezone je Lobonţ zbog ozljeda leđa i malo iskustva posuđen [[Rumunjska|rumunjskom]] [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamu]] iz Bukurešta. Poslije posudbe Dinamu Lobonţ je još igrao četiri godine za [[AFC Ajax|Ajax]]. Poslije šest godina igrajući za [[Nizozemska|nizozemski]] klub [[Ajax Amsterdam|Ajax]], Lobonţ je na [[20. siječnja]] [[2006.]] godine potpisao novi ugovor s [[Italija|talijanskim]] klubom [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]. U [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] je Lobonţ ostao jednu godinu. Na [[14. siječnja]] [[2007.]] godine Lobonţ je prešao za 500.000 [[Euro|eura]] iz [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] u [[FC Dinamo Bukurešt|bukureštanski Dinamo]]. Na [[31. kolovoza]] [[2009.]] godine Dinamo ga je posudio [[Italija|talijanskom]] klubu [[A.S. Roma|Roma]]. U Dinamu iz Bukurešta je Lobonţ ostao tri godine do [[2010.]] godine. Zatim je otišao u [[A.S. Roma|Romu]] gdje je potpisao ugovor do [[2012.]] godine.
== Statistike ==
{| class="wikitable"
! sezona
! klub
! država
! natjecanje
! utak.
! gol.
|-
| [[1995.]]/[[1996.]] || [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 2]] || 6
| 0
|-
| [[1996.]]/[[1997.]] || Corvinul Hunedoara || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 2]] || 34
| 0
|-
| [[1997.]]/[[1998.]] || [[Rapid Bukurešt]] || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 33
| 0
|-
| [[1998.]]/[[1999.]] || Rapid Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 31
| 0
|-
| [[1999.]]/[[2000.]] || Rapid Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 16
| 0
|-
| [[2000.]]/[[2001.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 1
| 0
|-
| [[2001.]]/[[2002.]] || → [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] (posudba) || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 22
| 0
|-
| [[2002.]]/[[2003.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 0
| 0
|-
| [[2003.]]/[[2004.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 17
| 0
|-
| [[2004.]]/[[2005.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 24
| 0
|-
| [[2005.]]/[[2006.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 7
| 0
|-
| [[2006.]]/[[2007.]] || [[ACF Fiorentina]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 17
| 0
|-
| [[2007.]]/[[2008.]] || Dinamo Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 14
| 0
|-
| [[2008.]]/[[2009.]] || Dinamo Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 32
| 0
|-
| [[2009.]]/[[2010.]] || Dinamo Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 25
| 0
|-
| [[2009.]]/[[2010.]] || → [[A.S. Roma]] (posudba) || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 2
| 0
|-
| [[2010.]]/[[2011.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 6
| 0
|-
| [[2011.]]/[[2012.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 9
| 0
|-
| [[Serie A 2012./13.|2012./13.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 5
| 0
|-
| [[2013.]]/[[2014.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2014.]]/[[2015.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2015.]]/[[2016.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2016.]]/[[2017.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2017.]]/[[2018.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
|}
== Reprezentativna karijera ==
Lobonţ je napravio svoj debi za [[Rumunjska nogometna reprezentacija|rumunjsku nogometnu reprezentacija]] na [[2. rujna]] [[1998.]] godine protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]]. Lobonţ je nastupao na [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskim prvenstvima]] u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]] i u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008. godini]].
=== Reprezentativne statistike ===
Utakmice u nogometnoj reprezentaciji Rumunjske
{| class="wikitable"
! godina
! protivnik
! utakmice
|-
| [[1998.]]
| [[Lihtenštajn]]
| 1
|-
| [[1999.]]
| [[Estonija]], [[Azerbajdžan]], [[Mađarska]], [[Azerbajdžan]]
| 4
|-
| [[2000.]]
| [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Cipar]], [[Nizozemska]], [[Grčka]], [[Poljska]], [[Jugoslavija]], [[Alžir]]
| 8
|-
| [[2001.]]
| [[Mađarska]], [[Gruzija]], [[Slovenija]]
| 3
|-
| [[2002.]]
| [[Francuska]], [[Ukrajina]], [[Poljska]]
| 3
|-
| [[2003.]]
| [[Slovačka]], [[Danska]], [[Litva]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Norveška]], [[Ukrajina]], [[Luksemburg]], [[Danska]], [[Japan]], [[Italija]]
| 10
|-
| [[2004.]]
| [[Škotska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Finska]], [[Makedonija]], [[Andora]], [[Češka]]
| 7
|-
| [[2005.]]
| [[Nizozemska]], [[Makedonija]], [[Nizozemska]], [[Armenija]], [[Andora]], [[Češka]], [[Finska]], [[Obala Bjelokosti]]
| 8
|-
| [[2006.]]
| [[Slovenija]], [[Urugvaj]], [[Kolumbija]], [[Cipar]], [[Bugarska]], [[Albanija]]
| 6
|-
| [[2007.]]
| [[Moldavija]], [[Nizozemska]], [[Luksemburg]], [[Slovenija]], [[Slovenija]], [[Turska]], [[Bjelorusija]], [[Nizozemska]], [[Luksemburg]], [[Bugarska]], [[Albanija]]
| 11
|-
| [[2008.]]
| [[Izrael]], [[Crna Gora]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Nizozemska]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Farski otoci]], [[Francuska]], [[Gruzija]]
| 10
|-
| [[2009.]]
| [[Hrvatska]],[[Srbija]], [[Austrija]]
| 3
|-
|'''Ukupno'''|| || 74
|}
== Nagrade ==
[[Datoteka:Leandro Castán, Osvaldo, Lobont, Totti.jpg|275px|thumb|right|S lijeva na desno, (bivši) igrači Rome [[Leandro Castán]], [[Pablo Osvaldo]], Lobonţ i kapetan [[Francesco Totti]] u [[2012.]] godini.]]
=== Klub ===
;Rapid Bukurešt
*Rumunjska liga (1): 1998./1999.
*Rumunjski kup (1):1997./1998.
*Rumunjski Super kup (1): 1998./1999.
;[[AFC Ajax|Ajax]]
*Nizozemska liga (1): 2003./2004.
;Dinamo Bukurešt
*Rumunjska liga (2): 2001./2002., 2006./2007.
== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
*[https://web.archive.org/web/20080927044240/http://www.bogdanlobont.ro/ Sluzbena stranica]
*[http://www.fcdinamo.ro Dinamo Bukurest sluzbena stranica]
*[https://web.archive.org/web/20080518053235/http://www.fcdinamo.net/bogdan_lobont_prezentare.html FCDinamo.net profil]
*[http://www.romaniansoccer.ro/players/l/lobont.shtml romaniansoccer.ro profil]
*[http://www.uefa.com/competitions/UCL/Players/Player=30754/ UEFA.com profil]
*[http://english.ajax.nl/show/id=120640/dbid=208/typeofpage=1823 Ajax profil]
{{Navigacije
| naslov = Bogdan Lobonţ - sastavi i nagrade
| popis =
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Rumunjske
| naslov-style = background:#FFE60D; border:1px solid #CE1126; color:#0045E6;
|popis=
{{Sastav Rumunjska 2000 EP}}
{{Sastav Rumunjska 2008 EP}}}}}}
{{GLAVNIRASPORED:Lobonţ, Bogdan}}
[[Kategorija:Rumunjski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni vratari]]
[[Kategorija:Nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]]
kg4ce01gsrvbkwgjo651yxlihn1wp2b
7088118
7088116
2024-12-14T01:24:53Z
Croxyz
205325
/* Reprezentativne statistike */
7088118
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Bogdan Lobonţ
| slika = [[Datoteka:Lobont in national team (11.08.2010).JPG|210px]]
| opis slike = Lobonţ u dresu [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] u [[2010.]] godini.
| puno ime = Bogdan Ionuț Lobonţ
| nadimak = ''Lobby, Pisica''
| datum rođenja = [[18. siječnja]] [[1978.]]
| mjesto rođenja = [[Hunedoara]]
| država = {{Z+X|RUM}}
| visina = 184
| tezina = 78
| trenutačni klub = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
| broj u klubu =
| pozicija = trener, kao igrač [[Nogometne pozicije|vratar]]
| ugovor =
| mlade godine = [[1991.]] – [[1995.]]
| juniorski klubovi = [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]]
| godina = [[1995.]] – [[1997.]]<br />[[1997.]] – [[2000.]]<br />[[2000.]] – [[2006.]]<br />[[2001.]] – [[2002.]]<br />[[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2009.]]<br />[[2009.]] – [[2018.]]
| profesionalni klubovi = [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]]<br />[[Rapid Bukurešt]]<br />[[AFC Ajax|Ajax]]<br />{{nowrap|→ [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] (posudba)}}<br />[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]<br />[[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]<br />[[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi) = {{0}}40 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}80 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}49 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}22 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}17 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}71 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}22 {{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = [[1997.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2018.]]
| reprezentacija = {{Z|RUM}} [[Rumunjska nogometna reprezentacija do 21 godine|Rumunjska do 21]]<br />{{NogRep|RUM}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}10 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}86 {{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja = [[2018.]] –
| klubovi = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
| ažurirano = 10. prosinca 2018.
}}
'''Bogdan Ionuț Lobonţ''' ([[Hunedoara]], [[18. siječnja]] [[1978.]]) je bivši [[Rumunjska|rumunjski]] [[nogomet]]ni vratar, koji trenutačno vodi [[Rumunjska|rumunjskog]] prvoligaša [[FC Universitatea Cluj|Universitateu Cluj]].
== Klupska karijera ==
Lobonţ je započeo svoju karijeru u [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinulu]]. Ovdje je igrao dvije godine do [[1997.]] godina. Zatim je otišao u [[Rapid Bukurešt|Rapid]], klub iz glavnog grada [[Rumunjska|Rumunjske]]. Ovdje je zbog svoje uspjehe otišao u [[Nizozemska|nizozemski]] klub [[AFC Ajax|Ajax]]. Na [[26. studenog]] [[2000.]] godine Lobonţ je debitirao za [[AFC Ajax|Ajax]] protiv [[FC Utrecht]]a. Sljedeće sezone je Lobonţ zbog ozljeda leđa i malo iskustva posuđen [[Rumunjska|rumunjskom]] [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamu]] iz Bukurešta. Poslije posudbe Dinamu Lobonţ je još igrao četiri godine za [[AFC Ajax|Ajax]]. Poslije šest godina igrajući za [[Nizozemska|nizozemski]] klub [[Ajax Amsterdam|Ajax]], Lobonţ je na [[20. siječnja]] [[2006.]] godine potpisao novi ugovor s [[Italija|talijanskim]] klubom [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]. U [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] je Lobonţ ostao jednu godinu. Na [[14. siječnja]] [[2007.]] godine Lobonţ je prešao za 500.000 [[Euro|eura]] iz [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] u [[FC Dinamo Bukurešt|bukureštanski Dinamo]]. Na [[31. kolovoza]] [[2009.]] godine Dinamo ga je posudio [[Italija|talijanskom]] klubu [[A.S. Roma|Roma]]. U Dinamu iz Bukurešta je Lobonţ ostao tri godine do [[2010.]] godine. Zatim je otišao u [[A.S. Roma|Romu]] gdje je potpisao ugovor do [[2012.]] godine.
== Statistike ==
{| class="wikitable"
! sezona
! klub
! država
! natjecanje
! utak.
! gol.
|-
| [[1995.]]/[[1996.]] || [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 2]] || 6
| 0
|-
| [[1996.]]/[[1997.]] || Corvinul Hunedoara || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 2]] || 34
| 0
|-
| [[1997.]]/[[1998.]] || [[Rapid Bukurešt]] || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 33
| 0
|-
| [[1998.]]/[[1999.]] || Rapid Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 31
| 0
|-
| [[1999.]]/[[2000.]] || Rapid Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 16
| 0
|-
| [[2000.]]/[[2001.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 1
| 0
|-
| [[2001.]]/[[2002.]] || → [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] (posudba) || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 22
| 0
|-
| [[2002.]]/[[2003.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 0
| 0
|-
| [[2003.]]/[[2004.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 17
| 0
|-
| [[2004.]]/[[2005.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|NIZ}} || [[Eredivisie]] || 24
| 0
|-
| [[2005.]]/[[2006.]] || [[AFC Ajax]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 7
| 0
|-
| [[2006.]]/[[2007.]] || [[ACF Fiorentina]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 17
| 0
|-
| [[2007.]]/[[2008.]] || Dinamo Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 14
| 0
|-
| [[2008.]]/[[2009.]] || Dinamo Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 32
| 0
|-
| [[2009.]]/[[2010.]] || Dinamo Bukurešt || {{0}}{{Z|RUM}} || [[Liga 1]] || 25
| 0
|-
| [[2009.]]/[[2010.]] || → [[A.S. Roma]] (posudba) || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 2
| 0
|-
| [[2010.]]/[[2011.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 6
| 0
|-
| [[2011.]]/[[2012.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 9
| 0
|-
| [[Serie A 2012./13.|2012./13.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 5
| 0
|-
| [[2013.]]/[[2014.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2014.]]/[[2015.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2015.]]/[[2016.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2016.]]/[[2017.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
| [[2017.]]/[[2018.]] || [[A.S. Roma]] || {{0}}{{Z|ITA}} || [[Serie A]] || 0
| 0
|-
|}
== Reprezentativna karijera ==
Lobonţ je napravio svoj debi za [[Rumunjska nogometna reprezentacija|rumunjsku nogometnu reprezentacija]] na [[2. rujna]] [[1998.]] godine protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]]. Lobonţ je nastupao na [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskim prvenstvima]] u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]] i u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008. godini]].
=== Reprezentativne statistike ===
Utakmice u nogometnoj reprezentaciji Rumunjske
{| class="wikitable"
! godina
! protivnik
! utakmice
|-
| [[1998.]]
| [[Lihtenštajn]]
| 1
|-
| [[1999.]]
| [[Estonija]], [[Azerbajdžan]], [[Mađarska]], [[Azerbajdžan]]
| 4
|-
| [[2000.]]
| [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Cipar]], [[Nizozemska]], [[Grčka]], [[Poljska]], [[Jugoslavija]], [[Alžir]]
| 8
|-
| [[2001.]]
| [[Mađarska]], [[Gruzija]], [[Slovenija]]
| 3
|-
| [[2002.]]
| [[Francuska]], [[Ukrajina]], [[Poljska]]
| 3
|-
| [[2003.]]
| [[Slovačka]], [[Danska]], [[Litva]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Norveška]], [[Ukrajina]], [[Luksemburg]], [[Danska]], [[Japan]], [[Italija]]
| 10
|-
| [[2004.]]
| [[Škotska]], [[Njemačka]], [[Irska]], [[Finska]], [[Makedonija]], [[Andora]], [[Češka]]
| 7
|-
| [[2005.]]
| [[Nizozemska]], [[Makedonija]], [[Nizozemska]], [[Armenija]], [[Andora]], [[Češka]], [[Finska]], [[Obala Bjelokosti]]
| 8
|-
| [[2006.]]
| [[Slovenija]], [[Urugvaj]], [[Kolumbija]], [[Cipar]], [[Bugarska]], [[Albanija]]
| 6
|-
| [[2007.]]
| [[Moldavija]], [[Nizozemska]], [[Luksemburg]], [[Slovenija]], [[Slovenija]], [[Turska]], [[Bjelorusija]], [[Nizozemska]], [[Luksemburg]], [[Bugarska]], [[Albanija]]
| 11
|-
| [[2008.]]
| [[Izrael]], [[Crna Gora]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Nizozemska]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Farski otoci]], [[Francuska]], [[Gruzija]]
| 10
|-
| [[2009.]]
| [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Austrija]]
| 3
|-
|'''Ukupno'''|| || 74
|}
== Nagrade ==
[[Datoteka:Leandro Castán, Osvaldo, Lobont, Totti.jpg|275px|thumb|right|S lijeva na desno, (bivši) igrači Rome [[Leandro Castán]], [[Pablo Osvaldo]], Lobonţ i kapetan [[Francesco Totti]] u [[2012.]] godini.]]
=== Klub ===
;Rapid Bukurešt
*Rumunjska liga (1): 1998./1999.
*Rumunjski kup (1):1997./1998.
*Rumunjski Super kup (1): 1998./1999.
;[[AFC Ajax|Ajax]]
*Nizozemska liga (1): 2003./2004.
;Dinamo Bukurešt
*Rumunjska liga (2): 2001./2002., 2006./2007.
== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
*[https://web.archive.org/web/20080927044240/http://www.bogdanlobont.ro/ Sluzbena stranica]
*[http://www.fcdinamo.ro Dinamo Bukurest sluzbena stranica]
*[https://web.archive.org/web/20080518053235/http://www.fcdinamo.net/bogdan_lobont_prezentare.html FCDinamo.net profil]
*[http://www.romaniansoccer.ro/players/l/lobont.shtml romaniansoccer.ro profil]
*[http://www.uefa.com/competitions/UCL/Players/Player=30754/ UEFA.com profil]
*[http://english.ajax.nl/show/id=120640/dbid=208/typeofpage=1823 Ajax profil]
{{Navigacije
| naslov = Bogdan Lobonţ - sastavi i nagrade
| popis =
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Rumunjske
| naslov-style = background:#FFE60D; border:1px solid #CE1126; color:#0045E6;
|popis=
{{Sastav Rumunjska 2000 EP}}
{{Sastav Rumunjska 2008 EP}}}}}}
{{GLAVNIRASPORED:Lobonţ, Bogdan}}
[[Kategorija:Rumunjski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni vratari]]
[[Kategorija:Nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]]
fbnrg5njpor4l71knf40mug7o8dtga4
Stavanger
0
284929
7088115
6865983
2024-12-14T01:24:29Z
Croxyz
205325
7088115
wikitext
text/x-wiki
{{Naselje
| ime =Stavanger
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Stavangercollage2.png
| veličina_slike = 280px
| opis_slike =Stavanger
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Stavanger komm.svg
| slika_grb_veličina = 120px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_lokacijska_karta_država =Norveška
| širina-stupnjevi = 58
| širina-minute = 57
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 5
| dužina-minute = 43
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{Z|NOR}} [[Norveška]]
| lokacija1_ime = Okrug
| lokacija1_info = [[Rogaland]]
| lokacija2_ime = Općina
| lokacija2_info = [[Stavanger (općina)|Stavanger]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 71 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]]
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2006.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 124 511<ref>[http://www.ssb.no/english/ Statistički zavod Norveške]</ref>
| stanovništvo_gustoća = 1 753 stan/km<sup>2</sup>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Stavanger''' je grad i središte istoimene općine i okruga [[Rogaland]] u [[Norveška|Norveškoj]]. Poslije [[Oslo|Osla]] i [[Bergen]]a, Stavanger je treći po veličini norveški [[grad]]. Stavanger je kao grad osnovan 1125., kada je završena gradnja [[katedrala|katedrale]] Stavanger. U samoj jezgri grada nalaze se drvene kuće iz 17. i 18. stoljeća, koje se smatraju kao [[kulturna baština]] i time su zaštićene. Kako je grad doživio nagli razvoj 1970-tih zbog otkrića [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]] u blizini, centar grada predstavlja veliki problem za [[promet]] i daljnju [[Urbanizacija|urbanizaciju]]. Stavanger se danas smatra kao prijestolnica naftne industrije u Norveškoj, pa je i uprava najveće energetske tvtke ''Statoil'' u gradu. Tu se nalazi i [[Sveučilište]] u Stavangeru, u kojem se najviše zvanja dobiva upravo u naftnoj industriji. U Stavangeru se nalazi i jedan od centara [[NATO]]-a. Zbog takvog naglog razvoja, u samoj općini je i veliki broj [[Useljeništvo|useljenika]], koji čine 11,3% stanovništva Stavangera. U gradu je i vrlo mali stupanj [[nezaposlenost]]i, manji od 2%. Stavanger je vrlo skup grad za život, smatra se jednim od najskupljih gradova u svijetu. U blizini grada se nalazi i [[Zračna luka]] Sola, koja je spojena zračnim letovima s nekim od najvećih gradova [[Europa|Europe]]. Stanovnici su ljubazni, opušteni i pričaju norveški s blagim naglaskom koji podsjeća na norveški s juga. Dobro raspoloženje ovdašnjih stanovnika možda je povezano s najblažom [[klima|klimom]] u zemlji, što svakako vrijedi za jugozapadni dio okruga [[Rogaland]].<ref>[http://www.ssb.no/emner/02/01/10/beftett/tab-2009-06-16-01.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918173536/http://www.ssb.no/emner/02/01/10/beftett/tab-2009-06-16-01.html |date=18. rujna 2009. }} "Statistics Norway: Conurbations ranked after area and population", work=Statistics Norway, publisher=Ssb.no, language=Norwegian, 2009.</ref>
==Povijest==
[[Datoteka:Stavanger domkyrkje edit.jpg|mini|lijevo|250px|[[Katedrala]] Stavanger ([[Norveški jezik|norv]]. ''Stavanger domkirke'') koja je sagrađena 1125., kada je i Stavanger osnovan kao grad, predstavlja najstariju katedralu u Norveškoj.]]
Prvi tragovi naseljavanja potiču otprilike prije 10 000 godina, kada se [[led]] počeo povlačiti nakon [[Pleistocen|zadnjeg ledenog doba]]. U blizini [[Randaberg]]a nalazi se pećina Svarthola, koja je bila sklonište za grupu od 25 ljudi, čiji ostaci potječu iz 6 000 pr. Kr. Ti su ljudi u početku bili [[lov]]ci i sakupljači [[plod]]ova, da bi negdje oko 4 000 pr. Kr. počeli s [[poljoprivreda|poljoprivredom]], a oko 2 000 pr. Kr. poljoprivreda im je bilo glavno zanimanje.<ref>Ingrid Fuglestvedt: "Phenomenology and the pioneer settlement on the Western Scandinavian Peninsula", 2009., Lindome : Bricoleur Press </ref>
Malo južnije od Stavangera, 872. se odvijala najveća i najvažnija [[bitka]] u [[Povijest Norveške|povijesti Norveške]]: bitka kod Hafrsfjorda. [[Vikinzi|Vikinški]] vođa i kasnije [[kralj]] Harald I. Hårfager (Harald I. Ljepokosi) bio je pobjednikom te bitke i postao ujediniteljem Norveške. Na legendarnom poprištu danas se nalazi spomenik Sverd i Fjell (''mač u kamenu''), kao spomen na bitku. Nakon toga Stavanger postaje trgovačko i crkveno središte, pogotovo od 1100. do 1300. Stavanger je kao grad osnovan 1125., kada je završena gradnja [[katedrala|katedrale]] Stavanger.<ref> [http://www.newadvent.org/cathen/16076a.htm] "Ancient See of Stavanger", Catholic Encyclopedia </ref>
Kada se dogodila [[Protestantizam|protestantska]] [[reformacija]] 1536., Stavanger gubi ulogu religijskog središta, a sve više ga dobiva [[Kristiansand]]. Ipak, u 19. stoljeću se sve više razvija [[ribolov]] na [[haringe]], što daje novi razvoj gradu. [[Općina]] Stavanger nastaje 1. siječnja 1838., a 1. siječnja 1965. pripojene su mu općine Hetland i Madla. Od [[industrija|industrije]] sve se više razvija konzerviranje ribe, [[pomorstvo]] i [[brodogradnja]], a od 1969., kada su otkrivena nova nalazišta nafte i prirodnog plina u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]], razvija se i [[nafta|naftna]] industrija.
===Grb===
Hallvard Trætteberg (1898. – 1987.), tada vodeći stručnjak u [[Heraldika|heraldici]], dobio je zadatak da napravi [[grb]] grada Stavangera. On je odobren 1939., a na osnovu toga je napravljena [[zastava]] i [[pečat]]. Na grbu se nalazi [[vinova loza]], što i danas ostaje nepoznato što predstavlja.<ref> "The Coat of Arms of Norway", The American-Scandinavian Review, 1964.</ref>
[[Datoteka:Amerigo vespucci 1976 nyc aufgetakelt.jpg|mini|desno|300px|Stavanger i [[Liverpool]] su izabrani za [[Europski glavni grad kulture]] za 2008. Stavanger se tada prikazao kao "otvorena luka", otvorena za umjetnost, ideje i prilike. ]]
[[Datoteka:Stavanger2008parade.jpg|mini|desno|300px|Stavanger je bio domaćin 1997. i 2004. trke starih jedrenjaka (engl. ''Cutty Sark Tall Ships' Race'').]]
[[Datoteka:Gamle Stavanger.jpg|mini|desno|300px|U samoj jezgri grada Stavangera nalaze se drvene kuće iz 17. i 18. stoljeća, koje se smatraju kao [[kulturna baština]] i time su zaštićene.]]
===Porijeklo imena Stavanger===
[[Staronordijski jezik|Staronordijsko]] ime grada je bilo ''Stafangr''. Dugo se raspravljalo o značenju tog imena, a pretpostavlja se da je nastao zbog [[Zaljev|uvale]] koja se zvala ''Vågen'', gdje i nastaje sami grad. Prvi dio imena ''stafr'' znači grana, što možda podsjeća na oblik uvale. Ime možda dolazi i od naziva ''Staven'', koji se odnosi na [[planina|planinu]] Valberget, a to je uobičajeni pojam za visoke i stepenaste planine u Norveškoj. Pojam ''angr'' se odnosi na uvalu, s koje se dolazilo sa Sjevernog mora, što je bilo vrlo često zbog razvijenog [[ribolov]]a i [[pomorstvo|pomorstva]].<ref> [http://en.wiktionary.org/wiki/stafr] ''stafr'' (Wiktionary)</ref>
==Stanovništvo==
Prema podacima o broju stanovnika iz [[2010.]] godine u općini živi 189.828, a u gradu 124.511 stanovnika. Poslije [[Oslo|Osla]] i [[Bergen]]a Stavanger je treći po veličini norveški grad.
==Gradovi prijatelji==
* [[Aberdeen]], [[Škotska]]
* [[Antsirabe]], [[Madagaskar]]
* [[Esbjerg]], [[Danska]]
* [[Eskilstuna]], [[Švedska]]
* [[Esteli]], [[Nikaragva]]
* [[Neskaupstaður]], [[Island]]
* [[Galveston]], [[SAD]]
* [[Harlow]], [[UK]]
* [[Toulouse]], [[Francuska]]
* [[Houston]], SAD
* [[Jyväskylä]], [[Finska]]
* [[Nablus]], [[Palestina]]
* [[Netanya]], [[Izrael]]
* [[Massawa]], [[Eritreja]]
[[Datoteka:StatfjordA(Jarvin1982).jpg|mini|desno|300px|[[Nafta|Naftna]] industrija je danas temelj [[gospodarstvo|gospodarstva]] u Stavangeru.]]
==Kultura==
Stavanger i [[Liverpool]] su izabrani za [[Europski glavni grad kulture]] za 2008. Stavanger se tada prikazao kao "otvorena luka", otvorena za [[umjetnost]], ideje i prilike. U Stavangeru se održava svake godine i međunarodni [[džez]] festival, kao i međunarodni festival komorne muzike. Stavanger je bio domaćin 1997. i 2004. trke starih [[jedrenjak]]a ([[Engleski jezik|engl]]. ''Cutty Sark Tall Ships Race'').
===Glazba===
* [[Sirenia (sastav)|Sirenia]], gothic metal sastav
* [[Tristania]], gothic metal sastav,
* [[Liv Kristine Espenæs Krull|Liv Kristine]], bivši je vokal benda [[Theatre of Tragedy]] i trenutačna pjevačica sastava [[Leaves' Eyes]].
== Šport ==
*[[Stavanger Oilers]], norveški klub u hokeju na ledu;
*[[Viking Hockey]], norveški klub u hokeju na ledu;
* '''Viking FK''' je najveći [[Nogomet|nogometni klub]] u Stavangeru, a igra u norveškoj prvoj ligi (2010.).
* '''Stavanger Håndball''' je [[rukomet]]ni klub koji igra u norveškoj drugoj ligi.
* 2010. Stavanger je bio domaćin svjetskog prvenstva u [[Odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]] (engl. ''SWATCH FIVB World Championships'').
[[Datoteka:Preikestolen Norge.jpg|mini|desno|300px|'''Prekestolen''' ("Propovjedaonica") je litica visoka 604 metra s ravnim platoom na vrhu, s koje se pruža pogled na '''Lysefjorden'''.]]
[[Datoteka:Image-Kjeragbolten.JPG|mini|desno|200px|Ukliještena stijena '''Kjeragbolten'''.]]
==Gospodarstvo==
Od 1880. [[gospodarstvo]] Stavangera se oslanja uglavnom na [[izvoz]] [[ribe]] i plodova mora. Takva vrsta gospodarstva je dosta osjetljiva na promjene na [[tržište|tržištu]], pa je između dva svjetska rata došlo do gospodarskog pada. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[industrija]] konzerviranja ribe je doživjela krizu zbog sve veće [[Konkurencija|konkurencije]], pa se Stavanger okreće [[brodogradnja|brodogradnji]]. Od 1969., kada su otkrivena nova nalazišta [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]] u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]], razvija se uspješno naftna industrija. Prisustvo naftne industrije omogućuje vrlo dobre [[prihod]]e za stanovništvo, čak iznad prosjeka u Norveškoj. Tako su i cijene [[Nekretnina|nekretnina]] u općini Stavanger veće nego i [[Oslo|Oslu]], pa se recimo cijene jednog stana (oko 80 m<sup>2</sup>) kreću oko 41 400 [[Hrvatska kuna|kuna]] po [[Četvorni metar|četvornom metru]] (2011.).
===Prijevoz===
Većina prijevoza u Stavangeru se odvija preko [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] Sørlandsbanen i [[autocesta|autoceste]] E39, koji ide od [[Kristiansand]]a na jugu do [[Bergen]]a na sjeveru. U blizini grada se nalazi i [[Zračna luka]] Sola, koja ima redovite letove prema [[Frankfurt]]u, [[Amsterdam]]u, [[London]]u, [[Aberdeen]]u, [[Manchester]]u i [[Kopenhagen]]u. U gradu je vrlo živ i [[trajekt]]ni promet, pa tako postoji i redoviti trajekt prema Hirtshalsu ([[Danska]]), te ''Smyril Line trajekt'' koji vozi od danske obale do [[Farski otoci|Farskih otoka]]. Postoji i putnički [[katamaran]] koji vozi do Bergena i čitav niz trajekata do manjih mjesta u okolici. [[Autobus]]ni prijevoz vozi do Osla, Kristiansanda, Bergena i Haugesunda.
==Prirodne i kulturne znamenitosti==
Danas Stavanger dosta ulaže u [[turizam]], privlačeći ljude svojom predivnom okolicom i nudeći mnoštvo mogućnosti za aktivni odmor:
* Norveški [[muzej]] [[nafta|nafte]], u kojem se može vidjeti kako se razvijala naftna industrija;<ref>[http://www.norskolje.museum.no/hovedframe.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090225214801/http://www.norskolje.museum.no/hovedframe.htm |date=25. veljače 2009. }} "Norsk Oljemuseum"</ref>
* [[tržnica]] u centru grada, jedna od rijetkih u Norveškoj, gdje se može kupiti [[voće]] i [[povrće]] neposredno od lokalnih [[Poljoprivreda|poljoprivrednika]];
* '''Lysefjorden''' je [[fjord]] (dug oko 40 [[kilometar]]a) vrlo popularan za šetnje prirodom. Uobičajeno je posjetiti i '''Prekestolen''' ("Propovjedaonica"), liticu visoku 604 metra s ravnim platoom na vrhu, a da biste došli do ravne platforme morate pješačiti otprilike 2 sata. Uz "Propovjedaonicu", druga atrakcija fjorda je ukliještena [[stijena]] '''Kjeragbolten''' (oko 1 000 metara [[Nadmorska visina|iznad mora]]), s koje se također pruža prelijepa panorama na fjord.
* [[Skijanje|skijaški]] centri u blizini Stavangera za vrijeme zimske sezone,
* pjeskovite [[Plaža|plaže]] u okolici.
==Zemljopis==
Grad se nalazi u zapadnoj Norveškoj u regiji [[Vestlandet]] (Zapadna Norveška) na obali [[Sjeverno more|Sjevernog mora]].
===Četvrti u Stavangeru===
Stavanger se obično dijeli u 7 četvrti:
* Hundvåg
* Tasta
* Eiganes og Våland
* Madla
* Storhaug
* Hillevåg
* Hinna
===Klima===
Za [[klima|klimu]] u Stavangeru se može reći da je [[umjerena klima]] i [[oceanska klima]], sa zimama gdje su temperature u prosjeku iznad smrzavanja vode i [[Oborina|padalinama]] oko 1 180 [[litra|litara]] po [[Četvorni metar|četvornom metru]] godišnje. Ljeta su ugodna tako da kraj oko Stavangera ima najpovoljnije uvjete za [[poljoprivreda|poljoprivredu]] u Norveškoj (najdulja sezona uzgoja).
<center>
{| class="wikitable" align="center"
! style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" | Mjesec
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sij.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Velj.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ožu.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Tra.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Svi.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lip.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Srp.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Kol.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ruj.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lis.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Stu.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Pro.
|-------------
|'''Prosječno visoka temp. (u [[Celzijev stupanj|°C]])'''<ref>[http://www.climatedata.eu/climate.php?loc=noxx0035&lang=en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131012050755/http://www.climatedata.eu/climate.php?loc=noxx0035&lang=en |date=12. listopada 2013. }} "Climate Stavanger", 2011., publisher =Climatedata</ref>||3||3||5||9||14||16||18||18||15||11||7||5
|-------------
|'''Prosječne niska temp. (u °C)''' ||-1||-1||0||3||7||9||12||12||10||7||4||2
|-------------
|'''Prosječne padaline (u mm)'''||92||66||75||50||68||73||91||115||156||148||136||110
|-------------
|}
</center>
==Izvor==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.stavanger.kommune.no Službene stranice općine]
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat=Stavanger
|commonscathr=Stavanger
|wikivrste=
|wikivrstehr=
}}
[[Kategorija:Gradovi u Norveškoj]]
[[Kategorija:Stavanger| ]]
19hivjch5ggscvpepdm87cdp5to9e9k
Brú na Bóinne
0
289319
7087964
6677072
2024-12-13T22:15:00Z
Argo Navis
852
uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Europi|Svjetska baština u Europi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Irskoj|Svjetska baština u Irskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087964
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet na zavoju Boyne
|slika = Newgrange.JPG
|godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iii, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 659
|država = {{DZ+X|IRS}}
|karta = Irska
|karta-oznaka = Brú na Bóinne
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|53|41|34|N|6|27|0|W|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija Brú na Bóinnea u Irskoj
}}
'''Brú na Bóinne''' ([[irski]] za "Palača Boyne") je skupina [[neolit]]skih spomenika u okrugu [[Meath]], pokrajina [[Leinster]] u [[Irska|Irskoj]], koji su izgrađeni oko 3.500-3.200 godine pr. Kr.; prije [[egipat]]skih [[piramida]]. To je najveći i jedan od najvažnijih [[megalit]]skih [[prapovijest|prapovijesnih]] [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta u Europi. Njegovi neoliski [[tumul]]i, [[menhir]]i i [[dolmen]]i su izgrađeni zahvaljujući poznavanju osnovnih [[astronomija|astronomskih]] i znanstvenih spoznaja, što je najočitije na podzemnoj grobnoj dvorani Newgrange.
{{Široka slika|Newgrangenarrow.JPG|900px|<center>Svetište Newgrange|50%|left}}
Lokalitet okružuje rijeka [[Boyne]] s tri strane, a sa sjeverne strane njenom pritokom, rijekom Mattock. Tako da je potpuno okružen vodom i često se naziva i "Zavoj rijeke Boyne", što je nepravilan prijevod irskog naziva ''Brú na Bóinne'' što zapravo znači "Palača Boyne".
Lokalitet se sastoji od 40 podzemnih grobnih dvorana i drugih spomenika od kojih sz najpoznatiji koncentrirani na sjevernoj strani rijeke (Newgrange, Knowth i Dowth), koji su slavni i zbog velike kolekcije [[Neolitska umjetnost|neolitskih umjetnina]] koje su pronađene tu. Ovi tumuli su građeni na zavoju rijeke i postoje dokazi da su izgrađeni od kamenja s još starijih građevina, poput [[mezolit]]skog kamenog oruđa. Također su posjećivani stoljećima poslije o čemu svjedoče grobni darovi iz [[brončano doba|brončanog]], [[željezno doba|željeznog]], [[Stari Rim|rimskog]] doba, pa čak i [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].
Središnji i najveći grobni humak Newgrange je poput druga dva velika humka (Knowth i Dowth) izgrađen u skladu s poravnanjem [[ravnodnevica|ravnodnevice]] (poput [[Stonehenge]]a u [[Engleska|Engleskoj]]), ali i drugi spomenici (Cloghalea kromleh, Townleyhall, Monknewtown, ritualno jezero i dr.) također imaju astronomski određenu topografiju.
[[Datoteka:Wakeman Newgrange tumulus chamber cross section.png|mini|<center>Presjek i tlocrt Newgrangea]]
[[Datoteka:Small monuments at Newgrange.jpg|mini|<center>Maleni menhiri u Newgrangeu]]
Arheološki lokaliteti na zavoju Boyne upisan je [[1993.]] godine na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao trijumf ljudskog duha u ranoj ljudskoj povijesti u izoliranim mjestima. Oni su otprilike suvremenici [[mastaba]] [[Drevni Egipat|arhajskog doba Egipta]] (prva i druga dinastija), [[zigurat]]a u [[Sumerani|Sumeru]], te stoljeće ili dva ranije od prvih gradova [[Harappa]] kulture u [[Indija|Indiji]], te 500 god. od zlatnog doba [[Povijest Kine|Kineske povijesti]]. Neuobičajeno fine izrade za njihovo vrijeme, i s izuzetno bogatim nalazom dokaza, ti lokaliteti stoje kao vidljivi simbol dostignuća ranih naroda udaljenih od tradicionalnih središta civilizacije.
<gallery>
Slika:Flickr - bastique - Entrance stone at Newgrange.jpg|<center>Menhir iz Newgrangea
Slika:Flickr - bastique - Newgrange side building (2).jpg|<center>Tumul u Newgrangeu
Slika:Newgrange Phallic Stone - Kevin Lawver.jpg|<center>Artefakti iz Newgrangea
Slika:Piedra del destino - gpoo.jpg|<center>"Menhir sudbine" na brdu Tara
Slika:Knowth4.jpg|<center>Jedan od tumula u Knowthu
Slika:Knowth05.jpg|<center>Kromleh od debala u Knowthu
Slika:Knowth.jpg|<center>Prolaz kroz glavnu grobnu komoru u Knowthu
Slika:Fourknocks-Nische.jpg|<center>[[Niša]] tumula u Fourknocksu
Slika:View_of_Dowth.jpg|<center>Dowth
Slika:Passage tombs on Slieve na Calliagh, Co. Meath - geograph.org.uk - 1003032.jpg|<center>Loughcrew
</gallery>
==Poveznice==
* [[Neolitska umjetnost]]
* [[Megalitska kultura]]
==Izvori==
{{commonscat|Archaeological sites in County Meath}}
* D. Lewis-Williamsi D. Pearce, ''Inside the Neolithic Mind'', Thames and Hudson, London, 2005., {{ISBN|0500051380}}
* M. J. O'Kelly, ''Newgrange: archaeology, art, and legend'', 1982., London: Thames and Hudson, Ltd.
==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/20131006084411/http://www.heritageireland.ie/en/midlandseastcoast/brunaboinnevisitorcentrenewgrangeandknowth/ Službena stranica]
* [https://web.archive.org/web/20151023124301/http://www.theboynevalley.com/ Portal doline Boyne]
{{Prapovijesna umjetnost}}
[[Kategorija:Megalitski arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Irskoj]]
[[Kategorija:Arheoastronomija]]
[[Kategorija:Građevine u Irskoj]]
[[Kategorija:Neolitik]]
[[Kategorija:Povijest Irske]]
13nczr7mv2j6p98pamwgec95wya8o9u
Skellig Michael
0
290582
7087963
6883723
2024-12-13T22:14:09Z
Argo Navis
852
uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Europi|Svjetska baština u Europi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Irskoj|Svjetska baština u Irskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087963
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Skellig Michael
|slika = Klosteranlage Skellig Michael.jpg
|godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 757
|država = {{Z+X|IRS}}
|karta = Irska
|karta-oznaka = Skellig Michael
|oznaka-položaj = right
|koordinate = {{coord|51|46||N|10|32||W|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija Skellig Michaela u Irskoj
}}
[[Datoteka:Skellig Michael by Maureen (1).jpg|mini|lijevo|300px|<center>'''Mihovilova stijena''']]
'''Skellig Michael''' ([[irski]] ''Sceilig Mhichíl'' za "Mihovilova stijena"), poznat i kao '''Veliki Skellig''', je veći od dva strma kamena [[otok]]a u [[Atlantik]]u, oko 12 km od obale pokrajine [[Kerry]] u jugozapanoj [[Irska|Irskoj]]. Na njemu je u 7. stoljeću osnovan [[Geli|gelski]] [[samostan]] i otok je bio središte [[Irci|irskih]] [[monah]]a punih 600 godina. Samostan koji se nalazi na vrhu otočke stijene, visine 230 metara, upisan je [[1996.]] godine na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedan od najpoznatijih, ali i najnepristupačniji samostan u Europi.
Zajedno sa susjednim otokom, Malim Skelligom, Skellig Michael je važan [[rezervat prirode]] gdje se gnijezde mnoge morske ptice kao što su: [[Bluna]], [[Fulmarus]], [[Galebovi]] Kittiwake, [[Mala njorka]], Atlantski [[tupik]], [[Strakoš]] i [[Mali zovoj]].
[[Datoteka:080Skellig Michael.JPG|mini|lijevo|<center>Strmi uspon do samostana]]
==Povijest==
[[Datoteka:Skelligmichsteps.jpg|lijevo|mini|<center>Stube do samostana]]
[[Datoteka:Skellig Michael - cell E and F.jpg|mini|<center>Monaške kuće (''[[clochán]]'')]]
Samostan je osnovan u 7. stoljeću, a nakon što su ga 823. godine poharali [[Vikinzi]] značajno je proširen i utvrđen. Početkom 10. stoljeća izgrađena je nova kapela, ali na otoku nikada nije bilo mnogo monaha, najvjerojatnije najviše 12 monaha i [[opat]]. U 12. stoljeću monasi su napustili njegov samostan i preselili se u [[Augustinci|augustinski]] samostan u [[Ballinskelligs]]u na kopnu.
U 16. stoljeću Skellig Michael je postao popularno hodočasničko mjesto, ali nikada nije više imao trajne stanovnike. Dva svjetionika su izgrađena u 19. stoljeću, ali svjetlioničari su se na njima samo izmjenjivali, nikada stanovali. veći svjetionik i danas radi, a obnovljen je 1960-ih, a automatiziran 1980-ih.
God. 1986. osnovan je turistički biro, ali je ograničen broj posjetitelja na otoku zbog opasnosti od uništavanja kamenih stuba koji vode do samostana.<ref>[http://www.indymedia.ie/article/79504 Poricanje povijesti kao državna politika] sa .indymedia.ie 6. studenog 2006. Posjećeno 3. siječnja 2010.</ref> God. 2008. UNESCO je zamjerio irskom uredu za javne radove, koja je provodila [[anastiloza|anastilističku]] obnovu samostana, da su nedovoljno istražili i dokumentirali lokalitet prije obnove, te da u obnovi nije iskorišteno dovoljno izvorne građe<ref>''[http://www.economist.com/node/14401046?story_id=14401046 An Irish riddle wrapped in a mystery]'', članak časopisa ''The Economist'' iz 10. listopada 2009. godine. Posjećeno 3. siječnja 2011.</ref>
Na otoku su snimane ključne scene iz [[Ratovi zvijezda: Sila se budi|Ratova zvijezda: Sila se budi]] i [[Ratovi zvijezda: Epizoda VIII|Ratova zvijezda: Epizode VIII]].
==Odlike==
Do terasastog samostana se može doći samo trima strmim stubištima uklesanima u stijene, koja polaze od tri različita pristaništa, ali se završavaju na istom mjestu, kod tzv. "Kristove doline", udolini izeđu tri vrha. Monasi su živjeli u skromnim kamenim nastambama u obliku košnica ([[clochán]]) koje su izgrađene na gotovo okomitim otočkim liticama. One su imale i do 2 m debele zidove, kvadratičan tlocrt i kupolaste krovove. Mnoge su imale malene procijepe između kamenja, ali ne prozore. Samostan se sastoji od šest clochana, dva oratorija, 31 ranokršćanske nadgrobne ploče, monolitskog križa i Crkve [[Sveti Mihovil|sv. Mihovila]] iz 13. stoljeća. Unutarnje i vanjske samostanske zidine nemaju velike otvore i na sjevernom dijelu oblikuju eliptični oblik samostanskog vrta. Na masivnom južnom zidu nalazi se srednjovjekovni zahod, izgrađen iznad visoke otočke litice.
Šturi uvjeti života u samostanu ilustriraju asketski način života koji su prakticirali irski [[Ranokršćanstvo|ranokršćani]]. Upravo zbog njegove zabačenosti samostan je ostao lišen posjetitelja i tako podobro očuvan.
==Izvori==
{{izvori}}
* A. Weir, ''Early Ireland. A Field Guide'', 1980., Belfast: Black staff Press. str. 164.
* Walter Horn, Jenny White Marshall i Grellan D. Rourke,'' The Forgotten Hermitage of Skellig Michael'', 1990., Berkeley: University of California Press. str. 29. – 72.
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Skellig Michael}}
* [http://ark.cdlib.org/ark:/13030/ft1d5nb0gb/ Podrobne informacije] {{eng oznaka}}
* [http://www.photoshelter.com/c/madeleineweber/gallery/Co-Kerry-Great-Skelligs/G0000lA1SbahgALM/P0000daUsx4xyGak Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329160707/https://madeleineweber.photoshelter.com/gallery/Co-Kerry-Great-Skelligs/G0000lA1SbahgALM/P0000daUsx4xyGak |date=29. ožujka 2021. }}
[[Kategorija:Svjetska baština u Irskoj]]
[[Kategorija:Otoci u Atlantskom oceanu (Europa)]]
[[Kategorija:Katolički samostani]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Građevine u Irskoj]]
[[Kategorija:Irski otoci u Atlantskom oceanu]]
[[Kategorija:Povijest Irske]]
bfhe6exuvrdwgu5s1upmyx61r1bp7e4
Megalitski malteški hramovi
0
291834
7087973
6937913
2024-12-13T22:19:16Z
Argo Navis
852
uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Europi|Svjetska baština u Europi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština na Malti|Svjetska baština na Malti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087973
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Megalitski malteški hramovi
|slika = Ggantija niches.jpg
|godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje) Prošireno [[1992.]]</small>
|vrst baštine =Kulturno dobro
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|dossier = 132
|država = {{Z+X|MLT}}
|karta = Malta
|karta-oznaka =
|oznaka-položaj =
|koordinate = {{coord|36|02|57|N|14|16|10|E|source:kolossus-frwiki|display=inline,title}}
|karta-opis =
}}
'''Megalitski malteški hramovi''' je skupina prapovijesnih [[megalit]]skih spomenika na [[Malta|Malti]] od kojih je sedam upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1980. godine kao "najstarije samostojeće građevine na svijetu.<ref>[url=http://www.otsf.org/ Malta Temples and The OTS Foundation], sa Otsf.org. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.bradshawfoundation.com/malta/ The Prehistoric Archaeology of the Temples of Malta], s Bradshawfoundation.com, 22. srpnja 2002. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref> Oni su nastali kao rezultat lokalnih inovacija u procesu kulturne evolucije,<ref>Blouet,'' [http://www.art-and-archaeology.com/malta/malta.html Prehistoric Temples of Malta]'', str. 22., 16. rujna 2008. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref> što je dovelo do razdoblja koje nazivamo [[Ġgantija kultura]] (3600. – 3200. pr. Kr.), nakon koje je uslijedila [[Saflieni kultura]] (3000. – 2500. pr. Kr.) koja je kulminirala u razdoblju [[Tarxien kultura|Tarxien kulture]] (od 3150. – 2500. pr. Kr.), čime je završilo doba [[Megalitska kultura|megalitskih spomenika]].<ref>David Trump i Cilia D., ''Malta: Prehistory and Temples'', Midsea Books Ltd., Malta. {{ISBN|99909-93-94-7}}</ref>
Ostali prapovijesni megalitski lokaliteti koji nisu upisani na UNESCO-ov popis su: [[Borġ in-Nadur]]<ref>David Trump i Cilia D., ''Malta: Prehistory and Temples'', Midsea Books Ltd., Malta. str. 140. i 141. {{ISBN|99909-93-94-7}}</ref> ([[Birżebbuġa]]), [[Kordin III.]],<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10417 Kordin III Ancient Temple] - megalithic.co.uk</ref> [[Il-Bidni]],<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10866</ref> [[Xemxija]],<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10696</ref> [[Hal Ginwi]],<ref>http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/destroy/ginwi.html</ref> [[Tal-Quadi]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10416</ref>, [[Ta' Marżiena]],<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10356</ref> [[Ta' Raddiena]],<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10406</ref> [[L-Imramma]],<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10357</ref> [[Buggiba]],<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10404</ref> [[Santa Verna]],<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10379</ref> [[Tas-Silġ]] ([[Żejtun]]) i kompleks tragova isklesanih u stijeni [[Misraħ Għar il-Kbir]] ([[Dingli]]) i drugi.<ref>http://www.megalithic.co.uk/search.php?author=&topic=&country=10&min=50&query=&type=&category=&county=&sitetype=</ref>
==Popis zaštićenih lokaliteta UNESCO-a==
[[Datoteka:Plan templels Ggantija.PNG|mini|Dva hrama [[Ġgantija]] su prvi upisani na UNESCO-ov popis 1980. godine, a ostali su dodani 1992. god.]]
[[Datoteka:Plan des temples de Hagar Qim.png|mini|Planovi hramova Hagar Qima]]
[[Datoteka:Temple solaire Mnajdra.jpg|mini|Shematski prikaz orijentacije hrama u Mnajdri prema sunčevim zrakama za [[suncostaj]]a i [[ravnodnevica]].]]
{| class="wikitable sortable"
! Slika
! Ime
! izgradnja
! Lokacija
! Koordinate
! Bilješke
|- valign=top
| [[Datoteka:Ggantija Temples (1).jpg|150px|]]
| '''[[Ġgantija]]'''
| oko 3600. – 3000. pr. Kr.
| Otok [[Gozo]]
| {{coord|36.0300|N|14.1608|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Dva hrama Ġgantija su najstariji megalitski hramovi na Malti iz [[neolit]]a i jedni su od najstarijih ljudskih građevina na svijetu. Najvjerojatnije su izgrađeni za [[kult]] plodnosti, o čemu svjedoči njihov oblik od pet velikih [[apsida]] koji podjseća na kultni oblik žene, ali i brojne figurice "[[Venera]]" koje su pronađene na lokalitetu. Hramovi, od kojih je južni veći i stariji, su okruženi vanjskim zidinama i imaju tragove gipsa koji je nekada prekrivao i izravnjavao nepravilne zidove.<ref>Mayrhofer Żammit,'' The Prehistoric Temples of Malta and Gozo'', 1995., Malta, str. 152.</ref>
|- valign=top
| [[Datoteka:Couverture du temple Hagar Qim.jpg|150px|]]
| '''Ħaġar Qim''' ("Sveto kamenje")
| oko 3600. – 3200. pr. Kr.
| Kod sela [[Qrendi]]
| {{coord|35.4940|N|14.2632|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Kompleks hramova izgrađen od mekanog [[vapnenac|vapnenca]] globigerina, zbog čega je podosta oštećen pri čemu su njegovi vanjski zidovi isprani te se može vidjeti u njegovu unutrašnjost. Hram ima [[trilit]]onski [[portal]], [[oltar]]nu klupu i [[ortostat]]<nowiki/>e, široko dvorište, okružne zidine s prolazima koji vode do hramova koji imaju blago različite oblike s dominantnim oblinama<ref>[http://www.heritagemalta.org/sites/sites.html Malteška baština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130903090025/http://www.heritagemalta.org/sites/sites.html |date=3. rujna 2013. }} na heritagemalta.com. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref>
|- valign=top
| [[Datoteka:Malta swiatynia.jpg|150px|]]
| '''[[Mnajdra]]''' (''L-Imnajdra'')
| oko 3500. – 3100. pr. Kr.
| 500 m od Ħaġar Qima
| {{coord|35.4936|N|14.2611|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Ovaj kompleks je organiziran oko kružnog dvorišta s tri združena hrama iznad strmine prema moru. Desni je sličnog oblika kao ostali malteški hramovi, lijevi je trolisni s originalnim ukrasima od udubljenja i trostrukim ulazom. Srednji i najmlađi hram, uklopljen između postojeća dva, ima četiri apside i [[niša|nišu]], konkavno pročelje, trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate. Ovaj treći hram je poravnan sa sunčevim [[suncostaj]]om i [[ravnodnevica|ravnodnevicom]] tako da prve zrake sunca ljetnjg suncostaja osvijetle ivicu dekoriranog megalita između prve dvije apside, dok se isto događa s dekoriranim megalitom između druge dvije apside tijekom šimskog suncostaja. Tijekom ravnodnevica sunčeve zrake kroz portal osvijetljavaju najdalju nišu u središnjoj apsidi.<ref>Mario Vassalo, ''[http://www.weathermalta.net/websites/mariovassallo/3/ The planning and layout of the Maltese neolithic temples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080606201842/http://www.weathermalta.net/websites/mariovassallo/3/ |date=6. lipnja 2008. }}'' na weathermalta.net. Posjećeno 14. siječnja 2011.</ref>
|- valign=top
| [[Datoteka:Skorba1.jpg|150px|]]
| '''Skorba''' (''Ta’ Skorba'')
| oko 3500. – 3000. pr. Kr.
| [[Għar Dalam]]
| {{coord|35.5514|N|14.2239|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Ovaj lokalitet je bio naseljen još oko 4850. pr. Kr., što ga čini najstarijim na otoku, i pripada tzv. Għar Dalam razdoblju iz kojega potječe 11 m dug zid zapadno do ulaza u hram. Od hrama su opstao samo pokoji monolit, primitivni cementni pod (''torba'') i veliki vapnenačka uspravna ploča visoka 3.4 m. Sjeverni zid je u boljem stanju, kao i manji klasični malteški hram iz mlađeg Tarxien razdoblja, istočno od starog hrama.
|- valign=top
| [[Datoteka:Ta'Hagrat2.jpg|150px|]]
| '''Ta’ Ħaġrat'''
| oko 3000. pr. Kr.
| [[Mġarr]]
| {{coord|35.5513|N|14.2209|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Kompleks Ta' Hagrat se nalazi oko 1 km od Ta' Skroba hramova, a čine ga ostaci dvostrukog trolisnog hrama koji su nepravilniji i manji od ostalih na Malti, ali s dekoriranim megalitima. Selo Mġarr uz hramove je zapravo stoljećima starije od hramova (oko 3800. pr. Kr.) i tu je pronađeno mnogo keramike iz tog vremena (Mġarr kultura)<ref>D. Trump i D. Cilia, 2002, ''Malta: Prehistory and Temples'', Midsea Books Ltd., Malta. {{ISBN|99909-93-94-7}} str. 154. i 155. {{eng oznaka}}</ref>
|- valign=top
| [[Datoteka:Tarxien temple.jpg|150px|]]
| '''Tarxien'''
| oko 3600. – 2800. pr. Kr.
| [[Tarxien]]
| {{coord|35.5215|N|14.3045|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Kompleks od tri hrama je pronađen 400 metara istočno od [[Hipogeum u Ħal-Saflieni|Hipogeuma u Ħal-Saflieni]] i za razliku od ostalih hramova on je sa svih strana okružen modernim naseljem. Najstariji hram čine dvije paralelne polukružne apside s prolazom između njih. Južni istočni hramovi su izgrađeni kasnije i kopiraju stariji po obliku (polukružne simetrične apside s prolazom) ali prvi ima dva para apsida i izgrađen je od velikih monolita, a drugi ima tri para apsida precizinije klesanih monolita i bogatije je ukrašen raznolikim životinjskim motivima u plitkom [[reljef]]u.
|- valign=top
|}
==Izvori==
{{commonscat|Megalithic Temples of Malta}}
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Megalitski arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Svjetska baština na Malti]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti na Malti]]
[[Kategorija:Pretpovijesna umjetnost]]
[[Kategorija:Arheoastronomija]]
dw27woz50wkwdgc1btlnr755loq4hdh
Hipogej u Ħal-Saflieni
0
291838
7087974
6853127
2024-12-13T22:19:22Z
Argo Navis
852
uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Europi|Svjetska baština u Europi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština na Malti|Svjetska baština na Malti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087974
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Hipogej Ħal-Saflieni
|slika = Photo Ellis Hal Salflieni.jpg
|godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|dossier = 130
|država = {{Z+X|MLT}}
|karta = Malta
|karta-oznaka = Ħal-Safliena
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|35|52|12|N|14|30|23|E|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija Ħal-Safliene na Malti
}}
'''Hipogej u Ħal-Saflieni''' je podzemna [[prapovijest|prapovijesna]] [[megalit]]ska građevina ({{Grč.|Hipogeum|podzemlje}}) iz oko 3000. – 2500. pr. Kr. ([[neolit]]ska [[Saflieni kultura]]) na [[Paola|Paoli]] ([[Malta]]). On je jedini prapovijesni podzemni [[hram]] na svijetu, kasnije i [[nekropola]], zbog čega je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1980. godine.
[[Datoteka:Malta Hypogeum Modell.jpg|mini|lijevo|<center>Maketa svetišta u muzeju Ħal-Saflieni]]
==Odlike==
[[Datoteka:Plan de l'hypogée de Hal Saflieni.jpg|mini|lijevo|<center>Karta hipogeja Ħal-Saflieni]]
[[Datoteka:Hypogée Hal Saflieni.jpg|mini|lijevo|<center>Velika soba hipogeja Ħal-Saflieni]]
Podzemno svetište ima tri razine i ima površinu od oko 500 m². Prva i najstarija (3600. – 3300. pr. Kr.) je slična grobnicama [[Xemxija]] gdje su neke prirodne špilje vještački proširene. Tu spronađeni posmrtni ostaci oko 7,000 osoba.
Druga razina (3300. – 3000. pr. Kr.) je veličanstvena mreža prostorija poput tzv. "Velike sobe" koja je nepravilnog kružnog oblika s [[trilit]]onskim [[portal]]ima od kojih su neki slijepi ulazi, a drugi ulazi u druge prostorije. Zidovi su prekriveni [[oker]]om, a tu su pronađene i mnoge figurice od kojih je najslavnija "Uspavana dama". Prostorija "Proročište" je prostrana soba s glatkim zidovima na kojima su uklesani bogati geometrijski ukrasi, a znamenita je i po snažnoj [[akustika|akustici]].
Na trećoj razini (3150. – 2500. pr. Kr.), 10,6 m dubine, nalaze se prostorije koje su najvjerojatnije služile kao smočnice za žito.
==Povijest==
Hipogej u Ħal-Saflieni je otkriven slučajno 1902. godine kada su radnici probili njezin krov pri radovima na izgradnji cisterne za stambeno naselje. Istraživanje lokaliteta je povjereno [[isusovci|isusovcu]] [[Manuel Magri|Manuelu Magriju]] koji je upravo arheološkim iskapanjima u ime Muzejskog komiteta, a nakon njegove smrti 1907. godine nastavio ih je arheolog [[Temi Zammit]].
Od 1992. do 1996. godine ulaz u hipogej je bio zatvoren zvog restauratorskih radova, a od njenog ponovnog otvorenja ulaz je dozvoljen za samo 80 posjetitelja dnevno, a na ulaznice se čeka i po dva do tri tjedna.<ref>[http://www.heritagemalta.org/sites/sites.html Ħal-Saflieni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130903090025/http://www.heritagemalta.org/sites/sites.html |date=3. rujna 2013. }} na heritagemalta.org. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref>
==Poveznice==
* [[Megalitski malteški hramovi]]
* [[Megalitska kultura]]
==Izvori==
{{commonscat|Hal Saflieni}}
* Ann Mette Heindorff, ''[https://web.archive.org/web/20051105050658/http://worldheritage.heindorffhus.dk/frame-Malta01-Hypogeum.htm Hal-Saflieni Hypogeum]'', 2002. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}
* Jim Diamond, ''[http://www.jimdiamondmd.com/MaltaTemples.htm Malta Temples]'', 2006. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}
* A.J. Agius, ''The Hypogeum at Hal-Saflieni'', Freedom Press. Malta. str. 19.
{{izvori}}
{{Prapovijesna umjetnost}}
{{GLAVNIRASPORED:Hal Saflieni, hipogej}}
[[Kategorija:Megalitski arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Svjetska baština na Malti]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti na Malti]]
[[Kategorija:Bakreno doba]]
[[Kategorija:Nekropole]]
[[Kategorija:Građevine na Malti]]
[[Kategorija:Podzemne građevine i strukture]]
412hqieuv0z60wnatvj3ji51615au0p
Mladen Juran
0
294585
7087988
7009216
2024-12-13T22:41:05Z
Argo Navis
852
7087988
wikitext
text/x-wiki
{{Filmski umjetnik
|ime = Mladen Juran
|slika =
|rodno ime =
|pseudonim =
|rođenje = [[8. svibnja]] [[1942.]]
|mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|smrt =
|mjesto smrti =
|zanimanje = [[redatelj]], [[scenarist]] i [[glumac]]
|obrazovanje =[Studij dramske umjetnosti u "l'Ecole Supérieure d'Art Dramatique Charles Dullin au Théâtre National Populaire" u Parizu, Staž Lee Strasberg Actor's Studio New York, Ekonomski fakultet Zagreb
|godine rada = 1965. - danas
|web =
|važnije uloge =
[[Solei O, Oh Sun]], (1969.)
|važniji filmovi = {{plainlist|
* [[Transatlantic (1981.)]], kratki igrani (1981.)
* [[Transatlantic (1998.)|Transatlantic]] (1998.)
* [[Potonulo groblje (2002.)|Potonulo groblje]] (2002.)
* [[Trideset konja (1988.)|Trideset konja]] (1988.)
* [[Trilogija Živuće fotografije]] 1, 2, 3 (1982, 2006 i 2008)
* [[Sindrom Halla (2017.)|Sindrom Halla]] (2017.)}}
|oscar =
|emmy =
|tony =
|zlatni globus =
|bafta =
|cesar =
|goya =
|afi =
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade =
Zlatna medalja, Beograd 1982. Transatlantic, kratki igrani film
Zlatna medalja, Beograd 1983. Živuće fotografije – slike iz prošlosti filma u Hrvatskoj, dugometražni dokumentarni film
4 Zlatne Arene i Kodak nagrada, Pula film festival 1998. Transatlantic, dugometražni igrani film
Nominacije
Golden Ombu, glavna filmska nagrada Latinske Amerike
- Transatlantic, za najbolji dugometražni igrani film, Mar del Plata 1999.
Méliès d'Or za najbolji europski film fantastike
- Potonulo groblje, dugometražni igrani film, Bruxelles 2003.
}}
'''Mladen Juran''' ([[Zagreb]], [[8. svibnja]] [[1942.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[redatelj]], [[scenarist]] i [[glumac]], autor s nominacijama za Golden Ombu, glavnu filmsku nagradu Latinske Amerike i Méliès d'Or, za najbolji europski film fantastike - ovjenčan prvim i rijetkim hrvatskim filmovima u službenoj konkurenciji svjetskih festivala A kategorije, kandidaturom za Oscara, Zlatnim medaljama u Beogradu i Zlatnim arenama u Puli, tematski vezanim uz korijene i iseljeništvo.
Kao mladi autor, učenik slavnog američkog dramskog pedagoga Lee Strasberga osobno i pariških kinoteka, zajedno s dramskim obrazovanjem i s debijem u francuskom prestižnom kazalištu T.N.P. i u francuskoj kinematografiji,<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/8911 JURAN, Mladen], hbl.lzmk.hr</ref> posebno zainteresiran za filmsku baštinu, režirao je niz dugometražnih filmova u kojima je neistraženoj povijesti hrvatske kinematografije pristupio istraživački i esejistički, "stvorivši izuzetan kulturni iskorak, zaslužan za uspostavu nove perspektive o povijesti filma u Hrvatskoj, značajno utjecao na filmsko obrazovanje budućih generacija filmologa, znanstvenika i filmskih djelatnika, a zbog inovativnosti bio višestruko nagrađivan... - dr. sc. Mato Kukuljica, 2002".<ref>{{Citiranje weba |title=Mladen Juran – Živuće fotografije III}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Juran, Mladen - Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=29545 |access-date=2021-11-12 |website=www.enciklopedija.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Juran Mladen |url=https://dhfr.hr/redatelj/mladen-juran/ |access-date=2021-11-12 |website=Društvo hrvatskih filmskih redatelja |language=hr |archive-date=29. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429084421/https://dhfr.hr/redatelj/mladen-juran/ |url-status=dead}}</ref>
== Životopis ==
Gimnaziju je Juran završio u Splitu, 1960. Nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, 1964., odlazi u Pariz gdje diplomira na Studiju dramskih umjetnosti u "l'Ecole Supérieure d'Art Dramatique Charles Dullin au [[Théâtre National Populaire]]", [[Jean Vilara]], u Palais de Chaillot, 1968., te stažira [[Lee Strasberg]]u, [[Actor's Studio]] iz New Yorka. Za vrijeme studija nastupa kao glumac i asistira redateljima, [[Med Hondo]]u ([[Soleil 0 (1969.)|Soleil 0]]), [[Michael Cacoyannis]]u (kazalište [[T.N.P.]] – [[Les Troyennes]] J.P. Sartre, 1965.), [[Abel Gance]]u (tv film [[Valmy]] – O.R.T.F., 1967.).
Nakon povratka u Hrvatsku, Juran debitira kratkim eksperimentalnim filmovima [[Brijačnica]], [[Do kraja i natrag]], te TV serijalima, dokumentarnim i igrano-dokumentarnim, uz povremenu suscenarističku suradnju književnika [[Zvonimir Milčec|Zvonimira Milčeca]]: [[Zadnja pošta Zagreb]], dokumentarni serijal u dvadesetak nastavaka o alternativnom zagrebačkom životu (uz komponiranu glazbu [[Boško Petrović|Boška Petrovića]]), [[Pozdrav iz Zagreba]], [[Zagrebački panoptikum]], [[Prizori iz prošlog stoljeća]], te kratkim i srednjometražnim filmovima [[Strah u dolini potoka Bliznec]], [[Dan šarenih oblaka rođenih iz mora – James Joyce u Puli]], [[Hrvati i Amerika]], [[Stari album El Pija]] o pulsiranju gradskog života hrvatske metropole i pomalo zaboravljenih autentičnih gradskih senzibiliteta. Snimao je igrane i dokumentarne eseje prepoznatljivim rukopisom, jedino mogućim za tadašnju kontrolu tabu tema, u stilu "commedia dell'arte all'improvviso", adaptirajući pisane ili životne storije Zagreba i Hrvatske, prožimanjem snimljenih kadrova fikcije i faktološke autentične-arhivske filmske građe, uz suradnju s poznatim glumcima [[Sven Lasta|Sven Lastom]], [[Ena Begović|Enom Begović]], [[Relja Bašić|Reljom Bašićem]].
== Djela ==
Juran realizira, 1988., svoj prvi cjelovečernji igrani film [[Trideset konja (1988.)|Trideset konja]] po scenariju [[Ivo Brešan|Ive Brešana]], prema istoimenoj noveli Vjekoslava Kaleba (i istinitom događaju), britku crnu komediju s nizom popularnih glumaca ([[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]], [[Josip Genda|Josipom Gendom]], [[Sven Lasta|Sven Lastom]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]], [[Milan Štrljić|Milanom Štrljićem]]), koja denuncira pljačku poslijeratne nacionalizacije, s posljedicom prikazivanja tipičnom za totalitarni sustav – zatajivanjem filma. Boris Dvornik je Bare Cukvić, ambiciozni stolar, otac četvoro djece koji 1946. godine odluči preuzeti upravljanje nacionaliziranim mlinom iako se ne razumije kako se upravlja motorom mlina. Bare se na taj način upusti u veliku avanturu želeći izgraditi karijeru koja će ga dovesti do visoke političke pozicije.
Tijekom domovinskog rata, 1993., slijede cjelovečernji igrani filmovi [[I dok je srca, bit će i Kroacije - A.G. Matoš|I dok je srca, bit će i Kroacije – A.G. Matoš]], po vlastitom scenariju (suradnja [[Nedjeljko Fabrio|Nedjeljka Fabrija]]) – retrospekcija Matoševe ([[Tomislav Martić]]) životne avanture, morala, politike, kulture, ljubavi i britkih misli o nama, intrigantne i aktualne danas više nego ikada. Film o domovinskom ratu [[Kositreno srce]] (1994.) je psihološka ratna drama dvojice protagonista rock generacije: Vidre ([[Slavko Juraga]]), invalida domovinskog rata i Žaca ([[Filip Šovagović]]), uspješnog poslovnog čovjeka u punini ikonografije ratnog Profitera – scenarist [[Nenad Marjanović Zulim]], originalna pisana glazba [[Arsen Dedić]].
Kratki igrani film [[Transatlantic (1981.)]], nadrealističan prikaz tragične sudbine hrvatskog iseljenika, nagrađen je [[Zlatnom medaljom za najbolji kratki igrani film na festivalu Jugoslavenskog dokumentarnog i kratkog igranog filma u Beogradu, 1982.]], uvršten od kritike među najbolje jugoslavenske kratke igrane filmove ikad snimljene.<ref>{{Citiranje weba |title=Transatlantic, 1981. |url=https://www.croatia-film.hr/transatlantic.html |access-date=2021-11-12 |website=Croatia Film}}</ref>
Juran je pokušavao, i prije kratkog igranog filma, napraviti cjelovečernji igrani film s istom tabu temom iz nepoznate povijesti hrvatske emigracije, no tu će ideju ostvariti tek nakon pada komunizma.
U samostalnoj Hrvatskoj konačno realizira cjelovečernji [[Transatlantic (1998.)]], po vlastitom scenariju i u suradnji s [[Mate Matišić|Matom Matišićem]] i [[Božidar Violić|Božidarom Violićem]] – prvu hrvatsku filmsku epopeju o hrvatskoj imigraciji u Ameriku.
Istoimeni cjelovečernji film, s imenima počev od australske dive hrvatskog podrijetla [[Melita Jurišić|Melite Jurišić]], (iz najboljeg svjetskog filma 2015. po izboru kritičara [[Fripesci]]ja - [[Mad Max: Fury Road]]), te [[Filip Šovagović|Filipa Šovagovića]], [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]], [[Alen Liverić|Alena Liverića]], [[Relja Bašić|Relje Bašića]], [[Ivo Gregurević|Ive Gregurevića]], [[Matija Prskalo|Matije Prskalo]] – do [[Martin Sheen|Martina Sheena]] kao specijalne gostujuće zvijezde (Off glas u Prologu filma), s lirskom glazbom pjesme i temom filma [[Nenad Bach|Nenada Bacha]] ([[Can We Go Higher?]]), u izvedbi simfonijske glazbe ravnatelja i skladatelja [[Alan Bjelinski|Alana Bjelinskog]], uz obradu glazbe [[Bruno Bjelinski|Brune Bjelinskog]].
Film je bio globalno prihvaćen: dobitnik 4 Zlatne arene na festivalu u Puli 1998. i [[Kodak award|nagrade Kodak]], rekordno gledan na Hrvatskoj televiziji (do 2016. preko pet i pol milijuna gledatelja), odabran kao prvi film samostalne Hrvatske u službenoj konkurenciji festivala A kategorije - otvorio [[Mar del Plata International Film Festival]] 1999., nominiran za najveću filmsku nagradu Latinske Amerike, Golden Ombu – po prikazivanju u službenom programu još jednog festivala A kategorije [[Moscow International Film Festival]] 1999. i u kinima Hollywooda, kandididaran za Oscara, 71. Academy Awards, za najbolji strani film godine 1998.
<blockquote>"Transatlantic je filmski ep o imigraciji, korijenima, Hrvatskoj, Novome svijetu (Americi), organiziranome kriminalu, emigraciji, ljubavi, samoći, sudbi, egzistencijalnim kotama svačijeg života, bio on monumentalan, ili pak, tek običan, ništavan, ali, ipak, ljudski. Ova tabu-tema (emigracija, »ustaška« dijaspora i »domobransko domoljublje«, ex-Titova Jugoslavija) hrvatske kulture sjajno je realizirana u žanru društveno-psihološke drame s elementima melodrame, te kriminalističkog i pustolovnog filma - michaelciminovski filmski oratorij." - RG Tilly, 2003.<ref>{{Citiranje weba|last=Studioseven|title=U Subotici bez cenzure|url=http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A13298/U%E2%80%88Subotici-bez-cenzure/|access-date=2023-01-08|website=U Subotici bez cenzure {{!}} Arhiv tekstova {{!}} Hrvatska Riječ}}</ref></blockquote>
Cjelovečernji igrani film [[Potonulo groblje (2002.)]], The Sunken Cemetery, po istoimenom romanu književnika [[Goran Tribuson|Gorana Tribusona]], horor poezije strave, psihološkog suspensea, nadograđen elementima trilera ubojstva i amnezije – nadrealistički je prikaz ratne katastrofe u Hrvatskoj devedesetih. Uz interpretaciju u prekretnici povratničkih obiteljskih tajni iseljenika [[Sven Medvešek]]a i [[Barbara Nola|Barbare Nole]] i-, uz simfonijsku glazbu skladatelja [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]], te scenarističku i glumačku suradnju "oskarovca" [[Jiri Menzel]]a, u ulozi perfidnog doktora Javorskog. Film je bio nominiran za [[Méliès d'Or award for the Best European Fantastic film]], [[Brussels International Fantastic Film Festival]], 2003.
<!-- treba izvor --><blockquote>"Horor Mladena Jurana Potonulo groblje koje je pobijedio na Sci-Fi festivalu u Bruxellesu portretira sredovječnog muškarca koji se vraća u (...) ... razvoj drame, nadograđen na elemente trilera i povremene komedije ili grotesknih situacija. Redatelj je snimio film s izvanrednim osjećajem za ritam, istančanim okom za detalje, stvarajući istinite likove. Unatoč provokativnoj temi, riječ je o nenadmašnoj kvaliteti." - Andre Deutsch, Variety, 2004<ref name="film.hr" /></blockquote>
Vjeran temama emigracije i korijena još je 1982. realizirao cjelovečernji dokumentarac o pionirskoj povijesti hrvatske kinematografije [[Živuće fotografije]], u suscenarističkoj suradnji povjesničara [[Ivo Škrabalo|Ive Škrabala]], s tada nikad viđenim prvim filmskim snimkama Hrvatske, izdvojen od uvaženih teoretičara filma [[Ante Peterlić|dr. Ante Peterlića]] i [[Mato Kukuljica|dr. Mate Kukuljice]] kao "izuzetan kulturni iskorak koji je stvorio svijest o povijesti hrvatske kinematografije, zaslužan za uspostavu nove perspektive o povijesti filma u Hrvatskoj i utjecaju obrazovanja budućih hrvatskih filmskih autora i filmske znanosti" – [[Zlatna medalja na festivalu Jugoslavenskog dokumentarnog i kratkog igranog filma u Beogradu, 1982.]] Četvrt stoljeća kasnije, godine 2006. i 2008., Juran će poslije dugog istraživanja realizirati nastavke trilogije Živuće fotografije 2 i 3, također cjelovečernjim dokumentarcima – nagrađivanim filmovima [[Škola narodnog zdravlja – naša nepoznata filmska industrija]], (1984.), te [[Dr. Andrija Štampar, vizionar]] (2012.).
Godine 2016./17., u 100. obljetnici prvog hrvatskog, zagrebačkog igranog filma [[Brcko u Zagrebu]], Juran realizira, u koautorskoj suradnji sa sinom multimedijskim umjetnikom [[Igor Juran|Igorom Juranom]], cjelovečernji igrani kolaž film, s dokumentarnim elementima i pjevanjem, o kolektivno programiranom "teroru zaborava" iskona hrvatske kinematografije – [[Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma - rođenog da umre|Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre]]<ref>{{Citiranje weba |title=Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre |url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/sindrom-halla-zacetak-hrvatskog-profesionalnog-filma-rodjenog-da-umre |access-date=2021-11-12 |website=HAVC • Katalog hrvatskih filmova}}</ref> – digest simbiozi njegovih ranih igranih nedovršenih (ali sačuvanih) filmova u Jugoslaviji (u sklopu igrano-dokumentarnih RTZ serijala [[Pozdrav iz Zagreba]] i [[Zagrebački panoptikum]], primjerice - s [[Ena Begović|Enom Begović]] u ulozi slavne glumice [[Ljerka Šram|Ljerke Šram]]), realiziranih u tradiciji prvih hrvatskih igranih nijemih filmova – interpoliranim s arheološkim ostacima ideološki negiranih, izgubljenih i zaboravljenih kapitalnih filmova hrvatskog filmskog iskona (koji nisu kaskali za onodobnim svjetskim trendovima).
U inovativnoj kolaž strukturi izdvaja se remake prvog igranog filma snimljenog u Hrvatskoj [[Napad na Narodnu banku u Rijeci, 1909.]] s protagonistima, dvojicom ruskih pljačkaša banke ([[Alen Liverić]], [[Jasmin Mekić]]). U filmu [[Relja Bašić]], autorski alter ego, alias ikona hrvatskog filma "gospon Fulir", sada "El Pi" – Lujo Pipić, vođen je faustovskom idejom da vrati mladost, polazeći od činjenice da za gledatelja svaki film (Vražji izum) predstavlja – sada. El Pi sanja rane Juranove poludovršene filmove u tradiciji prvih hrvatskih igranih filmova, prepuštenih teroru zaborava, strukturno nalik onim nestalim koje je snimio prvi hrvatski profesionalni snimatelj [[Josip Halla]], čije je ime također zaboravljeno u indoktriniranoj tišini dvadesetog stoljeća.
Kazalištu se Mladen Juran vraća, 1996./1997., HNK Rijeka, HKK Zadar – dramom [[Pjesnikova kob]], Tihomila Maštrovića, sa [[Slavko Juraga|Slavkom Juragom]], [[Olivera Baljak|Oliverom Baljak]], [[Alen Liverić|Alenom Liverićem]] – u potrazi za identitetom pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]], austrijskog časnika koji je zaboravio maternji jezik i bavio se spiritualizmom.
S jedne strane Gajev ilirizam kao nadnacionalna ideja, a s druge racionalni nacionalizam preporoditelja Ante Kuzmanića. Između te dvije ideologije koje su se od početaka nacionalne osviještenosti vrtložile u Hrvata sve do danas, leluja privatni život Preradovićev, njegova strasna ljubav spram Pavici de Ponte.<ref>{{Citiranje weba |title=CURICULUM |url=http://www.sesnic.com/DENI_2/CURICULUM.html |access-date=2021-11-12 |website=www.sesnic.com |archive-date=26. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211226041919/http://www.sesnic.com/DENI_2/CURICULUM.html |url-status=dead}}</ref>
== Nagrade ==
*Zlatna medalja, Beograd 1982.
Transatlantic, kratki igrani
*Zlatna medalja, Beograd 1983.
Živuće fotografije – slike iz prošlosti filma u Hrvatskoj, dugometražni dokumentarni
*Diploma, Beograd 1985.
*Plaketa Sveučilišta u Zagrebu
Škola narodnog zdravlja – naša nepoznata filmska industrija, dugometražni dokumentarni
*I. nagrada publike, Dani JRT-a u Skoplju 1985.
srednjometražni glazbeni igrani film «Stari album L.P.-ija“
*4 Zlatne arene Pula film festival, 1998.
*Nagrada Kodak, 1998.
*Hrvatski kandidat za nominaciju za nagradu Oscar, Academy Award", 1998.
*Službeni program Moscow international film festival, (“A” festival), 1999.
*Nominacija za Golden Ombu", Službena konkurencija 15 Festival Internacional de Cine, Mar del Plata (prvi film u samostalnoj Hrvatskoj u službenoj konkurenciji svjetskog «A» festivala), 1999.,Službena konkurencija festivala u Montevideu, 2000.
Transatlantic, dugometražni igrani
*Nominacija za nagradu Melies d'Or za najbolji europski film fantastike,(6 kandidata), 2003. Službena konkurencija International Festival of Fantasy film, Bruxelles (finalni festival festivala fantastike), 2003.
*Službena konkurencija Cinenygma International Film Festival, Luxembourg, 2003.
Potonulo groblje, dugometražni igrani
*Zlatna plaketa s kadenom Mare Nostrum Croaticum,
„za izuzetan doprinos hrvatskoj kulturi“, 2012.
*Nominacija za The Golden Gazelle, 2013.g., Abu Dhabi International Environmental Film Festival za cjelovečernji dokumentarni film “Dr. Andrija Štampar, vizionar"
== Filmografija ==
=== Dugometražni igrani filmovi ===
* Trideset konja (1988.)
* I dok je srca, bit će i Kroacije – A.G. Matoš (1993.)
* Kositreno srce (1994.)
* Transatlantic (1998.)
* Potonulo groblje (2002.)
* Sindrom Halla (2016./17.)
=== Kratkometražni igrani filmovi ===
* Brijačnica (1974.)
* Do kraja i natrag (1975.)
* Transatlantic (1981.)
* Napad na Narodnu banku u Rijeci, 1909. (2009.)
=== Dokumentarni filmovi ===
* Uzlet (1976.)
* Strah u dolini potoka Bliznec (1978.)
* Ne gledaj gore (1979.)
* Trilogija: Živuće fotografije 1,2,3 (1982., 2006. i 2008.)
* Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar – naša nepoznata filmska industrija (1984.)
* Između života i smrti (1989.)
* Prvi su krenuli dokumentaristi (1990.)
* Tribute to America (2007.)
* Dr Andrija Štampar, vizionar (2012.)
=== TV-filmovi i serijali ===
* Kratki igrani film Brijačnica (1974.)
* Dokumentarni serijal Zadnja pošta Zagreb (1976. – 1979.)
* Igrani film priča iz Maksimirske šume (1978.)
* Dokumentarni glazbeni serijal Zagrebulje (1979. – 1980.)
* Dokumentarni serijal Mala kinoteka (1980.)
* Dokumentarni film Dan šarenih oblaka rođenih iz mora – James Joyce u Puli (1983.)
* Dokumentarni serijal Prizori iz prošlog stoljeća (1984.)
* Glazbeni igrani film Stari album L.P-ija (1985.)
* Igrano dokumentarni serijal Pozdrav iz Zagreba (1987. – 1988.)
* Umjetnička večer Ranko Marinković (1987.)
* Igrani film Trideset konja 1987.)
* Igrano dokumentarni serijal Zagrebački panopticum (1989.)
* Dokumentarni serijal Hrvatski sabori – iskon i zakon (1990.)
* Dokumentarni serijal Istra po Matiji (1990.)
* Dokumentarni serijal Lov na torpiljarku ( 1991.)
* Dokumentarni serijal Iseljena Hrvatska (1991. – 1992.)
* Dokumentarni film Istra, ruža hrvatska (1992.)
* Dokumentarni film Hrvati i Amerika (1992.)
* Dokumentarni film Moja priča o Hrvatskoj (1992.)
* Dramski serijal Hrvatska lirika egzila (1993.)
* Igrani film I dok je srca, bit će i Kroacije – A.G. Matoš (1993.)
* Igrani film Kositreno srce (1994.)
* Dramski kolaž Pismo francuskim prijateljima (1994.)
* Srednjemetražni igrani film Zora dalmatinska (1994. – 1995.)
* Dramski mini serijal u 3 nastavka Transatlantic (1999.)
* Dramski mini serijal u 2 nastavka Potonulo groblje (2003.)
== Kazalište ==
* Pjesnikova kob, predstava pretpremijerno izvedena u rujnu 1996. u Zadru na zadarskom kazališnom ljetu, a premjerno na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci u studenom 1996. te je u istom kazalištu u sezoni 1996./1997. održano dvadesetak repriza.
== Glumačke uloge ==
* Les Troyennes kao Grk (Redatelj Michael Cacoyannis, kazalište T.N.P., Paris,1966.)
* Serijal Quand la Liberte venait du ciel, nastavak Les fiances de Romanville kao Časnik-ljubavnik (Redatelj Albert Riera, O.R.T.F.,1966.)
* Soleil O kao Švedski sindikalist (Redatelj Med Hondo, 1969.)
* Gott mit uns (Dio e con noi) kao Captain Carlaile (Redatelj Giuliano Montaldo, 1969.)
* Transatlantic kao US Granični službenik na Ellis Islandu (Redatelj Mladen Juran, 1998.)
== Vidi još ==
* [[Transatlantic (1998.)]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* http://film-mag.net/content.php?review.6592 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210427135633/http://film-mag.net/content.php?review.6592 |date=27. travnja 2021. }}
* https://dhfr.hr/redatelj/mladen-juran/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210429084421/https://dhfr.hr/redatelj/mladen-juran/ |date=29. travnja 2021. }}
* https://interfilm.hr/hr/film/dugometrazni/potonulo-groblje/
* https://www.matica.hr/vijenac/259/tajano-odjekujuce-harmonije-11156/
* https://www.laregione.ch/culture/culture/1462111/film-menzel-cinema-regista-ji-i-praga-nova-cane-fare
* https://www.culturenet.hr/hr/triptih-mladena-jurana/30603
{{Provjeriti vanjske poveznice|date=studenoga 2021}}
{{GLAVNIRASPORED:Juran, Mladen}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
51wendurl296tuydk7s6ulzoa5heeqr
Kako misliš mene nema?
0
295560
7088217
6238777
2024-12-14T10:06:44Z
Nativa
11626
7088217
wikitext
text/x-wiki
'''Kako misliš mene nema!?''' predstava [[Ivica Boban|Ivice Boban]] jedna je od najgledanijih predstava kazališta [[Teatar Exit|Teatra Exit]], te jedna od najgledanijih predstava hrvatskog kazališta u prvoj polovici 21. stoljeća.
Projekt je nastao na tragu studijskog istraživanja i ispitne produkcije iz glume i scenskog pokreta na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]], kao 'rad u nastajanju' Majstorske radionice ADU i [[Teatar Exit|Teatra Exit]], gdje se kroz iskustvo susreta i suradnje s publikom i dalje razvija i oblikuje.
Reakcije publike već na premijeri su bile sjajne, kako bilježi i [[Slobodna Dalmacija]]: ''"…Desetak aplauza na otvorenoj sceni, smijeh i suze u publici, nesuzdržane glasne reakcije iz gledališta, dugotrajne ovacije nakon završetka - takva atmosfera pratila je premijeru predstave Kako misliš mene nema!?…"''
Premijera predstave bila je [[20. travnja]] [[2007.]] godine. '''200.''' izvedba proslavljena je [[8. svibnja]] [[2010.]] godine. [[15. prosinca]] [[2019.]] godine proslavljena je '''450.''' izvedba ove dugovječne predstave. Svečana '''500.''' izvedba odigrana je [[13. prosinca]] [[2024.]] godine.
== Autorski tim ==
Igraju: [[Filip Juričić]], [[Amar Bukvić]]<br>
Autorica projekta, režija i scena: [[Ivica Boban]]<br>
Dramaturška suradnica i asistentica režije: [[Olja Lozica]]<br>
Kostimi: [[Doris Kristić]]<br>
Oblikovanje svjetla i projekcije: [[Deni Šesnić]]<br>
== Nagrade ==
'''[[Nagrada hrvatskog glumišta]]''', [[2007.]]<br>
''- izuzetno ostvarenje mladog umjetnika do 28 godina: [[Amar Bukvić]]''<br>
'''31. [[Dani satire]]''', [[2007.]]<br>
''- glumačke nagrade: [[Amar Bukvić]] i [[Filip Juričić]]''<br>
'''[[Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav]]''', [[2007.]]<br>
''- glumačke nagrade: [[Amar Bukvić]] i [[Filip Juričić]]''<br>
'''Mostarska liska''', [[2009.]]<br>
''- velika mostarska liska publike za najbolju predstavu u cjelini''<br>
''- Mostarska liska za najboljeg glumca: [[Amar Bukvić]] i [[Filip Juričić]]''<br>
'''Festival mladog glumca''', [[Banja luka]], [[2009.]]<br>
''- jednoglasna specijalna nagrada žirija za inventivnost i maštovitost u razradi likova i odličan primjer angažiranog teatra: [[Amar Bukvić]] i [[Filip Juričić]]''<br>
== Izvori ==
* [http://www.teatarexit.hr/predstave/kako-mislis-mene-nema!.aspx Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110205061646/http://teatarexit.hr/predstave/kako-mislis-mene-nema!.aspx |date=5. veljače 2011. }}
[[Kategorija:Kazališne predstave]]
s8mo16pkgf98rcc7zyk60kdo85b0cag
Knarr
0
298006
7088103
6235770
2024-12-14T01:21:03Z
Croxyz
205325
7088103
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Modell Knorr.jpg|thumb|250px|Model knarra iz muzeja u Roskildeu]]
'''Knarr''' (poznat kao '''knaar''', '''knorr''' i '''knörr''') - vrsta [[Nordijska regija|nordijskog]] [[Trgovački brod|trgovačkog broda]] kojim su [[Vikinzi]] plovili po sjevernom [[Atlantski ocean|Atlantiku]].
==Karakteristike broda==
''Knarr'' je karakteristične preklopne gradnje baš kao i svi [[vikinški brod]]ovi, a bio je izrađen od hrastovine ili borovine. Metoda preklopne gradnje koristi duge tanke daske koje su čavlima pričvršćene za jednu kobilicu tako da svaka sljedeća daska preklapa onu prije. Brod je imao pravokutno jedro na trajno učvršćenom [[jarbol]]u (za razliku od jarbola dugih brodova - [[drakkar]]a koje se moglo skinuti), te je tako robustan i stabilan bio idealan za duža trgovačka i istraživačka putovanja na koje su Vikinzi kretali od 10. st. na dalje.
''Knarr'' je teretni brod koji je bio širih dimenzija, s omjerom duljine i širine koji je u prosjeku iznosio 4:1 u usporedbi s istim omjerom, koji je kod drakkara bio 7:1. Dodatna širina broda omogućila je prostor za središnje duboko skladište za teret. U prosjeku je bio dug 16 m, širok 5 m, a mogao je prevoziti 20-ak [[tona]] tereta. ''Knarr'' je prevozio [[Robovlasništvo|robove]], [[vuna|vunu]], [[pšenica|pšenicu]], [[med]], [[krzno]],
[[životinjska koža|životinjsku kožu]], [[morževi|morževu]] [[bjelokost]], [[nakit]], [[oklop]]e, [[oružje]], [[drvo]], hranu i piće. Korišten je i za opskrbu najudaljenijih vikinških kolonija, prevozeći prije svega hranu, piće i odjeću, vraćajući se s robom za trgovanje.
Iako su brodovi imali nekoliko otvora za vesla duž kratkih [[paluba]] sa svake strane broda, ona su se koristila samo kada je brod bilo potrebno umiriti ili kada se približavao obali. Bilo je dovoljno pet, ponekada i nešto malo više ljudi da se brod pokrene veslanjem najčešće samo prilikom isplovljavanja i uplovljavanja. Nije se mogao usidriti na niskoj obali i plažama pa je u tom slučaju korišten manji brod za iskrcaj ljudi i tereta. Budući da ''knarr'' jako malo ovisi o veslanju i uvelike koristi snagu vjetra za to doba je savršen za duga morska putovanja po Atlantiku gdje bi se inače veslači brzo umorili dugotrajnim veslanjem. Obično je na njemu bilo od 6 do 8 ljudi, a uz povoljan vjetar je održavao prosječnu brzinu od 5 do 7 [[čvor]]ova.
==Ekspanzija na zapad==
Doseljenici na [[Island]] putovali su u knarrima, najčešće sa zapadnih [[Škotska|škotskih]] otoka, dovodeći sa sobom [[Kelti|Kelte]] kao robove. Većina ih je došla iz [[Norveška|Norveške]].
Knarri su bili nositelji zapadne ekspanzije. S njima su Vikinzi pošli u naseljavanje [[Grenland]]a i došli do [[Newfoundland]]a. Njihova prostrana središnja skladišta prekrivena ceradama imala su dovoljno mjesta za ljude, domaće životinje i zalihe hrane. Na dugim putovanjima su prevožene velike količine tereta u svrhu trgovanja. Što je bilo više tereta, to je manje prostora ostajalo za putnike i posadu koja je upravljala brodom. Knarr je imao trokutaste prostore na [[pramac|pramcu]] i [[krma|krmi]]. To su bila vlažna i mračna mjesta gdje su putnici ipak rađe boravili nego dijelili prostor sa životinjama. Cijelo vrijeme je bilo neophodno izbacivati i [[morska voda|morsku vodu]] koja je u brod ovako otvorenog tipa lako ulazila. Na brodu se nije moglo kuhati zbog čega se hrana brzo kvarila stoga se ona uvelike sušila.
Neki su proputovali svih 1.050 km od norveške obale odjednom, kursom prema zapadu do najbliže islandske obale. U idealnim uvjetima za jedrenje, to je putovanje moglo trajati samo četiri dana. Drugi su išli južnijom rutom, gdje bi na putu pristajali na [[Shetland]]skom i [[Farski otoci|Farskom otočju]], otprilike 2 dana jedrenja po otvorenom oceanu od jugoistočne obale Islanda. Bez obzira koju rutu odabrali, kolonisti su bili suočeni s opasnim putovanjem i izloženi nepredvidivim opasnostima atlantskih oluja.
==Knarr iz Skuldeleva==
[[Image: Skuldelev I.jpg|thumb|250px| Knarr iz fjorda Roskilde poznat kao ''Skuldelev 1'']]
Jedan od najbolje sačuvanih vikinških knarra koji je sagrađen na početku 11. st., pronađen je godine [[1957.]] u području ''Peberrenden'' pokraj mjesta [[Skuldelev]] u [[fjord Roskilde|fjordu Roskilde]] na otoku [[Zeland]]u u [[Danska|Danskoj]].
[[Danci|Danski]] arheolozi ''Olaf Olsen'' i ''Ole Crumlin-Pedersen'' izvršili su podvodna iskapanja i pronašli ukupno 5 različitih vikinških brodova, koji su izvučeni na površinu [[1962.]] godine.
Po svemu sudeći ovi brodovi su tu bili potopljeni da bi se zapriječio ulazak neprijatelja dublje u fjord kako bi se zaštitio tadašnji glavni grad [[Roskilde]]. Danas je svih 5 brodova, poznatih kao [[Brodovi iz Skuldeleva|brodovi iz Skuldeleva]], izloženo u ''Muzeju vikinških brodova'' u Roskildeu.
==Izvori==
The Vikings, Lords of the Seas, Yves Cohat - Thames&Hudson, 2004.
The Vikings, Tony Allan - Duncan Baird Publishers Ltd., 2001.
==Poveznice==
* [[Vikinški brod]]
* [[Vikinzi]]
* [[Drakkar]]
[[Kategorija: Skandinavija]]
[[Kategorija: Pomorstvo]]
d02dyllumrhsdtg1d5chij34ti9qxdb
Alfred Pichler
0
301069
7087903
7066601
2024-12-13T19:29:12Z
Platichlebi
318511
7087903
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Alfred Pichler
| slika = Alfred Pichler.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[18. prosinca]] [[1913.]]
| mjesto_rođenja = [[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)|Oštrelj]]
| datum_smrti = [[17. svibnja]] [[1992.]]
| mjesto_smrti = [[Banja Luka]]
| svećenik = [[1937.]]
|biskup =
| titula = ''banjolučki biskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Alfred Pichler''' ([[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)|Oštrelj]], [[18. prosinca]] [[1913.]] - [[Banja Luka]], [[17. svibnja]] [[1992.]]) bio je [[Banjolučka biskupija|banjolučki biskup]].
== Životopis ==
Podirjetlom je iz austrijske obitelji iz Tirola. Rođen je u [[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)|Oštrelj]] kod [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] gdje mu je otac djelovao kao radnik.{{sfn|Vukšić|2004|p=138}}
Alfred Pichler rođen je u mjestu Oštrelju kod Bosanskog Petrovca 1913. godine u [[tirol]]skoj obitelji tako da mu je [[materinski jezik]] bio njemački. Kasniji biskup je bio sjemeništarac u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili oo. [[isusovci]]. Zaređen je za svećenika u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1937. godine u dobi od 23 godine.
Za vrijeme rata spasio je veći broj prognanih Srba.{{sfn|Vukšić|2004|p=137}} Nakon rata bio je najprije župnik u Novom Martincu te poslije u Bosanskom Aleksandrovcu. Sa svojom majkom Matildom našao se u komunističkom logoru za Nijemce u Novoj Topoli. Uhićen je [[28. svibnja]] [[1945.]] godine.{{sfn|Vukšić|2004|p=135}} Za vrijeme tamničenja smješten je s majkom da živi u svinjcu.{{sfn|Vukšić|2004|p=139}} Ostao je u logoru do [[17. ožujka]] [[1946.]] godine.{{sfn|Vukšić|2004|p=135}} Nakon puštanja iz logora bio nastavio je obnašati službu župnika u Bosanskom Aleksandrovcu.{{sfn|Vukšić|2004|p=139}}
Komunističke vlasti ga lišavaju slobode 1952.; puštaju ga iz zatvora 1954. godine. Biskup [[Dragutin Čelik]] bira ga za [[kapitul]]arnog [[vikar]]a banjalučke biskupije. Papa [[Ivan XXIII.]] zaređuje ga za biskupa u dobi od 46 godina, [[1959.]] godine.
Zajedno s banjolučkim episkopom [[Andrej Frušić|Andrejem]] radio je na ekumenizmu. Nakon što je u potresu [[26. listopada|26.]] i [[27. listopada]] [[1969.]] stradala banjolučka katedrala, misa je slavljena u dvorištu porušene katedrale. Po dolasku zime, Pichler je ishodovao od banjolučkog vladike da služe misu u pravoslavnoj crkvi.{{sfn|Vukšić|2004|p=152}}
Za vrijeme Drugoga vatikanskoga sabora bio je izabran kao kandidat za liturgijsku komisiju ispred Jugoslavenske biskupske konferencije. Nakon završetka Sabora bio je, do [[1970.]], član Vijeća za provedbu Konstitucije o liturgiji pri Svetoj Stolici.{{sfn|Zovkić|1986|p=346}} Bio je predsjednik Vijeća Biskupske konferencije za liturgiju. Kasnije je bio član Mješovite katoličko-pravoslavne komisije za [[ekumenizam]]. Bio je [[poliglot]]. Otišao je u mirovinu u dobi od 75 godina kada ga je mijenja pomoćni biskup [[Franjo Komarica]] 1989. godine. Alfred Pichler bio je svećenik 48 godina, od toga 29 godina biskup. Preminuo je u Banjoj Luci [[17. svibnja]], [[1992.]] u dobi od 78 godina.
== Izvori ==
{{izvori|33em}}
==Literatura ==
=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Zovkić |first=Mato |authorlink=Mato Zovkić |date=1986 |chapter=Provedenost i provodivost II. vatikanskog sabora u vrhbosanskoj metropoliji |editor-last1=Babić |editor-first1=Petar |editor-last2=Zovkić |editor-first2=Mato |title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini |location=Sarajevo |publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola}}
{{refend}}
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2004 |title=Međucrkveno i međunacionalno pitanje u djelu i misli biskupa Alfreda Pichlera (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/60817 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=39 |number=1 |pages=133–159}}
{{refend}}
== Bibliografija ==
* ''Upoznajmo što činimo. Homilije o svetoj misi'', Vrelo života, Sarajevo-Banja Luka, 1983.
* ''Da budemo sretni. Katehetske propovijedi o zapovijedima Božjim'', Crkva na kamenu, Mostar-Banja Luka, 1985.
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bpichler.html Alfred Pichler na ''catholic-hierarchy.org''] (engl.)
*[http://www.biskupija-banjaluka.org/?page_id=1482 Životopis]
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stjepan Garić]]
|gl_članak_funkcija=[[Banjolučka biskupija|Banjolučki biskup]] <br> (1959. - 1989.)
|nasljednik= [[Franjo Komarica]]
}}
{{GLAVNIRASPORED:Pichler, Alfred}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Banjolučki biskupi]]
[[Kategorija:Članovi Jugoslavenske biskupske konferencije]]
qlm84stzqe82ijqtm2y65x2bxq1q20q
7087935
7087903
2024-12-13T20:40:29Z
Hijerovit
263374
7087935
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Alfred Pichler
| slika = Alfred Pichler.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[18. prosinca]] [[1913.]]
| mjesto_rođenja = [[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)|Oštrelj]]
| datum_smrti = [[17. svibnja]] [[1992.]]
| mjesto_smrti = [[Banja Luka]]
| svećenik = [[1937.]]
|biskup =
| titula = ''banjolučki biskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Alfred Pichler''' ([[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)|Oštrelj]], [[18. prosinca]] [[1913.]] - [[Banja Luka]], [[17. svibnja]] [[1992.]]) bio je [[Banjolučka biskupija|banjolučki biskup]].
== Životopis ==
Podrijetlom je iz austrijske obitelji iz [[Tirol|Tirola]]. Rođen je u [[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)|Oštrelj]] kod [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] 1913. godine, gdje mu je otac djelovao kao radnik.{{sfn|Vukšić|2004|p=138}} [[Materinski jezik]] bio mu je njemački. Zaređen je za svećenika u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1937. godine u dobi od 23 godine.
Za vrijeme rata spasio je veći broj prognanih Srba.{{sfn|Vukšić|2004|p=137}} Nakon rata bio je najprije župnik u Novom Martincu te poslije u Bosanskom Aleksandrovcu. Sa svojom majkom Matildom našao se u komunističkom logoru za Nijemce u Novoj Topoli. Uhićen je [[28. svibnja]] [[1945.]] godine.{{sfn|Vukšić|2004|p=135}} Za vrijeme tamničenja smješten je s majkom da živi u svinjcu.{{sfn|Vukšić|2004|p=139}} Ostao je u logoru do [[17. ožujka]] [[1946.]] godine.{{sfn|Vukšić|2004|p=135}} Nakon puštanja iz logora bio nastavio je obnašati službu župnika u Bosanskom Aleksandrovcu.{{sfn|Vukšić|2004|p=139}}
Komunističke vlasti ga lišavaju slobode 1952.; puštaju ga iz zatvora 1954. godine. Biskup [[Dragutin Čelik]] bira ga za [[kapitul]]arnog [[vikar]]a banjalučke biskupije. Papa [[Ivan XXIII.]] zaređuje ga za biskupa u dobi od 46 godina, [[1959.]] godine.
Zajedno s banjolučkim episkopom [[Andrej Frušić|Andrejem]] radio je na ekumenizmu. Nakon što je u potresu [[26. listopada|26.]] i [[27. listopada]] [[1969.]] stradala banjolučka katedrala, misa je slavljena u dvorištu porušene katedrale. Po dolasku zime, Pichler je ishodovao od banjolučkog vladike da služe misu u pravoslavnoj crkvi.{{sfn|Vukšić|2004|p=152}}
Za vrijeme Drugoga vatikanskoga sabora bio je izabran kao kandidat za liturgijsku komisiju ispred Jugoslavenske biskupske konferencije. Nakon završetka Sabora bio je, do [[1970.]], član Vijeća za provedbu Konstitucije o liturgiji pri Svetoj Stolici.{{sfn|Zovkić|1986|p=346}} Bio je predsjednik Vijeća Biskupske konferencije za liturgiju. Kasnije je bio član Mješovite katoličko-pravoslavne komisije za [[ekumenizam]]. Bio je [[poliglot]]. Otišao je u mirovinu u dobi od 75 godina kada ga je mijenja pomoćni biskup [[Franjo Komarica]] 1989. godine. Alfred Pichler bio je svećenik 48 godina, od toga 29 godina biskup. Preminuo je u Banjoj Luci [[17. svibnja]], [[1992.]] u dobi od 78 godina.
== Izvori ==
{{izvori|33em}}
==Literatura ==
=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Zovkić |first=Mato |authorlink=Mato Zovkić |date=1986 |chapter=Provedenost i provodivost II. vatikanskog sabora u vrhbosanskoj metropoliji |editor-last1=Babić |editor-first1=Petar |editor-last2=Zovkić |editor-first2=Mato |title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini |location=Sarajevo |publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola}}
{{refend}}
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2004 |title=Međucrkveno i međunacionalno pitanje u djelu i misli biskupa Alfreda Pichlera (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/60817 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=39 |number=1 |pages=133–159}}
{{refend}}
== Bibliografija ==
* ''Upoznajmo što činimo. Homilije o svetoj misi'', Vrelo života, Sarajevo-Banja Luka, 1983.
* ''Da budemo sretni. Katehetske propovijedi o zapovijedima Božjim'', Crkva na kamenu, Mostar-Banja Luka, 1985.
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bpichler.html Alfred Pichler na ''catholic-hierarchy.org''] (engl.)
*[http://www.biskupija-banjaluka.org/?page_id=1482 Životopis]
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stjepan Garić]]
|gl_članak_funkcija=[[Banjolučka biskupija|Banjolučki biskup]] <br> (1959. - 1989.)
|nasljednik= [[Franjo Komarica]]
}}
{{GLAVNIRASPORED:Pichler, Alfred}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Banjolučki biskupi]]
[[Kategorija:Članovi Jugoslavenske biskupske konferencije]]
tsjk69j3x8urwo8zraowh6xnhscrspn
Bovey
0
301286
7087764
6085770
2024-12-13T13:36:08Z
Argo Navis
852
7087764
wikitext
text/x-wiki
{{infookvir rijeka
| ime = Bovey
| izvorno ime =
| vrsta =
| etimologija = Vidi [[#Etimologija|tekst]]
| slika = The ford at Hisley Bridge - geograph.org.uk - 933854.jpg
| slika_opis = Rijeka Bovey prolazi preko gaza i ispod mosta Hisley
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid = River Bovey map.png
| zemljovid_opis = Zemljovid porječja
| dz = UK,*ENG
| naselja = [[North Bovey]], [[Manaton]], [[Lustleigh]], [[Bovey Tracey]]
| duljina =
| površina porječja =
| najmanji istjek =
| prosječni istjek =
| najveći istjek =
| plovna od - do =
| smrznuta =
| brane =
| izvor =
| sutok =
| izvor_koordinate = <!--{{Coord||format=dms|display=i}}-->
| izvor_nadmorska_visina =
| ušće =
| tip ušća =
| ušće_koordinate = <!--{{Coord||format=dms|display=it}}-->
| ušće_nadmorska_visina =
| slijev =
| ulijeva se u = [[Teign]]
| pritoci =
| lijevi pritoci = [[Becka Brook]], Wray Brook
| desni pritoci =
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Engleska
| pushpin_label_position_A =
| pushpin_label_position_B =
}}
[[Datoteka:River Bovey, Bovey Tracey - geograph.org.uk - 1737867.jpg|mini|desno|250px|Rijeka Bovey]]
'''Rijeka Bovey''' izvire na istočnoj strani [[Dartmoor|Dartmoora]] u grofoviji [[Devon (grofovija)|Devon]] u jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]] i najveća je pritoka rijeke [[Teign]]. Rijeka ima dva glavna izvora, oba izviru unutar milje jedan od drugoga, s obje strane ceste B3212 između [[Moretonhampstead|Moretonhampsteada]] i [[Postbridge]]a, prije nego što se spoje u [[Jurston]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Bovey Valley|url=http://teign-catchment.co.uk/bovey-valley/|publisher=The Teign Catchment}}</ref>
Rijeka teče oko dvije milje sjeverno od izvora prije nego što skrene u općenito jugoistočnom smjeru. Prolazi pored sela [[North Bovey]], teče kroz [[Lustleigh Cleave]] između sela [[Manaton]] i [[Lustleigh]], a zatim kroz grad [[Bovey Tracey]] . Spaja se s rijekom Teign na granici između župa [[Teigngrace]] i [[Kingsteignton]], oko milju južno od sela [[Chudleigh Knighton]].
== Porječje ==
Porječje rijeke proteže se na zapad do [[Chagford Common|Chagford Commona]], pokraj [[Hookney Tor|Hookney Tora]] i ceste od Fordgatea do Hound Tora. Na jugu, vododjelnica je s rijekom [[Lemon (rijeka)|Lemon]] i ide od Hemsworthy Gatea do [[Haytor]] Rocksa, pokraj Brimleya i sjeverno od [[Stover Country Park|Stover Country Parka]].
Istočna granica ide između [[Chudleigh Knighton|Chudleigh Knightona]] i [[Doccombe|Doccombea]], a na sjeveru se proteže linijom od malo izvan Moretonhampsteada do Meldon Hilla, južno od [[Chagford|Chagforda]].
== Pritoci ==
Dvije su glavne pritoke, jedna je '''Becka Brook''', izvire u blizini [[Hound Tor|Hound Tora]], teče kroz [[Becky Falls]] i spaja se s Boveyem odmah ispod [[Trendlebere Down|Trendlebere Downa]]. Drugi je Wray Brook koji počinje sjeverno od Moretonhampsteada i spaja se s Boveyem južno od [[Lustleigh|Lustleigha]].
== Etimologija ==
Rijeka je dobila ime po [[Formacija Bovey|formaciji Bovey]], geološkom [[Sedimentni bazen|sedimentnom bazenu]] koji je glavni izvor kuglaste gline u Engleskoj.
Gradovi [[North Bovey]] i [[Bovey Tracey]] dobili su ime po rijeci, kao i [[Bovey Castle]], luksuzni hotel blizu rijeke izvan North Boveya.
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat = Bovey Tracey
|commonscathr = Bovey
}}
{{mrva-rij}}
{{coord|50|34|N|3|37|W|display=title|region:GB_type:river_source:GNS-enwiki}}
[[Kategorija:Zemljopis Devona]]
[[Kategorija:Rijeke u Engleskoj]]
[[Kategorija:Slijev La Manchea (Velika Britanija)]]
0zf54w3q5j33xsto16hrfdifqttqatm
7087766
7087764
2024-12-13T13:37:47Z
Argo Navis
852
7087766
wikitext
text/x-wiki
{{infookvir rijeka
| ime = Bovey
| izvorno ime =
| vrsta =
| etimologija = Vidi [[#Etimologija|tekst]]
| slika = The ford at Hisley Bridge - geograph.org.uk - 933854.jpg
| slika_opis = Rijeka Bovey prolazi preko gaza i ispod mosta Hisley
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid = River Bovey map.png
| zemljovid_opis = Zemljovid porječja
| dz = UK,*ENG
| naselja = [[North Bovey]], [[Manaton]], [[Lustleigh]], [[Bovey Tracey]]
| duljina =
| površina porječja =
| najmanji istjek =
| prosječni istjek =
| najveći istjek =
| plovna od - do =
| smrznuta =
| brane =
| izvor =
| sutok =
| izvor_koordinate = <!--{{Coord||format=dms|display=i}}-->
| izvor_nadmorska_visina =
| ušće =
| tip ušća =
| ušće_koordinate = {{coord|50|34|N|3|37|W|display=it|region:GB_type:river_source:GNS-enwiki}}
| ušće_nadmorska_visina =
| slijev =
| ulijeva se u = [[Teign]]
| pritoci =
| lijevi pritoci = [[Becka Brook]], Wray Brook
| desni pritoci =
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Engleska
| pushpin_label_position_A =
| pushpin_label_position_B =
}}
[[Datoteka:River Bovey, Bovey Tracey - geograph.org.uk - 1737867.jpg|mini|lijevo|300px|Rijeka Bovey]]
'''Rijeka Bovey''' izvire na istočnoj strani [[Dartmoor|Dartmoora]] u grofoviji [[Devon (grofovija)|Devon]] u jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]] i najveća je pritoka rijeke [[Teign]]. Rijeka ima dva glavna izvora, oba izviru unutar milje jedan od drugoga, s obje strane ceste B3212 između [[Moretonhampstead|Moretonhampsteada]] i [[Postbridge]]a, prije nego što se spoje u [[Jurston]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Bovey Valley|url=http://teign-catchment.co.uk/bovey-valley/|publisher=The Teign Catchment}}</ref>
Rijeka teče oko dvije milje sjeverno od izvora prije nego što skrene u općenito jugoistočnom smjeru. Prolazi pored sela [[North Bovey]], teče kroz [[Lustleigh Cleave]] između sela [[Manaton]] i [[Lustleigh]], a zatim kroz grad [[Bovey Tracey]] . Spaja se s rijekom Teign na granici između župa [[Teigngrace]] i [[Kingsteignton]], oko milju južno od sela [[Chudleigh Knighton]].
== Porječje ==
Porječje rijeke proteže se na zapad do [[Chagford Common|Chagford Commona]], pokraj [[Hookney Tor|Hookney Tora]] i ceste od Fordgatea do Hound Tora. Na jugu, vododjelnica je s rijekom [[Lemon (rijeka)|Lemon]] i ide od Hemsworthy Gatea do [[Haytor]] Rocksa, pokraj Brimleya i sjeverno od [[Stover Country Park|Stover Country Parka]].
Istočna granica ide između [[Chudleigh Knighton|Chudleigh Knightona]] i [[Doccombe|Doccombea]], a na sjeveru se proteže linijom od malo izvan Moretonhampsteada do Meldon Hilla, južno od [[Chagford|Chagforda]].
== Pritoci ==
Dvije su glavne pritoke, jedna je '''Becka Brook''', izvire u blizini [[Hound Tor|Hound Tora]], teče kroz [[Becky Falls]] i spaja se s Boveyem odmah ispod [[Trendlebere Down|Trendlebere Downa]]. Drugi je Wray Brook koji počinje sjeverno od Moretonhampsteada i spaja se s Boveyem južno od [[Lustleigh|Lustleigha]].
== Etimologija ==
Rijeka je dobila ime po [[Formacija Bovey|formaciji Bovey]], geološkom [[Sedimentni bazen|sedimentnom bazenu]] koji je glavni izvor kuglaste gline u Engleskoj.
Gradovi [[North Bovey]] i [[Bovey Tracey]] dobili su ime po rijeci, kao i [[Bovey Castle]], luksuzni hotel blizu rijeke izvan North Boveya.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
[[Kategorija:Zemljopis Devona]]
[[Kategorija:Rijeke u Engleskoj]]
[[Kategorija:Slijev La Manchea (Velika Britanija)]]
gz297d82h65h16nu3b4f0mtdy12cpbk
7087767
7087766
2024-12-13T13:40:16Z
Argo Navis
852
7087767
wikitext
text/x-wiki
{{infookvir rijeka
| ime = Bovey
| izvorno ime =
| vrsta =
| etimologija = Vidi [[#Etimologija|tekst]]
| slika = The ford at Hisley Bridge - geograph.org.uk - 933854.jpg
| slika_opis = Rijeka Bovey prolazi preko gaza i ispod mosta Hisley
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid = River Bovey map.png
| zemljovid_opis = Zemljovid porječja
| dz = UK,*ENG
| naselja = [[North Bovey]], [[Manaton]], [[Lustleigh]], [[Bovey Tracey]]
| duljina =
| površina porječja =
| najmanji istjek =
| prosječni istjek =
| najveći istjek =
| plovna od - do =
| smrznuta =
| brane =
| izvor =
| sutok =
| izvor_koordinate = {{Coord|50.637806|-3.861236|format=dms|display=i}}
| izvor_nadmorska_visina =
| ušće =
| tip ušća =
| ušće_koordinate = {{coord|50.567671|-3.627817|region:GB_type|format=dms|display=it}}
| ušće_nadmorska_visina =
| slijev =
| ulijeva se u = [[Teign]]
| pritoci =
| lijevi pritoci = [[Becka Brook]], Wray Brook
| desni pritoci =
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Engleska
| pushpin_label_position_A = left
| pushpin_label_position_B = right
}}
[[Datoteka:River Bovey, Bovey Tracey - geograph.org.uk - 1737867.jpg|mini|lijevo|300px|Rijeka Bovey]]
'''Rijeka Bovey''' izvire na istočnoj strani [[Dartmoor|Dartmoora]] u grofoviji [[Devon (grofovija)|Devon]] u jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]] i najveća je pritoka rijeke [[Teign]]. Rijeka ima dva glavna izvora, oba izviru unutar milje jedan od drugoga, s obje strane ceste B3212 između [[Moretonhampstead|Moretonhampsteada]] i [[Postbridge]]a, prije nego što se spoje u [[Jurston]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Bovey Valley|url=http://teign-catchment.co.uk/bovey-valley/|publisher=The Teign Catchment}}</ref>
Rijeka teče oko dvije milje sjeverno od izvora prije nego što skrene u općenito jugoistočnom smjeru. Prolazi pored sela [[North Bovey]], teče kroz [[Lustleigh Cleave]] između sela [[Manaton]] i [[Lustleigh]], a zatim kroz grad [[Bovey Tracey]] . Spaja se s rijekom Teign na granici između župa [[Teigngrace]] i [[Kingsteignton]], oko milju južno od sela [[Chudleigh Knighton]].
== Porječje ==
Porječje rijeke proteže se na zapad do [[Chagford Common|Chagford Commona]], pokraj [[Hookney Tor|Hookney Tora]] i ceste od Fordgatea do Hound Tora. Na jugu, vododjelnica je s rijekom [[Lemon (rijeka)|Lemon]] i ide od Hemsworthy Gatea do [[Haytor]] Rocksa, pokraj Brimleya i sjeverno od [[Stover Country Park|Stover Country Parka]].
Istočna granica ide između [[Chudleigh Knighton|Chudleigh Knightona]] i [[Doccombe|Doccombea]], a na sjeveru se proteže linijom od malo izvan Moretonhampsteada do Meldon Hilla, južno od [[Chagford|Chagforda]].
== Pritoci ==
Dvije su glavne pritoke, jedna je '''Becka Brook''', izvire u blizini [[Hound Tor|Hound Tora]], teče kroz [[Becky Falls]] i spaja se s Boveyem odmah ispod [[Trendlebere Down|Trendlebere Downa]]. Drugi je Wray Brook koji počinje sjeverno od Moretonhampsteada i spaja se s Boveyem južno od [[Lustleigh|Lustleigha]].
== Etimologija ==
Rijeka je dobila ime po [[Formacija Bovey|formaciji Bovey]], geološkom [[Sedimentni bazen|sedimentnom bazenu]] koji je glavni izvor kuglaste gline u Engleskoj.
Gradovi [[North Bovey]] i [[Bovey Tracey]] dobili su ime po rijeci, kao i [[Bovey Castle]], luksuzni hotel blizu rijeke izvan North Boveya.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
[[Kategorija:Zemljopis Devona]]
[[Kategorija:Rijeke u Engleskoj]]
[[Kategorija:Slijev La Manchea (Velika Britanija)]]
juhij20gsb19gathaf0lbni3u6c8q2l
Detektiv Conan
0
303308
7088147
7083816
2024-12-14T03:47:33Z
Stephan1000000
219608
1145
7088147
wikitext
text/x-wiki
{{Sadržava japanski tekst}}
{{Infookvir animanga/Header
|ime_serije = Detektiv Conan
|slika =
|opis_slike = [[Conan Edogawa]], glavni lik iz serije
|izvorno_ime = Meitantei Conan
|izvorno_pismo = 名探偵コナン
|žanr = [[Crtani film|animirani]], [[komedija]], [[drama]], [[Anime|Shōnen]]
}}
{{Infookvir animanga/Manga
|naslov =
|autor = Gosho Aoyama
|izdavač = [[Shogakukan]] {{Z|JAP}}
|magazin = [[manga|Shōnen Sunday]] {{Z|JAP}}
|početak = [[1994.]]
|broj = 106
|kraj =
}}
{{Infookvir animanga/Anime
|redatelj = Kenji Kodama, Yasuichiro Yamamoto
|producent = Michihiko Suwa, Masahito Yoshioka
|skladatelj = Katsuo Ono
|studio = [[Tokyo Movie Shinsha]] (TMS)
|mreža = [[NTV]], [[Animax]], [[Yomiuri TV]] {{Z|JAP}}
|mreža_hrv = {{Z|HRV}} [[Disney XD]]
|početak_emitiranja = [[8. siječnja]] [[1996.]]
|kraj_emitiranja =
|epizode = 1145
|trajanje = 24 [[minute]]
}}
{{Infookvir animanga/Footer}}
'''Detektiv Conan''' ([[Japanski jezik|jap.]] 名探偵コナン, Meitantei Conan) je [[žanr kriminalistike|detektivska]] [[anime|shōnen]] [[manga]] serija koju crta i pise [[Gōshō Aoyama|Gošo Aoyama]]. [[Manga]] je počela izlazit [[1994.]] godine u tjednom ''[[Manga|"Shōnen Nedjelja]]"'' časopisu. U anglosaksonskim zemljama je serija poznata pod nazivom "Case Closed"<ref name="FAQ"> [http://www.funimation.com/case-closed ''Case Closed FAQ''] Funimation Entertainment, [[2004|5. svibnja 2004]]. Preuzeto [[2012|7. siječnja 2012]]</ref> Priča prati sedamnaestogodišnjeg detektiva Šinićija (Shinichi Kudo) koji je nehotice transformiran u dijete nakon što je otrovan.
Studio TMS je poceo sa snimanjem anime verzije 8. siječnja 1996. Autor serije je očekivao da ce završiti mangu nakon tri mjeseca, ali zbog iznenadne popularnosti je manga strip nastavio sa štampanjem svezaka i daljnjom radnjom, u pratnji anime adaptacije. Serija je s vremenom stvorila i franšizu zbog brojnih drugih ostvarenih multimedijskih projekata, pored manga i anime formata koji redovno izlaze.
== Radnja ==
''[[Conan Edogawa|Kudo Shinichi]]'' je talentirani sedamnaestogodišnji detektiv koji često radi s policijom. Jedne večeri otišao je sa svojom prijateljicom ''Ran Mouri'' u ''Tropical Land'' (naziv zabavnog parka). Na nesreću dogodilo se krvavo ubojstvo, ali ga je Kudo brzo riješio. Na odlasku kući Kudo je zamijetio dva sumnjiva tipa u crnom. Prateći ih, vidio je jednog tipa kako ilegalno trguje novcem. Ali tada, drugi tip mu se prišuljao iza leđa i onesvijestio ga. Natjeran, Kudo je nehotice progutao eksperimentalni otrov koji ga je pretvorio u sedmogodišnjeg dječaka. Sakrivši svoj identitet nazvao se ''Conan Edogawa'', Conan (prezime autora [[Sherlock Holmes]]a), Edogawa (ime poznatog japanskog pisca za misterije). Sada Kudo tj.Conan živi sa svojom prijateljicom Ran i njezinim ocem Kogoro da otkrije više o kriminalnoj organizaciji. Conan je odlučio glumiti dijete i tako nastaviti svoj život sve dok ne nađe dovoljno dokaza da zaustavi tajanstveni sindikat.
Radnja serije se uglavnom odvija u Tokiju i pojedinim dijelovima Japana. Jedan slučaj je isključivo flashback u [[New York]]u te se jednom slučaj odvijao u [[London]]u.
== Utjecaj i kritike ==
Godine [[2001.]] manga je osvojila 46. Shogakukan Manga nagradu u kategoriji [[Anime|shōnen]], ispitanici u online anketi za dvadesetgodišnjake glasovali su za ''Meitantei Conan'' kao jedna od top 3 mangi koju su htjeli nastavit pratit u objavljivanju. ''Case Closed'' se pojavljivao u ''[[The New York Times]]'' za ''bestsellera.'' U [[Francuska|Francuskoj]], serija je bila nominirana za ''Angoulême Festival Graphic'' nagradu među Japanskom publikom. Anime je nerijetko završavao na top 20 ''Animage'' anketama od [[1996.]] do [[2002.]] godine. U Japanskom TV rangiranju ''Detektiv Conan'' je bio često rangiran u top 6. I manga i anime su imali pozitivne odgovore od kritičara za radnju i slučajeve. Američka sinkronizacija je nailazila na negativne kritike zbog mijenjanja imena likovima i pretjeranog editiranja kulturnog sadržaja za lakše razumijevanje od zapadnjačkih fanova.
Japanska Vlada je 2006. iskoristila ovu seriju u kampanjama kao maskotu u borbi protiv kriminala među djecom.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[https://www.detectiveconanworld.com/wiki/Main_Page Detective Conan Wiki] (engleski)
*[https://conanwiki.org/wiki/Hauptseite ConanWiki] (njemački)
*[https://conannews.org ConanNews] (njemački)
*[http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=454 Animenewsnetwork.com]
*[http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ Animecrazy.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110504162901/http://www.animecrazy.net/detective-conan-episode-list/ |date=4. svibnja 2011. }}
*[http://www.onemanga.com/Detective_Conan/ Onemanga.com]
*[http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html tv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501032204/http://www.tv.com/detective-conan/show/18537/summary.html |date=1. svibnja 2011. }}
[[Kategorija:Manga i anime]]
msfdb8zo4dy3f7csvks44x9blh8syff
Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini
0
311575
7088151
7060048
2024-12-14T04:21:45Z
OperationSakura6144
311560
([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])
7088151
wikitext
text/x-wiki
{{wikipedizirati izvore}}
{{Demografija Hrvata Bosne i Hercegovine}}
'''Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini''' obavlja se krajem svake stare i početkom nove godine, prigodom [[blagoslov]]a kuća. Ovdje su dostupni cjelokupni podaci po [[župa]]ma, [[općina]]ma, [[županija]]ma i [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|entitetima]] za popis kućanstava izrađen krajem [[2008.]] i početkom [[2009.]] godine (u obzir je uzeta i [[2007.]]).
Na površini od 51.129 km<sup>2</sup>, [[2009.]] godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], živjelo je '''473.242''' [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] ili 62,6 % u odnosu na 755.883, koliko ih je bilo [[1991.]] godine.2017 godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 376.591 Hrvata(Katolika)
Broj [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkih vjernika]] u Bosni i Hercegovini kreće se ovako: '''[[1996.]]''' – 424.915, '''[[1997.]]''' – 451.385, '''[[1998.]]''' – 451.208, '''[[1999.]]''' – 448.186, '''[[2000.]]''' – 456.058., '''[[2001.]]''' – 458.110, '''[[2002.]]''' – 463.687, '''[[2003.]]''' – 464.821, '''[[2004.]]''' – 464.694., '''[[2005.]]''' – 462.690, '''[[2006.]]''' – 463.131., '''[[2007.]]''' – 459.102, '''[[2008.]]''' – 454.921, '''[[2009.]]''' – 448.147, '''[[2010.]]''' – 443.013, '''[[2011.]]''' – 443.084, '''[[2012.]]''' – 435.562,<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=36861 Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine] Statistički pogled na stanje katolika u Bosni i Hercegovini na kraju 2012. godine</ref> '''[[2013.]]''' – 432.177,<ref>Bljesak.info [http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/u-bih-zivi-432-tisuce-katolika/81089 U BiH živi 432 tisuće katolika] 1. travnja 2014.</ref> '''[[2014.]]''' – 420.294.<ref name="bljesak">Bljesak.info [http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/broj-hrvata--katolika-opasno-se-smanjuje/109928 Broj Hrvata – katolika opasno se smanjuje] 24. veljače 2015.</ref>
Vidi: [http://bkbih.ba/info.php?id=144 '''Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2014.'''] ([[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]])
{{Dvostruka slika|center|Broj katolika u BiH.jpg|350|Kršteni i umrli katolici u BiH.jpg|350|Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011.|Grafički prikaz kretanja krštenih i umrlih katolika u BiH od 1996. do 2011.}}
{| {{prettytable}} align=center
|-
| [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina division 2005.png|center|300px|]] ||'' '''Objašnjenje popisa:''' Na slici je prikazana [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|upravna podjela Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Regije Republike Srpske|statistička podjela Republike Srpske]] iz 2005., po kojoj su razvrstani podaci o broju Hrvata katolika, prikupljeni pri '''popisu katoličkih kućanstava''' krajem [[2008.]] i početkom [[2009.]] godine.
''[[Federacija Bosne i Hercegovine]] se sastoji od sljedećih županija: [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske]], [[Posavska županija|Posavske]], [[Tuzlanska županija|Tuzlanske]], [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojske]], [[Bosansko-podrinjska županija|Bosansko-podrinjske]], [[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanske]], [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske]], [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačke]], [[Sarajevska županija|Sarajevske]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanske županije]].''
''U tom razdoblju (2005.), [[Republika Srpska]] se sastojala od sljedećih statističkih regija: [[Regija Banja Luka|Banjalučke]], [[Regija Doboj|Dobojske]], Bijeljinjske, Vlaseničke, Sarajevsko-romanijske, Fočanske i Trebinjske. U međuvremenu, Republika Srpska je izradila novi [[Prostorni plan Republike Srpske|prostorni plan 2008. godine]].''
''Navedenim dokumentom, od [[Prijedor|općine Prijedor]] i dvije sjevernije i dvije zapadnije te jedne južnije općine od Prijedora, nastala je Prijedorska regija. [[Teslić|Općina Teslić]] je iz Banjalučke prešla u Dobojsku regiju. Vlasenička, Sarajevsko-romanijska i Fočanska regija ujedinjene su u [[Regija Istočno Sarajevo|Istočnosarajevsku regiju]].''
''[[Distrikt Brčko]] predstavlja poseban kondominij, koji ne pripada niti jednom od dvaju entiteta nego isključivo državi [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Distrikt ima gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti.''
''Gornji brojevi u popisu, koji slijedi, predstavljaju broj Hrvata iz [[1991.]] godine i povezani su s [[Predložak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. po općinama|brojem stanovnika iz 1991. godine po pojedinoj općini]]. Donji '''podebljani''' brojevi i postotak predstavljaju '''broj Hrvata iz 2009.''' i udio [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] u odnosu na 1991. godinu.''
|}
== Bosna i Hercegovina ==
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|160px|BiH – 473.242 Hrvata]]
*[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Bosna i Hercegovina 1991. god = 755.883]]
**[[Bosna i Hercegovina]] 2009. god. = '''473.242 (62,6 %)'''
'''Ustavom Bosne i Hercegovine regulirane su nadležnosti i odnosi između institucija države i entiteta.''' Osnovne nadležnosti državne vlasti uključuju sljedeće aktivnosti: vanjska [[politika]], vanjska [[trgovina]], monetarna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza, politika useljavanja, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, postavljanje i rad [[komunikacije|komunikacijskih]] uređaja, [[zračni promet|kontrola zračnog prometa]], [[Distrikt Brčko|Brčko Distrikt]], Oružane snage Bosne i Hercegovine.
== Federacija Bosne i Hercegovine ==
[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|160px|Federacija BiH – 455.032 Hrvata]]
*Federacija Bosne i Hercegovine 1991. god. = 586.631
**[[Federacija Bosne i Hercegovine]] 2009. god. = '''455.032 (77,6 %)'''
Svaki od entiteta ima vlastitu [[zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[izvršna vlast|izvršnu]] i [[sudbena vlast|sudbenu vlast]]. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. '''Svaka županija, kao [[upravna podjedinica]], ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.''' [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županijski sistem]] je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.
== Unsko-sanska županija ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Una-Sana Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif||border|35px]] Unsko-sanska županija – 3429 Hrvata]]
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Posavina Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Posavina.svg||border|35px]] Posavska županija – 30.481 Hrvat]]
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Tuzla Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg||border|35px]] Tuzlanska županija – 29.801 Hrvata]]
*Unsko-sanska županija 1991. god. = 10.323
**[[Unsko-sanska županija]] 2009. god. = '''3429 (33,2 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bihać|Općina Bihać 1991. god. = 5471]]
**Općina [[Bihać]] 2009. god. (župe: [[Bihać]], [[Zavalje]]) = '''2805 (51,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sanski Most|Općina Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama) = 3479]]
**Općina [[Sanski Most]] 2009. god. (župe: [[Sanski Most]], [[Sasina]], dio [[Stara Rijeka|Stare Rijeke]]) = '''288 (8,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ključ|Općina Ključ 1991. god. = 336]]
**Općina [[Ključ]] 2009. god. (župe: [[Ključ]]) = '''15 (4,5 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Velika Kladuša|Općina Velika Kladuša 1991. god.= 707]]
**Općina [[Velika Kladuša]] 2009. god. (župe: dio [[Cetingrad]]a) = '''321 (45,4 %)'''
== Posavska županija ==
*Posavska županija 1991. god. = 43.912
**Posavska županija 2009. god. = '''30.481 (69,4 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Orašje|Općina Orašje 1991. god.= 21.234]]
**Općina [[Orašje]] 2009. god.(župe: [[Kopanice]], [[Orašje]], [[Vidovice]], [[Oštra Luka (Donji Žabar, BiH)|Oštra Luka]] – [[Bok (Orašje, BiH)|Bok]], [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]]) = '''16.629 (78,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Odžak|Općina Odžak 1991. god.(u današnjim granicama) = 16.204]]
**Općina [[Odžak]] 2009. god. (župe: [[Gornja Dubica]], [[Odžak]], [[Posavska Mahala]], [[Potočani (Odžak, BiH)|Potočani]], [[Svilaj]], [[Novo Selo – Balegovac]], [[Prud (Odžak, BiH)|Prud]], dio Brusnice) = '''8619 (53,2 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Šamac|Općina Domaljevac – Šamac 1991. god. (u današnjim granicama) = 6474]]
**Općina [[Domaljevac-Šamac|Domaljevac – Šamac]] 2009. god. (župe: [[Domaljevac]], [[Grebnice]]) = '''5233 (80,8 %)'''
== Tuzlanska županija ==
*Tuzlanska županija 1991. god. = 32.888
**[[Tuzlanska županija]] 2009. god. = '''20.801 + oko 9000 Hrvata ateista (90,6 %)'''<ref name="Glas">Glas Koncila</ref>
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla|Općina Tuzla 1991. god. = 20.581]]
**Općina [[Tuzla]] 2009. god.(župe: [[Par Selo Gornje|Par Selo]], [[Breške]], [[Tuzla]], Šikara, [[Husino]], [[Dragunja Donja|Dragunja]], [[Morančani]]) = '''13.894 + respektabilan broj Hrvata ateista'''<ref name="Glas" />
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Lopare|Općina Čelić (bila unutar općine Lopare) 1991. god. = 1259]]
**Općina [[Čelić]] 2009. god. (župe: [[Drijenča]]) = '''600 (47,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Lukavac|Općina Lukavac 1991. god. = 2132]]
**Općina [[Lukavac]] 2009. god. (župe: [[Lukavac]]) = '''2000 (93,8 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Živinice|Općina Živinice 1991. god. = 3969]]
**Općina [[Živinice]] 2009. god. (župe: [[Živinice]]) = '''2500 + respektabilan broj Hrvata ateista'''<ref name="Glas" />
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Gradačac|Općina Gradačac 1991. god. (u današnjim granicama) = 1331]]
**Općina [[Gradačac]] 2009. god. (župe: [[Gradačac]]) = '''307 (23,1 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Srebrenik|Općina Srebrenik 1991. god.= 2761]]
**Općina [[Srebrenik]] 2009. god. (župe: [[Špionica Srednja|Špionica]]) = '''1500 (54,3 %)'''
== Zeničko-dobojska županija ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Zenica-Doboj Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif||border|35px]] Zeničko-dobojska županija – 40.303 Hrvata]]
*Zeničko-dobojska županija 1991. god. = 88.804
**[[Zeničko-dobojska županija]] 2009. god. = '''40.303 (45,4 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zenica|Općina Zenica 1991. god. = 22.651]]
**Općina [[Zenica]] 2009. god.(župe: [[Zenica]], [[Gornja Zenica]], [[Gornji Čajdraš|Čajrdaš]], Klopče, Crkvica, dio [[Brajkovići (Travnik, BiH)|Brajkovića]]) = '''9548 (42,2 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Doboj|Općina Usora 1991. god. (u današnjim granicama) = 8469]]
**Općina [[Usora]] 2009. god. (župe: [[Sivša]], [[Ularice]], [[Žabljak (Usora, BiH)|Žabljak]], dio [[Doboj]]a – [[Makljenovac]]) = '''5000 (59 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Žepče|Općina Žepče 1991. god. (u današnjim granicama) = 17.861]]
**Općina [[Žepče]] 2009. god. (župe: [[Žepče]], Lug – Brankovići, Lovnica, [[Bistrica (Žepče, BiH)|Bistrica]], [[Radunice]], Osova, [[Globarica]], dio [[Novi Šeher|Novog Šehera]]) = '''15.134 (84,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Maglaj|Općina Maglaj 1991. god. (u današnjim granicama) = 3646]]
**Općina [[Maglaj]] 2009. god. (župe: [[Maglaj]], dio [[Novi Šeher|Novog Šehera]]) = '''764 (21 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zavidovići|Općina Zavidovići 1991. god. (u današnjim granicama) = 3391]]
**Općina [[Zavidovići]] 2009. god.(župe: Zavidovići) = '''1620 (47,8 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tešanj|Općina Tešanj 1991. god. (u današnjim granicama) = 3591]]
**Općina [[Tešanj]] 2009. god. (župe: [[Jelah]])= '''1200 (33,4 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Breza|Općina Breza 1991. god. = 861]]
**Općina [[Breza (BiH)|Breza]] 2009. god. (župe: [[Breza (BiH)|Breza]]) = '''450 (52,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vareš|Općina Vareš 1991. god. = 8982]]
**Općina [[Vareš]] 2009. god.(župe: [[Vareš]], [[Borovica Gornja|Borovica]], [[Vijaka Donja|Vijaka]]) = '''3352 (37,3 %)'''
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Bosnian Podrinje Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Bosnian Podrinje.svg||border|35px]] Bosansko-podrinjska županija Goražde – 50 Hrvata]]
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Olovo|Općina Olovo 1991. god. = 653]]
**Općina [[Olovo]] 2009. god. (župe: [[Jelaške]], dio Vijake – Magulice, ekspozitura [[Olovo]]) = '''350 (53,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Visoko|Općina Visoko 1991. god. = 1973]]
**Općina [[Visoko (BiH)|Visoko]] 2009. god.(župe: ekspozitura [[Visoko (BiH)|Visoko]], dio [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] – [[Bulčići]] i [[Bare]], dio [[Gromiljak]]a – [[Zagorice]]) = '''500 (25,4 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kakanj|Općina Kakanj 1991. god. = 16.625]]
**Općina [[Kakanj]] 2009. god.(župe: [[Kraljeva Sutjeska]], [[Kakanj]], [[Haljinići]], [[Vukanovići (Kakanj, BiH)|Vukanovići]]) = '''2385 (14,4 %)'''
== Bosansko-podrinjska županija Goražde ==
*Bosansko-podrinjska županija Goražde 1991. god. = 84
*[[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] 2009. god. = '''50 (59,5 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Goražde|Općina Goražde 1991. god. = 83]]
**Općina [[Goražde]] 2009. god. (župe: [[Goražde]]) = '''50 (60,2 %)'''
== Županija Središnja Bosna ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Central Bosnia Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg||border|35px]] Županija Središnja Bosna – 84.880 Hrvata]]
*Županija Središnja Bosna 1991. god. = 131.751
**[[Županija Središnja Bosna]] 2009. god. = '''84.880 (64,4 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Travnik|Općina Travnik 1991. god. = 26.008]]
**Općina [[Travnik]] 2009. god. (župe: [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Ovčarevo]], [[Podkraj (Travnik, BiH)|Podkraj]], [[Brajkovići (Travnik, BiH)|Brajkovići]], [[Guča Gora]], [[Travnik]], [[Turbe]], [[Gornji Korićani (Travnik, BiH)|Korićani]], dio [[Nova Bila|Nove Bile]]) = '''13.617 (52,4 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Jajce|Općina Jajce 1991. god. (u današnjim granicama) = 15.865]]
**Općina [[Jajce]] 2009. god. (župe: [[Jajce]], [[Podmilačje]]) = '''8986 (56,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bugojno|Općina Bugojno 1991. god. = 15.963]]
**Općina Bugojno 2009. god. (župe: Bugojno, Glavice, Kandija, dio Skopaljske Gračanice) = 5413 (33,9 %)
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Travnik|Općina Novi Travnik 1991. god. = 12.127]]
**Općina [[Novi Travnik]] 2009. god. (župe: [[Novi Travnik]] 1, Novi Travnik 2, Pećine, [[Rostovo (Novi Travnik, BiH)|Rostovo]], [[Župa Bučići|Bučići]], [[Rankovići]]), [[Dolac|dio župe Dolac]]-Travnik = '''10.824 (89,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Gornji Vakuf|Općina Uskoplje 1991. god. = 10.709]]
**Općina [[Uskoplje]] 2009. god. (župe: [[Uskoplje]], [[Bistrica (Uskoplje, BiH)|Bistrica]], dio Skopaljske Gračanice) = '''6200 (57,9 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Fojnica|Općina Fojnica 1991. god. = 6639]]
**Općina [[Fojnica]] 2009. god. (župe: [[Fojnica]], dio [[Deževice|Deževica]]) = '''3700 (55,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vitez|Općina Vitez 1991. god. = 12.679]]
**Općina [[Vitez (BiH)|Vitez]] 2009. god. (župe: [[Vitez (BiH)|Vitez]], dio [[Nova Bila|Nove Bile]]) = '''12.956 (102,2 %), dio Župe Bučići Novi Travnik'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Busovača|Općina Busovača 1991. god. = 9089]]
**Općina [[Busovača]] 2009. god. (župe: [[Busovača]]) = '''7386 (81,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kiseljak|Općina Kiseljak 1991. god. = 12.441]]
**Općina [[Kiseljak]] 2009. god. (župe: Brestovsko, Banbrdo – Lepenice, [[Gromiljak]], [[Kiseljak]]) = '''11.298 (90,8 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kreševo|Općina Kreševo 1991. god. = 4738]]
**Općina [[Kreševo]] 2009. god.(župe: [[Kreševo]], dio [[Deževice|Deževica]]) = '''4000 (84,4 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kotor Varoš|Općina Dobretići 1991. god. = 4807]]
**Općina [[Dobretići]] 2009. god. (župe: [[Dobretići]]) = '''450 (9,4 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Donji Vakuf|Općina Donji Vakuf 1991. god. = 686]]
**Općina [[Donji Vakuf]] 2009. god. (župe: dio župe [[Bugojno]]) = '''50 (7,3 %)'''
== Hercegovačko-neretvanska županija ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Herzegovina-Neretva Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png||border|30px]] Hercegovačko-neretvanska županija – 123.281 Hrvat]]
*Hercegovačko-neretvanska županija 1991. god. = 108. 278
**[[Hercegovačko-neretvanska županija]] 2009. god. = '''123.281 (113,9 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Mostar|Općina Mostar 1991. god. = 42.648]]
**Općina [[Mostar]] 2009. god. (župe: [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] – [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]], [[Donja Drežnica|Drežnica]], [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]], [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševo]], [[Katedrala Marije Majke Crkve (Mostar)|Katedralna]], [[Cim]], [[Ilići]], [[Mostar|Centar – Zalik]], [[Mostar|Rudnik]], [[Mostar|Franjevačka]], [[Polog]], dio [[Tepčići|Tepčića]] – [[Ploče|Ploča]], [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje – Potoci)]] = '''61.734 (145 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čitluk|Općina Čitluk 1991. god. = 14.544]]
**Općina [[Čitluk]] 2009. god. (župe: [[Čerin]], [[Čitluk]], [[Gradina]], [[Gradnići]], dio [[Tepčići|Tepčića]] – [[Ploče|Ploča]], [[Međugorje]]) = '''18.602 (128 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čapljina|Općina Čapljina 1991. god. = 15.007]]
**Općina [[Čapljina]] 2009. god. (župe: [[Čapljina]], [[Gabela]], [[Gabela Polje]], [[Gorica (Čapljina, BiH)|Gorica]] – [[Struge (Čapljina, BiH)|Struge]], [[Čeljevo]], [[Domanovići]], [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevo]]) = '''17.197 (114,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Stolac|Općina Stolac 1991. god. (u današnjim granicama) = 5678]]
**Općina [[Stolac (BiH)|Stolac]] 2009. god. (župe: [[Aladinići]], [[Prenj (Stolac, BiH)|Prenj]], Rotimlja, [[Stolac (BiH)|Stolac]]) = '''7398 (130,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Neum|Općina Neum 1991. god. = 3738]]
**Općina [[Neum]] 2009. god. (župe: [[Gradac (Neum, BiH)|Gradac]], [[ Gornje Hrasno|Hrasno]], [[Hutovo]], [[Neum]]) = '''5278 (141,2 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje|Općina Ravno 1991. god. = 792]]
**Općina [[Ravno]] 2009. god. (župe: dio [[Ravno]]g, [[Trebimlja]], dio [[Trebinje|Trebinja]]) = '''425 (53,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Konjic|Općina Konjic 1991. god. (u današnjim granicama) = 11.405]]
**Općina [[Konjic]] 2009. god. (župe: [[Konjic]], [[Glavatičevo]], [[Podhum (Konjic, BiH)|Podhum – Žitače]], [[Obri]], [[Solakova Kula]]) = '''1820 (16 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Jablanica|Općina Jablanica 1991. god. = 2253]]
**Općina [[Jablanica]] 2009. god. (župe: [[Doljani (Jablanica, BiH)|Doljani]], [[Jablanica]]) = '''359 (16 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prozor|Općina Prozor-Rama 1991. god. = 12.213]]
**Općina Prozor-Rama 2009. god. (župe: [[Uzdol]], [[Gračac (Prozor-Rama, BiH)|Gračac]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Šćit]], [[Rumboci]]) = '''10.468 (85,7 %)'''
== Zapadnohercegovačka županija ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map West Herzegovina Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|35px]] Zapadnohercegovačka županija – 82.364 Hrvata]]
*Zapadnohercegovačka županija 1991. god. = 83.921
**[[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka županija]] 2009. god. = '''82.364 (98,2 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Široki Brijeg|Općina Široki Brijeg 1991. god. = 26.231]]
**Općina [[Široki Brijeg]] 2009. god. (župe: [[Buhovo]], [[Donji Crnač|Crnač]], [[Donji Gradac (Široki Brijeg, BiH)|Mostarski Gradac]], [[Izbično]], [[Jare]], [[Kočerin]], [[Ljuti Dolac]], [[Rasno]], [[Široki Brijeg]]) = '''27.750 (105,8 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Posušje|Općina Posušje 1991. god. = 16.571]]
**Općina [[Posušje]] 2009. god. (župe: [[Posušje]], [[Rakitno]], [[Sutina (Posušje, BiH)|Sutina]], [[Vinjani]], [[Vir (Posušje, BiH)|Vir]], [[Zagorje (Posušje, BiH)|Zagorje]], [[Gradac (Posušje, BiH)|Posuški Gradac]]) = '''15.514 (93,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Grude|Općina Grude 1991. god. = 15.939]]
**Općina [[Grude]] 2009. god. (župe: [[Drinovci]], [[Gorica]], [[Grude]], Ledinac, [[Ružići (Grude, BiH)|Ružići]], [[Tihaljina (Grude, BiH)|Tihaljina]], Raskrižje) = '''14.087 (88,4 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ljubuški|Općina Ljubuški 1991. god. = 25.180]]
**Općina [[Ljubuški]] 2009. god. (župe: [[Grljevići]], [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]], [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]], [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], [[Šipovača]] – [[Vojnići (Ljubuški, BiH)|Vojnići]], [[Veljaci]], [[Vitina (Ljubuški, BiH)|Vitina]]) = '''25.013 (99,4 %)'''
== Sarajevska županija ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Sarajevo Canton.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag of Sarajevo Canton.png|border|35px]] Sarajevska županija – 16.793 Hrvata]]
*Sarajevska županija 1991. god.= 34.741
**[[Sarajevska županija]] 2009. god.= '''16.793 (48,3 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sarajevo|Grad Sarajevo 1991. god. (općine:]] [[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]], [[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Centar, Sarajevo|Centar]], [[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], [[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novo Sarajevo|Novo Sarajevo)]] [[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sarajevo|= 24.280]]
**[[Grad Sarajevo]] 2009. god.(župe: [[Novo Sarajevo]], [[Katedrala Srca Isusova u Sarajevu|Katedralna]], [[Centar, Sarajevo|Marijin Dvor]], [[Briješće]], [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]] – [[Alipašino Polje|Alipašino]], [[Grbavica II|Grbavica]], [[Dobrinja|Dobrinja]])= '''12.377 (51 %)'''<sup>1</sup>
<sup>1</sup>dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima]] (oko 3000), ali postoji i dio [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata ateista]] (oko 3000), tako se dobije približno gore navedeni broj Hrvata<ref name="Glas" />
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ilidža|Općina Ilidža 1991. god. = 6914]]
**Općina [[Ilidža]] 2009. god. (župe: Stup) = '''3500 (50,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ilijaš|Općina Ilijaš 1991. god. = 1713]]
**Općina [[Ilijaš]] 2009. god. (župe: [[Ilijaš]]) = '''272 (15,9 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vogošća|Općina Vogošća 1991. god. = 1074]]
**Općina [[Vogošća]] 2009. god. (župe: Čemerno – [[Vogošća]]) = '''344 (32 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Hadžići|Općina Hadžići 1991. god. = 743]]
**Općina [[Hadžići]] 2009. god. (župe: [[Tarčin]]) = '''300 (40,4 %)'''
== Hercegbosanska županija ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Canton 10.png|mini|300px|[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|35px]] Hercegbosanska županija – 43.650 Hrvata]]
*Hercegbosanska županija 1991. god. = 51.929
**[[Hercegbosanska županija]] 2009. god. = '''43.650 (84,1 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Livno|Općina Livno 1991. god. (samo stalni stanovnici) = 22.318]]
**Općina [[Livno]] 2009. god. (župe: [[Bila (Livno, BiH)|Bila]], [[Čuklić (Livno, BiH)|Čuklić]], [[Lištani|Lištani]], [[Livno]], [[Ljubunčić]], [[Odžak (Livno, BiH)|Odžak]] – [[Ćaić]], [[Podhum (Livno, BiH)|Podhum]], [[Vidoši]]) = '''20.590 (92,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tomislavgrad|Općina Tomislavgrad 1991. god. = 25.347]]
**Općina [[Tomislavgrad]] 2009. god. (župe: [[Rašeljke]], [[Kongora]], [[Seonica (Tomislavgrad, BiH)|Seonica]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]], [[Bukovica (Tomislavgrad, BiH)|Bukovica]], [[Tomislavgrad]], [[Roško Polje]], [[Vinica (Tomislavgrad, BiH)|Vinica]], [[Grabovica (Tomislavgrad, BiH)|Grabovica]], [[Prisoje (Tomislavgrad, BiH)|Prisoje]]) = '''17.900 (70,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kupres|Općina Kupres 1991. god. = 3827]]
**Općina [[Kupres]] 2009. God. (župe: [[Otinovci]] – [[Kupres]], [[Rastičevo (Kupres, BiH)|Kupres]], Suho Polje) = '''3270 (85,5 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Glamoč|Općina Glamoč 1991. god. = 184]]
**Općina [[Glamoč]] 2009. god. (župe: [[Glamoč]]) = '''960 (522 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Drvar|Općina Drvar 1991. god. = 34]]
**Općina [[Drvar]] 2009. god. (župe: [[Drvar]]) = '''700 (2,059 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosansko Grahovo|Općina Bosansko Grahovo 1991. god. = 219]]
**Općina [[Bosansko Grahovo]] 2009. god. (župe: [[Grahovo]], [[Uništa]]) = '''230 (105 %)'''
== Republika Srpska ==
[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|mini|160px|Republika Srpska – 11.453 Hrvata]]
*Republika Srpska 1991. god. = 142.046
**[[Republika Srpska]] 2009. god. = '''11.453 (8,1 %)'''
**[[Republika Srpska]] 2017. god. = ''' 8860 '''
U Republici Srpskoj, najviša jedinica lokalne uprave je općina, tj. ne postoje [[upravna podjedinica|upravne podjedinice]]. Po praktičnim potrebama, prostor [[RS|Republike Srpske]] -a moguće je podijeliti na različite funkcionalne ili fizionomske regije. [[Prostorni plan Republike Srpske|Prostornim planom]], navedeni entitet je podijeljen na šest regija. '''Regije nemaju upravnu funkciju nego služe isključivo u svrhu prikupljanja i razvrstavanja statističkih podataka.'''
== Prijedorska regija ==
[[Datoteka:Prijedor municipality.svg|mini|300px|[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|35px]] Prijedorska regija – 1377 Hrvata <small>(također obuhvaća četiri općine sjeverno i zapadno te jednu južno od općine Prijedor)</small>]]
[[Datoteka:Banja Luka Region.svg|mini|300px|[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|35px]] Banjalučka regija – 5654 Hrvata <small>(ne obuhvaća šest navedenih općina, koje pripadaju Prijedorskoj regiji i općinu Teslić, koja pripada Dobojskoj regiji)</small>]]
*Prijedorska regija 1991. god = 7978
**[[Prijedor]]ska regija 2009. god = '''1377 (17,25 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prijedor|Općina Prijedor 1991. god. = 6300]]
**Općina [[Prijedor]] 2009. god. (župe: [[Ljubija]], [[Prijedor]], [[Gornja Ravska|Ravska]], [[Šurkovac]], dio [[Stara Rijeka|Stare Rijeke]]) = '''1107 (17,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sanski Most|Općina Oštra Luka 1991. god. (u današnjim granicama) = 788]]
**Općina [[Oštra Luka]] 2009. god. (župe: dio [[Stara Rijeka|Stare Rijeke]], dio [[Sasina|Sasine]]) = '''115 (14,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Novi|Općina Bosanski Novi 1991. god. (u današnjim granicama) = 236]]
**Općina [[Bosanski Novi]] 2009. god. (župe: [[Bosanski Novi]]) = '''36 (15,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanska Dubica|Općina Bosanska Dubica 1991. god. = 488]]
**Općina [[Bosanska Dubica]] 2009. god. (župe: [[Bosanska Dubica]]) = '''100 (20,5 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Novi|Općina Bosanska Kostajnica 1991. god. (u današnjim granicama) = 166]]
**Općina [[Bosanska Kostajnica]] 2009. god. (župe: [[Bosanska Kostajnica]]) = '''19 (11,5 %)'''
== Banjalučka regija ==
*Banjalučka regija 1991. god. = 58.957
**[[Regija Banja Luka|Banjalučka regija]] 2009. god. = '''5654 (9,59 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Banja Luka|Općina Banja Luka 1991. god. = 29.033]]
**Općina [[Banja Luka]] 2009. god. (župe: [[Banja Luka]], [[Barlovci]], Budžak, [[Ivanjska]], [[Opatija Marija Zvijezda|Marija Zvijezda]], [[Motike (Banja Luka, BiH)|Motike]], Petrićevac, Presnače, [[Stratinska]], [[Šimići]]) = '''3098 (10,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Mrkonjić Grad|Općina Mrkonjić Grad 1991. god. (u današnjim granicama) = 1992]]
**Općina [[Mrkonjić Grad]] 2009. god. (župe: [[Mrkonjić Grad]], [[Liskovica]]) = '''98 (4,9 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kotor Varoš|Općina Kotor Varoš 1991. god. = 10.640]]
**Općina [[Kotor Varoš]] 2009. god.(župe: [[Kotor Varoš]], [[Sokoline]], [[Vrbanjci]]) = '''346 (3,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Teslić|Općina Teslić 1991. god. = 9549]]
**Općina [[Teslić]] 2009. god. (župe: Bežlja, [[Komušina Donja]], [[Komušina Gornja]], [[Teslić]]) = '''1243 (13 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prnjavor|Općina Prnjavor 1991. god. = 1737]]
**Općina [[Prnjavor]] 2009. god. (župe: [[Prnjavor]], [[Kulaši]]) = 484<sup>2</sup> = '''266 (15,3 %)'''
<sup>2</sup>Od 484 katolika, 218 je [[Talijan]]a, a 266 [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]].
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Laktaši|Općina Laktaši 1991. god. = 2584]]
**Općina [[Laktaši]] 2009. god.(župe: [[Bosanski Aleksandrovac]], [[Mahovljani]], [[Trn]]) = 228<sup>3</sup> = '''218 (8,4 %)'''
<sup>3</sup>Od 228 katolika, 10 je [[Talijan]]a, a 218 [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]].
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanska Gradiška|Općina Bosanska Gradiška 1991. god. = 3422]]
[[Datoteka:Doboj Region.svg|mini|300px|[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|35px]] Dobojska regija – 3861 Hrvat <small>(obuhvaća i općinu Teslić, južno od zapadnih granica regije)</small>]]
[[Datoteka:Bijeljina Region.svg|mini|300px|[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|35px]] Bijeljinska regija – 241 Hrvat]]
[[Datoteka:Sarajevo-Romanija Region.svg|mini|300px|[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|35px]] Istočnosarajevska regija – 15 Hrvata <small>(obuhvaća i dvije cjeline do Bijeljinske odnosno Trebinjske regije)</small>]]
**Općina [[Bosanska Gradiška]] 2009. god. (župe: [[Bosanska Gradiška]], [[Dolina]], [[Nova Topola]]) = 545<sup>4</sup> = '''385 (11,3 %)'''
<sup>4</sup>Od 545 katolika, 160 je [[Talijan]]a, a 385 [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]].
== Dobojska regija ==
*Dobojska regija 1991. god. = 71.557
**[[Regija Doboj|Dobojska regija]] 2009. god. = '''3861 (5,4 %)'''
=== Općine ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Derventa|Općina Derventa 1991. god. = 21.972]]
**Općina [[Derventa]] 2009. god. (župe: [[Bijelo Brdo (Derventa, BiH)|Bijelo Brdo]], [[Bukovica Velika|Bukovica]], [[Derventa]], [[Kulina (Derventa, BiH)|Kulina]], [[Plehan]], dio [[Žeravac|Žeravca]], dio Cera, dio [[Prnjavor Veliki|Prnjavora Velikog]] – [[Sočanica|Sočanice]]) = '''616 (2,8 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Brod|Općina Bosanski Brod 1991. god. = 13.923]]
**Općina [[Bosanski Brod]] 2009. god. (župe: [[Bosanski Brod]], [[Gornja Močila (Bosanski Brod, BiH)|Gornja Močila]] – [[Sijekovac]], [[Gornje Kolibe|Kolibe]], [[Koraće]], [[Novo Selo (Bosanski Brod, BiH)|Novo Selo]], dio Brusnice, dio [[Žeravac|Žeravca]]) = '''367 (2,6 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Doboj|Općina Doboj 1991. god. (u današnjim granicama) = 10.158]]
**Općina [[Doboj]] 2009. god. (župe: [[Dragalovci]], [[Foča (Doboj, BiH)|Foča]], dio [[Doboj]]a, dio Cera, dio [[Prnjavor Veliki|Prnjavora Velikog]] – [[Sočanica|Sočanice]]) = '''682 (6,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Modriča|Općina Modriča 1991. god. (u današnjim granicama) = 7840]]
**Općina [[Modriča]] 2009. god. (župe: [[Garevac]], [[Modriča]], dio [[Čardak (Modriča, BiH)|Čardaka]]) = '''287 (3,7 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Odžak|Općina Vukosavlje 1991. god. = 3440]]
**Općina [[Vukosavlje]] 2009. god. (župe: [[Pećnik]]) = '''137 (4 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Šamac|Općina Bosanski Šamac 1991. god. (u današnjim granicama) = 7060]]
**Opština Bosanski Šamac 2009. god. (župe: [[Bosanski Šamac]], [[Srednja Slatina]], [[Tišina (Bosanski Šamac, BiH)|Hrvatska Tišina]], dio [[Čardak (Modriča, BiH)|Čardaka]] – [[Kornica|Kornice]]) = '''772 (10,9 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Gradačac|Opština Pelagićevo 1991. god. (u današnjim granicama) = 7100]]
**Opština Pelagićevo 2009. god. (župe: [[Donja Tramošnica]], [[Gornja Tramošnica]], [[Turić]], dio [[Gradačac|Gradačca]]) = '''1000 (14,1 %)'''
== Bijeljinska regija ==
*Bijeljinska regija 1991. god. = 660
**[[Regija Bijeljina|Bijeljinska regija]] 2009. god. (župe: [[Bijeljina]]) = '''241 (36,51 %)'''
=== Općina ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bijeljina|Opština Bijeljina 1991. god. = 517]]
**Općina [[Bijeljina]] 2009. god. (župe: [[Bijeljina]]) = '''105 (20,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zvornik|Opština Zvornik 1991. god. (u današnjim granicama) = 105]]
**Općina [[Zvornik]] 2009. god. (župe: dio [[Srebrenica|Srebrenice]] – [[Zvornik]]a) = '''16 (15,2 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Srebrenica|Opština Srebrenica 1991. god. = 38]]
**Općina [[Srebrenica]] 2009. god. (župe: dio [[Srebrenica|Srebrenice]] – [[Zvornik]]a) = '''120 (315,8 %)'''
== Istočnosarajevska regija ==
*Istočnosarajevska regija 1991. god. = 125
**[[Regija Istočno Sarajevo|Istočnosarajevska regija]] 2009. god. = '''15 (12 %)'''
=== Općina ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Pale|Opština Pale 1991. god. (u današnjim granicama) = 125]]
**Općina [[Pale]] 2009. god. (župe: [[Pale]]) = '''15 (12 %)'''
[[Datoteka:Trebinje Region.svg|mini|300px|[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|35px]] Trebinjska regija – 305 Hrvata]]
== Trebinjska regija ==
*Trebinjska regija 1991. god. = 1022
**[[Regija Trebinje|Trebinjska regija]] 2009. god. = '''305 (29,9 %)'''
=== Općina ===
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Nevesinje|Opština Nevesinje 1991. god. (u današnjim granicama) = 153]]
**Općina [[Nevesinje]] 2009. god. (župe: [[Nevesinje]]) = '''25 (16,3 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje|Opština Trebinje 1991. god. (u današnjim granicama) = 434]]
**Općina [[Trebinje]] 2009. god. (župe: dio [[Trebinje|Trebinja]], dio [[Ravno]]g) = '''280 (64,5 %)'''
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Stolac|Opština Berkovići 1991. god. (u današnjim granicama) = 435]]
**Općina [[Berkovići]] 2009. god. (župe: Stjepan Križ<sup>5</sup>) = '''0 (0 %)'''
<sup>5</sup>Također poznat pod nazivima: Stjepan Krst, Šćepan Križ i Šćepan Krst.
== Brčko Distrikt ==
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|160px|DB – 6757 Hrvata]]
*[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Brčko|Brčko Distrikt 1991. god. = 22.163]]
**[[Distrikt Brčko|Brčko Distirkt]] 2009. god. (župe: Boće, [[Brčko]], [[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]], [[Gorice (distrikt Brčko)|Gorice]], [[Krepšić]], Poljaci, [[Ulice (distrikt Brčko)|Ulice]], Zovik) = '''6757 (30,5 %)'''
Osim dva entiteta i Brčko Distrikt ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe [[Bosna i Hercegovina|države Bosne i Hercegovine]]. '''Nadležnosti uprave Brčko Distrikta su gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti.''' Za razliku od dva entiteta, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine nema pravo sklapanja ugovora o posebnim odnosima s drugim zemljama.
== Prirodni prirast ==
Godine '''1914.''' [[Vrhbosanska nadbiskupija]] imala je 235.110 katolika. [[Banjolučka biskupija]] imala je 85.000 katolika, a biskupije [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanska]] skupa su imale 102.000 katolika. Ukupno katolika: '''422.110'''.<ref name="bljesak"/>
Godine '''1937.''' Vrhbosanska nadbiskupija imala je 328.281 katolika, Banjolučka biskupija imala je 129.132 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 157.962 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 25.126 katolika. Ukupno katolika: '''640.501'''.<ref name="bljesak"/>
Godine '''1973.''' Vrhbosanska nadbiskupija imala je 430.950 katolika, Banjolučka biskupija imala je 118.073 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 186.324 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 19.866 katolika. Ukupno katolika: '''755.213'''.<ref name="bljesak"/>
Godine '''1991.''' Vrhbosanska nadbiskupija imala je 529.049 katolika, Banjolučka biskupija imala je 96.700 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 171.371 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 15.166 katolika. Ukupno katolika: '''812.286'''.<ref name="bljesak"/>
Godine '''2014.''' Vrhbosanska nadbiskupija imala je 182.843 katolika, Banjolučka biskupija imala je 34.361 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 182.918 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 20.172 katolika. Ukupno katolika: '''420.294'''.<ref name="bljesak"/>
<center>[[Datoteka:Kretanje katolika u BiH.jpg|400px|]][[Datoteka:Grafički prikaz kretanja broja katolika u BiH.jpg|600px]][[Slika:Map of the Roman Catholic Dioceses in Bosnia and Herzegovina in Croatian 2024.svg|400px]]</center>
{{div col}}
{{legenda|#B6CF59|'''[[Vrhbosanska nadbiskupija]]'''}} Županije: Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Srednjobosanska (bez Jajca); Regije: Dobojska, Bijeljinska, Istočnosarajevska (bez Kalinovika i Foče); Distrikt Brčko, Općine: Prozor-Rama (Hercegovačko-neretvanska županija), Kupres (Hercegbosanska županija)
{{legenda|#FFE680|'''[[Banjolučka biskupija]]'''}} Županije: Unsko-sanska, Hercegbosanska (bez Kupresa); Regije: Prijedorska, Banjalučka; Općine: Jajce (Srednjobosanska županija)
{{legenda|#72C4D8|'''[[Mostarsko-duvanjska biskupija]]'''}} Županije: Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-neretvanska (bez Rame, Neuma, Stoca i Ravnog); Općine: Tomislavgrad (Hercegbosanska županija), Istočni Mostar, Nevesinje (Trebinjska regija), Kalinovik, Foča (Istočnosarajevska regija)
{{legenda|#FFB07C|'''[[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]'''}} Regije: Trebinjska (bez Istočnog Mostara i Nevesinja); Općine: Neum, Stolac, Ravno (Hercegovačko-neretvanska županija)
{{div col end}}
== Srodni članci ==
{{div col}}
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Vrhbosanska nadbiskupija]]
* [[Banjalučka biskupija]]
* [[Mostarsko-duvanjska biskupija]]
* [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]
{{div col end}}
== Unutarnje poveznice ==
{{div col}}
* [[Bosna i Hercegovina]]
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Republika Srpska]]
* [[Distrikt Brčko]]
* [[Unsko-sanska županija]]
* [[Posavska županija]]
* [[Tuzlanska županija]]
* [[Zeničko-dobojska županija]]
* [[Bosansko-podrinjska županija]]
* [[Županija Središnja Bosna]]
* [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
* [[Zapadnohercegovačka županija]]
* [[Sarajevska županija]]
* [[Hercegbosanska županija]]
{{div col end}}
== Literatura ==
* "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* "Popis po mjesnim zajednicama" – [http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf FZS.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005002409/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |date=5. listopada 2013. }}
* [http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ekskluzivno-na-hercegbosnaorg-korigirani-popis-stanovnistva-iz-1991-godine-887.html HercegBosna.org] Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji, koji borave u inozemstvu s njima)
* [http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=20511:ekskluzivno-toan-broj-hrvata-u-bih-u-2009-godini&catid=89:bh-lonac&Itemid=401 Poskok.info] Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima ''(Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)''
* Podaci za 2009. godinu su preuzeti od Katoličke tiskovne agencije BK BiH, same Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, župnih ureda te iz Glasa koncila, Katoličkog tjednika i Crkve na kamenu
* [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=45394 Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2013.] (Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine)
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Demografija Hrvata Bosne i Hercegovine|2009.]]
1lgg6lrccw5ftuc32g4g486iviveoiv
Fritule
0
317362
7088173
7057628
2024-12-14T08:42:02Z
31.217.45.10
7088173
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Fritule Badnjak 1209.jpg|mini|Fritule pripremljene za Badnjak]]
[[Image:Fritule(miske).JPG|thumb|Fritule]]
'''Fritule''' su [[slastica]] koja nalikuje [[krafna]]ma, a pripremaju se [[Dalmacija|u Splitu svake godine]]. U Primorju i Istri je običaj da se rade u danima [[post]]a, [[Badnjak]] i u vrijeme [[Karneval|poklada]]. Vrlo su slične [[Italija|talijanskim]] ''[[zeppole|zeppolama]]'', no obično im se dodaje [[liker]], [[rakija]] i [[korica limuna]], mogu sadržavati [[grožđice]], a posipaju se [[šećer]]om. Mogu se pripremati od [[Dizano tijesto|dizanog tijesta]] s [[Kvasac|kvascem]] ili gušćeg lijevanog tijesta s praškom za peciva.1986!!
==Vanjske poveznice==
*http://www.clevelandwomen.com/house/rec-cccroat.htm
*http://www.theworldwidegourmet.com/countries/europe/croatia/fritters.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060920224527/http://theworldwidegourmet.com/countries/europe/croatia/fritters.htm |date=20. rujna 2006. }}
{{Istarska kuhinja}}
[[Kategorija:Istarska kuhinja]]
[[Kategorija:Hrvatska kuhinja]]
6jphn6ztft26pdm8g9e8sg5ivvv7ai3
7088187
7088173
2024-12-14T09:04:57Z
Hijerovit
263374
uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/31.217.45.10|31.217.45.10]] ([[User talk:31.217.45.10|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Hijerovit|Hijerovit]]
7057628
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Fritule Badnjak 1209.jpg|mini|Fritule pripremljene za Badnjak]]
[[Image:Fritule(miske).JPG|thumb|Fritule]]
'''Fritule''' su [[slastica]] koja nalikuje [[krafna]]ma, a pripremaju se u [[Kvarnersko primorje|Kvarnerskome primorju]], [[Istra|Istri]], [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Venecija|Veneciji]]. U Primorju i Istri je običaj da se rade u danima [[post]]a, [[Badnjak]] i u vrijeme [[Karneval|poklada]]. Vrlo su slične [[Italija|talijanskim]] ''[[zeppole|zeppolama]]'', no obično im se dodaje [[liker]], [[rakija]] i [[korica limuna]], mogu sadržavati [[grožđice]], a posipaju se [[šećer]]om. Mogu se pripremati od [[Dizano tijesto|dizanog tijesta]] s [[Kvasac|kvascem]] ili gušćeg lijevanog tijesta s praškom za peciva.
==Vanjske poveznice==
*http://www.clevelandwomen.com/house/rec-cccroat.htm
*http://www.theworldwidegourmet.com/countries/europe/croatia/fritters.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060920224527/http://theworldwidegourmet.com/countries/europe/croatia/fritters.htm |date=20. rujna 2006. }}
{{Istarska kuhinja}}
[[Kategorija:Istarska kuhinja]]
[[Kategorija:Hrvatska kuhinja]]
s7qr5gchv46ff4er0x9r8l2hhvq4axv
Europska rukometna federacija
0
318553
7088143
7060002
2024-12-14T01:35:47Z
Croxyz
205325
7088143
wikitext
text/x-wiki
'''Europska rukometna federacija''' (eng. ''European Handball Federation'', '''EHF''') je [[krovna organizacija]] [[Europa|europskog]] [[rukomet]]a.
Utemeljena je [[17. studenoga]] [[1991.]] godine. Čini ju 50 saveza članica te jedan pridruženi član, [[Kosovski rukometni savez|Kosovo]]. Sjedište joj se nalazi u [[Beč]]u u Austriji. Trenutačni EHF-ov glavni tajnik je Michael Wiederer.
== Povijest ==
Utemeljena je [[17. studenoga]] [[1991.]] godine u njemačkom gradu [[Berlin]]u. Ipak, prvi EHF-ov kongres je bio [[5. lipnja]] [[1992.]] godine, na kojem se odredilo da će sjedište EHF-u biti u austrijskom gradu [[Beč]]u. Tijekom godina rastao je broj članica. Od prvih 29 došao je do današnjih 50. Zadnje puno članstvo je dobila [[Andora]] 29. svibnja 2011. godine.<ref>{{cite web |title=Andorra new member federation of the EHF |url=http://www.eurohandball.com/article/13968 |publisher=Europska rukometna federacija |accessdate=29. svibnja 2011. |url-status=dead}}</ref>
== Natjecanja ==
Europska rukometna federacija je krovna organizacija za ova europska međunarodna reprezentativna natjecanja:
*[[europska prvenstva u rukometu]]
*[[europska prvenstva u rukometu za žene]]
Europska rukometna federacija je krovna organizacaij za ova europska međunarodna klupska natjecanja:
*[[Liga prvaka u rukometu|Liga prvaka]]
*[[Liga prvakinja u rukometu|Liga prvakinja]]
*[[Kup pobjednika kupova u rukometu (Europa)|Kup pobjednika kupova u rukometu]]
*[[Kup pobjednica kupova u rukometu (Europa)|Kup pobjednica kupova u rukometu]]
*[[Kup EHF]]
*[[Kup EHF za žene]]
*[[EHF Challenge Cup (rukometaši)|Challenge kup]] (bivši Kup gradova)
*[[EHF Challenge Cup (rukometašice)|Challenge kup za žene]] (bivši Kup gradova)
== Članice ==
{{div col}}
*[[albanski rukometni savez|Albanija]]
*[[andorski rukometni savez|Andora]]
*[[armenski rukometni savez|Armenija]]
*[[austrijski rukometni savez|Austrija]]
*[[azerbajdžanski rukometni savez|Azerbajdžan]]
*[[bjeloruski rukometni savez|Bjelorusija]]
*[[bosanskohercegovački rukometni savez|BiH]]
*[[bugarski rukometni savez|Bugarska]]
*[[ciparski rukometni savez|Cipar]]
*[[crnogorski rukometni savez|Crna Gora]]
*[[češki rukometni savez|Češka]]
*[[danski rukometni savez|Danska]]
*[[engleski rukometni savez|Engleska]]
*[[estonski rukometni savez|Estonija]]
*[[ferojski rukometni savez|Farski otoci]]
*[[finski rukometni savez|Finska]]
*[[francuski rukometni savez|Francuska]]
*[[grčka rukometni savez|Grčka]]
*[[gruzijski rukometni savez|Gruzija]]
*[[hrvatski rukometni savez|Hrvatska]]
*[[irski rukometni savez|Irska]]
*[[islandski rukometni savez|Island]]
*[[izraelski rukometni savez|Izrael]]
*[[talijanski rukometni savez|Italija]]
*[[latvijski rukometni savez|Latvija]]
*[[lihtenštajnski rukometni savez|Lihtenštajn]]
*[[litavski rukometni savez|Litva]]
*[[luksemburški rukometni savez|Luksemburg]]
*[[mađarski rukometni savez|Mađarska]]
*[[makedonski rukometni savez|Makedonija]]
*[[malteški rukometni savez|Malta]]
*[[moldavski rukometni savez|Moldavija]]
*[[monački rukometni savez|Monako]]
*[[nizozemski rukometni savez|Nizozemska]]
*[[norveški rukometni savez|Norveška]]
*[[njemački rukometni savez|Njemačka]]
*[[poljski rukometni savez|Poljska]]
*[[rumunjski rukometni savez|Rumunjska]]
*[[ruski rukometni savez|Rusija]]
*[[slovački rukometni savez|Slovačka]]
*[[slovenski rukometni savez|Slovenija]]
*[[srbijanski rukometni savez|Srbija]]
*[[škotski rukometni savez|Škotska]]
*[[španjolski rukometni savez|Španjolska]]
*[[švedski rukometni savez|Švedska]]
*[[švicarski rukometni savez|Švicarska]]
*[[turski rukometni savez|Turska]]
*[[ukrajinski rukometni savez|Ukrajina]]
Posebne članice:
*[[britanski rukometni savez|Velika Britanija]]
*[[kosovski rukometni savez|Kosovo]]
{{div col end}}
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.eurohandball.com/ Službena stranica]
{{Međunarodna reprezentativna natjecanja u rukometu}}
[[Kategorija:Međunarodne športske organizacije]]
[[Kategorija:Rukomet]]
epd9tr9kud1clof0ikw93f2h36lh290
Pasivna sunčeva arhitektura
0
319577
7088106
6689549
2024-12-14T01:21:25Z
Croxyz
205325
7088106
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Illust passive solar d1.gif|mini|250px|desno|Dijelovi pasivne sunčeve arhitekture.]]
[[Datoteka:Solar altitude.svg|mini|250px|desno|Kretanje Sunca u toku godine i položaj strehe.]]
[[Datoteka:Sun-path-polar-chart.svg|mini|250px|desno|Put Sunca u toku godine.]]
[[Datoteka:Thermal insulation.jpg|mini|250px|desno|Toplinska izolacija je vrlo važan dio pasivne sunčeve arhitekture.]]
[[Datoteka:Passivhaus thermogram gedaemmt ungedaemmt.png|mini|250px|desno|[[Termografija|Termografski]] snimak [[Toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] prozora i zidova dviju građevina: pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo).]]
[[Datoteka:Passive house shema hr.svg|mini|250px|desno|U pasivnim kućama su korištene razne metode i tehnologije.]]
[[Datoteka:Passivhaus Darmstadt Kranichstein Fruehling 2006.JPG|mini|250px|desno|Jedna od prvih pasivnih kuća, izgrađena je 1990. godine ([[Darmstadt]], [[Njemačka]]).]]
[[Datoteka:Trombe_wall.jpg|mini|250px|desno|Prikaz pasivne sunčeve arhitekture koja koristi moderni Trombeov zid s ventilacijom.]]
[[Datoteka:solarchimney.svg|mini|250px|desno|Ovaj sunčev dimnjak vuče zrak s geotermalnog izmjenjivača topline (od +8 do +12 ºC), koji u vrućim ljetnim danima osigurava pasivno sunčevo hlađenje (vanjske temperature od +30 do +40 ºC).<ref>[http://www.ibookdb.net/interest.php?content=309&item=0595330304] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927045957/http://www.ibookdb.net/interest.php?content=309&item=0595330304 |date=27. rujna 2007. }} "A Theory of Power", Vail Jeff: "Passive Solar & Independence", 2005., [http://www.jeffvail.net/2005/06/passive-solar-independence.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118045353/http://www.jeffvail.net/2005/06/passive-solar-independence.html |date=18. studenoga 2016. }}</ref>]]
[[Datoteka:Wind-Tower-and-Qanat-Cooling-1.jpg|mini|desno|250px|Tradicionalni [[iran]]ski sustav hlađenja prostorije pomoću [[kanat]]a i vjetrohvata.]]
[[Datoteka:Norðragøta, Faroe Islands (2).JPG|mini|desno|250px|Tradicionalni zeleni krovovi na [[Farski otoci|Farskim otocima]].]]
[[Datoteka:Earth house.jpg|mini|desno|250px|Zemljana kuća u [[Švicarska|Švicarskoj]], koju je sagradio arhitekt Peter Vetsch.]]
'''Pasivna sunčeva arhitektura''' je pojam koji se odnosi se na [[građevine]] koje su građene tako da same djeluju ujedno kao [[Sunčev toplovodni kolektor|sunčev kolektor]] i spremnik [[toplina|topline]]. Ovakav način korištenja [[Sunčeva energija|Sunčeve energije]] je vrlo učinkovit i jeftin, jer nije potrebna nikakva dodatna oprema. Građevina građena prema pasivnim sunčevim pravilima ne mora biti skuplja od klasične, jer bit pasivne sunčeve [[Arhitektura|arhitekture]] leži u dobrom, funkcionalnom [[dizajn]]u, a ne u korištenju neke specijalne [[Tehnologija|tehnologije]]. Rezultat ovakve gradnje može biti smanjenje potrebe za drugim [[gorivo|gorivima]] u svrhu [[Grijanje|grijanja]] čak i do 90%. Pasivna solarna energija je daleko učinkovitija i puno jeftinija od aktivnih solarnih sustava, jer za početak nije potrebno kupiti nikakvu opremu. Osim toga kod aktivnih sustava je potrebno ulagati dodatnu [[energija|energiju]] za distribuciju akumulirane topline, najčešće [[električna energija|električnu energiju]] za pogon [[Sisaljka|pumpe]] koja toplu vodu tjera kroz [[radijator]]e.
Loša strana priče je to što jednom već izgrađena građevina, ako nije u samom procesu gradnje građena u skladu s pasivnim sunčevim načelima, nikako ili teško može postati pasivnom solarnom građevinom.<ref> [http://e-gfos.gfos.hr/index.php/arhiva/broj-1/akumulacija-sunceve-energije] "Akumulacija Sunčeve energije u obiteljskim pasivnim kućama", Željko Koški, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, Gorana Zorić
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek – studentica Diplomskog studija, 2011. </ref>
==Pravila pasivne sunčeve arhitekture==
===Pravilna orijentacija objekta s obzirom na strane svijeta===
Pasivne solarne građevine najčešće imaju tlocrt (pogled odozgo) u obliku [[pravokutnik]]a, tako da je jedna stranica pravokutnika duža od druge. Da bi se maksimalno iskoristio utjecaj [[Sunce|Sunca]], duža stranica mora biti okrenuta uzduž osi [[istok]]-[[zapad]], tako da je cijela duža stranica građevine izložena Suncu koje dolazi s [[jug]]a (ili sjevera ako se nalazimo u [[Južna polutka|južnoj Zemljinoj polutki]]).<ref>[http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=272&Itemid=230] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321194439/http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=272&Itemid=230 |date=21. ožujka 2012. }} "Načela gradnje pasivne kuće", Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, www.energetska-efikasnost.undp.hr, 2011.</ref>
===Velike staklene površine na osunčanoj strani===
Ako želimo maksimalno iskoristiti potencijal Sunca moramo mu omogućiti da u maksimalnoj količini prodre u unutrašnjost građevine. To se postiže na taj način da se većina [[prozor]]a i [[staklo|staklenih]] površina postavi na južnoj strani. No staklene površine ne smiju biti niti prevelike, jer se tijekom noći i oblačnih dana [[toplina]] akumulirana unutar kuće gubi upravo kroz prozore. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene površine koriste se izostakla ili termostakla. U nekim slučajevima čak se koriste pomični zatvarači kojima se noću prekrivaju stakla da bi se smanjio gubitak topline. S istočne, zapadne i sjeverne strane mogu se postaviti manji prozori koji služe isključivo da osiguraju dnevnu [[svjetlost]].
===Streha koja sprječava da ljeti svjetlost prodire u unutrašnjost kuće===
Velike staklene površine mogu u toplijem dijelu godine prouzrokovati pregrijavanje prostora. Da bi to spriječili iskoristit ćemo činjenicu da je putanja zimskog Sunca vrlo niska, a putanja ljetnog Sunca visoka. Dužina strehe mora biti točno [[proračun]]ata tako da u periodu kada korisnicima više nije potrebno zagrijavanje streha, blokira priodiranje Sunca kroz prozore.
===Dovoljna količina toplinske mase===
U pasivnoj sunčevoj građevini za vrijeme zimskog sunčanog dana dovoljno je toplo da ne treba paliti dodatno grijanje. Međutim, kada ne bi bilo akumulacije topline, čim Sunce zađe, zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zato je prikupljenu toplinu potrebno akumulirati. Toplina se akumulira pomoću toplinske mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala s visokim [[Toplinski kapacitet|toplinskim kapacitetom]]. To su najčešće [[beton]]ski, [[kamen]]i ili cigleni (puna [[opeka]]) elementi, a nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokog toplinskog kapaciteta vode. Na taj način i tijekom noći i za vrijeme oblačnih dana toplinska masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunčanih dana.
Toplinska masa je važna i po ljeti jer “upija” toplinu iz prostora, čineći ga tako hladnijim. Važno je po noći dozvoliti hladnom zraku da ohladi toplinsku masu i ponese sa sobom toplinu akumuliranu danju.
===Toplinska izolacija===
{{Glavni|Toplinska izolacija}}
Da bi se usporio proces [[Hlađenje|hlađenja]] prostora u pasivnim sunčevim građevinama se koriste obilne količine toplinske izolacije, ponekad čak i trostruko više nego u klasičnoj arhitekturi.
==Obična, niskoenergetska i pasivna kuća==
Gradnja [[Kuća|kuće]] za svakog je pojedinca velik izazov, ali i velika [[investicija]]. Prije samog početka gradnje kuće treba odlučiti o puno stvari: koliko velika će biti kuća, koliko i kakvih će imati prostorija, od kakvih će materijala biti izgrađena, kakvi će biti prozori, kakav krov, kakvo grijanje, hlađenje, izolacija i fasada, a u posljednje vrijeme i kakvog će kuća biti [[Energetika|energetskog]] standarda – ''obična'', niskoenergetska ili pasivna.<ref> [http://www.pasivna-kuca.info/gradnja/37-gradnja-pasivne-kuce/137-obicna-niskoenergetska-ili-pasivna-kuca.html] "Obična, niskoenergetska i pasivna kuća", Marko Grđan, dipl.ing.stroj., Energo Consult, www.energo-consult.hr, 2011. </ref>
Nazivi niskoenergetska kuća i pasivna kuća ne označavaju direktno način same gradnje kuće, već prvenstveno označavaju potrošnju energije za [[grijanje]]. Ovakve se kuće danas grade kako bi se uštedjelo na energiji za grijanje i hlađenje, te preko toga i smanjilo [[Zagađenje|zagađenje okoliša]] tj. smanjilo ispuštanje [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] u [[prirodni okoliš]]. Osim uštede i očuvanja okoliša takvim se načinom gradnje ujedno i povećava ugodnost življenja.
Treba naglasiti da se do naziva ''niskoenergetska'' ili ''pasivna'' kuća ne može doći samo ''podebljanjem'' izolacije i zamjenom stolarije. Kod takvih se kuća mora posvetiti puno pažnje prvom koraku - projektiranju – koje kod takvih kuća obavezno mora biti multidisciplinarno, što znači sudjelovanje stručnjaka iz više polja, od arhitekta, strojara, električara do građevinara.<ref>[http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810123534/http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf |date=10. kolovoza 2014. }} "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.</ref>
===“Obična” kuća===
Danas bi se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] trebale graditi kuće s prosječno 80 do 100 [[Vatsat|kWh]]/[[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]][[Godina|god]]. potrebe energije za grijanje. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 9 lit/m<sup>2</sup>god. [[gorivo|lož ulja]], 9 m<sup>3</sup>/m<sup>2</sup>god. [[prirodni plin|prirodnog plina]] ili 18 kg/m<sup>2</sup>god. [[Drvo (materijal)|drvenih]] peleta.
===Niskoenergetska kuća===
Niskoenergetska kuća je kuća koja troši maksimalno 30 kWh/m<sup>2</sup>god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i '''trolitarske kuće'''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 3 lit/m<sup>2</sup>god. lož ulja, 3 m<sup>3</sup>/m<sup>2</sup>god. prirodnog plina ili 6 kg/m<sup>2</sup>god. drvenih peleta. Smanjenje toplinskih gubitaka niskoenergetske kuće ostvaruje se na sljedeće načine:
* orijentacija kuće na [[jug]]
* odvajanje toplinskih zona kuće (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever)
* kompaktna gradnja
* vrlo dobra [[toplinska izolacija]] cijelog oplošja kuće
* prozori s 3-slojnim staklom
* niskotemperaturni sustav grijanja
* kontrolirana ventilacija prostorija s rekuperacijom
Kako bi povećali dobitke energije preporuča se:
* aktivno korištenje [[Sunčeva energija|sunčeve energije]] pomoću sunčevih toplovodnih kolektora (topla voda) i [[Solarni članak|fotonaponskih kolektora]] ([[električna struja]]) i
* pasivno korištenje sunčeve energije preko velikih staklenih ploha okrenutih na jug.
===Pasivna kuća===
{{Glavni|Pasivna kuća}}
Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m<sup>2</sup> god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''jednolitarske kuće''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m<sup>2</sup>god. lož ulja, 1,5 m<sup>3</sup>/mm<sup>2</sup> god. prirodnog plina ili 3 kg/mm<sup>2</sup> god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko složenog sustava ventilacije s rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:<ref>[http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/kuca.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111216073618/http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/kuca.pdf |date=16. prosinca 2011. }} "Koncept i idejni projekt energetski samostojeće ekološke kuće kao elementa autonomnog solarnog sela za seoski turizam na otocima", Energetski institut Hrvoje Požar, www.eihp.hr, 2003.</ref>
* vrlo debela toplinska izolacija oplošja kuće
* kontrolirana ventilacija s rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja
* prozori s 3-slojnim staklom punjenim plinom
* nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka
==Dodatni dijelovi pasivne sunčeve arhitekture==
===Trombeov zid===
{{Glavni|Trombeov zid}}
U mjestu Odeju u [[Pirineji]]ma ([[Francuska]]) Félix Trombe je 1965. sagradio kuću s tamnim zidom na južnoj strani, koji je po njemu dobio naziv Trombeov zid. Pomoću ovog zida Trombe je pokazao mogućnost djelotvorne pasivne toplinske pretvorbe Sunčevog zračenja. Trombov zid je okrenut prema Suncu i zamišljen kao pasivni sunčev kolektor. Zid je istovremeno služio za apsorbiranje topline, za akumulaciju topline i kao tijelo za zagrijavanje unutrašnjih prostorija.
===Sunčev dimnjak===
{{Glavni|Sunčev dimnjak}}
Sunčev dimnjak je jednostavni pasivni sunčev sustav ventilacije koji je poznat još od [[Antika|antike]], a u suštini se sastoji od šupljeg spremnika koji povezuje unutrašnji i vanjski dio građevine. Sile koje pokreću i utječu na prirodnu ventilaciju prostora su energija [[vjetar|vjetra]], odnosno [[efekt dimnjaka]]. Pod energijom vjetra smatra se strujanje zraka kroz ventilacijske kanale uzrokovano vjetrom kao rezultat pretvorbe dinamičkog [[tlak]]a [[zrak]]a u statički. S porastom temperature zraka dolazi i do smanjenja njegove [[gustoća|gustoće]] (čime on postaje lakši) zbog čega dolazi do njegova strujanja prema gore. Efekt dimnjaka je upravo pojava u čijoj je srži ova pojava. Da bi došlo do njegove pojave mora postojati temperaturna razlika između unutrašnjeg prostora i okoliša. Ovaj vrlo jednostavan i jeftin način ventilacije u svojoj se najjednostavnijoj varijanti sastoji od dimnjaka obojanog u crno.
===Vjetrohvat===
{{Glavni|Vjetrohvat}}
Vjetrohvat je konstrukcija u obliku [[dimnjak]]a koja je smještena iznad objekta, a ima dva funkcionalna otvora koji služe dovlačenju i odvlačenju zraka. Otvori vjetrohvata smješteni su najčešće na svim fasadama tornja zbog efikasnijeg dovlačenja svježeg zraka. Ulazni zrak dolazi i iz [[kanat]]skog tunela, koji prolazi do prostorije kroz okomito okno i pritom stvara niski tlak (Bernoullijev efekt), te izvlači hladni zrak iz kanata u prostoriju gdje se miješa za svježim zrakom koji dolazi iz vjetrohvata. U suhim pustinjskim područjima ovaj sustav može smanjiti temperaturu zraka i preko 15°C, a jedan kanat može služiti za hlađenje više vjetrohvata. Ipak, miješani zrak je i dalje relativno suh, ali ugodan za boravak. Sustavi hlađenja pomoći kanata i vjetrotornja rabe se u pustinjskim područjima preko 1000 godina.
===Zeleni krov===
{{Glavni|Zeleni krov}}
Zeleni krov je odličan način da se izbjegne korištenje skupog [[crijep]]a. Ako je dobro napravljen, [[toplinska izolacija|toplinska su izolacija]] s vanjske strane kuće, a i lijepi su, jer na njima može biti [[travnjak]], cvjetnjak ili povrtnjak. Orijentacijom kuće s obzirom na strane svijeta omogućava se da [[Sunce]] maksimalno prodire u unutrašnji prostor i udara u neku termalnu masu, podove i zidove, koji akumuliraju toplinu. Zeleni krov zimi sprečava gubitak topline, a ljeti osvježava stambeni prostor.
Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da [[voda]] može otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5 %. Inače, nagib zelenih krovova ne bi smio biti veći od 40º zbog [[Erozija|erozije]] i očuvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i na većim kosinama, ali one i koštaju. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na [[težina|težinu]] zelenog krova. Postoje oni gdje je sloj [[tlo|zemlje]] debeo čak pola metra, do onih s vrlo tankim slojem zemlje. A može se staviti i [[šljunak]] ili bale [[slama|slame]] iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo [[gljive]], a potom [[žitarice]] iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima.
===Zemljana kuća===
{{Glavni|Zemljana kuća}}
Zemljana kuća je posebna vrsta [[kuća]], koja je sagrađena u ekološko arhitektonskom stilu, koji stanarima omogućuje ne da žive „pod“ zemljom nego „sa“ zemljom. U usporedbi s tradicionalnim kućama, zemljane kuće savršeno se uklapaju u svoju okolinu, a mogu se lako graditi i na brdovitom terenu. Zemljana kuća ne mora nužno biti izgrađena pod zemljom. Može je se postaviti i na prirodno uzgojene terene koji joj omogućuju da se oko nje obavije zemlja. Zemljana kuća je prilagodljiva konstrukcija koja u potpunosti može biti izgrađena u skladu sa željama svog budućeg vlasnika i ispunjava sve uvjete za posebno stanovanje. U prošlosti nisu imale prozore, no moderne ih imaju, na (ili u) krovu, što znači da u njih prodire više prirodne svjetlosti nego u standardno građenim („nadzemnim“) kućama.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Energetska učinkovitost]]
3ok9gsbzmcpvzqj1dnw7p5vy3u4ylvl
Suspenzija (kemija)
0
319862
7088235
6552785
2024-12-14T11:41:04Z
93.141.69.146
7088235
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:WaterAndFlourSuspensionLiquid.jpg|200px|mini|desno|Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao [[Tyndallov učinak]]. ]]
U [[kemija|kemiji]], suspenzija je [[heterogen|heterogena]] smjesa koja sadrži čvrste [[čestica|čestice]] koje su prevelike za [[sedimentacija|sedimentaciju.]] Obično moraju biti veće od 1 [[mikrometar|mikrometra]]. Čvrsta tvar je raspršena u [[fluid]]u mehaničkim utjecajem. Za razliku od [[Koloidni sustav|koloida]], suspenzija će se s vremenom sedimentirati. Primjer suspenzija bi bio pijesak u [[voda|vodi]]. Čestice čvrste tvari su vidljive [[mikroskop]]om i sedimentirat će se s vremenom ako su ostavljene nesmetano. Koloidi i suspenzije se razlikuju od [[otopine|otopina]] u kojima otopljena tvar ne postoji kao čvrsta tvar, a otapalo i otopljena tvar su homogeno pomiješane.
Suspenzija tekućih [[čestica]] ili finih čvrstih čestica u [[zrak]]u se naziva [[aerosol]]. U [[atmosfera|atmosferi]] se oni sastoje od finih [[čestica]] prašine i [[Čađa|čađe]], [[morska sol|morske soli]], biogenih i vulkanskih [[sulfati|sulfata]], [[nitrati|nitrata]] i kapljica vode.
Suspenzije se klasificiraju na osnovu disperzione faze i disperzione sredine gdje je ono prvo uobičajeno čvrsta tvar, a drugo može biti čvrsta, tekuća ili plinovita tvar.
U modernim kemijskim industrijskim postrojenjima, visoko-tehnološke miješalice se koriste za stvaranje mnogih novih suspenzija.
Suspenzije su, s termodimačkog pogleda, nestabilne, ali ipak mogu biti kinetički stabilne dugo vremena. Njihovo vrijeme sedimentacije mora biti precizno izmjereno da bi se mogla osigurati najbolja kvaliteta proizvoda. "Stabilnost suspenzije se očituje u njezinoj sposobnosti da odolijeva promjenama vlastitih svojstava tijekom vremena." - D.J. McClements.
==Destabilizacijski fenomeni suspenzije==
Destabilizacije suspenzije se mogu podijeliti u dva glavna procesa:
# ''Fenomen migracije'' - gdje različitost [[gustoća]] baze i raspršene tvari dovodi do razdvajanja zbog [[gravitacija|gravitacije]]. [[Sedimentacija]] se događa ako je raspršena [[tvar]] gušća od baze.
# ''Fenomen povećanja veličine čestica'' - kada se raspršene čestice spajaju i dobivaju na [[volumen]]u. Tipovi ovog fenomena su :
:<ul>
:<li>Povratni ([[flokulacija]])</li>
:<li>Nepovratni ([[agregacija]])</li>
:</ul>
==Tehnika za praćenje fizičkih stabilnosti==
Mnogostruko raspršenje [[svjetlost]]i spregnuto s vertikalnim skeniranjem je najraširenija tehnika za praćenje stanja suspenzije, zato što prepoznaje i kvantificira fenomen destabilizacije. Koristi se na koncentriranim suspenzijama bez [[razrjeđivanje|razrjeđivanja.]] Kada [[svjetlost|svjetlo]] prolazi kroz suspenziju čestice čvrste tvari odbijaju svjetlost. [[Intezitet]] odbijene svjetlosti je proporcionalan [[količina|količini]] i [[volumen]]u čvrste tvari u suspenziji. Dakle, lokalne promjene u koncentraciji ([[sedimentacija]]) i globalne promjene u koncentraciji ([[flokulacija]] i [[agregacija]]) se mogu pratiti i detektirati.
==Ubrzanje metode za predviđanje trajnosti suspenzije==
Kinetički proces destabilizacije može biti dosta dug (čak i do nekoliko mjeseci ili [[godina]] za neke suspenzije) i često su potrebni [[katalizator]]i za ubrzavanje rastavljanja suspenzije da bi se postiglo kraće potrebno vrijeme za dizajn novog proizvoda. Termalne metode su najkorištenije i funkcioniraju tako što povećaju [[temperatura|temperaturu]] za ubrzavanje destabilizacije suspenzije (ispod kritične temperature potrebne za kemijsku [[degradacija|degradaciju]]). Temperatura utječe ne samo na [[gustoća|gustoću]] suspenzije nego i na [[površinska napetost|površinsku napetost]] u slučaju ne-ionskih površina, ili općenito govoreći, na interakcije [[sila]] unutar [[sustav]]a. Čuvanje suspenzije na visokim temperaturama simulira uvjete iz stvarnog života (npr. tuba kreme za sunčanje ljeti), ali i ubrzava proces [[destabilizacija|destabilizacije]] do 200 puta.
Mehaničko ubrzanje uključuje [[vibracije]], djelovanje [[centrifugalna sila|centrifugalne sile]] i mućkanje. Podvrgavaju suspenziju različitim [[sila]]ma, koje pritišću čestice, i tako pomažu u procesu razdvajanja. Neke se suspenzije nikada ne bi razdvojile pri normalnoj gravitaciji, stoga se koristi umjetna [[gravitacija]]. Štoviše, podjela različitih čestica se događa samo kada koristite [[centrifugalna sila|centrifugalnu silu]] i [[vibracije]].
==Svakodnevni primjeri==
*[[Blato (tlo)|Blato]] ili blatnjava voda
*Brašno otopljeno u vodi, kao na slici na vrhu
*[[Nalič|Boja]]
*Prah [[kreda (tvar)|krede]] u vodi
*[[Čestica|Čestice]] prašine u zraku
*[[Alge]] u vodi
*[[Magla]]
*[[Tijesto]] za kolače
[[Kategorija:Otopine]]
[[Kategorija:Koloidni sustavi]]
ew4lrqyrzp24dryqj3ep3t8olws6mh1
Zeleni krov
0
320287
7088068
6732142
2024-12-14T01:03:11Z
Croxyz
205325
7088068
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Norðragøta, Faroe Islands (2).JPG|mini|desno|300px|Tradicionalni zeleni krovovi na [[Farski otoci|Farskim otocima]].]]
[[Datoteka:20080708 Chicago City Hall Green Roof.JPG|mini|desno|300px|Zeleni krov u [[Chicago, Illinois|Chicagu]].]]
[[Datoteka:Green City.jpg|mini|desno|300px|Intenzivni zeleni krovovi u [[Manhattan]]u.]]
[[Datoteka:Authentic Viking recreation.jpg|mini|desno|300px|Tradicionalne kuće [[Vikinzi|Vikinga]] u [[Newfoundland]]u.]]
[[Datoteka:MEC's green roof among others.jpg|mini|desno|300px|Zeleni krov u [[Toronto|Torontu]] ([[Kanada]]).]]
[[Datoteka:Church at Hof.jpg|mini|desno|300px|Zeleni krov u [[Irska|Irskoj]].]]
[[Datoteka:Green Roof at Vendée Historial, les Lucs.jpg|mini|desno|300px|Zeleni krov u [[Francuska|Francuskoj]].]]
[[Datoteka:The Treasury - Syntagma.jpg|mini|desno|300px|Zeleni krov u Ateni (Grčka).]]
'''Zeleni krov''' je jedan od način da na koji se izbjegava korištenje skupog [[crijep]]a za pokrivanje [[krov]]a. Ako je dobro napravljen, [[Toplinska izolacija|toplinska su izolacija]] s vanjske strane [[kuća|kuće]], a i lijepi su, jer na njima može biti [[travnjak]], [[Cvijet|cvjetnjak]] ili [[Povrtlarstvo|povrtnjak]]. Orijentacijom kuće s obzirom na [[strane svijeta]] omogućava se da [[Sunce]] maksimalno prodire u unutrašnji prostor i udara u neku [[Toplinsko uskladištenje sunčeve energije|termalnu masu]], podove i [[zid]]ove, koji akumuliraju toplinu. Zelen krov zimi sprečava gubitak [[toplina|topline]], a ljeti osvježava stambeni prostor.<ref>[http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=272&Itemid=230] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321194439/http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=272&Itemid=230|date=21. ožujka 2012.}} "Načela gradnje pasivne kuće", Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, www.energetska-efikasnost.undp.hr, 2011.</ref>
Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da [[voda]] može otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5 %. Inače, nagib zelenih krovova ne bi smio biti veći od 40º zbog [[erozija|erozije]] i očuvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i na većim kosinama, ali one i koštaju. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na [[težina|težinu]] zelenog krova. Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra, do onih s vrlo tankim slojem [[tlo|zemlje]]. A može se staviti i [[šljunak]] ili bale [[Slama|slame]] iz kojih s vremenom krene [[vegetacija]], prvo [[gljive]], a potom [[žitarice]] iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima.<ref>[http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810123534/http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf|date=10. kolovoza 2014.}} "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.</ref>
==Prednosti zelenih krovova==
Zeleni krovovi imaju mnoge prednosti pred običnim krovovima: djeluju kao [[toplinska izolacija]], te tako smanjuju troškove [[grijanje|grijanja]] i [[hlađenje|hlađenja]] u [[zgrada]]ma pod njima za oko 20%, zatim, produljuju životni vijek krova štiteći ga od [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]], velikih temperaturnih promjena i mehaničkih oštećenja (npr. [[tuča]]). Također upijaju [[zvuk]] i smanjuju utjecaj buke, te filtriraju zrak i stvaraju kvalitetniju mikroklimu.
Kada na klasični krov padne [[kiša]] ona ga ispire, te se takva nefiltrirana voda miješa sa zagađivačima na ulicama i otpadnim vodama u kanalizaciji, stoga je potrebno uložiti velika sredstva na njeno pročišćavanje. Iako su investicijski troškovi pri postavljanju zelenog krova dva do tri puta veći od investicije za klasični krov, ova investicija se vrlo brzo vraća kroz uštede na energiji za grijanje, odnosno hlađenje. Osim mogućnosti koji imaju u uštedi energije, ravni zeleni krovovi u urbanim sredinama mogu postati '''oaze zelenila''', mjesta za odmor i relaksaciju na dohvat ruke, istovremeno pružajući stanište i utočište raznim životinjskim vrstama.
Ovisno o debljini i vrsti pokrovnih slojeva, [[buka]] se u unutarnjim prostorijama zgrade sa zelenim krovom može smanjiti i za 40 [[Bel (jedinica)|dB]]. Stoga stručnjaci preporučuju da se unutar i u okolici [[Zračna luka|zračnih luka]], tvornica, velikih garaža, bolnica, škola, dječjih vrtića, trgovačkih centara i svih lokacija na kojima se tišina i temperaturna ravnoteža postavljaju kao glavni zahtjevi, krovni vrtovi primjene u najvećoj mogućoj mjeri. U [[Njemačka|Njemačkoj]], svjetskom lideru “krovne [[Hortikultura|hortikulture]]”, to je već općeprihvaćen način razmišljanja.<ref>[http://www.gradimo.hr/clanak/zeleni-krovovi/38056] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140502102604/http://www.gradimo.hr/clanak/zeleni-krovovi/38056|date=2. svibnja 2014.}} "Zeleni krovovi", www.gradimo.hr, 2011.</ref>
==Pasivna sunčeva arhitektura==
{{Glavni|Pasivna sunčeva arhitektura}}
Energetski učinkovito graditeljstvo podrazumijeva i pasivnu solarnu arhitekturu, koja se ne odnosi toliko na materijale koji se koriste u gradnji, već na [[dizajn]]. Bit te [[arhitektura|arhitekture]] je dobro planiranje, maksimalno iskorištavanje [[Sunčeva energija|sunčeva zagrijavanja]], a rezultat - smanjenje potrebe za drugim [[gorivo|gorivima]] za grijanje čak i do 90%. Pregradni zidovi trebaju graditi od materijala s visokim [[Toplinski kapacitet|toplinskim kapacitetom]], poput pune [[Opeka|opeke]], [[kamen]]a i [[beton]]a. Drvo nema sposobnost skladištenja topline. Termalna masa je važna i ljeti, jer upija toplinu iz prostora, čineći ga hladnijim.
[[Staklo|Staklene]] površine ne smiju biti prevelike, jer se tijekom noći i oblačnih dana toplina najviše gubi kroz [[prozor]]e. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene površine, koristi se izo ili termo staklo, a noću se stakla prekrivaju. Velike staklene površine mogu u toplijem dijelu godine uzrokovati pregrijavanje prostora. Rješenje je streha koja za sunčanih dana sprečava prodiranje Sunca kroz prozore. Njenu širinu treba izračunati ovisno o [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] na kojoj se gradi objekt. Naime, putanja Sunca nije ista svugdje na Zemlji. Putanja ljetnog sunca je visoka, a zimskog niska. Pomoći može i sadnja [[Bjelogorica|listopadnih stabala]] ili penjačica na južnoj strani kuće. Biljke ljeti sprečavaju direktni prodor sunčeve topline, a zimi je, kada ogole, propuštaju.
==Vrste zelenih krovova==
Zelene krovove nekad je bilo normalno vidjeti na [[Sjeverna Europa|sjeveru Europe]], gdje su se koristili krovovi od tratine, te u američkoj [[Prerija|preriji]], gdje su bili uobičajena praksa na [[Zemljana kuća|zemljanim kućama]]. Zeleni krov je u suštini krov na kojeg je posađena određena odgovarajuća [[vegetacija]]. Zadnjih desetljeća zeleni krovovi se vraćaju na mala vrata i sve više postaju nezaobilazni u projektima [[Urbanizam|urbanista]], građevinara i [[Arhitektura|arhitekata]], prvenstveno zbog mogućnosti ublažavanja ekstremnih vremenskih uvjeta. Dok ljetne temperature na standardnim krovovima mogu doseći i do 65 [[Celzijev stupanj|°C]], zeleni krovovi mogu prosječno ohladiti obližnje površine za oko 16 - 17 °C, što ih po učinku smješta odmah iza uličnih [[Stablo|stabala]], te na taj način smanjuju fenomen '''urbanih toplinskih otoka'''.
Zeleni krovovi se dijele u dvije glavne grupe:
*ekstenzivne zelene krovove i
*intenzivne zelene krovove.
===Ekstenzivni zeleni krovovi===
Svrha ekstenzivnog krovnog vrta jest imati prirodnu, laganu vegetaciju koja zahtijeva minimalno održavanje. Uglavnom se koriste [[sedum]]i. Također se mogu slagati i zajednice s biljem i sedumima otpornim na sušu. Osmišljen je standardni višeslojni dizajn ekstenzivnog krovnog vrta, koji uključuje slojeve za različite funkcije: sloj koji omogućuje rast vegetacije, filtriranje i drenažu. Sloj koji omogućuje rast vegetacije jest [[Supstrat (ekologija)|supstrat]] s [[Minerali|mineralnim]] sastavom i s malim udjelom [[Organska kemija|organske tvari]]. [[Supstrat (ekologija)|Supstrat]] mora imati sposobnost zadržavanja vode i [[Nutricionizam|nutrijenata]] i pružiti dovoljno prostora [[Korijen (biljke)|korijenu biljke]].
Višak vode koji biljke ne mogu upiti treba se pouzdano otkloniti. Drenažni sloj, koji sadrži funkcije akumulacije i drenaže, također je sastavni dio ovog sustava. Između [[Supstrat (ekologija)|supstrata]] i drenažnog sloja postavlja se [[Filtracija|filterski sloj]] koji zadržava fine čestice iz supstrata i stoga osigurava da drenažni sustav dugoročno nastavlja svoju funkciju.
[[Masa]] sustava je uglavnom određena [[Supstrat (ekologija)|supstratom]]. [[Težina]] standardnog mineralnog supstrata otprilike iznosi 10 do 13 [[kilogram|kg]]/[[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] po [[metar|cm]] debljine sloja u stanju zasićenosti vodom. Za sadnju seduma, preporuča se debljina susptrata minimalno 6 cm. Kada je uključena vegetacija, filterski i drenažni sloj, masa iznosi otprilike 70 to 100 kg/m<sup>2</sup>. Sedum ili bilje sa [[Supstrat (ekologija)|supstratom]] debljine minimalno 8 cm zbog korijenja, može težiti od 90 do 130 kg/m<sup>2</sup>.
Koristeći poseban sustav za lake krovne vrtove za krovove s niskom nosivosti, ukupna masa može se zadržati ispod 70 kg/m<sup>2</sup>. Ali tada vegetacija ima ograničen korijenski prostor. Ekstenzivno bilje zahtijeva minimalno održavanje, što ne znači da uopće ne zahtijeva održavanje. Najvažniji zadatak održavanja jest redovito pljevljenje [[korov]]a i [[Gnojivo|gnojenje]] [[Supstrat (ekologija)|supstrata]] kad je to potrebno.
Zalijevanje, barem s ukorijenjenim ekstenzivnom biljem, nije potrebno. Samo novo bilje, u sušnim razdobljima može zahtijevati zalijevanje. Sve dok željena vegetacija ne prekrije željenu površinu krova nakon jedne ili dvije sezone, potrebno je malo više održavanja. Poslije toga, dovoljna su dva održavanja i posjeta krovu godišnje. Idealno bi bilo u rano proljeće i jesen.
===Intenzivni zeleni krovovi===
Intenzivno bilje nudi široki spektar mogućnosti dizajniranja, uključujući i stvaranje [[vrt]]a na krovu. Mogu se stvoriti prostori za sunčanje, a čak se može posaditi i drveće. Ako je vegetacijski sloj dovoljno dubok i osigurano je dovoljno vode i nutrijenata, uvjeti za rast biljaka na krovu praktično mogu biti jednako dobri kao i na zemlji. Planiranje intenzivnog zelenog krova, osobito izbor prikladnih biljaka, zahtijeva znanje stručnjaka.
Travnjaci i nisko raslinje zahtijevaju barem 20 cm [[Supstrat (ekologija)|supstrata]]. Unatoč velikom kapacitetu supstrata za zadržavanje vode, intenzivno bilje općenito, a osobito travnjaci, moraju se redovito zalijevati tijekom sušnih razdoblja. Kod vrtova na krovu, jednako kao i kod bilo kojeg vrta na tlu, postoji direktna povezanost između kvalitete brige i održavanja i stanja vegetacije. S obzirom na široki spektar mogućnosti intenzivne sadnje, preporuča se utvrđivanje individualnog programa održavanja. Održavanje koje zahtijevaju intenzivni zeleni krovovi znatno je veće nego kod ekstenzivnih zelenih krovova. Kao smjernica za njihovo održavanje može se smatrati održavanje koje zahtijeva usporedivi vrt na tlu.
Idealan nagib krova je između 1[[Stupanj (kut)|°]] i 5°. Krovne strukture bez nagiba ne predstavljaju problem za intenzivne krovne vrtove; ekstenzivni krovni vrt zahtijeva planiranje. Za kose krovove nagiba iznad 5°, preporučuje se korištenje sustava sadnje za kose krovove, a može se graditi za nagibe do 25°.<ref>[http://www.zeleni-krovovi.com/zeleni-krovovi.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111210080403/http://www.zeleni-krovovi.com/zeleni-krovovi.html|date=10. prosinca 2011.}} "Krovovi po mjeri čovjeka", www.zeleni-krovovi.com, 2011.</ref>
==Zeleni krovovi u Hrvatskoj==
2006., grupa mladih ljudi je na Recikliranom imanju, koje je projekt otvorenoga edukacijskog centra Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u selu [[Vukomerić]] na [[Vukomeričke gorice|Vukomeričkim goricama]] nedaleko [[Zagreb]]a, radila zeleni krov. Na drvenu konstrukciju krova prekrivenu daskama stavljali su hidroizolaciju - bitumensku ljepenku, koju su spajali pomoću [[plin]]skog [[plamenik]]a. Da zaštite ljepenku od mehaničkih oštećenja, na nju su stavili sloj nepropusne čepićaste gumene membrane, a na nju je došao vodopropusni sloj geotekstila.
S okolnog zemljišta rezali su busenove [[Trava|trave]] i zemlje koje su tačkama dovozili do kuće, a potom stavljali na krov. Naknadno su posađene i neke biljke s plićim korijenjem. Korijenje biljaka prodire kroz zemlju i geotekstil te ih povezuje i učvršćuje cijelu površinu, te dolazi do utora gumene membrane gdje se zadržava voda. Jedina biljka koja se ne smije naći na zelenom krovu je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji poput svrdla probija čak i dasku.
Zeleni krovovi znatno su jeftiniji od klasičnih, pokrivenih crijepom. Za 120 [[Četvorni metar|četvornih metara]] zelenog krova [[crijep]] bi koštao 19 000 kuna, a za zeleni krov trebalo je 7 000 tisuća [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/zeleni-krovovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120209212647/http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/zeleni-krovovi|date=9. veljače 2012.}} "Zeleni krovovi", www.h-alter.org, 2011.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Kuće]]
[[Kategorija:Energetska učinkovitost]]
[[Kategorija:Građevinarstvo]]
[[it:Copertura#Tetto a giardino pensile]]
mkbd00gcmbxkxr9msqn2g7z187enl29
Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana29
3
321280
7087999
5956478
2024-12-13T23:05:18Z
Argo Navis
852
Citiranje knjige
7087999
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" width="155"
|- align="center"
|'''Pismohrana'''
|-
|align="center"|
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana1|1]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana2|2]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana3|3]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana4|4]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana5|5]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana6|6]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana7|7]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana8|8]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana9|9]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana10|10]]
|-
|align="center"|
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana11|11]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana12|12]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana13|13]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana14|14]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana15|15]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana16|16]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana17|17]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana18|18]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19|19]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana20|20]]
|-
|align="center"|
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana21|21]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana22|22]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana23|23]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana24|24]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana25|25]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana26|26]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana27|27]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana28|28]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana29|29]]
[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana30|30]]
|}
== gentile richiesta di traduzione in croato per [[it:Diario Frontera]] ==
Carissimo Kubura,
ti scrivo anzitutto per scusarmi del ritardo nel tradurre la Cattedrale di Spalato, ma mi è arrivato un messaggio per tradurre il periodico venezuelano. colgo anche l'occasione per scusarmi per aver malscritto sopra, ma ero ancora addormentato quando ho scritto :'(. Ti chiedo umilmente di scusarmi. Detto questo sperando che tutto vada bene in Croazia e che tu Abbia una Luminosa e Gioiosa Settimana entrante, ti affido l'articolo su Diario Frontera, il periodico più letto nella zona andina e anche un poco a Maracaibo e Caracas. vorrei avere anche l'onore di tradurre un periodico di tuo gradimento dal croato all'italiano, naturalmente su Wikipedia, anche in spagnolo e con l'aiuto dell'amico Marrovi in azteco. detto ciò sperando che tutto proceda bene in Croazia, ti auguro una serena e gioiosa domenica, e un eccellente inizio settimana, come sempre anticipando di vero cuore...se hai di bisogno per qualche altra traduzione, oltre al periodico..chiedi pure tranquillamente. grazie e a buon rendere--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 18:03, 28. kolovoza 2011. (CEST)
::Grazie per la leggera traduzione, quando e se hai tempo la ampli :), detto questo cosa posso tradurti in italiano come giornali locali? e se posso fare altro non esitare a chiedere :) detto questo ti auguro una buona e felice inizio settimana :) un luminoso saluto--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 07:39, 29. kolovoza 2011. (CEST)
==Švapski nazivi za njemačke gradove==
Lokalni dijalektalni nazivi su pojedine nalaze se na alemanskoj wikipediji.... molin te da ih ne uklanjaš
*http://als.wikipedia.org/wiki/Stuttgart
*http://als.wikipedia.org/wiki/Landkreis_B%C3%B6blingen
*http://als.wikipedia.org/wiki/Ostalbkreis
*http://als.wikipedia.org/wiki/Aalen
*http://als.wikipedia.org/wiki/Landkreis_T%C3%BCbingen
<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:93.142.146.64|93.142.146.64]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:93.142.146.64|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/93.142.146.64|doprinosi]]) </small>
Wikipedije na njemačkom jeziku nisu pouzdan izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:03, 8. rujna 2011. (CEST)
pa za njemačk stvari sigurno jesu??! Pogotov za lokalne ,dijalektalne stvari...<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.2.130.11|78.2.130.11]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.2.130.11|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.2.130.11|doprinosi]]) 10:48, 18. rujna 2011.</small>
Ni za to. Njemačka wikipedija je vrlo nepouzdana. Sadrži mnoštvo netočnih podataka, a interesne skupine su iscenzurirale mnoštvo podataka koje o određenom pojmu ili događaju daju sasvim drugu sliku, u pravilu na štetu Hrvata, Hrvatske, hrvatskog jezika i kulture. Projekt koji se smatra većim stručnjacima za hrvatski jezik i kulturu od samih Hrvata ne možemo niti smijemo smatrati pouzdanim. Projekt na kojemu su interesne skupine sistematski uklonile i uklanjaju, nekažnjeno etiketiraju, provociraju i vrijeđaju na nacionalnoj osnovi hrvatske suradnike, pri čemu su ugledni suradnici s hrvatskih projekata ostali stigmatizirani dugotrajnim blokadama - ne možemo smatrati pouzdanim, niti kvalitetnim, niti ozbiljnim projektom. Doklegod se na takvom projektu sistematski uklanja pridjev "hrvatski", zamjenjujući ga nekakvim "jugoslavenski" (pri čemu se i u takvim okolnostima skriva svaka sveza s hrvatstvom) ili čak unoseći izmišljene stvari kao supstitut, t.zv. "srpskohrvatski", to ne možemo smatrati mjerodavnim projektom. A ako lažedu za takve stvari, zašto bismo im vjerovali za druge? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:01, 19. rujna 2011. (CEST)
Ovdi u ovin člancima/nazivima nima ništa ''na štetu Hrvata, Hrvatske, hrvatskog jezika i kulture''. To su isključivo unutarnjemačke stvari za koje oni sigurno znaju bolje od nas. Kao i što mi znamo bolje hrvatske stvari od njih. Takav stav je jednako besmislen kao reći da čakavski nazivi za pojedine otoke ([[Brač|Broc]], [[Hvar|Hvor]] ... ) su protiv njemačke kulture i jezika.--[[Posebno:Doprinosi/78.2.154.212|78.2.154.212]] 12:40, 24. rujna 2011. (CEST)
Nima pouzdana izvora. Wikipedija ne može biti sama sebi izvorom. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:14, 26. rujna 2011. (CEST)
== Odgovor: Što izbjegavati ==
Hvala na savjetu. Mislio sam da bi možda bilo korisno navesti sastave trećeligaških prvaka, s obzirom da ponekad poznati prvoligaški nogometaši i reprezentativci poniknu iz malih nogometnih sredina. No, ako to nije potrebno pridržavat ću se tvojeg savjeta. [[Suradnik:Pluki|Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:45, 6. rujna 2011. (CEST)
== Zastava i grb ==
Sve je uredu Kubura, rješili smo nepravilnosti oko zastave i grba Herceg-Bosne. Ima tu još par sitnica odraditi i to je to. Živio! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 14:51, 6. rujna 2011. (CEST)
== Astronomski Centar Salona ==
Pozdrav Kubura. Premjestio si mi članak u Razgovor:Astronomski Centar Salona i rekao si da kad popravim da ćeš ga vratiti u glavni imenski prostor. Podnio sam zahtjev ali se nije članak pomakao. Plz možeš li vidjeti je li sve u redu i vratiti ga?!
([[Suradnik:Argonath|Argonath]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Argonath|razgovor]])</small> 17:57, 6. rujna 2011. (CEST))
== Mikloušić ==
Hvala! [[Suradnik:Doncsecz|Dončec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Doncsecz|razgovor]])</small> 07:37, 8. rujna 2011. (CEST)
:Hvala! O Birlingu toliko znam, da on je pisao prvu hrvatsku kuharsku knjigu. [[Suradnik:Doncsecz|Dončec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Doncsecz|razgovor]])</small> 07:05, 10. rujna 2011. (CEST)
== Predložak ==
Nema problema Kubura... slobodno mijenjaj.
P. S.
Mislim da nam je jezik u priviše defenzivnom iliti obrambenom položaju, to nije dobro. Oću reć, ne znači da je ''datum'' srpska riječ. Ispalo bi da po Hrvatske priča srpski.
Živio.
--<font face="Old English Text MT">[[Suradnik:Wustenfuchs|<font size="3" color="Black">Wusten</font>]][[Razgovor sa suradnikom:Wustenfuchs|<font size="3" color="Dimgray">fuchs</font>]]</font> 01:39, 10. rujna 2011. (CEST)
Naprotiv, baš ove primjedbe nas stavljaju u aktivni položaj. <br>
Inače, ovo nima veze sa srpskim. Radi se o tome što se radi o tuđici. <br>
A zašto tuđični oblik stavljati isprid hrvatskeg oblika? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:42, 10. rujna 2011. (CEST)
==Mapa "Hungary 1683"==
Zamolio bih da ne koristiš mapu "Hungary 1683" u člancima jer prikazuje potpuno netačne granice vilajeta u godini 1683: Segedinski sandžak je bio deo egerskog a ne budimskog vilajeta, područje severno od reke Mureš je pripadalo temišvarskom a ne varadinskom vilajetu, smederevski sandžak je pripadao budimskom a ne rumelijskom ejaletu, itd. Istraži sam tu stvar pa ćeš videti da sam u pravu. [[Posebno:Doprinosi/212.69.6.222|212.69.6.222]] 11:24, 10. rujna 2011. (CEST)
:Bilo bi mi drago da si mi sve ovo gore napisao na hrvatskom. Pa nije valjda hrvatski jezik toliko različit od srpskog da je govornicima srpskog težak za naučiti? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 19:54, 11. rujna 2011. (CEST)
== Pozdrav budnima ==
Bio i otišao spavat prije nego si mi poslao poruku :)--[[Suradnik:Bracodbk|<font color="#FF0000">'''Br'''</font><font color="#D0D0D0">'''a'''</font><font color="#0000FF">'''co'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<font color="black">dbk</font>]] 12:01, 10. rujna 2011. (CEST)
==Lažna karta==
http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Srbi_u_Hrvatskoj#La.C5.BEna_karta
== Dobra večer ==
Lijep pozdrav. [[Datoteka:Face-smile.svg|19px]] -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 20:29, 11. rujna 2011. (CEST)
== [[Barbika]] ==
Nisam li ti rekao svoje mišljenje dok je ''stvar'' bila ''u tijeku''? Možda sam ti čak skrenuo pozornost da pitaš još jednu (u tom trenutku) nazočnu suradnicu? Dakle, tu nema ništa ''mutnoga''. -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 20:35, 11. rujna 2011. (CEST)
O odaklen tebe tako rano na wiki :)?--[[Suradnik:Sokac121|<font color="Blue">'''Šokac'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<font color="Red">'''℗'''</font>]] 21:22, 12. rujna 2011. (CEST)
: E super :) tko je sada izabrao godišnji, napravio je pun pogodak, ljeto ne prestaje.--[[Suradnik:Sokac121|<font color="Blue">'''Šokac'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<font color="Red">'''℗'''</font>]] 21:28, 12. rujna 2011. (CEST)
== Elektronski pošćer... ==
...ti je triba donit nešto, pa mi samo javi je li i je li sve u redu... ;) --[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 19:41, 13. rujna 2011. (CEST)
== [[Razgovor:Sastanak u Grazu]] ==
Priključi se raspravi! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 20:09, 15. rujna 2011. (CEST)
<nowiki>:)</nowiki> Je, tako su i Matu zvali u Graz, rekli su mu "priključi se raspravi" [[Slika:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:32, 18. rujna 2011. (CEST)
== Stadioni ==
Dobro ti je rekao, no koliko vidim ne postoje usuglašena pravila za imenovanje [http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Nogometni_stadioni stadiona] jer neki strani su pisani kao "Stadion XXXX", a drugi kao "Stade/Estadio XXXX". Imaš li rješenje? --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 04:47, 18. rujna 2011. (CEST)
Eh, to je problem na kojeg sam davno bia naletia. Sve bi se nekako dalo riješiti sa "stadion + ime", no onda nam naleti "Stade francais". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:23, 19. rujna 2011. (CEST)
:Ma nema veze... i samo da te obavjestim, za par sekundi slijedi jedna wikipedijska BOMBA! :) --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 02:59, 19. rujna 2011. (CEST)
== Rodio se / nije ==
Kume, koliko su mene u školi učili oko tih stvari, jednako vrijedno je koristiti izraz "rodio se" i "rođen je". Ono što sam ispravio u tvojim (i drugim člancima) su zanaglasnice (mislim da ih tako sada zovu, nisam 100% siguran) '''''se''''' i '''''je''''' koje ni u kojem slučaju ne smiju biti zajedno.--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 07:23, 18. rujna 2011. (CEST)
== Problem ==
Koji je tvoj problem stari??
Jel problem što znam složiti sig?
Jel problem što nisam stigao ništa pametno napisati?
Spusti se malo na zemlju... [[File:Coat of arms of Croatia.svg|25px|]] [[User:Hurkancs|<span style=" color: white; text-shadow:blue 0.1em 0.2em 0.6em; font-family: Georgia;">'''''Hurkancs'''''</span>]]<sub> [[User_talk:Hurkancs|Talk page]] / [[User:Hurkancs|Hurkancs]]</sub> 10:43, 19. rujna 2011. (CEST)
== U svezi virovanja na časnu pionirsku :)==
Poveznicu je da on sam na mojoj stranici za razgovor, ja sam samo citirao isti. Kako si zna da sam bio u pionirima (i to zadnja generacija u mom selu)? --[[Suradnik:Dome|Domjanovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dome|razgovor]])</small> 16:40, 20. rujna 2011. (CEST)
== Kratice ==
Glede [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=3028854&oldid=3028723 ovoga.]
Dva zanimljiva izvora:
* Lidija Cvikić, Zrinka Jelaska, ''Kratice u hrvatskome: hrvatske, međujezične i engleske.'' (str. 99. – 108.), '''<tt>U zborniku:</tt>''' Barbara Kryżan-Stanojević, ur., ''Inovacije u slavenskim jezicima'', Zagreb : Srednja Europa, 2011., ISBN 978-953-6979-80-6
* Ljiljana Jojić, ''Pravopisni priručnik'', Zagreb : Novi Liber : EPH, 2004., ISBN 953-6045-30-3, str. 182. (§ 371.) i str. 185. (§ 377.).
:* ''višeslovčane kratice'' koje završavaju na suglasnik odnosno na suglasnički skup, te na samoglasnik '''o''' → muški rod
:* ''višeslovčane kratice'' koje završavaju na samoglasnik '''a''' → ženski rod
:* § '''377.''' ''Rod kratice određuje se prema njezinu izgovornom obliku. Tako se onda i sklanja. U praksi je, međutim, uočena tendencija da se kratice čitaju i sklanjaju kao imenice muškoga roda:''
:::''<small>HV je osjetno modernizirana/HV je osjetno moderniziran.</small>''
Lidija Cvikić i Zrinka Jelaska općenito opisuju stanje u najznačajnijim pravopisima na tržištu. Nisu spominjale ''Pravopisni priručnik'' Ljiljane Jojić, ali nisu spominjale ni pravopisne priručnike Ilije Protuđera (Split, 2010.), Ante Vladimira Bikića (Didakta, 1997.), Marine Čubrić i Mirele Barbaroše-Šikić (ŠK, 2001.), te mnoge druge, primjerice pravopis Franje Cipre i Adolfa Bratoljuba Klaića koji navodi kraticu §§ za množinu riječi članak (''paragraf''), nadalje jasno navodi dvostruka slova (uz točku na kraju) kao znak za množinu, gg., čč. ss. i dr. Nadam se kako će ti izvori pomoći. -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 00:06, 21. rujna 2011. (CEST)
== Pozdrav ==
Noćna tico :)--[[Suradnik:Bracodbk|<font color="#FF0000">'''Br'''</font><font color="#D0D0D0">'''a'''</font><font color="#0000FF">'''co'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|<font color="black">dbk</font>]] 02:12, 22. rujna 2011. (CEST)
== Uređivanje stranice ==
Poštovani,
zahvaljujem na Vašoj poruci, koju ste mi poslali vezano uz uređivanje stranice.
Ljubazno ću zamoliti da, ukoliko ste završili s uređivanjem stranice Krste Jurasa, uklonite
natpis "Radovi u tijeku".
Stranicu sam napravio prije 10ak dana i s moje strane su sva ažuriranja gotova.
Zahvaljujem na odgovoru.
Lp.
Ivan
[[Suradnik:Ivan Juras|Ivan Juras]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Juras|razgovor]])</small> 09:31, 23. rujna 2011. (CEST)
== austrougarski, prid. i pril. ==
Nakon što pročitaš [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21426 a], [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31988 b], [http://hrcak.srce.hr/file/18603 c], [http://hrcak.srce.hr/file/16124 d], [http://hrcak.srce.hr/file/62427 e], [http://hrcak.srce.hr/file/100764 f], [http://hrcak.srce.hr/file/99560 g], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e11jXg%3D%3D&keyword=austrougarski h], možeš li mi pojasniti razlog svojih sljedećih uređivanja: [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Austrougarski_ratni_brodovi&diff=prev&oldid=3095255 1], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Austrougarski_mornari%C4%8Dki_%C4%8Dasnici&diff=prev&oldid=3095254 2], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zgrada_Mornari%C4%8Dke_sekcije&diff=prev&oldid=3095231 3], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Veruda&diff=prev&oldid=3095226 4], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mornari%C4%8Dki_park_u_Puli&diff=prev&oldid=3095221 5], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zgrada_Admiraliteta_u_Puli&diff=prev&oldid=3095219 6], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_brodova_austro-ugarske_ratne_mornarice&diff=prev&oldid=3095216 7], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_brodova_austro-ugarske_ratne_mornarice&diff=prev&oldid=3095215 8], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pobuna_mornara_u_Boki_Kotorskoj&diff=prev&oldid=3095213 9] ... [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Austro-ugarska_abisalna_ekspedicija_1890.-1898.&diff=prev&oldid=3090411 n]. Ako postoji opravdan razlog za navedena uređivanja, onda svakako nemoj izbjeći kontaktirati ove adrese [mailto:enciklopedija@lzmk.hr], [mailto:zavodzd@hazu.hr], [mailto:hda@arhiv.hr], [mailto:nbaric@isp.hr], [mailto:karmen.hrvatic@st.t-com.hr], [mailto:sandra@novi-liber.hr] ili [mailto:her@srce.hr]. Ako je uređivanje bilo neopravdano, onda te molim da ispraviš svoje izmjene. Razlog mi slobodno napiši ispod ovih redaka. Zdrav i veseo bio! --[[Posebno:Doprinosi/31.147.126.50|31.147.126.50]] 08:22, 26. rujna 2011. (CEST)
: Na stranici 134 Hrvatskog pravopisa pišu oba oblika (austro-ugarski i austrougarski). Kod sličnih slučajeva (postojanja dvostrukosti) obično ne ispravljamo oblik koji je napisao prvi suradnik, makar uzevši u obzir da je hrvatski standard više etimološki nego fonetski, bolje je austro-ugarski i newyorški od austrougarski i njujorški, što potvrđuje zadnje izdanje Hrvatskog pravopisa (jedinog pravopisa u RH koji je usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika) u kome se oblik njujorški uopće ne pojavljuje.
: Drugim riječima, oblik austrougarski je valjan u hrvatskome jeziku, ali ako ga netko ispravi u austro-ugarski tome prigovora nema. Odnosno, ako netko želi prigovor pisati, adresa je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, [http://www.ihjj.hr www.ihjj.hr]. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 11:34, 26. rujna 2011. (CEST)
::Dobro si to napisao: ''kod postojanja dvostrukosti obično ne ispravljamo oblik koji je napisao prvi suradnik''. Ostatak rečenice nakon zareza mi je još uvijek nedokučiv, pa bih te molio da mi pojasniš vezu između ''austro-ugarski i austrougarski'' i ''newyorški i njujorški''. Pozivaš se na etimologiju i fonetiku pišući o ovim parnjacima, pa me zanima kakva je to etimološka ili fonetička razlika između ''austro-ugarski'' i ''austrougarski''. O tome da li se pojavljuje ''njujorški'' u posljednjem izdanju Hrvatskoga pravopisa ne želim pisati jer je u pitanju neki drugi pridjev, onaj iz naslova odlomka. Pokušaj ponovo pročitati cijeli svoj odlomak tako da ukloniš one riječi koje sam obuhvatio u uglatim zagradama: ''Kod sličnih slučajeva (postojanja dvostrukosti) obično ne ispravljamo oblik koji je napisao prvi suradnik [...] ako ga netko ispravi u austro-ugarski tome prigovora nema''. Shvaćaš li što si napisao? Uostalom, volio bih pročitati <u>Kuburin</u> odgovor jer ipak on zna najbolje koji je razlog njegovih izmjena. Zdrav i veseo bio! --[[Posebno:Doprinosi/31.147.128.150|31.147.128.150]] 15:57, 26. rujna 2011. (CEST)
:::Dragi kolego 31.147.x.x, zašto se ne prijaviš, nego radiš neprijavljen?
:::Dao si mi bio misliti zašto pišeš skupa. Vjeruj mi, dobro sam promislio, nisam se želio zalijetati.
:::No razlika postoji. Austro-ugarski se odnosi na Austro-Ugarsku, dok se austrougarski moglo odnositi na austrijske Ugre.
:::Gledaj ovako. Čileansko-hrvatski odnosi. Piše li se ovo skupa, "čileanskohrvatski" ili sa spojnicom?
:::Govorimo li o "'''čileanskohrvatskim odnosima'''" ili o "'''čileansko-hrvatskim odnosima'''"?
:::Razlika postoji. Ovo prvo se odnosi na čileanske (čilske) Hrvate, odnose unutar njihove zajednice, između njih samih, ili njih s nekim trećim. Ono drugo se odnosi na odnose između Čilea i Hrvatske. Jesi li shvatio? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:32, 27. rujna 2011. (CEST)
::::Krenut ću redom. Ne da mi se prijaviti jer ne vidim od toga nikakve koristi. Dapače, imena u komunikaciji ponekad znaju biti mrska. Što se tiče ostaloga, nije mi jasna konstrukcija da ''se austrougarski <u>moglo</u> odnositi na austrijske Ugre''. Ili se odnosi ili se ne odnosi. Bilo jedno, bilo drugo, trebaš napisati izvor takve tvrdnje (definicije) jer pravopisi i rječnici očito ne govore o ovoj razlici. U primjeru s Čileancima i Hrvatima odnoso Čileom i Hrvatskom očito je da pokušavaš crticom razlučiti nacionalni opseg navedenih pridjeva od njihova narodnog opsega. Takvu praksu prvi put vidim. Štoviše, ne vidim vezu između ''čileansko-hrvatski'' (ili kao što spominješ i ''čileanskohrvatski'') i ''austro-ugarski'', pa ni u onom razlikovanju koje pokušavaš naznačiti. Riječ je o dvjema državama u slučaju Čilea i Hrvatske s jedne strane (ili dvama narodima u slučaju Čileanaca i Hrvata) i jednoj državi (Austro-Ugarskoj) s druge strane (ovdje je bespredmetno diskutirati o narodnom opsegu pridjeva austrougarski izvedenog iz imena države jer on sigurno ne obuhvaća samo Austrijance i Ugre). Indikativna je činjenica da IHJJ, na koji se pozvao Speedy, također u svojim raspravama rabi pridjev austrougarski ([http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/30_13_Pticar.pdf 1], [http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/31_07_Kapetanovic.pdf 2], [http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/31_prikaz_22.pdf 3]). Istina je da Speedy nije stavio dobru poveznicu za njihov kontakt, pa ću to ja učiniti ovdje [mailto:ihjj@ihjj.hr]. Ako misliš da su napravili pogrešku u pisanju, bilo bi mi drago da ih mailom na to upozoriš. Prije kraja pisanja moram te malčice ispraviti u rečenici ''Dao si mi bio misliti zašto pišeš skupa'' jer nije pitanje zašto ja pišem ''austrougarski'' skupa, nego <u>zašto si ti napravio izmjene iz austrougarski u austro-ugarski</u>. Ako je jedini razlog tomu onaj koji si naveo, onda bih rado pročitao izvor koji to navodi. Ako je uređivanje bilo neopravdano, onda te molim da ispraviš svoje izmjene. Zdrav i veseo bio! --[[Posebno:Doprinosi/31.147.98.131|31.147.98.131]] 06:49, 27. rujna 2011. (CEST)
Ma jesi li ti pisao ovu "erlovinu"? Googleov test nigdje to ne pokazuje [http://www.google.hr/search?hl=hr&source=hp&q=erlovina&oq=erlovina&aq=f&aqi=&aql=&gs_sm=e&gs_upl=531l1250l0l1390l8l5l0l1l0l0l125l468l0.4l4l0], a ni Hrvatski jezični portal [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search]. <br>
Jesu li ovo tvoja uređivanja [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/31.147.105.124] [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/31.147.128.194]?<br>
Evo zašto je bitno kad si prijavljen. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:15, 28. rujna 2011. (CEST)
Imaš li izvor za ovu "namjesnicu" [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Princ_%C5%A0kotske&curid=310903&diff=3097697&oldid=3013057] kao prijevod za "stewardess"? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:18, 28. rujna 2011. (CEST)
:Zar ni slovo spomena ne mogu dobiti na svoj prethodni komentar? Ne znam što ti je omelo koncentraciju u čitanju mojega prethodnog odgovora, ali dovoljno je koncentrirati se samo na ono podcrtano. Ne tražim valjda previše? Što se tiče tvojega posljednjeg odgovora (za koji ne znam kakve veze ima s pridjevom o kojem raspravljamo), rado ću o njemu napisati svoje mišljenje, ali nakon što riješimo prvi problem. Nadam se da nemaš ništa protiv poštovanja prvenstva teme i održavanja njezina kontinuiteta. Zdrav i veseo bio! --[[Posebno:Doprinosi/31.147.112.40|31.147.112.40]] 09:32, 28. rujna 2011. (CEST)
:Možeš li mi objasniti zašto izbjegavaš napisati odgovor, a ne izbjegavaš nakon mojeg prethodnog odgovora napraviti [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pu%C4%8Dki-usta%C5%A1e&diff=prev&oldid=3099913 ovakvu izmjenu]? Iako bih mogao pretpostaviti tvoju lošu namjeru, pretpostavit ću da nisi uočio narančastu traku s obaviješću o novoj poruci, pa ću te po drugi put (!) moliti da se pokušaš usredotočiti na ono što sam te pitao. <u>Zašto si napravio izmjene iz austrougarski u austro-ugarski?</u> Zdrav i veseo bio! --[[Posebno:Doprinosi/31.147.125.22|31.147.125.22]] 12:27, 30. rujna 2011. (CEST)
Ovako. [[Sanda Ham]] u svojoj knjizi ''Hrvatski školski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 2005. (v. str. 84, gdje "austrougarski" i "austro-ugarski" usmjerava na str. 46) baš objašnjava kad ide austrougarski i austro-ugarski. Kao što nije isto ni "književnojezična povijest" i "književno-jezična povijest". "Književnojezična povijest" se odnosi na povijest književnog jezika, a "književno-jezična povijest" se odnosi na književnu i jezičnu povijest. <br>
Sastavljeno se pišu pridjevi koji su postali od sveze pridjeva i imenice. Pridjevi se sastavljaju spojnicom ako su oba pridjeva značenjski ravnopravna.
U svakom slučaju, po njenom tumačenju bi ondje išlo "austro-ugarski" (jer označuje "i austrijski i ugarski"). [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:08, 18. listopada 2011. (CEST)
Recimo, nije koprivničkokriževačka županija, nego koprivničko-križevačka, jer su ta dva pojma u gramatički ravnopravnom odnosu. U Haminoj knjizi stoji primjer Ličko-senjske županije (jer je županija i lička i senjska). To je kad se pridjevi sastavljaju spojnicom ako su oba značenjski ravnopravna. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 07:49, 18. listopada 2011. (CEST)
== re Wikibabel, page d'utiliseur ==
Hi Kubura,
my user page is everywhere* red, but as you asked so kindly I added [https://secure.wikimedia.org/wikipedia/hr/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ARbrausse&action=historysubmit&diff=3095573&oldid=3095201 some babels] on the discussion.
To answer your question: It is completely fine to contact me in Croation - but I'm only able to answer in English.
<nowiki>*</nowiki>) [http://toolserver.org/~pathoschild/stalktoy/?target=Rbrausse some 150 wikimedia projects] :)
Yours, [[Suradnik:Rbrausse|Rbrausse]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rbrausse|razgovor]])</small> 10:41, 26. rujna 2011. (CEST)
== ''Handschar Division'' ==
Divizija je bila njemačka i nosila je njemački naziv. Kod nas se narodno zove ''Handžar'', dok se pravilo piše ''Handschar''. --<font face="Old English Text MT">[[Suradnik:Wustenfuchs|<font size="3" color="Black">Wusten</font>]][[Razgovor sa suradnikom:Wustenfuchs|<font size="3" color="Dimgray">fuchs</font>]]</font> 17:08, 26. rujna 2011. (CEST)
== Buonasera+ gentile richiesta di traduzione per [[it:Instituto Autónomo de Bibliotecas e Información del Estado Mérida]] e [[it:Léster Rodríguez]] ==
Buonasera a te,
ti scrivo per sapere come stai, e che si dice di bello in Croazia. io qui tutto bene, sono impegnato un poco nella vita reale e anche negli studi. ma trovo sempre il tempo di fare qualche viaggetto seppur virtuale in Europa a trovare qualche amico di vecchia data. mi chiedevo se saresti gentile da tradurmi questi due articoli, uno riguardante l'Istituto che regola tutte le Biblioteche dello stato Mérida, l'altro invece è il rettore emerito della Università delle Ande, nonché attuale sindaco di Mérida e candidato alle Governative 2012, è uno tra i papabili a Governatore. se hai un articolo di tuo interesse chiedi pure...lo farò con vero piacere. anche perché adesso ho conosciuto anche una giovane e bella bosniaca tramite un conosciuto socialnetwork, e sto facendo da qualche giorno il professore di italiano...e devo dire che la mia alunna apprende rapido. volevo chiederti per concludere la nostra chiacchierata odierna, se sai un titolo di qualche vocabolario di croato monolingue, che alla prossima gita che farà un gruppo di camporesi a [[Međugorje]], il capogruppo mi porterà il vocabolarietto da collezionare e studiare. grazie per tutto e a buon rendere come sempre :)--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 17:30, 26. rujna 2011. (CEST)
:Certamente lo traduco, con vero piacere, se aggiungeresti le immagini della Processione sarebbe cosa buona e giusta, nonché una grande opportunità di mostrare questo Grande Patrimonio al Mondo (visto che è un Patrimonio UNESCO). l'Estate Nonna è trascorsa con calma, visto che in paese non ha offerto grandi cose visti i tempi correnti ed altri piccoli particolari, in compenso ho conosciuto questa mia giovane alunna bosniaca, è una ragazza molto dolce e simpatica, ed ha una voglia matta di visitare la mia terra natale, la Calabria, visto che sei vicino di casa della Bosnia, vorrei un consiglio: cosa piace alle sarajevesi ed alle ragazze bosniache, croate e serbe in generale?, ossia la tipica ragazza di queste parti, sono un poco curioso di sapere...so come sono le bulgare e le macedoni, ma è la prima volta che ho a che fare con un angioletto come la mia alunna. detto questo ti ringrazio in anticipo di vero cuore per quello che fai per me..e nel tardo pomeriggio mi dedico all'articolo sulla Processione dell'Isola di Lesina. un luminoso saluto :)--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 07:32, 27. rujna 2011. (CEST)
::{{riješeno}} [[it:Za križen]], è stato un vero piacere e l'ho fatto al volo...una domanda..che male ho fatto a Markus il Montenegrino? penso di aver chiesto un modesto parere. poi spiegami tu il resto :)--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 13:06, 27. rujna 2011. (CEST)
Napomena čitatelju: (Markusova poruka je bila grješkom došla pod ovaj odlomak, pa je suradnik mislio da je uputio njemu). [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:48, 28. rujna 2011. (CEST)
::va bene, grazie per tutto...se hai bisogno di qualche altra traduzione chiedi pure :) e buona giornata--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 09:50, 28. rujna 2011. (CEST)
== (bez naslova) ==
Kubura,
Oko Razgovora: Zetska država...ne, ne i ne, ne troši se zalud. ''Margaritas ante porcos''--[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 11:01, 27. rujna 2011. (CEST)
== <nowiki>[[:Kategorija:Jugoslavenski filmovi]]</nowiki> ==
Kad si već [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Festival_igranog_filma_u_Puli&curid=33810&diff=3097743&oldid=3096977 u vehementnu trku], nemoj previdjeti himeričnu ili ''žabokonjsku'' kategoriju iz naslova odlomka! ;) --[[Posebno:Doprinosi/31.147.131.86|31.147.131.86]] 04:26, 28. rujna 2011. (CEST)
Oni nisu nikad ni postojali. Ti isto kao da ne znaš ono nije bila monolitna država. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:31, 28. rujna 2011. (CEST)
:Pokaži mi gdje sam napisao da je Jugoslavija bila monolitna država. Stavljati drugima riječi u usta ako već nije neukusno, onda je u najmanju ruku nepristojno. Ako nisu nikad postojali jugoslavenski filmovi i jugoslavenska kinematografija, onda ću ponoviti ono što sam napisao. Nemoj previdjeti kategoriju iz naslova! Dosljednost je najmanje što očekujem od tebe. ;) --[[Posebno:Doprinosi/31.147.131.86|31.147.131.86]] 05:16, 28. rujna 2011. (CEST)
::Ne mogu se sjetiti zašto kad čitam tebe, sjetim se Tolkiena. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:36, 30. rujna 2011. (CEST)
:::Ako ti ne znaš, kako ću ja znati? Zatvori oči, duboko udahni, zadrži nakratko dah, pa izdahni. Ako si se prisjetio, <u>obvezno</u> napiši svoj razlog jer bih rado volio pročitati tvoju motivaciju. Ipak, prisjetio se ili ne, bilo bi lijepo da u međuvremenu objasniš [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=3099851&oldid=3099850 zašto si dewikificirao naslov odlomka]? Napisao sam ''u međuvremenu'' jer očekujem da se što prije baciš na '''[[:Kategorija:Jugoslavenski filmovi|kategoriju jugoslavenskih filmova]]'''. Već si utvrdio da ''nisu nikad ni postojali''. Dakle, što se čeka? --[[Posebno:Doprinosi/31.147.120.200|31.147.120.200]] 21:31, 30. rujna 2011. (CEST)
::::A čemu bi to [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=3099851&oldid=3099850] služilo? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:32, 2. listopada 2011. (CEST)
:::::Razumiješ li ono što sam pisao i što pišem? Vrati se u prošlost nekoliko dana dok su u ovom odlomku postojala samo [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&oldid=3097814#Kategorija:Jugoslavenski_filmovi prva tri komentara] i vidjet ćeš da sam te u svojemu prvom (a i drugom) komentaru nastojao upozoriti na kategoriju povezanu s [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Festival_igranog_filma_u_Puli&curid=33810&diff=3097743&oldid=3096977 izmjenama koje si radio]. Sad kad si shvatio čemu je wikipedizirani naslov služio, možeš objasniti <u>zašto si stao ''u vehementnu trku''</u> ([http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Jugoslavenska_kinematografija&diff=prev&oldid=3097733], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Festival_igranog_filma_u_Puli&diff=prev&oldid=3097743], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_najbolju_glavnu_%C5%BEensku_ulogu&diff=prev&oldid=3097744], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velika_zlatna_arena_za_najbolji_film&diff=prev&oldid=3097746], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_kostimografiju&diff=prev&oldid=3097750], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_re%C5%BEiju&diff=prev&oldid=3097754], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_scenarij&diff=prev&oldid=3097757], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_najbolju_glavnu_%C5%BEensku_ulogu&diff=prev&oldid=3097759], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velika_zlatna_arena_za_najbolji_film&diff=prev&oldid=3097760], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_najbolju_glavnu_mu%C5%A1ku_ulogu&diff=prev&oldid=3097765], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_kameru&diff=prev&oldid=3097767], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_re%C5%BEiju&diff=prev&oldid=3097779], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Zlatna_arena&diff=prev&oldid=3097782], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_monta%C5%BEu&diff=prev&oldid=3097785], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_glazbu&diff=prev&oldid=3097794], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_scenografiju&diff=prev&oldid=3097795], [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_arena_za_scenografiju&diff=prev&oldid=3097801])? Naravno da još uvijek očekujem odgovor (ne pitanje!) <u>zašto si dewikificirao naslov odlomka</u>. Nisi valjda shvatio čemu je služio wikipedizirani naslov nakon što sam napisao objašnjenje? --[[Posebno:Doprinosi/31.147.129.41|31.147.129.41]] 10:27, 2. listopada 2011. (CEST)
::::::Ne znan što se čeka, valjda dažd za napojit masline. Nisi mi ni objasnio na hrvatskom što to znači vehementno. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:01, 3. listopada 2011. (CEST)
:::::::Definiciju vehementnoga mogao si potražiti [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19hUBl1&keyword=vehementan ovdje], a dažd će pak napojiti ulike vrlo skoro. Eto, nastojao sam odgovoriti na tvoj gornji komentar. Još kad bi slijedio ovaj moj primjer i počeo odgovarati na moja pisanja i pitanja te se držao teme iz naslova, a ne agrometeorologije i etimologije vehementnog (zar je trebalo proći nekoliko pitanja da bi tek sad ovo pitao?!). Naravno, osim ako si mislio da prethodno spomenuti imaju izravne veze s jugoslavenskom kinematografijom. Ovako ispada da se o izmjenama, koje si usput rečeno ti napravio, dopisujem sâm sa sobom. Naročito ako pogledam sve tvoje dosadašnje odgovore. One o kinematografiji, dakako. Vjerujem da bih još više otežao situaciju kad bih gore neodgovorenim pitanjima dodao sljedeća dva. Čemu [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Barba_%C5%BDvane&diff=3103333&oldid=2952703 ovo], a čemu [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Barba_%C5%BDvane&diff=1852989&oldid=1781091 ovo]? Što se tiče ovih novih dvaju, ne znam odakle krenuti s pitanjima, pa je možda najbolje tražiti te da napišeš nešto '''''i''''' o ovim izmjenama. --[[Posebno:Doprinosi/31.147.122.246|31.147.122.246]] 23:01, 6. listopada 2011. (CEST)
== Crkva Svetog Križa, Siget ==
E moj Kubura - daj pažljivo pogledaj pa reci tko je koga mirrorirao '''[[Crkva Svetog Križa, Siget]]''' - hr. wiki (12:06, 14. srpnja 2011.) ili '''[http://sh.wikipedia.org/wiki/Crkva_Svetog_Kri%C5%BEa,_Siget Crkva Svetog Križa, Siget]''' - sh.wiki (20:44, 29 rujan-септембар 2010), ... ''kako se ono kaže prvo ispeci, pa reci''.
== Ruža vjetrova ==
Nemoj me zezati, ne kaže se spletaka nego spletki :)
lp, [[Suradnik:Adri|<font color="#00CCFF"><B>Adri</B></font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Adri|<font color="Silver"><small>[Razgovarajmo]</small></font>]] 23:08, 29. rujna 2011. (CEST)
Puška - pušaka, mačka - mačaka, djevojka - djevojaka. Tako je i spletka - spletaka. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:33, 30. rujna 2011. (CEST)
== Ekraniziranje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića ==
Vidi [[Razgovor:Ivana_Brlić-Mažuranić]]. --[[Suradnik:Rprpr|Rprpr]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rprpr|razgovor]])</small> 09:29, 30. rujna 2011. (CEST)
== Alumniportal ==
Poštovanje Kubura,
ne znam što moram učiniti da se ova stranica sacuva. Pročitala sam kriterije i zadovoljavam ih.
Unaprijed hvala i lp.
--[[Suradnik:Halkiona|Halkiona]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Halkiona|razgovor]])</small> 12:09, 2. listopada 2011. (CEST)
Jesi li pročitala što piše? Suradnici će dati mišljenje. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:02, 3. listopada 2011. (CEST)
Jesam! A to znači tako uvijek ide kad netko izađe s novim člankom? A dobrooo ;-))
Zahvaljujem - možete i Vi mene ovdje kontaktirati!--[[Suradnik:Halkiona|Halkiona]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Halkiona|razgovor]])</small> 11:57, 3. listopada 2011. (CEST)
Kubura, molim Vas da mi se javite u vezi ovog članka. Ako ga obrišete, imat ćemo članak o ovoj društvenoj mreži na mnogim jezicima wikipedije osim na hrvatskom. Znači građani Hrvatske će ga čitati na SRPSKOM i BOSANSKOM. Pa Vi vidite je li nam to u interesu!--[[Suradnik:Halkiona|Halkiona]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Halkiona|razgovor]])</small> 08:43, 10. listopada 2011. (CEST)
U redu.
Možete li mi samo reći vide li ti ostali Vasi suradnici ovu našu komunikaciju - ili moram negdje objaviti da i oni vide da ako izbrišete ovaj članak, da će onda građani Hrvatske čitati članak o ovoj izuzetnoj, a k tome besplatnoj društvenoj mreži na SRPSKOM I BOSANSKOM?
I imam pitanje - možete li mi objasniti kriterije hrvatske wikipedije, odnosno u kojem dijelu tih kriterija ih ne ispunjava. Zašto je ovaj članak stavljen među malobrojne neprimjerene po sadržaju? Isto tako ne razumijem kako u wikipedijama na poljskom, bugarskom, engleskom, bosanskom, srpskom i dr. jezicima ispunjava kriterije, a u hrvatskom ne?--[[Suradnik:Halkiona|Halkiona]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Halkiona|razgovor]])</small> 15:56, 11. listopada 2011. (CEST)
== Nadnevci u "Teheranu" ==
Oj Kuburo! Slažem se s onim što si napisao 100%, ALI previdio si to da je u članku „[[Teheran]]” (isto kao i kod „[[Kurdi|Kurda]]”) implementiran onaj složeni sustav citiranja tako da postoje '''''Bilješke''''' koje dalje vode na '''''Citiranu literaturu'''''.<br>
''Bilješke'' je potrebno skratiti što je više moguće jer već ima opširno objašnjenje u ''Citiranoj literaturi'' - tako se radi i u stručnoj tiskanoj literaturi, a pogotovo u wikipedijskim člancima poput ovog koji je sam po sebi golem. Također, postoji još niz istih u kojima se koristi taj princip "(DD.MM.GOD.)" pa nema smisla mijenjati samo jednog jer članak time izgleda nagrđeno. Evo nekoliko primjera kako se bilješke skraćuju u literaturi:
* Prezime, Ime (Godina), str. XX.
* Prezime (Godina), str. XX.
* Prezime, Godina:XX
Ja sam osobno izabrao ovaj prvi odnosno „najopširniji” pa nema smisla da ga još više širimo.<br>
Ukratko, što dobijemo kada kliknemo na "<font color="blue">CNN (6.3.2007.)</font>"? Automatski nas preusmjeri na popis citirane literature gdje lijepo stoji:
* {{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=CNN632007|prezime=Christie|ime=Les|naslov=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|izdavač=Cable News Network|lokacija=Atlanta, Georgia|datum=<u>'''6. ožujka 2007.'''</u>}} Pristupljeno '''19. rujna 2011.'''<br>(Primjeti podebljano i podcrtano). [[Slika:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 12:13, 2. listopada 2011. (CEST)
== Pripovijetke ==
Po hrvatskom pravopisu i gramatici, oba oblika genitiva množine - i pripovijetki i pripovijedaka - su jednako preferirana. Pogledajte! [http://picturepush.com/public/6676982 rječnik] [[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])</small> 15:19, 2. listopada 2011. (CEST)
Jesi li slušao na hrvatskom radiju emisiju o tome koji je genitiv množine bolji: milijardâ ili milijardi? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:27, 3. listopada 2011. (CEST)
== Buongiorno + gentile richiesta di traduzione per [[:it:Cristina D'Avena]] ==
Buongiorno e Buon Inizio Settimana,
ti scrivo anzitutto per sapere come stai e per portarti buone nuove sulla mia alunna. allora è 29enne, di Sarajevo Nord e di fede islamica, va matta per l'Italia e lavora come contabile presso una casa di moda. E' una ragazza molto dolce e simpatica, che ha visto tanto male a causa del periodo 1992-1995 T___T. Ma passando a cose positive, le piace tanto una cantante, attrice e conduttrice italiana, dopo aver ascoltato una [http://www.youtube.com/watch?v=hyZ_9O3SQPA canzone] che le ho dedicato, e che ti faccio ascoltare, sperando che ti piaccia anche a te. la cantante si chiama Cristina D'Avena, ed è entrata in 4 generazioni di ragazzi e bambini, me compreso, quello che ti chiedo è se cortesemente e gentilmente potresti tradurre la mia beniamina d'infanzia, in cambio ti tradurrò l'articolo che ti piace, l'articolo odierno ovviamente. Credo che nei balcani la mia Cara Cristina è famosa, vista i vari tours, sarà capitata anche da voi. detto questo ti lascio la canzone ed un sereno inzio settimana. grazie a nome della mia alunna e di Cristina :)--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 10:34, 3. listopada 2011. (CEST)
::Buonasera di nuovo, ti scrivo per avere aggiornamenti in merito e per chiederti se vorresti tradotto qualocosa, sono a tua disposizione, per qualsiasi cosa sai dove trovarmi, grazie e a buon rendere.--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 19:23, 4. listopada 2011. (CEST)
Lo faró, ma sono un poco (pochettone :) ) in ritardo con le altre obligazioni. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:24, 8. listopada 2011. (CEST)
== Predložak:Film ==
Bok. Kad [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_film&diff=prev&oldid=3103330 dodaješ nova polja] u predložak, molim te da ih [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_film&diff=next&oldid=3103330 dodaš] i u korištenje jer se inače gubi njihova korisnost. Hvala. --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<font color="#4B0082">M</font><font color="#660099">a</font><font color="#9400D3">y</font><font color="#9932CC">a</font><font color="#9955BB">S</font><font color="#A76BCF">i</font><font color="#B57EDC">m</font><font color="#BF94E4">F</font><font color="#C9A0DC">a</font><font color="#D19FE8">n</font>]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|<span style="color: #9400D3; font-size: 20px">☎</span>]] 15:40, 3. listopada 2011. (CEST)
== CERGE-EI ==
Draga Kuburo,
bila bi ti zahvalna ako bi mi mogla pomoci da sto prije otvorim domenu http://hr.wikipedia.org/wiki/CERGE-EI kako bi sto kvalitetnije uredila stranicu. Naime, za koji dan slave 20 godine i biti ce veliko predstavljanje institucije na konferenciji i razgovora o tome na koje je sve jezike o njima objavljeno na wikipediji :) Lijepi pozdrav! <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Jasence|Jasence]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Jasence|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Jasence|doprinosi]]) 22:23, 3. listopada 2011.</small>
== Zemljopisci ==
Razumijem zalaganje za jezičnim čistunstvom, ali što ćemo s dvjema kategorijama (Geografi i Zemljopisci) koje imaju identično značenje? --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 02:21, 4. listopada 2011. (CEST)
:Nemam ja ništa protiv, no kategorizirao sam ih onako zbog toga što je veća kategorija i da se izbjegnu sukobi koji bi me omeli u radu (kategoriziram dosta toga zadnjih dana, ne samo zemljopisce). Kasnije se lako može premjestiti, sada je raštrkano u dvije kategorije. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 03:14, 6. listopada 2011. (CEST)
==Comment ça va...==
Mulțumesc, mersi. Bine! [[Suradnik:BAICAN XXX|BAICAN XXX]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BAICAN XXX|razgovor]])</small> 13:24, 4. listopada 2011. (CEST)
== Euroliga vaterpolo ==
pozdrav, vezano uz tvoju primjedbu za [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euroliga_(vaterpolo)&curid=36716&diff=3103202&oldid=3096660[ za članak [[Euroliga (vaterpolo)]] pogledaj inačicu [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euroliga_(vaterpolo)&oldid=3103215] gdje sam uz klubove koji su tada pripadali drugim zemljama stavio i zastave tadašnjih zemalja (konkretno uz Mladost ZG i Jadran zastave Hrvatske i SFRJ, Partizan BG Srbije i SFRJ, MGU, CSK VMF i Dynamo (svi Moskva) Rusije i SSSR-a, Dynamo Almaaty Kazahstana i SSSR-a, Dynamo Magdeburg Njemačke i DDR, Bečj Srbije i SiCG, dok sam kod Spandau 04 stavio zastavu Njemačke (s obzirom da je ista kao i kod Zapadne Njemačke), pa sam smatrao preglednijim da taj dio izostavim. <br>
Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:54, 4. listopada 2011. (CEST)
== Re: Danas ==
U Hrvatskoj, i u formi časopisa, koliko sam uspio pronaći, nije. [http://www.hidd.hr/articles/casopisi.php] [[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])</small> 15:11, 9. listopada 2011. (CEST)
==Novinarka==
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Sne%C5%BEana_Rakonjac Sada je sa novinarkom OK]. Pouzdrav, --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 19:45, 9. listopada 2011. (CEST)
== Isprika ==
Oprosti što sam večeras mnogo snimao na članku o Voloderu. Podatke je zbilja bilo teško prikupiti. Nigdje nije bilo sve na jednom mjestu. [[Suradnik:Pantagana|Pantagana]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pantagana|razgovor]])</small> 00:28, 10. listopada 2011. (CEST)
== Answer ==
I've translated what you told to me (I don't speak Croatian): Having a [http://toolserver.org/~quentinv57/sulinfo/DerBorg SUL account], I was registered also here at my first contact (23-12-2010). I would start editing here this night adding the enwiki interlink to [[Petina]] (but ZéroBot was faster than me). The reasons for my self-welcome are:
#to avoid red links to my nicknames when I start to edit in another Wiki edition
#mainly: to have some clear and practical links about guidelines of the new Wiki I join
I'm not a noob [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ListUsers&limit=1&username=DerBorg at EnWiki] and [http://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3AListUsers&username=DerBorg&group=&limit=1 Commons], but I don't know "welcome" policies about HrWiki. If you retain to delete it, it's not a problem. Regards. --[[Suradnik:DerBorg|DerBorg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DerBorg|razgovor]])</small> 03:39, 11. listopada 2011. (CEST)
:Ahhh ok, I've understood the misunderstanding. To find "[[Predložak:Dobrodošlica2]]", i went at [[:en:Template:Welcome]] searching for "hr" interlink. Thanks for help, by now "I can move" but I'll remember if I will be ''lost in translation'' :-) Good work. --[[Suradnik:DerBorg|DerBorg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DerBorg|razgovor]])</small> 03:52, 11. listopada 2011. (CEST)
::Yes, you've understood [[Borg|the meaning of my nick]]. Anyway, <<''resistance is futile'', your articles will be "interlinked"!>> ;-D --[[Suradnik:DerBorg|DerBorg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DerBorg|razgovor]])</small> 06:02, 11. listopada 2011. (CEST)
== Pasivni aktivi i/ili aktivni pasivi ==
Nisam zaboravio na to, ali sam se opekao (po tko zna koji put) dvo/višeznačnost našega jezika, pa sam ponekad znao reći da ću za materinji proglasiti neki drugi jezik. ;)--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 12:50, 11. listopada 2011. (CEST)
g7hqjlsbxlhqbu1099p2011ep9p8zwy
Škotska rukometna reprezentacija
0
322823
7088141
6470608
2024-12-14T01:35:04Z
Croxyz
205325
7088141
wikitext
text/x-wiki
'''Škotska rukometna reprezentacija''' predstavlja [[Škotska|Škotsku]] u športu [[rukomet]]u u međunarodnim rukometnim natjecanjima.
Krovna organizacija je [[Škotski rukometni savez]] (''Scottish Handball Association'').
== Međunarodna natjecanja ==
=== Trofej Challenge 2005. ===
U međunarodnim natjecanjima natječe se od 2005. u trofeju Challenge [[Europska rukometna federacija|Europske rukomente federacije]], natjecanju za rukometne zemlje u razvitku. Na tom turniru koji se održao u irskom Dublinu, škotska je reprezentacija osvojila treće mjesto, pobijedivši [[engleska rukometna reprezentacija|Englesku]] u doigravanju.<ref name="eurohandball.com">{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/round/1/Final+Round |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002173058/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/round/1/Final+Round |archive-date=2. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref><ref name="ReferenceB">{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/match/1/017/Scotland+-+England |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002173126/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/match/1/017/Scotland+-+England |archive-date=2. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref> U 1. fazi koja se igrala u skupini, Škotska je završila na četvrtom mjestu, iza Moldavije, Azerbajdžana i Engleske, a ispred Malte i Irske, respektivno.
=== Trofej Challenge 2007. ===
U kvalifikacijama za ovaj trofej, Škotska je završila na 5. mjestu u skupini L iza Luksemburga, Farskih otoka, Engleske i Irske, a ispred Malte, respektivno.<ref name="ReferenceA">{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/round/2/Main+Round |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002173507/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/round/2/Main+Round |archive-date=2. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/match/1/001/Luxembourg+-+Georgia |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121003010153/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/match/1/001/Luxembourg+-+Georgia |archive-date=3. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref>
=== Trofej Challenge 2009. ===
Predviđeno je da škotski sastav sudjeluje u natjecanju od listopada 2009.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/article/12601 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002173014/http://www.eurohandball.com/article/12601 |archive-date=2. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref> U skupini G2 završila je na 4. mjestu, iza Finske, Malte i Irske, respektivno.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/article/012601/2009+IHF%2fEHF+Men%e2%80%99s+Challenge+Trophy |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111012100213/http://www.eurohandball.com/article/012601/2009+IHF%2fEHF+Men%e2%80%99s+Challenge+Trophy |archive-date=12. listopada 2011. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.scottishhandball.com Stranice Škotskog rukometnog saveza]
* [http://www.eurohandball.com/federations/sco/Scotland EHF] Lihtenštajn
{{Mrva-rukomet-reprezentacije}}
{{Europske rukometne reprezentacije}}
[[Kategorija:Muške rukometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Škotske reprezentacije|Rukomet]]
[[Kategorija:Rukomet u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[en:Scottish_Handball_Association#Scottish_National_Team]]
skenff7g7cita4r1mfuxwl6toc5xc90
Engleska rukometna reprezentacija
0
322824
7088142
6470609
2024-12-14T01:35:24Z
Croxyz
205325
7088142
wikitext
text/x-wiki
'''Engleska rukometna reprezentacija''' predstavlja [[Engleska|Englesku]] u športu [[rukomet]]u u međunarodnim rukometnim natjecanjima.
Krovna organizacija je [[Engleski rukometni savez]] (''English Handball Association'').
== Međunarodna natjecanja ==
=== Trofej Challenge 2005. ===
U međunarodnim natjecanjima natječe se u trofeju Challenge [[Europska rukometna federacija|Europske rukomente federacije]], natjecanju za rukometne zemlje u razvitku. Na turniru koji se održao 2005. u irskom Dublinu, engleska je reprezentacija osvojila četvrto mjesto, izgubivši od [[škotska rukometna reprezentacija|Škotske]] u doigravanju.<ref name="eurohandball.com">{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/round/1/Final+Round |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002173058/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/round/1/Final+Round |archive-date=2. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref><ref name="ReferenceB">{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/match/1/017/Scotland+-+England |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002173126/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2005/match/1/017/Scotland+-+England |archive-date=2. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref> U 1. fazi koja se igrala u skupini, Engleska je završila na trećem mjestu, iza Moldavije i Azerbajdžana, a ispred Škotske, Malte i Irske, respektivno.
=== Trofej Challenge 2007. ===
U kvalifikacijama za ovaj trofej, Engleska je završila na 3. mjestu u skupini L iza Luksemburga i Farskih otoka, a ispred Irske, Škotske i Malte, respektivno.<ref name="ReferenceA">{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/round/2/Main+Round |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002173507/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/round/2/Main+Round |archive-date=2. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/match/1/001/Luxembourg+-+Georgia |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121003010153/http://www.eurohandball.com/trophy/men/2007/match/1/001/Luxembourg+-+Georgia |archive-date=3. listopada 2012. |access-date=25. prosinca 2011.}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.sportfocus.com/webpro/handball England Handball] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100924195215/http://www.sportfocus.com/webpro/handball/ |date=24. rujna 2010. }}
* [http://www.eurohandball.com/federations/sco/Scotland EHF]
{{Mrva-rukomet-reprezentacije}}
{{Europske rukometne reprezentacije}}
{{Engleske reprezentacije u skupnim športovima}}
[[Kategorija:Muške rukometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Engleske reprezentacije|Rukomet]]
[[Kategorija:Rukomet u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
f3ws917nlz1ncu18sbrjckc6y5apfx9
Izlov dupina
0
329683
7088067
6377235
2024-12-14T01:03:03Z
Croxyz
205325
7088067
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Killed pilot wales, faroe islands.jpg|230px|desno|thumb|Izlov dupina]]
'''Izlov dupina''' vrsta je [[lov]]a na [[dupin]]e i povremeno male [[kit]]ove, koje se [[brod]]ovima usmjerava u [[zaljev]]e, [[uvala|uvale]] ili na [[plaža|plaže]], gdje ih se lovi i usmrćuje. Njihov bijeg sprječava se zatvaranjem [[put]]a do [[Otvoreno more|otvorenog mora]] ili [[ocean]]a s brodovima i [[mreža]]ma. Dupini se na ovaj način love u nekoliko mjesta diljem svijeta, uključujući [[Japan]], gdje je ta praksa najpoznatija te na [[Salomonski Otoci|Solomonskim Otocima]], [[Farski otoci|Farskim otocima]] i u [[Peru]]u. Dupini se najčešće love zbog [[meso|mesa]], a neki se zarobljavaju živi i završe u [[dupinarij]]ama ([[zabavni park]]ovi s dupinima).
Tisuće dupina izlovljava se svake godine unatoč međunarodnoj kritici te usprkos tomu što meso dupina može biti loše za [[zdravlje]], zbog nakupljenih [[otrov]]nih tvari, poput [[živa|žive]], koju absorbira tijelo dupina iz zagađenog mora ili oceana.
U japanskom gradiću [[Taiji]]u događa se svake godine jedan od najvećih lova na dupine u [[svijet]]u od rujna do početka ljeta. To je lokalna tradicija, koja nije poznata izvan šireg područja grada. Lokalne vlasti pod zaštitom državnih vlasti dozvoljavaju lov i ubijanje dupina. To se događa daleko od očiju javnosti u zaljevu, koji je prirodno teško dostupan. Strogo je zabranjeno svako snimanje događaja.
Dokumentarni film [[Zaljev (2009)|"Zaljev"]] koji opisuje sezonski lov i ubijanje dupina u Nacionalnom parku u Taijiu, u Japanu, dobitnik je Oscara za najbolji dokumentarni film i brojnih drugih filmskih nagrada. Film je osmislio [[Ric O'Barry]], koji je bio jedan od glavnih dresera dupina u TV seriji [[Flipper]], a kasnije je postao, jedan od najpoznatijih aktivista za zaštitu dupina. Posebno se zalaže za zabranu lova i ubijanja dupina u Japanu o čemu i govori ovaj [[dokumentarni film]].
{{prava životinja}}
[[Kategorija:Japan]]
[[Kategorija:Ribarstvo]]
[[Kategorija:Dupini]]
jm3fh2jhaujiafh3apj3jmytev9b8ji
Jákup Mikkelsen
0
337764
7088036
6239159
2024-12-14T00:53:59Z
Croxyz
205325
7088036
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Jákup Mikkelsen
| slika = [[Datoteka:Jakup Mikkelsen Faroese Goal Keeper 2012.jpg|150px]]
| opis slike = Jákup Mikkelsen
| država = [[Føroyar|Farski otoci]]
| puno ime = Jákup Nolsøe Mikkelsen
| nadimak =
| datum rođenja = [[14. kolovoza]] [[1970.]]
| datum smrti =
| visina = 169 cm
| trenutačni klub = [[ÍF Fuglafjørður]]
| broj u klubu = 1
| pozicija = Vratar
| ugovor =
| mlade godine =
| juniorski klubovi = [[KÍ Klaksvík]]
| godina = 1991. – 1994.<br />1995. – 2001.<br />2001. – 2003.<br />2003. – 2004.<br />2004. <br />2005. – 2007.<br /> 2008. – 2009<br /> 2010. –
| profesionalni klubovi = [[KÍ Klaksvík]]<br />[[Herfølge BK]]<br />[[Molde FK]]<br />[[Partick Thistle]]<br />[[KÍ Klaksvík]]<br />[[B36 Tórshavn]]<br />[[KÍ Klaksvík]]<br />[[ÍF Fuglafjørður]]
| nastupi(golovi) = {{0}}75 {{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}136 {{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}11 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}5{{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}23 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}97 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}56 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}86 {{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = 1995. –
| reprezentacija = [[Føroyar|Farski otoci]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}73 {{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| bilješka =
| ažurirano =
}}
'''Jákup Nolsøe Mikkelsen''' ([[Klaksvik]], [[14. kolovoza]] [[1970.]]) je bivši vratar [[Nogometna reprezentacija Føroyara|nogometne reprezentacije Føroyara]] i bivši vratar nogometnog kluba [[ÍF Fuglafjørður]].
== Karijera ==
Svoju karijeru započeo je u klubu [[KÍ Klaksvík]], i to kao vratar i vezni igrač. Nakon toga otišao je igrati u par [[danska|Danskih]] i [[norveška|Norveških]] klubova te se nakon kratke karijere u [[škotska|Škotskoj]] ponovno vraća na u svoju domovinu.
Značajnije uspjehe doživio je igrajući za [[Herfølge BK]] koji je u sezoni [[1999.]]/[[2000.]] bio prvak.
U reprezenaciji je debitirao protiv [[Island]]a davne [[1995.]] godine, te je od tada upisao 72 nastupa. Iako je napustio reprezentaciju [[2010.]] godine, ponovno se vraća iste godine da zamjeni ozljeđenog [[ Gunnar Nielsen|Gunnara Nielsena]].
== Izvori ==
1. [http://www.transfermarkt.co.uk/en/jakup-mikkelsen/profil/spieler_12839.html| Transfermarkt]
2. [http://www.soccerandequipment.com/player-of-the-year-2005-faroe-islands.html| Soccer and equipment]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
3. [http://uk.eurosport.yahoo.com/football/jakup-mikkelsen.html| Eurosport]
4. [http://www.rsssf.com/miscellaneous/far-recintlp.html| RSSSF]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
{{GLAVNIRASPORED:Mikkelsen, Jákup}}
[[Kategorija:Nogometaši]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
lzmmyia326cv8zpnfnoqdtu97umjs07
7088074
7088036
2024-12-14T01:06:47Z
Croxyz
205325
7088074
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Jákup Mikkelsen
| slika = [[Datoteka:Jakup Mikkelsen Faroese Goal Keeper 2012.jpg|150px]]
| opis slike = Jákup Mikkelsen
| država = [[Farski otoci]]
| puno ime = Jákup Nolsøe Mikkelsen
| nadimak =
| datum rođenja = [[14. kolovoza]] [[1970.]]
| datum smrti =
| visina = 169 cm
| trenutačni klub = [[ÍF Fuglafjørður]]
| broj u klubu = 1
| pozicija = Vratar
| ugovor =
| mlade godine =
| juniorski klubovi = [[KÍ Klaksvík]]
| godina = 1991. – 1994.<br />1995. – 2001.<br />2001. – 2003.<br />2003. – 2004.<br />2004. <br />2005. – 2007.<br /> 2008. – 2009<br /> 2010. –
| profesionalni klubovi = [[KÍ Klaksvík]]<br />[[Herfølge BK]]<br />[[Molde FK]]<br />[[Partick Thistle]]<br />[[KÍ Klaksvík]]<br />[[B36 Tórshavn]]<br />[[KÍ Klaksvík]]<br />[[ÍF Fuglafjørður]]
| nastupi(golovi) = {{0}}75 {{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}136 {{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}11 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}5{{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}23 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}97 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}56 {{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}86 {{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = 1995. –
| reprezentacija = {{NogRep|OVČ}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}73 {{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| bilješka =
| ažurirano =
}}
'''Jákup Nolsøe Mikkelsen''' ([[Klaksvik]], [[14. kolovoza]] [[1970.]]) je bivši vratar [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|nogometne reprezentacije Farskih Otoka]] i bivši vratar nogometnog kluba [[ÍF Fuglafjørður]].
== Karijera ==
Svoju karijeru započeo je u klubu [[KÍ Klaksvík]], i to kao vratar i vezni igrač. Nakon toga otišao je igrati u par [[danska|Danskih]] i [[norveška|Norveških]] klubova te se nakon kratke karijere u [[škotska|Škotskoj]] ponovno vraća na u svoju domovinu.
Značajnije uspjehe doživio je igrajući za [[Herfølge BK]] koji je u sezoni [[1999.]]/[[2000.]] bio prvak.
U reprezenaciji je debitirao protiv [[Island]]a davne [[1995.]] godine, te je od tada upisao 72 nastupa. Iako je napustio reprezentaciju [[2010.]] godine, ponovno se vraća iste godine da zamjeni ozljeđenog [[ Gunnar Nielsen|Gunnara Nielsena]].
== Izvori ==
1. [http://www.transfermarkt.co.uk/en/jakup-mikkelsen/profil/spieler_12839.html| Transfermarkt]
2. [http://www.soccerandequipment.com/player-of-the-year-2005-faroe-islands.html| Soccer and equipment]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
3. [http://uk.eurosport.yahoo.com/football/jakup-mikkelsen.html| Eurosport]
4. [http://www.rsssf.com/miscellaneous/far-recintlp.html| RSSSF]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
{{GLAVNIRASPORED:Mikkelsen, Jákup}}
[[Kategorija:Nogometaši]]
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
bl7gqjuj0twmp2lgjjnodx0wi7gskuo
Mario Götze
0
338226
7088082
6858410
2024-12-14T01:13:05Z
Croxyz
205325
7088082
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Mario Götze
| slika = [[Datoteka:Mario Goetze 2015.jpg|300px]]
| opis slike = Götze u [[2015.]]
| puno ime = Mario Götze
| visina = 176 cm
| nadimak =
| datum rođenja = [[3. lipnja]] [[1992.]]
| mjesto rođenja = [[Memmingen]]
| država = {{Z+X|NJE}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[Eintracht Frankfurt]]
| broj u klubu = 27
| pozicija = [[Vezni (nogomet)|napadački vezni]]
| ugovor =
| mlade godine = 1997. – 1998.<br/>1998. – 2001.<br/>2001. – 2009.
| juniorski klubovi = [[SC Ronsberg]]<br/>[[FC Eintracht Hombruch]]<br/>[[Borussia Dortmund]]
| godina = 2009. – 2013.<br/>2013. – 2016.<br />2016. – 2020. <br> 2020. – 2022. <br> 2022. – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[Borussia Dortmund]]<br/>[[Bayern München]]<br />[[Borussia Dortmund]] <br> [[PSV Eindhoven|PSV]] <br> [[Eintracht Frankfurt]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}83 {{0}}{{0}}(22)<br/>{{0}}{{0}}73 {{0}}{{0}}(22)<br />{{0}}{{0}}75 {{0}}{{0}}(13) <br> {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = 2007.<br/>2007. – 2008.<br/>2008. – 2009.<br/>2010.<br/>2010. – ''danas''
| reprezentacija = {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija do 15 godina|Njemačka do 15]]<br/>{{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija do 16 godina|Njemačka do 16]]<br/>{{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija do 17 godina|Njemačka do 17]]<br/>{{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Njemačka do 21]]<br/>{{NogRep|NJE}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}(17)
| godine treniranja =
| klubovi =
| ažurirano = 3. srpnja 2022.
}}
'''Mario Götze''' ([[Memmingen]], [[Njemačka]], [[3. lipnja]] [[1992.]]) [[Njemačka|njemački]] je [[nogometaš]] i nacionalni reprezentativac. Igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|napadačkog veznog]] te je trenutno član [[Eintracht Frankfurt]]a. Tehnički direktor [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačke nogometne reprezentacije]], [[Matthias Sammer]] nazvao je Götzea "''jednim od najvećih talenata koje je Njemačka ikad imala''".<ref>[http://www.goal.com/en/news/15/germany/2010/08/13/2069066/matthias-sammer-praises-borussia-dortmunds-german-wunderkind. Matthias Sammer Praises Borussia Dortmund's German Wunderkind Mario Goetze]</ref>
== Karijera ==
=== Klupska karijera ===
=== Borussia Dortmund ===
Igrač je proizvod škole nogometa [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] u koju je došao kao osmogodišnjak. Za klub je kao profesionalac debitirao [[21. studenog]] [[2009.]] u utakmici [[Bundesliga|Bundeslige]] protiv Mainza ušavši u igru pred sam kraj susreta. Ubrzo je postao standardan u klubu te je bio važna karika Borussije koja je u sezoni 2010./11. osvojila [[Bundesliga|Bundesligu]].
[[27. ožujka]] [[2012.]] Götze je s klubom potpisao novi četverogodišnji ugovor. Iste godine igrač je s klubom obranio naslov prvaka Njemačke te je osvojio i nacionalni kup.
=== Bayern München ===
[[3. srpnja]] [[2013.]] Götze je predstavljen kao novo pojačanje [[Bayern München|Bayern]]a. Njemačko čudo od djeteta stiglo je iz [[Borussia Dortmund|Borussije]] nakon što su Bavarci platiti 37 milijuna [[Euro|eura]] koliko je iznosila klauzula za raskid ugovora. Götze je u tri sezone provedene u [[Bavarska|Bavarskoj]] odigrao 114 utakmica za Bayern u kojima je postigao 36 pogodaka i imao 24 asistencije.
=== Borussia Dortmund ===
U srpnju [[2016.]] je se Götze nakon tri godine vratio u Borussiju Dortmund. Reprezentativac je potpisao na četiri godine.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espn.co.uk/football/soccer-transfers/story/2915563/borussia-dortmund-announce-deal-to-re-sign-mario-gotze-from-bayern-munich |naslov=Dortmund announce deal to re-sign Mario Gotze from Bayern Munich |rad=espnfc.co.uk |dan=21. srpnja 2016. |preuzeto=22. srpnja 2016.}} </ref>
=== Reprezentativna karijera ===
Mario Götze je prije poziva u seniorsku, igrao za njemačke U15, U16, U17 i U21 reprezentacije. [[2009.]] godine je s U17 selekcijom osvojio europski naslov.
Za [[Njemačka nogometna reprezentacija|Elf]] je debitirao [[17. studenog]] [[2010.]] u susretu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]]. U igru je ušao u 78. minuti kao zamjena suigraču iz Borussije, [[Kevin Großkreutz|Kevinu Großkreutzu]].<ref>[http://www.kicker.de/news/fussball/intligen/intwettbewerbe/fussball-nationalteams-freundschaftsspiele/2010/8/1001931/livematch_schweden_deutschland.html Schweden – Deutschland]</ref> Tim debijem je postao najmlađi reprezentativac u [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačkoj reprezentaciji]].<ref>[http://www.dfb.de/index.php?id=500014&tx_dfbnews_pi1%5BshowUid%5D=27771&tx_dfbnews_pi4%5Bcat%5D=56 Goldene Aussichten: Mit 18 schon Meister und Nationalspieler]</ref> Također, Götze i [[André Schürrle]] su prva dva njemačka reprezentativca koji su rođeni u ujedinjenoj [[Njemačka|Njemačkoj]].
Götze je drugu utakmicu za Elf odigrao [[9. veljače]] [[2011.]] u prijateljskom susretu protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]]. Prvim pogotkom za reprezentaciju protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] [[10. kolovoza]] [[2011.]] Mario je postao najmlađi reprezentativni strijelac od njemačke poslijeratne ere.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.schwarzundweiss.co.uk/andere/stats/youngest-debutants.html |title=Youngest Debutants |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131124741/http://www.schwarzundweiss.co.uk/andere/stats/youngest-debutants.html |archive-date=31. siječnja 2011. |access-date=16. lipnja 2012.}}</ref> Tada je imao 19 godina i 68 dana.
Igrač je s reprezentacijom sudjelovao na [[EURO 2012|EURO-u 2012.]] dok je s Elfom [[2014.]] godine postao svjetski prvak osvojivši [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo koje se održavalo u Brazilu]] a upravo on je zabio pobjednički pogodak.<ref>[http://www.bbc.com/sport/0/football/28287042 Germany win World Cup 2014 - now are they set to rule?]</ref><ref>[http://www.theguardian.com/football/2014/jul/13/germany-argentina-world-cup-final-2014-match-report Germany beat Argentina to win World Cup final with late Mario Götze goal]</ref>
Njemački nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo u Francuskoj]], na kojem se nalazio Götze.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=8. lipnja 2016. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref>
==== Pogoci za reprezentaciju ====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[10. kolovoza]] [[2011.]] || [[Mercedes-Benz Arena]], [[Stuttgart]], [[Njemačka]] || {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] || '''2''':0 || 3:2 || Prijateljska utakmica
|-
| 2. || [[2. rujna]] [[2011.]] || [[Veltins-Arena]], [[Gelsenkirchen]], [[Njemačka]] || {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] || '''6''':2 || 6:2 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 3. || [[7. rujna]] [[2012.]] || [[AWD-Arena]], [[Hannover]], [[Njemačka]] || [[Datoteka:Flag_of_the_Faroe_Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski Otoci]] || '''1''':0 || 3:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 2014.]]
|-
| 4. || [[22. ožujka]] [[2013.]] || [[Astana Arena]], [[Astana]], [[Kazahstan]] || {{Z|KAZ}} [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstan]] || '''2''':0 || 3:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 2014.]]
|-
| 5. || [[26. ožujka]] [[2013.]] || [[Grundig Stadion]], [[Nürnberg]], [[Njemačka]] || {{Z|KAZ}} [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstan]] || '''2''':0 || 4:1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 2014.]]
|-
| 6. || [[15. listopada]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] || {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] || '''2''':2 || 5:3 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 2014.]]
|-
| 7. || [[5. ožujka]] [[2014.]] || [[Mercedes-Benz Arena]], [[Stuttgart]], [[Njemačka]] || {{Z|ČIL}} [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] || '''1''':0 || 1:0 || Prijateljska utakmica
|-
| 8. || [[6. lipnja]] [[2014.]] || [[Coface Arena]], [[Mainz]], [[Njemačka]] || {{Z|ARM}} [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] || '''5''':1 || 6:1 || Prijateljska utakmica
|-
| 9. || [[6. lipnja]] [[2014.]] || [[Coface Arena]], [[Mainz]], [[Njemačka]] || {{Z|ARM}} [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] || '''6''':1 || 6:1 || Prijateljska utakmica
|-
| 10. || [[21. lipnja]] [[2014.]] || [[Estádio Plácido Aderaldo Castelo|Estádio Castelão]], [[Fortaleza]], [[Brazil]] || {{Z|GAN}} [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] || '''1''':0 || 2:2 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 2014.]]
|-
| 11. || [[13. srpnja]] [[2014.]] || [[Estádio do Maracanã|Maracanã]], [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] || {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] || '''1''':0 || 1:0 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 2014.]]
|-
| 12. || [[3. rujna]] [[2014.]] || [[Esprit Arena]], [[Düsseldorf]], [[Njemačka]] || {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] || '''2''':4 || 2:4 || Prijateljska utakmica
|-
| 13. || [[14. studenog]] [[2014.]] || [[Grundig Stadion]], [[Nürnberg]], [[Njemačka]] || {{Z|GIB}} [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] || '''3''':0 || 4:0 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 14. || [[10. lipnja]] [[2015.]] || [[RheinEnergieStadion]], [[Köln]], [[Njemačka]] || {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] || '''1''':0 || 1:2 || Prijateljska utakmica
|-
| 15. || [[4. rujna]] [[2015.]] || [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt]], [[Njemačka]] || {{Z|POLJ}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] || '''2''':0 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 16. || [[4. rujna]] [[2015.]] || [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt]], [[Njemačka]] || {{Z|POLJ}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] || '''3''':1 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 17. || [[29. ožujka]] [[2016.]] || [[Allianz Arena]], [[München]], [[Njemačka]] || {{NogRep|ITA}} || '''2''':0 || 4:1 || Prijateljska utakmica
|-
|}
== Privatni život ==
Marijev otac Jürgen Götze je sveučilišni profesor na dortmundskom tehnološkom sveučilištu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dt.e-technik.uni-dortmund.de/mitarbeiter/goetze/index.shtml |title=Prof. Dr. Ing. Jürgen Götze |archive-url=https://web.archive.org/web/20141009184107/http://www.dt.e-technik.uni-dortmund.de/mitarbeiter/goetze/index.shtml |archive-date=9. listopada 2014. |access-date=16. lipnja 2012.}}</ref><ref>[http://www.stern.de/sport/fussball/mario-goetze-der-kleine-gott-des-deutschen-fussballs-1715582.html Der "kleine Gott" des deutschen Fußballs]</ref>
Od 2012. u vezi je s [[maneken]]kom Ann Kathrin Brömmel.<ref>{{cite news |last1=Tate |first1=Amethyst |title=Who Is Ann-Kathrin Brommel? Mario Gotze's Girlfriend Is German Lingerie Model |url=http://www.ibtimes.com/who-ann-kathrin-brommel-mario-gotzes-girlfriend-german-lingerie-model-1627136 |accessdate=19. travnja 2015. |work=International Business Times |date=14. srpnja 2014.}}</ref>
== Osvojeni trofeji ==
=== Klupski trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Klub!!Trofej!!Godina / sezona
|-
!colspan="3"|{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Borussia Dortmund]]||[[Bundesliga]]||2010./11.
|-
|[[Borussia Dortmund]]||[[Bundesliga]]||2011./12.
|-
|[[Borussia Dortmund]]||[[DFB-Pokal]]||[[2012.]]
|-
|[[Bayern München]]||[[UEFA Superkup|Superkup Europe]]||[[2013.]]
|-
|[[Bayern München]]||[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]||[[2013.]]
|-
|[[Bayern München]]||[[Bundesliga]]||2013./14.
|-
|[[Bayern München]]||[[DFB-Pokal]]||[[2014.]]
|-
|}
=== Reprezentativni trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Turnir!!Trofej!!Godina
|-
!colspan="3"|{{Z+X|NJE}}
|-
|EURO U17||Zlato||[[2009.]]
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Zlato||[[2014.]]
|-
|}
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mario-goetze.com/ Službena web stranica igrača]
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=43214 Profil igrača na National Football Teams.com]
{{Navigacije
| naslov = Mario Götze – sastavi i nagrade
| popis =
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Njemačke
| naslov-style = background:white; border:1px solid black; color:black;
| popis =
{{Sastav Njemačka 2012 EP}}
{{Sastav Njemačka 2014 SP}}
{{Sastav Njemačka 2016. EP}}
{{Sastav Njemačka 2022 SP}}
}}
}}
{{GLAVNIRASPORED:Götze, Mario}}
[[Kategorija:Njemački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši FC Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Nogometaši PSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Eintracht Frankfurta]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
fpuwlgxb6gglsh0srx9q3xqzcxnle7a
Oscar za najbolji strani film
0
343149
7087758
6804495
2024-12-13T13:31:06Z
Fraxinus
3144
/* 2020-e */
7087758
wikitext
text/x-wiki
'''Oscar za najbolji strani film''' ([[Engleski jezik|engl.]]:''Best Foreign Language Film of the Year'') je najviša nagrada Američke filmske akademije (''AMPAS''), koja se dodjeljuje svake godine, za [[film]] koji je snimljen na jeziku, koji nije [[engleski]]. Prvo dodjeljivanje bilo je [[1957]]. godine, a do tada su se dodjeljivale počasne nagrade i specijalne nagrade za strane filmove. Dodjeljivan od [[1948]]. do [[1956]]. godine kao specijalna nagrada i tek 1957. godine, počinje njegova službena dodjela. Nominira se šest filmova od kojih se bira najbolji film. Nagrada se dodjeljuje filmu, a ne [[redatelj]]u, koji preuzima nagradu i zastupa film na dodjeli Oscara. Nominirane filmove bira Akademija, od ukupno predloženih. Filmove za nominaciju predlažu filmske organizacije iz pojedinih država, tako da se broj predloženih filmova kreće oko trideset.
== Nagrade i nominacije ==
=== Najviše nagrada ===
* ''13 Oscara'' [[Italija]]
=== Najviše nominacija ===
* ''36 nominacija'' [[Francuska]]
=== Najviše nominacija bez nagrade ===
* ''10 nominacija bez nagrade'' [[Izrael]]
=== Redatelj s najviše nagrade ===
* ''4 Oscara'' [[Federico Fellini]]
=== Redatelji s najviše nominacija ===
* ''4 nominacije'' [[Federico Fellini]], [[José Luis Garci]], [[István Szabó]]
=== Redatelji s najviše nominacija bez nagrade ===
* ''4 nominacije'' [[Mario Monicelli]], [[Ettore Scola]] i [[Andrzej Wajda]]
== Počasni Oscar za najbolji strani film (od 1948. do 1956.) ==
=== 1940-e ===
{| class="wikitable" border=1 cellpadding="3"
|-
! <center>'''Godina'''</center>
! <center>'''Dobitnik'''</center>
! <center>'''Originalni naziv'''</center>
! <center>'''Režija'''</center>
! <center>'''Država'''</center>
|-
| 1948.
| [[Čistači cipela]]
| ''Sciuscià''
| [[Vittorio De Sica]]
| Italija
|-
| 1949.
| [[Gospodin Vincent]]
| ''Monsieur Vincent''
| [[Maurice Cloche]]
| Francuska
|}
=== 1950-e ===
{| class="wikitable" border=1 cellpadding="3"
|- bgcolor=silver
! <center>'''Godina'''</center>
! <center>'''Dobitnik'''</center>
! <center>'''Originalni naziv'''</center>
! <center>'''Režija'''</center>
! <center>'''Država'''</center>
|-
| 1950.
| [[Kradljivci bicikla]]
| ''Ladri di biciclette''
| [[Vittorio De Sica]]
| Italija
|-
| 1951.
| [[Zidovi Malapage]]
| ''Au-delà des grilles''
| [[René Clément]]
| Francuska<br />Italija
|-
| 1952.
| [[Rašomon]]
| ''羅生門'', ''Rashōmon''
| [[Akira Kurosawa]]
| Japan
|-
| 1953.
| [[Zabranjene igre]]
| ''Jeux interdits''
| [[René Clément]]
| Francuska
|-
| 1954.
| ''nije dodijeljen
|-
| 1955.
| [[Vrata pakla (1953.)|Vrata pakla]]
| ''地獄門'', ''Jigokumon''
| [[Teinosuke Kinugasa]]
| Japan
|-
| 1956.
| [[Samuraj (1954.)|Samuraj]]
| ''宮本武蔵'', ''[[Miyamoto Musashi]]''
| [[Hiroshi Inagaki]]
| Japan
|}
== Oscar za najbolji strani film (od 1957. godine) ==
=== 1950-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
|1957.
|[[Ulica (1954.)|Ulica]] (''La Strada'')<br />Italija
|[[Federico Fellini]]
|<small>Burmanska harfa (ビルマの竪琴 ''Biruma no tategoto'', Japan) – Režija: Kon Ichikawa<br /> Gervaise (Francuska) – Režija: René Clément<br /> Kapetan iz Köpenicka (SR Njemačka ''Der Hauptmann von Köpenick'') – Režija: Helmut Käutner<br /> Qivitoq (Danska) – Režija: Erik Balling</small>
|-
|1958.
|[[Cabirijine noći]] (''Le Notti di Cabiria'')<br />Italija
|[[Federico Fellini]]
|<small>Majka Indija (भारत माता, ''Bharat Mata'', Indija) – Režija: Mehboob Khan<br /> Ulica snova (''Porte des Lilas'', Francuska) – Režija: [[René Clair]]<br /> Noću, kad vrag dolazi (SR Njemačka ''Nachts, wenn der Teufel kam'' ) – Režija: Robert Siodmak<br /> Devet života (''Ni liv'', Norveška) – Režija: Arne Skouen</small>
|-
|1959.
|Moj ujak (''Mon oncle'')<br />Francuska
|[[Jacques Tati]]
|<small>Obično nepoznati lopovi (''I soliti ignoti'', Italija) – Režija: Mario Monicelli<br /> Junaci (SR Njemačka ''Helden'') – Režija: Franz Peter Wirth<br />Osveta (''La venganza'', Španjolska) – Režija: Juan Antonio Bardem<br />[[Cesta duga godinu dana (1958.)|Cesta duga godinu dana]], Jugoslavija – Režija: Giuseppe De Santis</small>
|-
|1960.
|Crni Orfej (''Orfeu Negro'')<br />Francuska
|Marcel Camus
|<small>Most (SR Njemačka ''Die Brücke'') – Režija: Bernhard Wicki<br />Selo na rijeci (''Dorp aan de rivier'', Nizozemska) – Režija: Fons Rademakers<br />Veliki rat (''La Grande Guerra'', Italija) – Režija: Mario Monicelli<br />Paw (''Paw'', Danska) – Režija: Astrid Henning-Jensen<br />
</small>
|}
=== 1960-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
|1961.
|Djevičanski izvor (''Jungfrukällan'')<br />Švedska
|[[Ingmar Bergman]]
|<small>Kapo (Italija) – Režija: Gillo Pontecorvo<br />Macario (Meksiko) – Režija: Roberto Gavaldón<br />[[Deveti krug]] (Jugoslavija) – Režija: [[France Štiglic]]<br />Istina (''La Verité'', Francuska) – Režija: Henri-Georges Clouzot</small>
|-
|1962.
|Kroz tamno ogledalo (''Såsom i en spegel'')<br />Švedska
|[[Ingmar Bergman]]
|<small>(''Ánimas Trujano'') (Meksiko) – Režija: Ismael Rodríguez<br />(''Eien no hito'') (永遠の人, Japan) – Režija: Keisuke Kinoshita<br />Harry i sluga (''Harry og kammertjeneren'', Danska) – Režija: Bent Christensen<br />Placido (''Plácido'', Španjolska) – Režija: Luis García Berlanga</small>
|-
|1963.
|Nedjelje sa Cybele (''Les Dimanches de Ville d'Avray'')<br />Francuska
|Serge Bourguignon
|<small>Elektra (Ηλέκτρα ''Ilektra'', Grčka) – Režija: Michael Cacoyannis<br />Dana riječ (''O pagador de promessas'', Brazil) – Režija: Anselmo Duart]<br />Četiri dana u Napulju (''Le quattro giornate di Napoli'', Italija) – Režija: Nanni Loy<br />Tlayucan (''Tlayucan'', Meksiko) – Režija: Luis Alcoriza</small>
|-
|1964.
|[[8½]] (''8½'')<br />Italija
|[[Federico Fellini]]
|<small>''Koto'' (琴, Japan) – Režija: Noboru Nakamura<br />Nož u vodi (''Nóż w wodzie'', Poljska) – Režija: [[Roman Polański]]<br />Crvene svjetiljke (Τα κόκκινα φανάρια ''Ta Kokkina fanaria'', Grčka) – Režija: Vassili Georgiadis<br />Los Tarantos (Španjolska) – Režija: Francisco Rovira Beleta</small>
|-
|1965.
|Jučer, danas, sutra (''Ieri, oggi, domani'')<br />Italija
|[[Vittorio De Sica]]
|<small>Žena na pijesku (砂の女 ''Suna no onna'', Japan) – Režija: Hiroshi Teshigahara<br />Gavranov svršetak (''Kvarteret korpen'', Švedska) – Režija: Bo Widerberg<br />Cherbourgški kišobrani (''Les parapluies de Cherbourg'', Francuska) – Režija: Jacques Demy<br />Sallah (סאלח שבתי Sallah Shabbati, Izrael) – Režija: [[Ephraim Kishon]]</small>
|-
|1966.
|Trgovina na korzu (''Obchod na korze'')<br />Čehoslovačka
|Ján Kadár<br />Elmar Klos
|<small>Krv na zemlji(Το χώμα βάφτηκε κόκκινο ''To Homa vaftike kokkino'', Grčka) – Režija: Vassili Georgiadis<br />Brak na talijanski način (''Matrimonio all'italiana'', Italija) – Režija: [[Vittorio De Sica]]<br />Strašne priče (怪談 ''Kaidan'', Japan) – Režija: Masaki Kobayashi<br />Dragi John(''Käre John'', Švedska) – Režija: Lars-Magnus Lindgren
|-
|1967.
|Jedan muškarac i jedna žena (''Un homme et une femme'')<br />Francuska
|[[Claude Lelouch]]
|<small>[[Ljubavi jedne plavuše]] (''Lásky jedné plavovlásky'', Čehoslovačka) – Režija: [[Miloš Forman]]<br />Faraon (''Faraon'', Poljska) – Režija: [[Jerzy Kawalerowicz]]<br />Bitka za Alžir (''La battaglia di Algeri'', Italija) – Režija: Gillo Pontecorvo<br /> Tri (Jugoslavija) – Režija: Aleksandar Petrović</small>
|-
|1968.
|Strogo kontrolirani vlakovi (''Ostře sledované vlaky'')<br />Čehoslovačka
|[[Jiří Menzel]]
|<small> Magična ljubav (''El amor brujo'', Španjolska) – Režija: Francisco Rovira Beleta<br />Chieko-sho (智恵子抄, Japan) – Režija: Noboru Nakamura<br />[[Skupljači perja]] (Jugoslavija) – Režija: Aleksandar Petrović<br />Živjeti radi života (''Lebe das Leben'', Francuska) – Režija: [[Claude Lelouch]]</small>
|-
|1969.
|[[Rat i mir (1967.)|Rat i mir]] (''Война и мир'')<br />Sovjetski Savez
|Sergej Bondarčuk
|<small>Gori, moja gospođice (''Hoří, má panenko'', Čehoslovačka) – Režija [[Miloš Forman]]<br />Ukradeni poljupci (''Baisers volés'', Francuska) – Režija: [[François Truffaut]]<br />Dječaci Pavlove ulice (''A Pál-utcai fiúk'', Mađarska) – Režija: Zoltán Fábri<br />Djevojka s pištoljem (''La ragazza con la pistola'', Italija) – Režija: Mario Monicelli</small>
|-
|1970.
|Z<br />Alžir
|[[Costa-Gavras]]
|<small>Adalen 31 (''Ådalen '31'', Švedska) – Režija: Bo Widerberg<br />Braća Karamazovi ''(Братья Карамазовы'', Sovjetski Savez) – Režija: Ivan Pirjev, Kiril Lavrov i Mihail Uljanov<br />Moja noć kod Maud (''Ma nuit chez Maud'', Francuska) – Režija: Éric Rohmer<br />[[Bitka na Neretvi]], Jugoslavija – Režija: [[Veljko Bulajić]]</small>
|}
=== 1970-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
|1971.
|Istraga nad besprijekornim građaninom (''Indagin su un cittadino al di sopra di ogni sospetto'')<br />Italija
|Elio Petri
|<small>Prva ljubav (Švicarska) – Režija: [[Maximilian Schell]]<br />Hoa-Binh (Francuska) – Režija: Raoul Coutard<br />Paix sur les champs (Belgija) – Režija: Jacques Boigelot<br />Tristana (Španjolska) – Režija: [[Luis Buñuel]]</small>
|-
|1972.
|Vrt Finzi Continijevih (''Il Giardino dei Finzi-Contini'')<br />Italija
|[[Vittorio De Sica]]
|<small>Iseljenici (''Utvandrarna'', Švedska) – Režija: Jan Troell<br />Dodeskaden (どですかでん ''Dō desu ka den'', Japan) – Režija: [[Akira Kurosawa]]<br />Ha-Shoter Azulai (השוטר אזולאי, Izrael) – Režija: [[Ephraim Kishon]]<br />Čajkovski (''Чайковский'', Sovjetski Savez) – Režija: Igor Talankin</small>
|-
|1973.
|Diskretni šarm buržoazije (''Le Charme discret de la bourgeoisie'')<br />Francuska
|[[Luis Buñuel]]
|<small>Ani Ohev Otach Rosa (אני אוהב אותך רוזה, Izrael) – Režija:Moshé Mizrahi<br />Jutra su tiha ovdje (''А зори здесь тихие'', Sovjetski Savez) – Režija: Stanislav Rostocki<br />Moja draga señorita (''Mi querida señorita'', Španjolska) – Režija: Jaime de Armiñán<br />Nova zemlja (''Nybyggarna'', Švedska) – Režija: Jan Troell</small>
|-
|1974.
|Američka noć (''La Nuit américaine'')<br />Francuska
|[[François Truffaut]]
|<small>Pozivnica (''L'Invitation'', Švicarska) – Režija: Claude Goretta<br />Pješak (SR Njemačka) – Režija: [[Maximilian Schell]]<br />Kuća u ulici Chelouche (הבית ברחוב שלוש ''Ha-Bayit Berechov Chelouche'', Izrael) – Režija: Moshé Mizrahi<br />Tursko voće (''Turks fruit'', Nizozemska) – Režija: [[Paul Verhoeven]]</small>
|-
|1975.
|[[Amarcord]]<br />Italija
|[[Federico Fellini]]
|<small>Lacombe Lucien (''Lacombe Lucien'', Francuska) – Režija: Louis Malle<br />Macskajáték (Mađarska) – Režija: Károly Makk<br />Potop (''Potop'', Poljska) – Režija: [[Jerzy Hoffman]]<br />Primirje (''La tregua'', Argentina) – Režija: Sergio Renán
|-
|1976.
|Dersu Uzala (''Дерсу Узала'')<br />Sovjetski Savez
|[[Akira Kurosawa]]
|<small>Actas de Marusia (Meksiko) – Režija: Miguel Littín<br />Miris žene (''Profumo di donna'', Italija) – Režija: Dino Risi<br />Obećana zemlja (''Ziemia obiecana'', Poljska) – Režija: [[Andrzej Wajda]]<br />Sandakan, javna kuća br. 8 (サンダカン八番娼館 望郷 ''Sandakan hachibanshokan bohkyo'', Japan) – Režija: Kei Kumai</small>
|-
|1977.
|Crno-bijelo u boji (''Noirs et blancs en couleur'')<br />Obala Bjelokosti
|Jean-Jacques Annaud
|<small>Rođak rođakinja (''Cousin, cousine'', Francuska) – Režija: Jean-Charles Tacchella<br />Lažljivac Jakob (Demokratska Republika Njemačka) – Režija: Frank Beyer<br />Noći i dani (''Noce i dnie'', Poljska) – Režija: Jerzy Antczak<br />Pasqualino ljepotan (''Pasqualino Settebellezze'', Italija) – Režija: Lina Wertmüller</small>
|-
|1978.
|Madame Rosa (''La Vie devant soi'')<br />Francuska
|Moshé Mizrahi
|<small>Izuzetan dan (''Una Giornata particolare'', Italija) – Režija: [[Ettore Scola]]<br />Taj mračni predmet želje (''Cet obscur objet du désir'', Španjolska) – Režija: [[Luis Buñuel]]<br />Ifigenija (Ιφιγένεια ''Ifigeneia'', Grčka) – Režija: Michael Cacoyannis<br />Operacija Thunderbolt (מבצע יונתן ''Mivtsa Yonatan'', Izrael) – Režija: Menahem Golan</small>
|-
|1979.
|Pripremite maramice (''Préparez vos mouchoirs'')<br />Francuska
|Bertrand Blier
|<small>Staklena ćelija (''Die gläserne Zelle'') (SR Njemačka) – Režija: Hans W. Geißendörfer<br />Mađari (''Magyarok'', Mađarska) – Režija: Zoltán Fábri<br />Viva Italia (''I nuovi mostri'', Italija) – Režija: Mario Monicelli, Dino Risi i Ettore Scola<br />Bijeli Bim Crno uho (''Белый Бим Чёрное ухо'', Sovjetski Savez) – Režija: Stanislav Rostocki</small>
|-
|1980.
|[[Limeni bubanj (1979.)|Limeni bubanj]]<br /> SR Njemačka
|[[Volker Schlöndorff]]
|<small>Sasvim obična priča (''Une histoire simple'', Francuska) – Režija: Claude Sautet<br />Gospođica iz Wilka (''Panny z Wilka'', Poljska) – Režija: [[Andrzej Wajda]]<br />Mama navršava sto godina (''Mamá cumple cien años'', Španjolska) – Režija: [[Carlos Saura]]<br />Zaboraviti Veneciju (''Dementicare Venezia'', Italija) – Režija: Franco Brusati</small>
|}
=== 1980-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
|1981.
|Moskva suzama ne vjeruje (''Москва слезам не верит'')<br />Sovjetski Savez
|Vladimir Menšov
|<small>Kagemusha (影武者 ''Kagemusha'', Japan) – Režija: [[Akira Kurosawa]]<br />Posljednji metro (''Le Dernier métro'', Francuska) – Režija: [[François Truffaut]]<br />Gnijezdo (''El nido'', Španjolska) – Režija: Jaime de Armiñá<br />Povjerenje (''Bizalom'', Mađarska) – Režija: István Szabó</small>
|-
|1982.
|[[Mephisto (1981.)|Mefisto]]<br />Mađarska
|[[István Szabó]]
|<small>Čamac je pun (Švicarska) – Režija: Markus Imhoof<br />Tri brata (''Tre fratelli'', Italija) – Režija: [[Francesco Rosi]]<br />Čovjek od željeza (''Człowiek z żelaza'', Poljska) – Režija: [[Andrzej Wajda]]<br />Muddy River (泥の河 ''Doro no kawa'', Japan) – Režija: Kōhei Oguri</small>
|-
|1983.
|Povratak na početak (''Volver a empezar'')<br />Španjolska
|José Luis Garci
|<small>Alsino i kondor (''Alsino y el cóndor'', Nikaragva) – Režija: Miguel Littin<br />Orlov let (''Ingenjör Andrées luftfärd'', Švedska) – Režija: Jan Troell<br />Privatni život (''Частная жизнь'', Sovjetski Savez) – Režija: Juli Raisman<br />Veliko čišćenje (''Coup de Torchon'', Francuska) – Režija: Bertrand Tavernier</small>
|-
|1984.
|Fanny i Alexander (''Fanny och Alexander'')<br />Švedska
|[[Ingmar Bergman]]
|<small>Bal (''Le Bal'', Alžir) – Režija: Ettore Scola<br />Carmen (Španjolska) – Režija: [[Carlos Saura]]<br />Entre Nous (''Coup de foudre'', Francuska) – Režija: Diane Kurys<br />Hiobsov revolt (''Jób lázadása'', Mađarska) – Režija: Imre Gyöngyössy i Barna Kabay</small>
|-
|1985.
|Opasni potezi (''La Diagonale du fou'')<br />Švicarska
|Richard Dembo
|<small>Camila (''Camila'', Argentina) – Režija: María Luisa Bemberg<br />Ratna romansa (''Военно-полевой роман'', Sovjetski Savez) – Režija: Pjotr Todorovski<br />Iza zidova (מאחורי הסורגים ''Me'Ahorei Hasoragim'', Izrael) – Režija: Double Feature<br />Sesión continua (Španjolska) – Režija: José Luis Garci</small>
|-
|1986.
|Zvanična verzija (''La historia oficial'')<br />Argentina
|Luis Puenzo
|<small>Gorka žetva (''Bittere Ernte'', SR Njemačka) – Režija: Agnieszka Holland<br />Tri muškarca i kolijevka (''Trois hommes et un couffin'', Francuska) – Režija: Coline Serreau<br />Pukovnik Redl (''Redl ezredes'', Mađarska) – Režija: István Szabó<br />[[Otac na službenom putu]], Jugoslavija – Režija: [[Emir Kusturica]]</small>
|-
|1987.
|Napad (''De Aanslag'')<br />Nizozemska
|Fons Rademakers
|<small>38 – Auch das war Wien (Austrija) – Režija: Wolfgang Glück<br />Betty Blue (''37º2 le matin'', Francuska) – Režija: Jean-Jacques Beineix<br />[[Selo moje malo]] (''Vesničko má středisková'', Čehoslovačka) – Režija: [[Jiří Menzel]]<br />Propast američkog carstva (''Le Déclin de l'empire américain'', Kanada) – Režija: [[Denys Arcand]]</small>
|-
|1988.
|Babettina gozba (''Babettes gæstebud'')<br />Danska
|Gabriel Axel
|<small>Predmet odobren (''Asignatura aprobada'', Španjolska) – Režija: José Luis Garci<br />Doviđenja djeco (''Au revoir les enfants'', Francuska) – Režija: Louis Malle<br />Obitelj(''La famiglia'', Italija) – Režija: Ettore Scola<br />Vodič (''Ofelas'', Norveška) – Režija: Nils Gaup</small>
|-
|1989.
|Pelle osvajač (''Pelle erobreren'')<br />Danska
|Bille August
|<small>Žene na rubu živčanog sloma (''Mujeres al borde de un ataque de nervios'', Španjolska) – Režija: [[Pedro Almodóvar]]<br />Prorok (''Profeta'', Mađarska) – Režija: István Szabó<br />Učitelj glazbe (''Le maître de musique'', Belgija) – Režija: Gérard Corbiau<br />Salaam Bombay! (''सलाम बॉम्बे'', Indien) – Režija: [[Mira Nair]]</small>
|-
|1990.
|[[Cinema Paradiso]] (''Nuovo Cinema Paradiso'')<br />Italija
|[[Giuseppe Tornatore]]
|<small>Camille Claudel (Francuska) – Režija: Bruno Nuytten<br />Što se desilo Santiagu (''Lo que le pasó a Santiago'', Puerto Rico) – Režija: [[Jacobo Morales]]<br />Isus iz Montreala (''Jésus de Montréal'', Kanada) – Režija: Denys Arcand<br />Plešući s Regitze(''Dansen med Regitze'', Danska) – Režija: Kaspar Rostrup</small>
|}
=== 1990-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
|1991.
|Putovanje puno nade (''Reise der Hoffnung'')<br />Švicarska
|Xavier Koller
|<small>Cyrano de Bergerac (''Cyrano de Bergerac'', Francuska) – Režija: Jean-Paul Rappeneau<br />Judou (菊豆 ''Ju Dou'', Hong Kong) – Režija: [[Zhang Yimou]]<br />Otvorena vrata (''Porte aperte'', Italija) – Režija: Gianni Ameli]<br />Užasna djevojka (''Das schreckliche Mädchen'',SR Njemačka) – Režija: [[Michael Verhoeven]]</small>
|-
|1992.
|[[Mediterraneo (1992.)|Mediterraneo]]<br />Italija
|Gabriele Salvatores
|<small>Djeca prirode (''Börn náttúrunnar'', Island) – Režija: Friðrik Þór Friðriksson<br />Bik (''Oxen'', Švedska) – Režija: Sven Nykvist<br />Podignite crvenu svjetiljku (''大紅燈籠高高掛'', ''Da hong deng long gao gao gua'', Hong Kong) – Režija: [[Zhang Yimou]]<br />Pučka škola (''Obecná škola'', Čehoslovačka) – Režija: Jan Svěrák</small>
|-
|1993.
|Indokina<br />Francuska
|Régis Wargnier
|<small>Daens (Belgija) – Režija: Stijn Coninx<br />Mjesto u svijetu (''Un Lugar en el mundo'', Uruguaj) – Režija: Adolfo Aristarain<br />Schtonk! (Njemačka) – Režija: Helmut Dietl<br />[[Urga (1991.)|Urga]] (Sovjetski Savez) – Režija: [[Nikita Mihalkov]]</small>
|-
|1994.
|Zlatna vremena (''Belle epoque'')<br />Španjolska
|Fernando Trueba
|<small>Miris zelenih papaya (''Mùi đu đủ xanh'', Vietnam) – Režija: Trần Anh Hùng<br />Hedd Wyn (Ujedinjeno Kraljevstvo) – Režija: Paul Turner<br />Svadbeno slavlje (''The Wedding Banquet'', 喜宴 ''Xǐyàn'', Taiwan) – Režija: [[Ang Lee]]<br />Zbogom moja konkubino (''Farewell My Concubine'', 霸王別姬 ''Bàwáng Bié Jī'', Hongkong) – Režija: Chen Kaige</small>
|-
|1995.
|[[Ispijeni suncem (1994.)|Ispijeni suncem]] (''Утомлённые солнцем'')<br />Rusija
|[[Nikita Mihalkov]]
|<small>Pijte i jedite ljudi (飲食男女 ''yǐn shí nán nǚ'', Taiwan) – Režija: [[Ang Lee]]<br />Jagoda i čokolada (''Fresa y chocolate'', Kuba) – Režija: Tomás Gutiérrez Alea<br />Farinelli (Italija/Belgija/Francuska) – Režija: Gérard Corbiau<br />[[Prije kiše (1994.)|Prije kiše]] (''Pred dozhdot'', Makedonija) – Režija: [[Milčo Mančevski]]</small>
|-
|1996.
|(''Antonia'')<br />Nizozemska
|Marleen Gorris
|<small>Miris života (''Poussières de vie'', Alžir) – Režija: Rachid Bouchareb<br />Čovjek sa zvijezda (''L'uomo delle stelle'', Italija) – Režija: [[Giuseppe Tornatore]]<br /> (''O Quatrilho'', Brazil) – Režija: Fábio Barreto<br />Želja i velika ljepota (''Lust och fägring stor'', Švedska) – Režija: Bo Widerberg</small>
|-
|1997.
|[[Kolja]]<br />Češka
|Jan Svěrák
|<small>Zaljubljeni kuhar (შეყვარებული კულინარის 1001 რეცეპტი ''Shekvarebuli kulinaris ataserti retsepti'', Gruzija) – Režija: Nana Dschordschads<br />Zatočenik Kavkaza (''Кавказский пленник'', Rusija) – Režija: Sergej Vladimirovič Bodrov<br />Ridicule (''Ridicule'', Francuska) – Režija: Latrice Leconte<br />Druga strana nedjelje (''Søndagsengler'', Norveška) – Režija: Berit Nesheim</small>
|-
|1998.
|Karakter<br />Nizozemska
|Mike van Diem
|<small>Lopov (''Вор'', Rusija) – Režija: Pavel Grigorjevič Čuhrai<br />Tajne srca (''Secretos del corazón'', Španjolska) – Režija: [[Montxo Armendáriz]]<br />Onkraj tišine (''Jenseits der Stille'', Njemačka) – Režija: Caroline Link<br />Četiri dana u rujnu (''O Que É Isso, Companheiro?'', Brazil) – Režija: Bruno Barreto</small>
|-
|1999.
|[[Život je lijep]] (''La vita è bella'')<br />Italija
|[[Roberto Benigni]]
|<small>Djed(''El abuelo'') (Španjolska) – Režija: José Luis Garci<br />Glavni kolodvor (''Central do Brasil'', Brazil) – Režija: Walter Salles<br />Djeca raja (بچه های آسمان ''Bacheha-Ye aseman'', Iran) – Režija: Majid Majidi<br />[[Tango (1998.)|Tango]] (Argentina) – Režija: [[Carlos Saura]]</small>
|-
|2000.
|[[Sve o mojoj majci]] (''Todo sobre mi madre'')<br />Španjolska
|[[Pedro Almodóvar]]
|<small>Istok zapad (''Est-Ouest'', Francuska) – Režija: Régis Wargnier<br />Pod suncem (''Under solen'', Švedska) – Režija: Colin Nutley<br />Himalaja, djetinjstvo jednog poglavice (''Himalaya – l'enfance d'un chef'', Nepal) – Režija: Eric Valli<br />Solomon i Gaenor (''Solomon a Gaenor'', Ujedinjeno Kraljevstvo) – Režija: Paul Morrison</small>
|}
=== 2000-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
|2001.
|[[Tigar i zmaj]] (臥虎藏龍 ''Wo hu cang long'')<br />Taiwan
|[[Ang Lee]]
|<small>Pasja ljubav (''Amores perros'', Meksiko) – Režija: Alejandro González Iñárritu<br />Sve za slavu (''Iedereen beroemd'', Belgija) – Režija: Dominique Deruddere<br />Ukus drugih (''Le Goût des autres'', Francuska) – Režija: Agnès Jaoui<br />Moramo si pomagati (''Musíme si pomáhat'', Češka) – Režija: Jan Hřebejk</small>
|-
|2002.
|[[Ničija zemlja]] (''No Man’s Land'') <br />Bosna i Hercegovina
|[[Danis Tanović]]
|<small>Elling (Norveška) – Režija: Petter Næss<br />[[Amélie]] (''Le Fabuleux destin d'Amélie Poulain'', Francuska) – Režija: Jean-Pierre Jeunet<br />Porez: Bilo jednom u Indiji (''लगान'', Indija) – Režija: Ashutosh Gowarike]<br />Mladenkin sin (''El Hijo de la novia'', Argentina) – Režija: Juan José Campanella</small>
|-
|2003.
|Nigdje u Africi (''Nirgendwo in Afrika'')<br />Njemačka
|Caroline Link
|<small>Zus & Zo (''Zus & zo'', Nizozemska – Režija: Paula van der Oest<br />[[Heroj (2002.)|Heroj]] (英雄 ''Ying xiong'', Kina) – Režija: [[Zhang Yimou]]<br />Čovjek bez prošlosti (''Mies vailla menneisyyttä'', Finska) – Režija: [[Aki Kaurismäki]]<br />Amarov zločin (''El crimen del padre Amaro'', Meksiko) – Režija: Carlos Carrera</small>
|-
|2004.
|Barbarske invazije (''Les invasions barbares'')<br />Kanada
|Denys Arcand
|<small>Zlo (''Ondskan'', Švedska) – Režija: Mikael Håfström<br />Sumrak samuraja (たそがれ清兵衛 ''Tasogare Seibei'', Japan) – Režija: Yōji Yamad]<br />Želary (''Želary'', Češka) – Režija: Ondrej Troja<br />Blizanke (''De Tweeling'', Nizozemska) – Režija: Ben Sombogaart</small>
|-
|2005.
|[[Život je more]] (''Mar adentro'')<br />Španjolska
|[[Alejandro Amenábar]]
|<small>Zboraši (''Les Choristes'', Francuska) – Režija: Christophe Barratier<br />[[Hitler: Konačni pad]] (''Der Untergang'' Njemačka) – Režija: Oliver Hirschbiegel<br />Kao na nebu (''Så som i himmelen'', Švedska) – Režija: Kay Pollak<br />Jučer (Južnoafrička Republika) – Režija: Darrell Roodt</small>
|-
|2006.
|Tsotsi<br />Južnoafrička Republika
|Gavin Hood
|<small>Nemoj nikomu reći (''La bestia nel cuore'', Italija) – Režija: Cristina Comencini<br />Sretan Božić (''Joyeux Noël'', Francuska) – Režija: Christian Carion<br />Sada raj ({{ara oznaka|الجنة الآن|w=al-Dschanna al-ān}}, Palestina) – Režija: Hany Abu-Assad<br />Sophie Scholl – Posljednji dani (''Sophie Scholl – Die letzten Tage'', Njemačka) – Režija: Marc Rothemund</small>
|-
|2007.
|[[Život drugih]] (''Das Leben der Anderen'') <br />Njemačka
|Florian Henckel von Donnersmarck
|<small>Nakon vjenčanja (''Efter brylluppet'', Danska) – Režija: Susanne Bier<br />[[Panov labirint (2006.)|Panov labirint]] (''El Laberinto del Fauno'', Meksiko) – Režija: [[Guillermo del Toro]]<br />Dani slave (''Indigènes'', Alžir) – Režija: Rachid Bouchareb<br />Otac (वाटर, Kanada) – Režija: Deepa Mehta</small>
|-
|2008.
|Krivotvoritelji (''Die Fälscher'')<br />Austrija
|Stefan Ružowitzky
|<small>[[12 (2007.)|12]] (Rusija) – Režija: [[Nikita Mihalkov]]<br />Beaufort (בופור, Izrael) – Režija: Joseph Cedar<br />''Katyń'' (Poljska) – Režija: [[Andrzej Wajda]]<br />Mongol (''Mongol'', Kazahstan) – Režija: Sergej Vladimirovič Bodrov</small>
|-
|2009.
|Odlasci (''Okuribito'', ''おくりびと'')<br />Japan
|Yōjirō Takita
|<small> Kompleks Baader Meinhof (''Der Baader Meinhof Komplex'') (Njemačka) – Režija: Uli Edel<br />Razred (''Entre les murs'', Francuska) – Režija: Laurent Cantet<br />Revanš (''Revanche'', Austrija) – Režija: Götz Spielman]<br />Valcer s Bashirom (ואלס עם באשיר ''Vals Im Bashir'', Izrael) – Režija: Ari Folman</small>
|-
|2010.
|Tajna u njihovim očima ''(El secreto de sus ojos)''<br />Argentina
|Juan José Campanella
|<small>Ajami (Izrael) – Režija: Scandar Copti i Yaron Shani<br />Bijela vrpca (''Das weiße Band – Eine deutsche Kindergeschichte'') (Njemačka) – Režija: Michael Haneke<br />Prorok (''Un prophète,'' Frankreich) – Režija: [[Jacques Audiard]]<br />Mlijeko tuge (''La teta asustada,'' Peru) – Režija: Claudia Llosa</small>
|}
=== 2010-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
| 2011.
| [[U boljem svijetu]] ''(Hævnen)''<br />Danska
| Susanne Bier
|<small>Biutiful (Meksiko) – Režija: Alejandro González Iñárritu<br/>Očnjak (Κυνόδοντας ''Kynodontas'', Grčka) – Režija: Giorgos Lanthimos<br/>Naša majka (''Incendies'', Kanada) – Režija: Denis Villeneuve<br/>Hors-la-loi (Alžir) – Režija: Rachid Bouchareb</small>
|-
| 2012.
| [[Nader i Simin se rastaju]] (جدایی نادر از سیمین ''Jodaeiye Nader az Simin'')<br />Iran
| Asghar Farhadi
|<small>Bikova glava (''Rundskop'', Belgija) – Režija: Michael R. Roskam<br />Hearat Shulayim (הערת שוליים, Israel) – Režija: Joseph Cedar<br />U mraku (''W ciemności'', Poljska) – Režija: Agnieszka Holland<br />Gospodin Lazhar ("Monsieur Lazhar", Kanada) – Režija: Philippe Falardeau</small>
|-
| 2013.
| [[Ljubav (2012.)|Ljubav]] (''Amour'')<br />Austrija
| [[Michael Haneke]]
|<small>'' Kon-Tiki'' (Norveška) – Režija: Joachim Rønning i Espen Sandberg<br /> ''No'' (Čile) – Režija: Pablo Larraín<br />Kraljevska afera (''En kongelig affære'', Dänemark) –Režija: Nikolaj Arcel<br />Buntovnica (''War Witch'', Kanada) – Režija: Kim Nguyen</small>
|-
| 2014.
| [[La grande bellezza|Velika ljepota]] ''(La grande bellezza'')<br />[[Italija]]
| [[Paolo Sorrentino]]
|<small>The Broken Circle Breakdown (Belgija) – Režija: Felix Van Groeningen<br />Jagten (Danska) – Režija: Thomas Vinterberg<br />L'image manquante (Kambodža) – Režija: Rithy Panh<br />Omar (Palestina) – Režija: Hany Abu-Assad</small>
|-
| 2015.
| [[Ida (film)|Ida]] (''Ida'')<br />[[Poljska]]
| [[Paweł Pawlikowski]]
|<small>Levijatan (Rusija) – Režija: [[Andrej Zvjagincev]]<br />Mandariinid (Estonija) – Režija: Zaza Urushadze<br />Relatos Salvajes (Argentina) – Režija: Damián Szifrón<br />Timbuktu (Mauritanija) – Režija: Abderrahmane Sissako</small>
|-
| 2016.
| [[Saul fia|Saulov sin]] (''Saul fia'')<br />[[Mađarska]]
| [[László Nemes]]
|<small>El abrazo de la serpiente (Kolumbija) – Režija: Ciro Guerra<br />Mustang (Francuska) – Režija: Deniz Gamze Ergüven<br />Theeb (Jordan) – Režija: Naji Abu Nowar<br />Krigen (Danska) – Režija: Tobias Lindholm</small>
|-
| 2017.
| [[Forušande|Trgovački putnik]] (''Forušande'')<br>[[Iran]]
| [[Asgar Farhadi]]
|<small>Under sandet (Danska) – Režija: Martin Zandvliet<br />En man som heter Ove (Švedska) – Režija: Hannes Holm<br />Tanna (Australija) – Režija: Martin Butler, Bentley Dean<br />Toni Erdmann (Njemačka) – Režija: Maren Ade</small>
|-
| 2018.
| [[Roma (2018.)|Roma]] (''Roma'')<br>[[Meksiko]]
| [[Alfonso Cuarón]]
|<small>Capernaum (Libanon) – Režija: Nadine Labaki<br />Zimna wojna (Poljska) – Režija: Paweł Pawlikowski<br />Werk ohne Autor (Njemačka) – Režija: Florian Henckel von Donnersmarck<br />Shoplifters (Japan) – Režija: Hirokazu Kore-eda</small>
|-
| 2019.
| [[Parazit (2019.)|Parazit]] (''기생충 '')<br>[[Južna Koreja]]
| [[Bong Joon-ho]]
|<small>Corpus Christi (Poljska) – Režija: Jan Komasa<br />[[Medena zemlja]] (Sjeverna Makedonija) – Režija: Tamara Kotevska i Ljubomir Stefanov<br />Les Misérables (Francuska) – Režija: Ladj Ly<br />Pain and Glory (Španjolska) – Režija: [[Pedro Almodóvar]]</small>
|-
| 2020.
| [[Još jedna runda]] (''Još jedna runda'')<br>[[Danska]]
| [[Thomas Vinterberg]]
|<small>Better Days (Hong Kong) – Režija: Derek Tsang<br />Collective (Rumunjska) – Režija: Alexander Nanau<br />The Man Who Sold His Skin (Tunis) – Režija: Kaouther Ben Hania<br />[[Quo Vadis, Aida?]] (Bosna i Hercegovina) – Režija: [[Jasmila Žbanić]]</small>
|}
=== 2020-e ===
{| class="prettytable" width="100%"
|width="5%"|'''Godina'''
|width="31%"|'''Dobitnik (Originalni naziv)'''
|width="15%"|'''Režija'''
|width="49%"|'''Nominacije'''
|-
| 2021.
| [[Drive My Car]] ''(ドライブ・マイ・カー )''<br />Japan
| [[Ryusuke Hamaguchi]]
|<small>Flee (Danska) – Režija: Jonas Poher Rasmussen<br/>The Hand of God (Italija) – Režija: [[Paolo Sorrentino]]<br/>Lunana: A Yak in the Classroom (Butan) – Režija: Pawo Choyning Dorji<br/>The Worst Person in the World (Norveška) – Režija: Joachim Trier</small>
|-
| 2022.
| [[Na Zapadu ništa novo (2022.)|Na Zapadu ništa novo]] (''Im Westen nichts Neues'')<br />Njemačka
| [[Edward Berger]]
|<small>Argentina, 1985 (Argentina) – Režija: Santiago Mitre<br />Close (Belgija) – Režija: Lukas Dhont<br />EO (Poljska) – Režija: Jerzy Skolimowski<br />The Quiet Girl (Irska) – Režija: Colm Bairéad</small>
|-
| 2023.
| [[Zona interesa (2023.)|Zona interesa]] (''The Zone of Interest'')<br />Ujedinjeno Kraljevstvo
| [[Jonathan Glazer]]
|<small>Io Capitano (Italija) – Režija: Matteo Garrone<br />Perfect Days (Japan) – Režija: [[Wim Wenders]]<br />Society of the Snow (Španjolska) – Režija: J.A. Bayona<br />The Teachers' Lounge (Njemačka) – Režija: İlker Çatak</small>
|-
|}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.oscars.org/ Oscars.org] (Službena stranica Akademije)
* [http://www.oscar.com/ Oscar.com] (Službena promotivna stranica dodjele)
* [http://www.oscars.org/awardsdatabase/index.html Akademijina baza podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913120840/http://www.oscars.org/awardsdatabase/index.html |date=13. rujna 2008. }} (službena stranica)
{{Oscar}}
{{GLAVNIRASPORED:Oscar za najbolji strani film}}
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji film na stranom jeziku| ]]
19arfxj1pqwsrcocoaecfr0rndes0wj
Srđ i Bah
0
395801
7088017
5838997
2024-12-14T00:33:11Z
Platichlebi
318511
+
7088017
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir svetac
| ime = Srđ i Bah
| slika = Sergebac7thcentury.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja =
| mjesto rođenja =
| nadnevak smrti = [[4. stoljeće]]
| mjesto smrti = Bacchus i Resafa
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = ''prije kongregacije''
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[7. listopada]]<ref>Lonza, Nella (2009.) ''Kazalište vlasti, Ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću''. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, str. 309.-313.</ref>
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Sveti Srđ i Bah''', rimski vojnici, kršćanski [[Svetac|sveci]] i [[Mučenik|mučenici]].
== Životopis ==
Prema legendi bili su časnici graničnih postrojbi [[Rimsko Carstvo|rimskog carstva]] na dvoru cara Maksimijana. Potajno su bili kršćani, a kada se to doznalo, njih dvojica su bili obeščašćeni. Nakon što su preobučeni u ženske haljine, vodili su ih gradskim [[ulica]]ma. Iz [[Rim]]a su bili poslani u Siriju, gdje je Bah bijen volovskim žilama i pretučen umro u Barbalisu. Srđ je obuven u cipele s čavlima, otjeran sve do Resafe gdje je posječen [[mač]]em.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040207/mozaik04.asp arhiv.slobodnadalmacija.hr], pristupljeno 6. rujna 2015.</ref>
Smatra se da su pokopani u Resafi, koja je kasnije nazvana Sergiopolis. Grad je u 6. stoljeću postao veliko hodočasničko mjesto.
== Štovanje ==
Tijekom kasne antike slavljeni su širom Sredozemlja kad su podignute mnoge crkve njima u čast, uključujući one u [[Carigrad]]u i [[Rim]]u.
Prvi zaštitnici [[Dubrovnik]]a bili su [[sveti Srđ i Bah]]. Njima je bila posvećena jedna crkvica u gradu. Brdo iznad [[Dubrovnik]]a nosi naziv Srđ.{{sfn|Nagy|1972|p=256}}
Blagdan se obilježava [[7. listopada]] ondje gdje se štuje i poslije reforme kalendara. Naime, spomen je unesen u Rimski kalendar tek u 12. stoljeću, ali reformom [[1969.]] godine je dokinut jer ne spada u rimsku tradiciju.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Srđ i Bah, Sveti}}
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Kršćanski mučenici]]
[[Kategorija:Povijest Dubrovnika]]
rhkfn04rmxb0zp1k6ozmtrp2g9emc7d
7088200
7088017
2024-12-14T09:17:25Z
Hijerovit
263374
7088200
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir svetac
| ime = Srđ i Bah
| slika = Sergebac7thcentury.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja =
| mjesto rođenja =
| nadnevak smrti = [[4. stoljeće]]
| mjesto smrti = Bacchus i Resafa
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = ''prije kongregacije''
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[7. listopada]]<ref>Lonza, Nella (2009.) ''Kazalište vlasti, Ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću''. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, str. 309.-313.</ref>
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Sveti Srđ i Bah''', rimski vojnici, kršćanski [[Svetac|sveci]] i [[Mučenik|mučenici]].
== Životopis ==
Prema legendi bili su časnici graničnih postrojbi [[Rimsko Carstvo|rimskog carstva]] na dvoru cara Maksimijana. Potajno su bili kršćani, a kada se to doznalo, njih dvojica su bili obeščašćeni. Nakon što su preobučeni u ženske haljine, vodili su ih gradskim [[ulica]]ma. Iz [[Rim]]a su bili poslani u Siriju, gdje je Bah bijen volovskim žilama i pretučen umro u Barbalisu. Srđ je obuven u cipele s čavlima, otjeran sve do Resafe gdje je posječen [[mač]]em.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040207/mozaik04.asp arhiv.slobodnadalmacija.hr], pristupljeno 6. rujna 2015.</ref>
Smatra se da su pokopani u Resafi, koja je kasnije nazvana Sergiopolis. Grad je u 6. stoljeću postao veliko hodočasničko mjesto.
== Štovanje ==
Tijekom kasne antike slavljeni su širom Sredozemlja kad su podignute mnoge crkve njima u čast, uključujući one u [[Carigrad]]u i [[Rim]]u.
Prvi zaštitnici [[Dubrovnik]]a bili su [[sveti Srđ i Bah]] sve do 972. godine, kada ih je zamijenio [[sveti Vlaho]].<ref>{{Citiranje weba|last=Kovačić|first=Siniša|date=2019-10-09|title=Dan neovisnosti i blagdan sv. Srđa i Baha u dubrovačkoj katedrali Velike Gospe|url=https://ika.hkm.hr/vijesti/dan-neovisnosti-i-blagdan-sv-srda-i-baha-u-dubrovackoj-katedrali-velike-gospe/|access-date=2024-12-14|website=IKA|language=hr}}</ref> Njima je bila posvećena jedna crkvica u gradu. Brdo iznad [[Dubrovnik]]a nosi naziv Srđ.{{sfn|Nagy|1972|p=256}}{{Nedostaje izvor}}
Blagdan se obilježava [[7. listopada]] ondje gdje se štuje i poslije reforme kalendara. Naime, spomen je unesen u Rimski kalendar tek u 12. stoljeću, ali reformom [[1969.]] godine je dokinut jer ne spada u rimsku tradiciju.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Srđ i Bah, Sveti}}
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Kršćanski mučenici]]
[[Kategorija:Povijest Dubrovnika]]
3akk5efmjzwvhqerskqflufhn5mjxlc
Vachellia caven
0
457989
7087851
6957278
2024-12-13T16:58:43Z
Silverije
23459
7087851
wikitext
text/x-wiki
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Vachellia caven''
| slika = Acacia caven 2.jpg
| slika_opis = Acacia caven, krošnja u cvatu
| status =
| regnum = [[Plantae]]
| phyllum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Fabales]]
| familia = [[Fabaceae]]
| genus = '''''[[Vachellia]]'''''
| species = ''V. caven''
| subspecies = vidi tekst
| dvoimeno = ''Vachellia caven''
| dvoimeno_autorstvo = (Molina) Seigler & Ebinger
| karta_raspon = Acacia-caven-range-map.png
}}
'''''Vachellia caven''''' (sin. ''Acacia caven''), vrsta trnovitog južnoameričkog drveta iz porodice [[Fabaceae]] (red mahunarki), nekada uključivana u rod [[akacija]]. Rasprostranjena je po državama [[Argentina]], [[Bolivija]], [[Čile]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]]. Van svoje domovine služi kao ukrasno drvo a posjeduje ga i [[botanički vrt u Grazu]].
''V. caven'' naraste do pet metara visine. Po sebi ima vrlo tvrdo i oštro bijelo trnje dužine do dva centimetra. U [[proljeće]] cvjeta žutim [[cvijeće]]m.
U južnoameričkim državama služi za kontrolu [[erozija|erozije]] ali i u ispaši pčela u proizvodnji [[med]]a. Drvo služi za proizvodnju [[ugljen]]a, cvjetovi u proizvodnji [[parfem]]a a [[tanin]] iz sjemenki za [[štavljenje kože]].<ref>[http://www.fao.org/docrep/006/Q2190E/Q2190E10.htm Notes on the main characteristics of the six acacia species of special interest]</ref>
== Sinonimi ==
* ''Acacia adenopa'' <small>Hook. & Arn.</small>
* ''Acacia aromatica'' <small>Poepp. ex Benth.</small>
* ''Acacia caven'' <small>(Molina) Molina</small>
* ''Acacia caven var. dehiscens'' <small>Burkart ex Ciald.</small>
* ''Acacia caven var. macrocarpa'' <small>Aronson</small>
* ''Acacia caven var. microcarpa'' <small>(Speg.) Burkart ex Ciald.</small>
* ''Acacia caven var. sphaerocarpa'' <small>(Speg.) Burkart ex Aronson</small>
* ''Acacia caven var. stenocarpa'' <small>(Speg.) Burkart ex Ciald.</small>
* ''Acacia cavenia'' <small>Bertero</small>
* ''Acacia ibirocayensis'' <small>Marchiori</small>
* ''Inga caven'' <small>(Molina) Mérat & Lens</small>
* ''Mimosa caven'' <small>Molina</small>
* ''Mimosa cavenia'' <small>Molina</small>
* ''Vachellia farnesiana f. armata'' <small>Speg.</small>
* ''Vachellia farnesiana f. brachypoda'' <small>Speg.</small>
* ''Vachellia farnesiana f. stenocarpa'' <small>Speg.</small>
* ''Vachellia ibirocayensis'' <small>(Marchiori) Deble & Marchiori</small>
== Izvori ==
{{izvori}}
<gallery>
Datoteka:Acacia caven 5.jpg|Mahune
Datoteka:Acacia caven 4.jpg|cvijet i trnje
Datoteka:Bosque Río Queguay 01.JPG|Drvo, Río Queguay.
</gallery>
[[Kategorija:Vachellia]]
[[Kategorija:Flora sjeveroistočne Argentine]]
[[Kategorija:Flora sjeverozapadne Argentine]]
[[Kategorija:Flora Bolivije]]
[[Kategorija:Flora južnog Brazila]]
[[Kategorija:Flora zapadnog-središnjeg Brazila]]
[[Kategorija:Flora središnjeg Čilea]]
[[Kategorija:Flora sjevernog Čilea]]
[[Kategorija:Flora južnog Čilea]]
[[Kategorija:Flora Paragvaja]]
[[Kategorija:Flora Urugvaja]]
7ws2u7oveshxhr8wyq21qvtpbuxwtb2
Smrt Ayrtona Senne
0
458778
7087907
6596118
2024-12-13T19:36:26Z
86.33.86.64
/* Utrka i sudar */
7087907
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Senna accident.jpg|mini|desno|260px|Sennina kobna nesreća u trenutku sudara.]]
'''Smrt [[Ayrton Senna|Ayrtona Senne]]''', trostrukog svjetskog prvaka u [[Formula 1|Formuli 1]] dogodila se 1. svibnja 1994. godine na [[Velika nagrada San Marina 1994.|Velikoj nagradi San Marina]] na stazi [[Autodromo Enzo e Dino Ferrari]] u [[Italija|Italiji]]. Preminuo je kada se bolidom zabio u betonski zid. Dan ranije, [[Roland Ratzenberger]] preminuo je nakon što je bolidom udario u zid na kvalifikacijama za utrku. Njegova i Sennina nesreća bile su najgore od nekoliko nesreća koje su se dogodile taj vikend. Ujedno te dvije nesreće bile su kobne nakon dvanaest godina od zadnje [[Smrtne nesreće u Formuli 1|smrtne nesreće]] u Formuli 1. Te nesreće su postale prekretnica sigurnosti u Formuli 1, što je dovelo do provedbe novih sigurnosnih mjera i ponovnog osnivanja zajednice vozača [[Grand Prix Drivers' Association]].
== Pozadina ==
[[Datoteka:1994Williams-RenaultFW16B.jpg|mini|desno|250px|Williams FW16.]]
[[Ayrton Senna]] je sezonu [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] godine započeo u momčadi [[Williams F1]] zajedno s momčadskim kolegom [[Damon Hill|Damonom Hillom]].<ref>[http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ Pregled sezone 1994. u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130104112824/http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ |date=4. siječnja 2013. }} F1 Season Review. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> U početku 1994. godine na testiranju bolida [[Williams FW16]] na stazi [[Autódromo do Estoril]], Senna je izjavio da ima vrlo negativan osjećaj o vožnji bolida, te njegovoj vožnji na granici.<ref>[http://www.f1network.net/main/s107/st4068.php Kratko partnerstvo između Senne i Williamsa] F1 Network. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Kazao je da s bolidom nije imao ni jedan ugodan, niti siguran krug. Žalio se na udobnost bolida i tvrdio je da je to veoma loše za vozača. Nakon toga je Williams promijenio sjedište i volan, ali i nakon toga ništa se nije kretalo po planu. Senna je izjavio da je bilo puno teže voziti po stazi, od svih prijašnjih testiranja.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/516260-the-1994-senna-disaster-the-day-formula-1-lost-its-remaining-innocence Nesreća Ayrtona Senne u Formuli 1, 1994. godine] Bleacher Report. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Žalio se na nedostatak elektronike. Također je potvrdio da bolid ima karakteristike na koje se još nije priviknuo, te ga je to činilo napetim.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/photo_galleries/3636399.stm Sennina retrospektiva] News. BBC. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Te godine, Senna je imao najgori start u sezoni. Nije osvojio bodove na [[Velika nagrada Brazila 1994.|Velikoj nagradi Brazila]] i [[Velika nagrada Pacifika 1994.|Velikoj nagradi Pacifika]]. Tada je [[Michael Schumacher]] vodio prvenstvo s dvadeset bodova više od Senne.<ref>[http://en.espnf1.com/f1/motorsport/season/1372.html Sezona 1994. u Formuli 1 - FIA] ESPN F1. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref>
== Vikend ==
[[Datoteka:Rubens Barichello juillet 1995.jpg|mini|desno|200px|Rubens Barrichello koji je nastradao na treningu.]]
=== Treninzi ===
U petak, [[Ayrton Senna|Sennin]] prijatelj [[Rubens Barrichello]] koji je vozio za [[Jordan Grand Prix|Jordan]], prešao je preko rubnika na okuci Variante Bassa, te je pogodio ogradu s 225 kilometara na sat.<ref>[http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever 10 najupadljivijih nesreća u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121018040553/http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever |date=18. listopada 2012. }} AutoMotoPortal. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> U tom trenutku, Senna je izašao iz svog [[Williams F1|Williamsa]] i otišao u medicinski centar. Samo nekoliko minuta nakon nesreće, Barrichello se osvijestio. Nakon što je vidio da je Barrichello živ, vratio se u bolid i nastavio voziti.<ref>[http://racingaccidents.wordpress.com/2008/07/23/rubens-barrichello-walked-away-from-this-one-at-imola-in-1994-amazing/ Barrichellova nesreća u Imoli 1994. godine] Racing Accidents. Word Press. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Na kraju treninga Senna je napustio svoj bolid, te je otišao do sjedišta Williamsa gdje je obavio intervjue s novinarima kojima je dao izjavu da treba obaviti pregled bolida zajedno sa svojim inženjerom [[David Brown (inženjer)|Davidom Brownom]]. Nakon intervjua vratio se u garažu gdje je zajedno sa svojim inženjerom radio dva sata.<ref>[http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ Newey govori o Ayrtonu Senni i njegovoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101005447/http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ |date=1. studenoga 2012. }} James Allen On F1. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Kasnije je stigao do hotela u [[Castel San Pietro|Castel San Pietru]] gdje je telefonirao svoju djevojku [[Adriane Galisteu]], kojoj je ispričao sve o nesreći Rubensa Barrichella.<ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html Damon Hill govori o F1 legendi Ayrtonu Senni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121110101500/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html |date=10. studenoga 2012. }} The Sun. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
=== Kvalifikacije ===
[[Datoteka:Ratzenberger.jpg|mini|lijevo|250px|Roland Ratzenberger koji je poginuo na kvalifikacijama.]]
U subotu ujutro, Senna je postavio osobno najbolje vrijeme od 1 minute i 22,03 sekunde, te je sustigao svog momčadskog kolegu [[Damon Hill|Damona Hilla]]. Nakon što je izašao iz medicinskog centra, Barrichello je rekao Senni da se vraća natrag u [[Engleska|Englesku]] gledati utrku na televiziji. U popodnevnim satima, započela je druga kvalifikacijska runda.<ref>[http://8w.forix.com/senna1994.html Zadnjih 96 sati Senninog života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121031101710/http://8w.forix.com/senna1994.html |date=31. listopada 2012. }} 8W. Forix. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon 18 minuta, vozač [[Simtek]]a [[Roland Ratzenberger]] izgubio je kontrolu nad bolidom pri 314 kilometara na sat kada je izgubio prednje krilo. Ratzenbergerov bolid udario je u betonski zid na okuci Villeneuve, a nakon udarca bolid se vratio na sredinu staze.<ref>[http://www.f1fanatic.co.uk/f1-information/whos-who/whos-who-r/roland-ratzenberger/ Najšokantniji vikend u Formuli 1] F1 Fanatic. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Senna je gledao usporenu snimku nesreće, a zatim je otišao u ''pitlane'' u svoj bolid da bi se odvezao do mjesta nesreće. Kada je Senna stigao, Ratzenberger je odvežen u ambulantu. Nakon što je pregledao bolid, otišao je medicinskog centra gdje je od neurokirurga [[Sid Watkins|Sida Watkinsa]] doznao da je Ratzenberger preminuo.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/459848-the-overshadowed-austrian-roland-ratzenberger-1960-1994 Austrijanac Roland Ratzenberger (1960. - 1994.)] Bleacher Report. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Oboje su napustili centar, te je Watkins predložio Senni da se povuče iz Formule 1 i da odu zajedno na ribolov. Senna mu je na to odgovorio da se ne može prestati utrkivati.<ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/motorsport/19578977 Preminuo Sid Watkins u 84. godini života] BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon toga Senna se vratio u garažu Williamsa gdje je ostao do kraja kvalifikacija, nakon kojih je otišao do svog kampa gdje se rasplakao i srušio na pod. Taj događaj je zabrinuo momčad Williamsa koja je dogovorila sastanak gdje su raspravljali o njegovom emocionalnom stanju. Senna se odbio pojaviti na konferenciji za novinare. Nakon svega nije kažnjen od strane [[Međunarodna automobilistička federacija|međunarodne automobilističke federacije]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/3641633.stm Damon Hill: Senna je sam napravio grešku] News. BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
== Utrka i sudar ==
[[Datoteka:San Marino 1994 Tamburello.svg|mini|desno|250px|Mapa staze 1994. godine sa zavojem Tamburello.]]
Na početku utrke sudarili su se [[Pedro Lamy]] i [[JJ Lehto]]. Suci utrke na stazu su izveli [[sigurnosni automobil]] [[Opel Vectra]], kojeg je tada vozio [[Max Angelelli]]. Automobil je izveden na stazu da bi se počistili dijelovi dva bolida koja su sudjelovala u sudaru. Sigurnosni automobil ostao je na stazi pet krugova.
U sedmom krugu, drugom krugu utrkivanja, [[Ayrton Senna|Sennin]] bolid je na zavoju Tamburello zbog puknuća stupa upravljača izletio s trkaće linije pri 310 kilometara na sat. Bolid je produžio ravno i udario u betonski zid. [[Telemetrija]] prikazuje da je izletio sa staze pri 310 kilometara na sat, te da je kočenjem bio u mogućnosti spustiti brzinu na 218 kilometara na sat. Nakon što je izletio s trkaće linije, trebalo mu je malo manje od dvije sekunde da udari u zid. Bolid je udario u zid pod malim kutom, otkinuvši prednji desni kotač i vrh nosa bolida. Nakon udara okrenuo se i zaustavio. Čim se bolid zaustavio, Senna je ostao nepomičan u kokpitu.
Nakon sudara vidjelo se da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu, jer mu je glava bila nepomična i nagnuta na stranu. U sljedećoj sekundi glava mu se malo pomakla, dajući lažnu nadu. Utrka je prekinuta nakon jedne minute i devet sekundi poslije Senninog udara. Prošla je dosta vremena prije nego što su medicinske ekipe pristigle u pomoć. Oko bolida stajali su vatrogasci koji mu nisu smjeli pomoći prije nego što stignu liječnici. Helikopter iznad staze je snimao kako liječnici pomažu Senni, tako da je snimka viđena u cijelom svijetu. Poprište nesreće bilo je puno krvi. Medicinski stručnjaci su zaključili da je Senna pretrpio tešku ozljedu glave. Hitna [[traheotomija]] je napravljena uz stazu da bi se Senni moglo održati umjetno disanje.
Približno deset minuta nakon Sennine nesreće, nastao je nesporazum u pitstopu kada je vozač [[Larrousse]]a [[Érik Comas]] izašao na stazu pod [[Zastave u utrkivanju|crvenom zastavom]]. Suci su spriječili Comasa da ne napravi sudar s medicinskim helikopterom koji je sletio na stazu. Profesor [[Sid Watkins]], poznati svjetski [[neurokirurgija|neurokirurg]] te sigurnosni i medicinski delegat, kao i vođa medicinskog tima Formule 1 na stazi, izveo je traheotomiju na Senni i poslije izjavio da je Senna izgledao beživotno. Podigao mu je kapke i vidjevši zjenice zaključio da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu mozga. Izvukli su ga iz kokpita i položili na tlo. Watkins je rekao da nakon što su to učinili, Senna je izdahnuo i da, iako je ireligiozna osoba, osjetio je da mu je duša otišla iz tijela u tome trenutku. U bolnici je otkriveno da je Senna u rukavu imao malu austrijsku zastavu. Novinari su kasnije zaključili da je pobjedu htio posvetiti [[Roland Ratzenberger|Rolandu Ratzenbergeru]].
Uzrok izlijetanja prema presudi Vrhonog suda Italije bilo je puknuće stupa upravljača zbog neadekvatno odrađenog produženja istog od strane Williamsovih mehaničara. Krivim je proglašen tadašnji direktor Williamsa [[Patrick Head]], ali mu zbog zastare nije izrečena kazna. <ref>{{Citation|title=The Untold Truth About Ayrton Senna's Death|url=https://www.youtube.com/watch?v=w-OA-SGnVqM|date=2024-07-27|accessdate=2024-12-13|last=Formula History}}</ref>
== Unutarnje poveznice ==
* [[Smrtne nesreće u Formuli 1|Popis kobnih nesreća u Formuli 1]]
* [[Velika nagrada San Marina 1994.]]
== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{izvori|30em}}
=== Citirana literatura ===
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Williams |ime=Richard |naslov=Death of Ayrton Senna |izdavač=Bloomsbury Paperbacks |lokacija=London, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum=23. travnja 1999. |isbn=0747544956}}
{{GLAVNIRASPORED:Smrt Ayrtona Senne}}
[[Kategorija:Formula 1]]
[[Kategorija:Nesreće vezane za šport]]
[[pt:Ayrton_Senna#Morte]]
6yedutz3jfdwkgqlnyjtif7ry9ivxtd
7087908
7087907
2024-12-13T19:38:29Z
86.33.86.64
/* Utrka i sudar */ nadopunio sam funkciju Patrick Heada, Bio je sportski direktor.
7087908
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Senna accident.jpg|mini|desno|260px|Sennina kobna nesreća u trenutku sudara.]]
'''Smrt [[Ayrton Senna|Ayrtona Senne]]''', trostrukog svjetskog prvaka u [[Formula 1|Formuli 1]] dogodila se 1. svibnja 1994. godine na [[Velika nagrada San Marina 1994.|Velikoj nagradi San Marina]] na stazi [[Autodromo Enzo e Dino Ferrari]] u [[Italija|Italiji]]. Preminuo je kada se bolidom zabio u betonski zid. Dan ranije, [[Roland Ratzenberger]] preminuo je nakon što je bolidom udario u zid na kvalifikacijama za utrku. Njegova i Sennina nesreća bile su najgore od nekoliko nesreća koje su se dogodile taj vikend. Ujedno te dvije nesreće bile su kobne nakon dvanaest godina od zadnje [[Smrtne nesreće u Formuli 1|smrtne nesreće]] u Formuli 1. Te nesreće su postale prekretnica sigurnosti u Formuli 1, što je dovelo do provedbe novih sigurnosnih mjera i ponovnog osnivanja zajednice vozača [[Grand Prix Drivers' Association]].
== Pozadina ==
[[Datoteka:1994Williams-RenaultFW16B.jpg|mini|desno|250px|Williams FW16.]]
[[Ayrton Senna]] je sezonu [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] godine započeo u momčadi [[Williams F1]] zajedno s momčadskim kolegom [[Damon Hill|Damonom Hillom]].<ref>[http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ Pregled sezone 1994. u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130104112824/http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ |date=4. siječnja 2013. }} F1 Season Review. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> U početku 1994. godine na testiranju bolida [[Williams FW16]] na stazi [[Autódromo do Estoril]], Senna je izjavio da ima vrlo negativan osjećaj o vožnji bolida, te njegovoj vožnji na granici.<ref>[http://www.f1network.net/main/s107/st4068.php Kratko partnerstvo između Senne i Williamsa] F1 Network. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Kazao je da s bolidom nije imao ni jedan ugodan, niti siguran krug. Žalio se na udobnost bolida i tvrdio je da je to veoma loše za vozača. Nakon toga je Williams promijenio sjedište i volan, ali i nakon toga ništa se nije kretalo po planu. Senna je izjavio da je bilo puno teže voziti po stazi, od svih prijašnjih testiranja.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/516260-the-1994-senna-disaster-the-day-formula-1-lost-its-remaining-innocence Nesreća Ayrtona Senne u Formuli 1, 1994. godine] Bleacher Report. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Žalio se na nedostatak elektronike. Također je potvrdio da bolid ima karakteristike na koje se još nije priviknuo, te ga je to činilo napetim.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/photo_galleries/3636399.stm Sennina retrospektiva] News. BBC. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Te godine, Senna je imao najgori start u sezoni. Nije osvojio bodove na [[Velika nagrada Brazila 1994.|Velikoj nagradi Brazila]] i [[Velika nagrada Pacifika 1994.|Velikoj nagradi Pacifika]]. Tada je [[Michael Schumacher]] vodio prvenstvo s dvadeset bodova više od Senne.<ref>[http://en.espnf1.com/f1/motorsport/season/1372.html Sezona 1994. u Formuli 1 - FIA] ESPN F1. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref>
== Vikend ==
[[Datoteka:Rubens Barichello juillet 1995.jpg|mini|desno|200px|Rubens Barrichello koji je nastradao na treningu.]]
=== Treninzi ===
U petak, [[Ayrton Senna|Sennin]] prijatelj [[Rubens Barrichello]] koji je vozio za [[Jordan Grand Prix|Jordan]], prešao je preko rubnika na okuci Variante Bassa, te je pogodio ogradu s 225 kilometara na sat.<ref>[http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever 10 najupadljivijih nesreća u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121018040553/http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever |date=18. listopada 2012. }} AutoMotoPortal. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> U tom trenutku, Senna je izašao iz svog [[Williams F1|Williamsa]] i otišao u medicinski centar. Samo nekoliko minuta nakon nesreće, Barrichello se osvijestio. Nakon što je vidio da je Barrichello živ, vratio se u bolid i nastavio voziti.<ref>[http://racingaccidents.wordpress.com/2008/07/23/rubens-barrichello-walked-away-from-this-one-at-imola-in-1994-amazing/ Barrichellova nesreća u Imoli 1994. godine] Racing Accidents. Word Press. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Na kraju treninga Senna je napustio svoj bolid, te je otišao do sjedišta Williamsa gdje je obavio intervjue s novinarima kojima je dao izjavu da treba obaviti pregled bolida zajedno sa svojim inženjerom [[David Brown (inženjer)|Davidom Brownom]]. Nakon intervjua vratio se u garažu gdje je zajedno sa svojim inženjerom radio dva sata.<ref>[http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ Newey govori o Ayrtonu Senni i njegovoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101005447/http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ |date=1. studenoga 2012. }} James Allen On F1. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Kasnije je stigao do hotela u [[Castel San Pietro|Castel San Pietru]] gdje je telefonirao svoju djevojku [[Adriane Galisteu]], kojoj je ispričao sve o nesreći Rubensa Barrichella.<ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html Damon Hill govori o F1 legendi Ayrtonu Senni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121110101500/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html |date=10. studenoga 2012. }} The Sun. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
=== Kvalifikacije ===
[[Datoteka:Ratzenberger.jpg|mini|lijevo|250px|Roland Ratzenberger koji je poginuo na kvalifikacijama.]]
U subotu ujutro, Senna je postavio osobno najbolje vrijeme od 1 minute i 22,03 sekunde, te je sustigao svog momčadskog kolegu [[Damon Hill|Damona Hilla]]. Nakon što je izašao iz medicinskog centra, Barrichello je rekao Senni da se vraća natrag u [[Engleska|Englesku]] gledati utrku na televiziji. U popodnevnim satima, započela je druga kvalifikacijska runda.<ref>[http://8w.forix.com/senna1994.html Zadnjih 96 sati Senninog života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121031101710/http://8w.forix.com/senna1994.html |date=31. listopada 2012. }} 8W. Forix. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon 18 minuta, vozač [[Simtek]]a [[Roland Ratzenberger]] izgubio je kontrolu nad bolidom pri 314 kilometara na sat kada je izgubio prednje krilo. Ratzenbergerov bolid udario je u betonski zid na okuci Villeneuve, a nakon udarca bolid se vratio na sredinu staze.<ref>[http://www.f1fanatic.co.uk/f1-information/whos-who/whos-who-r/roland-ratzenberger/ Najšokantniji vikend u Formuli 1] F1 Fanatic. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Senna je gledao usporenu snimku nesreće, a zatim je otišao u ''pitlane'' u svoj bolid da bi se odvezao do mjesta nesreće. Kada je Senna stigao, Ratzenberger je odvežen u ambulantu. Nakon što je pregledao bolid, otišao je medicinskog centra gdje je od neurokirurga [[Sid Watkins|Sida Watkinsa]] doznao da je Ratzenberger preminuo.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/459848-the-overshadowed-austrian-roland-ratzenberger-1960-1994 Austrijanac Roland Ratzenberger (1960. - 1994.)] Bleacher Report. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Oboje su napustili centar, te je Watkins predložio Senni da se povuče iz Formule 1 i da odu zajedno na ribolov. Senna mu je na to odgovorio da se ne može prestati utrkivati.<ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/motorsport/19578977 Preminuo Sid Watkins u 84. godini života] BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon toga Senna se vratio u garažu Williamsa gdje je ostao do kraja kvalifikacija, nakon kojih je otišao do svog kampa gdje se rasplakao i srušio na pod. Taj događaj je zabrinuo momčad Williamsa koja je dogovorila sastanak gdje su raspravljali o njegovom emocionalnom stanju. Senna se odbio pojaviti na konferenciji za novinare. Nakon svega nije kažnjen od strane [[Međunarodna automobilistička federacija|međunarodne automobilističke federacije]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/3641633.stm Damon Hill: Senna je sam napravio grešku] News. BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
== Utrka i sudar ==
[[Datoteka:San Marino 1994 Tamburello.svg|mini|desno|250px|Mapa staze 1994. godine sa zavojem Tamburello.]]
Na početku utrke sudarili su se [[Pedro Lamy]] i [[JJ Lehto]]. Suci utrke na stazu su izveli [[sigurnosni automobil]] [[Opel Vectra]], kojeg je tada vozio [[Max Angelelli]]. Automobil je izveden na stazu da bi se počistili dijelovi dva bolida koja su sudjelovala u sudaru. Sigurnosni automobil ostao je na stazi pet krugova.
U sedmom krugu, drugom krugu utrkivanja, [[Ayrton Senna|Sennin]] bolid je na zavoju Tamburello zbog puknuća stupa upravljača izletio s trkaće linije pri 310 kilometara na sat. Bolid je produžio ravno i udario u betonski zid. [[Telemetrija]] prikazuje da je izletio sa staze pri 310 kilometara na sat, te da je kočenjem bio u mogućnosti spustiti brzinu na 218 kilometara na sat. Nakon što je izletio s trkaće linije, trebalo mu je malo manje od dvije sekunde da udari u zid. Bolid je udario u zid pod malim kutom, otkinuvši prednji desni kotač i vrh nosa bolida. Nakon udara okrenuo se i zaustavio. Čim se bolid zaustavio, Senna je ostao nepomičan u kokpitu.
Nakon sudara vidjelo se da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu, jer mu je glava bila nepomična i nagnuta na stranu. U sljedećoj sekundi glava mu se malo pomakla, dajući lažnu nadu. Utrka je prekinuta nakon jedne minute i devet sekundi poslije Senninog udara. Prošla je dosta vremena prije nego što su medicinske ekipe pristigle u pomoć. Oko bolida stajali su vatrogasci koji mu nisu smjeli pomoći prije nego što stignu liječnici. Helikopter iznad staze je snimao kako liječnici pomažu Senni, tako da je snimka viđena u cijelom svijetu. Poprište nesreće bilo je puno krvi. Medicinski stručnjaci su zaključili da je Senna pretrpio tešku ozljedu glave. Hitna [[traheotomija]] je napravljena uz stazu da bi se Senni moglo održati umjetno disanje.
Približno deset minuta nakon Sennine nesreće, nastao je nesporazum u pitstopu kada je vozač [[Larrousse]]a [[Érik Comas]] izašao na stazu pod [[Zastave u utrkivanju|crvenom zastavom]]. Suci su spriječili Comasa da ne napravi sudar s medicinskim helikopterom koji je sletio na stazu. Profesor [[Sid Watkins]], poznati svjetski [[neurokirurgija|neurokirurg]] te sigurnosni i medicinski delegat, kao i vođa medicinskog tima Formule 1 na stazi, izveo je traheotomiju na Senni i poslije izjavio da je Senna izgledao beživotno. Podigao mu je kapke i vidjevši zjenice zaključio da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu mozga. Izvukli su ga iz kokpita i položili na tlo. Watkins je rekao da nakon što su to učinili, Senna je izdahnuo i da, iako je ireligiozna osoba, osjetio je da mu je duša otišla iz tijela u tome trenutku. U bolnici je otkriveno da je Senna u rukavu imao malu austrijsku zastavu. Novinari su kasnije zaključili da je pobjedu htio posvetiti [[Roland Ratzenberger|Rolandu Ratzenbergeru]].
Uzrok izlijetanja prema presudi Vrhonog suda Italije bilo je puknuće stupa upravljača zbog neadekvatno odrađenog produženja istog od strane Williamsovih mehaničara. Krivim je proglašen tadašnji sportski direktor Williamsa [[Patrick Head]], ali mu zbog zastare nije izrečena kazna. <ref>{{Citation|title=The Untold Truth About Ayrton Senna's Death|url=https://www.youtube.com/watch?v=w-OA-SGnVqM|date=2024-07-27|accessdate=2024-12-13|last=Formula History}}</ref>
== Unutarnje poveznice ==
* [[Smrtne nesreće u Formuli 1|Popis kobnih nesreća u Formuli 1]]
* [[Velika nagrada San Marina 1994.]]
== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{izvori|30em}}
=== Citirana literatura ===
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Williams |ime=Richard |naslov=Death of Ayrton Senna |izdavač=Bloomsbury Paperbacks |lokacija=London, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum=23. travnja 1999. |isbn=0747544956}}
{{GLAVNIRASPORED:Smrt Ayrtona Senne}}
[[Kategorija:Formula 1]]
[[Kategorija:Nesreće vezane za šport]]
[[pt:Ayrton_Senna#Morte]]
ossotlbg4iadnfcdc0u1703in43c2uj
7087937
7087908
2024-12-13T20:43:00Z
Hijerovit
263374
7087937
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Senna accident.jpg|mini|desno|260px|Sennina kobna nesreća u trenutku sudara.]]
'''Smrt [[Ayrton Senna|Ayrtona Senne]]''', trostrukog svjetskog prvaka u [[Formula 1|Formuli 1]] dogodila se 1. svibnja 1994. godine na [[Velika nagrada San Marina 1994.|Velikoj nagradi San Marina]] na stazi [[Autodromo Enzo e Dino Ferrari]] u [[Italija|Italiji]]. Preminuo je kada se bolidom zabio u betonski zid. Dan ranije, [[Roland Ratzenberger]] preminuo je nakon što je bolidom udario u zid na kvalifikacijama za utrku. Njegova i Sennina nesreća bile su najgore od nekoliko nesreća koje su se dogodile taj vikend. Ujedno te dvije nesreće bile su kobne nakon dvanaest godina od zadnje [[Smrtne nesreće u Formuli 1|smrtne nesreće]] u Formuli 1. Te nesreće su postale prekretnica sigurnosti u Formuli 1, što je dovelo do provedbe novih sigurnosnih mjera i ponovnog osnivanja zajednice vozača [[Grand Prix Drivers' Association]].
== Pozadina ==
[[Datoteka:1994Williams-RenaultFW16B.jpg|mini|desno|250px|Williams FW16.]]
[[Ayrton Senna]] je sezonu [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] godine započeo u momčadi [[Williams F1]] zajedno s momčadskim kolegom [[Damon Hill|Damonom Hillom]].<ref>[http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ Pregled sezone 1994. u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130104112824/http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ |date=4. siječnja 2013. }} F1 Season Review. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> U početku 1994. godine na testiranju bolida [[Williams FW16]] na stazi [[Autódromo do Estoril]], Senna je izjavio da ima vrlo negativan osjećaj o vožnji bolida, te njegovoj vožnji na granici.<ref>[http://www.f1network.net/main/s107/st4068.php Kratko partnerstvo između Senne i Williamsa] F1 Network. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Kazao je da s bolidom nije imao ni jedan ugodan, niti siguran krug. Žalio se na udobnost bolida i tvrdio je da je to veoma loše za vozača. Nakon toga je Williams promijenio sjedište i volan, ali i nakon toga ništa se nije kretalo po planu. Senna je izjavio da je bilo puno teže voziti po stazi, od svih prijašnjih testiranja.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/516260-the-1994-senna-disaster-the-day-formula-1-lost-its-remaining-innocence Nesreća Ayrtona Senne u Formuli 1, 1994. godine] Bleacher Report. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Žalio se na nedostatak elektronike. Također je potvrdio da bolid ima karakteristike na koje se još nije priviknuo, te ga je to činilo napetim.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/photo_galleries/3636399.stm Sennina retrospektiva] News. BBC. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Te godine, Senna je imao najgori start u sezoni. Nije osvojio bodove na [[Velika nagrada Brazila 1994.|Velikoj nagradi Brazila]] i [[Velika nagrada Pacifika 1994.|Velikoj nagradi Pacifika]]. Tada je [[Michael Schumacher]] vodio prvenstvo s dvadeset bodova više od Senne.<ref>[http://en.espnf1.com/f1/motorsport/season/1372.html Sezona 1994. u Formuli 1 - FIA] ESPN F1. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref>
== Vikend ==
[[Datoteka:Rubens Barichello juillet 1995.jpg|mini|desno|200px|Rubens Barrichello koji je nastradao na treningu.]]
=== Treninzi ===
U petak, [[Ayrton Senna|Sennin]] prijatelj [[Rubens Barrichello]] koji je vozio za [[Jordan Grand Prix|Jordan]], prešao je preko rubnika na okuci Variante Bassa, te je pogodio ogradu s 225 kilometara na sat.<ref>[http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever 10 najupadljivijih nesreća u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121018040553/http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever |date=18. listopada 2012. }} AutoMotoPortal. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> U tom trenutku, Senna je izašao iz svog [[Williams F1|Williamsa]] i otišao u medicinski centar. Samo nekoliko minuta nakon nesreće, Barrichello se osvijestio. Nakon što je vidio da je Barrichello živ, vratio se u bolid i nastavio voziti.<ref>[http://racingaccidents.wordpress.com/2008/07/23/rubens-barrichello-walked-away-from-this-one-at-imola-in-1994-amazing/ Barrichellova nesreća u Imoli 1994. godine] Racing Accidents. Word Press. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Na kraju treninga Senna je napustio svoj bolid, te je otišao do sjedišta Williamsa gdje je obavio intervjue s novinarima kojima je dao izjavu da treba obaviti pregled bolida zajedno sa svojim inženjerom [[David Brown (inženjer)|Davidom Brownom]]. Nakon intervjua vratio se u garažu gdje je zajedno sa svojim inženjerom radio dva sata.<ref>[http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ Newey govori o Ayrtonu Senni i njegovoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101005447/http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ |date=1. studenoga 2012. }} James Allen On F1. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Kasnije je stigao do hotela u [[Castel San Pietro|Castel San Pietru]] gdje je telefonirao svoju djevojku [[Adriane Galisteu]], kojoj je ispričao sve o nesreći Rubensa Barrichella.<ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html Damon Hill govori o F1 legendi Ayrtonu Senni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121110101500/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html |date=10. studenoga 2012. }} The Sun. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
=== Kvalifikacije ===
[[Datoteka:Ratzenberger.jpg|mini|lijevo|250px|Roland Ratzenberger koji je poginuo na kvalifikacijama.]]
U subotu ujutro, Senna je postavio osobno najbolje vrijeme od 1 minute i 22,03 sekunde, te je sustigao svog momčadskog kolegu [[Damon Hill|Damona Hilla]]. Nakon što je izašao iz medicinskog centra, Barrichello je rekao Senni da se vraća natrag u [[Engleska|Englesku]] gledati utrku na televiziji. U popodnevnim satima, započela je druga kvalifikacijska runda.<ref>[http://8w.forix.com/senna1994.html Zadnjih 96 sati Senninog života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121031101710/http://8w.forix.com/senna1994.html |date=31. listopada 2012. }} 8W. Forix. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon 18 minuta, vozač [[Simtek]]a [[Roland Ratzenberger]] izgubio je kontrolu nad bolidom pri 314 kilometara na sat kada je izgubio prednje krilo. Ratzenbergerov bolid udario je u betonski zid na okuci Villeneuve, a nakon udarca bolid se vratio na sredinu staze.<ref>[http://www.f1fanatic.co.uk/f1-information/whos-who/whos-who-r/roland-ratzenberger/ Najšokantniji vikend u Formuli 1] F1 Fanatic. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Senna je gledao usporenu snimku nesreće, a zatim je otišao u ''pitlane'' u svoj bolid da bi se odvezao do mjesta nesreće. Kada je Senna stigao, Ratzenberger je odvežen u ambulantu. Nakon što je pregledao bolid, otišao je medicinskog centra gdje je od neurokirurga [[Sid Watkins|Sida Watkinsa]] doznao da je Ratzenberger preminuo.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/459848-the-overshadowed-austrian-roland-ratzenberger-1960-1994 Austrijanac Roland Ratzenberger (1960. - 1994.)] Bleacher Report. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Oboje su napustili centar, te je Watkins predložio Senni da se povuče iz Formule 1 i da odu zajedno na ribolov. Senna mu je na to odgovorio da se ne može prestati utrkivati.<ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/motorsport/19578977 Preminuo Sid Watkins u 84. godini života] BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon toga Senna se vratio u garažu Williamsa gdje je ostao do kraja kvalifikacija, nakon kojih je otišao do svog kampa gdje se rasplakao i srušio na pod. Taj događaj je zabrinuo momčad Williamsa koja je dogovorila sastanak gdje su raspravljali o njegovom emocionalnom stanju. Senna se odbio pojaviti na konferenciji za novinare. Nakon svega nije kažnjen od strane [[Međunarodna automobilistička federacija|međunarodne automobilističke federacije]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/3641633.stm Damon Hill: Senna je sam napravio grešku] News. BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
== Utrka i sudar ==
[[Datoteka:San Marino 1994 Tamburello.svg|mini|desno|250px|Mapa staze 1994. godine sa zavojem Tamburello.]]
Na početku utrke sudarili su se [[Pedro Lamy]] i [[JJ Lehto]]. Suci utrke na stazu su izveli [[sigurnosni automobil]] [[Opel Vectra]], kojeg je tada vozio [[Max Angelelli]]. Automobil je izveden na stazu da bi se počistili dijelovi dva bolida koja su sudjelovala u sudaru. Sigurnosni automobil ostao je na stazi pet krugova.
U sedmom krugu, drugom krugu utrkivanja, [[Ayrton Senna|Sennin]] bolid je na zavoju Tamburello zbog puknuća stupa upravljača izletio s trkaće linije pri 310 kilometara na sat. Bolid je produžio ravno i udario u betonski zid. [[Telemetrija]] prikazuje da je izletio sa staze pri 310 kilometara na sat, te da je kočenjem bio u mogućnosti spustiti brzinu na 218 kilometara na sat. Nakon što je izletio s trkaće linije, trebalo mu je malo manje od dvije sekunde da udari u zid. Bolid je udario u zid pod malim kutom, otkinuvši prednji desni kotač i vrh nosa bolida. Nakon udara okrenuo se i zaustavio. Čim se bolid zaustavio, Senna je ostao nepomičan u kokpitu.
Nakon sudara vidjelo se da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu, jer mu je glava bila nepomična i nagnuta na stranu. U sljedećoj sekundi glava mu se malo pomakla, dajući lažnu nadu. Utrka je prekinuta nakon jedne minute i devet sekundi poslije Senninog udara. Prošla je dosta vremena prije nego što su medicinske ekipe pristigle u pomoć. Oko bolida stajali su vatrogasci koji mu nisu smjeli pomoći prije nego što stignu liječnici. Helikopter iznad staze je snimao kako liječnici pomažu Senni, tako da je snimka viđena u cijelom svijetu. Poprište nesreće bilo je puno krvi. Medicinski stručnjaci su zaključili da je Senna pretrpio tešku ozljedu glave. Hitna [[traheotomija]] je napravljena uz stazu da bi se Senni moglo održati umjetno disanje.
Približno deset minuta nakon Sennine nesreće, nastao je nesporazum u pitstopu kada je vozač [[Larrousse]]a [[Érik Comas]] izašao na stazu pod [[Zastave u utrkivanju|crvenom zastavom]]. Suci su spriječili Comasa da ne napravi sudar s medicinskim helikopterom koji je sletio na stazu. Profesor [[Sid Watkins]], poznati svjetski [[neurokirurgija|neurokirurg]] te sigurnosni i medicinski delegat, kao i vođa medicinskog tima Formule 1 na stazi, izveo je traheotomiju na Senni i poslije izjavio da je Senna izgledao beživotno. Podigao mu je kapke i vidjevši zjenice zaključio da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu mozga. Izvukli su ga iz kokpita i položili na tlo. Watkins je rekao da nakon što su to učinili, Senna je izdahnuo i da, iako je ireligiozna osoba, osjetio je da mu je duša otišla iz tijela u tome trenutku. U bolnici je otkriveno da je Senna u rukavu imao malu austrijsku zastavu. Novinari su kasnije zaključili da je pobjedu htio posvetiti [[Roland Ratzenberger|Rolandu Ratzenbergeru]].
Uzrok izlijetanja prema presudi Vrhonog suda Italije bilo je puknuće stupa upravljača zbog neadekvatno odrađenog produženja istog od strane Williamsovih mehaničara. Krivim je proglašen tadašnji sportski direktor Williamsa [[Patrick Head]], ali mu zbog zastare nije izrečena kazna.<ref>{{Citation|title=The Untold Truth About Ayrton Senna's Death|url=https://www.youtube.com/watch?v=w-OA-SGnVqM|date=2024-07-27|accessdate=2024-12-13|last=Formula History}}</ref>{{Bolji izvor}}
== Unutarnje poveznice ==
* [[Smrtne nesreće u Formuli 1|Popis kobnih nesreća u Formuli 1]]
* [[Velika nagrada San Marina 1994.]]
== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{izvori|30em}}
=== Citirana literatura ===
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Williams |ime=Richard |naslov=Death of Ayrton Senna |izdavač=Bloomsbury Paperbacks |lokacija=London, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum=23. travnja 1999. |isbn=0747544956}}
{{GLAVNIRASPORED:Smrt Ayrtona Senne}}
[[Kategorija:Formula 1]]
[[Kategorija:Nesreće vezane za šport]]
[[pt:Ayrton_Senna#Morte]]
7f8nrrx6l8itqmvhfq5wk7dw6izfgl3
7088195
7087937
2024-12-14T09:13:57Z
SoupePrimordiale
277309
/* Pozadina */
7088195
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Senna accident.jpg|mini|desno|260px|Sennina kobna nesreća u trenutku sudara.]]
'''Smrt [[Ayrton Senna|Ayrtona Senne]]''', trostrukog svjetskog prvaka u [[Formula 1|Formuli 1]] dogodila se 1. svibnja 1994. godine na [[Velika nagrada San Marina 1994.|Velikoj nagradi San Marina]] na stazi [[Autodromo Enzo e Dino Ferrari]] u [[Italija|Italiji]]. Preminuo je kada se bolidom zabio u betonski zid. Dan ranije, [[Roland Ratzenberger]] preminuo je nakon što je bolidom udario u zid na kvalifikacijama za utrku. Njegova i Sennina nesreća bile su najgore od nekoliko nesreća koje su se dogodile taj vikend. Ujedno te dvije nesreće bile su kobne nakon dvanaest godina od zadnje [[Smrtne nesreće u Formuli 1|smrtne nesreće]] u Formuli 1. Te nesreće su postale prekretnica sigurnosti u Formuli 1, što je dovelo do provedbe novih sigurnosnih mjera i ponovnog osnivanja zajednice vozača [[Grand Prix Drivers' Association]].
== Pozadina ==
[[Datoteka:1994Williams-RenaultFW16B.jpg|mini|desno|250px|Williams FW16.]]
[[Ayrton Senna]] je sezonu [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] godine započeo u momčadi [[Williams F1]] zajedno s momčadskim kolegom [[Damon Hill|Damonom Hillom]].<ref>[http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ Pregled sezone 1994. u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130104112824/http://www.f1seasonreview.com/formula-one-season-review/1994-f1-season-review/ |date=4. siječnja 2013. }} F1 Season Review. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> U početku 1994. godine na testiranju bolida [[Williams FW16]] na stazi [[Autódromo do Estoril]] Senna je izjavio da ima vrlo negativan osjećaj o vožnji bolida te njegovoj vožnji na granici.<ref>[http://www.f1network.net/main/s107/st4068.php Kratko partnerstvo između Senne i Williamsa] F1 Network. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Kazao je da s bolidom nije imao ni jedan ugodan i siguran krug. Žalio se na udobnost i tvrdio da je to veoma loše za vozača. Nakon toga je Williams promijenio sjedište i volan, no Senna je izjavio da je bilo puno teže voziti po stazi od svih prijašnjih testiranja.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/516260-the-1994-senna-disaster-the-day-formula-1-lost-its-remaining-innocence Nesreća Ayrtona Senne u Formuli 1, 1994. godine] Bleacher Report. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Žalio se na nedostatak elektronike. Također je potvrdio da bolid ima karakteristike na koje se još nije priviknuo i da ga je to činilo napetim.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/photo_galleries/3636399.stm Sennina retrospektiva] News. BBC. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref> Te godine Senna je imao najgori start u sezoni. Nije osvojio bodove na [[Velika nagrada Brazila 1994.|Velikoj nagradi Brazila]] i [[Velika nagrada Pacifika 1994.|Velikoj nagradi Pacifika]]. Tada je [[Michael Schumacher]] vodio prvenstvo s dvadeset bodova više od Senne.<ref>[http://en.espnf1.com/f1/motorsport/season/1372.html Sezona 1994. u Formuli 1 - FIA] ESPN F1. Preuzeto 26. rujna 2012.</ref>
== Vikend ==
[[Datoteka:Rubens Barichello juillet 1995.jpg|mini|desno|200px|Rubens Barrichello koji je nastradao na treningu.]]
=== Treninzi ===
U petak, [[Ayrton Senna|Sennin]] prijatelj [[Rubens Barrichello]] koji je vozio za [[Jordan Grand Prix|Jordan]], prešao je preko rubnika na okuci Variante Bassa, te je pogodio ogradu s 225 kilometara na sat.<ref>[http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever 10 najupadljivijih nesreća u Formuli 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121018040553/http://www.automotoportal.com/article/10_most_striking_Formula_One_crashes_ever |date=18. listopada 2012. }} AutoMotoPortal. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> U tom trenutku, Senna je izašao iz svog [[Williams F1|Williamsa]] i otišao u medicinski centar. Samo nekoliko minuta nakon nesreće, Barrichello se osvijestio. Nakon što je vidio da je Barrichello živ, vratio se u bolid i nastavio voziti.<ref>[http://racingaccidents.wordpress.com/2008/07/23/rubens-barrichello-walked-away-from-this-one-at-imola-in-1994-amazing/ Barrichellova nesreća u Imoli 1994. godine] Racing Accidents. Word Press. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Na kraju treninga Senna je napustio svoj bolid, te je otišao do sjedišta Williamsa gdje je obavio intervjue s novinarima kojima je dao izjavu da treba obaviti pregled bolida zajedno sa svojim inženjerom [[David Brown (inženjer)|Davidom Brownom]]. Nakon intervjua vratio se u garažu gdje je zajedno sa svojim inženjerom radio dva sata.<ref>[http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ Newey govori o Ayrtonu Senni i njegovoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101005447/http://www.jamesallenonf1.com/2011/05/newey-speaks-for-first-time-about-how-sennas-death-almost-made-him-quit/ |date=1. studenoga 2012. }} James Allen On F1. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Kasnije je stigao do hotela u [[Castel San Pietro|Castel San Pietru]] gdje je telefonirao svoju djevojku [[Adriane Galisteu]], kojoj je ispričao sve o nesreći Rubensa Barrichella.<ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html Damon Hill govori o F1 legendi Ayrtonu Senni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121110101500/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3616103/Damon-Hill-on-F1-legend-Ayrton-Senna.html |date=10. studenoga 2012. }} The Sun. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
=== Kvalifikacije ===
[[Datoteka:Ratzenberger.jpg|mini|lijevo|250px|Roland Ratzenberger koji je poginuo na kvalifikacijama.]]
U subotu ujutro, Senna je postavio osobno najbolje vrijeme od 1 minute i 22,03 sekunde, te je sustigao svog momčadskog kolegu [[Damon Hill|Damona Hilla]]. Nakon što je izašao iz medicinskog centra, Barrichello je rekao Senni da se vraća natrag u [[Engleska|Englesku]] gledati utrku na televiziji. U popodnevnim satima, započela je druga kvalifikacijska runda.<ref>[http://8w.forix.com/senna1994.html Zadnjih 96 sati Senninog života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121031101710/http://8w.forix.com/senna1994.html |date=31. listopada 2012. }} 8W. Forix. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon 18 minuta, vozač [[Simtek]]a [[Roland Ratzenberger]] izgubio je kontrolu nad bolidom pri 314 kilometara na sat kada je izgubio prednje krilo. Ratzenbergerov bolid udario je u betonski zid na okuci Villeneuve, a nakon udarca bolid se vratio na sredinu staze.<ref>[http://www.f1fanatic.co.uk/f1-information/whos-who/whos-who-r/roland-ratzenberger/ Najšokantniji vikend u Formuli 1] F1 Fanatic. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Senna je gledao usporenu snimku nesreće, a zatim je otišao u ''pitlane'' u svoj bolid da bi se odvezao do mjesta nesreće. Kada je Senna stigao, Ratzenberger je odvežen u ambulantu. Nakon što je pregledao bolid, otišao je medicinskog centra gdje je od neurokirurga [[Sid Watkins|Sida Watkinsa]] doznao da je Ratzenberger preminuo.<ref>[http://bleacherreport.com/articles/459848-the-overshadowed-austrian-roland-ratzenberger-1960-1994 Austrijanac Roland Ratzenberger (1960. - 1994.)] Bleacher Report. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Oboje su napustili centar, te je Watkins predložio Senni da se povuče iz Formule 1 i da odu zajedno na ribolov. Senna mu je na to odgovorio da se ne može prestati utrkivati.<ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/motorsport/19578977 Preminuo Sid Watkins u 84. godini života] BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref> Nakon toga Senna se vratio u garažu Williamsa gdje je ostao do kraja kvalifikacija, nakon kojih je otišao do svog kampa gdje se rasplakao i srušio na pod. Taj događaj je zabrinuo momčad Williamsa koja je dogovorila sastanak gdje su raspravljali o njegovom emocionalnom stanju. Senna se odbio pojaviti na konferenciji za novinare. Nakon svega nije kažnjen od strane [[Međunarodna automobilistička federacija|međunarodne automobilističke federacije]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/3641633.stm Damon Hill: Senna je sam napravio grešku] News. BBC. Preuzeto 27. rujna 2012.</ref>
== Utrka i sudar ==
[[Datoteka:San Marino 1994 Tamburello.svg|mini|desno|250px|Mapa staze 1994. godine sa zavojem Tamburello.]]
Na početku utrke sudarili su se [[Pedro Lamy]] i [[JJ Lehto]]. Suci utrke na stazu su izveli [[sigurnosni automobil]] [[Opel Vectra]], kojeg je tada vozio [[Max Angelelli]]. Automobil je izveden na stazu da bi se počistili dijelovi dva bolida koja su sudjelovala u sudaru. Sigurnosni automobil ostao je na stazi pet krugova.
U sedmom krugu, drugom krugu utrkivanja, [[Ayrton Senna|Sennin]] bolid je na zavoju Tamburello zbog puknuća stupa upravljača izletio s trkaće linije pri 310 kilometara na sat. Bolid je produžio ravno i udario u betonski zid. [[Telemetrija]] prikazuje da je izletio sa staze pri 310 kilometara na sat, te da je kočenjem bio u mogućnosti spustiti brzinu na 218 kilometara na sat. Nakon što je izletio s trkaće linije, trebalo mu je malo manje od dvije sekunde da udari u zid. Bolid je udario u zid pod malim kutom, otkinuvši prednji desni kotač i vrh nosa bolida. Nakon udara okrenuo se i zaustavio. Čim se bolid zaustavio, Senna je ostao nepomičan u kokpitu.
Nakon sudara vidjelo se da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu, jer mu je glava bila nepomična i nagnuta na stranu. U sljedećoj sekundi glava mu se malo pomakla, dajući lažnu nadu. Utrka je prekinuta nakon jedne minute i devet sekundi poslije Senninog udara. Prošla je dosta vremena prije nego što su medicinske ekipe pristigle u pomoć. Oko bolida stajali su vatrogasci koji mu nisu smjeli pomoći prije nego što stignu liječnici. Helikopter iznad staze je snimao kako liječnici pomažu Senni, tako da je snimka viđena u cijelom svijetu. Poprište nesreće bilo je puno krvi. Medicinski stručnjaci su zaključili da je Senna pretrpio tešku ozljedu glave. Hitna [[traheotomija]] je napravljena uz stazu da bi se Senni moglo održati umjetno disanje.
Približno deset minuta nakon Sennine nesreće, nastao je nesporazum u pitstopu kada je vozač [[Larrousse]]a [[Érik Comas]] izašao na stazu pod [[Zastave u utrkivanju|crvenom zastavom]]. Suci su spriječili Comasa da ne napravi sudar s medicinskim helikopterom koji je sletio na stazu. Profesor [[Sid Watkins]], poznati svjetski [[neurokirurgija|neurokirurg]] te sigurnosni i medicinski delegat, kao i vođa medicinskog tima Formule 1 na stazi, izveo je traheotomiju na Senni i poslije izjavio da je Senna izgledao beživotno. Podigao mu je kapke i vidjevši zjenice zaključio da je Senna pretrpio ozbiljnu ozljedu mozga. Izvukli su ga iz kokpita i položili na tlo. Watkins je rekao da nakon što su to učinili, Senna je izdahnuo i da, iako je ireligiozna osoba, osjetio je da mu je duša otišla iz tijela u tome trenutku. U bolnici je otkriveno da je Senna u rukavu imao malu austrijsku zastavu. Novinari su kasnije zaključili da je pobjedu htio posvetiti [[Roland Ratzenberger|Rolandu Ratzenbergeru]].
Uzrok izlijetanja prema presudi Vrhonog suda Italije bilo je puknuće stupa upravljača zbog neadekvatno odrađenog produženja istog od strane Williamsovih mehaničara. Krivim je proglašen tadašnji sportski direktor Williamsa [[Patrick Head]], ali mu zbog zastare nije izrečena kazna.<ref>{{Citation|title=The Untold Truth About Ayrton Senna's Death|url=https://www.youtube.com/watch?v=w-OA-SGnVqM|date=2024-07-27|accessdate=2024-12-13|last=Formula History}}</ref>{{Bolji izvor}}
== Unutarnje poveznice ==
* [[Smrtne nesreće u Formuli 1|Popis kobnih nesreća u Formuli 1]]
* [[Velika nagrada San Marina 1994.]]
== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{izvori|30em}}
=== Citirana literatura ===
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Williams |ime=Richard |naslov=Death of Ayrton Senna |izdavač=Bloomsbury Paperbacks |lokacija=London, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum=23. travnja 1999. |isbn=0747544956}}
{{GLAVNIRASPORED:Smrt Ayrtona Senne}}
[[Kategorija:Formula 1]]
[[Kategorija:Nesreće vezane za šport]]
[[pt:Ayrton_Senna#Morte]]
hjq1oqbd718rwy2vftet0vz8r60r1ep
Putovnica Republike Srbije
0
462918
7087882
6897174
2024-12-13T18:03:08Z
CommonsDelinker
3582
[[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Srpski_Pasoš,_2009_version.png s Srpski_Pasoš.png
7087882
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Srpski Pasoš.png|mini|150px|Biometrijska putovnica Srbije]]
'''Putovnica Republike Srbije''' putna je isprava koja se državljaninima [[Republika Srbija|Republike Srbije]] izdaje za putovanje i boravak u inozemstvu, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inozemstvu, putna isprava služi za dokazivanje [[identitet]]a i kao dokaz o državljanstvu [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Putovnica Srbije se izdaje za neograničen broj putovanja.
=== Stranica s identifikacijskim podacima ===
* slika vlasnika putovnice
* tip ("P" za putovnicu)
* [[kod države]]
* [[serijski broj]] putovnice
* [[prezime]] i [[ime]] vlasnika putovnice
* [[državljanstvo]]
* [[nadnevak]] [[rođenje|rođenja]] (DD. MM. GGGG)
* [[spol]] (M za [[muškarac|muškarce]] ili F za [[žene]])
* [[mjesto]] rođenja
* nadnevak izdavanja (DD. MM. GGGG)
* [[potpis]] vlasnika putovnice
* nadnevak isteka (DD. MM. GGGG)
* izdana od
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.parlament.sr.gov.yu/content/cir/akta/akta_detalji.asp?Id=418&t=Z# Narodna skupština Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080303023654/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/cir/akta/akta_detalji.asp?Id=418&t=Z |date=3. ožujka 2008. }}, Zakon o putnim ispravama
{{Commonscat|Passports of Serbia}}
[[Kategorija:Putovnice po državama|Srbija]]
[[Kategorija:Vanjska politika Srbije]]
jh94v0gct7iyydleacra7em6r0ff4r6
Nikola Bošković
0
469962
7087829
7006007
2024-12-13T16:02:30Z
Platichlebi
318511
7087829
wikitext
text/x-wiki
'''Nikola Bošković''' ([[Orahov Do]], [[1641.]] ili [[1642.]] – [[Dubrovnik]], [[18. rujna]] [[1721.]]), hrvatski trgovac iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] najpoznatiji kao otac znamenitog astronoma [[Ruđer Bošković|Ruđera]].
== Životopis ==
Rođen je u Orahovom Dolu, malom mjestu nedaleko od [[Popovo polje|Popovog polja]]. Otac mu se zvao Boško i po tome je dobio prezime.<ref>[http://books.google.hr/books?id=QbKgAAAAMAAJ&q=Nikola+Bo%C5%A1kovi%C4%87&hl=hr] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
, Knj. 87.-88.; Knj.90.</ref> Imao je brata Petra koji je umro [[1724.]]<ref>[http://books.google.hr/books?id=L5U-AAAAIAAJ&q=%D0%9F%D0%B5%D1%82%D0%B0%D1%80+%D0%91%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&redir_esc=y] Iz književnosti, Pavle Popović</ref> Nikola je došao u Dubrovnik kao dječak kako bi bio šegrt Rada Gleđevića koji ga je zatim otpremio u [[Novi Pazar]] učiti od mjesnih trgovaca. Bošković se kasnije vratio u Dubrovnik kao bogat čovjek.<ref name="#1">(srp.)[http://www.arhimed.rs.ba/lica/biography/boskovic/zoran.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204082343/http://www.arhimed.rs.ba/lica/biography/boskovic/zoran.htm |date=4. veljače 2012. }} Зоран Пејашиновић, РУЂЕР БОШКОВИЋ, Оквир за научну биографију</ref> Njegova putovanja kroz [[Raška (regija)|Rašku]] je opisao [[Isusovci|isusovac]] Riggeputti u djelu ''Relazione della Provincia della Rassia'', koje je poslužilo kao materijal za djelo ''[[Illyricum sacrum]]'' koje govori o povijesti [[kršćanstvo|kršćanstva]] na Balkanu. Bošković opisuje povijesne i sakralne spomenike, uključujući nekoliko [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[samostan]]a i kraljevskih palača, a također govori i o otužnom stanju [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u krajevima pod turskom vlašću.<ref>(eng.) [http://books.google.hr/books?id=YZipk3ZEJJwC&hl=hr] Under Eastern Eyes:
A Comparative History of East European Travel Writing on Europe, 1550-2000</ref> Nakon povratka u Dubrovnik ženi Pavicu Betteru, poznatu Dubrovkinju talijanskog podrijetla. Imali su osmero djece, a drugo (Ruđer) će postati najpoznatije.
Godine [[1715.]] kupio je za 460 dukata ljetnikovac s velikim vrtom na Ilijinoj glavici.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=705}}
Hrvatski i srpski povjesničari su u sporu oko podrijetla Boškovića. Godine [[1924.]] [[JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] tvrdi kako su svi Boškovići Srbi te kako je Nikola bio srpski pravoslavni kršćanin koji je prešao na katoličanstvo nakon dolaska u Dubrovnik.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Rad_Jugoslavenske_akademije_znanosti_i_u.html?id=vrcVAQAAIAAJ&redir_esc=y] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Izd. 229.-231.</ref> Godine [[1995.]] je crnogorski povjesničar [[Slobodan Šćepanović]] napisao knjigu ''O podrijetlu obitelji i korijenima predaka Ruđera Boškovića'' i u njoj tvrdi kako je Nikola prešao s pravoslavnog kršćanstva na katoličanstvo i kako su Boškovići podrijetlom iz [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref name="#1"/> Godine [[2012.]] srbijanski list ''Press'' objavio je članak o srpstvu Nikole Boškovića,<ref>(srp.) [http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/197580/Kradimo+doma%C4%87e.html www.pressonline.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402135544/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/197580/Kradimo+doma%C4%87e.html |date=2. travnja 2015. }}, "Kradimo domaće", objavljeno 15. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref> pozivajući se na izjavu predsjednika [[Srbija|Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] kako je Ruđer Bošković bio Srbin katolik.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/123304/tadic-ruder-boskovic-je-bio-srbin-katolik www.nacional.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203015159/http://www.nacional.hr/clanak/123304/tadic-ruder-boskovic-je-bio-srbin-katolik |date=3. veljače 2012. }}, "Tadić: Ruđer Bošković je bio Srbin katolik", objavljeno 13. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref> Hrvatski akademici odbacili su te tvrdnje govoreći kako Tadić mora nešto naučiti, pa i kako je ispod razine komentirati takve tvrdnje.<ref>[http://doznajemo.com/2012/01/16/hrvati-ljuti-na-borisa-tadica-ruder-boskovic-nije-srbin/ doznajemo.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118131011/http://doznajemo.com/2012/01/16/hrvati-ljuti-na-borisa-tadica-ruder-boskovic-nije-srbin/ |date=18. siječnja 2012. }}, "Hrvati ljuti na Borisa Tadića: Ruđer Bošković nije Srbin", objavljeno 16. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Obradović Mojaš |first=Jelena |date=2023 |title=Ivo Vojnović i Ernest Katić o Bambinu Anice Bošković |url=https://hrcak.srce.hr/file/449819 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=58 |number=4 |pages=699–729}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Bošković, Nikola}}
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Boškovići|Nikola]]
[[Kategorija:Životopisi, Ravno]]
b4r8yuihcalnmveuaj4ayeqglhcdedv
7087854
7087829
2024-12-13T17:04:27Z
Platichlebi
318511
7087854
wikitext
text/x-wiki
'''Nikola Bošković''' ([[Orahov Do]], [[1641.]] ili [[1642.]] – [[Dubrovnik]], [[18. rujna]] [[1721.]]), hrvatski trgovac iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] najpoznatiji kao otac znamenitog astronoma [[Ruđer Bošković|Ruđera]].
== Životopis ==
Rođen je u Orahovom Dolu, malom mjestu nedaleko od [[Popovo polje|Popovog polja]]. Otac mu se zvao Boško i po tome je dobio prezime.<ref>[http://books.google.hr/books?id=QbKgAAAAMAAJ&q=Nikola+Bo%C5%A1kovi%C4%87&hl=hr] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
, Knj. 87.-88.; Knj.90.</ref> Imao je brata Petra koji je umro [[1724.]]<ref>[http://books.google.hr/books?id=L5U-AAAAIAAJ&q=%D0%9F%D0%B5%D1%82%D0%B0%D1%80+%D0%91%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&redir_esc=y] Iz književnosti, Pavle Popović</ref> Nikola je došao u Dubrovnik kao dječak kako bi bio šegrt Rada Gleđevića koji ga je zatim otpremio u [[Novi Pazar]] učiti od mjesnih trgovaca. Bošković se kasnije vratio u Dubrovnik kao bogat čovjek.<ref name="#1">(srp.)[http://www.arhimed.rs.ba/lica/biography/boskovic/zoran.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204082343/http://www.arhimed.rs.ba/lica/biography/boskovic/zoran.htm |date=4. veljače 2012. }} Зоран Пејашиновић, РУЂЕР БОШКОВИЋ, Оквир за научну биографију</ref> Njegova putovanja kroz [[Raška (regija)|Rašku]] je opisao [[Isusovci|isusovac]] Riggeputti u djelu ''Relazione della Provincia della Rassia'', koje je poslužilo kao materijal za djelo ''[[Illyricum sacrum]]'' koje govori o povijesti [[kršćanstvo|kršćanstva]] na Balkanu. Bošković opisuje povijesne i sakralne spomenike, uključujući nekoliko [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[samostan]]a i kraljevskih palača, a također govori i o otužnom stanju [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u krajevima pod turskom vlašću.<ref>(eng.) [http://books.google.hr/books?id=YZipk3ZEJJwC&hl=hr] Under Eastern Eyes:
A Comparative History of East European Travel Writing on Europe, 1550-2000</ref> Nakon povratka u Dubrovnik ženi Pavicu Betteru, poznatu Dubrovkinju talijanskog podrijetla. Imali su osmero djece, a drugo (Ruđer) će postati najpoznatije.
Godine [[1715.]] kupio je za 460 dukata ljetnikovac s velikim vrtom na Ilijinoj glavici.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=705}} Umro je nakon dugogodišnje nepokretnosti i uz psihičke tegobe.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=707}}
Hrvatski i srpski povjesničari su u sporu oko podrijetla Boškovića. Godine [[1924.]] [[JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] tvrdi kako su svi Boškovići Srbi te kako je Nikola bio srpski pravoslavni kršćanin koji je prešao na katoličanstvo nakon dolaska u Dubrovnik.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Rad_Jugoslavenske_akademije_znanosti_i_u.html?id=vrcVAQAAIAAJ&redir_esc=y] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Izd. 229.-231.</ref> Godine [[1995.]] je crnogorski povjesničar [[Slobodan Šćepanović]] napisao knjigu ''O podrijetlu obitelji i korijenima predaka Ruđera Boškovića'' i u njoj tvrdi kako je Nikola prešao s pravoslavnog kršćanstva na katoličanstvo i kako su Boškovići podrijetlom iz [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref name="#1"/> Godine [[2012.]] srbijanski list ''Press'' objavio je članak o srpstvu Nikole Boškovića,<ref>(srp.) [http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/197580/Kradimo+doma%C4%87e.html www.pressonline.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402135544/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/197580/Kradimo+doma%C4%87e.html |date=2. travnja 2015. }}, "Kradimo domaće", objavljeno 15. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref> pozivajući se na izjavu predsjednika [[Srbija|Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] kako je Ruđer Bošković bio Srbin katolik.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/123304/tadic-ruder-boskovic-je-bio-srbin-katolik www.nacional.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203015159/http://www.nacional.hr/clanak/123304/tadic-ruder-boskovic-je-bio-srbin-katolik |date=3. veljače 2012. }}, "Tadić: Ruđer Bošković je bio Srbin katolik", objavljeno 13. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref> Hrvatski akademici odbacili su te tvrdnje govoreći kako Tadić mora nešto naučiti, pa i kako je ispod razine komentirati takve tvrdnje.<ref>[http://doznajemo.com/2012/01/16/hrvati-ljuti-na-borisa-tadica-ruder-boskovic-nije-srbin/ doznajemo.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118131011/http://doznajemo.com/2012/01/16/hrvati-ljuti-na-borisa-tadica-ruder-boskovic-nije-srbin/ |date=18. siječnja 2012. }}, "Hrvati ljuti na Borisa Tadića: Ruđer Bošković nije Srbin", objavljeno 16. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Obradović Mojaš |first=Jelena |date=2023 |title=Ivo Vojnović i Ernest Katić o Bambinu Anice Bošković |url=https://hrcak.srce.hr/file/449819 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=58 |number=4 |pages=699–729}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Bošković, Nikola}}
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Boškovići|Nikola]]
[[Kategorija:Životopisi, Ravno]]
tmco0ug3y6yypop966exuobektc18b8
7087855
7087854
2024-12-13T17:06:19Z
Platichlebi
318511
7087855
wikitext
text/x-wiki
'''Nikola Bošković''' ([[Orahov Do]], [[1641.]] ili [[1642.]] – [[Dubrovnik]], [[18. rujna]] [[1721.]]), hrvatski trgovac iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] najpoznatiji kao otac znamenitog astronoma [[Ruđer Bošković|Ruđera]].
== Životopis ==
Rođen je u Orahovom Dolu, malom mjestu nedaleko od [[Popovo polje|Popovog polja]]. Otac mu se zvao Boško i po tome je dobio prezime.<ref>[http://books.google.hr/books?id=QbKgAAAAMAAJ&q=Nikola+Bo%C5%A1kovi%C4%87&hl=hr] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
, Knj. 87.-88.; Knj.90.</ref> Imao je brata Petra koji je umro [[1724.]]<ref>[http://books.google.hr/books?id=L5U-AAAAIAAJ&q=%D0%9F%D0%B5%D1%82%D0%B0%D1%80+%D0%91%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B&redir_esc=y] Iz književnosti, Pavle Popović</ref> Nikola je došao u Dubrovnik kao dječak kako bi bio šegrt Rada Gleđevića koji ga je zatim otpremio u [[Novi Pazar]] učiti od mjesnih trgovaca. Bošković se kasnije vratio u Dubrovnik kao bogat čovjek.<ref name="#1">(srp.)[http://www.arhimed.rs.ba/lica/biography/boskovic/zoran.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204082343/http://www.arhimed.rs.ba/lica/biography/boskovic/zoran.htm |date=4. veljače 2012. }} Зоран Пејашиновић, РУЂЕР БОШКОВИЋ, Оквир за научну биографију</ref> Njegova putovanja kroz [[Raška (regija)|Rašku]] je opisao [[Isusovci|isusovac]] Riggeputti u djelu ''Relazione della Provincia della Rassia'', koje je poslužilo kao materijal za djelo ''[[Illyricum sacrum]]'' koje govori o povijesti [[kršćanstvo|kršćanstva]] na Balkanu. Bošković opisuje povijesne i sakralne spomenike, uključujući nekoliko [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[samostan]]a i kraljevskih palača, a također govori i o otužnom stanju [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u krajevima pod turskom vlašću.<ref>(eng.) [http://books.google.hr/books?id=YZipk3ZEJJwC&hl=hr] Under Eastern Eyes:
A Comparative History of East European Travel Writing on Europe, 1550-2000</ref> Nakon povratka u Dubrovnik ženi Pavicu Betteru, poznatu Dubrovkinju talijanskog podrijetla. Imali su osmero djece, a drugo (Ruđer) će postati najpoznatije.
Oženio se Paulom Bettera koja je umrla [[1786.]] u 103. godini života.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=709}}
Godine [[1715.]] kupio je za 460 dukata ljetnikovac s velikim vrtom na Ilijinoj glavici.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=705}} Umro je nakon dugogodišnje nepokretnosti i uz psihičke tegobe.{{sfn|Obradović Mojaš|2023|p=707}}
Hrvatski i srpski povjesničari su u sporu oko podrijetla Boškovića. Godine [[1924.]] [[JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] tvrdi kako su svi Boškovići Srbi te kako je Nikola bio srpski pravoslavni kršćanin koji je prešao na katoličanstvo nakon dolaska u Dubrovnik.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Rad_Jugoslavenske_akademije_znanosti_i_u.html?id=vrcVAQAAIAAJ&redir_esc=y] Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Izd. 229.-231.</ref> Godine [[1995.]] je crnogorski povjesničar [[Slobodan Šćepanović]] napisao knjigu ''O podrijetlu obitelji i korijenima predaka Ruđera Boškovića'' i u njoj tvrdi kako je Nikola prešao s pravoslavnog kršćanstva na katoličanstvo i kako su Boškovići podrijetlom iz [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref name="#1"/> Godine [[2012.]] srbijanski list ''Press'' objavio je članak o srpstvu Nikole Boškovića,<ref>(srp.) [http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/197580/Kradimo+doma%C4%87e.html www.pressonline.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402135544/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/197580/Kradimo+doma%C4%87e.html |date=2. travnja 2015. }}, "Kradimo domaće", objavljeno 15. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref> pozivajući se na izjavu predsjednika [[Srbija|Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] kako je Ruđer Bošković bio Srbin katolik.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/123304/tadic-ruder-boskovic-je-bio-srbin-katolik www.nacional.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203015159/http://www.nacional.hr/clanak/123304/tadic-ruder-boskovic-je-bio-srbin-katolik |date=3. veljače 2012. }}, "Tadić: Ruđer Bošković je bio Srbin katolik", objavljeno 13. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref> Hrvatski akademici odbacili su te tvrdnje govoreći kako Tadić mora nešto naučiti, pa i kako je ispod razine komentirati takve tvrdnje.<ref>[http://doznajemo.com/2012/01/16/hrvati-ljuti-na-borisa-tadica-ruder-boskovic-nije-srbin/ doznajemo.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118131011/http://doznajemo.com/2012/01/16/hrvati-ljuti-na-borisa-tadica-ruder-boskovic-nije-srbin/ |date=18. siječnja 2012. }}, "Hrvati ljuti na Borisa Tadića: Ruđer Bošković nije Srbin", objavljeno 16. siječnja 2012., pristupljeno 13. siječnja 2013.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Obradović Mojaš |first=Jelena |date=2023 |title=Ivo Vojnović i Ernest Katić o Bambinu Anice Bošković |url=https://hrcak.srce.hr/file/449819 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=58 |number=4 |pages=699–729}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Bošković, Nikola}}
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Boškovići|Nikola]]
[[Kategorija:Životopisi, Ravno]]
b6csx78e9alfd1ojx1ev92vtdl8qppz
Christian Panucci
0
476656
7088081
7001769
2024-12-14T01:12:52Z
Croxyz
205325
7088081
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Christian Panucci
| slika = [[Datoteka:Christian_Panucci_2012.jpg|260px]]
| opis slike = Panucci kao pomoćnći trener u [[Rusija|Rusiji]] sa [[Ruska nogometna reprezentacija|reprezentacijom]] u [[2012.]] godini.
| puno ime = Christian Panucci
| visina = 184 cm
| nadimak =
| datum rođenja = [[12. travnja]] [[1973.]]
| mjesto rođenja = [[Savona]]
| država = {{Z+X|ITA}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija = [[Nogometne pozicije|Desni bek]]<br/>[[Nogometne pozicije|Srednji vezni]]
| mlade godine = 1989. – 1990.<br/>1990. – 1991.
| juniorski klubovi = Veloce Savona<br/>[[Genoa C.F.C.|Genoa]]
| godina = 1991. – 1993.<br/>1993. – 1996.<br/>1996. – 1999.<br/>1999. – 2001.<br/>2000.<br/>2001.<br/>2001. – 2002.<br/>2001. – 2002.<br/>2002. – 2009.<br/>2009. – 2010.
| profesionalni klubovi = [[Genoa CFC|Genoa]]<br/>[[A.C. Milan]]<br/>[[Real Madrid]]<br/>[[F.C. Internazionale Milano|Inter Milano]]<br/>{{nowrap|→ [[Chelsea F.C.|Chelsea]] (posudba)}}<br/>{{nowrap|→ [[AS Monaco FC|Monaco]] (posudba)}}<br/>[[AS Monaco FC|Monaco]]<br/>→ [[A.S. Roma]] (posudba)<br/>[[A.S. Roma]]<br/>[[Parma Calcio 1913|Parma]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}89 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br/>{{0}}{{0}}73 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}229 {{0}}{{0}}(19)<br/>{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine u reprezentaciji = 1992. – 1996.<br/>1993.<br/>1994. – 2008.
| reprezentacija = {{Z|ITA}} Italija do 21<br/>{{Z|ITA}} Italija do 23<br/>{{NogRep|ITA}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(4)
| godine treniranja = 2012. – 2014.<br />2015.<br/>2016.
| klubovi = {{NogRep|RUS}} (pomoćni trener)<br />[[AS Livorno Calcio|Livorno]]<br />[[AS Livorno Calcio|Livorno]]
| ažurirano =
}}
'''Christian Panucci''' ([[Savona]], [[12. travnja]] [[1973.]]) je [[Italija|talijanski]] nogometni trener te bivši nogometaš i nacionalni reprezentativac. S talijanskom reprezentacijom do 21 godine osvojio je dva uzastopna europska prvenstva ([[1994.]] i [[1996.]]) dok danas radi kao asistent [[Fabio Capello|Fabiju Capellu]] u [[Ruska nogometna reprezentacija|ruskoj reprezentaciji]].
== Karijera ==
=== Klupska karijera ===
Panucci je karijeru započeo u juniorima [[Genoa CFC|Genoe]] dok je [[1991.]] uveden u seniorsku momčad. Već ga u srpnju [[1993.]] u dobi od 20 godina dovodi [[A.C. Milan|AC Milan]]. Kao igrač Milana, Panucci je [[1994.]] osvojio četverostruku krunu ([[Serie A|scudetto]], [[Liga prvaka|Ligu prvaka]] te [[Supercoppa Italiana|talijanski]] i [[UEFA Superkup|europski Superkup]]). Iako je njegova pozicija na desnom beku, u finalu [[Liga prvaka|Lige prvaka]] je igrao na lijevoj strani demonstrirajući odličnu igru i na toj poziciji. Unatoč ogromnom uspjehu koji je ostvario te sezone, tadašnji talijanski izbornik [[Arrigo Sacchi]] nije uveo Panuccija na popis reprezentativaca za predstojeće [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetsko prvenstvo u SAD-u]].
Sljedeće sezone (1994./95.) igrač je postao standardan u [[A.C. Milan|AC Milanu]] za koji je odigrao 28 od 34 utakmica [[Serie A]]. Tada je klub bio drugi u prvenstvu (iza [[Juventus F.C.|Juventusa]]) dok je u finalu [[Liga prvaka|Lige prvaka]] izgubio od nizozemskog [[AFC Ajax|Ajaxa]]. U narednoj sezoni Panucci je bio jedan od najboljih obrambenih igrača a klub je imao jedan od najboljih obrambenih redova kojeg su osim njega činili i [[Franco Baresi]], [[Paolo Maldini]] te [[Alessandro Costacurta]]. U to vrijeme je nastalo [[Bosmanovo pravilo]] koje je mnogim igračima otvorilo nove mogućnosti. Jedan od njih bio je i Christian Panucci koji je [[1996.]] otišao u madridski [[Real Madrid CF|Real]]. Ondje se pridružio [[Fabio Capello|Fabiju Capellu]] koji ga je trenirao upravo u [[A.C. Milan|AC Milanu]].
Dolaskom u [[Real Madrid CF|Real Madrid]], Panucci je postao prvi [[Talijani|Talijan]] koji je zaigrao u [[Španjolska|Španjolskoj]]. I u novom klubu je pokazao igračku kvalitetu te je bio na standardnoj poziciji desnog beka dok se na lijevoj strani nalazio [[Roberto Carlos]]. Tijekom prve sezone u klubu, Panucci je osvojio [[La Liga|nacionalno prvenstvo]] i [[Supercopa de España|španjolski Superkup]] a naredne sezone [[Liga prvaka|Ligu prvaka]] te [[Interkontinentalni kup]]. Također, to je bilo razdoblje u kojem je Real često smjenjivao trenere tako da su madridsku momčad u kratkom razdoblju vodili [[Fabio Capello|Capello]], [[Jupp Heynckes]], [[Guus Hiddink]] i [[John Toshack]]. I tada (kao i prije četiri godine) Christian Panucci ponovo nije uveden na popis talijanskih reprezentativaca za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] iako je ostvario ogromne rezultate s klubom.
[[1999.]] godine igrač se vraća u domovinu gdje potpisuje za [[FC Internazionale Milano|Inter Milan]]. Tijekom dvogodišnjeg ugovornog razdoblja klub ga je slao na posudbe u [[Chelsea F.C.|Chelsea]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.inter.it/it/news/277 |title=PANUCCI ACCETTA IL PRESTITO AL CHELSEA |access-date=22. ožujka 2013. |archive-date=16. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140416230547/http://www.inter.it/it/news/277 |url-status=dead }}</ref> i [[AS Monaco]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www2.inter.it//aas/news/reader?L=en&N=257 |title=ANNOUNCEMENT: PANUCCI GOES TO MONACO |archive-url=https://web.archive.org/web/20121018063129/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=257&L=en |archive-date=18. listopada 2012. |access-date=22. ožujka 2013.}}</ref> Poslije toga je osam godina igrao za [[AS Roma|AS Romu]] a ondje je bio ključni igrač i vođa momčadi. S klubom je osvojio dva [[Coppa Italia|talijanska kupa]] i [[Supercoppa Italiana|Superkup]] a napustio ga je [[2009.]] nakon što je ispao iz prve momčadi.
[[30. srpnja]] [[2009.]] potpisao je jednogodišnji ugovor s [[Parma Calcio 1913|Parmom]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.goal.com/en-india/news/2176/serie-a/2009/07/30/1412338/christian-panucci-joins-parma-report |title=Christian Panucci Joins Parma |journal= |access-date=22. ožujka 2013. |archive-date=1. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121001082919/http://www.goal.com/en-india/news/2176/serie-a/2009/07/30/1412338/christian-panucci-joins-parma-report |url-status=dead }}</ref> za koju je odigrao 19 prvenstvenih utakmica i postigao jedan gol u susretu protiv [[Bologna F.C. 1909|Bologne]]. [[23. veljače]] [[2010.]] je s klubom razvrgnuo ugovor uz obostrani pristanak dok je [[22. kolovoza]] iste godine objavio prekid igračke karijere. Tada je izjavio: "''Imam još ponuda ali jednostavno više ne osjećam glad prema igri''".
=== Reprezentativna karijera ===
Panucci je najprije nastupao za Azzurine s kojima je [[1994.]] i [[1996.]] bio europski juniorski prvak. Za [[Talijanska nogometna reprezentacija|Azzure]] je debitirao u rujnu [[1994.]] u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] za [[EURO 1996]]. Dok je bio na vrhuncu karijere, Panucci je nepravedno izostavljan iz reprezentacije ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetska prvenstva 1994.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]]).
Za reprezentaciju je nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[EURO 2004|EURU 2004.]] nakon čega je imao trogidišnji post. Razlog tome bio je izbornik [[Marcello Lippi]] koji ga je ignorirao te u konačnici nije stavljen na popis za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Mundijal 2006. u Njemačkoj]]. Dolaskom [[Roberto Donadoni|Roberta Donadonija]] na izborničku klupu, Panucci je ponovo uveden u reprezentaciju. Tada je igrao u kvalifikacijama za [[Euro 2008|EURO 2008.]] protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]]. Na utakmici protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]], Christian Panucci nije krio vlastito oduševljenje jer mu je to bila jubilarna pedeseta utakmica u reprezentativnom dresu. Budući da se utakmica igrala u [[Genova|Genovi]], igrač je izjavio: "''Za mene je veoma emotivan osjećaj što igram na travnjaku na kojem sam odrastao. Nikad neću zaboraviti ovacije koje sam ovdje dobio''".
U konačnici je [[Roberto Donadoni|Donadoni]] stavio igrača na popis za [[Euro 2008|EURO 2008.]] gdje je zabio gol u susretu protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] čime je postao najstariji igrač koji je zabio na turniru. Utakmica četvrtfinala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] gdje je [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] izgubila na jedanaesterce bila je za Panuccija ujedno i posljednja u reprezentativnom dresu.<ref>[http://www.transfermarkt.co.uk/en/christian-panucci/profil/spieler_5940.html Transfermarkt.co.uk - Christian Panucci]</ref>
==== Pogoci za reprezentaciju ====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[18. listopada]] [[1994.]] || [[Tallinn]], [[Estonija]] || {{Z|EST}} [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] || 2 : 0 || Pobjeda || Kvalifikacije za [[EURO 1996]].
|-
| 2. || [[17. travnja]] [[2002.]] || [[Milano]], [[Italija]] || {{Z|URU}} [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] || 1 : 1 || Remi || Prijateljska utakmica
|-
| 3. || [[17. studenog]] [[2007.]] || [[Glasgow]], [[Škotska]] || {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] || 2 : 1 || Pobjeda || Kvalifikacije za [[Euro 2008|EURO 2008.]]
|-
| 4. || [[13. lipnja]] [[2008.]] || [[Zürich]], [[Švicarska]] || {{Z|RUM}} [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]] || 1 : 1 || Remi || [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EURO 2008.]]
|-
|}
== Trenerska karijera ==
Nakon prekida igračke karijere Panucci je bio komentator na televizijskom kanalu [[SKY Italia]]. Panucci se [[23. srpnja]] [[2012.]] pridružio bivšem talijanskom izborniku [[Fabio Capello|Fabiju Capellu]] koji je izbornik [[Ruska nogometna reprezentacija|ruske reprezentacije]].
== Privatni život ==
Christian Panucci je bio kapetan talijanske mlade reprezentacije koja je nastupila na [[OI 1996.|Olimpijadi u Atlanti]] 1996. godine. Međutim, nakon što se ozlijedio odlučio se vratiti u [[Italija|Italiju]]. Prvotno je htio otići letom iz [[New York]]a preko [[Pariz]]a za [[Rim]]. Međutim, Panucci je propustio taj let jer mu je prtljaga zagubljena u [[Atlanta, Georgia|Atlanti]]. Zbog toga je kasnijim direktnim letom [[Alitalia|Alitalije]] odletio za [[Milano]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.truthandtidings.com/issues/1996/t19961111.php |accessdate=22. ožujka 2013. |title=Gospel: He Missed the Flight |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120913001127/http://www.truthandtidings.com/issues/1996/t19961111.php |archivedate=13. rujna 2012.}}</ref> dok se [[Boeing 747]] iz prvotnog leta srušio u [[Atlantski ocean]] u blizini obala [[New York]]a pri čemu je poginulo svih 230 putnika.<ref>[http://www.ntsb.gov/doclib/reports/2000/AAR0003.pdf Aircraft Accident Report: In-flight Breakup Over the Atlantic Ocean Trans World Airlines Flight 800]</ref>
== Osvojeni trofeji ==
=== Klupski trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Klub!!Trofej!!Sezona / godina
|-
!colspan="3"|{{Z+X|ITA}}
|-
|[[A.C. Milan|AC Milan]]||[[Supercoppa Italiana]]||[[1993.]]
|-
|[[A.C. Milan|AC Milan]]||[[Serie A|Scudetto]]||1993./94.
|-
|[[A.C. Milan|AC Milan]]||[[Liga prvaka]]||1993./94.
|-
|[[A.C. Milan|AC Milan]]||[[UEFA Superkup|Europski Superkup]]||[[1994.]]
|-
|[[A.C. Milan|AC Milan]]||[[Supercoppa Italiana]]||[[1994.]]
|-
|[[A.C. Milan|AC Milan]]||[[Serie A|Scudetto]]||1995./96.
|-
!colspan="3"|{{Z+X|ŠPA}}
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Primera]]||1996./97.
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Supercopa de España|Španjolski Superkup]]||[[1997.]]
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Liga prvaka]]||1997./98.
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Interkontinentalni kup]]||[[1998.]]
|-
!colspan="3"|{{Z+X|ENG}}
|-
|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]||[[Charity Shield]]||[[2000.]]
|-
!colspan="3"|{{Z+X|ITA}}
|-
|[[AS Roma]]||[[Supercoppa Italiana]]||[[2001.]]
|-
|[[AS Roma]]||[[Coppa Italia]]||[[2007.]]
|-
|[[AS Roma]]||[[Supercoppa Italiana]]||[[2007.]]
|-
|[[AS Roma]]||[[Coppa Italia]]||[[2008.]]
|-
|}
=== Reprezentativni trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Turnir!!Trofej!!Godina
|-
!colspan="3"|
|-
|Europsko U21 prvenstvo||Zlato||[[1994.]]
|-
|Europsko U21 prvenstvo||Zlato||[[1996.]]
|-
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=6095 Soccerbase.com]
{{Navigacije
|naslov=Christian Panucci - sastavi i nagrade
|popis=
{{Sastav Italija 2002 SP}}
{{Sastav Italija 2004 EP}}
{{Sastav Italija 2008 EP}}}}
{{GLAVNIRASPORED:Panucci,Chistian}}
[[Kategorija:Talijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Talijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Genoe]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši A.C. Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Monaca]]
[[Kategorija:Nogometaši Parme]]
[[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]]
[[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]]
rze1xlq2bqpk5o8o1axdevrcxwaefjb
Popis muških nogometnih reprezentacija
0
477260
7088079
6944084
2024-12-14T01:11:49Z
Croxyz
205325
7088079
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:World Map FIFA.svg|thumb|mini|250px|Prikaz FIFA-inih konfederacija]]
209 muških [[nogomet]]nih reprezentacija učlanjeno je u [[FIFA]]-u. FIFA je podijeljena na 6 kontinentalnih konfederacija.
* Azija – [[AFC (nogomet)|AFC]]
* Afrika – [[CAF]]
* Sjeverna i Srednja Amerika s Karibima – [[CONCACAF]]
* Južna Amerika – [[CONMEBOL]]
* Oceanija – [[OFC]]
* Europa – [[UEFA]]
== AFC ==
[[Afganistanska nogometna reprezentacija|Afganistan]] •
[[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] •
[[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] •
[[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]] •
[[Brunejska nogometna reprezentacija|Brunej]] •
[[Butanska nogometna reprezentacija|Butan]] •
[[Guamska nogometna reprezentacija|Guam]] •
[[Filipinska nogometna reprezentacija|Filipini]] •
[[Hongkongška nogometna reprezentacija|Hong Kong]] •
[[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]] •
[[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]] •
[[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] •
[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] •
[[Istočnotimorska nogometna reprezentacija|Istočni Timor]] •
[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] •
[[Jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]] •
[[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] •
[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] •
[[Kambodžanska nogometna reprezentacija|Kambodža]] •
[[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] •
[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] •
[[Kirgistanska nogometna reprezentacija|Kirgistan]] •
[[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]] •
[[Laoška nogometna reprezentacija|Laos]] •
[[Libanonska nogometna reprezentacija|Libanon]] •
[[Makaoanska nogometna reprezentacija|Makao]] •
[[Maldivska nogometna reprezentacija|Maldivi]] •
[[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]] •
[[Mjanmarska nogometna reprezentacija|Mjanmar]] •
[[Mongolska nogometna reprezentacija|Mongolija]] •
[[Nepalska nogometna reprezentacija|Nepal]] •
[[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]] •
[[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]] •
[[Palestinska nogometna reprezentacija|Palestina]] •
[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] •
[[Singapurska nogometna reprezentacija|Singapur]] •
[[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirija]] •
[[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]] •
[[Sjevernomarijanska nogometna reprezentacija|Sjevernomarijanski otoci]] •
[[Šrilankanska nogometna reprezentacija|Šri Lanka]] •
[[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžikistan]] •
[[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajland]] •
[[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]] •
[[Turkmenistanska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]] •
[[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]] •
[[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] •
[[Vijetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnam]]
Sjevernomarijanski otoci su član AFC-a, ali ne i UEFA-e. Australija je bila član OFC-a od [[1966.]] do [[2006.]], a Tajvan od [[1975.]] do [[1989.]] godine.
'''Bivše države'''
[[Južnojemenska nogometna reprezentacija|Južni Jemen]] •
[[Južnovijetnamska nogometna reprezentacija|Južni Vijetnam]] •
[[Sjevernojemenska nogometna reprezentacija|Sjeverni Jemen]] •
[[Sjevernovijetnamska nogometna reprezentacija|Sjeverni Vijetnam]] •
[[Tanganjička nogometna reprezentacija|Tanganjika]]
== CAF ==
[[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]] •
[[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]] •
[[Beninska nogometna reprezentacija|Benin]] •
[[Bocvanska nogometna reprezentacija|Bocvana]] •
[[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkina Faso]] •
[[Burundijska nogometna reprezentacija|Burundi]] •
[[Čadska nogometna reprezentacija|Čad]] •
[[Nogometna reprezentacija DR Konga|DR Kongo]] •
[[Džibutijska nogometna reprezentacija|Džibuti]] •
[[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] •
[[Nogometna reprezentacija Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]] •
[[Eritrejska nogometna reprezentacija|Eritreja]] •
[[Esvatinijska nogometna reprezentacija|Esvatini]] •
[[Etiopska nogometna reprezentacija|Etiopija]] •
[[Gabonska nogometna reprezentacija|Gabon]] •
[[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambija]] •
[[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] •
[[Gvinejska nogometna reprezentacija|Gvineja]] •
[[Nogometna reprezentacija Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]] •
[[Južnoafrička nogometna reprezentacija|JAR]] •
[[Južnosudanska nogometna reprezentacija|Južni Sudan]] •
[[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenija]] •
[[Komorska nogometna reprezentacija|Komori]] •
[[Lesotska nogometna reprezentacija|Lesoto]] •
[[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberija]] •
[[Libijska nogometna reprezentacija|Libija]] •
[[Madagaskarska nogometna reprezentacija|Madagaskar]] •
[[Malavijska nogometna reprezentacija|Malavi]] •
[[Malijska nogometna reprezentacija|Mali]] •
[[Mauricijska nogometna reprezentacija|Mauricijus]] •
[[Mauretanska nogometna reprezentacija|Mauretanija]] •
[[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] •
[[Mozambička nogometna reprezentacija|Mozambik]] •
[[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibija]] •
[[Nigerska nogometna reprezentacija|Niger]] •
[[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] •
[[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] •
[[Reunionska nogometna reprezentacija|Réunion]] •
[[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruanda]] •
[[Srednjoafrička nogometna reprezentacija|SAR]] •
[[Sejšelska nogometna reprezentacija|Sejšeli]] •
[[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] •
[[Nogometna reprezentacija Sijere Leone|Sijera Leone]] •
[[Somalijska nogometna reprezentacija|Somalija]] •
[[Sudanska nogometna reprezentacija|Sudan]] •
[[Nogometna reprezentacija Svetog Tome i Principa|Sveti Toma i Princip]] •
[[Tanzanijska nogometna reprezentacija|Tanzanija]] •
[[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]] •
[[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] •
[[Ugandska nogometna reprezentacija|Uganda]] •
[[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambija]] •
[[Zanzibarska nogometna reprezentacija|Zanzibar]] •
[[Zelenortska nogometna reprezentacija|Zelenortska Republika]] •
[[Zimbabveanska nogometna reprezentacija|Zimbabve]]
Réunion i Zanzibar su članovi CAF-a, ali ne i UEFA-e. Reprezentacija Zapadne Sahare je međunarodnoi nepriznata (nije član CAF-a ni FIFA-e).
== CONCACAF ==
[[Anguilanska nogometna reprezentacija|Anguilla]] •
[[Nogometna reprezentacija Antigve i Barbude|Antigva i Barbuda]] •
[[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih otoka|Američki Djevičanski otoci]] •
[[Arubska nogometna reprezentacija|Aruba]] •
[[Bahamska nogometna reprezentacija|Bahami]] •
[[Barbadoška nogometna reprezentacija|Barbados]] •
[[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]] •
[[Belizejska nogometna reprezentacija|Belize]] •
[[Bermudska nogometna reprezentacija|Bermuda]] •
[[Nogometna reprezentacija Britanskih Djevičanskih otoka|Britanski Djevičanski otoci]] •
[[Nogometna reprezentacija Dominike|Dominika]] •
[[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]] •
[[Nogometna reprezentacija Francuske Gvajane|Francuska Gvajana]] •
[[Grenadska nogometna reprezentacija|Grenada]] •
[[Gvadalupska nogometna reprezentacija|Gvadalupa]] •
[[Gvajanska nogometna reprezentacija|Gvajana]] •
[[Gvatemalska nogometna reprezentacija|Gvatemala]] •
[[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] •
[[Honduraška nogometna reprezentacija|Honduras]] •
[[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] •
[[Kajmanska nogometna reprezentacija|Kajmanski otoci]] •
[[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] •
[[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]] •
[[Kubanska nogometna reprezentacija|Kuba]] •
[[Martinička nogometna reprezentacija|Martinik]] •
[[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] •
[[Montseratska nogometna reprezentacija|Montserrat]] •
[[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragva]] •
[[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]] •
[[Portorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]] •
[[Salvadorska nogometna reprezentacija|Salvador]] •
[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] •
[[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinam]] •
[[Nogometna reprezentacija Svetog Kristofora i Nevisa|Sveti Kristofor i Nevis]] •
[[Nogometna reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]] •
[[Nogometna reprezentacija Svetog Martina (Francuska)|Sveti Martin (Francuska)]] •
[[Nogometna reprezentacija Svetog Martina (Nizozemska)|Sveti Martin (Nizozemska)]] •
[[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]] •
[[Nogometna reprezentacija Turks i Caicos otoka|Turks i Caicos otoci]]
Francuska Gvajana, Gvadalupa, Martinik, Sveti Martin (Francuska) i Sveti Martin (Nizozemska) su članovi CONCACAF-a, ali ne i FIFA-e.
'''Bivše države'''
[[Nogometna reprezentacija Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili]]
== CONMEBOL ==
[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] •
[[Bolivijska nogometna reprezentacija|Bolivija]] •
[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] •
[[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] •
[[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] •
[[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]] •
[[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] •
[[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] •
[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] •
[[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuela]]
Gvajana i Surinam su geografski u Južnoj Americi, ali su članovi CONCACAF-a, a ne CONMEBOL-a.
== OFC ==
[[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] •
[[Fidžijska nogometna reprezentacija|Fidži]] •
[[Nogometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovo Otočje]] •
[[Kiribaćanska nogometna reprezentacija|Kiribati]] •
[[Nogometna reprezentacija Niuea|Niue]] •
[[Novokaledonska nogometna reprezentacija|Nova Kaledonija]] •
[[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]] •
[[Palauanska nogometna reprezentacija|Palau]] •
[[Papuanska nogometna reprezentacija|Papua Nova Gvineja]] •
[[Nogometna reprezentacija Salomonskih Otoka|Salomonski Otoci]] •
[[Samoanska nogometna reprezentacija|Samoa]] •
[[Tahićanska nogometna reprezentacija|Tahiti]] •
[[Tonganska nogometna reprezentacija|Tonga]] •
[[Tuvaluanska nogometna reprezentacija|Tuvalu]] •
[[Vanuatska nogometna reprezentacija|Vanuatu]]
Kiribati, Niue, Palau i Vanuatu su članice OFC-a, ali ne i FIFA-e. Novi Zeland bio je članom AFC-a od [[1964.]] do [[1966.]] godine. Savezne Države Mikronezije i Nauru iako su neovisne države nemaju svoje nogometne reprezentacije.
== UEFA ==
[[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] •
[[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] •
[[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]] •
[[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] •
[[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]] •
[[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] •
[[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusija]] •
[[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]] •
[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] •
[[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] •
[[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] •
[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] •
[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] •
[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] •
[[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] •
[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] •
[[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci]] •
[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] •
[[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] •
[[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]] •
[[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzija]] •
[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] •
[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] •
[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] •
[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] •
[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] •
[[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstan]] •
[[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] •
[[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] •
[[Litavska nogometna reprezentacija|Litva]] •
[[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburg]] •
[[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] •
[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] •
[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] •
[[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldova]] •
[[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] •
[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] •
[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] •
[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] •
[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] •
[[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjska]] •
[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] •
[[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] •
[[Srbijanska nogometna reprezentacija|Srbija]] •
[[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sj. Irska]] •
[[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačka]] •
[[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] •
[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] •
[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] •
[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] •
[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] •
[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] •
[[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] •
[[Velška nogometna reprezentacija|Wales]]
Gibraltar je privremeni član UEFA-e, ali nije član FIFA-e. Izrael je bio član AFC-a od [[1954.]] do [[1974.]], a učlanio se u UEFA-u [[1994.]] Kazahstan je bio član AFC-a od [[1992.]] do [[2002.]] godine. Monako, Vatikan iako su neovisne države nemaju svoje nogometne reprezentacije. Ne postoji u FIFA-i reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva, nego reprezentacije Engleske, Gibraltara, Sjeverne Irske, Škotske i Walesa: na Olimpijskim se pak igrama natječe [[nogometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva]] pod nazivom nogometne reprezentacije Velike Britanije. Međunarodno je nepriznata reprezentacija [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjevernog Cipra]] (nije članica UEFA-e ni FIFA-e).
'''Bivše države'''
[[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|ČSSR]] •
[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] •
[[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|DR Njemačka]] •
[[Nogometna reprezentacija SR Njemačke|SR Njemačka]] •
[[Saarska nogometna reprezentacija|Saarska]] •
[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SiCG]] (prije pod imenom SR Jugoslavije) •
[[Sovjetska nogometna reprezentacija|SSSR]] •
[[Nogometna reprezentacija ZND-a|ZND]]
{{Međunarodni nogomet}}
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije| ]]
mc76ir6cr5mglgx1qvdpnztvlrje07i
Alfonso Pérez
0
486218
7088085
6844347
2024-12-14T01:13:36Z
Croxyz
205325
7088085
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Alfonso Pérez
| slika =
| puno ime = Alfonso Pérez Muñoz
| visina = 178 cm
| nadimak =
| datum rođenja = [[26. rujna]] [[1972.]]
| mjesto rođenja = [[Getafe]]
| država = {{Z+X|ŠPA}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine = 1985. – 1986.<br/>1986. – 1989.
| juniorski klubovi = [[Getafe CF|Getafe]]<br/>[[Real Madrid]]
| godina = 1989. – 1992.<br/>1991. – 1995.<br/>1995. – 2000.<br/>2000. – 2002.<br/>2002.<br/>2002. – 2005.
| profesionalni klubovi = [[Real Madrid Castilla|Real Madrid B]]<br/>[[Real Madrid]]<br/>[[Real Betis]]<br/>[[FC Barcelona|Barcelona]]<br/>{{nowrap|→ [[Olympique Marseille]] (posudba)}}<br/>[[Real Betis]]
| nastupi(golovi) = 3 (1)<br/>88 (13)<br/>152 (57)<br/>21 (2)<br/>11 (4)<br/>45 (10)
| godine u reprezentaciji = 1988. – 1989.<br/>1989. – 1990.<br/>1991.<br/>1991. – 1993.<br/>1991. – 1992.<br/>1992. – 2000.
| reprezentacija = [[Španjolska nogometna reprezentacija do 16|Španjolska do 16]]<br/>[[Španjolska nogometna reprezentacija do 18|Španjolska do 18]]<br/>[[Španjolska nogometna reprezentacija do 19|Španjolska do 19]]<br/>[[Španjolska nogometna reprezentacija do 21|Španjolska do 21]]<br/>[[Španjolska nogometna reprezentacija do 23|Španjolska do 23]]<br/>{{NogRep|ŠPA}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 12 (6)<br/>12 (5)<br/>1 (0)<br/>7 (0)<br/>11 (6)<br/>38 (11)
| godine treniranja =
| klubovi =
| ažurirano =
}}
'''Alfonso Pérez Muñoz''' ili kraće '''Alfonso''' ([[Getafe]], [[26. rujna]] [[1972.]]) je bivši [[Španjolska|španjolski]] nogometaš. Tijekom igračke karijere nastupao je za nogometne velikane [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] i [[FC Barcelona|FC Barcelonu]] dok je sa Španjolskom osvojio olimpijsko zlato u [[OI 1992.|Barceloni 1992]].
== Karijera ==
=== Klupska karijera ===
Igrač je rođen u [[Getafe]]u tako da je nogomet počeo trenirati u juniorima istoimenog kluba i [[Real Madrid C.F.|Real Madrida]]. U dobi od 17 godina prelazi u [[Real Madrid Castilla|Realovu B]] momčad. U seniorskom sastavu je debitirao [[1991.]] te je za klub igrao sljedeće četiri sezone. Nakon što je u sezoni 1994./95. osvojio [[Primera|Primeru]], Alfonso napušta [[Real Madrid C.F.|Real]] i odlazi u [[Real Betis|Betis Sevillu]]. U andaluzijskom klubu je činio uspješan napadački tandem sa suigračem [[Pier Luigi Cherubino|Pierom]]. Tijekom pet sezona u klubu, Alfonso je skupio preko 150 prvenstvenih nastupa te je zabio 57 pogodaka.
[[2000.]] godine igrač potpisuje za [[FC Barcelona|FC Barcelonu]] u kojoj je igrao jako malo te ga je klub u siječnju [[2002.]] poslao na posudbu u [[Olympique Marseille]]. Nakon tog razdoblja Alfonso se vraća u [[Real Betis|Betis]] u kojem je prekinuo igračku karijeru [[2005.]] godine.
=== Reprezentativna karijera ===
Alfonso je prije debija u seniorskom sastavu, nastupao za mlade španjolske reprezentacije. Tako je s U23 sastavom osvojio olimpijsko zlato na [[OI 1992.|OI u Barceloni 1992]]. Odmah nakon tog uspjeha, igrač je debitirao za A vrstu u prijateljskom susretu protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]].
S reprezentacijom je nastupio na dva europska ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996. u Engleskoj]] te [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Belgiji / Nizozemskoj]]) i jednom svjetskom ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002. u Južnoj Koreji / Japanu]]) prvenstvu. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURU 1996.]], Alfonso je u prvoj utakmici skupine protiv [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]] zabio pogodak za konačnih 1:1.<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/matches/round=227/match=52500/postmatch/report/index.html Spain start with a point against Bulgaria]</ref> Svoja posljednja dva gola u nacionalnom dresu je postigao na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURU 2000.]] u 4:3 pobjedi nad reprezentacijom [[Nogometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavije]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://en.archive.uefa.com/competitions/euro2012/history/season=2000/round=1458/match=64861/report=rp.html |title=Spain pull off a miracle |archive-url=https://web.archive.org/web/20110206001051/http://en.archive.uefa.com/competitions/euro2012/history/season=2000/round=1458/match=64861/report=rp.html |archive-date=6. veljače 2011. |access-date=10. svibnja 2013.}}</ref> Sljedeća utakmica četvrtfinala protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] koja je odigrana [[25. lipnja]] [[2000.]] bila je posljednja za Péreza u [[Španjolska nogometna reprezentacija|Furiji]].<ref>[http://www.transfermarkt.de/de/alfonso/profil/spieler_7933.html Transfermarkt.de]</ref>
==== Pogoci za reprezentaciju ====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[16. prosinca]] [[1992.]] || [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]], [[Sevilla]], [[Španjolska]] || {{Z|LAT}} [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] || 3 : 0 || 5 : 0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|SP 94' u SAD-u]]
|-
| 2. || [[6. rujna]] [[1995.]] || [[Granada]], [[Španjolska]] || {{Z|CIP}} [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipar]] || 2 : 0 || 6 : 0 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96' u Engleskoj]]
|-
| 3. || [[9. lipnja]] [[1996.]] || [[Leeds]], [[Engleska]], [[UK]] || {{Z|BUG}} [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] || 1 : 0 || 1 : 1 || [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|EURO 96' u Engleskoj]]
|-
| 4. || [[4. rujna]] [[1996.]] || [[Toftir]], [[Farski Otoci]] || [[Datoteka:Flag_of_the_Faroe_Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski Otoci]] || 1 : 2 || 2 : 6 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 98' u Francuskoj]]
|-
| 5. || [[4. rujna]] [[1996.]] || [[Toftir]], [[Farski Otoci]] || [[Datoteka:Flag_of_the_Faroe_Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski Otoci]] || 1 : 4 || 2 : 6 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 98' u Francuskoj]]
|-
| 6. || [[4. rujna]] [[1996.]] || [[Toftir]], [[Farski Otoci]] || [[Datoteka:Flag_of_the_Faroe_Islands.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski Otoci]] || 1 : 6 || 2 : 6 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 98' u Francuskoj]]
|-
| 7. || [[12. veljače]] [[1997.]] || [[Alicante]], [[Španjolska]] || {{Z|MLT}} [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] || 2 : 0 || 4 : 0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 98' u Francuskoj]]
|-
| 8. || [[12. veljače]] [[1997.]] || [[Alicante]], [[Španjolska]] || {{Z|MLT}} [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] || 3 : 0 || 4 : 0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 98' u Francuskoj]]
|-
| 9. || [[29. ožujka]] [[2000.]] || [[Barcelona]], [[Španjolska]] || {{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] || 1 : 0 || 2 : 0 || Prijateljska utakmica
|-
| 10. || [[21. lipnja]] [[2000.]] || [[Brugge]], [[Belgija]] || {{Z|SRJ}} [[Nogometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]] || 1 : 1 || 3 : 4 || [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 00' u Belgiji / Nizozemskoj]]
|-
| 11. || [[21. lipnja]] [[2000.]] || [[Brugge]], [[Belgija]] || {{Z|SRJ}} [[Nogometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]] || 3 : 4 || 3 : 4 || [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 00' u Belgiji / Nizozemskoj]]
|-
|}
== Osvojeni klupski trofeji ==
{| class="wikitable"
|-
!Klub!!Trofej!!Sezona / godina
|-
!colspan="3"|{{Z+X|ŠPA}}
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Supercopa de España|Španjolski Superkup]]||[[1990.]]
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Kup kralja]]||[[1993.]]
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Supercopa de España|Španjolski Superkup]]||[[1993.]]
|-
|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]||[[Primera|Španjolsko prvenstvo]]||1994./95.
|-
|[[Real Betis|Betis Sevilla]]||[[Kup kralja]]||[[2005.]]
|-
|}
=== Reprezentativni trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Turnir!!Trofej!!Godina
|-
!colspan="3"|
|-
|[[Nogomet na OI 1992.|OI u Barceloni]]||Zlato||[[1992.]]
|-
|}
=== Individualni trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Trofej!!Godina
|-
!colspan="2"|
|-
||Nagrada Don Balón||[[1998.]]
|-
|}
== Zanimljivosti ==
Iako nikad nije igrao za [[Getafe CF|Getafe]], klub iz Alfonsovog rodnog grada je njemu u čast imenovao svoj nogometni stadion, [[Coliseum Alfonso Pérez]].<ref>[http://www.uefa.com/womenschampionsleague/news/newsid=1485104.html?rss=1485104+Getafe+final+honour+delights+Alfonso Getafe final honour delights Alfonso]</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bdfutbol.com/en/p/j111.html?cat=SEL BDFutbol.com]
*[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=163314/ FIFA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121105114820/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=163314/ |date=5. studenoga 2012. }}
{{Navigacije
|naslov=Alfonso Pérez - sastavi i nagrade
|popis=
{{Sastav Španjolska 1996 EP}}
{{Sastav Španjolska 1998 SP}}
{{Sastav Španjolska 2000 EP}}}}
{{GLAVNIRASPORED:Pérez,Alfonso}}
[[Kategorija:Španjolski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique de Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Betisa]]
[[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu]]
sx4xe986lelaanm79wu7c95rk5fm81u
El Arbi Hillel Soudani
0
488009
7087792
6850052
2024-12-13T14:56:16Z
Stipe Mustapić
7005
Broj nastupa i pogodaka
7087792
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = El Arbi Hillel Soudani
| slika = [[File:Algérie - Arménie - 20140531 - Hilal Soudani.jpg|230px]]
| opis slike = Soudani na klupi alžirske reprezentacije u [[2014.]] godini.
| puno ime = El Arbi Hillel Soudani
| visina = 180 cm
| težina =
| nadimak =
| datum rođenja = [[25. studenoga]] [[1987.]]
| mjesto rođenja = [[Chlef]]
| država = {{Z+X|ALŽ}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[NK Maribor|Maribor]]
| broj u klubu = 2
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine = [[1998.]] – [[2006.]]
| juniorski klubovi = [[ASO Chlef]]
| godina = [[2006.]] – [[2011.]] <br /> [[2011.]] – [[2013.]] <br /> [[2013.]] – [[2018.]] <br> [[2016.]] <br /> [[2018.]] – [[2019.]] <br /> [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[ASO Chlef]] <br /> [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória de Guimarães]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]]<br /> [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] <br /> [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] <br> [[Al Fateh SC|Al Fateh]] <br> [[Damac FC|Damac]] <br> [[NK Maribor|Maribor]]
| nastupi(golovi) = {{0}}117 {{0}}{{0}}(47) <br /> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(13) <br /> {{0}}132 {{0}}{{0}}(69) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(17)
| godine u reprezentaciji = [[2008.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – ''danas''
| reprezentacija = {{Z|ALŽ}} [[Alžirska A' nogometna reprezentacija|Alžir A]]<br />{{NogRep|ALŽ}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}(24)
| godine treniranja =
| klubovi =
| ažurirano = 3. srpnja 2023.
}}
'''El Arbi Hillel Soudani''' ([[Chlef]], [[25. studenoga]] [[1987.]]), [[alžir]]ski je [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[NK Maribor|Maribor]]. Igra na mjestu napadača.
== Klupska karijera ==
Nogometnu karijeru počeo je u podmlatku ASO Chlefa, nogometnoga kluba iz rodnoga mu grada Chlefa a od [[2006.]] do [[2011.]] godine igrao je za seniorsku momčad istoga kluba. Nakon toga prešao je u [[portugal]]sku Vitóriju Guimarães gdje je ostao do pred kraj svibnja [[2013.]] godine kada je potpisao četverogodišnji ugovor sa [[zagreb]]ačkim Dinamom.<ref>[http://gnkdinamo.hr/el-soudani-potpisao-za-dinamo.html GNK Dinamo: Novo pojačanje: El Soudani potpisao za Dinamo!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607164055/http://gnkdinamo.hr/el-soudani-potpisao-za-dinamo.html |date=7. lipnja 2013. }}, preuzeto 31. svibnja 2013.</ref>
U lipnju [[2018.]] prelazi iz [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Engleska|engleski]] [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/soudani-je-potpisao-za-novi-klub/2007832.aspx Soudani je potpisao za novi klub], preuzeto 29. lipnja 2018.</ref>
== Reprezentativna karijera ==
Dne [[4. lipnja]] [[2011.]], Soudani je prvi puta nastupio za [[Alžirska nogometna reprezentacija|alžirsku nogometnu reprezentaciju]], u susretu protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|marokanske nogometne reprezentacije]], u kvalifikacijama za [[Afrički kup nacija]] [[2012.]], kada je ušao u igru u 79. minuti susreta.
== Priznanja ==
=== Individualna ===
* Najbolji strijelac alžirskoga prvenstva u sezoni 2010./11. s 18 pogodaka.
* [[2017.]]: [[Najbolji igrač Prve HNL (Tportal)|Najbolji igrač Prve HNL]], u izboru kapetana klubova [[Prva HNL|Prve HNL]].
=== Klupska ===
'''[[ASO Chlef]]'''
* Alžirsko prvenstvo '''(1)''': 2010./11.
'''[[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória Guimarães]]'''
* Portugalski kup '''(1)''': 2013.
'''[[Dinamo Zagreb]]'''
* [[Prva hrvatska nogometna liga]] '''(4)''': [[1._HNL_2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]]
* [[Hrvatski nogometni kup]] '''(3)''': 2015., 2016., 2018.
* [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1)''': 2013.
'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''
* Superliga Grčke '''(1)''': 2019./20.
* Grčki nogometni kup '''(1)''': 2019./20.
=== Reprezentativna ===
* FIFA Arapski kup '''(1)''': 2021.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.transfermarkt.com/el-arbi-hillel-soudani/profil/spieler/174842 Hilal El Arbi Soudani na transfermarkt.com]
* [http://int.soccerway.com/players/el-arbi-hillel-soudani/48956/ Hilal El Arbi Soudani na soccerway.com]
{{Sastav Alžir 2014 SP}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolji nogometaš 1. HNL}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2013./14.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2016./17.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2017./18.}}
{{GLAVNIRASPORED:Soudani, Hillel El Arbi}}
[[Kategorija:Alžirski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Maribora]]
[[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympiakos Pireja]]
[[Kategorija:Nogometaši Vitória de Guimarãesa]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
og6vels9cdsshqxtud0qkldi1sus1as
7087794
7087792
2024-12-13T14:57:01Z
Stipe Mustapić
7005
7087794
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = El Arbi Hillel Soudani
| slika = [[File:Algérie - Arménie - 20140531 - Hilal Soudani.jpg|230px]]
| opis slike = Soudani na klupi alžirske reprezentacije u [[2014.]] godini.
| puno ime = El Arbi Hillel Soudani
| visina = 180 cm
| težina =
| nadimak =
| datum rođenja = [[25. studenoga]] [[1987.]]
| mjesto rođenja = [[Chlef]]
| država = {{Z+X|ALŽ}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[NK Maribor|Maribor]]
| broj u klubu = 2
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine = [[1998.]] – [[2006.]]
| juniorski klubovi = [[ASO Chlef]]
| godina = [[2006.]] – [[2011.]] <br /> [[2011.]] – [[2013.]] <br /> [[2013.]] – [[2018.]] <br> [[2016.]] <br /> [[2018.]] – [[2019.]] <br /> [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[ASO Chlef]] <br /> [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória de Guimarães]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]]<br /> [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] <br /> [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] <br> [[Al Fateh SC|Al Fateh]] <br> [[Damac FC|Damac]] <br> [[NK Maribor|Maribor]]
| nastupi(golovi) = {{0}}117 {{0}}{{0}}(47) <br /> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(13) <br /> {{0}}132 {{0}}{{0}}(69) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(17)
| godine u reprezentaciji = [[2008.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – ''danas''
| reprezentacija = {{Z|ALŽ}} [[Alžirska A' nogometna reprezentacija|Alžir A]]<br />{{NogRep|ALŽ}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}(24)
| godine treniranja =
| klubovi =
| ažurirano = 3. srpnja 2023.
}}
'''El Arbi Hillel Soudani''' ([[Chlef]], [[25. studenoga]] [[1987.]]), [[alžir]]ski je [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[NK Maribor|Maribor]]. Igra na mjestu napadača.
== Klupska karijera ==
Nogometnu karijeru počeo je u podmlatku ASO Chlefa, nogometnoga kluba iz rodnoga mu grada Chlefa a od [[2006.]] do [[2011.]] godine igrao je za seniorsku momčad istoga kluba. Nakon toga prešao je u [[portugal]]sku Vitóriju Guimarães gdje je ostao do pred kraj svibnja [[2013.]] godine kada je potpisao četverogodišnji ugovor sa [[zagreb]]ačkim Dinamom.<ref>[http://gnkdinamo.hr/el-soudani-potpisao-za-dinamo.html GNK Dinamo: Novo pojačanje: El Soudani potpisao za Dinamo!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607164055/http://gnkdinamo.hr/el-soudani-potpisao-za-dinamo.html |date=7. lipnja 2013. }}, preuzeto 31. svibnja 2013.</ref>
U lipnju [[2018.]] prelazi iz [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Engleska|engleski]] [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/soudani-je-potpisao-za-novi-klub/2007832.aspx Soudani je potpisao za novi klub], preuzeto 29. lipnja 2018.</ref>
== Reprezentativna karijera ==
Dne [[4. lipnja]] [[2011.]], Soudani je prvi puta nastupio za [[Alžirska nogometna reprezentacija|alžirsku nogometnu reprezentaciju]], u susretu protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|marokanske nogometne reprezentacije]], u kvalifikacijama za [[Afrički kup nacija]] [[2012.]], kada je ušao u igru u 79. minuti susreta.
== Priznanja ==
=== Individualna ===
* Najbolji strijelac alžirskoga prvenstva u sezoni 2010./11. s 18 pogodaka.
* [[2017.]]: [[Najbolji igrač Prve HNL (Tportal)|Najbolji igrač Prve HNL]], u izboru kapetana klubova [[Prva HNL|Prve HNL]].
=== Klupska ===
'''[[ASO Chlef]]'''
* Alžirsko prvenstvo '''(1)''': 2010./11.
'''[[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória Guimarães]]'''
* Portugalski kup '''(1)''': 2013.
'''[[Dinamo Zagreb]]'''
* [[Prva hrvatska nogometna liga]] '''(4)''': [[1._HNL_2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]]
* [[Hrvatski nogometni kup]] '''(3)''': 2015., 2016., 2018.
* [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1)''': 2013.
'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''
* Superliga Grčke '''(1)''': 2019./20.
* Grčki nogometni kup '''(1)''': 2019./20.
=== Reprezentativna ===
* FIFA Arapski kup '''(1)''': 2021.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.transfermarkt.com/el-arbi-hillel-soudani/profil/spieler/174842 Hilal El Arbi Soudani na transfermarkt.com]
* [http://int.soccerway.com/players/el-arbi-hillel-soudani/48956/ Hilal El Arbi Soudani na soccerway.com]
{{Sastav Alžir 2014 SP}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolji nogometaš 1. HNL}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2013./14.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2016./17.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2017./18.}}
{{GLAVNIRASPORED:Soudani, Hillel El Arbi}}
[[Kategorija:Alžirski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Maribora]]
[[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympiakos Pireja]]
[[Kategorija:Nogometaši Vitória de Guimarãesa]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
slqtz1sp1y16pu1rgb9xh1cu34pr1et
7087804
7087794
2024-12-13T15:24:30Z
Croxyz
205325
7087804
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = El Arbi Hillel Soudani
| slika = [[File:Algérie - Arménie - 20140531 - Hilal Soudani.jpg|230px]]
| opis slike = Soudani na klupi alžirske reprezentacije u [[2014.]] godini.
| puno ime = El Arbi Hillel Soudani
| visina = 180 cm
| težina =
| nadimak =
| datum rođenja = [[25. studenoga]] [[1987.]]
| mjesto rođenja = [[Chlef]]
| država = {{Z+X|ALŽ}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[NK Maribor|Maribor]]
| broj u klubu = 2
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine = [[1998.]] – [[2006.]]
| juniorski klubovi = [[ASO Chlef]]
| godina = [[2006.]] – [[2011.]] <br /> [[2011.]] – [[2013.]] <br /> [[2013.]] – [[2018.]] <br> [[2016.]] <br /> [[2018.]] – [[2019.]] <br /> [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[ASO Chlef]] <br /> [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória de Guimarães]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]]<br /> [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] <br /> [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] <br> [[Al Fateh SC|Al Fateh]] <br> [[Damac FC|Damac]] <br> [[NK Maribor|Maribor]]
| nastupi(golovi) = {{0}}117 {{0}}{{0}}(47) <br /> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(13) <br /> {{0}}132 {{0}}{{0}}(69) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(17)
| godine u reprezentaciji = [[2008.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2021.]]
| reprezentacija = {{Z|ALŽ}} [[Alžirska A' nogometna reprezentacija|Alžir A]]<br />{{NogRep|ALŽ}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}(24)
| godine treniranja =
| klubovi =
| ažurirano = 13. prosinca 2024.
}}
'''El Arbi Hillel Soudani''' ([[Chlef]], [[25. studenoga]] [[1987.]]), [[alžir]]ski je [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[NK Maribor|Maribor]]. Igra na mjestu napadača.
== Klupska karijera ==
Nogometnu karijeru počeo je u podmlatku ASO Chlefa, nogometnoga kluba iz rodnoga mu grada Chlefa a od [[2006.]] do [[2011.]] godine igrao je za seniorsku momčad istoga kluba. Nakon toga prešao je u [[portugal]]sku Vitóriju Guimarães gdje je ostao do pred kraj svibnja [[2013.]] godine kada je potpisao četverogodišnji ugovor sa [[zagreb]]ačkim Dinamom.<ref>[http://gnkdinamo.hr/el-soudani-potpisao-za-dinamo.html GNK Dinamo: Novo pojačanje: El Soudani potpisao za Dinamo!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607164055/http://gnkdinamo.hr/el-soudani-potpisao-za-dinamo.html |date=7. lipnja 2013. }}, preuzeto 31. svibnja 2013.</ref>
U lipnju [[2018.]] prelazi iz [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Engleska|engleski]] [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/soudani-je-potpisao-za-novi-klub/2007832.aspx Soudani je potpisao za novi klub], preuzeto 29. lipnja 2018.</ref>
== Reprezentativna karijera ==
Dne [[4. lipnja]] [[2011.]], Soudani je prvi puta nastupio za [[Alžirska nogometna reprezentacija|alžirsku nogometnu reprezentaciju]], u susretu protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|marokanske nogometne reprezentacije]], u kvalifikacijama za [[Afrički kup nacija]] [[2012.]], kada je ušao u igru u 79. minuti susreta.
== Priznanja ==
=== Individualna ===
* Najbolji strijelac alžirskoga prvenstva u sezoni 2010./11. s 18 pogodaka.
* [[2017.]]: [[Najbolji igrač Prve HNL (Tportal)|Najbolji igrač Prve HNL]], u izboru kapetana klubova [[Prva HNL|Prve HNL]].
=== Klupska ===
'''[[ASO Chlef]]'''
* Alžirsko prvenstvo '''(1)''': 2010./11.
'''[[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória Guimarães]]'''
* Portugalski kup '''(1)''': 2013.
'''[[Dinamo Zagreb]]'''
* [[Prva hrvatska nogometna liga]] '''(4)''': [[1._HNL_2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]]
* [[Hrvatski nogometni kup]] '''(3)''': 2015., 2016., 2018.
* [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1)''': 2013.
'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''
* Superliga Grčke '''(1)''': 2019./20.
* Grčki nogometni kup '''(1)''': 2019./20.
=== Reprezentativna ===
* FIFA Arapski kup '''(1)''': 2021.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.transfermarkt.com/el-arbi-hillel-soudani/profil/spieler/174842 Hilal El Arbi Soudani na transfermarkt.com]
* [http://int.soccerway.com/players/el-arbi-hillel-soudani/48956/ Hilal El Arbi Soudani na soccerway.com]
{{Sastav Alžir 2014 SP}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolji nogometaš 1. HNL}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2013./14.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2016./17.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2017./18.}}
{{GLAVNIRASPORED:Soudani, Hillel El Arbi}}
[[Kategorija:Alžirski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Maribora]]
[[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympiakos Pireja]]
[[Kategorija:Nogometaši Vitória de Guimarãesa]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
nh8cyelhzkrz9ib8xfkzebb0vz96wlx
Junior Fernándes
0
491028
7087796
6872301
2024-12-13T15:03:04Z
Croxyz
205325
7087796
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Junior Fernándes
| slika = [[Datoteka:20160824 RBS DIN 6890 (cropped).jpg|250px]]
| opis slike = Fernándes u dresu [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]] u [[2016.]] godini.
| država = {{Z+X|ČIL}}
| puno ime = Antenor Júnior Fernándes da Silva Vitoria
| nadimak =
| datum rođenja = [[4. listopada]] [[1988.]]
| mjesto rođenja = [[Tocopilla]]
| država rođenja = [[Čile]]
| datum smrti =
| visina = 184 cm
| težina =
| trenutačni klub = [[Esenler Erokspor]]
| broj u klubu = 78
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine = [[2005.]] – [[2006.]]
| juniorski klubovi = [[Club de Deportes Cobreloa|Cobreloa]]
| godina = [[2007.]] – [[2009.]]<br />[[2007.]]<br />[[2010.]]<br />[[2011.]]<br />[[2012.]]<br />[[2012.]] – [[2014.]]<br />[[2013.]] – [[2014.]] <br /> [[2014.]] – [[2017.]]<Br /> [[2016.]] <br> [[2017.]] <br /> [[2017.]] – [[2020.]] <br /> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[Club de Deportes Cobreloa|Cobreloa]]<br />→ [[Municipal Mejillones|Mejillones]] (posudba)<br />[[Deportes Magallanes|Magallanes]]<br />[[Club Deportivo Palestino|C.D. Palestino]]<br />[[Club Universidad de Chile|Universidad de Chile]]<br />[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]<br />{{nowrap|→ [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba)}}<br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br /> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]]<br /> {{nowrap|→ [[Alanyaspor]] (posudba)}} <br />[[Alanyaspor]] <br />[[Al-Ittihad Kalba SC|Ittihad Kalba]] <br> [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] <br> [[Club Universidad de Chile|Universidad de Chile]] <br> [[Manisa F.K.|Manisa]]<br>[[Adanaspor]]<br>[[Esenler Erokspor]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}(12)<br />{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}(10)<br />{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}(13) <br />{{0}}{{0}}74 {{0}}{{0}}(25)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}{{0}}80 {{0}}{{0}}(26)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = [[2011.]] – [[2019.]]
| reprezentacija = {{NogRep|ČIL}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| napomena =
| ažurirano = 13. prosinca 2024.
}}
'''Júnior Fernándes''' ([[Tocopilla]], [[4. listopada]] [[1988.]]) je [[čile]]anski [[nogometaš]] i [[čileanska nogometna reprezentacija|reprezentativac]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[Turska|turski]] klub [[Esenler Erokspor]].
== Transferi ==
U svibnju 2014., Fernándes je potpisao za Dinamo za 2,5 milijuna eura. U siječnju [[2017.]], Čileanac je posuđen turskom Alanyasporu, čiji je trener tada bio [[Safet Sušić]].<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/7037/prva-hnl/2017/01/31/32147092/slu%C5%BEbeno-fernandes-u-alanyasporu-sti%C5%BEe-kao-velika-%C5%BEelja?ICID=HP_BN_3 |naslov=Službeno: Fernandes u Alanyasporu, stiže kao velika želja Safeta Sušića! |rad=goal.com |dan=31. siječnja 2017. |preuzeto=31. siječnja 2017.}} </ref> U lipnju te godine, Čileanac se vratio u Dinamo.<ref> {{citiranje www |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/492827/krenuo-dinamo-vazna-karika-odlazi-a-vratio-se-fernandes-s-ludom-frizurom |naslov=Krenuo Dinamo: važna karika odlazi, a vratio se Fernandes s ludom frizurom |rad=slobodnadalmacija.hr |dan=21. lipnja 2017. |preuzeto=1. srpnja 2017.}} </ref> Nakon isteka posudbe Fernándes se vratio u Dinamo. Činilo se da su Turci odustali od otkupa njegovog ugovora. No, do preokreta je došlo u završnici ljetnog prijelaznog roka [[2017.]] godine. S turskim klubom je Čileanac potpisao je trogodišnji ugovor.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/6838/main/2017/09/04/38337402/%C5%A1ok-na-maksimiru-junior-fernandes-napustio-dinamo |naslov=Šok na Maksimiru: Junior Fernandes napustio Dinamo! |rad=goal.com |dan=4. rujna 2017. |preuzeto=6. rujna 2017.}} </ref>
Dana [[19. kolovoza]] [[2020.]], odlazi u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]] i potpisuje za tamošnji klub, [[Al-Ittihad Kalba SC|Al-Ittihad Kalbu]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.germanijak.hr/vijesti/nista-od-povratka-juniora-fernandesa-bivsi-dinamovac-pronasao-novi-klub/78013 |naslov=Ništa od povratka Juniora Fernandesa, bivši dinamovac pronašao novi klub |rad=germanijak.hr |dan=19. kolovoza 2020. |preuzeto=5. rujna 2020.}} </ref>
== Priznanja ==
=== Klupska ===
'''Magallanes'''
* [[Tercera División de Chile]] '''(1)''': 2010.
'''Universidad de Chile'''
* [[Primera División de Chile]] '''(1)''': 2012. Apertura
'''Dinamo Zagreb'''
* [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(3)''': [[1._HNL_2013./14.|2013./14.]], [[1._HNL_2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]]
* [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1)''': [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]]
* [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1)''': 2013.
=== Reprezentativna ===
'''Čile'''
* [[China Cup]] '''(1)''': 2017.
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=4387 Junior Fernándes na hnl-statistika.com]
* [http://sportske.jutarnji.hr/nogomet/video-bivsi-dinamovac-trpa-ko-na-traci-eksplodirao-je-nakon-odlaska-iz-maksimira-zabija-skoro-u-svakoj-utakmici/5720079/ Junior Fernándes u Alanyasporu]
{{mrva-biog-nogomet}}
{{GLAVNIRASPORED:Fernandes, Junior}}
[[Kategorija:Čileanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši Istanbul Başakşehira]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
9je39iidhwmihc9vc6aqyirae55ul96
Kruna (valuta)
0
493390
7088075
6946046
2024-12-14T01:09:02Z
Croxyz
205325
7088075
wikitext
text/x-wiki
'''Kruna''' naziv je za bivše i sadašnje [[službeno sredstvo plaćanja]] u više europskih zemalja. Naziv kruna poteče od prikaza [[Kruna|kraljevske krune]] na kovanicama.
== Povijest ==
Današnja kruna potječe iz [[1873.]] kada su se [[Danska]] i [[Švedska]] ujedinile u monetarnu uniju i za zajedničku [[valuta|valutu]] izabrali krunu. Uniji su kasnije pristupili [[Norveška]], [[Island]] i [[Estonija]]. Nakon ukidanja monetarne unije, sve su te zemlje zadržale krunu kao svoju nacionalnu valutu.<ref>Aleksandar Benazić, Kako su europski novci dobili ime, ''Obol, glasilo HND, Zagreb 1994.''</ref>
[[Austro-Ugarska]] monarhija je [[1892.]] uvela krunu kao jedinstvenu valutu na svom području. Nakon raspada Austro-Ugarske, krunu je za svoju nacionalnu valutu izabrala [[Čehoslovačka]] (i kasnije [[Češka]] i [[Slovačka]]), [[Slobodna Država Rijeka]] je koristila CF krunu ''(Cita’ di Fiume)'', a krune su privremeno korištene i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvu Srba, Slovenaca i Hrvata]].
Godine [[1991.]] odlučeno je da će buduća hrvatska valuta biti ''hrvatska kruna'', s podjelom na sto banica,<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_12_71_1846.html Uredba o Narodnoj banci Hrvatske, Narodne novine 71/1991.</ref> te su [[1992.]] izabrani i prijedlozi dizajna novčanica hrvatske krune.<ref>http://www.kunalipa.com/katalog/povijest/hrvatska-kruna-1.php Hrvatska kruna i banica</ref>
== Valute u optjecaju ==
*[[češka kruna]]
*[[danska kruna]]
*[[farska kruna]]
*[[islandska kruna]]
*[[norveška kruna]]
*[[švedska kruna]]
== Povijesne valuta ==
*[[austrijska kruna]]
*[[austro-ugarska kruna]]
*[[čehoslovačka kruna]]
*[[kruna češko-moravskog protektorata]]
*[[estonska kruna]]
*[[jugoslavenska kruna]]
*[[mađarska kruna]]
*[[riječka kruna]]
*[[slovačka kruna]]
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Valute]]
83t38znlks9g8zsru46v2cuj2si60eg
Granični prijelaz Holmec
0
495092
7087837
6762713
2024-12-13T16:14:27Z
Argo Navis
852
−[[Kategorija:Granični prijelazi]]; ±[[Kategorija:Austrijsko-slovenska granica]]→[[Kategorija:Austrijsko-slovenski granični prijelazi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087837
wikitext
text/x-wiki
'''Granični prijelaz Holmec''' je do [[20. prosinca]] [[2007.]] godine bio međunarodni granični prijelaz između [[Slovenija|Republike Slovenije]] i [[Austrija|Republike Austrije]]. Nalazi se na relaciji [[Maribor]] - [[Dravograd]] - [[Prevalje]] - [[Bleiburg (grad)|Bleiburg]] / [[Klagenfurt]].
Najbliži veće naselje na slovenskoj strani je 12 kilometara udaljena [[Općina Ravne na Koroškem]], dok je u Austriji to 5 kilometara udaljeni Bleiburg.
1991. godine, tijekom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]], Holmec je bio poprište [[Slučaj Holmec|oružanog sukoba]] između pripadnika slovenske [[Teritorijalna obrana|Teritorijalne obrane]] i jedinica [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]].
<gallery>
Datoteka:Holmec pred rušenjem.JPG|Granični prijelaz Holmec prije rušenja 2007. godine.
Datoteka:22 Holmec 27-4-2010 (1).JPG|Granični prijelaz Holmec danas.
</gallery>
==Poveznice==
*[[Slučaj Holmec]]
==Izvori i literatura==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Sloveniji]]
[[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Austriji]]
[[Kategorija:Austrijsko-slovenski granični prijelazi]]
8fyevngvece0lfe1z0i2knemtwn550t
Predložak:Slavonski Brod
10
499762
7087742
7033122
2024-12-13T13:09:41Z
Ivanm43
226158
7087742
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Slavonski Brod
| naslov = [[Slavonski Brod]]
| slika = [[Datoteka:Slavonski Brod (grb).gif|27px]]
| state = collapsed
| grupa1 = naseljena mjesta
| popis1 = [[Brodski Varoš]]{{·w}} [[Podvinje]]{{·w}} [[Slavonski Brod]]
| grupa2 = mjesni odbori
| popis2 = Dr. Ante Starčević{{·w}} Lutvinka{{·w}} J. J. Strossmayer{{·w}} [[Jelas]]{{·w}} Josip Rimac{{·w}} [[Budainka]]{{·w}} [[Podvinje]]{{·w}} [[Brodsko Vinogorje]]{{·w}} [[Kolonija (Slavonski Brod)|Kolonija]]{{·w}} [[Centar (Slavonski Brod)|Centar]]{{·w}} [[Mali Pariz]]{{·w}} [[Naselje Andrije Hebranga|Andrija Hebrang]]{{·w}} [[Plavo Polje]]{{·w}} Zrinski Frankopan{{·w}} [[Brodski Varoš]]{{·w}} Antun Mihanović
| grupa3 = naselja
| popis3 = [[Budainka]]{{·w}} Naselje Zrinski Frankopan{{·w}} [[Centar (Slavonski Brod)|Centar]]{{·w}} [[Mali Pariz]]{{·w}} [[Naselje Andrije Hebranga]]{{·w}} Slavonija 1{{·w}} Slavonija 2{{·w}} [[Brodsko Vinogorje]]{{·w}} [[Livada (Slavonski Brod)|Livada]]{{·w}} Naselje Marsonia{{·w}} [[Bjeliš]]{{·w}} Mikrorajon{{·w}} [[Plavo Polje]]{{·w}} [[Kolonija (Slavonski Brod)|Kolonija]]{{·w}} [[Jelas]]{{·w}} Lutvinka{{·w}} [[Brodski Varoš]]{{·w}} [[Podvinje]]
| grupa4 = građevine i<br>znamenitosti
| popis4 = [[Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu]]{{·w}} [[Tvrđava Brod]]{{·w}} Kuća Brlić{{·w}} [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva]]{{·w}} [[Svetište Gospe od Brze Pomoći]]{{·w}} [[Trg Ivane Brlić-Mažuranić]]{{·w}} 3D Slika uz Savu{{·w}} [[Splavarska ulica]]{{·w}} [[Industrijski park]]{{·w}} [[Brodski kej|Šetnica uz Savu]]
| grupa5 = muzeji
| popis5 = [[Muzej Brodskog Posavlja]]{{·w}} [[Muzej tambure]]
| grupa6 = obrazovanje
| popis6 = [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]]
| grupa7 = športski objekti
| popis7 = [[Športska dvorana Vijuš]]{{·w}} [[Stadion uz Savu]]{{·w}} [[ŠRC Poloj]]{{·w}}[[ŠRC Klasije]]
| grupa8 = događaji
| popis8 = [[Brodsko glazbeno ljeto]]{{·w}} [[Brodsko kolo]]{{·w}} [[CMC 200 Slavonija fest]]{{·w}} [[Fišijada]]{{·w}} [[Katarinski sajam]]{{·w}} [[Rally utrka]]{{·w}} [[Mega bikers susreti]]{{·w}} [[SB Graffiti Fest]]
{{nowrap end}}
}}
<noinclude>
[[Kategorija:Skupni predlošci administrativne podjele Brodsko-posavske županije|S]]
</noinclude>
93c4rq320lfgc4i4190fz2vgapvw84n
7087743
7087742
2024-12-13T13:10:57Z
Ivanm43
226158
uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7087742|7087742]] suradnika [[Special:Contributions/Ivanm43|Ivanm43]] ([[User talk:Ivanm43|razgovor]])
7087743
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Slavonski Brod
| naslov = [[Slavonski Brod]]
| slika = [[Datoteka:Slavonski Brod (grb).gif|27px]]
| grupa1 = naseljena mjesta
| popis1 = [[Brodski Varoš]]{{·w}} [[Podvinje]]{{·w}} [[Slavonski Brod]]
| grupa2 = mjesni odbori
| popis2 = Dr. Ante Starčević{{·w}} Lutvinka{{·w}} J. J. Strossmayer{{·w}} [[Jelas]]{{·w}} Josip Rimac{{·w}} [[Budainka]]{{·w}} [[Podvinje]]{{·w}} [[Brodsko Vinogorje]]{{·w}} [[Kolonija (Slavonski Brod)|Kolonija]]{{·w}} [[Centar (Slavonski Brod)|Centar]]{{·w}} [[Mali Pariz]]{{·w}} [[Naselje Andrije Hebranga|Andrija Hebrang]]{{·w}} [[Plavo Polje]]{{·w}} Zrinski Frankopan{{·w}} [[Brodski Varoš]]{{·w}} Antun Mihanović
| grupa3 = naselja
| popis3 = [[Budainka]]{{·w}} Naselje Zrinski Frankopan{{·w}} [[Centar (Slavonski Brod)|Centar]]{{·w}} [[Mali Pariz]]{{·w}} [[Naselje Andrije Hebranga]]{{·w}} Slavonija 1{{·w}} Slavonija 2{{·w}} [[Brodsko Vinogorje]]{{·w}} [[Livada (Slavonski Brod)|Livada]]{{·w}} Naselje Marsonia{{·w}} [[Bjeliš]]{{·w}} Mikrorajon{{·w}} [[Plavo Polje]]{{·w}} [[Kolonija (Slavonski Brod)|Kolonija]]{{·w}} [[Jelas]]{{·w}} Lutvinka{{·w}} [[Brodski Varoš]]{{·w}} [[Podvinje]]
| grupa4 = građevine i<br>znamenitosti
| popis4 = [[Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu]]{{·w}} [[Tvrđava Brod]]{{·w}} Kuća Brlić{{·w}} [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva]]{{·w}} [[Svetište Gospe od Brze Pomoći]]{{·w}} [[Trg Ivane Brlić-Mažuranić]]{{·w}} 3D Slika uz Savu{{·w}} [[Splavarska ulica]]{{·w}} [[Industrijski park]]{{·w}} [[Brodski kej|Šetnica uz Savu]]
| grupa5 = muzeji
| popis5 = [[Muzej Brodskog Posavlja]]{{·w}} [[Muzej tambure]]
| grupa6 = obrazovanje
| popis6 = [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]]
| grupa7 = športski objekti
| popis7 = [[Športska dvorana Vijuš]]{{·w}} [[Stadion uz Savu]]{{·w}} [[ŠRC Poloj]]{{·w}}[[ŠRC Klasije]]
| grupa8 = događaji
| popis8 = [[Brodsko glazbeno ljeto]]{{·w}} [[Brodsko kolo]]{{·w}} [[CMC 200 Slavonija fest]]{{·w}} [[Fišijada]]{{·w}} [[Katarinski sajam]]{{·w}} [[Rally utrka]]{{·w}} [[Mega bikers susreti]]{{·w}} [[SB Graffiti Fest]]
{{nowrap end}}
}}
<noinclude>
[[Kategorija:Skupni predlošci administrativne podjele Brodsko-posavske županije|S]]
</noinclude>
5m3o7jdbryc6nie4a4umic9vx4vrte0
Antonijo Ježina
0
505491
7087956
7027765
2024-12-13T21:46:43Z
Croxyz
205325
7087956
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Antonijo Ježina
| slika =
| opis slike =
| država = {{Z+X|HRV}}
| puno ime = Antonijo Ježina
| nadimak =
| datum rođenja = [[5. lipnja]] [[1989.]]
| mjesto rođenja = [[Šibenik]]
| država rođenja = [[Hrvatska]]
| datum smrti =
| visina = 193 cm
| težina =
| trenutačni klub = ''Igračka mirovina''
| broj u klubu =
| pozicija = [[Vratar (nogomet)|vratar]]
| ugovor =
| mlade godine =
| juniorski klubovi = [[NK Mladost Tribunj|Mladost Tribunj]]<br /> [[NK Otok Murter|Otok Murter]] <br /> [[NK Zadar|Zadar]]
| godina = [[2007.]] – [[2012.]] <br /> [[2013.]] – [[2014.]] <br /> [[2014.]] – [[2016.]] <br /> [[2016.]] – [[2019.]] <br />[[2019.]] – [[2020.]]<br />[[2020.]] – [[2021.]]
| profesionalni klubovi = [[NK Zadar|Zadar]] <br /> [[NK Istra 1961|Istra 1961]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br /> [[Royal Antwerp F.C.|Royal Antwerp]]<br />[[NK Slaven Belupo |Slaven Belupo]]<br />[[NK Osijek|Osijek]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}79 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = [[2006.]] – [[2007.]] <br /> [[2006.]] – [[2008.]] <br /> [[2008.]] – [[2009.]] <br /> [[2007.]] – [[2009.]] <br /> [[2013.]]
| reprezentacija = {{NogRep|HRV18}} <br /> {{NogRep|HRV19}} <br /> {{NogRep|HRV20}} <br /> {{NogRep|HRV21}} <br /> {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| napomena =
| ažurirano =
}}
'''Antonijo Ježina''' ([[Šibenik]], [[5. lipnja]] [[1989.]]) bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]] koji je igrao na poziciji [[Vratar (nogomet)|vratara]].
== Klupska karijera ==
Antonijo je svoje prve nogometne korake počeo u [[zadar]]skim niželigašima da bi potpunu afirmaciju doživio u [[NK Zadar|NK Zadru]] u kojem je branio pet sezona. Nakon [[NK Zadar|NK Zadra]], Antonijo prelazi u [[Pula|pulsku]] [[NK Istra 1961|Istru]] u kojoj brani tek jednu sezonu. Nakon odličnih partija na vratima [[NK Istra 1961|Istre]], u zimu [[2014.]] Ježina prelazi u [[zagreb]]ački [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[http://www.vecernji.hr/nogomet/jezina-potpisao-za-dinamo-mamic-jos-mora-zasluziti-jedinicu-920256 Antonijo Ježina potpisao za Dinamo], vecernji.hr, 10. veljače 2014.</ref> U listopadu [[2015.]] godine u utakmici protiv [[HNK Rijeka|HNK Rijeke]] brani od početka utakmice zamijenivši Eduarda odlukom trenera Mamića.<ref>{{Citiranje weba |title=Mamić: Na vratima protiv Rijeke priliku će dobiti Antonijo Ježina |url=https://www.novilist.hr/sport/mamic-na-vratima-protiv-rijeke-priliku-ce-dobiti-antonijo-jezina/ |access-date=2022-02-19 |website=Novi list |language=en}}</ref> Trener Dinama iz Zagreba je u srpnju [[2016.]] godine prebacio Ježinu u drugu momčad.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/7037/prva-hnl/2016/07/24/25897592/kranj%C4%8Dar-prebacio-je%C5%BEinu-pami%C4%87a-i-radonji%C4%87a-u-drugu-mom%C4%8Dad?ICID=HP_FA_3 |naslov=Kranjčar prebacio Ježinu, Pamića i Radonjića u drugu momčad |rad=goal.com |dan=24. srpnja 2016. |preuzeto=25. srpnja 2016.}} </ref> Uskoro je se Ježina nakon toga preselio u [[Belgija|Belgiju]] u [[Royal Antwerp F.C.|Royal Antwerpenu]].<ref>{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/496993/nogomet-maxtv-prva-liga/antonijo-jezina-napustio-dinamo-i-preselio-u-belgiju/ |naslov=Antonijo Ježina napustio Dinamo i preselio u Belgiju |rad=hrsport.net |dan=23. kolovoza 2016. |preuzeto=23. kolovoza 2016. |archive-date=27. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827013246/http://www.hrsport.net/vijesti/496993/nogomet-maxtv-prva-liga/antonijo-jezina-napustio-dinamo-i-preselio-u-belgiju/ |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=ezadar.net.hr |title=Antonio Ježina potpisao za belgijskog drugoligaša |url=https://ezadar.net.hr/sport/1995297/antonio-jezina-potpisao-za-belgijskog-drugoligasa/ |access-date=2022-02-19 |website=ezadar.net.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=ezadar.net.hr |title=Antonio Ježina potpisao za belgijskog drugoligaša |url=https://ezadar.net.hr/sport/1995297/antonio-jezina-potpisao-za-belgijskog-drugoligasa/ |access-date=2022-02-19 |website=ezadar.net.hr |language=nl}}</ref> Nakon tri godine je se vratio u domovinu i potpisao za svoj četvrti hrvatski nogometni klub [[NK Slaven Belupo Koprivnica]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.germanijak.hr/vijesti/bivsi-vratar-dinama-potpisao-za-slaven-belupo/63995 |naslov=Bivši vratar Dinama potpisao za Slaven Belupo |rad=germanijak.hr |dan=16. srpnja 2019. |preuzeto=3. listopada 2019.}} </ref><br>
Već [[2020.]] godine potpisuje za [[NK Osijek]],<ref>{{Citiranje weba |title=10 stvari koje trebaš znati: Antonijo Ježina |url=https://nk-osijek.hr/vijesti/27831/10-stvari-koje-trebas-znati-antonijo-jezina/ |access-date=2022-02-19 |website=nk-osijek.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Osijek pojačao redove iskusnim vratarom |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/osijek-pojacao-redove-iskusnim-vratarom-789259 |access-date=2022-02-19 |website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Službeno: Antonio Ježina ima novi klub {{!}} Germanijak|url=https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/sluzbeno-antonio-jezina-ima-novi-klub/www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/sluzbeno-antonio-jezina-ima-novi-klub/77414|access-date=2022-02-19|website=www.germanijak.hr|language=en|archive-date=1. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220501095104/https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/sluzbeno-antonio-jezina-ima-novi-klub/www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/sluzbeno-antonio-jezina-ima-novi-klub/77414|url-status=dead}}</ref> da bi u listopadu 2021. godine potpisao sporazumni odlazak iz osječkog kluba.<ref>{{Citiranje weba |title=Slobodan k’o ptica: Antonijo Ježina i Osijek sporazumno su dogovorili raskid ugovora |url=https://telesport.telegram.hr/na-prvu/slobodan-ko-ptica-antonijo-jezina-i-osijek-sporazumno-su-dogovorili-raskid-ugovora/ |access-date=2022-02-19 |website=Telesport |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Antonio Ježina više nije golman Osijeka |url=https://www.nacional.hr/antonio-jezina-vise-nije-golman-osijeka/ |access-date=2022-02-19 |website=NACIONAL.HR |language=hr}}</ref>
== Reprezentativna karijera ==
Antonijo je prošao gotovo sve mlađe reprezentativne kategorije, a skupio je i jedan susret u "A" selekciji [[10. rujna]] [[2013.]] u utakmici protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|južnokorejske reprezentacije]].<ref>[http://www.24sata.hr/nogomet/juzna-koreja-kao-nuzno-zlo-hrvatska-bez-11-orice-iz-srbije-331497 Antonijo Ježina debitirao za reprezentaciju], 24sata.hr, 10. rujna 2013.</ref>
==Priznanja==
===Klupska===
'''[[Dinamo Zagreb]]'''
* [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(3)''': [[1._HNL_2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]]
* Osvajač hrvatskog kupa '''(2)''': 2014., 2015.
'''[[Royal Antwerp F.C.|Royal Antwerp]]'''
* RAFC Antwerpen: prvak 2. Belgijske lige
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=1298 Antonijo Ježina na hnl-statistika.com]
* Instagram profil: https://instagram.com/jezina1
* Transfermarkt profil: https://www.transfermarkt.com/antonijo-jezina/profil/spieler/52524
* HNS profil: https://hns.team/igraci/26538/antonijo-jezina/
* GNK Dinamo Zagreb profil: https://gnkdinamo.hr/HR/Players/Single?permalink=antonijo-jezina
{{GLAVNIRASPORED:Ježina, Antonijo}}
[[Kategorija:Vratari hrvatske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zadra]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
mrqna5p2k58psyd94eeulpt9apef9b6
Delta Force
0
508048
7087892
7027623
2024-12-13T18:38:02Z
Medvedek Uhec
276086
7087892
wikitext
text/x-wiki
{{pravopis}}
{{stil}}
{{Infookvir vojna postrojba
|naziv= 1. operativni odred specijalnih snaga–Delta
|slika= [[Datoteka:1st SFOD-D insignia.jpg|bezokvira]]
|opis slike= Delta Force insignija
|period= 19. studenog 1977.
|država= {{Z+X|SAD}}
|grana= [[Datoteka:Emblem of the United States Department of the Army.svg|23px|bezokvira]] [[Vojska Sjedinjenih Država]]
|uloga= specijalne operacije
|veličina=
|zapovjedna struktura= Zapovjedništvo za specijalne operacije SAD-a (USSOCOM)<br />
Zapovjedništvo za združene specijalne operacije (JSOC)<br />
Zapovjedništvo za specijalne operacije Vojske SAD-a (USASOC)
|sjedište= Fort Liberty, [[Sjeverna Karolina|Sjeverna Carolina]]
|nadimak= ''The Unit''<br />''D'Boys''
|bitke= Operacija Orlova kandža<br />Srednjoamerička kriza<br>Invazija na Grenadu<br />Invazija na Panamu<br />[[Zaljevski rat]]<br />Somalijski građanski rat<br />[[Kolumbijski sukob]]<br>[[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u Bosni]]<br />[[Rat na Kosovu]]<br />[[Rat u Afganistanu (2001. – 2014.)|Operacija Vječna sloboda]]<br />[[Rat u Iraku|Operacija Iračka sloboda]]<br />[[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu]]<br />Libijska kriza<br />Jemenska kriza<br />[[Sirijski građanski rat]]
}}
'''1. operativni odred specijalnih snaga–Delta''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''1st Special Forces Operational Detachment–Delta''; ''1st SFOD-D''), poznat kao Delta Force je postrojba Vojske Sjedinjenih Država.
== Povijest ==
[[Datoteka:Charles Beckwith.jpg|minijatura|desno|Pukovnik Charles Beckwith]]
Delta Force je osnovan nakon mnogih, dobro publiciranih terorističkih incidenata u '70-ima, koji su pridonijeli odluci vlade SAD-a u ustanovljenju Delte kao postrojbe za protuterorizam.
Charles Alvin Beckwith, član [[Specijalne snage Vojske Sjedinjenih Država|Specijalnih snaga Vojske]] (poznatih kao "Zelene beretke") i veteran [[Vijetnamski rat|Rata u Vijetnamu]], služio je kao razmjenski časnik u 22. SAS pukovniji tijekom gerilskog rata između [[Commonwealth]]a i malajske narodne oslobodilačke armije. Nakon što se vratio, Beckwith je podnio detaljni izvještaj ističući ranjivost Vojske SAD-a zbog neimanja jedinica tipa SAS. Specijalne snage Vojske SAD-a su se tijekom tog perioda usmjeravale nekonvencionalnom ratovanju, ali Beckwith je prepoznao potrebu "ne samo za učitelje, već i izvršitelje" (jer jedna od glavnih uloga Specijalnih snaga je uvježbavanje strane partnerske vojske).<ref name="Beckwith, Charlie 2000">Beckwith, Charlie. ''Delta Force''. Avon Books, 2000. {{ISBN|0-380-80939-7}}.</ref> U cilju je imao visoko prilagodljive i potpuno autonomne male timove sa širokim spektrom posebnih vještina za direktnu akciju i [[protuterorizam|protuterorističke]] misije. Obavijestio je vojne i vladine ličnosti koje su odbijale stvaranje nove jedinice izvan Specijalnih snaga ili mijenjanje postojećih metoda.
Konačno, sredinom '70-ih, kako je prijetnja terorizma rasla, Pentagon je dopustio Beckwithu da oformi postrojbu. Charlie Beckwith je procijenio da bi bilo potrebno 24 mjeseca da se tu novu jedinicu osposobi kao spremnu za misiju. Beckwithova procjena nastala je od razgovora kojeg je imao prije s brigadirom Johnom Wattsom dok je bio u Engleskoj 1976. Watts je objasnio Beckwithu da bi kreacija vojnog eskadrona trebala 18 mjeseci, ali mu je savjetovao da iznese vodstvu Vojske da je potrebno dvije godine te da ga nitko ne smije odgovoriti od toga. Da bi se opravdalo zašto je potrebno dvije godine da se izgradi Delta, Beckwith i njegovi suradnici napravili su popis u kojem su naveli sve ono što bi bilo potrebno u tu svrhu.<ref name="Beckwith, Charlie 2000"/>
4. studenog 1979., 53 američkih diplomata i građana postali su [[Iranska talačka kriza|taoci]] u veleposlanstvu SAD-a u [[Teheran|Tehranu]], Iranu. Jedinici je dodijeljena operacija zvana Orlova kandža i naređeno joj je da potajno uđe u državu i izbavi taoce iz veleposlanstva tijekom noći 24. i 25. travnja 1980. Operacija je prekinuta zbog problema s letjelicama. Komisija koja je pregledala nedostatke pronašla je 23 problema kod operacije, među kojima su neočekivani vremenski uvjeti pod kojim su se našle letjelice, problemi s gorivom, mehanikom i sl.<ref>Gabriel, Richard A. (1985). ''Military Incompetence'', Hill & Wang, {{ISBN|0-374-52137-9}}.</ref>
Nakon neuspjeha operacije, američka vlada shvatila da je potrebno više promjena. 160. avijacijska pukovnija za specijalne operacije je ustanovljena za posebne misije koje zahtijevaju zračnu potporu, a Mornarica je ustanovila Mornaričku specijalnu ratnu razvojnu grupu (''Naval Special Warfare Development Group'', DEVGRU). Zapovjedništvo za združene specijalne operacije je stvoreno za upravljanje raznim protuterorističkim jedinicama u Oružanim snagama SAD-a.
== Organizacija i struktura ==
Jedinica je u Zapovjedništvu za specijalne operacije Vojske (USASOC) i može djelovati kao dio Zapovjedništva za združene specijalne operacije (JSOC). Zapovjednik je [[pukovnik]].
Operativni elementi jedinice:
* eskadron A
* eskadron B
* eskadron C
* eskadron D
* eskadron E
* eskadron G
* signalni eskadron
* borbeni potporni eskadron
Svaki jurišni eskadron (A, B, C i D) podijeljen je u trupe koje su podijeljene u timove;
* trupa 1 (jurišna): A, B, C, D tim
* trupa 2 (jurišna): E, F, G, H tim
* trupa 3 (izvidnička): I, J, K, L tim
== Djelovanja ==
'''Operacija Orlova kandža'''<br>
[[Datoteka:Eagle Claw wrecks at Desert One April 1980.jpg|minijatura|desno|Ostaci sudarenih, izgorjelih i napuštenih letjelica kod ''Desert One''.]]
Deltin prvi zadatak počeo je nakon noći kada su dovršili svoju operativnu procjenu 4. studenog 1979. kada su iranski studenti upali u američku ambasadu u [[Tehran]]u. Delta je odmah dobila zadatak da spasi taoce i počela je trenirati u kompleksu kojeg su sagradili vojni borbeni inženjeri u Bazi Zračne snage Eglin u [[Florida|Floridi]] te za kojeg predviđen da izgleda ili je sličan strukturi veleposlanstva u Tehranu. Po planu je spasilačka snaga trebala biti ubačena pomoću [[C-130 Hercules]]-a od [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Zračne snage SAD-a]] tijekom noći u udaljenu lokaciju u pustinji (''Desert One'') izvan Tehrana, zatim se sastati s grupom helikoptera [[RH-53 Sea Stallion]] (koji bi doletjeli s nosača zrakoplova U.S.S. ''Nimitz''-a smještenog blizu Indijskog oceana) od [[Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a|Korpusa marinaca]]. Helikopteri bi potom bili nadopunjeni gorivom kod ''Desert One''. Helikopteri i spasilačka postrojba (Delta Force i [[75. Ranger pukovnija|Rangeri]]) bi odletili na skriveni lokalitet izvan Tehrana i ostali pritajeni do sljedeće noći. Na večer spašavanja, Delta Force element bi kamionima došao do ambasade, pretražio kompleks, izbavio zatočenike te ih preveo preko ulice u nogometni stadion gdje bi se helikopteri smjestili za izvlačenje. Sea Stallioni bi odveli taoce na obližnje uzletište kod aerodroma kojeg je Rangerski vod zauzeo. [[Lockheed C-141 Starlifter]]-i bi poveli sa sobom cijelu spasilačku snagu i taoce, a helikoptere bi se uništilo i ostavilo.
Helikopteri su uzrokovali otkazivanje misije kod ''Desert One'', kada ih je dosta bilo izgubljeno zbog pješčanih oluja, umorom pilota i hidrauličkim kvarovima. Predsjednik [[Jimmy Carter|Carter]] je otkazao misiju. Dok je cijeli spasilački tim napuštao ''Desert One'', jedan od helikoptera se sudario s C-130 i tijekom nastale eksplozije i panike, helikopteri su bili napušteni, ostavljajući neodobrene planove misije u rukama Iranaca, eliminirajući svaki mogući drugi potajni pokušaj spašavanja.
'''Operacije u Srednjoj Americi'''<br>
Delta Force trupe su opsežno djelovale Srednjoj Americi, boreći se protiv Nacionalne oslobodilačke fronte Farabundo Marti i asistirajući pobunjeničkim grupama [[Kontraši]] zajedno s [[CIA|Centralnom obavještajnom agencijom]] (CIA).
'''Operacija Hitan bijes'''<br>
Druga Deltina misija počela je u ranim jutarnjim satima prvog dana operacije Hitan bijes, 25. listopada 1983., gdje im je plan bio napasti zatvor Richmond Hill i spasiti političke zatvorenike. Pošto je građen od ostataka utvrde iz 18. stoljeća, nije bilo moguće prići zatvoru pješice na tri strane osim kroz gusti dio džungle na strmoj planinskoj padini; četvrtoj strani se može prići pomoću uske ceste s visokim stablima. Zatvor nije imao mjesta za helikoptera koji bi sletio s napadačkim snagama. Richmond Hill također okružuje i jedna strana strme doline. Preko i iznad doline, na višem vrhu, se nalazi još jedna utvrda – Fort Frederic, koja služi kao grenadanski stožer. Iz Fort Frederica, stožer je lako kontrolirao padine i tlo od tjesnaca dolje s vatrenim oružjem i paljbom strojnica. To je bila dolina koju su helikopteri s Delta Force preletjeli pod pucnjavom grenadanskog stožera u 06:30 sati tog jutra.
Helikopteri od Task Force-a 160 (160. avijacijska pukovnija za specijalne operacije) uletjeli su u dolinu i okrenuli svoje noseve zatvoru. U nemogućnosti za slijetanje, Delta borci počeli su se spuštati s užetom iz helikoptera. Iznenada, dok su se članovi tima počeli neobuzdano ljuljati na užetu, helikopteri su se našli u unakrsnoj paljbi sprijeda, dok su trupe iz zatvora pucale; i još razornije, straga i s vrha. Prema objašnjenjima grenadanskih svjedoka, jedan je pilot helikoptera krenuo nazad bez dopuštenja i odbio je letjeti za napad.
'''Let Aeropostal 252'''<br>
29. srpnja 1984., let Aeropostal 252 iz [[Caracas]]a u otok [[Curaçao]] je otet. Dva dana kasnije, [[DC-9]] su pretražili venezuelanske snage, koji su usmrtili otmičare. Delta Force savjetnik bio je prisutan kao potpora.
'''Operacija Okrugla boca'''<br>
Delta je isplanirala operaciju za tri timova za Beirut u Libanonu kako bi izbavili taoce iz zatočeništva [[Hezbollah]]a, ali je akcija ukinuta kada su se pregovori sveli na to da se obeća zamjena oružja za taoce. Operacija je u konačnici potpuno obustavljena nakon što je priča iz novina [[Los Angeles Times]] otkrila [[Iran-Contra afera|Iran–Contra aferu]].
'''Operacija Teška sjena'''<br>
U knjizi ''Killing Pablo'', Mark Bowden sugerira da je Delta Force sniper usmrtio kolumbijanskog narkobosa [[Pablo Escobar|Pabloa Escobara]]. Ne postoji čvrsti dokaz ovoga, a zasluga je često pripisana kolumbijanskim sigurnosnim snagama, osobito Search Blocu, jednoj od troje jedinica za specijalne operacije Nacionalne policije Kolumbije.
'''Panama'''<br>
{{Glavni|Operacija Kiseli gambit}}
Prije operacije Pravedan povod gdje su američke snage zauzele svoja mjesta, bile su ključne misije za specijalno operacijske snage. [[Operacija Kiseli gambit]] bio je plan za spašavanje CIA-inog špijuna zvanog Kurt Muse iz zatvora Carcel Modelo u [[Panama City]]-u.
'''Operacija Pustinjski štit i Pustinjska oluja'''<br>
[[Datoteka:Delta-force-scud-hunters.jpg|minijatura|desno|Delta Force i SAS duboko iza iračkih linija.]]
[[Datoteka:Delta-schwarzkopf-hires.jpg|minijatura|lijevo|Deltini čuvari uz generala Schwarzkopfa.]]
Delta Force je bio implementiran tijekom [[Zaljevski rat|Pustinjske oluje]] s brojnim odgovornostima među kojima je bila potpora konvencionalnim vojnim postrojbama koje su pružale blisku zaštitu generalu Normanu Schwarzkopfu u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Delta Force, zajedno uz britanski [[Specijalna zračna služba|SAS]] (''Special Air Service'') i koalicijske specijalne snage, su bili u potrazi za SCUD raketama na sjeveru Iraka 1991. kao odgovor na Saddamove napade na [[Izrael]]. Delta je istražila velike pustinjske površine u potrazi za nedostižnim kamionima s ispaljivačima SCUD raketa kojih su uništili 26.
'''Operacija Gotička zmija'''<br>
[[Datoteka:Black Hawk Down Super64 over Mogadishu coast.jpg|minijatura|desno|Black Hawk iznad obale Mogadishua.]]
22. kolovoza 1993., eskadron C od Delta Force je poslan zajedno s Rangerima i drugim postrojbama u [[Mogadishu]], [[Somalija|Somaliji]].
Zadatak je bio uhvatiti nekoliko poručnika [[Mohamed Farrah Aidid|Mohameda Farraha Aidida]], kao i još par meta visoke vrijednosti. Misija je postala ugrožena nakon što su dva [[Black Hawk|MH-60L Black Hawk]] helikoptera srušena [[RPG-7|RPG]]-ovima. To je rezultiralo u daljnju bitku, a pet Delta operatora su poginula (šesti je umro u napadu [[minobacač]]a danima kasnije), također je stradalo šest Rangera, pet vojnih avijatičara te dva člana [[10. planinske divizija|10. planinske divizije]]. Procjene somalijskih smrti variraju od 133, kako je rekao Aididov zapovjednik trupa, do 1500–2000 po izjavi američkog ambasadora u Somaliji. 1999. Mark Bowden objavio je knjigu ''Black Hawk Down: A Story of Modern War'', prema kojoj je kasnije snimljen i [[Pad crnog jastreba (2001.)|film]] [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]] 2001.
'''Operacija Podržana demokracija'''<br>
Određeni potporni elementi Delte su sudjelovali u invaziji Haitija 1994., kao dio Task Force 120 (75. Ranger pukovnija i DEVGRU), zajedno s 1., 3. i 5. grupom Specijalnih snaga.
'''Talačka kriza u japanskom veleposlanstvu'''<br>
U siječnju 1997., Delta Force i 6 članova britanskog SAS-a su uvježbavali [[peru]]anske snage.
'''Konferencija STO-a'''<br>
Od 30. studenog do 2. prosinca 1999., članovi Delta Forcea pripremali su osiguranje protiv kemijskog napada na ministarskoj konferenciji [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] u [[Seattle]]u.
'''Operacija Vječna sloboda'''<br>
[[Datoteka:Delta force GIs disguised as Afghan civilians, November 2001 C.jpg|minijatura|desno|C tim, trupa 1, eskadron A, prerušen u mjesne stanovnike. Studeni, 2001.]]
Delta Force bila je jedna od postrojbi uključenih u početnu invaziju na Afganistan 2001. Delta Force je formirala srž posebne jedinice koja je lovila visoko-vrijedne mete poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] i ostale važne vođe [[Al-Qaeda|al-Qaede]] i [[Taliban]]a od listopada 2001., početkom operacije Vječna sloboda. Jedna takva operacija bio je zračno-desantni napad s potporom 75. Ranger pukovnije na sjedište Mullaha Mohammeda Omara kod zrakoplovne piste u provinciji Kandahar. Iako Delta nije uspjela uhvatiti Omara, Rangeri su zauzeli bitno strateško mjesto.
'''Operacija Iračka sloboda'''<br>
[[Datoteka:Airborne and Special Forces Uday-Qusay raid, 2003.jpg|minijatura|desno|Članovi Delte mogu se vidjeti s kacigama MICH TC-2002 ispred vojnika 101. zračnodesantne divizije. Mosul, Irak, 2003.]]
Jedna od nekoliko misija koje su Delta Force operatori imali važnu ulogu bila je [[Rat u Iraku|invazija na Irak 2003.]] Potajno su ušli u [[Bagdad]]. Njihovi zadatci bili su vođenje zračnih napada, građenje mreža [[doušnik]]a, prisluškivanje i [[sabotaža]] iračkih komunikacijskih linija. Sudjelovali su u operaciji Fantomski gnjev u travnju 2004. gdje su, većinom kao [[Snajperist|sniperi]].
Nakon invazije, zajedno s britanskim SAS-om, Delta Force je bio smješten u MSS (''Mission Support Station''; postaja za potporu misije) Fernandez u Bagdadu i eventualno je postao dio Radne skupine Center/Green; postaja je imenovana po MSG (''Master Sergeant'') Andy Fernandezu, Delta operatoru koji je poginuo 2. travnja 2003. boreći se protiv Ansar al-Islama u sjevernom Iraku.
16. lipnja 2003., eskadron G od SAS-a i eskadron B od Delte, uhvatili su poručnika-generala zvan Abid Hamid Mahmud al-Tikriti koji je bio osobni tajnik Saddama Husseina te je bio označen kao četvrta najvažnija meta visoke vrijednosti u Tikritu. Uhvaćen je u združenom helikopterskom i kopnenom napadu bez ikakvog otpora ili žrtava.
Dva dana kasnije, 18. lipnja, kao dio Radne skupine 20 (''Task Force 20''), Delta Force operatori i Rangeri odletjeli su iz Mosula kako bi zaustavili convoy Iračana koji su se uputili prema sirijanskoj granici; JSOC je sumnjao da je Saddam Hussein bio član convoya. Helikopterima je ponestalo vremena prije nego što je convoy pobjegao preko granice, međutim, Sekretar obrane Donald Rumsfeld dopustio je da se potjera nastavi kroz Siriju. U konačnici, Hussein nije bio u convoyu, ali nekoliko njegovih rođaka je.
31. listopada 2003., Delta Force je asistirao esk. A od SAS-a u operaciji Abalone; američke obavještajne službe ušli su u trag sudanskom jihadistu za kojeg se vjerovalo da olakšava dolazak islamskih terorista u Irak – pomoću 3 kompleksa u predgrađu Ramadija. Delta operatori uspješno su napali jednu od označenih zgrada i preuzeli su promatračke pozicije, dok je SAS napadao komplekse. Nakon osiguravanja prve od njihovih ciljanih zgrada, SAS-ov napad usporio se tijekom napadanja posljednje zgrade i pretrpili su gubitke, vod Bradley IFV-ova "namlatio" je kuću s paljbom i Delta Force je napao zgradu, pomogavši dovesti operaciju na uspješni zaključak. Za operaciju se vjerovalo da je usmrtila sudanskog jihadista, zajedno s desecima ostalih insurgenata, također je uhvaćeno i 4 stranih insurgenata, time pronalazeći neke od prvih stvarnih dokaza o međunarodnom jihadističkom pokretu u Iraku.
Do rane 2004., centar združenih operacija postavljen je u Zračnoj bazi Balad gdje bi JSOC-ov rat u Iraku bio pod vodstvom zapovjednika Delta Forcea; postao je operativan do srpnja.
2005., Delta Force zajedno s DEVGRU-om i regularnim snagama iz Vojske i Marinaca proveli su operaciju Zmijske oči; operacija sa svrhom da uništi lokalne mreže militanata, posebice protiv AQI-a (al-Qaeda u Iraku), eliminirajući grupe od vrha do dna, s naročitim fokusom na "posrednike". Operacija je provedena diljem Iraka. U svibnju iste godine, Delta operatori ubačeni su u zonu Radne skupine Blue (DEVGRU) u dolini Eufrata i uskoro su s nizom blisko-dometnih borbi došli u kontakt sa sunitskim militantima u velikom broju. 1. lipnja, SFC Steven Langmack poginuo je tijekom misije pored sirijanske granice, bio je jedan od prvih Deltinih žrtava od 2003. 17. lipnja, Delta operatori pretresli su kuću u al-Qaimu, blizu gdje je Langmack ubijen, uz potporu obližnjih bataljuna američkih Marinaca, napadajući brojne al-Qaedine borce od "kraja lanca". Jihadisti su imali bunker unutar zgrade – postavljajući zamku za jurišnike, kao rezultat, dva Deltina operatora Mike McNulty i Robert Horrigan poginuli su. Zbog rastućeg broja ubijenih i ranjenih u eskadronu, general Stan McChrystal zatražio je tada-direktora britanskih specijalnih snaga za asistenciju, međutim, odbio je radi tretiranja prema pritvorenicima i stanjima JSOC-ovog objekta za pritvor u Baladu i ostalim operativnim problemima kao što su pravila postupanja. Stoga je drugi Deltin eskadron doletio i Delta je nastavila sa svojim operacijama. 25. kolovoza, 3 operatora i 1 Ranger poginuli su u Gornjem Eufratu nakon što je njihovo vozilo uništio IEN; barem 3 operatora iz DEVGRU-a koji su u isto vrijeme bili ubačeni u Afganistanu dodijeljeni su Delti nakon što su zatražili dodatne jurišnike.
Rane 2006., Delta Force sudjelovao je u operaciji Dahir; udruženoj akciji s regularnim i ostalim jedinicama za specijalne operacije, cilj je bio eliminirati vodstvo AQI-a. 14. svibnja 2006., eskadron B od Delte – uključujući i suradničkog časnika SAS-a, proveli su misiju pored Yusufiye, protiv al-Qaedinih boraca u nekoliko zgrada. Dok su se operatori iskrcavali iz helikoptera pretrpjeli su paljbu iz vatrenog oružja i minobacača iz obližnje kuće, situacija je brzo eskalirala u bitku kako je više al-Qaedinih boraca dolazilo u borbu. 3 al-Qaedinih boraca – 1 bombaš samoubojica – pokušali su provesti napad pomoću kamiona, ali ubijeni su pod tučom paljbe. ''Gunner''i s bočnih vrata helikoptera koji su ubacili operatore pucali su u insurgente dok su AH-6 Little Bird-ovi radili niske prelete s paljbom, jedan AH-6 bio je oboren. Usprkos žestini bitke, operatori su uspjeli doći do svojih meta i zarobili su četiri insurgenata te pomogli trojici ozlijeđenih žena; tijekom zatišja, helikopter za CASEVAC (''casualty evacuation''; evakuacija žrtava) sletio je da bi maknuo mjesnike, ali je također došao pod paljbu, tako da su Amerikanci sazvali zračne napade na nekoliko meta oko zone slijetanja. U trajanju misije, 3 ostalih helikoptera bilo je prisiljeno sletiti zbog štete od paljbe s tla, ukupni broj stradalih bio je 2 ubijenih i 5 Amerikanaca ranjenih, s time da je više od 25 terorista ubijeno i 4 uhvaćeno. Zapovjednik eskadrona B bio je oslobođen svoje pozicije.
U travnju 2006., u racijama koje su proveli esk. B od SAS-a i esk. B od Delte na mete al-Qaede u područjima pod nazivom "Bagdadski pojasevi", prikupljene su informacije koje su dovele Koalicijske snage da provedu operaciju Larchwood 4; misija je pomogla neutralizirati Abu Musaba al-Zarqawija. Delta je bila i prisutna kod opsade [[Mosul]]a u kojem su Uday i Qusay Hussein ubijeni, a također je i sudjelovala u lovu i eventualnom uhićenju [[Saddam Hussein|Saddama Hussein]]a. To je bila radna skupina (''task force'') kojeg je činio jedan Deltin eskadron te Rangeri. Delta je na tlu sjeverno od Baqube 7. lipnja 2006. nadzirala kompleks gdje se Abu Musab al-Zarqawi skrivao. Nakon dugog lova na njega, Delta je sazvala zračni napad.
'''Objektiv Medford'''<br>
4. travnja 2004. na ulicama Bagdada su skupinu stranih radnika oteli irački kriminalci. Jedan od talijanskih taoca, Fabrizio Quattrocchi, je pogubljen nedugo nakon otmice. Preostali zarobljenici bili su Salvatore Selfio, Umberto Cupertino, Maurizio Agliana i Jerzy Kos iz Poljske.
8. lipnja iste godine., eskadron A od Delte, zajedno sa 160. SOAR ("Noćni vrebači") proveli spasili su strane radnike u kompleksu pored [[Ramadi]]ja. Otmičari su se odmah predali kad su ih operatori uhvatili nespremne. Misija je bila potpuni uspjeh.
Cijela akcija može se vidjeti na snimci: [https://www.youtube.com/watch?v=2PsOlLa03mc link]
'''Spašavanje Roya Hallumsa'''<br>
7. rujna 2005., Deltin tim spasio je američkog taoca. Roy Hallums radio je kao ugovaratelj, a Iračani su ga oteli 1. studenog 2004. zajedno uz šestero drugih: Phillippino Roberto, Tarongoy, [[nepal]]ac zvan Inus Dewari i još 3 Iračana. Dewari i 3 Iračana puštena su nedugo nakon otmice. Tarongoy je oslobođen u lipnju 2005., i rekao je da je Hallums još živ i da se u njegovu zamjenu traži 12 milijuna dolara. U rujnu iste godine je jedan Iračanin kojeg su pritvorile Koalicijske snage pružao obavijest na protivničku lokaciju gdje je Hallums držan: farmerska kuća nekih 24 km južno od Bagdada, glavnog grada. Hallums je pronađen u betonskom podrumu sa samo slamčicom za disanje. Jedan Delta operator pitao je Hallumsa "Jesi li ti Roy?". "Da." – odgovorio je. "Jackpot" uzviknuo je spasitelj. Roy je bio u zatočeništvu 311 dana.
Spašavanje se može vidjeti na videu: [https://www.youtube.com/watch?v=Pjxq3RSUKY4 link]
'''Napad u Benghaziju 2012.'''<br>
Tijekom napada u [[Benghazi]]ju 11. rujna 2012., dva Delta Force operatora u suradnji s pet CIA-inih ''officer''a i dva bivša [[Navy SEAL]]ova bili su u pomoć opkoljenoj [[Ambasada|ambasadi]] u Benghaziju, nakon što su platili pilotima 30 000 dolara da ih iz [[Tripoli]]ja odvedu u Benghazi. Poslije žestoke borbe, spasilačka ekipa uključujući dva Deltina članova, asistirali su u evakuaciji preživjelog diplomatskog osoblja prema glavnoj ambasadi u Tripoli. Za njihovu hrabrost i odvažnost Ryan Halbruner nagrađen je Križem istaknute službe, a Jolly Tate Mornaričkim križem.
'''Uhićenje Abu Anas al-Libia'''<br>
Čovjek odgovoran za bombardiranja u američkoj ambasadi u [[Kenija|Keniji]] 1998. – Nazih Abdul-Hamed Nabih al-Ruqai'i, poznat pod pseudonimom Abu Anas al-Libi, je uhvaćen 5. listopada 2013. (subota) kada su oko 10 Delta operatora uz pomoć [[FBI]] agenata i CIA-inih SAD (''Special Activities Division'') operativaca u 6 sati ujutro s bijelim kombijima s obojenim zamračenim prozorima okružili al-Libijev automobil te ga odveli s ulice glavnog grada Libije, Tripolija. Tijekom akcije su razbili prozore njegovog auta te al-Libiju navukli crnu vreću preko glave prije nego što su ga strpali u vozila bez registarskih pločica. Cijela ekipa je u sekundama nestala, a metu (al-Libi) je čekao sud s nizom optužbi zbog međunarodnih zločina.
Cijela snimka operacije može se vidjeti na sljedećem linku: [https://www.youtube.com/watch?v=9lzCvK-46yQ link]
'''Hvatanje Abu Ahmeda Khattale'''<br>
Preko noći 14. i 15. lipnja 2014., Delta Force tim, zajedno uz element Obavještajnog potpornog aktiviteta (''Intelligence Support Activity'', ISA) uhvatili su Abu Ahmeda Khattalu, koji je bio jedan od sudionika napada u Benghaziju 2012. FBI je ponovno bio prisutan jer je [[Barack Obama]] htio da to više bude policijsko uhićenje nego vojna racija. Khattala je uhvaćen na veoma sličan način kao i al-Libi.
'''Racija u sjevernoj Siriji'''<br>
4. srpnja 2014., nekoliko Deltinih timova je ubačeno u sjevernu [[Sirija|Siriju]] s ciljem da pronađu i izbave zatočenog novinara Jamesa Foleya i ostale američke taoce. Sudeći prema svjedocima, nakon što su uništili protuzračna oružja, operatori su napali bazu Islamske države Iraka i Sirije (ISIS). Baza je uništena, a svi jihadisti ubijeni s time da je jedan Amerikanac bio ranjen tijekom ubačavanja. Nije bilo prisutnih taoca zbog čega nije bilo nikoga za izbaviti.
'''Racija u istočnoj Siriji'''<br>
Preko noći 15. i 16. svibnja 2015., Delta Force operatori ušli su u al-Amr u istočnoj regiji Sirije pomoću helikoptera [[Black Hawk]] i [[V-22 Osprey]] gdje su na višekatnom kompleksu usmrtili [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIS]]-ovog glavnog seniorskog vođu Abu Sayyafa, uhvatili njegovu ženu te oslobodili 18-godišnju [[Jezidi|Yazidi]] ženu za koju je [[Pentagon]] tvrdio je držana kao [[Ropstvo|rob]]. Jedan američki vojni službenik nazvao je Sayyafa "[[emir]]om nafte i plina". Abu je služio ISIS-u kao financijer. Službenik [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Departmana obrane SAD-a]] rekao je da su islamski borci koji su branili svoju zgradu i Abu Sayyafa pokušali iskoristiti žene i djecu kao štitove. Delta operatori su eventualno ušli u zgradu gdje su u sobi našli Abu Sayyafa i njegovu ženu Umm zajedno. Racija je obavljena nakon puno tjedana nadziranja Abu Sayyafa koristeći informacije sakupljene od male, ali rastuće mreže doušnika koje su [[CIA]] i Pentagon razvili u Siriji, kao i od satelitskih slika, izvidničkih [[Bespilotna letjelica|UAV]]-ova i elektronskog prisluškivanja. Članovi Delte odmah su upali u pod pucnjavu čim su sletjeli pored zgrade u al-Amru koji je oko 30 km jugoistočno od Deir Ezzora, blizu naftnih instalacija koje je Abu nadzirao. Abu Sayyaf je neuspješno "pokušao uzvratiti" Delta timu paljbom. Operatori su mu uzeli ženu koja je imala vitalne informacije o ISIS-u i izbavili taoca dok su se vraćali prema Black Hawku koji je završio s mnogo rupa od zrna metaka tijekom racije. Delta Force je također preuzeo mnogo obavještajnih sredstava, mobitele, laptope, dokumente i ostale materijale. Itko od Deltinih članova nije poginuo ili ostao ranjen, a Islamska država izgubila je 12 hajia u borbi. Navodno je bilo i borbe "prsa u prsa".
'''Racija u sjevernom Iraku'''<br>
Oko 02:00 sati, 22. listopada 2015., [[Peshmerga]] i 30 Delta Force operatora izbavili su oko 70 iračkih taoca koje je ISIS držao zarobljenim u gradu pod imenom Hawija u provinciji Kirkuk, Irak. Taoce, među kojima je bilo 20 članova iračkih sigurnosnih snaga, je čekalo neizbježno masovno pogubljenje. Viši službenik [[Ministarstvo obrane SAD-a|Departmana obrane SAD-a]] izjavio je da je jedan član američkih snaga poginuo u borbi (Josh Wheeler), navodno je 10–20 ISIS-ovih boraca ubijeno, a 5 uhvaćeno te da su važne informacije o terorističkoj grupi obnovljene.
Američki kontingent od 3500 trupa savjetuje i trenira iračke i kurdske snage u vojnim bazama i područjima za vježbu. Viši američki službenici dugo su tražili dopuštenje od Bijele kuće da pošalju male timove na bojište s iračkim snagama zbog nekih važnih operacija, kao što je bitka za Mosul. Tajnik Pentagona, Peter Cook, rekao je da je SAD žurio spasiti živote i pokušavao pomoći odanom savezniku – kurdskoj regionalnoj vladi. Odluku da se američkim helikopterima (kombinacija [[UH-60 Black Hawk|Black Hawk]]a i [[CH-47 Chinook|Chinook]]a) ubace Delta i Peshmerga donio je Sekretar obrane Ashton B. Carter. Arapski taoci oslobođeni su iz ISIS-ovog zatvora, "Ljudi su bili okovani na zid", rekao je jedan dobro-postavljeni vojni izvor Fox Newsu. [[F-15E Strike Eagle|F-15]] je proveo zračne napade prije i poslije operacije, uništivši zatvor u potpunosti i obližnji most pored Hawije čime je ukinuta sposobnost ISIS-a da dobiva pojačanja. Kurdi su trebali voditi operaciju dok bi Amerikanci imali ulogu potpore. Međutim, Kurdi su bili pritisnuti paljbom od protivnika, tako da su Delta operatori počeli manevrirati kako bi pomogli svojim kurdskim saveznicima, zbog čega je jedan operator smrtno ranjen, izjavio je pukovnik Steven H. Warren, glasnogovornik Koalicije u Iraku pod američkim vodstvom. Kada su zatvorenici bili oslobođeni, Kurdi su se zaprepastili vidjevši da nije bilo ni jednog njihovog borca. Nije jasno je li obavještajnost bila loša ili je Islamska država premjestila Kurde negdje drugdje. Umjesto očekivanih 20 zatvorenika, bilo ih je 69, rekli su Kurdi. Neki od zatočenih bili su i mjesni stanovnici i militanti za koje ISIS sumnjao da su izdajice. Oslobođeni su rekli iračkim i američkim službenicima da su trebali biti pogubljeni u zoru u četvrtak nakon jutarnje molitve. Rovovski grobovi već su bili iskopani. Zgradu koju su preuzeli militanti bila je u vlasništvu lokalnog [[Sudac|suca]] koji je napustio regiju. Za svoje akcije u operaciji, Delta operator Pat Payne nagrađen je Medaljom časti 2020.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Američke vojne postrojbe]]
gi0a2n51e6n94sauundmwyaqis9jkwr
7087894
7087892
2024-12-13T18:44:27Z
Medvedek Uhec
276086
Pravopis
7087894
wikitext
text/x-wiki
{{pravopis}}
{{stil}}
{{Infookvir vojna postrojba
|naziv= 1. operativni odred specijalnih snaga–Delta
|slika= [[Datoteka:1st SFOD-D insignia.jpg|bezokvira]]
|opis slike= Delta Force insignija
|period= 19. studenog 1977.
|država= {{Z+X|SAD}}
|grana= [[Datoteka:Emblem of the United States Department of the Army.svg|23px|bezokvira]] [[Vojska Sjedinjenih Država]]
|uloga= specijalne operacije
|veličina=
|zapovjedna struktura= Zapovjedništvo za specijalne operacije SAD-a (USSOCOM)<br />
Zapovjedništvo za združene specijalne operacije (JSOC)<br />
Zapovjedništvo za specijalne operacije Vojske SAD-a (USASOC)
|sjedište= Fort Liberty, [[Sjeverna Karolina|Sjeverna Carolina]]
|nadimak= ''The Unit''<br />''D'Boys''
|bitke= Operacija Orlova kandža<br />Srednjoamerička kriza<br>Invazija na Grenadu<br />Invazija na Panamu<br />[[Zaljevski rat]]<br />Somalijski građanski rat<br />[[Kolumbijski sukob]]<br>[[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u Bosni]]<br />[[Rat na Kosovu]]<br />[[Rat u Afganistanu (2001. – 2014.)|Operacija Vječna sloboda]]<br />[[Rat u Iraku|Operacija Iračka sloboda]]<br />[[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu]]<br />Libijska kriza<br />Jemenska kriza<br />[[Sirijski građanski rat]]
}}
'''1. operativni odred specijalnih snaga–Delta''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''1st Special Forces Operational Detachment–Delta''; ''1st SFOD-D''), poznat kao Delta Force je postrojba Vojske Sjedinjenih Država.
== Povijest ==
[[Datoteka:Charles Beckwith.jpg|minijatura|desno|Pukovnik Charles Beckwith]]
Delta Force je osnovan nakon mnogih, dobro publiciranih terorističkih incidenata u '70-ima, koji su pridonijeli odluci vlade SAD-a u ustanovljenju Delte kao postrojbe za protuterorizam.
Charles Alvin Beckwith, član [[Specijalne snage Vojske Sjedinjenih Država|Specijalnih snaga Vojske]] (poznatih kao "Zelene beretke") i veteran [[Vijetnamski rat|Rata u Vijetnamu]], služio je kao razmjenski časnik u 22. SAS pukovniji tijekom gerilskog rata između [[Commonwealth]]a i malajske narodne oslobodilačke armije. Nakon što se vratio, Beckwith je podnio detaljni izvještaj ističući ranjivost Vojske SAD-a zbog nedostatka postrojbi tipa SAS. Specijalne snage Vojske SAD-a su se tijekom tog perioda usmjeravale nekonvencionalnom ratovanju, ali Beckwith je prepoznao potrebu "ne samo za učitelje, već i izvršitelje" (jer jedna od glavnih uloga Specijalnih snaga je uvježbavanje strane partnerske vojske).<ref name="Beckwith, Charlie 2000">Beckwith, Charlie. ''Delta Force''. Avon Books, 2000. {{ISBN|0-380-80939-7}}.</ref> U cilju je imao visoko prilagodljive i potpuno autonomne male timove sa širokim spektrom posebnih vještina za direktnu akciju i [[protuterorizam|protuterorističke]] misije. Obavijestio je vojne i vladine ličnosti koje su odbijale stvaranje nove jedinice izvan Specijalnih snaga ili mijenjanje postojećih metoda.
Konačno, sredinom '70-ih, kako je prijetnja terorizma rasla, Pentagon je dopustio Beckwithu da oformi postrojbu. Charlie Beckwith je procijenio da bi bilo potrebno 24 mjeseca da se tu novu jedinicu osposobi kao spremnu za misiju. Beckwithova procjena nastala je od razgovora kojeg je imao prije s brigadirom Johnom Wattsom dok je bio u Engleskoj 1976. Watts je objasnio Beckwithu da bi kreacija vojnog eskadrona trebala 18 mjeseci, ali mu je savjetovao da iznese vodstvu Vojske da je potrebno dvije godine te da ga nitko ne smije odgovoriti od toga. Da bi se opravdalo zašto je potrebno dvije godine da se izgradi Delta, Beckwith i njegovi suradnici napravili su popis u kojem su naveli sve ono što bi bilo potrebno u tu svrhu.<ref name="Beckwith, Charlie 2000"/>
4. studenog 1979., 53 američkih diplomata i građana postali su [[Iranska talačka kriza|taoci]] u veleposlanstvu SAD-a u [[Teheran|Tehranu]], Iranu. Jedinici je dodijeljena operacija zvana Orlova kandža i naređeno joj je da potajno uđe u državu i izbavi taoce iz veleposlanstva tijekom noći 24. i 25. travnja 1980. Operacija je prekinuta zbog problema s letjelicama. Komisija koja je pregledala nedostatke pronašla je 23 problema kod operacije, među kojima su neočekivani vremenski uvjeti pod kojim su se našle letjelice, problemi s gorivom, mehanikom i sl.<ref>Gabriel, Richard A. (1985). ''Military Incompetence'', Hill & Wang, {{ISBN|0-374-52137-9}}.</ref>
Nakon neuspjeha operacije, američka vlada shvatila da je potrebno više promjena. 160. avijacijska pukovnija za specijalne operacije je ustanovljena za posebne misije koje zahtijevaju zračnu potporu, a Mornarica je ustanovila Mornaričku specijalnu ratnu razvojnu grupu (''Naval Special Warfare Development Group'', DEVGRU). Zapovjedništvo za združene specijalne operacije je stvoreno za upravljanje raznim protuterorističkim jedinicama u Oružanim snagama SAD-a.
== Organizacija i struktura ==
Jedinica je u Zapovjedništvu za specijalne operacije Vojske (USASOC) i može djelovati kao dio Zapovjedništva za združene specijalne operacije (JSOC). Zapovjednik je [[pukovnik]].
Operativni elementi jedinice:
* eskadron A
* eskadron B
* eskadron C
* eskadron D
* eskadron E
* eskadron G
* signalni eskadron
* borbeni potporni eskadron
Svaki jurišni eskadron (A, B, C i D) podijeljen je u trupe koje su podijeljene u timove;
* trupa 1 (jurišna): A, B, C, D tim
* trupa 2 (jurišna): E, F, G, H tim
* trupa 3 (izvidnička): I, J, K, L tim
== Djelovanja ==
'''Operacija Orlova kandža'''<br>
[[Datoteka:Eagle Claw wrecks at Desert One April 1980.jpg|minijatura|desno|Ostaci sudarenih, izgorjelih i napuštenih letjelica kod ''Desert One''.]]
Deltin prvi zadatak počeo je nakon noći kada su dovršili svoju operativnu procjenu 4. studenog 1979. kada su iranski studenti upali u američku ambasadu u [[Tehran]]u. Delta je odmah dobila zadatak da spasi taoce i počela je trenirati u kompleksu kojeg su sagradili vojni borbeni inženjeri u Bazi Zračne snage Eglin u [[Florida|Floridi]] te za kojeg predviđen da izgleda ili je sličan strukturi veleposlanstva u Tehranu. Po planu je spasilačka snaga trebala biti ubačena pomoću [[C-130 Hercules]]-a od [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Zračne snage SAD-a]] tijekom noći u udaljenu lokaciju u pustinji (''Desert One'') izvan Tehrana, zatim se sastati s grupom helikoptera [[RH-53 Sea Stallion]] (koji bi doletjeli s nosača zrakoplova U.S.S. ''Nimitz''-a smještenog blizu Indijskog oceana) od [[Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a|Korpusa marinaca]]. Helikopteri bi potom bili nadopunjeni gorivom kod ''Desert One''. Helikopteri i spasilačka postrojba (Delta Force i [[75. Ranger pukovnija|Rangeri]]) bi odletili na skriveni lokalitet izvan Tehrana i ostali pritajeni do sljedeće noći. Na večer spašavanja, Delta Force element bi kamionima došao do ambasade, pretražio kompleks, izbavio zatočenike te ih preveo preko ulice u nogometni stadion gdje bi se helikopteri smjestili za izvlačenje. Sea Stallioni bi odveli taoce na obližnje uzletište kod aerodroma kojeg je Rangerski vod zauzeo. [[Lockheed C-141 Starlifter]]-i bi poveli sa sobom cijelu spasilačku snagu i taoce, a helikoptere bi se uništilo i ostavilo.
Helikopteri su uzrokovali otkazivanje misije kod ''Desert One'', kada ih je dosta bilo izgubljeno zbog pješčanih oluja, umorom pilota i hidrauličkim kvarovima. Predsjednik [[Jimmy Carter|Carter]] je otkazao misiju. Dok je cijeli spasilački tim napuštao ''Desert One'', jedan od helikoptera se sudario s C-130 i tijekom nastale eksplozije i panike, helikopteri su bili napušteni, ostavljajući neodobrene planove misije u rukama Iranaca, eliminirajući svaki mogući drugi potajni pokušaj spašavanja.
'''Operacije u Srednjoj Americi'''<br>
Delta Force trupe su opsežno djelovale Srednjoj Americi, boreći se protiv Nacionalne oslobodilačke fronte Farabundo Marti i asistirajući pobunjeničkim grupama [[Kontraši]] zajedno s [[CIA|Centralnom obavještajnom agencijom]] (CIA).
'''Operacija Hitan bijes'''<br>
Druga Deltina misija počela je u ranim jutarnjim satima prvog dana operacije Hitan bijes, 25. listopada 1983., gdje im je plan bio napasti zatvor Richmond Hill i spasiti političke zatvorenike. Pošto je građen od ostataka utvrde iz 18. stoljeća, nije bilo moguće prići zatvoru pješice na tri strane osim kroz gusti dio džungle na strmoj planinskoj padini; četvrtoj strani se može prići pomoću uske ceste s visokim stablima. Zatvor nije imao mjesta za helikoptera koji bi sletio s napadačkim snagama. Richmond Hill također okružuje i jedna strana strme doline. Preko i iznad doline, na višem vrhu, se nalazi još jedna utvrda – Fort Frederic, koja služi kao grenadanski stožer. Iz Fort Frederica, stožer je lako kontrolirao padine i tlo od tjesnaca dolje s vatrenim oružjem i paljbom strojnica. To je bila dolina koju su helikopteri s Delta Force preletjeli pod pucnjavom grenadanskog stožera u 06:30 sati tog jutra.
Helikopteri od Task Force-a 160 (160. avijacijska pukovnija za specijalne operacije) uletjeli su u dolinu i okrenuli svoje noseve zatvoru. U nemogućnosti za slijetanje, Delta borci počeli su se spuštati s užetom iz helikoptera. Iznenada, dok su se članovi tima počeli neobuzdano ljuljati na užetu, helikopteri su se našli u unakrsnoj paljbi sprijeda, dok su trupe iz zatvora pucale; i još razornije, straga i s vrha. Prema objašnjenjima grenadanskih svjedoka, jedan je pilot helikoptera krenuo nazad bez dopuštenja i odbio je letjeti za napad.
'''Let Aeropostal 252'''<br>
29. srpnja 1984., let Aeropostal 252 iz [[Caracas]]a u otok [[Curaçao]] je otet. Dva dana kasnije, [[DC-9]] su pretražili venezuelanske snage, koji su usmrtili otmičare. Delta Force savjetnik bio je prisutan kao potpora.
'''Operacija Okrugla boca'''<br>
Delta je isplanirala operaciju za tri timova za Beirut u Libanonu kako bi izbavili taoce iz zatočeništva [[Hezbollah]]a, ali je akcija ukinuta kada su se pregovori sveli na to da se obeća zamjena oružja za taoce. Operacija je u konačnici potpuno obustavljena nakon što je priča iz novina [[Los Angeles Times]] otkrila [[Iran-Contra afera|Iran–Contra aferu]].
'''Operacija Teška sjena'''<br>
U knjizi ''Killing Pablo'', Mark Bowden sugerira da je Delta Force sniper usmrtio kolumbijanskog narkobosa [[Pablo Escobar|Pabloa Escobara]]. Ne postoji čvrsti dokaz ovoga, a zasluga je često pripisana kolumbijanskim sigurnosnim snagama, osobito Search Blocu, jednoj od troje jedinica za specijalne operacije Nacionalne policije Kolumbije.
'''Panama'''<br>
{{Glavni|Operacija Kiseli gambit}}
Prije operacije Pravedan povod gdje su američke snage zauzele svoja mjesta, bile su ključne misije za specijalno operacijske snage. [[Operacija Kiseli gambit]] bio je plan za spašavanje CIA-inog špijuna zvanog Kurt Muse iz zatvora Carcel Modelo u [[Panama City]]-u.
'''Operacija Pustinjski štit i Pustinjska oluja'''<br>
[[Datoteka:Delta-force-scud-hunters.jpg|minijatura|desno|Delta Force i SAS duboko iza iračkih linija.]]
[[Datoteka:Delta-schwarzkopf-hires.jpg|minijatura|lijevo|Deltini čuvari uz generala Schwarzkopfa.]]
Delta Force je bio implementiran tijekom [[Zaljevski rat|Pustinjske oluje]] s brojnim odgovornostima među kojima je bila potpora konvencionalnim vojnim postrojbama koje su pružale blisku zaštitu generalu Normanu Schwarzkopfu u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Delta Force, zajedno uz britanski [[Specijalna zračna služba|SAS]] (''Special Air Service'') i koalicijske specijalne snage, su bili u potrazi za SCUD raketama na sjeveru Iraka 1991. kao odgovor na Saddamove napade na [[Izrael]]. Delta je istražila velike pustinjske površine u potrazi za nedostižnim kamionima s ispaljivačima SCUD raketa kojih su uništili 26.
'''Operacija Gotička zmija'''<br>
[[Datoteka:Black Hawk Down Super64 over Mogadishu coast.jpg|minijatura|desno|Black Hawk iznad obale Mogadishua.]]
22. kolovoza 1993., eskadron C od Delta Force je poslan zajedno s Rangerima i drugim postrojbama u [[Mogadishu]], [[Somalija|Somaliji]].
Zadatak je bio uhvatiti nekoliko poručnika [[Mohamed Farrah Aidid|Mohameda Farraha Aidida]], kao i još par meta visoke vrijednosti. Misija je postala ugrožena nakon što su dva [[Black Hawk|MH-60L Black Hawk]] helikoptera srušena [[RPG-7|RPG]]-ovima. To je rezultiralo u daljnju bitku, a pet Delta operatora su poginula (šesti je umro u napadu [[minobacač]]a danima kasnije), također je stradalo šest Rangera, pet vojnih avijatičara te dva člana [[10. planinske divizija|10. planinske divizije]]. Procjene somalijskih smrti variraju od 133, kako je rekao Aididov zapovjednik trupa, do 1500–2000 po izjavi američkog ambasadora u Somaliji. 1999. Mark Bowden objavio je knjigu ''Black Hawk Down: A Story of Modern War'', prema kojoj je kasnije snimljen i [[Pad crnog jastreba (2001.)|film]] [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]] 2001.
'''Operacija Podržana demokracija'''<br>
Određeni potporni elementi Delte su sudjelovali u invaziji Haitija 1994., kao dio Task Force 120 (75. Ranger pukovnija i DEVGRU), zajedno s 1., 3. i 5. grupom Specijalnih snaga.
'''Talačka kriza u japanskom veleposlanstvu'''<br>
U siječnju 1997., Delta Force i 6 članova britanskog SAS-a su uvježbavali [[peru]]anske snage.
'''Konferencija STO-a'''<br>
Od 30. studenog do 2. prosinca 1999., članovi Delta Forcea pripremali su osiguranje protiv kemijskog napada na ministarskoj konferenciji [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] u [[Seattle]]u.
'''Operacija Vječna sloboda'''<br>
[[Datoteka:Delta force GIs disguised as Afghan civilians, November 2001 C.jpg|minijatura|desno|C tim, trupa 1, eskadron A, prerušen u mjesne stanovnike. Studeni, 2001.]]
Delta Force bila je jedna od postrojbi uključenih u početnu invaziju na Afganistan 2001. Delta Force je formirala srž posebne jedinice koja je lovila visoko-vrijedne mete poput [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] i ostale važne vođe [[Al-Qaeda|al-Qaede]] i [[Taliban]]a od listopada 2001., početkom operacije Vječna sloboda. Jedna takva operacija bio je zračno-desantni napad s potporom 75. Ranger pukovnije na sjedište Mullaha Mohammeda Omara kod zrakoplovne piste u provinciji Kandahar. Iako Delta nije uspjela uhvatiti Omara, Rangeri su zauzeli bitno strateško mjesto.
'''Operacija Iračka sloboda'''<br>
[[Datoteka:Airborne and Special Forces Uday-Qusay raid, 2003.jpg|minijatura|desno|Članovi Delte mogu se vidjeti s kacigama MICH TC-2002 ispred vojnika 101. zračnodesantne divizije. Mosul, Irak, 2003.]]
Jedna od nekoliko misija koje su Delta Force operatori imali važnu ulogu bila je [[Rat u Iraku|invazija na Irak 2003.]] Potajno su ušli u [[Bagdad]]. Njihovi zadatci bili su vođenje zračnih napada, građenje mreža [[doušnik]]a, prisluškivanje i [[sabotaža]] iračkih komunikacijskih linija. Sudjelovali su u operaciji Fantomski gnjev u travnju 2004. gdje su, većinom kao [[Snajperist|sniperi]].
Nakon invazije, zajedno s britanskim SAS-om, Delta Force je bio smješten u MSS (''Mission Support Station''; postaja za potporu misije) Fernandez u Bagdadu i eventualno je postao dio Radne skupine Center/Green; postaja je imenovana po MSG (''Master Sergeant'') Andy Fernandezu, Delta operatoru koji je poginuo 2. travnja 2003. boreći se protiv Ansar al-Islama u sjevernom Iraku.
16. lipnja 2003., eskadron G od SAS-a i eskadron B od Delte, uhvatili su poručnika-generala zvan Abid Hamid Mahmud al-Tikriti koji je bio osobni tajnik Saddama Husseina te je bio označen kao četvrta najvažnija meta visoke vrijednosti u Tikritu. Uhvaćen je u združenom helikopterskom i kopnenom napadu bez ikakvog otpora ili žrtava.
Dva dana kasnije, 18. lipnja, kao dio Radne skupine 20 (''Task Force 20''), Delta Force operatori i Rangeri odletjeli su iz Mosula kako bi zaustavili convoy Iračana koji su se uputili prema sirijanskoj granici; JSOC je sumnjao da je Saddam Hussein bio član convoya. Helikopterima je ponestalo vremena prije nego što je convoy pobjegao preko granice, međutim, Sekretar obrane Donald Rumsfeld dopustio je da se potjera nastavi kroz Siriju. U konačnici, Hussein nije bio u convoyu, ali nekoliko njegovih rođaka je.
31. listopada 2003., Delta Force je asistirao esk. A od SAS-a u operaciji Abalone; američke obavještajne službe ušli su u trag sudanskom jihadistu za kojeg se vjerovalo da olakšava dolazak islamskih terorista u Irak – pomoću 3 kompleksa u predgrađu Ramadija. Delta operatori uspješno su napali jednu od označenih zgrada i preuzeli su promatračke pozicije, dok je SAS napadao komplekse. Nakon osiguravanja prve od njihovih ciljanih zgrada, SAS-ov napad usporio se tijekom napadanja posljednje zgrade i pretrpili su gubitke, vod Bradley IFV-ova "namlatio" je kuću s paljbom i Delta Force je napao zgradu, pomogavši dovesti operaciju na uspješni zaključak. Za operaciju se vjerovalo da je usmrtila sudanskog jihadista, zajedno s desecima ostalih insurgenata, također je uhvaćeno i 4 stranih insurgenata, time pronalazeći neke od prvih stvarnih dokaza o međunarodnom jihadističkom pokretu u Iraku.
Do rane 2004., centar združenih operacija postavljen je u Zračnoj bazi Balad gdje bi JSOC-ov rat u Iraku bio pod vodstvom zapovjednika Delta Forcea; postao je operativan do srpnja.
2005., Delta Force zajedno s DEVGRU-om i regularnim snagama iz Vojske i Marinaca proveli su operaciju Zmijske oči; operacija sa svrhom da uništi lokalne mreže militanata, posebice protiv AQI-a (al-Qaeda u Iraku), eliminirajući grupe od vrha do dna, s naročitim fokusom na "posrednike". Operacija je provedena diljem Iraka. U svibnju iste godine, Delta operatori ubačeni su u zonu Radne skupine Blue (DEVGRU) u dolini Eufrata i uskoro su s nizom blisko-dometnih borbi došli u kontakt sa sunitskim militantima u velikom broju. 1. lipnja, SFC Steven Langmack poginuo je tijekom misije pored sirijanske granice, bio je jedan od prvih Deltinih žrtava od 2003. 17. lipnja, Delta operatori pretresli su kuću u al-Qaimu, blizu gdje je Langmack ubijen, uz potporu obližnjih bataljuna američkih Marinaca, napadajući brojne al-Qaedine borce od "kraja lanca". Jihadisti su imali bunker unutar zgrade – postavljajući zamku za jurišnike, kao rezultat, dva Deltina operatora Mike McNulty i Robert Horrigan poginuli su. Zbog rastućeg broja ubijenih i ranjenih u eskadronu, general Stan McChrystal zatražio je tada-direktora britanskih specijalnih snaga za asistenciju, međutim, odbio je radi tretiranja prema pritvorenicima i stanjima JSOC-ovog objekta za pritvor u Baladu i ostalim operativnim problemima kao što su pravila postupanja. Stoga je drugi Deltin eskadron doletio i Delta je nastavila sa svojim operacijama. 25. kolovoza, 3 operatora i 1 Ranger poginuli su u Gornjem Eufratu nakon što je njihovo vozilo uništio IEN; barem 3 operatora iz DEVGRU-a koji su u isto vrijeme bili ubačeni u Afganistanu dodijeljeni su Delti nakon što su zatražili dodatne jurišnike.
Rane 2006., Delta Force sudjelovao je u operaciji Dahir; udruženoj akciji s regularnim i ostalim jedinicama za specijalne operacije, cilj je bio eliminirati vodstvo AQI-a. 14. svibnja 2006., eskadron B od Delte – uključujući i suradničkog časnika SAS-a, proveli su misiju pored Yusufiye, protiv al-Qaedinih boraca u nekoliko zgrada. Dok su se operatori iskrcavali iz helikoptera pretrpjeli su paljbu iz vatrenog oružja i minobacača iz obližnje kuće, situacija je brzo eskalirala u bitku kako je više al-Qaedinih boraca dolazilo u borbu. 3 al-Qaedinih boraca – 1 bombaš samoubojica – pokušali su provesti napad pomoću kamiona, ali ubijeni su pod tučom paljbe. ''Gunner''i s bočnih vrata helikoptera koji su ubacili operatore pucali su u insurgente dok su AH-6 Little Bird-ovi radili niske prelete s paljbom, jedan AH-6 bio je oboren. Usprkos žestini bitke, operatori su uspjeli doći do svojih meta i zarobili su četiri insurgenata te pomogli trojici ozlijeđenih žena; tijekom zatišja, helikopter za CASEVAC (''casualty evacuation''; evakuacija žrtava) sletio je da bi maknuo mjesnike, ali je također došao pod paljbu, tako da su Amerikanci sazvali zračne napade na nekoliko meta oko zone slijetanja. U trajanju misije, 3 ostalih helikoptera bilo je prisiljeno sletiti zbog štete od paljbe s tla, ukupni broj stradalih bio je 2 ubijenih i 5 Amerikanaca ranjenih, s time da je više od 25 terorista ubijeno i 4 uhvaćeno. Zapovjednik eskadrona B bio je oslobođen svoje pozicije.
U travnju 2006., u racijama koje su proveli esk. B od SAS-a i esk. B od Delte na mete al-Qaede u područjima pod nazivom "Bagdadski pojasevi", prikupljene su informacije koje su dovele Koalicijske snage da provedu operaciju Larchwood 4; misija je pomogla neutralizirati Abu Musaba al-Zarqawija. Delta je bila i prisutna kod opsade [[Mosul]]a u kojem su Uday i Qusay Hussein ubijeni, a također je i sudjelovala u lovu i eventualnom uhićenju [[Saddam Hussein|Saddama Hussein]]a. To je bila radna skupina (''task force'') kojeg je činio jedan Deltin eskadron te Rangeri. Delta je na tlu sjeverno od Baqube 7. lipnja 2006. nadzirala kompleks gdje se Abu Musab al-Zarqawi skrivao. Nakon dugog lova na njega, Delta je sazvala zračni napad.
'''Objektiv Medford'''<br>
4. travnja 2004. na ulicama Bagdada su skupinu stranih radnika oteli irački kriminalci. Jedan od talijanskih taoca, Fabrizio Quattrocchi, je pogubljen nedugo nakon otmice. Preostali zarobljenici bili su Salvatore Selfio, Umberto Cupertino, Maurizio Agliana i Jerzy Kos iz Poljske.
8. lipnja iste godine., eskadron A od Delte, zajedno sa 160. SOAR ("Noćni vrebači") proveli spasili su strane radnike u kompleksu pored [[Ramadi]]ja. Otmičari su se odmah predali kad su ih operatori uhvatili nespremne. Misija je bila potpuni uspjeh.
Cijela akcija može se vidjeti na snimci: [https://www.youtube.com/watch?v=2PsOlLa03mc link]
'''Spašavanje Roya Hallumsa'''<br>
7. rujna 2005., Deltin tim spasio je američkog taoca. Roy Hallums radio je kao ugovaratelj, a Iračani su ga oteli 1. studenog 2004. zajedno uz šestero drugih: Phillippino Roberto, Tarongoy, [[nepal]]ac zvan Inus Dewari i još 3 Iračana. Dewari i 3 Iračana puštena su nedugo nakon otmice. Tarongoy je oslobođen u lipnju 2005., i rekao je da je Hallums još živ i da se u njegovu zamjenu traži 12 milijuna dolara. U rujnu iste godine je jedan Iračanin kojeg su pritvorile Koalicijske snage pružao obavijest na protivničku lokaciju gdje je Hallums držan: farmerska kuća nekih 24 km južno od Bagdada, glavnog grada. Hallums je pronađen u betonskom podrumu sa samo slamčicom za disanje. Jedan Delta operator pitao je Hallumsa "Jesi li ti Roy?". "Da." – odgovorio je. "Jackpot" uzviknuo je spasitelj. Roy je bio u zatočeništvu 311 dana.
Spašavanje se može vidjeti na videu: [https://www.youtube.com/watch?v=Pjxq3RSUKY4 link]
'''Napad u Benghaziju 2012.'''<br>
Tijekom napada u [[Benghazi]]ju 11. rujna 2012., dva Delta Force operatora u suradnji s pet CIA-inih ''officer''a i dva bivša [[Navy SEAL]]ova bili su u pomoć opkoljenoj [[Ambasada|ambasadi]] u Benghaziju, nakon što su platili pilotima 30 000 dolara da ih iz [[Tripoli]]ja odvedu u Benghazi. Poslije žestoke borbe, spasilačka ekipa uključujući dva Deltina članova, asistirali su u evakuaciji preživjelog diplomatskog osoblja prema glavnoj ambasadi u Tripoli. Za njihovu hrabrost i odvažnost Ryan Halbruner nagrađen je Križem istaknute službe, a Jolly Tate Mornaričkim križem.
'''Uhićenje Abu Anas al-Libia'''<br>
Čovjek odgovoran za bombardiranja u američkoj ambasadi u [[Kenija|Keniji]] 1998. – Nazih Abdul-Hamed Nabih al-Ruqai'i, poznat pod pseudonimom Abu Anas al-Libi, je uhvaćen 5. listopada 2013. (subota) kada su oko 10 Delta operatora uz pomoć [[FBI]] agenata i CIA-inih SAD (''Special Activities Division'') operativaca u 6 sati ujutro s bijelim kombijima s obojenim zamračenim prozorima okružili al-Libijev automobil te ga odveli s ulice glavnog grada Libije, Tripolija. Tijekom akcije su razbili prozore njegovog auta te al-Libiju navukli crnu vreću preko glave prije nego što su ga strpali u vozila bez registarskih pločica. Cijela ekipa je u sekundama nestala, a metu (al-Libi) je čekao sud s nizom optužbi zbog međunarodnih zločina.
Cijela snimka operacije može se vidjeti na sljedećem linku: [https://www.youtube.com/watch?v=9lzCvK-46yQ link]
'''Hvatanje Abu Ahmeda Khattale'''<br>
Preko noći 14. i 15. lipnja 2014., Delta Force tim, zajedno uz element Obavještajnog potpornog aktiviteta (''Intelligence Support Activity'', ISA) uhvatili su Abu Ahmeda Khattalu, koji je bio jedan od sudionika napada u Benghaziju 2012. FBI je ponovno bio prisutan jer je [[Barack Obama]] htio da to više bude policijsko uhićenje nego vojna racija. Khattala je uhvaćen na veoma sličan način kao i al-Libi.
'''Racija u sjevernoj Siriji'''<br>
4. srpnja 2014., nekoliko Deltinih timova je ubačeno u sjevernu [[Sirija|Siriju]] s ciljem da pronađu i izbave zatočenog novinara Jamesa Foleya i ostale američke taoce. Sudeći prema svjedocima, nakon što su uništili protuzračna oružja, operatori su napali bazu Islamske države Iraka i Sirije (ISIS). Baza je uništena, a svi jihadisti ubijeni s time da je jedan Amerikanac bio ranjen tijekom ubačavanja. Nije bilo prisutnih taoca zbog čega nije bilo nikoga za izbaviti.
'''Racija u istočnoj Siriji'''<br>
Preko noći 15. i 16. svibnja 2015., Delta Force operatori ušli su u al-Amr u istočnoj regiji Sirije pomoću helikoptera [[Black Hawk]] i [[V-22 Osprey]] gdje su na višekatnom kompleksu usmrtili [[Islamska država Iraka i Levanta|ISIS]]-ovog glavnog seniorskog vođu Abu Sayyafa, uhvatili njegovu ženu te oslobodili 18-godišnju [[Jezidi|Yazidi]] ženu za koju je [[Pentagon]] tvrdio je držana kao [[Ropstvo|rob]]. Jedan američki vojni službenik nazvao je Sayyafa "[[emir]]om nafte i plina". Abu je služio ISIS-u kao financijer. Službenik [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Departmana obrane SAD-a]] rekao je da su islamski borci koji su branili svoju zgradu i Abu Sayyafa pokušali iskoristiti žene i djecu kao štitove. Delta operatori su eventualno ušli u zgradu gdje su u sobi našli Abu Sayyafa i njegovu ženu Umm zajedno. Racija je obavljena nakon puno tjedana nadziranja Abu Sayyafa koristeći informacije sakupljene od male, ali rastuće mreže doušnika koje su [[CIA]] i Pentagon razvili u Siriji, kao i od satelitskih slika, izvidničkih [[Bespilotna letjelica|UAV]]-ova i elektronskog prisluškivanja. Članovi Delte odmah su upali u pod pucnjavu čim su sletjeli pored zgrade u al-Amru koji je oko 30 km jugoistočno od Deir Ezzora, blizu naftnih instalacija koje je Abu nadzirao. Abu Sayyaf je neuspješno "pokušao uzvratiti" Delta timu paljbom. Operatori su mu uzeli ženu koja je imala vitalne informacije o ISIS-u i izbavili taoca dok su se vraćali prema Black Hawku koji je završio s mnogo rupa od zrna metaka tijekom racije. Delta Force je također preuzeo mnogo obavještajnih sredstava, mobitele, laptope, dokumente i ostale materijale. Itko od Deltinih članova nije poginuo ili ostao ranjen, a Islamska država izgubila je 12 hajia u borbi. Navodno je bilo i borbe "prsa u prsa".
'''Racija u sjevernom Iraku'''<br>
Oko 02:00 sati, 22. listopada 2015., [[Peshmerga]] i 30 Delta Force operatora izbavili su oko 70 iračkih taoca koje je ISIS držao zarobljenim u gradu pod imenom Hawija u provinciji Kirkuk, Irak. Taoce, među kojima je bilo 20 članova iračkih sigurnosnih snaga, je čekalo neizbježno masovno pogubljenje. Viši službenik [[Ministarstvo obrane SAD-a|Departmana obrane SAD-a]] izjavio je da je jedan član američkih snaga poginuo u borbi (Josh Wheeler), navodno je 10–20 ISIS-ovih boraca ubijeno, a 5 uhvaćeno te da su važne informacije o terorističkoj grupi obnovljene.
Američki kontingent od 3500 trupa savjetuje i trenira iračke i kurdske snage u vojnim bazama i područjima za vježbu. Viši američki službenici dugo su tražili dopuštenje od Bijele kuće da pošalju male timove na bojište s iračkim snagama zbog nekih važnih operacija, kao što je bitka za Mosul. Tajnik Pentagona, Peter Cook, rekao je da je SAD žurio spasiti živote i pokušavao pomoći odanom savezniku – kurdskoj regionalnoj vladi. Odluku da se američkim helikopterima (kombinacija [[UH-60 Black Hawk|Black Hawk]]a i [[CH-47 Chinook|Chinook]]a) ubace Delta i Peshmerga donio je Sekretar obrane Ashton B. Carter. Arapski taoci oslobođeni su iz ISIS-ovog zatvora, "Ljudi su bili okovani na zid", rekao je jedan dobro-postavljeni vojni izvor Fox Newsu. [[F-15E Strike Eagle|F-15]] je proveo zračne napade prije i poslije operacije, uništivši zatvor u potpunosti i obližnji most pored Hawije čime je ukinuta sposobnost ISIS-a da dobiva pojačanja. Kurdi su trebali voditi operaciju dok bi Amerikanci imali ulogu potpore. Međutim, Kurdi su bili pritisnuti paljbom od protivnika, tako da su Delta operatori počeli manevrirati kako bi pomogli svojim kurdskim saveznicima, zbog čega je jedan operator smrtno ranjen, izjavio je pukovnik Steven H. Warren, glasnogovornik Koalicije u Iraku pod američkim vodstvom. Kada su zatvorenici bili oslobođeni, Kurdi su se zaprepastili vidjevši da nije bilo ni jednog njihovog borca. Nije jasno je li obavještajnost bila loša ili je Islamska država premjestila Kurde negdje drugdje. Umjesto očekivanih 20 zatvorenika, bilo ih je 69, rekli su Kurdi. Neki od zatočenih bili su i mjesni stanovnici i militanti za koje ISIS sumnjao da su izdajice. Oslobođeni su rekli iračkim i američkim službenicima da su trebali biti pogubljeni u zoru u četvrtak nakon jutarnje molitve. Rovovski grobovi već su bili iskopani. Zgradu koju su preuzeli militanti bila je u vlasništvu lokalnog [[Sudac|suca]] koji je napustio regiju. Za svoje akcije u operaciji, Delta operator Pat Payne nagrađen je Medaljom časti 2020.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Američke vojne postrojbe]]
nl02m63yj8a4f2uaffgz8ygnz2m3gfe
Panturkizam
0
513916
7087896
6158677
2024-12-13T18:53:01Z
RadioElectrico
111026
7087896
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Map-TurkicLanguages.png|mini|Mapa regije gdje se govori turskim jezicima]]
'''Panturkizam''' je politički koncept koji ima za cilj ujedinjenje svih Turaka i naroda koji govore [[Turski jezik|turskim jezikom]] kao i teritorija na kojima oni žive. Nastao je oko [[1880.]] godine među turskim intelektualcima u tadašnjoj [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], s ciljem kulturnog i političkog ujedinjenja svih [[Turci|Turaka]] s prostora tadašnjeg [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]], [[Rusko Carstvo|Rusije]], [[Republika Kina|Kine]], [[Iran]]a, [[Afganistan]]a.
[[Ideologija]] pokreta koji teži stvaranju Velike Turske naziva se u literaturi '''panturcizam'''.
Panturkizam se u značajnoj mjeri preklapa s [[islamizam|islamistizmom]] i konceptom tzv. [[Neoosmanizam|neoosmanizma]], težnje za pozicioniranjem moderne Turske u okvire koji približno odgovaraju bivšem [[Osmansko Carstvo|Osmanskom imperiju]].<ref>[https://jamestown.org/program/neo-ottomanism-edging-out-pan-turkism-in-central-asia/ "Neo-Ottomanism Edging Out Pan-Turkism in Central Asia"], Paul Goble, "The Jamestown Foundation", 5. ožujka 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2024.</ref>
Jedan od najznačajnijih ranih eksponenata panturcizma je [[Enver-paša]], otomanski ministar rata tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i jedan od lidera borbe protiv [[Rusko Carstvo|Ruske Imperije]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetske]] vladavine u [[Srednja Azija|Centralnoj Aziji]].
Značajna epizoda u povijesti panturcizma odigrala se tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], kada su [[nacionalsocijalizam|nacisti]] pokušali potkopati sovjetsko jedinstvo pod zastavom panturcizma u borbi sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om. Njemački pokušaji, međutim, nisu dali značajne rezultate.
== Armenski genocid ==
Panturcizam je bio osnovna ideologija i povod za [[armenski genocid|genocid nad Armencima]] koji je [[1915.]] godine sproveden pod upravom Enver-paše s ciljem uklanjanja ne-turske i ne-muslimanske manjine iz Osmanskog carstva i u cilju stvaranja velikoturske države.
== Grčki genocid ==
'''Grčki genocid''' je termin koji se koristi od strane nekih akademika a odnosi se na sudbinu Grka u Otomanskom carstvu tijekom i nakon Prvog svetskog rata (1914. – 1923). Kao i [[Armenci]] i [[Asirci]], Grci su bili podvrgnuti raznim oblicima [[progon]]a, uključujući masakre, protjerivanja. Procjenjuje se da je na stotine tisuća Grka umrlo tijekom ovog perioda kao rezultat progona i masakra otomanskih vlasti.
== Genocid nad Armencima, Asircima i Kurdima ==
Pored armenskog i grčkog genocida, pan-turski [[Mladoturci|Mladoturski]] režim u Otomanskom carstvu sprovodio je genocid i nad asirskim i [[Kurdi|kurdskim]] stanovništvom.
Panturcizam i turska nacionalistička historiografija je korištena da se potpuno negira identitet Armenaca i Kurda. Istovremeno, razne revizionističke tvrdnje su napravljene na drevnim narodima u regionu i šire.
== Literatura ==
* Jacob M. Landau. ''Pan-Turkism: From Irredentism to Cooperation''. Hurst, 1995. {{ISBN|1-85065-269-4}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/440700/Pan-Turkism Enciklopedija britanika]
* Jacob M. Landau, "Radical Politics in Modern Turkey", BRILL, 1974.
* Robert F. Melson, "The Armenian Genocide" in Kevin Reilly (Editor), Stephen Kaufman (Editor), Angela Bodino (Editor) "Racism: A Global Reader (Sources and Studies in World History)", M.E. Sharpe 2003. str 278.
* Kieser, Hans-Lukas (2006). Turkey beyond nationalism: towards post-nationalist identities. I. B. Tauris. pp. 19. {{ISBN|1-84511-141-9}}
* Geraci, Robert P. (2001). Window on the East: National and Imperial Identities in Late Tsarist Russia. Cornell University Press. str. 278. {{ISBN|978-0-8014-3422-8}}
{{Iredentizam}}
[[Kategorija:Iredentizam]]
[[Kategorija:Politika Turske]]
5owb5deq6kg96r69vrhfqf2e4cbkvz7
Neoosmanizam
0
513919
7087895
6216324
2024-12-13T18:49:40Z
RadioElectrico
111026
7087895
wikitext
text/x-wiki
'''Neoosmanizam''' je nacionalistička, [[islamizam|islamistička]] i [[panturkizam|panturkistička]] [[ideologija]] i političko-strategijski program koji zagovara obnovu utjecaja današnje [[Republika Turska|Republike Turske]] na svim onim područjima koja je svojedobno osvojilo [[Osmansko Carstvo]] od početka 14. stoljeća pa do pada carstva 1922. (pogledati kartu). [[Datoteka:OttomanEmpireIn1683.png|mini|400px|Teritoriji pod vlašću Osmanskog carstva kroz povijest.]]
Koncept neoosmanizma je u velikoj mjeri vezan uz misao i rad [[Ahmet Davutoğlu]], turskog politologa, godišnjeg Glavnog savjetnika tadašnjeg turskog premijera [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Tayyipa Erdoğana]] (2003.-2009.), potom ministra vanjskih poslova Turske (2009.-2014.) i premijera Turske (2014.-2016.). U svojoj knjizi "Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske" izdanoj 2001. zalaže za koncept "bez problema sa susjedima", u kojemu bi Turska trebala okrenuti težište svojih težnji s ideje da postane Europska zemlja, na ideju da ostvari svoj kulturalni, gospodarski i politički utjecaj - u što većoj mjeri miroljubivim sredstvima - na područjima na kojima je Osmansko carstvo u prošlosti ostvarivalo vlast ili utjecaj.<ref>[https://eurasiamagazine.com/ahmet-davutoglu-strategic-depth "Ahmet Davutoğlu: Strategic Depth"] (prezentacija knjige) "Eurasia Magazine". Pristupljeno 13. prosinca 2024.</ref>
Neoosmanska interesna sfera obuhvaća prostore Zakavkazja i Središnje Azije (tj. područje na kojemu se govore [[turkijski jezici]]), Bliskog istoka i Jugoistočne Europe, odnosno Balkanskog poluotoka.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike">[http://www.nspm.rs/prikazi/strategijska-dubina-turske-spoljne-politike.html Nova srpska politička misao: „Strategijska dubina“ turske spoljne politike, 19.7.2010.] {{sr}}</ref>
Neki analitičari sagledavaju da je posrijedi ideologija zasnovana na gledištima konzervativnih turskih političara iz [[Anadolija|Anadolije]], na kojoj je zasnovana današnja vanjska politika [[Republika Turska|Republike Turske]], kao i skupini [[islamizam|islamista]] i .<ref name="Šta je to neoosmanizam">[http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Analize/2010/043.html Srpska politika: Političke analize: Šta je to neoosmanizam? Prof.dr Darko Tanasković na predavanju „Neoosmanizam - Povratak Turske na Balkan“, 22. lipanj 2010.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="Strategijska dubina turske vanjske politike">[http://www.nspm.rs/prikazi/strategijska-dubina-turske-spoljne-politike.html Nova srpska politička misao: „Strategijska dubina“ turske spoljne politike, 19.7.2010.] </ref>
Kako je Turska zadnjih desetljeća postala znatno gospodarski jačom i stoga samouvjerenijom, te se s vremenom upušta i u vojne aktivnosti u drugim zemljama, neki analitičari iskazuju zabrinutost nad agresivnim potencijalima neoosmanizma osobito na Bliskom Istoku<ref>[https://autograf.hr/erdoganove-ambicije-su-velike-a-sada-i-poznate-neoosmanizam/ "Erdoğanove ambicije su velike, a sada i poznate – neoosmanizam"], Inoslav Bešker, "Autograf", 25. listopada 2016. Pristupljeno 13. prosinca 2024.</ref> i Sjevernoj Africi.<ref>[https://english.ahram.org.eg/NewsContent/50/1204/359006/AlAhram-Weekly/Opinion/NeoOttoman-delusions-in-Libya.aspx "Neo-Ottoman delusions in Libya"], Ioannis Kotoulas, "Ahram Online", 9. siječnja 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2024.</ref>
U [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]], koja nije bila dio Osmanskog carstva, ali s kojom Turska ima etničku i jezičnu bliskost, neoosmanizam se povezuje s tzv. [[Panturkizam|panturkizmom]].<ref>[https://jamestown.org/program/neo-ottomanism-edging-out-pan-turkism-in-central-asia/ "Neo-Ottomanism Edging Out Pan-Turkism in Central Asia"], Paul Goble, "The Jamestown Foundation", 5. ožujka 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2024.</ref>
== Ahmet Davutoğlu ==
[[File:MSC 2014 Davutoglu Mueller MSC2014.jpg|thumb|left|Davutoğlu na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti 2015. godine]]
Bivši Ministar vanjskih poslova [[Republika Turska|Republike Turske]] [[Ahmet Davutoğlu]] i šef odsjeka za međunarodne odnose Sveučilišta Beykent - koje je, prema mišljenju islamologa [[Darko Tanasković|Darka Tanaskovića]] "rasadnik neoosmanizma".<ref name="Šta je to neoosmanizam"/> Davutouğlu je autor djela „Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske“ (2001.) u kome su predstavljena načela neoosmanske ideologije koja su na današnjoj turskoj političkoj sceni oživotvorena u programu Erdoğanove stranke AKP (čiji je vrlo istaknuti član tada bio i Davutouğlu) i potom u vanjskoj politici dugogodišnjeg turskog premijera i potom predsjednika [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Tyyipa Erdogana]]. U svom djelu iz 2001. „Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske“, Ahmet Davutoğlu iznosi da je „Turska baštinik svih stoljeća osmanske prošlosti tijekom kojih su postavljene trajne osnove u povijesnom, ekonomskom i mentalnom pogledu, zbog čega Turska i danas ima mogućnost i sva prava na tim prostorima ostvariti posebnu ulogu“, te da „Turska kao nasljednica Otomanskog imperija ne može biti epizodist, već isključivo [[protagonist]] na međunarodnoj sceni“.<ref name="Šta je to neoosmanizam"/>
Na otvaranju konferencije „Osmansko nasljeđe i muslimanske zajednice Balkana danas“ u listopadu 2009. u Sarajevu, Ahmet Davutoğlu je kao tadašnji ministar vanjskih poslova [[Republika Turska|Republike Turske]] izjavio sljedeće:
{{citat5|Mi želimo novu balkansku regiju utemeljenu na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti, suradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan... Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča, a sada trebamo obnoviti tu priču.|Ahmet Davutoğlu<ref name="Cilj turske vanjske politike - Uspon otomanskog Balkana">{{Cite news |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=10959 |title=Cilj turske vanjske politike - Uspon otomanskog Balkana |date=2009-10-24 |publisher=RTRS}}</ref>}}
U svom djelu „Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske“ Ahmet Davutoğlu objašnjava da bi za projekt obnove i snaženja utjecaja "novog Osmanskog carstva" - odnosno, današnje Republike Turske kao njegove sljednice u svim pogledima, kao „građevinski materijal“ trebalo poslužiti muslimansko stanovništvo pojedinih regija.<ref name="Strategijska dubina turske vanjske politike"/> On [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Albanci|Albance]] smatra za dva „temeljna i tradicionalna oslonca osmansko-panturkističke politike na Balkanu“.<ref name="Strategijska dubina turske vanjske politike"/> Davutoğlu prostor koji se sa zapada proteže od Bihaća, preko Federacije BiH, zatim Stare Raške (Sandžaka), Kosova, Albanije, Makedonije, Kirdžalije do Trakije, smatra svojevrsnim koridorom od velike važnosti za Republiku Tursku.<ref name="Strategijska dubina turske vanjske politike"/> Ovaj prostor je već ranije definiran kao zelena transverzala. U svom djelu „Strategija dubina“ Davutoğlu opisuje tri koncentrična geopolitička kruga, odnosno turske interesne sfere.<ref name="Strategijska dubina turske vanjske politike"/> U tako nazvanom „Unutarnjem krugu“ se nalaze Republika Srbija, Kosovo, Republika Albanija i Republika Sjeverna Makedonija; u „Središnjem krugu“ su Republika Srbija, Republika Grčka, Republika Bugarska i Bosna i Hercegovina (Federacija BiH); dok „Vanjski krug“ koji nije od primarne važnosti za Republiku Tursku čine [[Republika Hrvatska]], Republika Mađarska i Republika Rumunjska.<ref name="Strategijska dubina turske vanjske politike"/>
== Odnos prema sekularističkim "kemalističkim" politikama u Turskoj ==
{{glavni|Mustafa Kemal Atatürk|Mladoturci}}
Neoosmanizam se pojavljuje kao obnovljena osmanska ideologija i kao suprotnost [[kemalizam|kemalizmu]] u Republici Tuskoj krajem dvadesetog stoljeća.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/> Islamisti smatraju da je moderna nacionalna država zasnovana na sekularnim vrijednostima - kakvu je 1920. godina zasnovao general i 1. predsjednik [[Turska|Republike Turske]] [[Mustafa Kemal Atatürk]] - glavna prepreka za reislamizaciju turskog društva. Oni smatraju da nastojanja za uspostavu sekularnog poredka smanjuje politički utjecaj Republike Turske, u odnosu na Osmansko carstvo koje se temeljilo na osnovama islama i u kojemu je islamska vjerska zajednica bila neodvojivo vezana uz državu, <ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike" /> i zapravo istovjetna s državom koju se u socijalnom i pravnom smislu sagledavalo kao zajednicu muslimana, osnovanu radi čuvanja i širenja područja muslimanske vlasti.<ref>[https://www.jstor.org/stable/260456 "The Ottoman Empire and Its Aftermath"], Bernard Lewis,"Journal of Contemporary History" Vol. 15, No. 1, "Imperial Hangovers", siječanj 1980., str. 27-36</ref>
== Literatura ==
* ''Neoosmanizam - povratak Turske na Balkan'', [[Darko Tanasković]], JP „Službeni glasnik“, Beograd, (2010.)
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://frontal.rs.s82220.gridserver.com/cyrl/?page=3&vijest=37634 Frontal. rs: Neoosmanizam: Upoznati i razotkriti, 3.2.2010.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Analize/2010/043.html Srpska politika: Političke analize: Šta je to neoosmanizam? Prof. dr Darko Tanasković na predavanju „Neoosmanizam - Povratak Turske na Balkan“, 22. juni 2010.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Komentari/2009/076.html Srpska politika: Cilj Turske uspon otomanskog Balkana: Turci se opet šetkaju srpskim zemljama, 1.12.2009.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.nspm.rs/prikazi/strategijska-dubina-turske-spoljne-politike.html Nova srpska politička misao: „Strategijska dubina“ turske spoljne politike 19. juli 2010.]
* [http://frontal.rs.s82220.gridserver.com/cyrl/?page=50&kat=5&vijest=32649 Frontal.rs: Vraća li se turski zeman? 31.10.2009.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=34819 Radio televizija Republike Srpske: Banjaluka - Davutoğlov diplomatski skandal, 29.01.2011.]
* [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=42715 Radio televizija Republike Srpske: Tanasković: Nedostatak javnog reagovanja ohrabruje neoosmaniste, 03.07.2011.]
* [http://www.rtrs.tv/av/player.php?id=17085&x=1 Radio televizija Republike Srpske: Presing: O uticaju Turske na Balkan, 20. 2. 2012.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=59021 Radio-televizija Republike Srpske: Štetna turska politika na Balkanu, naročito prema BiH, 3. 4. 2012.]
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Politika Turske]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:Islam]]
9hrknxwpxcdubjaf2kxdq21yicwl491
Antonio Tkalec
0
521160
7088233
7066031
2024-12-14T11:32:43Z
Agneza Levanić
120956
Vraćamo uklonjene podatke
7088233
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir glazbenik
| Ime = Antonio Tkalec
| Img =
| Img_capt =
| Img_size =
| Landscape =
| Background = samostalni glazbeni umjetnik
| Rodno_ime =
| Pseudonim =
| Rođenje = [[14. prosinca]] [[1982.]]
| Smrt =
| Prebivalište = Varaždin, Hrvatska
| Instrument =
| Žanr = [[duhovna glazba]]
| Zanimanje = samostalni glazbeni umjetnik: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[kantautor]], [[glazbeni aranžer]], [[glazbeni producent]] i [[multiinstrumentalist]]
| Djelatno_razdoblje = [[1989.]] - danas
| Producentska_kuća = [[Sky Road Music Studio]], [[Acordis]]
| Angažman = po cijelom svijetu
| URL = [http://www.antoniotkalec.com/ www.antoniotkalec.com]
| nagrade = Festival "Duga" Ludbreg 2000.g. - 2. nagrada, Festival "Duga" Ludbreg 2002.g. - 3. nagrada, Festival "Maruševec" 2007.g. - nagrada za najbolji tekst, Festival "Maruševec" 2007.g. - nagrada za najbolju glazbu, Festival "Maruševec" 2008.g. - nagrada za najbolju glazbu, Festival "Tonkafest" Ogulin 2008.g. - nagrada za najljepši tekst, Festival "Tonkafest" Ogulin 2009.g. - 2. nagrada publike, Festival "Marijafest" Ptujska Gora (Slovenija) - nagrada za najljepši tekst, Festival "Tonkafest" Ogulin 2011.g. - nagrada izvođača, Festival "Marijafest" Ptujska Gora (Slovenija) - nagrada za najljepši tekst, Festival "Tonkafest" Ogulin 2012.g. - 2. nagrada publike, Festival "Tonkafest" Ogulin 2012.g. - 3. nagrada žirija, Festival "Tonkafest" Ogulin 2013.g. - 3. nagrada publike, Festival "Tonkafest" Ogulin 2014.g. - 1. nagrada publike (pobjeda), Festival "Tonkafest" Ogulin 2016.g. - 3. nagrada publike, Festival "Tonkafest" Ogulin 2016.g. - nagrada za POSEBAN DOPRINOS FESTIVALU, Festival "Uskrsfest" 2017.g. - 3. nagrada, Festival "Tonkafest" Ogulin 2017.g. - 3. nagrada publike, Festival "Tonkafest" Ogulin 2018.g. - 1. nagrada publike (pobjeda)
| Značajni instrumenti = klavijature, gitare, bass, klavir, orgulje, udaraljke, bubnjevi
}}
'''Antonio Tkalec''' - samostalni glazbeni umjetnik. ([[Nedeljanec]], Varaždin - [[14. prosinca]] [[1982.]]), [[hrvat]]ski je [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[kantautor]], [[glazbeni producent]] i multiinstrumentalist [[Duhovna glazba|duhovne glazbe]].
== Životopis ==
'''''Samostalni glazbeni umjetnik''''' ''(pjevač, skladatelj, tekstopisac, kantautor, glazbeni aranžer, multiinstrumentalist i producent moderne duhovne glazbe)''
Rođen je 14. prosinca 1982.g. u Nedeljancu, selu do Varaždina kao najstarije od četvero djece u skromnoj ali pobožnoj obitelji, u kojoj je oduvijek bila prisutna obiteljska krunica. Od najranijeg djetinjstva pomogao je roditeljima u teškoj materijalnoj situaciji; nakon škole odlazio bi s majkom čistiti pogon jedne tvornice, nakon čega su išli raditi na polje do na večer, a tek nakon toga je pisao zadaću i učio. Sa sedam godina priključio se mladom crkvenom pjevačkom društvu „Tin“ iz Nedeljanca gdje je pjevajući i svirajući na svetim Misama i priredbama proveo deset godina.
Zbog teške materijalne situacije, roditelji mu nisu mogli priuštiti nikakav instrument ni glazbenu školu, a i njegov tata je bio protiv toga da Antonio gubi vrijeme s glazbom. Stoga je sam sebi izradio intrumente: klavijature od starih dasaka na kojima je iscrtao tipke, gitare od komada drveta na koji je napeo metalne žice od struje i bubnjeve od stari kanti, kanistara i metalnih poklopaca, te je tako naučio svirati. Sve to je radio u tajnosti da tata ne sazna, pa se često kasno noću iskradao iz kuće i odlazio daleko u vrt i u polje vježbati svirati i pjevati gdje ga nitko ne čuje. '''IAKO JE SAMOUK - DANAS JE PROFESIONALNI STUDIJSKI GLAZBENIK čiji rad je izuzetno cijenjen diljem Hrvatske i mnogih drugih zemalja.'''
'''1998.g''' počeo je pisati i skladati svoje prve autorske pjesme.
'''1999.g.''' prvi puta je samostalno nastupio na nekom festivalu, bio je to festival duhovne glazbe “Duga” u Ludbregu, gdje je sa svojom pjesmom '''“Molitva za svijet” osvojio 2. mjesto.'''
'''2000.g.''' osnovao je duhovni bend “Pro Vobis” s kojim je snimio je Božićni album, ali je ubrzo krenuo samostalno u duhovnu glazbu.
'''2003.g.''' između više od tisuću kandidata, izabran je za jednu od '''glavnih uloga u internacionalnom mjuziklu Moulin Rogue''' s kojim je putovao na turneji.
'''2008.g.''' '''na dan Anđela čuvara (02.10.2008.) Bog mu je u život poslao Agnezu''' koja je danas njegov zemaljski anđeo čuvar i najveća podrška. Zajedno su te godinekrenuli na – ljudskom razumu neshvatljiv, pa čak i lud životni put, na kojem zajedno služe Gospodinu pjesmom i pomaganjem potrebnima.
Te godine kao orguljaš i zborovođa preuzima veliki zbor Franjevačke crkve sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu koji vodi do 2012.g. Iste godine osvaja '''Nagradu za najljepši tekst''' na festivalu „Tonkafest 2008“ u Ogulinu za pjesmu '''„Na tvom dlanu“'''
'''2009.g.''' Agneza i Antonio sa producentom Ivanom Mikulićem stvaraju Antoniev prvi samostalni autorski album '''“Evo, dolazim Gospodine”'''. Iste godine pokrenuli su '''prvi festival moderne duhovne glazbe u Varaždinu “Hvalospjev Ljubavi”''', a na kraju te godine, pjesma '''“Pošalji Duha svog” proglašena je za HIT GODINE''' na “Radio Marija Bistrica”.
'''2010.g.''' CD “Evo, dolazim Gospodine” je promoviran na preko sto radio postaja diljem Hrvatske i svijeta, te Antonio kreće na svoje prve koncertne turneje diljem Hrvatske i Europe.
Te godine sudjeluje na pjesmi '''“Confidence” za švicarski izbor pjesme za Eurosong''' (izvodi Bernarda Bruno), '''osvojivši 2. mjesto'''. Na međunarodnom festivalu duhovne glazbe '''“Marijafest” u Ptujskoj gori''' u Sloveniji, dobio je '''Nagradu za najljepši tekst''' za svoju pjesmu '''“Zaogrni me plaštem Ljubavi”'''.
'''2011.g.''' sa svojom pjesmom '''“Na Tvom dlanu”''', nastupio je u trećoj sezoni tv showa '''Supertalent''' gdje je došao do superfinala. Iste godine održava koncertnu turneju po Dalmaciji i Istri. Na festivalu '''„Tonkafest 2011“''' u Ogulinu osvaja '''Nagradu izvođača'''.
'''2012.g.''' izlazi njegov drugi autorski album '''“Kralju kraljeva”'''. Postaje '''Redovni (punopravni) član Hrvatskog društva skladatelja''', te kanditat za dobivanje statusa Samostalnog umjetnika. Na međunarodnom festivalu duhovne glazbe '''“Marijafest” u Ptujskoj gori''' u Sloveniji, ponovo je dobio '''Nagradu za najljepši tekst''' za pjesmu '''“Objemi me Mati moja”''', koja je postala veliki hit u Sloveniji i otovrila mu vrata '''diljem Slovenije, gdje je danas poznat i cijenjen glazbenik.''' Te je godine u samo tri dana svojim koncertima '''uspio napuniti HNK Varaždin i Sportsku dvoranu o.š. Vidovec'''. Na festivalu '''„Tonkafest 2012“''' u Ogulinu osvaja: '''2. Nagradu publike i 3. Nagradu žirija'''. Bio je '''prateći vokal svjetski poznatom pjevaču''' '''Michaelu W. Smithu''' na velikom koncertu u Zagrebu. Nakon toga uslijedili su koncerti po Hrvatskoj i Sloveniji. Krajem godine njegova pjesma '''“You’re Glorious” ušla je među 50 najljepših duhovnih pjesama na svijetu''' na '''Internacional Songwriting Competition''' u čijem su žiri-ju bili '''Cyndi Lauper i Kenny Rogers'''.
'''2013.g.''' sa Agnezom pokreće vlastiti profesionalni glazbeni studio '''“Sky Road Music Studio”'''. Na festivalu '''„Tonkafest 2013“''' u Ogulinu osvaja: '''3. Nagradu publike'''. Izabran je za ulogu Isusa u uprizorenju Pasije uživo u Neumu.
'''2014.g.''' objavio je treći studijski album '''“Zauvijek Tvoj”'''. Na festivalu '''„Tonkafest 2014“''' u Ogulinu '''POBIJEDIO je sa pjesmom „Jer ljubiš me“'''. Objavljen je njegov prvi službeni video spot za pjesmu '''“Ti zaslužuješ sve”'''. U svibnju održava svoju prvu veliku koncertnu turneju po Sloveniji, postaje stalni suradnikom festivala '''“Marijafest” u Ptujskoj Gori''', te sudjeluje na turneji u slovenskom mjuziklu '''“Črnec v beli koži”'''. Postao je umjetnički ravnatelj koncerta duhovne glazbe '''“Maranatha” u Opuzenu''', a na toj je funkciji bio četiri godine.
'''2015.g.''' održao je nekoliko koncertnih turneja po Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Austriji i Švicarskoj. Skladao je, aranžirao i snimio '''službenu himnu za doček pape Franje u Sarajevu “Dolaziš nam kao hodočasnik mira”''', koju je izveo uživo pred papom Franjom na stadionu Koševo u Sarajevu pred 65 tisuća ljudi.
'''2016.g.''' od '''Ministarstva kulture RH''' primio je '''status Samostalnog umjetnika''' što je najveće moguće priznanje jednom profesionalnom glazbeniku. U listopadu ponovo preuzima veliki franjevački zbor crkve sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu kao orguljaš i zborovođa. Kao aranžer i producent u svojem studiju radi na albumima: albume: '''“Buđenje”''' – don Gašpara Dodića, te '''“Nebo je moj cilj”''' – Marinka Klaića. Na festivalu '''“Tonkafest” u Ogulinu''', dobio je '''3. Nagradu publike i Nagradu za POSEBAN DOPRINOS festivalu'''. Sklada glazbu za '''„Križni put – put obraćenja“'''.
'''2017.g.''' objavio je četvrti studijski album '''“Ohrabri me”'''. Ovo je bio prvi Antoniev album koji je u potpunosti sniman uživo sa glazbenicima u studiju, a masteriran je u '''“Sage Audio Mastering Studio” u Nashville-u u Americi'''. Na festivalu '''Uskrsfest 2017'''. osvaja '''3. Nagradu publike''', a na festivalu '''“Tonkafest” u Ogulinu''' također 3. Nagradu publike. Kao skladatelj, tekstopisac i aranžer, u svom studiju radi na albumu '''“Radost života”''' Zadarskog svečenika '''don Jerolima Lenkića'''.
'''2018.g.''' aranžira i producira album duhovne glazbe '''“Čudesni Bog”,''' zadarske kantautorice '''Tee Vidaić'''. Na festivalu '''“Tonkafest” u Ogulinu POBJEĐUJE sa pjesmom “Spasi nas”'''. Objavio je spot za pjesmu '''„Moja molitva“''' koji se snimao u Bazilici Matere Božje, Zavetnice s plaščem u Ptujskoj Gori. Kroz cijelu godinu držao je koncerte u Njemačkoj, Austriji, BiH, Sloveniji i po cijeloj Hrvatskoj.
'''2019.g.''' Održao je preko četrdeset samostalnih autorskih koncerta duhovne glazbe koncerata po Hrvatskoj, Sloveniji, Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji! U svojem studiju aranžira i producira albume '''„Molitev za ozdravljenje“''' (p. Janez Ferlež), '''„Rodna grudo“''' (don Vitomir Zečević), '''„Ljubav koju ne razumijem“''' (Tomislav Kljajić) '''„Hvala Stvoritelju“''' (Fra Miroslav Petrac), te na još desetak singleova! Na festivalu '''“Tonkafest” u Ogulinu''' '''pobjeđuje s pjesmom „Bolji postati“.''' Postao je suorganizator i umjetnički ravnatelj velikog koncerta duhovne glazbe u Pločama '''„Krist na žalu“.''' Napisao je i skladao '''službenu internacionalnu himnu „Walk For Life“''' za Pro Life Organization (Hod za život) u Beču. '''''Te je godine napisao, skladao i aranžirao ukupno 45 pjesama.'''''
'''2020'''. sklada orkestralnu glazbu za Mariborsku televiziju “EXODUS Tv”, te aranžira i producira album vlč. Tihomira Koseca i suradnika '''“U sveti čas”.''' Radi na raznim osobnim glazbenim projektima, a '''04.10.2020.''' održao je '''veliki koncert''' sa pratećim bendom na franjevačkom trgu u Varaždinu.
'''2021.g.''' objavio je svoj peti autorski studijsi album '''“Ovo nije vrijeme predaje”''', održao je preko trideset koncerata diljem Hrvatske, Slovenije i Njemačke. Kao aranžer i producent u svojem studiju radi na preko dvadeset pjesama za razne izvođače. Postaje stalnim suradnikom krapinskog festivala duhovne glazbe “Krapinafest”
'''2022.g.''' održao je preko četrdeset koncerata diljem Hrvatske, Slovenije i Njemačke. U svom je studiju producirao i aranžirao preko deset pjesama za razne izvođače.
'''2023.g.''' skladao je, producirao i aranžirao novi album '''“Dalmacijo, srce Mediterana”''' Pakoštanskog župnika don Jerolima Lenkića, te album '''"I Riječ je tijelom postala"''' Obitelji Uvalić iz Stuttgatra. Održao je preko dvadeset koncertata diljem Hrvatske i Njemačke, te koncertnu turneju od preko dvadeset koncerata po Sloveniji sa prijateljem vlč. Janezom Ferležom i pratećim glazbenicima. '''07.10.''' '''SVOJIM VELIKIM KONCERTOM napunio je glavni gradski trg (Trg Kralja Tomislava – Korzo) u Varaždinu'''. Bio je to najveći takav koncert do tada u Varaždinu i široj okolici. '''21.12.''' imao je čast održati cijelovečernji koncert '''u restoranu “The Family” Zlatka Dalića.'''
'''2024.g.''' Na početku godine krenula je turneja po Sloveniji sa vlč. Janezom Ferležom i pratećim glazbenicima. '''04.10. održao je svoj veliki autorski koncert sa sovjim pratećim bendom u PUNOJ SPORTSKOJ DVORANI 6.o.š. u Varaždinu''', na kojem je proslavio svojih '''25 GODINA''' javnog rada u modernoj duhovnoj glazbi. Kroz godinu, održao je petnaestak koncerata diljem Hrvatske, te koncert na otvorenom pred mnogobrojnom publikom u Neumu. U listopadu održava koncertnu turneju po Njemačkoj. Skladao je i producirao novi album '''“Hrvatska, naša domovina”''' Pakoštanskog župnika don Jerolima Lenkića. Festival "Hvalospjev Ljubavi" 2024., koji su Agneza i Antonio pokrenuli 2009.godine, proslavio je svoje jubilarno 15. izdanje Bogu na slavu.
== Diskografija ==
Od početka svoje profesionalne glazbene karijere, Antonio surađuje s Agnezom Levanić te s glazbenim producentom Ivanom Mikulićem.<ref>[http://www.antoniotkalec.com/index.php/albumi/sky-road-studio Antonio Tkalec (službene stranice): Glazbeno djelovanje – Sky Road studio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141022133347/http://www.antoniotkalec.com/index.php/albumi/sky-road-studio |date=22. listopada 2014. }}, pristupljeno 19. siječnja 2015.</ref>
* ''Evo, dolazim Gospodine'' – izdavač: Laudato, 17.07. 2009. https://www.youtube.com/watch?v=RXvA5kaIxNg&list=OLAK5uy_k5yKss35UrRohulKJGcqtIPczJLiUPqYE (http://www.antoniotkalec.com/discography/evo-dolazim-gospodine/)
* ''Kralju kraljeva'' – samostalno autorsko izdanje, 31.07. 2012. https://www.youtube.com/watch?v=Z1E3oNDIpu0&list=OLAK5uy_kTM7sUoRlQ99EJtNJlaFXcBXHrzbjq_JU (http://www.antoniotkalec.com/discography/kralju-kraljeva/)
* ''Zauvijek Tvoj'' – izdavač: Acordis, 12.09.2014. https://www.youtube.com/watch?v=3l0YLfoh1XA&list=OLAK5uy_lQ14pAbU1ej1tME9T41j7JuBXUszMlFdk (http://www.antoniotkalec.com/discography/zauvijek-tvoj/)
* ''Ohrabri me -'' izdavač: Acordis, 22.11.2017. https://www.youtube.com/watch?v=Gx-_LNtjBFk&list=OLAK5uy_mr6_Lkva_kbm4OGZXgmivHZ1r31V3EyYQ (http://www.antoniotkalec.com/discography/album-ohrabri-me/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091806/http://www.antoniotkalec.com/discography/album-ohrabri-me/ |date=27. ožujka 2019. }})
* ''Ovo nije vrijeme predaje'', 21.08.2021. izdavač: Acordis, - nominacija za [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolji album duhovne glazbe. https://www.youtube.com/watch?v=zNnaOIyHXtg&list=OLAK5uy_n995pDIfHqWQlx5n4SBFVyug5ngbDdBoE https://www.antoniotkalec.com/music/ovo-nije-vrijeme-predaje/
*
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.antoniotkalec.com/ Antonio Tkalec – službene stranice] http://www.antoniotkalec.com/
*YOU TUBE kanal: https://www.youtube.com/@antonioagneza
*https://www.facebook.com/antonio.tkalec53
*https://glazba.hr/citaj/intervju/antonio-tkalec-intervju/
*https://radiomegaton.hr/antonio-tkalec-velikim-koncertom-obiljezio-25-godina-djelovanja-u-duhovnoj-glazbi/?fbclid=IwY2xjawGQbQRleHRuA2FlbQIxMQABHXVte4ePKseBndlB-Wtyfg12I45jRz395jI03hvLzZAAIamBSzCN0aKm1g_aem_RdllInbM4ioBFqSUw-CsjQ
*https://www.biskupija-varazdinska.hr/vijesti/kantautor-duhovne-glazbe-antonio-tkalec-obiljezio-25-obljetnicu-svoga-glazbenog-stvaralastva/45021?fbclid=IwY2xjawGQbTlleHRuA2FlbQIxMQABHSBiCeAeeW-St66Jz7fDNTV66vucFKcXGtb5-NHGcE3h3ckw1hFn7XLRaQ_aem_FXItPmdLvNzzfXG0YN6IeA
*https://regionalni.com/obozavatelji-antonija-tkaleca-i-duhovne-glazbe-napunili-korzo-u-varazdinu/
*https://varazdinski.net.hr/vijesti/drustvo/57233/fotogalerija-koncert-duhovne-glazbe-odrzan-na-varazdinskom-korzu/
*https://www.biskupija-varazdinska.hr/vijesti/koncert-duhovne-glazbe-antonia-tkaleca-i-gostiju-u-sredistu-varazdina/43171
*[http://putevimilosti.com/duhovnost/arhiva/845-antonio-tkalec-intervju Putevi milosti.com – Antonio Tkalec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304140936/http://putevimilosti.com/duhovnost/arhiva/845-antonio-tkalec-intervju |date=4. ožujka 2016. }} (intervju)
*[https://www.youtube.com/channel/UCWlQ4MYv-HB9D1oJOs6pFKQ YouTube.com – Antonio Tkalec], službeni kanal
*[http://evarazdin.hr/nasim-krajem/ministarstvo-kulture-potvrdilo-status-profesionalnog-samostalnog-glazbenog-umjetnika-anotniju-tkalecu-359928/ Potvrda Ministarstva kulture o statusu profesionalnog samostalnog glazbenog umjetnika]
*http://varazdinski.rtl.hr/glazba-i-kultura/varazdinski-autor-duhovne-glazbe-antonio-tkalec-predstavio-album-ohrabri-me {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222035417/http://varazdinski.rtl.hr/glazba-i-kultura/varazdinski-autor-duhovne-glazbe-antonio-tkalec-predstavio-album-ohrabri-me |date=22. prosinca 2017. }}
*http://regionalni.com/zivotdrustvo/slusao-springsteena-poskrivecki-u-noci-pjevao-iza-supe-a-danas-svojim-pjesama-osvaja-svijet-28656/
*https://evarazdin.hr/etv/etv-pogledajte-atmosferu-s-promocije-cd-a-poznatog-duhovnog-pjevaca-antonija-tkaleca-367529/
*http://put-istina-zivot.com/antonio-tkalec-intervju-2/
*https://regionalni.com/antonio-tkalec-volim-nogomet-i-da-sve-ide-po-spagi-a-za-goste-spremam-mastersefovske-delicije/
*https://narod.hr/kultura/antonio-tkalec-bozic-jest-darivanje-ne-materijalnih-stvari-vec-darivanje-svog-vremena-svojim-bliznjima
*https://regionalni.com/foto-poznati-antonio-tkalec-odrzao-rajski-koncert-u-varazdina/
*http://www.varazdinske-vijesti.hr/magazin/antonio-tkalec-i-njegova-pjesma-friends-forever-postaju-svjetski-hit-17868/
*http://www.mnovine.hr/hrvatska/aktualno/antonio-tkalec-predstavlja-svoj-cetvrti-autorski-album-moderne-duhovne-glazbe/
*https://magazin.hrt.hr/416652/antonio-pjeva-sklada-i-producira-modernu-duhovnu-glazbu
{{GLAVNIRASPORED:Tkalec, Antonio}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski kantautori]]
[[Kategorija:Životopisi, Varaždin]]
[[Kategorija:Crkvena glazba u Hrvatskoj]]
s3ojx7yptje252ezbouf0i0jcqqxsvc
Xherdan Shaqiri
0
538451
7088084
7012338
2024-12-14T01:13:29Z
Croxyz
205325
7088084
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Xherdan Shaqiri
| slika = [[Datoteka:Xherdan Shaqiri 2018.jpg|250px]]
| opis slike = Shaqiri sa švicarskom reprezentacijom na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[2018.]] godini.
| puno ime = Xherdan Shaqiri
| visina = 169 cm
| nadimak = ''Alpski Messi''<br/>''Magični patuljak''
| datum rođenja = [[10. listopada]] [[1991.]]
| mjesto rođenja = [[Gnjilane]]
| država = {{Z+X|ŠVI}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[FC Basel|Basel]]
| broj u klubu = 10
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]]
| ugovor =
| mlade godine = 1995. – 2000.<br/>2000. – 2008.
| juniorski klubovi = SV Augst<br/>[[FC Basel|Basel]]
| godina = 2008. – 2009.<br/>2009. – 2012.<br/>2012. – 2015.<br/>2015.<br/>2015. – 2018.<br/>2018. – 2021. <br> 2021. – 2022. <br> 2022. – 2024.<br> 2024. – ''danas''
| profesionalni klubovi = Basel II<br/>[[FC Basel|Basel]]<br/>[[FC Bayern München|Bayern München]]<br/>[[F.C. Internazionale Milano|Inter Milano]]<br/>[[Stoke City F.C.|Stoke City]]<br/>[[Liverpool F.C.|Liverpool]] <br> [[Olympique Lyonnais|Lyon]] <br> [[Chicago Fire FC|Chicago Fire]]<br/>[[FC Basel|Basel]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br/>{{0}}{{0}}92 {{0}}{{0}}(18)<br/>{{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(11)<br/>{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}84 {{0}}{{0}}(15)<br/>{{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji =2007. – 2008.<br/>2008. – 2009.<br/>2009.<br/>2009. – 2011.<br/>2010. – 2024.
| reprezentacija = {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 17 godina|Švicarska do 17]]<br/>{{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 18 godina|Švicarska do 18]]<br/>{{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švicarska do 19]]<br/>{{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švicarska do 21]]<br/>{{NogRep|ŠVI}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}125 {{0}}{{0}}(32)
| godine treniranja =
| klubovi =
| ažurirano = 16. kolovoza 2024.
}}
'''Xherdan Shaqiri''' ([[Gnjilane]], [[Kosovo]], [[10. listopada]] [[1991.]]) [[Švicarska|švicarski]] je [[nogometaš]] podrijetlom s [[Kosovo|Kosova]]. Trenutačno igra za [[FC Basel|Basel]].
Na službenim web stranicama [[FIFA|FIFA-e]], opisan je kao "''nepredvidljiv igrač pri dodiru s loptom, vješt u igranju s obje noge te s odličnom vizijom na terenu''". Zbog toga ima nadimke Alpski Messi ili Magični patuljak<ref>[https://sports.yahoo.com/blogs/dirty-tackle/2014-world-cup-superlatives-161614995.html 2014 World Cup superlatives: From the best nickname to the most likely to put a hole through a goalkeeper]</ref> a smatra se jednim od najboljih igrača svoje generacije.<ref>[http://www.theguardian.com/football/blog/2014/jun/03/world-cup-2014-switzerland-profile-xherdan-shaqiri World Cup 2014: Switzerland profile – Xherdan Shaqiri]</ref>
== Počeci ==
Xherdan je rođen u [[Gnjilane|Gnjilanu]] u obitelji albanskih Kosovara<ref>[http://www.footballtop.com/players/xherdan-shaqiri Biografija nogometaša]</ref> te je zajedno s njima i troje braće emigrirao u [[Švicarska|Švicarsku]] tijekom [[1992.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://balkans.courriers.info/article18891.html |title=Football : Xherdan Shaqiri, le meilleur ambassadeur suisse du Kosovo |access-date=10. travnja 2015. |archive-date=20. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130720041647/http://balkans.courriers.info/article18891.html |url-status=dead }}</ref> Danas ima dvojno odnosno albansko i švicarsko [[državljanstvo]] dok je ovo potonje dobio kroz proces [[Naturalizacija|naturalizacije]].
== Karijera ==
=== Klupska karijera ===
Shaqiri je nogomet započeo igrati u mladim momčadima SV Augsta i [[FC Basel|Basela]]. S Baselovom momčadi do 15 godina nastupio je na Nike Cupu [[2007.]] gdje je proglašen najboljim igračem turnira zbog čega ga je nekoliko klubova htjelo dovesti u vlastite redove. Međutim, on je ostao lojalan matičnom klubu. Od [[2007.]] do [[2009.]] igrao je za rezervnu momčad nakon čega je [[2. siječnja]] [[2009.]] potpisao prvi profesionalni ugovor s Baselom.
Za [[FC Basel|Basel]] je debitirao [[12. srpnja]] iste godine kada je u prvenstvenom susretu protiv [[FC St. Gallen|St. Gallena]] ušao u igru kao zamjena. Prvi gol zabio je [[9. studenog]] u visokoj 4:1 pobjedi protiv [[Neuchâtel Xamax]]a ostvarenoj kod kuće. Završetkom sezone 2009./10. igrač s klubom osvaja dvostruku krunu dok je u sljedeće dvije sezone s Baselom uspio obraniti naslov nacionalnog prvaka.
[[9. veljače]] [[2012.]] objavljena je vijest o prodaji Shaqirija u njemački [[FC Bayern München|Bayern München]].<ref>[http://www.espnfc.com/story/1019562/bayern-munich-snap-up-basel-star-shaqiri Bayern snap up Shaqiri]</ref> Vrijednost transfera iznosila je 11,6 milijuna [[Euro|eura]] dok je s igračem potpisan četverogodišnji ugovor koji istječe [[30. lipnja]] [[2016.]] Svoj debi za novi klub igrač je ostvario [[10. srpnja]] [[2012.]] u prijateljskoj utakmici protiv [[SpVgg Unterhaching|Unterhachinga]] dok je prvi službeni nastup zabilježen [[20. kolovoza]] iste godine u utakmici [[DFB-Pokal|njemačkog kupa]] protiv [[SSV Jahn Regensburg]]a.
Tijekom nastupa za bavarski klub, Xherdan Shaqiri je s [[FC Bayern München|Bayernom]] osvojio sve što se moglo osvojiti odnosno po dvije uzastopne [[Bundesliga|Bundeslige]] i [[DFB-Pokal|nacionalna kupa]] te naslove pobjednika [[DFL-Superkup|njemačkog Superkupa]], [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], [[UEFA Superkup|europskog Superkupa]] te [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetskog klupskog prvenstva]]. U finalnim utakmicama svih tih natjecanja uglavnom je korišten kao igrač s klupe dok je u finalu [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetskog klupskog prvenstva]] protiv [[Raja Casablanca|Raja Casablance]] igrao kao standardni igrač dok ga je u 80. minuti zamijenio [[Mario Götze]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=259717/match=300260483/report.html |title=FC Bayern München – Raja Casablanca 2:0 (2:0) |journal= |access-date=10. travnja 2015. |archive-date=4. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804235049/http://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=259717/match=300260483/report.html |url-status=dead }}</ref> Također, u europskom [[UEFA Superkup|Superkupu]] protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]], pitanje pobjednika odlučivalo se [[Jedanaesterac|jedanaestercima]] a njega je osigurao upravo Shaqiri u petom setu, nakon promašaja [[Romelu Lukaku|Lukakua]].<ref>[http://www.theguardian.com/football/2013/aug/30/chelsea-bayern-munich-super-cup Bayern Munich defeat Chelsea on penalties in Uefa Super Cup]</ref><ref>[http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/chelsea/10277626/Bayern-Munich-2-Chelsea-2-aet-Bayern-win-5-4-on-pens-match-report.html Bayern Munich 2 Chelsea 2 (aet); Bayern win 5-4 on pens]</ref><ref>[http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/strani-nogomet/europski-superkup-bayern-pobijedio-chelsea-spektakl-zavrsio-izvo%C4%91enjem-jedanaesteraca.html Bayern pobijedio Chelsea na jedanaesterace]</ref>
Engleski [[Stoke City F.C.|Stoke City]] već je ranije pokazao interes za dovođenjem švicarskog reprezentativca,<ref>[http://www.bbc.com/sport/0/football/30715283 Xherdan Shaqiri: Bayern Munich winger interests Stoke City]</ref> međutim [[9. siječnja]] [[2015.]] kupuje ga milanski [[FC Internazionale Milano|Inter]].<ref>[http://www.bbc.com/sport/0/football/30732337 Xherdan Shaqiri: Inter Milan sign Bayern Munich winger]</ref> Za Nerazzurre debitira u gostujućem remiju protiv [[Empoli F.C.|Empolija]] kada je zamijenio (također novopridošlog) [[Lukas Podolski|Lukasa Podolskog]].<ref>[http://www.inter.it/en/news/47349 SERIE A, EMPOLI 0-0 INTER]</ref> Ubrzo je zabio i prvi pogodak i to u utakmici [[Coppa Italia|Coppa Italije]] protiv [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]].<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2920941/Inter-Milan-2-0-Sampdoria-Lukas-Podolski-Xherdan-Shaqiri-combine-Coppa-Italia-victory-Roberto-Mancini-s-side.html Lukas Podolski and Xherdan Shaqiri combine in Coppa Italia victory for Roberto Mancini's side]</ref>
Ipak ga u ljeto [[2015.]] kupuje engleski [[Stoke City F.C.]] za 17 milijuna eura te potpisuje ugovor na pet godina. Nakon tri sezone nastupanja za Stoke City (koji je 2018. ispao iz [[FA Premier liga|Premierlige]]) Xherdan potpisuje za [[Liverpool F.C.|Liverpool]] koji ga kupuje za 13 milijuna funti.<ref name="Liverpool">{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/514116/nogomet-engleska/liverpool-aktivirao-odstetnu-klauzulu-i-doveo-xherdana-shaqirija/ |title=Liverpool aktivirao odštetnu klauzulu i doveo Xherdana Shaqirija |access-date=28. srpnja 2018. |archive-date=28. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180728131514/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/514116/nogomet-engleska/liverpool-aktivirao-odstetnu-klauzulu-i-doveo-xherdana-shaqirija/ |url-status=dead }}</ref> Klupska povijest o dovođenju švicarskog/kosovskog igrača doseže još u [[2014.]] kada je nosio dres [[FC Bayern München|Bayerna]] pa i godinu potom kada je iz [[F.C. Internazionale Milano|Intera]] otišao u [[Engleska|Englesku]].<ref name="Liverpool"/>
=== Reprezentativna karijera ===
Igrač je nastupao za sve švicarske mlade reprezentacije dok je za seniore debitirao [[3. ožujka]] [[2010.]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]]. Iznenađujuće, tadašnji izbornik [[Ottmar Hitzfeld]] uveo ga je na popis reprezentativaca za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. u JAR-u]]. Ondje je odigrao posljednjih 12 minuta u remiju bez pogodaka protiv [[Honduraška nogometna reprezentacija|Hondurasa]].
Četiri godine poslije, Xherdan je ponovo bio na rosteru igrača za predstojeći [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Mundijal u Brazilu]]. Ondje se istaknuo kao važna reprezentativna karika te standardni igrač u sve tri utakmice skupine. Tamo je zabio hat-trick u pobjedi protiv [[Honduraška nogometna reprezentacija|Hondurasa]]<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/worldcup2014/article-2668450/Honduras-vs-Switzerland-World-Cup-2014-LIVE-Follow-action-Group-E.html Xherdan Shaqiri scores a hat-trick to secure Swiss progress]</ref> te je proglašen igračem utakmice protiv istog protivnika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186482/index.html#nosticky |title=FIFA.com: Honduras 0-3 Switzerland |journal= |access-date=10. travnja 2015. |archive-date=24. lipnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624222244/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186482/index.html#nosticky |url-status=dead }}</ref> i [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186494/index.html#matchfacts |title=FIFA.com: Switzerland 2-1 Ecuador |journal= |access-date=10. travnja 2015. |archive-date=5. lipnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140605221512/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186494/index.html#matchfacts |url-status=dead }}</ref> Nakon toga uslijedila je osmina finala protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] u kojoj je Xherdan ponovo odigrao cijeli susret a slavili su Gaučosi s minimalnih 1:0.
Švicarski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio Shaqiri.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=5. lipnja 2016.}} </ref>
===== Pogoci za reprezentaciju =====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[7. rujna]] [[2010.]] || [[St. Jakob-Park]], [[Basel]], [[Švicarska]] || {{NogRep|ENG}} || 1:2 || 1:3 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 2. || [[6. rujna]] [[2011.]] || [[St. Jakob-Park]], [[Basel]], [[Švicarska]] || {{NogRep|BUG}} || 1:1 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 3. || [[6. rujna]] [[2011.]] || [[St. Jakob-Park]], [[Basel]], [[Švicarska]] || {{NogRep|BUG}} || 2:1 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 4. || [[6. rujna]] [[2011.]] || [[St. Jakob-Park]], [[Basel]], [[Švicarska]] || {{NogRep|BUG}} || 3:1 || 3:1 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012.]]
|-
| 5. || [[29. veljače]] [[2012.]] || [[Stade de Suisse]], [[Bern]], [[Švicarska]] || {{NogRep|ARG}} || 1:1 || 1:3 || Prijateljska utakmica
|-
| 6. || [[11. rujna]] [[2012.]] || [[Luzern]], [[Švicarska]] || {{NogRep|ALB}} || 1:0 || 2:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 14']]
|-
| 7. || [[14. studenog]] [[2012.]] || [[Susa, Tunis|Susa]], [[Tunis]] || {{NogRep|TUN}} || 2:1 || 2:1 || Prijateljska utakmica
|-
| 8. || [[11. listopada]] [[2013.]] || [[Tirana]], [[Albanija]] || {{NogRep|ALB}} || 1:0 || 2:1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 14']]
|-
| 9. || [[3. lipnja]] [[2014.]] || [[Luzern]], [[Švicarska]] || {{NogRep|PER}} || 2:0 || 2:0 || Prijateljska utakmica
|-
| 10. || [[26. lipnja]] [[2014.]] || [[Arena Amazônia]], [[Manaus]], [[Brazil]] || {{NogRep|HON}} || 1:0 || 3:0 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 14']]
|-
| 11. || [[26. lipnja]] [[2014.]] || [[Arena Amazônia]], [[Manaus]], [[Brazil]] || {{NogRep|HON}} || 2:0 || 3:0 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 14']]
|-
| 12. || [[26. lipnja]] [[2014.]] || [[Arena Amazônia]], [[Manaus]], [[Brazil]] || {{NogRep|HON}} || 3:0 || 3:0 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 14']]
|-
| 13. || [[14. listopada]] [[2014.]] || [[Serravalle]], [[San Marino]] || {{NogRep|SMR}} || 4:0 || 4:0 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 14. || [[15. studenog]] [[2014.]] || [[St. Gallen]], [[Švicarska]] || {{NogRep|LIT}} || 3:0 || 4:0 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 15. || [[15. studenog]] [[2014.]] || [[St. Gallen]], [[Švicarska]] || {{NogRep|LIT}} || 4:0 || 4:0 || Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 16. || [[10. lipnja]] [[2015.]] || [[Thun]], [[Švicarska]] || {{NogRep|LIH}} || 2:0 || 3:0 || Prijateljska utakmica
|-
| 17. || [[14. lipnja]] [[2015.]] || [[Vilnius]], [[Litva]] || {{NogRep|LIT}} || 2:1 || 2:1|| Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 18. || [[25. lipnja]] [[2016.]] || [[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]], [[Francuska]] || {{NogRep|POLJ}} || 1:1 || 1:1 || [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]]
|-
| 19. || [[1. lipnja]] [[2017.]] || [[Neuchâtel]], [[Švicarska]] || {{NogRep|BJE}} || 1:0 || 1:0 || Prijateljska utakmica
|-
| 20. || [[9. lipnja]] [[2017.]] || [[Tórshavn]], [[Farski Otoci]] || {{Z|OVČ}} [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski Otoci]] || 2:0 || 2:0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji 18']]
|-
| 21. || [[22. lipnja]] [[2018.]] || [[Stadion Kalinjingrad]], [[Kalinjingrad]], [[Rusija]] || {{NogRep|SRB}} || 2:1 || 2:1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji 18']]
|-
| 22. || [[8. rujna]] [[2018.]] || Kybunpark, [[St. Gallen]], Švicarska || {{NogRep|ISL}} || 3:0 || 6:0 || [[UEFA Liga nacija 2018./19. – Liga A|Liga nacija 2018./19.]]
|-
|}
== Osvojeni trofeji ==
[[Datoteka:Suisse_vs_Argentine_-_Xherdan_Shaqiri_cropped.jpg|240px|desno|thumb|Shaqiri u utakmici sa švicarskom reprezentacijom.]]
=== Klupski trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Klub!!Trofej!!Sezona / godina
|-
!colspan="3"|{{Z+X|ŠVI}}
|-
|[[FC Basel|Basel]]||Švicarsko prvenstvo||2009./10.
|-
|[[FC Basel|Basel]]||Švicarski kup||[[2010.]]
|-
|[[FC Basel|Basel]]||Švicarsko prvenstvo||2010./11.
|-
|[[FC Basel|Basel]]||Švicarsko prvenstvo||2011./12.
|-
|[[FC Basel|Basel]]||Švicarski kup||[[2012.]]
|-
!colspan="3"|{{Z+X|NJE}}
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[DFL-Superkup|Njemački Superkup]]||[[2012.]]
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[UEFA Liga prvaka]]||2012./13.
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[Bundesliga]]||2012./13.
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[DFB-Pokal|Njemački kup]]||[[2013.]]
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[UEFA Superkup|Superkup Europe]]||[[2013.]]
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]||[[2013.]]
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[Bundesliga]]||2013./14.
|-
|[[FC Bayern München|Bayern München]]||[[DFB-Pokal|Njemački kup]]||[[2014.]]
|-
!colspan="3"|{{Z+X|ENG}}
|-
|[[FC Liverpool|Liverpool]]||[[UEFA Liga prvaka]]||2018./19.
|-
|}
=== Individualni trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Trofej!!Godina
|-
!colspan="2"|
|-
||Švicarski nogometaš godine||[[2011.]], [[2012.]]
|-
||Najbolji mladi švicarski nogometaš||[[2012.]]
|-
||Igrač utakmice na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP-u]] protiv [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] i [[Honduraška nogometna reprezentacija|Hondurasa]] ||[[2014.]]
|-
|}
== Izvori ==
{{commons}}
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.national-football-teams.com/player/36456/Xherdan_Shaqiri.html National Football Teams.com]
* [http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=52454 Soccerbase.com]
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Švicarske
| naslov-style = background:#d81e05; color:white;
|popis=
{{Sastav Švicarska 2010 SP}}
{{Sastav Švicarska 2014 SP}}
{{Sastav Švicarska 2016. EP}}
{{Sastav Švicarska 2018 SP}}
{{Sastav Švicarska 2020. EP}}
{{Sastav Švicarska 2022 SP}}
{{Sastav Švicarska 2024. EP}}
}}
{{GLAVNIRASPORED:Shaqiri, Xherdan}}
[[Kategorija:Švicarski nogometaši]]
[[Kategorija:Kosovski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši FC Basela]]
[[Kategorija:Nogometaši FC Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Stoke Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Lyonnaisa]]
[[Kategorija:Albanci u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
79a3qq08983wmfoo45vz70mitejtvjb
Prava LGBT osoba u Europi
0
539393
7088104
7008897
2024-12-14T01:21:19Z
Croxyz
205325
7088104
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prava LGBT osoba
| lokacija = Europi
| slika = Same-sex marriage map Europe detailed.svg
| opis = Zakonski status istospolnih zajednica u Europi
{{Legenda|#002255|istospolni brak}}
{{Legenda|#0066FF|druga vrsta zajednice}}
{{Legenda|#AACCFF|ograničeno priznavanje istospolnih zajednica}}
{{Legenda|#CCAAFF|Strani istospolni brakovi priznati su samo radi priznavanja boravišta}}
{{Legenda|#cccccc|država ne prepoznaje istospolne zajednice}}
{{Legenda|#D40000|ustav ograničava definiciju braka na zajednicu žene i muškarca}}
| pravni_status = homoseksualnost legalna u svim državama Europe
| kazna =
| rodni_identitet_izraz = Legalno u 39 od 51 države
| vojna_služba = Dopušteno otvoreno služiti u 40 od 47 država koje imaju vojsku
| antidiskriminacijski_zakoni = Postoje u 44 od 51 države
| priznanje_partnerstva = Registrirana partnerstva prepoznata u 29 od 51 države
| posvajanje = Legalno posvajanje u 22 od 51 države
}}
'''Lezbijska, gay, biseksualna, i transrodna''' ('''[[LGBT]]''') '''prava''' vrlo se razlikuju unutar [[Europa|Europe]]. Zajedničko svim dijelovima [[Europa|Europe]] je činjenica kako je u svim državama i teritorijima [[homoseksualnost]] legalna. Od 28 država svijeta koje su legalizirale [[istospolni brak]] (u govoru poznat i pod nazivom [[gay brak]]) 16 ih se nalazi u [[Europa|Europi]]{{Ref label|uk|A|A}}; dok su još ostalih 13 [[Europa|europskih]] država legalizirale [[Registrirano partnerstvo|registrirano partnerstvo]] ili neki drugi oblik priznavanja [[Istospolna zajednica|istospolnih zajednica]]. U [[Armenija|Armeniji]] (zemlja [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]] koja se ponekad smatra dijelom [[Europa|Europe]]) i [[Estonija|Estoniji]] osobe istog spola ne mogu sklopiti brak, ali ako ga sklope u drugim zemljama ti se brakovi priznaju unutar zemlje. S druge strane [[Armenija]], [[Bjelorusija]], [[Bugarska]], [[Hrvatska]], [[Mađarska]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Moldova]], [[Crna Gora]], [[Poljska]], [[Srbija]], [[Slovačka]], [[Gruzija]] (zemlja [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]] koja se ponekad smatra dijelom [[Europa|Europe]]) i [[Ukrajina]] imaju upisano u [[Ustav]]u da je [[Brak|brak]] životna zajednica između muškarca i žene, te na taj način brane uvođenje [[istospolni brak|istospolnog braka]]. Važno je napomenuti da <nowiki>''istospolni brak'' ne postoji kao nekakav zasebni pravni akt u navedenim državama, već se pojam braka u tim zemljama smatra zajednicom dvaju osoba (nebitno kojeg spola). Dakle u tim zemljama nije moguće sklopiti ''homoseksualni brak'' ili ''heteroseksualni brak''</nowiki>, već sve osobe sklapaju [[brak]], te imaju jednaka bračna prava. Do 2018. godine niti u jednoj europskoj državi <nowiki>''istospolni brak'', odnosno bračna jednakost, nije uvedena odmah, već su prije tog postupka uvedeni različiti oblici priznavanja istospolnih zajednica. Taj oblik priznavanja istospolnih zajednica je ukinut u tim zemljama nakon pojave bračne jednakosti (negdje odmah nakon što je uvedena bračna jednakost, negdje naknadno). Kako pojedini istospolni parovi koji su sklopili ''drugu vrstu zajednice''</nowiki> a nisu nakon uvođenja bračne jednakosti sklopili brak, države su i dalje primorane priznavati takve zajednice, sve dok se ti parovi (ponovno) ne vjenčaju, nakon čega ta <nowiki>''druga vrsta zajednice''</nowiki> prestaje važiti. Primjer za to je sljedeći: na [[Malta|Malti]] su od travnja 2014. istospolni parovi mogli sklopiti <nowiki>''civilnu uniju''</nowiki> koja se, osim po imenu, nije po ničem drugom razlikovala od braka. Od rujna 1. rujna 2017. svi parovi na Malti mogu sklopiti samo [[brak]] - nebitno kojeg su spola članovi tog para.
== Povijest ==
[[File:Prague Pride 2013 - Moravian dress.jpg|thumb|Sudionik [[Prag|Praškog]] 2013 Pride-a koji nosi tradicionalnu [[Moravska|Moravsku]] nošnju ([[Haná|Hanakiju]]) i natpis "Dobar dan - [[Olomouc]] pozdravlja [[Prag]]"]]
Iako su istospolni odnosi bili vrlo česti (ali nikada ekvivalent braku između muškarca i žene) u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], [[Antički Rim|antičkom Rimu]] te u [[Poganstvo|poganskim]] [[Kelti|Keltskim]] društvima, nakon što je kršćanstvo postalo službena religija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], pojavili su se zakoni protiv homoseksualnog ponašanja.
Edikt od strane [[Rimski car|rimskog cara]] [[Teodozije I. Veliki|Teodozija I]] u 390. godini osudio je sve "pasivne" homoseksualne muškarce na smrt javnim spaljivanjem. Nakon toga je ''[[Codex Iustinianus]]'' od strane [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I]] u 529. godini propisao javnu [[kastracija|kastraciju]] i pogubljenje za sve koji su počinili homoseksualne radnje – i aktivne i pasivne partnere. Homoseksualno ponašanje, pod nazivom [[sodoma]], smatralo se kriminalom u većini [[Europa|europskih]] zemalja, a tisuće homoseksualnih i biseksualnih muškaraca pogubljeno je diljem Europe tijekom valova nasilnog [[nasilje protiv homoseksualaca, lezbijki i biseksualaca|progona]] tijekom tih stoljeća. Lezbijke su rjeđe bile kažnjavanje, ali su one također pretrpjele progonstvo i pogubljenje s vremena na vrijeme.<ref>Crompton, Louis. (2003). ''Homosexuality & Civilization.'' Cambridge: The Belknap Press of Harvard University Press. pp. 1-212.</ref>
Od uspostave [[Poljska|Poljske]] u 966. godini, poljski zakon nije nikada definirao homoseksualnost kao zločin.<ref>http://www2.hu-berlin.de/sexology/IES/poland.html%20%20 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100729165231/http://www2.hu-berlin.de/sexology/IES/poland.html |date=29. srpnja 2010. }} http://www2.hu-berlin.de/sexology/IES/poland.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100729165231/http://www2.hu-berlin.de/sexology/IES/poland.html |date=29. srpnja 2010. }}</ref> Četrdeset godina nakon [[Podjela Poljske|gubitka samostalnosti]] u 1795. godini, zakoni sodome [[Rusko Carstvo|Rusije]], [[Prusija|Prusije]], i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] dolaze na snagu u podijeljenim poljskim teritorijima. Kada je Poljska ponovno postala samostalna u 1918. godini odbacila je te zakone moćnih država.<ref>{{cite web |url=http://www.globalgayz.com/country/Poland/view/POL/a-brief-history-of-gay-poland |title=A Brief History of Gay Poland |publisher=Globalgayz.com |accessdate=2011-07-16 |archive-date=20. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111120062600/http://globalgayz.com/country/Poland/view/POL/a-brief-history-of-gay-poland |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.glbtq.com/social-sciences/poland.html |title=>> social sciences >> Poland |publisher=glbtq |accessdate=2011-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629034029/http://www.glbtq.com/social-sciences/poland.html |archivedate=29. lipnja 2011.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www2.hu-berlin.de/sexology/IES/poland.html#6 |title=The International Encyclopedia of Sexuality: Poland |publisher=.hu-berlin.de |accessdate=2011-07-16 |archive-date=29. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100729165231/http://www2.hu-berlin.de/sexology/IES/poland.html#6 |url-status=dead }}</ref> U 1932. godini, Poljska je kodificirala istu dob pristanka za homoseksualne i heteroseksualne odnose - osobe moraju biti stare minimalno 15 godina.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&pg=PA308&lpg=PA308&dq=1932+decriminalization+Poland&source=bl&ots=JIJAC5Uzhc&sig=1CrcxoPSk36b9SjyUJa2aTMfuXE&hl=en&ei=bUhETOSYAo2jOPiV8NsM&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=7&ved=0CDIQ6AEwBg#v=onepage&q=1932%20decriminalization%20Poland&f=false |title=The Oxford companion to politics of ... - Google Books |publisher=Books.google.com |accessdate=2011-07-16}}</ref>
U [[Turska|Turskoj]] homoseksualnost je legalna od 1858 godine.[7]
Tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] [[Francuska Nacionalna Skupština]] ponovno je napisala kazneni zakon 1791. godine, izostavljajući sve dijelove koje upućuju na homoseksualnost kao kriminal.
Tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] homoseksualnost je dekriminalizirana u područjima pod francuskom kontrolom, kao što je [[Nizozemska]] i mnoge zemlje koje će postati dio [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjene Njemačke]] - međutim pod [[Pruska|Pruskim]] Carem, a [[Pruska]] je dugo vremena oštro kažnjavala homoseksualnost. 6. kolovoza 1942. [[Višijska Francuska|Vichy vlada]] je proglasila homoseksualne odnose s osobama mlađim od dvadeset i jedne godine ilegalnim, kao dio svog konzervativnog dnevnog reda. Većina Vichy zakonodavstva je ukinuta nakon rata, ali anti-gay Vichy zakon je ostao na snazi četiri desetljeća, dok nije ukinut u kolovozu 1982. godine, kada je dob pristanka ponovno uspostavljena kao ista za heteroseksualne i homoseksualne partnere, na način da osobe moraju imati minimalno 15 godina.
Ipak, homoseksualci i lezbijke nastavili su živjeti "[[u ormaru]]" (engl. izraz "in the closet" - označava osobu homoseksualne ili biseksualne orijentacije koja to skriva od javnosti), jer je [[Društveni stavovi prema homoseksualnosti|moralno i društveno neodobravanje homoseksualnosti]] od strane heteroseksualnog društva ostalo jako diljem [[Europa|Europe]] još dva desetljeća, sve do dolaska modernih [[LGBT socijalni pokreti|prava homoseksualaca]] 1969. godine.
Mnoge zemlje pod [[diktatura]]ma u 20. stoljeću bile su jako anti-homoseksualne - [[Sovjetski savez]], [[Nacistička Njemačka]] i [[Španjolska]] pod režimom [[Francisco Franco|Francisca Franca]]. S druge strane nakon što je [[Poljska]] stekla neovisnost nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1932. godine postala je prva zemlja u [[Europa|Europi]] koja je u 20. stoljeću dekriminalizirala homoseksualnost, a slijedile su je [[Danska]] 1933., [[Island]] 1940., [[Švicarska]] 1942. i [[Švedska]] 1944. godine.
Godine 1962. homoseksualno ponašanje dekriminalizirano je u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], nakon znanstvenog istraživanja [[Kurt Freund|Kurta Freunda]] koje je uključivalo [[phallometrija|phallometriju]] (mjerenje dotoka krvi u penis) homoseksualno orijentiranih muškaraca koji su tvrdili da su odustali od seksualnih odnosa s drugim muškarcima i uspostavili (heteroseksualne) brakove. Freund je došao do zaključka da se homoseksualna orijentacija ne može se mijenjati.
Godine 1972. [[Švedska]] je postala prva zemlja na svijetu koja je dopustila ljudima koji su bili transseksualni prema zakonodavstvu da operativno promijene spol i pružila im besplatne hormonske terapije.<ref name="RFSU">{{cite web |author=''Hanna Jedvik'' |url=http://www.rfsu.se/lagen_om_konsbyte_ska_utredas.asp |title=Lagen om könsbyte ska utredas |publisher=RFSU |accessdate=2007-06-24 |date=2007-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012000954/http://www.rfsu.se/lagen_om_konsbyte_ska_utredas.asp |archivedate=2007-10-12}}</ref> 1979. godine u [[Švedska|Švedskoj]] je broj ljudi javilo da ne mogu doći na posao jer su bolesni - jer boluju od homoseksualnosti, kao protest na činjenicu da je homoseksualnost klasificirana kao bolest. Uslijedila je aktivistička okupacija sjedišta [[Nacionali odbor za zdravstvo i socijalnu skrb(Švedska)|Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb]]. U roku od nekoliko mjeseci, [[Švedska]] je postala prva zemlja u Europi od onih koje su prethodno definirale homoseksualnost kao bolest, da bi kasnije uklonile tu oznaku.<ref>[http://www.quistbergh.se/view/514 Jag känner mig lite homosexuell idag | quistbergh.se]</ref>
Godine 1989. Danska je, prva na svijetu, predstavila [[Registrirano partnerstvo|registrirano partnerstvo]] za istospolne parove.
[[Bugarska]] je 1991. godine postala prvom zemljom u [[Europa|Europi]] koja je zabranila [[istospolni brak]]. Od tada je jedanaest zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe učinilo isto - [[Litva]] 1992., [[Bjelorusija]] i [[Moldavija]] 1994. godine, [[Ukrajina]] 1996., [[Poljska]] 1997., [[Latvija]] i [[Srbija]] u 2006. godini, [[Crna Gora]] 2007. godine, [[Mađarska]] u 2012. godini, [[Hrvatska]] u 2013. godini i [[Slovačka]] u 2014. godini.<ref name="Slovakia same-sex marriage ban">{{cite news |url=http://www.businessweek.com/news/2014-06-04/slovak-lawmakers-approve-constitutional-ban-on-same-sex-marriage |title=Slovak Lawmakers Approve Constitutional Ban on Same-Sex Marriage |work=Bloomberg Businessweek |date=2014-06-04 |accessdate=2014-07-12 |author=Radoslav, Tomek}}</ref> Od navedenih zemalja koje su Ustavom zabranile istospolni brak jedino [[Hrvatska]] i [[Mađarska]] imaju neki oblik priznavanja [[Istospolna zajednica|istospolnih zajednica]].
U 2001. godini je na zapadu [[Europa|kontinenta]] napravljen sljedeći korak, kada je [[Nizozemska]] otvorila građanski brak za istospolne parove, čime je postala prva zemlja na svijetu koja je priznala [[istospolni brak]]. Od tada, četrnaest drugih europskih država učinile su isto - [[Belgija]] 2003. godine, [[Španjolska]] 2005. godine, [[Norveška]] i [[Švedska]] 2009.godine, [[Portugal]] i [[Island]] u 2010. godini, [[Danska]] 2012. godine, [[Francuska]] 2013. godine, [[Velika Britanija]] 2014. godine, [[Luksemburg]] i [[Irska]] u 2015. godini, te [[Finska]], [[Malta]] i [[Njemačka]] u 2017. godini. [[Ustavni sud]] u [[Austrija|Austriji]] je 05. prosinca 2017. donio odluku da će istospolni brak biti moguće sklopiti od 01. siječnja 2019.<ref>{{Citiranje novina |title=Austria just legalised gay marriage |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/austria-same-sex-gay-marriage-legal-constitutional-court-lgbt-rights-start-date-couples-a8092516.html%20Agerholm,%20Harriet%20(5%20December%202017) |work=The Independent |accessdate=2018-11-07 |language=en-GB}}</ref>
== Nedavni događaji ==
U [[Irska|Irskoj]] tzv. Građansko partnerstvo (engl. Civil partnership) postalo je legalno u 2011. godini. U 2013. godini vlada [[Irska|Republike Irske]] je održala ustavnu konvenciju na kojoj je većina glasala za izmjenu i dopunu [[Ustav]]a kako bi se bračna prava proširila i na parove istog spola. Dana 22. svibnja 2015. godine, irski građani glasovali su o tome treba li dodati sljedeći amandman u [[Ustav]]: ''Brak može biti ugovoren u skladu sa zakonom od strane dviju osoba, bez obzira na njihov spol''. 62,1% birača glasalo je za izmjene i dopune, čineći [[Irska|Irsku]] prvu zemlju na svijetu koja je istospolne brakove uvela putem nacionalnog referenduma. Prvi brakovi sklopljeni su već u studenom iste godine.
[[Otok Man]] je dozvolio građanska partnerstva u 2011. godini, kao i [[Jersey]] u 2012. U [[Lihtenštajn]]u su ozakonjena registrirana partnerstva, nakon što je na referendumu 68 posto birača glasovalo u korist uvođenja istih u 2011 godini.<ref>http://www.queer.de/detail.php?article_id=11547</ref>
Dana 1. siječnja 2012. godine, novi [[Ustav]] [[Mađarska|Mađarske]] donesen od strane vlade [[Viktor Orban|Viktora Orbana]], vođe vladajuće [[Fidesz]] stranke, stupio je na snagu, ograničavajući brak samo za parove suprotnog spola. Ustav ne sadrži jamstva zaštite od diskriminacije na račun seksualne orijentacije.
U 2012. godini vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] pokrenula je javnu raspravu po pitanju istospolnog braka<ref>http://www.bbc.co.uk/news/uk-17375736</ref> s namjerom mijenjanja zakona koji se provode u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Wales]]u. Njihov zakon o braku je odobren 17. srpnja 2013. godine. [[Škotska]] vlada pokrenula je sličnu raspravu, s ciljem da legalizira istospolni brak do 2015. godine. Dana 4. veljače 2014. godine, škotski parlament donio je zakon kojim legalizira istospolne brakove u Škotskoj, te koji također završava "bračni veto" kojim supružnici mogu onemogućiti svojim [[transrodnost|transrodnim]] partnerima sposobnost da pravno promijene svoj rod. [[Sjeverna Irska]] je jedini dio Ujedinjenog Kraljevstva koji ne dozvoljava istospolni brak.<ref>http://www.advocate.com/news/world-news/2014/02/04/scotland-establishes-marriage-equality</ref>
U svibnju 2013. godine, [[Francuska]] je legalizirala istospolni brak, kada je francuski predsjednik [[François Hollande]] potpisao zakon kojim se autorizira brak i usvajanje od strane homoseksualnih parova.<ref>http://www.huffingtonpost.com/2013/05/18/french-president-signs-ga_0_n_3298916.html</ref>
Dana 30. lipnja 2013. godine, [[Vladimir Putin]], predsjednik [[Rusija|Rusije]], potpisao je [[Zakon o zaštiti djece od informacija koje štetno utječu na njihovo zdravlje i razvoj]], u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] poznat pod nazivima ''ruski anti-gay zakon'', ''anti-LGBT propagandni zakon'' i sl., kojeg je prethodno odobrila [[Duma]]. Zakon čini distribuciju propagande među maloljetnicima u prilog netradicionalnih seksualnih odnosa kaznenim djelom.<ref>http://www.rferl.org/content/russia-hrw-gay-propaganda-law/25441225.html</ref>
Dana 1. prosinca 2013. godine, održan je referendum u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji Ustavom želi definirati brak kao zajednicu žene i muškarca. Referendum je prošao, sa 65,87% birača koji podržavaju mjeru, a sveukupni odaziv na referendum bio je 37,9%.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/rezultati.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=9. lipnja 2016. |archive-date=20. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140120154152/http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/rezultati.html |url-status=dead }}</ref>
Dana 27. siječnja 2014. godine u [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Turskoj Republici Sjeverni Cipar]], međunarodno nepriznatoj državi koja obuhvaća sjerevni dio otoka [[Cipar]], ciparski turski zastupnici su dopunama i izmjenama [[Kazneni zakon|Kaznenog zakona]] ukinuli zakon iz kolonijalnog doba koji je kažnjavao [[homoseksualnost ]]<nowiki/>s do pet godina zatvora.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://uk.reuters.com/article/2014/01/27/us-cyprus-north-gay-idUKBREA0Q16R20140127 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150701033516/http://uk.reuters.com/article/2014/01/27/us-cyprus-north-gay-idUKBREA0Q16R20140127 |archive-date=1. srpnja 2015. |access-date=9. lipnja 2016.}}</ref> To je bila posljednja regija [[Europa|Europe]] ([[Cipar ]]geografski pripada [[Azija|Aziji]], ali zbog ekonomsko-socijalnih razloga smatra se dijelom Europe) gdje [[homoseksualnost]] nije bila legalna.
Dana 14. travnja 2014. [[Parlament]] [[Malta|Malte]] izglasao je Zakon o građanskom braku, koji priznaje istospolne brakove koji su sklopljeni izvan Malte, te im dopušta posvajanje djece. Istoga dana Sabor je također glasao u korist ustavnog amandmana o zabrani diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Dana 4. lipnja 2014. [[Slovačka|Slovački]] parlament je velikom većinom odobrio ustavni amandman o zabrani istospolnih brakova, sa 102 zastupnika za i 18 zastupnika protiv zakona.<ref>http://www.businessweek.com/news/2014-06-04/slovak-lawmakers-approve-constitutional-ban-on-same-sex-marriage</ref>
Dana 18. lipnja 2014. parlament [[Luksemburg]]a odobrio je nacrt zakona kojim se legalizira istospolni brak i usvajanje od strane istospolnih parova. Zakon je objavljen u luksemburškim ''Narodnim novinama'' 17. srpnja, a stupio je na snagu 1. siječnja 2015. godine.<ref>http://www.chd.lu/wps/portal/public/!ut/p/b1/rZFba4NAEIV_UdnZ0ej66GU1a82W1c1FX4KWEhJNLKTUuL--WygUAiUvnXk4DHznnIchDanRQbbAwKNkR5pL-3k8tB_H8dIO33fj7RNMNqVwETJfuYA5z_11JR2WeBaoLYCMVWUWrngQrCMQENOKqwhB4CP_ltTRTwj8MSE8Cqkt4P8CrIgYoAzDyl8KB5IF0WQH7r46ze_C9KY8GTVJI2bJGaU9oO46JTV3dJBaucbX-qb7EVeFMtqkBX29wSZVGZt4MtyXZYXwAVN4iZ6pAsjov5blpDkMY2c_sY2JXI7nN3JuhmJ-au120xfIHKbP/dl4/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/</ref>
Dana 15. srpnja 2014. godine, [[Hrvatska|hrvatski]] sabor je donio [[Životno partnerstvo|Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola]] dajući istospolnim parovima sva prava koja imaju bračni parovi u Hrvatskoj, osim prava na usvajanje djece.<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/342766/Povijesna-odluka-Hrvatska-ima-Zakon-o-zivotnom-partnerstvu.html</ref> Međutim, zakon dopušta partneru partnera koji ima djecu da postane njihov partner-skrbnik. Partner-skrbništvo kao institucija jednaka je posvajanju [[pastorčad]]i (pastorčad je zbirni naziv za djecu iz prijašnjeg braka supružnika) u svim pravima i dužnostima, ali ne dajući roditeljski status tom životnom partneru.
Također, bez obzira na to partner-skrbništvo, životni partner partnera koji ima djecu može ostvariti djelomičnu roditeljsku odgovornost nad djetetom, bilo sudskim putem ili konsenzusom između (bioloških) roditelja; postoji čak i mogućnost pune roditeljske odgovornosti u nekim slučajevima, kad sud odluči da je to u najboljem interesu djeteta.
U rujnu 2014. godine, zakon je stupio na snagu u [[Danska|Danskoj]] učinkovito napuštajući dotadašnju praksu koja je zahtijevala da se transrodne osobe podvrgnu napornoj psihijatrijskoj procjeni i kastraciji prije nego što im se dozvoli pravna promjena spola. Zahtijevajući ništa više nego priopćenje rodnog identiteta i naknadnu potvrdu zahtjeva za promjenom spola nakon razdoblja čekanja od 6 mjeseci, svatko tko želi svoju pravnu oznaku rodnosti promijeniti može to učiniti bez stručne evaluacije i nekoliko drugih formalnih ograničenja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrc.org/blog/entry/denmark-drops-forced-sterilization-of-transgender-people |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=9. lipnja 2016. |archive-date=17. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417192532/http://www.hrc.org/blog/entry/denmark-drops-forced-sterilization-of-transgender-people |url-status=dead }}</ref> U međuvremenu, [[Norveška|norveški]] ministar zdravstva [[Bent Høie]] je obećao da će se uskoro izraditi sličan zakon za [[Norveška|Norvešku]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.blikk.no/index.php?option=com_k2&view=item&id=12449:%E2%80%93-en-stor-dag&Itemid=164 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194422/http://www.blikk.no/index.php?option=com_k2&view=item&id=12449%3A%E2%80%93-en-stor-dag&Itemid=164 |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=9. lipnja 2016.}}</ref>
Dana 9. listopada 2014., parlament [[Estonija|Estonije]] je donio [[Zakon o kohabitaciji]] (u hrvatskom bi pravilnije bilo ''Zakon o izvanbračnoj zajednici''; Kohabitacija ili suživot mogla bi se definirati kao aranžman u kojem dvije osobe koje nisu u braku žive zajedno bez formalnog registriranja njihovog odnosa kao brak) za dvije osobe, nebitno kojeg spola.<ref>http://news.err.ee/v/main_news/f238f529-5b94-4f66-b7be-ad5d21566cc5</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2016. godine.
Dana 27. studenoga 2014. parlament [[Andora|Andore]] donio je Zakon o istospolnim zajednicama, legalizirajući i zajedničko posvajanje za istospolne partnere. Dana 24. prosinca 2014. Zakon je objavljen u službenom listu, nakon proglašenja od strane ko-princa [[François Hollande|Françoisa Hollandea]], s obzirom na to da je potpis jednog od dva ko-knezova bio potreban. Zakon je stupio na snagu 25. prosinca 2014. godine.<ref>http://www.andorradifusio.ad/noticies/dema-entren-en-vigor-lleis-importants-com-dunions-civils-o-regla-dor</ref>
Dana 12. prosinca 2014. godine [[Finska|finski]] [[parlament]] usvojio je zakon o istospolnom braku. Zakon je stupio na snagu 1. ožujka 2017. godine<ref>{{Citiranje weba |url=https://yle.fi/uutiset/president_signs_gender-neutral_marriage_law/7818157 |title="President signs gender-neutral marriage law". Yle Uutiset.}}</ref>
[[Slovačka|Slovački]] parlament je 4. lipnja 2014. odobrio ustavni amandman kojim se zabranjuje istospolni brak, s 102 zastupnika i 18 zastupnika protiv zakona.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.businessweek.com/news/2014-06-04/slovak-lawmakers-approve-constitutional-ban-on-same-sex-marriage |title=Bloomberg Businessweek. Retrieved 12 July 2014.}}</ref>
Dana 21. siječnja 2015. parlament [[Makedonija|Makedonije]] odobrio je Amandman XXXIII [[Ustav Makedonije|Ustava Makedonije]], koji zabranjuje istospolni brak.
[[Slovaci]] su 7. veljače 2015. glasovali na referendumu o zabrani istospolnog braka i usvajanju djece od strane istospolnih zajednica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://abcnews.go.com/International/wireStory/slovakia-hold-referendum-sex-marriage-27218382 |title=ABC News. 27 November 2014. Archived from the original on 9 December 2014. |access-date=7. studenoga 2018. |archive-date=9. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141209034357/http://abcnews.go.com/International/wireStory/slovakia-hold-referendum-sex-marriage-27218382 |url-status=bot: unknown }}</ref> Rezultat referenduma bio je za donošenje prijedloga zabrane, s 95% i 92% glasova. [43] Međutim, referendum je ocijenjen nevažećim po [[zakonu o referendumu]] zbog niskog odaziva (odaziv birača ispod 50%).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.euronews.com/2015/02/08/slovakia-referendum-to-further-limit-gay-rights-ruled-invalid/ |title=Euronews. 8 February 2015. Retrieved 11 February 2015.}}</ref>
Dana 3. ožujka 2015., Sabor [[Slovenija|Slovenije]] donio je zakon o istospolnom braku s 51 naprema 28 glasova.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rtvslo.si/news-in-english/changes-to-the-marriage-act-confirmed-homosexual-couples-can-now-marry/359694 |title=Rtvslo.si. Retrieved 29 June 2015.}}</ref> Dana 20. prosinca 2015. [[Slovenci]] su odbacili taj zakon na referendumu sa 63% glasova naprema 37% koji su podržali uvođenje tog zakona.
U studenom 2015. godine, parlament [[Cipar|Cipra]] odobrio je prijedlog zakona kojim legalizira građanska zajednica parova istog spola s 39 naprema 12 glasova.<ref>{{Citiranje novina |title=House passes historic civil partnerships bill (Update) - Cyprus Mail |url=http://cyprus-mail.com/2015/11/26/house-passes-htnerships-bill/ |work=Cyprus Mail |date=2015-11-26 |accessdate=2018-11-07 |language=en-GB |archive-date=1. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170401212848/http://cyprus-mail.com/2015/11/26/house-passes-htnerships-bill/ |url-status=dead }}</ref> Stupio je na snagu 9. prosinca 2015.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Civil Partnership Bill in effect - Cyprus |url=http://in-cyprus.com/civil-unions-bill-in-effect/ |date=2015-12-23 |accessdate=2018-11-07 |journal= |archive-date=23. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151223065807/http://in-cyprus.com/civil-unions-bill-in-effect/ |url-status=bot: unknown }}</ref>
Zakon o legalizaciji civilnih zajednica za istospolne parove u [[Grčka|Grčkoj]] odobren je u prosincu 2015. od strane [[Grčki parlament|parlamenta]] sa 194 glasova za i 55 glasova protiv.<ref>{{Citiranje novina |title=Same-sex couples will have equal rights with heterosexual couples with cohabitation agreements |url=http://www.grreporter.info/en/samesex_couples_will_have_equal_rights_heterosexual_couples_cohabitation_agreements/13711 |work=grreporter.info |accessdate=2018-11-07 |language=en-US}}</ref> Zakon je potpisao predsjednik i stupio je na snagu 24. prosinca 2015.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.et.gr/idocs-nph/search/pdfViewerForm.html?args=5C7QrtC22wE4q6ggiv8WTXdtvSoClrL8RZsdmVE36E95MXD0LzQTLWPU9yLzB8V68knBzLCmTXKaO6fpVZ6Lx9hLslJUqeiQ7YD-s2g-TGFc-ieGHzbhl8d9JIy5q3gnKRFHKgyKzGY. |title=Et.gr. Retrieved 2 October 2017.}}</ref>
29. travnja 2016. godine parlament [[Farski Otoci|Farskih otoka]], autonomne pokrajine [[Kraljevina Danska|Kraljevine Danske]] (Kraljevina Danska je [[monarhija]] koje se sastoji od tri [[Autonomni teritorij|autonomna teritorija]]: [[Grenland]]a, [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Danska|Danske]]) glasovao je o proširenju danskog zakonodavstva o istospolnim brakovima, koji se primjenjuje i na teritorij ove pokrajine, pritom isključujući mogućnost zakonskog braka na vjerskoj ceremoniji. Danski je parlament još morao naknadno odobriti isključivanje vjerskih brakova za Farske otoke, za razliku od Danske, gdje crkve mogu obavljati brakove između osoba istog spola.<ref>{{Citiranje časopisa |title=FAROE ISLANDS SAY YES TO SAME-SEX MARRIAGE {{!}} LGBT |url=http://lgbt.fo/?p=2783 |accessdate=2018-11-07}}</ref> Zakon na Farskim otocima stupio je na snagu 1. srpnja 2017. godine, nakon formalnosti ratifikacije od strane Danskog parlamenta i [[Popis danskih vladara|Kraljevog pristanka]].
Zakon o legalizaciji civilnih zajednica istospolnih parova u [[Italija|Italiji]] odobren je 13. svibnja 2016. od strane talijanskog parlamenta. Predsjednik ga je potpisao 20. svibnja 2016.<ref>{{Citiranje novina |title=Unioni Civili: Mattarella firma la legge - Politica |url=http://www.ansa.it/sito/notizie/politica/2016/05/20/unioni-civili-mattarella-firma-la-legge_6c26a76a-5654-4201-879a-442229cf7abd.html |work=ANSA.it |date=2016-05-20 |accessdate=2018-11-07 |language=it}}</ref> Objavljen je u talijanskim [[Gazzetta Ufficiale della Repubblica Italiana|Narodnim novinama]] 21. svibnja i stupio je na snagu 5. lipnja 2016. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gazzettaufficiale.it/do/gazzetta/downloadPdf?dataPubblicazioneGazzetta=20160521&numeroGazzetta=118&tipoSerie=SG&tipoSupplemento=GU&numeroSupplemento=0&estensione=pdf&edizione=0 |title=Gazzetta ufficiale (in Italian). Retrieved 24 May 2016.}}</ref>
21. rujna 2016. parlament [[Guernsey]]ja odobrio je zakon o legalizaciji istospolne zajednice, s 33 naprerma 5 glasova.<ref>{{Citiranje novina |title=This Tiny Island Has Just Voted To Introduce Same-Sex Marriage |url=https://www.buzzfeed.com/patrickstrudwick/guernsey-has-just-voted-to-introduce-same-sex-marriage |work=BuzzFeed |accessdate=2018-11-07 |language=en}}</ref> Dana 14. prosinca 2016. dobio je Kraljevski pristanak. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja 2017. godine.
Dana 26. listopada 2016., parlament [[Gibraltar]]a jednoglasno je odobrio prijedlog zakona kojim bi se omogućio istospolni brak. Dobio je Kraljevski pristanak 1. studenog 2016.<ref>{{Citiranje novina |title=Gibraltar unanimously legalizes marriage equality |url=http://sdgln.com/news/2016/10/26/gibraltar-unanimously-legalizes-marriage-equality |work=San Diego Gay and Lesbian News |date=2016-10-26 |accessdate=2018-11-07}}</ref> Zakon je stupio na snagu 15. prosinca 2016. godine.
Dana 31. siječnja 2017., [[Vrhovni sud|Vrhovni]] je [[kasacijski sud]] [[Italija|Italije]], zbog proceduralnih razloga, odbiti nižu presudu kojom se priznaje brak između dvije [[Francuska|francuske]] žene (jedna od njih imala je pravo tražiti talijansko [[državljanstvo]] [[iure sanguinis]]) sklopljenim u francuskoj regiji [[Nord-Pas de Calais|Nord-Pas-de-Calais]]. Ovo je prvi put da se pojam istospolnog braka priznaje u Italiji, ali presuda ne implicira da će ova praksa biti nužno općenita u toj državi.<ref>{{Citiranje novina |title=Italian Court recognizes gay marriage officiated abroad for the first time |last=West - welfare, society and territory |url=http://www.west-info.eu/italian-court-recognizes-gay-marriage-officiated-abroad-for-the-first-time/ |work=West |language=en-US |access-date=7. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108105115/https://www.west-info.eu/italian-court-recognizes-gay-marriage-officiated-abroad-for-the-first-time/ |archive-date=8. studenoga 2018.}}</ref>
U srpnju 2017. parlamenti [[Njemačka|Njemačke]] i [[Malta|Malte]] su odobrili prijedloge zakona kojima bi omogućili istospolni brak. Predsjednici obiju zemalja potpisali su prijedloge u zakon. Na Malti je zakon stupio na snagu 1. rujna 2017. dok je u Njemačkoj to učinjeno 1. listopada 2017.<ref>{{Citiranje novina |title=Germany votes to legalise same-sex marriage |url=http://www.news.com.au/lifestyle/gay-marriage/german-parliament-votes-to-legalise-samesex-marriage/news-story/b3fad2836af79412f6e3e706bfc72de1 |work=NewsComAu |accessdate=2018-11-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Malta legalises same-sex marriage |url=http://www.news.com.au/lifestyle/gay-marriage/malta-legalises-samesex-marriage-despite-strong-opposition-from-the-catholic-church/news-story/c9d716970d718b4d8108f19d0fe4bc29 |work=NewsComAu |accessdate=2018-11-07}}</ref>
Dana 5. prosinca 2017. godine [[Ustavni sud]] [[Austrija|Austrije]] proglasio je zabranu istospolnog braka neustavnom. Istospolni brak postaje pravnim 1. siječnja 2019.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Deutsche Welle (www.dw.com) |title=Gay marriage in Austria approved by Constitutional Court {{!}} DW {{!}} 05.12.2017 |url=http://www.dw.com/en/gay-marriage-in-austria-approved-by-constitutional-court/a-41654156 |accessdate=2018-11-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Austria just legalised gay marriage |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/austria-same-sex-gay-marriage-legal-constitutional-court-lgbt-rights-start-date-couples-a8092516.html |work=The Independent |accessdate=2018-11-07 |language=en-GB}}</ref>
Krajem 2018. godine parlament u [[San Marino|San Marinu]] izglasao je legalizaciju građanskih zajednica s posvojiteljskim pravima.<ref>{{Citiranje časopisa |title=LEGGE 20 novembre 2018 n.147 - Regolamentazione delle unioni civili - Consiglio Grande e Generale |url=https://www.consigliograndeegenerale.sm/on-line/home/scheda17160637.html |accessdate=2020-08-15}}</ref> Zakon je stupio na snagu 11. veljače 2019. nakon niza daljnjih zakonskih i administrativnih promjena.
== Javno mišljenje diljem Europe ==
{| align="right" | cellpadding=5
|
{| class="wikitable" |
| colspan=2 width=100px | <center>[[European Social Survey|Europski društveni pregled 2010.]]: postotak ljudi u svakoj zemlji koji se slažu ili se jako slažu da ''gay muškarci i lezbijke trebaju biti slobodni da žive njihov vlastiti život kako oni žele''. [http://www.pewresearch.org/fact-tank/2013/12/12/eastern-and-western-europe-divided-over-gay-marriage-homosexuality/]</center>
|-
! style="background:#dedede;" | Država
! style="background:#dedede;" | Postotak
|-
| Nizozemska
| 92%
|-
| Švedska
| 89%
|-
| Danska
| 89%
|-
| Belgija
| 87%
|-
| Ujedinjeno Kraljevstvo
| 84%
|-
| Norveška
| 83%
|-
| Francuska
| 82%
|-
| Irska
| 82%
|-
| Švicarska
| 82%
|-
| Njemačka
| 81%
|-
| Španjolska
| 80%
|-
| Finska
| 74%
|-
| Češka Republika
| 65%
|-
| Portugal
| 59%
|-
| Grčka
| 50%
|-
| Slovenija
| 49%
|-
| Bugarska
| 47%
|-
| Mađarska
| 45%
|-
| Poljska
| 44%
|-
| Slovačka
| 42%
|-
| Estonija
| 41%
|-
| Hrvatska
| 38%
|-
| Litva
| 28%
|-
| Ukrajina
| 28%
|-
| Rusija
| 25%
|}
|-
|}
Godine 2002. "Pew Global Attitudes Project" koju je izradio [[Pew Research Center]] pokazuje kako većina stanovnika u svakoj zapadnoeuropskoj zemlji smatra kako bi homoseksualne osobe trebale biti prihvaćene u društvu, dok se većina [[Rusi|Rusa]], [[Poljaci|Poljaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] ne slažu s time.<ref name="three">{{cite web |work=The Pew Research Center |title=Views of a Changing World 2003 |url=http://people-press.org/reports/display.php3?ReportID=185 |accessdate=2007-01-29 |archive-date=3. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503212232/http://people-press.org/reports/display.php3?ReportID=185 |url-status=dead }}</ref> Prema upitniku [[Gallup Europe]] iz 2003. godine žene, mlađe generacije i visokoobrazovani imaju veću vjerojatnost za podršku homoseksualnih brakova i prava na usvajanje djece od strane homoseksualaca u donosu na druge demografske skupine.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Public opinion and same-sex unions (2003) / Marriage and partnership / Issues / Europe / ilga - ILGA Europe |url=http://www.ilga-europe.org/europe/issues/marriage_and_partnership/public_opinion_and_same_sex_unions_2003 |date=2007-02-08 |accessdate=2018-11-07 |journal= |archive-date=8. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208024705/http://www.ilga-europe.org/europe/issues/marriage_and_partnership/public_opinion_and_same_sex_unions_2003 |url-status=bot: unknown }}</ref>
[[Eurobarometar|Eurobarometerova]] anketa iz 2006. godine je na uzorku od 30 000 ljudi iz svake [[država članica Europske unije|zemlje članice]] [[Europska unija|Europske unije]] pokazala različito mišljenje građana unutar tadašnjih 27 [[država članica Europske unije|zemalja članica]] po pitanju [[istospolni brak|istospolnog braka]]. Većina potpore došla je iz Nizozemske (82%), Švedske (71%), Danske (69%), Belgije (62%), Luksemburga (58%), Španjolske (56%), Finske (54%), Njemačke (52%) i Češke Republike (52%). Sve ostale zemlje unutar EU-a imale su manje od 50% potpore građana, a najmanje potpore imaju stanovnici Rumunjske (11%), Latvije (12%), Cipra (14%), Bugarske (15%), Grčke (15%), Litve (17%), Poljske (17%), Mađarske (18%) i Malte (18%).<ref name="four">{{cite web |work=Angus Reid Global Monitor : Polls & Research |title=Eight EU Countries Back Same-Sex Marriage |url=http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203 |accessdate=2006-01-29 |archive-date=5. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905233521/http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203 |url-status=dead }}</ref> Usvajanje djece od strane gay parova poduprijeli su građani samo dvije [[država članica Europske unije|zemlje članice]]: Nizozemske (69% ispitanika) i Švedske (51% ispitanika) dok su najmanje potpore pokazali ispitanici iz Poljske i Malte (7%).<ref name="four"/>
Anketa provedena u listopadu 2008. godine od strane [[The Observer]]a pokazala je kako većina [[Britanci|Britanaca]] podržava [[istospolni brak]] - njih 55% ispitanih.<ref>{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships |work=The Guardian |location=London |title=Sex uncovered poll: Homosexuality |date=2008-10-26 |accessdate=2010-05-07}}</ref> Anketa iz 2013. godine pokazuje kako većina [[Irci|Iraca]] podupire [[istospolni brak]] (73% ispitanih) i usvajanje djece od strane gay parova (60% ispitanih).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gcn.ie/feature.aspx?sectionid=14&articleid=3182 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120329075724/http://www.gcn.ie/feature.aspx?sectionid=14&articleid=3182 |archive-date=29. ožujka 2012. |access-date=28. travnja 2015.}}</ref> [[Francuska]] ima potporu po pitanju [[istospolni brak|istospolnog braka]] od 62% ispitanih<ref name="six">{{cite web |work=Angus Reid Global Monitor : Polls & Research |title=French Back Same-Sex Marriage, Not Adoption |url=http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14058 |accessdate=2006-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200426035521/http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14058 |archivedate=26. travnja 2020.}}</ref> dok to čini samo 14% [[Rusi|Rusa]]<ref name="seven">{{cite web |work=Angus Reid Global Monitor : Polls & Research |title=Same-Sex Marriage Nixed By Russians |url=http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/5986 |accessdate=2006-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200426035522/http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/5986 |archivedate=26. travnja 2020.}}</ref> [[Italija]] ima potporu "Zakona o građanskom partnerstvu" između ljudi istog spola s 45% za uvođenjem istog i 47% protiv.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Italians Divided Over Civil Partnership Law: Angus Reid Global Monitor |url=http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14801 |date=2007-05-05 |accessdate=2018-11-07 |journal= |archive-date=5. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070505143538/http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14801 |url-status=bot: unknown }}</ref> U 2009. godini 58,9% Talijana podržalo je istospolne zajednice, ali je samo 40,4% podržavalo je i istospolni brak.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Italiani più avanti della politica |url=http://www.arcigay.it/italiani-piu-avanti-della-politica |accessdate=2018-11-07 |journal= |archive-date=3. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091003203131/http://www.arcigay.it/italiani-piu-avanti-della-politica |url-status=bot: unknown }}</ref> U 2010. godini 63,9% [[Grci|Grka]] podržava istospolna partnerstva, dok je 38,5% podržava istospolni brak.<ref>{{Citiranje weba |url=http://images.tanea.gr/assetservice/Image.ashx?c=15881978&r=0&p=0&t=0&q=100&v=1&s=1&w=800 |title=image}}</ref> Anketa koju je izradila MaltaToday<ref>{{Citiranje novina |title=Heartening change in attitudes to put gay unions on political agenda |url=http://www.maltatoday.com.mt/en/newsdetails/news/national/Heartening-change-in-attitudes-to-put-gay-unions-on-political-agenda-20120604 |work=MaltaToday.com.mt |accessdate=2018-11-07 |language=en |archive-date=20. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130520214121/http://www.maltatoday.com.mt/en/newsdetails/news/national/Heartening-change-in-attitudes-to-put-gay-unions-on-political-agenda-20120604 |url-status=dead }}</ref> pokazala je da je u 2012. godini 41% [[Maltežani|Maltežana]] podržavalo istospolne brakove, a podrška je porasla na 60% među dobnim skupinama od 18 do 35 godina. U anketi 2013. koju je proveo poljski institut CBOS, 65 posto [[Poljaci|Poljaka]] bilo je protiv istospolnih zajednica, 72 posto bilo je protiv istospolnih brakova, 88 posto bilo je protiv posvajanja djece od strane istospolnih parova, a 68 posto je bilo protiv toga da lezbijke, gay, ili biseksualne osobe javno pokazuju svoj način života.<ref>{{Citiranje weba |url=http://cbos.pl/SPISKOM.POL/2013/K_024_13.PDF |title=Feliksiak, Michał (February 2013). "Stosunek do praw gejów i lesbijek oraz związków partnerskich" (PDF). Centrum Badania Opinii Społecznej. Retrieved 30 June 2014.}}</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] anketa iz studenog 2013. godine otkrila je da 59% Hrvata smatra da bi brak trebao biti [[ustav]]no definiran kao zajednica između muškarca i žene, a 31% se ne slaže s idejom.<ref>{{Citiranje novina |title=Anketa za HRT: 59 posto građana ZA promjenu Ustava |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/228968/Default.aspx |work=Slobodna Dalmacija |accessdate=2018-11-07 |language=hr-HR}}</ref> Istraživanje javnog mnijenja CBOS-a iz veljače 2014. pokazalo je da 70% Poljaka vjeruje da je seksualna aktivnost između osoba istog spola moralno neprihvatljiva, dok samo 22% smatra da je moralno prihvatljiva.<ref>{{Citiranje weba |url=http://cbos.pl/SPISKOM.POL/2014/K_015_14.PDF |title=Rafał Boguszewski (February 2014). "RELIGIJNOŚĆ A ZASADY MORALNE" (PDF) (in Polish). CBOS. Retrieved 6 July 2015.}}</ref> Anketiranje javnog mnijenja NDI-a iz 2015. godine pokazuje da samo 10% stanovništva na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] ([[Srbija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Albanija]], [[Kosovo]], [[Crna Gora]] i [[Makedonija]]) smatra da su [[LGBT]]I brakovi prihvatljivi, za razliku od 88% koji ih smatraju neprihvatljivima.<ref>{{Citiranje časopisa |title=NDI Public Opinion Poll in the Balkans on LGBTI Communities |url=http://de.slideshare.net/NDIdemocracy/ndi-public-opinion-poll-in-the-balkans-on-lgbti-communities |accessdate=2018-11-08}}</ref>
== Zakonodavstvo po zemljama ili teritorijima ==
===Europska unija ===
Pogledajte članak [[Prava LGBT osoba u Europskoj uniji|Prava LGBT osoba u EU]]
===Središnja Europa===
{| class="wikitable sortable"
! style="width:125px;" |Zemlja:
!Istospolne seksualne aktivnosti su legalne
!Prepoznavanje istospolnih zajednica
!Istosploni brak je legalan
!LGBT osobe mogu posvajati djecu
!LGBT osobe mogu otvoreno služiti vojsku
!Postoje zakoni protiv diskriminacije u vezi sa seksualnom orijentacijom
!Postoje zakoni koji se tiču rodnog identiteta / izražavanja
|-
| [[Prava LGBT osoba u Austriji|Austrija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Hrvatskoj|Hrvatska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Češkoj Republici|Češka Republika]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Njemačkoj|Njemačka]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Mađarskoj|Mađarska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Lihtenštajnu|Lihtenštajn]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Poljskoj|Poljska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Slovačkoj|Slovačka]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Sloveniji|Slovenija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Švicarskoj|Švicarska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
|}
===Istočna Europa===
{| class="wikitable sortable"
! style="width:125px;" |Zemlja:
!Istospolne seksualne aktivnosti su legalne
!Prepoznavanje istospolnih zajednica
!Istosploni brak je legalan
!LGBT ososbe mogu posvajati djecu
!LGBT osobe mogu otvoreno služiti vojsku
!Postoje zakoni protiv diskriminacije u vezi sa seksualnom orijentacijom
!Postoje zakoni koji se tiču rodnog identiteta / izražavanja
|-
| [[Prava LGBT osoba u Bjelorusiji|Bjelorusija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Moldaviji|Moldavija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Rumunjskoj|Rumunjska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Rusiji|Rusija]]
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Ukrajini|Ukrajina]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
|}
===Sjeverna Europa===
{| class="wikitable sortable"
! style="width:125px;" |Zemlja:
!Istospolne seksualne aktivnosti su legalne
!Prepoznavanje istospolnih zajednica
!Istosploni brak je legalan
!LGBT ososbe mogu posvajati djecu
!LGBT osobe mogu otvoreno služiti vojsku
!Postoje zakoni protiv diskriminacije u vezi sa seksualnom orijentacijom
!Postoje zakoni koji se tiču rodnog identiteta / izražavanja
|-
| [[Prava LGBT osoba u Dankoj|Danska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Estoniji|Estonija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Finskoj|Finska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Islandu|Island]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Adoption-->{{Da/Ne|<small>Island nema vojsku</small>}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Latviji|Latvija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Litvi|Litva]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Norveškoj|Norveška]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Švedskoj|Švedska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
|}
===Južna Europa===
{| class="wikitable sortable"
! style="width:125px;" |Zemlja:
!Istospolne seksualne aktivnosti su legalne
!Prepoznavanje istospolnih zajednica
!Istosploni brak je legalan
!LGBT ososbe mogu posvajati djecu
!LGBT osobe mogu otvoreno služiti vojsku
!Postoje zakoni protiv diskriminacije u vezi sa seksualnom orijentacijom
!Postoje zakoni koji se tiču rodnog identiteta / izražavanja
|-
| [[Prava LGBT osoba u Albanijia|Albanija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Andori|Andora]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Adoption-->{{Da/Ne|<small>Andora nema vojsku</small>}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Bosni I Hercegovini|Bosna I Hercegovina]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Bugarskoj|Bugarska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba na Cipru|Cipar]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Grčkoj|Grčka]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Italiji|Italija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba na Kosovu|Kosovo]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba na Malti|Malta]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Crnoj Gori|Crna Gora]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Sjevernoj Makedoniji|Sjeverna Makedonija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Portugalu|Portugal]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u San Marinu|San Marino]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Adoption-->{{Da/Ne|<small>Nepoznato</small>}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Srbiji|Srbija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Španjolskoj|Španjolska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Vatkianu|Vatikan]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Adoption-->{{Da/Ne|<small>Vatikan nema vojsku</small>}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|-
|}
===Zapadna Europa===
{| class="wikitable sortable"
! style="width:125px;" |Zemlja:
!Istospolne seksualne aktivnosti su legalne
!Prepoznavanje istospolnih zajednica
!Istosploni brak je legalan
!LGBT ososbe mogu posvajati djecu
!LGBT osobe mogu otvoreno služiti vojsku
!Postoje zakoni protiv diskriminacije u vezi sa seksualnom orijentacijom
!Postoje zakoni koji se tiču rodnog identiteta / izražavanja
|-
| [[Prava LGBT osoba u Belgiji|Belgija]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Francuskoj|Francuska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Irskoj|Irska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Luksemburgu|Luksemburg]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Monaku|Monako]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Unregistered Cohabitation--> {{Ne}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Adoption-->{{Da/Ne|<small>Nepoznato</small>}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Nizozemskoj|Nizozemska]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
| [[Prava LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|<!--Hate crime/speech--> {{Da}}
|-
|-
|}
==Izvori==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju|Europa]]
[[Kategorija:Obiteljsko pravo]]
fp2g60gipsb9hvl9dfq2ipriuiivn23
Pavao Vučković
0
540721
7088026
7082155
2024-12-14T00:46:10Z
188.129.82.31
/* Životopis */ gramatika
7088026
wikitext
text/x-wiki
'''Pavao Vučković''' ([[Tomislavgrad]], [[18. listopada]] [[1658.]] – [[Sinj]], [[7. siječnja]] [[1735.]]) bio je hrvatski franjevački svećenik i vođa protuosmanskoga otpora.
== Životopis ==
Rođen je u duvanjskom kraju [[1658.]] godine, od oca Mate i majke Magdalene. Krsnog je imena Luka. Pavao je pripadnik starog duvanjskog roda Vučkovića čiji su preci u povijesnim izvorima zabilježeni još u XIV. stoljeću (Hrvatin Vučković s braćom, u Povelji bana Stjepana II oko 1322. godine),<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=MANĐERALO|first=Stipo|title=Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama|url=https://franjevci-split.hr/izdavastvo/kacic/Kacic_2012-2013-1_dio.pdf|journal=Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja|type=izvorni znanstveni članak|publication-date=2013|volume=44-45|pages=207-220|issn=0453-0578}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Nakaš|first=Lejla|url=https://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2023/10/Ban-Stjepan-II-Kotromanic-daruje-Vukoslava-Hrvatinica.pdf|title=Codex diplomaticus regni Bosnae: povelje i pisma stare bosanske države|last2=Kurtović|first2=Esad|last3=Župarić|first3=Drago|last4=Lalić|first4=Ana|publisher=Mladinska knjiga|year=2018|isbn=978-9958-9398-9-1|location=Sarajevo|pages=67, 70|language=}}</ref> a o njima i danas svjedoče najstariji sačuvani spomenici u obliku križa na srednjovjekovnom katoličkom groblju [[Vučkovine]] kraj Tomislavgrada.<ref name=":0" /> O dolasku Pavla Vučkovića i njegove braće u [[Brnaze]] kod Sinja (formalno u službu mletačke vojne uprave) u povijesnim izvorima zabilježeno je: 'God. 1688. stigla su braća harambaške obitelji Vučkovića s 45 članova. Nastanili su se u novom kraju u selu Brnazama i postali najpoznatija serdarsko-harambaška seoska obitelj.'<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=SOLDO|first=fra Josip Ante|date=2000|title=Stanovništvo duvanjskog kraja u XVII. i XVIII. stolječu: , Zagreb-Tomislavgrad, 2000, 167|journal=Duvanjski zbornik: zbornici radova s međunarodnog znanstvenog skupa "Duvanjski kraj kroz povijest"|type=izvorni znanstveni članak|pages=167|isbn=9536324253}}</ref>, kao i: 'Prva poznata potvrda investiture grupi prebjega je 3. ožujka 1688. braći Miji, Pavlu i Tadiji Vučkoviću iz Duvna u Brnazama kojom su dobili kulu, kuću i sto kanapa zemlje.'.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=SOLDO|first=fra Josip Ante|title=Etničke promjene i migracije stanovništva u Sinjskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća|journal=Zbornik Cetinske krajine|publication-date=1989|volume=4|pages=94|issn=0351-3033}}</ref>
Pred osmanskim je zulumom [[Seoba Hrvata iz Rame 1687.|odselio]] skupa sa svojom braćom, njihovim obiteljima te fratrima i ostalim hrvatskim pukom iz Duvna, Rame, Prozora, Bugojna i Livna te dolazi u [[Sinj]].<ref name=":2" /><ref name=":1" /><ref name=":0" /> Nakratko se smjestio u trošnu benediktinsku opatiju na [[Sustipan]]u u Splitu s još nekoliko fratara, no budući da se brinuo za pastvu, ubrzo se vratio u Sinj, gdje je ruševnu džamiju pretvorio u crkvicu sv. Franje. Uz crkvicu je dao podići malu stambenu kolibu.
Kad je bosanski paša [[Mustaj-paša Daltaban]] [[1. listopada]] [[1698.]] provalio u Cetinski kraj i opustošio ga, Vučković se s fratrima sklonio u [[kula bega Sultanovića u Čitluku|kulu bega Sultanovića]] u [[Čitluk]]u. Namjeravali su pružiti otpor, no zato što im se barut zapalio, a u kuli izbio požar, bili su prisiljeni napustiti kulu i predati se. Vučković je uspio bolje proći od sedmorice fratar koje su Osmanlije odmah po predaji sasjekli. Zarobljen je, okovan i odveden u zarobljeništvo u Irak, u [[Bagdad]], gdje je bio pisar Daltabanu. Zarobljeništvo je okončalo 1703. godine. Kad je bio u Carigradu, Vučković je upoznao mletačkog konzula. Daltaban je te godine imenovan za velikog vezira. Izbila je pobuna u kojoj je Daltaban udavljen, što je fra Pavao iskoristio i pobjegao na mletačkog galiji u Mletke.
Potom se je hodočasnički zaputio u Rim. Bio je kod pape, [[Kongregacija za širenje vjere|Kongregacije za širenje vjere]], komesara Reda. Dobio je naslov [[eksprovincijal]]a. Vratio se 1703. godine u Sinj i nastavlja posao koje je zatočeništvo prekinulo. Dao je napraviti novu [[crkva pod Kamičkom|crkvu pod Kamičkom]], za koju je pripremio materijale prije nego što ga je osmanski prepad omeo, a čija je gradnja sporo tekla za njegova zatočeništva. Idućih je par godina izvješćivao providura Marina Zana o stanju u Dalmaciji, Hercegovini i Bosni. Od 1705. godine kapelan je i ispovjednik generalnog providura u Dalmaciji [[Sebastijan Mocenigo|Sebastijana Moceniga]]. Bio je i kapelan providura Vicenca Vendramina kad je ovaj putovao po Istoku. Providur [[Alvis Mocenigo]] također je cijenio Vučkovića, što je iskazao kod izgradnje nove crkve i samostana.
Dočekao je i [[Sinjski rat]] u kojem se hrvatski puk proslavio junačkom pobjedom. Čim se doznalo da su Turci Mlečanima objavili rat, bio je izvjestan udar na Sinj. Kad su Osmanlije iz Livna krenule s velikom vojskom, hrvatske su straže 23. srpnja 1715. na Prologu malim topom dale znak za uzbunu. Puk koji je već prije živio pod Turcima, obuzeo je strah od povratka pod vlast gospodara od kojeg su pobjegli i od njegove osvete. Dio fratara pošao je u Split, a a fra Pavao s još šestoricom, uzeo je sliku Majke od Milosti, spremio te se s njome sklonio u sinjsku tvrđavu gdje se pridružio posadi od 700 branitelja. Turci su zatražili bezuvjetnu predaju, no branitelji su jasno odbili. Tijekom dugotrajne [[opsada Sinja 1715.|opsade]] sliku je stavio na oltar svete Barbare u tvrđavskoj crkvici svetog Mihovila, molio i hrabrio vojsku. Splitski nadbiskup Cupilli pokušao je pomoći. Pod zastavom križa pošao je prema Sinju, ali nije mogao proći dalje od Dicma, pa mu je jedino ostalo pisati pismo papi Klementu XI. da moli za spas Sinja. Naposljetku su nakon velikih gubitaka u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], nakon žestoke borbe prsa o prsa, Turci odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.
Umro je u sinjskom samostanu 7. siječnja 1735. godine. Pokopan je u kripti crkve Majke od Milosti, Čudotvorne Gospe Sinjske, koju je sazidao.
U Sinju se danas nalazi kip fra Pavla Vučkovića, djelo hrvatskog kipara [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]].
== Izvori ==
{{izvori}}
* fra Mirko Marić: [http://franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5450&Itemid=53 Fra Pavao Vučković], Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
* fra Mirko Marić: [http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5367&Itemid=53 Crkva pod Kamičkom], Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
* fra Mirko Marić: [http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5368&Itemid=53 Sinjski rat u kolovozu 1715. godine], Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
{{Wikipedizirati izvore}}
{{GLAVNIRASPORED:Vučković, Pavao}}
[[Kategorija:Životopisi, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Životopisi, Sinj]][[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]
[[Kategorija:Kršćanstvo u Iraku]]
7ygjnyk6cu4njfke6q7cvjeqpexh6fr
7088061
7088026
2024-12-14T01:01:35Z
188.129.82.31
spašen navod s poveznicama
7088061
wikitext
text/x-wiki
'''Pavao Vučković''' ([[Tomislavgrad]], [[18. listopada]] [[1658.]] – [[Sinj]], [[7. siječnja]] [[1735.]]) bio je hrvatski franjevački svećenik i vođa protuosmanskoga otpora.
== Životopis ==
Rođen je u duvanjskom kraju [[1658.]] godine, od oca Mate i majke Magdalene. Krsnog je imena Luka. Pavao je pripadnik starog duvanjskog roda Vučkovića čiji su preci u povijesnim izvorima zabilježeni još u XIV. stoljeću (Hrvatin Vučković s braćom, u Povelji bana Stjepana II oko 1322. godine),<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=MANĐERALO|first=Stipo|title=Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama|url=https://franjevci-split.hr/izdavastvo/kacic/Kacic_2012-2013-1_dio.pdf|journal=Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja|type=izvorni znanstveni članak|publication-date=2013|volume=44-45|pages=207-220|issn=0453-0578}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Nakaš|first=Lejla|url=https://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2023/10/Ban-Stjepan-II-Kotromanic-daruje-Vukoslava-Hrvatinica.pdf|title=Codex diplomaticus regni Bosnae: povelje i pisma stare bosanske države|last2=Kurtović|first2=Esad|last3=Župarić|first3=Drago|last4=Lalić|first4=Ana|publisher=Mladinska knjiga|year=2018|isbn=978-9958-9398-9-1|location=Sarajevo|pages=67, 70|language=}}</ref> a o njima i danas svjedoče najstariji sačuvani spomenici u obliku križa na srednjovjekovnom katoličkom groblju [[Vučkovine]] kraj Tomislavgrada.<ref name=":0" /> O dolasku Pavla Vučkovića i njegove braće u [[Brnaze]] kod Sinja (formalno u službu mletačke vojne uprave) u povijesnim izvorima zabilježeno je: 'God. 1688. stigla su braća harambaške obitelji Vučkovića s 45 članova. Nastanili su se u novom kraju u selu Brnazama i postali najpoznatija serdarsko-harambaška seoska obitelj.'<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=SOLDO|first=fra Josip Ante|date=2000|title=Stanovništvo duvanjskog kraja u XVII. i XVIII. stolječu: , Zagreb-Tomislavgrad, 2000, 167|journal=Duvanjski zbornik: zbornici radova s međunarodnog znanstvenog skupa "Duvanjski kraj kroz povijest"|type=izvorni znanstveni članak|pages=167|isbn=9536324253}}</ref>, kao i: 'Prva poznata potvrda investiture grupi prebjega je 3. ožujka 1688. braći Miji, Pavlu i Tadiji Vučkoviću iz Duvna u Brnazama kojom su dobili kulu, kuću i sto kanapa zemlje.'.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=SOLDO|first=fra Josip Ante|title=Etničke promjene i migracije stanovništva u Sinjskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća|journal=Zbornik Cetinske krajine|publication-date=1989|volume=4|pages=94|issn=0351-3033}}</ref>
Pred osmanskim je zulumom [[Seoba Hrvata iz Rame 1687.|odselio]] skupa sa svojom braćom, njihovim obiteljima te fratrima i ostalim hrvatskim pukom iz Duvna, Rame, Prozora, Bugojna i Livna te dolazi u [[Sinj]].<ref name=":2" /><ref name=":1" /><ref name=":0" /> Nakratko se smjestio u trošnu benediktinsku opatiju na [[Sustipan]]u u Splitu s još nekoliko fratara, no budući da se brinuo za pastvu, ubrzo se vratio u Sinj, gdje je ruševnu džamiju pretvorio u crkvicu sv. Franje. Uz crkvicu je dao podići malu stambenu kolibu.
Kad je bosanski paša [[Mustaj-paša Daltaban]] [[1. listopada]] [[1698.]] provalio u Cetinski kraj i opustošio ga, Vučković se s fratrima sklonio u [[kula bega Sultanovića u Čitluku|kulu bega Sultanovića]] u [[Čitluk]]u. Namjeravali su pružiti otpor, no zato što im se barut zapalio, a u kuli izbio požar, bili su prisiljeni napustiti kulu i predati se. Vučković je uspio bolje proći od sedmorice fratar koje su Osmanlije odmah po predaji sasjekli. Zarobljen je, okovan i odveden u zarobljeništvo u Irak, u [[Bagdad]], gdje je bio pisar Daltabanu. Zarobljeništvo je okončalo 1703. godine. Kad je bio u Carigradu, Vučković je upoznao mletačkog konzula. Daltaban je te godine imenovan za velikog vezira. Izbila je pobuna u kojoj je Daltaban udavljen, što je fra Pavao iskoristio i pobjegao na mletačkog galiji u Mletke.
Potom se je hodočasnički zaputio u Rim. Bio je kod pape, [[Kongregacija za širenje vjere|Kongregacije za širenje vjere]], komesara Reda. Dobio je naslov [[eksprovincijal]]a. Vratio se 1703. godine u Sinj i nastavlja posao koje je zatočeništvo prekinulo. Dao je napraviti novu [[crkva pod Kamičkom|crkvu pod Kamičkom]], za koju je pripremio materijale prije nego što ga je osmanski prepad omeo, a čija je gradnja sporo tekla za njegova zatočeništva. Idućih je par godina izvješćivao providura Marina Zana o stanju u Dalmaciji, Hercegovini i Bosni. Od 1705. godine kapelan je i ispovjednik generalnog providura u Dalmaciji [[Sebastijan Mocenigo|Sebastijana Moceniga]]. Bio je i kapelan providura Vicenca Vendramina kad je ovaj putovao po Istoku. Providur [[Alvis Mocenigo]] također je cijenio Vučkovića, što je iskazao kod izgradnje nove crkve i samostana.
Dočekao je i [[Sinjski rat]] u kojem se hrvatski puk proslavio junačkom pobjedom. Čim se doznalo da su Turci Mlečanima objavili rat, bio je izvjestan udar na Sinj. Kad su Osmanlije iz Livna krenule s velikom vojskom, hrvatske su straže 23. srpnja 1715. na Prologu malim topom dale znak za uzbunu. Puk koji je već prije živio pod Turcima, obuzeo je strah od povratka pod vlast gospodara od kojeg su pobjegli i od njegove osvete. Dio fratara pošao je u Split, a a fra Pavao s još šestoricom, uzeo je sliku Majke od Milosti, spremio te se s njome sklonio u sinjsku tvrđavu gdje se pridružio posadi od 700 branitelja. Turci su zatražili bezuvjetnu predaju, no branitelji su jasno odbili. Tijekom dugotrajne [[opsada Sinja 1715.|opsade]] sliku je stavio na oltar svete Barbare u tvrđavskoj crkvici svetog Mihovila, molio i hrabrio vojsku. Splitski nadbiskup Cupilli pokušao je pomoći. Pod zastavom križa pošao je prema Sinju, ali nije mogao proći dalje od Dicma, pa mu je jedino ostalo pisati pismo papi Klementu XI. da moli za spas Sinja. Naposljetku su nakon velikih gubitaka u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], nakon žestoke borbe prsa o prsa, Turci odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.
Umro je u sinjskom samostanu 7. siječnja 1735. godine. Pokopan je u kripti crkve Majke od Milosti, Čudotvorne Gospe Sinjske, koju je sazidao.
O fra Pavlu Vučkoviću pisali su [[Andrija Kačić Miošić]], [[Josip Ante Soldo]], [[Ivan Aralica]], Mirko Marić i drugi.
U Sinju se danas nalazi kip fra Pavla Vučkovića, djelo hrvatskog kipara [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]].
== Izvori ==
{{izvori}}
* fra Mirko Marić: [http://franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5450&Itemid=53 Fra Pavao Vučković], Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
* fra Mirko Marić: [http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5367&Itemid=53 Crkva pod Kamičkom], Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
* fra Mirko Marić: [http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5368&Itemid=53 Sinjski rat u kolovozu 1715. godine], Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
{{Wikipedizirati izvore}}
{{GLAVNIRASPORED:Vučković, Pavao}}
[[Kategorija:Životopisi, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Životopisi, Sinj]][[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]
[[Kategorija:Kršćanstvo u Iraku]]
grf4bus5zqeshul1yeg6hh6kl4rk8cf
Dani Güiza
0
543027
7088083
6848472
2024-12-14T01:13:23Z
Croxyz
205325
7088083
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Dani Güiza
| slika = [[Datoteka:Danig.jpg|200px]]
| opis slike = Güiza kao igrač Mallorce u [[2008.]] godini.
| puno ime = Daniel González Güiza
| visina = 182 cm
| nadimak =
| datum rođenja = [[17. kolovoza]] [[1980.]]
| mjesto rođenja = [[Jerez de la Frontera]]
| država = {{Z+X|ŠPA}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[CD Rota|Rota]]
| broj u klubu =
| pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine =
| juniorski klubovi = [[Xerez CD|Xerez]]
| godina = 1998. – 1999.<br/>1999. – 2002. <br> 1999. – 2003.<br/>1999. – 2000.<br/>2002. – 2003.<br/>2003.<br/>2003. – 2005.<br/>2005. – 2007.<br/>2007. – 2008.<br/>2008. – 2011.<br/>2011. – 2015.<br/>2012. – 2013.<br/>2013. – 2015.<br />2015. – 2017. <br> 2017. – 2022. <br> 2022. – 2023. <br> 2023. – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[Xerez CD|Xerez]]<br/>[[RCD Mallorca B|Mallorca B]]<br>[[RCD Mallorca|Mallorca]]<br/>→ [[Dos Hermanas CF|Dos Hermanas]] (posudba)<br/>→ [[Recreativo de Huelva|Recreativo]] (posudba)<br/>→ [[FC Barcelona Atletic|Barcelona B]] (posudba)<br/>[[Ciudad de Murcia|Murcia]]<br/>[[Getafe CF|Getafe]]<br/>[[RCD Mallorca|Mallorca]]<br/>[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]<br/>[[Getafe CF|Getafe]]<br/>{{nowrap|→ [[Johor Darul Ta'zim F.C.|Johor DT]] (posudba)}}<br/>{{nowrap|→ [[Cerro Porteño]] (posudba)}}<br />[[Cádiz CF|Cádiz]]<br>[[Atlético Sanluqueño CF|Atlético Sanluqueño]]<br>Algaida<br>[[CD Rota|Rota]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(37)<br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}{{0}}81 {{0}}{{0}}(36)<br/>{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(20)<br/>{{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(27)<br/>{{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}(23)<br/>{{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br/>{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br/>{{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}(15)<br />{{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(15)<br>{{0}}107 {{0}}{{0}}(14)<br>{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = 2007. – 2010.
| reprezentacija = {{NogRep|ŠPA}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(6)
| godine treniranja =
| klubovi =
| ažurirano = 20. siječnja 2023.
}}
'''Daniel González Güiza''' ([[Jerez de la Frontera]], [[Španjolska]], [[17. kolovoza]] [[1980.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] i bivši nacionalni reprezentativac. Trenutačno je član španjolskog niželigaša [[CD Rota|Rote]].
U sezoni 2007./08. kao igrač [[RCD Mallorca|RCD Mallorce]] bio je najbolji strijelac [[Primera|Primere]] zbog čega je osvojio [[Trofej Pichichi|Trofeje Pichichi]] i [[Trofej Zarra|Zarra]]. Također, [[2008.]] godine s Furijom je postao europski prvak na [[Euro 2008|Euru u Austriji i Švicarskoj]]. Ondje je kao napadač zabio golove u pobjedama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] i [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]].
== Klupska karijera ==
Güiza je nogometnu karijeru započeo u lokalnom [[Xerez CD|Xerezu]] a nakon jedne sezone odlazi u [[RCD Mallorca|RCD Mallorcu]] gdje je uglavnom igrao u B momčadi a slan je i na posudbe u [[Dos Hermanas CF|Dos Hermanas]], [[Recreativo de Huelva|Recreativo]] te [[FC Barcelona Atletic|Barcelonin rezervni sastav]]. Istekom ugovora igrač odlazi u redove drugoligaša [[Ciudad de Murcia|Murcije]] gdje se istaknuo s 36 prvenstvenih pogodaka u dvije sezone. Taj uspjeh je impresionirao njemačkog stručnjaka [[Bernd Schuster|Bernda Schustera]] koji ga u ljeto [[2005.]] dovodi u [[Getafe CF|Getafe]]. U novoj momčadi bio je standardni igrač te jedan od vodećih strijelaca [[La Liga|La Lige]]. Primjerice, klupski predsjednik Ángel Torres opisao ga je kao "''najboljeg realizatora u prvoj ligi nakon Ronalda''".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/world-match-centre/nationalleagues/nationalleague=spain-liga-2000000037/news/newsid/775/689/index.html |title=Diamond Guiza right on cue |access-date=4. srpnja 2015. |archive-date=5. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150705172227/http://www.fifa.com/world-match-centre/nationalleagues/nationalleague=spain-liga-2000000037/news/newsid/775/689/index.html |url-status=dead}}</ref>
[[2007.]] godine Dani Güiza se vraća u [[RCD Mallorca|RCD Mallorcu]] u transferu vrijednom pet milijuna [[Euro|eura]]. Sam posao sklopila je igračeva supruga i agentica [[Nuria Bermúdez]]. U novo-starom klubu je zabio 27 pogodaka u 37 utakmica čime je postao najbolji prvenstveni strijelac te je osvojio [[Trofej Pichichi]]. Taj uspjeh mu je omogućio da ga izbornik [[Luis Aragonés]] uvrsti na popis reprezentativaca za predstojeće [[Euro 2008|Europsko prvenstvo 2008.]] godine. Na tom turniru [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] je osvojila kontinentalni naslov a Danija kupuje turski [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] za 14 milijuna eura.<ref>[http://www1.skysports.com/football/news/11827/3794030/fener-clinch-guiza-deal Fener clinch Guiza deal]</ref>
{{Citat|'''Moramo otići iz zemlje da bismo zaradili za kruh, jer ovdje radije plaćaju gomile novca strancima, od kojih neki nisu postigli ništa. U Španjolskoj nisam dobio nikakvu novu ponudu, a budući da moj ugovor nije samo moj već i cijele moje obitelji, morao sam otići tamo gdje će mi srediti egzistenciju. Odlazim iz Španjolske vrlo nesretan i volio bih se jednog dana vratiti. Neću tražiti da me plate koliko me plaćaju Turci, ali sigurno se nadam povratku.''' Dani Güiza<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/guiza-domaci-nogometasi-moraju-otici-iz-spanjolske-da-bi-zaradili-za-kruh/394655.aspx Guiza: Domaći nogometaši moraju otići iz Španjolske da bi zaradili za kruh]</ref>}}
Već nakon prve polusezone u [[Istanbul]]u, Güizu je htio dovesti [[Harry Redknapp]] koji je tada preuzeo [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]].<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/redknapp-zeli-dovesti-daniela-guizu-za-jedanaest-milijuna-eura/408200.aspx Redknapp želi dovesti Daniela Guizu za jedanaest milijuna eura]</ref> S [[Fenerbahçe S.K.|Fenerom]] je u sezoni 2010./11. osvojio [[Süper Lig|tursko prvenstvo]] nakon čega se vraća u domovinu gdje [[18. kolovoza]] [[2011.]] ponovo potpisuje za [[Getafe CF|Getafe]]. Vrijednost transfera je iznosila šest milijuna eura dok je ugovor sklopljen na tri godine. Budući da ondje nije uspio ostvariti prijašnju napadačku učinkovitost, početkom studenog [[2012.]] odlazi na posudbu u malezijski [[Johor Darul Ta'zim F.C.|Johor Darul Ta'zim]].<ref>[http://www.goal.com/en-my/news/3896/malaysia/2012/11/06/3505864/official-guiza-joins-johor-on-loan Official: Guiza joins Johor on loan]</ref>
[[2013.]] godine igrač se pridružuje paragvajskoj momčadi [[Cerro Porteño]]<ref>[http://futbol.as.com/futbol/2013/07/29/internacional/1375116708_282851.html Güiza ficha por el Cerro Porteño de Paraguay por una temporada]</ref> za koju je debitirao [[14. rujna]] protiv [[Sportivo Carapeguá|Sportivo Carapeguje]]. Ondje je ušao u igru u 69. minuti a već nakon četiri minute igre zabio je pogodak u velikoj 4:0 pobjedi.<ref>[http://www.abc.com.py/deportes/futbol/giza-contento-por-el-debut-618090.html Güiza, contento por su debut con el Ciclón]</ref> Te sezone s klubom je osvojio [[Clausura|paragvajsko prvenstvo]]<ref>[http://www.marca.com/2013/11/25/futbol/futbol_internacional/resto_de_america/1385403075.html Dani Güiza, campeón con el Cerro Porteño paraguayo]</ref> a godinu potom s njime nastupa na [[Copa Libertadores|Copi Libertadores]] gdje je zabio tri pogotka.
== Reprezentativna karijera ==
Igrač je za [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]] debitirao [[21. studenog]] [[2007.]] u kvalifikacijskoj utamici protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] kada je Furija već osigurala plasman na [[Euro 2008|EURO 2008]]. Na tom turniru je zabio golove u pobjedama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=15093/match=300704/index.html Güiza goal completes Greek misery]</ref> i [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]]<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=15095/match=301698/index.html Clinical Spain set up Germany final date]</ref> čime je dao vlastiti doprinos u španjolskom trijumfu i osvajanju europskog naslova.
S reprezentacijom je nastupio i na [[Kup konfederacija 2009.|Kupu konfederacija 2009.]] gdje je [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] osvojila treće mjesto. Sam igrač je igrao u susretu skupine protiv [[Iračka nogometna reprezentacija|Iraka]]<ref>[http://www.fifa.com/tournaments/archive/confederationscup/southafrica2009/matches/round=250116/match=66201/report.html FIFA Confederations Cup South Africa 2009 – Spain 1:0 Iraq]</ref> dok je u borbi za broncu protiv domaćina [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južne Afrike]] zabio dva pogotka u 3:2 pobjedi.<ref>[http://www.fifa.com/tournaments/archive/confederationscup/southafrica2009/matches/round=250121/match=66212/report.html FIFA Confederations Cup South Africa 2009 – Spain 3:2 South Africa]</ref>
===== Pogoci za reprezentaciju =====
{| class="wikitable" align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[18. lipnja]] [[2008.]] || [[Wals Siezenheim Stadion|Stadion Wals Siezenheim]], [[Salzburg]], [[Austrija]] || {{NogRep|GRČ}} || 1 : 2 || 1 : 2 || EURO 2008.<br />
|-
| 2. || [[26. lipnja]] [[2008.]] || [[Ernst Happel Stadion|Stadion Ernst Happel]], [[Beč]], [[Austrija]] || {{NogRep|RUS}} || 0 : 2 || 0 : 3 || EURO 2008.<br />
|-
| 3. || [[9. lipnja]] [[2009.]] || [[Stadion Tofik Bahramov]], [[Baku]], [[Azerbajdžan]] || {{NogRep|AZE}} || 0 : 6 || 0 : 6 || Prijateljska utakmica
|-
| 4. || [[28. lipnja]] [[2009.]] || [[Royal Bafokeng Stadion]], [[Rustenburg]], [[JAR]] || {{NogRep|JAR}} || 1 : 1 || 2 : 3 || [[FIFA Konfederacijski kup 2009.]]
|-
| 5. || [[28. listopada]] [[2009.]] || [[Royal Bafokeng Stadion]], [[Rustenburg]], [[JAR]] || {{NogRep|JAR}} || 1 : 2 || 2 : 3 || [[FIFA Konfederacijski kup 2009.]]
|-
| 6. || [[18. studenog]] [[2009.]] || [[Ernst Happel Stadion|Stadion Ernst Happel]], [[Beč]], [[Austrija]] || {{NogRep|AUT}} || 1 : 4 || 1 : 5 || Prijateljska utakmica
|-
|}
== Privatni život ==
Güiza je [[Romi|romskog]] podrijetla. U braku je s nogometnom menadžericom [[Nuria Bermúdez|Nurijom Bermúdez]] koja mu je ugovorila transfer u [[RCD Mallorca|RCD Mallorcu]] vrijedan pet milijuna [[Euro|eura]].<ref>[http://www.theguardian.com/football/2008/apr/28/realmallorca.laligafootball How dirty Nuria rescued one of Spain's greatest talents]</ref> Ona je postala medijski poznata po izjavi da je spavala s najmanje šet igrača [[Real Madrid CF|Real Madrida]] zbog čega ju je tužio [[Luís Figo]] koji je spomenut kao jedan od njih.<ref>[http://www.24sata.hr/nogomet/guizina-bivsa-otkrila-sto-je-njegov-najveci-promasaj-83310 Guizina bivša otkrila što je njegov najveći promašaj]</ref>
== Osvojeni trofeji ==
=== Klupski trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Klub!!Trofej!!Sezona / godina
|-
!colspan="3"|{{Z+X|TUR}}
|-
|[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]||Turski Superkup||[[2009.]]
|-
|[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]||[[Süper Lig]]||2010./11.
|-
!colspan="3"|{{Z+X|PAR}}
|-
|[[Cerro Porteño]]||Clausura||[[2013.]]
|-
|}
=== Reprezentativni trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Turnir!!Trofej!!Godina
|-
!colspan="3"|
|-
|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EP u Austriji / Švicarskoj]]||Zlato||[[2008.]]
|-
|[[FIFA Konfederacijski kup 2009.|Kup Konfederacija u JAR-u]]||Bronca||[[2009.]]
|-
|}
=== Individualni trofeji ===
{| class="wikitable"
|-
!Trofej!!Sezona
|-
!colspan="2"|
|-
||[[Trofej Pichichi]]||2007./08.
|-
||[[Trofej Zarra]]||2007./08.
|-
|}
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.national-football-teams.com/player/24079/Dani_Guiza.html National Football Teams.com]
{{Navigacije
|naslov=Dani Güiza – sastavi i nagrade
|popis=
{{Sastav Španjolska 2008 EP}}
{{Sastav Španjolska 2009 KK}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}}}
{{GLAVNIRASPORED:Güiza,Dani}}
[[Kategorija:Španjolski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Getafea CF]]
[[Kategorija:Nogometaši RCD Mallorce]]
[[Kategorija:Nogometaši Xereza]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
gn0nyq1gwr7nnl48uc0ka6nvqo70usn
Šota Arveladze
0
543143
7088089
6961982
2024-12-14T01:14:33Z
Croxyz
205325
7088089
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Šota Arveladze
| slika = [[Datoteka:Shota Arveladze.jpg|250px]]
| opis slike = Arveladze u [[2012.]] godini.
| država = {{Z+X|GRU}}
| puno ime = შოთა არველაძე
| nadimak =
| datum rođenja = [[22. veljače]] [[1973.]]
| datum smrti =
| visina = 182 cm
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija = trener (kao igrač [[Napadač (nogomet)|napadač]])
| ugovor =
| mlade godine = [[1990.]] – [[1991.]]
| juniorski klubovi = Martve Tbilisi
| godina = [[1990.]] – [[1993.]] <br /> [[1993.]] – [[1997.]] <br /> [[1997.]] – [[2001.]] <br /> [[2001.]] – [[2005.]] <br /> [[2005.]] – [[2007.]] <br /> [[2007.]] – [[2008.]] <br /> '''Ukupno'''
| profesionalni klubovi = [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] <br /> [[Trabzonspor]] <br /> [[AFC Ajax|Ajax]] <br /> [[Rangers F.C.|Rangers]] <br /> [[AZ Alkmaar|AZ]] <br /> [[Levante UD|Levante]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(51) <br /> {{0}}{{0}}96 {{0}}{{0}}(61) <br /> {{0}}{{0}}96 {{0}}{{0}}(55) <br /> {{0}}{{0}}95 {{0}}{{0}}(44) <br /> {{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}(36) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> '''{{0}}418 {{0}}(247)'''
| godine u reprezentaciji = [[1992.]] – [[2007.]]
| reprezentacija = {{NogRep|GRU}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(26)
| godine treniranja = [[2008.]] – [[2010.]] <br /> [[2010.]] – [[2012.]] <br /> [[2012.]] – [[2015.]] <br /> [[2015.]] <br /> [[2016.]] – [[2017.]]
| klubovi = [[AZ Alkmaar|AZ]] (pomoćni trener) <br /> [[Kayserispor]] <br /> [[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]]<br /> [[Trabzonspor]] <br /> [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
| medalje =
| bilješka =
| ažurirano = 15. studenog 2016.
}}
'''Šota Arveladze''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] შოთა არველაძე) ([[Tbilisi]], [[22. veljače]] [[1973.]]) je profesionalni gruzijski [[trener]] i bivši [[nogometaš]] koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. U svojoj dugoj igračkoj karijeri igrao je za [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]], [[Trabzonspor]], [[AFC Ajax|Ajax]], [[Rangers F.C.|Rangers]], [[AZ Alkmaar|AZ]] i [[Levante UD|Levante]], a u 418 nastupa zabio je 247 [[gol|pogodaka]], zbog čega je najbolji gruzijski nogometni strijelac svih vremena.<ref> Bibileishvili, Tiko ([[6. rujna]] [[2008.]]) [http://www.geotimes.ge/index.php?m=home&newsid=11166 Arveladze Quits Football], ''The Georgian Times'', pristupljeno [[6. srpnja]] [[2015.]] </ref> U 61 nastupu za [[Gruzijska nogometna reprezentacija|gruzijsku nogometnu reprezentaciju]] zabio je 26 pogodaka, a u [[Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] zabio je 27 pogodaka, zbog kojih je 5. najuspješniji strijelac tog prestižnog natjecanja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arveladzefund.com/eng/shoti.htm |title=Biografija '''(špa.)''' |journal= |access-date=6. srpnja 2015. |archive-date=13. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413133806/http://www.arveladzefund.com/eng/shoti.htm |url-status=dead }}</ref>
== Igračke stastike ==
=== Klubovi<ref> [http://www.mackolik.com/Futbolcu/6858/Shota-Arveladze Shota Arveladze Career statistics at mackolik.com] {{engl}} </ref> ===
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|-
!rowspan="2"|Klub
!rowspan="2"|Sezona
!colspan="2"|Liga
!colspan="2"|Kup<ref> Uključuje Gruzijski kup, Turski kup, Škotski kup, Škotski ligaški kup i [[Copa del Rey]] </ref>
!colspan="2"|[[UEFA Europska liga|Europska liga]]
!colspan="2"|Ukupno
|-
!Nastupi
!Zgodici
!Nastupi
!Zgodici
!Nastupi
!Zgodici
!Nastupi
!Zgodici
|-
| rowspan="5" style="text-align:center;"|'''[[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]'''
|!colspan="2"|Umaglesi liga 1991./92.
|7||3||-||-||-||-||7||3
|-
|!colspan="2"|Umaglesi Liga 1991./92.
|30||22||-||-||-||-||30||22
|-
|!colspan="2"|Umaglesi Liga 1992./93.
|23||18||-||-||-||-||23||18
|-
|!colspan="2"|Umaglesi Liga 1993./94.
|7||8||-||-||2||1||9||9
|-
!Ukupno
!67!!51!!0!!0!!2!!1!!69!!52
|-
| rowspan="5" style="text-align:center;"|'''[[Trabzonspor]]'''
|!colspan="2"|Süper Lig 1993./94.
|18||15||4||4||-||-||22||19
|-
|!colspan="2"|Süper Lig 1994./95.
|17||12||6||6||-||-||23||18
|-
|!colspan="2"|Süper Lig 1995./96.
|34||25||3||2||4||1||41||28
|-
|!colspan="2"|Süper Lig 1996./97.
|27||9||6||3||4||4||37||16
|-
!Ukupno
!96!!61!!19!!15!!8!!5!!123!!81
|-
| rowspan="6" style="text-align:center;"|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''
|!colspan="2"|Eredivisie 1997./98.
|31||25||5||5||8||7||44||37
|-
|!colspan="2"|Eredivisie 1998./99.
|19||7||3||1||3||0||25||8
|-
|!colspan="2"|Eredivisie 1999./00.
|17||5||1||0||2||1||20||6
|-
|!colspan="2"|Eredivisie 2000./01.
|27||18||1||0||3||2||31||20
|-
|!colspan="2"|Eredivisie 2001./02.
|2||0||-||-||2||1||4||1
|-
!Ukupno
!96!!55!!10!!6!!18!!11!!124!!72
|-
| rowspan="5" style="text-align:center;"|'''[[Rangers F.C.|Rangers]]'''
|!colspan="2"|Scottish Premier League 2001./02.
|22||11||8||6||-||-||30||17
|-
|!colspan="2"|Scottish Premier League 2002./03.
|30||15||8||1||2||0||40||16
|-
|!colspan="2"|Scottish Premier League 2003./04.
|19||12||4||2||6||1||29||15
|-
|!colspan="2"|Scottish Premier League 2004./05.
|24||6||2||1||7||2||33||9
|-
!Ukupno
!95!!44!!22!!10!!15!!3!!132!!57
|-
| rowspan="3" style="text-align:center;"|'''[[AZ Alkmaar|AZ]]'''
|!colspan="2"|Eredivisie 2005./06.
|31||22||5||1||6||2||42||25
|-
|!colspan="2"|Eredivisie 2006./07.
|29||14||7||2||11||7||47||23
|-
!Ukupno
!60!!36!!12!!3!!17!!9!!89!!48
|-
| rowspan="2" style="text-align:center;"|'''[[Levante UD|Levante]]'''
|!colspan="2"|La Liga 2007/08.
|4||0||-||-||-||-||4||0
|-
!Ukupno
!4!!0!!0!!0!!0!!0!!4!!0
|-
! colspan="2" | Career totals
!418!!247!!63!!34!!60!!29!!541!!310
|}
=== Reprezentacija ===
Statistika igranja za reprezentaciju<ref name="national-football-teams1">[http://www.national-football-teams.com/player/2518/Shota_Arveladze.html Arveladze, Shota at national-football-teams {{engl}}] </ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! colspan=3 | [[Gruzijska nogometna reprezentacija]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Zgodici
|-
|[[1992.]]||2||1
|-
|[[1994.]]||6||3
|-
|[[1995.]]||6||2
|-
|[[1996.]]||5||0
|-
|[[1997.]]||6||5
|-
|[[1998.]]||5||0
|-
|[[1999.]]||3||3
|-
|[[2000.]]||3||0
|-
|[[2001.]]||6||1
|-
|[[2002.]]||2||1
|-
|[[2003.]]||4||3
|-
|[[2004.]]||4||0
|-
|[[2005.]]||3||1
|-
|[[2006.]]||5||5
|-
|[[2007.]]||1||1
|-
!Ukupno||61||26
|}
== Reprezentativa karijera ==
=== Golovi za reprezentaciju<ref name="national-football-teams1"/> ===
{| class="wikitable"
|-
! # !! Nadnevak !! Igralište !! Protivnik !! Zgoditak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[17. rujna]] [[1992.]] || Stadion David Kipiani, Gurjaani || {{Z|AZE}} [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] || '''4''':1 || 6:3 || Prijateljska
|-
| 2. || [[19. lipnja]] [[1992.]] || Stadion Boris Paichadze, [[Tbilisi]] || {{Z|MLT}} [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] || '''1''':1 || 1:1 || Prijateljska
|-
| 3. || [[16. studenog]] [[1994.]] || Stadion Boris Paichadze, Tbilisi || {{Z|WAL}} [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] || '''5''':0 || 5:0 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. - skupina 7
|-
| 4. || [[16. studenog]] [[1994.]] || Stadion Qemal Stafa, [[Tirana]] || {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] || '''1''':0 || 1:0 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. - skupina 7
|-
| 5. || [[26. travnja]] [[1995.]] || Stadion Boris Paichadze, Tbilisi || {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] || '''1''':0 || 2:0 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. - skupina 7
|-
| 6. || [[11. listopada]] [[1995.]] || Stadion Boris Paichadze, Tbilisi || {{Z|BUG}} [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]|| '''1''':0 || 2:1 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. - skupina 7
|-
| 7.
| rowspan=3 | [[30. ožujka]] [[1997.]] || rowspan=3 | Stadion Boris Paichadze, Tbilisi || rowspan=3 | {{Z|ARM}} [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenija]]|| '''1''':0 || rowspan=3 | 7:0 || rowspan=3 | Prijateljska
|-
| 8. || '''3''':0
|-
| 9. || '''6''':0
|-
| 10. || [[7. srpnja]] [[1997.]] || Stadion [[Batumi]] || {{Z|MOL}} [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]]|| '''1''':0 || 2:0 || Kvalifikacije za UEFA Svjetski kup 1998.
|-
| 11. || [[14. srpnja]] [[1997.]] || Stadion GKS Katowice, [[Katowice]] || {{Z|POLJ}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]|| '''1''':0 || 1:4 || Kvalifikacije za UEFA Svjetski kup 1998.
|-
| 12. || [[4. rujna]] [[1999.]] || Stadion Bežigrad, [[Ljubljana]] || {{Z|SLO}} [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] || '''1''':1 || 1:2 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. - skupina 2
|-
| 13. || [[8. rujna]] [[1999.]] || Stadion Boris Paichadze, Tbilisi || {{Z|LAT}} [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] || '''1''':0 || 2:2 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. - skupina 2
|-
| 14. || [[8. rujna]] [[1999.]] || Stadion Qemal Stafa, Tirana || {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] || '''1''':2 || 1:2 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. - skupina 2
|-
| 15. || [[1. rujna]] [[2001.]] || Stadion Miheil Meshi, Tbilisi || {{Z|MAĐ}} [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] || '''1''':0 || 3:1 || Kvalifikacije za UEFA Svjetski kup 2002.
|-
| 16. || [[8. rujna]] [[2002.]] || St. Jakob Park, [[Basel]] || {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]|| '''1''':1 || 4:1 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. - skupina 10
|-
| 17.
| rowspan=2 | [[6. rujna]] [[2003.]] || rowspan=2 | Stadion Boris Paichadze, Tbilisi || rowspan=2 | {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] || '''1''':0 || rowspan=2 | 3:0 || rowspan=2 | Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. - skupina 10
|-
| 18. || '''3''':0
|-
| 19. || [[11. rujna]] [[2003.]] || Stadion Qemal Stafa, Tirana || {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] || '''1''':1 || 1:2 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. - skupina 10
|-
| 20. || [[16. studenog]] [[2005.]] || Stadion Miheil Meshi, Tbilisi || {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]]|| '''3''':2 || 3:2 || Prijateljska
|-
| 21. || [[27. svibnja]] [[2005.]] || Sportzentrum, [[Altenkirchen]] || {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]|| '''1''':2 || 1:3 || Prijateljska
|-
| 22.
| rowspan=3 | [[18. kolovoza]] [[2006.]] || rowspan=3 | Svangaskarð, [[Toftir]] || rowspan=3 | {{Z|OVČ}} [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farski otoci ]]|| '''3''':0 || rowspan=3 | 6:0 || rowspan=3 | Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. - skupina B
|-
| 23. || '''5''':0
|-
| 24. || '''6''':0
|-
| 25. || [[6. rujna]] [[2006.]] || [[Olimpijski stadion u Kijevu]], [[Kijev]] || {{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] || '''1''':1 || 1:2 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. - skupina B
|-
| 26. || [[29. ožujka]] [[2007.]] || [[Hampden Park]], [[Glasgow]] || {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]|| '''1''':1 || 1:2 || Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. - skupina B
|}
== Trenerska karijera ==
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
!rowspan="2"|Momčad
!rowspan="2"|[[Nacionalnost|Nar]]
!rowspan="2"|Od
!rowspan="2"|Do
!colspan="5"|Zapisnik
|-
!U!!P!!N!!P!!Pobjede %
|-
|align=left|Kayserispor
|align=left|{{Z|TUR}}
|align=left|[[2010.]]
|align=left|[[2012.]]
|align=Left|86
|align=left|33
|align=left|16
|align=left|37
|align=left|38,37
|-
|align=left|Kasımpaşa Spor Kulübü
|align=left|{{Z|TUR}}
|align=left|[[2012.]]
|align=left|[[2015.]]
|align=Left|108
|align=left|40
|align=left|29
|align=left|39
|align=left|37,04
|-
!colspan="4"|Ukupno
|align=Left|'''193'''
|align=left|'''72'''
|align=left|'''45'''
|align=left|'''76'''
|align=left|'''37,31'''
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.tff.org/Default.aspx?pageId=219&antId=1343836 Igrački profil na TFF.org] {{engl}}
* [http://www.mackolik.com/Antrenor/1753/Shota-Arveladze Igrački profil na Mackolik.com] {{engl}}
* [http://www.kayserispor.org.tr/tur/ateknik.asp Šota Arveladze na Kayserispor.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121014140516/http://www.kayserispor.org.tr/tur/ateknik.asp |date=14. listopada 2012. }} {{tur oznaka}}
* [http://www.national-football-teams.com/player/2518/Shota_Arveladze.html Šota Arveladze na National-Football-Teams.com] {{engl}}
{{GLAVNIRASPORED:Arveladze, Šota}}
[[Kategorija:Gruzijski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]]
[[Kategorija:Nogometaši AZ-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Levantea UD]]
[[Kategorija:Nogometaši Rangersa]]
[[Kategorija:Nogometaši Trabzonspora]]
03s1lwxac49hooie2dof0zw6zc3x2rj
Kategorija:Svjetska baština u Danskoj
14
543217
7087972
4559174
2024-12-13T22:18:39Z
Argo Navis
852
kopirano iz [[Category:Svjetska baština u Europi]] u [[Category:Svjetska baština po državama]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]
7087972
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi|Danska]]
[[Kategorija:Svjetska baština po državama|Danska]]
[[Kategorija:Danska]]
lnk10ysb5d0n952p87ze9hgodnn3ofb
Brak na talijanski način (1964.)
0
546205
7087876
6847060
2024-12-13T17:45:53Z
El hombre
65390
sit.
7087876
wikitext
text/x-wiki
{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma = Brak na talijanski način
| naslov originala = ''Matrimonio a la italiana''
| slika = MatrimonioAll%27ItalianaScreenshot.png
| opis slike =
| veličina slike =
| režija = [[Vittorio De Sica]]
| producenti =
| scenarij = Renato Castellani, Antonio Guerra, Leo Benvenuti, Piero de Bernardi
| pripovjedač =
| glavne uloge = [[Sophia Loren]]<br />[[Marcello Mastroianni]]<br />Aldo Puglisi<br />Tecla Scarano<br />Marilù Tolo<br />Gianni Ridolfi
| glazba = Armando Trovajoli
| snimatelj =
| montaža =
| distributer =
| godina = [[1964.]]
| trajanje = 95 min.
| država = {{Z+X|ITA}}
| jezik = [[talijanski]]
| budžet =
| žanr =
| prethodni =
| sljedeći =
| web stranica =
| imdb_id = 0058335
}}
'''''Brak na talijanski način''''' ([[talijanski|tal.]] ''Matrimonio a la italiana''), je [[Talijanska kinematografija|talijanski]] [[film]] kojeg je režirao [[Vittorio De Sica]] 1964. U glavnim ulogama se pojavljuju [[Sophia Loren]] i [[Marcello Mastroianni]] a film je bio nominiran za [[Oscar]]a 1964. godine.
== Radnja ==
Tijekom Drugog svjetskog rata u [[Napulj]]u, Filomena Marturano ([[Sophia Loren]]) radi kao prostitutka u bordelu da bi zaradila za život i tako upoznaje Domenica Soriana ([[Marcello Mastroianni]]) s kojim započinje zajednički život.
== Nagrade i nominacije==
Film je nominiran za [[Oscar]]a u kategorijama „Najbolji film na stranom jeziku“ i „Najbolja glavna glumica“. Osim toga nomirniran
je i za [[Golden Globe Award|Zlatni globus]]. Film je dobitnik nagrade David di Donatello za najboljeg redatelja, glavnu žensku uglogu i producenta.
== Uloge (izbor) ==
* [[Sophia Loren]] - Filumena Marturano
* [[Marcello Mastroianni]] - Domenico Soriano
* Aldo Puglisi - Alfredo
* Tecla Scarano - Rosalia
* Marilú Tolo -Diana
* Gianni Ridolfi - Umberto
==Vidi još==
*[[Talijanska kinematografija]]
*[[Razvod na talijanski način]]
== Vanjske poveznice ==
*{{imdb naslov|id=0058335|naslov=Brak na talijanski način}}
[[Kategorija:Filmovi 1960-ih]]
[[Kategorija:Talijanski filmovi 1960-ih]]
iloe1o772x10qium98o13ipftjkny6x
Jure Bogdan
0
553846
7087914
7065055
2024-12-13T20:05:37Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7087914
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa = Jure Bogdan
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[9. studenog]] [[1955.]]
| mjesto_rođenja = [[Donji Dolac]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[22. lipnja]] [[1980.]]
| imenovan = [[30. studenoga]] [[2015.]]
| biskup = [[27. veljače]] [[2016.]]
| titula = ''[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj]]''
| služba =[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u RH]]<br><small>([[2016.]] – ''danas'')
| prethodne_službe =[[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu]]<br><small>([[1996.]] – [[2016.]])</small>
| počasti_u_njegovo_ime =
| geslo = AD MAIOREM DEI GLORIAM
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Jure Bogdan.svg|100px]]
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Jure Bogdan''' ([[Donji Dolac]], [[9. studenog]] [[1955.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i drugi [[vojni ordinarij]] u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Prije toga služio je kao rektor [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima]] u [[Rim]]u.
== Životopis ==
Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Nadbiskupskom sjemeništu u [[Split]]u. Filozofsko-teološki studij završio je također u Splitu. Za svećenika [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]] zaređen je [[22. lipnja]] [[1980.]] u [[Splitska katedrala|splitskoj prvostolnici]].<ref>http://www.smn.hr/132-mons-jure-bogdan-imenovan-vojnim-ordinarijem-u-rh Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref>
Bio je župni vikar u [[Metković]]u u župi [[Sveti Nikola|sv. Nikole]] do kolovoza [[1984.]] te potom do rujna [[1992.]] duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. U jesen 1992. odlazi na studij pastoralne teologije na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu gdje je u listopadu [[1994.]] magistrirao pod vodstvom prof. Marcella Semeraroa, danas [[biskup]]a u Albanu pokraj Rima.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/papa-franjo-imenovao-mons-juru-bogdana-vojnim-biskupom/859281.aspx Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref>
Obranio je na Papinskom Lateranskom sveučilištu u Rimu [[23. lipnja]] [[1999.]] godine, doktorsku tezu. Naslov doktorske [[disertacija|disertacije]] koju je izradio pod vodstvom prof. Michaela Fussa je "Univerzalni život: izvorno kršćanstvo ili nova objava? Teološko-pastoralna prosudba".<ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=17566 Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref>
[[Papa]] [[Franjo]] imenovao ga je novim [[biskup]]om - [[vojni ordinarij|vojnim ordinarijem]] u Republici Hrvatskoj, [[30. studenoga]] [[2015.]] Do tada je bio rektor [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima]] u Rimu.<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208081618/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view |date=8. prosinca 2015. }} Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref> Dana [[27. veljače]] [[2016.]] zaređen je za vojnog ordinarija u RH. Glavni zareditelj bio je mons. [[Marin Barišić]], nadbiskup splitsko-makarski i metropolit, a suzareditelji kardinal [[Josip Bozanić]], zagrebački nadbiskup i metropolit te mons. [[Juraj Jezerinac]], dotadašnji vojni biskup. Za geslo je uzeo ''Sve na veću slavu Božju'' ([[latinski|lat.]] ''Ad maiorem Dei gloriam'').
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2882 Mons. Jure Bogdan: Ime Alojzija Stepinca simbol je konačne pobjede nad silama zla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222163714/http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2882 |date=22. prosinca 2015. }}
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-bef|before=[[Juraj Jezerinac]]}}
{{s-ttl|title=[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij]]|years=2015.–''danas''}}
{{s-aft|after=}}
{{s-end}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Bogdan, Jure}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
oa6su44xy91htc7lugl1q2anuxyzuhm
7087996
7087914
2024-12-13T22:56:12Z
Croxyz
205325
7087996
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa = Jure Bogdan
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[9. studenog]] [[1955.]]
| mjesto_rođenja = [[Donji Dolac]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[22. lipnja]] [[1980.]]
| imenovan = [[30. studenoga]] [[2015.]]
| biskup = [[27. veljače]] [[2016.]]
| titula = ''[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj]]''
| služba =[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u RH]]<br><small>([[2016.]] – ''danas'')
| prethodne_službe =[[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu]]<br><small>([[1996.]] – [[2016.]])</small>
| počasti_u_njegovo_ime =
| geslo = AD MAIOREM DEI GLORIAM
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Jure Bogdan.svg|100px]]
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Jure Bogdan''' ([[Donji Dolac]], [[9. studenog]] [[1955.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i drugi [[vojni ordinarij]] u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Prije toga služio je kao rektor [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima]] u [[Rim]]u.
== Životopis ==
Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Nadbiskupskom sjemeništu u [[Split]]u. Filozofsko-teološki studij završio je također u Splitu. Za svećenika [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]] zaređen je [[22. lipnja]] [[1980.]] u [[Splitska katedrala|splitskoj prvostolnici]].<ref>http://www.smn.hr/132-mons-jure-bogdan-imenovan-vojnim-ordinarijem-u-rh Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref>
Bio je župni vikar u [[Metković]]u u župi [[Sveti Nikola|sv. Nikole]] do kolovoza [[1984.]] te potom do rujna [[1992.]] duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. U jesen 1992. odlazi na studij pastoralne teologije na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu gdje je u listopadu [[1994.]] magistrirao pod vodstvom prof. Marcella Semeraroa, danas [[biskup]]a u Albanu pokraj Rima.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/papa-franjo-imenovao-mons-juru-bogdana-vojnim-biskupom/859281.aspx Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref>
Obranio je na Papinskom Lateranskom sveučilištu u Rimu [[23. lipnja]] [[1999.]] godine, doktorsku tezu. Naslov doktorske [[disertacija|disertacije]] koju je izradio pod vodstvom prof. Michaela Fussa je "Univerzalni život: izvorno kršćanstvo ili nova objava? Teološko-pastoralna prosudba".<ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=17566 Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref>
[[Papa]] [[Franjo]] imenovao ga je novim [[biskup]]om – [[vojni ordinarij|vojnim ordinarijem]] u Republici Hrvatskoj, [[30. studenoga]] [[2015.]] Do tada je bio rektor [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima]] u Rimu.<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208081618/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=41419&act=view |date=8. prosinca 2015. }} Preuzeto 20. prosinca 2015.</ref> Dana [[27. veljače]] [[2016.]] zaređen je za vojnog ordinarija u RH. Glavni zareditelj bio je mons. [[Marin Barišić]], nadbiskup splitsko-makarski i metropolit, a suzareditelji kardinal [[Josip Bozanić]], zagrebački nadbiskup i metropolit te mons. [[Juraj Jezerinac]], dotadašnji vojni biskup. Za geslo je uzeo ''Sve na veću slavu Božju'' ([[latinski|lat.]] ''Ad maiorem Dei gloriam'').
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2882 Mons. Jure Bogdan: Ime Alojzija Stepinca simbol je konačne pobjede nad silama zla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222163714/http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2882 |date=22. prosinca 2015. }}
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-bef|before=[[Juraj Jezerinac]]}}
{{s-ttl|title=[[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij]]|years=2015.–''danas''}}
{{s-aft|after=}}
{{s-end}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Bogdan, Jure}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
cy4h1gjib09mbdwew2tnppbze39kymm
Karel Vácha
0
557617
7088088
6855589
2024-12-14T01:14:26Z
Croxyz
205325
7088088
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Karel Vácha
| slika =
| opis slike =
| država = {{Z+X|ČEŠ}}
| puno ime =
| nadimak =
| datum rođenja = [[2. kolovoza]] [[1970.]]
| datum smrti =
| visina =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]]
| ugovor =
| mlade godine =
| juniorski klubovi = Hluboká nad Vltavou <br /> [[SK České Budějovice|České Budějovice]]
| godina = 1989. - 1990. <br /> 1991. - 1996. <br /> 1996. - 1998. <br /> 1998. - 2000. <br /> 2000. - 2003. <br /> 2003.<br /> 2003. - 2005.
| profesionalni klubovi = RH/SKP Sušice<br /> [[SK Dynamo České Budějovice|České Budějovice]]<br /> [[Slavia Prag]] <br /> [[FC Tirol Innsbruck]] <br /> [[SK České Budějovice|České Budějovice]] <br /> [[MFK Petržalka]]<br />Hluboká nad Vltavou
| nastupi(golovi) = <br /> 131 (43) <br /> 57 (21) <br /> <br /> 49 (10)
| godine u reprezentaciji = 1997.
| reprezentacija = {{NogRep|ČEŠ}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 1 (0)
| godine treniranja = 2005. - 2006. <br /> 2007. - 2008.
| klubovi = [[SK České Budějovice|České Budějovice]] <br /> České Budějovice (pomoćni trener)
| medalje =
| bilješka =
| ažurirano =
}}
'''Karel Vácha''' umirovljeni je [[češka|češki]] nogometaš, koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Najviše je igrao za [[prag|prašku]] [[Slavia Prag|''Slaviju'']] i ''[[SK Dynamo České Budějovice|Dynamo]]'' iz [[České Budějovice|Českih Budějovica]]. U [[Prva češka nogometna liga|Prvoj češkoj nogometnoj ligi]] nastupio je 237 puta, i pritom zabio 76 pogodaka.<ref> {{ces oznaka}} [http://fotbal.idnes.cz/databanka.aspx?t=hrac&id=3000340 Karel Vácha], ''idnes.cz'', pristupljeno 13. veljače 2016. </ref>
Sa ''Slavijom'' je nastupio i na [[UEFA]]-inom [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] 1997./98., na kojem je ''Slavija'' uspjela doći do četvrtzavršnice natjecanja. Tijekom natjecanja Vácha je zabio i jedan pogodak. Tijekom [[1997.]] godine odigrao je i svoju jedinu utakmicu za [[Češka nogometna reprezentacija|češku nogometnu reprezentaciju]]. U prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih otoka]] [[6. rujna]] [[1997.]] igrao je prvih 36. minuta. Utakmica je završila pobjedom [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] 2:0.<ref> {{ces oznaka}} {{eng oznaka}} [http://nv.fotbal.cz/reprezentace/reprezentace-a/statistiky/viewstat3.asp?name=VachaKarel Karel Vácha - statistike u češkoj reprezentaciji], ''fotbal.cz'', pristupljeno 13. veljače 2016. </ref>
[[1998.]] godine odlazi u [[austrija|austrijski]] ''[[FC Tirol Innsbruck|Tirol]]'' iz [[Innsbruck]]a, gdje ostaje igrati dvije sezone. Istekom ugovora [[2000.]] vraća se u Češku gdje postaje kapetan [[SK České Budějovice|''Dynama'']] iz [[České Budějovice|Českih Budějovica]].<ref> {{ces oznaka}} [http://fotbal.idnes.cz/vacha-odejde-hrat-slovenskou-ligu-dlu-/fotbal.aspx?c=A021203_115438_fotbal_ruz Vácha odejde hrát slovenskou ligu] , ''idnes.cz'', objavljeno 3. prosinca 2002., pristupljeno 22. siječnja 2012. </ref> Nakon tri sezone u ''Dynamu'', [[2003.]] potpisuje za [[slovačka|slovački]] klub [[MFK Petržalka]]. Za klub je debitirao na utakmici protiv [[MFK Košice|Košica]], [[3. ožujka]] [[2003.]], i zabio dva pogotka u pobjedi svog kluba 3:0.<ref> {{ces oznaka}} [http://fotbal.idnes.cz/vacha-dal-kosicim-dve-branky-dpb-/fot_zahranici.aspx?c=A030303_083610_fot_zahranici_rou Vácha dal Košicím dvě branky], ''idnes.cz'', objavljeno 3. ožujka 2003., pristupljeno 22. siječnja 2012. </ref>
Završetkom igračke karijere od [[2005.]] do [[2008.]] trenirao je ''Dynamo'', a tijekom sezone 2007./08. godine kao pomoćni trener Františeka Strake.<ref> {{ces oznaka}} [http://ihned.cz/c1-22665040 Karel Vácha bude asistentem trenéra Českých Budějovic], ''Hospodářske noviny'', objavljeno 22. prosinca 2007., pristupljeno 13. veljače 2016. </ref><ref> {{ces oznaka}}
[http://www.skcb.cz/clanek.asp?id=2541 Karel Vácha novým asistentem u A-mužstva], ''[[SK Dynamo České Budějovice]]'', objavljeno 22. prosinca 2007., pristupljeno 13. veljače 2016. </ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Vácha, Karel}}
[[Kategorija:Češki nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Slavije Prag]]
[[Kategorija:Češki nogometni reprezentativci]]
dji2ndan0d6y87vz5e38jfr9gnhlhlv
Aaron Hughes
0
565136
7088087
6843913
2024-12-14T01:14:21Z
Croxyz
205325
7088087
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Aaron Hughes
| slika = [[Datoteka:Aaron Hughes 2012.jpg|230px]]
| opis slike = Hughes u dresu [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] u [[2012.]] godini.
| država = {{Z+X|SJI}}
| puno ime = Aaron William Hughes
| nadimak =
| datum rođenja = [[8. studenog]] [[1979.]]
| datum smrti =
| visina = 183 cm
| trenutačni klub = ''Igračka mirovina''
| broj u klubu =
| pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]]
| ugovor =
| mlade godine = 1996. – 1997.
| juniorski klubovi = [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]
| godina = 1997. – 2005. <br /> 2005. – 2007. <br /> 2007. – 2014. <br /> 2014. <br /> 2014. – 2015. <br /> 2015. – 2016. <br /> 2016. – 2017. <br /> 2017. – 2019.
| profesionalni klubovi = [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] <br /> [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] <br /> [[Fulham F.C.|Fulham]] <br /> [[Queens Park Rangers F.C.|Queens Park Rangers]] <br /> [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] <br /> [[Melbourne City FC|Melbourne City]] <br /> [[Kerala Blasters FC|Kerala Blasters]] <br /> [[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]
| nastupi(golovi) = 205 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> 196 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = 1997. – 1998. <br /> 1998. – 2018.
| reprezentacija = {{Z|SJI}} Sjeverna Irska B <br /> {{NogRep|SJI}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> 112 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| bilješka =
| ažurirano = 25. rujna 2019.
}}
'''Aaron William Hughes''' (Cookstown, [[8. studenog]] [[1979.]]) je [[Sjeverna Irska|sjevernoirski]] umirovljeni [[nogomet]]aš. Hughes je bivši reprezentativac [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|sjevernoirske nogometne reprezentacije]]. Mnogi ga smatraju kao jednog od najvećih sjevernoirskih nogometaša svih vremena.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.irishfa.com/news/2019/june/aaron-hughes-retires-from-football |naslov=Aaron Hughes retires from football |rad=irishfa.com |dan=12. lipnja 2019. |preuzeto=25. lipnja 2019.}} </ref><ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/sport/football/international/a-true-legend-and-an-absolute-unit-aaron-hughes-praised-by-football-world-after-northern-ireland-hero-announces-retirement-38216662.html |naslov=A true legend and an absolute unit: Aaron Hughes praised by football world after Northern Ireland hero announces retirement |rad=belfasttelegraph.co.uk |dan=13. lipnja 2019. |preuzeto=25. lipnja 2019.}} </ref><ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/sport/football/international/comment-why-gentleman-aaron-hughes-is-an-inspiration-and-a-true-northern-ireland-legend-38222755.html |naslov=Comment: Why gentleman Aaron Hughes is an inspiration and a true Northern Ireland legend |rad=belfasttelegraph.co.uk |dan=20. lipnja 2019. |preuzeto=25. lipnja 2019.}} </ref>
Odigrao je 455 utakmica u [[FA Premier liga|Premier ligi]], bez dobivanja crvenog kartona, što je drugi najveći rekord u povijesti te lige nakon [[Wales|Velšanina]] [[Ryan Giggs|Ryana Giggsa]].<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.premierleague.com/en-gb/players/index.html?paramSearchType=BY_STAT¶mSeason=2013-2014 |naslov=Players Index |rad=premierleague.com |preuzeto=14. lipnja 2016. |archive-date=25. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140325150230/http://www.premierleague.com/en-gb/players/index.html?paramSearchType=BY_STAT¶mSeason=2013-2014 |url-status=dead}}</ref><ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/player/8953/aaron-hughes |naslov=Confirmation Hughes has still never been sent off |rad=espnfc.com |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Profesionalnu karijeru je započeo u [[1997.]] godini u [[Newcastle United F.C.|Newcastle Uniteda]], gdje je skupio 279 nastupa u svim ligama. Prešao je u [[Aston Villa F.C.|Aston Villu]] za milijun [[funta|funti]] u svibnju [[2005.]] godine, gdje je potpisao trogodišnji ugovor.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/a/aston_villa/4558727.stm |naslov=Hughes completes switch to Villa |rad=bbc.co.uk |dan=20. svibnja 2005. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Debitirao je za ''Villans'' [[13. kolovoza]] protiv [[Bolton Wanderers F.C.|Bolton Wanderersa]] na [[Villa Park]]u.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/fa_cup/1781045.stm |naslov=Magpies edge past Posh |rad=bbc.co.uk |dan=13. kolovoza 2005. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Dvije godine kasnije je ga doveo tadašnji trener [[Lawrie Sanchez]] u [[Fulham F.C.|Fulham]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.fulhamfc.com/news/2007/june/27/hughes-signs |naslov=Hughes Signs |rad=fulhamfc.com |dan=27. lipnja 2007. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> U [[2009.]] godini je produžio ugovor s Fulhamom do ljeta [[2013.]] godine.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.fulhamfc.com/news/2009/december/04/hughes-signs-new-deal |naslov=Hughes Signs New Deal |rad=fulhamfc.com |dan=4. prosinca 2009. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> S Fulhamom je se u 2010. uspio probiti do [[Finale UEFA Europske lige 2010.|finala Europske lige]], gdje je Fulham izgubio od [[Španjolska|španjolskog]] [[Atlético Madrid|Atlética Madrida]]. U siječnju [[2014.]] godine je branič napustio Fulham i potpisao za [[Queens Park Rangers F.C.|Queens Park Rangerse]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.standard.co.uk/sport/football/queens-park-rangers-sign-aaron-hughes-from-fulham-on-short-term-deal-9099716.html |naslov=Queens Park Rangers sign Aaron Hughes from Fulham on short-term deal |rad=thestandard.co.uk |dan=31. siječnja 2014. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Pola godine kasnije je Queens Park Rangerse napustilo sedam igrača, među kojim i Hughes bio nakon isteka ugovora.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/28118282 |naslov=QPR: Andrew Johnson and Aaron Hughes head summer clear-out |rad=bbc.com |dan=2. srpnja 2014. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Potom je nastavio karijeru u [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albionu]], potpisajući na jednu godine. Hughes je tada postao prvo pojačanje tadašnjeg trenera [[Sami Hyypiä|Samija Hyypiäa]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/28301422 |naslov=Aaron Hughes: Brighton sign experienced defender |rad=bbc.com |dan=14. srpnja 2014. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Međutim, ni u Brighton & Hove Albionu se nije dugo zadržao.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/32479143 |naslov=Aaron Hughes and Paddy McCourt to leave Brighton |rad=bbc.com |dan=27. travnja 2015. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> U srpnju [[2015.]] je prešao u [[Australija|australski]] [[Melbourne City FC|Melbourne City]].<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.melbournecityfc.com.au/article/melbourne-city-fc-signs-aaron-hughes/y9xt4hffebp51xfxgrzhq0jx7 |naslov=Melbourne City FC Signs Aaron Hughes |rad=melbournecityfc.com.au |dan=13. srpnja 2015. |preuzeto=14. lipnja 2016. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201233/http://www.melbournecityfc.com.au/article/melbourne-city-fc-signs-aaron-hughes/y9xt4hffebp51xfxgrzhq0jx7 |url-status=dead }}</ref> U travnju [[2016.]] je napustio Melbourne City.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.melbournecityfc.com.au/article/melbourne-city-fc-player-update/1la72hvsa1u5w1qz9p857zri5t |naslov=Melbourne City FC Player Update |rad=melbournecityfc.com.au |dan=28. travnja 2016. |preuzeto=14. lipnja 2016. |archive-date=4. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104165901/http://www.melbournecityfc.com.au/article/melbourne-city-fc-player-update/1la72hvsa1u5w1qz9p857zri5t |url-status=dead }}</ref> U srpnju [[2016.]] je se Hughes pridružio [[Indija|indijskom]] klubu [[Kerala Blasters FC|Kerala Blasters]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36917978 |naslov=Northern Ireland's Hughes joins Indian club Kerala Blasters |rad=bbc.com |dan=28. srpnja 2016. |preuzeto=20. siječnja 2017.}} </ref> U siječnju [[2017.]] je središnji branič kao slobodan igrač potpisao do kraja sezone s [[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]om iz [[Škotski Premiership|škotskog Premiershipa]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/38553578 |naslov=Aaron Hughes: Hearts sign Northern Ireland defender & Lennard Sowah |rad=bbc.com |dan=9. siječnja 2017. |preuzeto=20. siječnja 2017.}} </ref> Škotski klub je odlučio produžiti ugovor s Hughesom na jednu sezonu u svibnju [[2017.]]<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailyrecord.co.uk/sport/football/football-news/hearts-tie-defender-aaron-hughes-10360961 |naslov=Hearts tie defender Aaron Hughes down on a new one-year deal |rad=dailyrecord.co.uk |dan=5. svibnja 2017. |preuzeto=3. lipnja 2017.}} </ref> U zadnjoj sezoni sa škotskim klubom je odigrao sedam utakmica, nakon čega je objavio da odlazi u klupsku mirovinu u svibnju [[2019.]] godine.
Za sjevernoirsku nogometnu reprezentaciju je debitirao u [[1998.]] godini protv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i odigrao je preko 110 utakmica za domovinu. U [[Belfast]]u je po prvi put vodio reprezentaciju kao kapetan protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], [[17. travnja]] [[2002.]] godine. Od [[2003.]] do [[2011.]] godine je bio (prvi) kapetan Sjeverne Irske. Svoj jedini gol za reprezentaciju je dao protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih otoka]], trinaest i pol godina nakon debija. U rujnu [[2011.]] je se oprostio od reprezentacije, ali je se šest mjeseci kasnije predomislio i vratio u ekipu.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/15046894 |naslov=NI skipper Aaron Hughes retires from international duty |rad=bbc.com |dan=24. rujna 2011. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref><ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.fulhamfc.com/news/2012/february/19/hughes-announcement |naslov=Hughes Announcement |rad=fulhamfc.com |dan=19. veljače 2012. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Protiv Slovačke, zemlje protiv koje je Hughes debitirao, je odigrao svoju stotu utakmicu za domovinu u lipnju [[2016.]] godine.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3625521/Slovakia-0-0-Northern-Ireland-Kyle-Lafferty-injury-scare-Aaron-Hughes-comes-100th-cap.html |naslov=Slovakia 0-0 Northern Ireland: Kyle Lafferty in injury scare after Aaron Hughes comes on for 100th cap |rad=dailymail.co.uk |dan=4. lipnja 2016. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> Trenutačno je treći na ljestvici sjevernoirskih reprezentativaca po broju nastupa, nakon bivšeg reprezentativca [[Pat Jennings|Pata Jenningsa]] i [[Steven Davis|Stevena Davisa]]. Sjevernoirski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio Hughes.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=1. lipnja 2016. |preuzeto=1. lipnja 2016.}} </ref> Nije sudjelovao u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina C|prvoj utakmici na Europskom prvenstvu]] protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]], koju je Sjeverna Irska izgubila s 1:0.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.theguardian.com/football/live/2016/jun/12/poland-v-northern-ireland-euro-2016-live |naslov=Poland 1-0 Northern Ireland |rad=theguardian.com |dan=12. lipnja 2016. |preuzeto=14. lipnja 2016.}} </ref> U lipnju [[2019.]] godine je se Hughes nakon 21 godinu i 112 utakmica oprostio od reprezentacije nakon pobjede u [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina C|kvalifikacijskom susretu]] protiv [[Bjeloruska nogometna reprezentacija|Bjelorusije]]. Sjevernoirac je 48 puta bio kapetan reprezentacije.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.bbc.com/sport/football/48604363 |naslov=Aaron Hughes: Former Northern Ireland skipper retires after win over Belarus |rad=bbc.com |dan=12. lipnja 2019. |preuzeto=25. rujna 2019.}} </ref> Izjavio je kako će zauvijek biti zahvalan izborniku [[Martin O'Neill|Martinu O'Neillu]] i bivšem izborniku [[Lawrie McNenemy|Lawrieju McNenemyju]], pod kojim je debitirao za ''Norn Iron''.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.bbc.com/sport/football/48619834 |naslov=Aaron Hughes' retirement: Defender pays special tribute to NI manager O'Neill |rad=bbc.com |dan=13. lipnja 2019. |preuzeto=25. rujna 2019.}} </ref>
== Izvori ==
{{commons}}
{{izvori|30em}}
{{mrva-biog-nogomet}}
{{Sastav Sjeverna Irska 2016. EP}}
{{GLAVNIRASPORED:Hughes, Aaron}}
[[Kategorija:Sjevernoirski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Aston Ville]]
[[Kategorija:Nogometaši Fulhama]]
[[Kategorija:Nogometaši Newcastle Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Queens Park Rangersa]]
ih051xtuv5g2hoxa4dpia0cw6tmxpb9
Administrativna podjela Danske
0
566031
7088119
6748242
2024-12-14T01:25:08Z
Croxyz
205325
7088119
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Denmark regions label.svg|thumb|300px|desno|Podjela Danske na pokrajine s naznačenim sjedištima pokrajina]]
[[Datoteka:Map DK.svg|thumb|300px|desno|Podjela Danske na općine]]
'''[[Kraljevina Danska]]''' je od 2007. godine dobila novu, upravno-područnu podjelu države na dvije razine. Time je [[Danska]] podijeljena na 5 pokrajina, kao područnih jedinica prvog reda. Pokrajine se dalje dijele na općine, kao područne jedinice drugog reda. U okviru date podjele nisu uključeni [[Farski otoci]] i [[Grenland]], koji imaju veliki stupanj [[Autonomija|autonomije]], pa se obično posebno računaju.<ref>[http://www.dr.dk/nyheder/indland/reform-rammer-smaaoeerne Reforme]</ref>
== Povijest ==
Dana 1. siječnja 2007. godine provedena je nova upravna podjela [[Danska|Danske]] u skladu s težnjom ka smanjenju uprave i činovništva. Tada je Danska dobila 5 pokrajina ([[Danski jezik|dan.]] regioner) umjesto dotad tradicionalnih 16 okruga ([[Danski jezik|dan.]] amter). Kotari su bili vrlo stara tvorevina u [[Danska|Danskoj]], s korijenima još od 1747. godine. Istom mjerom iz 2007. godine smanjen je i broj općina ([[Danski jezik|dan.]] kommuner) s 270 na 98.
== Regije ==
<ref>[http://www.citypopulation.de/Denmark.html Regije Danske]</ref>
{| class="wikitable sortable"
|-
! style="width:10%"| Regija !! style="width:10%"| Administrativni centar !! style="width:1%" class="unsortable" | Karta
|-
| '''[[Sjeverni Jutland]]''' || [[Aalborg]] || [[Datoteka:Nordjylland in Denmark.svg|60px]]
|-
| '''[[Središnji Jylland]]''' || [[Viborg (Danska)|Viborg]] || [[Datoteka:Midtjylland in Denmark.svg|60px]]
|-
| '''[[Južna Danska]]''' || [[Vejle]] || [[Datoteka:Syddanmark in Denmark.svg|60px]]
|-
| '''[[Zeland]]''' || [[Sorø]] || [[Datoteka:Sjælland in Denmark.svg|60px]]
|-
| '''[[Hovedstaden]]''' || [[Hillerød]] || [[Datoteka:Hovedstaden in Denmark.svg|60px]]
|}
== Vidi još ==
*[[Dodatak:Popis općina u Danskoj|Popis općina u Danskoj]]
=== Karte ===
*[http://dendigitalebyport.byhistorie.dk/kommuner/ Općine danske]
== Literatura ==
* Ove Hansen: ''Sådan styres kommunen''. AOF's Forlag/Forlaget Fremad, 1978. {{ISBN|87-7403-131-7}}.
* Erik Harder: ''Dansk kommunestyre i grundtræk''. Forlaget Kommuneinformation, 1985. {{ISBN|87-7316-211-6}}.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Administrativna podjela Danske| ]]
dzwsyom9at02r8btelsstf2jyybrj15
Kardinalska imenovanja pape Franje
0
569193
7087885
7085407
2024-12-13T18:17:35Z
Hijerovit
263374
7087885
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Franjo|Papa Franjo]] za vrijeme svoga pontifikata (od 2013.), održao je 10 konzistorija na kojima je imenovao ukupno 163 kardinala.
==Konzistorij 22. veljače 2014. (I.)==
# {{Z|ITA}} [[Pietro Parolin]], akvapendentenski naslovni nadbiskup, državni tajnik Njegove Svetosti
# {{Z|ITA}} Lorenzo Baldisseri, dioklecijanski naslovni nadbiskup, glavni tajnik Biskupske sinode
# {{Z|NJE}} [[Gerhard Ludwig Müller]], nadbiskup, regensburški biskup emeritus, prefekt Kongregacije za nauk vjere, predsjednik Papinskoga povjerenstva Ecclesia Dei, predsjednik Papinskoga biblijskog povjerenstva, i predsjednik Međunarodnoga teološkoga povjerenstva
# {{Z|ITA}} Beniamino Stella, midilanski naslovni nadbiskup, prefekt Kongregacije za kler
# {{Z|ENG}} Vincent Gerard Nichols, vestminsterski nadbiskup
# {{Z|NIK}} [[Leopoldo Brenes|Leopoldo José Brenes Solórzano]], managuanski nadbiskup
# {{Z|KAN}} Gérald Cyprien Lacroix, ISPX, kvebeški nadbiskup
# {{Z|OSK}} Jean-Pierre Kutwa, abiđanski nadbiskup
# {{Z|BRA}} Orani Joao Tempesta, [[Cisterciti|O. Cist.]], nadbiskup Sao Sebastiao de Rio de Janeira
# {{Z|ITA}} Gualtiero Bassetti, peruđansko-pjevegradski nadbiskup
# {{Z|ARG}} Mario Aurelio Poli, buenosaireski nadbiskup, [[primas]] Argentine
# {{Z|JKO}} Andrew Yeom Soo jung, seulski nadbiskup
# {{Z|ČIL}} [[Ricardo Ezzati Andrello]], [[Salezijanci|S.D.B.]], santiagodečileanski nadbiskup
# {{Z|BUF}} Philippe Nakellentuba Ouédraogo, uageduganski nadbiskup
# {{Z|FIL}} Orlando Beltran Quevedo, [[Oblati Bezgrješne|O.M.I.]], kotabatski nadbiskup
# {{Z|HAI}} [[Chibly Langlois]], lezkajski biskup
# {{Z|ITA}} [[Loris Francesco Capovilla]], mesembrijski naslovni nadbiskup, loretanski [[prelat]] emeritus i papinski delegat za Loretansko svetište
# {{Z|ŠPA}} Fernando Sebastián Aguilar, [[Klaretinci|C.M.F.]], pamplonski i tudelski nadbiskup emeritus
# {{Z|SV LUC}} [[Kelvin Edward Felix]], kastrijski nadbiskup emeritus
==Konzistorij 14. veljače 2015. (II.)==
# {{Z|FRA}} Dominique Mamberti, sagonski naslovni nadbiskup, prefekt Vrhovnog sudišta Apostolske signature
# {{Z|POR}} Manuel José Macário do Nascimento Clemente, lisabonski patrijarh
# {{Z|ETI}} Berhaneyesus Demerew Souraphiel, [[Lazaristi|C.M.]], adisabebski nadbiskup
# {{Z|NZL}} John Atcherley Dew, velingtonski nadbiskup
# {{Z|ITA}} Edoardo Menichelli, jakinsko-osimski nadbiskup
# {{Z|VIJ}} Pierre Nguyễn Van Nhơn, hanojski nadbiskup
# {{Z|MEX}} [[Alberto Suárez Inda]], morelijski nadbiskup
# {{Z|MIA}} Charles Maung Bo, [[Salezijanci|S.D.B.]], janagonski nadbiskup
# {{Z|TAJ}} Francis Xavier Kriengsak Kovithavanij, bangkoški nadibksup
# {{Z|ITA}} Francesco Montenegro, agriđentski nadbiskup
# {{Z|URU}} [[Daniel Sturla|Daniel Fernando Sturla Berhouet]], [[Salezijanci|S.D.B.]], montevidejski nadbiskup
# {{Z|ŠPA}} Ricardo Blázquez Pérez, valjadolidski nadbiskup
# {{Z|PAN}} [[José Luis Lacunza Maestrojuán]], O.A.R., davidski biskup
# {{Z|ZEL}} Arlindo Gomes Furtado, santiagodekapoverdski biskup
# {{Z|TON}} Soane Patita Paini Mafi, tonganski biskup
# {{Z|KOL}} [[José de Jesús Pimiento Rodríguez]], manisaleški nadbiskup emeritus
# {{Z|ITA}} Luigi De Magistris, novanski naslovni nadbiskup, veliki pokorničar emeritus
# {{Z|NJE}} Karl-Joseph Rauber, jubaltijanski naslovni nadbiskup, apostolski nuncij
# {{Z|ARG}} [[Luis Héctor Villalba]], tukumanski nadbiskup emeritus
# {{Z|MOZ}} [[Júlio Duarte Langa]], šajšajski biskup emeritus
==Konzistorij 19. studenoga 2016. (III.)==
# {{Z|ITA}} Mario Zenari, naslovni nadbiskup Iulium Carnicuma, [[Nuncij|apostolski nuncij]] u Siriji
# {{Z|SAR}} Dieudonné Nzapalainga, C.S.Sp., bangujski nadbiskup
# {{Z|ŠPA}} Carlos Osoro Sierra, madridski nadbiskup
# {{Z|BRA}} Sérgio da Rocha, brazilijski nadbiskup
# {{Z|SAD}} [[Blase Joseph Cupich]], čikaški nadbiskup
# {{Z|BAN}} Patrick D’Rozario, C.S.C., dakanski nadbiskup
# {{Z|VEN}} Baltazar Enrique Porras Cardozo, meridanski nadbiskup
# {{Z|BEL}} Jozef De Kesel, mehelensko-briselski nadbiskup
# {{Z|MAUS}} Maurice Piat, C.S.Sp., portluiski nadbiskup
# {{Z|SAD}} Kevin Joseph Farrell, prefekt Dikasterija za like, obitelj i život
# {{Z|MEX}} Carlos Aguiar Retes, tlalnepantlanski nadbiskup
# {{Z|PNG}} John Ribat, M.S.C., portmoresbijski nadbiskup
# {{Z|SAD}} Joseph William Tobin, C.SS.R., indianapolski nadbiskup
# {{Z|MALE}} Anthony Soter Fernandez, kualalumpurski nadbiskup emeritus
# {{Z|ITA}} Renato Corti, novarski biskup emeritus
# {{Z|LES}} Sebastian Koto Khoarai, O.M.I., biskup emeritus Mohale’s Hoeka
# {{Z|ALB}} [[Ernest Simoni]], svećenik Skadarske nadbiskupije
==Konzistorij 28. lipnja 2017. (IV.)==
# {{Z|MALI}} Jean Zerbo, bamakanski nadbiskup
# {{Z|ŠPA}} José José Omella Omella, barcelonski nadbiskup
# {{Z|ŠVE}} [[Anders Arborelius]], [[Karmelićani|O.C.D.]], štokholmski biskup
# {{Z|LAO}} Louis Marie Ling Mangkhanekhoun, I.V.D., apostolski upravitelj ''sede vacante et ad nutum Sanctae Sedis'' apostolskoga vikarijata Vientiane
# {{Z|SAL}} Gregorio Rosa Chávez, mulijski naslovni biskup, sansalvadorski pomoćni biskup
==Konzistorij 28. lipnja 2018. (V.)==
# {{Z|IRK}} Louis Raphaël I. Sako, babilonski patrijarh, [[Kaldejska katolička crkva]]
# {{Z|ŠPA}} Luis Francisco Ladaria Ferrer, [[Družba Isusova|SJ]], prefekt [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]]
# {{Z|ITA}} Angelo De Donatis, generalni vikar Njegove Svetosti za Rimsku biskupiju
# {{Z|ITA}} Giovanni Angelo Becciu, zamjenik za opće poslove u [[Državno tajništvo Svete Stolice|Državnom tajništvu]] i poseban delegat za [[Suvereni viteški malteški red]]
# {{Z|POLJ}} Konrad Krajewski, razdjelitelj milostinje Njegove Svetosti
# {{Z|PAK}} Joseph Coutts, karačijski nadbiskup
# {{Z|POR}} António dos Santos Marto, leirijsko-fatimski biskup
# {{Z|PER}} Pedro Ricardo Barreto Jimeno, [[Družba Isusova|SJ]], huankasjki nadbiskup
# {{Z|MAD}} Desiré Tsarahazana, toamisanski nadbiskup
# {{Z|ITA}} Giuseppe Petrocchi, nadbiskup L’Aquile
# {{Z|JAP}} Thomas Aquinas Manyo Maeda, osakanski nadbiskup
# {{Z|MEX}} Sergio Obeso Rivera, halapanski nadbiskup emeritus
# {{Z|BOL}} Toribio Ticona Porco, korokoronski prelat emeritus
# {{Z|ŠPA}} Aquilino Bocos Merino, CMF, generalni superior emeritus Misionarskih sinova Bezgrješnoga Srca Marijina
==Konzistorij 5. listopada 2019. (VI.)==
# {{Z|ŠPA}} Miguel Ángel Ayuso Guixot
# {{Z|POR}} José Tolentino Calaça de Mendonça
# {{Z|INDN}} Ignatius Suharyo Hardjoatmodjo, jakartaski nadbiskup
# {{Z|KUB}} Juan de la Caridad García Rodríguez, nadbiskup San Cristóbal de La Habane
# {{Z|DR KONGO}} Fridolin Ambongo Besungu, kinšaski nadbiskup
# {{Z|LUX}} Jean Claude Hollerich
# {{Z|GUA}} Álvaro Leonel Ramazzini Imeri
# {{Z|ITA}} Matteo Maria Zuppi, bolonjski nadbiskup
# {{Z|ŠPA}} Cristóbal López Romero, rabatski nadbiskup
# {{Z|KAN}} Michael Czerny
# {{Z|ENG}} Michael Louis Fitzgerald
# {{Z|LIT1988}} Sigitas Tamkevićius
# {{Z|ITA}} Eugenio Dal Corso
==Konzistorij 28. studenoga 2020. (VII.)==
# {{Z|MLT}} Mario Grech
# {{Z|ITA}} Marcello Semeraro
# {{Z|RUA}} Antoine Kambanda
# {{Z|SAD}} Wilton Daniel Gregory
# {{Z|FIL}} Jose Fuerte Advincula
# {{Z|ČIL}} Celestino Aós Braco
# {{Z|BRU}} Cornelius Sim
# {{Z|ITA}} Augusto Paolo Lojudice
# {{Z|ITA}} Mauro Gambetti
# {{Z|MEX}} Felipe Arizmendi Esquivel
# {{Z|ITA}} Silvano Maria Tomasi
# {{Z|ITA}} Raniero Cantalamessa
# {{Z|ITA}} Enrico Feroci
==Konzistorij 27. kolovoza 2022. (VIII.)==
# {{Z|ENG}} Arthur Roche
# {{Z|JKO}} Lazarus You Heung-sik
# {{Z|ŠPA}} Fernando Vérgez Alzaga
# {{Z|FRA}} Jean-Marc Aveline, marseilleski nadbiskup
# {{Z|NIG}} Peter Ebere Okpaleke, ekwulobiaski biskup
# {{Z|BRA}} Leonardo Ulrich Steiner, manauski nadbiskup
# {{Z|IND}} Filipe Neri do Rosario Ferrão, goaski i damanski nadbiskup
# {{Z|SAD}} Robert Walter McElroy
# {{Z|IST T}} Virgílio do Carmo da Silva, diliski nadbiskup
# {{Z|ITA}} Oscar Cantoni
# {{Z|IND}} Anthony Poola, hyderabadaski nadbiskup
# {{Z|BRA}} Paulo Cesar Costa, brazilijski nadbiskup
# {{Z|GAN}} Richard Kuuia Baawobr, biskup Wa-a
# {{Z|SIN}} William Goh Seng Chye, singapurski nadbiskup
# {{Z|PAR}} Adalberto Martínez Flores, asuncionski nadbiskup
# {{Z|ITA}} Giorgio Marengo, ulanbatorski apostolski prefekt
# {{Z|KOL}} Jorge Enrique Jiménez Carvajal
# {{Z|ITA}} Arrigo Miglio
# {{Z|ITA}} Gianfranco Ghirlanda
# {{Z|ITA}} Fortunato Frezza
==Konzistorij 7. prosinca 2024. (X.)==
# {{Z|ITA}} Angelo Acerbi, apostolski nuncij
# {{Z|PER}} Carlos Gustavo Castillo Mattasoglio, limski nadbiskup metropolit (Peru)
# {{Z|ARG}} Vicente Bokalic Iglic, nadbiskup Santiaga del Estera, argentinski primas
# {{Z|EKV}} Luis Gerardo Cabrera Herrera, nadbiskup Guayaquila (Ekvador)
# {{Z|ČIL}} Fernando Natalio Chomalí Garib, nadbiskup Santiaga (Čile)
# {{Z|JAP}} Tarcisio Isao Kikuchi, nadbiskup Tokija (Japan)
# {{Z|FIL}} Pablo Virgilio Siongco David, biskup Kalookana (Filipini)
# {{Z|SRB}} [[László Német]], beogradski nadbiskup (Srbija)
# {{Z|BRA}} Jaime Splenger, nadbiskup Porto Alegrea
# {{Z|OBJ}} Ignace Bessi Dogbo, nadbiskup Abidjana (Obala Bjelokosti)
# {{Z|ALŽ}} Jean-Paul Vesco, alžirski nadbiskup (Alžir)
# {{Z|IRN}} Dominique Mathieu, nadbiskup Nadbiskupije Teheran Ispahan (Iran)
# {{Z|ITA}} Roberto Repole, torinski nadbiskup
# {{Z|ITA}} Baldassare Reina, od danas generalni vikar za Rimsku biskupiju
# {{Z|KAN}} Francis Leo, nadbiskup Toronta (Kanada)
# {{Z|LIT}} Rolandas Makrickas, nadsvećenik koadjutor bazilike Santa Maria Maggiore
# {{Z|AUS}} Mykola Byčok, eparh Eparhije Svetih Petra i Pavla za ukrajinske vjernike u Melbourneu
# {{Z|ENG}} Timothy Peter Joseph Radcliffe, teolog
# {{Z|ITA}} Fabio Baggio, dotajnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja
# {{Z|IND}} George Jacob Koovakad, dužnosnik Državnog tajništva odgovoran za papinska putovanja.
# {{Z|ITA}} Domenico Battaglia, napuljski nadbiskup
==Vidi još==
* [[Kardinalski zbor]]
* [[Konzistorij]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Kardinalski konzistoriji po pontifikatima}}
[[Kategorija:Popis kardinala po papinskim imenovanjima|Franjo]]
[[Kategorija:Kardinalski zbor]]
k8y1c0jpoc6x5y5zbl3y5ca17ir9yuo
Kategorija:Kotor
14
569751
7087969
4768585
2024-12-13T22:17:52Z
Argo Navis
852
uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština u Europi|Svjetska baština u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087969
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Gradovi u Boki kotorskoj]]
[[Kategorija:Općine u Crnoj Gori]]
i6ytnly2q61klwl217issh5q00ur6or
Bersant Celina
0
573420
7088086
6846471
2024-12-14T01:14:11Z
Croxyz
205325
7088086
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Bersant Celina
| slika = [[Datoteka:Bersant Celina 20160221.jpg|250px]]
| opis slike = Celina u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] u [[2013.]] godini.
| država = {{Z+X|KOSV}}
| puno ime = Bersant Eduar Celina
| nadimak =
| datum rođenja = [[9. rujna]] [[1996.]]
| datum smrti =
| visina = 173 cm
| trenutačni klub = [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]
| broj u klubu = 10
| pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]
| ugovor =
| mlade godine = 2007. – 2012. <br /> 2012. – 2014.
| juniorski klubovi = [[Strømsgodset IF|Strømsgodset]] <br /> [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| godina = 2014. – 2018. <br /> 2016. – 2017. <br /> 2017. – 2018. <br /> 2018. –
| profesionalni klubovi = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br /> → [[FC Twente]] (posudba) <br /> → [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]] (posudba)<br /> [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br /> {{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(7)
| godine u reprezentaciji = 2011. – 2012. <br /> 2012. – 2013. <br /> 2013. – 2015. <br /> 2014. – 2015. <br /> 2017. – <br /> 2014. –
| reprezentacija = {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija do 15 godina|Norveška do 15]] <br /> {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija do 16 godina|Norveška do 16]] <br /> {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija do 17 godina|Norveška do 17]] <br /> {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija do 21 godine|Norveška do 21]] <br /> {{Z|KOSV}} [[Kosovska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kosovo do 21]] <br /> {{NogRep|KSV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(2)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| bilješka =
| ažurirano = 14. rujna 2019.
}}
'''Bersant Eduar Celina''' ([[Prizren]], [[9. rujna]] [[1996.]]) [[Kosovo|kosovski]] je [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za nogometni klub [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]. Celina također igra za [[Kosovska nogometna reprezentacija|kosovsku nogometnu reprezentaciju]].
Celina je započeo svoju karijeru u Manchester Cityju. Kasnije je posuđen Twenteu. U [[2018.]] godini je kosovski reprezentativac prešao u velški klub.
U [[2014.]] godini je debitirao za kosovsku nogometnu reprezentaciju.
== Klupska karijera ==
=== Rani život ===
Celina je odrastao u Norveškoj, gdje je se preselio s dvije godine.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.aftenposten.no/100Sport/fotball/landslaget/Stortalentet-vraket-Norge---Ble-ikke-satset-pa-483206_1.snd |naslov=Stortalentet vraket Norge: - Ble ikke satset på |rad=aftenposten.no |dan=4. siječnja 2015. |preuzeto=2016-11-03}} </ref> Počeo je igrati nogomet u juniorima Strømsgodseta.
=== Manchester City ===
U srpnju [[2014.]] godine je Celina potpisao trogodišnji ugovor s [[FA Premier liga|prvomligašem]] [[Manchester City F.C.|Manchester City]].<ref>{{sqi oznaka}} {{citiranje www |url=http://borozani.com/artikulli/celina-nenshkruan-kontrate-profesionale-me-manchester-city |naslov=Celina nenshkruan kontrate profesionale me Manchester City |rad=borovina.com |dan=1. srpnja 2014. |preuzeto=2016-11-03 |archive-date=2. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170702085349/http://borozani.com/artikulli/celina-nenshkruan-kontrate-profesionale-me-manchester-city |url-status=dead }}</ref> Celina je službeno debitirao za ''Plave'' u [[FA kup]]u protiv [[Norwich City F.C.|Norwich Cityja]] u 3:0 pobjedi.<ref name="#1"> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-bersant-celina-family-10710260 |naslov=Man City: Bersant Celina's family toast his debut in style |rad=manchestereveningnews.co.uk |dan=10. siječnja 2016. |preuzeto=2016-11-03}} </ref> U [[FA Premier liga|Premier ligi]] je kosovski veznjak debitirao u porazu protiv [[Leicester City F.C.|Leicester Cityja]] kao zamjena, mjesec dana kasnije. U tom dvoboju je asistirao [[Sergio Agüero|Sergiju Agüeru]] kod jedinog pogotka ''Cityja''.<ref name="#1"/> U veljači [[2016.]] godine je Celina bio po prvi put u početnoj postavi u FA kupu na [[Stamford Bridge]]u protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.theguardian.com/football/live/2016/feb/21/chelsea-v-manchester-city-fa-cup-fifth-round-live |naslov=Chelsea 5-1 Man City |rad=theguardian.com |dan=21. veljače 2016. |preuzeto=2016-11-03}} </ref>
=== FC Twente ===
U kolovozu [[2016.]] godine je kosovski reprezentativac posuđen [[Nizozemska|nizozemskom]] [[FC Twente]]u.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.football-oranje.com/twente-loan-man-city-midfielder-bersant-celina/ |naslov=Twente loan Man City midfielder Bersant Celina |rad=football-oranje.com |dan=25. kolovoza 2016. |preuzeto=2016-11-03}} </ref> U rujnu te godine je zabio svoj prvi pogodak za klub iz [[Enschede]]a u porazu protiv [[SC Heerenveen]]a.<ref> {{nld oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.omropfryslan.nl/nieuws/663168-sc-heerenveen-wint-met-3-1-van-fc-twente |naslov=SC Heerenveen wint met 3-1 van FC Twente |rad=omropfryslan.nl |dan=10. rujna 2016. |preuzeto=2016-11-03}} </ref>
=== Ipswich Town ===
Kosovski reprezentativac je u srpnju [[2017.]] poslan na posudbu u [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/40301464 |naslov=Bersant Celina: Manchester City winger joins Ipswich Town on loan |rad=bbc.com |dan=3. srpnja 2017. |preuzeto=2017-08-06}} </ref>
=== Swansea City ===
Celina je u srpnju [[2018.]] godine potpisao za [[Wales|velški]] [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]] zajedno s [[Barrie Mckay|Barriejem McKayem]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.bbc.com/sport/football/45022885 |naslov=Swansea City sign wingers Bersant Celina and Barrie McKay |rad=bbc.com |dan=31. srpnja 2018. |preuzeto=2019-09-14}} </ref>
== Reprezentativna karijera ==
Celina je imao mogućnost nastupati za [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] ili [[Norveška nogometna reprezentacija|Norvešku]]. U ožujku [[2014.]] godine je [[FIFA]] izdala dozvolu za odigravanje prve utakmice protiv [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haitija]].<ref> {{citiranje www |url=http://www.jutarnji.hr/sport/nogomet/video-kosovo-haiti-0-0-veliko-slavlje-u-mitrovici-kosovo-odigralo-prvu-utakmicu-u-povijesti/870265/ |naslov=VIDEO: KOSOVO - HAITI 0-0 Veliko slavlje u Mitrovici: Kosovo odigralo prvu utakmicu u povijesti! |rad=jutarnji.hr |dan=5. ožujka 2014. |preuzeto=2016-11-03}} </ref> Celina je dobio poziv kosovskog izbornika, međutim nije nastupao u tom dvoboju. U sljedeće utakmice protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] i [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegala]] nije bio dio selekcije, zbog ozljede. Vratio je se momčad protiv [[Omanska nogometna reprezentacija|Omana]] u [[Priština|Prištini]],<ref>{{sqi oznaka}} {{citiranje www |url=http://sport.albeu.com/kryetitull/kosova-bunjaki-shpall-listen-anti-oman/168646/ |naslov=Kosova, Bunjaki shpall listën anti-Oman |rad=sport.albeu.com |dan=4. rujna 2014. |preuzeto=2016-11-03 |archive-date=29. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191029140455/http://sport.albeu.com/kryetitull/kosova-bunjaki-shpall-listen-anti-oman/168646/ |url-status=dead }}</ref> gdje je debitirao za domovinu.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://eu-football.info/_match.php?id=1651 |naslov=Kosovo - Oman 1:0 |rad=eu-football.info |dan=7. rujna 2014. |preuzeto=2016-11-03}} </ref> U siječnju [[2015.]] godine je Celina izjavio da neće prihvatiti poziv [[Norveška nogometna savez|norveškog nogometnog saveza]]. Potom je kosovski izbornik izjavio da Celina neće dobiti poziv [[Albanski nogometni savez|albanskog nogometnog saveza]], zbog dvojnog državljanstva Norveške i Kosova.<ref>{{sqi oznaka}} {{citiranje www |url=http://sport.albeu.com/kombetarja/celina-refuzon-norvegjine-bunjaki-nuk-do-luaje-per-shqiperine/185613/ |naslov=Celina refuzon Norvegjinë, Bunjaki: Nuk do luajë për Shqipërinë |rad=sport.albeu.com |dan=23. siječnja 2015. |preuzeto=2016-11-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160630064912/http://sport.albeu.com/kombetarja/celina-refuzon-norvegjine-bunjaki-nuk-do-luaje-per-shqiperine/185613/ |archivedate=30. lipnja 2016.}}</ref> U prvoj prijateljskoj utakmici Kosova kao članica [[FIFA]]-e protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih otoka]] je svojim nastupom potvrdio svoju odluku.<ref>{{citiranje www |url=http://sport.hrt.hr/334901/fifa-primljeni-kosovo-i-gibraltar-generalni-tajnik-fatma-samoura |naslov=FIFA: Primljeni Kosovo i Gibraltar; glavni tajnik Fatma Samoura |rad=sport.hrt.hr |dan=13. svibnja 2016. |preuzeto=2016-11-03 |archive-date=4. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104051339/http://sport.hrt.hr/334901/fifa-primljeni-kosovo-i-gibraltar-generalni-tajnik-fatma-samoura |url-status=dead }}</ref> Potom je nastupom u prvoj službenoj utakmici protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u 2018. godini]] u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)#Skupina I|kvalifikacijama]] ponovno potvrdio da će igrati za Kosovo. Tako je Kosovo protiv Finske u svojoj prvoj službenoj utakmici u povijesti ostalo neporaženo.<ref> {{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/nogomet/povijesni-uspjeh-kosova-na-gostovanju-kod-finske-uzeli-bod-1111446 |naslov=Povijesni uspjeh Kosova, na gostovanju kod Finske uzeli bod |rad=vecernji.hr |dan=5. rujna 2016. |preuzeto=2016-11-03}} </ref>
== Izvori ==
{{commons}}
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Celina, Bersant}}
[[Kategorija:Kosovski nogometaši]]
[[Kategorija:Norveški nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Ipswich Towna]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Swansea Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Twentea]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši koje treba ažurirati]]
7iuaqscbku239f2s3yv15v59cxb594c
FK Sever Subotica
0
575822
7088176
6779269
2024-12-14T08:46:49Z
Ame71
128419
dres
7088176
wikitext
text/x-wiki
{{ nogometni klub
| ime kluba = FK Sever Subotica
| slika =
| puno ime = Fudbalski klub Sever Subotica
| godina osnivanja = [[1948.]]
| godina gašenja = [[2014.]]
| igralište = Sever, Magnetna polja bb, Subotica
| navijači =
| kapacitet stadiona =
| predsjednik =
| trener =
| liga =
| sezona =
| plasman =
| trenutačna sezona =
|pattern_la1 =
|leftarm1 = FF0000
|pattern_b1 = _redhalf
|body1 = 0000FF
|pattern_ra1 =
|rightarm1 = 0000FF
|shorts1 = 0000FF
|socks1 = 0000FF
|pattern_sh1 =
|pattern_so1 =
| web =
}}
'''FK Sever''' je [[nogomet]]ni klub iz bačkog grada [[Subotica|Subotice]], AP Vojvodina, Srbija.
Sekcija je Sportskog društva Sever,<ref>(srp.) [http://sportskisavezsubotice.org/index/page/id/31/lg/sr Sportski savez grada Subotice] ''Sportsko društvo Sever'' (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref> pri tvornici [[Sever (Subotica)|Sever]]. Dres je crveno-plavi.<ref>(srp.) [https://www.facebook.com/FK-SEVER-Subotica-369781533225956/ Facebook] FK Sever Subotica (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref> Klupska himna je ''Napred naši Severaši'' (A. Korać - L. Katić). Himna je objavljena na singlici u izdanju PGP RTB 1979. godine. Na strani B iste singlice je pjesma ''Na severu'' (A. Korać). Pjesme izvodi vokalna solistica Ljiljana Petrović s vokalnim i instrumentalnim ansamblom.<ref>(engl.) [https://45football.com/index.php?id=594 45football] ''FK Sever Subotica - Napred naši Severaši'' (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref>
Utakmice je igrao na stadionu u sklopu tvornice Sever. Danas taj stadion nosi ime "Nikola Tesla". Sever i [[NK Elektrovojvodina Subotica|Elektrovojvodina]] su nekad dijelili taj stadion, a promjena je došla nakon gašenja Severa. Dio stadiona preuzeo je [[NK Subotica]]. Kapacitet stadiona je oko 1000 gledatelja.<ref>(srp.) [https://sites.google.com/site/elektrovosha1925/home FK Elektrovojvodina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221091747/https://sites.google.com/site/elektrovosha1925/home |date=21. prosinca 2016. }} (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref>
Objekt nije bio u funkciji od rujna 2011. godine. FK Subotica je 14. lipnja 2013. uz razumijevanje i ljubaznost vlasnika i uprave ATB Sever potpisala ugovor po kojem im je kompletni Severov športski objekt dan na korištenje i skrb u dužem vremenskom razdoblju i time je spašen Severov objekt.<ref>(srp.) [https://www.subotica.info/2013/06/14/povratak-fk-subotica-na-stadion-severa Subotica.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140614153636/http://www.subotica.info/2013/06/14/povratak-fk-subotica-na-stadion-severa |date=14. lipnja 2014. }} Dejan Vuković: ''Povratak Fk Subotica na stadion Severa'', 14. lipnja 2013. (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref>
==Povijest==
Nogometni klub su osnovali [[1948.]] godine nogometni entuzijasti koji su već radili u sindikalnim timovima. Među najznačajnije spadaju: Pavle, Čabai, Geza Buljovčić, Antun Balija, Stevan Mezedi, S. Takač, Jovan Febler i Ladislav Kiš.<ref name="Sportski savez">(srp.) [http://sportskisavezsubotice.org/index/page/id/60/lg/sr Sportski savez grada Subotice] ''Fudbalski klub Sever'' (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref>
Klub je bio zapažene uloge u nogometnoj povijesti sjevera Bačke. Od osnivanja natjecao se u općinskoj, subotičkoj, područnoj, bačkoj i vojvođanskoj ligi. Najveći je klupski doseg Vojvođanska liga. Najveći uspjesi bili su prva mjesta u ligama raznih nivoa natjecanja. Bio ih je glas protagonista lijepog nogometa.<ref name="Sportski savez"/>
Poznati igrači iz ovog kluba su [[Dezider Marton]] i [[Đorđe Palatinus]]. Poznati treneri u ovom klubu bili su [[Lajčo Jakovetić]] i [[Tihomir Ognjanov]].<ref name="Sportski savez"/>
Gradski nogometni savez Subotice dodijelio je 11. ožujka 2014. Severu plaketu za 65. jubilej, kad je klub već bio pred gašenjem.<ref>(srp.) [https://www.subotica.info/2014/03/11/odrzana-skupstina-gradskog-fudbalskog-saveza Subotica.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113065928/http://www.subotica.info/2014/03/11/odrzana-skupstina-gradskog-fudbalskog-saveza |date=13. studenoga 2014. }} Dejan Vuković: ''Održana skupština Gradskog fudbalskog saveza'', 11. ožujka 2014. (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref>
== Unutarnje poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*(srp.) [http://www.srbijasport.net/klub/708-sever Srbijasport] FK Sever
== Izvor ==
{{izvori}}
{{mrva-nogomet-klub-srbija}}
{{GLAVNIRASPORED:Sever Subotica, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernobačkom okrugu|Sever]]
[[Kategorija:Šport u Subotici]]
ips0tisopzn9rghangsodxf2fzmbvki
Franjevački samostan u Humcu
0
579134
7087849
7086158
2024-12-13T16:45:41Z
MaGa
20797
uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7086158|7086158]] suradnika [[Special:Contributions/Mudroslov|Mudroslov]] ([[User talk:Mudroslov|razgovor]]) sve to piše u odlomku o muzeju
7087849
wikitext
text/x-wiki
{{Vjerski objekt
| ime = Franjevački samostan u Humcu
| slika = Humac samostan (09).JPG
| veličina_slike =
| opis_slike =
| prijašnja_imena =
| lokacija = [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]], [[BiH]]
| koordinate = {{Coord|43.184631|N|17.534339|E|display=title}}
| cijena_izgradnje =
| arhitekt =
| godine izgradnje = [[1876.]]
| godina završetka =
| renoviran =
| srušen =
| religija = [[katoličanstvo]]
| patron = [[sv. Antun Padovanski]]
| fasada =
| arhitektonski stil=
| materijal =
| dimenzije =
}}
'''Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskoga''' nalazi se u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] kod [[Ljubuški|Ljubuškoga]].
== Povijest ==
Franjevci u ljubuški kraj dolaze već početkom 15. stoljeća kada osnivaju prvi samostan. Uz [[samostan]] je bila napravljena i crkva sv. Katarine. [[Osmanlije]] 1563. ruše i samostan i crkvu, a [[franjevci]] su bili prebjegli u [[Zaostrog]] odakle 130 godina vrše pastoralnu službu vjernika u ljubuškom kraju i diljem [[Hercegovina|Hercegovine]]. Osmanlijskom zabranom pastoriziranja franjevcima iz 1699. njihovu dužnost preuzimaju fratri iz [[Kreševo (BiH)|kreševskog]] samostana, sve do 1843. Te godine su se u župnom stanu u [[Posušje|Posušju]] sastala osmorica franjevaca rodom iz Hercegovine sastala i zatražila dopuštenje za osnivanje samostana, uz podršku apostolskog vikara [[Rafael Barišić|fra Rafaela Barišića]]. Dopuštenje u [[Rim]]u potvrđeno je [[6. veljače]] [[1844.]] Prvi samostan je sagrađen na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] 1846., a 1852. [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevačka zajednica u Hercegovini]] dobila je samostalnost.<ref name="povijest">[http://www.franjevci-humac.net/index.php/samostana/povijest Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228090443/http://www.franjevci-humac.net/index.php/samostana/povijest |date=28. veljače 2017. }} Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 26. veljače 2017.)</ref>
Ubrzo nakon izgradnje [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostana na Širokom Brijegu]], pristupili su izgradnji drugoga, u Humcu. Kamen temeljac blagoslovio je 4. travnja 1867. apostolski vikar [[Anđeo Kraljević|fra Anđeo Kraljević]]. Gradnja samostana trajala je desetak godina pod vodstvom fra [[Nikola Šimović|Nikole Šimovića]], a priznat je dekretom generala Reda [[1876.]] Nakon toga kupljeno je zemljište za izgradnju [[sjemenište|sjemeništa]] koje je završeno [[1871.]] Godine [[1866.]] kupljen prostor pokraj župne kuće za gradnju crkve koja je nakon dobivanja [[sultan]]ova [[ferman]]a dovršena 1869. Sve do 1903. godine na Humcu su bili viši razredi franjevačke [[Srednja škola|srednje škole]] i prve godine [[Filozofija|filozofsko]]-[[Bogoslovlje|teološkog]] studija. U prostorijama stare kuće [[1867.]] su otvorili [[Pučka škola|pučku školu]], a njihovom zaslugom su na Humac došle [[sestre milosrdnice]] koje su [[1898.]] otvorile mješovitu osnovnu, a potom i obrtnu [[Žena|žensku]] [[Škola|školu]]. U prostorima samostana 1916. otvorena je i Hrvatska seljačka škola za odrasle<ref name="povijest"/>
Daljnja izgradnja samostana nastavljena je 1895. kada je porušena stara kuća i na kojem je mjestu napravljeno [[Istok|istočno]] krilo samostana, a izgradnja je nastavljena kroz sljedeća desetljeća. Zbog teških oštećenja samostana tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] samostana, [[novicijat]] je premješten u [[Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci|Kraljevu Sutjesku]] (1946. – 1947. i 1951. – 1959. godine). da bi 1959. bio ponovo vraćen u Humac. Obnova samostana rađena je u više navrata. Od 1958. do 1961. obnovljeno je južno i istočno krilo samostana, a zapadno je porušeno i izgrađeno nanovo od 1965. do 1967. Od 1979. do 1981. potpuno je obnovljeno istočno krilo samostana, a u vremenu od 1991. do 1994. preuređen je prvi kat zapadnog krila te je podignut još jedan kat gdje je smješteno sjemenište.<ref name="povijest"/>
== Knjižnica ==
Samostanska knjižnica utemeljena je istovremeno s početkom gradnje samostana 1867. U početku knjige su se nalazile u različitim prostorijama, a 1968. uređena je posebna prostorija u zapadnom dijelu samostana gdje je prenesena sva pisana građa. Knjižnica danas ima preko 20.000 primjeraka, s najstarijim primjercima iz 16. stoljeća i obuhvaćaju gotovo sva područja prirodnih i društvenih znanosti. Među raritetima ove knjižnice ističu se Homerova djela "[[Odiseja]]" (tiskana 1537. i "[[Ilijada]]" (tiskana 1537.), Plutarhovu "Moralia opusculorum", Herodijanove "Historiae...", Ciceronove "Epistolae ad Atticum". Knjižnica je krajem 2003. godine temeljito obnovljena.<ref name="knjiznica">[http://www.franjevci-humac.net/index.php/knjiznica Knjižnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228090447/http://www.franjevci-humac.net/index.php/knjiznica |date=28. veljače 2017. }} Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 27. veljače 2017.)</ref>
== Galerija Majka ==
U sklopu samostana postoji i zbirka umjetnina čiji fundus sadrži oko 300 djela, oko 140 skulptura, a ostalo su slike, crteži i grafike. Prostire se u sedam [[Izložba|izložbenih]] dvorana, a ima i stalni postav pod imenom "Majka". S radom je počela 8. svibnja 2004.<ref name="galerija">[http://www.franjevci-humac.net/index.php/galerija-majka Galerija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228090442/http://www.franjevci-humac.net/index.php/galerija-majka |date=28. veljače 2017. }} Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 27. veljače 2017.)</ref>
== Muzej ==
[[Datoteka:Humac samostan (05).JPG|200px|mini|Samostanski muzej]]
{{glavni|Muzej u Humcu}}
U sklopu samostana nalazi se najstariji muzej u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], osnovan 1884. Osnovao ga je fra Anđeo Nuić. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom [[Glagoljica|glagoljice]] i starohrvatske [[Ćirilica|ćirilice]] - [[Hrvatska ćirilica|bosančice]]) na području današnje Bosne i Hercegovine.<ref name="muzej">[http://www.franjevci-humac.net/index.php/muzej-na-humcu Muzej na Humcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170227153036/http://www.franjevci-humac.net/index.php/muzej-na-humcu |date=27. veljače 2017. }} Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 26. veljače 2017.)</ref>
== Zbornik Kršni zavičaj ==
{{glavni|Kršni zavičaj}}
Samostan na Humcu je izdavač informativnog zbornika, godišnjaka Kršni zavičaj. Njegov začetnik je fra [[Žarko Ilić]] koji je 1969. u [[Drinovci]]ma izdao župno glasilo pod imenom "Drinovci - godišnji izvještaj 1968." Sadržavao je popis obitelji župe, njenu kratku povijest s popisom svećenika i redovnika iz Drinovaca te važnije događaje u župi. Sljedeće godine izlazi drugi broj, pod imenom "Godišnjak Drinovci 1969.". Sadržaj je proširen đačkim pjesničkim prilozima, a bio je podijeljen na tri dijela: "Ne zaboravimo prošlost!", "Upoznajmo sadašnjost!" i "Mislimo na budućnost!" Glasilo je bilo preteča Kršnog zavičaja koji je tematski bio sličan svom prethodniku, a njegov prvi broj izašao je 1970. Jedan od ciljeva zbornika bio je ''Da bi se u ovom lutalačkom vremenu očuvalo duhovno jedinstvo našega naroda i da bi se našim odseljenicima omogućila veza s rodnim krajem, neka se pokrene glasilo, koje će sve nas bolje upoznavati s prošlošću i obavještavati o važnjim zbivanjima u sadašnjosti!'' (druga točka zaključaka Župnog vijeća Drinovaca od 9. svibnja 1971.) Zbornik je često bio pod povećalom vlasti [[SFRJ|tadašnje države]], pa i cenzuriran. Izdavačko pravo nad zbornikom od 1989. prelazi na samostan u Humcu, s tim da u zaglavlju Zbornika stoji napomena o utemeljitelju i prvom izdavaču.<ref name="KZ">[http://www.franjevci-humac.net/index.php/krsni-zavicaj Kršni zavičaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228090445/http://www.franjevci-humac.net/index.php/krsni-zavicaj |date=28. veljače 2017. }} Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 27. veljače 2017.)</ref> Zaključno s 50. brojem zbornik je prestao s izlaženjem.<ref>[https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/gasi-se-krsni-zavicaj/8749 Gasi se „Kršni zavičaj“] Nedjelja, portal Katoličkog tjednika (objavljeno 8. veljače 2019., pristupljeno 9. veljače 2019.)</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://balkans.aljazeera.net/foto-galerije/najstariji-muzej-u-bih-blago-koje-cuvaju-franjevci Najstariji muzej u BiH - blago koje čuvaju franjevci]
[[Kategorija:Građevine u Ljubuškom]]
[[Kategorija:Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini]]
8xnvbr965nb636c0fzcqzceq1uxnofd
Leicester City F.C.
0
585592
7087806
6974265
2024-12-13T15:28:36Z
Croxyz
205325
7087806
wikitext
text/x-wiki
{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba = Leicester City F.C.
| puno ime = Leicester City Football Club
| slika = Leicester City crest.svg
| slika_širina =
| godina osnivanja = [[Šport u 1884.|1884.]]
| igralište = [[King Power Stadium]] <br> [[Leicester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| kapacitet = 32.312
| predsjednik =
| trener = {{Z|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]
| liga = [[FA Premier liga]]
| sezona = 2023./24.
| plasman = 1. ([[EFL Championship|Championship]], promovirani)
| pattern_la1 = _leicester2425h
| pattern_b1 = _leicester2425h
| pattern_ra1 = _leicester2425h
| pattern_sh1 = _leicester2425h
| pattern_so1 =
| leftarm1 = 0000DD
| body1 = 0000DD
| rightarm1 = 0000DD
| shorts1 = 0000DD
| socks1 = 0000DD
| pattern_la2 = _leicester2425a
| pattern_b2 = _leicester2425a
| pattern_ra2 = _leicester2425a
| pattern_sh2 = _leicester2425a
| pattern_so2 =
| leftarm2 = 000000
| body2 = 000000
| rightarm2 = 000000
| shorts2 = 000000
| socks2 = 000000
| pattern_la3 = _leicester2425t
| pattern_b3 = _leicester2425t
| pattern_ra3 = _leicester2425t
| pattern_sh3 =
| pattern_so3 =
| leftarm3 = EBF7FF
| body3 = EBF7FF
| rightarm3 = EBF7FF
| shorts3 = EBF7FF
| socks3 = EBF7FF
}}
'''Leicester City F.C.''', [[engleski]] je nogometni prvoligaški klub iz grada [[Leicester]]a. Trenutačno se natječe u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]].
==Povijest==
Leicester City Football Club je osnovan godine [[Šport u 1884.|1884.]], a njegovo se klupsko sjedište nalazi u gradu [[Leicester]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenome Kraljevstvu]].
Domaće susrete Leicester City odigrava na King Power Stadiumu u Leicesteru.
Klub je do vrha Engleske 2016. godine došao na klupi s talijanskim stručnjakom [[Claudio Ranieri|Claudijom Ranierijem]].
Klub je nakon niza loših rezultata [[Claudio Ranieri|Claudija Ranijerija]], preuzeo početkom [[2017.]] engleski trener [[Craig Shakespeare]].
== Klupski uspjesi ==
=== Ligaški ===
*[[Football League First Division|First Division]]/[[FA Premier liga|Premier liga]]
**Prvak: [[FA Premier liga 2015./16.|2015./16.]]
**Doprvak: 1928./29.
*[[Football League Second Division|Second Division]]/[[Football League First Division|First Division]]/[[EFL Championship|Championship]]
**Prvak (8): 1924./25., 1936./37., 1953./54., 1956./57., 1970./71., 1979./80., 2013./14., 2023./24.
**Doprvak: 1907./08., 2002./03.
**Osvajač doigravanja: 1994., 1996.
*[[EFL League One|League One]]
**Prvak: 2008./09.
=== Kupski ===
[[FA kup]]
* Osvajač (1): 2020./21.
**Finalist: 1948./49., 1960./61., 1962./63., 1968./69.
*[[Engleski Liga kup]]
**Osvajač: 1963./64., 1996./97., 1999./00.
**Finalist: 1964./65., 1998./99.
*[[FA Charity Shield]]/[[FA Community Shield]]
**Osvajač: 1971., 2021.
**Finalist: 2016.
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Leicester City F.C.}}
{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Sastav – Leicester City F.C.}}
{{Momčadi FA Premier Lige}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Engleski nogometni klubovi]]
b160h7bpd1nf9f11yf24cygbiq6as4a
Druga ABA liga
0
593167
7087762
6849546
2024-12-13T13:35:10Z
Labud222
324086
Ažurirana sezona u infokviru
7087762
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir košarkaška liga
| ime = ABA Liga
| slika =
| države = {{Z+X|BIH}} <br> {{Z+X|CG}} <br> {{Z+X|HRV}} <br> {{Z+X|MAK}} <br> {{Z+X|SLO}} <br> {{Z+X|SRB}}
| osnovana = [[2017.]]
| predsjednik =
| broj_klubova = 12
| prvaci_sezone = 2024./25.
| prvaci = {{Z|SRB}} [[KK Spartak Subotica]]
| najuspješniji_klub =
| rang_lige = 2.
| viša_liga = [[ABA liga]]
| niža_liga =
| službena_stranica = [http://druga.aba-liga.com/ druga.aba-liga.com]
| sezona = [[Druga ABA liga 2024./25.|Trenutačna sezona]]
}}
'''Druga ABA liga''', također kao i '''''ABA 2 liga''''', engl. '''''ABA League Second Division''''', je liga drugog stupnja [[košarka]]ške regionalne [[ABA liga|ABA lige]], u kojoj nastupaju klubovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Makedonija|Makedonije]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]].
== O ligi ==
Odluka o formiranju lige je donesena u srpnju 2017. godine na sastanku vodstva ABA lige. Odlučeno je da će se u ligi natjecati 12 klubova, 10 izravno plasiranih, a dva nakon kvalifikacija.<ref><small> {{eng icon}} [http://www.aba-liga.com/news.php?id=38503 aba-liga.com, ''The ABA League Second Division will start from the 2017/18 season''], objavljeno 22. kolovoza 2017., pristupljeno 1. listopada 2017. </ref>
Sustav natjecanja je zamišljen kao dvokružna liga od 12 klubova, sa završnim turnirom četiri kluba (''Final four'').
== Sudionici ==
; sudionici 2018./19.
{{glavni|Druga ABA liga 2018./19.}}
* {{Z|BIH}} ''Spars'' - [[Sarajevo]]
* {{Z|BIH}} ''[[HKK Zrinjski HT Mostar|Zrinjski]]'' - [[Mostar]]
* {{Z|CG}} ''Lovćen 1947'' - [[Cetinje]]
* {{Z|CG}} ''Sutjeska'' - [[Nikšić]]
* {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' - [[Split]]
* {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT Skopje Aerodrom]]'' - [[Skoplje]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Helios Domžale|Helios Suns]]'' - [[Domžale]]
* {{Z|SLO}} ''Rogaška'' - [[Rogaška Slatina]]
* {{Z|SLO}} ''Sixt Primorska'' - [[Kopar]]
* {{Z|SRB}} ''Borac'' - [[Čačak]]
* {{Z|SRB}} ''Dynamic VIP PAY'' - [[Beograd]]
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' - [[Vršac]]
; bivši sudionici
{{glavni|Druga ABA liga 2017./18.}}
klubovi napisani po tradcicionalnim nazivima
* {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna]]'' - [[Sarajevo]]
* {{Z|CG}} ''Teodo'' - [[Tivat]]
* {{Z|MAK}} ''AV Ohrid'' - [[Ohrid]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Krka|Krka]]'' - [[Novo Mesto]]
; eliminirani sudionici kvalifikacija
{{glavni|Kvalifikacije za Drugu ABA ligu 2017.}}
klubovi koji su sudjelovali u kvalifikacijama za 2. ABA ligu, ali nisu uspjeli u kvalifikacijama
* {{Z|BIH}} ''Mladost'' - [[Mrkonjić Grad]]
* {{Z|BIH}} ''[[KK Sloboda Tuzla|Sloboda]]'' - [[Tuzla]]
* {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki]]'' - [[Široki Brijeg]]
== Dosadašnje sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size: 95%"
!rowspan="2"|sezona !!rowspan="2"|klubova !!colspan="2"|doigravanje !!rowspan="4"| !!colspan="2"|ligaški dio
|-
!prvak !!doprvak !!prvi !!drugi
|-
|[[Druga ABA liga 2017./18.|2017./18.]] ||12 ||{{Z|SLO}} '''[[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper ||{{Z|SRB}} Borac Čačak ||{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper
|-
|[[Druga ABA liga 2018./19.|2018./19.]] ||12 ||{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper ||{{Z|MAK}} [[KK MZT Skoplje|MZT Skopje Aerodrom (Skoplje)]]
|{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper ||{{Z|BIH}} Spars Sarajevo
|-
|}
== Unutrašnje poveznice ==
* [[ABA liga]]
* [[Superkup ABA lige]]
== Vanjske poveznice ==
* [http://druga.aba-liga.com/ službene stranice]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{ABA liga}}
{{Košarkaške lige}}
[[Kategorija:ABA liga| druga]]
ax9y6t35h361chkwyvq1rq3d52dy0sa
7087771
7087762
2024-12-13T13:41:59Z
Croxyz
205325
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7087771
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir košarkaška liga
| ime = ABA Liga
| slika =
| države = {{Z+X|BIH}} <br> {{Z+X|CG}} <br> {{Z+X|HRV}} <br> {{Z+X|MAK}} <br> {{Z+X|SLO}} <br> {{Z+X|SRB}}
| osnovana = [[2017.]]
| predsjednik =
| broj_klubova = 12
| prvaci_sezone = 2023./24.
| prvaci = {{Z|SRB}} [[KK Spartak Subotica]]
| najuspješniji_klub =
| rang_lige = 2.
| viša_liga = [[ABA liga]]
| niža_liga =
| službena_stranica = [http://druga.aba-liga.com/ druga.aba-liga.com]
| sezona = [[Druga ABA liga 2024./25.|Trenutačna sezona]]
}}
'''Druga ABA liga''', također kao i '''''ABA 2 liga''''', engl. '''''ABA League Second Division''''', je liga drugog stupnja [[košarka]]ške regionalne [[ABA liga|ABA lige]], u kojoj nastupaju klubovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Makedonija|Makedonije]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]].
== O ligi ==
Odluka o formiranju lige je donesena u srpnju 2017. godine na sastanku vodstva ABA lige. Odlučeno je da će se u ligi natjecati 12 klubova, 10 izravno plasiranih, a dva nakon kvalifikacija.<ref><small> {{eng icon}} [http://www.aba-liga.com/news.php?id=38503 aba-liga.com, ''The ABA League Second Division will start from the 2017/18 season''], objavljeno 22. kolovoza 2017., pristupljeno 1. listopada 2017. </ref>
Sustav natjecanja je zamišljen kao dvokružna liga od 12 klubova, sa završnim turnirom četiri kluba (''Final four'').
== Sudionici ==
; sudionici 2018./19.
{{glavni|Druga ABA liga 2018./19.}}
* {{Z|BIH}} ''Spars'' - [[Sarajevo]]
* {{Z|BIH}} ''[[HKK Zrinjski HT Mostar|Zrinjski]]'' - [[Mostar]]
* {{Z|CG}} ''Lovćen 1947'' - [[Cetinje]]
* {{Z|CG}} ''Sutjeska'' - [[Nikšić]]
* {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' - [[Split]]
* {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT Skopje Aerodrom]]'' - [[Skoplje]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Helios Domžale|Helios Suns]]'' - [[Domžale]]
* {{Z|SLO}} ''Rogaška'' - [[Rogaška Slatina]]
* {{Z|SLO}} ''Sixt Primorska'' - [[Kopar]]
* {{Z|SRB}} ''Borac'' - [[Čačak]]
* {{Z|SRB}} ''Dynamic VIP PAY'' - [[Beograd]]
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' - [[Vršac]]
; bivši sudionici
{{glavni|Druga ABA liga 2017./18.}}
klubovi napisani po tradcicionalnim nazivima
* {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna]]'' - [[Sarajevo]]
* {{Z|CG}} ''Teodo'' - [[Tivat]]
* {{Z|MAK}} ''AV Ohrid'' - [[Ohrid]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Krka|Krka]]'' - [[Novo Mesto]]
; eliminirani sudionici kvalifikacija
{{glavni|Kvalifikacije za Drugu ABA ligu 2017.}}
klubovi koji su sudjelovali u kvalifikacijama za 2. ABA ligu, ali nisu uspjeli u kvalifikacijama
* {{Z|BIH}} ''Mladost'' - [[Mrkonjić Grad]]
* {{Z|BIH}} ''[[KK Sloboda Tuzla|Sloboda]]'' - [[Tuzla]]
* {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki]]'' - [[Široki Brijeg]]
== Dosadašnje sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size: 95%"
!rowspan="2"|sezona !!rowspan="2"|klubova !!colspan="2"|doigravanje !!rowspan="4"| !!colspan="2"|ligaški dio
|-
!prvak !!doprvak !!prvi !!drugi
|-
|[[Druga ABA liga 2017./18.|2017./18.]] ||12 ||{{Z|SLO}} '''[[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper ||{{Z|SRB}} Borac Čačak ||{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper
|-
|[[Druga ABA liga 2018./19.|2018./19.]] ||12 ||{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper ||{{Z|MAK}} [[KK MZT Skoplje|MZT Skopje Aerodrom (Skoplje)]]
|{{Z|SLO}} Sixt Primorska Koper ||{{Z|BIH}} Spars Sarajevo
|-
|}
== Unutrašnje poveznice ==
* [[ABA liga]]
* [[Superkup ABA lige]]
== Vanjske poveznice ==
* [http://druga.aba-liga.com/ službene stranice]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{ABA liga}}
{{Košarkaške lige}}
[[Kategorija:ABA liga| druga]]
hpsucz4l96y9939obm7ogzsdmn0gs9t
Pomelo
0
615031
7087726
7087712
2024-12-13T12:29:25Z
SoupePrimordiale
277309
uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7087712|7087712]] suradnika [[Special:Contributions/185.38.178.56|185.38.178.56]] ([[User talk:185.38.178.56|razgovor]])
7087726
wikitext
text/x-wiki
{{stilska dorada}}
{{izvor}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Pomelo
| slika = Pomelo fruit.jpg
| kraljevstvo = [[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
|classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Sapindales]]
| familia = [[Rutaceae]]
| genus = ''[[Citrus]]''
| species = '''''C. maxima'''''
| dvoimeno = ''Citrus maxima''
| dvoimeno_autorstvo = (Burm.) Merr.
|}}
[[Datoteka:Aranger Citrus maxima.jpg|mini|desno|Stablo]]
'''Pomelo''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Citrus maxima''; sin. ''Citrus grandis'') je član [[Agrumi|agruma]] u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodna je voćka koja nije stvorena križanjem drugih agruma.<ref name="morton1">{{cite web|last=Morton|first=Julia F.|date=1987|title=Pummelo: ''Citrus maxima''|url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/pummelo.html|access-date=31 January 2020|work=Fruits of warm climates|publisher=NewCROP, New Crop Resource Online Program, Center for New Crops and Plant Products, Purdue University|pages=147–151|via=purdue.edu}}</ref>
Pomelo potječe iz jugoistočne [[Azija|Azije]] te se katkad naziva [[tajland]]skim ili [[Kina|kineskim]] [[grejpfrut]]om. U [[Kineska kultura|kineskoj kulturi]], pomelo je simbol prosperiteta i sreće, a često se nalazi i na meniju lokalnih kuhinja kao neizbježan dio mnogobrojnih tradicionalnih jela. Koristi se i za pripremu [[desert]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Grapefruit|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/morton/grapefruit.html|access-date=2023-05-28|website=hort.purdue.edu}}</ref>
== Plod ==
[[Datoteka:Pummelo whole and half.jpg|mini|lijevo|Plod]] U pitanju najkrupniji [[citrus]]. Pored veličine, velika razlika postoji i u okusu ovog citrusa, što ga znatno razlikuje od srodnih vrsta. Nije kiseo, slatkastog je okusa i čvršće strukture. Kora ove vrste je znatno deblja nego kod ostalih agruma. Težina ploda varira do čak pet kilograma. Plodovi ovog citrusa mogu biti crvene, bijele ili ružičaste boje. Ružičasti i crveni slađi su od bijelog, koji ima nešto kiseliju aromu.<ref>{{Citiranje weba|date=2013-03-21|title=Pomelo: The “lucky” giant citrus – TFNet – International Tropical Fruits Network|url=https://www.itfnet.org/v1/2013/03/2406/|access-date=2023-05-28|language=en-US}}</ref>
Pomelo je voće koje raste u egzotičnim krajevima, ali uvelike se izvozi širom svijeta, pa je dostupan i u našim krajevima. Odgovaraju mu mjesta osunčana tijekom većeg dijela dana. Sadnice pomela plodove daju tek 8 godina nakon sadnje. [[Datoteka:Citrus maxima - Alipore - Kolkata 2013-02-10 4592.JPG|mini|Plod]]
== Nutritivna vrijednost ==
Velika prednost ovog citrusa jest nutritivna vrijednost, i to što na 100 g ima svega 37 kcal, pa se iz tog razloga svakako preporučuje onima koji žele na zdrav način izgubiti kilograme. Posjeduje veliki broj dijetetskih vlakana u svom plodu. Naime, 190 g ove namirnice zadovoljava čak 193 posto dnevnih potreba za vitaminom C, što mu osigurava mjesto na samom vrhu zdravih namirnica.
=== Kako ga koriste u predjelima odakle citrus potiče? ===
[[Datoteka:Citrus maxima on Hong Kong Market.jpg|mini|desno|Pomelo na prodajnom mjestu u Hong Kongu]]
U Kini plodove pomela koriste za jačanje pluća i slezene. Kinezi rade prirodne ljekovite preparate od ovog voća: od sjemenki, cvjetova, zrele kore i komada mladog voća, obično tako što ih osuše. Upotrebljavaju ga za liječenje kašlja, oteklina, kod povraćanja, problema s probavom, trovanja alkoholom, za olakšavanje eliminacije sekreta kod prehlada itd. Malajci ga koriste kod bolova u trbuhu, edema
(oteklina) i za lakšu eliminaciju gustog respiratornog sekreta. Od prokuhanog lišća prave losione za otekline i čireve.
Plodovi pomela snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu i služe kao pomoćna terapija kod šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, astme i nekih drugih bolesti.
== Medicinski aspekt ==
Kontinuirana konzumacija ovog ploda može biti od koristi onima koji traže prirodni lijek protiv infekcija urinarnog trakta. [[Vitamin C]] koji se javlja u velikoj koncentraciji, pomaže imunološki protiv bakterija koje uzrokuju bolesti mokraćnog mjehura, bubrega i mokraćnih kanala. On povećava nivo kiselina u urinu, sprečava razmnožavanje mikroorganizama i pospješuje uklanjanje bolova i simptoma upale.
Sadrži kalij u većim količinama nego ostalo voće,kao na primjer, banane. Ovaj element je prirodni saveznik srca i krvnih žila. Citrusno voće pomelo kalij sadrži u visokim koncentracijama, pa se savjetuje konzumacija njegovog soka. On pomaže pri smanjivanju lošeg kolesterola u krvi, a eliminira i naslage sa zidova arterija.
=== Korisna svojstva protiv: ===
==== Alergija ====
[[Slobodni radikal|Slobodni radikali]] i različiti toksini koji se nagomilavaju u organizmu predstavljaju veliki rizik. Poznato je da su oni jedan od najčešćih uzročnika nastajanja infekcija i upalnih procesa.
==== Dijareje ====
Ova voćka sadrži dijetetska vlakna koja su veoma korisna kad je u pitanju pravilan rad crijeva. Preporučuje se osobama koje žele spriječiti [[proljev]].
Vrlo je korisno da pomelo voće jedu i oni kojima je prioritet gubitak kilograma, jer potiče probavu i regulira rad crijeva kroz eliminaciju štetnih stvari.
==== Malignih oboljenja ====
Kora ovog voća je vrlo bogata [[Flavonoidi|bioflavonoidima]], vrstom antioksidansa koji dokazano sprečava pojavu malignih bolesti crijeva i gušterače, kao i rak dojke. Regulira nivo estrogena i samim time pomaže onima koji su već oboljeli da se rak ne širi. Pošto sadrži velike količine vlakana, pomelo štiti organizam od raka debelog crijeva više nego bilo koja druga slična namirnica.<ref>{{Citiranje weba|title=Pummelo|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/morton/pummelo.html|access-date=2023-05-28|website=hort.purdue.edu}}</ref>
=== Njega kože i kose ===
Ovo je pogodan citrus za njegu lica i kože.Redovno konzumiranje ovog citrusnog voća smanjuje nagomilavanje melanina u porama kože, čime sprečava pojavu pjega, a eliminira i fleke na licu. Osim toga, pomelo voće je sjajno i kada je se radi o uklanjanju akni i bubuljica, jer normalizira proizvodnju sebuma. To je svakako odlična vijest za one koji traže prirodnu alternativu skupim kremama i pomadama.
Činjenica je da se pomelo odlično pokazao i kod smanjenja bora zato što stimulira deponiranje kolagena u stanicama i usporava razgradnju elastina. Samim tim, smatra se prirodnim borcem protiv starenja i omogućava da vaše lice bude zategnuto, bez podočnjaka i bora.
Sadrži vitamine A, C i B1 koji s cinkom čine veoma dobru kombinaciju za vlasi. Uz nešto manju količinu sumpora, kalcija i željeza ova voćka pomaže stimulaciju rasta kose i eliminaciju viška masti s površine kože glave. Pomelo za kosu može biti od velike koristi, jer brzo dubinski hidrira kožu glave. Uz pomoć vitamina C smiruje iritacije skalpa i uklanja perut s površine i sprečava njenu ponovnu pojavu.Slobodni radikali su veoma štetni i po folikul kose. Njihov negativan utjecaj ogleda se kroz slabljenje kvaliteta dlake, ona postaje tanka i podložna lomljenju. Antioksidansi iz ove voćke minimiziraju utjecaj toksina i slobodnih radikala, čime postepeno utječu na vraćanje kvaliteta kose. Ona postaje gušća, jača, sjajnija i počinje brže rasti. Za one koji imaju ovakve probleme, pravo rješenje je pomelo sok.
=== Nepoželjne strane ===
Velika količina vitamina C može u kombinaciji s kalijem biti škodljiva osobama koje imaju problema s jetrom i bubrezima.
Oboljeli od [[Hipotenzija|hipotenzije]], također, trebaju povesti računa o količini dnevnog unosa ovih plodova, jer on dodatno snižava krvni tlak, pa se mogu javiti pospanost, blaga vrtoglavica, učestalije mokrenje ili mučnina.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-20|title=Pummelo {{!}} Description & Tree {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/plant/shaddock|access-date=2023-05-28|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 Citrus species maxima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516015254/http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Citrus/species/maxima/match/1/match/1 |date=16. svibnja 2018. }}
* [https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=10744 gringlobal]
* [https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=501574#null search_topic]
* [http://www.theplantlist.org/ theplantlist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. svibnja 2019. }}
* [http://www.zdravahrana.com/info/abc-ishrane/pomelo.html]
* [http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz Pomelo Nutrition Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120501114652/http://www.calobonga.com/calorieCounter/food/9295/0/calorie-counter.lz |date=1. svibnja 2012. }} from USDA SR 22 database
* [http://www.itfnet.org/v1/2013/03/2406/ Pomelo: The "lucky" giant citrus]
[[Kategorija:Agrumi]]
p81ma7rzhfwjug51fc7pc8lklvhqvmx
Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini
14
624251
7087971
5118854
2024-12-13T22:18:39Z
Argo Navis
852
kopirano iz [[Category:Svjetska baština u Europi]] u [[Category:Svjetska baština po državama]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]
7087971
wikitext
text/x-wiki
{{commonscat|World Heritage Sites in Bosnia and Herzegovina}}
{{Svjetska baština u BiH}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Svjetska baština po državama|Bosna i Hercegovina]]
0ey69ifxz7xrw5z9kyywr2s67zmpbd6
Svjetsko prvenstvo u rukometu C skupine
0
624656
7088127
6866802
2024-12-14T01:29:06Z
Croxyz
205325
7088127
wikitext
text/x-wiki
'''Svjetsko prvenstvo u rukometu C skupine za muškarce''' (engl. ''IHF World Men's Handball Championship Division C'') je bilo međunarodno [[rukomet]]no natjecanje za muškarce, igrano od 1976. do 1990. godine u organizaciji ''[[Međunarodni rukometni savez|Međunarodne rukometne federacije (IHF)]]''. Na prvenstvu su uglavnom sudjelovale [[Europa|europske]] reprezentacije. Najbolje plasirane momčadi sa Svjetskog prvenstva C skupine su se plasirale na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine|Svjetsko prvenstvo B skupine]], koje je bilo kvalifikacijsko za [[Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetsko prvenstvo]] i [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]. Svjetsko prvenstvo C skupine je igrano u parne godine, a B skupine u neparne godine.
== Pregled prvenstava ==
{| class="wikitable" style="font-size: 95%"
!Godina !!Domaćin !!Sudionika !!Prvi !!Drugi !!Treći !!Četvrti
|-
|1976. ||{{Z|POR}} [[Portugal]] ||align="center"|8 ||{{Z|POR}} Portugal ||{{Z|NIZ}} Nizozemska ||{{Z|ŠVI}} Švicarska ||{{Z|FIN}} Finska
|-
|1978. ||{{Z|ŠVI}} [[Švicarska]] ||align="center"|9 ||{{Z|ŠVI}} Švicarska ||{{Z|IZR}} Izrael ||{{Z|NOR}} Norveška ||{{Z|AUT}} Austrija
|-
|1980. ||{{Z|OVČ}} [[Farski Otoci]] ||align="center"|10 ||{{Z|NOR}} Norveška ||{{Z|FRA}} Francuska ||{{Z|AUT}} Austrija ||{{Z|IZR}} Izrael
|-
|1982. ||{{Z|BEL}} [[Belgija]] ||align="center"|10 ||{{Z|BUG}} Bugarska ||{{Z|BEL}} Belgija ||{{Z|NOR}} Norveška ||{{Z|AUT}} Austrija
|-
|1984. ||{{Z|ITA}} [[Italija]] ||align="center"|12 ||{{Z|BUG}} Bugarska ||{{Z|FIN}} Finska ||{{Z|NIZ}} Nizozemska ||{{Z|IZR}} Izrael
|-
|1986. ||{{Z|POR}} [[Portugal]] ||align="center"|11 ||{{Z|FRA}} Francuska ||{{Z|NIZ}} Nizozemska ||{{Z|IZR}} Izrael ||{{Z|AUT}} Austrija
|-
|1988. ||{{Z|POR}} [[Portugal]] ||align="center"|9 ||{{Z|NIZ}} Nizozemska ||{{Z|IZR}} Izrael ||{{Z|AUT}} Austrija ||{{Z|ITA}} Italija
|-
|1990. ||{{Z|FIN}} [[Finska]] ||align="center"|12 ||{{Z|NOR}} Norveška ||{{Z|FIN}} Finska ||{{Z|ZNJE}} Zapadna Njemačka ||{{Z|BUG}} Bugarska
|-
|}
== Detalji o nastupima ==
{| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%; text-align: center"
|-
!align="left"|reprezentacija !!nastupa !!{{Z|POR}} <br> 1976. !!{{Z|ŠVI}} <br> 1978. !!{{Z|OVČ}} <br> 1980. !!{{Z|BEL}} <br> 1982. !!{{Z|ITA}} <br> 1984 !!{{Z|POR}} <br> 1986. !!{{Z|POR}} <br> 1988. !!{{Z|FIN}} <br> 1990.
|-
|align="left"|{{Z|POR}} [[Portugalska rukometna reprezentacija|Portugal]] ||'''7 ||bgcolor="gold"|1. ||5. ||5. ||6. || ||5. ||5. ||9.
|-
|align="left"|{{Z|NIZ}} [[Nizozemska rukometna reprezentacija|Nizozemska]] ||'''5 ||bgcolor="silver"|2. ||colspan="3"| ||bgcolor="goldenrod"|3. ||bgcolor="silver"|2. ||bgcolor="gold"|1. || 5.
|-
|align="left"|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska rukometna reprezentacija|Švicarska]] ||'''3 ||bgcolor="goldenrod"|3. ||bgcolor="gold"|1. ||colspan="6"|
|-
|align="left"|{{Z|FIN}} [[Finska rukometna reprezentacija|Finska]] ||'''5 ||4. ||8. || ||9. ||bgcolor="silver"|2. ||colspan="2"| ||bgcolor="silver"|2.
|-
|align="left"|{{Z|LUX}} [[Luksemburška rukometna reprezentacija|Luksemburg]] ||'''8 ||5. || 9. || 8. || 8. || 8. || 8. || 8. || 12.
|-
|align="left"|{{Z|OVČ}} [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka|Farski Otoci]] ||'''6 ||6. ||7. ||6. ||7. ||11. ||11. ||colspan="2"|
|-
|align="left"|{{Z|BEL}} [[Belgijska rukometna reprezentacija|Belgija]] ||'''7 ||7. || || 7. ||bgcolor="silver"|2. || 9. || 6. || 6. || 7.
|-
|align="left"|{{Z|UK}} [[Rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] ||'''6 ||8. || || 10. || 10. || 10. || 10. || 9. ||
|-
|align="left"|{{Z|IZR}} [[Izraelska rukometna reprezentacija|Izrael]] ||'''6 || ||bgcolor="silver"|2. ||4. || ||4. ||bgcolor="goldenrod"|3. ||bgcolor="silver"|2. || 6.
|-
|align="left"|{{Z|NOR}} [[Norveška rukometna reprezentacija|Norveška]] ||'''4 || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||bgcolor="gold"|1. ||bgcolor="goldenrod"|3. ||colspan="3"| || bgcolor="gold" |1.
|-
|align="left"|{{Z|AUT}} [[Austrijska rukometna reprezentacija|Austrija]] ||'''6 || ||4. ||bgcolor="goldenrod"|3. ||4. ||6. ||4. ||bgcolor="goldenrod"|3. ||
|-
|align="left"|{{Z|ITA}} [[Talijanska rukometna reprezentacija|Italija]] ||'''6 || || 6. || 9. ||5. || 5. || || 4. || 8.
|-
|align="left"|{{Z|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] ||'''2 ||colspan="2"| ||bgcolor="silver"|2. ||colspan="2"| ||bgcolor="gold" |1. || colspan="2" |
|-
|align="left"|{{Z|BUG}} [[Bugarska rukometna reprezentacija|Bugarska]] ||'''3 ||colspan="3"| ||bgcolor="gold"|1. ||bgcolor="gold"|1. ||colspan="2"| || 4.
|-
|align="left"|{{Z|TUR}} [[Turska rukometna reprezentacija|Turska]] ||'''4''' || colspan="4" | || 7. || 7. || 7. || 11.
|-
|align="left"|{{Z|IRS}} [[Irska rukometna reprezentacija|Irska]] ||'''1''' || colspan="4" | || 12. || colspan="3" |
|-
|align="left"|{{Z|GRČ}} [[Grčka rukometna reprezentacija|Grčka]] ||'''2''' || colspan="5" | || 9. || || 10.
|-
|align="left"|{{Z|ZNJE}} [[Zapadnonjemačka rukometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ||'''1 ||colspan="7"| ||bgcolor="goldenrod"|3.
|-
|}
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Svjetsko prvenstvo u rukometu]]
* [[Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine]]
* [[Rukomet na Olimpijskim igrama]]
* [[Europska rukometna prvenstva]]
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.todor66.com/handball/World/index_Men_C.html todor66.com, ''Men Handball World Championship Group C Archive'']
* [http://www.the-sports.org/handball-men-s-world-championship-division-c-statistics-sups12499.html the-sports.org, ''Handball - Men's World Championship Division C'']
== Izvori ==
* [http://www.ihf.info/upload/statistics/MWC_Stats.pdf ifh.info, ''Men’s World Championships / Championnats du Monde Hommes / Männer-Weltmeisterschaften - Statistics / Statistiques / Statistik 1938-2009'', 2011], preuzeto 5. kolovoza 2018.
* [http://www.todor66.com/handball/World/index_Men_C.html todor66.com, ''Men Handball World Championship Group C Archive''], pristupljeno 5. kolovoza 2018.
* {{en icon}} {{fra icon}} {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20120801120236/http://www.ihf.info/upload/statistics/MWC_Stats.pdf ifh.info, ''Men’s World Championships / Championnats du Monde Hommes / Männer-Weltmeisterschaften - Statistics / Statistiques / Statistik 1938-2009'', 2011.], wayback arhiva
{{izvori}}
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|*C]]
bm6yfd6cbpcbud2s8do6r6xf3jcajwd
UEFA Liga prvaka 2018./19.
0
626124
7088136
6950925
2024-12-14T01:33:49Z
Croxyz
205325
7088136
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometno prvenstvo
|ime=UEFA Liga prvaka 2018./19.
|izvorni_naziv =
|slika=[[File:Wanda-Metropolitano.jpg|260px]]
|opis=[[Wanda Metropolitano]], domaćin finalne utakmice
|datum=[[26. lipnja]] – [[29. kolovoza]] [[2018.]] (kvalifikacije)<br>[[18. rujna]] [[2018.]] - [[1. lipnja]] [[2019.]] (odgovarajuće natjecanje)
|br_momčadi=32 (natjecanje po skupinama)<br />79 (kvalifikacije)
|prvaci={{Z|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|broj=6
|drugi={{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|utakmice=125
|golovi=366
|gledanost=6163044
|naj_strijelac={{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] (12 pogodaka)
|naj_igrač= ''Golman:'' <br> {{Z|BRA}} [[Alisson]] <br> ([[Liverpool F.C.|Liverpool]])<ref name="UCL goalkeeper">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618575.html |title=Alisson Becker: Champions League Goalkeeper of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29. kolovoza 2019. |access-date=29. kolovoza 2019.}}</ref> <br> ''Branič:'' <br> {{Z|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] <br> ([[Liverpool F.C.|Liverpool]])<ref name="UCL defender">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618579.html |title=Virgil van Dijk: Champions League Defender of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29. kolovoza 2019. |access-date=29. kolovoza 2019.}}</ref> <br> ''Vezni:'' <br> {{Z|NIZ}} [[Frenkie de Jong]] <br> ([[AFC Ajax|Ajax]])<ref name="UCL midfielder">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618590.html |title=Frenkie De Jong: Champions League Midfielder of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29. kolovoza 2019. |access-date=29. kolovoza 2019.}}</ref> <br> ''Napadač:'' <br> {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] <br> ([[FC Barcelona|Barcelona]])<ref name="UCL forward">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618593.html |title=Lionel Messi: Champions League Forward of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29. kolovoza 2019. |access-date=29. kolovoza 2019.}}</ref>
|prethodno=[[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]]
|sljedeće=[[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]]}}
'''UEFA Liga prvaka 2018./19.''' bila je 64. sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 27. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju je sudjelovalo 79 momčadi iz 54 nogometnih saveza, a samo [[Nogometni savez Lihtenštajna|Lihtenštajn]] nema predstavnika u ovom natjecanju.
[[UEFA Liga prvaka 2017./18.|Prošlogodišnji]] prvak je španjolski nogometni klub [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]].
== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2018./19., ukupno je sudjelovalo 79 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (iznimka je [[Lihtenštajn]], koji nema domaću ligu). Klubovi su razmješteni prema UEFA koficijentima države iz koje dolaze.
Broj klubova po [[UEFA]]-inom rangu:
* Države ranga od 1 do 3 imaju 4 kluba
* Države ranga od 4 do 6 imaju 3 kluba
* Države ranga od 7 do 15 imaju 2 kluba
* Države ranga od 16 do 55 imaju 1 klub (bez [[Lihtenštajn]]a)
Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|Lige prvaka 2017./18.]] i [[UEFA Europska liga 2017./18.|Europske lige 2017./18.]] imaju osigurano mjesto u Ligi prvaka za ovu sezonu u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.
Za [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] 2018./19., nogometnim savezima se dodjeljuju mjesta u skladu s njihovim UEFA koeficijentom [[2017.]] godine. Uzima se u obzir njihov učinak u europskim natjecanjima od 2012./13. do 2016./17.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/season=2017/index.html |title=UEFA rankings for club competitions |work=uefa.com |language=engleski |publisher=UEFA |accessdate=1. rujna 2018.}}</ref>
== Zemlje sudionice ==
{|
|- valign=top
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!1.
|{{Z|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
| align="right" |104.998
| rowspan="3" align="center" |4
|-
!2.
|{{Z|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
| align="right" |79.498
|-
!3.
|{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
| align="right" |75.962
|-
!4.
|{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
| align="right" |73.332
| rowspan="3" align="center" |3
|-
!5.
|{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
| align="right" |56.665
|-
!6.
|{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
| align="right" |50.532
|-
!7.
|{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
| align="right" |49.332
| rowspan="9" align="center" |2
|-
!8.
|{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
| align="right" |42.633
|-
!9.
|{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
| align="right" |42.400
|-
!10.
|{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
| align="right" |39.200
|-
!11.
|{{Z|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
| align="right" |39.200
|-
!12.
|{{Z|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
| align="right" |32.075
|-
!13.
|{{Z|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
| align="right" |31.063
|-
!14.
|{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
| align="right" |27.900
|-
!15.
|{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
| align="right" |25.350
|-
!16.
|{{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
| align="right" |25.250
| rowspan="4" align="center" |1
|-
!17.
|{{Z|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
| align="right" |24.350
|-
!18.
|{{Z|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
| align="right" |24.000
|-
!19.
|{{Z|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
| align="right" |19.875
|}
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!20.
|{{Z|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
| align="right" |19.750
| rowspan="12" align="center" |1
|-
!21.
|{{Z|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
| align="right" |19.725
|-
!22.
|{{Z|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
| align="right" |19.375
|-
!23.
|{{Z|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
| align="right" |18.925
|-
!24.
|{{Z|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
| align="right" |18,550
|-
!25.
|{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
| align="right" |18,325
|-
!26.
|{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
| align="right" |17,750
|-
!27.
|{{Z|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
| align="right" |15,875
|-
!28.
|{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
| align="right" |15,375
|-
!29.
|{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
| align="right" |15,250
|-
!30.
|{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
| align="right" |13,125
|-
!31.
|{{Z|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
| align="right" |11,750
|-
!32.
|{{Z|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
| align="right" |11,000
| rowspan="1" align="center" |0
|-
!33.
|{{Z|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
| align="right" |9,500
| rowspan="6" align="center" |1
|-
!34.
|{{Z|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
| align="right" |9,500
|-
!35.
|{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
| align="right" |8,375
|-
!36.
|{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
| align="right" |7,650
|-
!37.
|{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
| align="right" |6,625
|-
!38.
|{{Z|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
| align="right" |6,575
|-
|}
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!39.
|{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| align="right" |6,500
| rowspan="17" align="center" |1
|-
!40.
|{{Z|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
| align="right" |6,375
|-
!41.
|{{Z|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
| align="right" |6,125
|-
!42.
|{{Z|MAK}} [[Makedonski nogometni savez|Makedonija]]
| align="right" |5,625
|-
!43.
|{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
| align="right" |5,250
|-
!44.
|{{Z|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
| align="right" |5,250
|-
!45.
|{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
| align="right" |5,125
|-
!46.
|{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
| align="right" |4,875
|-
!47.
|{{Z|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
| align="right" |4,500
|-
!48.
|{{Z|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
| align="right" |4,125
|-
!49.
|{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
| align="right" |4,000
|-
!50.
|{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
| align="right" |3,875
|-
!51.
|{{Z|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
| align="right" |3,500
|-
!52.
|{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
| align="right" |2,250
|-
!53.
|{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
| align="right" |1,165
|-
!54.
|{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
| align="right" |0,333
|-
!55.
|{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
| align="right" |0,000
|}
|}
== Raspored natjecanja ==
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju ovom fazom natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan="2" |Pretkolo<br>(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|<center>—</center>
|-
! colspan="2" |Prvo kolo kvalifikacija<br>(32 momčadi)
|
* 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz pretkola
|-
! rowspan="2" |Drugo kolo kvalifikacija
!Put prvaka<br>(20 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta
|
* 16 pobjednika iz prvog kola kvalifikacija
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|<center>—</center>
|-
! rowspan="2" |Treće kolo kvalifikacija
!Put prvaka<br>(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta
|
* 10 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(8 momčadi)
|
* 5 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta
* 1 trećeplasirana ekipa iz saveza rangiranog na 6. mjestu
|
* 2 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (staza neprvaka)
|-
! rowspan="2" |Play-off
(doigravanje)
!Put prvaka<br>(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih na 12. i 13. mjestu
|
* 6 pobjednika iz trećeg kola kvalifikacija (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 4 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi)
|
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta
* 6 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 5 trećeplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika iz play-off runde (put prvaka)
* 2 pobjednika iz play-off runde (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}
==Timovi==
Dobitnici [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]] sezone 2017./18. su označeni s LP ([[UEFA Liga prvaka 2017./18.|Liga prvaka]]) i EL ([[UEFA Europska liga 2017./18.|Europska liga]]).<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/news/newsid=2562513.html |title=2018/19 UEFA Champions League participants |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. lipnja 2018.}}</ref>
<div style="width:800px;">
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[Grupna faza UEFA Liga prvaka 2018./19.|Grupna faza]]
|-
|width=25%|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]<sup>[[UEFA Liga prvaka 2017./18.|LP]]</sup> ([[La Liga 2017./18.|3.]])
|width=25%|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2017./18.|4.]])
|width=25%|{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] ([[Serie A 2017./18.|3.]])
|width=25%|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]<sup>[[UEFA Europska liga 2017./18.|EL]]</sup> ([[2017–18 La Liga 2017./18.|2.]])
|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2017./18.|1.]])
|{{Z|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] ([[Serie A 2017./18.|4.]])
|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2017./18.|1.]])
|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2017./18.|2.]])
|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2017./18.|1.]])
|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge KV]] ([[Jupiler Pro League 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] ([[La Liga 2017./18.|4.]])
|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] ([[FA Premier liga 2017./18.|3.]])
|{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] ([[2017–18 Ligue 1|2.]]) *1
|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2017./18.|1.]])
|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2017./18.|4.]])
|{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] ([[Ligue 1 2017./18.|3.]])
|{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] ([[Prva češka nogometna liga 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|NJE}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2017./18.|2.]])
|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]([[Serie A 2017./18.|1.]])
|{{Z|RUS}} [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2017./18.|1.]])
|rowspan=2|
|-
|{{Z|NJE}} [[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2017./18.|3.]])
|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] ([[Serie A 2017./18.|2.]])
|{{Z|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2017./18.|2.]])
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Doigravanje|Doigravanje]]
|-
!colspan=2|Put prvaka
!colspan=2|Put neprvaka
|-
|width=25%|{{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2017/18.|1.]])
|width=25%|{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2017./18.|1.]])
|width=50% colspan=2|
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Treće kolo kvalifikacija|Treće kolo kvalifikacija]]
|-
!colspan=2|Put prvaka
!colspan=2|Put neprvaka
|-
|width=25%|{{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] ([[Grčka Superliga 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ([[2017–18 Russian Premier League|3.]])
|width=25%|{{Z|BEL}} [[Standard Liège]] ([[Jupiler Pro League 2017./18.|2.]])
|-
|rowspan=2 colspan=2|
|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2017./18.|2.]])
|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] ([[Süper Lig 2017./18.|2.]])
|-
|{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev ]] ([[Ukrajinska Premier liga 2017./18.|2.]])
|{{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag|Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2017./18.|2.]])
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Drugo kolo kvalifikacija|Drugo kolo kvalifikacija]]
|-
!colspan=2|Put prvaka
!colspan=2|Put neprvaka
|-
|width=25%|{{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] ([[Švicarska Superliga 2017./18.|2.]])
|width=25%|{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ([[Grčka Superliga 2017./18.|2.]])
|-
|{{Z|RUM}} [[CFR Cluj|CFR Cluj]] ([[Liga I 2017./18.|1.]])
|{{Z|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] ([[Bjeloruska Premier liga 2017|1.]])
|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2017./18.|2.]])
|{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] ([[Austrijska Bundesliga 2017./18.|2.]])
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Prvo kolo kvalifikacija|Prvo kolo kvalifikacija]]
|-
|width=25%|{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] ([[Albanska Superliga 2017./18.|2.]]) *2
|width=25%|{{Z|ARM}} [[ Alaškert FK|Alaškert]] ([[Premijer liga Armenije|1.]])
|-
|{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö FF]] ([[Allsvenskan 2017.|1.]])
|{{Z|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] ([[Kazahstanska Super Liga 2017.|1.]])
|{{Z|IRS}} [[Cork City F.C.|Cork City]] ([[Irska Premier liga 2017.|1.]])
|{{Z|LUX}} [[F91 Dudelange]] ([[Luksemburška prva liga 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva FC|Hapoel Be'er Sheva]] ([[2017–18 Izraelska premijer liga 2017./18.|1.]])
|{{Z|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|Olimpija Ljubljana]] ([[2017–18 Prva slovenska nogometna liga 2017./18.|1.]])
|{{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2017./18.|1.]])
|{{Z|SJI}} [[Crusaders FC|Crusaders]] ([[NIFL Premiership 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2017./18.|1.]])
|{{Z|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] ([[Slovačka Superliga 2017./18.|1.]])
|{{Z|GRU}} [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] ([[Erovnuli Liga 2017|1.]])
|{{Z|LIT}} [[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]] ([[A Lyga 2017.|1.]])
|-
|{{Z|CIP}} [[APOEL FC|APOEL]] ([[Ciparska prva divizija 2017./18.|1.]])
|{{Z|MAĐ}} [[MOL Vidi FC|MOL Vidi]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2017./18.|1.]])
|{{Z|LAT}} [[FK Spartaks Jūrmala|Spartaks Jūrmala]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2017./18.|1.]])
|{{Z|MLT}} [[Valletta F.C.|Valletta]] ([[Malteška Premier liga 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|NOR}} [[Rosenborg BK|Rosenborg]] ([[Eliteserien 2017.|1.]])
|{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2017.|1.]])
|{{Z|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2017./18.|1.]])
|{{Z|WAL}} [[The New Saints FC|The New Saints]] ([[Velška premijer liga 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2017./18.|1.]])
|{{Z|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2017.|1.]])
|{{Z|EST}} [[FC Flora Tallinn|Flora Tallinn]] ([[Meistriliiga 2017.|1.]])
|{{Z|OVČ}} [[Víkingur Gøta]] ([[Nogometna liga Farskih otoka 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2017./18.)|1.]])
|{{Z|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] ([[Veikkausliiga 2017.|1.]])
|{{Z|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2017./18.|1.]])
|
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Pretkolo|Pretkolo]]
|-
|width=25%|{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|AND}} [[FC Santa Coloma|Santa Coloma]] ([[Primera Divisió 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|KOSV}} [[FC Drita|Drita]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2017./18.|1.]])
|}
</div>
*1 [[AS Monaco FC|Monaco]] je klub iz [[Monako|Monaka]] (koji nije član [[UEFA|UEFA-e]]), ali se natječe u [[Ligue 1|francuskoj ligi]].
*2 U ožujku 2018. [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu]] je dobio desetogodišnju zabranu od [[UEFA|UEFA-e]]. Zabranom je klubu zabranjeno da nastupa u UEFA-inim natjecanjima zbog namještanja utakmica.<ref>{{cite web |url=http://www.tiranatimes.com/?p=136381 |title=Albania’s Skenderbeu handed 10-year ban over match-fixing in worst ever UEFA punishment |publisher=Tirana Times |date=29. ožujka 2018.}}</ref> Pošto je [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu]] bio prvak [[Albanska Superliga 2017./18.|Albanske Superlige]], doprvak [[FK Kukësi|Kukësi]], je ušao u kvalifikacije za Ligu prvaka umjesto u kvalifikacije za [[UEFA Europska liga 2018./19.|Europsku ligu]].
== Kalendar natjecanja ==
Od ove sezone sve utakmice grupne faze [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] igrat će se u 18:55 i 21:00 sat. Ostale eliminacijske faze i šesto kolo grupne faze igrat će se u 21:00 sat.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2499801.html |title=Champions League and Europa League changes next season |date=27. veljače 2018. |work=uefa.com |language=engleski |publisher=UEFA |accessdate=1. rujna 2018.}}</ref>
Ždrijeb [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] održava se u [[Nyon]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]], osim izvlačenja parova za grupnu fazu natjecanja koji se 30. kolovoza 2018. godine održap u [[Monako|Monacu]].
{| class="wikitable"
!Faza
!Krug
!Datum ždrijeba
!Prva utakmica
!Druga utakmica
|-
! rowspan="4" |Kvalifikacije
|pretkolo
|<center>12. lipnja 2018.</center>
|<center>25. lipnja 2018.</center>
|<center>29. lipnja 2018. </center>
|-
|prvi krug kvalifikacija
| rowspan="2" |<center>19. lipnja 2018.</center>
|<center>10. – 11. srpnja 2018.</center>
|<center>17. – 18. srpnja 2018.</center>
|-
|drugi krug kvalifikacija
|<center>24. – 25. srpnja 2018.</center>
|<center>31. srpnja-1.kolovoza 2018.</center>
|-
|treći krug kvalifikacija
|<center>23. srpnja 2018.</center>
|<center>7. – 8. kolovoza 2018.</center>
|<center>14. kolovoza 2018.</center>
|-
! colspan="2" |Doigravanje
|<center>6. kolovoza 2018.</center>
|<center>21. – 22. kolovoza 2018.</center>
|<center>28. – 29. kolovoza 2018.</center>
|-
! rowspan="6" |Grupna faza
|prvi susret
| rowspan="6" |<center>30. kolovoza 2018.</center>
| colspan="2" |<center>18. – 19. rujna 2018.</center>
|-
|drugi susret
| colspan="2" |<center>2. – 3. listopada 2018.</center>
|-
|treći susret
| colspan="2" |<center>23. – 24. listopada 2018.</center>
|-
|četvrti susret
| colspan="2" |<center>6. – 7. studenog 2018.</center>
|-
|peti susret
| colspan="2" |<center>27. – 28. studenog 2018.</center>
|-
|šesti susret
| colspan="2" |<center>11. – 12. prosinca 2018.</center>
|-
! rowspan="4" |Završni dio
|šesnaestina finala
|<center>17. prosinca 2018.</center>
|<center>12. – 13. i 19. – 20. veljače 2019.</center>
|<center>5. – 6. i 12. – 13. ožujka 2018.</center>
|-
|četvrtina finala
|<center>15. ožujka 2019.</center>
|<center>9. – 10. travnja 2019.</center>
|<center>16. – 17. travnja 2019.</center>
|-
|polufinale
| rowspan="2" |<center>19. travnja 2019.</center>
|<center>30. travnja - 1. svibnja 2019.</center>
|<center>7. – 8. svibnja 2019.</center>
|-
|finale
| colspan="2" |<center>1. lipnja 2019.</center>
|}
==Kvalifikacije==
===Pretkolo===
{| class=wikitable
|-
!width=220| Prva momčad
!width=70 align=center | Rez.
!width=220| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[FC Santa Coloma|Santa Coloma]] {{Z|AND}} || align=center | 0:2 {{abbr|(<small>pr</small>)|nakon produžetaka}}||{{Z|KOSV}} '''[[FC Drita|Drita]]'''
|-
| align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{Z|SMR}} || align=center | 0:2 || '''{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | {{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]] || align=center | 1:4 {{abbr|(<small>pr</small>)|nakon produžetaka}}||{{Z|KOSV}} '''[[FC Drita|Drita]]'''
|}
===Prvo kolo kvalifikacija===
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|[[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]]|{{Z|GRU}}|2:4|[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]|{{Z|MOL}}|2:1|0:3}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]'''|{{Z|MAK}}|5:4|[[The New Saints FC|The New Saints]]|{{Z|WAL}}|5:0|0:4}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]]'''|{{Z|LIT}}|3:2|[[APOEL FC|APOEL]]|{{Z|CIP}}|3:1|0:1}}
{{TwoLegResult|[[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|Olimpija Ljubljana]]|{{Z|SLO}}|0:1|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|{{Z|AZE}}|0:1|0:0}}
{{TwoLegResult|[[F91 Dudelange]]|{{Z|LUX}}|2:3|'''[[MOL Vidi FC|MOL Vidi]]'''|{{Z|MAĐ}}|1:1|1:2}}
{{TwoLegResult|[[FC Drita|Drita]]|{{Z|KOSV}}|0:5|'''[[Malmö FF|Malmö FF]]'''|{{Z|ŠVE}}|0:3|0:2}}
{{TwoLegResult|[[Víkingur Gøta]]|{{Z|OVČ}}|2:5|'''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]'''|{{Z|FIN}}|1:2|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]'''|{{Z|BUG}}|9:0|[[Crusaders FC|Crusaders]]|{{Z|SJI}}|7:0|2:0}}
{{TwoLegResult|[[Cork City F.C.|Cork City]]|{{Z|IRS}}|0:4|'''[[Legia Varšava]]'''|{{Z|POLJ}}|0:1|0:3}}
{{TwoLegResult|[[Valur]]|{{Z|ISL}}|2:3|'''[[Rosenborg B.K.|Rosenborg]]'''|{{Z|NOR}}|1:0|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Kukësi|Kukësi]]'''|{{Z|ALB}}|<small>{{abbr|(g.g.)|Gol u gostima}}</small> 1:1|[[Valletta F.C.|Valletta]]|{{Z|MLT}}|0:0|1:1}}
{{TwoLegResult|[[FC Flora Tallinn|Flora Tallinn]]|{{Z|EST}}|2:7|'''[[Hapoel Be'er Sheva FC|Hapoel Be'er Sheva]]'''|{{Z|IZR}}|1:4|1:3}}
{{TwoLegResult|[[FK Spartaks Jūrmala|Spartaks Jūrmala]]|{{Z|LAT}}|0:2|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|{{Z|SRB}}|0:0|0:2}}
{{TwoLegResult|[[Alaškert FK|Alaškert]]|{{Z|ARM}}|0:6|'''[[Celtic FC|Celtic]]'''|{{Z|ŠKO}}|0:3|0:3}}
{{TwoLegResult|[[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]|{{Z|SLK}}|2:1|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]|{{Z|BIH}}|1:0|1:1}}
{{TwoLegResult|[[FK Astana|Astana]]|{{Z|KAZ}}|3:0|'''[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]'''|{{Z|CG}}|1:0|2:0}}
|}
===Drugo kolo kvalifikacija===
{{TwoLeg start}}
|-
!colspan=6|Natjecanje za prvake
{{TwoLegResult|'''[[FK Astana|Astana]]|{{Z|KAZ}}'''|2:1|[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|{{Z|DAN}}|2:1|0:0}}
{{TwoLegResult|[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]|{{Z|BUG}}|0:1|'''[[MOL Vidi FC|MOL Vidi]]'''|{{Z|MAĐ}}|0:0|0:1}}
{{TwoLegResult|[[FK Kukësi|Kukësi]]|{{Z|ALB}}|0:3|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|{{Z|AZE}}|0:0|0:3}}
{{TwoLegResult|[[CFR Cluj|CFR Cluj]]|{{Z|RUM}}|1:2|'''[[Malmö FF|Malmö FF]]'''|{{Z|ŠVE}}|0:1|1:1}}
{{TwoLegResult|'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|{{Z|HRV}}|7:2|[[Hapoel Be'er Sheva FC|Hapoel Be'er Sheva]]|{{Z|IZR}}|5:0|2:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|{{Z|SRB}}|5:0|[[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]]|{{Z|LIT}}|3:0|2:0}}
{{TwoLegResult|'''[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]'''|{{Z|BJE}}|2:1|[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]|{{Z|FIN}}|0:0|2:1}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]'''|{{Z|MAK}}|1:0|[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]|{{Z|MOL}}|1:0|0:0}}
{{TwoLegResult|[[Legia Varšava]]|{{Z|POLJ}}|1:2|'''[[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]'''|{{Z|SLK}}|0:2|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[Celtic FC|Celtic]]'''|{{Z|ŠKO}}|3:1|[[Rosenborg B.K.|Rosenborg]]|{{Z|NOR}}|3:1|0:0}}
|-
!colspan=6|Natjecanje za neprvake
{{TwoLegResult|'''[[PAOK F.C.|PAOK]]'''|{{Z|GRČ}}|5:1|[[FC Basel|Basel]]|{{Z|ŠVI}}|2:1|3:0}}
{{TwoLegResult|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|{{Z|NIZ}}|5:1|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|{{Z|AUT}}|2:0|3:1}}
|}
== Grupna faza ==
=== Grupa A ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Borussia Dortmund|BVB]]
!width="30"|[[Atlético Madrid|ATM]]
!width="30"|[[Club Brugge KV|BRU]]
!width="30"|[[AS Monaco FC|MON]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align="left" |{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|6
|4
|1
|1
|10
|2
| +8
|'''10'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align="left" | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|6
|4
|1
|1
|9
|6
| +3
|'''12'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|6
|1
|3
|2
|6
|5
| +1
|'''5'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Monako|Monaco]]
|6
|0
|1
|5
|2
|14
|−12
|'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:4
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa B ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[FC Barcelona|BAR]]
!width="30"|[[Tottenham Hotspur F.C.|TOT]]
!width="30"|[[Football Club Internazionale Milano|INT]]
!width="30"|[[PSV Eindhoven|PSV]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|6
|4
|2
|0
|14
|5
| +9
|'''13'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|6
|2
|2
|2
|9
|10
| −1
|'''7'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:4
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Football Club Internazionale Milano|Internazionale]]
|6
|2
|2
|2
|6
|7
|−1
|'''7'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|6
|0
|2
|4
|6
|13
|−7
|'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa C ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
!width="30"|[[Liverpool F.C.|LIV]]
!width="30"|[[S.S.C. Napoli|NAP]]
!width="30"|[[FK Crvena zvezda|CZV]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align="left" |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|6
|3
|2
|1
|17
|9
| +8
|11
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 6:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align="left" |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|6
|3
|0
|3
|9
|7
| +2
|'''9'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align="left" |{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|6
|2
|3
|1
|7
|5
| +2
|'''9'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|6
|1
|1
|4
|5
|17
|−12
|'''4'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa D ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Futebol Clube do Porto|POR]]
!width="30"|[[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|S04]]
!width="30"|[[Galatasaray SK|GAL]]
!width="30"|[[FK Lokomotiv Moskva|LOM]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]]
|6
|5
|1
|0
|15
|6
| +9
|'''14'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]]
|6
|3
|2
|1
|6
|4
| +2
|'''11'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]]
|6
|1
|1
|4
|5
|8
|−3
|'''4'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]
|6
|1
|0
|5
|4
|12
|−8
|'''3'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa E ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[FC Bayern München|BAY]]
!width="30"|[[AFC Ajax|AJX]]
!width="30"|[[S.L. Benfica|BEN]]
!width="30"|[[AEK Atena F.C.|AEK]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|6
|4
|2
|0
|15
|5
| +10
|'''14'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|6
|3
|3
|0
|11
|5
| +6
|'''12'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|6
|2
|1
|3
|6
|11
|−5
|'''7'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]
|6
|0
|0
|6
|2
|13
|−11
|'''0'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa F ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Manchester City F.C.|MCI]]
!width="30"|[[Olympique Lyonnais|LYO]]
!width="30"|[[FK Šahtar Donjeck|SHK]]
!width="30"|[[TSG 1899 Hoffenheim|HOF]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align="left" |{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|6
|4
|1
|1
|16
|6
| +10
|'''13'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 6:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align="left" |{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]]
|6
|1
|5
|0
|12
|11
| +1
|'''8'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|6
|1
|3
|2
|8
|16
|−8
|'''6'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]
|6
|0
|3
|3
|11
|14
|−3
|'''3'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa G ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Real Madrid C.F.|RMA]]
!width="30"|[[A.S. Roma|ROM]]
!width="30"|[[FC Viktoria Plzeň|PLZ]]
!width="30"|[[PFK CSKA Moskva|CSKA]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|6
|4
|0
|2
|12
|5
| +7
|'''12'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|6
|3
|0
|3
|11
|8
| +3
|'''9'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzen]]
|6
|2
|1
|3
|7
|16
|−9
|'''7'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:5
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
|6
|2
|1
|3
|8
|9
|−1
|'''7'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa H ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Juventus F.C.|JUV]]
!width="30"|[[Manchester United F.C.|MU]]
!width="30"|[[Valencia C.F.|VAL]]
!width="30"|[[BSC Young Boys|YB]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|<center>6
|<center>4
|<center>0
|<center>2
|<center>9
|<center>4
|<center> +5
|<center>'''12'''
| rowspan="2" |<center>osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|<center>6
|<center>3
|<center>1
|<center>2
|<center>7
|<center>4
|<center> +3
|<center>'''10'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
|<center>6
|<center>2
|<center>2
|<center>2
|<center>6
|<center>6
|<center>0
|<center>'''5'''
|<center>nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
|<center>6
|<center>1
|<center>1
|<center>4
|<center>4
|<center>12
|<center>−8
|<center>'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
''Posljednje ažuriranje: kraj 6. kola - 28. veljače 2021.''
== Šesnaestina finala ==
Ždrijeb šesnaestine finala održao se [[17. prosinca]] [[2018.]] godine.
Prvi susreti igrali su se [[12. veljače|12.]] i [[13. veljače]] te [[19. veljače|19.]] i [[20. veljače]] [[2019.]], a uzvrati [[5. ožujka|5.]] i [[6. ožujka]] te [[12. ožujka|12.]] i [[13. ožujka]] [[2019.]] godine.
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|[[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] |{{Z|NJE}}|2:10|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]] '''|{{Z|ENG}}|2:3|0:7}}
{{TwoLegResult|[[Atlético Madrid]]|{{Z|ŠPA}}|2:3|'''[[Juventus F.C.|Juventus]]|'''{{Z|ITA}}|2:0|0:3}}
{{TwoLegResult|'''[[Manchester United F.C.|Manchester United]]'''|{{Z|ENG}}|([[Gol u gostima|a]]) 3:3|[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|{{Z|FRA}}|0:2|3:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|{{Z|ENG}}|4:0|[[Borussia Dortmund]]|{{Z|NJE}}|3:0|1:0}}
{{TwoLegResult|[[Olympique Lyonnais|Lyon]]|{{Z|FRA}}|1:5|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|{{Z|ŠPA}}|0:0|1:5}}
{{TwoLegResult|[[A.S. Roma|Roma]]|{{Z|ITA}}|3:4|'''[[Futebol Clube do Porto|Porto]]'''|{{Z|POR}}|2:1|1:3 ([[produžetci (nogomet)|p]])}}
{{TwoLegResult|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|{{Z|NIZ}}|5:3|[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|{{Z|ŠPA}}|1:2|4:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|{{Z|ENG}}|3:1|[[FC Bayern München|Bayern München]]|{{Z|NJE}}|0:0|3:1}}
|}
== Četvrtina finala ==
Ždrijeb četvrtine finala održao se [[15. ožujka]] [[2019.]] godine.
Prvi susreti igrali su se [[9. travnja|9.]] i [[10. travnja]], a uzvrati [[16. travnja|16.]] i [[17. travnja]] [[2019.]] godine.
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|{{Z|NIZ}}|3:2|[[Juventus F.C.|Juventus]]|{{Z|ITA}}|1:1|2:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|{{Z|ENG}}|6:1|[[Futebol Clube do Porto|Porto]] |{{Z|POR}}|2:0|4:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] '''|{{Z|ENG}}|([[Gol u gostima|a]]) 4:4|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|{{Z|ENG}}|1:0|3:4}}
{{TwoLegResult|[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|{{Z|ENG}}|0:4|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|{{Z|ŠPA}}|0:1|0:3}}
|}
== Polufinale ==
Ždrijeb polufinala održao se [[19. travnja]] [[2019.]] godine.
Prvi susreti igrali su se [[30. travnja]] i [[1. svibnja]] 2019. godine, a uzvrati [[7. svibnja|7.]] i [[8. svibnja]] [[2019.]] godine.
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] '''|{{Z|ENG}}|([[Gol u gostima|a]]) 3:3|[[AFC Ajax|Ajax]]|{{Z|NIZ}}|0:1|3:2}}
{{TwoLegResult|[[FC Barcelona|Barcelona]]|{{Z|ŠPA}}|3:4|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|{{Z|ENG}}|3:0|0:4}}
|}
== Finale ==
Finalni susret igrali su se [[1. lipnja]] [[2019.]] godine na stadionu [[Wanda Metropolitano]] u [[Madrid]]u.
{{footballbox
|datum= [[1. lipnja]] [[2019.]]
|vrijeme= 20:45 ([[Srednjoeuropsko vrijeme|CEST]])
|momčad1= [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 0 : 2
|izvještaj= [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2025486--tottenham-vs-liverpool/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fseason%3D2019%2Fmatches%2Fround%3D2000984%2Fmatch%3D2025486%2Findex (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|strijelci1=
|strijelci2= [[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|2|[[Jedanaesterac|11 m]]}}<br/>[[Divock Origi|Origi]] {{gol|87}}
|stadion= [[Wanda Metropolitano]], [[Madrid]]
|gledatelji= 63 272<ref name="full_time">{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/ucl/2019/2025486_fr.pdf |title=Full Time Report Final – Tottenham Hotspur v Liverpool |website=UEFA.org |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |date=1. lipnja 2019. |accessdate=1. ožujka 2021.}}</ref>
|sudac= [[Damir Skomina]] (Slovenija)
}}
== Statistika ==
=== Najbolji strijelci ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!{{abbr|Poz.|Pozicija}}
!Igrač
!Momčad
!{{abbr|Golovi|Ukupan broj postignutih golova}}
!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|12
|837
|-
|2.
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|8
|714
|-
|rowspan="4"|3.
|align=left|{{Z|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|rowspan="4"|6
|510
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|749
|-
|align=left|{{Z|MALI}} [[Moussa Marega]]
|align=left|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|840
|-
|align=left|{{Z|SRB}} [[Dušan Tadić]]
|align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|1080
|-
|rowspan="8"|7.
|align=left|{{Z|HRV}} [[Andrej Kramarić]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]
|rowspan="8"|5
|481
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Paulo Dybala]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|518
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Neymar]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|532
|-
|align=left|{{Z|BIH}} [[Edin Džeko]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|570
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Lucas Moura]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|725
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|778
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|871
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[Mohamed Salah]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|1058
|}
===Najbolji asistenti===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!{{abbr|Poz.|Pozicija}}
!Igrač
!Momčad
!{{abbr|Asistencije|Ukupan broj asistencija}}
!Odigrane minute
|-
|rowspan="4"|1.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Leroy Sané]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|rowspan="4"|5
|395
|-
|align=left|{{Z|URU}} [[Luis Suárez]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|900
|-
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Jordi Alba]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|990
|-
|align=left|{{Z|SRB}} [[Dušan Tadić]]
|align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|1080
|-
|rowspan="6"|5.
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|rowspan="6"|4
|247
|-
|align=left|{{Z|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|388
|-
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Carlos Soler]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
|390
|-
|align=left|{{Z|BIH}} [[Edin Džeko]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|570
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|701
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|921
|}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.uefa.com/uefachampionsleague/index.html UEFA Liga prvaka] (službena stranica)
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{sezone UEFA Lige prvaka}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2017-18]]
lz9ka61ech72vtkt7xu2op10dgds070
UEFA Liga prvaka 2019./20.
0
626139
7088138
6950915
2024-12-14T01:33:59Z
Croxyz
205325
7088138
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometno prvenstvo
|ime=UEFA Liga prvaka 2019./20.
|izvorni_naziv=
|slika=[[Datoteka:LuzLissabon.jpg|300 px]]
|opis=[[Estádio da Luz]] u [[Lisabon]]u, na kojem se igralo [[Finale UEFA Lige prvaka 2020.|finale]]
|datum=[[lipanj]] – [[kolovoz]] [[2019.]] (kvalifikacije)<br>[[rujan]] [[2019.]] – [[23. kolovoza]] [[2020.]] (odgovarajuće natjecanje)|br_momčadi=32 (natjecanje po skupinama)<br />79 (kvalifikacije)
|prvaci={{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|broj=6
|drugi={{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|utakmice=119
|golovi=389
|gledanost=4758398
|naj_strijelac={{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] <br> (15 golova)
|naj_igrač = ''Golman:'' <br> {{Z|NJE}} [[Manuel Neuer]] <br> ([[FC Bayern München|Bayern München]])<ref name="UCL goalkeeper">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0262-1081c44e5dd8-5362b6f7f741-1000--neuer-goalkeeper-of-2019-20/ |title=Manuel Neuer: Champions League Goalkeeper of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=1. listopada 2020. |access-date=1. listopada 2020.}}</ref> <br> ''Branič:'' <br> {{Z|NJE}} [[Joshua Kimmich]] <br> ([[FC Bayern München|Bayern München]])<ref name="UCL defender">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0262-1081c9d10974-6cca82198695-1000--kimmich-defender-of-2019-20/ |title=Joshua Kimmich: Champions League Defender of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=1. listopada 2020. |access-date=1. listopada 2020.}}</ref> <br> ''Vezni:'' <br> {{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] <br> ([[Manchester City F.C.|Manchester City]])<ref name="UCL midfielder">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0262-1081d0b16b87-b7d6d33fa63e-1000--de-bruyne-midfielder-of-2019-20/ |title=Kevin De Bruyne: Champions League Midfielder of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=1. listopada 2020. |access-date=1. listopada 2020.}}</ref> <br> ''Napadač:'' <br> {{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] <br> ([[FC Bayern München|Bayern München]])<ref name="UCL forward">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0262-1081d47b929e-9fc4a040616e-1000--lewandowski-forward-of-2019-20/ |title=Robert Lewandowski: Champions League Forward of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=1. listopada 2020. |access-date=1. listopada 2020.}}</ref>
|prethodno=[[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]
|sljedeće=[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]
}}
'''UEFA Liga prvaka 2019./20.''' bila je 65. sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 28. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju je sudjelovalo 79 momčadi iz 54 nogometnih saveza, a samo [[Nogometni savez Lihtenštajna|Lihtenštajn]] nema predstavnika u ovom natjecanju. Prošlogodišnji prvak je bio [[Liverpool F.C.]]
== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2019./20. ukupno je sudjelovalo 79 momčadi iz 54 od 55 Uefina saveza (Lihtenštajn nema domaću ligu). Klubovi su razmješani prema Uefa koficijentima države iz koje dolaze:
* Države ranga od 1 do 3 imaju 4 kluba
* Države ranga od 4 do 6 imaju 3 kluba
* Države ranga od 7 do 15 imaju 2 kluba
* Države ranga od 16 do 55 imaju 1 klub (bez [[Lihtenštajn]]a). Pobjednici Lige prvaka i Europske lige imaju osigurano mjesto u Ligi prvaka za ovu sezonu u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. Za [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] 2019./20., nogometnim savezima se dodjeljuju mjesta u skladu s njihovim UEFA koeficijentom [[2018.]] godine. Uzima se u obzir njihov učinak u europskim natjecanjima od 2013./14. do 2017./18.
== Zemlje sudionice ==
{|
|- valign=top
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!1.
|{{Z|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
| align="right" |106,998
| rowspan="4" align="center" |4
|-
!2.
|{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
| align="right" |79,605
|-
!3.
|{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
| align="right" |76,249
|-
!4.
|{{Z|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
| align="right" |71,427
|-
!5.
|{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
| align="right" |56,415
| rowspan="2" align="center" |3
|-
!6.
|{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
| align="right" |53,382
|-
!7.
|{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
| align="right" |47,248
| rowspan="9" align="center" |2
|-
!8.
|{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
| align="right" |41,133
|-
!9.
|{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
| align="right" |38,500
|-
!10.
|{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
| align="right" |35,800
|-
!11.
|{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
| align="right" |32,850
|-
!12.
|{{Z|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
| align="right" |30,200
|-
!13.
|{{Z|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
| align="right" |30,175
|-
!14.
|{{Z|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
| align="right" |29,749
|-
!15.
|{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
| align="right" |28,600
|-
!16.
|{{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
| align="right" |26,000
| rowspan="4" align="center" |1
|-
!17.
|{{Z|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
| align="right" |25,950
|-
!18.
|{{Z|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
| align="right" |21,750
|-
!19.
|{{Z|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
| align="right" |21,550
|-
|}
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!20.
|{{Z|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
| align="right" |20,450
| rowspan="11" align="center" |1
|-
!21.
|{{Z|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
| align="right" |20,125
|-
!22.
|{{Z|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
| align="right" |19,975
|-
!23.
|{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
| align="right" |19,125
|-
!24.
|{{Z|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
| align="right" |19,125
|-
!25.
|{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
| align="right" |18,750
|-
!26.
|{{Z|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
| align="right" |18,625
|-
!27.
|{{Z|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
| align="right" |18,625
|-
!28.
|{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
| align="right" |18,125
|-
!29.
|{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
| align="right" |17,425
|-
!30.
|{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
| align="right" |14,500
|-
!31.
|{{Z|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
| align="right" |13,000
| rowspan="1" align="center" |0
|-
!32.
|{{Z|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
| align="right" |12,125
| rowspan="7" align="center" |1
|-
!33.
|{{Z|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
| align="right" |10,000
|-
!34.
|{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
| align="right" |8,500
|-
!35.
|{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
| align="right" |8,250
|-
!36.
|{{Z|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
| align="right" |8,125
|-
!37.
|{{Z|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
| align="right" |7,500
|-
|}
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!38.
|{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
| align="right" |6,900
| rowspan="18" align="center" |1
|-
!39.
|{{Z|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
| align="right" |6,700
|-
!40.
|{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| align="right" |6,625
|-
!41.
|{{Z|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
| align="right" |5,625
|-
!42.
|{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
| align="right" |5,500
|-
!43.
|{{Z|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
| align="right" |5,375
|-
!44.
|{{Z|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
| align="right" |5,000
|-
!45.
|{{Z|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
| align="right" |5,000
|-
!46.
|{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
| align="right" |4,875
|-
!47.
|{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
| align="right" |4,500
|-
!48.
|{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
| align="right" |4,375
|-
!49.
|{{Z|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
| align="right" |4,250
|-
!50.
|{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
| align="right" |3,875
|-
!51.
|{{Z|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
| align="right" |3,750
|-
!52.
|{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
| align="right" |3,000
|-
!53.
|{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
| align="right" |1,331
|-
!54.
|{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
| align="right" |0,499
|-
!55.
|{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
| align="right" |0,000
|}
|}
== Raspored natjecanja ==
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju ovom fazom natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan="2" |Pretkolo<br>(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|<center>—</center>
|-
! colspan="2" |Prvo kolo kvalifikacija<br>(32 momčadi)
|
* 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz pretkola
|-
! rowspan="2" |Drugo kolo kvalifikacija
!Put prvaka<br>(20 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta
|
* 16 pobjednika iz prvog kola kvalifikacija
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|<center>—</center>
|-
! rowspan="2" |Treće kolo kvalifikacija
!Put prvaka<br>(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta
|
* 10 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(8 momčadi)
|
* 5 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta
* 1 trećeplasirana ekipa iz saveza rangiranog na 6. mjestu
|
* 2 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (staza neprvaka)
|-
! rowspan="2" |Play-off
(doigravanje)
!Put prvaka<br>(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih na 12. i 13. mjestu
|
* 6 pobjednika iz trećeg kola kvalifikacija (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 4 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi)
|
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta
* 6 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 5 trećeplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika iz play-off runde (put prvaka)
* 2 pobjednika iz play-off runde (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}
== Timovi ==
Dobitnici [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]] sezone 2018./19. su označeni s LP ([[UEFA Liga prvaka 2017./18.|Liga prvaka]]) i EL ([[UEFA Europska liga 2018./19.|Europska liga]]).<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/news/newsid=2499801.html |title=2018/19 UEFA Champions League participants |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=2019-07-23}}</ref>
<div style="width:800px;">
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Grupna faza|Grupna faza]]
|-
|width=25%|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]<sup>[[UEFA Liga prvaka 2018./19.|LP]]</sup> ([[FA Premier liga 2018./19.|2.]])
|width=25%|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] ([[FA Premier liga 2018./19.|4.]])
|width=25%|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2018./19.|3.]])
|width=25%|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]<sup>[[UEFA Europska liga 2018./19.|EL]]</sup> ([[FA Premier liga 2018./19.|3.]])
|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2018./19.|1.]])
|{{Z|NJE}} [[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2018./19.|4.]])
|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2018./19.|1.]])
|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] ([[Serie A 2018./19.|2.]])
|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2018./19.|1.]])
|{{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] ([[Jupiler Pro League 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2018./19.|2.]])
|{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atlanta]] ([[Serie A 2018./19.|3.]])
|{{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ([[Ligue 1 2018./19.|2.]])
|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] ([[La Liga 2018./19.|3.]])
|{{Z|ITA}} [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] ([[Serie A 2018./19.|4.]])
|{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] ([[Ligue 1 2018./19.|3.]])
|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] ([[La Liga 2018./19.|4.]])
|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2018./19.|1.]])
|{{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2018./19.|1.]])
|rowspan=2|
|-
|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2018./19.|1.]])
|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2018./19.|2.]])
|{{Z|RUS}} [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2018./19.|2.]])
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Doigravanje|Doigravanje]]
|-
!colspan=2|Put prvaka
!colspan=2|Put neprvaka
|-
|width=25%|{{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2017/18.|1.]])
|width=25%|{{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2018./19.|1.]])
|width=50% colspan=2|
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Treće kolo kvalifikacija|Treće kolo kvalifikacija]]
|-
!colspan=2|Put prvaka
!colspan=2|Put neprvaka
|-
|width=25%|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ([[Grčka Superliga 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|RUS}} [[FC Krasnodar|Krasnodar]] ([[Ruska Premijer liga 2018./19.|3.]])
|width=25%|{{Z|BEL}} [[Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2018./19.|2.]])
|-
|rowspan=2 colspan=2|
|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2018./19.|2.]])
|{{Z|TUR}} [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] ([[Süper Lig 2018./19.|2.]])
|-
|{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2018./19.|2.]])
|{{Z|AUT}} [[LASK Linz]] ([[Austrijska Bundesliga 2018./19.|2.]])
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Drugo kolo kvalifikacija|Drugo kolo kvalifikacija]]
|-
!colspan=2|Put prvaka
!colspan=2|Put neprvaka
|-
|width=25%|{{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2017./18.|1.]])
|width=25%|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]] ([[Izraelska premijer liga 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] ([[Švicarska Superliga 2018./19.|2.]])
|width=25%|{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2018./19.|2.]])
|-
|{{Z|DAN}} [[F.C. København|København]] ([[Danska Superliga 2018./19.|1.]])
|{{Z|CIP}} [[APOEL FC|APOEL]] ([[Ciparska prva divizija 2018./19.|1.]])
|{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] ([[Prva češka nogometna liga 2018./19.|2.]])
|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2018./19.|2.]])
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Prvo kolo kvalifikacija|Prvo kolo kvalifikacija]]
|-
|width=25%|{{Z|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] ([[Kazahstanska Super Liga 2018.|1.]])
|width=25%|{{Z|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2018.|1.]])
|-
|{{Z|POLJ}} [[GKS Piast Gliwice|Piast Gliwice]] ([[Ekstraklasa 2018./19.|1.]])
|{{Z|NOR}} [[Rosenborg BK|Rosenborg]] ([[Eliteserien 2018.|1.]])
|{{Z|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] ([[Veikkausliiga 2018.|1.]])
|{{Z|ARM}} [[FC Ararat-Armenia|Ararat-Armenia]] ([[Premijer liga Armenije 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] ([[Allsvenskan 2018.|1.]])
|{{Z|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2018./19.|1.]])
|{{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]] ([[Irska Premier liga 2018.|1.]])
|{{Z|MLT}} [[Valletta F.C.|Valletta]] ([[Malteška Premier liga 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2018./19.|1.]])
|{{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2018./19.|1.]])
|{{Z|BIH}} [[FK Sarajevo|Sarajevo]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2018./19.|1.]])
|{{Z|LUX}} [[F91 Dudelange]] ([[Luksemburška prva liga 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2018./19.)|1.]])
|{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2018.|1.]])
|{{Z|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2018./19.|1.]])
|{{Z|SJI}} [[Linfield Belfast|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2018./19.|1.]])
|{{Z|ALB}} [[FK Partizani Tirana|Partizani Tirana]] ([[Albanska Superliga 2018./19.|1.]])
|{{Z|EST}} [[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]] ([[Meistriliiga 2018.|1.]])
|{{Z|WAL}} [[The New Saints FC|The New Saints]] ([[Velška premijer liga 2017./18.|1.]])
|-
|{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2018./19.|1.]])
|{{Z|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2018.|1.]])
|{{Z|LIT}} [[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]] ([[A Lyga 2018.|1.]])
|{{Z|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag]] ([[Nogometna liga Farskih otoka 2018./19.|1.]])
|-
|{{Z|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] ([[Bjeloruska Premier liga 2018.|1.]])
|{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosi]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2018./19.|1.]])
|{{Z|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2018./19.|1.]])
|
|}
{| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;"
|+[[#Pretkolo|Pretkolo]]
|-
|width=25%|{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|AND}} [[FC Santa Coloma|Santa Coloma]] ([[Primera Divisió 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|SMR}} [[S.P. Tre Penne|Tre Penne]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2018./19.|1.]])
|width=25%|{{Z|KOSV}} [[KF Feronikeli|Feronikeli]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2018./19.|1.]])
|}
</div>
== Kalendar natjecanja ==
{| class="wikitable"
!Faza
!Kolo
!Datum ždrijeba
!Prva utakmica
!Druga utakmica
|-
! rowspan="4" |Kvalifikacije
|Pretkolo
|<center>11. lipnja 2019.</center>
|<center>25. lipnja 2019.</center>
|<center>28. lipnja 2019. </center>
|-
|Prvo kolo kvalifikacija
|<center>18. lipnja 2019.</center>
|<center>9. – 10. srpnja 2019.</center>
|<center>23. – 24. srpnja 2019.</center>
|-
|Drugo kolo kvalifikacija
|<center>19. lipnja 2019.</center>
|<center>23. – 24. srpnja 2019.</center>
|<center>30. – 31. srpnja 2019.</center>
|-
|Treće kolo kvalifikacija
|<center>22. srpnja 2019.</center>
|<center>6. – 7. kolovoza 2019.</center>
|<center>13. kolovoza 2019.</center>
|-
! colspan="2" |Doigravanje
|<center>5. kolovoza 2019.</center>
|<center>20. – 21. kolovoza 2019.</center>
|<center>27. – 28. kolovoza 2019.</center>
|-
! rowspan="6" |Grupna faza
|Prvi susret
| rowspan="6" |<center>29. kolovoza 2019.</center>
| colspan="2" |<center>17. – 18. rujna 2019.</center>
|-
|Drugi susret
| colspan="2" |<center>1. – 2. listopada 2019.</center>
|-
|Treći susret
| colspan="2" |<center>22. – 23. listopada 2019.</center>
|-
|Četvrti susret
| colspan="2" |<center>5. – 6. studenog 2019.</center>
|-
|Peti susret
| colspan="2" |<center>26. – 27. studenog 2019.</center>
|-
|Šesti susret
| colspan="2" |<center>10. – 11. prosinca 2019.</center>
|-
! rowspan="4" |Završni dio
| Osmina finala
|<center>16. prosinca 2019.</center>
|<center>18. – 19. i 25. – 26. veljače 2019.</center>
|<center>10. – 11. i 17. – 18. ožujka 2019.</center>
|-
|Četvrtfinale
|rowspan="3" |<center>20. ožujka 2020.</center>
|<center>7. – 8. travnja 2020.</center>
|<center>14. – 15. travnja 2020.</center>
|-
|Polufinale
|<center>28. – 29. travnja 2020.</center>
|<center>5. – 6. svibnja 2020.</center>
|-
|Finale
| colspan="2" |<center>30. svibnja 2020.</center>
|}
== Pretkolo ==
{| class=wikitable
|-
!width=220| Prva momčad
!width=70 align=center | Rez.
!width=220| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | '''[[KF Feronikeli|Feronikeli]]''' {{Z|KOSV}} || align=center | 1:0 || {{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]]
|-
| align=right | [[S.P. Tre Penne|Tre Penne]] {{Z|SMR}} || align=center | 0:1 || '''{{Z|AND}} [[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | '''[[KF Feronikeli|Feronikeli]]''' {{Z|KOSV}} || align=center | 2:1 || {{Z|AND}} [[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]
|}
== Kvalifikacije ==
===Prvo kolo kvalifikacija===
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]]'''|{{Z|EST}}|2:2 ([[Gol u gostima|g]])</small>|[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]|{{Z|MAK}}|0:1|2:1}}
{{TwoLegResult|[[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva Marijampolė]]|{{Z|LIT}}|1:2|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|{{Z|SRB}}|0:0|1:2}}
{{TwoLegResult|[[FC Ararat-Armenia|Ararat-Armenia]]|{{Z|ARM}}|3:4|'''[[AIK Fotboll|AIK]]'''|{{Z|ŠVE}}|2:1|1:3}}
{{TwoLegResult|[[FK Astana|Astana]]|{{Z|KAZ}}|2:3|'''[[CFR Cluj]]'''|{{Z|RUM}}|1:0|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencvárosi]]'''|{{Z|MAĐ}}|5:3|[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]|{{Z|BUG}}|2:1|3:2}}
{{TwoLegResult|[[FK Partizani Tirana|Partizani Tirana]]|{{Z|ALB}}|0:2|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|{{Z|AZE}}|0:0|0:2}}
{{TwoLegResult|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|{{Z|SLK}}|2:2 <br>(2:3 ([[Jedanaesterac|k]]))|'''[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]'''|{{Z|CG}}|1:1|1:1 ([[produžetci (nogomet)|p]])}}
{{TwoLegResult|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]|{{Z|BIH}}|2:5|'''[[Celtic F.C.|Celtic]]'''|{{Z|ŠKO}}|1:3|1:2}}
{{TwoLegResult|[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]|{{Z|MOL}}|3:4|'''[[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]]'''|{{Z|GRU}}|0:3|3:1}}
{{TwoLegResult|[[F91 Dudelange]]|{{Z|LUX}}|3:3 ([[Gol u gostima|g]])</small>|'''[[Valletta F.C.|Valletta]]'''|{{Z|MLT}}|2:2|1:1}}
{{TwoLegResult|[[Linfield Belfast|Linfield]]|{{Z|SJI}}|0:6|'''[[Rosenborg BK|Rosenborg]]'''|{{Z|NOR}}|0:2|0:4}}
{{TwoLegResult|[[Valur]]|{{Z|ISL}}|0:5|'''[[NK Maribor|Maribor]]'''|{{Z|SLO}}|0:3|0:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Dundalk F.C.|Dundalk]]'''|{{Z|IRS}}|0:0 <br>(5:4 ([[Jedanaesterac|k]]))|[[Riga FC|Riga]]|{{Z|LAT}}|0:0|0:0 ([[produžetci (nogomet)|p]])}}
{{TwoLegResult|'''[[The New Saints FC|The New Saints]]'''|{{Z|WAL}}|3:2|[[KF Feronikeli|Feronikeli]]|{{Z|KOSV}}|2:2|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]'''|{{Z|FIN}}|5:2|[[Havnar Bóltfelag]]|{{Z|OVČ}}|3:0|2:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]'''|{{Z|BJE}}|3:2|[[GKS Piast Gliwice|Piast Gliwice]]|{{Z|POLJ}}|1:1|2:1}}
|}
===Drugo kolo kvalifikacija===
{{TwoLeg start}}
|-
!colspan=6|Put prvaka
{{TwoLegResult|'''[[CFR Cluj]]'''|{{Z|RUM}}|3:2|[[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]]|{{Z|IZR}}|1:0|2:2}}
{{TwoLegResult|[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]|{{Z|BJE}}|2:3|'''[[Rosenborg BK|Rosenborg]]'''|{{Z|NOR}}|2:1|0:2}}
{{TwoLegResult|[[The New Saints FC|The New Saints]]|{{Z|WAL}}|0:3|'''[[F.C. København|København]]'''|{{Z|DAN}}|0:2|0:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencvárosi]]'''|{{Z|MAĐ}}|4:2|[[Valletta F.C.|Valletta]]|{{Z|MLT}}|3:1|1:1}}
{{TwoLegResult|[[Dundalk F.C.|Dundalk]]|{{Z|IRS}}|1:4|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|{{Z|AZE}}|1:1|0:3}}
{{TwoLegResult|[[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]]|{{Z|GRU}}|0:5|'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|{{Z|HRV}}|0:2|0:3}}
{{TwoLegResult|'''[[Celtic F.C.|Celtic]]'''|{{Z|ŠKO}}|7:0|[[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]]|{{Z|EST}}|5:0|2:0}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|{{Z|SRB}}|3:2|[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]|{{Z|FIN}}|2:0|1:2}}
{{TwoLegResult|[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]|{{Z|CG}}|0:4|'''[[APOEL FC|APOEL]]'''|{{Z|CIP}}|0:1|0:3}}
{{TwoLegResult|'''[[NK Maribor|Maribor]]'''|{{Z|SLO}}|4:4 ([[Gol u gostima|g]])|[[AIK Fotboll|AIK]]|{{Z|ŠVE}}|2:1|2:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr]])}}
|-
!colspan=6|Put neprvaka
{{TwoLegResult|[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|{{Z|ČEŠ}}|0:4|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|{{Z|GRČ}}|0:0|0:4}}
{{TwoLegResult|[[PSV Eindhoven]]|{{Z|NIZ}}|4:4 ([[Gol u gostima|g]])|'''[[FC Basel|Basel]]'''|{{Z|ŠVI}}|3:2|1:2}}
|}
===Treće kolo kvalifikacija===
{{TwoLeg start}}
|-
!colspan=6|Put prvaka
{{TwoLegResult|'''[[CFR Cluj]]'''|{{Z|RUM}}|5:4|[[Celtic F.C.|Celtic]]|{{Z|ŠKO}}|1:1|4:3}}
{{TwoLegResult|'''[[APOEL FC|APOEL]]'''|{{Z|CIP}}|3:2|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|{{Z|AZE}}|1:2|2:0}}
{{TwoLegResult|[[PAOK F.C.|PAOK]]|{{Z|GRČ}}|4:5|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|{{Z|NIZ}}|2:2|2:3}}
{{TwoLegResult|'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|{{Z|HRV}}|5:1|[[Ferencvárosi TC|Ferencvárosi]]|{{Z|MAĐ}}|1:1|4:0}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|{{Z|SRB}}|2:2 <br> (7:6 ([[Jedanaesterac|k]]))|[[F.C. København|København]]|{{Z|DAN}}|1:1|1:1 ([[produžetci (nogomet)|p]])}}
{{TwoLegResult|[[NK Maribor|Maribor]]|{{Z|SLO}}|2:6|'''[[Rosenborg BK|Rosenborg]]'''|{{Z|NOR}}|1:3|1:3}}
|-
!colspan=6|Put neprvaka
{{TwoLegResult|[[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]]|{{Z|TUR}}|0:3|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|{{Z|GRČ}}|0:1|0:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Krasnodar|Krasnodar]]'''|{{Z|RUS}}|3:3 ([[Gol u gostima|g]])|[[FC Porto|Porto]]|{{Z|POR}}|0:1|3:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Club Brugge]]'''|{{Z|BEL}}|4:3|[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]|{{Z|UKR}}|1:0|3:3}}
{{TwoLegResult|[[FC Basel|Basel]]|{{Z|ŠVI}}|2:5|'''[[LASK Linz]]'''|{{Z|AUT}}|1:2|1:3}}
|}
===Doigravanje===
{{TwoLeg start}}
|-
!colspan=6|Put prvaka
{{TwoLegResult|'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|{{Z|HRV}}|3:1|[[Rosenborg BK|Rosenborg]]|{{Z|NOR}}|2:0|1:1}}
{{TwoLegResult|[[CFR Cluj]]|{{Z|RUM}}|0:2|'''[[Slavia Prag]]'''|{{Z|ČEŠ}}|0:1|0:1}}
{{TwoLegResult|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|{{Z|ŠVI}}|3:3 ([[Gol u gostima|g]])|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|{{Z|SRB}}|2:2|1:1}}
{{TwoLegResult|[[APOEL FC|APOEL]]|{{Z|CIP}}|0:2|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|{{Z|NIZ}}|0:0|0:2}}
|-
!colspan=6|Put neprvaka
{{TwoLegResult|[[LASK Linz]]|{{Z|AUT}}|1:3|'''[[Club Brugge]]'''|{{Z|BEL}}|0:1|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|{{Z|GRČ}}|6:1|[[FC Krasnodar|Krasnodar]]|{{Z|RUS}}|4:0|2:1}}
|}
== Grupna faza ==
=== Grupa A ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
!width="30"|[[Real Madrid C.F.|RMA]]
!width="30"|[[Club Brugge KV|BRU]]
!width="30"|[[Galatasaray SK|GAL]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|6
|5
|1
|0
|17
|2
| +15
|'''16'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|6
|3
|2
|1
|14
|8
| +6
|'''11'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 6:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|6
|0
|3
|3
|4
|12
| −8
|'''3'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:5
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]]
|6
|0
|2
|4
|1
|14
| −13
|'''2'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa B ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[FC Bayern München|BAY]]
!width="30"|[[Tottenham Hotspur F.C.|TOT]]
!width="30"|[[Olympiakos SFP|OLY]]
!width="30"|[[FK Crvena zvezda|CZV]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|6
|6
|0
|0
|24
|5
| +19
|'''18'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|6
|3
|1
|2
|18
|14
| +4
|'''10'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:7
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]]
|6
|1
|1
|4
|8
|14
| −6
|'''4'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|6
|1
|0
|5
|3
|20
| −17
|'''3'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:6
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa C ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Manchester City F.C.|MCI]]
!width="30"|[[Atalanta BC|ATA]]
!width="30"|[[FK Šahtar Donjeck|ŠAH]]
!width="30"|[[GNK Dinamo Zagreb|DZG]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|6
|4
|2
|0
|16
|4
| +12
|'''14'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
|6
|2
|1
|3
|8
|12
| −4
|'''7'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|6
|1
|3
|1
|8
|13
| −5
|'''6'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|6
|1
|2
|3
|10
|13
| −3
|'''5'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa D ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Juventus F.C.|JUV]]
!width="30"|[[Atlético Madrid|ATL]]
!width="30"|[[TSV Bayer 04 Leverkusen|B04]]
!width="30"|[[FK Lokomotiv Moskva|LOM]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|6
|5
|1
|0
|12
|4
| +8
|'''16'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|6
|3
|1
|2
|8
|5
| +3
|'''10'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|6
|2
|0
|4
|5
|9
| −4
|'''6'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]
|6
|1
|0
|5
|4
|11
| −7
|'''3'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa E ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Liverpool F.C.|LIV]]
!width="30"|[[S.S.C. Napoli|NAP]]
!width="30"|[[Red Bull Salzburg|SAL]]
!width="30"|[[KRC Genk|GNK]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|6
|4
|1
|1
|13
|8
| +5
|'''13'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|6
|3
|3
|0
|11
|4
| +7
|'''12'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg]]
|6
|2
|1
|3
|16
|13
| +3
|'''7'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 6:2
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]]
|6
|0
|1
|5
|5
|20
| −15
|'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:4
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa F ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[FC Barcelona|BAR]]
!width="30"|[[Borussia Dortmund|DOR]]
!width="30"|[[Football Club Internazionale Milano|INT]]
!width="30"|[[Slavia Prag|SLP]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|6
|4
|2
|0
|9
|4
| +5
|'''14'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|6
|3
|1
|2
|8
|8
| 0
|'''10'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Football Club Internazionale Milano|Internazionale Milano]]
|6
|2
|1
|3
|10
|9
| +1
|'''7'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]]
|6
|0
|2
|4
|4
|10
| −6
|'''2'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa G ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[RB Leipzig|RBL]]
!width="30"|[[Olympique Lyonnais|LYO]]
!width="30"|[[S.L. Benfica|BEN]]
!width="30"|[[FK Zenit Sankt Peterburg|ZEN]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|6
|3
|2
|1
|10
|8
| +2
|'''11'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais]]
|6
|2
|2
|2
|9
|8
| +1
|'''8'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|6
|2
|1
|3
|10
|11
| −1
|'''7'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]
|6
|2
|1
|3
|7
|9
| −2
|'''7'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa H ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Valencia C.F.|VAL]]
!width="30"|[[Chelsea F.C.|CHL]]
!width="30"|[[AFC Ajax|AJX]]
!width="30"|[[Lille O.S.C.|LIL]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
|6
|3
|2
|1
|9
|7
| +2
|'''11'''
| rowspan="2" |osmina finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|6
|3
|2
|1
|11
|9
| +1
|'''11'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|6
|3
|1
|2
|12
|6
| +6
|'''10'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]]
|6
|0
|1
|5
|4
|14
| −10
|'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
== Završni dio ==
Ždrijeb je održan [[16. prosinca]] [[2019.]] godine. Prve utakmice odigrane su [[18. veljače|18.]], [[19. veljače|19.]], [[25. veljače|25.]] i [[26. veljače]], a četiri od osam uzvratnih utakmica [[10. ožujka|10.]] i [[11. ožujka]] [[2020.]] godine. [[UEFA]] je premjestila datume ostalih utakmica na [[13. veljače|13. veljaču]] 2020. godine zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]]. Dana [[17. lipnja]] 2020., UEFA je najavila da će se preostale uzvratne utakmice biti odigrane [[7. kolovoza|7.]] i [[8. kolovoza]] 2020. godine.
Lokalne građanske i medicinske vlasti okrivile su prvu utakmicu između [[Atalanta BC|Atalante]] i [[Valencia C.F.|Valencije]] za doprinos izuzetno visokoj koncentraciji slučajeva COVID-a 19 u [[Bergamo|Bergamu]] iz kojeg dolazi Atalanta. Nekoliko navijača i igrača Valencije također je imalo pozitivne dijagnoze po povratku s utakmice.
{{LP-Bracket
| RD1-team01 = {{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
| RD1-team02 = {{Z|NJE}} '''[[RB Leipzig]]'''
| RD1-score01-1 = 0
| RD1-score02-1 = 1
| RD1-score01-2 = 0
| RD1-score02-2 = 3
| RD1-score01-agg = 0
| RD1-score02-agg = 4
| RD1-team03 = {{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' ([[produžetci (nogomet)|p]])
| RD1-team04 = {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| RD1-score03-1 = 1
| RD1-score04-1 = 0
| RD1-score03-2 = 3
| RD1-score04-2 = 2
| RD1-score03-agg = 4
| RD1-score04-agg = 2
| RD1-team05 = {{Z|ITA}} '''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''
| RD1-team06 = {{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
| RD1-score05-1 = 4
| RD1-score06-1 = 1
| RD1-score05-2 = 4
| RD1-score06-2 = 3
| RD1-score05-agg = 8
| RD1-score06-agg = 4
| RD1-team07 = {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| RD1-team08 = {{Z|FRA}} '''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''
| RD1-score07-1 = 2
| RD1-score08-1 = 1
| RD1-score07-2 = 0
| RD1-score08-2 = 2
| RD1-score07-agg = 2
| RD1-score08-agg = 3
| RD1-team09 = {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
| RD1-team10 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
| RD1-score09-1 = 1
| RD1-score10-1 = 2
| RD1-score09-2 = 1
| RD1-score10-2 = 2
| RD1-score09-agg = 2
| RD1-score10-agg = 4
| RD1-team11 = {{Z|FRA}} '''[[Olympique Lyonnais]]''' ([[Pravilo gola u gostima|g]])
| RD1-team12 = {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
| RD1-score11-1 = 1
| RD1-score12-1 = 0
| RD1-score11-2 = 1
| RD1-score12-2 = 2
| RD1-score11-agg = 2
| RD1-score12-agg = 2
| RD1-team13 = {{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
| RD1-team14 = {{Z|ŠPA}} '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''
| RD1-score13-1 = 1
| RD1-score14-1 = 1
| RD1-score13-2 = 1
| RD1-score14-2 = 3
| RD1-score13-agg = 2
| RD1-score14-agg = 4
| RD1-team15 = {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| RD1-team16 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
| RD1-score15-1 = 0
| RD1-score16-1 = 3
| RD1-score15-2 = 1
| RD1-score16-2 = 4
| RD1-score15-agg = 1
| RD1-score16-agg = 7
| RD2-team01 = {{Z|NJE}} '''[[RB Leipzig]]'''
| RD2-team02 = {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| RD2-score01-1 =
| RD2-score02-1 =
| RD2-score01-2 =
| RD2-score02-2 =
| RD2-score01-agg = 2
| RD2-score02-agg = 1
| RD2-team03 = {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| RD2-team04 = {{Z|FRA}} '''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''
| RD2-score03-1 =
| RD2-score04-1 =
| RD2-score03-2 =
| RD2-score04-2 =
| RD2-score03-agg = 1
| RD2-score04-agg = 2
| RD2-team05 = {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| RD2-team06 = {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais]]
| RD2-score05-1 =
| RD2-score06-1 =
| RD2-score05-2 =
| RD2-score06-2 =
| RD2-score05-agg = 1
| RD2-score06-agg = 3
| RD2-team07 = {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| RD2-team08 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
| RD2-score07-1 =
| RD2-score08-1 =
| RD2-score07-2 =
| RD2-score08-2 =
| RD2-score07-agg = 2
| RD2-score08-agg = 8
| RD3-team01 = {{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
| RD3-team02 = {{Z|FRA}} '''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''
| RD3-score01-1 =
| RD3-score02-1 =
| RD3-score01-2 =
| RD3-score02-2 =
| RD3-score01-agg = 0
| RD3-score02-agg = 3
| RD3-team03 = {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais]]
| RD3-team04 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
| RD3-score03-1 =
| RD3-score04-1 =
| RD3-score03-2 =
| RD3-score04-2 =
| RD3-score03-agg = 0
| RD3-score04-agg = 3
| RD4-team01 = {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
| RD4-team02 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
| RD4-score01 = 0
| RD4-score02 = 1
}}
== Finale ==
{{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2020.}}
{{footballbox
| datum = 23. kolovoza 2020.
| vrijeme = 20:00 ([[WEST]])
| momčad1 = {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| rezultat = 0:1
| izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2030150/ (izvještaj)]
| momčad2 = {{Z|NJE}} [[Bayern München]]
| strijelci1 =
| strijelci2 = [[Kingsley Coman|Coman]] {{gol}} 59'
| stadion = [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
| gledatelji= 0
| sudac= [[Daniele Orsato]] {{Z|ITA}}
}}
<br />
{| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;"
|-
!Pobjednik UEFA Lige prvaka 2019./20.
|-
|-
|[[Datoteka:FC_Bayern_München_logo_(2017).svg|100 px]]<br />'''{{Z|NJE}} [[Bayern München]]''' <br /> '''6. titula'''
|}
== Statistike ==
=== Strijelci ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto
!Igrač
!Momčad
!Golovi
!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|15
|887
|-
|2.
|align=left|{{Z|NOR}} [[Erling Braut Håland]]
|align=left|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]<br />{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|10
|554
|-
|3.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Serge Gnabry]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|9
|767
|-
|rowspan="5"|4.
|align=left|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|rowspan="5"|6
|450
|-
|align=left|{{Z|BEL}} [[Dries Mertens]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|586
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Gabriel Jesus]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|590
|-
|align=left|{{Z|NIZ}} [[Memphis Depay]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]]
|594
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|599
|-
|rowspan="7"|9.
|align=left|{{Z|JKO}} [[Son Heung-min]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|rowspan="7"|5
|365
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Mauro Icardi]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|480
|-
|align=left|{{Z|SLO}} [[Josip Iličić]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
|516
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Lautaro Martínez]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Football Club Internazionale Milano|Internazionale Milano]]
|521
|-
|align=left|{{Z|URU}} [[Luis Suarez]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|567
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|643
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|652
|}
<small>Izvor:</small><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2020/statistics/round=2001140/players/kind=goals/index.html |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |accessdate=2020-08-23}}</ref>
=== Asistenti ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto
!Igrač
!Momčad
!Asistencije
!Odigrane minute
|-
|rowspan="2"|1.
|align=left|{{Z|ARG}} [[Ángel Di María]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|rowspan="2"|6
|750
|-
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|887
|-
|rowspan="3"|3.
|align=left|{{Z|MAR}} [[Hakim Ziyech]]
|align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|rowspan="3"|5
|499
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|652
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Houssem Aouar]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]]
|715
|-
|rowspan="5"|6.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Corentin Tolisso]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan="5"|4
|341
|-
|align=left|{{Z|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|572
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Neymar]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|585
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Roberto Firmino]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|629
|-
|align=left|{{Z|KAN}} [[Alphonso Davies]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|713
|}
<small>Izvor:</small><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2020/statistics/round=2001140/players/kind=goals/index.html#order=4desc |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |accessdate=2020-08-23}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2019-20}}
* [http://www.uefa.com/uefachampionsleague/index.html UEFA Liga prvaka] (službena stranica)
{{sezone UEFA Lige prvaka}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2019-20]]
sefsifzae4py89xzmm0h5slik8ve0yr
Vachellia erioloba
0
628495
7087847
6300305
2024-12-13T16:43:11Z
Silverije
23459
7087847
wikitext
text/x-wiki
{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja =lightgreen
| naziv =''Vachellia erioloba''
| slika = 2010-09-25 15-25-58 Namibia Hardap Hammerstein.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =Vachellia erioloba
| status =
| regnum =[[Plantae]]
| divisio =[[Tracheophyta]]
| classis =[[Magnoliopsida]]
| ordo =[[Fabales]]
| familia =[[Fabaceae]]
| genus ='''''[[Vachellia]]'''''
| genus_autorstvo =
| species =''V. erioloba''
| subspecies =
| dvoimeno =''Vachellia erioloba''
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Vachellia erioloba''''' (Žirafina akacija, Žirafin trn, Devin trn), biljna vrsta iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]], rasprostranjena po nekim državama južne [[Afrika|Afrike]].<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/ad49bb6a9a5d066dffa886cc7dd352ac/source/tree Catalogue of Life: 24th September 2018] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013014348/http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/ad49bb6a9a5d066dffa886cc7dd352ac/source/tree |date=13. listopada 2018. }} pristupljeno 12. listopada 2018</ref>
''V. erioloba'' je [[Drvo|drvo]] koje naraste od najmanje 4, 5 ili 6 metara pa do visine od najviše 22 metra.<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77089273-1 Plants of the World online] pristupljeno 12. listopada 2018</ref>
== Sinonimi ==
* ''Acacia erioloba'' <small>E.Mey.</small>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Vachellia erioloba}}
{{wikispecies|Vachellia erioloba}}
[[Kategorija:Vachellia]]
4tq7rm0f3u6bee7plx31r1rsjqhqm4e
Verbalni delikt
0
632609
7087875
7087653
2024-12-13T17:45:32Z
Hijerovit
263374
čišćenje NPOV-olikih dijelova koji pripadaju dotičnim životopisima i ne opisuju kazneno djelo iz čl. 133. Krivičnog zakona
7087875
wikitext
text/x-wiki
'''Verbalni delikt''' kolokvijalni je naziv za kazneno djelo predviđeno u '''čl. 133. Krivičnog zakona''' [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Na temelju te zakonske odredbe izricane su vrlo drastične kazne protiv osoba koje su rječju dovodile u pitanje ispravnost odluka i vlasti [[Savez komunista Jugoslavije|komunističke partije]].{{Ni}}
Zbog verbalno delikta kažnjavani su pripadnici svih slojeva, i zbog govora u najraznovrsnijim socijalnim kontekstima, od pisanja književnih i znanstvenih djela do govora alkoholiziranih osoba u ugostiteljskim objektima.<ref>Marin Vlasović Prikaz knjige: Ivica Miškulin, "Usta širom zatvorena. Delikt mišljenja u komunističkoj Hrvatskoj 1980.-1990." (Zagreb: AGM, 2021), 273 str., [https://hrcak.srce.hr/292861 Časopis za suvremenu povijest, Vol. 54 No. 3, 2022.]</ref> Nerijetko se kažnjavalo pričanje viceva.<ref>[[Objavljena knjiga Srećka Ilića "Verbalni i ini delikti u Titovom režimu"]], HINA, kod "Glas Istre", 30. lipnja 2023.</ref>
Među poznatijim slučajevima u SFR Jugoslaviji jesu oni [[Marko Veselica|Marka Veselice]], [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]] i [[Franc Perko|Franca Perka]].
== Odredba ==
U cijelosti je odredba glasila:{{Ni}}
<blockquote>(1) Tko natpisom, letkom, crtežom, govorom ili na drugi način poziva ili potiče na obaranje vlasti radničke klase i radnih ljudi, na protuustavnu promjenu socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja, na razbijanje bratstva i jedinstva i ravnopravnosti naroda i narodnosti, na svrgavanje organa društvenog samoupravljanja i vlasti ili njihovih izvršnih organa, na otpor prema odlukama nadležnih organa vlasti i samoupravljanja koje su od značaja za zaštitu i razvoj socijalističkih samoupravnih odnosa, sigurnost i obranu zemlje, ili zlonamjerno i neistinito prikazuje društveno-političke prilike u zemlji,</blockquote><blockquote>kaznit će se zatvorom od jedne do deset godina.</blockquote><blockquote>(2) Tko djelo iz stava 1. ovog člana učini uz pomoć ili pod utjecajem iz inozemstva, kaznit će se zatvorom najmanje od tri godine.</blockquote>
== U drugim državama ==
Slične odredbe postojale su i u zakonima drugih komunističkih država. Tako se osobe koje izražavaju neslaganje s vlašću [[Komunistička partija Kube|Komunističke partije Kube]] mogu prema odredbi čl. 204. kubanskog Kaznenog zakona kazniti za djelo »difamacion de las instituciones« kaznom od tri mjeseca do godine dana zatvora.<ref>{{Citiranje weba |url=https://oig.cepal.org/sites/default/files/1987_codigopenal_cuba.pdf |title=Ley Nº 62, CÓDIGO PENAL, 1987 |year=1987 |language=španjolski |accessdate=22. prosinca 2018.}}</ref> Godine 2017. u toj je zemlji u zatvorima bilo oko 100 političkih zatvorenika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.state.gov/j/drl/rls/other/2018/287993.htm |title=An Open Letter to the Foreign Minister of the Republic of Cuba |author=US DEPARTMENT OF STATE, BUREAU OF DEMOCRACY, HUMAN RIGHTS, AND LABOR |date=10. prosinca 2018. |language=engleski |publisher=US DEPARTMENT OF STATE |accessdate=22. prosinca 2018.}}</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://scholarlycommons.law.northwestern.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=5732&context=jclc The Concept of the Political Criminal (1972. god.)], Stephen Schafer, Journal of Criminal Law and Criminology Vol 62 br. 3<br />
[[Kategorija:Kazneno pravo]]
[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
[[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]]
snmstg6052c9rmvqvm6ql3vrkxflgbs
Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci
4
633438
7087939
7087490
2024-12-13T20:56:59Z
Fraxinus
3144
/* Napisani članci */
7087939
wikitext
text/x-wiki
{{žene u crvenom}}
{{Wikiprojekt žene u crvenom}}
<div style="background:#ABCDEF; border:1px solid #bbb; color:#000; font-size:110%; margin:.3em 0; padding:.3em;"><center>[[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Napisani članci|<big>'''Napisani članci'''</big>]] <big>•</big> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Predloženi članci|<big>'''Predloženi članci'''</big>]] <big>•</big> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Potrebna dopuna|<big>'''Članci kojima je potrebna dopuna'''</big>]]</center></div>
== Napisani članci ==
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen.svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (02).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (03).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (04).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (05).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (07).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (08).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (09).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (10).svg|100px|desno]]
Svi su suradnici pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.
<center>
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor=#9ACD22
| <small>'''Broj'''</small> || '''Naziv''' || '''Stranica na drugom jeziku''' || '''Napomena''' || '''Stanje''' || '''Suradnik'''</small>
|-
|-
|-
| '''1.''' || [[Justina Szilágyi]] || [[:en:Justina Szilágyi]] || plemkinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''2.''' || [[Ljudmila Pavličenko]] || [[:en:Lyudmila Pavlichenko]] || ratna junakinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''3.''' || [[Dorothea Wierer]] || [[:en:Dorothea Wierer]] || biatlonka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''4.''' || [[Nancy Pelosi]] || [[:en:Nancy Pelosi]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''5.''' || [[Antonietta Meo]] || [[:en:Antonietta Meo]] || službenica Božja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''6.''' || [[Margaret Court]] || [[:en:Margaret Court]] || tenisačica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''7.''' || [[Mary J. Blige]] || [[:en:Mary J. Blige]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''8.''' || [[Maja Pliseckaja]] || [[:en:Maya Plisetskaya]] || balerina || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''9.''' || [[Julija Abakumovskaja]] || [[:ru:Абакумовская, Юлия Дмитриевна|:ru:Юлия Абакумовская]] || operna pjevačica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''10.''' || [[Deborah Kerr]] || [[:en:Deborah Kerr]] || glumica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''11.''' || [[Olja Luetić]] || [[:en:Olja Luetić]] || modna dizajnerica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''12.''' || [[Melinda Gates]] || [[:en:Melinda Gates]] || aktivistica, filantropkinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''13.''' || [[Marijana Puljak]] || [[:en:Marijana Puljak]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''14.''' || [[Maria Goeppert-Mayer]] || [[:en:Maria Goeppert Mayer]] || znanstvenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''15.''' || [[Eugenia Charles]] || [[:en:Eugenia Charles]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''16.''' || [[Staka Skenderova]] || [[:en:Staka Skenderova]] || učiteljica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''17.''' || [[Adela Jušić]] || [[:en:Adela Jušić]] || umjetnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''18.''' || [[Ala Pugačova]] || [[:en:Alla Pugacheva]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''19.''' || [[Zuzana Čaputová]] || [[:en:Zuzana Čaputová]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''21.''' || [[Alexandria Ocasio-Cortez]] || [[:en:Alexandria Ocasio-Cortez]] || političarka, aktivistica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''22.''' || [[Željka Čorak]] || (...) || urbanistica || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''23.''' || [[Iva Dekaris]] || (...) || biomedicinarka, oftalmologica || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''24.''' || [[Tahira-hanuma Tuzlić]] || (...) || dobrotvorka || {{riješeno}} || [[suradnik:Soljenko|Soljenko]]
|-
| '''25.''' || [[Sofka Nikolić]] || [[:sr:Sofka Nikolić]] || pjevačica || {{riješeno}} || [[suradnik:Aurpen|Aurpen]]
|-
| '''26.''' || [[Jelka Bučić]] || (...) || pripadnica pokreta otpora || {{riješeno}} || [[suradnik:Kubura|Kubura]]
|-
| '''27.''' || [[Đurđica Ugarković]] || (...) || biokemičarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''28.''' || [[Dubravka Matković-Čalogović ]] || (...) || kemičarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''29.''' || [[Nedjeljka Klarić]] || (...) || političarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Labude jezero2112|Labude jezero2112]]
|-
| '''30.''' || [[Ema Vesely]] || (...) || radijska djelatnica || {{riješeno}} || [[suradnik:Hinko~hrwiki|Hinko~hrwiki]]
|-
| '''31.''' || [[Jane Goodall]] || [[:en:Jane Goodall]] || primatologica, etologica, antropologica || {{riješeno}} || [[suradnik:Croxyz|Croxyz]]
|-
| '''31.''' || [[Borka Pavićević]]|| [[:sr:Borka Pavićević]] || političarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''33.''' || [[Sofiko Čiaureli]] || [[:ru:Чиаурели, Софико Михайловна]]<br>[[:en:Sofiko Chiaureli]] || glumica || {{riješeno}} || [[suradnik:Croxyz|Croxyz]]
|-
| '''34.''' || [[Catharina Regina von Greiffenberg]] || [[:en:Catharina Regina von Greiffenberg]]<br>[[:cs:Catharina Regina von Greiffenberg]]<br>[[:ru:Катарина Регина фон Грейфенберг]] || pjesnikinja || {{riješeno}} || [[suradnik:Croxyz|Croxyz]]
|-
| '''35.''' || [[Silvana Vranić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''36.''' || [[Sanja Zubčić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''37.''' || [[Mira Menac-Mihalić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''38.''' || [[Dorjana Širola]] || [[:en:Dorjana Širola]] || kvizašica || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''39.''' || [[Anita Celinić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''40.''' || [[Marinka Šimić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''41.''' || [[Vida Barac-Grum]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''42.''' || [[Sally Ride]] || [[:en:Sally Ride]] || astronautkinja || {{riješeno}} || [[user:Cinco de Mayo 2020|Cinco de Mayo 2020]]
|-
| '''43.''' || [[Loreena McKennitt]] || [[:en:Loreena McKennitt]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''44.''' || [[Jacinda Ardern]] || [[:en:Jacinda Ardern]] || političarka, 40. premijerka Novog Zelanda || {{riješeno}} || započeo: IP-suradnik;<br />dopuna: [[suradnik:Cinco de Mayo 2020|Cinco de Mayo 2020]]
|-
| '''45.''' || [[Debbie Harry]] || [[:en:Debbie Harry]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''46.''' || [[Neda Cilinger]] || (...) || arhitektica || {{riješeno}} || [[suradnik:Kubura|Kubura]]
|-
| '''47.''' || [[Ankica Čilaš Šimpraga]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''48.''' || [[Mia Hamm]] || [[:en:Mia Hamm]] || američka športašica || {{riješeno}} || [[user:Cinco de Mayo 2020|Cinco de Mayo 2020]]
|-
| '''49.''' || [[Louise Glück]] || [[:en:Louise Glück]] || američka pjesnikinja i dobitnica Nobelove nagrade za književnost || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''50.''' || [[Olga Tokarczuk]] || [[:en:Olga Tokarczuk]] || poljska književnica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''51.''' || [[Janneke Kalsbeek]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''52.''' || [[Gospa od La Vanga]] || [[:en:Our Lady of La Vang]] || katoličanstvo || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''53.''' || [[Dunja Fališevac]] || (...) || akademkinja || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]] nadopunio <br />članak koji je započeo bot
|-
| '''54.''' || [[Anggun]] || [[:en:Anggun]] || pjevačica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''55.''' || [[Zlata Šegvić]] || (...) || partizanka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''56.''' || [[Marta iz Betanije]] || [[:en:Martha]] || svetica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''57.''' || [[Marija iz Betanije]] || [[:en:Mary of Bethany]] || svetica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''58.''' || [[Gal Gadot]] || [[:en:Gal Gadot]] || glumica, model, Miss Izraela || {{riješeno}} || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''59.''' || [[Doja Cat]] || [[:en:Doja Cat]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''60.''' || [[Kira Muratova]] || [[:en:Kira Muratova]] || redateljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''61.''' || [[Aleksandra Ekster]] || [[:en:Aleksandra Ekster]] || slikarica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''62.''' || [[Marija Zankovecka]] || [[:en:Maria Zankovetska]] || kazališna glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''63.''' || [[Mariana Sadovska]] || [[:en:Mariana Sadovska]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''64.''' || [[Tetjana Jablonska]] || [[:en:Tetyana Yablonska]] || slikarica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''65.''' || [[Dorothy Hodgkin]] || [[:en:Dorothy Hodgkin]] || kemičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''66.''' || [[Bebe Rexha]] || [[:en:Bebe Rexha]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''67.''' || [[Sestre Milosrdnog Isusa]] || [[:en:Congregation of the Sisters of Merciful Jesus]] || redovnice || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''68.''' || [[Susanne Sundfør]] || [[:en:Susanne Sundfør]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''69.''' || [[Marija od Isusa Agredska]] || [[:en:Mary of Jesus of Ágreda]] || redovnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''70.''' || [[Ljudmila Turiščeva]] || [[:en:Ludmilla Tourischeva]] || gimnastičarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''71.''' || [[Lilija Podkopajeva]] || [[:en:Lilia Podkopayeva]] || gimnastičarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''72.''' || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina]] || balerina || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''73.''' || [[Hanna Sola]] || [[:en:Hanna Sola]] || biatlonka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''74.''' || [[Maria Bakalova]] || [[:en:Maria Bakalova]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''75.''' || [[Mina Witkojc]] || [[:en:Mina Witkojc]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''76.''' || [[Majka Angelica]] || [[:en:Mother Angelica]] || redovnica, tv osoba || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''77.''' || [[Zuzana Rehák-Štefečeková]] || [[:en:Zuzana Rehák-Štefečeková]] || sportašica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''78.''' || [[Mehriban Alijeva]] || [[:en:Mehriban Aliyeva]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''79.''' || [[Regina Kazarjan]] || [[:en:Regina Ghazaryan]] || slikarica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''80.''' || [[Maria Teresa Nuzzo]] || [[:en:Madre Teresa Nuzzo]] || redovnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''81.''' || [[Katarina Cornaro]] || [[:en:Catherine Cornaro]] || kraljica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''82.''' || [[Vahida Maglajlić]] || [[:bs:Vahida Maglajlić]] || partizanka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''83.''' || [[Zehra Muidović-Hakirević]] || (...) ||partizanka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''84.''' || [[Lepa Mlađenović]] || [[:en:Lepa Mlađenović]] || aktivistica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''85.''' || [[Žarana Papić]] || [[:en:Žarana Papić]] || atropologinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''86.''' || [[Laura Papo Bohoreta]] || [[:en:Laura Papo Bohoreta]] || književnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''87.''' || [[Duda Balje]] || [[:sr:Duda Balje]] || političarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''88.''' || [[Emma Stone]] || [[:en:Emma Stone]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''89.''' || [[Fata Orlović]] || [[:bs:Fata Orlović]] || aktivistica ||{{Riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''90.''' || [[Maria Laura Mainetti]] || [[:en:Maria Laura Mainetti]] || redovnica ||{{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''91.''' || [[Hope Sandoval]] || [[:en:Hope Sandoval]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''92.''' || [[Margareta od Castella]] || [[:en:Margaret of Castello]] || redovnica ||{{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''93.''' || [[McKayla Maroney]] || [[:en:McKayla Maroney]] || gimnastičarka ||{{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''94.''' || [[Cardi B]] || [[:en:Cardi B]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''95.''' || [[Elizabeta od Presvetog Trojstva]] || [[:en:Elizabeth of the Trinity]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''96.''' || [[Irmã Dulce]] || [[:en:Irmã Dulce]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''97.''' || [[Ivana Franciska de Chantal]] || [[:en:Jane Frances de Chantal]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''98.''' || [[Madeleine Sophie Barat]] || [[:en:Madeleine Sophie Barat]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''99.''' || [[Maria Bertilla Boscardin]] || [[:en:Maria Bertilla Boscardin]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''100.''' || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''101.''' || [[Perpetua i Felicita]] || [[:en:Perpetua and Felicity]] || svetice || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''102.''' || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''103.''' || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto]] || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''104.''' || [[Tara Lipinski]] || [[:en:Tara Lipinski]] || športašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''105.''' || [[Zejneba Hardaga]] || - || Pravednica među narodima || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''106.''' || [[Mariam Baouardy]] || [[:en:Mariam Baouardy]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''107.''' || [[Snežana Čongradin]] || (-) || novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''108.''' || [[Mumtaz Mahal]] || [[:en:Mumtaz Mahal]] || carica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''109.''' || [[Aishwarya Rai Bachchan]] || [[:en:Aishwarya Rai Bachchan]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''110.''' || [[Fiona Apple]] || [[:en:Fiona Apple]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''111.''' || [[Danica Širola]] || - || učiteljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''112.''' || [[Anka Petričević]] || - || redovnica, književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''113.''' || [[Susan B. Anthony]] || [[:en:Susan B. Anthony]] || feministica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''114.''' || [[Anja Andersen]] || [[:en:Anja Andersen]] || rukometašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''115.''' || [[Barbara W. Tuchman]] || [[:en:Barbara W. Tuchman]] || povjesničarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''116.''' || [[Sandra Sabattini]] || [[:en:Sandra Sabattini]] || blaženica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''117.''' || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson]] || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''118.''' || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills]] || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''119.''' || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni]] || balerina || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''120.''' || [[Anna Sten]] || [[:en:Anna Sten]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''121.''' || [[Sonia Delaunay]] || [[:en:Sonia Delaunay]] || umjetnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''122.''' || [[Rosalie Cunningham]] || [[:en:Rosalie Cunningham]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''123.''' || [[Emilia Plater]] || [[:en:Emilia Plater]] || plemkinja i revolucionarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''124.''' || [[Eivør]] || [[:en:Eivør (singer)]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''125.''' || [[Nermin Bezmen]] || [[:en:Nermin Bezmen]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''126.''' || [[Róža Domašcyna]] || [[:en:Róža Domašcyna]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''127.''' || [[Natalia Vodianova]] || [[:en:Natalia Vodianova]] || manekenka|| {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''128.''' || [[Ksenija Mišina]] || [[:en:Kseniya Mishyna]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''129.''' || [[Milena Mrazović]] || [[:en:Milena Preindlsberger Mrazović]] || novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''130..''' || [[Geralda Jakob]] || / || časna sestra || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''131.''' || [[Michelle Kwan]] || [[:en:Michelle Kwan]] || klizačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''132.''' || [[Hedda Hopper]] || [[:en:Hedda Hopper]] || glumica i novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''133.''' || [[Annika Sörenstam]] || [[:en:Annika Sörenstam]] || golferica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''134.''' || [[Sveta Gertruda]] || [[:en:Gertrude the Great]] || svetica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''135.''' || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief]] || balerina || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''136.''' || [[Alice Walker]] || [[:en:Alice Walker]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''137.''' || [[Kristina iz Pizana]] || [[:en:Christine de Pizan]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''138.''' || [[Trofima Miloslavić]] || / || časna sestra || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''139.''' || [[Leontyne Price]] || [[:en:Leontyne Price]] || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''140.''' || [[Kornelija Horvat]] || / || časna sestra || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''141.''' || [[Sestre Brontë]] || [[:en:Brontë family]] || književnice || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''142.''' || [[Faith Hill]] || [[:en:Faith Hill]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''143.''' || [[Sveta Afra]] || [[:en:Saint Afra]] || svetica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''144.''' || [[Reba McEntire]] || [[:en:Reba McEntire]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''145.''' || [[Zhou Xuan]] || [[:en:Zhou Xuan]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''146.''' || [[Linda Ronstadt]] || [[:en:Linda Ronstadt]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''147.''' || [[Joni Mitchell]] || [[:en:Joni Mitchell]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''148.''' || [[Frances Marion]] || [[:en:Frances Marion]] || scenaristica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''149.''' || [[Madam C. J. Walker]] || [[:en:Madam C. J. Walker]] || poduzetnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''150.''' || [[Magdalena Gornik]] || [[:sl:Magdalena Gornik]] || mističarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''151.''' || [[Lata Mangeshkar]] || [[:en:Lata Mangeshkar]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''152.''' || [[Elena Aiello]] || [[:en:Elena Aiello]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''153.''' || [[Elizabeth Cady Stanton]] || [[:en:Elizabeth Cady Stanton]] || feministica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''154.''' || [[Barbara Walters]] || [[:en:Barbara Walters]] || tv novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''155.''' || [[Babe Didrikson Zaharias]] || [[:en:Babe Didrikson Zaharias]] || atletičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''156.''' || [[Natuzza Evolo]] || [[:en:Natuzza Evolo]] || mističarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''157.''' || [[SZA]] || [[:en:SZA]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''158.''' || [[Bonnie Blair]] || [[:en:Bonnie Blair]] || sportašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''159.''' || [[Macy Gray]] || [[:en:Macy Gray]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''160.''' || [[Katerina Bilokur]] || [[:en:Kateryna Bilokur]] || slikarica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''161.''' || [[Olga Bezsmertna]] || [[:en:Olga Bezsmertna]] || sopranistica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''162.''' || [[Olha Rapaj-Markiš]] || [[:en:Olga Rapay-Markish]] || umjetnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''163.''' || [[Alla Zahajkevič]] || [[:en:Alla Zahaikevych]] || skladateljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''164.''' || [[Louise Lateau]] || [[:en:Louise Lateau]] || mističarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''165.''' || [[Gabrielle Bossis]] || [[:en:Gabrielle Bossis]] || mističarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''166.''' || [[Budika]] || [[:en:Boudica]] || kraljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''167.''' || [[Luise Hummel]] || / || pedagoginja || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''168.''' || [[Dirjana Dojić]] || [[:sr:Dirjana Dojić]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''169.''' || [[Maja Perfiljeva]] || [[:sr:Maja Perfiljeva]] || autorica pjesama || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''170.''' || [[Mučenice iz Nowogródeka]] || [[:en:Martyrs of Nowogródek]] || redovnice || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''171.''' || [[Emilija Holik]] || / || liječnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''172.''' || [[Karla Kolesarić]] || / || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''173.''' || [[Laufey (pjevačica)|Laufey]] || [[:en:Laufey (singer)]] || pjevačica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''174.''' || [[Irena Jukić Pranjić]] || / || crtačica stripa || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''175.''' || [[Petra Šabić]] || / || slikarica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''176.''' || [[Kristina Anđelka Đopar]] || / || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''177.''' || [[Gordana Marta Matunci]] || / || etnologinja || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''178.''' || [[Nada Kareš Richter]] || / || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''179.''' || [[Elvira Petrozzi]] || [[:fr:Elvira Petrozzi]] || časna sestra || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''180.''' || [[Arina Sabaljenka]] || [[:en:Aryna Sabalenka]] || tenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''181.''' || [[Aleksandra Prijović]] || [[:en:Aleksandra Prijović]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''182.''' || [[Zrinka Ljutić]] || [[:fr:Zrinka Ljutić]] || alpska skijašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''183.''' || [[Ankica Tuđman]] || [[:en:Ankica Tuđman]] || supruga predsjednika Tuđmana || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''184.''' || [[Ankica Lepej]] || [[:en:Ankica Lepej]] || bankovna službenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''185.''' || [[Ema Mur]] || / || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''186.''' || [[Poppy]] || [[:en:Poppy (singer)]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''187.''' || [[Ana Uršula Najev]] || / || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''188.''' || [[Nika Barišić]] || / || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''189.''' || [[Dubravka Vrgoč]] || / || dramaturginja || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''190.''' || [[Jenna Ortega]] || [[:en:Jenna Ortega]] || glumica|| {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''191.''' || [[Mirna Mihelčić]] || / || glumica|| {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''192.''' || [[Maja Jurić]] || [[:de:Maja Jurić]] || glumica|| {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''193.''' || [[Barbara Munjas]] || [[:en:Barbara Munjas]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''194.''' || [[Martina Vrbos]] || [[:sr:Martina Vrbos]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''195.''' || [[Maja Ciglenečki]] || / || tv i radio voditeljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''196.''' || [[Zendaya]] || [[:en:Zendaya]] || glumica i pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''197.''' || [[Carey Mulligan]] || [[:en:Carey Mulligan]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''198.''' || [[Sydney Sweeney]] || [[:en:Sydney Sweeney]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''199.''' || [[Mila Sivacka]] || [[:en:Mila Sivatskaya]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''200.''' || [[Oksana Ivanenko]] || [[:en:Oksana Ivanenko]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''201.''' || [[Katerina Kalitko]] || [[:en:Kateryna Kalytko]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''202.''' || [[Tijana Pečenčić]] || [[:en:Tijana Pečenčić]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''203.''' || [[Amina Kajtaz]] || [[:en:Amina Kajtaz]] || plivačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''204.''' || [[Tamara Dragičević]] || [[:en:Tamara Dragičević]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''205.''' || [[Gabriela Szabo]] || [[:en:Gabriela Szabo]] || atletičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''206.''' || [[Sabrina Carpenter]] || [[:en:Sabrina Carpenter]] || pjevačica i glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''207.''' || [[Iga Świątek]] || [[:en:Iga Świątek]] || tenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''208.''' || [[Carly Rae Jepsen]] || [[:en:Carly Rae Jepsen]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''209.''' || [[Felicia Hemans]] || [[:en:Felicia Hemans]] || pjesnikinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''210.''' || [[Tihana Nemčić Bojić]] || [[:en:Tihana Nemčić]] || nogometna trenerica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''211.''' || [[Lena Stojković]] || [[:en:Lena Stojković]] || taekwondoašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''212.''' || [[Zrinka Grancarić]] || / || novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''213.''' || [[Jana Pavalić]] || [[:en:Jana Pavalić]] || plivačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''214.''' || [[Palma Čargo]] || / || jedriličarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''215.''' || [[Zheng Qinwen]] || [[:en:Zheng Qinwen]] || tenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''216.''' || [[Jelena Vorobjova]] || [[:en:Yelena Oblova]] || jedriličarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''217.''' || [[Julien Alfred]] || [[:en:Julien Alfred]] || atletičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''218.''' || [[Katie Ledecky]] || [[:en:Katie Ledecky]] || plivačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''219.''' || [[Janja Garnbret]] || [[:en:Janja Garnbret]] || sportska penjačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''220.''' || [[Sydney McLaughlin-Levrone]] || [[:en:Sydney McLaughlin-Levrone]] || atletičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''221.''' || [[Matea Parlov Koštro]] || [[:en:Matea Parlov Koštro]] || atletičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''222.''' || [[Anđela Mužinić Vincetić]] || [[:en:Anđela Mužinić Vincetić]] || stolnotenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''223.''' || [[Helena Dretar Karić]] || [[:fr:Helena Dretar Karić]] || stolnotenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''224.''' || [[Eleonora Maria Rosalia von Liechtenstein]] || [[:de:Eleonora Maria Rosalia von Liechtenstein]] || plemkinja || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]]
|-
| '''225.''' || [[Mia Wild]] || [[:en:Mia Wild]] || atletičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''226.''' || [[Vita Barbić]] || / || atletičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''227.''' || [[Jessica Pegula]] || [[:en:Jessica Pegula]] || tenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''228.''' || [[Isabelle de Charrière]] || [[:en:Isabelle de Charrière]] || spisateljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''229.''' || [[Iva Šimić Šakoronja]] || / || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''230.''' || [[Han Kang]] || [[:en:Han Kang]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''231.''' || [[Antonia Ružić]] || [[:en:Antonia Ružić]] || tenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''232.''' || [[Anka Krežma-Barbot]] || / || pijanistica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''233.''' || [[Cynthia Germanotta]] || [[:en:Cynthia Germanotta]] || aktivistica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Moodlook|Moodlook]]
|-
| '''234.''' || [[Tatjana Jurić]] || [[:en:Tatjana Jurić]] || radijska voditeljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''235.''' || [[Marta Šimić Mrzlečki]] || / || televizijska voditeljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''236.''' || [[Cecilija Grgić]] || / || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''237.''' || [[Romina Tonković]] || / || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''238.''' || [[Blanka Došen Togonal]] || / || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''239.''' || [[Cecilija Rudić]] || / || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''240.''' || [[Jadranka Sloković]] || / || odvjetnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''241.''' || [[Summer McIntosh]] || [[:en:Summer McIntosh]] || plivačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''242.''' || [[Dea Presečki]] || / || glumica|| {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''243.''' || [[Jelena Ribakina]] || [[:en:Elena Rybakina]] || tenisačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''244.''' || [[Branka Lozo]] || / || političarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''245.''' || [[Lorena Bućan]] || [[:en:Lorena Bućan]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''246.''' || [[Maya Berović]] || [[:en:Maya Berović]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Moodlook|Moodlook]]
|-
| '''247.''' || [[Tea Tairović]] || [[:en:Tea Tairović]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Moodlook|Moodlook]]
|-
| '''248.''' || [[Irena Hrstić]] || / || liječnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''249.''' || [[Nataša Bekvalac]] || [[:en:Nataša Bekvalac]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Moodlook|Moodlook]]
|-
| '''250.''' || [[Bogoljuba Jazvo]] || / || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''251.''' || [[Zoja Dumengjić]] || / || arhitektica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''252.''' || [[Anđela Horvat]] || / || povjesničarka umjetnosti i konzervatorica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''253.''' || [[Ksenija Urličić]] || / || tv urednica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''254.''' || [[Marina Tomašević]] || / || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|}
</center>
== Predloženi članci ==
* [[Razgovor o nacrtu:Branka Bakšić Mitić]] - jer HR stranica je obrisana / [[:en:Branka Bakšić Mitić]] [[:sh:Branka Bakšić Mitić]]
* [[Septima Poinsette Clark]], učiteljica i aktivistica za prava Afroamerikanaca ([[:en:Septima Poinsette Clark|en]])
* [[Diane Nash]], aktivistica za prava Afroamerikanaca ([[:en:Diane Nash|en]])
* [[Fannie Lou Hamer]], aktivistica za prava žena i Afroamerikanaca ([[:en:Fannie Lou Hamer|en]])
* [[Marissa Mayer]], bivša izvršna direktorica američke tvrtke [[Yahoo!]] ([[:en:Marissa Mayer|en]])
* [[Jintara Poonlarp]] ([[:en:Jintara Poonlarp|en]])
* [[Tai Orathai]] ([[:en:Tai Orathai|en]])
* [[Vieng Narumon]] ([[:en:Vieng Narumon|en]])
* [[Siriporn Ampaipong]] ([[:en:Siriporn Ampaipong|en]])
* [[Ida B. Wells]], novinarka ([[:en:Ida B. Wells|en]])
* [[Bluma Zeigarnik]], psihologinja ([[:en:Bluma Zeigarnik|en]], [[:de:Bljuma Wulfowna Zeigarnik|de]], [[:ru:Зейгарник, Блюма Вульфовна|ru]])
* [[Rukmini Callimachi]], novinarka ([[:en:Rukmini Callimachi|en]])
* [[Svjetlana Savickaja]], sovjetska astronautkinja, druga žena u svemiru ([[:en:Svetlana Savitskaya|en]], [[:ru:Савицкая, Светлана Евгеньевна|ru]])
* [[Diane Lane]]
* [[Geraldine Page]]
* [[Melanie Klein]]
* [[Sofia Kovalevskaja]]
* [[Regina Spektor]]
* [[Bella Ahmadulina]]
* [[Marina Tomašević]]
* [[Dina Dogan]] (bivša Vasić), zagrebačka političarka
* [[Aurora Weiss]], osoba koja je izrazila želju biti predsjednica Hrvatske
== Potrebna dopuna ==
* [[Diva Grabovčeva]]
* [[Esther Vilar]]
* [[Katarina II. Velika]]
(...)
== Popis: 500 hrvatskih žena ==
Popis na temelju knjige „500 hrvatskih žena. Poznate i zaslužne žene u hrvatskoj povijesti” autora [[Tomislav Ćorić (povjesničar)|Tomislava Ćorića]]. Izostavljene su osobe za koje imamo članak:
[[Branka Akačić]], [[Marija Alačević]], [[Luna Alcalay]], [[Madeline-Ann Aksich]], [[Anka Bestall]], [[Amelia Batistich]], [[Ana Deanović]], [[Ana Dujmović]], [[Angela Poje]], [[Ančica Mitrović]], [[Ankica Opolski]], [[Anka Horvat]], [[Anka Simić-Bulat]], [[Antonija Geiger Eichhorn]], [[Antonija Kassovitz-Cvijić]], [[Antonija Kolčar-Vaida]], [[Antonija Krasnik]], [[Apolonija Frankopan]], [[Barbara Frankopan]], [[Mara Bareza]], [[Marica Barić]], [[Dragica Basletić]], [[Gabriela Elly Bašić]], [[Danica Bedeković-Pobjenička]], [[Franjica Bedeković]], [[Milka Bedeković]], [[Vilma Bedeković]], [[Biserka Belicza]], [[Zlatica Belohlavek-Korać]], [[Benedikta Braun]], [[Benedikta Gradić]], [[Benedikta Zelić]], [[Katica Benc-Bošković]], [[Dubravka Beritić]], [[Ignacija Bernatović]], [[Ema Boić]], [[Vjera Bojničić-Zamola]], [[Jagoda Bolčić-Wickerhauser]], [[Marija Borčić]], [[Sofija Borštnik]], [[Sofija Brajša]], [[Hermina Brkić]], [[Jagoda Brlić]], [[Milana Broš]], [[Tea Brunšmid]], [[Vinka Bulić]], [[Mira Zore-Armanda]], [[Marija Žubrinić]], [[Eugenija Žuškin]], [[Krista Župančić]], [[Albina Zajc]], [[Anka Zajc]], [[Laura Vrabeli]], [[Ivanka Vujčić-Laszowski]], [[Marica Vujković-Cvijin]], [[Desenka Vukasovic Vrsalovic de Draksler]], [[Vilma Vukelić]], [[Mercedes Wrischer]], [[Magda Weltrusky-Sablić]], [[Ivana Weygand-Đurašević]], [[Natalija Wickerhauser]], [[Marija Zidarić]], [[Tanja Zoković]], [[Micika Žličar]], [[Judita Petronila Zrinski]], [[Vjera Rojc]], [[Elsa Reiner]], [[Željka Reiner-Banovac]], [[Viktorija Risek]], [[Marija Ružička]], [[Maja Srbljenović-Turcu]], [[Visnja Stahuljak]], [[Vera Stanić]], [[Vera Stein Ehrlich]], [[Marija Šembera]], [[Verka Skurla-Ilijić]], [[Melita Šojat]], [[Olga Šojat]], [[Vinka Šperac]], [[Vera Schwarz]], [[Eva Sedak]], [[Silvana Seissel]], [[Nina Selak]], [[Marija Selebam]], [[Zora Seljan]], [[Seka Severin Tuđa]], [[Lidija Sklevicky]], [[Melita Skorupski]], [[Milena Šugh]], [[Milica Šviglin]], [[Adriana Tevsić Estevez]], [[Hermina Tomić]], [[Justina Cici Tommaseo-Sursock]], [[Irma Trputec]], [[Zulejka Tućan-Stefanini]], [[Josefa Alvina Turina]], [[Josipa Vagi]], [[Milena Varićak]], [[Emica Verlić]], [[Franjica Vesel]], [[Štefanija Vidačić]], [[Melita Viličić]], [[Mirjana Vilke Virant-Crnčić]], [[Ema Vizjak de Nicolescou]],
[[Koraljka Adam]], [[Jelena Armer Aurer]], [[Jerka Belan]], [[Ivana Bajza-Slavik]], [[Nada Vittoria di Bona]], [[Klotilda Buratti]], [[Pelegrina Cipico]], [[Apolonija Deanović]], [[Ana Deru]], [[Anka Doeyen]], [[Antonija Fischer]], [[Dora Fischer]], [[Dora Filipović]], [[Eliza Gerner-Strozzi]], [[Gabrijela Horvat]], [[Ivana Kley]], [[Ivana Nanette Hirschmann]], [[Ivka Kralj]], [[Jadrana Damjanos]], [[Jadviga Ivasić]], [[Jelena Krmpotić-Nemanič]], [[Katarina Kranjc]], [[Kornelija Kukuljević-Sakcinski]], [[Liga Doroghy]], [[Marija Fosić]], [[Marina Grabovac]], [[Matilda Lesič]], [[Mercedes Goritz-Pavelić]], [[Mila Katić]], [[Mira Klobučar]], [[Nada Kesterčanek-Vujica]], [[Olga Höcker]], [[Plata Feller]], [[Sidonija Geiger]], [[Ivana Rus]], [[Stefanija Jurkić]], [[Štefanija Lenković]], [[Vera Kružić Uchytů]], [[Vilhelmina Kulmer]], [[Zdenka Jušić Seunik]], [[Zenka Frangeš]], [[Zlata Deru]], [[Zofka Kveder-Demetrović]], [[Zoja Dumengjić]], [[Leontine Littrow]], [[Dragojla Lopašić]], [[Zlata Lopašić]], [[Ružica Lorković]], [[Kamila Lucerna]], [[Nedjeljka Luetić]], [[Matilda Mallinger]], [[Lidija Mansvjetova]], [[Josipa Marinić]], [[Vjera Marjanović-Krajovan]], [[Dika Radica-Marjanović]], [[Zlata Marković]], [[Vjera Marković]], [[Matilda Marlov]], [[Giuseppine Martinuzzi]], [[Olga Maruševski]], [[Katarina Matanović]], [[Mirjana Matić-Halle]], [[Dana Matoš]], [[Ljerka Mifka]], [[Milica Mihelčić]], [[Mila Miholjević]], [[Maja Miles]], [[Kamila Ostojić-Ružička]], [[Ivka Ožegović-Barlabaševačka]], [[Lucija Ožegović]], [[Agnezija Pantelić]], [[Eleonora Paračic]], [[Helena Patačić]], [[Tereza Paulić]], [[Bira Pecenić-Marulić]], [[Elizabeta Lila Pejačević]], [[Božena Pelech-Tucaković]], [[Katica Pereković]], [[Magdalena Pereš Vuksanović]], [[Josie Josipa von Petru]], [[Mila Mosinger-Popović]], [[Tinka Muradori]], [[Silva Muradori-Perkov]], [[Sofija Naletilić]], [[Zdenka Pexider-Srića]], [[Dora Pfanova]], [[Julija Pichler]], [[Greta Pifat-Mrzljak]], [[Danica Pinterović]], [[Milka Pogačić]], [[Emilija Mila Poletti-Kopešić]], [[Dušanka Popović-Dorofejeva]], [[Marta Pospišil]], [[Jelinasa Prasnički]], [[Ida Pregarc]], [[Marija Prikril]], [[Benita Prkačin]], [[Ana Prokop]], [[Jelena Pucić-Sorkočević]], [[Jelka Radauš]], [[Majda Radić]], [[Ivana Sajević]]
[[Kategorija:Wikiprojekt žene u crvenom]]
g3yoe7mz4v6stukpu7nw5t3dejemjsd
Ivan Ćurić
0
638399
7087783
6874279
2024-12-13T14:06:04Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7087783
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa = Ivan Ćurić
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Msgr. Ivan Ćurić na dan imenovanja pomoćnim biskupom
| datum_rođenja = [[1. prosinca]] [[1964.]]
| mjesto_rođenja = [[Slavonski Brod]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| đakon = [[11. ožujka]] [[1989.]]
| svećenik = [[29. lipnja]] [[1990.]]
| biskup = [[22. travnja]] [[2019.]]
| biskupsko ređenje = [[22. travnja]] [[2019.]]
| titula = ''[[Đakovačko-osječka nadbiskupija|pomoćni biskup đakovačko-osječki]]''<br>''naslovni biskup Tela''
| služba = [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|pomoćni biskup đakovačko-osječki]]<br><small>([[2019.]] – ''danas'')</small><br>naslovni biskup Tela<br><small>([[2019.]] – ''danas'')</small>
| počasti_u_njegovo_ime =
| geslo = U ZAJEDNIŠTVU KRISTOVA POSLANJA
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Ivan Ćurić.svg|150 px|]]
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Ivan Ćurić''' ([[Slavonski Brod]], Hrvatska, [[1. prosinca]] [[1964.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i [[pomoćni biskup]] [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki]].
== Životopis ==
Ivan Ćurić rođen je 1. prosinca 1964. godine od roditelja Ante i Pavke, rođ. Kolak u Slavonskom Brodu, u Đakovačkoj ili Bosanskoj i Srijemskoj biskupiji, danas Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Nakon osnovne škole 1979. godine započinje svećeničku formaciju, najprije u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu, kasnije u Đakovu. Poslije vojnoga roka u Banjoj Luci ulazi 1984. godine u Bogoslovno sjemenište u Đakovu i započinje svoj filozofsko-teološki studij, koji od 1987. nastavlja na Papinskom gregorijanskom sveučilištu, kao pitomac Papinskoga njemačko-ugarskoga zavoda. U isusovačkoj crkvi Presvetoga Imena Isusova (Il Gesù) u Rimu zaređen je 11. ožujka 1989. za đakona, a za prezbitera 29. lipnja 1990. u katedrali – manjoj bazilici sv. Petra u Đakovu.
U Rimu postiže stupanj magisterija iz filozofije (1991.), s temom o filozofiji M. Heideggera. Iste godine započinje službu župnoga vikara u Osijeku (Donji Grad) te postaje odgojitelj (prefekt) u Bogoslovnom sjemeništu i profesor filozofije na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu (danas Katolički bogoslovni fakultet). Zbog ratnih opasnosti sa sjemenišnom zajednicom jedno vrijeme provodi u izbjeglištvu u Gradišću (Austrija). Od 1993. nastavlja studij u Rimu kao pitomac Papinskoga zavoda sv. Jeronima. Poslije povratka u biskupiju vršio je sljedeće službe: vicerektor Bogoslovnoga sjemeništa (1996. – 2007.) u Đakovu i predavač filozofskih kolegija na KBF-u u Đakovu (do 2012.), ujedno i liturgijske glazbe (1996. – 2002.), župnik u Brodskom Varošu (2007. – 2011.), dekan Slavonskobrodskoga dekanata (2010. – 2011.), rektor Bogoslovnoga sjemeništa (2011. – 2013.).
Kroz to je vrijeme vršio i sljedeće dužnosti: voditelj Biskupijskoga tiskovnoga ureda (2002. – 2007.), u razdoblju Biskupijske sinode (1998. – 2003.) bio je član Pripremnoga povjerenstva i voditelj priprave 4. sinodskoga zasjedanja „Ustrojstvo biskupijske zajednice“ te urednik Sinodskoga biltena. Od 1998. godine urednik je „Liturgijskoga direktorija“. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji član je Vijeća za kler. Od 2011. član je Prezbiterskoga vijeća. Imenovan je kapelanom Njegove Svetosti 2012. godine. Službu generalnoga vikara Đakovačko-osječke nadbiskupije započinje 2013. godine, a od 2014. kanonik je Prvostolnoga kaptola đakovačko-osječkoga. Papa Franjo imenovao ga je 11. ožujka 2019. godine pomoćnim đakovačko-osječkim biskupom i naslovnim biskupom Tele.
== Bilješke ==
== Vanjske poveznice ==
== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2019/03/11/0208/00417.html Imenovanje] {{hr icon}}
* [http://djos.hr/mons-ivan-curic-novi-pomocni-biskup-dakovacko-osjecke-nadbiskupije/Mons. Ivan Ćurić novi pomoćni biskup đakovačko-osječki] {{hr icon}}
* [http://www.srijembiskupija.rs/hr/mons--ivan-curic--novi-pomocni-biskup-djakovacko-osjecke-nadbiskupije /Mons. Ivan Ćurić novi pomoćni biskup đakovačko-osječki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200807203005/http://www.srijembiskupija.rs/hr/mons--ivan-curic--novi-pomocni-biskup-djakovacko-osjecke-nadbiskupije |date=7. kolovoza 2020. }} {{hr icon}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Ćurić, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
k19fpovyx4xlm1of9qycnw0tq5035hf
Bože Radoš
0
648657
7087927
6874815
2024-12-13T20:19:19Z
IvanoM2
270248
7087927
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Bože Radoš
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[5. rujna]] [[1964.]]
| mjesto_rođenja = [[Crvenice]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[29. lipnja]] [[1990.]]
| biskup = [[24. studenoga]] [[2019.]]
| titula =
| služba = biskup varaždinski
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb = [[File:Coat of arms of Bože Radoš.svg|150px]]
|geslo = SLUŽITI RADOSNO GOSPODINU
}}
'''Bože Radoš''' ([[Crvenice]], [[5. rujna]] [[1964.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i treći [[biskup]] [[Varaždinska biskupija|varaždinski]].
== Životopis ==
Rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Njegova se obitelj preselila u [[Kuševac]] kod [[Đakovo|Đakova]].
U [[Zagreb]]u je pohađao sjemenišnu klasičnu gimnaziju. Filozofsko-teološki studij je izvršio u Đakovu. Diplomirao je [[1990.]] godine. [[29. lipnja]] iste godine je zaređen za svećenika u [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačkoj i Srijemskoj biskupijij]].
Obnašao je službu župnoga vikara u [[Donji Grad (Osijek)|Donjem Gradu]] u [[Osijek]]u. Nakon toga [[1991.]] godine je počeo studij u [[Rim]]u na [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskom sveučilištu Gregoriani]]. [[1994.]] godine magistrirao je na temu ''Motivacija za Bogu posvećeni život – Biblijski, teološki i psihološki aspekti.'' Potom je nastavio specijalizaciju, ali je [[1997.]] godine bio imenovan duhovnikom u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu.
Uz taj posao je obnašao i službu asistenta za permanentni duhovni odgoj mladih svećenika, koordinatora za duhovnu formaciju svećenika. [[2010.]] godine imenovan je kanonikom Kaptola sv. Petra u Đakovu. Bio je član Prezbiterskoga vijeća. Bio je duhovni asistent đakovačke sekcije Udruge hrvatskih katoličkih liječnika i član uredništva časopisa [[Vjesnik]]. Predavao je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Predvodio je brojne duhovne vježbe u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Bosni i Hercegovini, [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Austrija|Austriji]], a u više navrata organizirao je hodočašća svećenika u [[Izrael]], [[Italija|Italiju]], [[Grčka|Grčku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Poljska|Poljsku]].
Godine [[2016.]] imenovan je rektorom [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu]]. Objavio je u hrvatskim časopisima petnaestak radova o kršćanskoj duhovnosti.
== Biskup ==
Na dužnost varaždinskog biskupa imenovao ga je [[Franjo|papa Franjo]] nakon što je prihvatio odreknuće prethodnog biskupa mons. [[Josip Mrzljak|Josipa Mrzljaka]]. Dne [[24. studenoga]] svečano je zaređen za biskupa.<ref>[https://www.mnovine.hr/medimurje/drustvo/novi-varazdinski-biskup-mons-boze-rados-za-biskupa-svecano-je-zareden/ Novi varaždinski biskup mons. Bože Radoš za biskupa svečano je zaređen (mnovine.hr)], objavljeno 24. studenoga 2019., pristupljeno 25. studenoga 2019.</ref>
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Mrzljak|Josip Mrzljak (2007. – 2019.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Varaždinska biskupija]]
|nasljednik= -
}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/novi-varazdinski-biskup-je-mons-boze-rados-20190801 Papa Franjo umirovio Josipa Mrzljaka, novi varaždinski biskup je mons. Bože Radoš (tportal.hr)]
* [https://www.vecernji.hr/vijesti/mons-boze-rados-imenovan-varazdinskim-biskupom-1335886 Mons. Bože Radoš imenovan varaždinskim biskupom (vecernji.hr)]
* [https://hercegovackiportal.com/2019/08/01/hercegovac-boze-rados-je-novi-biskup-varazdinske-biskupije/ Hercegovac Bože Radoš je novi biskup Varaždinske biskupije (hercegovackiportal.com)]
* [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/papa-franjo-za-novog-varazdinskog-biskupa-imenovao-mons-bozu-radosa-koji-na-tom-mjestu-nasljeduje-mons-josipa-mrzljaka/9192767/ Papa Franjo za novog varaždinskog biskupa imenovao mons. Božu Radoša, koji na tom mjestu nasljeđuje mons. Josipa Mrzljaka (jutarnji.hr)]
{{GLAVNIRASPORED:Radoš, Bože}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Varaždin]]
[[Kategorija:Životopisi, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
8wlsqsxpd65q75b6x4n7nl0rb41pt5m
7087994
7087927
2024-12-13T22:55:15Z
Croxyz
205325
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7087994
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Bože Radoš
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[5. rujna]] [[1964.]]
| mjesto_rođenja = [[Crvenice]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[29. lipnja]] [[1990.]]
| biskup = [[24. studenoga]] [[2019.]]
| titula =
| služba = biskup varaždinski
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb = [[File:Coat of arms of Bože Radoš.svg|150px]]
|geslo = SLUŽITI RADOSNO GOSPODINU
}}
'''Bože Radoš''' ([[Crvenice]], [[5. rujna]] [[1964.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i treći [[biskup]] [[Varaždinska biskupija|varaždinski]].
== Životopis ==
Rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Njegova se obitelj preselila u [[Kuševac]] kod [[Đakovo|Đakova]].
U [[Zagreb]]u je pohađao sjemenišnu klasičnu gimnaziju. Filozofsko-teološki studij je izvršio u Đakovu. Diplomirao je [[1990.]] godine. [[29. lipnja]] iste godine je zaređen za svećenika u [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačkoj i Srijemskoj biskupijij]].
Obnašao je službu župnoga vikara u [[Donji Grad (Osijek)|Donjem Gradu]] u [[Osijek]]u. Nakon toga [[1991.]] godine je počeo studij u [[Rim]]u na [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskom sveučilištu Gregoriani]]. [[1994.]] godine magistrirao je na temu ''Motivacija za Bogu posvećeni život – Biblijski, teološki i psihološki aspekti.'' Potom je nastavio specijalizaciju, ali je [[1997.]] godine bio imenovan duhovnikom u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu.
Uz taj posao je obnašao i službu asistenta za permanentni duhovni odgoj mladih svećenika, koordinatora za duhovnu formaciju svećenika. [[2010.]] godine imenovan je kanonikom Kaptola sv. Petra u Đakovu. Bio je član Prezbiterskoga vijeća. Bio je duhovni asistent đakovačke sekcije Udruge hrvatskih katoličkih liječnika i član uredništva časopisa [[Vjesnik]]. Predavao je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Predvodio je brojne duhovne vježbe u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Bosni i Hercegovini, [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Austrija|Austriji]], a u više navrata organizirao je hodočašća svećenika u [[Izrael]], [[Italija|Italiju]], [[Grčka|Grčku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Poljska|Poljsku]].
Godine [[2016.]] imenovan je rektorom [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu]]. Objavio je u hrvatskim časopisima petnaestak radova o kršćanskoj duhovnosti.
== Biskupovanje ==
Na dužnost varaždinskog biskupa imenovao ga je [[Franjo|papa Franjo]] nakon što je prihvatio odreknuće prethodnog biskupa mons. [[Josip Mrzljak|Josipa Mrzljaka]]. Dne [[24. studenoga]] svečano je zaređen za biskupa.<ref>[https://www.mnovine.hr/medimurje/drustvo/novi-varazdinski-biskup-mons-boze-rados-za-biskupa-svecano-je-zareden/ Novi varaždinski biskup mons. Bože Radoš za biskupa svečano je zaređen (mnovine.hr)], objavljeno 24. studenoga 2019., pristupljeno 25. studenoga 2019.</ref>
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Mrzljak|Josip Mrzljak (2007. – 2019.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Varaždinska biskupija]]
|nasljednik= -
}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/novi-varazdinski-biskup-je-mons-boze-rados-20190801 Papa Franjo umirovio Josipa Mrzljaka, novi varaždinski biskup je mons. Bože Radoš (tportal.hr)]
* [https://www.vecernji.hr/vijesti/mons-boze-rados-imenovan-varazdinskim-biskupom-1335886 Mons. Bože Radoš imenovan varaždinskim biskupom (vecernji.hr)]
* [https://hercegovackiportal.com/2019/08/01/hercegovac-boze-rados-je-novi-biskup-varazdinske-biskupije/ Hercegovac Bože Radoš je novi biskup Varaždinske biskupije (hercegovackiportal.com)]
* [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/papa-franjo-za-novog-varazdinskog-biskupa-imenovao-mons-bozu-radosa-koji-na-tom-mjestu-nasljeduje-mons-josipa-mrzljaka/9192767/ Papa Franjo za novog varaždinskog biskupa imenovao mons. Božu Radoša, koji na tom mjestu nasljeđuje mons. Josipa Mrzljaka (jutarnji.hr)]
{{GLAVNIRASPORED:Radoš, Bože}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Varaždin]]
[[Kategorija:Životopisi, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
epi1ny35aqunqoxo5wrw5wfl6qhbzlz
Marko Mrkić
0
657453
7087729
6924540
2024-12-13T12:42:26Z
37.205.30.65
Izmjena linka na stranici ZOS radio
7087729
wikitext
text/x-wiki
'''Marko Mrkić''', hrv. bosanskohercegovački [[nogometni sudac]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. Bio je glavni sudac na prvom sarajevskom derbiju Sarajeva i Željezničara odigranom na Grbavici koja je nakon četiri ratne godine otvorila se za nogometne utakmice, 2. svibnja 1996.<ref>(boš.) [https://visoko.co.ba/u-susret-117-vjecitom-derbiju-mensur-dzaviti-visocanin-koji-je-igrao-na-prvom-poslijeratnom-derbiju-na-grbavici/ Visoko] ''FOTO / U susret 117 vječitom derbiju: Mensur Džaviti, Visočanin koji je igrao na prvom poslijeratnom derbiju na Grbavici'' 1. studenoga 2018. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)</ref> Mrkić je iz skupine sudaca i športskih radnika koji su dali veliki prinos održavanju prvog ligaškog prvenstva muslimansko-bošnjačkog dijela BiH u samostalnoj BiH, Prve lige BiH.<ref>[https://zosradio.ba/index.php/2018/10/19/23-godine-od-pocetka-prvog-ligaskog-prvenstva-bih/ ZOS radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190907201333/http://www.zosradio.ba/contents/19567|date=7. rujna 2019.}} Rešad Mamela: ''23.godine od početka prvog ligaškog prvenstva BiH'' 19. listopada 2018. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Mrkić, Marko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni suci]]
[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]
[[Kategorija:Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini]]
14thxk2qwvhlmrupz2k56jqfj3h5oab
Jacob Holm
0
661791
7088126
6854220
2024-12-14T01:29:01Z
Croxyz
205325
7088126
wikitext
text/x-wiki
{{Rukometaš
| ime = Jacob Holm
| slika =
| slika širina =
| slika opis =
| država = {{Z|DAN}} [[Danska]]
| puno ime = Lasse Bredekjær Andersson
| nadimak =
| datum rođenja = [[5. rujna]] [[1995.]]
| mjesto rođenja = [[Esbjerg]]
| država rođenja = [[Danska]]
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| visina = 194 cm
| težina = 94 kg
| trenutačni klub = [[Füchse Berlin]]
| broj u klubu = 6
| pozicija = lijevi vanjski
| bivši klubovi = [[Skjern Håndbold]] ( - 2013.)<br />[[Ribe-Esbjerg HH]] (2013. - 2018.)
| godine u reprezentaciji = 2016. -
| reprezentacija = {{Z|DAN}} [[Danska rukometna reprezentacija|Danska]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 20 (49)
| medalje =
}}
'''Jacob Holm''' ([[Esbjerg]], [[Danska]], [[5. rujna]] [[1995.]]) je [[Danska|danski]] [[rukomet]]aš i nacionalni reprezentativac.
== Karijera ==
Holm je rukometnu karijeru započeo u juniorima [[Skjern Håndbold|Skjerna]] dok je kao senior debitirao [[2013.]] godine u dresu [[Ribe-Esbjerg HH|Ribe-Esbjerga]].<ref name="Füchse Berlin">{{Citiranje weba |url=https://www.handball-world.news/o.red.r/news-2-1-1-105658.html |title=Füchse push up engagement of danish topscorer |access-date=8. siječnja 2020. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219213205/https://www.handball-world.news/o.red.r/news-2-1-1-105658.html |url-status=dead }}</ref> Nakon pet sezona u klubu, Jacob odlazi u njemačku [[Bundesliga (rukomet)|Bundesligu]] gdje danas brani boje berlinskog [[Füchse Berlin|Füchsea]].<ref name="Füchse Berlin"/><ref>[https://www.handball-world.news/o.red.r/news-1-1-2-105658.html "Topspieler in jungen Jahren": Füchse Berlin bestätigen Holm-Verpflichtung]</ref>
Na reprezentativnoj razini, igrač je za nacionalnu selekciju debitirao [[4. studenog]] [[2016.]] u [[Płock]]u tijekom susreta protiv [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka|Farskih Otoka]].<ref>[http://www.haslund.info/haandbold/10_herre/20_spillere/holjac.asp HERRE A-LANDSHOLDSPILLERE: JACOB HOLM]</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/2019-20/player/554199/Jacob+Tandrup+Holm Profil rukometaša na službenim web stranicama EHF-a]
{{GLAVNIRASPORED:Holm, Jacob}}
[[Kategorija:Danski rukometaši]]
hwicq5ahudvpyjiyftobfm2gh8g6ps1
Folija s mjehurićima
0
669422
7087950
7061783
2024-12-13T21:28:22Z
Fraxinus
3144
7087950
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Luftpolsterfolien IMGP2719 wp.jpg|mini|desno|250px|Razne folije s mjehurićima]]
'''Folija s mjehurićima''' (ostali nazivi: folija s zračnim mjehurićima, folija sa zračnim jastucima, aero folija, pucketajuća folija, zračna folija, folija s jastučićima od zraka)<ref>[https://pakplus.hr/folija-sa-zracnim-mjehuricima-1-5x200-m.html PAK plus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225140830/https://pakplus.hr/folija-sa-zracnim-mjehuricima-1-5x200-m.html |date=25. veljače 2021. }} ''Folija sa zračnim mjehurićima 1,5x200 m'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref> vrsta je [[PVC folija|PVC folije]] diljem čije površine su ravnomjerno raspoređeni zračni mjehurići.
Izrađuje se u širokim površinama koje se može rezati po željenim dimenzijama i služi za omatanje [[predmet]]a radi zaštite od fizičkih tj. mehaničkih oštećenja poput udaraca, struganja, habanja ili pritisaka koji izobličuju. [[PVC]] [[folija|folijom]] se sigurnosno pakira trgovačka [[roba]] i predmeti u poštanskom prometu, [[prijevoz]]u ili svakodnevnoj uporabi. Može poslužiti i kao [[izolacijski materijal]]. Također može biti formatirana prema željenom pakiranju, te je dijelom pismovnih i paketnih [[omotnica]], ili se od nje izrađuju vrećice u koje se stavlja osjetljiva roba, najčešće osjetljiva tehnika, [[porculan]], [[keramika]] i sl.
Folija može imati antistatička svojstva. Mjehurići mogu biti manji i veći. Izrađuje ju se od [[polietilen]]a.<ref>[https://pakplus.hr/zastitni-materijali/folije-sa-zracnim-mjehuricima.html PAK plus] ''Folije sa zračnim mjehurićima'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref><ref>[https://www.limes.hr/katalog/folija_sa_zranim_jastuiima_216221/ Limes] Folija sa zračnim jastučićima (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref><ref>[http://bomarkambalaza.hr/36-0302-folije-sa-zracnim-mjehuricima Bomark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222221530/http://bomarkambalaza.hr/36-0302-folije-sa-zracnim-mjehuricima |date=22. veljače 2020. }} ''0302 Folije sa zračnim mjehurićima '' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref><ref>[https://www.bauhaus.hr/folija-sa-zracnim-jastucicima-5-x-0-40-m.html Bauhaus] ''Folija sa zračnim jastučićima 5 x 0,40 m'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref> Slična joj je [[ekspandirana folija]].<ref>[http://bomarkambalaza.hr/35-0301-ekspandirane-pe-folije Bomark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222222502/http://bomarkambalaza.hr/35-0301-ekspandirane-pe-folije |date=22. veljače 2020. }} ''0301 Ekspandirane PE folije'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref> Folije s mjehurićima omiljene su za zabavu djeci i odraslima zbog mekoće i pratećih pucketavih zvučnih efekata.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Plastika]]
phqedha1xhl6xdibp2nlkfd39pq9fko
7088189
7087950
2024-12-14T09:07:16Z
SoupePrimordiale
277309
7088189
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Luftpolsterfolien IMGP2719 wp.jpg|mini|desno|250px|Razne folije s mjehurićima]]
'''Folija s mjehurićima''' (ostali nazivi: folija sa zračnim mjehurićima, folija sa zračnim jastucima, aero folija, pucketajuća folija, zračna folija, folija s jastučićima od zraka)<ref>[https://pakplus.hr/folija-sa-zracnim-mjehuricima-1-5x200-m.html PAK plus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225140830/https://pakplus.hr/folija-sa-zracnim-mjehuricima-1-5x200-m.html |date=25. veljače 2021. }} ''Folija sa zračnim mjehurićima 1,5x200 m'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref> vrsta je [[PVC folija|PVC folije]] po kojoj su ravnomjerno raspoređeni zračni mjehurići.
Izrađuje se u širokim površinama koje se može rezati po željenim dimenzijama i služi za omatanje [[predmet]]a radi zaštite od fizičkih tj. mehaničkih oštećenja poput udaraca, struganja, habanja ili pritisaka koji izobličuju. [[PVC]] [[folija|folijom]] se sigurnosno pakira trgovačka [[roba]] i predmeti u poštanskom prometu, [[prijevoz]]u ili svakodnevnoj uporabi. Može poslužiti i kao [[izolacijski materijal]]. Također može biti formatirana prema željenom pakiranju, te je dijelom pismovnih i paketnih [[omotnica]], ili se od nje izrađuju vrećice u koje se stavlja osjetljiva roba, najčešće osjetljiva tehnika, [[porculan]], [[keramika]] i sl.
Folija može imati antistatička svojstva. Mjehurići mogu biti manji i veći. Izrađuje ju se od [[polietilen]]a.<ref>[https://pakplus.hr/zastitni-materijali/folije-sa-zracnim-mjehuricima.html PAK plus] ''Folije sa zračnim mjehurićima'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref><ref>[https://www.limes.hr/katalog/folija_sa_zranim_jastuiima_216221/ Limes] Folija sa zračnim jastučićima (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref><ref>[http://bomarkambalaza.hr/36-0302-folije-sa-zracnim-mjehuricima Bomark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222221530/http://bomarkambalaza.hr/36-0302-folije-sa-zracnim-mjehuricima |date=22. veljače 2020. }} ''0302 Folije sa zračnim mjehurićima '' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref><ref>[https://www.bauhaus.hr/folija-sa-zracnim-jastucicima-5-x-0-40-m.html Bauhaus] ''Folija sa zračnim jastučićima 5 x 0,40 m'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref> Slična joj je [[ekspandirana folija]].<ref>[http://bomarkambalaza.hr/35-0301-ekspandirane-pe-folije Bomark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222222502/http://bomarkambalaza.hr/35-0301-ekspandirane-pe-folije |date=22. veljače 2020. }} ''0301 Ekspandirane PE folije'' (pristupljeno 30. ožujka 2020.)</ref> Folije s mjehurićima nekima služe za zabavu zbog mekoće i pucketavih zvukova kada ih se razbije pritiskom.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Plastika]]
6fmas7blwhvoidpxh7vpn84x1msca80
Nogometni savez Farskih Otoka
0
676188
7088033
5999548
2024-12-14T00:53:36Z
Croxyz
205325
7088033
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometni savez
| ime = Nogometni Savez Farskih Otoka (FSF)
| izvorno_ime = Fótbóltssamband Føroya (FSF)
| logo =
| osnovan = [[1979.]]
| primljen_FIFA = [[1988.]]
| regija =
| regionalni_savez = [[UEFA]] ([[1990.]])
| predsjednik = [[Christian Andreasen]]
| web_stranica = http://www.football.fo/Default.aspx?ID=34
}}
'''Nogometni savez Farskih otoka''' ([[Ferojski jezik|fer.]]: ''Fótbóltssamband Føroya (FSF)'') je glavno [[nogomet]]no tijelo [[Føroyar|Farskih otoka]].
Osnovan je [[1979.]] i prdružuje se [[FIFA]]-i [[1988.]] g.
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.football.fo/Default.aspx?ID=34 Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926082641/http://football.fo/Default.aspx?ID=34 |date=26. rujna 2012. }}
{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europski nogometni savezi-UEFA}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
[[Kategorija:Nacionalni nogometni savezi]]
kdbbpe54s96i8776w5q984ztrugkx9o
7088059
7088033
2024-12-14T01:01:23Z
Croxyz
205325
7088059
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometni savez
| ime = Nogometni Savez Farskih Otoka (FSF)
| izvorno_ime = Fótbóltssamband Føroya (FSF)
| logo =
| osnovan = [[1979.]]
| primljen_FIFA = [[1988.]]
| regija =
| regionalni_savez = [[UEFA]] ([[1990.]])
| predsjednik = [[Christian Andreasen]]
| web_stranica = http://www.football.fo/Default.aspx?ID=34
}}
'''Nogometni savez Farskih otoka''' ([[Ferojski jezik|fer.]]: ''Fótbóltssamband Føroya (FSF)'') je glavno [[nogomet]]no tijelo [[Farski otoci|Farskih otoka]].
Osnovan je [[1979.]] i prdružuje se [[FIFA]]-i [[1988.]] g.
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.football.fo/Default.aspx?ID=34 Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926082641/http://football.fo/Default.aspx?ID=34 |date=26. rujna 2012. }}
{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europski nogometni savezi-UEFA}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
[[Kategorija:Nacionalni nogometni savezi]]
5pijc7orqqkr747dv17xxhn9jgkh0i6
Prva hrvatska muška košarkaška liga
0
676316
7087730
6862955
2024-12-13T12:46:19Z
Ivanm43
226158
/* Sudionici */
7087730
wikitext
text/x-wiki
{{Košarkaška liga
| ime = Prva muška liga
| slika =
| države = {{Z+X|HRV}}
| osnovana = [[2017.]]
| predsjednik =
| broj_klubova = 14
| prvaci_sezone = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|2022./23.]]
| prvaci = [[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]
| najuspješniji_klub =
| rang_lige = II.
| viša_liga = [[Premijer liga (košarka)|Premijer liga]]
| niža_liga = Druga muška liga
| službena_stranica = [https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/prva-muska-liga]
| sezona = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2023./24.|2023./24.]]
}}
'''Prva muška liga''' ('''''Prva hrvatska muška košarkaška liga''''') je liga drugog stupnja [[Premijer liga (košarka)|hrvatskog košarkaškog prvenstva]]. <br> Ligu organizira ''[[Hrvatski košarkaški savez]]''.
== O ligi ==
'''Prva muška liga''' je osnovana 2017. godine, te je zamijenila dotadašnju ''[[A-2 Hrvatska košarkaška liga|"A-2 ligu"]]'' kao liga drugog stupnja.<ref> [https://crosarka.com/crosarka-news/prva-liga-uspjeh-ili-prevelik-zalogaj/ crosarka.com, ''Prva liga – uspjeh ili prevelik zalogaj''], objavljeno 26. prosinca 2017., pristupljeno 7. lipnja 2020. </ref>
Pet dotadašnjih skupina ''"A-2 lige"'' su postale skupine ''"Druge muške lige"'' (treći stupanj natjecanja).
== Sudionici ==
=== Sezona 2024./25. ===
* ''[[KK Puntamika|Aleta Puntamika]]'' - [[Zadar]]
* ''[[KK Bosco Zagreb|Bosco]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]]
* ''[[KK Škrljevo|DepoLink Škrljevo]]'' - [[Škrljevo]]
* ''[[KK Đakovo|Đakovo]]'' - [[Đakovo]]
* ''[[KK Gorica Velika Gorica|Gorica]]'' – [[Velika Gorica]]
* ''[[KK Hermes Analitica Zagreb|Hermes Analitica]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
* ''[[KK Marsonia|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]]
* ''[[HAKK Mladost Zagreb|Mladost]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Omiš|Omiš Čagalj Tours]]'' – [[Omiš]]
* ''[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela]]'' – [[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]]
* ''[[KK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
* ''[[KK Zapruđe Zagreb|Zagreb]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|ZAG}}
=== Bivši sudionici ===
{|
|-
|valign="top" width="45%"|
* ''[[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]]'' – [[Rijeka]]
* ''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]]
* ''[[KK Željezničar Karlovac|Šanac]]'' – [[Karlovac]]
* ''[[KK Grafičar Ludbreg|Grafičar]]'' – [[Ludbreg]]
* ''[[KK Amfora Makarska|Amfora]]'' – [[Makarska]]
* ''[[KK Istrauni Pula|Istrauni]]'' – [[Pula]]
* ''[[KK Pula 1981|Pula 1981]]'' – [[Pula]]
* ''[[AKK Universitas Split|Universitas]]'' – [[Split]]
* ''[[KK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]]
* ''[[KK Stoja Pula|Stoja]]'' – [[Pula]]
|valign="top" width="45%"|
* ''[[KK Borovo Vukovar|Borovo]]'' – [[Vukovar]]
* ''[[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice Osijek]]'' – [[Osijek]]
* ''[[KK Puntamika|Puntamika]]'' – [[Zadar]] {{fusg|PUN}}
* ''[[KK Agrodalm Zagreb|Agrodalm]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CEDJ}}
* ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CEDJ}}
* ''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|DIN}}
* ''[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Medveščak Zagreb|Medveščak]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Sesvete|Sesvete]]'' – [[Sesvete]], [[Zagreb]]
* ''[[KK Mislav|Podstrana]]'' – [[Podstrana]]
|-
|}
<small>
{{fusd|CEDJ}} – ''[[KK Cedevita Zagreb|"Cedevita Junior"]]'' se spojila s klubom ''"Agrodalm"'', te je preuzela njegovo mjesto u ligi <br>
{{fusd|DIN}} – ''[[KK Dinamo Zagreb|"Dinamo"]]'' – do 2020. godine kao ''"Rudeš"'' <br>
{{fusd|PUN}} – ''[[KK Puntamika|"Puntamika"]]'' – do 2022. kao ''"Sonik Puntamika"'', potom ''"Opus Puntamika"'' <br>
{{fusd|ZAG}} – ''[[KK Zapruđe Zagreb|"Zagreb"]]'' do 2021. godine ''"Zapruđe"''
</small>
== Dosadašnje sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size: 90%"
!rowspan="2"|sezona !!rowspan="2"|klubova !!colspan="3"|doigravanje !!rowspan="2"| !!colspan="2"|ligaški dio !!rowspan="2"| !!rowspan="2"|plasirali se u [[Premijer liga (košarka)|Premijer ligu]]
|-
!prvak !!rez. završnice !!doprvak !!prvi !!drugi
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2017./18.|2017./18.]] ||12 ||colspan="3" align="center"|<small> nije igrano ||rowspan="6"| ||'''[[KK Gorica Velika Gorica|Gorica (Velika Gorica)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||rowspan="6"| ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]], [[KK Gorica Velika Gorica|Gorica (Velika Gorica)]]
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2018./19.|2018./19.]] ||12 ||'''[[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]] ||align="center"|<small> '''2-1''' <br> (86:62, 81:86, 84:81) ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]] ||[[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]] ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]] ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]], [[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]]
|-
|''[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.|2019./20.]] ||12 ||colspan="3" align="center"|<small> nije igrano ||<s> '''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi (Zadar)]] ||<s> [[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2020./21.|2020./21.]] ||12 ||'''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]] ||align="center"|<small> '''2:1''' <br> (85:75, 80:88, 82:78) ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]] ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]]
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2021./22.|2021./22.]] ||12 ||'''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||<center> <small> '''2:1''' <br> (77:62, 56:73, 79:78 p) ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]], [[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]]
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|2022./23.]] ||12 ||'''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] ||<center> <small> '''2:0''' <br> (86:67, 91:74) ||[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela (Kaštel Sućurac)]] ||[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] ||[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela (Kaštel Sućurac)]] ||[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]
|-
!colspan="10"|
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2023./24.|2023./24.]] ||14 || || ||<center> <small> || || ||
|-
|colspan="10"|<small> sezona 2019./20. prekinuta nakon 19. kola zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] <br>
'''Podebljano''' - prvaci ''"Prve muške lige"''' u sezoni
|-
|}
== Povezani članci ==
* [[Premijer liga (košarka)|Premijer liga]]
* [[A-2 Hrvatska košarkaška liga|A-2 liga]]
* [[B-1 Hrvatska košarkaška liga|B-1 liga]]
* [[Kup Krešimira Ćosića]]
* [[Hrvatski košarkaški savez]]
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hks-cbf.hr/ Službena stranica Hrvatskog košarkaškog saveza]
* [https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/prva-muska-liga]
* [https://www.hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga]
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga]
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/basketball-Prva-Liga_2019-2020.asp eurobasket.com, ''Prva liga'']
* [https://basketball.hr/vijesti/oznaka/prva-muska-liga?order=published_at&page=1 basketball.hr, ''Prva muška liga'']
* [https://crosarka.com/crosarka-news/goran-gunjevic-prva-liga-ce-biti-poprilicno-zahtjevna/ crosarka.com, ''Goran Gunjević: Prva liga će biti poprilično zahtjevna''], objavljeno 3. listopada 2017.
* [https://crosarka.com/crosarka-news/uvod-u-prvu-musku-ligu/ crosarka.com, ''Uvod u Prvu mušku ligu''], objavljeno 6. listopada 2018.
* [https://crosarka.com/crosarka-news/prva-liga-raspored-za-novu-sezonu/ crosarka.com, ''Prva liga: Raspored za novu sezonu''], objavljeno 7. kolovoza 2019.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Bb start}}
{{Basketball box inner start}}
{{Prva muška košarkaška liga}}
{{Košarka u Hrvatskoj}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja|Prva]]
[[Kategorija:Prva hrvatska muška košarkaška liga (2017.)| Prva]]
p0l09xsqmc8dit64d9r4y6v5tnlnxmq
7087759
7087730
2024-12-13T13:34:21Z
Croxyz
205325
/* Sudionici */
7087759
wikitext
text/x-wiki
{{Košarkaška liga
| ime = Prva muška liga
| slika =
| države = {{Z+X|HRV}}
| osnovana = [[2017.]]
| predsjednik =
| broj_klubova = 14
| prvaci_sezone = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|2022./23.]]
| prvaci = [[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]
| najuspješniji_klub =
| rang_lige = II.
| viša_liga = [[Premijer liga (košarka)|Premijer liga]]
| niža_liga = Druga muška liga
| službena_stranica = [https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/prva-muska-liga]
| sezona = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2023./24.|2023./24.]]
}}
'''Prva muška liga''' ('''''Prva hrvatska muška košarkaška liga''''') je liga drugog stupnja [[Premijer liga (košarka)|hrvatskog košarkaškog prvenstva]]. <br> Ligu organizira ''[[Hrvatski košarkaški savez]]''.
== O ligi ==
'''Prva muška liga''' je osnovana 2017. godine, te je zamijenila dotadašnju ''[[A-2 Hrvatska košarkaška liga|"A-2 ligu"]]'' kao liga drugog stupnja.<ref> [https://crosarka.com/crosarka-news/prva-liga-uspjeh-ili-prevelik-zalogaj/ crosarka.com, ''Prva liga – uspjeh ili prevelik zalogaj''], objavljeno 26. prosinca 2017., pristupljeno 7. lipnja 2020. </ref>
Pet dotadašnjih skupina ''"A-2 lige"'' su postale skupine ''"Druge muške lige"'' (treći stupanj natjecanja).
== Sudionici ==
=== Sezona 2024./25. ===
* ''[[KK Puntamika|Aleta Puntamika]]'' – [[Zadar]]
* ''[[KK Bosco Zagreb|Bosco]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]]
* ''[[KK Škrljevo|DepoLink Škrljevo]]'' – [[Škrljevo]]
* ''[[KK Đakovo|Đakovo]]'' – [[Đakovo]]
* ''[[KK Gorica Velika Gorica|Gorica]]'' – [[Velika Gorica]]
* ''[[KK Hermes Analitica Zagreb|Hermes Analitica]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi]]'' – [[Zadar]]
* ''[[KK Marsonia|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]]
* ''[[HAKK Mladost Zagreb|Mladost]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Omiš|Omiš Čagalj Tours]]'' – [[Omiš]]
* ''[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela]]'' – [[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]]
* ''[[KK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
* ''[[KK Zapruđe Zagreb|Zagreb]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|ZAG}}
=== Bivši sudionici ===
{|
|-
|valign="top" width="45%"|
* ''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]]
* ''[[KK Željezničar Karlovac|Šanac]]'' – [[Karlovac]]
* ''[[KK Grafičar Ludbreg|Grafičar]]'' – [[Ludbreg]]
* ''[[KK Amfora Makarska|Amfora]]'' – [[Makarska]]
* ''[[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice]]'' – [[Osijek]]
* ''[[KK Mislav|Podstrana]]'' – [[Podstrana]]
* ''[[KK Istrauni Pula|Istrauni]]'' – [[Pula]]
* ''[[KK Stoja Pula|Stoja]]'' – [[Pula]]
* ''[[KK Pula 1981|Pula 1981]]'' – [[Pula]]
* ''[[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]]'' – [[Rijeka]]
|valign="top" width="45%"|
* ''[[AKK Universitas Split|Universitas]]'' – [[Split]]
* ''[[KK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]]
* ''[[KK Borovo Vukovar|Borovo]]'' – [[Vukovar]]
* ''[[KK Puntamika|Puntamika]]'' – [[Zadar]] {{fusg|PUN}}
* ''[[KK Agrodalm Zagreb|Agrodalm]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CEDJ}}
* ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CEDJ}}
* ''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|DIN}}
* ''[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Medveščak Zagreb|Medveščak]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[KK Sesvete|Sesvete]]'' – [[Sesvete]], [[Zagreb]]
|-
|}
<small>
{{fusd|CEDJ}} – ''[[KK Cedevita Zagreb|"Cedevita Junior"]]'' se spojila s klubom ''"Agrodalm"'', te je preuzela njegovo mjesto u ligi <br>
{{fusd|DIN}} – ''[[KK Dinamo Zagreb|"Dinamo"]]'' – do 2020. godine kao ''"Rudeš"'' <br>
{{fusd|PUN}} – ''[[KK Puntamika|"Puntamika"]]'' – do 2022. kao ''"Sonik Puntamika"'', potom ''"Opus Puntamika"'' <br>
{{fusd|ZAG}} – ''[[KK Zapruđe Zagreb|"Zagreb"]]'' do 2021. godine ''"Zapruđe"''
</small>
== Dosadašnje sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size: 90%"
!rowspan="2"|sezona !!rowspan="2"|klubova !!colspan="3"|doigravanje !!rowspan="2"| !!colspan="2"|ligaški dio !!rowspan="2"| !!rowspan="2"|plasirali se u [[Premijer liga (košarka)|Premijer ligu]]
|-
!prvak !!rez. završnice !!doprvak !!prvi !!drugi
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2017./18.|2017./18.]] ||12 ||colspan="3" align="center"|<small> nije igrano ||rowspan="6"| ||'''[[KK Gorica Velika Gorica|Gorica (Velika Gorica)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||rowspan="6"| ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]], [[KK Gorica Velika Gorica|Gorica (Velika Gorica)]]
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2018./19.|2018./19.]] ||12 ||'''[[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]] ||align="center"|<small> '''2-1''' <br> (86:62, 81:86, 84:81) ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]] ||[[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]] ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]] ||[[KK Dubrava Zagreb|Dubrava (Zagreb)]], [[KK Sonik-Puntamika Zadar|Sonik Puntamika (Zadar)]]
|-
|''[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.|2019./20.]] ||12 ||colspan="3" align="center"|<small> nije igrano ||<s> '''[[KK Jazine Arbanasi Zadar|Jazine Arbanasi (Zadar)]] ||<s> [[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2020./21.|2020./21.]] ||12 ||'''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]] ||align="center"|<small> '''2:1''' <br> (85:75, 80:88, 82:78) ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]] ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Junior (Zagreb)]]
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2021./22.|2021./22.]] ||12 ||'''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||<center> <small> '''2:1''' <br> (77:62, 56:73, 79:78 p) ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]] ||[[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]], [[KK Bosco Zagreb|Bosco (Zagreb)]]
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|2022./23.]] ||12 ||'''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] ||<center> <small> '''2:0''' <br> (86:67, 91:74) ||[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela (Kaštel Sućurac)]] ||[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] ||[[KK Kaštela Kaštel Sućurac|Ribola Kaštela (Kaštel Sućurac)]] ||[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]
|-
!colspan="10"|
|-
|[[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2023./24.|2023./24.]] ||14 || || ||<center> <small> || || ||
|-
|colspan="10"|<small> sezona 2019./20. prekinuta nakon 19. kola zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] <br>
'''Podebljano''' - prvaci ''"Prve muške lige"''' u sezoni
|-
|}
== Povezani članci ==
* [[Premijer liga (košarka)|Premijer liga]]
* [[A-2 Hrvatska košarkaška liga|A-2 liga]]
* [[B-1 Hrvatska košarkaška liga|B-1 liga]]
* [[Kup Krešimira Ćosića]]
* [[Hrvatski košarkaški savez]]
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hks-cbf.hr/ Službena stranica Hrvatskog košarkaškog saveza]
* [https://www.hks-cbf.hr/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/prva-muska-liga]
* [https://www.hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga/ hks-cbf.hr/kategorija/prva-muska-liga]
* [http://arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga arhiva.hks-cbf.hr/natjecanja/prva-muska-liga]
* [https://www.eurobasket.com/Croatia/basketball-Prva-Liga_2019-2020.asp eurobasket.com, ''Prva liga'']
* [https://basketball.hr/vijesti/oznaka/prva-muska-liga?order=published_at&page=1 basketball.hr, ''Prva muška liga'']
* [https://crosarka.com/crosarka-news/goran-gunjevic-prva-liga-ce-biti-poprilicno-zahtjevna/ crosarka.com, ''Goran Gunjević: Prva liga će biti poprilično zahtjevna''], objavljeno 3. listopada 2017.
* [https://crosarka.com/crosarka-news/uvod-u-prvu-musku-ligu/ crosarka.com, ''Uvod u Prvu mušku ligu''], objavljeno 6. listopada 2018.
* [https://crosarka.com/crosarka-news/prva-liga-raspored-za-novu-sezonu/ crosarka.com, ''Prva liga: Raspored za novu sezonu''], objavljeno 7. kolovoza 2019.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Bb start}}
{{Basketball box inner start}}
{{Prva muška košarkaška liga}}
{{Košarka u Hrvatskoj}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja|Prva]]
[[Kategorija:Prva hrvatska muška košarkaška liga (2017.)| Prva]]
pjrweybnegpbapa1ma8xfv6tlfd0hov
UEFA Liga prvaka 2020./21.
0
682556
7088132
7011463
2024-12-14T01:33:06Z
Croxyz
205325
7088132
wikitext
text/x-wiki
{{izdvojeni članak|studeni 2021.}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
|ime=UEFA Liga prvaka 2020./21.
|izvorni_naziv=
|slika=[[Datoteka:Porto_Estádio_do_Dragão_2.jpg|300 px]]
|opis= [[Estádio do Dragão]], domaćin [[Finale UEFA Lige prvaka 2021.|finalne utakmice]]
|datum= [[8. kolovoza]] – [[30. rujna]] [[2020.]] (kvalifikacije)<br>[[20. listopada]] [[2020.]] – [[29. svibnja]] [[2021.]] (odgovarajuće natjecanje)
|br_momčadi= 32 (natjecanje po skupinama)<br />79 (kvalifikacije)
|prvaci= {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|broj= 2
|drugi= {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|utakmice= 125
|golovi= 366
|posjećenost= 180.049
|naj_strijelac= {{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] <br> (10 gola)
|naj_igrač = ''Golman:'' <br> {{Z|SEN}} [[Édouard Mendy]] <br> ([[Chelsea F.C.|Chelsea]])<ref name="UCL goalkeeper">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/026c-1317b1d16759-056f2e78eadd-1000--goalkeeper-of-the-season-mendy/ |title=Champions League Goalkeeper of the Season: Edouard Mendy |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021. |access-date=26. kolovoza 2021.}}</ref> <br> ''Branič:'' <BR> {{Z|POR}} [[Rúben Dias]] <br> ([[Manchester City F.C.|Manchester City]])<ref name="UCL defender">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/026c-1317b6ce9b50-6dbaaa42282d-1000--defender-of-the-season-ruben-dias/ |title=Champions League Defender of the Season: Rúben Dias |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021. |access-date=26. kolovoza 2021.}}</ref> <br> ''Vezni:'' <br> {{Z|FRA}} [[N'Golo Kanté]] <br> ([[Chelsea F.C.|Chelsea]])<ref name="UCL midfielder">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/026c-1317baf0a7ae-4e35592f18ad-1000--midfielder-of-the-season-kante/ |title=Champions League Midfielder of the Season: N'Golo Kanté |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021. |access-date=26. kolovoza 2021.}}</ref> <br> ''Napadač:'' <br> {{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] <br> ([[Borussia Dortmund]])<ref name="UCL forward">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/026c-1317bed66b10-0c90556ae125-1000--forward-of-the-season-haaland/ |title=Champions League Forward of the Season: Erling Haaland |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021. |access-date=26. kolovoza 2021.}}</ref>
|prethodno= [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]]
|sljedeće= [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
}}
'''UEFA Liga prvaka 2020./21.''' bila je 66. sezona najelitnijega [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 29. sezona od kada je to natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju je sudjelovalo 79 momčadi iz 54 [[:Kategorija:Nacionalni nogometni savezi|nogometna saveza]]. Branitelj naslova bio je [[FC Bayern München|Bayern München]]. Natjecanje je osvojio [[Chelsea F.C.|Chelsea]].
Finalna se [[utakmica]] trebala održati u [[Sankt-Peterburg]]u u tamošnjoj Gazprom-Areni koju [[UEFA]], zbog imena [[sponzor]]a, vodi kao [[Sankt-Peterburg Arena|stadion u Sankt-Peterburgu]].<ref>{{deu oznaka}} UEFA Champions League: [https://de.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2625409.html?iv=true Endspiele der Champions League 2021, 2022, 2023 und 2024] (objavljeno 24. rujna 2019.), pristupljeno 23. listopada 2021.</ref> Zbog odgađanja završnog susreta predsezone zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], pomaknut je i slijed mjesta održavanja budućih finalnih utakmica. Naime, prema prvotnom je planu [[Finale UEFA Lige prvaka 2021.|finalna utakmica sezone 2020./21.]] trebala biti odigrana na [[olimpijski stadion Atatürk|olimpijskome stadionu Atatürk]] u [[Istanbul]]u, ali je UEFA, poslije neuspjelih pregovora da se finale te sezone odigra u [[Engleska|Engleskoj]], odlučila da se finalni susret [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] i Chelseaja odigra na [[Estádio do Dragão]] u [[Porto|Portu]] u [[Portugal]]u.<ref>{{deu oznaka}} [[Der Spiegel|Spiegel.de]] – [https://www.spiegel.de/sport/finale-der-champions-league-porto-statt-istanbul-a-89403faa-6106-46f6-ae7a-060f222cdc6e Finale der Champions League: Porto statt Istanbul – mit 12.000 Fans] (objavljeno 13. svibnja 2021.), pristupljeno 23. listopada 2021.</ref>
== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2020./21. ukupno je sudjelovalo 79 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (Lihtenštajn nema domaću ligu). Klubovi su razmješani prema Uefa koficijentima države iz koje dolaze:
* Države ranga od 1 do 4 imaju 4 kluba
* Države ranga od 5 do 6 imaju 3 kluba
* Države ranga od 7 do 15 imaju 2 kluba
* Države ranga od 16 do 55 imaju 1 klub (bez [[Lihtenštajn]]a). Pobjednici Lige prvaka i Europske lige imaju osigurano mjesto u Ligi prvaka za ovu sezonu u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. Za [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] 2020./21., nogometnim savezima se dodjeljuju mjesta u skladu s njihovim UEFA koeficijentom [[2019.]] godine. Uzima se u obzir njihov učinak u europskim natjecanjima od 2014./15. do 2018./19.
== Zemlje sudionice ==
{|
|- valign=top
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!1.
|{{Z|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
| align="right" |103,569
| rowspan="4" align="center" |4
|-
!2.
|{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
| align="right" |85,462
|-
!3.
|{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
| align="right" |74,725
|-
!4.
|{{Z|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
| align="right" |71,927
|-
!5.
|{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
| align="right" |58,498
| rowspan="2" align="center" |3
|-
!6.
|{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
| align="right" |50,549
|-
!7.
|{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
| align="right" |48,232
| rowspan="9" align="center" |2
|-
!8.
|{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
| align="right" |39,900
|-
!9.
|{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
| align="right" |38,900
|-
!10.
|{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
| align="right" |34,600
|-
!11.
|{{Z|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
| align="right" |32,433
|-
!12.
|{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
| align="right" |31,250
|-
!13.
|{{Z|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
| align="right" |28,675
|-
!14.
|{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
| align="right" |27,600
|-
!15.
|{{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
| align="right" |27,375
|-
!16.
|{{Z|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
| align="right" |27,025
| rowspan="4" align="center" |1
|-
!17.
|{{Z|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
| align="right" |26,900
|-
!18.
|{{Z|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
| align="right" |24,925
|-
!19.
|{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
| align="right" |22,250
|-
|}
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!20.
|{{Z|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
| align="right" |22,125
| rowspan="12" align="center" |1
|-
!21.
|{{Z|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
| align="right" |21,875
|-
!22.
|{{Z|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
| align="right" |20,900
|-
!23.
|{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
| align="right" |20,200
|-
!24.
|{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
| align="right" |19,250
|-
!25.
|{{Z|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
| align="right" |19,250
|-
!26.
|{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
| align="right" |19,000
|-
!27.
|{{Z|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
| align="right" |18,625
|-
!28.
|{{Z|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
| align="right" |17,500
|-
!29.
|{{Z|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
| align="right" |15,950
|-
!30.
|{{Z|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
| align="right" |15,625
|-
!31.
|{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
| align="right" |15,000
|-
!32.
|{{Z|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
| align="right" |13,500
| rowspan="1" align="center" |0
|-
!33.
|{{Z|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
| align="right" |10,500
| rowspan="6" align="center" |1
|-
!34.
|{{Z|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
| align="right" |8,000
|-
!35.
|{{Z|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
| align="right" |7,750
|-
!36.
|{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
| align="right" |7,500
|-
!37.
|{{Z|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
| align="right" |7,450
|-
|}
|
{| class="wikitable"
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
|-
!38.
|{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
| align="right" |7,275
| rowspan="18" align="center" |1
|-
!39.
|{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
| align="right" |7,250
|-
!40.
|{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| align="right" |7,125
|-
!41.
|{{Z|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
| align="right" |6,750
|-
!42.
|{{Z|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
| align="right" |5,625
|-
!43.
|{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
| align="right" |5,500
|-
!44.
|{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
| align="right" |5,250
|-
!45.
|{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
| align="right" |5,125
|-
!46.
|{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
| align="right" |5,000
|-
!47.
|{{Z|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
| align="right" |4,750
|-
!48.
|{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
| align="right" |4,125
|-
!49.
|{{Z|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
| align="right" |4,125
|-
!50.
|{{Z|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
| align="right" |4,000
|-
!51.
|{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
| align="right" |4,000
|-
!52.
|{{Z|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
| align="right" |3,875
|-
!53.
|{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
| align="right" |2,500
|-
!54.
|{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
| align="right" |1,831
|-
!55.
|{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
| align="right" |0,666
|}
|}
== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref name="uefa1819">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2499801.html |title=Champions League and Europa League changes next season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=27. veljače 2018. |access-date=27. veljače 2018.}}</ref>
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan="2" |Pretkolo<br>(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|<center>—</center>
|-
! colspan="2" |Prvo kolo kvalifikacija<br>(34 momčadi)
|
* 31 prvak iz saveza rangiranih od 18. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz pretkola
|-
! rowspan="2" |Drugo kolo kvalifikacija
!Put prvaka<br>(20 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 17. mjesta
|
* 17 pobjednika iz prvog kola kvalifikacija
|-
!Put neprvaka<br>(6 momčadi)
|
* 6 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta
|<center>—</center>
|-
! rowspan="2" |Treće kolo kvalifikacija
!Put prvaka<br>(10 momčadi)
|
*
|
* 10 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(6 momčadi)
|
* 3 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta
|
* 3 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (staza neprvaka)
|-
! rowspan="2" |Play-off
(doigravanje)
!Put prvaka<br>(8 momčadi)
|
* 3 prvaka iz saveza rangiranih od 12. do 14. mjesta
|
* 5 pobjednika iz trećeg kola kvalifikacija (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
| 1 trećeplasirana ekipa iz saveza rangiranog na 6. mjestu
|
* 3 pobjednika iz drugog kola kvalifikacija (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi)
|
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta
* 6 drugoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 5 trećeplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih ekipa iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika iz play-off runde (put prvaka)
* 2 pobjednika iz play-off runde (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}
== Timovi ==
{| class="wikitable"
|+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2020./21.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Timovi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style="min-width:10em"|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2019./20.|1.]])<sup>[[UEFA Liga prvaka 2019./20.|LP]]</sup>
|style="min-width:10em"|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] ([[La Liga 2019./20.|4.]])<sup>[[UEFA Europska liga 2019./20.|EL]]</sup>
|style="min-width:10em"|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] ([[La Liga 2019./20.|1.]])
|style="min-width:10em"|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2019./20.|2.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2019./20.|3.]])
|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2019./20.|1.]])
|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2019./20.|2.]]){{fusg|ENG}}
|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2019./20.|3.]])
|-
|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ([[FA Premier liga 2019./20.|4.]])
|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2019./20.|1.]])
|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] ([[Serie A 2019./20.|2.]])
|{{Z|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] ([[Serie A 2019./20.|3.]])
|-
|{{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]] ([[Serie A 2019./20.|4.]])
|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2019./20.|2.]])
|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2019./20.|3.]])
|{{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2019./20.|4.]])
|-
|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|FRA}}
|{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille]] ([[Ligue 1 2019./20.|Prek-2.]]){{fusg|FRA}}
|{{Z|FRA}} [[Stade Rennais F.C.|Stade Rennais]] ([[Ligue 1 2019./20.|Prek-3.]]){{fusg|FRA}}
|{{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2019./20.|1.]])
|-
|{{Z|RUS}} [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2019./20.|2.]])
|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2019./20.|1.]])
|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|BEL}}
|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2019./20.|1.]])
|-
|{{Z|TUR}} [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] ([[Süper Lig 2019./20.|1.]])
|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|NIZ}}
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=2|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2019./20.|1.]])
|{{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2019./20.|1.]])
|{{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2019./20.|1.]])
|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|RUS}} [[FC Krasnodar|Krasnodar]] ([[Ruska Premijer liga 2019./20.|3.]])
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]]
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2019./20.|2.]])
|{{Z|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] ([[Jupiler Pro League 2019./20.|Prek-2.]]){{fusg|BEL}}
|{{Z|UKR}} [[Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2019./20.|2.]])
|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2019./20.|1.]])
|{{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2019./20.|1.]])
|{{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2019./20.|1.]])
|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] ([[Süper Lig 2019./20.|3.]]){{fusg|TUR}}
|{{Z|NIZ}} [[AZ Alkmaar]] ([[Eredivisie 2019./20.|Prek-2.]]){{fusg|NIZ}}
|{{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ([[Austrijska Bundesliga 2019./20.|2.]])
|{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] ([[Prva češka nogometna liga 2019./20.|2.]])
|-
|{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ([[Grčka Superliga 2019./20.|2.]])
|{{Z|HRV}} [[NK Lokomotiva|Lokomotiva Zagreb]] ([[1. HNL 2019./20.|2.]])
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=9|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]]
|{{Z|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] ([[Ciparska prva divizija 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|CiP}}
|{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2019./20.|1.]])
|{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|ŠKO}}
|{{Z|BJE}} [[Dinamo Brest]] ([[Bjeloruska Premier liga 2019.|1.]])
|-
|{{Z|ŠVE}} [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] ([[Allsvenskan 2019.|1.]])
|{{Z|NOR}} [[Molde FK|Molde]] ([[Eliteserien 2019.|1.]])
|{{Z|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] ([[Kazahstanska Super Liga 2019.|1.]])
|{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2019./20.|1.]])
|-
|{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|AZE}}
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] ([[Izraelska premijer liga 2019./20.|1.]])
|{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2019./20.|1.]])
|{{Z|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2019./20.|1.]])
|-
|{{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2019./20.|1.]])
|{{Z|SLO}} [[NK Celje|Celje]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2019./20.|1.]])
|{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2019./20.|1.]])
|{{Z|MAK}} [[FK Sileks|Sileks]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2019./20.|Prek-2.]]){{fusg|SJM}}
|-
|{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2019.|1.]])
|{{Z|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] ([[Albanska Superliga 2019./20.|1.]])
|{{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]] ([[Irska Premier liga 2019.|1.]])
|{{Z|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] ([[Veikkausliiga 2019.|1.]])
|-
|{{Z|ISL}} [[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR]] ([[Úrvalsdeild 2019.|1.]])
|{{Z|BIH}} [[FK Sarajevo|Sarajevo]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|BIH}}
|{{Z|LIT}} [[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva]] ([[A Lyga 2019.|1.]])
|{{Z|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2019.|1.]])
|-
|{{Z|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ([[Luksemburška prva liga 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|LUK}}
|{{Z|ARM}} [[FC Ararat-Armenia|Ararat-Armenia]] ([[Premijer liga Armenije 2019./20.|1.]])
|{{Z|MLT}} [[Floriana F.C.|Floriana]] ([[Malteška Premier liga 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|MAL}}
|{{Z|EST}} [[FC Flora|Flora]] ([[Meistriliiga 2019.|1.]])
|-
|{{Z|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2019.|1.]])
|{{Z|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] ([[Velška premijer liga 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|WAL}}
|{{Z|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|CG}}
|{{Z|OVČ}} [[KÍ Klaksvík|KÍ]] ([[Nogometna liga Farskih otoka 2019.|1.]])
|-
|{{Z|GIB}} [[Europa F.C.|Europa]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|GIB}}
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Pretkolo|{{Abbr|PR|Pretkolo}}]]
|{{Z|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|SJI}}
|{{Z|KOSV}} [[KF Drita Gnjilane|Drita]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2019./20.|1.]])
|{{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] ([[Primera Divisió 2019./20.|1.]])
|{{Z|SMR}} [[S.P. Tre Fiori|Tre Fiori]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2019./20.|Prek-1.]]){{fusg|SAN}}
|}
{{fusd|AZE}} '''Azerbajdžan:''' [[Azerbajdžanska Premier liga 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bio je [[Qarabağ FK|Qarabağ]] (proglašen prvakom), stoga mu je [[Azerbajdžanski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.affa.az/index.php/news/craiyy-komitsinin-iclas-keirilib/66567 |title=İcraiyyə Komitəsinin iclası keçirilib |publisher=Azərbaycan Futbol Federasiyaları Assosiasiyası |date=18. lipnja 2020.}}</ref>
{{fusd|BEL}} '''Belgija:''' [[Jupiler Pro League 2019./20.]] napušten je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji timovi u vrijeme prekidanja lige bili su [[Club Brugge KV|Club Brugge]] (proglašen prvakom) i [[K.A.A. Gent|Gent]], stoga im je [[Belgijski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.sport.be/fr/jupilerproleague/nieuws/article.html?Article_ID=884824 |title=Communication à la suite de l'Assemblée Générale |publisher=Jupiler Pro League |date=15. svibnja 2020. |access-date=26. kolovoza 2020. |archive-date=12. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200912170651/https://www.sport.be/fr/jupilerproleague/nieuws/article.html?Article_ID=884824 |url-status=dead }}</ref>
{{fusd|BIH}} '''Bosna i Hercegovina:''' [[Nogometna Premijer liga BiH 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bio je [[FK Sarajevo|Sarajevo]] (proglašen prvakom), stoga mu je [[Bosanskohercegovački nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/odrzana-51-sjednica-io-ns-fs-bih/ |title=ODRŽANA 51.SJEDNICA IO NS/FS BiH |publisher=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=1. lipnja 2020.}}</ref>
{{fusd|CG}} '''Crna Gora:''' [[Prva crnogorska nogometna liga 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bila je [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] (proglašena prvakom), stoga joj je [[Crnogorski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://fscg.me/vijesti/7577/saopstenje-izvrsnog-odbora-07072020/ |title=Saopštenje Izvršnog odbora – 07.07.2020. |publisher=Fudbalski savez Crne Gore |date=7. srpnja 2020.}}</ref>
{{fusd|CiP}} '''Cipar:''' [[Ciparska prva divizija 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bila je [[AC Omonia|Omonia]] (proglašena prvakom), stoga joj je [[Ciparski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.cfa.com.cy/Gr/news/39843 |title=Δ.Σ. ΚΟΠ: Απόφαση για διακοπή του Πρωταθλήματος Cyta και του Κυπέλλου Coca - Cola |publisher=Κυπριακή Ομοσπονδία Ποδοσφαίρου |date=15. svibnja 2020.}}</ref>
{{fusd|ENG}} '''Engleska:''' [[Manchester City F.C.|Manchester City]], tim koji je završio na drugom mjestu u [[FA Premier liga 2019./20.|FA Premier ligi 2019./20.]], kvalificirao se za grupnu fazu UEFA Lige prvaka 2020./21., no UEFA Club Financial Control Body izbacio je Manchester City 14. veljače 2020. godine iz svih UEFA natjecanja za sezone 2020./21. i 2021./22. zbog navodnog kršenja [[Financijski fair play|regulacija financijskog fair playa]].<ref name="UEFA statement">{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/about-uefa/news/newsid=2638659.html |title=Club Financial Control Body Adjudicatory Chamber decision on Manchester City Football Club |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=14. veljače 2020. |access-date=14. veljače 2020.}}</ref> Zbog tog je Manchester City podnio žalbu [[Sportski arbitražni sud|Sportskom arbitražnom sudu]] (CAS).<ref name="MCFC statement">{{cite news |url=https://www.mancity.com/news/club-news/club-news/2020/february/manchester-city-club-statement |title=Club statement |website=[[Manchester City F.C.]] |date=14. veljače 2020. |access-date=14. veljače 2020.}}</ref> Dana 13. srpnja 2020. Sportski arbitražni sud presudio je u korist Manchestera Cityja, poništivši odluku UEFA-e.<ref>{{cite web |url=https://www.tas-cas.org/fileadmin/user_upload/CAS_Media_Release_6785_Decision.pdf |title=13.07.2020 – Decision in the arbitration procedure between Manchester City FC & UEFA |publisher=Court of Arbitration for Sport |date=13. srpnja 2020.}}</ref>
{{fusd|FRA}} '''Francuska:''' [[Ligue 1 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Tri najbolja tima u ligi po prosječnom broju bodova po utakmici u vrijeme prekidanja lige bili su: [[Paris Saint-Germain]] (proglašen prvakom, [[Olympique de Marseille]] i [[Stade Rennais F.C.|Stade Rennais]], stoga im je [[Francuski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.ligue1.com/Articles/NEWS/2020/04/30/psg-champions-season-ended-ligue-1 |title=PSG champions as season ended |publisher=Ligue 1 |date=30. travnja 2020. |access-date=30. travnja 2020.}}</ref>
{{fusd|GIB}} '''Gibraltar:''' [[Prva gibraltarska nogometna liga 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bila je [[Europa F.C.|Europa]] (proglašena prvakom), stoga joj je [[Gibraltarski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.gibraltarfa.com/news/domestic-football-season-terminated-177 |title=Domestic Football Season Terminated. |publisher=Gibraltar Football Association |date=1. svibnja 2020.}}</ref>
{{fusd|LUK}} '''Luksemburg:''' [[Luksemburška prva liga 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bio je [[CS Fola Esch|Fola Esch]] (proglašen prvakom), stoga mu je [[Luksemburški nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=http://flf.lu/La-FLF/Actualites/Informations-aux-clubs-de-la-FLF-%E2%80%93-crise-du-CO-(1).aspx |title=Informations aux clubs de la FLF – crise du CORONA COVID-19 Décisions du Conseil d’Administration |publisher=Fédération Luxembourgeoise de Football |date=28. travnja 2020. |access-date=26. kolovoza 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200428205137/http://www.flf.lu/La-FLF/Actualites/Informations-aux-clubs-de-la-FLF-%E2%80%93-crise-du-CO-(1).aspx |archivedate=28. travnja 2020.}}</ref>
{{fusd|MAL}} '''Malta:''' [[Malteška Premier liga 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bila je [[Floriana F.C.|Floriana]] (proglašena prvakom), stoga joj je [[Malteški nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.mfa.com.mt/en/news/news/4391/malta-football-association-council--statement.htm |title=Malta Football Association Council – Statement |publisher=Malta Football Association |date=25. svibnja 2020.}}</ref>
{{fusd|NIZ}} '''Nizozemska''': [[Eredivisie 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|Pandemije koronavirusa]]. Najbolji timovi u vrijeme prekidanja lige bili su [[AFC Ajax|Ajax]] (proglašen prvakom) i [[AZ Alkmaar]], stoga im je [[Nizozemski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.knvb.nl/nieuws/betaald-voetbal/competitiezaken/59905/afwikkeling-voetbalseizoen-2019%E2%80%9920-een-feit |title=Afwikkeling voetbalseizoen 2019/’20 een feit |publisher=Koninklijke Nederlandse Voetbalbond |date=22. travnja 2020.}}</ref>
{{fusd|SAN}} '''San Marino:''' [[Campionato Sammarinese di Calcio 2019./20.]] napušten je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bio je [[S.P. Tre Fiori|Tre Fiori]] (proglašen prvakom), stoga mu je [[Sanmarinski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.fsgc.sm/la-prossima-stagione-iniziera-il-1-luglio-tre-fiori-e-fiorentino-campioni-2019-20/ |title=La prossima stagione inizierà il 1 luglio, Tre Fiori e Fiorentino campioni 2019-20 |publisher=Federazione Sammarinese Giuoco Calcio |date=23. lipnja 2020.}}</ref>
{{fusd|SJI}} '''Sjeverna Irska:''' [[NIFL Premiership 2019./20.]] napušten je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bio je [[Linfield F.C.|Linfield]] (proglašen prvakom), stoga mu je [[Sjevernoirski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.nifootballleague.com/news/2020/june/statement-26-june/ |title=STATEMENT: 26 JUNE 2020 |publisher=Northern Ireland Football League |date=26. lipnja 2020.}}</ref>
{{fusd|SJM}} '''Sjeverna Makedonija:''' [[Prva makedonska nogometna liga 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bio je [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] koji nije uspio dobiti licencu od UEFA-e, stoga je [[Sjevernomakedonski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21. [[FK Sileks|Sileksu]] koji je završio na 2. mjestu.<ref>{{cite web |url=https://ffm.mk/sednica-na-upraven-odbor-na-ffm-4 |title=Седница на Управен одбор на ФФМ |publisher=Фудбалска Федерација на Македонија |date=26. lipnja 2020. |access-date=26. kolovoza 2020. |archive-date=13. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200913031636/https://ffm.mk/sednica-na-upraven-odbor-na-ffm-4 |url-status=dead }}</ref>
{{fusd|ŠKO}} '''Škotska''': [[Škotski Premiership 2019./20.]] napušten je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim po prosječnom broju bodova po utakmici u vrijeme prekidanja lige bio je [[Celtic F.C.|Celtic]] (proglašen prvakom), stoga mu je [[Škotski nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://spfl.co.uk/news/ladbrokes-premiership-and-spfl-season-201920-cur |title=Ladbrokes Premiership and SPFL Season 2019/20 curtailed |publisher=Scottish Professional Football League |date=18. svibnja 2020.}}</ref>
{{fusd|TUR}} '''Turska:''' [[Trabzonspor]], klub koji je osvojio 2. mjesto [[Süper Lig 2019./20.|Süper Liga 2019./20.]], trebao je igrati kvalifikacijske utakmice za UEFA Ligu prvaka 2020./21., no UEFA Club Financial Control Body izbacio je Trabzonspor 3. lipnja 2020. godine iz svih UEFA natjecanja za sezonu 2020./21. zbog kršenja [[Financijski fair play|regulacija financijskog fair playa]].<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/news/newsid=2642073.html |title=CFCB Adjudicatory Chamber issues order excluding Trabzonspor AŞ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=3. lipnja 2020. |access-date=3. lipnja 2020.}}</ref> Zbog tog je Trabzonspor podnio žalbu [[Sportski arbitražni sud|Sportskom arbitražnom sudu]] (CAS).<ref>{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/sports-court-to-announce-trabzonspor-verdict-this-month/1913110 |title=Sports court to announce Trabzonspor verdict this month |publisher=aa.com.tr |date=16. srpnja 2020.}}</ref> Dana 30. srpnja 2020. Sportski arbitražni sud odbio je žalbu Trabzonspora.<ref>{{cite web |url=https://www.tas-cas.org/fileadmin/user_upload/CAS_Media_Release_7169.pdf |title=CAS issues its decision in the appeal filed by Trabzonspor A.S. against UEFA |work=tas-cas.org |date=30. srpnja 2020.}}</ref> Stoga je Trabzonsporovo mjesto u kvalifikacijama zamijenio [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]], klub koji je te sezone osvojio 3. mjesto.
{{fusd|WAL}} '''Wales:''' [[Velška premijer liga 2019./20.]] napuštena je zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]]. Najbolji tim u vrijeme prekidanja lige bio je [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]], stoga mu je [[Velški nogometni savez]] odobrio nastupanje u UEFA Ligi prvaka 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.faw.cymru/en/news/faw-board-decide-curtail-national-leagues-season/ |title=FAW Board decide to curtail National Leagues season |publisher=Football Association of Wales |date=19. svibnja 2020.}}</ref>
== Kalendar natjecanja ==
{| class="wikitable"
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Pretkolo
| 17. srpnja 2020.
| 8. kolovoza 2020. (polufinale)
| 11. kolovoza 2020. (finale)
|-
| Prvo kolo kvalifikacija
| 9. kolovoza 2020.
|colspan=2 align=center| 18. – 19. kolovoza 2020.
|-
| Drugo kolo kvalifikacija
| 10. kolovoza 2020.
|colspan=2 align=center| 25. – 26. kolovoza 2020.
|-
| Treće kolo kvalifikacija
| 31. kolovoza 2020.
|colspan=2 align=center| 15. – 16. rujna 2020.
|-
| Doigravanje
| 1. rujna 2020.
| 22. – 23. rujna 2020.
| 29. – 30. rujna 2020.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 1. listopada 2020.
|colspan=2 align=center| 20. – 21. listopada 2020.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 27. – 28. listopada 2020.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 3. – 4. studenog 2020.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 24. – 25. studenog 2020.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 1. – 2. prosinca 2020.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 8. – 9. prosinca 2020.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 14. prosinca 2020.
| 16. – 17. i 23. – 24. veljače 2021.
| 9. – 10. i 16. – 17. ožujka 2021.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 19. ožujka 2021.
| 6. – 7. travnja 2021.
| 13. – 14. travnja 2021.
|-
| Polufinale
| 27. – 28. travnja 2021.
| 4. – 5. svibnja 2021.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 29. svibnja 2021.
|}
== Pretkolo ==
Pretkolo je bilo turnirskog tipa i kompletno je odigrano u [[Nyon]]u, [[Švicarska]]. Pobjednik ove runde plasirao se u prvo kolo kvalifikacija za UEFA Ligu prvaka 2020./21. Poražene ekipe nastavile su s natjecanjem u drugom kolu kvalifikacija za [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europsku ligu 2020./21.]]
Ždrijeb za pretkolo održan je 17. srpnja 2020. godine u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2021/2001246/ |title=UEFA Champions League preliminary round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=17. srpnja 2020.}}</ref> Polufinalne utakmice igrane su 8. kolovoza,<ref>{{cite web |url=https://www.irishfa.com/news/2020/june/domestic-teams-to-start-in-european-competitions-in-august |title=Domestic teams to start in European competitions in August |publisher=Irish Football Association |date=18. lipnja 2020.}}</ref> a finalna se trebala igrati 11. kolovoza. Finalna utakmica nije odigrana jer su dva igrača [[KF Drita Gnjilane|Drite]] bila pozitivna na [[SARS-CoV-2]], stoga je [[Linfield F.C.|Linfield]] nagrađen s rezultatom 3:0.
{| class=wikitable
|-
!width=230| Prva momčad
! style="width:70px; text-align:center;"| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[Tre Fiori]] {{Z|SMR}} || align=center | 0:2 || {{Z|SJI}} '''[[Linfield F.C.|Linfield]]'''
|-
| align=right | '''[[KF Drita Gnjilane|Drita]]''' {{Z|KOSV}} || align=center | 2:1 || {{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]]
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | [[KF Drita Gnjilane|Drita]] {{Z|KOSV}} || align=center | 0:3 <br> {{abbr|(nag.)|nagrađen}} || {{Z|SJI}} '''[[Linfield F.C.|Linfield]]'''
|}
== Kvalifikacije ==
=== Prvo kolo kvalifikacija ===
Poražene ekipe nastavljaju s natjecanjem u drugom kolu kvalifikacija za [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europsku ligu 2020./21.]]
Ždrijeb za prvo kolo kvalifikacija održan je 9. kolovoza 2020. godine u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2021/2001248/ |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=9. kolovoza 2020.}}</ref><section end=Q1 /> Utakmice su igrane 18. i 19. kolovoza 2020. godine.
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | MAĐ | 2:0 | [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] | ŠVE }}
{{OneLegResult| '''[[Celtic F.C.|Celtic]]''' | ŠKO | 6:0 | [[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR]] | ISL }}
{{OneLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | POLJ | 1:0 | [[Linfield F.C.|Linfield]] | SJI }}
{{OneLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | MOL | 2:0 | [[CS Fola Esch|Fola Esch]] | LUX }}
{{OneLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | WAL | 0:2 | '''[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | BIH }}
{{OneLegResult| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' | SRB | 5:0 | [[Europa F.C.|Europa]] | GIB }}
{{OneLegResult| [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | CG | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | BUG }}
{{OneLegResult| [[FC Ararat-Armenia|Ararat-Armenia]] | ARM | 0:1 | '''[[AC Omonia|Omonia]]''' | CIP }}
{{OneLegResult| [[Floriana F.C.|Floriana]] | MLT | 0:2 | '''[[CFR Cluj]]''' | RUM }}
{{OneLegResult| '''[[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]''' | IZR | 2:0 | [[Riga FC|Riga]] | LAT }}
{{OneLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | AZE | 4:0 | [[FK Sileks|Sileks]] | MAK }}
{{OneLegResult| [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | GRU | 0:2 | '''[[KF Tirana|Tirana]]''' | ALB }}
{{OneLegResult| '''[[Dinamo Brest]]''' | BJE | 6:3 | [[FK Astana|Astana]] | KAZ }}
{{OneLegResult| '''[[Molde FK|Molde]]''' | NOR | 5:0 | [[Kuopion Palloseura|KuPS]] | FIN }}
{{OneLegResult| [[FC Flora|Flora]] | EST | 1:2 | '''[[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva]]''' | LIT }}
{{OneLegResult| '''[[NK Celje|Celje]]''' | SLO | 3:0 | [[Dundalk F.C.|Dundalk]] | IRS }}
{{OneLegResult| '''[[KÍ Klaksvík|KÍ]]''' | OVČ | 3:0 <br> {{abbr|(nag.)|nagrađen}}{{fusg|SLB}} | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | SLK }}
|}
{{fusd|SLB}} Utakmica između klubova [[KÍ Klaksvík|KÍ]] i [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] originalno je trebala biti odigrana 19. kolovoza 2020., no prebačena je na 21. kolovoza 2020. jer je jedan član osoblja Slovana Bratislave bio pozitivan na [[SARS-CoV-2]], stoga je cijela momčad Slovana Bratislave stavljena u karantenu.<ref name="Šport.sk KÍ Slovan Bratislava">{{cite web |url=https://sport.aktuality.sk/c/457089/sk-slovan-bratislava-oznamil-novy-datum-zapasu-s-ki-klaksvik-liga-majstrov-prekolo/ |title=ŠK Slovan Bratislava oznámil nový dátum zápasu s KÍ Klaksvík |publisher=Šport.sk |date=19. kolovoza 2020.}}</ref> Dana 21. kolovoza utakmica nije mogla biti igrana jer je jedan igrač Slovana Bratislave bio pozitivan na SARS-CoV-2, stoga je cijela druga momčad stavljena u karantenu.<ref name="Šport.sme.sk KÍ Slovan Bratislava">{{cite web |url=https://sport.sme.sk/c/22472701/piatkovy-zapas-ki-klaksvik-slovan-bratislava-zrusili.html |title=Slovan nebude hrať ani v piatok, o prípadnej kontumácii rozhodne UEFA |publisher=Šport.sme.sk |date=21. kolovoza 2020.}}</ref><ref name="UEFA-KÍ-Slovan Bratislava">{{cite web |url=https://www.uefa.com/insideuefa/about-uefa/news/0260-1030a9a30dd7-f8ce9a469794-1000--uefa-statement-on-uefa-champions-league-first-qualifying-round-/ |title=UEFA statement on UEFA Champions League first qualifying round match KÍ Klaksvík v ŠK Slovan Bratislava |publisher=UEFA |date=22. kolovoza 2020.}}</ref> [[UEFA]] je nagradila KÍ s rezultatom 3:0 zbog regulacija vezanih za COVID-19.<ref name="KÍ víðari í Champions League">{{cite web |url=https://ki.fo/news/327/ki-vidari-i-champions-league |title=KÍ víðari í Champions League |publisher=ki.fo |date=24. kolovoza 2020. |access-date=28. kolovoza 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201020064943/https://ki.fo/news/327/ki-vidari-i-champions-league |archivedate=20. listopada 2020.}}</ref><ref name="UEFA-decision-KÍ-Slovan Bratislava">{{cite web |url=https://www.uefa.com/insideuefa/disciplinary/news/0260-1035795da3be-41fdb8281cb1-1000--uefa-appeals-body-renders-decision-on-ucl-first-qualifying-roun/ |title=UEFA Appeals Body renders decision on UCL first qualifying round match KÍ Klaksvík v ŠK Slovan Bratislava |publisher=UEFA |date=24. kolovoza 2020.}}</ref>
=== Drugo kolo kvalifikacija ===
Drugo kolo kvalifikacija podijeljeno je u dva odvojena dijela: jedan za prvake i jedan za neprvake. Poražene ekipe u oba dijela nastavljaju s natjecanjem u trećem kolu kvalifikacija za [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europsku ligu 2020./21.]]
Ždrijeb za drugo kolo kvalifikacija održan je 10. kolovoza 2020. godine u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2021/2001249/ |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10. kolovoza 2020.}}</ref> Utakmice su igrane 25. i 26. kolovoza 2020. godine.
{{OneLegStart}}
|-
!colspan=6|Put prvaka
{{OneLegResult| [[CFR Cluj]] | RUM | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|p]]) <br> (5:6 [[Jedanaesterac|k]]) | '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | HRV }}
{{OneLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | ŠVI | 3:1 | [[KÍ Klaksvík|KÍ]] | OVČ }}
{{OneLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | ŠKO | 1:2 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | MAĐ }}
{{OneLegResult| [[FK Sūduva Marijampolė|Sūduva]] | LIT | 0:3 | '''[[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]''' | IZR }}
{{OneLegResult| [[Legia Varšava]] | POLJ | 0:2 ([[produžetci (nogomet)|p]]) | '''[[AC Omonia|Omonia]]''' | CIP }}
{{OneLegResult| [[NK Celje|Celje]] | SLO | 1:2 | '''[[Molde FK|Molde]]''' | NOR }}
{{OneLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | BUG | 0:1 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | DAN }}
{{OneLegResult| '''[[Dinamo Brest]]''' | BJE | 2:1 | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | BIH }}
{{OneLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | AZE | 1:0 | [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | MOL }}
{{OneLegResult| [[KF Tirana|Tirana]] | ALB | 0:1 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' | SRB }}
|-
!colspan=6|Put neprvaka
{{OneLegResult| '''[[AZ Alkmaar]]''' | NIZ | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|p]]) | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | ČEŠ }}
{{OneLegResult| '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' | GRČ | 3:1 | [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] | TUR }}
{{OneLegResult| [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | HRV | 0:1 | '''[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]]''' | AUT }}
|}
=== Treće kolo kvalifikacija ===
Treće kolo kvalifikacija podijeljeno je u dva odvojena dijela: jedan za prvake i jedan za neprvake. Poražene ekipe iz Puta prvaka nastavljaju s natjecanjem u doigravanju za [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europsku ligu 2020./21.]] Poražene ekipe iz Puta neprvaka stječu pravo sudjelovanja u grupnoj fazi [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]]
Ždrijeb za treće kolo kvalifikacija održan je 31. kolovoza 2020. godine u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2021/2001250/ |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=31. kolovoza 2020.}}</ref> Utakmice su igrane 15. i 16. rujna 2020. godine.
{{OneLegStart}}
|-
!colspan=6|Put prvaka
{{OneLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | MAĐ | 2:1 | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | HRV | }}
{{OneLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | AZE | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|p]]) <br> (5:6 [[Jedanaesterac|k]]) | '''[[Molde FK|Molde]]''' | NOR | }}
{{OneLegResult| '''[[AC Omonia|Omonia]]''' | CIP | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|p]]) <br> (4:2 [[Jedanaesterac|k]]) | [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | SRB | }}
{{OneLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | DAN | 3:0 | [[BSC Young Boys|Young Boys]] | ŠVI | }}
{{OneLegResult| '''[[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]''' | IZR | 1:0 | [[FK Dinamo Brest|Dinamo Brest]] | BJE | }}
|-
!colspan=6| Put neprvaka
{{OneLegResult| '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' | GRČ | 2:1 | [[S.L. Benfica|Benfica]] | POR | }}
{{OneLegResult| '''[[Dinamo Kijev]]''' | UKR | 2:0 | [[AZ Alkmaar]] | NIZ | }}
{{OneLegResult| '''[[K.A.A. Gent|Gent]]''' | BEL | 2:1 | [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | AUT | }}
|}
== Doigravanje ==
Doigravanje je podijeljeno u dva odvojena dijela: jedan za prvake i jedan za neprvake. Poražene ekipe iz oba dijela nastavljaju s natjecanjem u grupnoj fazi [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]]
Ždrijeb za doigravanje održan je 1. rujna 2020. godine u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2021/2001251/ |title=UEFA Champions League play-off round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=1. rujna 2020.}}</ref> Prve utakmice igrane se 22. i 23. rujna, a uzvratne utakmice 29. i 30. rujna 2020. godine.
{{TwoLeg start}}
|-
!colspan=6|Put prvaka
{{TwoLegResult| [[Slavia Prag]] | {{Z|ČEŠ}} | 1:4 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} | 0:0 | 1:4 }}
{{TwoLegResult| [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|IZR}} | 2:5 | '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} | 1:2 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]''' | {{Z|GRČ}} | 2:0 | [[AC Omonia|Omonia]] | {{Z|CIP}} | 2:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| [[Molde FK|Molde]] |{{Z|NOR}} | 3:3 ([[Gol u gostima|g]]) | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 3:3 | 0:0 }}
|-
!colspan=6|Put neprvaka
{{TwoLegResult| '''[[FK Krasnodar|Krasnodar]]''' | {{Z|RUS}} | 4:2 | [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|GRČ}} | 2:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| [[K.A.A. Gent|Gent]] | {{Z|BEL}} | 1:5 | '''[[Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 1:2 | 0:3 }}
|}
== Grupna faza ==
=== Grupa A ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[FC Bayern München|BAY]]
!width="30"|[[Atlético Madrid|ATM]]
!width="30"|[[FC Red Bull Salzburg|SAL]]
!width="30"|[[FK Šahtar Donjeck|LOM]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|6
|5
|1
|0
|18
|5
| +13
|'''16'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|6
|2
|3
|1
|7
|8
| −1
|'''9'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|6
|1
|1
|4
|10
|17
| −7
|'''4'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:6
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]
|6
|0
|3
|3
|5
|10
| −5
|'''3'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa B ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Real Madrid CF|RMA]]
!width="30"|[[Borussia Mönchengladbach|BMG]]
!width="30"|[[FK Šahtar Donjeck|ŠAH]]
!width="30"|[[Inter Milan|INT]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|6
|3
|1
|2
|11
|9
| +2
|'''10'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:2
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
|6
|2
|2
|2
|16
|9
| +7
|'''8'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:3
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|6
|2
|2
|2
|5
|12
| −7
|'''8'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:6
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|6
|1
|3
|2
|7
|9
| −2
|'''6'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa C ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Manchester City F.C.|MCI]]
!width="30"|[[FC Porto|POR]]
!width="30"|[[Olympiacos F.C.|OLY]]
!width="30"|[[Olympique de Marseille|OM]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|6
|5
|1
|0
|13
|1
| +12
|'''16'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|6
|4
|1
|1
|10
|3
| +7
|'''13'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]
|6
|1
|0
|5
|2
|10
| −8
|'''3'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille]]
|6
|1
|0
|5
|2
|13
| −11
|'''3'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa D ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Liverpool F.C.|LIV]]
!width="30"|[[Atalanta B.C.|ATA]]
!width="30"|[[AFC Ajax|AJX]]
!width="30"|[[FC Midtjylland|MID]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|6
|4
|1
|1
|10
|3
| +7
|'''13'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]]
|6
|3
|2
|1
|10
|8
| +2
|'''11'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:5
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|6
|2
|1
|3
|7
|7
| 0
|'''7'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]]
|6
|0
|2
|4
|4
|13
| −9
|'''2'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa E ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Chelsea F.C.|CHE]]
!width="30"|[[Sevilla FC|SEV]]
!width="30"|[[FK Krasnodar|KRA]]
!width="30"|[[Stade Rennais F.C.|REN]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|6
|4
|2
|0
|14
|2
| +12
|'''14'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|6
|4
|1
|1
|9
|8
| +1
|'''13'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:4
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[FK Krasnodar|Krasnodar]]
|6
|1
|2
|3
|6
|11
| −5
|'''5'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Stade Rennais F.C.|Stade Rennais]]
|6
|0
|1
|5
|3
|11
| −8
|'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa F ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Borussia Dortmund|BVB]]
!width="30"|[[S.S. Lazio|LAZ]]
!width="30"|[[Club Brugge KV|BRU]]
!width="30"|[[FK Zenit Sankt Peterburg|ZEN]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|6
|4
|1
|1
|12
|5
| +7
|'''13'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
|6
|2
|4
|0
|11
|7
| +4
|'''10'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:1
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|6
|2
|2
|2
|8
|10
| −2
|'''8'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]
|6
|0
|1
|5
|4
|13
| −9
|'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa G ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Juventus F.C.|JUV]]
!width="30"|[[FC Barcelona|BAR]]
!width="30"|[[Dinamo Kijev|DYK]]
!width="30"|[[Ferencvárosi TC|FER]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|6
|5
|0
|1
|14
|4
| +10
|'''15'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|6
|5
|0
|1
|16
|5
| +11
|'''15'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:1
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
|6
|1
|1
|4
|4
|13
| −9
|'''4'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:4
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|6
|0
|1
|5
|5
|17
| −12
|'''1'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:2
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
=== Grupa H ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!width="20"|Poz.
!width="205"|Momčad
!width="20"|Uta.
!width="20"|Pob.
!width="20"|Izj.
!width="20"|Por.
!width="20"|PoG.
!width="20"|PrG.
!width="20"|GR
!width="20"|Bod.
!Nastavak natjecanja
|width="5" rowspan="5" bgcolor="#fff"|
!width="30"|[[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
!width="30"|[[RB Leipzig|RBL]]
!width="30"|[[Manchester United F.C.|MUN]]
!width="30"|[[İstanbul Başakşehir F.K.|IB]]
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|6
|4
|0
|2
|13
|6
| +7
|'''12'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:0
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:1
|- bgcolor="ccffcc"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|6
|4
|0
|2
|11
|12
| −1
|'''12'''
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:0
|- bgcolor="cce6ff"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|6
|3
|0
|3
|15
|10
| +5
|'''9'''
|nastavak natjecanja u [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europskoj ligi]]
|bgcolor="#f9f9f9"| 1:3
|bgcolor="#f9f9f9"| 5:0
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|bgcolor="#f9f9f9"| 4:1
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|TUR}} [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]]
|6
|1
|0
|5
|7
|18
| −11
|'''3'''
|
|bgcolor="#f9f9f9"| 0:2
|bgcolor="#f9f9f9"| 3:4
|bgcolor="#f9f9f9"| 2:1
|bgcolor="#f2f2f2"| —
|}
== Drugi dio natjecanja ==
{{LP-Bracket
|team-width = 180
| RD1-team01 = {{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
| RD1-team02 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
| RD1-score01-1 = 1
| RD1-score02-1 = 4
| RD1-score01-2 = 1
| RD1-score02-2 = 2
| RD1-score01-agg = 2
| RD1-score02-agg = 6
| RD1-team03 = {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| RD1-team04 = {{Z|FRA}} '''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]'''
| RD1-score03-1 = 1
| RD1-score04-1 = 4
| RD1-score03-2 = 1
| RD1-score04-2 = 1
| RD1-score03-agg = 2
| RD1-score04-agg = 5
| RD1-team05 = {{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
| RD1-team06 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
| RD1-score05-1 = 0
| RD1-score06-1 = 2
| RD1-score05-2 = 0
| RD1-score06-2 = 2
| RD1-score05-agg = 0
| RD1-score06-agg = 4
| RD1-team07 = {{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| RD1-team08 = {{Z|NJE}} '''[[Borussia Dortmund]]'''
| RD1-score07-1 = 2
| RD1-score08-1 = 3
| RD1-score07-2 = 2
| RD1-score08-2 = 2
| RD1-score07-agg = 4
| RD1-score08-agg = 5
| RD1-team09 = {{Z|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]]
| RD1-team10 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]'''
| RD1-score09-1 = 0
| RD1-score10-1 = 1
| RD1-score09-2 = 1
| RD1-score10-2 = 3
| RD1-score09-agg = 1
| RD1-score10-agg = 4
| RD1-team11 = {{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
| RD1-team12 = {{Z|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
| RD1-score11-1 = 0
| RD1-score12-1 = 2
| RD1-score11-2 = 0
| RD1-score12-2 = 2
| RD1-score11-agg = 0
| RD1-score12-agg = 4
| RD1-team13 = {{Z|POR}} '''[[FC Porto|Porto]]''' ([[Gol u gostima|g]])
| RD1-team14 = {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
| RD1-score13-1 = 2
| RD1-score14-1 = 1
| RD1-score13-2 = 2
| RD1-score14-2 = 3
| RD1-score13-agg = 4
| RD1-score14-agg = 4
| RD1-team15 = {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| RD1-team16 = {{Z|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''
| RD1-score15-1 = 0
| RD1-score16-1 = 1
| RD1-score15-2 = 0
| RD1-score16-2 = 2
| RD1-score15-agg = 0
| RD1-score16-agg = 3
| RD2-team01 = {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| RD2-team02 = {{nowrap|{{Z|FRA}} '''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]''' ([[pravilo gola u gostima|g]])}}
| RD2-score01-1 = 2
| RD2-score02-1 = 3
| RD2-score01-2 = 1
| RD2-score02-2 = 0
| RD2-score01-agg = 3
| RD2-score02-agg = 3
| RD2-team03 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
| RD2-team04 = {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| RD2-score03-1 = 2
| RD2-score04-1 = 2
| RD2-score03-2 = 2
| RD2-score04-2 = 1
| RD2-score03-agg = 4
| RD2-score04-agg = 2
| RD2-team05 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
| RD2-team06 = {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| RD2-score05-1 = 3
| RD2-score06-1 = 1
| RD2-score05-2 = 0
| RD2-score06-2 = 0
| RD2-score05-agg = 3
| RD2-score06-agg = 1
| RD2-team07 = {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
| RD2-team08 = {{Z|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''
| RD2-score07-1 = 0
| RD2-score08-1 = 2
| RD2-score07-2 = 1
| RD2-score08-2 = 0
| RD2-score07-agg = 1
| RD2-score08-agg = 2
| RD3-team01 = {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
| RD3-team02 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
| RD3-score01-1 = 1
| RD3-score02-1 = 2
| RD3-score01-2 = 0
| RD3-score02-2 = 2
| RD3-score01-agg = 1
| RD3-score02-agg = 4
| RD3-team03 = {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| RD3-team04 = {{Z|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''
| RD3-score03-1 = 1
| RD3-score04-1 = 1
| RD3-score03-2 = 0
| RD3-score04-2 = 2
| RD3-score03-agg = 1
| RD3-score04-agg = 3
| RD4-team01 = {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| RD4-team02 = {{Z|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''
| RD4-score01 = 0
| RD4-score02 = 1
}}
=== Osmina finala ===
Ždrijeb za osminu finala održan je 14. prosinca 2020. godine u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2021/2001253/ |title=UEFA Champions League round of 16 draw |publisher=UEFA.com}}</ref> Prve utakmice su se odigrale 15., 17., 23. i 24. veljače 2021. godine, a uzvratne 9., 10., 16. i 17. ožujka 2021. godine.
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|[[Borussia Mönchengladbach]]|{{Z|NJE}}|0:4|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|{{Z|ENG}}|0:2|0:2}}
{{TwoLegResult|[[S.S. Lazio|Lazio]]|{{Z|ITA}}|2:6|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|{{Z|NJE}}|1:4|1:2}}
{{TwoLegResult|[[Atlético Madrid]]|{{Z|ŠPA}}|0:3|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|{{Z|ENG}}|0:1|0:2}}
{{TwoLegResult|[[RB Leipzig]]|{{Z|NJE}}|0:4|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|{{Z|ENG}}|0:2|0:2}}
{{TwoLegResult|'''[[FC Porto|Porto]]'''|{{Z|POR}}|3:3 ([[Gol u gostima|g]])|[[Juventus F.C.|Juventus]]|{{Z|ITA}}|2:1|2:3 ([[produžetci (nogomet)|p]])}}
{{TwoLegResult|[[FC Barcelona|Barcelona]]|{{Z|ŠPA}}|2:5|'''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]'''|{{Z|FRA}}|1:4|1:1}}
{{TwoLegResult|[[Sevilla FC|Sevilla]]|{{Z|ŠPA}}|4:5|'''[[Borussia Dortmund]]'''|{{Z|NJE}}|2:3|2:2}}
{{TwoLegResult|[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|{{Z|ITA}}|1:4|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}|0:1|1:3}}
|}
=== Četvrtfinale ===
Ždrijeb za četvrtfinale održan je 19. ožujka 2021. godine u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2021/2001255/ |title=UEFA Champions League quarter-final and semi-final draws |publisher=UEFA.com}}</ref> Prve utakmice bit će igrane 6. i 7. travnja 2021. godine, a uzvratne 13. i 14. travnja 2021. godine.
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|{{Z|ENG}}|4:2|[[Borussia Dortmund]]|{{Z|NJE}}|2:1|2:1}}
{{TwoLegResult|[[FC Porto|Porto]]|{{Z|POR}}|1:2|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|{{Z|ENG}}|0:2|1:0}}
{{TwoLegResult|[[FC Bayern München|Bayern München]]|{{Z|NJE}}|3:3 ([[pravilo gola u gostima|g]])|'''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]'''|{{Z|FRA}}|2:3|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}|3:1|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|{{Z|ENG}}|3:1|0:0}}
|}
=== Polufinale ===
Ždrijeb za polufinale bit će održan 19. ožujka 2021. godine u 12:00 po [[CET]]-u, odmah nakon ždrijeba za osminu finala.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice bit će igrane 27. i 28. travnja 2021. godine, a uzvratne 4. i 5. svibnja 2021. godine.
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|{{Z|FRA}}|1:4|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|{{Z|ENG}}|1:2|0:2}}
{{TwoLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|{{Z|ŠPA}}|1:3|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|{{Z|ENG}}|1:1|0:2}}
|}
=== Finale ===
{{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2021.}}
Finale je igrano 29. svibnja 2021. godine na [[Estádio do Dragão|Estádiju do Dragãu]] u [[Porto|Portu]]. Ždrijeb za „domaćina” iz administrativnih razloga održan je 19. ožujka 2021. godine u 12:00 po [[CET]]-u, odmah nakon ždrijeba za osminu finala i četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/>
{{footballbox
| datum = 29. svibnja 2021.
| vrijeme = 22:00 ([[Vrijeme u Turskoj|TRT]])
| momčad1 = {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| rezultat = 0:1
| izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2029498/ (izvještaj)] <!--TRENUTNO NE POSTOJI-->
| momčad2 = {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| strijelci1 =
| strijelci2 = [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol}} 42'
| stadion = [[Estádio do Dragão]], [[Porto]]
| gledatelji= 14.110<ref name="full_time">{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/ucl/2021/2029498_fr.pdf |title=Full Time Report Final – Manchester City v Chelsea |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |date=29. svibnja 2021. |access-date=29. svibnja 2021.}}</ref>
| sudac= [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Španjolski nogometni savez|Španjolska]])
}}
<br />
{| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;"
|-
!Pobjednik UEFA Lige prvaka 2020./21.
|-
|-
|[[Datoteka:Chelsea_FC.svg|100 px]]<br />'''{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' <br /> '''2. titula'''
|}
== Statistike ==
Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja.
=== Strijelci ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto
!Igrač
!Momčad
!Golovi
!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|10
|705
|-
|2.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|8
|900
|-
|rowspan="7"|3.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Olivier Giroud]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|rowspan="7"|6
|257
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|386
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Marcus Rashford]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|416
|-
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|597
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Neymar]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|746
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[Mohamed Salah]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|781
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|842
|-
|rowspan="5"|10.
|align=left|{{Z|ITA}} [[Ciro Immobile]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
|rowspan="5"|5
|417
|-
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|514
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|rowspan="2"|540
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Alassane Pléa]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Sérgio Oliveira]]
|align=left|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|740
|}
<small>Izvor:</small><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2021/statistics/round=2001252/players/kind=goals/index.html |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=5. svibnja 2021.}}</ref>
=== Asistenti ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto
!Igrač
!Momčad
!Asistencije
!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|KOL}} [[Juan Cuadrado]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|6
|551
|-
|rowspan="3"|2.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Joshua Kimmich]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan="3"|4
|617
|-
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|669
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Ángel Di María]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|697
|-
|rowspan="11"|5.
|align=left|{{Z|ENG}} [[Jadon Sancho]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|rowspan="11"|3
|386
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Alassane Pléa]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
|rowspan="2"|540
|-
|align=left|{{Z|SRB}} [[Dušan Tadić]]
|align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kingsley Coman]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|549
|-
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Angeliño]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|627
|-
|align=left|{{Z|NJE}} [[Thomas Müller]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|632
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Neymar]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|746
|-
|align=left|{{Z|NJE}} [[Kai Havertz]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|788
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|900
|-
|align=left|{{Z|HRV}} [[Luka Modrić]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|911
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Phil Foden]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|1066
|-
|}
<small>Izvor:</small></small><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2021/statistics/round=2001252/players/kind=goals/index.html#order=4desc |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=5. svibnja 2021.}}</ref>
== Momčad natjecanja ==
UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref>{{cite news |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12688c451cdd-b6efcb4ce948-1000--champions-league-all-star-squad/ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=31. svibnja 2021. |access-date=1. lipnja 2021.}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Pozicija
!Igrač
!Momčad
|-
|rowspan=3|Golmani
|align=left|{{Z|BEL}} [[Thibaut Courtois]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Ederson Moraes|Ederson]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|SEN}} [[Édouard Mendy]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|rowspan=6|Braniči
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[César Azpilicueta]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Rúben Dias]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Marquinhos]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|-
|align=left|{{Z|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Ben Chilwell]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{Z|AUT}} [[David Alaba]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
|rowspan=8|Vezni
|align=left|{{Z|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Mason Mount]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[N'Golo Kanté]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|NJE}} [[İlkay Gündoğan]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|HRV}} [[Luka Modrić]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Sérgio Oliveira]]
|align=left|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Phil Foden]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|rowspan=6|Napadači
|align=left|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|-
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Neymar]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|}
=== Igrači sezone ===
{{col-begin}}
{{col-2}}
====Golman sezone====
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Rang
!Igrač
!Momčad
!Bodovi
|-
|-
|- bgcolor="#D0F0C0"
|1.
|align=left|{{Z|SEN}} [[Édouard Mendy]]<ref name="UCL goalkeeper"/>
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|286
|-
|2.
|align=left|{{Z|BRA}} [[Ederson Moraes|Ederson]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|154
|-
|3.
|align=left|{{Z|BEL}} [[Thibaut Courtois]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|96
|-
|4.
|align=left|{{Z|KOS}} [[Keylor Navas]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|50
|-
|5.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Manuel Neuer]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|36
|-
|6.
|align=left|{{Z|SLO}} [[Jan Oblak]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|35
|-
|7.
|align=left|{{Z|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
|20
|-
|8.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Marc-André ter Stegen]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|13
|-
|rowspan=2|9.
|align=left|{{Z|BRA}} [[Alisson]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|rowspan=2|4
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Agustín Marchesín]]
|align=left|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|}
{{col-2}}
====Branič sezone====
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Rang
!Igrač
!Momčad
!Bodovi
|-
|- bgcolor="#D0F0C0"
|1.
|align=left|{{Z|POR}} [[Rúben Dias]]<ref name="UCL defender"/>
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|217
|-
|2.
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[César Azpilicueta]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|115
|-
|3.{{fusg|1}}
|align=left|{{Z|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|78
|-
|4.{{fusg|1}}
|align=left|{{Z|BRA}} [[Marquinhos]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|78
|-
|5.
|align=left|{{Z|BRA}} [[Thiago Silva]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|59
|-
|6.
|align=left|{{Z|ENG}} [[Kyle Walker]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|35
|-
|7.
|align=left|{{Z|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|18
|-
|8.
|align=left|{{Z|ENG}} [[John Stones]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|15
|-
|rowspan=2|9.
|align=left|{{Z|AUT}} [[David Alaba]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan=2|14
|-
|align=left|{{Z|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-2}}
{{notelist-ua}}
====Vezni sezone====
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Rang
!Igrač
!Momčad
!Bodovi
|-
|- bgcolor="#D0F0C0"
|1.
|align=left|{{Z|FRA}} [[N'Golo Kanté]]<ref name="UCL midfielder"/>
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|263
|-
|2.
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|197
|-
|3.
|align=left|{{Z|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|149
|-
|rowspan=2|4.
|align=left|{{Z|NJE}} [[İlkay Gündoğan]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|rowspan=2|15
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Mason Mount]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|rowspan=2|6.
|align=left|{{Z|NIZ}} [[Frenkie de Jong]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|rowspan=2|9
|-
|align=left|{{Z|HRV}} [[Luka Modrić]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|8.
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Pedri]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|6
|-
|rowspan=2|9.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Kai Havertz]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|rowspan=2|5
|-
|align=left|{{Z|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|}
{{col-2}}
====Napadač sezone====
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Rang
!Igrač
!Momčad
!Bodovi
|-
|- bgcolor="#D0F0C0"
|1.
|align=left|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]]<ref name="UCL forward"/>
|align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|202
|-
|2.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|154
|-
|3.
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|104
|-
|4.
|align=left|{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|76
|-
|5.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|70
|-
|6.
|align=left|{{Z|BRA}} [[Neymar]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|23
|-
|rowspan=2|7.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Kai Havertz]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|rowspan=2|16
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|rowspan=2|9.
|align=left|{{Z|BEL}} [[Romelu Lukaku]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|rowspan=2|6
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Mason Mount]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|}
{{col-end}}
== Bilješke ==
* {{fusd|1}} Iako su [[Antonio Rüdiger|Rüdiger]] i [[Marquinhos]] imali isti broj bodova, Rüdiger je završio ispred Marquinhosa jer je imao veći broj glasova koji donose pret bodova.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2020./21.]]
* [[UEFA Superkup 2021.]]
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2020-21}}
* [http://www.uefa.com/uefachampionsleague/index.html UEFA Liga prvaka] (službena stranica)
* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/2021/ Raspored i rezultati], [[UEFA]]
{{sezone UEFA Lige prvaka}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2020-21]]
iquyzuvyn0rtamwekmdzkhndqp0c40c
Tamnoleđi galeb
0
683920
7088060
6506432
2024-12-14T01:01:29Z
Croxyz
205325
7088060
wikitext
text/x-wiki
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Tamnoleđi galeb
| status = LC
| status_sistem = IUCN3.1
| status_ref =<ref>{{cite web |url=https://www.iucnredlist.org/details/22694373/0 |title=Larus fuscus |author=BirdLife International |author-link=BirdLife International |year=2012 |access-date=26. studenoga 2013.}}</ref>
| slika = Larus-fuscus-taxbox.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = ''Larus fuscus graellsii''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = [[Charadriiformes]]
| familia = [[Laridae]]
| genus = ''[[Larus]]''
| species = '''''L. fuscus'''''
| dvoimeno = ''Larus fuscus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10. izdanje Systema Naturae|1758]]
| karta_raspon = Larus fuscus map.svg
| karta_raspon_opis =
{{legenda|#FF7F2A|Gniježđenje}}{{legenda|#7137C8|Cijelu godinu}}{{legenda|#5F8DD3|Bez gniježđenja}}
| razdioba_stupanj = Podvrste
| razdioba = vidi u [[#Podvrste|tekstu]]
}}
'''Tamnoleđi galeb''' (''Larus fuscus'') je veliki [[galeb]] koji se razmnožava na [[Atlantski ocean|atlantskim]] obalama Europe. [[Seoba ptica|Ptica selica]] je, ljetuje na [[Britanski otoci|Britanskim otocima]], a zimi seli do [[zapadna Afrika|zapadne Afrike]]. Redoviti je zimski posjetitelj istočne obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], vjerojatno iz matične populacije na [[Island]]u.
== Opis ==
Tamnoleđi galeb manji je od [[Srebrnasti galeb|srebrnastog galeba]]. Taksonomija kompleksa srebrnastog galeba / tamnoleđeg galeba vrlo je složena; različiti znanstveni autoriteti priznaju između dvije i osam vrsta. Ova skupina ima [[Prstenasta vrsta|prstenastu]] rasprostranjenost oko sjeverne polutke. Razlike između susjednih oblika u ovom prstenu prilično su malene, ali za dva krajnja oblika je očito da su različite vrste. Tamnoleđi galeb velik je od 51 do 64 cm, ima raspon krila između 124 i 150 cm, a težak je između 452 i 1100 grama. Nominalna podvrsta je u prosjeku nešto manja od ostale dvije podvrste.<ref name="AAB"/> Mužjaci su prosječne težine 824 g, a ženke 708 g. U odnosu na ''Larus Marinus'', tamnoleđi galeb je puno manja ptica, vitkije građe, žutih, a ne ružičastih nogu, i manjih bijelih "zrcala" na vrhovima krila. Odrasli imaju crna ili tamno siva krila (ovisno o podvrsti) i leđa. Kljun je žut s crvenom mrljom po kojoj mladi kljucaju, potičući hranjenje (vidi [[fiksni obrazac djelovanja]]). Glava je zimi sivija, za razliku od ''Larus marinus''. Godišnja mitarenje za odrasle započinje između svibnja i kolovoza, a kod nekih ptica završava se tek u studenom.<ref>RSPB Handbook of British Birds (2014). UK {{ISBN|978-1-4729-0647-2}}</ref>
Mlade ptice imaju ljuskava crno-smeđa leđa i uredan uzorak krila. Treba im četiri godine da dostignu zrelost. Mladi se galebovi najlakše prepoznaju po čvrstom tamnom tercijalnom perju.
Njihovo je glasanje "smijeh" poput krika srebrnastog galeba, ali s izrazito dubljim tonom.
== Razmnožavanje ==
[[File:Larus fuscus MWNH 0325.JPG|thumb|Jaja, [[Muzej Wiesbaden]]]]
Ova se vrsta gnijezdi u [[Kolonija (biologija)|kolonijama]] na obalama i jezerima, praveći gnijezda poredana u niz na tlu ili litici. Ženka obično polaže tri jaja. U nekim gradovima vrsta se gnijezdi u urbanom okruženju, često zajedno sa srebrnastim galebovima.<ref name="thisbrighton"/>
== Taksonomija ==
Tamnoleđi galeb jedna je od mnogih vrsta koje je [[Carl Linné]] izvorno opisao u svom [[10. izdanje Systema Naturae|10. izdanju ''Systema Naturae'']] iz 1758. godine i još uvijek nosi izvorno latinsko ime ''Larus fuscus''.<ref name="Linnaeus1758">{{Citiranje knjige |last=Linnaeus |first=C. |author=Carl Linnaeus |title=Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata |location=Holmiae [Stockholm] |publisher=(Laurentii Salvii) |year=1758 |URL=https://biodiversitylibrary.org/page/727041}}</ref> pri čemu je ''fuscus'' vjerojatno bila referenca na crnu ili smeđu boju.<ref name="job">{{Citiranje knjige |last=Jobling |first=James A |year=2010 |title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names |URL=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling |publisher=Christopher Helm |location=London}}</ref>
=== Podvrste ===
Pet priznatih [[podvrsta]] su:
* ''L. f. graellsii'' <small>[[ Alfred Brehm|Brehm]], 1857</small>: [[Grenland]], [[Island]], [[Farski otoci]], [[Britanski otoci]], zapadna Europa - ima tamno sivi plašt
* ''L. f. intermedius'' <small>Schiøler, 1922</small> : [[Nizozemska]], [[Njemačka]], [[Danska]], jugozapadna [[Švedska]] i zapad [[Norveška|Norveške]] - ima čađavo crni plašt
* ''L. f. fuscus'' <small>[[Carl Linné|Linnaeus]], 1758</small>: sjeverna Norveška, Švedska i [[Finska]] do [[Bijelo more|Bijelog mora]] - ima sjajno crni plašt
* ''[[Larus fuscus heuglini|L. f. heuglini]]'' <small>Bree, 1876</small>: sjeverna [[Rusija]] do sjeverno-središnjeg [[Sibir]]a, poznat kao Heuglinov galeb, prije se smatrao zasebnom vrstom.
* ''L. f. barabensis'' <small>[[ Hans Johansen|Johansen]], 1960</small> : [[Srednja Azija]]
== Izvori ==
{{Reflist|refs=
<ref name="AAB">{{Cite AllAboutBirds |Lesser black-backed gull}}</ref>
<ref name="thisbrighton">{{cite web |url=http://www.thisbrighton.co.uk/culture-wildlife4.htm |title=The Urban Gull – a new phenomenon |accessdate=15. rujna 2009. |archive-date=2. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090402111909/http://www.thisbrighton.co.uk/culture-wildlife4.htm |url-status=dead }}</ref>
<!--
<ref name="CRC">{{cite book |title=CRC Handbook of Avian Body Masses |editor-first=John B. Jr. |editor-last=Dunning |publisher=CRC Press |year=1992 |isbn=978-0-8493-4258-5}}</ref>
<ref name="Harrison1991">{{cite book |last=Harrison |first=Peter |title=Seabirds: An Identification Guide |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |year=1991 |isbn=978-0-395-60291-1}}</ref>
<ref name="Olsen2004">{{cite book |first1=Klaus Malling |last1=Olsen |first2=Hans |last2=Larsson |title=Gulls: Of North America, Europe, and Asia |url=https://archive.org/details/gullsofnorthamer0000olse |url-access=registration |publisher=Princeton University Press |year=2004 |isbn=978-0691119977}}</ref>-->
}}
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat = Larus fuscus
|wikivrste = Larus fuscus
}}
* [http://www.gull-research.org/lbbg1cy/lbbg1cymay.html Lesser black-backed gull pages on www.gull-research.org]
* [http://www.xs4all.nl/~daarruud/fuscus.html Lesser black-backed gulls in Amsterdam]
[[Kategorija:Galeb]]
k906szdkfprx20rr29qxdmtj5kii9sz
Predložak:Kuća slavnih talijanskog nogometa
10
687908
7088239
6665990
2024-12-14T11:55:13Z
KWiki
94311
7088239
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Kuća slavnih talijanskog nogometa
| naslov = [[Kuća slavnih talijanskog nogometa|{{color|white|Kuća slavnih talijanskog nogometa}}]]
| naslov-style = background:#0066bc; color:white;
| grupa-style = background:#0066bc; color:white;
| listclass = hlist
| grupa1 = Talijanski nogometaši
| popis1 = [[Roberto Baggio|Baggio]]{{·w}} [[Franco Baresi|Baresi]]{{·w}} [[Giuseppe Bergomi|Bergomi]]{{·w}} [[Fabio Cannavaro|Cannavaro]]{{·w}} [[Alessandro Del Piero|Del Piero]]{{·w}} [[Daniele De Rossi|De Rossi]]{{·w}} [[Paolo Maldini|P. Maldini]]{{·w}} [[Alessandro Nesta|Nesta]]{{·w}} [[Andrea Pirlo|Pirlo]]{{·w}} [[Francesco Totti|Totti]]{{·w}} [[Gianluca Vialli|Vialli]]{{·w}} [[Gianfranco Zola|Zola]]
| grupa2 = Talijanski treneri
| popis2 = [[Massimiliano Allegri|Allegri]]{{·w}} [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]]{{·w}} [[Osvaldo Bagnoli|Bagnoli]]{{·w}} [[Fabio Capello|Capello]]{{·w}} [[Antonio Conte|Conte]]{{·w}} [[Marcello Lippi|Lippi]]{{·w}} [[Roberto Mancini|Mancini]]{{·w}} [[Carlo Mazzone|Mazzone]]{{·w}} [[José Mourinho|Mourinho]] {{·w}} [[Claudio Ranieri|Ranieri]]{{·w}} [[Arrigo Sacchi|Sacchi]]{{·w}} [[Luciano Spalletti|Spalletti]]{{·w}} [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]]
| grupa3 = Talijanski veterani
| popis3 = [[Alessandro Altobelli|Altobelli]]{{·w}} [[Giancarlo Antognoni|Antognoni]]{{·w}} [[Roberto Boninsegna|Boninsegna]]{{·w}} [[Antonio Cabrini|Cabrini]]{{·w}} [[Bruno Conti|Conti]]{{·w}} [[Sandro Mazzola|S. Mazzola]]{{·w}} [[Gabriele Oriali|Oriali]]{{·w}} [[Luigi Riva|Riva]]{{·w}} [[Gianni Rivera|Rivera]]{{·w}} [[Paolo Rossi|Rossi]]{{·w}} [[Marco Tardelli|Tardelli]]{{·w}} [[Dino Zoff|Zoff]]
| grupa4 = Talijanski suci
| popis4 = [[Luigi Agnolin|Agnolin]]{{·w}} [[Stefano Braschi|Braschi]]{{·w}} [[Paolo Casarin|Casarin]]{{·w}} [[Pierluigi Collina|Collina]]{{·w}} [[Cesare Gussoni|Gussoni]]{{·w}} [[Sergio Gonella|Gonella]]{{·w}} [[Alberto Michelotti|Michelotti]]{{·w}} [[Nicola Rizzoli|Rizzoli]]{{·w}} [[Gianluca Rocchi|Rocchi]]{{·w}} [[Roberto Rosetti|Rosetti]]
| grupa5 = Talijanski dužnosnici
| popis5 = [[Silvio Berlusconi|Berlusconi]]{{·w}} [[Giampiero Boniperti|Boniperti]]{{·w}} [[Ariedo Braida|Braida]]{{·w}} [[Sergio Campana (nogometaš)|Campana]]{{·w}} [[Corrado Ferlaino|Ferlaino]]{{·w}} [[Adriano Galliani|Galliani]]{{·w}} [[Giuseppe Marotta|Marotta]]{{·w}} [[Antonio Matarrese|Matarrese]]{{·w}} [[Massimo Moratti|Moratti]]{{·w}} [[Ernesto Pellegrini|Pellegrini]]{{·w}} [[Antonio Percassi|Percassi]]{{·w}} [[Giovanni Sartori (nogometaš)|Sartori]]
| grupa6 = Strani nogometaši
| popis6 = [[Marco van Basten|Van Basten]]{{·w}} [[Gabriel Batistuta|Batistuta]]{{·w}} [[Zbigniew Boniek|Boniek]]{{·w}} [[Paulo Roberto Falcão|Falcão]]{{·w}} [[Ruud Gullit|Gullit]]{{·w}} [[Diego Maradona|Maradona]]{{·w}} [[Michel Platini|Platini]]{{·w}} [[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]]{{·w}} [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]]{{·w}} [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]{{·w}} [[Javier Zanetti|Zanetti]]{{·w}} [[Zinédine Zidane|Zidane]]
| grupa7 = Nogometašice
| popis7 = [[Milena Bertolini|Bertolini]]{{·w}} [[Barbara Bonansea|Bonansea]]{{·w}} [[Melania Gabbiadini|Gabbiadini]]{{·w}} [[Sara Gama|Gama]]{{·w}} [[Valentina Giacinti|Giacinti]]{{·w}} [[Cristiana Girelli|Girelli]]{{·w}} [[Carolina Morace|Morace]]{{·w}} [[Patrizia Panico|Panico]]{{·w}} [[Elisabetta Vignotto|Vignotto]]
| grupa8 = Posmrtna počast
| popis8 = [[Umberto Agnelli|Agnelli]]{{·w}} [[Italo Allodi|Allodi]]{{·w}} [[Amedeo Amadei|Amadei]]{{·w}} [[Pietro Anastasi|Anastasi]]{{·w}} [[Ottorino Barassi|Barassi]]{{·w}} [[Enzo Bearzot|Bearzot]]{{·w}} [[Fulvio Bernardini|Bernardini]]{{·w}}[[Vujadin Boškov|Boškov]]{{·w}} [[Giacomo Bulgarelli|Bulgarelli]]{{·w}} [[Giulio Campanati|Campanati]]{{·w}} [[Carlo Carcano|Carcano]]{{·w}} [[Renato Dall'Ara|Dall'Ara]]{{·w}} [[Vincenzo D'Amico|D'Amico]]{{·w}} [[Agostino Di Bartolomei|Di Bartolomei]]{{·w}} [[Ernő Erbstein|Erbstein]]{{·w}} [[Giacinto Facchetti|Facchetti]]{{·w}} [[Stefano Farina|Farina]]{{·w}} [[Giovanni Ferrari|Ferrari]]{{·w}} [[Fino Fini|Fini]]{{·w}} [[Romano Fogli|Fogli]]{{·w}} [[Artemio Franchi|Franchi]]{{·w}} [[Helenio Herrera|Herrera]]{{·w}} [[Nils Liedholm|Liedholm]]{{·w}} [[Concetto Lo Bello|Lo Bello]]{{·w}} [[Cesare Maldini|C. Maldini]]{{·w}} [[Giovanni Mauro (nogometni sudija)|Mauro]]{{·w}} [[Valentino Mazzola|V. Mazzola]]{{·w}} [[Giuseppe Meazza|Meazza]]{{·w}} [[Siniša Mihajlović|Mihajlović]]{{·w}} [[Eraldo Monzeglio|Monzeglio]]{{·w}} [[Ferruccio Novo|Novo]]{{·w}} [[Armando Picchi|Picchi]]{{·w}} [[Silvio Piola|Piola]]{{·w}} [[Vittorio Pozzo|Pozzo]]{{·w}} [[Luigi Radice|Radice]]{{·w}} [[Nereo Rocco|Rocco]]{{·w}} [[Angelo Schiavio|Schiavio]]{{·w}} [[Gaetano Scirea|Scirea]]{{·w}} [[Manlio Scopigno|Scopigno]]{{·w}} [[Luigi Simoni|Simoni]]{{·w}} [[Ferruccio Valcareggi|Valcareggi]]{{·w}} [[Giuseppe Viani|Viani]]{{·w}} [[Azeglio Vicini|Vicini]]{{·w}} [[Árpád Weisz|Weisz]]
| grupa9 = Nagrada [[Davide Astori|{{color|white|"Davide Astori"}}]]
| popis9 = [[Mattia Agnese|Agnese]]{{·w}} [[Simon Kjær|Kjær]]{{·w}} [[Romelu Lukaku|Lukaku]]{{·w}} [[Luca Martelli|Martelli]]{{·w}} [[Igor Trocchia|Trocchia]]
| grupa10 = Specijalna nagrada
| popis10 = [[Gianni Brera|Brera]]{{·w}} [[Santo Rullo|Rullo]]{{·w}} [[Mario Sconcerti|Sconcerti]]
}}<noinclude>
[[Kategorija:Skupni nogometni predlošci]]
</noinclude>
k1h3x7le91ve9vldh4l4xj6fpzxn5jg
Predložak:Citiranje OED
10
689724
7087980
5678563
2024-12-13T22:33:06Z
Argo Navis
852
7087980
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{{#invoke:template wrapper|{{#if:{{{_debug|}}}|list|wrap}}|_template=Cite encyclopedia
|_exclude=access, id, short, term, _debug
|url={{#if:{{{term|{{{1|}}}}}}
|{{#if:{{{id|{{{2|}}}}}}
|{{#ifexpr:{{{id|{{{2|}}}}}} > 999999999
|https://doi.org/10.1093/OED/{{{id|{{{2|}}}}}}
|https://www.oed.com/view/Entry/{{{id|{{{2|}}}}}}
}}
|https://www.oed.com/search/dictionary/?q={{urlencode:{{{term|{{{1|}}}}}}}}
}}
}}
|url-access={{#ifeq:{{{access|}}}|free||subscription}}
|title={{{term|{{{1|}}}}}}
|dictionary=[[Oxford English Dictionary]]
|publisher={{#if:{{{short|}}}||[[Oxford University Press]]}}
|edition={{#if:{{{short|}}}||Online}}
|doi={{#if:{{{id|{{{2|}}}}}}|{{#ifexpr:{{{id|{{{2|}}}}}} > 999999999|10.1093/OED/{{{id|{{{2|}}}}}}}}}}
|doi-access={{#if:{{{id|{{{2|}}}}}}|{{{access|}}}}}
|ref={{SfnRef|Reference-OED-{{{term|{{{1|}}}}}}}}
}}{{#if:{{{short|}}}||{{#ifeq:{{{access|}}}|free|| {{OEDsub|sentence={{#ifeq:{{{mode|cs1}}}|cs1|yes|no}}}}}}}}</includeonly><noinclude>
{{documentation}}
</noinclude>
3rhoj737qj8cd1x6xjcnwj7mlfalbr2
7087982
7087980
2024-12-13T22:35:33Z
Argo Navis
852
Argo Navis premješta stranicu [[Predložak:Cite OED]] na [[Predložak:Citiranje OED]]
7087980
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{{#invoke:template wrapper|{{#if:{{{_debug|}}}|list|wrap}}|_template=Cite encyclopedia
|_exclude=access, id, short, term, _debug
|url={{#if:{{{term|{{{1|}}}}}}
|{{#if:{{{id|{{{2|}}}}}}
|{{#ifexpr:{{{id|{{{2|}}}}}} > 999999999
|https://doi.org/10.1093/OED/{{{id|{{{2|}}}}}}
|https://www.oed.com/view/Entry/{{{id|{{{2|}}}}}}
}}
|https://www.oed.com/search/dictionary/?q={{urlencode:{{{term|{{{1|}}}}}}}}
}}
}}
|url-access={{#ifeq:{{{access|}}}|free||subscription}}
|title={{{term|{{{1|}}}}}}
|dictionary=[[Oxford English Dictionary]]
|publisher={{#if:{{{short|}}}||[[Oxford University Press]]}}
|edition={{#if:{{{short|}}}||Online}}
|doi={{#if:{{{id|{{{2|}}}}}}|{{#ifexpr:{{{id|{{{2|}}}}}} > 999999999|10.1093/OED/{{{id|{{{2|}}}}}}}}}}
|doi-access={{#if:{{{id|{{{2|}}}}}}|{{{access|}}}}}
|ref={{SfnRef|Reference-OED-{{{term|{{{1|}}}}}}}}
}}{{#if:{{{short|}}}||{{#ifeq:{{{access|}}}|free|| {{OEDsub|sentence={{#ifeq:{{{mode|cs1}}}|cs1|yes|no}}}}}}}}</includeonly><noinclude>
{{documentation}}
</noinclude>
3rhoj737qj8cd1x6xjcnwj7mlfalbr2
Dodatak:Udio OIE u električnoj energiji i cijena električne energije
102
689734
7088053
6559636
2024-12-14T00:59:54Z
Croxyz
205325
7088053
wikitext
text/x-wiki
Konstantnim napretkom na području tehnologije i porastom svjetske populacije, raste i potreba za električnom energijom koja se u prošlosti, ali dijelom i danas dobiva iz tradicionalnih tj. neobnovljivih izvora energije poput ugljena ili nuklearnih elektrana. Energija iz fosilnih goriva činila je 75% svjetske proizvodnje električne energije, no ova brojka je u sporom padu. [[Hrvatska]] sa 56,56% udjela OIE koji većim dijelom dolaze iz hidroelektrana, nalazi se u europskom prosjeku. Fosilna goriva potrebno je zamijeniti upravo iz razloga što su izvor CO<sub>2</sub> koji šteti klimi i stanovništvu. Energetska tranzicija teče brže u Europi i razvijenijim zemljama, no ističu se i neke manje razvijene zemlje npr. [[Albanija]] sa 100% OIE u električnoj energiji. Od razvijenijih [[Lihtenštajn]] ima 98,55%, [[Norveška]] 100% također i [[Paragvaj]]. Na dnu ovog poretka nalaze se [[Istočni Timor]], [[Niger]], [[Komori]], [[Egipat]] i [[Bocvana]] sa 0% OIE u proizvodnji električne energije. Cijene električne energije ovise o izvoru iz kojeg je dobivamo (fosilna goriva, biomasa, OIE, nuklearna energija), trošku izgradnje elektrane, mreži za distribuciju, zakonima u državama i vremenskim prilikama (u vrućim razdobljima je veća potražnja za sustavima za hlađenje, kiša i snijeg donose veliki potencijal u obliku hidroenergije dok u vjetrovitim predjelima se može koristiti energija vjetra za proizvodnju i tako proizvesti jeftinija električna energija).Cijene električne energije također variraju od države do države, ali možemo primijetiti da je cijena veća u razvijenijim državama, pa su tako na vrhu liste Danska, Njemačka i Belgija, dok je struja najjeftinija u Libanonu, Libiji i Zimbabve. Valjalo bi napomenuti da se cijene električne energije razlikuju prema izvoru odakle su dobivene.
{| class="wikitable"
|+
!Država
!Postotci OIE u bruto proizvodnji el. energije<ref>{{Citiranje weba|title=UNdata {{!}} record view {{!}} Total Electricity|url=http://data.un.org/Data.aspx?d=EDATA&f=cmID:EL;yr:2020&c=2,5,6,7,8&s=_crEngNameOrderBy:asc,_enID:asc,yr:desc&v=3|access-date=2023-01-02|website=data.un.org}}</ref>
!Cijena el. energije za kućanstva 2022. 「€/kWh」<ref>{{Citiranje weba|title=Electricity price data|url=https://www.globalpetrolprices.com/data_electricity_download.php|access-date=2023-01-02|website=GlobalPetrolPrices.com|language=en}}</ref>
|-
|[[Afganistan]]
|68,28%
|0,043
|-
|[[Albanija]]
|100%
|0,098
|-
|[[Andora]]
|86,86%
|N/A
|-
|[[Angvila]]
|2,11%
|N/A
|-
|[[Argentina]]
|24,13%
|0,039
|-
|[[Australija]]
|15,31%
|0,208
|-
|[[Austrija]]
|80,98%
|0,313
|-
|[[Belgija]]
|19,18%
|0,413
|-
|[[Benin]]
|0,76%
|N/A
|-
|[[Bocvana]]
|0%
|0,096
|-
|[[Bosna i Hercegovina]]
|2,41%
|0,091
|-
|[[Brazil]]
|74,71%
|0,199
|-
|[[Britanski Djevičanski otoci]]
|0,84%
|N/A
|-
|[[Cookovo Otočje|Cookovo otočje]]
|26,25%
|N/A
|-
|[[Crna Gora]]
|52,29%
|0,2741
|-
|[[Češka]]
|12,28%
|0,301
|-
|[[Dominika]]
|13,62%
|N/A
|-
|[[Egipat]]
|0%
|0,034
|-
|[[Ekvador]]
|78,34%
|0,096
|-
|[[Falklandski otoci|Falklandsko otočje]]
|26,29%
|N/A
|-
|[[Farski otoci]]
|38,69%
|N/A
|-
|[[Fidži]]
|57,83%
|N/A
|-
|[[Filipini]]
|19,73%
|0,167
|-
|[[Francuska Polinezija]]
|100%
|N/A
|-
|[[Francuska]]
|18,81%
|0,185
|-
|[[Gana]]
|36,44%
|0,026
|-
|[[Grčka]]
|29,04%
|0,188
|-
|[[Gruzija]]
|74,72%
|0,073
|-
|[[Guam]]
|3,07%
|N/A
|-
|[[Guatemala]]
|53,36%
|0,261
|-
|[[Guernsey]]
|100%
|N/A
|-
|[[Gvineja Bisau]]
|2,44%
|N/A
|-
|[[Honduras]]
|48,36%
|0,241
|-
|[[Hong Kong]]
|0%
|0,159
|-
|[[Hrvatska]]
|56,56%
|0,139
|-
|[[Irska]]
|42,65%
|0,285
|-
|[[Italija]]
|44,13%
|0,309
|-
|[[Japan]]
|20,8%
|0,221
|-
|[[Jordan]]
|21,34%
|0,100
|-
|[[Kajmanski otoci]]
|0%
|0,354
|-
|[[Kanada]]
|66,14%
|0,116
|-
|[[Kenija]]
|92,32%
|0,208
|-
|[[Kiribati]]
|15,79%
|N/A
|-
|[[Kirgistan]]
|0%
|0,010
|-
|[[Kostarika]]
|98,09%
|0,117
|-
|[[Komori]]
|0%
|N/A
|-
|[[Koreja]]
|17,24%
|0,088
|-
|[[Liberija]]
|27,69%
|N/A
|-
|[[Lihtenštajn]]
|98,55%
|0,261
|-
|[[Litva|Litvanija]]
|70,97%
|0,314
|-
|[[Luksemburg]]
|14,93%
|0,223
|-
|[[Madagaskar]]
|40,13%
|0,136
|-
|[[Malavi]]
|92,07%
|0,110
|-
|[[Makao]]
|0%
|0,152
|-
|[[Mikronezija]]
|6,13%
|N/A
|-
|[[Mongolija]]
|6,85%
|N/A
|-
|[[Montserrat]]
|3,27%
|N/A
|-
|[[Namibija]]
|96,61%
|0,113
|-
|[[Nauru]]
|2,7%
|N/A
|-
|[[Niger]]
|0%
|N/A
|-
|[[Niue]]
|12,28%
|N/A
|-
|[[Norveška]]
|100%
|0,135
|-
|[[Nova Kaledonija]]
|15,59%
|N/A
|-
|[[Njemačka]]
|31,82%
|0,442
|-
|[[Pakistan]]
|31,47%
|0,055
|-
|[[Palau]]
|2,11%
|N/A
|-
|[[Panama]]
|75,25%
|0,170
|-
|[[Papua Nova Gvineja|Papau Nova Gvineja]]
|28,07%
|N/
|-
|[[Paragvaj]]
|100%
|0,056
|-
|[[Poljska]]
|17%
|0,170
|-
|[[Portugal]]
|28%
|0,240
|-
|[[Portoriko]]
|2,41%
|N/A
|-
|[[Ruanda]]
|61,14%
|0,245
|-
|[[Rusija]]
|2,08%
|0,079
|-
|[[Srednja Afrika|Republika Centralna Afrika]]
|99,34%
|N/A
|-
|[[Salvador]]
|70,8%
|0,229
|-
|[[Samoa]]
|38,07%
|N/A
|-
|[[Sejšeli]]
|2,55%
|N/A
|-
|[[Singapur|Singapor]]
|1,16%
|0,194
|-
|[[Sjevernomarijanski otoci]]
|0,75%
|N/A
|-
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|19,84%
|0,162
|-
|[[Slovačka]]
|34,36%
|0,189
|-
|[[Slovenija]]
|32,3%
|0,189
|-
|[[Solomonski Otoci|Solomonski otoci]]
|4,68%
|N/A
|-
|[[Somalija]]
|10,54%
|N/A
|-
|[[Srbija]]
|1,76%
|0,088
|-
|[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha|Sveta Helena]]
|25,14%
|N/A
|-
|[[Sveti Toma i Princip]]
|6,89%
|N/A
|-
|[[Španjolska]]
|46,7%
|0,325
|-
|[[Švedska]]
|54%
|0,277
|-
|[[Švicarska]]
|65,59%
|0,098
|-
|[[Tadžikistan]]
|91,79%
|N/A
|-
|[[Timor-Leste]]
|0%
|N/A
|-
|[[Tonga]]
|12,79%
|N/A
|-
|[[Otoci Turks i Caicos|Turks i Caicos]]
|0,78%
|N/A
|-
|[[Tuvalu]]
|28,74%
|N/A
|-
|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|9,59%
|0,322
|-
|[[Ukrajina]]
|7,77%
|0,039
|-
|[[Urugvaj]]
|73,99%
|N/A
|-
|[[Uzbekistan]]
|100%
|0,026
|-
|[[Wallis i Futuna]]
|2,17%
|N/A
|-
|[[Zambija]]
|76,39%
|0,034
|}
==Dijagram OIE u električnoj energiji ==
[[Datoteka:Dijagram OE konacno (1).pdf|mini|Dijagram koji prikazuje obnovljive izvore energije u električnoj energiji za 2020. godinu]]
Dijagram obnovljivih izvora energije u električnoj energiji za 2020. godinu prikazuje znatno povećanje iskorištavanja Sunčeve energije i [[Energija vjetra|energije vjetra]]. S obzirom na [[globalno zatopljenje]] i na sveobuhvatno korištenje [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] svijet je primoran na prelazak na obnovljive izvore. Ciljevi korištenja obnovljivih izvora sve su veći i različitim dokumentima kao što je [[Pariški sporazum]] potvrđuje se smjer kretanja energetskih sustava k obnovljivim izvorima. Naime, cilj same Europe jest povećanje obnovljivih izvora na 50% do 2030. godine, iako ostatak svijeta sporije reagira, očigledan je napredak. U dijagramu se može uočiti enormna razlika između razvijenih i nerazvijenih zemalja, razvijene zemlje ulažu značajna sredstva u razvoj tehnologije koja bi poboljšala iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Iako postoje iznimke, u kojima nerazvijene zemlje maksimalno iskorištavaju obnovljive izvore energije (u Africi).[[Datoteka:Udio OIE 2020.jpg|lijevo|mini|798x798px]]
[[Datoteka:Cijene električne energije 2022.jpg|lijevo|mini|544x544px|Cijene električne energije za kućanstva 2022]]
Rast cijena energenata započeo je uslijed [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], dodatno su situaciju pogoršali klimatski uvjeti i [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruska invazija na Ukrajinu]]. Neke države posebnim mjerama pokušavaju zaštititi građane od skokovitih cijena električne energije, što kratkoročno pomaže građanima, a dugoročno oštećuje tržišta i državne proračune.
==Izvori==
https://www.globalpetrolprices.com/countries/<br>
http://data.un.org/Data.aspx?d=EDATA&f=cmID%3aEL<br>
https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tables?country=WORLD<br>
https://www.costtotravel.com/cost/electricity-in-gambia<br>
https://www.costtotravel.com/cost/electricity-in-yemen<br>
https://ourworldindata.org/<br>
https://www.sea.edu/spice_atlas/climate_change_atlas/renewable_energy_and_otec_in_french_polynesia<br>
https://www.rcreee.org/sites/default/files/rs_latest_-electricity_-prices_schemes_in_rcreee_-ms_6-2013_en.pdf<br>
https://edg.com.gn/commercialisation/nos-activites-commerciales/tarifs/<br>
http://prdrse4all.spc.int/system/files/final_report-lr.pdf<br>
<references />
ldu636d00k6jhtp9z561okagsrmf88v
Predložak:Sastav – Leicester City F.C.
10
690708
7087807
7032116
2024-12-13T15:28:50Z
Croxyz
205325
7087807
wikitext
text/x-wiki
{{Navigacija
| naziv = Sastav – Leicester City F.C.
| naslov = [[Leicester City|<span style="color:white;">Trenutačni sastav Leicester Cityja</span>]]
| naslov-style = background:royalblue; border:1px solid goldenrod; color:white;
| popis-style = text-align:center;
| popis1 = <div>
<small>1</small> [[Danny Ward (velški nogometaš)|Ward]] •
<small>2</small> [[James Justin|Justin]] •
<small>3</small> [[Wout Faes|Faes]] •
<small>4</small> [[Conor Coady|Coady]] •
<small>5</small> [[Caleb Okoli|Okoli]] •
<small>6</small> [[Wilfred Ndidi|Ndidi]] •
<small>7</small> [[Issahaku Fatawu|Fatawu]] •
<small>8</small> [[Harry Winks|Winks]] •
<small>9</small> [[Jamie Vardy|Vardy]] •
<small>10</small> [[Stephy Mavididi|Mavididi]] •
<small>11</small> [[Bilal El Khannouss|El Khannouss]] •
<small>14</small> [[Bobby De Cordova-Reid|De Cordova-Reid]] •
<small>16</small> [[Victor Kristiansen|Kristiansen]] •
<small>17</small> [[Hamza Choudhury|Choudhury]] •
<small>18</small> [[Jordan Ayew|Ayew]] •
<small>20</small> [[Patson Daka|Daka]] •
<small>21</small> [[Ricardo Pereira (nogometaš, rođen 1993.)|Pereira]] •
<small>22</small> [[Oliver Skipp|Skipp]] •
<small>23</small> [[Jannik Vestergaard|Vestergaard]] •
<small>24</small> [[Boubakary Soumaré|Soumaré]] •
<small>27</small> [[Odsonne Edouard|Edouard]] •
<small>30</small> [[Mads Hermansen|Hermansen]] •
<small>31</small> [[Daniel Iversen|Iversen]] •
<small>33</small> [[Luke Thomas|Thomas]] •
<small>34</small> [[Michael Golding|Golding]] •
<small>40</small> [[Facundo Buonanotte|Buonanotte]] •
<small>Trener:</small> [[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]
</div>
}}<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Leicester City]]
</noinclude>
f0y1bid1xg36ajd6jajwcl4ztw1olkj
Suradnik:Argo Navis/todo
2
692253
7087768
7087702
2024-12-13T13:40:29Z
Argo Navis
852
/* Nerazvrstano */
7087768
wikitext
text/x-wiki
== Moji projekti ==
<li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] 13:15, 19. prosinca 2021. (CET) dovrši</li>
<li id="20220922071112" class="popis-zadataka">[[Predložak:Fix/category]] 09:11, 22. rujna 2022. (CEST) ... from june 2002 cat.</li>
<li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]] 10:46, 2. siječnja 2023. (CET) </li>
<li id="20231214230141" class="popis-zadataka">[[Opuzen]] 00:01, 15. prosinca 2023. (CET) MaGa todo</li>
<li id="20240418203632" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Konjic]] 22:36, 18. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20240422122657" class="popis-zadataka">[[Pomrčina Sunca]] 14:26, 22. travnja 2024. (CEST) ima 90% viška</li>
=== Prevedi iz početka ===
<li id="20221013083730" class="popis-zadataka">[[Svijet]] 10:37, 13. listopada 2022. (CEST) napisati ponovno</li>
<li id="20230519134121" class="popis-zadataka">[[Samniti]] 15:41, 19. svibnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20230610063634" class="popis-zadataka">[[Nuklearna elektrana Zaporižja]] 08:36, 10. lipnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240124100755" class="popis-zadataka">[[Francuski Antili]] 11:07, 24. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20240127105103" class="popis-zadataka">[[Tanganjika (jezero)]] 11:51, 27. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20220510084311" class="popis-zadataka">[[Operacija Grapple]] 10:43, 10. svibnja 2022. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20241106185304" class="popis-zadataka">[[Velikaja (Narva)]] 19:53, 6. studenoga 2024. (CET) dopuni s en</li>
<li id="20241111142644" class="popis-zadataka">[[Guayas (zaljev Guayaquil)]] 15:26, 11. studenoga 2024. (CET) prevedi s en i de</li>
=== Dopuni sa en ===
<li id="20210916080411" class="popis-zadataka">[[Predložak:Jupiterovi sateliti]] 10:04, 16. rujna 2021. (CEST) napravi update za sve planete</li>
=== Napiši nove članke ===
<li id="20230523102748" class="popis-zadataka">[[Trolisno pročelje]] 12:27, 23. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) Kubura, napiši iznova</li>
<li id="20230823074606" class="popis-zadataka">[[Vinogradarski muzej u Pitvama]] 09:46, 23. kolovoza 2023. (CEST) napiši</li>
=== Dovrši započete članke ===
==== Otoci ====
<li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20240416132700" class="popis-zadataka">[[Mali udaljeni otoci SAD-a]] 15:27, 16. travnja 2024. (CEST) </li>
==== Ostali reljefni oblici ====
<li id="20240130145753" class="popis-zadataka">[[Kara (udarni krater)]] 15:57, 30. siječnja 2024. (CET) </li>
=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
<li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li>
<li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20231222140125" class="popis-zadataka">[[Razgovor o predlošku:Infobox protected area]] 15:01, 22. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20240711122502" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Radijski tornjevi]] 14:25, 11. srpnja 2024. (CEST) infookvir?</li>
== Kategorizacija ==
<li id="20210428082116" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obrazovne ustanove]] 10:21, 28. travnja 2021. (CEST) Maknuti škole iz kategorija građevina</li>
<li id="20210421071720" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ekologija]] 09:17, 21. travnja 2021. (CEST) Dio članak se odnosi na zaštitu okoliša</li>
<li id="20210408115830" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Filozofski vremeplov]] 13:58, 8. travnja 2021. (CEST) </li>
<li id="20210527075712" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Publicistika]] 09:57, 27. svibnja 2021. (CEST) veza sa [[:Kategorija:Izdavaštvo]]?</li>
<li id="20211108131306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 14:13, 8. studenoga 2021. (CET) provjeri sve podkategorije</li>
<li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Praznici]] 15:34, 11. studenoga 2022. (CET) Društvo u X</li>
<li id="20211014105619" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 12:56, 14. listopada 2021. (CEST) provjeriti kat. svih članaka</li>
<li id="20221010072341" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 09:23, 10. listopada 2022. (CEST) izdvoji sve građevine u kat. po državama</li>
<li id="20221020105056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 12:50, 20. listopada 2022. (CEST) građevine?</li>
<li id="20220816071049" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gospodari svemira]] 09:10, 16. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kat. članaka</li>
<li id="20230831084843" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kultura]] 10:48, 31. kolovoza 2023. (CEST) ima puno viška</li>
<li id="20230828113944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] 13:39, 28. kolovoza 2023. (CEST) natrpano svega i svačega</li>
<li id="20230829091903" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazbeni sastavi po žanrovima]] 11:19, 29. kolovoza 2023. (CEST) sredi podkat po državama</li>
<li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetničke nagrade]] 13:53, 9. kolovoza 2023. (CEST) sve po državama, i pod kritika u državama</li>
<li id="20230810210937" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obnovljiva energija]] 23:09, 10. kolovoza 2023. (CEST) dio je [[:Kategorija:Energetska učinkovitost]]</li>
<li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li>
<li id="20230906121828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]] 14:18, 6. rujna 2023. (CEST) kat svih članaka</li>
<li id="20230218000720" class="popis-zadataka">[[Dionizije Njaradi]] 01:07, 18. veljače 2023. (CET) kat hrv/srp?</li>
<li id="20220618200724" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižničarstvo]] 22:07, 18. lipnja 2022. (CEST) ima viška članaka</li>
<li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Qualitas_Vita svih njegovih članaka]</li>
<li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lokacijske karte država]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) -od E</li>
=== Nove kategorije ===
<li id="20220830090901" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveta Stolica]] 11:09, 30. kolovoza 2022. (CEST) kategoriziraj dikasterije, ima ih još</li>
<li id="20230720105649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izdavaštvo]] 12:56, 20. srpnja 2023. (CEST) izdvoji: Izdavači knjiga</li>
=== Kategorizacija - promet ===
<li id="20230822150928" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podzemna željeznica]] 17:09, 22. kolovoza 2023. (CEST) nije infrastruktura</li>
<li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li>
<li id="20231005025133" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet]] 04:51, 5. listopada 2023. (CEST) sve podkat prema en</li>
<li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs Brodovi po državama</li>
=== Kategorizacija - Ratovanje i vojska ===
==== Kategorizacija - vojne postrojbe ====
<li id="20230718093606" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Postrojbe u Oružanim snagama RH]] 11:36, 18. srpnja 2023. (CEST) po veličini</li>
<li id="20220614114549" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage NDH]] 13:45, 14. lipnja 2022. (CEST) vs vojne postojbe</li>
<li id="20220614114849" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizani]] 13:48, 14. lipnja 2022. (CEST) odvoji postrojbe od životopisa</li>
<li id="20241114213612" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojne postrojbe po tipu]] 22:36, 14. studenoga 2024. (CET) 2 x pješaštvo</li>
==== Kategorizacija - vojna povijest ====
<li id="20211103125809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drugi svjetski rat po državama]] 13:58, 3. studenoga 2021. (CET) izdvoji bitke</li>
<li id="20220609211435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijske bitke]] 23:14, 9. lipnja 2022. (CEST) Austro-Ugarske?</li>
<li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li>
===== Kategorizacija - vojni zrakoplovi =====
<li id="20220825124615" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni zrakoplovi po godini prvog leta]] 14:46, 25. kolovoza 2022. (CEST) vidi kako je na en</li>
<li id="20231004115318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Američki vojni zrakoplovi]] 13:53, 4. listopada 2023. (CEST) svi po proizvođačima</li>
===== Kategorizacija - bojni brodovi =====
<li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 12:21, 8. rujna 2021. (CEST) neki članci nemaju kat po državama</li>
<li id="20220825130024" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 15:00, 25. kolovoza 2022. (CEST) podkat: podkat: vojna vozila</li>
<li id="20230921061345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 08:13, 21. rujna 2023. (CEST) po proizvođačima i po mornaricama, na en je sve zajedno</li>
==== Kategorizacija - ostala vojna oprema i oružje ====
<li id="20210630144109" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Vojna oprema/Podkategorije]] 16:41, 30. lipnja 2021. (CEST) dovrši</li>
<li id="20210630145636" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna oprema]] 16:56, 30. lipnja 2021. (CEST) kat: provjeriti sve članke</li>
<li id="20210407081927" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružje]] 10:19, 7. travnja 2021. (CEST) Dodaj kat. po državama gdje se može</li>
<li id="20210908104837" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 12:48, 8. rujna 2021. (CEST) izbaciti oružje u uporabi po državi</li>
<li id="20210908083428" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 10:34, 8. rujna 2021. (CEST) Provjeri sve članke, razvrstaj u [[:Kategorija:Vojna oprema po državama]]</li>
<li id="20220822063706" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kategorije po ratovima]] 08:37, 22. kolovoza 2022. (CEST) vojna oprema po periodima, ne ratovima</li>
<li id="20220818091532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Jugoslavenska vojna oprema]] 11:15, 18. kolovoza 2022. (CEST) kraljevina + SFRJ</li>
<li id="20230921085204" class="popis-zadataka">[[Zastava Arms]] 10:52, 21. rujna 2023. (CEST) svo oružje u kat.</li>
<li id="20230921094801" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvođači oružja i vojne opreme]] 11:48, 21. rujna 2023. (CEST) 1. po državama, 2. sort</li>
<li id="20230419081207" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pješačko oružje]] 10:12, 19. travnja 2023. (CEST) puške</li>
<li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Projektili]] 09:51, 29. rujna 2023. (CEST) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li>
=== Kategorizacija - povijest ===
<li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li>
<li id="20221017105711" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Mjanmara]] 12:57, 17. listopada 2022. (CEST) arh. lokaliteti ili gradovi države?</li>
<li id="20230522065013" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]] 08:50, 22. svibnja 2023. (CEST) dovrši sređivanje</li>
<li id="20230608101635" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Rima]] 12:16, 8. lipnja 2023. (CEST) ima viška, dodaj arh lok</li>
<li id="20230531094208" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni zločini]] 11:42, 31. svibnja 2023. (CEST) bolje kat!</li>
<li id="20230825101211" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerski progoni]] 12:12, 25. kolovoza 2023. (CEST) ima potencijala za više članaka</li>
<li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li>
<li id="20230903122129" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Engleski vladari]] 14:21, 3. rujna 2023. (CEST) => kraljevi</li>
<li id="20241113152033" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drevni Egipat]] 16:20, 13. studenoga 2024. (CET) kat od podkat</li>
<li id="20241113152352" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Skulpture]] 16:23, 13. studenoga 2024. (CET) u podkat</li>
=== Kategorizacija - republike SSSR-a ===
<li id="20230714095923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Litve]] 11:59, 14. srpnja 2023. (CEST) izdvoji SSSR</li>
<li id="20230714121305" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Gruzije 1918. – 1989.]] 14:13, 14. srpnja 2023. (CEST) SSR!</li>
<li id="20230714123322" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Republike SSSR-a]] 14:33, 14. srpnja 2023. (CEST) kategpriziraj</li>
<li id="20220827225642" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:SSSR]] 00:56, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x Ukrajina u SSSRu</li>
=== Kategorizacija - religija ===
<li id="20210915141500" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 16:15, 15. rujna 2021. (CEST) => [[:Kategorija:Kršćansko obrazovanje]]</li>
<li id="20220201101949" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rimokatolička Crkva po državama]] 11:19, 1. veljače 2022. (CET) rimo- ?</li>
<li id="20220118160637" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?</li>
<li id="20220922063956" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski redovi i društva]] 08:39, 22. rujna 2022. (CEST) sredi podkategorije - veliki posao</li>
<li id="20220828172336" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis dubrovačkih biskupa]] 19:23, 28. kolovoza 2022. (CEST) wp+, članci u kat.</li>
<li id="20230209170552" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa]] 18:05, 9. veljače 2023. (CET) </li>
<li id="20230903082008" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pećka patrijarhija]] 10:20, 3. rujna 2023. (CEST) kat?</li>
<li id="20230905064439" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Katolička upravna podjela Mađarske]] 08:44, 5. rujna 2023. (CEST) razjasni i odvoji bivše biskupije</li>
<li id="20230901121347" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 14:13, 1. rujna 2023. (CEST) n x zavjera</li>
<li id="20230905070626" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 09:06, 5. rujna 2023. (CEST) biskupi u svoju kat</li>
<li id="20220521225916" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru]] 00:59, 22. svibnja 2022. (CEST) - valjda provjeriti članke u popisu? </li>
<li id="20230825093206" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis kršćanskih denominacija]] 11:32, 25. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat članaka s popisa</li>
<li id="20230828073435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 09:34, 28. kolovoza 2023. (CEST) osmisliti gdje idu međuvjerski sukobi, po uzoru na {{kat:|etnički sukobi}}</li>
==== Izdvoji u podkategorije - religija ====
<li id="20210514072011" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Talijanski katolički svećenici]] 09:20, 14. svibnja 2021. (CEST) izdvoji pape, kardinale... od C</li>
<li id="20210507113602" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 13:36, 7. svibnja 2021. (CEST) odvoji katoličko</li>
<li id="20230511141134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kler Srpske pravoslavne Crkve]] 16:11, 18. rujna 2021. (CEST) po državama</li>
<li id="20230827002641" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski mučenici]] 02:26, 27. kolovoza 2023. (CEST) 160, podkat!</li>
<li id="20230908072555" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanstvo u Egiptu]] 09:25, 8. rujna 2023. (CEST) izdvoji kler</li>
<li id="20230720065809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Židovi]] 08:58, 20. srpnja 2023. (CEST) po državama</li>
<li id="20220719112422" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveci]] 13:24, 19. srpnja 2022. (CEST) ne samo kršćanski</li>
=== Kategorizacija - astronomija ===
<li id="20230929064018" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika]] 08:40, 29. rujna 2023. (CEST) kat svih podkat.</li>
<li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 15:24, 22. travnja 2022. (CEST) Sojuz i druge podkat.</li>
<li id="20230828094725" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 11:47, 28. kolovoza 2023. (CEST) zapravo odgovara [[:en:Category:Life in space]]</li>
==== Izdvoji u podkategorije - astronomija ====
<li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 09:59, 2. lipnja 2021. (CEST) razvrstaj što je ostalo</li>
<li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 12:50, 29. kolovoza 2022. (CEST) 51, u podkat</li>
=== Kategorizacija - šport ===
<li id="20210429170841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nacionalna športska natjecanja]] 19:08, 29. travnja 2021. (CEST) dosta posla oko novih podkategorija</li>
<li id="20210430083409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Majstori borilačkih vještina]] 10:34, 30. travnja 2021. (CEST) provjeri japance i kategorije</li>
<li id="20210715164250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ragbi]] 18:42, 15. srpnja 2021. (CEST) Ragbi league i union - dva sporta</li>
<li id="20220808093750" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]] 11:37, 8. kolovoza 2022. (CEST) nogomet + Medveščak</li>
<li id="20220926075819" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletika na Olimpijskim igrama]] 09:58, 26. rujna 2022. (CEST) sredi podkat</li>
<li id="20221025223051" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletske bacačke discipline na Olimpijskim igrama]] 00:30, 26. listopada 2022. (CEST) </li>
<li id="20220607081611" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 10:16, 7. lipnja 2022. (CEST) kat?</li>
<li id="20241115091445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Međunarodna športska natjecanja po državama]] 10:14, 15. studenoga 2024. (CET) i po bivšim, dodatne kat</li>
<li id="20241115095520" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Šport po gradovima]] 10:55, 15. studenoga 2024. (CET) izdvoji natjecanja</li>
==== Izdvoji u podkategorije - šport ====
<li id="20210822213019" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 23:30, 22. kolovoza 2021. (CEST) podijeli po utrkama</li>
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
<li id="20211123150738" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 16:07, 23. studenoga 2021. (CET) uniformirati nazive članaka</li>
<li id="20220602081115" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Druga hrvatska košarkaška liga]] 10:11, 2. lipnja 2022. (CEST) za muškarce ili bez toga?</li>
<li id="20230804131135" class="popis-zadataka">[[Trg hrvatskih velikana]] 15:11, 4. kolovoza 2023. (CEST) standard?</li>
=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
<li id="20221010073156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 09:31, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221010073218" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Znanost i tehnologija po državama]] 09:32, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 12:20, 24. listopada 2022. (CEST) kultura po državama</li>
<li id="20221011144632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 16:46, 11. listopada 2022. (CEST) provjeri kategorizaciju</li>
<li id="20221111101923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Etničke grupe po državama]] 11:19, 11. studenoga 2022. (CET) podkat: samo Demografija u X, od N</li>
<li id="20221028091316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Religija po državama]] 11:13, 28. listopada 2022. (CEST) svaka podkat: Religija, Demografija u X</li>
<li id="20230515125545" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Palače]] 14:55, 15. svibnja 2023. (CEST) podkat: iw, commons</li>
<li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve</li>
==== Izdvoji u podkategorije - vojna oprema ====
<li id="20210919111614" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 13:16, 19. rujna 2021. (CEST) izdvoji klase, po državama</li>
==== Izdvoji u podkategorije - države ====
<li id="20210525164643" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vatikan]] 18:46, 25. svibnja 2021. (CEST) podkategorije? provjeri biofrafije</li>
==== Životopisi po državama u podkategorije ====
=== Izdvoji u podkategorije (ostalo) ===
<li id="20210811140206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Novac]] 16:02, 11. kolovoza 2021. (CEST) po državama? Hrvatska</li>
<li id="20210904055826" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski studiji]] 07:58, 4. rujna 2021. (CEST) izdvoji američke, kat Filmska industrija?</li>
<li id="20220608081316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] 10:13, 8. lipnja 2022. (CEST) izdvoji pokolje i logore</li>
<li id="20230721115348" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] 13:53, 21. srpnja 2023. (CEST) po TV postajama</li>
<li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li>
<li id="20230605135755" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 15:57, 5. lipnja 2023. (CEST) + kat: kulturne organizacije</li>
<li id="20230612102244" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Washington, D.C.]] 12:22, 12. lipnja 2023. (CEST) n x građevine</li>
=== Industrija, proizvodne tvrtke, proizvodi ===
<li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li>
=== Kategorizacija prema en člancima ===
<li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Masakri]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li>
<li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li>
<li id="20210922104159" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ovčarstvo]] 12:41, 22. rujna 2021. (CEST) uskladi kat sa en - ovčastvo, domaća ovca...</li>
<li id="20210922104325" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stočarstvo]] 12:43, 22. rujna 2021. (CEST) + kat Stoka, vidi en</li>
<li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li>
<li id="20230511104820" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spomenici po temama]] 12:48, 11. svibnja 2023. (CEST) uskladi sa en</li>
<li id="20230519075852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zakoni očuvanja]] 09:58, 19. svibnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 10:31, 12. lipnja 2023. (CEST) odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li>
<li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 09:51, 19. svibnja 2023. (CEST) 29, u podkat, prema en</li>
<li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 10:06, 19. svibnja 2023. (CEST) 88, podkat po en</li>
<li id="20230714080823" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rotacija]] 10:08, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714082521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stehiometrija]] 10:25, 14. srpnja 2023. (CEST) kat članaka po en</li>
<li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 14:47, 18. srpnja 2023. (CEST) kat članaka prema en</li>
<li id="20230719103728" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kineski carevi]] 12:37, 19. srpnja 2023. (CEST) podijeli prema en</li>
<li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 11:30, 20. srpnja 2023. (CEST) u podkat prema en</li>
<li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 13:40, 11. kolovoza 2023. (CEST) sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li>
<li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 12:51, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članaka, prema en</li>
<li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 12:54, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članak, prema en</li>
<li id="20230614095350" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sila]] 11:53, 14. lipnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20231010083747" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Percepcija]] 10:37, 10. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231011103424" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski razvoj]] 12:34, 11. listopada 2023. (CEST) provjeri kat od podkat</li>
<li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 16:34, 13. listopada 2023. (CEST) Tehnika vs tehnologija?</li>
<li id="20231016081633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porođaj]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) ROđenje vs Porođaj, birth vs childbrth</li>
<li id="20231016081659" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porod]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) vidi porođaj</li>
<li id="20231016122954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hidrologija]] 14:29, 16. listopada 2023. (CEST) podkat: kat prema en</li>
<li id="20231023111306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Supkultura i kontrakultura]] 13:13, 23. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231003114743" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sigurnost]] 13:47, 3. listopada 2023. (CEST) en: Security ili safety?</li>
<li id="20231030105530" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evangelička Crkva]] 11:55, 30. listopada 2023. (CET) odnos prema [[:Kategorija:Luteranizam]]??? Prema en!</li>
<li id="20240116112531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mjesečeva geološka kronologija]] 12:25, 16. siječnja 2024. (CET) kat prema en</li>
<li id="20241122142857" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Analiza]] 15:28, 22. studenoga 2024. (CET) prema en</li>
<li id="20241127101740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prostorvrijeme]] 11:17, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102021" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematička logika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102050" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat vsvih podkat po en</li>
== Wikipedizirati ==
<li id="20210212193110" class="popis-zadataka">[[Owen Hargreaves]] 20:31, 12. veljače 2021. (CET) fix wp npr eng do 21, dodaj kat</li>
== Šport ==
<li id="20220504140706" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone</li>
<li id="20220819075602" class="popis-zadataka">[[4. NL NS Zagreb]] 09:56, 19. kolovoza 2022. (CEST) = [[Jedinstvena Zagrebačka županijska nogometna liga]]?</li>
<li id="20220918193150" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:MŽRKL liga]] 21:31, 18. rujna 2022. (CEST) bolji naslov</li>
=== Nazivi športskih članaka ===
<li id="20210410061543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sezone prvog ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]] 08:15, 10. travnja 2021. (CEST) što sa "za muškarce"?</li>
=== Wp na sezone ===
<li id="20210706134650" class="popis-zadataka">[[Prva hrvatska nogometna liga za žene]] 15:46, 6. srpnja 2021. (CEST) popravi wp na sezone, na engleskom su</li>
<li id="20210703105607" class="popis-zadataka">[[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine]] 12:56, 3. srpnja 2021. (CEST) wp na sezone</li>
== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
<li id="20210320051521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Menadžment]] 06:15, 20. ožujka 2021. (CET) Buduce razdvojbe?</li>
<li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li>
<li id="20210318210656" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Paška prezimena]] 22:06, 18. ožujka 2021. (CET) wp vode na posve nevezane teme</li>
<li id="20210622220318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Japanske regije]] 00:03, 23. lipnja 2021. (CEST) dsm naslov u (regija), imaju li svi pojmovi razdvojbe?</li>
<li id="20210909084031" class="popis-zadataka">[[U2]] 10:40, 9. rujna 2021. (CEST) DZ!</li>
<li id="20210930184627" class="popis-zadataka">[[Dominion]] 20:46, 30. rujna 2021. (CEST) fali dsm na linku</li>
<li id="20210908071457" class="popis-zadataka">[[Afganistan]] 09:14, 8. rujna 2021. (CEST) Wp na pokrajine nisu u skladu s wp na ostalim člancima</li>
<li id="20210616211019" class="popis-zadataka">[[Polinezija]] 23:10, 16. lipnja 2021. (CEST) provjeri wp na otočja</li>
<li id="20211027205838" class="popis-zadataka">[[Portoriko]] 22:58, 27. listopada 2021. (CEST) posebno otok Portoriko</li>
<li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li>
<li id="20211022145032" class="popis-zadataka">[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije</li>
<li id="20211107175316" class="popis-zadataka">[[Talijanske pokrajine]] 18:53, 7. studenoga 2021. (CET) provjeri dsm za sve</li>
<li id="20211105095728" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Entre_Rios]] 10:57, 5. studenoga 2021. (CET) Stranice koje vode na Entre Rios</li>
<li id="20211105225523" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Burkine Faso]] 23:55, 5. studenoga 2021. (CET) trebaju li dsm nazivi za sve članke?</li>
<li id="20211106141248" class="popis-zadataka">[[Primorje (Ekvatorska Gvineja)]] 15:12, 6. studenoga 2021. (CET) provjeri usklađenost s [[Rio Muni]] </li>
<li id="20211108155313" class="popis-zadataka">[[Japanske prefekture]] 16:53, 8. studenoga 2021. (CET) popravi wp na [[Predložak:Japanske regije|regije]]</li>
<li id="20211108131834" class="popis-zadataka">[[Rwenzori]] 14:18, 8. studenoga 2021. (CET) planina i NP u Ugandi, razdvoji, vidi en</li>
<li id="20211112170920" class="popis-zadataka">[[Swan]] 18:09, 12. studenoga 2021. (CET) labuđi otoci</li>
<li id="20211201143249" class="popis-zadataka">[[Armenske pokrajine]] 15:32, 1. prosinca 2021. (CET) ne redirect!</li>
<li id="20211207065731" class="popis-zadataka">[[Kamera]] 07:57, 7. prosinca 2021. (CET) nije za dsm!</li>
<li id="20211202191420" class="popis-zadataka">[[Vizigotsko Kraljevstvo]] 20:14, 2. prosinca 2021. (CET) uskladi popis vladara sa [[Dinastija Balti]]</li>
<li id="20210615102128" class="popis-zadataka">[[Bougainville]] 12:21, 15. lipnja 2021. (CEST) podijeli na otok i teritorij</li>
<li id="20220204103753" class="popis-zadataka">[[20-ih]] 11:37, 4. veljače 2022. (CET) WLH!! i za ostale dekade</li>
<li id="20220113124300" class="popis-zadataka">[[Normandija]] 13:43, 13. siječnja 2022. (CET) dsm: povijesna pokrajina i administrativna regija</li>
<li id="20220207221345" class="popis-zadataka">[[Podmorje]] 23:13, 7. veljače 2022. (CET) dsm!</li>
<li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li>
<li id="20220210095758" class="popis-zadataka">[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi</li>
<li id="20220303083457" class="popis-zadataka">[[Lažni prijatelj (EP BrudBBB-a)]] 09:34, 3. ožujka 2022. (CET) dsm</li>
<li id="20220705092012" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Trgovi u Zagrebu]] 11:20, 5. srpnja 2022. (CEST) dsm naslovi, provjeri</li>
<li id="20220811083625" class="popis-zadataka">[[Predložak:Departmani u Urugvaju]] 10:36, 11. kolovoza 2022. (CEST) provjeri dsm</li>
<li id="20220316103024" class="popis-zadataka">[[Kormati]] 11:30, 16. ožujka 2022. (CET) nije dsm!</li>
<li id="20220321093418" class="popis-zadataka">[[Tovarnjak]] 10:34, 21. ožujka 2022. (CET) i za ostale otočne dsm</li>
<li id="20220819073418" class="popis-zadataka">[[Teba]] 09:34, 19. kolovoza 2022. (CEST) dsm Teba i natička teba, na en je redirect, kaos, provjeri</li>
<li id="20221102193215" class="popis-zadataka">[[Equatoria]] 20:32, 2. studenoga 2022. (CET) wp na narode krivi, npr [[Bari]]</li>
<li id="20221116102519" class="popis-zadataka">[[Bare]] 11:25, 16. studenoga 2022. (CET) wp+!!! u dsm</li>
<li id="20230117120104" class="popis-zadataka">[[Gradina]] 13:01, 17. siječnja 2023. (CET) ima toga još</li>
<li id="20230901125803" class="popis-zadataka">[[Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] 14:58, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li>
<li id="20240124093634" class="popis-zadataka">[[Nicoya (poluotok)]] 10:36, 24. siječnja 2024. (CET) crveni linkovi kandidati za new dsm</li>
=== n x dsm i krive wp ===
<li id="20240125175424" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Moldavije]] 18:54, 25. siječnja 2024. (CET) krive wp</li>
<li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp u svim člancima</li>
=== n x dsm ===
<li id="20210430092117" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Abhazija]] 11:21, 30. travnja 2021. (CEST) newdsm za vladare</li>
<li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[Predložak:Vanuatske pokrajine i otoci]] 22:18, 26. rujna 2021. (CEST) provjeri ima li dsm. Toga!</li>
<li id="20210930064247" class="popis-zadataka">[[Provincije Dominikanske Republike]] 08:42, 30. rujna 2021. (CEST) newdsm za skoro sve provincije</li>
<li id="20210930093508" class="popis-zadataka">[[Provincije Solomonskih Otoka]] 11:35, 30. rujna 2021. (CEST) dsm za sve provincije</li>
<li id="20211120211028" class="popis-zadataka">[[Etničke grupe Zambije]] 22:10, 20. studenoga 2021. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220203135522" class="popis-zadataka">[[Cronquistov sustav]] 14:55, 3. veljače 2022. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220812065013" class="popis-zadataka">[[Predložak:Argentinske pokrajine]] 08:50, 12. kolovoza 2022. (CEST) newdsm za svaki</li>
<li id="20220828153648" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 17:36, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x dsm</li>
<li id="20221201072121" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Grčke prefekture]] 08:21, 1. prosinca 2022. (CET) dsm za sve članke</li>
<li id="20230912141126" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Somalije]] 16:11, 12. rujna 2023. (CEST) dsm za sve wp</li>
<li id="20211114143121" class="popis-zadataka">[[Crnogorska plemena]] 15:31, 14. studenoga 2021. (CET) WP:BR</li>
<li id="20231124120207" class="popis-zadataka">[[Kraljevo (općina)]] 13:02, 24. studenoga 2023. (CET) naselja: n x dsm</li>
<li id="20240313143105" class="popis-zadataka">[[Kolima]] 15:31, 13. ožujka 2024. (CET) newdsm</li>
<li id="20240314095922" class="popis-zadataka">[[Predložak:Tanzanijske regije]] 10:59, 14. ožujka 2024. (CET) dsm za sve wp</li>
<li id="20240325144202" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Danskoj]] 15:42, 25. ožujka 2024. (CET) dsm???</li>
<li id="20240409093123" class="popis-zadataka">[[Predložak:Oblasti u Bugarskoj2]] 11:31, 9. travnja 2024. (CEST) newdsm na sve općine u člancima</li>
=== n x krive wp ===
<li id="20230303130621" class="popis-zadataka">[[Chiapas]] 14:06, 3. ožujka 2023. (CET) Općine vode na dsm ili krive wp!</li>
<li id="20240305010650" class="popis-zadataka">[[Savezni teritoriji Venezuele]] 02:06, 5. ožujka 2024. (CET) uskladi wp sa [[Mali Antili]] i dr.</li>
=== WP:BR ===
<li id="20210926194022" class="popis-zadataka">[[Lake Murray (Papua Nova Gvineja)]] 21:40, 26. rujna 2021. (CEST) dsm</li>
<li id="20211012134657" class="popis-zadataka">[[Rijeka Muni]] 15:46, 12. listopada 2021. (CEST) newdsm</li>
<li id="20220525094149" class="popis-zadataka">[[Miošići]] 11:41, 25. svibnja 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li>
<li id="20221018064744" class="popis-zadataka">[[Predložak:Čileanske regije]] 08:47, 18. listopada 2022. (CEST) dsm za sve članke, onda riješi preusmjerenja</li>
<li id="20221018102629" class="popis-zadataka">[[Yamato]] 12:26, 18. listopada 2022. (CEST) pretvori u dsm</li>
=== Nove razdvojbe ===
<li id="20220823124609" class="popis-zadataka">[[Dobra voda]] 14:46, 23. kolovoza 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li>
<li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li>
<li id="20221125221528" class="popis-zadataka">[[Akadija]] 23:15, 25. studenoga 2022. (CET) new dsm</li>
<li id="20230123225453" class="popis-zadataka">[[Dvorac Oršić-Slavetić]] 23:54, 23. siječnja 2023. (CET) dsm</li>
<li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li>
<li id="20231025071304" class="popis-zadataka">[[Tama]] 09:13, 25. listopada 2023. (CEST) + n x rijeka, vidi [[Nacionalni park Mago]]</li>
<li id="20240116112627" class="popis-zadataka">[[Kopernicij]] 12:26, 16. siječnja 2024. (CET) dsm [[Mjesečeva geološka kronologija]]</li>
<li id="20230524122257" class="popis-zadataka">[[San Lorenzo]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li>
<li id="20241113214327" class="popis-zadataka">[[Noma]] 22:43, 13. studenoga 2024. (CET) dsm</li>
== Spoji u 1 ==
<li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li>
<li id="20240207083800" class="popis-zadataka">[[Pregledni članak]] 09:38, 7. veljače 2024. (CET) spojiti u 1</li>
== Provjeriti NPOV ==
<li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li>
<li id="20210628132301" class="popis-zadataka">[[Pobačaj]] 15:23, 28. lipnja 2021. (CEST) provjeri promjene u 6/2021</li>
<li id="20210822092316" class="popis-zadataka">[[Bojna Azov]] 11:23, 22. kolovoza 2021. (CEST) POV 22.8.2021.</li>
<li id="20210915072908" class="popis-zadataka">[[Pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.]] 09:29, 15. rujna 2021. (CEST) Tko je sve sudjelovao u napadu?</li>
<li id="20210908022229" class="popis-zadataka">[[Velimir Đerek – Sokol]] 04:22, 8. rujna 2021. (CEST) POV, stil</li>
<li id="20210929122131" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traži poveznice]] 14:21, 29. rujna 2021. (CEST) http://www.novi-svjetski-poredak.com</li>
<li id="20210921135733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zatvorenički logori pod bošnjačkom upravom u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] 15:57, 21. rujna 2021. (CEST) provjeri POV</li>
<li id="20211105185614" class="popis-zadataka">[[Velikosrpski miting u Srbu 27. srpnja 1971.]] 19:56, 5. studenoga 2021. (CET) provjeri POV</li>
<li id="20211114130137" class="popis-zadataka">[[Sutorina]] 14:01, 14. studenoga 2021. (CET) postoji li uopće spor?</li>
<li id="20230210173154" class="popis-zadataka">[[Richard Williamson]] 18:31, 10. veljače 2023. (CET) pov</li>
== NPOV - crvene wp na POV naslove ==
<li id="20210618085807" class="popis-zadataka">[[Jugokomunistička propaganda]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunistička propaganda|WLH]] 10:58, 18. lipnja 2021. (CEST) Previše članaka vodi ovamo</li>
<li id="20211119120527" class="popis-zadataka">[[Jugokomunizam]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunizam|WLH]] 13:05, 19. studenoga 2021. (CET) </li>
<li id="20230903081418" class="popis-zadataka">[[Specijalni rat protiv Hrvatske]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Specijalni rat protiv Hrvatske|WLH]] 10:14, 3. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
== Provjeri starije promjene ==
<li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Osvježiti, ovo je pisano prije potopa</li>
<li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li>
<li id="20210302224025" class="popis-zadataka">[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)]] 23:40, 2. ožujka 2021. (CET) vanjske pov, izvori, kontaktiraj autora</li>
<li id="20210714131910" class="popis-zadataka">[[Potencijalni BDP]] 15:19, 14. srpnja 2021. (CEST) Provjeri kasnije, VL obećao pogledati</li>
<li id="20211025090042" class="popis-zadataka">[[Porođaj]] 11:00, 25. listopada 2021. (CEST) provjeri kat.</li>
<li id="20211117084723" class="popis-zadataka">[[Vinko Zulim Virulica]] 09:47, 17. studenoga 2021. (CET) Provjeri mogući POV iz 10/2021</li>
<li id="20220215113532" class="popis-zadataka">[[Dubravice (Pučišća)]] 12:35, 15. veljače 2022. (CET) provjeri</li>
<li id="20220210103110" class="popis-zadataka">[[Osman Delić]] 11:31, 10. veljače 2022. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20220421105659" class="popis-zadataka">[[Život i škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja]] 12:56, 21. travnja 2022. (CEST) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129203916" class="popis-zadataka">[[Kritička svijest]] 21:39, 29. studenoga 2023. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129071937" class="popis-zadataka">[[Kanye West]] 08:19, 29. studenoga 2023. (CET) Provjeri veći tekst dodan 11/2023</li>
<li id="20220705185653" class="popis-zadataka">[[Split]] 20:56, 5. srpnja 2022. (CEST) ad basilica pictas prepisano?</li>
<li id="20240123100720" class="popis-zadataka">[[Prikaz smetnje vida u umjetnosti]] 11:07, 23. siječnja 2024. (CET) provjeri reference, kasnije</li>
<li id="20241117003731" class="popis-zadataka">[[Henrik V., kralj Francuske]] 01:37, 17. studenoga 2024. (CET) šuć-muć! Rječina!</li>
<li id="20241119110142" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 12:01, 19. studenoga 2024. (CET) šuć-muć Rječina</li>
== Prekratko i/ili brisati ==
<li id="20210917130504" class="popis-zadataka">[[Eretz Yisrael]] 15:05, 17. rujna 2021. (CEST) prekratko</li>
<li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisnao 2004, vidi https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca</li>
<li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko 5000 loše ubačenih članaka o naseljima: https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot</li>
<li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li>
<li id="20221005145802" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spiralni krakovi Mliječnog puta]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) n x prekratko, bolje osmisli, provjeri iw</li>
<li id="20220901195232" class="popis-zadataka">[[Srednja Spreča]] 21:52, 1. rujna 2022. (CEST) Srednja, donja, gornja... ima li tu dovoljno izvora?</li>
<li id="20220907093338" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis osoba/Ra]] 11:33, 7. rujna 2022. (CEST) bris!</li>
<li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prekratko, bez izvora</li>
<li id="20230220141738" class="popis-zadataka">[[Nikola Domančić]] 15:17, 20. veljače 2023. (CET) prekratko</li>
<li id="20230901123943" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gradovi u Rusiji]] 14:39, 1. rujna 2023. (CEST) n X prekratko</li>
<li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li>
<li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) prekratki članci, npr. [[Glencore International AG]]</li>
<li id="20230826231038" class="popis-zadataka">[[Neronov križ]] 01:10, 27. kolovoza 2023. (CEST) https://www.britannica.com/story/where-did-the-peace-sign-come-from</li>
<li id="20231114181620" class="popis-zadataka">[[Barentsburg]] 19:16, 14. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20221005145836" class="popis-zadataka">[[Galaktički spiralni krak]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) uklopi u [[spiralna galaktika]]</li>
<li id="20241111121455" class="popis-zadataka">[[Guayaquil]] 13:14, 11. studenoga 2024. (CET) prekratko</li>
<li id="20241111121541" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Alexa54]] 13:15, 11. studenoga 2024. (CET) Alexa54 - prekratki članci iz 2006.</li>
== Upitni kriteriji ==
<li id="20220613211002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] 23:10, 13. lipnja 2022. (CEST) Kriteriji?</li>
<li id="20230920142311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatsko plemstvo u Bačkoj]] 16:23, 20. rujna 2023. (CEST) sve dobro pretresti</li>
<li id="20221027071531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]] 09:15, 27. listopada 2022. (CEST) 31, pola ih je nebitno</li>
== Upitni izvori ==
<li id="20230112151258" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 16:12, 12. siječnja 2023. (CET) povijest - loš stil, izvor nije online</li>
== Loši i strojni prijevodi ==
<li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Članci prevedeni strojnim prijevodom]] 14:17, 10. lipnja 2021. (CEST) 5 po 5</li>
<li id="20210610122840" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Tizianapipp]] 14:28, 10. lipnja 2021. (CEST) strojni prijevodi</li>
<li id="20210610123034" class="popis-zadataka">[[Radni kamp]] 14:30, 10. lipnja 2021. (CEST) provjeri - strojni prijevod</li>
<li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Suradnik:AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode</li>
<li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Otok Howland]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li>
<li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li>
<li id="20211115151244" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Luigimini]] 16:12, 15. studenoga 2021. (CET) strojni prijevodi</li>
== Dopuni sa izvora ==
<li id="20211109082312" class="popis-zadataka">[[Ljetnikovac Jerolima Kavanjina]] 09:23, 9. studenoga 2021. (CET) dopuni sa izvora min kult.</li>
<li id="20230830212611" class="popis-zadataka">[[Dominik Buća]] 23:26, 30. kolovoza 2023. (CEST) ima još izvora</li>
<li id="20230901075658" class="popis-zadataka">[[Arheološko nalazište Lora]] 09:56, 1. rujna 2023. (CEST) dopuni, nije zaštićeno</li>
<li id="20241108090143" class="popis-zadataka">[[Karinsko more]] 10:01, 8. studenoga 2024. (CET) infookvir, dopuni sa izvora ([[Novigradsko more]])</li>
== Krivi infookviri ==
<li id="20210628183157" class="popis-zadataka">[[1. HRL 2018./19.]] 20:31, 28. lipnja 2021. (CEST) krivi infookvir</li>
<li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li>
== Popraviti wikikod ==
<li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li>
<li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
<li id="20231219101554" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stranice s pogreškama u skriptama]] 11:15, 19. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates]]</li>
<li id="20240415212810" class="popis-zadataka">[[Predložak:Cite EB9]] 23:28, 15. travnja 2024. (CEST) span class="cs1-ws-icon" title="s:Encyclopædia Britannica, 9. izdanje</li>
== Sređivanje kat. po godinama ==
<li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li>
<li id="20211215092031" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Godine pr. Kr.]] 10:20, 15. prosinca 2021. (CET) ima ih puno po starom formatu</li>
<li id="20211215092828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Desetljeća]] 10:28, 15. prosinca 2021. (CET) u novi format</li>
== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
<li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li>
<li id="20210930084409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Indonezijsko otočje]] 10:44, 30. rujna 2021. (CEST) kat?</li>
<li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li>
<li id="20230909080413" class="popis-zadataka">[[Franjevački samostan sv. Ante na Dridu]] 10:04, 9. rujna 2023. (CEST) poveži s drugim člankom</li>
=== Vulkani ===
<li id="20210601141048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopis Tanzanije]] 16:10, 1. lipnja 2021. (CEST) 4 vulkana? neki su ugasli</li>
<li id="20210917114123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanski reljef]] 13:41, 17. rujna 2021. (CEST) => reljefni oblici?</li>
<li id="20240123155657" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani po tipu]] 16:56, 23. siječnja 2024. (CET) razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli...</li>
<li id="20210929135249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanologija]] 15:52, 29. rujna 2021. (CEST) podkategorije se preklapaju</li>
=== Nesamostalni teritoriji ===
<li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li>
<li id="20221205141141" class="popis-zadataka">[[Sveti Martin (Francuska)]] 15:11, 5. prosinca 2022. (CET) ili [[Zajednica Sveti Martin]]?</li>
=== Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana ===
<li id="20211029211758" class="popis-zadataka">[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?</li>
== Rijeke po slivovima i porječjima ==
<li id="20230914090345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ponornice]] 11:03, 14. rujna 2023. (CEST) neke se mogu po slijevu</li>
== Sređivanje administrativnih podjela država ==
<li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li>
<li id="20221101172107" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Bivši ruski federalni subjekti]] 18:21, 1. studenoga 2022. (CET) uskladi kategorizaciju sa en wiki</li>
<li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li>
=== Infookviri administrativnih jedinica ===
<li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li>
<li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li>
<li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li>
<li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li>
<li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li>
<li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li>
<li id="20221102140220" class="popis-zadataka">[[Predložak:Upravne podjele europskih država]] 15:02, 2. studenoga 2022. (CET) ovo je 1. reda!</li>
<li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Departmani Gvatemale]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li>
== Kulturna dobra ==
<li id="20220214095312" class="popis-zadataka">[[Muzej Staroga Grada]] 10:53, 14. veljače 2022. (CET) dodaj slike</li>
== Hrvatski otoci ==
<li id="20220218080619" class="popis-zadataka">[[Nacionalni park Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220218080647" class="popis-zadataka">[[Razgovor:Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220217083710" class="popis-zadataka">[[Stipanska]] 09:37, 17. veljače 2022. (CET) ostaci samostana?</li>
<li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li>
<li id="20220413094700" class="popis-zadataka">[[Splitska vrata]] 11:47, 13. travnja 2022. (CEST) Mrduja</li>
=== Hrvatski otoci - slike ===
<li id="20220413094013" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Dugi Otok by Sentinel-2 Cloudless.jpg]] 11:40, 13. travnja 2022. (CEST) otoci</li>
<li id="20220325100443" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Croatian islands bgiu (cropped to south Dugi otok).JPG]] 11:04, 25. ožujka 2022. (CET) oko 30 otoka na slici</li>
<li id="20220429104708" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Islands off the Croatian Coast.jpg]] 12:47, 29. travnja 2022. (CEST) crop na bezbroj načina</li>
== Granice ==
<li id="20231107151120" class="popis-zadataka">[[Abhaško-gruzijska granica]] 16:11, 7. studenoga 2023. (CET) nije prevedeno do kraja</li>
== Infookviri ==
<li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li>
== Lokacijske karte ==
<li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20231023094926" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Location maps with marks outside map and outside parameter not set]] 11:49, 23. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231030123649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zaštićene podvodne arheološke zone i nalazišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 13:36, 30. listopada 2023. (CET) lokacijske karte</li>
<li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li>
=== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ===
<li id="20241104081249" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir planina s nepoznatim parametrima}} (19)</li>
<li id="20241104081250" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir plaža s nepoznatim parametrima}} (50)</li>
<li id="20231124094612" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir neboder bez parametra pushpin map}} (50) 10:46, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094713" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra pushpin map}} (63) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094715" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra država}} (78) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (96) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (154) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (189) </li>
<li id="20231124094710" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok bez parametra pushpin map}} (328) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra pushpin map}} (450) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094719" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra država}} (552) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (567) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (708) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1364) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1511) 12:54, 9. siječnja 2024. (CET) </li>
== Živi svijet ==
<li id="20221102090229" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] 10:02, 2. studenoga 2022. (CET) dupla kategorija, uz automatsku iz infookvira</li>
<li id="20230505165247" class="popis-zadataka">[[Predložak:NSW Flora Online]] 18:52, 5. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li>
<li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li>
<li id="20241026232735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sistematika]] 01:27, 27. listopada 2024. (CEST) bolja kat</li>
<li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li>
<li id="20241112223632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klada ADA]] 23:36, 12. studenoga 2024. (CET) </li>
=== Rodovi, porodice ... ===
==== U podkategorije ====
==== Članci ====
<li id="20241113182704" class="popis-zadataka">[[Grbač]] 19:27, 13. studenoga 2024. (CET) tribus [[Cardamineae]]?</li>
<li id="20241120105618" class="popis-zadataka">[[Dipterygeae]] 11:56, 20. studenoga 2024. (CET) ADA?</li>
<li id="20241120105750" class="popis-zadataka">[[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li>
<li id="20241120105835" class="popis-zadataka">[[Thermopsideae]] 11:58, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Sophoreae]]</li>
=== Popravci hrv. naziva ptica ===
<li id="20231018082844" class="popis-zadataka">[[Njorke]] 10:28, 18. listopada 2023. (CEST) sredi rodove</li>
<li id="20231022125413" class="popis-zadataka">[[Predložak:Legenda/Ptice]] 14:54, 22. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231024220118" class="popis-zadataka">[[Puffinus parvus]] 00:01, 25. listopada 2023. (CEST) Točnost podataka u ovom članku je osporena</li>
<li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li>
== Infookviri za reljefne oblike ==
<li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li>
== Predlošci za sestrinske projekte ==
<li id="20240124133704" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti]] 14:37, 24. siječnja 2024. (CET) zastarjeli table tagovi</li>
<li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li>
== Ostalo ==
<li id="20210403112743" class="popis-zadataka">[[Crkva sv. Lucije u Starom Gradu]] 13:27, 3. travnja 2021. (CEST) srediti po podnaslovima</li>
<li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li>
<li id="20210329135824" class="popis-zadataka">[[Kugličasta munja]] 15:58, 29. ožujka 2021. (CEST) puno toga</li>
<li id="20210406091211" class="popis-zadataka">[[Monterozzi i Banditaccia]] 11:12, 6. travnja 2021. (CEST) = [[Monterozzi]] ???</li>
<li id="20210429222011" class="popis-zadataka">[[Hašani]] 00:20, 30. travnja 2021. (CEST) [[Hašani (Bosanska Krupa, BiH)]]</li>
<li id="20210527094305" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Nekategorizirane stranice]] 11:43, 27. svibnja 2021. (CEST) Počistiti</li>
<li id="20210529064949" class="popis-zadataka">[[Utvrda na Vrčevu]] 08:49, 29. svibnja 2021. (CEST) srediti</li>
<li id="20210604094238" class="popis-zadataka">[[Sorta]] 11:42, 4. lipnja 2021. (CEST) interwiki?</li>
<li id="20210707202156" class="popis-zadataka">[[The Forest (video igra)]] 22:21, 7. srpnja 2021. (CEST) više greški</li>
<li id="20210905211113" class="popis-zadataka">[[Grude]] 23:11, 5. rujna 2021. (CEST) obljetnice su predetaljne</li>
<li id="20210921111716" class="popis-zadataka">[[Cardware (programska podrška)]] 13:17, 21. rujna 2021. (CEST) uklopi u [[Shareware]], vidi en verziju</li>
<li id="20210921132718" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traženi predlošci]] 15:27, 21. rujna 2021. (CEST) Traženi predlošci (214)</li>
<li id="20211003121606" class="popis-zadataka">[[Ptolomej V.]] 14:16, 3. listopada 2021. (CEST) tražen 1x</li>
<li id="20211006105141" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština u Irskoj]] 12:51, 6. listopada 2021. (CEST) traženo</li>
<li id="20211013111757" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine na Kosovu]] 13:17, 13. listopada 2021. (CEST) ujedno i gradovi</li>
<li id="20211022093639" class="popis-zadataka">[[Konjščina]] 11:36, 22. listopada 2021. (CEST) Udruge predetaljno?</li>
<li id="20211027114237" class="popis-zadataka">[[Heimaey]] 13:42, 27. listopada 2021. (CEST) otok, otočje, grad, erupcija</li>
<li id="20211107054847" class="popis-zadataka">[[Otočko gorje]] 06:48, 7. studenoga 2021. (CET) uklopi negdje</li>
<li id="20220112131321" class="popis-zadataka">[[Jerko Ljubetić]] 14:13, 12. siječnja 2022. (CET) WLH -> arhiv SD</li>
<li id="20220307092537" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 10:25, 7. ožujka 2022. (CET) previše banalnosti</li>
<li id="20220412135813" class="popis-zadataka">[[Biskupija (Biskupija)]] 15:58, 12. travnja 2022. (CEST) naselje vs općina</li>
<li id="20220413081327" class="popis-zadataka">[[Dragutin Gradečak]] 10:13, 13. travnja 2022. (CEST) sam o sebi</li>
<li id="20221107135630" class="popis-zadataka">[[Tigrinja]] 14:56, 7. studenoga 2022. (CET) vs [[Tigrejci]], kaos</li>
<li id="20220705105905" class="popis-zadataka">[[Župa sv. Barbare u Jakšiću]] 12:59, 5. srpnja 2022. (CEST) kaos</li>
<li id="20240111002730" class="popis-zadataka">[[Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)]] 01:27, 11. siječnja 2024. (CET) ok?</li>
<li id="20240116214245" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 22:42, 16. siječnja 2024. (CET) pravni šuć-muć Rječina 2007.</li>
<li id="20220614090202" class="popis-zadataka">[[Kruševo Brdo]] 11:02, 14. lipnja 2022. (CEST) vidi [[Kruševo Brdo II (Travnik, BiH)]]</li>
<li id="20241024130120" class="popis-zadataka">[[Usamljeno strmo brdo]] 15:01, 24. listopada 2024. (CEST) </li>
== Nerazvrstano ==
<li id="20241128135607" class="popis-zadataka">[[Kizilsu]] 14:56, 28. studenoga 2024. (CET) dsm, WLH</li>
<li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li>
<li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241203152158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Granice Francuske]] 16:21, 3. prosinca 2024. (CET) Granice Perkomorske Francuske</li>
<li id="20241204095604" class="popis-zadataka">[[Karibi]] 10:56, 4. prosinca 2024. (CET) collapse države</li>
<li id="20241204132835" class="popis-zadataka">[[Salado]] 14:28, 4. prosinca 2024. (CET) tip?</li>
<li id="20241204135629" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Otoci otočja Glorieuses]] 14:56, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204201136" class="popis-zadataka">[[Chilwa]] 21:11, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204214928" class="popis-zadataka">[[Chisi]] 22:49, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204220425" class="popis-zadataka">[[Francusko-talijanski sporazum o pomorskoj granici]] 23:04, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204224634" class="popis-zadataka">[[Andorsko-francuska granica]] 23:46, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241205093327" class="popis-zadataka">[[Otočje Princa Edwarda]] 10:33, 5. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241209124109" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Sella]] 13:41, 9. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211073546" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Gerlos]] 08:35, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211091639" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijsko-talijanska granica]] 10:16, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212144415" class="popis-zadataka">[[Represija]] 15:44, 12. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212145504" class="popis-zadataka">[[Dinastija Balti]] 15:55, 12. prosinca 2024. (CET) za kat.</li>
<li id="20241212151206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] 16:12, 12. prosinca 2024. (CET) gospodarstvo?</li>
<li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li>
<li id="20241213082403" class="popis-zadataka">[[Albert I., kralj Belgije]] 09:24, 13. prosinca 2024. (CET) Belgijski?</li>
<li id="20241213082716" class="popis-zadataka">[[Isola Comacina]] 09:27, 13. prosinca 2024. (CET) </li>
ig7pc20d143ai9mly27coudzgzuz2zb
7087841
7087768
2024-12-13T16:17:50Z
Argo Navis
852
Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Libijsko-sudanska_granica]]
7087841
wikitext
text/x-wiki
== Moji projekti ==
<li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] 13:15, 19. prosinca 2021. (CET) dovrši</li>
<li id="20220922071112" class="popis-zadataka">[[Predložak:Fix/category]] 09:11, 22. rujna 2022. (CEST) ... from june 2002 cat.</li>
<li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]] 10:46, 2. siječnja 2023. (CET) </li>
<li id="20231214230141" class="popis-zadataka">[[Opuzen]] 00:01, 15. prosinca 2023. (CET) MaGa todo</li>
<li id="20240418203632" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Konjic]] 22:36, 18. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20240422122657" class="popis-zadataka">[[Pomrčina Sunca]] 14:26, 22. travnja 2024. (CEST) ima 90% viška</li>
=== Prevedi iz početka ===
<li id="20221013083730" class="popis-zadataka">[[Svijet]] 10:37, 13. listopada 2022. (CEST) napisati ponovno</li>
<li id="20230519134121" class="popis-zadataka">[[Samniti]] 15:41, 19. svibnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20230610063634" class="popis-zadataka">[[Nuklearna elektrana Zaporižja]] 08:36, 10. lipnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240124100755" class="popis-zadataka">[[Francuski Antili]] 11:07, 24. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20240127105103" class="popis-zadataka">[[Tanganjika (jezero)]] 11:51, 27. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20220510084311" class="popis-zadataka">[[Operacija Grapple]] 10:43, 10. svibnja 2022. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20241106185304" class="popis-zadataka">[[Velikaja (Narva)]] 19:53, 6. studenoga 2024. (CET) dopuni s en</li>
<li id="20241111142644" class="popis-zadataka">[[Guayas (zaljev Guayaquil)]] 15:26, 11. studenoga 2024. (CET) prevedi s en i de</li>
=== Dopuni sa en ===
<li id="20210916080411" class="popis-zadataka">[[Predložak:Jupiterovi sateliti]] 10:04, 16. rujna 2021. (CEST) napravi update za sve planete</li>
=== Napiši nove članke ===
<li id="20230523102748" class="popis-zadataka">[[Trolisno pročelje]] 12:27, 23. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) Kubura, napiši iznova</li>
<li id="20230823074606" class="popis-zadataka">[[Vinogradarski muzej u Pitvama]] 09:46, 23. kolovoza 2023. (CEST) napiši</li>
=== Dovrši započete članke ===
==== Otoci ====
<li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20240416132700" class="popis-zadataka">[[Mali udaljeni otoci SAD-a]] 15:27, 16. travnja 2024. (CEST) </li>
==== Ostali reljefni oblici ====
<li id="20240130145753" class="popis-zadataka">[[Kara (udarni krater)]] 15:57, 30. siječnja 2024. (CET) </li>
=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
<li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li>
<li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20231222140125" class="popis-zadataka">[[Razgovor o predlošku:Infobox protected area]] 15:01, 22. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20240711122502" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Radijski tornjevi]] 14:25, 11. srpnja 2024. (CEST) infookvir?</li>
== Kategorizacija ==
<li id="20210428082116" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obrazovne ustanove]] 10:21, 28. travnja 2021. (CEST) Maknuti škole iz kategorija građevina</li>
<li id="20210421071720" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ekologija]] 09:17, 21. travnja 2021. (CEST) Dio članak se odnosi na zaštitu okoliša</li>
<li id="20210408115830" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Filozofski vremeplov]] 13:58, 8. travnja 2021. (CEST) </li>
<li id="20210527075712" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Publicistika]] 09:57, 27. svibnja 2021. (CEST) veza sa [[:Kategorija:Izdavaštvo]]?</li>
<li id="20211108131306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 14:13, 8. studenoga 2021. (CET) provjeri sve podkategorije</li>
<li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Praznici]] 15:34, 11. studenoga 2022. (CET) Društvo u X</li>
<li id="20211014105619" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 12:56, 14. listopada 2021. (CEST) provjeriti kat. svih članaka</li>
<li id="20221010072341" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 09:23, 10. listopada 2022. (CEST) izdvoji sve građevine u kat. po državama</li>
<li id="20221020105056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 12:50, 20. listopada 2022. (CEST) građevine?</li>
<li id="20220816071049" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gospodari svemira]] 09:10, 16. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kat. članaka</li>
<li id="20230831084843" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kultura]] 10:48, 31. kolovoza 2023. (CEST) ima puno viška</li>
<li id="20230828113944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] 13:39, 28. kolovoza 2023. (CEST) natrpano svega i svačega</li>
<li id="20230829091903" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazbeni sastavi po žanrovima]] 11:19, 29. kolovoza 2023. (CEST) sredi podkat po državama</li>
<li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetničke nagrade]] 13:53, 9. kolovoza 2023. (CEST) sve po državama, i pod kritika u državama</li>
<li id="20230810210937" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obnovljiva energija]] 23:09, 10. kolovoza 2023. (CEST) dio je [[:Kategorija:Energetska učinkovitost]]</li>
<li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li>
<li id="20230906121828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]] 14:18, 6. rujna 2023. (CEST) kat svih članaka</li>
<li id="20230218000720" class="popis-zadataka">[[Dionizije Njaradi]] 01:07, 18. veljače 2023. (CET) kat hrv/srp?</li>
<li id="20220618200724" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižničarstvo]] 22:07, 18. lipnja 2022. (CEST) ima viška članaka</li>
<li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Qualitas_Vita svih njegovih članaka]</li>
<li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lokacijske karte država]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) -od E</li>
=== Nove kategorije ===
<li id="20220830090901" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveta Stolica]] 11:09, 30. kolovoza 2022. (CEST) kategoriziraj dikasterije, ima ih još</li>
<li id="20230720105649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izdavaštvo]] 12:56, 20. srpnja 2023. (CEST) izdvoji: Izdavači knjiga</li>
=== Kategorizacija - promet ===
<li id="20230822150928" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podzemna željeznica]] 17:09, 22. kolovoza 2023. (CEST) nije infrastruktura</li>
<li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li>
<li id="20231005025133" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet]] 04:51, 5. listopada 2023. (CEST) sve podkat prema en</li>
<li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs Brodovi po državama</li>
=== Kategorizacija - Ratovanje i vojska ===
==== Kategorizacija - vojne postrojbe ====
<li id="20230718093606" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Postrojbe u Oružanim snagama RH]] 11:36, 18. srpnja 2023. (CEST) po veličini</li>
<li id="20220614114549" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage NDH]] 13:45, 14. lipnja 2022. (CEST) vs vojne postojbe</li>
<li id="20220614114849" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizani]] 13:48, 14. lipnja 2022. (CEST) odvoji postrojbe od životopisa</li>
<li id="20241114213612" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojne postrojbe po tipu]] 22:36, 14. studenoga 2024. (CET) 2 x pješaštvo</li>
==== Kategorizacija - vojna povijest ====
<li id="20211103125809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drugi svjetski rat po državama]] 13:58, 3. studenoga 2021. (CET) izdvoji bitke</li>
<li id="20220609211435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijske bitke]] 23:14, 9. lipnja 2022. (CEST) Austro-Ugarske?</li>
<li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li>
===== Kategorizacija - vojni zrakoplovi =====
<li id="20220825124615" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni zrakoplovi po godini prvog leta]] 14:46, 25. kolovoza 2022. (CEST) vidi kako je na en</li>
<li id="20231004115318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Američki vojni zrakoplovi]] 13:53, 4. listopada 2023. (CEST) svi po proizvođačima</li>
===== Kategorizacija - bojni brodovi =====
<li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 12:21, 8. rujna 2021. (CEST) neki članci nemaju kat po državama</li>
<li id="20220825130024" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 15:00, 25. kolovoza 2022. (CEST) podkat: podkat: vojna vozila</li>
<li id="20230921061345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 08:13, 21. rujna 2023. (CEST) po proizvođačima i po mornaricama, na en je sve zajedno</li>
==== Kategorizacija - ostala vojna oprema i oružje ====
<li id="20210630144109" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Vojna oprema/Podkategorije]] 16:41, 30. lipnja 2021. (CEST) dovrši</li>
<li id="20210630145636" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna oprema]] 16:56, 30. lipnja 2021. (CEST) kat: provjeriti sve članke</li>
<li id="20210407081927" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružje]] 10:19, 7. travnja 2021. (CEST) Dodaj kat. po državama gdje se može</li>
<li id="20210908104837" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 12:48, 8. rujna 2021. (CEST) izbaciti oružje u uporabi po državi</li>
<li id="20210908083428" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 10:34, 8. rujna 2021. (CEST) Provjeri sve članke, razvrstaj u [[:Kategorija:Vojna oprema po državama]]</li>
<li id="20220822063706" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kategorije po ratovima]] 08:37, 22. kolovoza 2022. (CEST) vojna oprema po periodima, ne ratovima</li>
<li id="20220818091532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Jugoslavenska vojna oprema]] 11:15, 18. kolovoza 2022. (CEST) kraljevina + SFRJ</li>
<li id="20230921085204" class="popis-zadataka">[[Zastava Arms]] 10:52, 21. rujna 2023. (CEST) svo oružje u kat.</li>
<li id="20230921094801" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvođači oružja i vojne opreme]] 11:48, 21. rujna 2023. (CEST) 1. po državama, 2. sort</li>
<li id="20230419081207" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pješačko oružje]] 10:12, 19. travnja 2023. (CEST) puške</li>
<li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Projektili]] 09:51, 29. rujna 2023. (CEST) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li>
=== Kategorizacija - povijest ===
<li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li>
<li id="20221017105711" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Mjanmara]] 12:57, 17. listopada 2022. (CEST) arh. lokaliteti ili gradovi države?</li>
<li id="20230522065013" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]] 08:50, 22. svibnja 2023. (CEST) dovrši sređivanje</li>
<li id="20230608101635" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Rima]] 12:16, 8. lipnja 2023. (CEST) ima viška, dodaj arh lok</li>
<li id="20230531094208" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni zločini]] 11:42, 31. svibnja 2023. (CEST) bolje kat!</li>
<li id="20230825101211" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerski progoni]] 12:12, 25. kolovoza 2023. (CEST) ima potencijala za više članaka</li>
<li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li>
<li id="20230903122129" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Engleski vladari]] 14:21, 3. rujna 2023. (CEST) => kraljevi</li>
<li id="20241113152033" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drevni Egipat]] 16:20, 13. studenoga 2024. (CET) kat od podkat</li>
<li id="20241113152352" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Skulpture]] 16:23, 13. studenoga 2024. (CET) u podkat</li>
=== Kategorizacija - republike SSSR-a ===
<li id="20230714095923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Litve]] 11:59, 14. srpnja 2023. (CEST) izdvoji SSSR</li>
<li id="20230714121305" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Gruzije 1918. – 1989.]] 14:13, 14. srpnja 2023. (CEST) SSR!</li>
<li id="20230714123322" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Republike SSSR-a]] 14:33, 14. srpnja 2023. (CEST) kategpriziraj</li>
<li id="20220827225642" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:SSSR]] 00:56, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x Ukrajina u SSSRu</li>
=== Kategorizacija - religija ===
<li id="20210915141500" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 16:15, 15. rujna 2021. (CEST) => [[:Kategorija:Kršćansko obrazovanje]]</li>
<li id="20220201101949" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rimokatolička Crkva po državama]] 11:19, 1. veljače 2022. (CET) rimo- ?</li>
<li id="20220118160637" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?</li>
<li id="20220922063956" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski redovi i društva]] 08:39, 22. rujna 2022. (CEST) sredi podkategorije - veliki posao</li>
<li id="20220828172336" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis dubrovačkih biskupa]] 19:23, 28. kolovoza 2022. (CEST) wp+, članci u kat.</li>
<li id="20230209170552" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa]] 18:05, 9. veljače 2023. (CET) </li>
<li id="20230903082008" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pećka patrijarhija]] 10:20, 3. rujna 2023. (CEST) kat?</li>
<li id="20230905064439" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Katolička upravna podjela Mađarske]] 08:44, 5. rujna 2023. (CEST) razjasni i odvoji bivše biskupije</li>
<li id="20230901121347" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 14:13, 1. rujna 2023. (CEST) n x zavjera</li>
<li id="20230905070626" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 09:06, 5. rujna 2023. (CEST) biskupi u svoju kat</li>
<li id="20220521225916" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru]] 00:59, 22. svibnja 2022. (CEST) - valjda provjeriti članke u popisu? </li>
<li id="20230825093206" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis kršćanskih denominacija]] 11:32, 25. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat članaka s popisa</li>
<li id="20230828073435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 09:34, 28. kolovoza 2023. (CEST) osmisliti gdje idu međuvjerski sukobi, po uzoru na {{kat:|etnički sukobi}}</li>
==== Izdvoji u podkategorije - religija ====
<li id="20210514072011" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Talijanski katolički svećenici]] 09:20, 14. svibnja 2021. (CEST) izdvoji pape, kardinale... od C</li>
<li id="20210507113602" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 13:36, 7. svibnja 2021. (CEST) odvoji katoličko</li>
<li id="20230511141134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kler Srpske pravoslavne Crkve]] 16:11, 18. rujna 2021. (CEST) po državama</li>
<li id="20230827002641" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski mučenici]] 02:26, 27. kolovoza 2023. (CEST) 160, podkat!</li>
<li id="20230908072555" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanstvo u Egiptu]] 09:25, 8. rujna 2023. (CEST) izdvoji kler</li>
<li id="20230720065809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Židovi]] 08:58, 20. srpnja 2023. (CEST) po državama</li>
<li id="20220719112422" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveci]] 13:24, 19. srpnja 2022. (CEST) ne samo kršćanski</li>
=== Kategorizacija - astronomija ===
<li id="20230929064018" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika]] 08:40, 29. rujna 2023. (CEST) kat svih podkat.</li>
<li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 15:24, 22. travnja 2022. (CEST) Sojuz i druge podkat.</li>
<li id="20230828094725" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 11:47, 28. kolovoza 2023. (CEST) zapravo odgovara [[:en:Category:Life in space]]</li>
==== Izdvoji u podkategorije - astronomija ====
<li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 09:59, 2. lipnja 2021. (CEST) razvrstaj što je ostalo</li>
<li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 12:50, 29. kolovoza 2022. (CEST) 51, u podkat</li>
=== Kategorizacija - šport ===
<li id="20210429170841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nacionalna športska natjecanja]] 19:08, 29. travnja 2021. (CEST) dosta posla oko novih podkategorija</li>
<li id="20210430083409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Majstori borilačkih vještina]] 10:34, 30. travnja 2021. (CEST) provjeri japance i kategorije</li>
<li id="20210715164250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ragbi]] 18:42, 15. srpnja 2021. (CEST) Ragbi league i union - dva sporta</li>
<li id="20220808093750" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]] 11:37, 8. kolovoza 2022. (CEST) nogomet + Medveščak</li>
<li id="20220926075819" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletika na Olimpijskim igrama]] 09:58, 26. rujna 2022. (CEST) sredi podkat</li>
<li id="20221025223051" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletske bacačke discipline na Olimpijskim igrama]] 00:30, 26. listopada 2022. (CEST) </li>
<li id="20220607081611" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 10:16, 7. lipnja 2022. (CEST) kat?</li>
<li id="20241115091445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Međunarodna športska natjecanja po državama]] 10:14, 15. studenoga 2024. (CET) i po bivšim, dodatne kat</li>
<li id="20241115095520" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Šport po gradovima]] 10:55, 15. studenoga 2024. (CET) izdvoji natjecanja</li>
==== Izdvoji u podkategorije - šport ====
<li id="20210822213019" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 23:30, 22. kolovoza 2021. (CEST) podijeli po utrkama</li>
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
<li id="20211123150738" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 16:07, 23. studenoga 2021. (CET) uniformirati nazive članaka</li>
<li id="20220602081115" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Druga hrvatska košarkaška liga]] 10:11, 2. lipnja 2022. (CEST) za muškarce ili bez toga?</li>
<li id="20230804131135" class="popis-zadataka">[[Trg hrvatskih velikana]] 15:11, 4. kolovoza 2023. (CEST) standard?</li>
=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
<li id="20221010073156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 09:31, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221010073218" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Znanost i tehnologija po državama]] 09:32, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 12:20, 24. listopada 2022. (CEST) kultura po državama</li>
<li id="20221011144632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 16:46, 11. listopada 2022. (CEST) provjeri kategorizaciju</li>
<li id="20221111101923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Etničke grupe po državama]] 11:19, 11. studenoga 2022. (CET) podkat: samo Demografija u X, od N</li>
<li id="20221028091316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Religija po državama]] 11:13, 28. listopada 2022. (CEST) svaka podkat: Religija, Demografija u X</li>
<li id="20230515125545" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Palače]] 14:55, 15. svibnja 2023. (CEST) podkat: iw, commons</li>
<li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve</li>
==== Izdvoji u podkategorije - vojna oprema ====
<li id="20210919111614" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 13:16, 19. rujna 2021. (CEST) izdvoji klase, po državama</li>
==== Izdvoji u podkategorije - države ====
<li id="20210525164643" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vatikan]] 18:46, 25. svibnja 2021. (CEST) podkategorije? provjeri biofrafije</li>
==== Životopisi po državama u podkategorije ====
=== Izdvoji u podkategorije (ostalo) ===
<li id="20210811140206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Novac]] 16:02, 11. kolovoza 2021. (CEST) po državama? Hrvatska</li>
<li id="20210904055826" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski studiji]] 07:58, 4. rujna 2021. (CEST) izdvoji američke, kat Filmska industrija?</li>
<li id="20220608081316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] 10:13, 8. lipnja 2022. (CEST) izdvoji pokolje i logore</li>
<li id="20230721115348" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] 13:53, 21. srpnja 2023. (CEST) po TV postajama</li>
<li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li>
<li id="20230605135755" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 15:57, 5. lipnja 2023. (CEST) + kat: kulturne organizacije</li>
<li id="20230612102244" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Washington, D.C.]] 12:22, 12. lipnja 2023. (CEST) n x građevine</li>
=== Industrija, proizvodne tvrtke, proizvodi ===
<li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li>
=== Kategorizacija prema en člancima ===
<li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Masakri]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li>
<li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li>
<li id="20210922104159" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ovčarstvo]] 12:41, 22. rujna 2021. (CEST) uskladi kat sa en - ovčastvo, domaća ovca...</li>
<li id="20210922104325" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stočarstvo]] 12:43, 22. rujna 2021. (CEST) + kat Stoka, vidi en</li>
<li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li>
<li id="20230511104820" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spomenici po temama]] 12:48, 11. svibnja 2023. (CEST) uskladi sa en</li>
<li id="20230519075852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zakoni očuvanja]] 09:58, 19. svibnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 10:31, 12. lipnja 2023. (CEST) odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li>
<li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 09:51, 19. svibnja 2023. (CEST) 29, u podkat, prema en</li>
<li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 10:06, 19. svibnja 2023. (CEST) 88, podkat po en</li>
<li id="20230714080823" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rotacija]] 10:08, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714082521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stehiometrija]] 10:25, 14. srpnja 2023. (CEST) kat članaka po en</li>
<li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 14:47, 18. srpnja 2023. (CEST) kat članaka prema en</li>
<li id="20230719103728" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kineski carevi]] 12:37, 19. srpnja 2023. (CEST) podijeli prema en</li>
<li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 11:30, 20. srpnja 2023. (CEST) u podkat prema en</li>
<li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 13:40, 11. kolovoza 2023. (CEST) sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li>
<li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 12:51, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članaka, prema en</li>
<li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 12:54, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članak, prema en</li>
<li id="20230614095350" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sila]] 11:53, 14. lipnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20231010083747" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Percepcija]] 10:37, 10. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231011103424" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski razvoj]] 12:34, 11. listopada 2023. (CEST) provjeri kat od podkat</li>
<li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 16:34, 13. listopada 2023. (CEST) Tehnika vs tehnologija?</li>
<li id="20231016081633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porođaj]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) ROđenje vs Porođaj, birth vs childbrth</li>
<li id="20231016081659" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porod]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) vidi porođaj</li>
<li id="20231016122954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hidrologija]] 14:29, 16. listopada 2023. (CEST) podkat: kat prema en</li>
<li id="20231023111306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Supkultura i kontrakultura]] 13:13, 23. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231003114743" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sigurnost]] 13:47, 3. listopada 2023. (CEST) en: Security ili safety?</li>
<li id="20231030105530" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evangelička Crkva]] 11:55, 30. listopada 2023. (CET) odnos prema [[:Kategorija:Luteranizam]]??? Prema en!</li>
<li id="20240116112531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mjesečeva geološka kronologija]] 12:25, 16. siječnja 2024. (CET) kat prema en</li>
<li id="20241122142857" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Analiza]] 15:28, 22. studenoga 2024. (CET) prema en</li>
<li id="20241127101740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prostorvrijeme]] 11:17, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102021" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematička logika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102050" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat vsvih podkat po en</li>
== Wikipedizirati ==
<li id="20210212193110" class="popis-zadataka">[[Owen Hargreaves]] 20:31, 12. veljače 2021. (CET) fix wp npr eng do 21, dodaj kat</li>
== Šport ==
<li id="20220504140706" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone</li>
<li id="20220819075602" class="popis-zadataka">[[4. NL NS Zagreb]] 09:56, 19. kolovoza 2022. (CEST) = [[Jedinstvena Zagrebačka županijska nogometna liga]]?</li>
<li id="20220918193150" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:MŽRKL liga]] 21:31, 18. rujna 2022. (CEST) bolji naslov</li>
=== Nazivi športskih članaka ===
<li id="20210410061543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sezone prvog ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]] 08:15, 10. travnja 2021. (CEST) što sa "za muškarce"?</li>
=== Wp na sezone ===
<li id="20210706134650" class="popis-zadataka">[[Prva hrvatska nogometna liga za žene]] 15:46, 6. srpnja 2021. (CEST) popravi wp na sezone, na engleskom su</li>
<li id="20210703105607" class="popis-zadataka">[[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine]] 12:56, 3. srpnja 2021. (CEST) wp na sezone</li>
== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
<li id="20210320051521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Menadžment]] 06:15, 20. ožujka 2021. (CET) Buduce razdvojbe?</li>
<li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li>
<li id="20210318210656" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Paška prezimena]] 22:06, 18. ožujka 2021. (CET) wp vode na posve nevezane teme</li>
<li id="20210622220318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Japanske regije]] 00:03, 23. lipnja 2021. (CEST) dsm naslov u (regija), imaju li svi pojmovi razdvojbe?</li>
<li id="20210909084031" class="popis-zadataka">[[U2]] 10:40, 9. rujna 2021. (CEST) DZ!</li>
<li id="20210930184627" class="popis-zadataka">[[Dominion]] 20:46, 30. rujna 2021. (CEST) fali dsm na linku</li>
<li id="20210908071457" class="popis-zadataka">[[Afganistan]] 09:14, 8. rujna 2021. (CEST) Wp na pokrajine nisu u skladu s wp na ostalim člancima</li>
<li id="20210616211019" class="popis-zadataka">[[Polinezija]] 23:10, 16. lipnja 2021. (CEST) provjeri wp na otočja</li>
<li id="20211027205838" class="popis-zadataka">[[Portoriko]] 22:58, 27. listopada 2021. (CEST) posebno otok Portoriko</li>
<li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li>
<li id="20211022145032" class="popis-zadataka">[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije</li>
<li id="20211107175316" class="popis-zadataka">[[Talijanske pokrajine]] 18:53, 7. studenoga 2021. (CET) provjeri dsm za sve</li>
<li id="20211105095728" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Entre_Rios]] 10:57, 5. studenoga 2021. (CET) Stranice koje vode na Entre Rios</li>
<li id="20211105225523" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Burkine Faso]] 23:55, 5. studenoga 2021. (CET) trebaju li dsm nazivi za sve članke?</li>
<li id="20211106141248" class="popis-zadataka">[[Primorje (Ekvatorska Gvineja)]] 15:12, 6. studenoga 2021. (CET) provjeri usklađenost s [[Rio Muni]] </li>
<li id="20211108155313" class="popis-zadataka">[[Japanske prefekture]] 16:53, 8. studenoga 2021. (CET) popravi wp na [[Predložak:Japanske regije|regije]]</li>
<li id="20211108131834" class="popis-zadataka">[[Rwenzori]] 14:18, 8. studenoga 2021. (CET) planina i NP u Ugandi, razdvoji, vidi en</li>
<li id="20211112170920" class="popis-zadataka">[[Swan]] 18:09, 12. studenoga 2021. (CET) labuđi otoci</li>
<li id="20211201143249" class="popis-zadataka">[[Armenske pokrajine]] 15:32, 1. prosinca 2021. (CET) ne redirect!</li>
<li id="20211207065731" class="popis-zadataka">[[Kamera]] 07:57, 7. prosinca 2021. (CET) nije za dsm!</li>
<li id="20211202191420" class="popis-zadataka">[[Vizigotsko Kraljevstvo]] 20:14, 2. prosinca 2021. (CET) uskladi popis vladara sa [[Dinastija Balti]]</li>
<li id="20210615102128" class="popis-zadataka">[[Bougainville]] 12:21, 15. lipnja 2021. (CEST) podijeli na otok i teritorij</li>
<li id="20220204103753" class="popis-zadataka">[[20-ih]] 11:37, 4. veljače 2022. (CET) WLH!! i za ostale dekade</li>
<li id="20220113124300" class="popis-zadataka">[[Normandija]] 13:43, 13. siječnja 2022. (CET) dsm: povijesna pokrajina i administrativna regija</li>
<li id="20220207221345" class="popis-zadataka">[[Podmorje]] 23:13, 7. veljače 2022. (CET) dsm!</li>
<li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li>
<li id="20220210095758" class="popis-zadataka">[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi</li>
<li id="20220303083457" class="popis-zadataka">[[Lažni prijatelj (EP BrudBBB-a)]] 09:34, 3. ožujka 2022. (CET) dsm</li>
<li id="20220705092012" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Trgovi u Zagrebu]] 11:20, 5. srpnja 2022. (CEST) dsm naslovi, provjeri</li>
<li id="20220811083625" class="popis-zadataka">[[Predložak:Departmani u Urugvaju]] 10:36, 11. kolovoza 2022. (CEST) provjeri dsm</li>
<li id="20220316103024" class="popis-zadataka">[[Kormati]] 11:30, 16. ožujka 2022. (CET) nije dsm!</li>
<li id="20220321093418" class="popis-zadataka">[[Tovarnjak]] 10:34, 21. ožujka 2022. (CET) i za ostale otočne dsm</li>
<li id="20220819073418" class="popis-zadataka">[[Teba]] 09:34, 19. kolovoza 2022. (CEST) dsm Teba i natička teba, na en je redirect, kaos, provjeri</li>
<li id="20221102193215" class="popis-zadataka">[[Equatoria]] 20:32, 2. studenoga 2022. (CET) wp na narode krivi, npr [[Bari]]</li>
<li id="20221116102519" class="popis-zadataka">[[Bare]] 11:25, 16. studenoga 2022. (CET) wp+!!! u dsm</li>
<li id="20230117120104" class="popis-zadataka">[[Gradina]] 13:01, 17. siječnja 2023. (CET) ima toga još</li>
<li id="20230901125803" class="popis-zadataka">[[Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] 14:58, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li>
<li id="20240124093634" class="popis-zadataka">[[Nicoya (poluotok)]] 10:36, 24. siječnja 2024. (CET) crveni linkovi kandidati za new dsm</li>
=== n x dsm i krive wp ===
<li id="20240125175424" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Moldavije]] 18:54, 25. siječnja 2024. (CET) krive wp</li>
<li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp u svim člancima</li>
=== n x dsm ===
<li id="20210430092117" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Abhazija]] 11:21, 30. travnja 2021. (CEST) newdsm za vladare</li>
<li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[Predložak:Vanuatske pokrajine i otoci]] 22:18, 26. rujna 2021. (CEST) provjeri ima li dsm. Toga!</li>
<li id="20210930064247" class="popis-zadataka">[[Provincije Dominikanske Republike]] 08:42, 30. rujna 2021. (CEST) newdsm za skoro sve provincije</li>
<li id="20210930093508" class="popis-zadataka">[[Provincije Solomonskih Otoka]] 11:35, 30. rujna 2021. (CEST) dsm za sve provincije</li>
<li id="20211120211028" class="popis-zadataka">[[Etničke grupe Zambije]] 22:10, 20. studenoga 2021. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220203135522" class="popis-zadataka">[[Cronquistov sustav]] 14:55, 3. veljače 2022. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220812065013" class="popis-zadataka">[[Predložak:Argentinske pokrajine]] 08:50, 12. kolovoza 2022. (CEST) newdsm za svaki</li>
<li id="20220828153648" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 17:36, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x dsm</li>
<li id="20221201072121" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Grčke prefekture]] 08:21, 1. prosinca 2022. (CET) dsm za sve članke</li>
<li id="20230912141126" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Somalije]] 16:11, 12. rujna 2023. (CEST) dsm za sve wp</li>
<li id="20211114143121" class="popis-zadataka">[[Crnogorska plemena]] 15:31, 14. studenoga 2021. (CET) WP:BR</li>
<li id="20231124120207" class="popis-zadataka">[[Kraljevo (općina)]] 13:02, 24. studenoga 2023. (CET) naselja: n x dsm</li>
<li id="20240313143105" class="popis-zadataka">[[Kolima]] 15:31, 13. ožujka 2024. (CET) newdsm</li>
<li id="20240314095922" class="popis-zadataka">[[Predložak:Tanzanijske regije]] 10:59, 14. ožujka 2024. (CET) dsm za sve wp</li>
<li id="20240325144202" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Danskoj]] 15:42, 25. ožujka 2024. (CET) dsm???</li>
<li id="20240409093123" class="popis-zadataka">[[Predložak:Oblasti u Bugarskoj2]] 11:31, 9. travnja 2024. (CEST) newdsm na sve općine u člancima</li>
=== n x krive wp ===
<li id="20230303130621" class="popis-zadataka">[[Chiapas]] 14:06, 3. ožujka 2023. (CET) Općine vode na dsm ili krive wp!</li>
<li id="20240305010650" class="popis-zadataka">[[Savezni teritoriji Venezuele]] 02:06, 5. ožujka 2024. (CET) uskladi wp sa [[Mali Antili]] i dr.</li>
=== WP:BR ===
<li id="20210926194022" class="popis-zadataka">[[Lake Murray (Papua Nova Gvineja)]] 21:40, 26. rujna 2021. (CEST) dsm</li>
<li id="20211012134657" class="popis-zadataka">[[Rijeka Muni]] 15:46, 12. listopada 2021. (CEST) newdsm</li>
<li id="20220525094149" class="popis-zadataka">[[Miošići]] 11:41, 25. svibnja 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li>
<li id="20221018064744" class="popis-zadataka">[[Predložak:Čileanske regije]] 08:47, 18. listopada 2022. (CEST) dsm za sve članke, onda riješi preusmjerenja</li>
<li id="20221018102629" class="popis-zadataka">[[Yamato]] 12:26, 18. listopada 2022. (CEST) pretvori u dsm</li>
=== Nove razdvojbe ===
<li id="20220823124609" class="popis-zadataka">[[Dobra voda]] 14:46, 23. kolovoza 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li>
<li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li>
<li id="20221125221528" class="popis-zadataka">[[Akadija]] 23:15, 25. studenoga 2022. (CET) new dsm</li>
<li id="20230123225453" class="popis-zadataka">[[Dvorac Oršić-Slavetić]] 23:54, 23. siječnja 2023. (CET) dsm</li>
<li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li>
<li id="20231025071304" class="popis-zadataka">[[Tama]] 09:13, 25. listopada 2023. (CEST) + n x rijeka, vidi [[Nacionalni park Mago]]</li>
<li id="20240116112627" class="popis-zadataka">[[Kopernicij]] 12:26, 16. siječnja 2024. (CET) dsm [[Mjesečeva geološka kronologija]]</li>
<li id="20230524122257" class="popis-zadataka">[[San Lorenzo]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li>
<li id="20241113214327" class="popis-zadataka">[[Noma]] 22:43, 13. studenoga 2024. (CET) dsm</li>
== Spoji u 1 ==
<li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li>
<li id="20240207083800" class="popis-zadataka">[[Pregledni članak]] 09:38, 7. veljače 2024. (CET) spojiti u 1</li>
== Provjeriti NPOV ==
<li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li>
<li id="20210628132301" class="popis-zadataka">[[Pobačaj]] 15:23, 28. lipnja 2021. (CEST) provjeri promjene u 6/2021</li>
<li id="20210822092316" class="popis-zadataka">[[Bojna Azov]] 11:23, 22. kolovoza 2021. (CEST) POV 22.8.2021.</li>
<li id="20210915072908" class="popis-zadataka">[[Pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.]] 09:29, 15. rujna 2021. (CEST) Tko je sve sudjelovao u napadu?</li>
<li id="20210908022229" class="popis-zadataka">[[Velimir Đerek – Sokol]] 04:22, 8. rujna 2021. (CEST) POV, stil</li>
<li id="20210929122131" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traži poveznice]] 14:21, 29. rujna 2021. (CEST) http://www.novi-svjetski-poredak.com</li>
<li id="20210921135733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zatvorenički logori pod bošnjačkom upravom u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] 15:57, 21. rujna 2021. (CEST) provjeri POV</li>
<li id="20211105185614" class="popis-zadataka">[[Velikosrpski miting u Srbu 27. srpnja 1971.]] 19:56, 5. studenoga 2021. (CET) provjeri POV</li>
<li id="20211114130137" class="popis-zadataka">[[Sutorina]] 14:01, 14. studenoga 2021. (CET) postoji li uopće spor?</li>
<li id="20230210173154" class="popis-zadataka">[[Richard Williamson]] 18:31, 10. veljače 2023. (CET) pov</li>
== NPOV - crvene wp na POV naslove ==
<li id="20210618085807" class="popis-zadataka">[[Jugokomunistička propaganda]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunistička propaganda|WLH]] 10:58, 18. lipnja 2021. (CEST) Previše članaka vodi ovamo</li>
<li id="20211119120527" class="popis-zadataka">[[Jugokomunizam]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunizam|WLH]] 13:05, 19. studenoga 2021. (CET) </li>
<li id="20230903081418" class="popis-zadataka">[[Specijalni rat protiv Hrvatske]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Specijalni rat protiv Hrvatske|WLH]] 10:14, 3. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
== Provjeri starije promjene ==
<li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Osvježiti, ovo je pisano prije potopa</li>
<li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li>
<li id="20210302224025" class="popis-zadataka">[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)]] 23:40, 2. ožujka 2021. (CET) vanjske pov, izvori, kontaktiraj autora</li>
<li id="20210714131910" class="popis-zadataka">[[Potencijalni BDP]] 15:19, 14. srpnja 2021. (CEST) Provjeri kasnije, VL obećao pogledati</li>
<li id="20211025090042" class="popis-zadataka">[[Porođaj]] 11:00, 25. listopada 2021. (CEST) provjeri kat.</li>
<li id="20211117084723" class="popis-zadataka">[[Vinko Zulim Virulica]] 09:47, 17. studenoga 2021. (CET) Provjeri mogući POV iz 10/2021</li>
<li id="20220215113532" class="popis-zadataka">[[Dubravice (Pučišća)]] 12:35, 15. veljače 2022. (CET) provjeri</li>
<li id="20220210103110" class="popis-zadataka">[[Osman Delić]] 11:31, 10. veljače 2022. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20220421105659" class="popis-zadataka">[[Život i škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja]] 12:56, 21. travnja 2022. (CEST) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129203916" class="popis-zadataka">[[Kritička svijest]] 21:39, 29. studenoga 2023. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129071937" class="popis-zadataka">[[Kanye West]] 08:19, 29. studenoga 2023. (CET) Provjeri veći tekst dodan 11/2023</li>
<li id="20220705185653" class="popis-zadataka">[[Split]] 20:56, 5. srpnja 2022. (CEST) ad basilica pictas prepisano?</li>
<li id="20240123100720" class="popis-zadataka">[[Prikaz smetnje vida u umjetnosti]] 11:07, 23. siječnja 2024. (CET) provjeri reference, kasnije</li>
<li id="20241117003731" class="popis-zadataka">[[Henrik V., kralj Francuske]] 01:37, 17. studenoga 2024. (CET) šuć-muć! Rječina!</li>
<li id="20241119110142" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 12:01, 19. studenoga 2024. (CET) šuć-muć Rječina</li>
== Prekratko i/ili brisati ==
<li id="20210917130504" class="popis-zadataka">[[Eretz Yisrael]] 15:05, 17. rujna 2021. (CEST) prekratko</li>
<li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisnao 2004, vidi https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca</li>
<li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko 5000 loše ubačenih članaka o naseljima: https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot</li>
<li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li>
<li id="20221005145802" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spiralni krakovi Mliječnog puta]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) n x prekratko, bolje osmisli, provjeri iw</li>
<li id="20220901195232" class="popis-zadataka">[[Srednja Spreča]] 21:52, 1. rujna 2022. (CEST) Srednja, donja, gornja... ima li tu dovoljno izvora?</li>
<li id="20220907093338" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis osoba/Ra]] 11:33, 7. rujna 2022. (CEST) bris!</li>
<li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prekratko, bez izvora</li>
<li id="20230220141738" class="popis-zadataka">[[Nikola Domančić]] 15:17, 20. veljače 2023. (CET) prekratko</li>
<li id="20230901123943" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gradovi u Rusiji]] 14:39, 1. rujna 2023. (CEST) n X prekratko</li>
<li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li>
<li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) prekratki članci, npr. [[Glencore International AG]]</li>
<li id="20230826231038" class="popis-zadataka">[[Neronov križ]] 01:10, 27. kolovoza 2023. (CEST) https://www.britannica.com/story/where-did-the-peace-sign-come-from</li>
<li id="20231114181620" class="popis-zadataka">[[Barentsburg]] 19:16, 14. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20221005145836" class="popis-zadataka">[[Galaktički spiralni krak]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) uklopi u [[spiralna galaktika]]</li>
<li id="20241111121455" class="popis-zadataka">[[Guayaquil]] 13:14, 11. studenoga 2024. (CET) prekratko</li>
<li id="20241111121541" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Alexa54]] 13:15, 11. studenoga 2024. (CET) Alexa54 - prekratki članci iz 2006.</li>
== Upitni kriteriji ==
<li id="20220613211002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] 23:10, 13. lipnja 2022. (CEST) Kriteriji?</li>
<li id="20230920142311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatsko plemstvo u Bačkoj]] 16:23, 20. rujna 2023. (CEST) sve dobro pretresti</li>
<li id="20221027071531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]] 09:15, 27. listopada 2022. (CEST) 31, pola ih je nebitno</li>
== Upitni izvori ==
<li id="20230112151258" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 16:12, 12. siječnja 2023. (CET) povijest - loš stil, izvor nije online</li>
== Loši i strojni prijevodi ==
<li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Članci prevedeni strojnim prijevodom]] 14:17, 10. lipnja 2021. (CEST) 5 po 5</li>
<li id="20210610122840" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Tizianapipp]] 14:28, 10. lipnja 2021. (CEST) strojni prijevodi</li>
<li id="20210610123034" class="popis-zadataka">[[Radni kamp]] 14:30, 10. lipnja 2021. (CEST) provjeri - strojni prijevod</li>
<li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Suradnik:AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode</li>
<li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Otok Howland]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li>
<li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li>
<li id="20211115151244" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Luigimini]] 16:12, 15. studenoga 2021. (CET) strojni prijevodi</li>
== Dopuni sa izvora ==
<li id="20211109082312" class="popis-zadataka">[[Ljetnikovac Jerolima Kavanjina]] 09:23, 9. studenoga 2021. (CET) dopuni sa izvora min kult.</li>
<li id="20230830212611" class="popis-zadataka">[[Dominik Buća]] 23:26, 30. kolovoza 2023. (CEST) ima još izvora</li>
<li id="20230901075658" class="popis-zadataka">[[Arheološko nalazište Lora]] 09:56, 1. rujna 2023. (CEST) dopuni, nije zaštićeno</li>
<li id="20241108090143" class="popis-zadataka">[[Karinsko more]] 10:01, 8. studenoga 2024. (CET) infookvir, dopuni sa izvora ([[Novigradsko more]])</li>
== Krivi infookviri ==
<li id="20210628183157" class="popis-zadataka">[[1. HRL 2018./19.]] 20:31, 28. lipnja 2021. (CEST) krivi infookvir</li>
<li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li>
== Popraviti wikikod ==
<li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li>
<li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
<li id="20231219101554" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stranice s pogreškama u skriptama]] 11:15, 19. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates]]</li>
<li id="20240415212810" class="popis-zadataka">[[Predložak:Cite EB9]] 23:28, 15. travnja 2024. (CEST) span class="cs1-ws-icon" title="s:Encyclopædia Britannica, 9. izdanje</li>
== Sređivanje kat. po godinama ==
<li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li>
<li id="20211215092031" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Godine pr. Kr.]] 10:20, 15. prosinca 2021. (CET) ima ih puno po starom formatu</li>
<li id="20211215092828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Desetljeća]] 10:28, 15. prosinca 2021. (CET) u novi format</li>
== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
<li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li>
<li id="20210930084409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Indonezijsko otočje]] 10:44, 30. rujna 2021. (CEST) kat?</li>
<li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li>
<li id="20230909080413" class="popis-zadataka">[[Franjevački samostan sv. Ante na Dridu]] 10:04, 9. rujna 2023. (CEST) poveži s drugim člankom</li>
=== Vulkani ===
<li id="20210601141048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopis Tanzanije]] 16:10, 1. lipnja 2021. (CEST) 4 vulkana? neki su ugasli</li>
<li id="20210917114123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanski reljef]] 13:41, 17. rujna 2021. (CEST) => reljefni oblici?</li>
<li id="20240123155657" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani po tipu]] 16:56, 23. siječnja 2024. (CET) razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli...</li>
<li id="20210929135249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanologija]] 15:52, 29. rujna 2021. (CEST) podkategorije se preklapaju</li>
=== Nesamostalni teritoriji ===
<li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li>
<li id="20221205141141" class="popis-zadataka">[[Sveti Martin (Francuska)]] 15:11, 5. prosinca 2022. (CET) ili [[Zajednica Sveti Martin]]?</li>
=== Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana ===
<li id="20211029211758" class="popis-zadataka">[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?</li>
== Rijeke po slivovima i porječjima ==
<li id="20230914090345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ponornice]] 11:03, 14. rujna 2023. (CEST) neke se mogu po slijevu</li>
== Sređivanje administrativnih podjela država ==
<li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li>
<li id="20221101172107" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Bivši ruski federalni subjekti]] 18:21, 1. studenoga 2022. (CET) uskladi kategorizaciju sa en wiki</li>
<li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li>
=== Infookviri administrativnih jedinica ===
<li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li>
<li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li>
<li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li>
<li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li>
<li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li>
<li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li>
<li id="20221102140220" class="popis-zadataka">[[Predložak:Upravne podjele europskih država]] 15:02, 2. studenoga 2022. (CET) ovo je 1. reda!</li>
<li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Departmani Gvatemale]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li>
== Kulturna dobra ==
<li id="20220214095312" class="popis-zadataka">[[Muzej Staroga Grada]] 10:53, 14. veljače 2022. (CET) dodaj slike</li>
== Hrvatski otoci ==
<li id="20220218080619" class="popis-zadataka">[[Nacionalni park Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220218080647" class="popis-zadataka">[[Razgovor:Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220217083710" class="popis-zadataka">[[Stipanska]] 09:37, 17. veljače 2022. (CET) ostaci samostana?</li>
<li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li>
<li id="20220413094700" class="popis-zadataka">[[Splitska vrata]] 11:47, 13. travnja 2022. (CEST) Mrduja</li>
=== Hrvatski otoci - slike ===
<li id="20220413094013" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Dugi Otok by Sentinel-2 Cloudless.jpg]] 11:40, 13. travnja 2022. (CEST) otoci</li>
<li id="20220325100443" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Croatian islands bgiu (cropped to south Dugi otok).JPG]] 11:04, 25. ožujka 2022. (CET) oko 30 otoka na slici</li>
<li id="20220429104708" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Islands off the Croatian Coast.jpg]] 12:47, 29. travnja 2022. (CEST) crop na bezbroj načina</li>
== Granice ==
<li id="20231107151120" class="popis-zadataka">[[Abhaško-gruzijska granica]] 16:11, 7. studenoga 2023. (CET) nije prevedeno do kraja</li>
== Infookviri ==
<li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li>
== Lokacijske karte ==
<li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20231023094926" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Location maps with marks outside map and outside parameter not set]] 11:49, 23. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231030123649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zaštićene podvodne arheološke zone i nalazišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 13:36, 30. listopada 2023. (CET) lokacijske karte</li>
<li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li>
=== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ===
<li id="20241104081249" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir planina s nepoznatim parametrima}} (19)</li>
<li id="20241104081250" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir plaža s nepoznatim parametrima}} (50)</li>
<li id="20231124094612" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir neboder bez parametra pushpin map}} (50) 10:46, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094713" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra pushpin map}} (63) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094715" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra država}} (78) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (96) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (154) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (189) </li>
<li id="20231124094710" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok bez parametra pushpin map}} (328) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra pushpin map}} (450) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094719" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra država}} (552) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (567) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (708) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1364) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1511) 12:54, 9. siječnja 2024. (CET) </li>
== Živi svijet ==
<li id="20221102090229" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] 10:02, 2. studenoga 2022. (CET) dupla kategorija, uz automatsku iz infookvira</li>
<li id="20230505165247" class="popis-zadataka">[[Predložak:NSW Flora Online]] 18:52, 5. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li>
<li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li>
<li id="20241026232735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sistematika]] 01:27, 27. listopada 2024. (CEST) bolja kat</li>
<li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li>
<li id="20241112223632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klada ADA]] 23:36, 12. studenoga 2024. (CET) </li>
=== Rodovi, porodice ... ===
==== U podkategorije ====
==== Članci ====
<li id="20241113182704" class="popis-zadataka">[[Grbač]] 19:27, 13. studenoga 2024. (CET) tribus [[Cardamineae]]?</li>
<li id="20241120105618" class="popis-zadataka">[[Dipterygeae]] 11:56, 20. studenoga 2024. (CET) ADA?</li>
<li id="20241120105750" class="popis-zadataka">[[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li>
<li id="20241120105835" class="popis-zadataka">[[Thermopsideae]] 11:58, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Sophoreae]]</li>
=== Popravci hrv. naziva ptica ===
<li id="20231018082844" class="popis-zadataka">[[Njorke]] 10:28, 18. listopada 2023. (CEST) sredi rodove</li>
<li id="20231022125413" class="popis-zadataka">[[Predložak:Legenda/Ptice]] 14:54, 22. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231024220118" class="popis-zadataka">[[Puffinus parvus]] 00:01, 25. listopada 2023. (CEST) Točnost podataka u ovom članku je osporena</li>
<li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li>
== Infookviri za reljefne oblike ==
<li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li>
== Predlošci za sestrinske projekte ==
<li id="20240124133704" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti]] 14:37, 24. siječnja 2024. (CET) zastarjeli table tagovi</li>
<li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li>
== Ostalo ==
<li id="20210403112743" class="popis-zadataka">[[Crkva sv. Lucije u Starom Gradu]] 13:27, 3. travnja 2021. (CEST) srediti po podnaslovima</li>
<li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li>
<li id="20210329135824" class="popis-zadataka">[[Kugličasta munja]] 15:58, 29. ožujka 2021. (CEST) puno toga</li>
<li id="20210406091211" class="popis-zadataka">[[Monterozzi i Banditaccia]] 11:12, 6. travnja 2021. (CEST) = [[Monterozzi]] ???</li>
<li id="20210429222011" class="popis-zadataka">[[Hašani]] 00:20, 30. travnja 2021. (CEST) [[Hašani (Bosanska Krupa, BiH)]]</li>
<li id="20210527094305" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Nekategorizirane stranice]] 11:43, 27. svibnja 2021. (CEST) Počistiti</li>
<li id="20210529064949" class="popis-zadataka">[[Utvrda na Vrčevu]] 08:49, 29. svibnja 2021. (CEST) srediti</li>
<li id="20210604094238" class="popis-zadataka">[[Sorta]] 11:42, 4. lipnja 2021. (CEST) interwiki?</li>
<li id="20210707202156" class="popis-zadataka">[[The Forest (video igra)]] 22:21, 7. srpnja 2021. (CEST) više greški</li>
<li id="20210905211113" class="popis-zadataka">[[Grude]] 23:11, 5. rujna 2021. (CEST) obljetnice su predetaljne</li>
<li id="20210921111716" class="popis-zadataka">[[Cardware (programska podrška)]] 13:17, 21. rujna 2021. (CEST) uklopi u [[Shareware]], vidi en verziju</li>
<li id="20210921132718" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traženi predlošci]] 15:27, 21. rujna 2021. (CEST) Traženi predlošci (214)</li>
<li id="20211003121606" class="popis-zadataka">[[Ptolomej V.]] 14:16, 3. listopada 2021. (CEST) tražen 1x</li>
<li id="20211006105141" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština u Irskoj]] 12:51, 6. listopada 2021. (CEST) traženo</li>
<li id="20211013111757" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine na Kosovu]] 13:17, 13. listopada 2021. (CEST) ujedno i gradovi</li>
<li id="20211022093639" class="popis-zadataka">[[Konjščina]] 11:36, 22. listopada 2021. (CEST) Udruge predetaljno?</li>
<li id="20211027114237" class="popis-zadataka">[[Heimaey]] 13:42, 27. listopada 2021. (CEST) otok, otočje, grad, erupcija</li>
<li id="20211107054847" class="popis-zadataka">[[Otočko gorje]] 06:48, 7. studenoga 2021. (CET) uklopi negdje</li>
<li id="20220112131321" class="popis-zadataka">[[Jerko Ljubetić]] 14:13, 12. siječnja 2022. (CET) WLH -> arhiv SD</li>
<li id="20220307092537" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 10:25, 7. ožujka 2022. (CET) previše banalnosti</li>
<li id="20220412135813" class="popis-zadataka">[[Biskupija (Biskupija)]] 15:58, 12. travnja 2022. (CEST) naselje vs općina</li>
<li id="20220413081327" class="popis-zadataka">[[Dragutin Gradečak]] 10:13, 13. travnja 2022. (CEST) sam o sebi</li>
<li id="20221107135630" class="popis-zadataka">[[Tigrinja]] 14:56, 7. studenoga 2022. (CET) vs [[Tigrejci]], kaos</li>
<li id="20220705105905" class="popis-zadataka">[[Župa sv. Barbare u Jakšiću]] 12:59, 5. srpnja 2022. (CEST) kaos</li>
<li id="20240111002730" class="popis-zadataka">[[Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)]] 01:27, 11. siječnja 2024. (CET) ok?</li>
<li id="20240116214245" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 22:42, 16. siječnja 2024. (CET) pravni šuć-muć Rječina 2007.</li>
<li id="20220614090202" class="popis-zadataka">[[Kruševo Brdo]] 11:02, 14. lipnja 2022. (CEST) vidi [[Kruševo Brdo II (Travnik, BiH)]]</li>
<li id="20241024130120" class="popis-zadataka">[[Usamljeno strmo brdo]] 15:01, 24. listopada 2024. (CEST) </li>
== Nerazvrstano ==
<li id="20241128135607" class="popis-zadataka">[[Kizilsu]] 14:56, 28. studenoga 2024. (CET) dsm, WLH</li>
<li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li>
<li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241203152158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Granice Francuske]] 16:21, 3. prosinca 2024. (CET) Granice Perkomorske Francuske</li>
<li id="20241204095604" class="popis-zadataka">[[Karibi]] 10:56, 4. prosinca 2024. (CET) collapse države</li>
<li id="20241204132835" class="popis-zadataka">[[Salado]] 14:28, 4. prosinca 2024. (CET) tip?</li>
<li id="20241204135629" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Otoci otočja Glorieuses]] 14:56, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204201136" class="popis-zadataka">[[Chilwa]] 21:11, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204214928" class="popis-zadataka">[[Chisi]] 22:49, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204220425" class="popis-zadataka">[[Francusko-talijanski sporazum o pomorskoj granici]] 23:04, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204224634" class="popis-zadataka">[[Andorsko-francuska granica]] 23:46, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241205093327" class="popis-zadataka">[[Otočje Princa Edwarda]] 10:33, 5. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241209124109" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Sella]] 13:41, 9. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211073546" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Gerlos]] 08:35, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211091639" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijsko-talijanska granica]] 10:16, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212144415" class="popis-zadataka">[[Represija]] 15:44, 12. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212145504" class="popis-zadataka">[[Dinastija Balti]] 15:55, 12. prosinca 2024. (CET) za kat.</li>
<li id="20241212151206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] 16:12, 12. prosinca 2024. (CET) gospodarstvo?</li>
<li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li>
<li id="20241213082403" class="popis-zadataka">[[Albert I., kralj Belgije]] 09:24, 13. prosinca 2024. (CET) Belgijski?</li>
<li id="20241213082716" class="popis-zadataka">[[Isola Comacina]] 09:27, 13. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241213161750" class="popis-zadataka">[[Libijsko-sudanska granica]] 17:17, 13. prosinca 2024. (CET) </li>
rpax9pxpgm5wvr8lmgi1lwywp7cg7sb
7087975
7087841
2024-12-13T22:20:25Z
Argo Navis
852
Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Svjetska baština u Irskoj]]
7087975
wikitext
text/x-wiki
== Moji projekti ==
<li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] 13:15, 19. prosinca 2021. (CET) dovrši</li>
<li id="20220922071112" class="popis-zadataka">[[Predložak:Fix/category]] 09:11, 22. rujna 2022. (CEST) ... from june 2002 cat.</li>
<li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]] 10:46, 2. siječnja 2023. (CET) </li>
<li id="20231214230141" class="popis-zadataka">[[Opuzen]] 00:01, 15. prosinca 2023. (CET) MaGa todo</li>
<li id="20240418203632" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Konjic]] 22:36, 18. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20240422122657" class="popis-zadataka">[[Pomrčina Sunca]] 14:26, 22. travnja 2024. (CEST) ima 90% viška</li>
=== Prevedi iz početka ===
<li id="20221013083730" class="popis-zadataka">[[Svijet]] 10:37, 13. listopada 2022. (CEST) napisati ponovno</li>
<li id="20230519134121" class="popis-zadataka">[[Samniti]] 15:41, 19. svibnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20230610063634" class="popis-zadataka">[[Nuklearna elektrana Zaporižja]] 08:36, 10. lipnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240124100755" class="popis-zadataka">[[Francuski Antili]] 11:07, 24. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20240127105103" class="popis-zadataka">[[Tanganjika (jezero)]] 11:51, 27. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20220510084311" class="popis-zadataka">[[Operacija Grapple]] 10:43, 10. svibnja 2022. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20241106185304" class="popis-zadataka">[[Velikaja (Narva)]] 19:53, 6. studenoga 2024. (CET) dopuni s en</li>
<li id="20241111142644" class="popis-zadataka">[[Guayas (zaljev Guayaquil)]] 15:26, 11. studenoga 2024. (CET) prevedi s en i de</li>
=== Dopuni sa en ===
<li id="20210916080411" class="popis-zadataka">[[Predložak:Jupiterovi sateliti]] 10:04, 16. rujna 2021. (CEST) napravi update za sve planete</li>
=== Napiši nove članke ===
<li id="20230523102748" class="popis-zadataka">[[Trolisno pročelje]] 12:27, 23. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) Kubura, napiši iznova</li>
<li id="20230823074606" class="popis-zadataka">[[Vinogradarski muzej u Pitvama]] 09:46, 23. kolovoza 2023. (CEST) napiši</li>
=== Dovrši započete članke ===
==== Otoci ====
<li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20240416132700" class="popis-zadataka">[[Mali udaljeni otoci SAD-a]] 15:27, 16. travnja 2024. (CEST) </li>
==== Ostali reljefni oblici ====
<li id="20240130145753" class="popis-zadataka">[[Kara (udarni krater)]] 15:57, 30. siječnja 2024. (CET) </li>
=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
<li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li>
<li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20231222140125" class="popis-zadataka">[[Razgovor o predlošku:Infobox protected area]] 15:01, 22. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20240711122502" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Radijski tornjevi]] 14:25, 11. srpnja 2024. (CEST) infookvir?</li>
== Kategorizacija ==
<li id="20210428082116" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obrazovne ustanove]] 10:21, 28. travnja 2021. (CEST) Maknuti škole iz kategorija građevina</li>
<li id="20210421071720" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ekologija]] 09:17, 21. travnja 2021. (CEST) Dio članak se odnosi na zaštitu okoliša</li>
<li id="20210408115830" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Filozofski vremeplov]] 13:58, 8. travnja 2021. (CEST) </li>
<li id="20210527075712" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Publicistika]] 09:57, 27. svibnja 2021. (CEST) veza sa [[:Kategorija:Izdavaštvo]]?</li>
<li id="20211108131306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 14:13, 8. studenoga 2021. (CET) provjeri sve podkategorije</li>
<li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Praznici]] 15:34, 11. studenoga 2022. (CET) Društvo u X</li>
<li id="20211014105619" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 12:56, 14. listopada 2021. (CEST) provjeriti kat. svih članaka</li>
<li id="20221010072341" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 09:23, 10. listopada 2022. (CEST) izdvoji sve građevine u kat. po državama</li>
<li id="20221020105056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 12:50, 20. listopada 2022. (CEST) građevine?</li>
<li id="20220816071049" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gospodari svemira]] 09:10, 16. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kat. članaka</li>
<li id="20230831084843" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kultura]] 10:48, 31. kolovoza 2023. (CEST) ima puno viška</li>
<li id="20230828113944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] 13:39, 28. kolovoza 2023. (CEST) natrpano svega i svačega</li>
<li id="20230829091903" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazbeni sastavi po žanrovima]] 11:19, 29. kolovoza 2023. (CEST) sredi podkat po državama</li>
<li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetničke nagrade]] 13:53, 9. kolovoza 2023. (CEST) sve po državama, i pod kritika u državama</li>
<li id="20230810210937" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obnovljiva energija]] 23:09, 10. kolovoza 2023. (CEST) dio je [[:Kategorija:Energetska učinkovitost]]</li>
<li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li>
<li id="20230906121828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]] 14:18, 6. rujna 2023. (CEST) kat svih članaka</li>
<li id="20230218000720" class="popis-zadataka">[[Dionizije Njaradi]] 01:07, 18. veljače 2023. (CET) kat hrv/srp?</li>
<li id="20220618200724" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižničarstvo]] 22:07, 18. lipnja 2022. (CEST) ima viška članaka</li>
<li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Qualitas_Vita svih njegovih članaka]</li>
<li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lokacijske karte država]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) -od E</li>
=== Nove kategorije ===
<li id="20220830090901" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveta Stolica]] 11:09, 30. kolovoza 2022. (CEST) kategoriziraj dikasterije, ima ih još</li>
<li id="20230720105649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izdavaštvo]] 12:56, 20. srpnja 2023. (CEST) izdvoji: Izdavači knjiga</li>
=== Kategorizacija - promet ===
<li id="20230822150928" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podzemna željeznica]] 17:09, 22. kolovoza 2023. (CEST) nije infrastruktura</li>
<li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li>
<li id="20231005025133" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet]] 04:51, 5. listopada 2023. (CEST) sve podkat prema en</li>
<li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs Brodovi po državama</li>
=== Kategorizacija - Ratovanje i vojska ===
==== Kategorizacija - vojne postrojbe ====
<li id="20230718093606" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Postrojbe u Oružanim snagama RH]] 11:36, 18. srpnja 2023. (CEST) po veličini</li>
<li id="20220614114549" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage NDH]] 13:45, 14. lipnja 2022. (CEST) vs vojne postojbe</li>
<li id="20220614114849" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizani]] 13:48, 14. lipnja 2022. (CEST) odvoji postrojbe od životopisa</li>
<li id="20241114213612" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojne postrojbe po tipu]] 22:36, 14. studenoga 2024. (CET) 2 x pješaštvo</li>
==== Kategorizacija - vojna povijest ====
<li id="20211103125809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drugi svjetski rat po državama]] 13:58, 3. studenoga 2021. (CET) izdvoji bitke</li>
<li id="20220609211435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijske bitke]] 23:14, 9. lipnja 2022. (CEST) Austro-Ugarske?</li>
<li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li>
===== Kategorizacija - vojni zrakoplovi =====
<li id="20220825124615" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni zrakoplovi po godini prvog leta]] 14:46, 25. kolovoza 2022. (CEST) vidi kako je na en</li>
<li id="20231004115318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Američki vojni zrakoplovi]] 13:53, 4. listopada 2023. (CEST) svi po proizvođačima</li>
===== Kategorizacija - bojni brodovi =====
<li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 12:21, 8. rujna 2021. (CEST) neki članci nemaju kat po državama</li>
<li id="20220825130024" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 15:00, 25. kolovoza 2022. (CEST) podkat: podkat: vojna vozila</li>
<li id="20230921061345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 08:13, 21. rujna 2023. (CEST) po proizvođačima i po mornaricama, na en je sve zajedno</li>
==== Kategorizacija - ostala vojna oprema i oružje ====
<li id="20210630144109" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Vojna oprema/Podkategorije]] 16:41, 30. lipnja 2021. (CEST) dovrši</li>
<li id="20210630145636" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna oprema]] 16:56, 30. lipnja 2021. (CEST) kat: provjeriti sve članke</li>
<li id="20210407081927" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružje]] 10:19, 7. travnja 2021. (CEST) Dodaj kat. po državama gdje se može</li>
<li id="20210908104837" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 12:48, 8. rujna 2021. (CEST) izbaciti oružje u uporabi po državi</li>
<li id="20210908083428" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 10:34, 8. rujna 2021. (CEST) Provjeri sve članke, razvrstaj u [[:Kategorija:Vojna oprema po državama]]</li>
<li id="20220822063706" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kategorije po ratovima]] 08:37, 22. kolovoza 2022. (CEST) vojna oprema po periodima, ne ratovima</li>
<li id="20220818091532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Jugoslavenska vojna oprema]] 11:15, 18. kolovoza 2022. (CEST) kraljevina + SFRJ</li>
<li id="20230921085204" class="popis-zadataka">[[Zastava Arms]] 10:52, 21. rujna 2023. (CEST) svo oružje u kat.</li>
<li id="20230921094801" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvođači oružja i vojne opreme]] 11:48, 21. rujna 2023. (CEST) 1. po državama, 2. sort</li>
<li id="20230419081207" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pješačko oružje]] 10:12, 19. travnja 2023. (CEST) puške</li>
<li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Projektili]] 09:51, 29. rujna 2023. (CEST) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li>
=== Kategorizacija - povijest ===
<li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li>
<li id="20221017105711" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Mjanmara]] 12:57, 17. listopada 2022. (CEST) arh. lokaliteti ili gradovi države?</li>
<li id="20230522065013" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]] 08:50, 22. svibnja 2023. (CEST) dovrši sređivanje</li>
<li id="20230608101635" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Rima]] 12:16, 8. lipnja 2023. (CEST) ima viška, dodaj arh lok</li>
<li id="20230531094208" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni zločini]] 11:42, 31. svibnja 2023. (CEST) bolje kat!</li>
<li id="20230825101211" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerski progoni]] 12:12, 25. kolovoza 2023. (CEST) ima potencijala za više članaka</li>
<li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li>
<li id="20230903122129" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Engleski vladari]] 14:21, 3. rujna 2023. (CEST) => kraljevi</li>
<li id="20241113152033" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drevni Egipat]] 16:20, 13. studenoga 2024. (CET) kat od podkat</li>
<li id="20241113152352" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Skulpture]] 16:23, 13. studenoga 2024. (CET) u podkat</li>
=== Kategorizacija - republike SSSR-a ===
<li id="20230714095923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Litve]] 11:59, 14. srpnja 2023. (CEST) izdvoji SSSR</li>
<li id="20230714121305" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Gruzije 1918. – 1989.]] 14:13, 14. srpnja 2023. (CEST) SSR!</li>
<li id="20230714123322" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Republike SSSR-a]] 14:33, 14. srpnja 2023. (CEST) kategpriziraj</li>
<li id="20220827225642" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:SSSR]] 00:56, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x Ukrajina u SSSRu</li>
=== Kategorizacija - religija ===
<li id="20210915141500" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 16:15, 15. rujna 2021. (CEST) => [[:Kategorija:Kršćansko obrazovanje]]</li>
<li id="20220201101949" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rimokatolička Crkva po državama]] 11:19, 1. veljače 2022. (CET) rimo- ?</li>
<li id="20220118160637" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?</li>
<li id="20220922063956" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski redovi i društva]] 08:39, 22. rujna 2022. (CEST) sredi podkategorije - veliki posao</li>
<li id="20220828172336" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis dubrovačkih biskupa]] 19:23, 28. kolovoza 2022. (CEST) wp+, članci u kat.</li>
<li id="20230209170552" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa]] 18:05, 9. veljače 2023. (CET) </li>
<li id="20230903082008" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pećka patrijarhija]] 10:20, 3. rujna 2023. (CEST) kat?</li>
<li id="20230905064439" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Katolička upravna podjela Mađarske]] 08:44, 5. rujna 2023. (CEST) razjasni i odvoji bivše biskupije</li>
<li id="20230901121347" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 14:13, 1. rujna 2023. (CEST) n x zavjera</li>
<li id="20230905070626" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 09:06, 5. rujna 2023. (CEST) biskupi u svoju kat</li>
<li id="20220521225916" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru]] 00:59, 22. svibnja 2022. (CEST) - valjda provjeriti članke u popisu? </li>
<li id="20230825093206" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis kršćanskih denominacija]] 11:32, 25. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat članaka s popisa</li>
<li id="20230828073435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 09:34, 28. kolovoza 2023. (CEST) osmisliti gdje idu međuvjerski sukobi, po uzoru na {{kat:|etnički sukobi}}</li>
==== Izdvoji u podkategorije - religija ====
<li id="20210514072011" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Talijanski katolički svećenici]] 09:20, 14. svibnja 2021. (CEST) izdvoji pape, kardinale... od C</li>
<li id="20210507113602" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 13:36, 7. svibnja 2021. (CEST) odvoji katoličko</li>
<li id="20230511141134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kler Srpske pravoslavne Crkve]] 16:11, 18. rujna 2021. (CEST) po državama</li>
<li id="20230827002641" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski mučenici]] 02:26, 27. kolovoza 2023. (CEST) 160, podkat!</li>
<li id="20230908072555" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanstvo u Egiptu]] 09:25, 8. rujna 2023. (CEST) izdvoji kler</li>
<li id="20230720065809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Židovi]] 08:58, 20. srpnja 2023. (CEST) po državama</li>
<li id="20220719112422" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveci]] 13:24, 19. srpnja 2022. (CEST) ne samo kršćanski</li>
=== Kategorizacija - astronomija ===
<li id="20230929064018" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika]] 08:40, 29. rujna 2023. (CEST) kat svih podkat.</li>
<li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 15:24, 22. travnja 2022. (CEST) Sojuz i druge podkat.</li>
<li id="20230828094725" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 11:47, 28. kolovoza 2023. (CEST) zapravo odgovara [[:en:Category:Life in space]]</li>
==== Izdvoji u podkategorije - astronomija ====
<li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 09:59, 2. lipnja 2021. (CEST) razvrstaj što je ostalo</li>
<li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 12:50, 29. kolovoza 2022. (CEST) 51, u podkat</li>
=== Kategorizacija - šport ===
<li id="20210429170841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nacionalna športska natjecanja]] 19:08, 29. travnja 2021. (CEST) dosta posla oko novih podkategorija</li>
<li id="20210430083409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Majstori borilačkih vještina]] 10:34, 30. travnja 2021. (CEST) provjeri japance i kategorije</li>
<li id="20210715164250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ragbi]] 18:42, 15. srpnja 2021. (CEST) Ragbi league i union - dva sporta</li>
<li id="20220808093750" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]] 11:37, 8. kolovoza 2022. (CEST) nogomet + Medveščak</li>
<li id="20220926075819" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletika na Olimpijskim igrama]] 09:58, 26. rujna 2022. (CEST) sredi podkat</li>
<li id="20221025223051" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletske bacačke discipline na Olimpijskim igrama]] 00:30, 26. listopada 2022. (CEST) </li>
<li id="20220607081611" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 10:16, 7. lipnja 2022. (CEST) kat?</li>
<li id="20241115091445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Međunarodna športska natjecanja po državama]] 10:14, 15. studenoga 2024. (CET) i po bivšim, dodatne kat</li>
<li id="20241115095520" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Šport po gradovima]] 10:55, 15. studenoga 2024. (CET) izdvoji natjecanja</li>
==== Izdvoji u podkategorije - šport ====
<li id="20210822213019" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 23:30, 22. kolovoza 2021. (CEST) podijeli po utrkama</li>
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
<li id="20211123150738" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 16:07, 23. studenoga 2021. (CET) uniformirati nazive članaka</li>
<li id="20220602081115" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Druga hrvatska košarkaška liga]] 10:11, 2. lipnja 2022. (CEST) za muškarce ili bez toga?</li>
<li id="20230804131135" class="popis-zadataka">[[Trg hrvatskih velikana]] 15:11, 4. kolovoza 2023. (CEST) standard?</li>
=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
<li id="20221010073156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 09:31, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221010073218" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Znanost i tehnologija po državama]] 09:32, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 12:20, 24. listopada 2022. (CEST) kultura po državama</li>
<li id="20221011144632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 16:46, 11. listopada 2022. (CEST) provjeri kategorizaciju</li>
<li id="20221111101923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Etničke grupe po državama]] 11:19, 11. studenoga 2022. (CET) podkat: samo Demografija u X, od N</li>
<li id="20221028091316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Religija po državama]] 11:13, 28. listopada 2022. (CEST) svaka podkat: Religija, Demografija u X</li>
<li id="20230515125545" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Palače]] 14:55, 15. svibnja 2023. (CEST) podkat: iw, commons</li>
<li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve</li>
==== Izdvoji u podkategorije - vojna oprema ====
<li id="20210919111614" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 13:16, 19. rujna 2021. (CEST) izdvoji klase, po državama</li>
==== Izdvoji u podkategorije - države ====
<li id="20210525164643" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vatikan]] 18:46, 25. svibnja 2021. (CEST) podkategorije? provjeri biofrafije</li>
==== Životopisi po državama u podkategorije ====
=== Izdvoji u podkategorije (ostalo) ===
<li id="20210811140206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Novac]] 16:02, 11. kolovoza 2021. (CEST) po državama? Hrvatska</li>
<li id="20210904055826" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski studiji]] 07:58, 4. rujna 2021. (CEST) izdvoji američke, kat Filmska industrija?</li>
<li id="20220608081316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] 10:13, 8. lipnja 2022. (CEST) izdvoji pokolje i logore</li>
<li id="20230721115348" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] 13:53, 21. srpnja 2023. (CEST) po TV postajama</li>
<li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li>
<li id="20230605135755" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 15:57, 5. lipnja 2023. (CEST) + kat: kulturne organizacije</li>
<li id="20230612102244" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Washington, D.C.]] 12:22, 12. lipnja 2023. (CEST) n x građevine</li>
=== Industrija, proizvodne tvrtke, proizvodi ===
<li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li>
=== Kategorizacija prema en člancima ===
<li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Masakri]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li>
<li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li>
<li id="20210922104159" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ovčarstvo]] 12:41, 22. rujna 2021. (CEST) uskladi kat sa en - ovčastvo, domaća ovca...</li>
<li id="20210922104325" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stočarstvo]] 12:43, 22. rujna 2021. (CEST) + kat Stoka, vidi en</li>
<li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li>
<li id="20230511104820" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spomenici po temama]] 12:48, 11. svibnja 2023. (CEST) uskladi sa en</li>
<li id="20230519075852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zakoni očuvanja]] 09:58, 19. svibnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 10:31, 12. lipnja 2023. (CEST) odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li>
<li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 09:51, 19. svibnja 2023. (CEST) 29, u podkat, prema en</li>
<li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 10:06, 19. svibnja 2023. (CEST) 88, podkat po en</li>
<li id="20230714080823" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rotacija]] 10:08, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714082521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stehiometrija]] 10:25, 14. srpnja 2023. (CEST) kat članaka po en</li>
<li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 14:47, 18. srpnja 2023. (CEST) kat članaka prema en</li>
<li id="20230719103728" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kineski carevi]] 12:37, 19. srpnja 2023. (CEST) podijeli prema en</li>
<li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 11:30, 20. srpnja 2023. (CEST) u podkat prema en</li>
<li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 13:40, 11. kolovoza 2023. (CEST) sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li>
<li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 12:51, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članaka, prema en</li>
<li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 12:54, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članak, prema en</li>
<li id="20230614095350" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sila]] 11:53, 14. lipnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20231010083747" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Percepcija]] 10:37, 10. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231011103424" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski razvoj]] 12:34, 11. listopada 2023. (CEST) provjeri kat od podkat</li>
<li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 16:34, 13. listopada 2023. (CEST) Tehnika vs tehnologija?</li>
<li id="20231016081633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porođaj]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) ROđenje vs Porođaj, birth vs childbrth</li>
<li id="20231016081659" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porod]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) vidi porođaj</li>
<li id="20231016122954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hidrologija]] 14:29, 16. listopada 2023. (CEST) podkat: kat prema en</li>
<li id="20231023111306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Supkultura i kontrakultura]] 13:13, 23. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231003114743" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sigurnost]] 13:47, 3. listopada 2023. (CEST) en: Security ili safety?</li>
<li id="20231030105530" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evangelička Crkva]] 11:55, 30. listopada 2023. (CET) odnos prema [[:Kategorija:Luteranizam]]??? Prema en!</li>
<li id="20240116112531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mjesečeva geološka kronologija]] 12:25, 16. siječnja 2024. (CET) kat prema en</li>
<li id="20241122142857" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Analiza]] 15:28, 22. studenoga 2024. (CET) prema en</li>
<li id="20241127101740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prostorvrijeme]] 11:17, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102021" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematička logika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102050" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat vsvih podkat po en</li>
== Wikipedizirati ==
<li id="20210212193110" class="popis-zadataka">[[Owen Hargreaves]] 20:31, 12. veljače 2021. (CET) fix wp npr eng do 21, dodaj kat</li>
== Šport ==
<li id="20220504140706" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone</li>
<li id="20220819075602" class="popis-zadataka">[[4. NL NS Zagreb]] 09:56, 19. kolovoza 2022. (CEST) = [[Jedinstvena Zagrebačka županijska nogometna liga]]?</li>
<li id="20220918193150" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:MŽRKL liga]] 21:31, 18. rujna 2022. (CEST) bolji naslov</li>
=== Nazivi športskih članaka ===
<li id="20210410061543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sezone prvog ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]] 08:15, 10. travnja 2021. (CEST) što sa "za muškarce"?</li>
=== Wp na sezone ===
<li id="20210706134650" class="popis-zadataka">[[Prva hrvatska nogometna liga za žene]] 15:46, 6. srpnja 2021. (CEST) popravi wp na sezone, na engleskom su</li>
<li id="20210703105607" class="popis-zadataka">[[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine]] 12:56, 3. srpnja 2021. (CEST) wp na sezone</li>
== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
<li id="20210320051521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Menadžment]] 06:15, 20. ožujka 2021. (CET) Buduce razdvojbe?</li>
<li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li>
<li id="20210318210656" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Paška prezimena]] 22:06, 18. ožujka 2021. (CET) wp vode na posve nevezane teme</li>
<li id="20210622220318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Japanske regije]] 00:03, 23. lipnja 2021. (CEST) dsm naslov u (regija), imaju li svi pojmovi razdvojbe?</li>
<li id="20210909084031" class="popis-zadataka">[[U2]] 10:40, 9. rujna 2021. (CEST) DZ!</li>
<li id="20210930184627" class="popis-zadataka">[[Dominion]] 20:46, 30. rujna 2021. (CEST) fali dsm na linku</li>
<li id="20210908071457" class="popis-zadataka">[[Afganistan]] 09:14, 8. rujna 2021. (CEST) Wp na pokrajine nisu u skladu s wp na ostalim člancima</li>
<li id="20210616211019" class="popis-zadataka">[[Polinezija]] 23:10, 16. lipnja 2021. (CEST) provjeri wp na otočja</li>
<li id="20211027205838" class="popis-zadataka">[[Portoriko]] 22:58, 27. listopada 2021. (CEST) posebno otok Portoriko</li>
<li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li>
<li id="20211022145032" class="popis-zadataka">[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije</li>
<li id="20211107175316" class="popis-zadataka">[[Talijanske pokrajine]] 18:53, 7. studenoga 2021. (CET) provjeri dsm za sve</li>
<li id="20211105095728" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Entre_Rios]] 10:57, 5. studenoga 2021. (CET) Stranice koje vode na Entre Rios</li>
<li id="20211105225523" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Burkine Faso]] 23:55, 5. studenoga 2021. (CET) trebaju li dsm nazivi za sve članke?</li>
<li id="20211106141248" class="popis-zadataka">[[Primorje (Ekvatorska Gvineja)]] 15:12, 6. studenoga 2021. (CET) provjeri usklađenost s [[Rio Muni]] </li>
<li id="20211108155313" class="popis-zadataka">[[Japanske prefekture]] 16:53, 8. studenoga 2021. (CET) popravi wp na [[Predložak:Japanske regije|regije]]</li>
<li id="20211108131834" class="popis-zadataka">[[Rwenzori]] 14:18, 8. studenoga 2021. (CET) planina i NP u Ugandi, razdvoji, vidi en</li>
<li id="20211112170920" class="popis-zadataka">[[Swan]] 18:09, 12. studenoga 2021. (CET) labuđi otoci</li>
<li id="20211201143249" class="popis-zadataka">[[Armenske pokrajine]] 15:32, 1. prosinca 2021. (CET) ne redirect!</li>
<li id="20211207065731" class="popis-zadataka">[[Kamera]] 07:57, 7. prosinca 2021. (CET) nije za dsm!</li>
<li id="20211202191420" class="popis-zadataka">[[Vizigotsko Kraljevstvo]] 20:14, 2. prosinca 2021. (CET) uskladi popis vladara sa [[Dinastija Balti]]</li>
<li id="20210615102128" class="popis-zadataka">[[Bougainville]] 12:21, 15. lipnja 2021. (CEST) podijeli na otok i teritorij</li>
<li id="20220204103753" class="popis-zadataka">[[20-ih]] 11:37, 4. veljače 2022. (CET) WLH!! i za ostale dekade</li>
<li id="20220113124300" class="popis-zadataka">[[Normandija]] 13:43, 13. siječnja 2022. (CET) dsm: povijesna pokrajina i administrativna regija</li>
<li id="20220207221345" class="popis-zadataka">[[Podmorje]] 23:13, 7. veljače 2022. (CET) dsm!</li>
<li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li>
<li id="20220210095758" class="popis-zadataka">[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi</li>
<li id="20220303083457" class="popis-zadataka">[[Lažni prijatelj (EP BrudBBB-a)]] 09:34, 3. ožujka 2022. (CET) dsm</li>
<li id="20220705092012" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Trgovi u Zagrebu]] 11:20, 5. srpnja 2022. (CEST) dsm naslovi, provjeri</li>
<li id="20220811083625" class="popis-zadataka">[[Predložak:Departmani u Urugvaju]] 10:36, 11. kolovoza 2022. (CEST) provjeri dsm</li>
<li id="20220316103024" class="popis-zadataka">[[Kormati]] 11:30, 16. ožujka 2022. (CET) nije dsm!</li>
<li id="20220321093418" class="popis-zadataka">[[Tovarnjak]] 10:34, 21. ožujka 2022. (CET) i za ostale otočne dsm</li>
<li id="20220819073418" class="popis-zadataka">[[Teba]] 09:34, 19. kolovoza 2022. (CEST) dsm Teba i natička teba, na en je redirect, kaos, provjeri</li>
<li id="20221102193215" class="popis-zadataka">[[Equatoria]] 20:32, 2. studenoga 2022. (CET) wp na narode krivi, npr [[Bari]]</li>
<li id="20221116102519" class="popis-zadataka">[[Bare]] 11:25, 16. studenoga 2022. (CET) wp+!!! u dsm</li>
<li id="20230117120104" class="popis-zadataka">[[Gradina]] 13:01, 17. siječnja 2023. (CET) ima toga još</li>
<li id="20230901125803" class="popis-zadataka">[[Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] 14:58, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li>
<li id="20240124093634" class="popis-zadataka">[[Nicoya (poluotok)]] 10:36, 24. siječnja 2024. (CET) crveni linkovi kandidati za new dsm</li>
=== n x dsm i krive wp ===
<li id="20240125175424" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Moldavije]] 18:54, 25. siječnja 2024. (CET) krive wp</li>
<li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp u svim člancima</li>
=== n x dsm ===
<li id="20210430092117" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Abhazija]] 11:21, 30. travnja 2021. (CEST) newdsm za vladare</li>
<li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[Predložak:Vanuatske pokrajine i otoci]] 22:18, 26. rujna 2021. (CEST) provjeri ima li dsm. Toga!</li>
<li id="20210930064247" class="popis-zadataka">[[Provincije Dominikanske Republike]] 08:42, 30. rujna 2021. (CEST) newdsm za skoro sve provincije</li>
<li id="20210930093508" class="popis-zadataka">[[Provincije Solomonskih Otoka]] 11:35, 30. rujna 2021. (CEST) dsm za sve provincije</li>
<li id="20211120211028" class="popis-zadataka">[[Etničke grupe Zambije]] 22:10, 20. studenoga 2021. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220203135522" class="popis-zadataka">[[Cronquistov sustav]] 14:55, 3. veljače 2022. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220812065013" class="popis-zadataka">[[Predložak:Argentinske pokrajine]] 08:50, 12. kolovoza 2022. (CEST) newdsm za svaki</li>
<li id="20220828153648" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 17:36, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x dsm</li>
<li id="20221201072121" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Grčke prefekture]] 08:21, 1. prosinca 2022. (CET) dsm za sve članke</li>
<li id="20230912141126" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Somalije]] 16:11, 12. rujna 2023. (CEST) dsm za sve wp</li>
<li id="20211114143121" class="popis-zadataka">[[Crnogorska plemena]] 15:31, 14. studenoga 2021. (CET) WP:BR</li>
<li id="20231124120207" class="popis-zadataka">[[Kraljevo (općina)]] 13:02, 24. studenoga 2023. (CET) naselja: n x dsm</li>
<li id="20240313143105" class="popis-zadataka">[[Kolima]] 15:31, 13. ožujka 2024. (CET) newdsm</li>
<li id="20240314095922" class="popis-zadataka">[[Predložak:Tanzanijske regije]] 10:59, 14. ožujka 2024. (CET) dsm za sve wp</li>
<li id="20240325144202" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Danskoj]] 15:42, 25. ožujka 2024. (CET) dsm???</li>
<li id="20240409093123" class="popis-zadataka">[[Predložak:Oblasti u Bugarskoj2]] 11:31, 9. travnja 2024. (CEST) newdsm na sve općine u člancima</li>
=== n x krive wp ===
<li id="20230303130621" class="popis-zadataka">[[Chiapas]] 14:06, 3. ožujka 2023. (CET) Općine vode na dsm ili krive wp!</li>
<li id="20240305010650" class="popis-zadataka">[[Savezni teritoriji Venezuele]] 02:06, 5. ožujka 2024. (CET) uskladi wp sa [[Mali Antili]] i dr.</li>
=== WP:BR ===
<li id="20210926194022" class="popis-zadataka">[[Lake Murray (Papua Nova Gvineja)]] 21:40, 26. rujna 2021. (CEST) dsm</li>
<li id="20211012134657" class="popis-zadataka">[[Rijeka Muni]] 15:46, 12. listopada 2021. (CEST) newdsm</li>
<li id="20220525094149" class="popis-zadataka">[[Miošići]] 11:41, 25. svibnja 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li>
<li id="20221018064744" class="popis-zadataka">[[Predložak:Čileanske regije]] 08:47, 18. listopada 2022. (CEST) dsm za sve članke, onda riješi preusmjerenja</li>
<li id="20221018102629" class="popis-zadataka">[[Yamato]] 12:26, 18. listopada 2022. (CEST) pretvori u dsm</li>
=== Nove razdvojbe ===
<li id="20220823124609" class="popis-zadataka">[[Dobra voda]] 14:46, 23. kolovoza 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li>
<li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li>
<li id="20221125221528" class="popis-zadataka">[[Akadija]] 23:15, 25. studenoga 2022. (CET) new dsm</li>
<li id="20230123225453" class="popis-zadataka">[[Dvorac Oršić-Slavetić]] 23:54, 23. siječnja 2023. (CET) dsm</li>
<li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li>
<li id="20231025071304" class="popis-zadataka">[[Tama]] 09:13, 25. listopada 2023. (CEST) + n x rijeka, vidi [[Nacionalni park Mago]]</li>
<li id="20240116112627" class="popis-zadataka">[[Kopernicij]] 12:26, 16. siječnja 2024. (CET) dsm [[Mjesečeva geološka kronologija]]</li>
<li id="20230524122257" class="popis-zadataka">[[San Lorenzo]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li>
<li id="20241113214327" class="popis-zadataka">[[Noma]] 22:43, 13. studenoga 2024. (CET) dsm</li>
== Spoji u 1 ==
<li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li>
<li id="20240207083800" class="popis-zadataka">[[Pregledni članak]] 09:38, 7. veljače 2024. (CET) spojiti u 1</li>
== Provjeriti NPOV ==
<li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li>
<li id="20210628132301" class="popis-zadataka">[[Pobačaj]] 15:23, 28. lipnja 2021. (CEST) provjeri promjene u 6/2021</li>
<li id="20210822092316" class="popis-zadataka">[[Bojna Azov]] 11:23, 22. kolovoza 2021. (CEST) POV 22.8.2021.</li>
<li id="20210915072908" class="popis-zadataka">[[Pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.]] 09:29, 15. rujna 2021. (CEST) Tko je sve sudjelovao u napadu?</li>
<li id="20210908022229" class="popis-zadataka">[[Velimir Đerek – Sokol]] 04:22, 8. rujna 2021. (CEST) POV, stil</li>
<li id="20210929122131" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traži poveznice]] 14:21, 29. rujna 2021. (CEST) http://www.novi-svjetski-poredak.com</li>
<li id="20210921135733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zatvorenički logori pod bošnjačkom upravom u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] 15:57, 21. rujna 2021. (CEST) provjeri POV</li>
<li id="20211105185614" class="popis-zadataka">[[Velikosrpski miting u Srbu 27. srpnja 1971.]] 19:56, 5. studenoga 2021. (CET) provjeri POV</li>
<li id="20211114130137" class="popis-zadataka">[[Sutorina]] 14:01, 14. studenoga 2021. (CET) postoji li uopće spor?</li>
<li id="20230210173154" class="popis-zadataka">[[Richard Williamson]] 18:31, 10. veljače 2023. (CET) pov</li>
== NPOV - crvene wp na POV naslove ==
<li id="20210618085807" class="popis-zadataka">[[Jugokomunistička propaganda]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunistička propaganda|WLH]] 10:58, 18. lipnja 2021. (CEST) Previše članaka vodi ovamo</li>
<li id="20211119120527" class="popis-zadataka">[[Jugokomunizam]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunizam|WLH]] 13:05, 19. studenoga 2021. (CET) </li>
<li id="20230903081418" class="popis-zadataka">[[Specijalni rat protiv Hrvatske]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Specijalni rat protiv Hrvatske|WLH]] 10:14, 3. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
== Provjeri starije promjene ==
<li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Osvježiti, ovo je pisano prije potopa</li>
<li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li>
<li id="20210302224025" class="popis-zadataka">[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)]] 23:40, 2. ožujka 2021. (CET) vanjske pov, izvori, kontaktiraj autora</li>
<li id="20210714131910" class="popis-zadataka">[[Potencijalni BDP]] 15:19, 14. srpnja 2021. (CEST) Provjeri kasnije, VL obećao pogledati</li>
<li id="20211025090042" class="popis-zadataka">[[Porođaj]] 11:00, 25. listopada 2021. (CEST) provjeri kat.</li>
<li id="20211117084723" class="popis-zadataka">[[Vinko Zulim Virulica]] 09:47, 17. studenoga 2021. (CET) Provjeri mogući POV iz 10/2021</li>
<li id="20220215113532" class="popis-zadataka">[[Dubravice (Pučišća)]] 12:35, 15. veljače 2022. (CET) provjeri</li>
<li id="20220210103110" class="popis-zadataka">[[Osman Delić]] 11:31, 10. veljače 2022. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20220421105659" class="popis-zadataka">[[Život i škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja]] 12:56, 21. travnja 2022. (CEST) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129203916" class="popis-zadataka">[[Kritička svijest]] 21:39, 29. studenoga 2023. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129071937" class="popis-zadataka">[[Kanye West]] 08:19, 29. studenoga 2023. (CET) Provjeri veći tekst dodan 11/2023</li>
<li id="20220705185653" class="popis-zadataka">[[Split]] 20:56, 5. srpnja 2022. (CEST) ad basilica pictas prepisano?</li>
<li id="20240123100720" class="popis-zadataka">[[Prikaz smetnje vida u umjetnosti]] 11:07, 23. siječnja 2024. (CET) provjeri reference, kasnije</li>
<li id="20241117003731" class="popis-zadataka">[[Henrik V., kralj Francuske]] 01:37, 17. studenoga 2024. (CET) šuć-muć! Rječina!</li>
<li id="20241119110142" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 12:01, 19. studenoga 2024. (CET) šuć-muć Rječina</li>
== Prekratko i/ili brisati ==
<li id="20210917130504" class="popis-zadataka">[[Eretz Yisrael]] 15:05, 17. rujna 2021. (CEST) prekratko</li>
<li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisnao 2004, vidi https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca</li>
<li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko 5000 loše ubačenih članaka o naseljima: https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot</li>
<li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li>
<li id="20221005145802" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spiralni krakovi Mliječnog puta]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) n x prekratko, bolje osmisli, provjeri iw</li>
<li id="20220901195232" class="popis-zadataka">[[Srednja Spreča]] 21:52, 1. rujna 2022. (CEST) Srednja, donja, gornja... ima li tu dovoljno izvora?</li>
<li id="20220907093338" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis osoba/Ra]] 11:33, 7. rujna 2022. (CEST) bris!</li>
<li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prekratko, bez izvora</li>
<li id="20230220141738" class="popis-zadataka">[[Nikola Domančić]] 15:17, 20. veljače 2023. (CET) prekratko</li>
<li id="20230901123943" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gradovi u Rusiji]] 14:39, 1. rujna 2023. (CEST) n X prekratko</li>
<li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li>
<li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) prekratki članci, npr. [[Glencore International AG]]</li>
<li id="20230826231038" class="popis-zadataka">[[Neronov križ]] 01:10, 27. kolovoza 2023. (CEST) https://www.britannica.com/story/where-did-the-peace-sign-come-from</li>
<li id="20231114181620" class="popis-zadataka">[[Barentsburg]] 19:16, 14. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20221005145836" class="popis-zadataka">[[Galaktički spiralni krak]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) uklopi u [[spiralna galaktika]]</li>
<li id="20241111121455" class="popis-zadataka">[[Guayaquil]] 13:14, 11. studenoga 2024. (CET) prekratko</li>
<li id="20241111121541" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Alexa54]] 13:15, 11. studenoga 2024. (CET) Alexa54 - prekratki članci iz 2006.</li>
== Upitni kriteriji ==
<li id="20220613211002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] 23:10, 13. lipnja 2022. (CEST) Kriteriji?</li>
<li id="20230920142311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatsko plemstvo u Bačkoj]] 16:23, 20. rujna 2023. (CEST) sve dobro pretresti</li>
<li id="20221027071531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]] 09:15, 27. listopada 2022. (CEST) 31, pola ih je nebitno</li>
== Upitni izvori ==
<li id="20230112151258" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 16:12, 12. siječnja 2023. (CET) povijest - loš stil, izvor nije online</li>
== Loši i strojni prijevodi ==
<li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Članci prevedeni strojnim prijevodom]] 14:17, 10. lipnja 2021. (CEST) 5 po 5</li>
<li id="20210610122840" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Tizianapipp]] 14:28, 10. lipnja 2021. (CEST) strojni prijevodi</li>
<li id="20210610123034" class="popis-zadataka">[[Radni kamp]] 14:30, 10. lipnja 2021. (CEST) provjeri - strojni prijevod</li>
<li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Suradnik:AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode</li>
<li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Otok Howland]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li>
<li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li>
<li id="20211115151244" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Luigimini]] 16:12, 15. studenoga 2021. (CET) strojni prijevodi</li>
== Dopuni sa izvora ==
<li id="20211109082312" class="popis-zadataka">[[Ljetnikovac Jerolima Kavanjina]] 09:23, 9. studenoga 2021. (CET) dopuni sa izvora min kult.</li>
<li id="20230830212611" class="popis-zadataka">[[Dominik Buća]] 23:26, 30. kolovoza 2023. (CEST) ima još izvora</li>
<li id="20230901075658" class="popis-zadataka">[[Arheološko nalazište Lora]] 09:56, 1. rujna 2023. (CEST) dopuni, nije zaštićeno</li>
<li id="20241108090143" class="popis-zadataka">[[Karinsko more]] 10:01, 8. studenoga 2024. (CET) infookvir, dopuni sa izvora ([[Novigradsko more]])</li>
== Krivi infookviri ==
<li id="20210628183157" class="popis-zadataka">[[1. HRL 2018./19.]] 20:31, 28. lipnja 2021. (CEST) krivi infookvir</li>
<li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li>
== Popraviti wikikod ==
<li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li>
<li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
<li id="20231219101554" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stranice s pogreškama u skriptama]] 11:15, 19. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates]]</li>
<li id="20240415212810" class="popis-zadataka">[[Predložak:Cite EB9]] 23:28, 15. travnja 2024. (CEST) span class="cs1-ws-icon" title="s:Encyclopædia Britannica, 9. izdanje</li>
== Sređivanje kat. po godinama ==
<li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li>
<li id="20211215092031" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Godine pr. Kr.]] 10:20, 15. prosinca 2021. (CET) ima ih puno po starom formatu</li>
<li id="20211215092828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Desetljeća]] 10:28, 15. prosinca 2021. (CET) u novi format</li>
== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
<li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li>
<li id="20210930084409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Indonezijsko otočje]] 10:44, 30. rujna 2021. (CEST) kat?</li>
<li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li>
<li id="20230909080413" class="popis-zadataka">[[Franjevački samostan sv. Ante na Dridu]] 10:04, 9. rujna 2023. (CEST) poveži s drugim člankom</li>
=== Vulkani ===
<li id="20210601141048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopis Tanzanije]] 16:10, 1. lipnja 2021. (CEST) 4 vulkana? neki su ugasli</li>
<li id="20210917114123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanski reljef]] 13:41, 17. rujna 2021. (CEST) => reljefni oblici?</li>
<li id="20240123155657" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani po tipu]] 16:56, 23. siječnja 2024. (CET) razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli...</li>
<li id="20210929135249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanologija]] 15:52, 29. rujna 2021. (CEST) podkategorije se preklapaju</li>
=== Nesamostalni teritoriji ===
<li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li>
<li id="20221205141141" class="popis-zadataka">[[Sveti Martin (Francuska)]] 15:11, 5. prosinca 2022. (CET) ili [[Zajednica Sveti Martin]]?</li>
=== Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana ===
<li id="20211029211758" class="popis-zadataka">[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?</li>
== Rijeke po slivovima i porječjima ==
<li id="20230914090345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ponornice]] 11:03, 14. rujna 2023. (CEST) neke se mogu po slijevu</li>
== Sređivanje administrativnih podjela država ==
<li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li>
<li id="20221101172107" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Bivši ruski federalni subjekti]] 18:21, 1. studenoga 2022. (CET) uskladi kategorizaciju sa en wiki</li>
<li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li>
=== Infookviri administrativnih jedinica ===
<li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li>
<li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li>
<li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li>
<li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li>
<li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li>
<li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li>
<li id="20221102140220" class="popis-zadataka">[[Predložak:Upravne podjele europskih država]] 15:02, 2. studenoga 2022. (CET) ovo je 1. reda!</li>
<li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Departmani Gvatemale]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li>
== Kulturna dobra ==
<li id="20220214095312" class="popis-zadataka">[[Muzej Staroga Grada]] 10:53, 14. veljače 2022. (CET) dodaj slike</li>
== Hrvatski otoci ==
<li id="20220218080619" class="popis-zadataka">[[Nacionalni park Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220218080647" class="popis-zadataka">[[Razgovor:Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220217083710" class="popis-zadataka">[[Stipanska]] 09:37, 17. veljače 2022. (CET) ostaci samostana?</li>
<li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li>
<li id="20220413094700" class="popis-zadataka">[[Splitska vrata]] 11:47, 13. travnja 2022. (CEST) Mrduja</li>
=== Hrvatski otoci - slike ===
<li id="20220413094013" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Dugi Otok by Sentinel-2 Cloudless.jpg]] 11:40, 13. travnja 2022. (CEST) otoci</li>
<li id="20220325100443" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Croatian islands bgiu (cropped to south Dugi otok).JPG]] 11:04, 25. ožujka 2022. (CET) oko 30 otoka na slici</li>
<li id="20220429104708" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Islands off the Croatian Coast.jpg]] 12:47, 29. travnja 2022. (CEST) crop na bezbroj načina</li>
== Granice ==
<li id="20231107151120" class="popis-zadataka">[[Abhaško-gruzijska granica]] 16:11, 7. studenoga 2023. (CET) nije prevedeno do kraja</li>
== Infookviri ==
<li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li>
== Lokacijske karte ==
<li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20231023094926" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Location maps with marks outside map and outside parameter not set]] 11:49, 23. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231030123649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zaštićene podvodne arheološke zone i nalazišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 13:36, 30. listopada 2023. (CET) lokacijske karte</li>
<li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li>
=== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ===
<li id="20241104081249" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir planina s nepoznatim parametrima}} (19)</li>
<li id="20241104081250" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir plaža s nepoznatim parametrima}} (50)</li>
<li id="20231124094612" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir neboder bez parametra pushpin map}} (50) 10:46, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094713" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra pushpin map}} (63) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094715" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra država}} (78) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (96) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (154) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (189) </li>
<li id="20231124094710" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok bez parametra pushpin map}} (328) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra pushpin map}} (450) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094719" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra država}} (552) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (567) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (708) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1364) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1511) 12:54, 9. siječnja 2024. (CET) </li>
== Živi svijet ==
<li id="20221102090229" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] 10:02, 2. studenoga 2022. (CET) dupla kategorija, uz automatsku iz infookvira</li>
<li id="20230505165247" class="popis-zadataka">[[Predložak:NSW Flora Online]] 18:52, 5. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li>
<li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li>
<li id="20241026232735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sistematika]] 01:27, 27. listopada 2024. (CEST) bolja kat</li>
<li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li>
<li id="20241112223632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klada ADA]] 23:36, 12. studenoga 2024. (CET) </li>
=== Rodovi, porodice ... ===
==== U podkategorije ====
==== Članci ====
<li id="20241113182704" class="popis-zadataka">[[Grbač]] 19:27, 13. studenoga 2024. (CET) tribus [[Cardamineae]]?</li>
<li id="20241120105618" class="popis-zadataka">[[Dipterygeae]] 11:56, 20. studenoga 2024. (CET) ADA?</li>
<li id="20241120105750" class="popis-zadataka">[[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li>
<li id="20241120105835" class="popis-zadataka">[[Thermopsideae]] 11:58, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Sophoreae]]</li>
=== Popravci hrv. naziva ptica ===
<li id="20231018082844" class="popis-zadataka">[[Njorke]] 10:28, 18. listopada 2023. (CEST) sredi rodove</li>
<li id="20231022125413" class="popis-zadataka">[[Predložak:Legenda/Ptice]] 14:54, 22. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231024220118" class="popis-zadataka">[[Puffinus parvus]] 00:01, 25. listopada 2023. (CEST) Točnost podataka u ovom članku je osporena</li>
<li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li>
== Infookviri za reljefne oblike ==
<li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li>
== Predlošci za sestrinske projekte ==
<li id="20240124133704" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti]] 14:37, 24. siječnja 2024. (CET) zastarjeli table tagovi</li>
<li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li>
== Ostalo ==
<li id="20210403112743" class="popis-zadataka">[[Crkva sv. Lucije u Starom Gradu]] 13:27, 3. travnja 2021. (CEST) srediti po podnaslovima</li>
<li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li>
<li id="20210329135824" class="popis-zadataka">[[Kugličasta munja]] 15:58, 29. ožujka 2021. (CEST) puno toga</li>
<li id="20210406091211" class="popis-zadataka">[[Monterozzi i Banditaccia]] 11:12, 6. travnja 2021. (CEST) = [[Monterozzi]] ???</li>
<li id="20210429222011" class="popis-zadataka">[[Hašani]] 00:20, 30. travnja 2021. (CEST) [[Hašani (Bosanska Krupa, BiH)]]</li>
<li id="20210527094305" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Nekategorizirane stranice]] 11:43, 27. svibnja 2021. (CEST) Počistiti</li>
<li id="20210529064949" class="popis-zadataka">[[Utvrda na Vrčevu]] 08:49, 29. svibnja 2021. (CEST) srediti</li>
<li id="20210604094238" class="popis-zadataka">[[Sorta]] 11:42, 4. lipnja 2021. (CEST) interwiki?</li>
<li id="20210707202156" class="popis-zadataka">[[The Forest (video igra)]] 22:21, 7. srpnja 2021. (CEST) više greški</li>
<li id="20210905211113" class="popis-zadataka">[[Grude]] 23:11, 5. rujna 2021. (CEST) obljetnice su predetaljne</li>
<li id="20210921111716" class="popis-zadataka">[[Cardware (programska podrška)]] 13:17, 21. rujna 2021. (CEST) uklopi u [[Shareware]], vidi en verziju</li>
<li id="20210921132718" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traženi predlošci]] 15:27, 21. rujna 2021. (CEST) Traženi predlošci (214)</li>
<li id="20211003121606" class="popis-zadataka">[[Ptolomej V.]] 14:16, 3. listopada 2021. (CEST) tražen 1x</li>
<li id="20211013111757" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine na Kosovu]] 13:17, 13. listopada 2021. (CEST) ujedno i gradovi</li>
<li id="20211022093639" class="popis-zadataka">[[Konjščina]] 11:36, 22. listopada 2021. (CEST) Udruge predetaljno?</li>
<li id="20211027114237" class="popis-zadataka">[[Heimaey]] 13:42, 27. listopada 2021. (CEST) otok, otočje, grad, erupcija</li>
<li id="20211107054847" class="popis-zadataka">[[Otočko gorje]] 06:48, 7. studenoga 2021. (CET) uklopi negdje</li>
<li id="20220112131321" class="popis-zadataka">[[Jerko Ljubetić]] 14:13, 12. siječnja 2022. (CET) WLH -> arhiv SD</li>
<li id="20220307092537" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 10:25, 7. ožujka 2022. (CET) previše banalnosti</li>
<li id="20220412135813" class="popis-zadataka">[[Biskupija (Biskupija)]] 15:58, 12. travnja 2022. (CEST) naselje vs općina</li>
<li id="20220413081327" class="popis-zadataka">[[Dragutin Gradečak]] 10:13, 13. travnja 2022. (CEST) sam o sebi</li>
<li id="20221107135630" class="popis-zadataka">[[Tigrinja]] 14:56, 7. studenoga 2022. (CET) vs [[Tigrejci]], kaos</li>
<li id="20220705105905" class="popis-zadataka">[[Župa sv. Barbare u Jakšiću]] 12:59, 5. srpnja 2022. (CEST) kaos</li>
<li id="20240111002730" class="popis-zadataka">[[Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)]] 01:27, 11. siječnja 2024. (CET) ok?</li>
<li id="20240116214245" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 22:42, 16. siječnja 2024. (CET) pravni šuć-muć Rječina 2007.</li>
<li id="20220614090202" class="popis-zadataka">[[Kruševo Brdo]] 11:02, 14. lipnja 2022. (CEST) vidi [[Kruševo Brdo II (Travnik, BiH)]]</li>
<li id="20241024130120" class="popis-zadataka">[[Usamljeno strmo brdo]] 15:01, 24. listopada 2024. (CEST) </li>
== Nerazvrstano ==
<li id="20241128135607" class="popis-zadataka">[[Kizilsu]] 14:56, 28. studenoga 2024. (CET) dsm, WLH</li>
<li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li>
<li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241203152158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Granice Francuske]] 16:21, 3. prosinca 2024. (CET) Granice Perkomorske Francuske</li>
<li id="20241204095604" class="popis-zadataka">[[Karibi]] 10:56, 4. prosinca 2024. (CET) collapse države</li>
<li id="20241204132835" class="popis-zadataka">[[Salado]] 14:28, 4. prosinca 2024. (CET) tip?</li>
<li id="20241204135629" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Otoci otočja Glorieuses]] 14:56, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204201136" class="popis-zadataka">[[Chilwa]] 21:11, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204214928" class="popis-zadataka">[[Chisi]] 22:49, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204220425" class="popis-zadataka">[[Francusko-talijanski sporazum o pomorskoj granici]] 23:04, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204224634" class="popis-zadataka">[[Andorsko-francuska granica]] 23:46, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241205093327" class="popis-zadataka">[[Otočje Princa Edwarda]] 10:33, 5. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241209124109" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Sella]] 13:41, 9. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211073546" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Gerlos]] 08:35, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211091639" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijsko-talijanska granica]] 10:16, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212144415" class="popis-zadataka">[[Represija]] 15:44, 12. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212145504" class="popis-zadataka">[[Dinastija Balti]] 15:55, 12. prosinca 2024. (CET) za kat.</li>
<li id="20241212151206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] 16:12, 12. prosinca 2024. (CET) gospodarstvo?</li>
<li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li>
<li id="20241213082403" class="popis-zadataka">[[Albert I., kralj Belgije]] 09:24, 13. prosinca 2024. (CET) Belgijski?</li>
<li id="20241213082716" class="popis-zadataka">[[Isola Comacina]] 09:27, 13. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241213161750" class="popis-zadataka">[[Libijsko-sudanska granica]] 17:17, 13. prosinca 2024. (CET) </li>
33j8n9c2bw8z9uwi9e9bvuuucsgswt8
7088015
7087975
2024-12-14T00:20:44Z
Argo Navis
852
Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Korensko_sedlo]]
7088015
wikitext
text/x-wiki
== Moji projekti ==
<li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] 13:15, 19. prosinca 2021. (CET) dovrši</li>
<li id="20220922071112" class="popis-zadataka">[[Predložak:Fix/category]] 09:11, 22. rujna 2022. (CEST) ... from june 2002 cat.</li>
<li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]] 10:46, 2. siječnja 2023. (CET) </li>
<li id="20231214230141" class="popis-zadataka">[[Opuzen]] 00:01, 15. prosinca 2023. (CET) MaGa todo</li>
<li id="20240418203632" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Konjic]] 22:36, 18. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20240422122657" class="popis-zadataka">[[Pomrčina Sunca]] 14:26, 22. travnja 2024. (CEST) ima 90% viška</li>
=== Prevedi iz početka ===
<li id="20221013083730" class="popis-zadataka">[[Svijet]] 10:37, 13. listopada 2022. (CEST) napisati ponovno</li>
<li id="20230519134121" class="popis-zadataka">[[Samniti]] 15:41, 19. svibnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20230610063634" class="popis-zadataka">[[Nuklearna elektrana Zaporižja]] 08:36, 10. lipnja 2023. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240124100755" class="popis-zadataka">[[Francuski Antili]] 11:07, 24. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20240127105103" class="popis-zadataka">[[Tanganjika (jezero)]] 11:51, 27. siječnja 2024. (CET) prevedi iz početka</li>
<li id="20220510084311" class="popis-zadataka">[[Operacija Grapple]] 10:43, 10. svibnja 2022. (CEST) prevedi iz početka</li>
<li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li>
<li id="20241106185304" class="popis-zadataka">[[Velikaja (Narva)]] 19:53, 6. studenoga 2024. (CET) dopuni s en</li>
<li id="20241111142644" class="popis-zadataka">[[Guayas (zaljev Guayaquil)]] 15:26, 11. studenoga 2024. (CET) prevedi s en i de</li>
=== Dopuni sa en ===
<li id="20210916080411" class="popis-zadataka">[[Predložak:Jupiterovi sateliti]] 10:04, 16. rujna 2021. (CEST) napravi update za sve planete</li>
=== Napiši nove članke ===
<li id="20230523102748" class="popis-zadataka">[[Trolisno pročelje]] 12:27, 23. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) Kubura, napiši iznova</li>
<li id="20230823074606" class="popis-zadataka">[[Vinogradarski muzej u Pitvama]] 09:46, 23. kolovoza 2023. (CEST) napiši</li>
=== Dovrši započete članke ===
==== Otoci ====
<li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20240416132700" class="popis-zadataka">[[Mali udaljeni otoci SAD-a]] 15:27, 16. travnja 2024. (CEST) </li>
==== Ostali reljefni oblici ====
<li id="20240130145753" class="popis-zadataka">[[Kara (udarni krater)]] 15:57, 30. siječnja 2024. (CET) </li>
=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
<li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li>
<li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20231222140125" class="popis-zadataka">[[Razgovor o predlošku:Infobox protected area]] 15:01, 22. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20240711122502" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Radijski tornjevi]] 14:25, 11. srpnja 2024. (CEST) infookvir?</li>
== Kategorizacija ==
<li id="20210428082116" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obrazovne ustanove]] 10:21, 28. travnja 2021. (CEST) Maknuti škole iz kategorija građevina</li>
<li id="20210421071720" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ekologija]] 09:17, 21. travnja 2021. (CEST) Dio članak se odnosi na zaštitu okoliša</li>
<li id="20210408115830" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Filozofski vremeplov]] 13:58, 8. travnja 2021. (CEST) </li>
<li id="20210527075712" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Publicistika]] 09:57, 27. svibnja 2021. (CEST) veza sa [[:Kategorija:Izdavaštvo]]?</li>
<li id="20211108131306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 14:13, 8. studenoga 2021. (CET) provjeri sve podkategorije</li>
<li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Praznici]] 15:34, 11. studenoga 2022. (CET) Društvo u X</li>
<li id="20211014105619" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština]] 12:56, 14. listopada 2021. (CEST) provjeriti kat. svih članaka</li>
<li id="20221010072341" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 09:23, 10. listopada 2022. (CEST) izdvoji sve građevine u kat. po državama</li>
<li id="20221020105056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 12:50, 20. listopada 2022. (CEST) građevine?</li>
<li id="20220816071049" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gospodari svemira]] 09:10, 16. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kat. članaka</li>
<li id="20230831084843" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kultura]] 10:48, 31. kolovoza 2023. (CEST) ima puno viška</li>
<li id="20230828113944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] 13:39, 28. kolovoza 2023. (CEST) natrpano svega i svačega</li>
<li id="20230829091903" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazbeni sastavi po žanrovima]] 11:19, 29. kolovoza 2023. (CEST) sredi podkat po državama</li>
<li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetničke nagrade]] 13:53, 9. kolovoza 2023. (CEST) sve po državama, i pod kritika u državama</li>
<li id="20230810210937" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Obnovljiva energija]] 23:09, 10. kolovoza 2023. (CEST) dio je [[:Kategorija:Energetska učinkovitost]]</li>
<li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li>
<li id="20230906121828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]] 14:18, 6. rujna 2023. (CEST) kat svih članaka</li>
<li id="20230218000720" class="popis-zadataka">[[Dionizije Njaradi]] 01:07, 18. veljače 2023. (CET) kat hrv/srp?</li>
<li id="20220618200724" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižničarstvo]] 22:07, 18. lipnja 2022. (CEST) ima viška članaka</li>
<li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Qualitas_Vita svih njegovih članaka]</li>
<li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lokacijske karte država]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) -od E</li>
=== Nove kategorije ===
<li id="20220830090901" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveta Stolica]] 11:09, 30. kolovoza 2022. (CEST) kategoriziraj dikasterije, ima ih još</li>
<li id="20230720105649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izdavaštvo]] 12:56, 20. srpnja 2023. (CEST) izdvoji: Izdavači knjiga</li>
=== Kategorizacija - promet ===
<li id="20230822150928" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podzemna željeznica]] 17:09, 22. kolovoza 2023. (CEST) nije infrastruktura</li>
<li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li>
<li id="20231005025133" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet]] 04:51, 5. listopada 2023. (CEST) sve podkat prema en</li>
<li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs Brodovi po državama</li>
=== Kategorizacija - Ratovanje i vojska ===
==== Kategorizacija - vojne postrojbe ====
<li id="20230718093606" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Postrojbe u Oružanim snagama RH]] 11:36, 18. srpnja 2023. (CEST) po veličini</li>
<li id="20220614114549" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage NDH]] 13:45, 14. lipnja 2022. (CEST) vs vojne postojbe</li>
<li id="20220614114849" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizani]] 13:48, 14. lipnja 2022. (CEST) odvoji postrojbe od životopisa</li>
<li id="20241114213612" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojne postrojbe po tipu]] 22:36, 14. studenoga 2024. (CET) 2 x pješaštvo</li>
==== Kategorizacija - vojna povijest ====
<li id="20211103125809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drugi svjetski rat po državama]] 13:58, 3. studenoga 2021. (CET) izdvoji bitke</li>
<li id="20220609211435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijske bitke]] 23:14, 9. lipnja 2022. (CEST) Austro-Ugarske?</li>
<li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li>
===== Kategorizacija - vojni zrakoplovi =====
<li id="20220825124615" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni zrakoplovi po godini prvog leta]] 14:46, 25. kolovoza 2022. (CEST) vidi kako je na en</li>
<li id="20231004115318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Američki vojni zrakoplovi]] 13:53, 4. listopada 2023. (CEST) svi po proizvođačima</li>
===== Kategorizacija - bojni brodovi =====
<li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 12:21, 8. rujna 2021. (CEST) neki članci nemaju kat po državama</li>
<li id="20220825130024" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 15:00, 25. kolovoza 2022. (CEST) podkat: podkat: vojna vozila</li>
<li id="20230921061345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 08:13, 21. rujna 2023. (CEST) po proizvođačima i po mornaricama, na en je sve zajedno</li>
==== Kategorizacija - ostala vojna oprema i oružje ====
<li id="20210630144109" class="popis-zadataka">[[Razgovor o kategoriji:Vojna oprema/Podkategorije]] 16:41, 30. lipnja 2021. (CEST) dovrši</li>
<li id="20210630145636" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna oprema]] 16:56, 30. lipnja 2021. (CEST) kat: provjeriti sve članke</li>
<li id="20210407081927" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružje]] 10:19, 7. travnja 2021. (CEST) Dodaj kat. po državama gdje se može</li>
<li id="20210908104837" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 12:48, 8. rujna 2021. (CEST) izbaciti oružje u uporabi po državi</li>
<li id="20210908083428" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 10:34, 8. rujna 2021. (CEST) Provjeri sve članke, razvrstaj u [[:Kategorija:Vojna oprema po državama]]</li>
<li id="20220822063706" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kategorije po ratovima]] 08:37, 22. kolovoza 2022. (CEST) vojna oprema po periodima, ne ratovima</li>
<li id="20220818091532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Jugoslavenska vojna oprema]] 11:15, 18. kolovoza 2022. (CEST) kraljevina + SFRJ</li>
<li id="20230921085204" class="popis-zadataka">[[Zastava Arms]] 10:52, 21. rujna 2023. (CEST) svo oružje u kat.</li>
<li id="20230921094801" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvođači oružja i vojne opreme]] 11:48, 21. rujna 2023. (CEST) 1. po državama, 2. sort</li>
<li id="20230419081207" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pješačko oružje]] 10:12, 19. travnja 2023. (CEST) puške</li>
<li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Projektili]] 09:51, 29. rujna 2023. (CEST) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li>
=== Kategorizacija - povijest ===
<li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li>
<li id="20221017105711" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Mjanmara]] 12:57, 17. listopada 2022. (CEST) arh. lokaliteti ili gradovi države?</li>
<li id="20230522065013" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]] 08:50, 22. svibnja 2023. (CEST) dovrši sređivanje</li>
<li id="20230608101635" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Rima]] 12:16, 8. lipnja 2023. (CEST) ima viška, dodaj arh lok</li>
<li id="20230531094208" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni zločini]] 11:42, 31. svibnja 2023. (CEST) bolje kat!</li>
<li id="20230825101211" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerski progoni]] 12:12, 25. kolovoza 2023. (CEST) ima potencijala za više članaka</li>
<li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li>
<li id="20230903122129" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Engleski vladari]] 14:21, 3. rujna 2023. (CEST) => kraljevi</li>
<li id="20241113152033" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Drevni Egipat]] 16:20, 13. studenoga 2024. (CET) kat od podkat</li>
<li id="20241113152352" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Skulpture]] 16:23, 13. studenoga 2024. (CET) u podkat</li>
=== Kategorizacija - republike SSSR-a ===
<li id="20230714095923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Litve]] 11:59, 14. srpnja 2023. (CEST) izdvoji SSSR</li>
<li id="20230714121305" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Gruzije 1918. – 1989.]] 14:13, 14. srpnja 2023. (CEST) SSR!</li>
<li id="20230714123322" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Republike SSSR-a]] 14:33, 14. srpnja 2023. (CEST) kategpriziraj</li>
<li id="20220827225642" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:SSSR]] 00:56, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x Ukrajina u SSSRu</li>
=== Kategorizacija - religija ===
<li id="20210915141500" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 16:15, 15. rujna 2021. (CEST) => [[:Kategorija:Kršćansko obrazovanje]]</li>
<li id="20220201101949" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rimokatolička Crkva po državama]] 11:19, 1. veljače 2022. (CET) rimo- ?</li>
<li id="20220118160637" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?</li>
<li id="20220922063956" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski redovi i društva]] 08:39, 22. rujna 2022. (CEST) sredi podkategorije - veliki posao</li>
<li id="20220828172336" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis dubrovačkih biskupa]] 19:23, 28. kolovoza 2022. (CEST) wp+, članci u kat.</li>
<li id="20230209170552" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa]] 18:05, 9. veljače 2023. (CET) </li>
<li id="20230903082008" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pećka patrijarhija]] 10:20, 3. rujna 2023. (CEST) kat?</li>
<li id="20230905064439" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Katolička upravna podjela Mađarske]] 08:44, 5. rujna 2023. (CEST) razjasni i odvoji bivše biskupije</li>
<li id="20230901121347" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 14:13, 1. rujna 2023. (CEST) n x zavjera</li>
<li id="20230905070626" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 09:06, 5. rujna 2023. (CEST) biskupi u svoju kat</li>
<li id="20220521225916" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru]] 00:59, 22. svibnja 2022. (CEST) - valjda provjeriti članke u popisu? </li>
<li id="20230825093206" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis kršćanskih denominacija]] 11:32, 25. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat članaka s popisa</li>
<li id="20230828073435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vjerska intolerancija]] 09:34, 28. kolovoza 2023. (CEST) osmisliti gdje idu međuvjerski sukobi, po uzoru na {{kat:|etnički sukobi}}</li>
==== Izdvoji u podkategorije - religija ====
<li id="20210514072011" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Talijanski katolički svećenici]] 09:20, 14. svibnja 2021. (CEST) izdvoji pape, kardinale... od C</li>
<li id="20210507113602" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 13:36, 7. svibnja 2021. (CEST) odvoji katoličko</li>
<li id="20230511141134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kler Srpske pravoslavne Crkve]] 16:11, 18. rujna 2021. (CEST) po državama</li>
<li id="20230827002641" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanski mučenici]] 02:26, 27. kolovoza 2023. (CEST) 160, podkat!</li>
<li id="20230908072555" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kršćanstvo u Egiptu]] 09:25, 8. rujna 2023. (CEST) izdvoji kler</li>
<li id="20230720065809" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Židovi]] 08:58, 20. srpnja 2023. (CEST) po državama</li>
<li id="20220719112422" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sveci]] 13:24, 19. srpnja 2022. (CEST) ne samo kršćanski</li>
=== Kategorizacija - astronomija ===
<li id="20230929064018" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika]] 08:40, 29. rujna 2023. (CEST) kat svih podkat.</li>
<li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 15:24, 22. travnja 2022. (CEST) Sojuz i druge podkat.</li>
<li id="20230828094725" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 11:47, 28. kolovoza 2023. (CEST) zapravo odgovara [[:en:Category:Life in space]]</li>
==== Izdvoji u podkategorije - astronomija ====
<li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 09:59, 2. lipnja 2021. (CEST) razvrstaj što je ostalo</li>
<li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 12:50, 29. kolovoza 2022. (CEST) 51, u podkat</li>
=== Kategorizacija - šport ===
<li id="20210429170841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nacionalna športska natjecanja]] 19:08, 29. travnja 2021. (CEST) dosta posla oko novih podkategorija</li>
<li id="20210430083409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Majstori borilačkih vještina]] 10:34, 30. travnja 2021. (CEST) provjeri japance i kategorije</li>
<li id="20210715164250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ragbi]] 18:42, 15. srpnja 2021. (CEST) Ragbi league i union - dva sporta</li>
<li id="20220808093750" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]] 11:37, 8. kolovoza 2022. (CEST) nogomet + Medveščak</li>
<li id="20220926075819" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletika na Olimpijskim igrama]] 09:58, 26. rujna 2022. (CEST) sredi podkat</li>
<li id="20221025223051" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atletske bacačke discipline na Olimpijskim igrama]] 00:30, 26. listopada 2022. (CEST) </li>
<li id="20220607081611" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 10:16, 7. lipnja 2022. (CEST) kat?</li>
<li id="20241115091445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Međunarodna športska natjecanja po državama]] 10:14, 15. studenoga 2024. (CET) i po bivšim, dodatne kat</li>
<li id="20241115095520" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Šport po gradovima]] 10:55, 15. studenoga 2024. (CET) izdvoji natjecanja</li>
==== Izdvoji u podkategorije - šport ====
<li id="20210822213019" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 23:30, 22. kolovoza 2021. (CEST) podijeli po utrkama</li>
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
<li id="20211123150738" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 16:07, 23. studenoga 2021. (CET) uniformirati nazive članaka</li>
<li id="20220602081115" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Druga hrvatska košarkaška liga]] 10:11, 2. lipnja 2022. (CEST) za muškarce ili bez toga?</li>
<li id="20230804131135" class="popis-zadataka">[[Trg hrvatskih velikana]] 15:11, 4. kolovoza 2023. (CEST) standard?</li>
=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
<li id="20221010073156" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 09:31, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221010073218" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Znanost i tehnologija po državama]] 09:32, 10. listopada 2022. (CEST) Provjeri commons, iw za sve podkategorije</li>
<li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svjetska baština po državama]] 12:20, 24. listopada 2022. (CEST) kultura po državama</li>
<li id="20221011144632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 16:46, 11. listopada 2022. (CEST) provjeri kategorizaciju</li>
<li id="20221111101923" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Etničke grupe po državama]] 11:19, 11. studenoga 2022. (CET) podkat: samo Demografija u X, od N</li>
<li id="20221028091316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Religija po državama]] 11:13, 28. listopada 2022. (CEST) svaka podkat: Religija, Demografija u X</li>
<li id="20230515125545" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Palače]] 14:55, 15. svibnja 2023. (CEST) podkat: iw, commons</li>
<li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve</li>
==== Izdvoji u podkategorije - vojna oprema ====
<li id="20210919111614" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 13:16, 19. rujna 2021. (CEST) izdvoji klase, po državama</li>
==== Izdvoji u podkategorije - države ====
<li id="20210525164643" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vatikan]] 18:46, 25. svibnja 2021. (CEST) podkategorije? provjeri biofrafije</li>
==== Životopisi po državama u podkategorije ====
=== Izdvoji u podkategorije (ostalo) ===
<li id="20210811140206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Novac]] 16:02, 11. kolovoza 2021. (CEST) po državama? Hrvatska</li>
<li id="20210904055826" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski studiji]] 07:58, 4. rujna 2021. (CEST) izdvoji američke, kat Filmska industrija?</li>
<li id="20220608081316" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] 10:13, 8. lipnja 2022. (CEST) izdvoji pokolje i logore</li>
<li id="20230721115348" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] 13:53, 21. srpnja 2023. (CEST) po TV postajama</li>
<li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li>
<li id="20230605135755" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Knjižnice]] 15:57, 5. lipnja 2023. (CEST) + kat: kulturne organizacije</li>
<li id="20230612102244" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Washington, D.C.]] 12:22, 12. lipnja 2023. (CEST) n x građevine</li>
=== Industrija, proizvodne tvrtke, proizvodi ===
<li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li>
=== Kategorizacija prema en člancima ===
<li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Masakri]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li>
<li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li>
<li id="20210922104159" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ovčarstvo]] 12:41, 22. rujna 2021. (CEST) uskladi kat sa en - ovčastvo, domaća ovca...</li>
<li id="20210922104325" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stočarstvo]] 12:43, 22. rujna 2021. (CEST) + kat Stoka, vidi en</li>
<li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li>
<li id="20230511104820" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spomenici po temama]] 12:48, 11. svibnja 2023. (CEST) uskladi sa en</li>
<li id="20230519075852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zakoni očuvanja]] 09:58, 19. svibnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 10:31, 12. lipnja 2023. (CEST) odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li>
<li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 09:51, 19. svibnja 2023. (CEST) 29, u podkat, prema en</li>
<li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 10:06, 19. svibnja 2023. (CEST) 88, podkat po en</li>
<li id="20230714080823" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rotacija]] 10:08, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 10:09, 14. srpnja 2023. (CEST) provjeri kat članaka prema en</li>
<li id="20230714082521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stehiometrija]] 10:25, 14. srpnja 2023. (CEST) kat članaka po en</li>
<li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 14:47, 18. srpnja 2023. (CEST) kat članaka prema en</li>
<li id="20230719103728" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kineski carevi]] 12:37, 19. srpnja 2023. (CEST) podijeli prema en</li>
<li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 11:30, 20. srpnja 2023. (CEST) u podkat prema en</li>
<li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 13:40, 11. kolovoza 2023. (CEST) sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li>
<li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 12:51, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članaka, prema en</li>
<li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 12:54, 18. kolovoza 2023. (CEST) provjeri kat svih članak, prema en</li>
<li id="20230614095350" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sila]] 11:53, 14. lipnja 2023. (CEST) dopuni prema en</li>
<li id="20231010083747" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Percepcija]] 10:37, 10. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231011103424" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski razvoj]] 12:34, 11. listopada 2023. (CEST) provjeri kat od podkat</li>
<li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 16:34, 13. listopada 2023. (CEST) Tehnika vs tehnologija?</li>
<li id="20231016081633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porođaj]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) ROđenje vs Porođaj, birth vs childbrth</li>
<li id="20231016081659" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Porod]] 10:16, 16. listopada 2023. (CEST) vidi porođaj</li>
<li id="20231016122954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hidrologija]] 14:29, 16. listopada 2023. (CEST) podkat: kat prema en</li>
<li id="20231023111306" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Supkultura i kontrakultura]] 13:13, 23. listopada 2023. (CEST) kat prema en</li>
<li id="20231003114743" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sigurnost]] 13:47, 3. listopada 2023. (CEST) en: Security ili safety?</li>
<li id="20231030105530" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evangelička Crkva]] 11:55, 30. listopada 2023. (CET) odnos prema [[:Kategorija:Luteranizam]]??? Prema en!</li>
<li id="20240116112531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mjesečeva geološka kronologija]] 12:25, 16. siječnja 2024. (CET) kat prema en</li>
<li id="20241122142857" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Analiza]] 15:28, 22. studenoga 2024. (CET) prema en</li>
<li id="20241127101740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prostorvrijeme]] 11:17, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102021" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematička logika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat sa eng.</li>
<li id="20241127102050" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Matematika]] 11:20, 27. studenoga 2024. (CET) kat vsvih podkat po en</li>
== Wikipedizirati ==
<li id="20210212193110" class="popis-zadataka">[[Owen Hargreaves]] 20:31, 12. veljače 2021. (CET) fix wp npr eng do 21, dodaj kat</li>
== Šport ==
<li id="20220504140706" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone</li>
<li id="20220819075602" class="popis-zadataka">[[4. NL NS Zagreb]] 09:56, 19. kolovoza 2022. (CEST) = [[Jedinstvena Zagrebačka županijska nogometna liga]]?</li>
<li id="20220918193150" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:MŽRKL liga]] 21:31, 18. rujna 2022. (CEST) bolji naslov</li>
=== Nazivi športskih članaka ===
<li id="20210410061543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sezone prvog ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]] 08:15, 10. travnja 2021. (CEST) što sa "za muškarce"?</li>
=== Wp na sezone ===
<li id="20210706134650" class="popis-zadataka">[[Prva hrvatska nogometna liga za žene]] 15:46, 6. srpnja 2021. (CEST) popravi wp na sezone, na engleskom su</li>
<li id="20210703105607" class="popis-zadataka">[[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine]] 12:56, 3. srpnja 2021. (CEST) wp na sezone</li>
== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
<li id="20210320051521" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Menadžment]] 06:15, 20. ožujka 2021. (CET) Buduce razdvojbe?</li>
<li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li>
<li id="20210318210656" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Paška prezimena]] 22:06, 18. ožujka 2021. (CET) wp vode na posve nevezane teme</li>
<li id="20210622220318" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Japanske regije]] 00:03, 23. lipnja 2021. (CEST) dsm naslov u (regija), imaju li svi pojmovi razdvojbe?</li>
<li id="20210909084031" class="popis-zadataka">[[U2]] 10:40, 9. rujna 2021. (CEST) DZ!</li>
<li id="20210930184627" class="popis-zadataka">[[Dominion]] 20:46, 30. rujna 2021. (CEST) fali dsm na linku</li>
<li id="20210908071457" class="popis-zadataka">[[Afganistan]] 09:14, 8. rujna 2021. (CEST) Wp na pokrajine nisu u skladu s wp na ostalim člancima</li>
<li id="20210616211019" class="popis-zadataka">[[Polinezija]] 23:10, 16. lipnja 2021. (CEST) provjeri wp na otočja</li>
<li id="20211027205838" class="popis-zadataka">[[Portoriko]] 22:58, 27. listopada 2021. (CEST) posebno otok Portoriko</li>
<li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li>
<li id="20211022145032" class="popis-zadataka">[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije</li>
<li id="20211107175316" class="popis-zadataka">[[Talijanske pokrajine]] 18:53, 7. studenoga 2021. (CET) provjeri dsm za sve</li>
<li id="20211105095728" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Entre_Rios]] 10:57, 5. studenoga 2021. (CET) Stranice koje vode na Entre Rios</li>
<li id="20211105225523" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Burkine Faso]] 23:55, 5. studenoga 2021. (CET) trebaju li dsm nazivi za sve članke?</li>
<li id="20211106141248" class="popis-zadataka">[[Primorje (Ekvatorska Gvineja)]] 15:12, 6. studenoga 2021. (CET) provjeri usklađenost s [[Rio Muni]] </li>
<li id="20211108155313" class="popis-zadataka">[[Japanske prefekture]] 16:53, 8. studenoga 2021. (CET) popravi wp na [[Predložak:Japanske regije|regije]]</li>
<li id="20211108131834" class="popis-zadataka">[[Rwenzori]] 14:18, 8. studenoga 2021. (CET) planina i NP u Ugandi, razdvoji, vidi en</li>
<li id="20211112170920" class="popis-zadataka">[[Swan]] 18:09, 12. studenoga 2021. (CET) labuđi otoci</li>
<li id="20211201143249" class="popis-zadataka">[[Armenske pokrajine]] 15:32, 1. prosinca 2021. (CET) ne redirect!</li>
<li id="20211207065731" class="popis-zadataka">[[Kamera]] 07:57, 7. prosinca 2021. (CET) nije za dsm!</li>
<li id="20211202191420" class="popis-zadataka">[[Vizigotsko Kraljevstvo]] 20:14, 2. prosinca 2021. (CET) uskladi popis vladara sa [[Dinastija Balti]]</li>
<li id="20210615102128" class="popis-zadataka">[[Bougainville]] 12:21, 15. lipnja 2021. (CEST) podijeli na otok i teritorij</li>
<li id="20220204103753" class="popis-zadataka">[[20-ih]] 11:37, 4. veljače 2022. (CET) WLH!! i za ostale dekade</li>
<li id="20220113124300" class="popis-zadataka">[[Normandija]] 13:43, 13. siječnja 2022. (CET) dsm: povijesna pokrajina i administrativna regija</li>
<li id="20220207221345" class="popis-zadataka">[[Podmorje]] 23:13, 7. veljače 2022. (CET) dsm!</li>
<li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li>
<li id="20220210095758" class="popis-zadataka">[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi</li>
<li id="20220303083457" class="popis-zadataka">[[Lažni prijatelj (EP BrudBBB-a)]] 09:34, 3. ožujka 2022. (CET) dsm</li>
<li id="20220705092012" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Trgovi u Zagrebu]] 11:20, 5. srpnja 2022. (CEST) dsm naslovi, provjeri</li>
<li id="20220811083625" class="popis-zadataka">[[Predložak:Departmani u Urugvaju]] 10:36, 11. kolovoza 2022. (CEST) provjeri dsm</li>
<li id="20220316103024" class="popis-zadataka">[[Kormati]] 11:30, 16. ožujka 2022. (CET) nije dsm!</li>
<li id="20220321093418" class="popis-zadataka">[[Tovarnjak]] 10:34, 21. ožujka 2022. (CET) i za ostale otočne dsm</li>
<li id="20220819073418" class="popis-zadataka">[[Teba]] 09:34, 19. kolovoza 2022. (CEST) dsm Teba i natička teba, na en je redirect, kaos, provjeri</li>
<li id="20221102193215" class="popis-zadataka">[[Equatoria]] 20:32, 2. studenoga 2022. (CET) wp na narode krivi, npr [[Bari]]</li>
<li id="20221116102519" class="popis-zadataka">[[Bare]] 11:25, 16. studenoga 2022. (CET) wp+!!! u dsm</li>
<li id="20230117120104" class="popis-zadataka">[[Gradina]] 13:01, 17. siječnja 2023. (CET) ima toga još</li>
<li id="20230901125803" class="popis-zadataka">[[Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] 14:58, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li>
<li id="20240124093634" class="popis-zadataka">[[Nicoya (poluotok)]] 10:36, 24. siječnja 2024. (CET) crveni linkovi kandidati za new dsm</li>
=== n x dsm i krive wp ===
<li id="20240125175424" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Moldavije]] 18:54, 25. siječnja 2024. (CET) krive wp</li>
<li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp u svim člancima</li>
=== n x dsm ===
<li id="20210430092117" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Abhazija]] 11:21, 30. travnja 2021. (CEST) newdsm za vladare</li>
<li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[Predložak:Vanuatske pokrajine i otoci]] 22:18, 26. rujna 2021. (CEST) provjeri ima li dsm. Toga!</li>
<li id="20210930064247" class="popis-zadataka">[[Provincije Dominikanske Republike]] 08:42, 30. rujna 2021. (CEST) newdsm za skoro sve provincije</li>
<li id="20210930093508" class="popis-zadataka">[[Provincije Solomonskih Otoka]] 11:35, 30. rujna 2021. (CEST) dsm za sve provincije</li>
<li id="20211120211028" class="popis-zadataka">[[Etničke grupe Zambije]] 22:10, 20. studenoga 2021. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220203135522" class="popis-zadataka">[[Cronquistov sustav]] 14:55, 3. veljače 2022. (CET) n x dsm</li>
<li id="20220812065013" class="popis-zadataka">[[Predložak:Argentinske pokrajine]] 08:50, 12. kolovoza 2022. (CEST) newdsm za svaki</li>
<li id="20220828153648" class="popis-zadataka">[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]] 17:36, 28. kolovoza 2022. (CEST) n x dsm</li>
<li id="20221201072121" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Grčke prefekture]] 08:21, 1. prosinca 2022. (CET) dsm za sve članke</li>
<li id="20230912141126" class="popis-zadataka">[[Administrativna podjela Somalije]] 16:11, 12. rujna 2023. (CEST) dsm za sve wp</li>
<li id="20211114143121" class="popis-zadataka">[[Crnogorska plemena]] 15:31, 14. studenoga 2021. (CET) WP:BR</li>
<li id="20231124120207" class="popis-zadataka">[[Kraljevo (općina)]] 13:02, 24. studenoga 2023. (CET) naselja: n x dsm</li>
<li id="20240313143105" class="popis-zadataka">[[Kolima]] 15:31, 13. ožujka 2024. (CET) newdsm</li>
<li id="20240314095922" class="popis-zadataka">[[Predložak:Tanzanijske regije]] 10:59, 14. ožujka 2024. (CET) dsm za sve wp</li>
<li id="20240325144202" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Danskoj]] 15:42, 25. ožujka 2024. (CET) dsm???</li>
<li id="20240409093123" class="popis-zadataka">[[Predložak:Oblasti u Bugarskoj2]] 11:31, 9. travnja 2024. (CEST) newdsm na sve općine u člancima</li>
=== n x krive wp ===
<li id="20230303130621" class="popis-zadataka">[[Chiapas]] 14:06, 3. ožujka 2023. (CET) Općine vode na dsm ili krive wp!</li>
<li id="20240305010650" class="popis-zadataka">[[Savezni teritoriji Venezuele]] 02:06, 5. ožujka 2024. (CET) uskladi wp sa [[Mali Antili]] i dr.</li>
=== WP:BR ===
<li id="20210926194022" class="popis-zadataka">[[Lake Murray (Papua Nova Gvineja)]] 21:40, 26. rujna 2021. (CEST) dsm</li>
<li id="20211012134657" class="popis-zadataka">[[Rijeka Muni]] 15:46, 12. listopada 2021. (CEST) newdsm</li>
<li id="20220525094149" class="popis-zadataka">[[Miošići]] 11:41, 25. svibnja 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li>
<li id="20221018064744" class="popis-zadataka">[[Predložak:Čileanske regije]] 08:47, 18. listopada 2022. (CEST) dsm za sve članke, onda riješi preusmjerenja</li>
<li id="20221018102629" class="popis-zadataka">[[Yamato]] 12:26, 18. listopada 2022. (CEST) pretvori u dsm</li>
=== Nove razdvojbe ===
<li id="20220823124609" class="popis-zadataka">[[Dobra voda]] 14:46, 23. kolovoza 2022. (CEST) new dsm</li>
<li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li>
<li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li>
<li id="20221125221528" class="popis-zadataka">[[Akadija]] 23:15, 25. studenoga 2022. (CET) new dsm</li>
<li id="20230123225453" class="popis-zadataka">[[Dvorac Oršić-Slavetić]] 23:54, 23. siječnja 2023. (CET) dsm</li>
<li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li>
<li id="20231025071304" class="popis-zadataka">[[Tama]] 09:13, 25. listopada 2023. (CEST) + n x rijeka, vidi [[Nacionalni park Mago]]</li>
<li id="20240116112627" class="popis-zadataka">[[Kopernicij]] 12:26, 16. siječnja 2024. (CET) dsm [[Mjesečeva geološka kronologija]]</li>
<li id="20230524122257" class="popis-zadataka">[[San Lorenzo]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li>
<li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li>
<li id="20241113214327" class="popis-zadataka">[[Noma]] 22:43, 13. studenoga 2024. (CET) dsm</li>
== Spoji u 1 ==
<li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li>
<li id="20240207083800" class="popis-zadataka">[[Pregledni članak]] 09:38, 7. veljače 2024. (CET) spojiti u 1</li>
== Provjeriti NPOV ==
<li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li>
<li id="20210628132301" class="popis-zadataka">[[Pobačaj]] 15:23, 28. lipnja 2021. (CEST) provjeri promjene u 6/2021</li>
<li id="20210822092316" class="popis-zadataka">[[Bojna Azov]] 11:23, 22. kolovoza 2021. (CEST) POV 22.8.2021.</li>
<li id="20210915072908" class="popis-zadataka">[[Pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.]] 09:29, 15. rujna 2021. (CEST) Tko je sve sudjelovao u napadu?</li>
<li id="20210908022229" class="popis-zadataka">[[Velimir Đerek – Sokol]] 04:22, 8. rujna 2021. (CEST) POV, stil</li>
<li id="20210929122131" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traži poveznice]] 14:21, 29. rujna 2021. (CEST) http://www.novi-svjetski-poredak.com</li>
<li id="20210921135733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zatvorenički logori pod bošnjačkom upravom u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] 15:57, 21. rujna 2021. (CEST) provjeri POV</li>
<li id="20211105185614" class="popis-zadataka">[[Velikosrpski miting u Srbu 27. srpnja 1971.]] 19:56, 5. studenoga 2021. (CET) provjeri POV</li>
<li id="20211114130137" class="popis-zadataka">[[Sutorina]] 14:01, 14. studenoga 2021. (CET) postoji li uopće spor?</li>
<li id="20230210173154" class="popis-zadataka">[[Richard Williamson]] 18:31, 10. veljače 2023. (CET) pov</li>
== NPOV - crvene wp na POV naslove ==
<li id="20210618085807" class="popis-zadataka">[[Jugokomunistička propaganda]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunistička propaganda|WLH]] 10:58, 18. lipnja 2021. (CEST) Previše članaka vodi ovamo</li>
<li id="20211119120527" class="popis-zadataka">[[Jugokomunizam]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunizam|WLH]] 13:05, 19. studenoga 2021. (CET) </li>
<li id="20230903081418" class="popis-zadataka">[[Specijalni rat protiv Hrvatske]], [[Posebno:Što vodi ovamo/Specijalni rat protiv Hrvatske|WLH]] 10:14, 3. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
== Provjeri starije promjene ==
<li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Osvježiti, ovo je pisano prije potopa</li>
<li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li>
<li id="20210302224025" class="popis-zadataka">[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)]] 23:40, 2. ožujka 2021. (CET) vanjske pov, izvori, kontaktiraj autora</li>
<li id="20210714131910" class="popis-zadataka">[[Potencijalni BDP]] 15:19, 14. srpnja 2021. (CEST) Provjeri kasnije, VL obećao pogledati</li>
<li id="20211025090042" class="popis-zadataka">[[Porođaj]] 11:00, 25. listopada 2021. (CEST) provjeri kat.</li>
<li id="20211117084723" class="popis-zadataka">[[Vinko Zulim Virulica]] 09:47, 17. studenoga 2021. (CET) Provjeri mogući POV iz 10/2021</li>
<li id="20220215113532" class="popis-zadataka">[[Dubravice (Pučišća)]] 12:35, 15. veljače 2022. (CET) provjeri</li>
<li id="20220210103110" class="popis-zadataka">[[Osman Delić]] 11:31, 10. veljače 2022. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20220421105659" class="popis-zadataka">[[Život i škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja]] 12:56, 21. travnja 2022. (CEST) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129203916" class="popis-zadataka">[[Kritička svijest]] 21:39, 29. studenoga 2023. (CET) provjeri kasnije</li>
<li id="20231129071937" class="popis-zadataka">[[Kanye West]] 08:19, 29. studenoga 2023. (CET) Provjeri veći tekst dodan 11/2023</li>
<li id="20220705185653" class="popis-zadataka">[[Split]] 20:56, 5. srpnja 2022. (CEST) ad basilica pictas prepisano?</li>
<li id="20240123100720" class="popis-zadataka">[[Prikaz smetnje vida u umjetnosti]] 11:07, 23. siječnja 2024. (CET) provjeri reference, kasnije</li>
<li id="20241117003731" class="popis-zadataka">[[Henrik V., kralj Francuske]] 01:37, 17. studenoga 2024. (CET) šuć-muć! Rječina!</li>
<li id="20241119110142" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 12:01, 19. studenoga 2024. (CET) šuć-muć Rječina</li>
== Prekratko i/ili brisati ==
<li id="20210917130504" class="popis-zadataka">[[Eretz Yisrael]] 15:05, 17. rujna 2021. (CEST) prekratko</li>
<li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisnao 2004, vidi https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca</li>
<li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko 5000 loše ubačenih članaka o naseljima: https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot</li>
<li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li>
<li id="20221005145802" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Spiralni krakovi Mliječnog puta]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) n x prekratko, bolje osmisli, provjeri iw</li>
<li id="20220901195232" class="popis-zadataka">[[Srednja Spreča]] 21:52, 1. rujna 2022. (CEST) Srednja, donja, gornja... ima li tu dovoljno izvora?</li>
<li id="20220907093338" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis osoba/Ra]] 11:33, 7. rujna 2022. (CEST) bris!</li>
<li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prekratko, bez izvora</li>
<li id="20230220141738" class="popis-zadataka">[[Nikola Domančić]] 15:17, 20. veljače 2023. (CET) prekratko</li>
<li id="20230901123943" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gradovi u Rusiji]] 14:39, 1. rujna 2023. (CEST) n X prekratko</li>
<li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li>
<li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) prekratki članci, npr. [[Glencore International AG]]</li>
<li id="20230826231038" class="popis-zadataka">[[Neronov križ]] 01:10, 27. kolovoza 2023. (CEST) https://www.britannica.com/story/where-did-the-peace-sign-come-from</li>
<li id="20231114181620" class="popis-zadataka">[[Barentsburg]] 19:16, 14. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20221005145836" class="popis-zadataka">[[Galaktički spiralni krak]] 16:58, 5. listopada 2022. (CEST) uklopi u [[spiralna galaktika]]</li>
<li id="20241111121455" class="popis-zadataka">[[Guayaquil]] 13:14, 11. studenoga 2024. (CET) prekratko</li>
<li id="20241111121541" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Alexa54]] 13:15, 11. studenoga 2024. (CET) Alexa54 - prekratki članci iz 2006.</li>
== Upitni kriteriji ==
<li id="20220613211002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] 23:10, 13. lipnja 2022. (CEST) Kriteriji?</li>
<li id="20230920142311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatsko plemstvo u Bačkoj]] 16:23, 20. rujna 2023. (CEST) sve dobro pretresti</li>
<li id="20221027071531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]] 09:15, 27. listopada 2022. (CEST) 31, pola ih je nebitno</li>
== Upitni izvori ==
<li id="20230112151258" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 16:12, 12. siječnja 2023. (CET) povijest - loš stil, izvor nije online</li>
== Loši i strojni prijevodi ==
<li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Članci prevedeni strojnim prijevodom]] 14:17, 10. lipnja 2021. (CEST) 5 po 5</li>
<li id="20210610122840" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Tizianapipp]] 14:28, 10. lipnja 2021. (CEST) strojni prijevodi</li>
<li id="20210610123034" class="popis-zadataka">[[Radni kamp]] 14:30, 10. lipnja 2021. (CEST) provjeri - strojni prijevod</li>
<li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Suradnik:AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode</li>
<li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Otok Howland]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li>
<li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li>
<li id="20211115151244" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Luigimini]] 16:12, 15. studenoga 2021. (CET) strojni prijevodi</li>
== Dopuni sa izvora ==
<li id="20211109082312" class="popis-zadataka">[[Ljetnikovac Jerolima Kavanjina]] 09:23, 9. studenoga 2021. (CET) dopuni sa izvora min kult.</li>
<li id="20230830212611" class="popis-zadataka">[[Dominik Buća]] 23:26, 30. kolovoza 2023. (CEST) ima još izvora</li>
<li id="20230901075658" class="popis-zadataka">[[Arheološko nalazište Lora]] 09:56, 1. rujna 2023. (CEST) dopuni, nije zaštićeno</li>
<li id="20241108090143" class="popis-zadataka">[[Karinsko more]] 10:01, 8. studenoga 2024. (CET) infookvir, dopuni sa izvora ([[Novigradsko more]])</li>
== Krivi infookviri ==
<li id="20210628183157" class="popis-zadataka">[[1. HRL 2018./19.]] 20:31, 28. lipnja 2021. (CEST) krivi infookvir</li>
<li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li>
== Popraviti wikikod ==
<li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li>
<li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li>
<li id="20231219101554" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Stranice s pogreškama u skriptama]] 11:15, 19. prosinca 2023. (CET) </li>
<li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates]]</li>
<li id="20240415212810" class="popis-zadataka">[[Predložak:Cite EB9]] 23:28, 15. travnja 2024. (CEST) span class="cs1-ws-icon" title="s:Encyclopædia Britannica, 9. izdanje</li>
== Sređivanje kat. po godinama ==
<li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li>
<li id="20211215092031" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Godine pr. Kr.]] 10:20, 15. prosinca 2021. (CET) ima ih puno po starom formatu</li>
<li id="20211215092828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Desetljeća]] 10:28, 15. prosinca 2021. (CET) u novi format</li>
== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
<li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li>
<li id="20210930084409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Indonezijsko otočje]] 10:44, 30. rujna 2021. (CEST) kat?</li>
<li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li>
<li id="20230909080413" class="popis-zadataka">[[Franjevački samostan sv. Ante na Dridu]] 10:04, 9. rujna 2023. (CEST) poveži s drugim člankom</li>
=== Vulkani ===
<li id="20210601141048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopis Tanzanije]] 16:10, 1. lipnja 2021. (CEST) 4 vulkana? neki su ugasli</li>
<li id="20210917114123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanski reljef]] 13:41, 17. rujna 2021. (CEST) => reljefni oblici?</li>
<li id="20240123155657" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani po tipu]] 16:56, 23. siječnja 2024. (CET) razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli...</li>
<li id="20210929135249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkanologija]] 15:52, 29. rujna 2021. (CEST) podkategorije se preklapaju</li>
=== Nesamostalni teritoriji ===
<li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li>
<li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li>
<li id="20221205141141" class="popis-zadataka">[[Sveti Martin (Francuska)]] 15:11, 5. prosinca 2022. (CET) ili [[Zajednica Sveti Martin]]?</li>
=== Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana ===
<li id="20211029211758" class="popis-zadataka">[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?</li>
== Rijeke po slivovima i porječjima ==
<li id="20230914090345" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ponornice]] 11:03, 14. rujna 2023. (CEST) neke se mogu po slijevu</li>
== Sređivanje administrativnih podjela država ==
<li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li>
<li id="20221101172107" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Bivši ruski federalni subjekti]] 18:21, 1. studenoga 2022. (CET) uskladi kategorizaciju sa en wiki</li>
<li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li>
=== Infookviri administrativnih jedinica ===
<li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li>
<li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li>
<li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li>
<li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li>
<li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li>
<li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li>
<li id="20221102140220" class="popis-zadataka">[[Predložak:Upravne podjele europskih država]] 15:02, 2. studenoga 2022. (CET) ovo je 1. reda!</li>
<li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Departmani Gvatemale]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li>
== Kulturna dobra ==
<li id="20220214095312" class="popis-zadataka">[[Muzej Staroga Grada]] 10:53, 14. veljače 2022. (CET) dodaj slike</li>
== Hrvatski otoci ==
<li id="20220218080619" class="popis-zadataka">[[Nacionalni park Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220218080647" class="popis-zadataka">[[Razgovor:Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke</li>
<li id="20220217083710" class="popis-zadataka">[[Stipanska]] 09:37, 17. veljače 2022. (CET) ostaci samostana?</li>
<li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li>
<li id="20220413094700" class="popis-zadataka">[[Splitska vrata]] 11:47, 13. travnja 2022. (CEST) Mrduja</li>
=== Hrvatski otoci - slike ===
<li id="20220413094013" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Dugi Otok by Sentinel-2 Cloudless.jpg]] 11:40, 13. travnja 2022. (CEST) otoci</li>
<li id="20220325100443" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Croatian islands bgiu (cropped to south Dugi otok).JPG]] 11:04, 25. ožujka 2022. (CET) oko 30 otoka na slici</li>
<li id="20220429104708" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:Islands off the Croatian Coast.jpg]] 12:47, 29. travnja 2022. (CEST) crop na bezbroj načina</li>
== Granice ==
<li id="20231107151120" class="popis-zadataka">[[Abhaško-gruzijska granica]] 16:11, 7. studenoga 2023. (CET) nije prevedeno do kraja</li>
== Infookviri ==
<li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li>
== Lokacijske karte ==
<li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li>
<li id="20231023094926" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Location maps with marks outside map and outside parameter not set]] 11:49, 23. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231030123649" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zaštićene podvodne arheološke zone i nalazišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 13:36, 30. listopada 2023. (CET) lokacijske karte</li>
<li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li>
=== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ===
<li id="20241104081249" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir planina s nepoznatim parametrima}} (19)</li>
<li id="20241104081250" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir plaža s nepoznatim parametrima}} (50)</li>
<li id="20231124094612" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir neboder bez parametra pushpin map}} (50) 10:46, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094713" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra pushpin map}} (63) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094715" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir zgrada bez parametra država}} (78) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (96) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (154) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (189) </li>
<li id="20231124094710" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok bez parametra pushpin map}} (328) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra pushpin map}} (450) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094719" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra država}} (552) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (567) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (708) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1364) 10:47, 24. studenoga 2023. (CET) </li>
<li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1511) 12:54, 9. siječnja 2024. (CET) </li>
== Živi svijet ==
<li id="20221102090229" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] 10:02, 2. studenoga 2022. (CET) dupla kategorija, uz automatsku iz infookvira</li>
<li id="20230505165247" class="popis-zadataka">[[Predložak:NSW Flora Online]] 18:52, 5. svibnja 2023. (CEST) </li>
<li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li>
<li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li>
<li id="20241026232735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sistematika]] 01:27, 27. listopada 2024. (CEST) bolja kat</li>
<li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li>
<li id="20241112223632" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klada ADA]] 23:36, 12. studenoga 2024. (CET) </li>
=== Rodovi, porodice ... ===
==== U podkategorije ====
==== Članci ====
<li id="20241113182704" class="popis-zadataka">[[Grbač]] 19:27, 13. studenoga 2024. (CET) tribus [[Cardamineae]]?</li>
<li id="20241120105618" class="popis-zadataka">[[Dipterygeae]] 11:56, 20. studenoga 2024. (CET) ADA?</li>
<li id="20241120105750" class="popis-zadataka">[[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li>
<li id="20241120105835" class="popis-zadataka">[[Thermopsideae]] 11:58, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Sophoreae]]</li>
=== Popravci hrv. naziva ptica ===
<li id="20231018082844" class="popis-zadataka">[[Njorke]] 10:28, 18. listopada 2023. (CEST) sredi rodove</li>
<li id="20231022125413" class="popis-zadataka">[[Predložak:Legenda/Ptice]] 14:54, 22. listopada 2023. (CEST) </li>
<li id="20231024220118" class="popis-zadataka">[[Puffinus parvus]] 00:01, 25. listopada 2023. (CEST) Točnost podataka u ovom članku je osporena</li>
<li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li>
== Infookviri za reljefne oblike ==
<li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li>
== Predlošci za sestrinske projekte ==
<li id="20240124133704" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti]] 14:37, 24. siječnja 2024. (CET) zastarjeli table tagovi</li>
<li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li>
<li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li>
== Ostalo ==
<li id="20210403112743" class="popis-zadataka">[[Crkva sv. Lucije u Starom Gradu]] 13:27, 3. travnja 2021. (CEST) srediti po podnaslovima</li>
<li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li>
<li id="20210329135824" class="popis-zadataka">[[Kugličasta munja]] 15:58, 29. ožujka 2021. (CEST) puno toga</li>
<li id="20210406091211" class="popis-zadataka">[[Monterozzi i Banditaccia]] 11:12, 6. travnja 2021. (CEST) = [[Monterozzi]] ???</li>
<li id="20210429222011" class="popis-zadataka">[[Hašani]] 00:20, 30. travnja 2021. (CEST) [[Hašani (Bosanska Krupa, BiH)]]</li>
<li id="20210527094305" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Nekategorizirane stranice]] 11:43, 27. svibnja 2021. (CEST) Počistiti</li>
<li id="20210529064949" class="popis-zadataka">[[Utvrda na Vrčevu]] 08:49, 29. svibnja 2021. (CEST) srediti</li>
<li id="20210604094238" class="popis-zadataka">[[Sorta]] 11:42, 4. lipnja 2021. (CEST) interwiki?</li>
<li id="20210707202156" class="popis-zadataka">[[The Forest (video igra)]] 22:21, 7. srpnja 2021. (CEST) više greški</li>
<li id="20210905211113" class="popis-zadataka">[[Grude]] 23:11, 5. rujna 2021. (CEST) obljetnice su predetaljne</li>
<li id="20210921111716" class="popis-zadataka">[[Cardware (programska podrška)]] 13:17, 21. rujna 2021. (CEST) uklopi u [[Shareware]], vidi en verziju</li>
<li id="20210921132718" class="popis-zadataka">[[Posebno:Traženi predlošci]] 15:27, 21. rujna 2021. (CEST) Traženi predlošci (214)</li>
<li id="20211003121606" class="popis-zadataka">[[Ptolomej V.]] 14:16, 3. listopada 2021. (CEST) tražen 1x</li>
<li id="20211013111757" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine na Kosovu]] 13:17, 13. listopada 2021. (CEST) ujedno i gradovi</li>
<li id="20211022093639" class="popis-zadataka">[[Konjščina]] 11:36, 22. listopada 2021. (CEST) Udruge predetaljno?</li>
<li id="20211027114237" class="popis-zadataka">[[Heimaey]] 13:42, 27. listopada 2021. (CEST) otok, otočje, grad, erupcija</li>
<li id="20211107054847" class="popis-zadataka">[[Otočko gorje]] 06:48, 7. studenoga 2021. (CET) uklopi negdje</li>
<li id="20220112131321" class="popis-zadataka">[[Jerko Ljubetić]] 14:13, 12. siječnja 2022. (CET) WLH -> arhiv SD</li>
<li id="20220307092537" class="popis-zadataka">[[Podgradina (Posedarje)]] 10:25, 7. ožujka 2022. (CET) previše banalnosti</li>
<li id="20220412135813" class="popis-zadataka">[[Biskupija (Biskupija)]] 15:58, 12. travnja 2022. (CEST) naselje vs općina</li>
<li id="20220413081327" class="popis-zadataka">[[Dragutin Gradečak]] 10:13, 13. travnja 2022. (CEST) sam o sebi</li>
<li id="20221107135630" class="popis-zadataka">[[Tigrinja]] 14:56, 7. studenoga 2022. (CET) vs [[Tigrejci]], kaos</li>
<li id="20220705105905" class="popis-zadataka">[[Župa sv. Barbare u Jakšiću]] 12:59, 5. srpnja 2022. (CEST) kaos</li>
<li id="20240111002730" class="popis-zadataka">[[Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)]] 01:27, 11. siječnja 2024. (CET) ok?</li>
<li id="20240116214245" class="popis-zadataka">[[Filip VII., kralj Francuza]] 22:42, 16. siječnja 2024. (CET) pravni šuć-muć Rječina 2007.</li>
<li id="20220614090202" class="popis-zadataka">[[Kruševo Brdo]] 11:02, 14. lipnja 2022. (CEST) vidi [[Kruševo Brdo II (Travnik, BiH)]]</li>
<li id="20241024130120" class="popis-zadataka">[[Usamljeno strmo brdo]] 15:01, 24. listopada 2024. (CEST) </li>
== Nerazvrstano ==
<li id="20241128135607" class="popis-zadataka">[[Kizilsu]] 14:56, 28. studenoga 2024. (CET) dsm, WLH</li>
<li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li>
<li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241203152158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Granice Francuske]] 16:21, 3. prosinca 2024. (CET) Granice Perkomorske Francuske</li>
<li id="20241204095604" class="popis-zadataka">[[Karibi]] 10:56, 4. prosinca 2024. (CET) collapse države</li>
<li id="20241204132835" class="popis-zadataka">[[Salado]] 14:28, 4. prosinca 2024. (CET) tip?</li>
<li id="20241204135629" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Otoci otočja Glorieuses]] 14:56, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204201136" class="popis-zadataka">[[Chilwa]] 21:11, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204214928" class="popis-zadataka">[[Chisi]] 22:49, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204220425" class="popis-zadataka">[[Francusko-talijanski sporazum o pomorskoj granici]] 23:04, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241204224634" class="popis-zadataka">[[Andorsko-francuska granica]] 23:46, 4. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241205093327" class="popis-zadataka">[[Otočje Princa Edwarda]] 10:33, 5. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241209124109" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Sella]] 13:41, 9. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211073546" class="popis-zadataka">[[Prijevoj Gerlos]] 08:35, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241211091639" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Austrijsko-talijanska granica]] 10:16, 11. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212144415" class="popis-zadataka">[[Represija]] 15:44, 12. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241212145504" class="popis-zadataka">[[Dinastija Balti]] 15:55, 12. prosinca 2024. (CET) za kat.</li>
<li id="20241212151206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] 16:12, 12. prosinca 2024. (CET) gospodarstvo?</li>
<li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li>
<li id="20241213082403" class="popis-zadataka">[[Albert I., kralj Belgije]] 09:24, 13. prosinca 2024. (CET) Belgijski?</li>
<li id="20241213082716" class="popis-zadataka">[[Isola Comacina]] 09:27, 13. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241213161750" class="popis-zadataka">[[Libijsko-sudanska granica]] 17:17, 13. prosinca 2024. (CET) </li>
<li id="20241214002044" class="popis-zadataka">[[Korensko sedlo]] 01:20, 14. prosinca 2024. (CET) </li>
s3fqvtwia5xy8vbczrz5x10j6co7sxx
Wikipedija:Wikiprojekt 10000/Članci
4
695157
7087942
7087507
2024-12-13T21:00:46Z
Ponor
38361
+[[Smrt]], obnovljen / još u radu
7087942
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Wikiprojekt 10000}}
== Napisani ili dopunjeni članci ==
Svi suradnici su pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.
*'''[[:Kategorija:Članci iz Wikiprojekta 10000]]''' u koje je dodan predložak {{pp|Wikiprojekt 10000/Ikona}}
*[https://pageviews.wmcloud.org/massviews/?platform=all-access&agent=user&source=category&range=latest-20&subjectpage=0&subcategories=0&sort=views&direction=1&view=list&target=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FKategorija%3A%25C4%258Clanci_iz_Wikiprojekta_10000 '''Čitanost članaka iz kategorije u posljednjih 20 dana''']
{{Table alignment}}
{|class="wikitable sortable col1right col4center col5right col6center" style="margin-left:auto; margin-right:auto; font-size:86%;"
|-
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">br.</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Naziv</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Stranica na drugom jeziku</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Napomena</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Veličina</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Suradnik</span>'''
|-
| '''1.''' || [[Vjera]] || [[:en:Faith]] || dopunjeno || 3.779 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''2.''' || [[Obožavanje]] || [[:en:Adoration]] || novi članak || 2.640 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''3.''' || [[Yukon (rijeka)]] || [[:en:Yukon River]] || novi članak || 2.774 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''4.''' || [[Usporedna religija]] || [[:en:comparative religion]] || novi članak || 1.965 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''5.''' || [[Glačalo]] || [[:en:Clothes iron]] || novi članak || 6.745 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''6.''' || [[Živac]] || [[:en:Nerve]] || dopunjeno || 1.885 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''7.''' || [[Arapska abeceda]] || [[:en:Arabic alphabet]] || novi članak || 3.477 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''8.''' || [[Iglu]] || [[:en:Igloo]] || novi članak || 1.783 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''9.''' || [[Baffinov zaljev]] || [[:en:Baffin Bay]] || novi članak || 6.913 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''10.''' || [[Mužjak]] || [[:en:Male]] || novi članak || 10.558 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''11.''' || [[Ženka]] || [[:en:Female]] || novi članak || 10.180 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''12.''' || [[Abasidski Kalifat]] || [[:en:Abbasid Caliphate]] || dopunjeno || 3.438 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''13.''' || [[Anthophila]] || [[:en:Bee]] || novi članak || 4.107 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''14.''' || [[Banana]] || [[:en:Banana]] || novi članak || 9.285 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''15.''' || [[Veliko medvjeđe jezero]] || [[:en:Great Bear Lake]] || novi članak || 3.402 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''16.''' || [[Veliko ropsko jezero]] || [[:en:Great Slave Lake]] || novi članak || 3.674 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''17.''' || [[Ospice]] || [[:en:Measles]] || novi članak || 2.650 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''18.''' || [[Ružičasta]] || [[:en:Pink]] || dopunjeno || 2.313 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''19.''' || [[Indijski potkontinent]] || [[:en:Indian subcontinent]] || dopunjeno || 4.916 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''20.''' || [[Lee Kuan Yew]] || [[:en:Lee Kuan Yew]] || novi članak || 3.871 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''21.''' || [[Teško ubojstvo]] || [[:en:Murder]] || novi članak || 4.291 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''22.''' || [[Posljednji Fermatov poučak]] || [[:en:Fermat's Last Theorem]] || novi članak || 6.985 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''23.''' || [[Bassov prolaz]] || [[:en:Bass Strait]] || novi članak || 4.508 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''24.''' || [[Davisov prolaz]] || [[:en:Davis Strait]] || novi članak || 2.215 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''25.''' || [[Grudnjak]] || [[:en:Bra]] || novi članak || 3.696 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''26.''' || [[Svetište Gospe Lurdske]] || [[:en:Sanctuary of Our Lady of Lourdes]] || novi članak || 6.221 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''27.''' || [[Dorothy Hodgkin]] || [[:en:Dorothy Hodgkin]] || novi članak || 3.892 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''28.''' || [[Sergey Brin]] || [[:en:Sergey Brin]] || novi članak || 2.334 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''29.''' || [[Carpentaria]] || [[:en:Gulf of Carpentaria]] || novi članak || 4.569 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''30.''' || [[Veliki australski zaljev]] || [[:en:Great Australian Bight]] || novi članak || 4.868 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''31.''' || [[Ljudmila Turiščeva]] || [[:en:Ludmilla Tourischeva]] || novi članak || 4.194 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''32.''' || [[Brooklynski most]] || [[:en:Brooklyn Bridge]] || novi članak || 6.942 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''33.''' || [[Lilija Podkopajeva]] || [[:en:Lilia Podkopayeva]] || novi članak || 2.697 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''34.''' || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina]] || novi članak || 3.970 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''35.''' || [[Livonski rat]] || [[:en:Livonian war]] || novi članak || 4.370 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''36.''' || [[Kazanjska katedrala u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Kazan Cathedral, St. Petersburg]] || novi članak || 6.838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''37.''' || [[Hudsonov prolaz]] || [[:en:Hudson Strait]] || novi članak || 2.766 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''38.''' || [[Palkov prolaz]] || [[:en:Palk Strait]] || novi članak || 4.962 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''39.''' || [[Cugaru (prolaz)]] || [[:en:Tsugaru Strait]] || novi članak || 3.190 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''40.''' || [[Yucatánski prolaz]] || [[:en:Yucatán Channel]] || novi članak || 3.831 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''41.''' || [[Poljsko-litavsko-teutonski rat]] || [[:en:Polish–Lithuanian–Teutonic War]] || novi članak || 9.632 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''42.''' || [[Hotdog]] || [[:en:Hot dog]] || novi članak || 10.809 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''43.''' || [[Rumunjska književnost]] || [[:en:Romanian literature]] || novi članak || 6.123 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''44.''' || [[Godavari]] || [[:en:Godavari River]] || novi članak || 4.430 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''45.''' || [[Nikolaj Rerih]] || [[:en:Nicholas Roerich]] || novi članak || 3.934 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''46.''' || [[Mweru]] || [[:en:Lake Mweru]] || novi članak || 6.985 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''47.''' || [[Karl Barth]] || [[:en:Karl Barth]] || novi članak || 7.757 || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''48.''' || [[Lav Vigotski]] || [[:en:Lev Vygotsky]] || novi članak || 3.627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''49.''' || [[Makedonski ratovi]] || [[:en:Macedonian Wars]] || novi članak || 6.718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''50.''' || [[Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Saint Petersburg State University]] || novi članak || 3.768 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''51.''' || [[Vasil Levski]] || [[:en:Vasil Levski]] || novi članak || 3.362 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''52.''' || [[Austrijska književnost]] || [[:en:Austrian literature]] || novi članak || 5.096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''53.''' || [[Nikolaj Nekrasov]] || [[:en:Nikolay Nekrasov]] || novi članak || 2.850 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''54.''' || [[Miklós Rózsa]] || [[:en:Miklós Rózsa]] || novi članak || 3.029 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''55.''' || [[Mihail Bahtin]] || [[:en:Mikhail Bakhtin]] || novi članak || 2.913 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''56.''' || [[Ignacy Łukasiewicz]] || [[:en:Ignacy Łukasiewicz]] || novi članak || 6.003 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''57.''' || [[Delski savez]] || [[:en:Delian League]] || novi članak || 2.222 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''58.''' || [[Kanal Erie]] || [[:en:Erie Canal]] || novi članak || 2.998 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''59.''' || [[Rus' (narod)]] || [[:en:Rus' people]] || novi članak || 3.510 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''60.''' || [[Osmanski ratovi u Europi]] || [[:en:Ottoman wars in Europe]] || novi članak || 3.492 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''61.''' || [[Moskovsko-litavski ratovi]] || [[:en:Muscovite–Lithuanian Wars]] || novi članak || 4.032 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''62.''' || [[Poljsko-moskovski rat (1605. – 1618.)]] || [[:en:Polish–Muscovite War (1605–1618)]] || novi članak || 3.548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''63.''' || [[Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)]] || [[:en:Russo-Polish War (1654–1667)]] || novi članak || 7.355 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''64.''' || [[Srednjoeuropska nizina]] || [[:en:North European Plain]] || novi članak || 3.035 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''65.''' || [[Katarinina palača]] || [[:en:Catherine Palace]] || novi članak || 3.947 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''66.''' || [[Ruska državna knjižnica]] || [[:en:Russian State Library]] || novi članak || 4.905 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''67.''' || [[Organizacija crnomorske ekonomske suradnje]] || [[:en:Organization of the Black Sea Economic Cooperation]] || novi članak || 2.428 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''68.''' || [[Austrijska služba u inozemstvu]] || [[:en:Austrian Service Abroad]] || novi članak || 4.952 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''69.''' || [[Patrijarh Nikon]] || [[:en:Patriarch Nikon of Moscow]] || novi članak || 4.096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''70.''' || [[Jakov Zeldovič]] || [[:en:Yakov Zeldovich]] || novi članak || 4.797 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''71.''' || [[Boris Hristov]] || [[:en:Boris Christoff]] || novi članak || 3.011 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''72.''' || [[Armen Džigarhanjan]] || [[:en:Armen Dzhigarkhanyan]] || novi članak || 3.136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''73.''' || [[Inokentij Smoktunovski]] || [[:en:Innokenty Smoktunovsky]] || novi članak || 3.267 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''74.''' || [[Jevgenij Leonov]] || [[:en:Yevgeny Leonov]] || novi članak || 3.928 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''75.''' || [[Zemlja (geografski pojam)]] || [[:en:Country]] || novi članak || 3.687 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''76.''' || [[Majmun]] || [[:en:Monkey]] || dopunjeno || 2.838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''77.''' || [[Patka]] || [[:en:Duck]] || dopunjeno || 2.613 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''78.''' || [[Kratkorepci]] || [[:en:Crab]] || novi članak || 3.022 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''79.''' || [[Kannada jezik]] || [[:en:Kannada]] || novi članak || 2.313 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''80.''' || [[Siva]] || [[:en:Grey]] || novi članak || 1.656 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''81.''' || [[Pitoma mrkva]] || [[:en:Carrot]] || novi članak || 2.345 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''82.''' || [[Amitabh Bachchan]] || [[:en:Amitabh Bachchan]] || novi članak || 2.583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''83.''' || [[Grand Canyon]] || [[:en:Grand Canyon]] || dopunjeno || 3.217 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''84.''' || [[Malajalam jezik]] || [[:en:Malayalam]] || novi članak || 2.028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''85.''' || [[Poslovanje]] || [[:en:Business]] || novi članak || 4.220 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''86.''' || [[Tijelo gljive]] || [[:en:Mushroom]] || novi članak || 5.261 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''87.''' || [[Znanstvenik]] || [[:en:Scientist]] || dopunjeno || 2.678 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''88.''' || [[Imperator]] || [[:en:Emperor]] || novi članak || 2.690 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''89.''' || [[Djevojčica]] || [[:en:Girl]] || dopunjeno || 4.123 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''90.''' || [[Dojenče]] || [[:en:Baby]] || novi članak || 4.208 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''91.''' || [[Indijski orah]] || [[:en:Cashew]] || novi članak || 3.647 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''92.''' || [[Atomska masa]] || [[:en:Atomic mass]] || dopunjeno || 2.477 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''93.''' || [[Muhammad Ali Jinnah]] || [[:en:Muhammad Ali Jinnah]] || novi članak || 3.203 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''94.''' || [[Sindhi jezik]] || [[:en:Sindhi]] || novi članak || 2.028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''95.''' || [[Maskareni]] || [[:en:Mascarene Islands]] || novi članak || 2.663 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''96.''' || [[Pali jezik]] || [[:en:Pali]] || novi članak || 2.426 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''97.''' || [[Siguran spolni odnos]] || [[:en:Safe sex]] || novi članak || 37.518 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''98.''' || [[Rap]] || [[:en:Rapping]] || dopunjeno || 3.201 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''99.''' || [[Kopnice]] || [[:en:Testudinidae]] || novi članak || 2.227 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''100.''' || [[Tajvan (otok)]] || [[:en:Taiwan (island)]] || novi članak || 3.052 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''101.''' || [[Srinivasa Ramanujan]] || [[:en:Srinivasa Ramanujan]] || novi članak || 7.884 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''102.''' || [[Liči]] || [[:en:Lychee]] || novi članak || 3.545 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''103.''' || [[Pavijani]] || [[:en:Papio]] || novi članak || 3.581 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''104.''' || [[Svinja]] || [[:en:Pig]] || dopunjeno || 2.481 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''105.''' || [[Toksikologija]] || [[:en:Toxicology]] || novi članak || 2.532 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''106.''' || [[Matematičar]] || [[:en:Mathematician]] || dopunjeno || 5.429 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''107.''' || [[Povijest svijeta]] || [[:en:Human history]] || novi članak || 4.602 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''108.''' || [[Nejednakokrilci]] || [[:en:Anisoptera]] || novi članak || 77.163 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''109.''' || [[Évariste Galois]] || [[:en:Évariste Galois]] || novi članak || 5.396 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''110.''' || [[Organski spoj]] || [[:en:Organic compound]] || dopunjeno || 5.177 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''111.''' || [[Larry Page]] || [[:en:Larry Page]] || novi članak || 3.120 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''112.''' || [[Arktički krug]] || [[:en:Arctic Circle]] || novi članak || 1.865 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''113.''' || [[Napoleonski ratovi]] || [[:en:Napoleonic Wars]] || dopunjeno || 224.426 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''114.''' || [[Benjamin Disraeli]] || [[:en:Benjamin Disraeli]] || novi članak || 2.431 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''115.''' || [[Kvadratni korijen]] || [[:en:Square root]] || novi članak || 3.129 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''116.''' || [[Al-Biruni]] || [[:en:Al-Biruni]] || novi članak || 4.910 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''117.''' || [[Muridae]] || [[:en:Muridae]] || novi članak || 3.224 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''118.''' || [[Američki bizon]] || [[:en:American bison]] || novi članak || 3.631 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''119.''' || [[Život poslije smrti]] || [[:en:Afterlife]] || novi članak || 2.941 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''120.''' || [[Žrtvovanje]] || [[:en:Sacrifice]] || novi članak || 4.389 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''121.''' || [[Teofanija]] || [[:en:Theophany]] || novi članak || 2.306 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''122.''' || [[Religijska filozofija]] || [[:en:Religious philosophy]] || novi članak || 2.096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''123.''' || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson]] || novi članak || 2.515 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''124.''' || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert]] || novi članak || 3.997 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''125.''' || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto]] || novi članak || 2.283 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''126.''' || [[Tara Lipinski]] || [[:en:Tara Lipinski]] || novi članak || 3.167 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''127.''' || [[Maskiranje]] || [[:en:Camouflage]] || novi članak || 3.740 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''128.''' || [[Poprečno-prugasti mišić]] || [[:en:Skeletal muscle]] || novi članak || 5.331 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''129.''' || [[Miocit]] || [[:en:Myocyte]] || novi članak || 3.635 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''130.''' || [[Poni]] || [[:en:Pony]] || novi članak || 2.473 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''131.''' || [[Udvaranje]] || [[:en:Courtship]] || novi članak || 3.315 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''132.''' || [[Seksualna privlačnost]] || [[:en:Sexual attraction]] || novi članak || 2.703 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''133.''' || [[Kupaći kostim]] || [[:en:Swimsuit]] || novi članak || 2.372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''134.''' || [[Ništa]] || [[:en:Nothing]] || novi članak || 3.840 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''135.''' || [[Idolopoklonstvo]] || [[:en:Idolatry]] || novi članak || 3.496 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''136.''' || [[Crveni ribiz]] || [[:en:Redcurrant]] || novi članak || 2.027 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''137.''' || [[Crni ribiz]] || [[:en:Blackcurrant]] || novi članak || 2.852 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''138.''' || [[Liječnik opće medicine]] || [[:en:General practitioner]] || novi članak || 3.148 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''139.''' || [[Primijenjena etika]] || [[:en:Applied ethics]] || novi članak || 2.733 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''140.''' || [[Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori]] || [[:en:Eigenvalues and eigenvectors]] || novi članak || 15.662 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''141.''' || [[Normativna etika]] || [[:en:Normative ethics]] || novi članak || 2.095 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''142.''' || [[Brak iz koristi]] || [[:en:Marriage of convenience]] || novi članak || 3.715 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''143.''' || [[Potporno tkivo]] || [[:en:Ground tissue]] || novi članak || 2.652 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''144.''' || [[Arapski konj]] || [[:en:Arabian horse]] || novi članak || 2.053 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''145.''' || [[Ljekarnik]] || [[:en:Pharmacist]] || novi članak || 3.264 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''146.''' || [[Proročanstvo]] || [[:en:Prophecy]] || novi članak || 3.141 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''147.''' || [[Mahathir Mohamad]] || [[:en:Mahathir Mohamad]] || novi članak || 3.673 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''148.''' || [[Čandragupta Maurya]] || [[:en:Chandragupta Maurya]] || novi članak || 2.701 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''149.''' || [[Tibetanska visoravan]] || [[:en:Tibetan Plateau]] || novi članak || 2.522 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''150.''' || [[Indijski ustanak 1857.]] || [[:en:Indian Rebellion of 1857]] || novi članak || 3.691 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''151.''' || [[Atila]] || [[:en:Attila]] || novi članak || 59.756 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''152.''' || [[Aurangzeb]] || [[:en:Aurangzeb]] || novi članak || 3.947 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''153.''' || [[Prosvjetiteljstvo]] || [[:en:Age of Enlightenment]] || dopuna || 171.598 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''154.''' || [[Muavija I.]] || [[:en:Muawiyah I]] || novi članak || 2.041 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''155.''' || [[Dardaneli]] || [[:en:Dardanelles]] || novi članak || 23.739 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''156.''' || [[Hulagu-kan]] || [[:en:Hulagu Khan]] || novi članak || 4.804 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''157.''' || [[Delhijski sultanat]] || [[:en:Delhi Sultanate]] || novi članak || 3.821 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''158.''' || [[Sake]] || [[:en:Sake]] || novi članak || 2.402 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''159.''' || [[Fatimidski Kalifat]] || [[:en:Fatimid Caliphate]] || novi članak || 2.361 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''160.''' || [[Eisaku Satō]] || [[:en:Eisaku Satō]] || novi članak || 4.898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''161.''' || [[Joseon]] || [[:en:Joseon]] || novi članak || 2.748 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''162.''' || [[Sheikh Mujibur Rahman]] || [[:en:Sheikh Mujibur Rahman]] || novi članak || 3.312 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''163.''' || [[Mohammed bin Salman]] || [[:en:Mohammed bin Salman]] || novi članak || 4.336 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''164.''' || [[Raj Kapoor]] || [[:en:Raj Kapoor]] || novi članak || 2.325 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''165.''' || [[Povijest drevnog Izraela i Judeje]] || [[:en:History of ancient Israel and Judah]] || novi članak || 6.036 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''166.''' || [[Ortodoksni judaizam]] || [[:en:Orthodox Judaism]] || novi članak || 2.518 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''167.''' || [[Konzervativni judaizam]] || [[:en:Conservative Judaism]] || novi članak || 3.418 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''168.''' || [[Reformski judaizam]] || [[:en:Reform Judaism]] || novi članak || 2.648 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''169.''' || [[Zdravstvena njega]] || [[:en:Nursing]] || dopunjeno || 2.472 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''170.''' || [[Micelij]] || [[:en:Mycelium ]] || novi članak || 2.834 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''171.''' || [[Bukovača (gljiva)]] || [[:en:Pleurotus ostreatus ]] || novi članak || 3.486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''172.''' || [[Sistematski pregled]] || [[:en:Physical examination ]] || novi članak || 2.741 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''173.''' || [[Visla]] || [[:en:Vistula]] || dopuna || 38.611 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''174.''' || [[Osnovna lista lijekova Svjetske zdravstvene organizacije]] || [[:en:Essential medicines ]] || dopuna || 27.693 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''175.''' || [[Laboratorijska pretraga krvi]] || [[:en:Blood test ]] || novi članak || 3.672 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''176.''' || [[Dužnost]] || [[:en:Duty]] || novi članak || 2.017 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''177.''' || [[Metaetika]] || [[:en:Meta-etics]] || novi članak || 2.616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''178.''' || [[Religijsko preobraćenje]] || [[:en:Religious conversion]] || novi članak || 2.451 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''179.''' || [[Taksonomija (biologija)]] || [[:en:Taxonomy (biology)]] || novi članak || 3.564 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''180.''' || [[Epiderma (botanika)]] || [[:en:Epidermis (botany)]] || novi članak || 3.101 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''181.''' || [[Gangrena]] || [[:en:Gangrene]] || novi članak || 3.616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''182.''' || [[Srčane bolesti]] || [[:en:Heart disease]] || dopunjeno || 2.441 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''183.''' || [[Šarlah]] || [[:en:Scarlet fever]] || novi članak || 2.785 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''184.''' || [[Iznutrice]] || [[:en:Offal]] || novi članak || 3.467 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''185.''' || [[Susan B. Anthony]] || [[:en:Susan B. Anthony]] || novi članak || 3.757 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''186.''' || [[Anja Andersen]] || [[:en:Anja Andersen]] || novi članak || 3.561 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''187.''' || [[Barbara W. Tuchman]] || [[:en:Barbara W. Tuchman]] || novi članak || 3.674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''188.''' || [[Spolno razmnožavanje]] || [[:en:Sexual reproduction]] || novi članak || 3.622 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''189.''' || [[Hifa]] || [[:en:Hypha]] || novi članak || 2.806 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''190.''' || [[Razvojna biologija]] || [[:en:Developmental biology]] || novi članak || 2.824 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''191.''' || [[Toksin]] || [[:en:Toxin]] || novi članak || 2.511 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''192.''' || [[Gerijatrija]] || [[:en:Geriatrics]] || novi članak || 2.948 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''193.''' || [[Zimski športovi]] || [[:en:Winter sport]] || novi članak || 3.372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''194.''' || [[Ugriz zmije]] || [[:en:Snakebite]] || novi članak || 3.507 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''195.''' || [[Starost]] || [[:en:Old Age]] || novi članak || 2.729 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''196.''' || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson]] || novi članak || 3.259 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''197.''' || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills]] || novi članak || 2.875 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''198.''' || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni]] || novi članak || 2.802 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''199.''' || [[Športovi s loptom]] || [[:en:Ball game]] || novi članak || 1.428 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''200.''' || [[Trčanje]] || [[:en:Running]] || novi članak || 3.421 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''201.''' || [[Reket (šport)]] || [[:en:Racket (sports equipment)]] || novi članak || 2.392 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''202.''' || [[Hrvanje slobodnim stilom]] || [[:en:Freestyle wrestling]] || novi članak || 2.898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''203.''' || [[Hrvanje grčko-rimskim stilom]] || [[:en:Greco-Roman wrestling]] || novi članak || 4.759 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''204.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || novi članak || 5.406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''205.''' || [[Tablica množenja]] || [[:en:Multiplication table]] || novi članak || 3.933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''206.''' || [[Trigonometrijske funkcije]] || [[:en:Trigonometric function]] || novi članak || 2.548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''207.''' || [[Formula]] || [[:en:Formula]] || novi članak || 1.526 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''208.''' || [[Karijes]] || [[:en:Tooth decay]] || novi članak || 9.550 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''209.''' || [[Emilia Plater]] || [[:en:Emilia Plater]] || novi članak || 4.240 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''210.''' || [[Fuzuli]] || [[:en:Fuzuli (writer)]] || novi članak || 2.875 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''211.''' || [[Kazaški Kanat]] || [[:en:Kazakh Khanate]] || novi članak || 2.826 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''212.''' || [[Povijest Balkana]] || [[:en:History of the Balkans]] || novi članak || 5.937 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''213.''' || [[Povijest Bliskog istoka]] || [[:en:History of the Middle East]] || novi članak || 6.590 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''214.''' || [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Mediterranean and Middle East theatre of World War II]] || novi članak || 4.104 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''215.''' || [[Sto dana]] || [[:en:Hundred Days]] || novi članak || 1.989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''216.''' || [[Europske integracije]] || [[:en:European integration]] || novi članak || 5.171 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''217.''' || [[Bliskoistočno bojište u Prvom svjetskom ratu]] || [[:en:Middle Eastern theatre of World War I]] || novi članak || 2.743 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''218.''' || [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva]] || [[:en:Fall of the Western Roman Empire]] || novi članak || 3.478 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''219.''' || [[Safavidi]] || [[:en:Safavid dynasty]] || novi članak || 2.090 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''220.''' || [[Fanny Elssler]] || [[:en:Fanny Elssler]] || novi članak || 1.960 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''221.''' || [[Ostracizam]] || [[:en:Ostracism]] || novi članak || 2.406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''222.''' || [[Vijeće država Baltičkog mora]] || [[:en:Council of the Baltic Sea States]] || novi članak || 2.874 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''223.''' || [[Turska književnost]] || [[:en:Turkish literature]] || novi članak || 2.836 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''224.''' || [[Bizantska književnost]] || [[:en:Byzantine literature]] || novi članak || 2.171 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''225.'''|| [[Pontsko gorje]] || [[:en:Pontic Mountains]] || novi članak || 3.214 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''226.'''|| [[Ak Koyunlu]] || [[:en:Aq Qoyunlu]] || novi članak || 1.948 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''227.'''|| [[Vendi]] || [[:en:Wends]] || novi članak || 1.545 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''228.'''|| [[Mihail Uljanov]] || [[:en:Mikhail Ulyanov]] || novi članak || 2.773 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''229.'''|| [[Rudolf von Laban]] || [[:en:Rudolf von Laban]] || novi članak || 4.631 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''230.''' || [[Antarktički krug]] || [[:en:Antarctic Circle]] || novi članak || 9.379 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''231.''' || [[Nacionalni park Tumucumaque]] || [[:en:Tumucumaque Mountains National Park]] || novi članak || 9.461 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''232.''' || [[Havajsko otočje]] || [[:en:Hawaiian Islands]] || novi članak || 28.333 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''233.'''|| [[Mihail Fokin]] || [[:en:Michel Fokine]] || novi članak || 3.250 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''234.'''|| [[Nizami Gandžavi]] || [[:en:Nizami Ganjavi]] || novi članak || 2.723 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''235.'''|| [[Judah Loew ben Bezalel]] || [[:en:Judah Loew ben Bezalel]] || novi članak || 2.367 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''236.'''|| [[Kazimir Funk]] || [[:en:Casimir Funk]] || novi članak || 2.316 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''237.'''|| [[Stefan Banach]] || [[:en:Stefan Banach]] || novi članak || 3.492 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''238.'''|| [[Valerij Harlamov]] || [[:en:Valeri Kharlamov]] || novi članak || 3.124 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''239.'''|| [[Zajednica]] || [[:en:Community]] || novi članak || 33.095 || [[Suradnica:Maticpetra|Maticpetra]]
|-
| '''240.'''|| [[Igor Turčin]] || [[:en:Igor Turchin]] || novi članak || 4.524 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''241.''' || [[Otok Aleksandra I.]] || [[:en:Alexander Island]] || novi članak || 16.330 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''242.''' || [[Otoci kraljice Elizabete]] || [[:en:Queen Elizabeth Islands]] || novi članak || 10.188 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''243.''' || [[Rezervat divljači Središnji Kalahari]] || [[:en:Central Kalahari Game Reserve]] || novi članak || 5.220 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''244.''' || [[Yunnan-Guizhou]] || [[:en:Yunnan-Guizhou Plateau]] || novi članak || 5.505 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''245.''' || [[Zanzibarski arhipelag]] || [[:en:Zanzibar Archipelago]] || novi članak || 3.140 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''246.''' || [[Grigorij Pereljman]] || [[:en:Grigori Perelman]] || novi članak || 2.230 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''247.''' || [[Melville (otok)]] || [[:en:Melville Island (Northwest Territories and Nunavut)]] || novi članak || 12.175 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''248.''' || [[Mongolska visoravan]] || [[:en:Mongolian Plateau]] || novi članak || 3.968 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''249.''' || [[Southampton (otok)]] || [[:en:Southampton Island]] || novi članak || 12.069 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''250.''' || [[Axel Heiberg (otok)]] || [[:en:Axel Heiberg Island]] || novi članak || 13.905 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''251.''' || [[Prince of Wales (otok)]] || [[:en:Prince of Wales Island (Nunavut)]] || novi članak || 4.439 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''252.''' || [[Cape York (poluotok)]] || [[:en:Cape York Peninsula]] || novi članak || 32.952 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''253.''' || [[Velika kineska nizina]] || [[:en:North China Plain]] || novi članak || 5.071 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''254.''' || [[Transgranični park Veliki Limpopo]] || [[:en:Great Limpopo Transfrontier Park]] || novi članak || 5.994 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''255.''' || [[Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || [[:en:Kluane / Wrangell–St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || novi članak || 1.693 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''256.''' || [[Rješavanje jednadžbi]] || [[:en:Equation solving]] || novi članak || 2.863 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''257.''' || [[Londonski most]] || [[:en:London Bridge]] || novi članak || 4.626 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''258.''' || [[Tower Bridge]] || [[:en:Tower Bridge]] || novi članak || 4.423 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''259.''' || [[Obrada drveta]] || [[:en:Woodworking]] || novi članak || 2.914 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''260.''' || [[Industrijski robot]] || [[:en:Industrial robot]] || novi članak || 2.493 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''261.''' || [[Podzemna željeznica New York]] || [[:en:New York City Subway]] || novi članak || 2.737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''262.''' || [[Vjerska arhitektura]] || [[:en:Sacral architecture]] || novi članak || 3.063 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''263.''' || [[Tehnička oblovina]] || [[:en:Lumber]] || novi članak || 2.247 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''264.''' || [[Bazilika Gospe od Pilara]] || [[:en:Basilica of Our Lady of the Pillar]] || novi članak || 2.784 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''265.''' || [[Jadransko more]] || [[:en:Adriatic sea]] || prošireno || 127.084 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''266.''' || [[Povijest Židova]] || [[:en:Jewish history]] || novi članak || 5.552 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''267.''' || [[Michelle Kwan]] || [[:en:Michelle Kwan]] || novi članak || 2.983 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''268.''' || [[Hedda Hopper]] || [[:en:Hedda Hopper]] || novi članak || 3.238 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''269.''' || [[Annika Sörenstam]] || [[:en:Annika Sörenstam]] || novi članak || 2.499 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''270.''' || [[Visoka tehnologija]] || [[:en:High tech]] || novi članak || 2.896 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''271.''' || [[Potresno inženjerstvo]] || [[:en:Earthquake engineering]] || novi članak || 2.372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''272.''' || [[Oplemenjivanje biljaka]] || [[:en:Plant breeding]] || novi članak || 2.656 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''273.''' || [[Engleski punokrvnjak]] || [[:en:Thoroughbred]] || novi članak || 2.706 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''274.''' || [[Medicinska dijagnoza]] || [[:en:Medical diagnosis]] || novi članak || 2.146 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''275.''' || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief]] || novi članak || 3.139 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''276.''' || [[Alice Walker]] || [[:en:Alice Walker]] || novi članak || 2.505 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''277.''' || [[Kristina iz Pizana]] || [[:en:Christine de Pizan]] || novi članak || 2.660 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''278.''' || [[Ruralno područje]] || [[:en:Rural area]] || novi članak || 2.298 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''279.''' || [[Brazilska visoravan]] || [[:en:Brazilian Highlands]] || novi članak || 4.104 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''280.''' || [[Umjetni organ]] || [[:en:Artificial organ]] || novi članak || 3.055 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''281.''' || [[Endoskopija]] || [[:en:Endoscopy]] || novi članak || 2.798 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''282.''' || [[Patogen]] || [[:en:Pathogen]] || novi članak || 2.556 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''283.''' || [[Frizijski konj]] || [[:en:Friesian horse]] || novi članak || 3.173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''284.''' || [[Leontyne Price]] || [[:en:Leontyne Price]] || novi članak || 2.459 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''285.''' || [[Sestre Brontë]] || [[:en:Brontë family]] || novi članak || 3.702 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''286.''' || [[Faith Hill]] || [[:en:Faith Hill]] || novi članak || 3.053 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''287.''' || [[Marie-Antoine Carême]] || [[:en:Marie-Antoine Carême]] || novi članak || 3.399 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''288.''' || [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] || [[:en:Ngũgĩ wa Thiong'o]] || novi članak || 2.845 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''289.''' || [[Biološka antropologija]] || [[:en:Biological anthropology]] || novi članak || 2.380 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''290.''' || [[Siroče]] || [[:en:Orphan]] || novi članak || 2.463 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''291.''' || [[Nekrvno srodstvo]] || [[:en:Affinity (law)]] || novi članak || 2.127 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''292.''' || [[Bugarska]] || [[:en:Bulgaria]] || prošireno || 206.056 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''293.''' || [[Latvija]] || [[:en:Latvia]] || prošireno || 177.608 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''294.''' || [[Hodanje (veza)]] || [[:en:Dating]] || novi članak || 3.296 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''295.''' || [[Udomiteljstvo]] || [[:en:Foster care]] || novi članak || 2.914 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''296.''' || [[Reba McEntire]] || [[:en:Reba McEntire]] || novi članak || 2.548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''297.''' || [[Patnja]] || [[:en:Suffering]] || novi članak || 2.385 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''298.''' || [[Zhou Xuan]] || [[:en:Zhou Xuan]] || novi članak || 2.731 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''299.''' || [[Linda Ronstadt]] || [[:en:Linda Ronstadt]] || novi članak || 3.294 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''300.''' || [[Sirotište]] || [[:en:Orphanage]] || novi članak || 3.039 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''301.''' || [[Manjina]] || [[:en:Minority group]] || novi članak || 3.474 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''302.''' || [[Demilitarizirano područje]] || [[:en:Demilitarized zone]] || novi članak || 2.038 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''303.''' || [[Ilegalna trgovina drogom]] || [[:en:Illegal drug trade]] || novi članak || 3.750 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''304.''' || [[Slovačka]] || [[:en:Slovakia]] || prošireno || 145.159 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''305.''' || [[Vjerski zakon]] || [[:en:Religious law]] || novi članak || 2.571 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''306.''' || [[Muškarac]] || [[:en:Man]] || prošireno || 26.805 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''307.''' || [[Krvno srodstvo]] || [[:en:Consanguinity]] || novi članak || 3.425 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''308.''' || [[Joni Mitchell]] || [[:en:Joni Mitchell]] || novi članak || 3.200 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''309.''' || [[Frances Marion]] || [[:en:Frances Marion]] || novi članak || 2.214 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''310.''' || [[Danska]] || [[:en:Denmark]] || prošireno || 203.000 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''311.''' || [[Madam C. J. Walker]] || [[:en:Madam C. J. Walker]] || novi članak || 2.892 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''312.''' || [[Kućna muha]] || [[:en:Housefly]] || novi članak || 2.989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''313.''' || [[Moralni hazard]] || [[:en:Moral hazard]] || novi članak || 2.963 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''314.''' || [[Svjetska antidopinška agencija]] || [[:en:World Anti-Doping Agency]] || novi članak || 1.827 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''315.''' || [[Pronevjera]] || [[:en:Embezzlement]] || novi članak || 2.862 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''316.''' || [[Iznuda]] || [[:en:Extortion]] || novi članak || 2.130 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''317.''' || [[Minimalna plaća]] || [[:en:Minimum wage]] || novi članak || 2.915 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''318.''' || [[Glasanje]] || [[:en:Voting]] || novi članak || 2.682 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''319.''' || [[Bronhitis]] || [[:en:Bronchitis]] || novi članak || 2.778 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''320.''' || [[Lata Mangeshkar]] || [[:en:Lata Mangeshkar]] || novi članak || 2.735 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''321.''' || [[Sveučilište Kyoto]] || [[:en:Kyoto University]] || novi članak || 2.685 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''322.''' || [[Rumski Sultanat]] || [[:en:Sultanate of Rum]] || novi članak || 4.486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''323.''' || [[Južnoazijska asocijacija regionalne suradnje]] || [[:en:South Asian Association for Regional Cooperation]] || novi članak || 2.424 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''324.''' || [[Vallabhbhai Patel]] || [[:en:Vallabhbhai Patel]] || novi članak || 3.004 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''325.''' || [[Most Akashi Kaikyo]] || [[:en:Akashi Kaikyo Bridge]] || novi članak || 2.233 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''326.''' || [[Sachin Tendulkar]] || [[:en:Sachin Tendulkar]] || novi članak || 2.843 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''327.''' || [[Kineski vrt]] || [[:en:Chinese garden]] || novi članak || 3.414 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''328.''' || [[Srednjoindijski hrbat]] || [[:en:Central Indian Ridge]] || novi članak || 2.296 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''329.''' || [[Registan]] || [[:en:Registan]] || novi članak || 2.895 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''330.''' || [[Jugozapadni indijski hrbat]] || [[:en:Southwest Indian Ridge]] || novi članak || 2.367 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''331.''' || [[Hawa Mahal]] || [[:en:Hawa Mahal]] || novi članak || 2.871 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''332.''' || [[Štapići za jelo]] || [[:en:Chopsticks]] || novi članak || 3.109 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''333.''' || [[Povijest Nepala]] || [[:en:History of Nepal]] || novi članak || 4.840 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''334.''' || [[Arapska književnost]] || [[:en:Arabic literature]] || novi članak || 3.774 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''335.''' || [[Povijest Sirije]] || [[:en:History of Syria]] || novi članak || 6.041 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''336.''' || [[Nacionalni povijesni park Chaco Culture]] || [[:en:Chaco Culture National Historical Park]] || novi članak || 18.858 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''337.''' || [[Columbia (visoravan)]] || [[:en:Columbia Plateau]] || novi članak || 6.650 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''338.''' || [[Black Hills]] || [[:en:Black Hills]] || novi članak || 17.614 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''339.''' || [[Povijest Koreje]] || [[:en:History of Korea]] || novi članak || 4.869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''340.''' || [[Kineska književnost]] || [[:en:Chinese literature]] || novi članak || 3.801 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''341.''' || [[Klupa]] || [[:en:Bench]] || novi članak || 2.393 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''342.''' || [[Komoda]] || [[:en:Commode ]] || novi članak || 2.152 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''343.''' || [[Elizabeth Cady Stanton]] || [[:en:Elizabeth Cady Stanton]] || novi članak || 3.281 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''344.''' || [[Barbara Walters]] || [[:en:Barbara Walters]] || novi članak || 3.000 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''345.''' || [[Baltičko more]] || [[:en:Baltic Sea]] || prošireno || 89.124 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''346.''' || [[Europski parlament]] || [[:en:Europski parlament]] || prošireno || 109.780 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''347.''' || [[Europska investicijska banka]] || [[:en:European Investment Bank]] || prošireno || 18.719 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''348.''' || [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] || [[:en:European Coal and Steel Community]] || prošireno || 42.705 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''349.''' || [[Fidži]] || [[:en:Fiji]] || prošireno || 62.909 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''350.''' || [[Estonija]] || [[:en:Estonia]] || prošireno || 311.715 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''351.''' || [[Rokoko]] || [[:en:Rococo]] || prošireno || 36.760 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''352.''' || [[Babe Didrikson Zaharias]] || [[:en:Babe Didrikson Zaharias]] || novi članak || 4.752 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''353.''' || [[Bonnie Blair]] || [[:en:Bonnie Blair]] || novi članak || 2.971 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''354.''' || [[Karijera]] || [[:en:Career]] || novi članak || 2.705 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''355.''' || [[Sudski nalog]] || [[:en:Injunction]] || novi članak || 3.252 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''356.''' || [[Stvoritelj]] || [[:en:Creator deity]] || novi članak || 3.884 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''357.''' || [[Štovanje]] || [[:en:Veneration]] || novi članak || 2.583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''358.''' || [[Menstrualni ciklus]] || [[:en:Menstrual cycle]] || novi članak || 9.636 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''359.''' || [[Hereford (govedo)]] || [[:en:Hereford cattle]] || novi članak || 2.668 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''360.''' || [[Andaluzijski konj]] || [[:en:Andalusian horse]] || novi članak || 2.422 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''361.''' || [[Nacionalni kongres Brazila]] || [[:en:National Congress of Brazil]] || novi članak || 4.219 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''362.''' || [[Opera u Oslu]] || [[:en:Oslo Opera House]] || novi članak || 3.931 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''363.''' || [[Seneka Mlađi]] || [[:en:Seneca the Younger]] || prošireno || 62.637 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''364.''' || [[Povijest Libije]] || [[:en:History of Libya]] || novi članak || 10.636 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''365.''' || [[Povijest Argentine]] || [[:en:History of Argentina]] || novi članak || 4.178 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''366.''' || [[Hebrejska književnost]] || [[:en:Hebrew literature]] || novi članak || 6.998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''367.''' || [[Alkoholno piće]] || [[:en:Alcoholic drink]] || novi članak || 30.727 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''368.''' || [[Španjolska književnost]] || [[:en:Spanish literature]] || novi članak || 5.968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''369.''' || [[Američki kasač]] || [[:en:Standardbred]] || novi članak || 3.181 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''370.''' || [[Curry]] || [[:en:Curry]] || novi članak || 26.711 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''371.''' || [[Brahmansko govedo]] || [[:en:American Brahman]] || novi članak || 4.056 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''372.''' || [[Povijest Južnoafričke Republike]] || [[:en:History of South Africa]] || novi članak || 5.729 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''373.''' || [[Povijest Brazila]] || [[:en:History of Brazil]] || novi članak || 5.659 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''374.''' || [[Japanska književnost]] || [[:en:Japanese literature]] || novi članak || 13.281 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''375.''' || [[Portugalska književnost]] || [[:en:Portuguese literature]] || novi članak || 2.968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''376.''' || [[Fenol]] || [[:en:Phenol]] || novi članak || 3.358 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''377.''' || [[Makaki]] || [[:en:Macaque]] || novi članak || 4.838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''378.''' || [[Oštećenje mozga]] || [[:en:Brain damage]] || novi članak || 3.397 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''379.''' || [[Refleks]] || [[:en:Reflex]] || novi članak || 3.693 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''380.''' || [[Holstein-frizijsko govedo]] || [[:en:Holstein Friesian cattle]] || novi članak || 3.279 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''381.''' || [[Palomino]] || [[:en:Palomino]] || novi članak || 3.621 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''382.''' || [[Jazavčar]] || [[:en:Dachshund]] || novi članak || 3.320 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''383.''' || [[Povijest Etiopije]] || [[:en:History of Ethiopia]] || novi članak || 5.486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''384.''' || [[Belgijska književnost]] || [[:en:Belgian literature]] || novi članak || 3.532 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''385.''' || [[Zdrav razum]] || [[:en:Common sense]] || novi članak || 4.366 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''386.''' || [[Trajno vegetativno stanje]] || [[:en:Persistent vegetative state]] || novi članak || 3.989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''387.''' || [[Analiza DNK]] || [[:en:DNA profiling]] || novi članak || 4.136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''388.''' || [[Lumbalna punkcija]] || [[:en:Lumbar puncture]] || novi članak || 3.327 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''389.''' || [[Angiologija]] || [[:en:Angiology]] || novi članak || 2.554 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''390.''' || [[Škotsko visinsko govedo]] || [[:en:Highland cattle]] || novi članak || 3.140 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''391.''' || [[Bigl]] || [[:en:Beagle]] || novi članak || 3.624 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''392.''' || [[Terijer]] || [[:en:Terrier]] || novi članak || 4.900 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''393.''' || [[Afrička književnost]] || [[:en:African literature]] || novi članak || 5.621 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''394.''' || [[Povijest Nigerije]] || [[:en:History of Nigeria]] || novi članak || 2.718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''395.''' || [[Lutka]] || [[:en:Doll]] || novi članak || 2.932 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''396.''' || [[Kondicija]] || [[:en:Physical fitness]] || novi članak || 2.715 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''397.''' || [[Tjelovježba]] || [[:en:Exercise]] || novi članak || 4.424 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''398.''' || [[Zloupotreba psihoaktivnih supstanci]] || [[:en:Substance abuse]] || novi članak || 2.627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''399.''' || [[Zatajenje disanja]] || [[:en:Respiratory failure]] || novi članak || 4.357 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''400.''' || [[Njemačka doga]] || [[:en:Great Dane]] || novi članak || 2.643 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''401.''' || [[Hrt (pas)]] || [[:en:Greyhound]] || novi članak || 2.570 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''402.''' || [[Kečap]] || [[:en:Ketchup ]] || novi članak || 2.406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''403.''' || [[Antiretroviralni lijek]] || [[:en:Management of HIV/AIDS ]] || novi članak || 3.244 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''404.''' || [[Bizantska arhitektura]] || [[:en:Byzantine architecture]] || novi članak || 4.652 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''405.''' || [[Verhojansko gorje]] || [[:en:Verkhoyansk Range]] || novi članak || 8.616 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''406.''' || [[Pitirim Sorokin]] || [[:en:Pitirim Sorokin]] || novi članak || 4.212 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''407.''' || [[Bizantsko-bugarski ratovi]] || [[:en:Byzantine–Bulgarian wars]] || novi članak || 4.134 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''408.''' || [[Organizacija nezastupljenih nacija i naroda]] || [[:en:Unrepresented Nations and Peoples Organization]] || novi članak || 3.747 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''409.''' || [[Indo-Grčko Kraljevstvo]] || [[:en:Indo-Greek Kingdom]] || novi članak || 4.713 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''410.''' || [[Karolinško Carstvo]] || [[:en:Carolingian Empire]] || novi članak || 9.617 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''411.''' || [[Centripetalna sila]] || [[:en:Centripetal force]] || novi članak || 7.258 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''412.''' || [[Bizantsko-osmanski ratovi]] || [[:en:Byzantine–Ottoman Wars]] || novi članak || 4.566 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''413.''' || [[Istraživanje svemira]] ||[[:en:Space exploration]] || novi članak || 6.063 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''414.''' || [[Program Vostok]] || [[:en:Vostok programme]] || novi članak || 4.917 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''415.''' || [[Osamdesetogodišnji rat]] || [[:en:Eighty Years' War]] || novi članak || 9.344 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''416.''' || [[VAZ-2101]] || [[:en:VAZ-2101]] || novi članak || 3.331 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''417.''' || [[Budika]] || [[:en:Boudica]] || novi članak || 3.707 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''418.''' || [[Steve Biko]] || [[:en:Steve Biko]] || novi članak || 4.064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''419.''' || [[Centrifugalna sila]] || [[:en:Centrifugal force]] || <!--skoro pa-->novi članak || 5.311 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''420.''' || [[Andreas Vesalius]] || [[:en:Andreas Vesalius]] || novi članak || 5.676 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''421.''' || [[David Copperfield (iluzionist)]] || [[:en:David Copperfield (illusionist)]] || novi članak || 2.302 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''422.''' || [[Leopold II. Belgijski]] || [[:en:Leopold II of Belgium]] || novi članak || 5.611 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''423.''' || [[Henri Rousseau]] || [[:en:Henri Rousseau]] || novi članak || 6.192 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''424.''' || [[Kurt Vonnegut]] || [[:en:Kurt Vonnegut]] || novi članak || 4.337 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''425.''' || [[Povijest Afganistana]] || [[:en:History of Afghanistan]] || novi članak || 10.184 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''426.''' || [[Povijest Iraka]] || [[:en:History of Iraq]] || novi članak || 5.093 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''427.''' || [[Ropstvo u Africi]] || [[:en:Slavery in Africa]] || novi članak || 3.060 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''428.''' || [[Kumstvo]] || [[:en:Godparent]] || novi članak || 5.069 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''429.''' || [[Sociologija obitelji]] || [[:en:Sociology of the family]] || novi članak || 3.402 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''430.''' || [[Korjenasto povrće]] || [[:en:Root vegetable]] || novi članak || 3.860 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''431.''' || [[Raspoloženje]] || [[:en:Mood (psychology)]] || novi članak || 2.447 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''432.''' || [[Međunarodno ratno pravo]] || [[:en:Law of war]] || novi članak || 3.129 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''433.''' || [[Neuroza]] || [[:en:Neurosis]] || novi članak || 3.089 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''434.''' || [[Odrasli]] || [[:en:Adult]] || novi članak || 2.712 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''435.''' || [[Plivanje (sport)]] || [[:en:Swimming (sport)]] || dopunjeno || 13.307 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''436.''' || [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj]] || [[:en:International Bank for Reconstruction and Development]] || novi članak|| 3.869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''437.''' || [[Kontinentalno pravo]] || [[:en:Civil law (legal system)]] || novi članak|| 2.573 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''438.''' || [[Angloameričko pravo]] || [[:en:Common law]] || novi članak|| 2.769 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''439.''' || [[Retriver]] || [[:en:Retriever]] || novi članak|| 2.392 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''440.''' || [[Ši-cu]] || [[:en:Shih Tzu]] || novi članak|| 3.175 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''441.''' || [[Trovanje hranom]] || [[:en:Foodborne illness]] || novi članak|| 2.744 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''442.''' || [[Izvanzemaljski život]] || [[:en:Extraterrestrial life]] || novi članak|| 3.109 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''443.''' || [[Popis kemijskih elemenata]] || [[:en:List of chemical elements]] || novi članak|| 26.706 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''444.''' || [[Anorganski spoj]] || [[:en:Inorganic compound]] || novi članak|| 1.830 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''445.''' || [[Njiva]] || [[:en:Field (agriculture)]] || novi članak|| 3.232 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''446.''' || [[Ravni zaslon]] || [[:en:Flat-panel display]] || novi članak|| 4.346 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''447.''' || [[Periferni uređaji]] || [[:en:Peripheral]] || novi članak|| 2.271 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''448.''' || [[Društveni mediji]] || [[:en:Social media]] || novi članak|| 3.044 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''449.''' || [[Mobilni uređaj]] || [[:en:Mobile device]] || novi članak|| 3.478 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''450.''' || [[Povijest Tajvana]] || [[:en:History of Taiwan]] || novi članak|| 2.779 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''451.''' || [[Paul Krugman]] || [[:en:Paul Krugman]] || novi članak|| 2.897 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''452.''' || [[Dick Fosbury]] || [[:en:Dick Fosbury]] || novi članak|| 2.958 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''453.''' || [[Li Ning]] || [[:en:Li Ning]] || novi članak|| 3.751 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''454.''' || [[Povijest Republike Irske]] || [[:en:History of the Republic of Ireland]] || novi članak|| 4.251 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''455.''' || [[Požuda]] || [[:en:Lust]] || novi članak|| 2.716 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''456.''' || [[Sramežljivost]] || [[:en:Shyness]] || novi članak|| 3.780 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''457.''' || [[Osjećaj krivnje]] || [[:en:Guilt (emotion)]] || novi članak|| 3.562 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''458.''' || [[Slobodno vrijeme]] || [[:en:Leisure]] || novi članak|| 2.781 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''459.''' || [[Maersk]] || [[:en:Maersk]] || novi članak|| 4.858 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''460.''' || [[Vodeni val]] || [[:en:Wind wave]] || novi članak|| 2.791 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''461.''' || [[Kolosej]] || [[:en:Colosseum]] || dopunjeno || 57.125 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''462.''' || [[Pjena]] || [[:en:Foam]] || novi članak|| 2.372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''463.''' || [[Umjetni otok]] || [[:en:Artificial island]] || novi članak|| 3.972 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''464.''' || [[Putovanje]] || [[:en:Travel]] || novi članak|| 2.750 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''465.''' || [[Uzgoj ribe]] || [[:en:Fish farming]] || novi članak|| 3.007 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''466.''' || [[Sjeverno more]] || [[:en:North Sea]] || dopunjeno || 114.287 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''467.''' || [[Vožnja kanuom]] || [[:en:Canoeing]] || novi članak|| 2.339 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''468.''' || [[Riba kao hrana]] || [[:en:Fish as food]] || novi članak|| 3.028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''469.''' || [[Plovilo]] || [[:en:Watercraft]] || novi članak|| 3.742 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''470.''' || [[Viseći most]] || [[:en:Suspension bridge]] || novi članak|| 3.869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''471.''' || [[Kip Male sirene u Kopenhagenu]] || [[:en:The Little Mermaid (statue)]] || novi članak|| 2.770 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''472.''' || [[Putnik]] || [[:en:Passenger]] || novi članak|| 2.616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''473.''' || [[Zrakoplovna tvrtka]] || [[:en:Airline]] || novi članak|| 2.962 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''474.''' || [[Blune]] || [[:en:Sulidae]] || novi članak|| 2.695 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''475.''' || [[Pomorsko inženjerstvo]] || [[:en:Naval architecture]] || novi članak|| 2.893 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''476.''' || [[Norveško more]] || [[:en:Norwegian Sea]] || dopunjeno || 51.451 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''477.''' || [[Barentsovo more]] || [[:en:Barents Sea]] || dopunjeno || 32.726 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''478.''' || [[Mario Puzo]] || [[:en:Mario Puzo]] || novi članak|| 3.969 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''479.''' || [[Grenlandsko more]] || [[:en:Greenland Sea]] || dopunjeno || 25.542 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''480.''' || [[B. F. Skinner]] || [[:en:B. F. Skinner]] || novi članak|| 3.368 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''481.''' || [[Superheroj]] || [[:en:Superhero]] || novi članak|| 2.854 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''482.''' || [[Povijest Vijetnama]] || [[:en:History of Vietnam]] || novi članak|| 6.630 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''483.''' || [[Slom burze na Wall Streetu 1929.]] || [[:en:Wall Street Crash of 1929]] || novi članak|| 3.680 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''484.''' || [[Erik Erikson]] || [[:en:Erik Erikson]] || novi članak|| 4.641 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''485.''' || [[Bijelo more]] || [[:en:White Sea]] || dopunjeno || 18.076 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''486.''' || [[Skagerrak]] || [[:en:Skagerrak]] || dopunjeno || 10.116 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''487.''' || [[Antarktički poluotok]] || [[:en:Antarctic Peninsula]] || novi članak || 34.922 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''488.''' || [[Srednja klasa]] || [[:en:Middle class]] || novi članak|| 4.153 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''489.''' || [[Povijest Libanona]] || [[:en:History of Lebanon]] || novi članak|| 6.117 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''490.''' || [[Velika bengalska glad 1770.]] || [[:en:Great Bengal famine of 1770]] || novi članak|| 3.339 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''491.''' || [[Zajam]] || [[:en:Loan]] || novi članak|| 2.173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''492.''' || [[Kattegat]] || [[:en:Kattegat]] || dopunjeno || 17.453 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''493.''' || [[Otrantska vrata]] || [[:en:Strait of Otranto]] || dopunjeno || 4.778 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''494.''' || [[Roger Bannister]] || [[:en:Roger Bannister]] || novi članak|| 2.472 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''495.''' || [[Velika kineska glad]] || [[:en:Great Chinese Famine]] || novi članak|| 2.679 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''496.''' || [[Zapadno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Western Front (World War II)]] || novi članak|| 4.033 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''497.''' || [[Renesansna umjetnost]] || [[:en:Renaissance art]] || novi članak|| 3.782 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''498.''' || [[Jean-Claude Killy]] || [[:en:Jean-Claude Killy]] || novi članak|| 7.047 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''499.''' || [[Hugo Grotius]] || [[:en:Hugo Grotius]] || novi članak|| 4.444 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''500.''' || [[William Pitt Mlađi]] || [[:en:William Pitt the Younger]] || novi članak|| 3.538 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''501.''' || [[Povijest Engleske]] || [[:en:History of England]] || novi članak|| 6.034 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''502.''' || [[Prirodni broj]] || [[:en:Natural number]] || novi članak || 34.985 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''503.''' || [[Astronavigacija]] || [[:en:Celestial navigation]] || novi članak|| 4.072 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''504.''' || [[Ručak]] || [[:en:Lunch]] || novi članak|| 3.233 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''505.''' || [[Sok od naranče]] || [[:en:Orange juice]] || novi članak|| 2.489 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''506.''' || [[Kuhinjsko posuđe]] || [[:en:Kitchenware]] || novi članak|| 2.975 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''507.''' || [[Crno more]] || [[:en:Black Sea]] || dopunjeno || 93.878 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''508.''' || [[Monarh]] || [[:en:Monarch]] || novi članak|| 3.975 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''509.''' || [[Jackie Robinson]] || [[:en:Jackie Robinson]] || novi članak|| 3.089 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''510.''' || [[Rolanje]] || [[:en:Roller skating]] || novi članak|| 3.253 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''511.''' || [[Suosjećanje]] || [[:en:Compassion]] || novi članak|| 3.718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''512.''' || [[P. T. Barnum]] || [[:en:P. T. Barnum]] || novi članak|| 4.447 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''513.''' || [[Plač]] || [[:en:Crying]] || novi članak|| 2.684 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''514.''' || [[Građanske slobode]] || [[:en:Civil liberties]] || novi članak|| 2.309 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''515.''' || [[Večera]] || [[:en:Dinner]] || novi članak|| 3.937 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''516.''' || [[Azovsko more]] || [[:en:Sea of Azov]] || dopunjeno || 59.748 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''517.''' || [[Vilim I., njemački car]] || [[:en:Wilhelm I of Germany]] || novi članak|| 5.669 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''518.''' || [[Yo-Yo Ma]] || [[:en:Yo-Yo Ma]] || novi članak|| 3.122 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''519.''' || [[Mramorno more]] || [[:en:Sea of Marmara]] || dopunjeno || 12.419 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''520.''' || [[Sugar Ray Robinson]] || [[:en:Sugar Ray Robinson]] || novi članak|| 4.064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''521.''' || [[Bill Tilden]] || [[:en:Bill Tilden]] || novi članak|| 3.250 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''522.''' || [[Robert Walpole]] || [[:en:Robert Walpole]] || novi članak|| 2.961 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''523.''' || [[Kolijevka civilizacije]] || [[:en:Cradle of civilization]] || novi članak|| 2.691 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''524.''' || [[Plesna glazba]] || [[:en:Dance music]] || novi članak|| 3.161 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''525.''' || [[Narodni ples]] || [[:en:Folk dance]] || novi članak|| 3.056 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''526.''' || [[Mandatna Palestina]] || [[:en:Mandatory Palestine]] || novi članak|| 3.024 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''527.''' || [[Azijska banka za razvoj]] || [[:en:Asian Development Bank]] || novi članak|| 2.787 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''528.''' || [[Carstvo Marata]] || [[:en:Maratha Empire]] || novi članak|| 3.809 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''529.''' || [[Umak od soje]] || [[:en:Soy sauce]] || novi članak|| 3.172 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''530.''' || [[Podjela Indije]] || [[:en:Partition of India]] || novi članak|| 3.008 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''531.''' || [[Humajun]] || [[:en:Humayun]] || novi članak|| 2.342 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''532.''' || [[Libanonski građanski rat]] || [[:en:Lebanese Civil War]] || novi članak|| 4.755 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''533.''' || [[Filipinska revolucija]] || [[:en:Philippine Revolution]] || novi članak|| 4.809 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''534.''' || [[Pekinška opera]] || [[:en:Peking opera]] || novi članak|| 3.493 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''535.''' || [[Transavangarda]] || [[:en:Transavantgarde]] || novi članak|| 4.202 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''536.''' || [[Ciklon Bhola 1970.]] || [[:en:1970 Bhola cyclone]] || novi članak|| 2.633 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''537.''' || [[Razdoblje Jōmon]] || [[:en:Jōmon period]] || novi članak|| 53.504 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''538.''' || [[Sveučilište u Torontu]] || [[:en:University of Toronto]] || novi članak || 11.091 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''539.''' || [[Drugi opijumski rat]] || [[:en:Second Opium War]] || novi članak|| 4.849 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''540.''' || [[Potres u Tangshanu 1976.]] || [[:en:1976 Tangshan earthquake]] || novi članak|| 3.583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''541.''' || [[Povijest Indonezije]] || [[:en:History of Indonesia]] || novi članak|| 5.722 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''542.''' || [[Srednji vijek]] || [[:en:Middle Ages]] || dopunjeno || 163.362 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''543.''' || [[Internacionalizacija i lokalizacija]] || [[:en:Internationalisation and localisation]] || novi članak || 16.564 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''544.''' || [[Mukesh Ambani]] || [[:en:Mukesh Ambani]] || novi članak|| 3.896 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''545.''' || [[Britanska knjižnica]] || [[:en:British Library]] || novi članak || 10.249 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''546.''' || [[Jamsetji Tata]] || [[:en:Jamsetji Tata]] || novi članak|| 4.420 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''547.''' || [[Nacionalna knjižnica Kine]] || [[:en:National Library of China]] || novi članak || 10.957 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''548.''' || [[Povijest Pakistana]] || [[:en:History of Pakistan]] || novi članak|| 5.060 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''549.''' || [[Zhang Yimou]] || [[:en:Zhang Yimou]] || novi članak|| 4.862 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''550.''' || [[Buckinghamska palača]] || [[:en:Buckingham Palace]] || dopunjeno || 56.002 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''551.''' || [[Povijest Malezije]] || [[:en:History of Malaysia]] || novi članak|| 5.103 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''552.''' || [[Jonsko more]] || [[:en:Ionian Sea]] || dopunjeno || 5.856 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''553.''' || [[Drhtulje]] || [[:en:Electric ray]] || novi članak || 7.562 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''554.''' || [[Indonezijska nacionalna revolucija]] || [[:en:Indonesian National Revolution]] || novi članak|| 3.239 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''555.''' || [[Indijski pokret za nezavisnost]] || [[:en:Indian independence movement]] || novi članak|| 3.149 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''556.''' || [[Minski kineski jezici]] || [[:en:Min Chinese]] || novi članak || 8.620 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''557.''' || [[Povijest Bangladeša]] || [[:en:History of Bangladesh]] || novi članak|| 3.674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''558.''' || [[Buharski Kanat]] || [[:en:Khanate of Bukhara]] || novi članak|| 4.183 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''559.''' || [[Mirza Galib]] || [[:en:Mirza Ghalib]] || novi članak|| 3.898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''560.''' || [[Fotosinteza]] || [[:en:Photosynthesis]] || novi članak || 88.505 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''561.''' || [[Oklopnjače (ribe)]] || [[:en:Placodermi]] || novi članak || 26.595 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''562.''' || [[Povijest religije]] || [[:en:History of religion]] || novi članak|| 2.768 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''563.''' || [[Panteon u Rimu]] || [[:en:Pantheon, Rome]] || dopunjeno || 60.881 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''564.''' || [[Kokosovo mlijeko]] || [[:en:Coconut milk]] || novi članak|| 3.098 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''565.''' || [[Ovčetina]] || [[:en:Lamb and mutton]] || novi članak|| 3.412 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''566.''' || [[Rezanci]] || [[:en:Noodles]] || novi članak|| 2.243 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''567.''' || [[Limunska trava]] || [[:en:Cymbopogon]] || novi članak|| 3.534 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''568.''' || [[Kada]] || [[:en:Bathtub]] || novi članak|| 3.178 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''569.''' || [[Znatiželja]] || [[:en:Curiosity]] || novi članak|| 3.021 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''570.''' || [[Sumnja]] || [[:en:Doubt]] || novi članak|| 3.542 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''571.''' || [[Egocentrizam]] || [[:en:Egocentrism]] || novi članak|| 3.933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''572.''' || [[Walmart]] || [[:en:Walmart]] || novi članak|| 4.304 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''573.''' || [[Povijest Kanade]] || [[:en:History of Canada]] || novi članak|| 4.181 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''574.''' || [[Povijest Čilea]] || [[:en:History of Chile]] || novi članak|| 7.096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''575.''' || [[Povijest Novog Zelanda]] || [[:en:History of New Zealand]] || novi članak|| 4.304 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''576.''' || [[Književnost za mlade]] || [[:en:Young adult fiction]] || novi članak|| 4.503 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''577.''' || [[Ledeni čaj]] || [[:en:Iced tea]] || novi članak|| 2.651 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''578.''' || [[Dvodimenzionalni prostor]] || [[:en:Plane (mathematics)]] || novi članak|| 3.087 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''579.''' || [[Ujgurski Kaganat]] || [[:en:Uyghur Khaganate]] || novi članak|| 3.783 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''580.''' || [[Primijenjena matematika]] || [[:en:Applied mathematics]] || novi članak|| 2.223 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''581.''' || [[Zakon velikih brojeva]] || [[:en:Law of large numbers]] || novi članak|| 2.459 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''582.''' || [[Prijenos električne energije]] || [[:en:Electric power transmission]] || novi članak|| 3.464 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''583.''' || [[Uzorak (statistika)]] || [[:en:Sampling (statistics)]] || novi članak|| 2.136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''584.''' || [[Altiplano]] || [[:en:Altiplano]] || novi članak || 1.616 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''585.''' || [[Mount Logan]] || [[:en:Mount Logan]] || novi članak || 2.945 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''586.''' || [[Čileanski prag]] || [[:en:Chile Ridge]] || novi članak || 1.878 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''587.''' || [[Istočni tihooceanski hrbat]] || [[:en:East Pacific Rise]] || novi članak || 2.654 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''588.''' || [[Medicinska kemija]] || [[:en:Medicinal chemistry]] || novi članak|| 3.826 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''589.''' || [[Nuklearna tehnologija]] || [[:en:Nuclear technology]] || novi članak|| 10.071 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''590.''' || [[Prehrambeno inženjerstvo]] || [[:en:Food engineering]] || novi članak|| 3.224 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''591.''' || [[Greg Louganis]] || [[:en:Greg Louganis]] || novi članak|| 3.899 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''592.''' || [[Floret]] || [[:en:Foil (fencing)]] || novi članak|| 2.687 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''593.''' || [[Mount Whitney]] || [[:en:Mount Whitney]] || novi članak || 3.451 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''594.''' || [[Sablja (mačevanje)]] || [[:en:Sabre (fencing)]] || novi članak|| 2.045 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''595.''' || [[Slogovno pismo]] || [[:en:Syllabary]] || novi članak || 5.997 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''596.''' || [[Švedski jezik]] || [[:en:Swedish language]] || dopunjeno || 13.332 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''597.''' || [[Danski jezik]] || [[:en:Danish language]] || dopunjeno || 12.940 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''598.''' || [[Rune]] || [[:en:Runes]] || dopunjeno || 7.669 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''599.''' || [[Pismo]] || [[:en:Writing system]] || dopunjeno || 25.499 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''600.''' || [[Parter (gimnastika)]] || [[:en:Floor (gymnastics)]] || novi članak|| 2.518 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''601.''' || [[Punoglavac]] || [[:en:Tadpole]] || novi članak || 5.305 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''602.''' || [[Konj za preskok]] || [[:en:Vault (gymnastics)]] || novi članak|| 3.496 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''603.''' || [[Billy Graham]] || [[:en:Billy Graham]] || novi članak|| 5.329 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''604.''' || [[Kipchoge Keino]] || [[:en:Kipchoge Keino]] || novi članak|| 2.703 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''605.''' || [[Lin Dan]] || [[:en:Lin Dan]] || novi članak|| 2.153 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''605.''' || [[Ben Ainslie]] || [[:en:Ben Ainslie]] || novi članak|| 2.849 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''606.''' || [[Paul Elvstrøm]] || [[:en:Paul Elvstrøm]] || novi članak|| 3.601 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''607.''' || [[Punk-rock]] || [[:en:Punk rock]] || dopunjeno || 9.188 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''608.''' || [[Fundamentalizam]] || [[:en:Fundamentalism]] || dopunjeno || 5.875 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''609.''' || [[Dromon]] || [[:en:Dromon]] || novi članak|| 2.627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''610.''' || [[Husitski ratovi]] || [[:en:Hussite Wars]] || novi članak|| 4.023 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''611.''' || [[Starogrčka filozofija]] || [[:en:Ancient Greek philosophy]] || novi članak|| 3.737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''612.''' || [[Gaon iz Vilne]] || [[:en:Vilna Gaon]] || novi članak|| 2.432 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''613.''' || [[Max Steiner]] || [[:en:Max Steiner]] || novi članak|| 2.942 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''614.''' || [[Marius Petipa]] || [[:en:Marius Petipa]] || novi članak|| 2.928 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''615.''' || [[Muslimansko osvajanje Perzije]] || [[:en:Muslim conquest of Persia]] || novi članak|| 3.273 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''616.''' || [[Banka za međunarodna poravnanja]] || [[:en:Bank for International Settlements]] || novi članak|| 2.680 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''617.''' || [[Organizacija centralnog sporazuma]] || [[:en:Central Treaty Organization]] || novi članak|| 2.972 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''618.''' || [[Martin Buber]] || [[:en:Martin Buber]] || novi članak|| 4.033 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''619.''' || [[Udruga studenata Europe]] || [[:en:Association des États Généraux des Étudiants de l'Europe]] || novi članak|| 2.515 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''620.''' || [[Islamska razvojna banka]] || [[:en:Islamic Development Bank]] || novi članak|| 2.278 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''621.''' || [[Interparlamentarna unija]] || [[:en:Inter-Parliamentary Union]] || novi članak|| 2.290 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''622.''' || [[Lied]] || [[:en:Lied]] || novi članak|| 2.378 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''623.''' || [[Međunarodna trgovačka komora]] || [[:en:International Chamber of Commerce]] || novi članak|| 2.272 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''624.''' || [[Organizacija za ekonomsku suradnju]] || [[:en:Economic Cooperation Organization]] || novi članak|| 3.399 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''625.''' || [[Praindoeuropljani]] || [[:en:Proto-Indo-European people]] || novi članak|| 3.229 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''626.''' || [[Geštaltizam]] || [[:en:Gestalt psychology]] || novi članak|| 2.173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''627.''' || [[Serijalizam]] || [[:en:Serialism]] || novi članak|| 2.998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''628.''' || [[Međunarodno udruženje za razvoj]] || [[:en:International Development Association]] || novi članak|| 2.993 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''629.''' || [[Međunarodna financijska korporacija]] || [[:en:International Finance Corporation]] || novi članak|| 3.002 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''630.''' || [[Grupa Svjetske banke]] || [[:en:World Bank Group]] || novi članak|| 2.998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''631.''' || [[Rafer Johnson]] || [[:en:Rafer Johnson]] || novi članak|| 2.933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''632.''' || [[Sugar Ray Leonard]] || [[:en:Sugar Ray Leonard]] || novi članak|| 2.880 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''633.''' || [[Reiner Klimke]] || [[:en:Reiner Klimke]] || novi članak|| 3.754 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''634.''' || [[Ingemar Johansson]] || [[:en:Ingemar Johansson]] || novi članak|| 3.020 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''635.''' || [[Trigonometrija]] || [[:en:Trigonometry]] || novi članak|| 42.409 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''636.''' || [[Ragbi 7]] || [[:en:Rugby sevens]] || novi članak|| 2.622 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''637.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || dopunjeno || 28.843 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''638.''' || [[Bobby Morrow]] || [[:en:Bobby Morrow]] || novi članak|| 2.965 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''639.''' || [[Mbabane]] || [[:en:Mbabane]] || novi članak|| 6.221 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''640.''' || [[Dresurno jahanje]] || [[:en:Dressage]] || novi članak|| 2.685 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''641.''' || [[Obrazovanje na daljinu]] || [[:en:Distance education]] || novi članak|| 3.298 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''642.''' || [[Svjedok]] || [[:en:Witness]] || novi članak|| 2.674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''643.''' || [[National Geographic]] || [[:en:National Geographic]] || novi članak|| 3.042 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''644.''' || [[E-uprava]] || [[:en:e-government]] || novi članak|| 2.433 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''645.''' || [[Transport]] || [[:en:Transport]] || novi članak|| 2.651 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''646.''' || [[Glad (katastrofa)]] || [[:en:Famine]] || novi članak|| 2.583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''647.''' || [[Tulsidas]] || [[:en:Tulsidas]] || novi članak || 7.927 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''648.''' || [[Roman Jakobson]] || [[:en:Roman Jakobson]] || novi članak || 5.332 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''649.''' || [[Putovanje na Zapad]] || [[:en:Journey to the West]] || novi članak || 3.908 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''650.''' || [[Avanture Tintina]] || [[:en:The Adventures of Tintin]] || novi članak|| 2.018 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''651.''' || [[Utopija (sociologija)]] || [[:en:Utopia]] || novi članak|| 2.064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''652.''' || [[Kamen iz Rosette]] || [[:en:Rosetta Stone]] || obnovljeni članak || 23.682 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''653.''' || [[Zavjesa]] || [[:en:Curtain]] || novi članak || 6.482 || [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]]
|-
| '''654.''' || [[Grob]] || [[:en:Grave]] || dopunjeno || 2.686 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''655.''' || [[Hidroelektrična energija]] || [[:en:Hydroelectricity]] || novi članak || 44.389 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''656.''' || [[Svinjetina]] || [[:en:Pork]] || dopunjeno || 2.011 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''657.''' || [[Brava]] || [[:en:Lock and key]] || novi članak|| 2.030 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''658.''' || [[Insekticid]] || [[:en:Insecticide]] || novi članak|| 2.791 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''659.''' || [[Govedina]] || [[:en:Beef]] || dopunjeno || 1.942 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''660.''' || [[Obični orah]] || [[:en:Juglans regia]] || novi članak|| 2.408 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''661.''' || [[Tumor mozga]] || [[:en:Brain tumor]] || novi članak|| 3.553 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''662.''' || [[Lutrija]] || [[:en:Lottery]] || novi članak|| 3.847 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''663.''' || [[Ebla]] || [[:en:Ebla]] || novi članak|| 3.185 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''664.''' || [[Sirijski ratovi]] || [[:en:Syrian Wars]] || novi članak|| 2.526 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''665.''' || [[Džamija Badšahi]] || [[:en:Badshahi Mosque]] || novi članak|| 2.737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''666.''' || [[Kalifat]] || [[:en:Caliphate ]] || novi članak|| 3.160 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''667.''' || [[Ryunosuke Akutagawa]] || [[:en:Ryūnosuke Akutagawa]] || novi članak|| 2.065 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''668.''' || [[Dinastija Čola]] || [[:en:Chola dynasty]] || novi članak|| 2.681 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''669.''' || [[Tajpinški ustanak]] || [[:en:Taiping Rebellion]] || novi članak|| 3.639 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''670.''' || [[Chutney]] || [[:en:Chutney]] || novi članak|| 3.586 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''671.''' || [[Magadha]] || [[:en:Magadha]] || novi članak|| 2.674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''672.''' || [[Petar Pan]] || [[:en:Peter Pan]] || novi članak|| 2.968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''673.''' || [[Smrt]] || [[:en:Death]] || obnovljen članak || 9540 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
<!--KOPIRATI iznad, upisati naslov na dva mjesta, engleski naslov, sur. ime
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || novi članak || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnik:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || novi članak || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnica:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || dopunjeno || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnik:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || dopunjeno || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnica:|]]
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
-->
|}
== Potrebna dopuna ==
{|class="wikitable sortable" style="margin-left:auto; margin-right:auto;"
|- bgcolor=#0066FF
| <small>'''<span style="color:#FFFFFF">Broj</span>'''</small> || '''<span style="color:#FFFFFF">Naziv</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stranica na drugom jeziku</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Napomena</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stanje</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Suradnik</span>'''</small>
|-
|-
|-
|-
|'''1.''' || || || || {{u izradi}} ||
|-
|}
[[Kategorija:Wikiprojekt 10000]]
1anshbb7c3vt2r9qfmhpsfehk8a1ifs
7087944
7087942
2024-12-13T21:20:56Z
Ponor
38361
renumeracija 1. stupca, novi format brojeva u 5. stupcu
7087944
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Wikiprojekt 10000}}
== Napisani ili dopunjeni članci ==
Svi suradnici su pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.
*'''[[:Kategorija:Članci iz Wikiprojekta 10000]]''' u koje je dodan predložak {{pp|Wikiprojekt 10000/Ikona}}
*[https://pageviews.wmcloud.org/massviews/?platform=all-access&agent=user&source=category&range=latest-20&subjectpage=0&subcategories=0&sort=views&direction=1&view=list&target=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FKategorija%3A%25C4%258Clanci_iz_Wikiprojekta_10000 '''Čitanost članaka iz kategorije u posljednjih 20 dana''']
{{Table alignment}}
{|class="wikitable sortable col1right col4center col5right col6center" style="margin-left:auto; margin-right:auto; font-size:86%;"
|-
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">br.</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Naziv</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Stranica na drugom jeziku</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Napomena</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Veličina</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Suradnik</span>'''
|-
| '''1.''' || [[Vjera]] || [[:en:Faith]] || dopunjeno || 3779 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''2.''' || [[Obožavanje]] || [[:en:Adoration]] || novi članak || 2640 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''3.''' || [[Yukon (rijeka)]] || [[:en:Yukon River]] || novi članak || 2774 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''4.''' || [[Usporedna religija]] || [[:en:comparative religion]] || novi članak || 1965 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''5.''' || [[Glačalo]] || [[:en:Clothes iron]] || novi članak || 6745 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''6.''' || [[Živac]] || [[:en:Nerve]] || dopunjeno || 1885 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''7.''' || [[Arapska abeceda]] || [[:en:Arabic alphabet]] || novi članak || 3477 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''8.''' || [[Iglu]] || [[:en:Igloo]] || novi članak || 1783 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''9.''' || [[Baffinov zaljev]] || [[:en:Baffin Bay]] || novi članak || 6913 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''10.''' || [[Mužjak]] || [[:en:Male]] || novi članak || 10 558 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''11.''' || [[Ženka]] || [[:en:Female]] || novi članak || 10 180 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''12.''' || [[Abasidski Kalifat]] || [[:en:Abbasid Caliphate]] || dopunjeno || 3438 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''13.''' || [[Anthophila]] || [[:en:Bee]] || novi članak || 4107 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''14.''' || [[Banana]] || [[:en:Banana]] || novi članak || 9285 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''15.''' || [[Veliko medvjeđe jezero]] || [[:en:Great Bear Lake]] || novi članak || 3402 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''16.''' || [[Veliko ropsko jezero]] || [[:en:Great Slave Lake]] || novi članak || 3674 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''17.''' || [[Ospice]] || [[:en:Measles]] || novi članak || 2650 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''18.''' || [[Ružičasta]] || [[:en:Pink]] || dopunjeno || 2313 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''19.''' || [[Indijski potkontinent]] || [[:en:Indian subcontinent]] || dopunjeno || 4916 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''20.''' || [[Lee Kuan Yew]] || [[:en:Lee Kuan Yew]] || novi članak || 3871 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''21.''' || [[Teško ubojstvo]] || [[:en:Murder]] || novi članak || 4291 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''22.''' || [[Posljednji Fermatov poučak]] || [[:en:Fermat's Last Theorem]] || novi članak || 6985 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''23.''' || [[Bassov prolaz]] || [[:en:Bass Strait]] || novi članak || 4508 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''24.''' || [[Davisov prolaz]] || [[:en:Davis Strait]] || novi članak || 2215 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''25.''' || [[Grudnjak]] || [[:en:Bra]] || novi članak || 3696 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''26.''' || [[Svetište Gospe Lurdske]] || [[:en:Sanctuary of Our Lady of Lourdes]] || novi članak || 6221 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''27.''' || [[Dorothy Hodgkin]] || [[:en:Dorothy Hodgkin]] || novi članak || 3892 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''28.''' || [[Sergey Brin]] || [[:en:Sergey Brin]] || novi članak || 2334 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''29.''' || [[Carpentaria]] || [[:en:Gulf of Carpentaria]] || novi članak || 4569 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''30.''' || [[Veliki australski zaljev]] || [[:en:Great Australian Bight]] || novi članak || 4868 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''31.''' || [[Ljudmila Turiščeva]] || [[:en:Ludmilla Tourischeva]] || novi članak || 4194 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''32.''' || [[Brooklynski most]] || [[:en:Brooklyn Bridge]] || novi članak || 6942 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''33.''' || [[Lilija Podkopajeva]] || [[:en:Lilia Podkopayeva]] || novi članak || 2697 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''34.''' || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina]] || novi članak || 3970 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''35.''' || [[Livonski rat]] || [[:en:Livonian war]] || novi članak || 4370 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''36.''' || [[Kazanjska katedrala u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Kazan Cathedral, St. Petersburg]] || novi članak || 6838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''37.''' || [[Hudsonov prolaz]] || [[:en:Hudson Strait]] || novi članak || 2766 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''38.''' || [[Palkov prolaz]] || [[:en:Palk Strait]] || novi članak || 4962 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''39.''' || [[Cugaru (prolaz)]] || [[:en:Tsugaru Strait]] || novi članak || 3190 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''40.''' || [[Yucatánski prolaz]] || [[:en:Yucatán Channel]] || novi članak || 3831 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''41.''' || [[Poljsko-litavsko-teutonski rat]] || [[:en:Polish–Lithuanian–Teutonic War]] || novi članak || 9632 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''42.''' || [[Hotdog]] || [[:en:Hot dog]] || novi članak || 10 809 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''43.''' || [[Rumunjska književnost]] || [[:en:Romanian literature]] || novi članak || 6123 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''44.''' || [[Godavari]] || [[:en:Godavari River]] || novi članak || 4430 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''45.''' || [[Nikolaj Rerih]] || [[:en:Nicholas Roerich]] || novi članak || 3934 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''46.''' || [[Mweru]] || [[:en:Lake Mweru]] || novi članak || 6985 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''47.''' || [[Karl Barth]] || [[:en:Karl Barth]] || novi članak || 7757 || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''48.''' || [[Lav Vigotski]] || [[:en:Lev Vygotsky]] || novi članak || 3627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''49.''' || [[Makedonski ratovi]] || [[:en:Macedonian Wars]] || novi članak || 6718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''50.''' || [[Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Saint Petersburg State University]] || novi članak || 3768 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''51.''' || [[Vasil Levski]] || [[:en:Vasil Levski]] || novi članak || 3362 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''52.''' || [[Austrijska književnost]] || [[:en:Austrian literature]] || novi članak || 5096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''53.''' || [[Nikolaj Nekrasov]] || [[:en:Nikolay Nekrasov]] || novi članak || 2850 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''54.''' || [[Miklós Rózsa]] || [[:en:Miklós Rózsa]] || novi članak || 3029 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''55.''' || [[Mihail Bahtin]] || [[:en:Mikhail Bakhtin]] || novi članak || 2913 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''56.''' || [[Ignacy Łukasiewicz]] || [[:en:Ignacy Łukasiewicz]] || novi članak || 6003 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''57.''' || [[Delski savez]] || [[:en:Delian League]] || novi članak || 2222 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''58.''' || [[Kanal Erie]] || [[:en:Erie Canal]] || novi članak || 2998 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''59.''' || [[Rus' (narod)]] || [[:en:Rus' people]] || novi članak || 3510 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''60.''' || [[Osmanski ratovi u Europi]] || [[:en:Ottoman wars in Europe]] || novi članak || 3492 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''61.''' || [[Moskovsko-litavski ratovi]] || [[:en:Muscovite–Lithuanian Wars]] || novi članak || 4032 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''62.''' || [[Poljsko-moskovski rat (1605. – 1618.)]] || [[:en:Polish–Muscovite War (1605–1618)]] || novi članak || 3548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''63.''' || [[Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)]] || [[:en:Russo-Polish War (1654–1667)]] || novi članak || 7355 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''64.''' || [[Srednjoeuropska nizina]] || [[:en:North European Plain]] || novi članak || 3035 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''65.''' || [[Katarinina palača]] || [[:en:Catherine Palace]] || novi članak || 3947 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''66.''' || [[Ruska državna knjižnica]] || [[:en:Russian State Library]] || novi članak || 4905 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''67.''' || [[Organizacija crnomorske ekonomske suradnje]] || [[:en:Organization of the Black Sea Economic Cooperation]] || novi članak || 2428 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''68.''' || [[Austrijska služba u inozemstvu]] || [[:en:Austrian Service Abroad]] || novi članak || 4952 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''69.''' || [[Patrijarh Nikon]] || [[:en:Patriarch Nikon of Moscow]] || novi članak || 4096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''70.''' || [[Jakov Zeldovič]] || [[:en:Yakov Zeldovich]] || novi članak || 4797 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''71.''' || [[Boris Hristov]] || [[:en:Boris Christoff]] || novi članak || 3011 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''72.''' || [[Armen Džigarhanjan]] || [[:en:Armen Dzhigarkhanyan]] || novi članak || 3136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''73.''' || [[Inokentij Smoktunovski]] || [[:en:Innokenty Smoktunovsky]] || novi članak || 3267 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''74.''' || [[Jevgenij Leonov]] || [[:en:Yevgeny Leonov]] || novi članak || 3928 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''75.''' || [[Zemlja (geografski pojam)]] || [[:en:Country]] || novi članak || 3687 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''76.''' || [[Majmun]] || [[:en:Monkey]] || dopunjeno || 2838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''77.''' || [[Patka]] || [[:en:Duck]] || dopunjeno || 2613 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''78.''' || [[Kratkorepci]] || [[:en:Crab]] || novi članak || 3022 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''79.''' || [[Kannada jezik]] || [[:en:Kannada]] || novi članak || 2313 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''80.''' || [[Siva]] || [[:en:Grey]] || novi članak || 1656 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''81.''' || [[Pitoma mrkva]] || [[:en:Carrot]] || novi članak || 2345 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''82.''' || [[Amitabh Bachchan]] || [[:en:Amitabh Bachchan]] || novi članak || 2583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''83.''' || [[Grand Canyon]] || [[:en:Grand Canyon]] || dopunjeno || 3217 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''84.''' || [[Malajalam jezik]] || [[:en:Malayalam]] || novi članak || 2028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''85.''' || [[Poslovanje]] || [[:en:Business]] || novi članak || 4220 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''86.''' || [[Tijelo gljive]] || [[:en:Mushroom]] || novi članak || 5261 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''87.''' || [[Znanstvenik]] || [[:en:Scientist]] || dopunjeno || 2678 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''88.''' || [[Imperator]] || [[:en:Emperor]] || novi članak || 2690 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''89.''' || [[Djevojčica]] || [[:en:Girl]] || dopunjeno || 4123 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''90.''' || [[Dojenče]] || [[:en:Baby]] || novi članak || 4208 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''91.''' || [[Indijski orah]] || [[:en:Cashew]] || novi članak || 3647 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''92.''' || [[Atomska masa]] || [[:en:Atomic mass]] || dopunjeno || 2477 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''93.''' || [[Muhammad Ali Jinnah]] || [[:en:Muhammad Ali Jinnah]] || novi članak || 3203 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''94.''' || [[Sindhi jezik]] || [[:en:Sindhi]] || novi članak || 2028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''95.''' || [[Maskareni]] || [[:en:Mascarene Islands]] || novi članak || 2663 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''96.''' || [[Pali jezik]] || [[:en:Pali]] || novi članak || 2426 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''97.''' || [[Siguran spolni odnos]] || [[:en:Safe sex]] || novi članak || 37 518 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''98.''' || [[Rap]] || [[:en:Rapping]] || dopunjeno || 3201 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''99.''' || [[Kopnice]] || [[:en:Testudinidae]] || novi članak || 2227 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''100.''' || [[Tajvan (otok)]] || [[:en:Taiwan (island)]] || novi članak || 3052 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''101.''' || [[Srinivasa Ramanujan]] || [[:en:Srinivasa Ramanujan]] || novi članak || 7884 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''102.''' || [[Liči]] || [[:en:Lychee]] || novi članak || 3545 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''103.''' || [[Pavijani]] || [[:en:Papio]] || novi članak || 3581 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''104.''' || [[Svinja]] || [[:en:Pig]] || dopunjeno || 2481 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''105.''' || [[Toksikologija]] || [[:en:Toxicology]] || novi članak || 2532 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''106.''' || [[Matematičar]] || [[:en:Mathematician]] || dopunjeno || 5429 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''107.''' || [[Povijest svijeta]] || [[:en:Human history]] || novi članak || 4602 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''108.''' || [[Nejednakokrilci]] || [[:en:Anisoptera]] || novi članak || 77 163 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''109.''' || [[Évariste Galois]] || [[:en:Évariste Galois]] || novi članak || 5396 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''110.''' || [[Organski spoj]] || [[:en:Organic compound]] || dopunjeno || 5177 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''111.''' || [[Larry Page]] || [[:en:Larry Page]] || novi članak || 3120 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''112.''' || [[Arktički krug]] || [[:en:Arctic Circle]] || novi članak || 1865 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''113.''' || [[Napoleonski ratovi]] || [[:en:Napoleonic Wars]] || dopunjeno || 224 426 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''114.''' || [[Benjamin Disraeli]] || [[:en:Benjamin Disraeli]] || novi članak || 2431 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''115.''' || [[Kvadratni korijen]] || [[:en:Square root]] || novi članak || 3129 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''116.''' || [[Al-Biruni]] || [[:en:Al-Biruni]] || novi članak || 4910 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''117.''' || [[Muridae]] || [[:en:Muridae]] || novi članak || 3224 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''118.''' || [[Američki bizon]] || [[:en:American bison]] || novi članak || 3631 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''119.''' || [[Život poslije smrti]] || [[:en:Afterlife]] || novi članak || 2941 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''120.''' || [[Žrtvovanje]] || [[:en:Sacrifice]] || novi članak || 4389 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''121.''' || [[Teofanija]] || [[:en:Theophany]] || novi članak || 2306 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''122.''' || [[Religijska filozofija]] || [[:en:Religious philosophy]] || novi članak || 2096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''123.''' || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson]] || novi članak || 2515 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''124.''' || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert]] || novi članak || 3997 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''125.''' || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto]] || novi članak || 2283 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''126.''' || [[Tara Lipinski]] || [[:en:Tara Lipinski]] || novi članak || 3167 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''127.''' || [[Maskiranje]] || [[:en:Camouflage]] || novi članak || 3740 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''128.''' || [[Poprečno-prugasti mišić]] || [[:en:Skeletal muscle]] || novi članak || 5331 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''129.''' || [[Miocit]] || [[:en:Myocyte]] || novi članak || 3635 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''130.''' || [[Poni]] || [[:en:Pony]] || novi članak || 2473 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''131.''' || [[Udvaranje]] || [[:en:Courtship]] || novi članak || 3315 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''132.''' || [[Seksualna privlačnost]] || [[:en:Sexual attraction]] || novi članak || 2703 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''133.''' || [[Kupaći kostim]] || [[:en:Swimsuit]] || novi članak || 2372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''134.''' || [[Ništa]] || [[:en:Nothing]] || novi članak || 3840 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''135.''' || [[Idolopoklonstvo]] || [[:en:Idolatry]] || novi članak || 3496 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''136.''' || [[Crveni ribiz]] || [[:en:Redcurrant]] || novi članak || 2027 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''137.''' || [[Crni ribiz]] || [[:en:Blackcurrant]] || novi članak || 2852 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''138.''' || [[Liječnik opće medicine]] || [[:en:General practitioner]] || novi članak || 3148 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''139.''' || [[Primijenjena etika]] || [[:en:Applied ethics]] || novi članak || 2733 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''140.''' || [[Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori]] || [[:en:Eigenvalues and eigenvectors]] || novi članak || 15 662 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''141.''' || [[Normativna etika]] || [[:en:Normative ethics]] || novi članak || 2095 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''142.''' || [[Brak iz koristi]] || [[:en:Marriage of convenience]] || novi članak || 3715 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''143.''' || [[Potporno tkivo]] || [[:en:Ground tissue]] || novi članak || 2652 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''144.''' || [[Arapski konj]] || [[:en:Arabian horse]] || novi članak || 2053 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''145.''' || [[Ljekarnik]] || [[:en:Pharmacist]] || novi članak || 3264 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''146.''' || [[Proročanstvo]] || [[:en:Prophecy]] || novi članak || 3141 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''147.''' || [[Mahathir Mohamad]] || [[:en:Mahathir Mohamad]] || novi članak || 3673 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''148.''' || [[Čandragupta Maurya]] || [[:en:Chandragupta Maurya]] || novi članak || 2701 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''149.''' || [[Tibetanska visoravan]] || [[:en:Tibetan Plateau]] || novi članak || 2522 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''150.''' || [[Indijski ustanak 1857.]] || [[:en:Indian Rebellion of 1857]] || novi članak || 3691 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''151.''' || [[Atila]] || [[:en:Attila]] || novi članak || 59 756 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''152.''' || [[Aurangzeb]] || [[:en:Aurangzeb]] || novi članak || 3947 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''153.''' || [[Prosvjetiteljstvo]] || [[:en:Age of Enlightenment]] || dopuna || 171 598 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''154.''' || [[Muavija I.]] || [[:en:Muawiyah I]] || novi članak || 2041 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''155.''' || [[Dardaneli]] || [[:en:Dardanelles]] || novi članak || 23 739 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''156.''' || [[Hulagu-kan]] || [[:en:Hulagu Khan]] || novi članak || 4804 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''157.''' || [[Delhijski sultanat]] || [[:en:Delhi Sultanate]] || novi članak || 3821 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''158.''' || [[Sake]] || [[:en:Sake]] || novi članak || 2402 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''159.''' || [[Fatimidski Kalifat]] || [[:en:Fatimid Caliphate]] || novi članak || 2361 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''160.''' || [[Eisaku Satō]] || [[:en:Eisaku Satō]] || novi članak || 4898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''161.''' || [[Joseon]] || [[:en:Joseon]] || novi članak || 2748 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''162.''' || [[Sheikh Mujibur Rahman]] || [[:en:Sheikh Mujibur Rahman]] || novi članak || 3312 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''163.''' || [[Mohammed bin Salman]] || [[:en:Mohammed bin Salman]] || novi članak || 4336 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''164.''' || [[Raj Kapoor]] || [[:en:Raj Kapoor]] || novi članak || 2325 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''165.''' || [[Povijest drevnog Izraela i Judeje]] || [[:en:History of ancient Israel and Judah]] || novi članak || 6036 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''166.''' || [[Ortodoksni judaizam]] || [[:en:Orthodox Judaism]] || novi članak || 2518 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''167.''' || [[Konzervativni judaizam]] || [[:en:Conservative Judaism]] || novi članak || 3418 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''168.''' || [[Reformski judaizam]] || [[:en:Reform Judaism]] || novi članak || 2648 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''169.''' || [[Zdravstvena njega]] || [[:en:Nursing]] || dopunjeno || 2472 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''170.''' || [[Micelij]] || [[:en:Mycelium ]] || novi članak || 2834 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''171.''' || [[Bukovača (gljiva)]] || [[:en:Pleurotus ostreatus ]] || novi članak || 3486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''172.''' || [[Sistematski pregled]] || [[:en:Physical examination ]] || novi članak || 2741 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''173.''' || [[Visla]] || [[:en:Vistula]] || dopuna || 38 611 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''174.''' || [[Osnovna lista lijekova Svjetske zdravstvene organizacije]] || [[:en:Essential medicines ]] || dopuna || 27 693 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''175.''' || [[Laboratorijska pretraga krvi]] || [[:en:Blood test ]] || novi članak || 3672 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''176.''' || [[Dužnost]] || [[:en:Duty]] || novi članak || 2017 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''177.''' || [[Metaetika]] || [[:en:Meta-etics]] || novi članak || 2616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''178.''' || [[Religijsko preobraćenje]] || [[:en:Religious conversion]] || novi članak || 2451 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''179.''' || [[Taksonomija (biologija)]] || [[:en:Taxonomy (biology)]] || novi članak || 3564 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''180.''' || [[Epiderma (botanika)]] || [[:en:Epidermis (botany)]] || novi članak || 3101 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''181.''' || [[Gangrena]] || [[:en:Gangrene]] || novi članak || 3616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''182.''' || [[Srčane bolesti]] || [[:en:Heart disease]] || dopunjeno || 2441 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''183.''' || [[Šarlah]] || [[:en:Scarlet fever]] || novi članak || 2785 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''184.''' || [[Iznutrice]] || [[:en:Offal]] || novi članak || 3467 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''185.''' || [[Susan B. Anthony]] || [[:en:Susan B. Anthony]] || novi članak || 3757 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''186.''' || [[Anja Andersen]] || [[:en:Anja Andersen]] || novi članak || 3561 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''187.''' || [[Barbara W. Tuchman]] || [[:en:Barbara W. Tuchman]] || novi članak || 3674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''188.''' || [[Spolno razmnožavanje]] || [[:en:Sexual reproduction]] || novi članak || 3622 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''189.''' || [[Hifa]] || [[:en:Hypha]] || novi članak || 2806 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''190.''' || [[Razvojna biologija]] || [[:en:Developmental biology]] || novi članak || 2824 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''191.''' || [[Toksin]] || [[:en:Toxin]] || novi članak || 2511 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''192.''' || [[Gerijatrija]] || [[:en:Geriatrics]] || novi članak || 2948 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''193.''' || [[Zimski športovi]] || [[:en:Winter sport]] || novi članak || 3372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''194.''' || [[Ugriz zmije]] || [[:en:Snakebite]] || novi članak || 3507 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''195.''' || [[Starost]] || [[:en:Old Age]] || novi članak || 2729 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''196.''' || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson]] || novi članak || 3259 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''197.''' || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills]] || novi članak || 2875 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''198.''' || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni]] || novi članak || 2802 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''199.''' || [[Športovi s loptom]] || [[:en:Ball game]] || novi članak || 1428 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''200.''' || [[Trčanje]] || [[:en:Running]] || novi članak || 3421 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''201.''' || [[Reket (šport)]] || [[:en:Racket (sports equipment)]] || novi članak || 2392 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''202.''' || [[Hrvanje slobodnim stilom]] || [[:en:Freestyle wrestling]] || novi članak || 2898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''203.''' || [[Hrvanje grčko-rimskim stilom]] || [[:en:Greco-Roman wrestling]] || novi članak || 4759 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''204.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || novi članak || 5406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''205.''' || [[Tablica množenja]] || [[:en:Multiplication table]] || novi članak || 3933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''206.''' || [[Trigonometrijske funkcije]] || [[:en:Trigonometric function]] || novi članak || 2548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''207.''' || [[Formula]] || [[:en:Formula]] || novi članak || 1526 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''208.''' || [[Karijes]] || [[:en:Tooth decay]] || novi članak || 9550 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''209.''' || [[Emilia Plater]] || [[:en:Emilia Plater]] || novi članak || 4240 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''210.''' || [[Fuzuli]] || [[:en:Fuzuli (writer)]] || novi članak || 2875 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''211.''' || [[Kazaški Kanat]] || [[:en:Kazakh Khanate]] || novi članak || 2826 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''212.''' || [[Povijest Balkana]] || [[:en:History of the Balkans]] || novi članak || 5937 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''213.''' || [[Povijest Bliskog istoka]] || [[:en:History of the Middle East]] || novi članak || 6590 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''214.''' || [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Mediterranean and Middle East theatre of World War II]] || novi članak || 4104 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''215.''' || [[Sto dana]] || [[:en:Hundred Days]] || novi članak || 1989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''216.''' || [[Europske integracije]] || [[:en:European integration]] || novi članak || 5171 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''217.''' || [[Bliskoistočno bojište u Prvom svjetskom ratu]] || [[:en:Middle Eastern theatre of World War I]] || novi članak || 2743 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''218.''' || [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva]] || [[:en:Fall of the Western Roman Empire]] || novi članak || 3478 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''219.''' || [[Safavidi]] || [[:en:Safavid dynasty]] || novi članak || 2090 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''220.''' || [[Fanny Elssler]] || [[:en:Fanny Elssler]] || novi članak || 1960 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''221.''' || [[Ostracizam]] || [[:en:Ostracism]] || novi članak || 2406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''222.''' || [[Vijeće država Baltičkog mora]] || [[:en:Council of the Baltic Sea States]] || novi članak || 2874 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''223.''' || [[Turska književnost]] || [[:en:Turkish literature]] || novi članak || 2836 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''224.''' || [[Bizantska književnost]] || [[:en:Byzantine literature]] || novi članak || 2171 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''225.'''|| [[Pontsko gorje]] || [[:en:Pontic Mountains]] || novi članak || 3214 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''226.'''|| [[Ak Koyunlu]] || [[:en:Aq Qoyunlu]] || novi članak || 1948 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''227.'''|| [[Vendi]] || [[:en:Wends]] || novi članak || 1545 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''228.'''|| [[Mihail Uljanov]] || [[:en:Mikhail Ulyanov]] || novi članak || 2773 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''229.'''|| [[Rudolf von Laban]] || [[:en:Rudolf von Laban]] || novi članak || 4631 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''230.''' || [[Antarktički krug]] || [[:en:Antarctic Circle]] || novi članak || 9379 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''231.''' || [[Nacionalni park Tumucumaque]] || [[:en:Tumucumaque Mountains National Park]] || novi članak || 9461 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''232.''' || [[Havajsko otočje]] || [[:en:Hawaiian Islands]] || novi članak || 28 333 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''233.'''|| [[Mihail Fokin]] || [[:en:Michel Fokine]] || novi članak || 3250 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''234.'''|| [[Nizami Gandžavi]] || [[:en:Nizami Ganjavi]] || novi članak || 2723 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''235.'''|| [[Judah Loew ben Bezalel]] || [[:en:Judah Loew ben Bezalel]] || novi članak || 2367 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''236.'''|| [[Kazimir Funk]] || [[:en:Casimir Funk]] || novi članak || 2316 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''237.'''|| [[Stefan Banach]] || [[:en:Stefan Banach]] || novi članak || 3492 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''238.'''|| [[Valerij Harlamov]] || [[:en:Valeri Kharlamov]] || novi članak || 3124 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''239.'''|| [[Zajednica]] || [[:en:Community]] || novi članak || 33 095 || [[Suradnica:Maticpetra|Maticpetra]]
|-
| '''240.'''|| [[Igor Turčin]] || [[:en:Igor Turchin]] || novi članak || 4524 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''241.''' || [[Otok Aleksandra I.]] || [[:en:Alexander Island]] || novi članak || 16 330 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''242.''' || [[Otoci kraljice Elizabete]] || [[:en:Queen Elizabeth Islands]] || novi članak || 10 188 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''243.''' || [[Rezervat divljači Središnji Kalahari]] || [[:en:Central Kalahari Game Reserve]] || novi članak || 5220 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''244.''' || [[Yunnan-Guizhou]] || [[:en:Yunnan-Guizhou Plateau]] || novi članak || 5505 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''245.''' || [[Zanzibarski arhipelag]] || [[:en:Zanzibar Archipelago]] || novi članak || 3140 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''246.''' || [[Grigorij Pereljman]] || [[:en:Grigori Perelman]] || novi članak || 2230 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''247.''' || [[Melville (otok)]] || [[:en:Melville Island (Northwest Territories and Nunavut)]] || novi članak || 12 175 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''248.''' || [[Mongolska visoravan]] || [[:en:Mongolian Plateau]] || novi članak || 3968 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''249.''' || [[Southampton (otok)]] || [[:en:Southampton Island]] || novi članak || 12 069 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''250.''' || [[Axel Heiberg (otok)]] || [[:en:Axel Heiberg Island]] || novi članak || 13 905 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''251.''' || [[Prince of Wales (otok)]] || [[:en:Prince of Wales Island (Nunavut)]] || novi članak || 4439 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''252.''' || [[Cape York (poluotok)]] || [[:en:Cape York Peninsula]] || novi članak || 32 952 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''253.''' || [[Velika kineska nizina]] || [[:en:North China Plain]] || novi članak || 5071 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''254.''' || [[Transgranični park Veliki Limpopo]] || [[:en:Great Limpopo Transfrontier Park]] || novi članak || 5994 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''255.''' || [[Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || [[:en:Kluane / Wrangell–St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || novi članak || 1693 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''256.''' || [[Rješavanje jednadžbi]] || [[:en:Equation solving]] || novi članak || 2863 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''257.''' || [[Londonski most]] || [[:en:London Bridge]] || novi članak || 4626 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''258.''' || [[Tower Bridge]] || [[:en:Tower Bridge]] || novi članak || 4423 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''259.''' || [[Obrada drveta]] || [[:en:Woodworking]] || novi članak || 2914 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''260.''' || [[Industrijski robot]] || [[:en:Industrial robot]] || novi članak || 2493 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''261.''' || [[Podzemna željeznica New York]] || [[:en:New York City Subway]] || novi članak || 2737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''262.''' || [[Vjerska arhitektura]] || [[:en:Sacral architecture]] || novi članak || 3063 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''263.''' || [[Tehnička oblovina]] || [[:en:Lumber]] || novi članak || 2247 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''264.''' || [[Bazilika Gospe od Pilara]] || [[:en:Basilica of Our Lady of the Pillar]] || novi članak || 2784 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''265.''' || [[Jadransko more]] || [[:en:Adriatic sea]] || prošireno || 127 084 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''266.''' || [[Povijest Židova]] || [[:en:Jewish history]] || novi članak || 5552 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''267.''' || [[Michelle Kwan]] || [[:en:Michelle Kwan]] || novi članak || 2983 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''268.''' || [[Hedda Hopper]] || [[:en:Hedda Hopper]] || novi članak || 3238 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''269.''' || [[Annika Sörenstam]] || [[:en:Annika Sörenstam]] || novi članak || 2499 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''270.''' || [[Visoka tehnologija]] || [[:en:High tech]] || novi članak || 2896 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''271.''' || [[Potresno inženjerstvo]] || [[:en:Earthquake engineering]] || novi članak || 2372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''272.''' || [[Oplemenjivanje biljaka]] || [[:en:Plant breeding]] || novi članak || 2656 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''273.''' || [[Engleski punokrvnjak]] || [[:en:Thoroughbred]] || novi članak || 2706 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''274.''' || [[Medicinska dijagnoza]] || [[:en:Medical diagnosis]] || novi članak || 2146 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''275.''' || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief]] || novi članak || 3139 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''276.''' || [[Alice Walker]] || [[:en:Alice Walker]] || novi članak || 2505 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''277.''' || [[Kristina iz Pizana]] || [[:en:Christine de Pizan]] || novi članak || 2660 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''278.''' || [[Ruralno područje]] || [[:en:Rural area]] || novi članak || 2298 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''279.''' || [[Brazilska visoravan]] || [[:en:Brazilian Highlands]] || novi članak || 4104 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''280.''' || [[Umjetni organ]] || [[:en:Artificial organ]] || novi članak || 3055 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''281.''' || [[Endoskopija]] || [[:en:Endoscopy]] || novi članak || 2798 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''282.''' || [[Patogen]] || [[:en:Pathogen]] || novi članak || 2556 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''283.''' || [[Frizijski konj]] || [[:en:Friesian horse]] || novi članak || 3173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''284.''' || [[Leontyne Price]] || [[:en:Leontyne Price]] || novi članak || 2459 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''285.''' || [[Sestre Brontë]] || [[:en:Brontë family]] || novi članak || 3702 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''286.''' || [[Faith Hill]] || [[:en:Faith Hill]] || novi članak || 3053 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''287.''' || [[Marie-Antoine Carême]] || [[:en:Marie-Antoine Carême]] || novi članak || 3399 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''288.''' || [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] || [[:en:Ngũgĩ wa Thiong'o]] || novi članak || 2845 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''289.''' || [[Biološka antropologija]] || [[:en:Biological anthropology]] || novi članak || 2380 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''290.''' || [[Siroče]] || [[:en:Orphan]] || novi članak || 2463 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''291.''' || [[Nekrvno srodstvo]] || [[:en:Affinity (law)]] || novi članak || 2127 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''292.''' || [[Bugarska]] || [[:en:Bulgaria]] || prošireno || 206 056 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''293.''' || [[Latvija]] || [[:en:Latvia]] || prošireno || 177 608 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''294.''' || [[Hodanje (veza)]] || [[:en:Dating]] || novi članak || 3296 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''295.''' || [[Udomiteljstvo]] || [[:en:Foster care]] || novi članak || 2914 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''296.''' || [[Reba McEntire]] || [[:en:Reba McEntire]] || novi članak || 2548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''297.''' || [[Patnja]] || [[:en:Suffering]] || novi članak || 2385 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''298.''' || [[Zhou Xuan]] || [[:en:Zhou Xuan]] || novi članak || 2731 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''299.''' || [[Linda Ronstadt]] || [[:en:Linda Ronstadt]] || novi članak || 3294 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''300.''' || [[Sirotište]] || [[:en:Orphanage]] || novi članak || 3039 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''301.''' || [[Manjina]] || [[:en:Minority group]] || novi članak || 3474 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''302.''' || [[Demilitarizirano područje]] || [[:en:Demilitarized zone]] || novi članak || 2038 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''303.''' || [[Ilegalna trgovina drogom]] || [[:en:Illegal drug trade]] || novi članak || 3750 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''304.''' || [[Slovačka]] || [[:en:Slovakia]] || prošireno || 145 159 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''305.''' || [[Vjerski zakon]] || [[:en:Religious law]] || novi članak || 2571 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''306.''' || [[Muškarac]] || [[:en:Man]] || prošireno || 26 805 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''307.''' || [[Krvno srodstvo]] || [[:en:Consanguinity]] || novi članak || 3425 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''308.''' || [[Joni Mitchell]] || [[:en:Joni Mitchell]] || novi članak || 3200 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''309.''' || [[Frances Marion]] || [[:en:Frances Marion]] || novi članak || 2214 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''310.''' || [[Danska]] || [[:en:Denmark]] || prošireno || 203 000 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''311.''' || [[Madam C. J. Walker]] || [[:en:Madam C. J. Walker]] || novi članak || 2892 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''312.''' || [[Kućna muha]] || [[:en:Housefly]] || novi članak || 2989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''313.''' || [[Moralni hazard]] || [[:en:Moral hazard]] || novi članak || 2963 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''314.''' || [[Svjetska antidopinška agencija]] || [[:en:World Anti-Doping Agency]] || novi članak || 1827 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''315.''' || [[Pronevjera]] || [[:en:Embezzlement]] || novi članak || 2862 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''316.''' || [[Iznuda]] || [[:en:Extortion]] || novi članak || 2130 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''317.''' || [[Minimalna plaća]] || [[:en:Minimum wage]] || novi članak || 2915 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''318.''' || [[Glasanje]] || [[:en:Voting]] || novi članak || 2682 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''319.''' || [[Bronhitis]] || [[:en:Bronchitis]] || novi članak || 2778 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''320.''' || [[Lata Mangeshkar]] || [[:en:Lata Mangeshkar]] || novi članak || 2735 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''321.''' || [[Sveučilište Kyoto]] || [[:en:Kyoto University]] || novi članak || 2685 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''322.''' || [[Rumski Sultanat]] || [[:en:Sultanate of Rum]] || novi članak || 4486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''323.''' || [[Južnoazijska asocijacija regionalne suradnje]] || [[:en:South Asian Association for Regional Cooperation]] || novi članak || 2424 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''324.''' || [[Vallabhbhai Patel]] || [[:en:Vallabhbhai Patel]] || novi članak || 3004 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''325.''' || [[Most Akashi Kaikyo]] || [[:en:Akashi Kaikyo Bridge]] || novi članak || 2233 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''326.''' || [[Sachin Tendulkar]] || [[:en:Sachin Tendulkar]] || novi članak || 2843 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''327.''' || [[Kineski vrt]] || [[:en:Chinese garden]] || novi članak || 3414 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''328.''' || [[Srednjoindijski hrbat]] || [[:en:Central Indian Ridge]] || novi članak || 2296 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''329.''' || [[Registan]] || [[:en:Registan]] || novi članak || 2895 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''330.''' || [[Jugozapadni indijski hrbat]] || [[:en:Southwest Indian Ridge]] || novi članak || 2367 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''331.''' || [[Hawa Mahal]] || [[:en:Hawa Mahal]] || novi članak || 2871 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''332.''' || [[Štapići za jelo]] || [[:en:Chopsticks]] || novi članak || 3109 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''333.''' || [[Povijest Nepala]] || [[:en:History of Nepal]] || novi članak || 4840 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''334.''' || [[Arapska književnost]] || [[:en:Arabic literature]] || novi članak || 3774 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''335.''' || [[Povijest Sirije]] || [[:en:History of Syria]] || novi članak || 6041 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''336.''' || [[Nacionalni povijesni park Chaco Culture]] || [[:en:Chaco Culture National Historical Park]] || novi članak || 18 858 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''337.''' || [[Columbia (visoravan)]] || [[:en:Columbia Plateau]] || novi članak || 6650 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''338.''' || [[Black Hills]] || [[:en:Black Hills]] || novi članak || 17 614 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''339.''' || [[Povijest Koreje]] || [[:en:History of Korea]] || novi članak || 4869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''340.''' || [[Kineska književnost]] || [[:en:Chinese literature]] || novi članak || 3801 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''341.''' || [[Klupa]] || [[:en:Bench]] || novi članak || 2393 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''342.''' || [[Komoda]] || [[:en:Commode ]] || novi članak || 2152 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''343.''' || [[Elizabeth Cady Stanton]] || [[:en:Elizabeth Cady Stanton]] || novi članak || 3281 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''344.''' || [[Barbara Walters]] || [[:en:Barbara Walters]] || novi članak || 3000 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''345.''' || [[Baltičko more]] || [[:en:Baltic Sea]] || prošireno || 89 124 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''346.''' || [[Europski parlament]] || [[:en:Europski parlament]] || prošireno || 109 780 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''347.''' || [[Europska investicijska banka]] || [[:en:European Investment Bank]] || prošireno || 18 719 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''348.''' || [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] || [[:en:European Coal and Steel Community]] || prošireno || 42 705 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''349.''' || [[Fidži]] || [[:en:Fiji]] || prošireno || 62 909 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''350.''' || [[Estonija]] || [[:en:Estonia]] || prošireno || 311 715 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''351.''' || [[Rokoko]] || [[:en:Rococo]] || prošireno || 36 760 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''352.''' || [[Babe Didrikson Zaharias]] || [[:en:Babe Didrikson Zaharias]] || novi članak || 4752 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''353.''' || [[Bonnie Blair]] || [[:en:Bonnie Blair]] || novi članak || 2971 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''354.''' || [[Karijera]] || [[:en:Career]] || novi članak || 2705 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''355.''' || [[Sudski nalog]] || [[:en:Injunction]] || novi članak || 3252 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''356.''' || [[Stvoritelj]] || [[:en:Creator deity]] || novi članak || 3884 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''357.''' || [[Štovanje]] || [[:en:Veneration]] || novi članak || 2583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''358.''' || [[Menstrualni ciklus]] || [[:en:Menstrual cycle]] || novi članak || 9636 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''359.''' || [[Hereford (govedo)]] || [[:en:Hereford cattle]] || novi članak || 2668 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''360.''' || [[Andaluzijski konj]] || [[:en:Andalusian horse]] || novi članak || 2422 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''361.''' || [[Nacionalni kongres Brazila]] || [[:en:National Congress of Brazil]] || novi članak || 4219 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''362.''' || [[Opera u Oslu]] || [[:en:Oslo Opera House]] || novi članak || 3931 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''363.''' || [[Seneka Mlađi]] || [[:en:Seneca the Younger]] || prošireno || 62 637 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''364.''' || [[Povijest Libije]] || [[:en:History of Libya]] || novi članak || 10 636 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''365.''' || [[Povijest Argentine]] || [[:en:History of Argentina]] || novi članak || 4178 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''366.''' || [[Hebrejska književnost]] || [[:en:Hebrew literature]] || novi članak || 6998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''367.''' || [[Alkoholno piće]] || [[:en:Alcoholic drink]] || novi članak || 30 727 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''368.''' || [[Španjolska književnost]] || [[:en:Spanish literature]] || novi članak || 5968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''369.''' || [[Američki kasač]] || [[:en:Standardbred]] || novi članak || 3181 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''370.''' || [[Curry]] || [[:en:Curry]] || novi članak || 26 711 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''371.''' || [[Brahmansko govedo]] || [[:en:American Brahman]] || novi članak || 4056 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''372.''' || [[Povijest Južnoafričke Republike]] || [[:en:History of South Africa]] || novi članak || 5729 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''373.''' || [[Povijest Brazila]] || [[:en:History of Brazil]] || novi članak || 5659 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''374.''' || [[Japanska književnost]] || [[:en:Japanese literature]] || novi članak || 13 281 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''375.''' || [[Portugalska književnost]] || [[:en:Portuguese literature]] || novi članak || 2968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''376.''' || [[Fenol]] || [[:en:Phenol]] || novi članak || 3358 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''377.''' || [[Makaki]] || [[:en:Macaque]] || novi članak || 4838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''378.''' || [[Oštećenje mozga]] || [[:en:Brain damage]] || novi članak || 3397 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''379.''' || [[Refleks]] || [[:en:Reflex]] || novi članak || 3693 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''380.''' || [[Holstein-frizijsko govedo]] || [[:en:Holstein Friesian cattle]] || novi članak || 3279 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''381.''' || [[Palomino]] || [[:en:Palomino]] || novi članak || 3621 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''382.''' || [[Jazavčar]] || [[:en:Dachshund]] || novi članak || 3320 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''383.''' || [[Povijest Etiopije]] || [[:en:History of Ethiopia]] || novi članak || 5486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''384.''' || [[Belgijska književnost]] || [[:en:Belgian literature]] || novi članak || 3532 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''385.''' || [[Zdrav razum]] || [[:en:Common sense]] || novi članak || 4366 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''386.''' || [[Trajno vegetativno stanje]] || [[:en:Persistent vegetative state]] || novi članak || 3989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''387.''' || [[Analiza DNK]] || [[:en:DNA profiling]] || novi članak || 4136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''388.''' || [[Lumbalna punkcija]] || [[:en:Lumbar puncture]] || novi članak || 3327 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''389.''' || [[Angiologija]] || [[:en:Angiology]] || novi članak || 2554 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''390.''' || [[Škotsko visinsko govedo]] || [[:en:Highland cattle]] || novi članak || 3140 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''391.''' || [[Bigl]] || [[:en:Beagle]] || novi članak || 3624 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''392.''' || [[Terijer]] || [[:en:Terrier]] || novi članak || 4900 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''393.''' || [[Afrička književnost]] || [[:en:African literature]] || novi članak || 5621 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''394.''' || [[Povijest Nigerije]] || [[:en:History of Nigeria]] || novi članak || 2718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''395.''' || [[Lutka]] || [[:en:Doll]] || novi članak || 2932 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''396.''' || [[Kondicija]] || [[:en:Physical fitness]] || novi članak || 2715 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''397.''' || [[Tjelovježba]] || [[:en:Exercise]] || novi članak || 4424 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''398.''' || [[Zloupotreba psihoaktivnih supstanci]] || [[:en:Substance abuse]] || novi članak || 2627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''399.''' || [[Zatajenje disanja]] || [[:en:Respiratory failure]] || novi članak || 4357 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''400.''' || [[Njemačka doga]] || [[:en:Great Dane]] || novi članak || 2643 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''401.''' || [[Hrt (pas)]] || [[:en:Greyhound]] || novi članak || 2570 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''402.''' || [[Kečap]] || [[:en:Ketchup ]] || novi članak || 2406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''403.''' || [[Antiretroviralni lijek]] || [[:en:Management of HIV/AIDS ]] || novi članak || 3244 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''404.''' || [[Bizantska arhitektura]] || [[:en:Byzantine architecture]] || novi članak || 4652 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''405.''' || [[Verhojansko gorje]] || [[:en:Verkhoyansk Range]] || novi članak || 8616 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''406.''' || [[Pitirim Sorokin]] || [[:en:Pitirim Sorokin]] || novi članak || 4212 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''407.''' || [[Bizantsko-bugarski ratovi]] || [[:en:Byzantine–Bulgarian wars]] || novi članak || 4134 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''408.''' || [[Organizacija nezastupljenih nacija i naroda]] || [[:en:Unrepresented Nations and Peoples Organization]] || novi članak || 3747 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''409.''' || [[Indo-Grčko Kraljevstvo]] || [[:en:Indo-Greek Kingdom]] || novi članak || 4713 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''410.''' || [[Karolinško Carstvo]] || [[:en:Carolingian Empire]] || novi članak || 9617 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''411.''' || [[Centripetalna sila]] || [[:en:Centripetal force]] || novi članak || 7258 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''412.''' || [[Bizantsko-osmanski ratovi]] || [[:en:Byzantine–Ottoman Wars]] || novi članak || 4566 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''413.''' || [[Istraživanje svemira]] ||[[:en:Space exploration]] || novi članak || 6063 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''414.''' || [[Program Vostok]] || [[:en:Vostok programme]] || novi članak || 4917 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''415.''' || [[Osamdesetogodišnji rat]] || [[:en:Eighty Years' War]] || novi članak || 9344 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''416.''' || [[VAZ-2101]] || [[:en:VAZ-2101]] || novi članak || 3331 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''417.''' || [[Budika]] || [[:en:Boudica]] || novi članak || 3707 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''418.''' || [[Steve Biko]] || [[:en:Steve Biko]] || novi članak || 4064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''419.''' || [[Centrifugalna sila]] || [[:en:Centrifugal force]] || <!--skoro pa-->novi članak || 5311 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''420.''' || [[Andreas Vesalius]] || [[:en:Andreas Vesalius]] || novi članak || 5676 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''421.''' || [[David Copperfield (iluzionist)]] || [[:en:David Copperfield (illusionist)]] || novi članak || 2302 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''422.''' || [[Leopold II. Belgijski]] || [[:en:Leopold II of Belgium]] || novi članak || 5611 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''423.''' || [[Henri Rousseau]] || [[:en:Henri Rousseau]] || novi članak || 6192 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''424.''' || [[Kurt Vonnegut]] || [[:en:Kurt Vonnegut]] || novi članak || 4337 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''425.''' || [[Povijest Afganistana]] || [[:en:History of Afghanistan]] || novi članak || 10 184 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''426.''' || [[Povijest Iraka]] || [[:en:History of Iraq]] || novi članak || 5093 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''427.''' || [[Ropstvo u Africi]] || [[:en:Slavery in Africa]] || novi članak || 3060 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''428.''' || [[Kumstvo]] || [[:en:Godparent]] || novi članak || 5069 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''429.''' || [[Sociologija obitelji]] || [[:en:Sociology of the family]] || novi članak || 3402 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''430.''' || [[Korjenasto povrće]] || [[:en:Root vegetable]] || novi članak || 3860 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''431.''' || [[Raspoloženje]] || [[:en:Mood (psychology)]] || novi članak || 2447 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''432.''' || [[Međunarodno ratno pravo]] || [[:en:Law of war]] || novi članak || 3129 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''433.''' || [[Neuroza]] || [[:en:Neurosis]] || novi članak || 3089 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''434.''' || [[Odrasli]] || [[:en:Adult]] || novi članak || 2712 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''435.''' || [[Plivanje (sport)]] || [[:en:Swimming (sport)]] || dopunjeno || 13 307 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''436.''' || [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj]] || [[:en:International Bank for Reconstruction and Development]] || novi članak|| 3869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''437.''' || [[Kontinentalno pravo]] || [[:en:Civil law (legal system)]] || novi članak|| 2573 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''438.''' || [[Angloameričko pravo]] || [[:en:Common law]] || novi članak|| 2769 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''439.''' || [[Retriver]] || [[:en:Retriever]] || novi članak|| 2392 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''440.''' || [[Ši-cu]] || [[:en:Shih Tzu]] || novi članak|| 3175 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''441.''' || [[Trovanje hranom]] || [[:en:Foodborne illness]] || novi članak|| 2744 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''442.''' || [[Izvanzemaljski život]] || [[:en:Extraterrestrial life]] || novi članak|| 3109 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''443.''' || [[Popis kemijskih elemenata]] || [[:en:List of chemical elements]] || novi članak|| 26 706 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''444.''' || [[Anorganski spoj]] || [[:en:Inorganic compound]] || novi članak|| 1830 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''445.''' || [[Njiva]] || [[:en:Field (agriculture)]] || novi članak|| 3232 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''446.''' || [[Ravni zaslon]] || [[:en:Flat-panel display]] || novi članak|| 4346 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''447.''' || [[Periferni uređaji]] || [[:en:Peripheral]] || novi članak|| 2271 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''448.''' || [[Društveni mediji]] || [[:en:Social media]] || novi članak|| 3044 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''449.''' || [[Mobilni uređaj]] || [[:en:Mobile device]] || novi članak|| 3478 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''450.''' || [[Povijest Tajvana]] || [[:en:History of Taiwan]] || novi članak|| 2779 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''451.''' || [[Paul Krugman]] || [[:en:Paul Krugman]] || novi članak|| 2897 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''452.''' || [[Dick Fosbury]] || [[:en:Dick Fosbury]] || novi članak|| 2958 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''453.''' || [[Li Ning]] || [[:en:Li Ning]] || novi članak|| 3751 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''454.''' || [[Povijest Republike Irske]] || [[:en:History of the Republic of Ireland]] || novi članak|| 4251 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''455.''' || [[Požuda]] || [[:en:Lust]] || novi članak|| 2716 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''456.''' || [[Sramežljivost]] || [[:en:Shyness]] || novi članak|| 3780 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''457.''' || [[Osjećaj krivnje]] || [[:en:Guilt (emotion)]] || novi članak|| 3562 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''458.''' || [[Slobodno vrijeme]] || [[:en:Leisure]] || novi članak|| 2781 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''459.''' || [[Maersk]] || [[:en:Maersk]] || novi članak|| 4858 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''460.''' || [[Vodeni val]] || [[:en:Wind wave]] || novi članak|| 2791 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''461.''' || [[Kolosej]] || [[:en:Colosseum]] || dopunjeno || 57 125 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''462.''' || [[Pjena]] || [[:en:Foam]] || novi članak|| 2372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''463.''' || [[Umjetni otok]] || [[:en:Artificial island]] || novi članak|| 3972 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''464.''' || [[Putovanje]] || [[:en:Travel]] || novi članak|| 2750 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''465.''' || [[Uzgoj ribe]] || [[:en:Fish farming]] || novi članak|| 3007 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''466.''' || [[Sjeverno more]] || [[:en:North Sea]] || dopunjeno || 114 287 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''467.''' || [[Vožnja kanuom]] || [[:en:Canoeing]] || novi članak|| 2339 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''468.''' || [[Riba kao hrana]] || [[:en:Fish as food]] || novi članak|| 3028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''469.''' || [[Plovilo]] || [[:en:Watercraft]] || novi članak|| 3742 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''470.''' || [[Viseći most]] || [[:en:Suspension bridge]] || novi članak|| 3869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''471.''' || [[Kip Male sirene u Kopenhagenu]] || [[:en:The Little Mermaid (statue)]] || novi članak|| 2770 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''472.''' || [[Putnik]] || [[:en:Passenger]] || novi članak|| 2616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''473.''' || [[Zrakoplovna tvrtka]] || [[:en:Airline]] || novi članak|| 2962 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''474.''' || [[Blune]] || [[:en:Sulidae]] || novi članak|| 2695 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''475.''' || [[Pomorsko inženjerstvo]] || [[:en:Naval architecture]] || novi članak|| 2893 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''476.''' || [[Norveško more]] || [[:en:Norwegian Sea]] || dopunjeno || 51 451 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''477.''' || [[Barentsovo more]] || [[:en:Barents Sea]] || dopunjeno || 32 726 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''478.''' || [[Mario Puzo]] || [[:en:Mario Puzo]] || novi članak|| 3969 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''479.''' || [[Grenlandsko more]] || [[:en:Greenland Sea]] || dopunjeno || 25 542 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''480.''' || [[B. F. Skinner]] || [[:en:B. F. Skinner]] || novi članak|| 3368 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''481.''' || [[Superheroj]] || [[:en:Superhero]] || novi članak|| 2854 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''482.''' || [[Povijest Vijetnama]] || [[:en:History of Vietnam]] || novi članak|| 6630 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''483.''' || [[Slom burze na Wall Streetu 1929.]] || [[:en:Wall Street Crash of 1929]] || novi članak|| 3680 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''484.''' || [[Erik Erikson]] || [[:en:Erik Erikson]] || novi članak|| 4641 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''485.''' || [[Bijelo more]] || [[:en:White Sea]] || dopunjeno || 18 076 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''486.''' || [[Skagerrak]] || [[:en:Skagerrak]] || dopunjeno || 10 116 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''487.''' || [[Antarktički poluotok]] || [[:en:Antarctic Peninsula]] || novi članak || 34 922 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''488.''' || [[Srednja klasa]] || [[:en:Middle class]] || novi članak|| 4153 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''489.''' || [[Povijest Libanona]] || [[:en:History of Lebanon]] || novi članak|| 6117 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''490.''' || [[Velika bengalska glad 1770.]] || [[:en:Great Bengal famine of 1770]] || novi članak|| 3339 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''491.''' || [[Zajam]] || [[:en:Loan]] || novi članak|| 2173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''492.''' || [[Kattegat]] || [[:en:Kattegat]] || dopunjeno || 17 453 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''493.''' || [[Otrantska vrata]] || [[:en:Strait of Otranto]] || dopunjeno || 4778 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''494.''' || [[Roger Bannister]] || [[:en:Roger Bannister]] || novi članak|| 2472 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''495.''' || [[Velika kineska glad]] || [[:en:Great Chinese Famine]] || novi članak|| 2679 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''496.''' || [[Zapadno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Western Front (World War II)]] || novi članak|| 4033 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''497.''' || [[Renesansna umjetnost]] || [[:en:Renaissance art]] || novi članak|| 3782 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''498.''' || [[Jean-Claude Killy]] || [[:en:Jean-Claude Killy]] || novi članak|| 7047 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''499.''' || [[Hugo Grotius]] || [[:en:Hugo Grotius]] || novi članak|| 4444 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''500.''' || [[William Pitt Mlađi]] || [[:en:William Pitt the Younger]] || novi članak|| 3538 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''501.''' || [[Povijest Engleske]] || [[:en:History of England]] || novi članak|| 6034 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''502.''' || [[Prirodni broj]] || [[:en:Natural number]] || novi članak || 34 985 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''503.''' || [[Astronavigacija]] || [[:en:Celestial navigation]] || novi članak|| 4072 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''504.''' || [[Ručak]] || [[:en:Lunch]] || novi članak|| 3233 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''505.''' || [[Sok od naranče]] || [[:en:Orange juice]] || novi članak|| 2489 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''506.''' || [[Kuhinjsko posuđe]] || [[:en:Kitchenware]] || novi članak|| 2975 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''507.''' || [[Crno more]] || [[:en:Black Sea]] || dopunjeno || 93 878 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''508.''' || [[Monarh]] || [[:en:Monarch]] || novi članak|| 3975 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''509.''' || [[Jackie Robinson]] || [[:en:Jackie Robinson]] || novi članak|| 3089 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''510.''' || [[Rolanje]] || [[:en:Roller skating]] || novi članak|| 3253 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''511.''' || [[Suosjećanje]] || [[:en:Compassion]] || novi članak|| 3718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''512.''' || [[P. T. Barnum]] || [[:en:P. T. Barnum]] || novi članak|| 4447 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''513.''' || [[Plač]] || [[:en:Crying]] || novi članak|| 2684 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''514.''' || [[Građanske slobode]] || [[:en:Civil liberties]] || novi članak|| 2309 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''515.''' || [[Večera]] || [[:en:Dinner]] || novi članak|| 3937 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''516.''' || [[Azovsko more]] || [[:en:Sea of Azov]] || dopunjeno || 59 748 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''517.''' || [[Vilim I., njemački car]] || [[:en:Wilhelm I of Germany]] || novi članak|| 5669 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''518.''' || [[Yo-Yo Ma]] || [[:en:Yo-Yo Ma]] || novi članak|| 3122 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''519.''' || [[Mramorno more]] || [[:en:Sea of Marmara]] || dopunjeno || 12 419 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''520.''' || [[Sugar Ray Robinson]] || [[:en:Sugar Ray Robinson]] || novi članak|| 4064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''521.''' || [[Bill Tilden]] || [[:en:Bill Tilden]] || novi članak|| 3250 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''522.''' || [[Robert Walpole]] || [[:en:Robert Walpole]] || novi članak|| 2961 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''523.''' || [[Kolijevka civilizacije]] || [[:en:Cradle of civilization]] || novi članak|| 2691 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''524.''' || [[Plesna glazba]] || [[:en:Dance music]] || novi članak|| 3161 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''525.''' || [[Narodni ples]] || [[:en:Folk dance]] || novi članak|| 3056 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''526.''' || [[Mandatna Palestina]] || [[:en:Mandatory Palestine]] || novi članak|| 3024 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''527.''' || [[Azijska banka za razvoj]] || [[:en:Asian Development Bank]] || novi članak|| 2787 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''528.''' || [[Carstvo Marata]] || [[:en:Maratha Empire]] || novi članak|| 3809 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''529.''' || [[Umak od soje]] || [[:en:Soy sauce]] || novi članak|| 3172 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''530.''' || [[Podjela Indije]] || [[:en:Partition of India]] || novi članak|| 3008 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''531.''' || [[Humajun]] || [[:en:Humayun]] || novi članak|| 2342 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''532.''' || [[Libanonski građanski rat]] || [[:en:Lebanese Civil War]] || novi članak|| 4755 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''533.''' || [[Filipinska revolucija]] || [[:en:Philippine Revolution]] || novi članak|| 4809 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''534.''' || [[Pekinška opera]] || [[:en:Peking opera]] || novi članak|| 3493 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''535.''' || [[Transavangarda]] || [[:en:Transavantgarde]] || novi članak|| 4202 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''536.''' || [[Ciklon Bhola 1970.]] || [[:en:1970 Bhola cyclone]] || novi članak|| 2633 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''537.''' || [[Razdoblje Jōmon]] || [[:en:Jōmon period]] || novi članak|| 53 504 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''538.''' || [[Sveučilište u Torontu]] || [[:en:University of Toronto]] || novi članak || 11 091 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''539.''' || [[Drugi opijumski rat]] || [[:en:Second Opium War]] || novi članak|| 4849 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''540.''' || [[Potres u Tangshanu 1976.]] || [[:en:1976 Tangshan earthquake]] || novi članak|| 3583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''541.''' || [[Povijest Indonezije]] || [[:en:History of Indonesia]] || novi članak|| 5722 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''542.''' || [[Srednji vijek]] || [[:en:Middle Ages]] || dopunjeno || 163 362 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''543.''' || [[Internacionalizacija i lokalizacija]] || [[:en:Internationalisation and localisation]] || novi članak || 16 564 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''544.''' || [[Mukesh Ambani]] || [[:en:Mukesh Ambani]] || novi članak|| 3896 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''545.''' || [[Britanska knjižnica]] || [[:en:British Library]] || novi članak || 10 249 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''546.''' || [[Jamsetji Tata]] || [[:en:Jamsetji Tata]] || novi članak|| 4420 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''547.''' || [[Nacionalna knjižnica Kine]] || [[:en:National Library of China]] || novi članak || 10 957 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''548.''' || [[Povijest Pakistana]] || [[:en:History of Pakistan]] || novi članak|| 5060 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''549.''' || [[Zhang Yimou]] || [[:en:Zhang Yimou]] || novi članak|| 4862 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''550.''' || [[Buckinghamska palača]] || [[:en:Buckingham Palace]] || dopunjeno || 56 002 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''551.''' || [[Povijest Malezije]] || [[:en:History of Malaysia]] || novi članak|| 5103 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''552.''' || [[Jonsko more]] || [[:en:Ionian Sea]] || dopunjeno || 5856 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''553.''' || [[Drhtulje]] || [[:en:Electric ray]] || novi članak || 7562 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''554.''' || [[Indonezijska nacionalna revolucija]] || [[:en:Indonesian National Revolution]] || novi članak|| 3239 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''555.''' || [[Indijski pokret za nezavisnost]] || [[:en:Indian independence movement]] || novi članak|| 3149 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''556.''' || [[Minski kineski jezici]] || [[:en:Min Chinese]] || novi članak || 8620 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''557.''' || [[Povijest Bangladeša]] || [[:en:History of Bangladesh]] || novi članak|| 3674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''558.''' || [[Buharski Kanat]] || [[:en:Khanate of Bukhara]] || novi članak|| 4183 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''559.''' || [[Mirza Galib]] || [[:en:Mirza Ghalib]] || novi članak|| 3898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''560.''' || [[Fotosinteza]] || [[:en:Photosynthesis]] || novi članak || 88 505 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''561.''' || [[Oklopnjače (ribe)]] || [[:en:Placodermi]] || novi članak || 26 595 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''562.''' || [[Povijest religije]] || [[:en:History of religion]] || novi članak|| 2768 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''563.''' || [[Panteon u Rimu]] || [[:en:Pantheon, Rome]] || dopunjeno || 60 881 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''564.''' || [[Kokosovo mlijeko]] || [[:en:Coconut milk]] || novi članak|| 3098 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''565.''' || [[Ovčetina]] || [[:en:Lamb and mutton]] || novi članak|| 3412 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''566.''' || [[Rezanci]] || [[:en:Noodles]] || novi članak|| 2243 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''567.''' || [[Limunska trava]] || [[:en:Cymbopogon]] || novi članak|| 3534 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''568.''' || [[Kada]] || [[:en:Bathtub]] || novi članak|| 3178 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''569.''' || [[Znatiželja]] || [[:en:Curiosity]] || novi članak|| 3021 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''570.''' || [[Sumnja]] || [[:en:Doubt]] || novi članak|| 3542 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''571.''' || [[Egocentrizam]] || [[:en:Egocentrism]] || novi članak|| 3933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''572.''' || [[Walmart]] || [[:en:Walmart]] || novi članak|| 4304 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''573.''' || [[Povijest Kanade]] || [[:en:History of Canada]] || novi članak|| 4181 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''574.''' || [[Povijest Čilea]] || [[:en:History of Chile]] || novi članak|| 7096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''575.''' || [[Povijest Novog Zelanda]] || [[:en:History of New Zealand]] || novi članak|| 4304 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''576.''' || [[Književnost za mlade]] || [[:en:Young adult fiction]] || novi članak|| 4503 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''577.''' || [[Ledeni čaj]] || [[:en:Iced tea]] || novi članak|| 2651 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''578.''' || [[Dvodimenzionalni prostor]] || [[:en:Plane (mathematics)]] || novi članak|| 3087 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''579.''' || [[Ujgurski Kaganat]] || [[:en:Uyghur Khaganate]] || novi članak|| 3783 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''580.''' || [[Primijenjena matematika]] || [[:en:Applied mathematics]] || novi članak|| 2223 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''581.''' || [[Zakon velikih brojeva]] || [[:en:Law of large numbers]] || novi članak|| 2459 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''582.''' || [[Prijenos električne energije]] || [[:en:Electric power transmission]] || novi članak|| 3464 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''583.''' || [[Uzorak (statistika)]] || [[:en:Sampling (statistics)]] || novi članak|| 2136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''584.''' || [[Altiplano]] || [[:en:Altiplano]] || novi članak || 1616 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''585.''' || [[Mount Logan]] || [[:en:Mount Logan]] || novi članak || 2945 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''586.''' || [[Čileanski prag]] || [[:en:Chile Ridge]] || novi članak || 1878 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''587.''' || [[Istočni tihooceanski hrbat]] || [[:en:East Pacific Rise]] || novi članak || 2654 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''588.''' || [[Medicinska kemija]] || [[:en:Medicinal chemistry]] || novi članak|| 3826 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''589.''' || [[Nuklearna tehnologija]] || [[:en:Nuclear technology]] || novi članak|| 10 071 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''590.''' || [[Prehrambeno inženjerstvo]] || [[:en:Food engineering]] || novi članak|| 3224 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''591.''' || [[Greg Louganis]] || [[:en:Greg Louganis]] || novi članak|| 3899 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''592.''' || [[Floret]] || [[:en:Foil (fencing)]] || novi članak|| 2687 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''593.''' || [[Mount Whitney]] || [[:en:Mount Whitney]] || novi članak || 3451 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''594.''' || [[Sablja (mačevanje)]] || [[:en:Sabre (fencing)]] || novi članak|| 2045 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''595.''' || [[Slogovno pismo]] || [[:en:Syllabary]] || novi članak || 5997 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''596.''' || [[Švedski jezik]] || [[:en:Swedish language]] || dopunjeno || 13 332 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''597.''' || [[Danski jezik]] || [[:en:Danish language]] || dopunjeno || 12 940 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''598.''' || [[Rune]] || [[:en:Runes]] || dopunjeno || 7669 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''599.''' || [[Pismo]] || [[:en:Writing system]] || dopunjeno || 25 499 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''600.''' || [[Parter (gimnastika)]] || [[:en:Floor (gymnastics)]] || novi članak|| 2518 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''601.''' || [[Punoglavac]] || [[:en:Tadpole]] || novi članak || 5305 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''602.''' || [[Konj za preskok]] || [[:en:Vault (gymnastics)]] || novi članak|| 3496 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''603.''' || [[Billy Graham]] || [[:en:Billy Graham]] || novi članak|| 5329 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''604.''' || [[Kipchoge Keino]] || [[:en:Kipchoge Keino]] || novi članak|| 2703 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''605.''' || [[Lin Dan]] || [[:en:Lin Dan]] || novi članak|| 2153 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''606.''' || [[Ben Ainslie]] || [[:en:Ben Ainslie]] || novi članak|| 2849 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''607.''' || [[Paul Elvstrøm]] || [[:en:Paul Elvstrøm]] || novi članak|| 3601 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''608.''' || [[Punk-rock]] || [[:en:Punk rock]] || dopunjeno || 9188 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''609.''' || [[Fundamentalizam]] || [[:en:Fundamentalism]] || dopunjeno || 5875 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''610.''' || [[Dromon]] || [[:en:Dromon]] || novi članak|| 2627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''611.''' || [[Husitski ratovi]] || [[:en:Hussite Wars]] || novi članak|| 4023 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''612.''' || [[Starogrčka filozofija]] || [[:en:Ancient Greek philosophy]] || novi članak|| 3737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''613.''' || [[Gaon iz Vilne]] || [[:en:Vilna Gaon]] || novi članak|| 2432 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''614.''' || [[Max Steiner]] || [[:en:Max Steiner]] || novi članak|| 2942 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''615.''' || [[Marius Petipa]] || [[:en:Marius Petipa]] || novi članak|| 2928 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''616.''' || [[Muslimansko osvajanje Perzije]] || [[:en:Muslim conquest of Persia]] || novi članak|| 3273 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''617.''' || [[Banka za međunarodna poravnanja]] || [[:en:Bank for International Settlements]] || novi članak|| 2680 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''618.''' || [[Organizacija centralnog sporazuma]] || [[:en:Central Treaty Organization]] || novi članak|| 2972 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''619.''' || [[Martin Buber]] || [[:en:Martin Buber]] || novi članak|| 4033 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''620.''' || [[Udruga studenata Europe]] || [[:en:Association des États Généraux des Étudiants de l'Europe]] || novi članak|| 2515 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''621.''' || [[Islamska razvojna banka]] || [[:en:Islamic Development Bank]] || novi članak|| 2278 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''622.''' || [[Interparlamentarna unija]] || [[:en:Inter-Parliamentary Union]] || novi članak|| 2290 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''623.''' || [[Lied]] || [[:en:Lied]] || novi članak|| 2378 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''624.''' || [[Međunarodna trgovačka komora]] || [[:en:International Chamber of Commerce]] || novi članak|| 2272 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''625.''' || [[Organizacija za ekonomsku suradnju]] || [[:en:Economic Cooperation Organization]] || novi članak|| 3399 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''626.''' || [[Praindoeuropljani]] || [[:en:Proto-Indo-European people]] || novi članak|| 3229 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''627.''' || [[Geštaltizam]] || [[:en:Gestalt psychology]] || novi članak|| 2173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''628.''' || [[Serijalizam]] || [[:en:Serialism]] || novi članak|| 2998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''629.''' || [[Međunarodno udruženje za razvoj]] || [[:en:International Development Association]] || novi članak|| 2993 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''630.''' || [[Međunarodna financijska korporacija]] || [[:en:International Finance Corporation]] || novi članak|| 3002 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''631.''' || [[Grupa Svjetske banke]] || [[:en:World Bank Group]] || novi članak|| 2998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''632.''' || [[Rafer Johnson]] || [[:en:Rafer Johnson]] || novi članak|| 2933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''633.''' || [[Sugar Ray Leonard]] || [[:en:Sugar Ray Leonard]] || novi članak|| 2880 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''634.''' || [[Reiner Klimke]] || [[:en:Reiner Klimke]] || novi članak|| 3754 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''635.''' || [[Ingemar Johansson]] || [[:en:Ingemar Johansson]] || novi članak|| 3020 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''636.''' || [[Trigonometrija]] || [[:en:Trigonometry]] || novi članak|| 42 409 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''637.''' || [[Ragbi 7]] || [[:en:Rugby sevens]] || novi članak|| 2622 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''638.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || dopunjeno || 28 843 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''639.''' || [[Bobby Morrow]] || [[:en:Bobby Morrow]] || novi članak|| 2965 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''640.''' || [[Mbabane]] || [[:en:Mbabane]] || novi članak|| 6221 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''641.''' || [[Dresurno jahanje]] || [[:en:Dressage]] || novi članak|| 2685 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''642.''' || [[Obrazovanje na daljinu]] || [[:en:Distance education]] || novi članak|| 3298 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''643.''' || [[Svjedok]] || [[:en:Witness]] || novi članak|| 2674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''644.''' || [[National Geographic]] || [[:en:National Geographic]] || novi članak|| 3042 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''645.''' || [[E-uprava]] || [[:en:e-government]] || novi članak|| 2433 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''646.''' || [[Transport]] || [[:en:Transport]] || novi članak|| 2651 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''647.''' || [[Glad (katastrofa)]] || [[:en:Famine]] || novi članak|| 2583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''648.''' || [[Tulsidas]] || [[:en:Tulsidas]] || novi članak || 7927 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''649.''' || [[Roman Jakobson]] || [[:en:Roman Jakobson]] || novi članak || 5332 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''650.''' || [[Putovanje na Zapad]] || [[:en:Journey to the West]] || novi članak || 3908 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''651.''' || [[Avanture Tintina]] || [[:en:The Adventures of Tintin]] || novi članak|| 2018 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''652.''' || [[Utopija (sociologija)]] || [[:en:Utopia]] || novi članak|| 2064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''653.''' || [[Kamen iz Rosette]] || [[:en:Rosetta Stone]] || obnovljeni članak || 23 682 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''654.''' || [[Zavjesa]] || [[:en:Curtain]] || novi članak || 6482 || [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]]
|-
| '''655.''' || [[Grob]] || [[:en:Grave]] || dopunjeno || 2686 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''656.''' || [[Hidroelektrična energija]] || [[:en:Hydroelectricity]] || novi članak || 44 389 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''657.''' || [[Svinjetina]] || [[:en:Pork]] || dopunjeno || 2011 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''658.''' || [[Brava]] || [[:en:Lock and key]] || novi članak|| 2030 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''659.''' || [[Insekticid]] || [[:en:Insecticide]] || novi članak|| 2791 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''660.''' || [[Govedina]] || [[:en:Beef]] || dopunjeno || 1942 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''661.''' || [[Obični orah]] || [[:en:Juglans regia]] || novi članak|| 2408 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''662.''' || [[Tumor mozga]] || [[:en:Brain tumor]] || novi članak|| 3553 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''663.''' || [[Lutrija]] || [[:en:Lottery]] || novi članak|| 3847 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''664.''' || [[Ebla]] || [[:en:Ebla]] || novi članak|| 3185 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''665.''' || [[Sirijski ratovi]] || [[:en:Syrian Wars]] || novi članak|| 2526 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''666.''' || [[Džamija Badšahi]] || [[:en:Badshahi Mosque]] || novi članak|| 2737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''667.''' || [[Kalifat]] || [[:en:Caliphate ]] || novi članak|| 3160 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''668.''' || [[Ryunosuke Akutagawa]] || [[:en:Ryūnosuke Akutagawa]] || novi članak|| 2065 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''669.''' || [[Dinastija Čola]] || [[:en:Chola dynasty]] || novi članak|| 2681 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''670.''' || [[Tajpinški ustanak]] || [[:en:Taiping Rebellion]] || novi članak|| 3639 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''671.''' || [[Chutney]] || [[:en:Chutney]] || novi članak|| 3586 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''672.''' || [[Magadha]] || [[:en:Magadha]] || novi članak|| 2674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''673.''' || [[Petar Pan]] || [[:en:Peter Pan]] || novi članak|| 2968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''674.''' || [[Smrt]] || [[:en:Death]] || obnovljen članak || 9540 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
<!--KOPIRATI iznad, upisati naslov na dva mjesta, engleski naslov, sur. ime
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || novi članak || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnik:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || novi članak || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnica:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || dopunjeno || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnik:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || dopunjeno || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnica:|]]
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
-->
|}
== Potrebna dopuna ==
{|class="wikitable sortable" style="margin-left:auto; margin-right:auto;"
|- bgcolor=#0066FF
| <small>'''<span style="color:#FFFFFF">Broj</span>'''</small> || '''<span style="color:#FFFFFF">Naziv</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stranica na drugom jeziku</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Napomena</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stanje</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Suradnik</span>'''</small>
|-
|-
|-
|-
|'''1.''' || || || || {{u izradi}} ||
|-
|}
[[Kategorija:Wikiprojekt 10000]]
s8su8l14tprnvx8im1kksdosfzzj65m
7087946
7087944
2024-12-13T21:23:14Z
Fraxinus
3144
/* Napisani ili dopunjeni članci */
7087946
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Wikiprojekt 10000}}
== Napisani ili dopunjeni članci ==
Svi suradnici su pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.
*'''[[:Kategorija:Članci iz Wikiprojekta 10000]]''' u koje je dodan predložak {{pp|Wikiprojekt 10000/Ikona}}
*[https://pageviews.wmcloud.org/massviews/?platform=all-access&agent=user&source=category&range=latest-20&subjectpage=0&subcategories=0&sort=views&direction=1&view=list&target=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FKategorija%3A%25C4%258Clanci_iz_Wikiprojekta_10000 '''Čitanost članaka iz kategorije u posljednjih 20 dana''']
{{Table alignment}}
{|class="wikitable sortable col1right col4center col5right col6center" style="margin-left:auto; margin-right:auto; font-size:86%;"
|-
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">br.</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Naziv</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Stranica na drugom jeziku</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Napomena</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Veličina</span>'''
! style="background: #FF00CC" | '''<span style="color:#FFF">Suradnik</span>'''
|-
| '''1.''' || [[Vjera]] || [[:en:Faith]] || dopunjeno || 3779 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''2.''' || [[Obožavanje]] || [[:en:Adoration]] || novi članak || 2640 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''3.''' || [[Yukon (rijeka)]] || [[:en:Yukon River]] || novi članak || 2774 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''4.''' || [[Usporedna religija]] || [[:en:comparative religion]] || novi članak || 1965 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''5.''' || [[Glačalo]] || [[:en:Clothes iron]] || novi članak || 6745 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''6.''' || [[Živac]] || [[:en:Nerve]] || dopunjeno || 1885 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''7.''' || [[Arapska abeceda]] || [[:en:Arabic alphabet]] || novi članak || 3477 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''8.''' || [[Iglu]] || [[:en:Igloo]] || novi članak || 1783 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''9.''' || [[Baffinov zaljev]] || [[:en:Baffin Bay]] || novi članak || 6913 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''10.''' || [[Mužjak]] || [[:en:Male]] || novi članak || 10 558 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''11.''' || [[Ženka]] || [[:en:Female]] || novi članak || 10 180 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''12.''' || [[Abasidski Kalifat]] || [[:en:Abbasid Caliphate]] || dopunjeno || 3438 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''13.''' || [[Anthophila]] || [[:en:Bee]] || novi članak || 4107 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''14.''' || [[Banana]] || [[:en:Banana]] || novi članak || 9285 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''15.''' || [[Veliko medvjeđe jezero]] || [[:en:Great Bear Lake]] || novi članak || 3402 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''16.''' || [[Veliko ropsko jezero]] || [[:en:Great Slave Lake]] || novi članak || 3674 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''17.''' || [[Ospice]] || [[:en:Measles]] || novi članak || 2650 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''18.''' || [[Ružičasta]] || [[:en:Pink]] || dopunjeno || 2313 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''19.''' || [[Indijski potkontinent]] || [[:en:Indian subcontinent]] || dopunjeno || 4916 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''20.''' || [[Lee Kuan Yew]] || [[:en:Lee Kuan Yew]] || novi članak || 3871 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''21.''' || [[Teško ubojstvo]] || [[:en:Murder]] || novi članak || 4291 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''22.''' || [[Posljednji Fermatov poučak]] || [[:en:Fermat's Last Theorem]] || novi članak || 6985 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''23.''' || [[Bassov prolaz]] || [[:en:Bass Strait]] || novi članak || 4508 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''24.''' || [[Davisov prolaz]] || [[:en:Davis Strait]] || novi članak || 2215 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''25.''' || [[Grudnjak]] || [[:en:Bra]] || novi članak || 3696 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''26.''' || [[Svetište Gospe Lurdske]] || [[:en:Sanctuary of Our Lady of Lourdes]] || novi članak || 6221 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''27.''' || [[Dorothy Hodgkin]] || [[:en:Dorothy Hodgkin]] || novi članak || 3892 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''28.''' || [[Sergey Brin]] || [[:en:Sergey Brin]] || novi članak || 2334 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''29.''' || [[Carpentaria]] || [[:en:Gulf of Carpentaria]] || novi članak || 4569 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''30.''' || [[Veliki australski zaljev]] || [[:en:Great Australian Bight]] || novi članak || 4868 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''31.''' || [[Ljudmila Turiščeva]] || [[:en:Ludmilla Tourischeva]] || novi članak || 4194 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''32.''' || [[Brooklynski most]] || [[:en:Brooklyn Bridge]] || novi članak || 6942 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''33.''' || [[Lilija Podkopajeva]] || [[:en:Lilia Podkopayeva]] || novi članak || 2697 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''34.''' || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina]] || novi članak || 3970 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''35.''' || [[Livonski rat]] || [[:en:Livonian war]] || novi članak || 4370 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''36.''' || [[Kazanjska katedrala u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Kazan Cathedral, St. Petersburg]] || novi članak || 6838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''37.''' || [[Hudsonov prolaz]] || [[:en:Hudson Strait]] || novi članak || 2766 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''38.''' || [[Palkov prolaz]] || [[:en:Palk Strait]] || novi članak || 4962 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''39.''' || [[Cugaru (prolaz)]] || [[:en:Tsugaru Strait]] || novi članak || 3190 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''40.''' || [[Yucatánski prolaz]] || [[:en:Yucatán Channel]] || novi članak || 3831 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''41.''' || [[Poljsko-litavsko-teutonski rat]] || [[:en:Polish–Lithuanian–Teutonic War]] || novi članak || 9632 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''42.''' || [[Hotdog]] || [[:en:Hot dog]] || novi članak || 10 809 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''43.''' || [[Rumunjska književnost]] || [[:en:Romanian literature]] || novi članak || 6123 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''44.''' || [[Godavari]] || [[:en:Godavari River]] || novi članak || 4430 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''45.''' || [[Nikolaj Rerih]] || [[:en:Nicholas Roerich]] || novi članak || 3934 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''46.''' || [[Mweru]] || [[:en:Lake Mweru]] || novi članak || 6985 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''47.''' || [[Karl Barth]] || [[:en:Karl Barth]] || novi članak || 7757 || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''48.''' || [[Lav Vigotski]] || [[:en:Lev Vygotsky]] || novi članak || 3627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''49.''' || [[Makedonski ratovi]] || [[:en:Macedonian Wars]] || novi članak || 6718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''50.''' || [[Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Saint Petersburg State University]] || novi članak || 3768 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''51.''' || [[Vasil Levski]] || [[:en:Vasil Levski]] || novi članak || 3362 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''52.''' || [[Austrijska književnost]] || [[:en:Austrian literature]] || novi članak || 5096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''53.''' || [[Nikolaj Nekrasov]] || [[:en:Nikolay Nekrasov]] || novi članak || 2850 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''54.''' || [[Miklós Rózsa]] || [[:en:Miklós Rózsa]] || novi članak || 3029 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''55.''' || [[Mihail Bahtin]] || [[:en:Mikhail Bakhtin]] || novi članak || 2913 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''56.''' || [[Ignacy Łukasiewicz]] || [[:en:Ignacy Łukasiewicz]] || novi članak || 6003 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''57.''' || [[Delski savez]] || [[:en:Delian League]] || novi članak || 2222 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''58.''' || [[Kanal Erie]] || [[:en:Erie Canal]] || novi članak || 2998 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''59.''' || [[Rus' (narod)]] || [[:en:Rus' people]] || novi članak || 3510 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''60.''' || [[Osmanski ratovi u Europi]] || [[:en:Ottoman wars in Europe]] || novi članak || 3492 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''61.''' || [[Moskovsko-litavski ratovi]] || [[:en:Muscovite–Lithuanian Wars]] || novi članak || 4032 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''62.''' || [[Poljsko-moskovski rat (1605. – 1618.)]] || [[:en:Polish–Muscovite War (1605–1618)]] || novi članak || 3548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''63.''' || [[Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)]] || [[:en:Russo-Polish War (1654–1667)]] || novi članak || 7355 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''64.''' || [[Srednjoeuropska nizina]] || [[:en:North European Plain]] || novi članak || 3035 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''65.''' || [[Katarinina palača]] || [[:en:Catherine Palace]] || novi članak || 3947 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''66.''' || [[Ruska državna knjižnica]] || [[:en:Russian State Library]] || novi članak || 4905 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''67.''' || [[Organizacija crnomorske ekonomske suradnje]] || [[:en:Organization of the Black Sea Economic Cooperation]] || novi članak || 2428 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''68.''' || [[Austrijska služba u inozemstvu]] || [[:en:Austrian Service Abroad]] || novi članak || 4952 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''69.''' || [[Patrijarh Nikon]] || [[:en:Patriarch Nikon of Moscow]] || novi članak || 4096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''70.''' || [[Jakov Zeldovič]] || [[:en:Yakov Zeldovich]] || novi članak || 4797 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''71.''' || [[Boris Hristov]] || [[:en:Boris Christoff]] || novi članak || 3011 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''72.''' || [[Armen Džigarhanjan]] || [[:en:Armen Dzhigarkhanyan]] || novi članak || 3136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''73.''' || [[Inokentij Smoktunovski]] || [[:en:Innokenty Smoktunovsky]] || novi članak || 3267 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''74.''' || [[Jevgenij Leonov]] || [[:en:Yevgeny Leonov]] || novi članak || 3928 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''75.''' || [[Zemlja (geografski pojam)]] || [[:en:Country]] || novi članak || 3687 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''76.''' || [[Majmun]] || [[:en:Monkey]] || dopunjeno || 2838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''77.''' || [[Patka]] || [[:en:Duck]] || dopunjeno || 2613 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''78.''' || [[Kratkorepci]] || [[:en:Crab]] || novi članak || 3022 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''79.''' || [[Kannada jezik]] || [[:en:Kannada]] || novi članak || 2313 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''80.''' || [[Siva]] || [[:en:Grey]] || novi članak || 1656 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''81.''' || [[Pitoma mrkva]] || [[:en:Carrot]] || novi članak || 2345 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''82.''' || [[Amitabh Bachchan]] || [[:en:Amitabh Bachchan]] || novi članak || 2583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''83.''' || [[Grand Canyon]] || [[:en:Grand Canyon]] || dopunjeno || 3217 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''84.''' || [[Malajalam jezik]] || [[:en:Malayalam]] || novi članak || 2028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''85.''' || [[Poslovanje]] || [[:en:Business]] || novi članak || 4220 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''86.''' || [[Tijelo gljive]] || [[:en:Mushroom]] || novi članak || 5261 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''87.''' || [[Znanstvenik]] || [[:en:Scientist]] || dopunjeno || 2678 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''88.''' || [[Imperator]] || [[:en:Emperor]] || novi članak || 2690 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''89.''' || [[Djevojčica]] || [[:en:Girl]] || dopunjeno || 4123 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''90.''' || [[Dojenče]] || [[:en:Baby]] || novi članak || 4208 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''91.''' || [[Indijski orah]] || [[:en:Cashew]] || novi članak || 3647 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''92.''' || [[Atomska masa]] || [[:en:Atomic mass]] || dopunjeno || 2477 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''93.''' || [[Muhammad Ali Jinnah]] || [[:en:Muhammad Ali Jinnah]] || novi članak || 3203 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''94.''' || [[Sindhi jezik]] || [[:en:Sindhi]] || novi članak || 2028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''95.''' || [[Maskareni]] || [[:en:Mascarene Islands]] || novi članak || 2663 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''96.''' || [[Pali jezik]] || [[:en:Pali]] || novi članak || 2426 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''97.''' || [[Siguran spolni odnos]] || [[:en:Safe sex]] || novi članak || 37 518 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''98.''' || [[Rap]] || [[:en:Rapping]] || dopunjeno || 3201 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''99.''' || [[Kopnice]] || [[:en:Testudinidae]] || novi članak || 2227 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''100.''' || [[Tajvan (otok)]] || [[:en:Taiwan (island)]] || novi članak || 3052 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''101.''' || [[Srinivasa Ramanujan]] || [[:en:Srinivasa Ramanujan]] || novi članak || 7884 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''102.''' || [[Liči]] || [[:en:Lychee]] || novi članak || 3545 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''103.''' || [[Pavijani]] || [[:en:Papio]] || novi članak || 3581 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''104.''' || [[Svinja]] || [[:en:Pig]] || dopunjeno || 2481 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''105.''' || [[Toksikologija]] || [[:en:Toxicology]] || novi članak || 2532 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''106.''' || [[Matematičar]] || [[:en:Mathematician]] || dopunjeno || 5429 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''107.''' || [[Povijest svijeta]] || [[:en:Human history]] || novi članak || 4602 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''108.''' || [[Nejednakokrilci]] || [[:en:Anisoptera]] || novi članak || 77 163 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''109.''' || [[Évariste Galois]] || [[:en:Évariste Galois]] || novi članak || 5396 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''110.''' || [[Organski spoj]] || [[:en:Organic compound]] || dopunjeno || 5177 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''111.''' || [[Larry Page]] || [[:en:Larry Page]] || novi članak || 3120 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''112.''' || [[Arktički krug]] || [[:en:Arctic Circle]] || novi članak || 1865 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''113.''' || [[Napoleonski ratovi]] || [[:en:Napoleonic Wars]] || dopunjeno || 224 426 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''114.''' || [[Benjamin Disraeli]] || [[:en:Benjamin Disraeli]] || novi članak || 2431 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''115.''' || [[Kvadratni korijen]] || [[:en:Square root]] || novi članak || 3129 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''116.''' || [[Al-Biruni]] || [[:en:Al-Biruni]] || novi članak || 4910 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''117.''' || [[Muridae]] || [[:en:Muridae]] || novi članak || 3224 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''118.''' || [[Američki bizon]] || [[:en:American bison]] || novi članak || 3631 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''119.''' || [[Život poslije smrti]] || [[:en:Afterlife]] || novi članak || 2941 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''120.''' || [[Žrtvovanje]] || [[:en:Sacrifice]] || novi članak || 4389 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''121.''' || [[Teofanija]] || [[:en:Theophany]] || novi članak || 2306 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''122.''' || [[Religijska filozofija]] || [[:en:Religious philosophy]] || novi članak || 2096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''123.''' || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson]] || novi članak || 2515 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''124.''' || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert]] || novi članak || 3997 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''125.''' || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto]] || novi članak || 2283 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''126.''' || [[Tara Lipinski]] || [[:en:Tara Lipinski]] || novi članak || 3167 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''127.''' || [[Maskiranje]] || [[:en:Camouflage]] || novi članak || 3740 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''128.''' || [[Poprečno-prugasti mišić]] || [[:en:Skeletal muscle]] || novi članak || 5331 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''129.''' || [[Miocit]] || [[:en:Myocyte]] || novi članak || 3635 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''130.''' || [[Poni]] || [[:en:Pony]] || novi članak || 2473 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''131.''' || [[Udvaranje]] || [[:en:Courtship]] || novi članak || 3315 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''132.''' || [[Seksualna privlačnost]] || [[:en:Sexual attraction]] || novi članak || 2703 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''133.''' || [[Kupaći kostim]] || [[:en:Swimsuit]] || novi članak || 2372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''134.''' || [[Ništa]] || [[:en:Nothing]] || novi članak || 3840 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''135.''' || [[Idolopoklonstvo]] || [[:en:Idolatry]] || novi članak || 3496 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''136.''' || [[Crveni ribiz]] || [[:en:Redcurrant]] || novi članak || 2027 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''137.''' || [[Crni ribiz]] || [[:en:Blackcurrant]] || novi članak || 2852 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''138.''' || [[Liječnik opće medicine]] || [[:en:General practitioner]] || novi članak || 3148 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''139.''' || [[Primijenjena etika]] || [[:en:Applied ethics]] || novi članak || 2733 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''140.''' || [[Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori]] || [[:en:Eigenvalues and eigenvectors]] || novi članak || 15 662 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''141.''' || [[Normativna etika]] || [[:en:Normative ethics]] || novi članak || 2095 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''142.''' || [[Brak iz koristi]] || [[:en:Marriage of convenience]] || novi članak || 3715 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''143.''' || [[Potporno tkivo]] || [[:en:Ground tissue]] || novi članak || 2652 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''144.''' || [[Arapski konj]] || [[:en:Arabian horse]] || novi članak || 2053 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''145.''' || [[Ljekarnik]] || [[:en:Pharmacist]] || novi članak || 3264 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''146.''' || [[Proročanstvo]] || [[:en:Prophecy]] || novi članak || 3141 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''147.''' || [[Mahathir Mohamad]] || [[:en:Mahathir Mohamad]] || novi članak || 3673 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''148.''' || [[Čandragupta Maurya]] || [[:en:Chandragupta Maurya]] || novi članak || 2701 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''149.''' || [[Tibetanska visoravan]] || [[:en:Tibetan Plateau]] || novi članak || 2522 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''150.''' || [[Indijski ustanak 1857.]] || [[:en:Indian Rebellion of 1857]] || novi članak || 3691 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''151.''' || [[Atila]] || [[:en:Attila]] || novi članak || 59 756 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''152.''' || [[Aurangzeb]] || [[:en:Aurangzeb]] || novi članak || 3947 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''153.''' || [[Prosvjetiteljstvo]] || [[:en:Age of Enlightenment]] || dopuna || 171 598 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''154.''' || [[Muavija I.]] || [[:en:Muawiyah I]] || novi članak || 2041 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''155.''' || [[Dardaneli]] || [[:en:Dardanelles]] || novi članak || 23 739 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''156.''' || [[Hulagu-kan]] || [[:en:Hulagu Khan]] || novi članak || 4804 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''157.''' || [[Delhijski sultanat]] || [[:en:Delhi Sultanate]] || novi članak || 3821 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''158.''' || [[Sake]] || [[:en:Sake]] || novi članak || 2402 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''159.''' || [[Fatimidski Kalifat]] || [[:en:Fatimid Caliphate]] || novi članak || 2361 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''160.''' || [[Eisaku Satō]] || [[:en:Eisaku Satō]] || novi članak || 4898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''161.''' || [[Joseon]] || [[:en:Joseon]] || novi članak || 2748 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''162.''' || [[Sheikh Mujibur Rahman]] || [[:en:Sheikh Mujibur Rahman]] || novi članak || 3312 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''163.''' || [[Mohammed bin Salman]] || [[:en:Mohammed bin Salman]] || novi članak || 4336 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''164.''' || [[Raj Kapoor]] || [[:en:Raj Kapoor]] || novi članak || 2325 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''165.''' || [[Povijest drevnog Izraela i Judeje]] || [[:en:History of ancient Israel and Judah]] || novi članak || 6036 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''166.''' || [[Ortodoksni judaizam]] || [[:en:Orthodox Judaism]] || novi članak || 2518 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''167.''' || [[Konzervativni judaizam]] || [[:en:Conservative Judaism]] || novi članak || 3418 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''168.''' || [[Reformski judaizam]] || [[:en:Reform Judaism]] || novi članak || 2648 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''169.''' || [[Zdravstvena njega]] || [[:en:Nursing]] || dopunjeno || 2472 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''170.''' || [[Micelij]] || [[:en:Mycelium ]] || novi članak || 2834 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''171.''' || [[Bukovača (gljiva)]] || [[:en:Pleurotus ostreatus ]] || novi članak || 3486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''172.''' || [[Sistematski pregled]] || [[:en:Physical examination ]] || novi članak || 2741 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''173.''' || [[Visla]] || [[:en:Vistula]] || dopuna || 38 611 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''174.''' || [[Osnovna lista lijekova Svjetske zdravstvene organizacije]] || [[:en:Essential medicines ]] || dopuna || 27 693 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''175.''' || [[Laboratorijska pretraga krvi]] || [[:en:Blood test ]] || novi članak || 3672 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''176.''' || [[Dužnost]] || [[:en:Duty]] || novi članak || 2017 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''177.''' || [[Metaetika]] || [[:en:Meta-etics]] || novi članak || 2616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''178.''' || [[Religijsko preobraćenje]] || [[:en:Religious conversion]] || novi članak || 2451 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''179.''' || [[Taksonomija (biologija)]] || [[:en:Taxonomy (biology)]] || novi članak || 3564 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''180.''' || [[Epiderma (botanika)]] || [[:en:Epidermis (botany)]] || novi članak || 3101 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''181.''' || [[Gangrena]] || [[:en:Gangrene]] || novi članak || 3616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''182.''' || [[Srčane bolesti]] || [[:en:Heart disease]] || dopunjeno || 2441 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''183.''' || [[Šarlah]] || [[:en:Scarlet fever]] || novi članak || 2785 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''184.''' || [[Iznutrice]] || [[:en:Offal]] || novi članak || 3467 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''185.''' || [[Susan B. Anthony]] || [[:en:Susan B. Anthony]] || novi članak || 3757 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''186.''' || [[Anja Andersen]] || [[:en:Anja Andersen]] || novi članak || 3561 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''187.''' || [[Barbara W. Tuchman]] || [[:en:Barbara W. Tuchman]] || novi članak || 3674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''188.''' || [[Spolno razmnožavanje]] || [[:en:Sexual reproduction]] || novi članak || 3622 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''189.''' || [[Hifa]] || [[:en:Hypha]] || novi članak || 2806 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''190.''' || [[Razvojna biologija]] || [[:en:Developmental biology]] || novi članak || 2824 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''191.''' || [[Toksin]] || [[:en:Toxin]] || novi članak || 2511 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''192.''' || [[Gerijatrija]] || [[:en:Geriatrics]] || novi članak || 2948 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''193.''' || [[Zimski športovi]] || [[:en:Winter sport]] || novi članak || 3372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''194.''' || [[Ugriz zmije]] || [[:en:Snakebite]] || novi članak || 3507 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''195.''' || [[Starost]] || [[:en:Old Age]] || novi članak || 2729 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''196.''' || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson]] || novi članak || 3259 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''197.''' || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills]] || novi članak || 2875 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''198.''' || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni]] || novi članak || 2802 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''199.''' || [[Športovi s loptom]] || [[:en:Ball game]] || novi članak || 1428 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''200.''' || [[Trčanje]] || [[:en:Running]] || novi članak || 3421 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''201.''' || [[Reket (šport)]] || [[:en:Racket (sports equipment)]] || novi članak || 2392 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''202.''' || [[Hrvanje slobodnim stilom]] || [[:en:Freestyle wrestling]] || novi članak || 2898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''203.''' || [[Hrvanje grčko-rimskim stilom]] || [[:en:Greco-Roman wrestling]] || novi članak || 4759 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''204.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || novi članak || 5406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''205.''' || [[Tablica množenja]] || [[:en:Multiplication table]] || novi članak || 3933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''206.''' || [[Trigonometrijske funkcije]] || [[:en:Trigonometric function]] || novi članak || 2548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''207.''' || [[Formula]] || [[:en:Formula]] || novi članak || 1526 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''208.''' || [[Karijes]] || [[:en:Tooth decay]] || novi članak || 9550 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''209.''' || [[Emilia Plater]] || [[:en:Emilia Plater]] || novi članak || 4240 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''210.''' || [[Fuzuli]] || [[:en:Fuzuli (writer)]] || novi članak || 2875 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''211.''' || [[Kazaški Kanat]] || [[:en:Kazakh Khanate]] || novi članak || 2826 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''212.''' || [[Povijest Balkana]] || [[:en:History of the Balkans]] || novi članak || 5937 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''213.''' || [[Povijest Bliskog istoka]] || [[:en:History of the Middle East]] || novi članak || 6590 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''214.''' || [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Mediterranean and Middle East theatre of World War II]] || novi članak || 4104 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''215.''' || [[Sto dana]] || [[:en:Hundred Days]] || novi članak || 1989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''216.''' || [[Europske integracije]] || [[:en:European integration]] || novi članak || 5171 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''217.''' || [[Bliskoistočno bojište u Prvom svjetskom ratu]] || [[:en:Middle Eastern theatre of World War I]] || novi članak || 2743 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''218.''' || [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva]] || [[:en:Fall of the Western Roman Empire]] || novi članak || 3478 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''219.''' || [[Safavidi]] || [[:en:Safavid dynasty]] || novi članak || 2090 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''220.''' || [[Fanny Elssler]] || [[:en:Fanny Elssler]] || novi članak || 1960 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''221.''' || [[Ostracizam]] || [[:en:Ostracism]] || novi članak || 2406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''222.''' || [[Vijeće država Baltičkog mora]] || [[:en:Council of the Baltic Sea States]] || novi članak || 2874 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''223.''' || [[Turska književnost]] || [[:en:Turkish literature]] || novi članak || 2836 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''224.''' || [[Bizantska književnost]] || [[:en:Byzantine literature]] || novi članak || 2171 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''225.'''|| [[Pontsko gorje]] || [[:en:Pontic Mountains]] || novi članak || 3214 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''226.'''|| [[Ak Koyunlu]] || [[:en:Aq Qoyunlu]] || novi članak || 1948 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''227.'''|| [[Vendi]] || [[:en:Wends]] || novi članak || 1545 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''228.'''|| [[Mihail Uljanov]] || [[:en:Mikhail Ulyanov]] || novi članak || 2773 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''229.'''|| [[Rudolf von Laban]] || [[:en:Rudolf von Laban]] || novi članak || 4631 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''230.''' || [[Antarktički krug]] || [[:en:Antarctic Circle]] || novi članak || 9379 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''231.''' || [[Nacionalni park Tumucumaque]] || [[:en:Tumucumaque Mountains National Park]] || novi članak || 9461 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''232.''' || [[Havajsko otočje]] || [[:en:Hawaiian Islands]] || novi članak || 28 333 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''233.'''|| [[Mihail Fokin]] || [[:en:Michel Fokine]] || novi članak || 3250 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''234.'''|| [[Nizami Gandžavi]] || [[:en:Nizami Ganjavi]] || novi članak || 2723 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''235.'''|| [[Judah Loew ben Bezalel]] || [[:en:Judah Loew ben Bezalel]] || novi članak || 2367 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''236.'''|| [[Kazimir Funk]] || [[:en:Casimir Funk]] || novi članak || 2316 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''237.'''|| [[Stefan Banach]] || [[:en:Stefan Banach]] || novi članak || 3492 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''238.'''|| [[Valerij Harlamov]] || [[:en:Valeri Kharlamov]] || novi članak || 3124 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''239.'''|| [[Zajednica]] || [[:en:Community]] || novi članak || 33 095 || [[Suradnica:Maticpetra|Maticpetra]]
|-
| '''240.'''|| [[Igor Turčin]] || [[:en:Igor Turchin]] || novi članak || 4524 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''241.''' || [[Otok Aleksandra I.]] || [[:en:Alexander Island]] || novi članak || 16 330 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''242.''' || [[Otoci kraljice Elizabete]] || [[:en:Queen Elizabeth Islands]] || novi članak || 10 188 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''243.''' || [[Rezervat divljači Središnji Kalahari]] || [[:en:Central Kalahari Game Reserve]] || novi članak || 5220 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''244.''' || [[Yunnan-Guizhou]] || [[:en:Yunnan-Guizhou Plateau]] || novi članak || 5505 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''245.''' || [[Zanzibarski arhipelag]] || [[:en:Zanzibar Archipelago]] || novi članak || 3140 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''246.''' || [[Grigorij Pereljman]] || [[:en:Grigori Perelman]] || novi članak || 2230 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''247.''' || [[Melville (otok)]] || [[:en:Melville Island (Northwest Territories and Nunavut)]] || novi članak || 12 175 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''248.''' || [[Mongolska visoravan]] || [[:en:Mongolian Plateau]] || novi članak || 3968 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''249.''' || [[Southampton (otok)]] || [[:en:Southampton Island]] || novi članak || 12 069 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''250.''' || [[Axel Heiberg (otok)]] || [[:en:Axel Heiberg Island]] || novi članak || 13 905 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''251.''' || [[Prince of Wales (otok)]] || [[:en:Prince of Wales Island (Nunavut)]] || novi članak || 4439 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''252.''' || [[Cape York (poluotok)]] || [[:en:Cape York Peninsula]] || novi članak || 32 952 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''253.''' || [[Velika kineska nizina]] || [[:en:North China Plain]] || novi članak || 5071 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''254.''' || [[Transgranični park Veliki Limpopo]] || [[:en:Great Limpopo Transfrontier Park]] || novi članak || 5994 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''255.''' || [[Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || [[:en:Kluane / Wrangell–St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || novi članak || 1693 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''256.''' || [[Rješavanje jednadžbi]] || [[:en:Equation solving]] || novi članak || 2863 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''257.''' || [[Londonski most]] || [[:en:London Bridge]] || novi članak || 4626 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''258.''' || [[Tower Bridge]] || [[:en:Tower Bridge]] || novi članak || 4423 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''259.''' || [[Obrada drveta]] || [[:en:Woodworking]] || novi članak || 2914 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''260.''' || [[Industrijski robot]] || [[:en:Industrial robot]] || novi članak || 2493 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''261.''' || [[Podzemna željeznica New York]] || [[:en:New York City Subway]] || novi članak || 2737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''262.''' || [[Vjerska arhitektura]] || [[:en:Sacral architecture]] || novi članak || 3063 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''263.''' || [[Tehnička oblovina]] || [[:en:Lumber]] || novi članak || 2247 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''264.''' || [[Bazilika Gospe od Pilara]] || [[:en:Basilica of Our Lady of the Pillar]] || novi članak || 2784 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''265.''' || [[Jadransko more]] || [[:en:Adriatic sea]] || prošireno || 127 084 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''266.''' || [[Povijest Židova]] || [[:en:Jewish history]] || novi članak || 5552 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''267.''' || [[Michelle Kwan]] || [[:en:Michelle Kwan]] || novi članak || 2983 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''268.''' || [[Hedda Hopper]] || [[:en:Hedda Hopper]] || novi članak || 3238 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''269.''' || [[Annika Sörenstam]] || [[:en:Annika Sörenstam]] || novi članak || 2499 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''270.''' || [[Visoka tehnologija]] || [[:en:High tech]] || novi članak || 2896 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''271.''' || [[Potresno inženjerstvo]] || [[:en:Earthquake engineering]] || novi članak || 2372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''272.''' || [[Oplemenjivanje biljaka]] || [[:en:Plant breeding]] || novi članak || 2656 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''273.''' || [[Engleski punokrvnjak]] || [[:en:Thoroughbred]] || novi članak || 2706 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''274.''' || [[Medicinska dijagnoza]] || [[:en:Medical diagnosis]] || novi članak || 2146 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''275.''' || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief]] || novi članak || 3139 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''276.''' || [[Alice Walker]] || [[:en:Alice Walker]] || novi članak || 2505 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''277.''' || [[Kristina iz Pizana]] || [[:en:Christine de Pizan]] || novi članak || 2660 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''278.''' || [[Ruralno područje]] || [[:en:Rural area]] || novi članak || 2298 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''279.''' || [[Brazilska visoravan]] || [[:en:Brazilian Highlands]] || novi članak || 4104 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''280.''' || [[Umjetni organ]] || [[:en:Artificial organ]] || novi članak || 3055 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''281.''' || [[Endoskopija]] || [[:en:Endoscopy]] || novi članak || 2798 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''282.''' || [[Patogen]] || [[:en:Pathogen]] || novi članak || 2556 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''283.''' || [[Frizijski konj]] || [[:en:Friesian horse]] || novi članak || 3173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''284.''' || [[Leontyne Price]] || [[:en:Leontyne Price]] || novi članak || 2459 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''285.''' || [[Sestre Brontë]] || [[:en:Brontë family]] || novi članak || 3702 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''286.''' || [[Faith Hill]] || [[:en:Faith Hill]] || novi članak || 3053 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''287.''' || [[Marie-Antoine Carême]] || [[:en:Marie-Antoine Carême]] || novi članak || 3399 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''288.''' || [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] || [[:en:Ngũgĩ wa Thiong'o]] || novi članak || 2845 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''289.''' || [[Biološka antropologija]] || [[:en:Biological anthropology]] || novi članak || 2380 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''290.''' || [[Siroče]] || [[:en:Orphan]] || novi članak || 2463 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''291.''' || [[Nekrvno srodstvo]] || [[:en:Affinity (law)]] || novi članak || 2127 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''292.''' || [[Bugarska]] || [[:en:Bulgaria]] || prošireno || 206 056 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''293.''' || [[Latvija]] || [[:en:Latvia]] || prošireno || 177 608 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''294.''' || [[Hodanje (veza)]] || [[:en:Dating]] || novi članak || 3296 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''295.''' || [[Udomiteljstvo]] || [[:en:Foster care]] || novi članak || 2914 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''296.''' || [[Reba McEntire]] || [[:en:Reba McEntire]] || novi članak || 2548 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''297.''' || [[Patnja]] || [[:en:Suffering]] || novi članak || 2385 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''298.''' || [[Zhou Xuan]] || [[:en:Zhou Xuan]] || novi članak || 2731 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''299.''' || [[Linda Ronstadt]] || [[:en:Linda Ronstadt]] || novi članak || 3294 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''300.''' || [[Sirotište]] || [[:en:Orphanage]] || novi članak || 3039 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''301.''' || [[Manjina]] || [[:en:Minority group]] || novi članak || 3474 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''302.''' || [[Demilitarizirano područje]] || [[:en:Demilitarized zone]] || novi članak || 2038 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''303.''' || [[Ilegalna trgovina drogom]] || [[:en:Illegal drug trade]] || novi članak || 3750 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''304.''' || [[Slovačka]] || [[:en:Slovakia]] || prošireno || 145 159 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''305.''' || [[Vjerski zakon]] || [[:en:Religious law]] || novi članak || 2571 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''306.''' || [[Muškarac]] || [[:en:Man]] || prošireno || 26 805 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''307.''' || [[Krvno srodstvo]] || [[:en:Consanguinity]] || novi članak || 3425 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''308.''' || [[Joni Mitchell]] || [[:en:Joni Mitchell]] || novi članak || 3200 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''309.''' || [[Frances Marion]] || [[:en:Frances Marion]] || novi članak || 2214 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''310.''' || [[Danska]] || [[:en:Denmark]] || prošireno || 203 000 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''311.''' || [[Madam C. J. Walker]] || [[:en:Madam C. J. Walker]] || novi članak || 2892 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''312.''' || [[Kućna muha]] || [[:en:Housefly]] || novi članak || 2989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''313.''' || [[Moralni hazard]] || [[:en:Moral hazard]] || novi članak || 2963 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''314.''' || [[Svjetska antidopinška agencija]] || [[:en:World Anti-Doping Agency]] || novi članak || 1827 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''315.''' || [[Pronevjera]] || [[:en:Embezzlement]] || novi članak || 2862 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''316.''' || [[Iznuda]] || [[:en:Extortion]] || novi članak || 2130 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''317.''' || [[Minimalna plaća]] || [[:en:Minimum wage]] || novi članak || 2915 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''318.''' || [[Glasanje]] || [[:en:Voting]] || novi članak || 2682 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''319.''' || [[Bronhitis]] || [[:en:Bronchitis]] || novi članak || 2778 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''320.''' || [[Lata Mangeshkar]] || [[:en:Lata Mangeshkar]] || novi članak || 2735 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''321.''' || [[Sveučilište Kyoto]] || [[:en:Kyoto University]] || novi članak || 2685 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''322.''' || [[Rumski Sultanat]] || [[:en:Sultanate of Rum]] || novi članak || 4486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''323.''' || [[Južnoazijska asocijacija regionalne suradnje]] || [[:en:South Asian Association for Regional Cooperation]] || novi članak || 2424 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''324.''' || [[Vallabhbhai Patel]] || [[:en:Vallabhbhai Patel]] || novi članak || 3004 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''325.''' || [[Most Akashi Kaikyo]] || [[:en:Akashi Kaikyo Bridge]] || novi članak || 2233 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''326.''' || [[Sachin Tendulkar]] || [[:en:Sachin Tendulkar]] || novi članak || 2843 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''327.''' || [[Kineski vrt]] || [[:en:Chinese garden]] || novi članak || 3414 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''328.''' || [[Srednjoindijski hrbat]] || [[:en:Central Indian Ridge]] || novi članak || 2296 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''329.''' || [[Registan]] || [[:en:Registan]] || novi članak || 2895 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''330.''' || [[Jugozapadni indijski hrbat]] || [[:en:Southwest Indian Ridge]] || novi članak || 2367 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''331.''' || [[Hawa Mahal]] || [[:en:Hawa Mahal]] || novi članak || 2871 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''332.''' || [[Štapići za jelo]] || [[:en:Chopsticks]] || novi članak || 3109 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''333.''' || [[Povijest Nepala]] || [[:en:History of Nepal]] || novi članak || 4840 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''334.''' || [[Arapska književnost]] || [[:en:Arabic literature]] || novi članak || 3774 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''335.''' || [[Povijest Sirije]] || [[:en:History of Syria]] || novi članak || 6041 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''336.''' || [[Nacionalni povijesni park Chaco Culture]] || [[:en:Chaco Culture National Historical Park]] || novi članak || 18 858 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''337.''' || [[Columbia (visoravan)]] || [[:en:Columbia Plateau]] || novi članak || 6650 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''338.''' || [[Black Hills]] || [[:en:Black Hills]] || novi članak || 17 614 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''339.''' || [[Povijest Koreje]] || [[:en:History of Korea]] || novi članak || 4869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''340.''' || [[Kineska književnost]] || [[:en:Chinese literature]] || novi članak || 3801 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''341.''' || [[Klupa]] || [[:en:Bench]] || novi članak || 2393 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''342.''' || [[Komoda]] || [[:en:Commode ]] || novi članak || 2152 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''343.''' || [[Elizabeth Cady Stanton]] || [[:en:Elizabeth Cady Stanton]] || novi članak || 3281 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''344.''' || [[Barbara Walters]] || [[:en:Barbara Walters]] || novi članak || 3000 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''345.''' || [[Baltičko more]] || [[:en:Baltic Sea]] || prošireno || 89 124 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''346.''' || [[Europski parlament]] || [[:en:Europski parlament]] || prošireno || 109 780 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''347.''' || [[Europska investicijska banka]] || [[:en:European Investment Bank]] || prošireno || 18 719 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''348.''' || [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] || [[:en:European Coal and Steel Community]] || prošireno || 42 705 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''349.''' || [[Fidži]] || [[:en:Fiji]] || prošireno || 62 909 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''350.''' || [[Estonija]] || [[:en:Estonia]] || prošireno || 311 715 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''351.''' || [[Rokoko]] || [[:en:Rococo]] || prošireno || 36 760 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''352.''' || [[Babe Didrikson Zaharias]] || [[:en:Babe Didrikson Zaharias]] || novi članak || 4752 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''353.''' || [[Bonnie Blair]] || [[:en:Bonnie Blair]] || novi članak || 2971 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''354.''' || [[Karijera]] || [[:en:Career]] || novi članak || 2705 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''355.''' || [[Sudski nalog]] || [[:en:Injunction]] || novi članak || 3252 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''356.''' || [[Stvoritelj]] || [[:en:Creator deity]] || novi članak || 3884 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''357.''' || [[Štovanje]] || [[:en:Veneration]] || novi članak || 2583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''358.''' || [[Menstrualni ciklus]] || [[:en:Menstrual cycle]] || novi članak || 9636 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''359.''' || [[Hereford (govedo)]] || [[:en:Hereford cattle]] || novi članak || 2668 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''360.''' || [[Andaluzijski konj]] || [[:en:Andalusian horse]] || novi članak || 2422 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''361.''' || [[Nacionalni kongres Brazila]] || [[:en:National Congress of Brazil]] || novi članak || 4219 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''362.''' || [[Opera u Oslu]] || [[:en:Oslo Opera House]] || novi članak || 3931 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''363.''' || [[Seneka Mlađi]] || [[:en:Seneca the Younger]] || prošireno || 62 637 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''364.''' || [[Povijest Libije]] || [[:en:History of Libya]] || novi članak || 10 636 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''365.''' || [[Povijest Argentine]] || [[:en:History of Argentina]] || novi članak || 4178 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''366.''' || [[Hebrejska književnost]] || [[:en:Hebrew literature]] || novi članak || 6998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''367.''' || [[Alkoholno piće]] || [[:en:Alcoholic drink]] || novi članak || 30 727 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''368.''' || [[Španjolska književnost]] || [[:en:Spanish literature]] || novi članak || 5968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''369.''' || [[Američki kasač]] || [[:en:Standardbred]] || novi članak || 3181 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''370.''' || [[Curry]] || [[:en:Curry]] || novi članak || 26 711 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''371.''' || [[Brahmansko govedo]] || [[:en:American Brahman]] || novi članak || 4056 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''372.''' || [[Povijest Južnoafričke Republike]] || [[:en:History of South Africa]] || novi članak || 5729 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''373.''' || [[Povijest Brazila]] || [[:en:History of Brazil]] || novi članak || 5659 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''374.''' || [[Japanska književnost]] || [[:en:Japanese literature]] || novi članak || 13 281 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''375.''' || [[Portugalska književnost]] || [[:en:Portuguese literature]] || novi članak || 2968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''376.''' || [[Fenol]] || [[:en:Phenol]] || novi članak || 3358 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''377.''' || [[Makaki]] || [[:en:Macaque]] || novi članak || 4838 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''378.''' || [[Oštećenje mozga]] || [[:en:Brain damage]] || novi članak || 3397 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''379.''' || [[Refleks]] || [[:en:Reflex]] || novi članak || 3693 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''380.''' || [[Holstein-frizijsko govedo]] || [[:en:Holstein Friesian cattle]] || novi članak || 3279 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''381.''' || [[Palomino]] || [[:en:Palomino]] || novi članak || 3621 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''382.''' || [[Jazavčar]] || [[:en:Dachshund]] || novi članak || 3320 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''383.''' || [[Povijest Etiopije]] || [[:en:History of Ethiopia]] || novi članak || 5486 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''384.''' || [[Belgijska književnost]] || [[:en:Belgian literature]] || novi članak || 3532 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''385.''' || [[Zdrav razum]] || [[:en:Common sense]] || novi članak || 4366 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''386.''' || [[Trajno vegetativno stanje]] || [[:en:Persistent vegetative state]] || novi članak || 3989 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''387.''' || [[Analiza DNK]] || [[:en:DNA profiling]] || novi članak || 4136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''388.''' || [[Lumbalna punkcija]] || [[:en:Lumbar puncture]] || novi članak || 3327 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''389.''' || [[Angiologija]] || [[:en:Angiology]] || novi članak || 2554 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''390.''' || [[Škotsko visinsko govedo]] || [[:en:Highland cattle]] || novi članak || 3140 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''391.''' || [[Bigl]] || [[:en:Beagle]] || novi članak || 3624 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''392.''' || [[Terijer]] || [[:en:Terrier]] || novi članak || 4900 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''393.''' || [[Afrička književnost]] || [[:en:African literature]] || novi članak || 5621 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''394.''' || [[Povijest Nigerije]] || [[:en:History of Nigeria]] || novi članak || 2718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''395.''' || [[Lutka]] || [[:en:Doll]] || novi članak || 2932 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''396.''' || [[Kondicija]] || [[:en:Physical fitness]] || novi članak || 2715 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''397.''' || [[Tjelovježba]] || [[:en:Exercise]] || novi članak || 4424 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''398.''' || [[Zloupotreba psihoaktivnih supstanci]] || [[:en:Substance abuse]] || novi članak || 2627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''399.''' || [[Zatajenje disanja]] || [[:en:Respiratory failure]] || novi članak || 4357 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''400.''' || [[Njemačka doga]] || [[:en:Great Dane]] || novi članak || 2643 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''401.''' || [[Hrt (pas)]] || [[:en:Greyhound]] || novi članak || 2570 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''402.''' || [[Kečap]] || [[:en:Ketchup ]] || novi članak || 2406 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''403.''' || [[Antiretroviralni lijek]] || [[:en:Management of HIV/AIDS ]] || novi članak || 3244 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''404.''' || [[Bizantska arhitektura]] || [[:en:Byzantine architecture]] || novi članak || 4652 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''405.''' || [[Verhojansko gorje]] || [[:en:Verkhoyansk Range]] || novi članak || 8616 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''406.''' || [[Pitirim Sorokin]] || [[:en:Pitirim Sorokin]] || novi članak || 4212 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''407.''' || [[Bizantsko-bugarski ratovi]] || [[:en:Byzantine–Bulgarian wars]] || novi članak || 4134 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''408.''' || [[Organizacija nezastupljenih nacija i naroda]] || [[:en:Unrepresented Nations and Peoples Organization]] || novi članak || 3747 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''409.''' || [[Indo-Grčko Kraljevstvo]] || [[:en:Indo-Greek Kingdom]] || novi članak || 4713 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''410.''' || [[Karolinško Carstvo]] || [[:en:Carolingian Empire]] || novi članak || 9617 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''411.''' || [[Centripetalna sila]] || [[:en:Centripetal force]] || novi članak || 7258 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''412.''' || [[Bizantsko-osmanski ratovi]] || [[:en:Byzantine–Ottoman Wars]] || novi članak || 4566 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''413.''' || [[Istraživanje svemira]] ||[[:en:Space exploration]] || novi članak || 6063 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''414.''' || [[Program Vostok]] || [[:en:Vostok programme]] || novi članak || 4917 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''415.''' || [[Osamdesetogodišnji rat]] || [[:en:Eighty Years' War]] || novi članak || 9344 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''416.''' || [[VAZ-2101]] || [[:en:VAZ-2101]] || novi članak || 3331 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''417.''' || [[Budika]] || [[:en:Boudica]] || novi članak || 3707 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''418.''' || [[Steve Biko]] || [[:en:Steve Biko]] || novi članak || 4064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''419.''' || [[Centrifugalna sila]] || [[:en:Centrifugal force]] || <!--skoro pa-->novi članak || 5311 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''420.''' || [[Andreas Vesalius]] || [[:en:Andreas Vesalius]] || novi članak || 5676 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''421.''' || [[David Copperfield (iluzionist)]] || [[:en:David Copperfield (illusionist)]] || novi članak || 2302 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''422.''' || [[Leopold II. Belgijski]] || [[:en:Leopold II of Belgium]] || novi članak || 5611 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''423.''' || [[Henri Rousseau]] || [[:en:Henri Rousseau]] || novi članak || 6192 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''424.''' || [[Kurt Vonnegut]] || [[:en:Kurt Vonnegut]] || novi članak || 4337 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''425.''' || [[Povijest Afganistana]] || [[:en:History of Afghanistan]] || novi članak || 10 184 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''426.''' || [[Povijest Iraka]] || [[:en:History of Iraq]] || novi članak || 5093 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''427.''' || [[Ropstvo u Africi]] || [[:en:Slavery in Africa]] || novi članak || 3060 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''428.''' || [[Kumstvo]] || [[:en:Godparent]] || novi članak || 5069 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''429.''' || [[Sociologija obitelji]] || [[:en:Sociology of the family]] || novi članak || 3402 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''430.''' || [[Korjenasto povrće]] || [[:en:Root vegetable]] || novi članak || 3860 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''431.''' || [[Raspoloženje]] || [[:en:Mood (psychology)]] || novi članak || 2447 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''432.''' || [[Međunarodno ratno pravo]] || [[:en:Law of war]] || novi članak || 3129 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''433.''' || [[Neuroza]] || [[:en:Neurosis]] || novi članak || 3089 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''434.''' || [[Odrasli]] || [[:en:Adult]] || novi članak || 2712 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''435.''' || [[Plivanje (sport)]] || [[:en:Swimming (sport)]] || dopunjeno || 13 307 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''436.''' || [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj]] || [[:en:International Bank for Reconstruction and Development]] || novi članak|| 3869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''437.''' || [[Kontinentalno pravo]] || [[:en:Civil law (legal system)]] || novi članak|| 2573 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''438.''' || [[Angloameričko pravo]] || [[:en:Common law]] || novi članak|| 2769 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''439.''' || [[Retriver]] || [[:en:Retriever]] || novi članak|| 2392 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''440.''' || [[Ši-cu]] || [[:en:Shih Tzu]] || novi članak|| 3175 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''441.''' || [[Trovanje hranom]] || [[:en:Foodborne illness]] || novi članak|| 2744 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''442.''' || [[Izvanzemaljski život]] || [[:en:Extraterrestrial life]] || novi članak|| 3109 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''443.''' || [[Popis kemijskih elemenata]] || [[:en:List of chemical elements]] || novi članak|| 26 706 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''444.''' || [[Anorganski spoj]] || [[:en:Inorganic compound]] || novi članak|| 1830 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''445.''' || [[Njiva]] || [[:en:Field (agriculture)]] || novi članak|| 3232 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''446.''' || [[Ravni zaslon]] || [[:en:Flat-panel display]] || novi članak|| 4346 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''447.''' || [[Periferni uređaji]] || [[:en:Peripheral]] || novi članak|| 2271 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''448.''' || [[Društveni mediji]] || [[:en:Social media]] || novi članak|| 3044 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''449.''' || [[Mobilni uređaj]] || [[:en:Mobile device]] || novi članak|| 3478 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''450.''' || [[Povijest Tajvana]] || [[:en:History of Taiwan]] || novi članak|| 2779 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''451.''' || [[Paul Krugman]] || [[:en:Paul Krugman]] || novi članak|| 2897 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''452.''' || [[Dick Fosbury]] || [[:en:Dick Fosbury]] || novi članak|| 2958 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''453.''' || [[Li Ning]] || [[:en:Li Ning]] || novi članak|| 3751 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''454.''' || [[Povijest Republike Irske]] || [[:en:History of the Republic of Ireland]] || novi članak|| 4251 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''455.''' || [[Požuda]] || [[:en:Lust]] || novi članak|| 2716 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''456.''' || [[Sramežljivost]] || [[:en:Shyness]] || novi članak|| 3780 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''457.''' || [[Osjećaj krivnje]] || [[:en:Guilt (emotion)]] || novi članak|| 3562 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''458.''' || [[Slobodno vrijeme]] || [[:en:Leisure]] || novi članak|| 2781 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''459.''' || [[Maersk]] || [[:en:Maersk]] || novi članak|| 4858 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''460.''' || [[Vodeni val]] || [[:en:Wind wave]] || novi članak|| 2791 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''461.''' || [[Kolosej]] || [[:en:Colosseum]] || dopunjeno || 57 125 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''462.''' || [[Pjena]] || [[:en:Foam]] || novi članak|| 2372 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''463.''' || [[Umjetni otok]] || [[:en:Artificial island]] || novi članak|| 3972 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''464.''' || [[Putovanje]] || [[:en:Travel]] || novi članak|| 2750 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''465.''' || [[Uzgoj ribe]] || [[:en:Fish farming]] || novi članak|| 3007 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''466.''' || [[Sjeverno more]] || [[:en:North Sea]] || dopunjeno || 114 287 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''467.''' || [[Vožnja kanuom]] || [[:en:Canoeing]] || novi članak|| 2339 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''468.''' || [[Riba kao hrana]] || [[:en:Fish as food]] || novi članak|| 3028 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''469.''' || [[Plovilo]] || [[:en:Watercraft]] || novi članak|| 3742 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''470.''' || [[Viseći most]] || [[:en:Suspension bridge]] || novi članak|| 3869 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''471.''' || [[Kip Male sirene u Kopenhagenu]] || [[:en:The Little Mermaid (statue)]] || novi članak|| 2770 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''472.''' || [[Putnik]] || [[:en:Passenger]] || novi članak|| 2616 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''473.''' || [[Zrakoplovna tvrtka]] || [[:en:Airline]] || novi članak|| 2962 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''474.''' || [[Blune]] || [[:en:Sulidae]] || novi članak|| 2695 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''475.''' || [[Pomorsko inženjerstvo]] || [[:en:Naval architecture]] || novi članak|| 2893 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''476.''' || [[Norveško more]] || [[:en:Norwegian Sea]] || dopunjeno || 51 451 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''477.''' || [[Barentsovo more]] || [[:en:Barents Sea]] || dopunjeno || 32 726 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''478.''' || [[Mario Puzo]] || [[:en:Mario Puzo]] || novi članak|| 3969 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''479.''' || [[Grenlandsko more]] || [[:en:Greenland Sea]] || dopunjeno || 25 542 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''480.''' || [[B. F. Skinner]] || [[:en:B. F. Skinner]] || novi članak|| 3368 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''481.''' || [[Superheroj]] || [[:en:Superhero]] || novi članak|| 2854 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''482.''' || [[Povijest Vijetnama]] || [[:en:History of Vietnam]] || novi članak|| 6630 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''483.''' || [[Slom burze na Wall Streetu 1929.]] || [[:en:Wall Street Crash of 1929]] || novi članak|| 3680 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''484.''' || [[Erik Erikson]] || [[:en:Erik Erikson]] || novi članak|| 4641 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''485.''' || [[Bijelo more]] || [[:en:White Sea]] || dopunjeno || 18 076 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''486.''' || [[Skagerrak]] || [[:en:Skagerrak]] || dopunjeno || 10 116 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''487.''' || [[Antarktički poluotok]] || [[:en:Antarctic Peninsula]] || novi članak || 34 922 || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
| '''488.''' || [[Srednja klasa]] || [[:en:Middle class]] || novi članak|| 4153 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''489.''' || [[Povijest Libanona]] || [[:en:History of Lebanon]] || novi članak|| 6117 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''490.''' || [[Velika bengalska glad 1770.]] || [[:en:Great Bengal famine of 1770]] || novi članak|| 3339 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''491.''' || [[Zajam]] || [[:en:Loan]] || novi članak|| 2173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''492.''' || [[Kattegat]] || [[:en:Kattegat]] || dopunjeno || 17 453 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''493.''' || [[Otrantska vrata]] || [[:en:Strait of Otranto]] || dopunjeno || 4778 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''494.''' || [[Roger Bannister]] || [[:en:Roger Bannister]] || novi članak|| 2472 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''495.''' || [[Velika kineska glad]] || [[:en:Great Chinese Famine]] || novi članak|| 2679 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''496.''' || [[Zapadno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Western Front (World War II)]] || novi članak|| 4033 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''497.''' || [[Renesansna umjetnost]] || [[:en:Renaissance art]] || novi članak|| 3782 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''498.''' || [[Jean-Claude Killy]] || [[:en:Jean-Claude Killy]] || novi članak|| 7047 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''499.''' || [[Hugo Grotius]] || [[:en:Hugo Grotius]] || novi članak|| 4444 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''500.''' || [[William Pitt Mlađi]] || [[:en:William Pitt the Younger]] || novi članak|| 3538 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''501.''' || [[Povijest Engleske]] || [[:en:History of England]] || novi članak|| 6034 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''502.''' || [[Prirodni broj]] || [[:en:Natural number]] || novi članak || 34 985 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''503.''' || [[Astronavigacija]] || [[:en:Celestial navigation]] || novi članak|| 4072 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''504.''' || [[Ručak]] || [[:en:Lunch]] || novi članak|| 3233 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''505.''' || [[Sok od naranče]] || [[:en:Orange juice]] || novi članak|| 2489 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''506.''' || [[Kuhinjsko posuđe]] || [[:en:Kitchenware]] || novi članak|| 2975 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''507.''' || [[Crno more]] || [[:en:Black Sea]] || dopunjeno || 93 878 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''508.''' || [[Monarh]] || [[:en:Monarch]] || novi članak|| 3975 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''509.''' || [[Jackie Robinson]] || [[:en:Jackie Robinson]] || novi članak|| 3089 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''510.''' || [[Rolanje]] || [[:en:Roller skating]] || novi članak|| 3253 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''511.''' || [[Suosjećanje]] || [[:en:Compassion]] || novi članak|| 3718 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''512.''' || [[P. T. Barnum]] || [[:en:P. T. Barnum]] || novi članak|| 4447 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''513.''' || [[Plač]] || [[:en:Crying]] || novi članak|| 2684 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''514.''' || [[Građanske slobode]] || [[:en:Civil liberties]] || novi članak|| 2309 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''515.''' || [[Večera]] || [[:en:Dinner]] || novi članak|| 3937 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''516.''' || [[Azovsko more]] || [[:en:Sea of Azov]] || dopunjeno || 59 748 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''517.''' || [[Vilim I., njemački car]] || [[:en:Wilhelm I of Germany]] || novi članak|| 5669 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''518.''' || [[Yo-Yo Ma]] || [[:en:Yo-Yo Ma]] || novi članak|| 3122 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''519.''' || [[Mramorno more]] || [[:en:Sea of Marmara]] || dopunjeno || 12 419 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''520.''' || [[Sugar Ray Robinson]] || [[:en:Sugar Ray Robinson]] || novi članak|| 4064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''521.''' || [[Bill Tilden]] || [[:en:Bill Tilden]] || novi članak|| 3250 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''522.''' || [[Robert Walpole]] || [[:en:Robert Walpole]] || novi članak|| 2961 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''523.''' || [[Kolijevka civilizacije]] || [[:en:Cradle of civilization]] || novi članak|| 2691 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''524.''' || [[Plesna glazba]] || [[:en:Dance music]] || novi članak|| 3161 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''525.''' || [[Narodni ples]] || [[:en:Folk dance]] || novi članak|| 3056 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''526.''' || [[Mandatna Palestina]] || [[:en:Mandatory Palestine]] || novi članak|| 3024 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''527.''' || [[Azijska banka za razvoj]] || [[:en:Asian Development Bank]] || novi članak|| 2787 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''528.''' || [[Carstvo Marata]] || [[:en:Maratha Empire]] || novi članak|| 3809 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''529.''' || [[Umak od soje]] || [[:en:Soy sauce]] || novi članak|| 3172 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''530.''' || [[Podjela Indije]] || [[:en:Partition of India]] || novi članak|| 3008 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''531.''' || [[Humajun]] || [[:en:Humayun]] || novi članak|| 2342 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''532.''' || [[Libanonski građanski rat]] || [[:en:Lebanese Civil War]] || novi članak|| 4755 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''533.''' || [[Filipinska revolucija]] || [[:en:Philippine Revolution]] || novi članak|| 4809 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''534.''' || [[Pekinška opera]] || [[:en:Peking opera]] || novi članak|| 3493 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''535.''' || [[Transavangarda]] || [[:en:Transavantgarde]] || novi članak|| 4202 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''536.''' || [[Ciklon Bhola 1970.]] || [[:en:1970 Bhola cyclone]] || novi članak|| 2633 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''537.''' || [[Razdoblje Jōmon]] || [[:en:Jōmon period]] || novi članak|| 53 504 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''538.''' || [[Sveučilište u Torontu]] || [[:en:University of Toronto]] || novi članak || 11 091 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''539.''' || [[Drugi opijumski rat]] || [[:en:Second Opium War]] || novi članak|| 4849 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''540.''' || [[Potres u Tangshanu 1976.]] || [[:en:1976 Tangshan earthquake]] || novi članak|| 3583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''541.''' || [[Povijest Indonezije]] || [[:en:History of Indonesia]] || novi članak|| 5722 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''542.''' || [[Srednji vijek]] || [[:en:Middle Ages]] || dopunjeno || 163 362 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''543.''' || [[Internacionalizacija i lokalizacija]] || [[:en:Internationalisation and localisation]] || novi članak || 16 564 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''544.''' || [[Mukesh Ambani]] || [[:en:Mukesh Ambani]] || novi članak|| 3896 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''545.''' || [[Britanska knjižnica]] || [[:en:British Library]] || novi članak || 10 249 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''546.''' || [[Jamsetji Tata]] || [[:en:Jamsetji Tata]] || novi članak|| 4420 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''547.''' || [[Nacionalna knjižnica Kine]] || [[:en:National Library of China]] || novi članak || 10 957 || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]]
|-
| '''548.''' || [[Povijest Pakistana]] || [[:en:History of Pakistan]] || novi članak|| 5060 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''549.''' || [[Zhang Yimou]] || [[:en:Zhang Yimou]] || novi članak|| 4862 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''550.''' || [[Buckinghamska palača]] || [[:en:Buckingham Palace]] || dopunjeno || 56 002 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''551.''' || [[Povijest Malezije]] || [[:en:History of Malaysia]] || novi članak|| 5103 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''552.''' || [[Jonsko more]] || [[:en:Ionian Sea]] || dopunjeno || 5856 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''553.''' || [[Drhtulje]] || [[:en:Electric ray]] || novi članak || 7562 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''554.''' || [[Indonezijska nacionalna revolucija]] || [[:en:Indonesian National Revolution]] || novi članak|| 3239 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''555.''' || [[Indijski pokret za nezavisnost]] || [[:en:Indian independence movement]] || novi članak|| 3149 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''556.''' || [[Minski kineski jezici]] || [[:en:Min Chinese]] || novi članak || 8620 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''557.''' || [[Povijest Bangladeša]] || [[:en:History of Bangladesh]] || novi članak|| 3674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''558.''' || [[Buharski Kanat]] || [[:en:Khanate of Bukhara]] || novi članak|| 4183 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''559.''' || [[Mirza Galib]] || [[:en:Mirza Ghalib]] || novi članak|| 3898 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''560.''' || [[Fotosinteza]] || [[:en:Photosynthesis]] || novi članak || 88 505 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''561.''' || [[Oklopnjače (ribe)]] || [[:en:Placodermi]] || novi članak || 26 595 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''562.''' || [[Povijest religije]] || [[:en:History of religion]] || novi članak|| 2768 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''563.''' || [[Panteon u Rimu]] || [[:en:Pantheon, Rome]] || dopunjeno || 60 881 || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''564.''' || [[Kokosovo mlijeko]] || [[:en:Coconut milk]] || novi članak|| 3098 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''565.''' || [[Ovčetina]] || [[:en:Lamb and mutton]] || novi članak|| 3412 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''566.''' || [[Rezanci]] || [[:en:Noodles]] || novi članak|| 2243 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''567.''' || [[Limunska trava]] || [[:en:Cymbopogon]] || novi članak|| 3534 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''568.''' || [[Kada]] || [[:en:Bathtub]] || novi članak|| 3178 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''569.''' || [[Znatiželja]] || [[:en:Curiosity]] || novi članak|| 3021 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''570.''' || [[Sumnja]] || [[:en:Doubt]] || novi članak|| 3542 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''571.''' || [[Egocentrizam]] || [[:en:Egocentrism]] || novi članak|| 3933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''572.''' || [[Walmart]] || [[:en:Walmart]] || novi članak|| 4304 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''573.''' || [[Povijest Kanade]] || [[:en:History of Canada]] || novi članak|| 4181 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''574.''' || [[Povijest Čilea]] || [[:en:History of Chile]] || novi članak|| 7096 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''575.''' || [[Povijest Novog Zelanda]] || [[:en:History of New Zealand]] || novi članak|| 4304 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''576.''' || [[Književnost za mlade]] || [[:en:Young adult fiction]] || novi članak|| 4503 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''577.''' || [[Ledeni čaj]] || [[:en:Iced tea]] || novi članak|| 2651 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''578.''' || [[Dvodimenzionalni prostor]] || [[:en:Plane (mathematics)]] || novi članak|| 3087 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''579.''' || [[Ujgurski Kaganat]] || [[:en:Uyghur Khaganate]] || novi članak|| 3783 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''580.''' || [[Primijenjena matematika]] || [[:en:Applied mathematics]] || novi članak|| 2223 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''581.''' || [[Zakon velikih brojeva]] || [[:en:Law of large numbers]] || novi članak|| 2459 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''582.''' || [[Prijenos električne energije]] || [[:en:Electric power transmission]] || novi članak|| 3464 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''583.''' || [[Uzorak (statistika)]] || [[:en:Sampling (statistics)]] || novi članak|| 2136 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''584.''' || [[Altiplano]] || [[:en:Altiplano]] || novi članak || 1616 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''585.''' || [[Mount Logan]] || [[:en:Mount Logan]] || novi članak || 2945 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''586.''' || [[Čileanski prag]] || [[:en:Chile Ridge]] || novi članak || 1878 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''587.''' || [[Istočni tihooceanski hrbat]] || [[:en:East Pacific Rise]] || novi članak || 2654 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''588.''' || [[Medicinska kemija]] || [[:en:Medicinal chemistry]] || novi članak|| 3826 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''589.''' || [[Nuklearna tehnologija]] || [[:en:Nuclear technology]] || novi članak|| 10 071 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''590.''' || [[Prehrambeno inženjerstvo]] || [[:en:Food engineering]] || novi članak|| 3224 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''591.''' || [[Greg Louganis]] || [[:en:Greg Louganis]] || novi članak|| 3899 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''592.''' || [[Floret]] || [[:en:Foil (fencing)]] || novi članak|| 2687 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''593.''' || [[Mount Whitney]] || [[:en:Mount Whitney]] || novi članak || 3451 || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''594.''' || [[Sablja (mačevanje)]] || [[:en:Sabre (fencing)]] || novi članak|| 2045 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''595.''' || [[Slogovno pismo]] || [[:en:Syllabary]] || novi članak || 5997 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''596.''' || [[Švedski jezik]] || [[:en:Swedish language]] || dopunjeno || 13 332 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''597.''' || [[Danski jezik]] || [[:en:Danish language]] || dopunjeno || 12 940 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''598.''' || [[Rune]] || [[:en:Runes]] || dopunjeno || 7669 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''599.''' || [[Pismo]] || [[:en:Writing system]] || dopunjeno || 25 499 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''600.''' || [[Parter (gimnastika)]] || [[:en:Floor (gymnastics)]] || novi članak|| 2518 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''601.''' || [[Punoglavac]] || [[:en:Tadpole]] || novi članak || 5305 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''602.''' || [[Konj za preskok]] || [[:en:Vault (gymnastics)]] || novi članak|| 3496 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''603.''' || [[Billy Graham]] || [[:en:Billy Graham]] || novi članak|| 5329 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''604.''' || [[Kipchoge Keino]] || [[:en:Kipchoge Keino]] || novi članak|| 2703 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''605.''' || [[Lin Dan]] || [[:en:Lin Dan]] || novi članak|| 2153 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''606.''' || [[Ben Ainslie]] || [[:en:Ben Ainslie]] || novi članak|| 2849 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''607.''' || [[Paul Elvstrøm]] || [[:en:Paul Elvstrøm]] || novi članak|| 3601 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''608.''' || [[Punk-rock]] || [[:en:Punk rock]] || dopunjeno || 9188 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''609.''' || [[Fundamentalizam]] || [[:en:Fundamentalism]] || dopunjeno || 5875 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''610.''' || [[Dromon]] || [[:en:Dromon]] || novi članak|| 2627 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''611.''' || [[Husitski ratovi]] || [[:en:Hussite Wars]] || novi članak|| 4023 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''612.''' || [[Starogrčka filozofija]] || [[:en:Ancient Greek philosophy]] || novi članak|| 3737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''613.''' || [[Gaon iz Vilne]] || [[:en:Vilna Gaon]] || novi članak|| 2432 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''614.''' || [[Max Steiner]] || [[:en:Max Steiner]] || novi članak|| 2942 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''615.''' || [[Marius Petipa]] || [[:en:Marius Petipa]] || novi članak|| 2928 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''616.''' || [[Muslimansko osvajanje Perzije]] || [[:en:Muslim conquest of Persia]] || novi članak|| 3273 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''617.''' || [[Banka za međunarodna poravnanja]] || [[:en:Bank for International Settlements]] || novi članak|| 2680 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''618.''' || [[Organizacija centralnog sporazuma]] || [[:en:Central Treaty Organization]] || novi članak|| 2972 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''619.''' || [[Martin Buber]] || [[:en:Martin Buber]] || novi članak|| 4033 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''620.''' || [[Udruga studenata Europe]] || [[:en:Association des États Généraux des Étudiants de l'Europe]] || novi članak|| 2515 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''621.''' || [[Islamska razvojna banka]] || [[:en:Islamic Development Bank]] || novi članak|| 2278 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''622.''' || [[Interparlamentarna unija]] || [[:en:Inter-Parliamentary Union]] || novi članak|| 2290 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''623.''' || [[Lied]] || [[:en:Lied]] || novi članak|| 2378 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''624.''' || [[Međunarodna trgovačka komora]] || [[:en:International Chamber of Commerce]] || novi članak|| 2272 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''625.''' || [[Organizacija za ekonomsku suradnju]] || [[:en:Economic Cooperation Organization]] || novi članak|| 3399 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''626.''' || [[Praindoeuropljani]] || [[:en:Proto-Indo-European people]] || novi članak|| 3229 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''627.''' || [[Geštaltizam]] || [[:en:Gestalt psychology]] || novi članak|| 2173 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''628.''' || [[Serijalizam]] || [[:en:Serialism]] || novi članak|| 2998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''629.''' || [[Međunarodno udruženje za razvoj]] || [[:en:International Development Association]] || novi članak|| 2993 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''630.''' || [[Međunarodna financijska korporacija]] || [[:en:International Finance Corporation]] || novi članak|| 3002 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''631.''' || [[Grupa Svjetske banke]] || [[:en:World Bank Group]] || novi članak|| 2998 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''632.''' || [[Rafer Johnson]] || [[:en:Rafer Johnson]] || novi članak|| 2933 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''633.''' || [[Sugar Ray Leonard]] || [[:en:Sugar Ray Leonard]] || novi članak|| 2880 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''634.''' || [[Reiner Klimke]] || [[:en:Reiner Klimke]] || novi članak|| 3754 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''635.''' || [[Ingemar Johansson]] || [[:en:Ingemar Johansson]] || novi članak|| 3020 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''636.''' || [[Trigonometrija]] || [[:en:Trigonometry]] || novi članak|| 42 409 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''637.''' || [[Ragbi 7]] || [[:en:Rugby sevens]] || novi članak|| 2622 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''638.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || dopunjeno || 28 843 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''639.''' || [[Bobby Morrow]] || [[:en:Bobby Morrow]] || novi članak|| 2965 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''640.''' || [[Mbabane]] || [[:en:Mbabane]] || novi članak|| 6221 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''641.''' || [[Dresurno jahanje]] || [[:en:Dressage]] || novi članak|| 2685 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''642.''' || [[Obrazovanje na daljinu]] || [[:en:Distance education]] || novi članak|| 3298 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''643.''' || [[Svjedok]] || [[:en:Witness]] || novi članak|| 2674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''644.''' || [[National Geographic]] || [[:en:National Geographic]] || novi članak|| 3042 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''645.''' || [[E-uprava]] || [[:en:e-government]] || novi članak|| 2433 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''646.''' || [[Transport]] || [[:en:Transport]] || novi članak|| 2651 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''647.''' || [[Glad (katastrofa)]] || [[:en:Famine]] || novi članak|| 2583 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''648.''' || [[Tulsidas]] || [[:en:Tulsidas]] || novi članak || 7927 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''649.''' || [[Roman Jakobson]] || [[:en:Roman Jakobson]] || novi članak || 5332 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''650.''' || [[Putovanje na Zapad]] || [[:en:Journey to the West]] || novi članak || 3908 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''651.''' || [[Avanture Tintina]] || [[:en:The Adventures of Tintin]] || novi članak|| 2018 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''652.''' || [[Utopija (sociologija)]] || [[:en:Utopia]] || novi članak|| 2064 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''653.''' || [[Kamen iz Rosette]] || [[:en:Rosetta Stone]] || obnovljeni članak || 23 682 || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''654.''' || [[Zavjesa]] || [[:en:Curtain]] || novi članak || 6482 || [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]]
|-
| '''655.''' || [[Grob]] || [[:en:Grave]] || dopunjeno || 2686 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''656.''' || [[Hidroelektrična energija]] || [[:en:Hydroelectricity]] || novi članak || 44 389 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''657.''' || [[Svinjetina]] || [[:en:Pork]] || dopunjeno || 2011 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''658.''' || [[Brava]] || [[:en:Lock and key]] || novi članak|| 2030 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''659.''' || [[Insekticid]] || [[:en:Insecticide]] || novi članak|| 2791 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''660.''' || [[Govedina]] || [[:en:Beef]] || dopunjeno || 1942 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''661.''' || [[Obični orah]] || [[:en:Juglans regia]] || novi članak|| 2408 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''662.''' || [[Tumor mozga]] || [[:en:Brain tumor]] || novi članak|| 3553 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''663.''' || [[Lutrija]] || [[:en:Lottery]] || novi članak|| 3847 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''664.''' || [[Ebla]] || [[:en:Ebla]] || novi članak|| 3185 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''665.''' || [[Sirijski ratovi]] || [[:en:Syrian Wars]] || novi članak|| 2526 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''666.''' || [[Džamija Badšahi]] || [[:en:Badshahi Mosque]] || novi članak|| 2737 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''667.''' || [[Kalifat]] || [[:en:Caliphate ]] || novi članak|| 3160 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''668.''' || [[Ryunosuke Akutagawa]] || [[:en:Ryūnosuke Akutagawa]] || novi članak|| 2065 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''669.''' || [[Dinastija Čola]] || [[:en:Chola dynasty]] || novi članak|| 2681 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''670.''' || [[Tajpinški ustanak]] || [[:en:Taiping Rebellion]] || novi članak|| 3639 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''671.''' || [[Chutney]] || [[:en:Chutney]] || novi članak|| 3586 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''672.''' || [[Magadha]] || [[:en:Magadha]] || novi članak|| 2674 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''673.''' || [[Petar Pan]] || [[:en:Peter Pan]] || novi članak|| 2968 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''674.''' || [[Smrt]] || [[:en:Death]] || obnovljen članak || 9540 || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''675.''' || [[Lego (igračke)]] || [[:en:Lego]] || novi članak|| 2643 || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
<!--KOPIRATI iznad, upisati naslov na dva mjesta, engleski naslov, sur. ime
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || novi članak || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnik:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || novi članak || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnica:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || dopunjeno || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnik:|]]
|-
| '''.''' || [[NasloV]] || [[:en:TitlE]] || dopunjeno || {{subst:PAGESIZE:NasloV}} || [[Suradnica:|]]
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
-->
|}
== Potrebna dopuna ==
{|class="wikitable sortable" style="margin-left:auto; margin-right:auto;"
|- bgcolor=#0066FF
| <small>'''<span style="color:#FFFFFF">Broj</span>'''</small> || '''<span style="color:#FFFFFF">Naziv</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stranica na drugom jeziku</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Napomena</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Stanje</span>''' || '''<span style="color:#FFFFFF">Suradnik</span>'''</small>
|-
|-
|-
|-
|'''1.''' || || || || {{u izradi}} ||
|-
|}
[[Kategorija:Wikiprojekt 10000]]
gffxgq1vlldw6d9gip3jqdqlmz7if6e
Jadon Sancho
0
703325
7088139
7076345
2024-12-14T01:34:27Z
Croxyz
205325
7088139
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Jadon Sancho
| slika = [[Datoteka:Jadon Sancho 2020.jpg|250 px]]
| opis slike = Sancho u dresu [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] [[2020.]] godine
| država = {{Z+X|ENG}}
| puno ime = Jadon Malik Sancho<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/408901 |title=Premier League clubs publish retained lists |publisher=Premier League |date=2017-06-09 |access-date=2017-11-17 |archive-date=2019-05-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190527152818/https://www.premierleague.com/news/408901 |url-status=live}}</ref>
| nadimak =
| datum rođenja = [[25. ožujka]] [[2000.]]<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/Teams/Academy/Midfielders/Jadon%20Sancho |title=Jadon Sancho |publisher=Manchester City F.C. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809172518/https://www.mancity.com/Teams/Academy/Midfielders/Jadon%20Sancho |archive-date=2017-08-09}}</ref>
| datum smrti =
| visina = 180 cm<ref>{{cite web |url=https://www.bvb.de/eng/Teams/First-Team/Jadon-Sancho |title=First team: Jadon Sancho |publisher=Borussia Dortmund |access-date=2018-10-11 |archive-date=2020-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200410095945/https://www.bvb.de/eng/Teams/First-Team/Jadon-Sancho |url-status=live}}</ref>
| trenutačni klub = [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br> (''posudba iz [[Manchester United]]a'')
| broj u klubu = 19
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]]<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2017/08/30/manchester-city-left-baffled-asteenage-winger-jadon-sancho-goes/ |title=Exclusive: Manchester City left baffled as teenage winger Jadon Sancho goes walkabout |first=James |last=Ducker |newspaper=The Daily Telegraph |location=London |date=2017-08-30 |access-date=2018-10-13 |archive-date=2019-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707011501/https://www.telegraph.co.uk/football/2017/08/30/manchester-city-left-baffled-asteenage-winger-jadon-sancho-goes/ |url-status=live}}</ref>
| ugovor =
| mlade godine = [[2007.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2017.]]
| juniorski klubovi = [[Watford F.C.|Watford]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| godina = [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' <br> [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[Borussia Dortmund II]] <br> [[Borussia Dortmund]] <br> [[Manchester United]] <br> {{nowrap|→ [[Borussia Dortmund]] (posudba)}} <br> → [[Chelsea F.C.|Chelsea]] (posudba)
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}104 {{0}}{{0}}(38) <br> {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2021.]]
| reprezentacija = {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 16 godina|Engleska do 16]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 19 godina|Engleska do 19]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] <br>
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Svjetsko prvenstvo do 17 godina]]}}{{Medalja|Pobjednik|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina 2017.|2017.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]]}} <br> {{Medalja|Natjecanje|[[UEFA Liga nacija]]}}{{Medalja|Bronca|[[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}} <br> {{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]}}{{Medalja|Finalist|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}}
| bilješka =
| ažurirano = 1. rujna 2024.
}}
'''Jadon Malik Sancho''' ([[Camberwell]], [[25. ožujka]] [[2000.]]) [[Engleska|engleski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[Chelsea F.C.|Chelsea]].
== Osobni život ==
Sancho je rođen [[25. ožujka]] [[2000.]] u [[Camberwell]]u, [[Veliki London]].<ref>{{cite web |url=https://www.londonnewsonline.co.uk/south-londoner-jadon-sancho-could-make-full-england-debut-at-the-age-of-just-18/ |title=South Londoner Jadon Sancho could make full England debut – at the age of just 18 |first=Richard |last=Cawley |newspaper=South London Press |date=2018-10-09 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Njegovi roditelji su iz [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]].<ref>{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/introducing-jadon-sancho-borussia-dortmund-england-manchester-city-arsenal-458269.jsp |title=Introducing Jadon Sancho, Borussia Dortmund's English history-maker |publisher=Bundesliga |accessdate=2018-09-09 |archive-date=24. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190324221536/https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/introducing-jadon-sancho-borussia-dortmund-england-manchester-city-arsenal-458269.jsp |url-status=dead }}</ref><ref name="rise">{{cite news |url=https://www.skysports.com/football/news/11095/11553612/jadon-sancho-explains-his-rise-to-borussia-dortmund-from-kennington-estate |title=Jadon Sancho explains his rise to Borussia Dortmund from Kennington estate |publisher=Sky Sports |date=2018-11-16 |accessdate=2019-01-07}}</ref><ref>[https://talksport.com/football/430919/jadon-sancho-england-post-millennium-debut-croatia/ Bright future: Who is Jadon Sancho? England starlet dazzles in friendly against the USA] [[TalkSport]], 15 November 2018</ref> Odrastao je u [[Kennington]]u.<ref name="rise"/><ref name="living"/><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2018/oct/12/why-future-england-squads-will-have-heavy-south-london-accent |title=Why future England squads will have heavy south London accent |first=Ed |last=Aarons |newspaper=The Guardian |location=London |date=2018-10-12 |accessdate=2018-10-13}}</ref> Sancho se sprijateljio s [[Reiss Nelson|Reissom Nelsonom]], koji je živio u blizini i s kojim je zajedno igrao na omladinskim turnirima.<ref>{{cite web |title=Reiss Nelson and Jadon Sancho: England's 18-year-old best friends causing havoc in the Bundesliga |url=https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/jadon-sancho-reiss-nelson-best-friends-borussia-dortmund-hoffenheim-england-515518.jsp |publisher=Bundesliga |date=2018-10-12 |accessdate=2019-01-06 |archive-date=21. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181021215309/https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/jadon-sancho-reiss-nelson-best-friends-borussia-dortmund-hoffenheim-england-515518.jsp |url-status=dead }}</ref> Tijekom odrastanja njegov idol bio je [[Ronaldinho]] te je bio navijač [[Chelsea F.C.|Chelseaja]].<ref>{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/jadon-sancho-borussia-dortmund-english-wonderkid-idoliser-of-ronaldinho-510016.jsp |title=Jadon Sancho: An idoliser of Ronaldinho, Borussia Dortmund's English wonderkid |website=Bundesliga |access-date=2021-02-22 |archive-date=1. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210501055933/https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/jadon-sancho-borussia-dortmund-english-wonderkid-idoliser-of-ronaldinho-510016.jsp |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news |last=Wallace |first=Sam |date=2019-02-11 |title=Jadon Sancho: 'I hope I can give a positive message to kids from south London'|work=The Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2019/02/11/jadon-sancho-hope-can-give-positive-message-kids-south-london/ |url-access=subscription |access-date=2020-08-26 |issn=0307-1235 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114154303/https://www.telegraph.co.uk/football/2019/02/11/jadon-sancho-hope-can-give-positive-message-kids-south-london/ |url-status=live}}</ref>
== Klupska karijera ==
=== Rana karijera ===
Sancho je sa 7 godina počeo igrati za [[Watford F.C.|Watford]].<ref name="living"/> S 11 se godina zbog dugog putovanja na trening preselio u stan koji mu je osigurao klub.<ref name="rise"/><ref name="living">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/43147821 |title=Jadon Sancho: Borussia Dortmund's ex-Man City winger living the 'dream' |publisher=BBC Sport |first=Simon |last=Stone |date=2018-02-23 |accessdate=2019-01-07}}</ref> Kada je imao 14 godina, u ožujku 2015. godine prešao je u [[Manchester City F.C.|Manchester City]] za početnu naknadu od 66.000 funti, koja je mogla porasti do 500.000 funti.<ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-sign-14-year-old-prospect-8798045 |title=Man City sign 14-year-old prospect Jadon Sancho from Watford |newspaper=Manchester Evening News |first=Samuel |last=Luckhurst |date=2015-03-08 |accessdate=2019-01-07}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.watfordobserver.co.uk/sport/13926470.could-city-starlet-be-the-one-that-got-away-for-watford/ |title=Could Manchester City starlet Jadon Sancho become the player that got away for former club Watford? |first=Adam |last=Newson |newspaper=Watford Observer |date=2015-10-30 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Sancho je nastavio impresionirati svojim nastupima i zbog toga je [[Khaldoon Al Mubarak]], predsjednik Manchester Cityja, rekao da će ubrzo prijeći u prvu momčad.<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2017/may/31/manchester-city-youth-team-pep-guardiola-sancho-foden-diaz |title=Manchester City to promote trio of youngsters to Pep Guardiola's first team |first=Jamie |last=Jackson |newspaper=The Guardian |location=London |date=2017-05-31 |accessdate=2017-10-04}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/manchester-city-one-watch-jadon-10288612 |title=Manchester City one-to-watch: Jadon Sancho earning rave reviews |first=Simon |last=Bajkowski |newspaper=Manchester Evening News |date=2015-10-20 |accessdate=2018-10-11}}</ref> U srpnju 2017. Sancho je želio napustiti klub zbog spora oko novog ugovora.<ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/arsenal-battling-tottenham-manchester-city-10783582 |title=Arsenal battling Tottenham for Manchester City wonderkid Jadon Sancho as England U17 starlet stalls over new deal |first=Adrian |last=Kajumba |newspaper=Daily Mirror |location=London |date=2017-07-12 |accessdate=2018-10-11}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/transfer-news/man-city-arsenal-transfer-sancho-13363708 |title=Arsenal and Tottenham alerted over Jadon Sancho after Pep Guardiola omits him from tour |first=James |last=Robson |newspaper=Manchester Evening News |date=2017-07-21 |accessdate=2018-10-11}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/transfers/arsenal-transfer-news-latest-tottenham-circle-city-jadon-sancho-break-down-a7851981.html |title=Arsenal and Tottenham circle Jadon Sancho after youngster's contract talks with Manchester City break down |first=Jack |last=Pitt-Brooke |newspaper=The Independent |location=London |date=2017-07-20 |accessdate=2018-10-11}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/transfers/jadon-sancho-arsenal-tottenham-withdraws-manchester-city-training-force-move-a7873771.html |title=Arsenal and Tottenham target Jadon Sancho withdraws from Manchester City training in bid to force move |first=Jack |last=Pitt-Brooke |newspaper=The Independent |location=London |date=2017-08-02 |accessdate=2018-10-11}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2017/07/31/jadon-sanchos-manchester-city-future-doubt-fails-turn-training/ |title=Exclusive: Jadon Sancho's Manchester City future in doubt after he fails to turn up to training on 'several occasions' |first=James |last=Ducker |newspaper=The Daily Telegraph |location=London |date=2017-07-31 |accessdate=2018-10-11}}</ref>
=== Borussia Dortmund ===
Sancho je 31. kolovoza 2017. potpisao ugovor s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]] za naknadu od 8 milijuna funti te je odmah bio priključen prvoj momčadi.<ref>{{cite web |url=https://www.bvb.de/eng/News/Overview/Borussia-Dortmund-sign-top-talent-Jadon-Sancho |title=Borussia Dortmund sign top talent Jadon Sancho |publisher=Borussia Dortmund |date=2017-08-31 |accessdate=2018-10-11 |archive-date=28. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428061743/https://www.bvb.de/eng/News/Overview/Borussia-Dortmund-sign-top-talent-Jadon-Sancho/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2017/aug/31/jadon-sancho-borussia-dortmund-manchester-city |title=Jadon Sancho joins Borussia Dortmund from Manchester City for £8m |first=Ed |last=Aarons |newspaper=The Guardian |location=London |date=2017-08-31 |accessdate=2017-10-04}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/41118514 |title=Borussia Dortmund: Jadon Sancho joins German side from Manchester City |publisher=BBC Sport |date=2017-08-31 |accessdate=2017-10-04}}</ref> Za klub je debitirao 21. listopada u utakmici protiv [[Eintracht Frankfurt]]a kada je ušao kao zamjena šest minuta prije kraja utakmice koja je završila 2:2. Tada je postao prvi Englez koji je odigrao neku utakmicu [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]] za Dortmund.<ref>{{cite web |url=http://www.goal.com/en/news/england-wonderkid-sancho-makes-history-with-dortmund-debut/1mkgogjbdehug1m7bs69e36pdb |title=England wonderkid Sancho makes history with Dortmund debut |publisher=Goal.com |date=2017-10-21 |accessdate=2017-10-22}}</ref> Sancho je prvi put bio dio prve postave 14. siječnja 2018. protiv [[VfL Wolfsburg|Wolfsburga]]. Prvi profesionalni gol za Dortmund postigao je u utakmici protiv [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusena]], koju je Dortmund dobio s rezultatom 4:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/43851547 |title=Borussia Dortmund 4–0 Bayer 04 Leverkusen |publisher=BBC Sport |date=2018-04-21 |accessdate=2018-10-11}}</ref> U listopadu 2018. je potpisao novi ugovor s klubom koji vrijedi do 2022. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/jadon-sancho-extends-borussia-dortmund-contract-until-2022-514118.jsp |title=Jadon Sancho extends Borussia Dortmund contract until 2022 |publisher=Bundesliga |accessdate=2018-10-12 |archive-date=7. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407212351/https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/jadon-sancho-extends-borussia-dortmund-contract-until-2022-514118.jsp |url-status=dead }}</ref> Tog mjeseca proglašen je za najboljeg igrača mjeseca u Bundesligi.<ref name="BBC Sport">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/46240105 |title=Jadon Sancho: England star is Bundesliga player of the month for October |publisher=BBC Sport |date=2018-11-16 |accessdate=2018-11-16}}</ref> Utakmicom protiv [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]] odigrane 9. veljače 2019. postao je najmlađi igrač koji je postigao osam golova u jednoj sezoni Bundeslige.<ref>{{cite news |url=https://bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-dortmund-hoffenheim-live-line-ups-stats-sancho-pulisic-reus-alcacer-3219-2164 |title=Hoffenheim produce magnificent comeback to stun leaders Borussia Dortmund |publisher=Bundesliga |date=2019-02-09 |accessdate=2019-02-10}}</ref> Kasnije tijekom tog mjeseca, tada star 18 godina i 336 dana, postigao je gol za pobjedu nad Bayer Leverkusenom koji je poražen 3:2 te je time oborio rekord za najmlađeg igrača koji je postigao devet golova kojeg je prethodno držao [[Lukas Podolski]].<ref>{{cite news |url=https://bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-dortmund-bayer-leverkusen-live-line-ups-stats-reus-sancho-pulisic-bailey-bosz-3411-2532 |title=Mario Götze’s winner gives Dortmund victory over Leverkusen |publisher=Bundesliga |date=2019-02-24 |accessdate=2019-02-24}}</ref> Dana 13. travnja Sancho je zabio dva gola [[1. FSV Mainz 05|Mainzu]] te je time postao najmlađi igrač Dortmunda koji je postigao deset golova u jednoj sezoni Bundeslige.<ref>{{cite news |url=https://bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-dortmund-mainz-live-line-ups-stats-marco-reus-gotze-sancho-alcacer-3629 |title=Borussia Dortmund move provisionally top thanks to Jadon Sancho's brace against Mainz |publisher=Bundesliga |date=2019-04-13 |access-date=2019-04-14 |archive-date=2020-06-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200610154031/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-dortmund-mainz-live-line-ups-stats-marco-reus-gotze-sancho-alcacer-3629 |url-status=live}}</ref> U sezoni 2018./19. postigao je 12 golova i 14 asistencija u ligi te je imenovan članom najbolje momčadi lige za tu sezonu.<ref name="BundesligaTOTS">{{Cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/2018-19-team-of-the-season-ea-sports-fifa-fut-19-sancho-lewandowski-4790 |title=2018/19 Bundesliga Team of the Season |publisher=Bundesliga |date=2019-05-27 |access-date=2019-05-28 |archive-date=2020-06-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200617154143/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/2018-19-team-of-the-season-ea-sports-fifa-fut-19-sancho-lewandowski-4790 |url-status=live}}</ref> Dana 3. kolovoza 2019. u utakmici [[DFL-Supercup]]a protiv [[FC Bayern München|Bayerna Münchena]] koja je završila 2:0, Sancho je postigao jedan gol i asistenciju.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49221492 |title=German Supercup: Borussia Dortmund 2–0 Bayern Munich |publisher=BBC Sport |date=2019-08-03 |access-date=2019-08-04 |archive-date=2019-08-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808222942/https://www.bb3c.co.uk/sport/football/49221492 |url-status=live}}</ref> Tijekom veljače 2019. postigao je tri gola i tri asistencije u pet ligaških utakmica te je po drugi put u karijeri imenovan najboljim igračem mjeseca Bundeslige.<ref>{{cite news |title=Jadon Sancho named Bundesliga Player of the Month for February |website=BuliNews.com |url=https://bulinews.com/news/4809/jadon-sancho-named-bundesliga-player-the-month-for-february |date=2020-03-20 |access-date=2020-05-31 |archive-date=2020-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200805075745/https://bulinews.com/news/4809/jadon-sancho-named-bundesliga-player-the-month-for-february |url-status=live}}</ref> Dana 31. svibnja 2020. Sancho je [[SC Paderborn 07|Paderbornu]] zabio prvi [[hat-trick]] u karijeri.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/52867783 |title=SC Paderborn 1–6 Borussia Dortmund |date=2020-05-31 |access-date=2020-05-31 |publisher=BBC Sport |archive-date=2020-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200531191613/https://www.bbc.co.uk/sport/football/52867783 |url-status=live}}</ref> U finalu [[DFB-Pokal]]a odigranog 13. svibnja 2021. protiv [[RB Leipzig]]a zabio je dva gola.<ref>{{cite web |url=https://www.dfb.de/dfb-pokal/spieltag/?spieledb_path=%2Fmatches%2F2320839 |title=RB Leipzig 1–4 Borussia Dortmund |website=dfb.de |date=2021-05-13}}</ref><ref>{{cite web |url=https://apnews.com/article/bundesliga-borussia-dortmund-dortmund-europe-leipzig-57d576ad46190c226251b8f92669dbf8 |title=Borussia Dortmund beats Leipzig 4-1 in German Cup final |website=AP |date=2021-05-13}}</ref>
=== Manchester United ===
Dana 23. srpnja 2021. potpisao je petogodišnji ugovor s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]] s opcijom produženja ugovora na još jednu godinu.<ref>{{cite news |first=Mark |last=Froggatt |title=United complete the transfer of Sancho |url=https://www.manutd.com/en/news/detail/statement-man-utd-complete-transfer-of-jadon-sancho-from-borussia-dortmund |website=ManUtd.com |publisher=Manchester United |date=23. srpnja 2021. |access-date=23. srpnja 2021.}}</ref><ref>{{cite news |title=Jadon Sancho: England winger completes £73m move to Manchester United from Borussia Dortmund |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57827831 |work=BBC Sport |date=23. srpnja 2021. |access-date=23. srpnja 2021.}}</ref> Za novi klub je debitirao 14. kolovoza kada je [[Leeds United F.C.|Leeds United]] izgubio 5:1.<ref>{{cite news |first=Simon |last=Stone |title=Manchester United 5–1 Leeds United: Bruno Fernandes hat-trick earns hosts thumping win|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/58124893|work=BBC Sport|date=14 August 2021|access-date=14 August 2021 |archive-date=24 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210824131524/https://www.bbc.co.uk/sport/football/58124893|url-status=live}}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 23. studenog u utakmici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] protiv [[Villarreal CF|Villarreala]] koja je završila 0:2.<ref>{{cite news |first=Michael|last=Emons|title=Villarreal 0-2 Manchester United: Cristiano Ronaldo and Jadon Sancho goals seal last-16 spot |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/59380052 |website=BBC Sport |date=23 November 2021 |accessdate=23 November 2021 }}</ref> Pet dana kasnije postigao je svoj prvi [[FA Premier liga|ligaški]] gol i to protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] s kojim je Manchester United igrao 1:1.<ref>{{cite news |first=Phil |last=McNulty |title=Chelsea 1-1 Man Utd: Jorginho recovers from mistake to earn Blues a point |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/59363467 |website=BBC Sport |date=28 November 2021 |access-date=29 November 2021 }}</ref>
=== Borussia Dortmund (posudba) ===
Sancho je 11. siječnja 2024. posuđen bivšem klubu [[Borussia Dortmund|Borussiji Dortmund]] do kraja sezone.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/67880346 |title=Jadon Sancho: Man Utd winger returns to Borussia Dortmund on loan |website=BBC Sport |date=11 January 2024 |access-date=11 January 2024}}</ref> Borussia Dortmund navodno je platila 4 milijuna eura za tu posudbu.<ref>{{Cite news |last=Christenson |first=Marcus |last2=Romano |first2=Fabrizio |date=11 January 2024 |title='Like coming home': Jadon Sancho completes loan move to Dortmund |url=https://www.theguardian.com/football/2024/jan/11/jadon-sancho-completes-loan-move-to-borussia-dortmund-manchester-united |access-date=12 January 2024 |work=The Guardian}}</ref> Dva dana kasnije odigrao je svoju prvu utakmicu od kako se ponovno pridružio Borussiji Dortmund te je postigao asistenciju u [[Njemačka nogometna Bundesliga|ligaškoj]] utakmici protiv [[SV Darmstadt 98|Darmstadta 98]] koja je završila 0:3.<ref>{{Cite web |date=13 January 2024 |title=Jadon Sancho: Man Utd winger marks Borussia Dortmund return with assist and says he wants 'to be happy again' |url=https://www.skysports.com/football/news/11095/13047866/jadon-sancho-man-utd-winger-marks-borussia-dortmund-return-with-assist-and-says-he-wants-to-be-happy-again |access-date=14 January 2024 |publisher=Sky Sports}}</ref> U prvoj polufinalnoj utakmici [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Lige prvaka 2023./24.]] odigranoj 1. svibnja protiv [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]], Sancho je imao 12 [[dribling]]a što je najveći broj driblinga koji je imao neki igrač u polufinalu UEFA Lige prvaka od [[Lionel Messi|Lionela Messija]] 2008.<ref>{{cite web |last=Burke |first=Elias |url=https://theathletic.com/5465601/2024/05/02/jadon-sancho-performance-dortmund-psg/ |title=The night Jadon Sancho reminded the world (and Manchester United) of his brilliance |publisher=The Athletic |date=2 May 2024 }}</ref> Igrao je u [[Finale UEFA Lige prvaka 2024.|finalu UEFA Lige prvaka 2023./24.]] u kojem je Borussia Dortmund izgubila 0:2 od [[Real Madrid C.F.|Real Madrida]].<ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/hummels-target-dortmund-knock-psg-out-reach-final-2024-05-07/ |title=Hummels on target as composed Dortmund knock PSG out to reach final |first=Julien |last=Pretot | website= REUTERS |date=7 May 2024 | access-date=7 May 2024}}</ref>
=== Chelsea (posudba) ===
Sancho je 31. kolovoza 2024. posuđen [[Chelsea F.C.|Chelseaju]] s obvezom otkupa.<ref>{{cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/jadon-sancho-completes-chelsea-move|title=Jadon Sancho completes Chelsea move! |publisher=Chelsea F.C. |date=31 August 2024|access-date=31 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/cdxlzxllykjo|title=Chelsea sign Sancho on loan from Man Utd|website=BBC Sport|date=31 August 2024|access-date=31 August 2024}}</ref>
== Reprezentativna karijera ==
=== Omladinska karijera ===
U svibnju 2017. Sancho je kao dio [[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleske reprezentacije do 17 godina]] stigao do finala [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskog prvenstva]] i proglašen je najboljim igračem natjecanja.<ref name="GoldenPlayer">{{cite web |url=https://www.uefa.com/under17/history/season=2017/goldenplayer/index.html |title=2017: Jadon Sancho |first=Wayne |last=Harrison |publisher=UEFA |date=2017-05-26 |accessdate=2018-10-11}}</ref> U rujnu 2017. pozvan je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Svjetsko prvenstvo do 17 godina]], ali je njegov novi klub odbijao pozive.<ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/england-starlet-jadon-sancho-centre-11257795 |title=England starlet Jadon Sancho at centre of a tug-of-war between Borussia Dortmund and the FA |first=Adrian |last=Kajumba |newspaper=Daily Mirror |location=London |date=2017-09-29 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Dvije strane na kraju su se dogovorile da će Sancho sudjelovati u grupnoj fazi natjecanja, ali da nije sigurno hoće li igrati ako Engleska prođe u nokaut fazu.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/41495760 |title=Jadon Sancho joins England U-17 World Cup squad |first=Simon |last=Stone |publisher=BBC Sport |date=2017-10-04 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Sancho je 8. listopada postigao dva gola na utakmici protiv [[Čileanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Čilea]] koji je poražen 0:4.<ref>{{cite news |url=https://www.skysports.com/football/news/12016/11072533/chile-0-4-england-jadon-sancho-scores-twice-in-world-cup-opener |title=Chile 0–4 England: Jadon Sancho scores twice in World Cup opener |publisher=Sky Sports |date=2017-10-08 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Tijekom utakmice protiv [[Japanska nogometna reprezentacija do 17 godina|Japana]] 16. listopada Sancha je klub povukao iz natjecanja.<ref name="rise"/><ref name="living"/><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/41640896 |title=Under-17 World Cup: England's Jadon Sancho called back by Borussia Dortmund |publisher=BBC Sport |date=2017-10-16 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Sancho je 2. studenog 2017. prvi put pozvan u [[Engleska reprezentacija do 19 godina|Englesku reprezentaciju do 19 godina]] i pridružio im se u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europsko prvenstvo]].<ref>{{cite news |url=https://www.skysports.com/football/news/12016/11109674/jadon-sancho-named-in-england-u19-squad |title=Jadon Sancho named in England U19 squad |first=Joe |last=Shread |publisher=Sky Sports |date=2017-11-02 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Debitirao je na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka do 19 godina|Farskih Otoka]], koju je Engleska dobila 6:0.<ref>{{cite web |url=http://www.thefa.com/news/2017/nov/08/england-u19s-6-0-faroe-islands-report-081117 |title=Young Lions start Euro defence with 6:0 win over Faroe Islands as Nketiah bags four |first=Nicholas |last=Veevers |publisher=The Football Association |date=2017-11-08 |accessdate=2018-10-11}}</ref> Igrao je u utakmici protiv [[Islandska nogometna reprezentacija do 19 godina|Islanda]], koju je Engleska dobila 2:1.<ref>{{cite web |url=http://www.thefa.com/news/2017/nov/11/england-u19s-iceland-euro-qualifier-report-111117 |title=England U19s make it two wins from two games with a dramatic victory over Iceland |publisher=The Football Association |date=2017-11-11 |accessdate=2018-01-20}}</ref> Sancho je postigao jedini gol na utakmici protiv [[Bugarska nogometna reprezentacija do 19 godina|Bugarske]], što je omogućilo Engleskoj da ostane na vrhu svoje grupe.<ref>{{cite web |url=http://www.thefa.com/news/2017/nov/14/england-u19s-bulgaria-euro-qualifier-report-141117 |title=Jadon Sancho's first-half goal seals top spot for England in U19 Euro qualifying |publisher=The Football Association |date=2017-11-14 |accessdate=2018-01-20}}</ref> Kada je ušao kao zamjena na utakmici protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija do 19 godina|Mađarske]] 21. ožujka 2018. postigao je posljednji gol za 4:1.<ref>{{cite web |url=http://www.thefa.com/news/2018/mar/21/england-u19s-hungary-report-210318 |title=Goals from Mason Mount, Reiss Nelson (2) and Jadon Sancho seals Euro victory for U19s |publisher=The Football Association |date=2018-03-21 |accessdate=2018-03-22}}</ref>
=== Seniorska karijera ===
Nakon odličnog početka nove sezone Sancho je 4. listopada 2018. godine dobio poziv od [[Engleska nogometna reprezentacija|A selekcije Engleske reprezentacije]] za nastup u [[UEFA Liga nacija|UEFA Ligi nacija]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45744731 |title=James Maddison, Jadon Sancho and Mason Mount named in England squad |publisher=BBC Sport |date=2018-10-04 |accessdate=2018-10-04}}</ref> Debitirao je 12. listopada u utakmici Lige nacije protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] bez golova, kada je ušao kao zamjena u 78. minuti.<ref name="rise"/><ref name="Croatia">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45755081 |title=Croatia 0–0 England |first=Phil |last=McNulty |publisher=BBC Sport |date=2018-10-12 |accessdate=2018-10-12}}</ref> Svoju prvu kvalifikacijsku utakmicu za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] odigrao je 22. ožujka 2019. protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] koju je Engleska dobila 5:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/47578575 |title=England 5–0 Czech Republic |first=Phil |last=McNulty |publisher=BBC Sport |date=2019-03-22 |accessdate=2019-03-23}}</ref> Svoja prva dva gola za reprezentaciju zabio je 10. rujna 2019. u kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo 2020. protiv [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosova]] koji je izgubio 5:3.<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/sep/10/england-kosovo-euro-2020-qualifying-match-report |title=Jadon Sancho the difference as blunders mar England's 5-3 win against Kosovo |work=The Guardian |last=Taylor |first=Daniel |date=2019-09-10 |access-date=2019-09-17 |archive-date=2019-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191129010417/https://www.theguardian.com/football/2019/sep/10/england-kosovo-euro-2020-qualifying-match-report |url-status=live}}</ref> Bio je dio momčadi koja je osvojila srebro na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]]<ref>{{cite news |last1=Edwards |first1=Joe |title=Wolves skipper Conor Coady hailed England's 'player of the tournament' |url=https://www.expressandstar.com/sport/football/wolverhampton-wanderers-fc/2021/07/07/wolves-skipper-conor-coady-hailed-englands-player-of-the-tournament/ |access-date=12 July 2021 |newspaper=Express & Star |date=7 July 2021 |archive-date=23. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220723193753/https://www.expressandstar.com/sport/football/wolverhampton-wanderers-fc/2021/07/07/wolves-skipper-conor-coady-hailed-englands-player-of-the-tournament/ |url-status=dead }}</ref>
== Priznanja ==
=== Individualna ===
* Najbolji igrač [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskog prvenstva do 17 godina]]: 2017.<ref name="GoldenPlayer"/>
* Član momčad natjecanja Europskog prvenstva do 17 godina: 2017.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/under17/season=2017/technical-report/uefa-technical-team/index.html |title=The UEFA technical team: Team of the Tournament |publisher=UEFA |access-date=2018-10-11 |archive-date=2017-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810035642/https://www.uefa.com/under17/season=2017/technical-report/uefa-technical-team/index.html |url-status=live}}</ref>
* Igrač mjeseca Bundeslige: listopada 2018.,<ref name="BBC Sport"/> veljače 2020.,<ref>{{cite web |title=Bundesliga Player of the Month |publisher=[[Njemačka nogometna Bundesliga |Bundesliga]] |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-2019-20-ea-sports-fifa-20-6883 |access-date=2020-03-20 |archive-date=2020-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200404161121/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-2019-20-ea-sports-fifa-20-6883 |url-status=live}}</ref> veljače 2021.<ref>{{Cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-vote-fifa-21-ea-sports-20-21-season-13184 |title=Jadon Sancho named Bundesliga February Player of the Month |publisher=[[Bundesliga]] |date=2021-03-20 |accessdate=2021-03-26}}</ref>
* Gol mjeseca Bundeslige: veljače 2019.<ref>{{Cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/goal-of-the-month-2018-19-bayern-munich-borussia-dortmund-schalke-rb-leipzig-2747-1210 |title=Vote for March's Goal of the Month |publisher=Bundesliga |date=2019-04-11 |access-date=2019-04-01 |archive-date=2019-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191129184014/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/goal-of-the-month-2018-19-bayern-munich-borussia-dortmund-schalke-rb-leipzig-2747-1210 |url-status=live}}</ref>
* Mjesec sezone Bundeslige: 2018./19.,<ref name="BundesligaTOTS"/> 2019./20.<ref>{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/fantasy-manager-team-of-the-season-2019-20-lewandowski-sancho-werner-11789 |title=Bundesliga Fantasy Manager Team of the Season 2019/20 |publisher=Bundesliga |date=2020-08-28 |access-date=2020-09-02}}</ref>
* Mjesec sezone prema izboru [[Vereinigung der Vertragsfussballspieler|VDV-a]]: 2018./19.<ref>{{Cite web |url=https://en.onefootball.com/marco-reus-wins-vdv-player-of-the-season-award/ |title=Marco Reus wins VDV Player of the Season award |publisher=OneFootball.com |date=2019-06-05 |access-date=2019-06-06 |archive-date=2020-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200504200315/https://en.onefootball.com/marco-reus-wins-vdv-player-of-the-season-award/ |url-status=live}}</ref>
* Momčad sezone prema izboru [[Kicker-Sportmagazin|kickera]]: 2018./19.,<ref>{{cite web |url=https://www.kicker.de/749699/slideshow |title=Die kicker-Elf des Jahres – mit Sancho und vier Bayern (2018/19) |publisher=kicker |date=2019-05-21 |access-date=2020-07-03}}</ref> 2019./20.<ref>{{cite web |url=https://www.kicker.de/778646/slideshow |title=Sechsmal Bayern, einmal Gladbach: Die kicker-Elf der Saison (2019/20) |publisher=kicker |date=2020-07-03 |access-date=2020-09-03}}</ref>
* [[Goal (web-stranica)|Goal]] NxGn: 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.goal.com/en/news/jadon-sancho-beats-vinicius-jr-to-win-nxgn-award-for-worlds-best-/vntibsmdovq13jr58m1afntl |title=Jadon Sancho beats Vinicius Jr to win NxGn award for world's best teenage talent |website=Goal.com |publisher=Perform Group |date=2019-03-20 |access-date=2019-03-22 |archive-date=2019-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407013903/https://www.goal.com/en/news/jadon-sancho-beats-vinicius-jr-to-win-nxgn-award-for-worlds-best-/vntibsmdovq13jr58m1afntl |url-status=live}}</ref>
* Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a: 2020./21.
=== Klupska ===
;Borussia Dortmund
* [[DFB-Pokal]]: 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.kicker.de/leipzig-gegen-dortmund-2021-dfb-pokal-4704927/aufstellung |title=DFB-Pokal 2020/21, Finale in Berlin: RB Leipzig 1:4 Borussia Dortmund: Takt. aufstellung |trans-title=DFB-Pokal 2020/21, Final in Berlin: RB Leipzig 1:4 Borussia Dortmund: Tactical lineup |website=Kicker |publisher=Olympia-Verlag |access-date=23 June 2021 |archive-date=13 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210513224150/https://www.kicker.de/leipzig-gegen-dortmund-2021-dfb-pokal-4704927/aufstellung |url-status=live}}</ref>
* [[DFL-Supercup]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.kicker.de/4574262/aufstellung/borussia-dortmund-17/bayern-muenchen-14 |title=Supercup 2019, Finale in Dortmund: Borussia Dortmund 2:0 Bayern München: Takt. aufstellung |trans-title=Supercup 2019, Final in Dortmund: Borussia Dortmund 2:0 Bayern München: Tactical lineup |website=kicker |publisher=Olympia-Verlag |access-date=2020-09-05 |archive-date=2021-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114154256/https://www.kicker.de/dortmund-gegen-bayern-2019-dfl-supercup-4574262/aufstellung |url-status=live}}</ref>
*[[UEFA Liga prvaka]] (finalist): [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cpwwzn317gdt |title= Real Madrid 2–0 Borussia Dortmund |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=1 June 2024 |access-date=1 June 2024}}</ref>
'''Manchester United'''
*[[Engleski Liga kup]]: 2022./23.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/64693810 |title=Manchester United 2–0 Newcastle United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=26 February 2023 |access-date=26 February 2023}}</ref>
*[[FA kup]] (finalist): 2022./23.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=15 November 2023}}</ref>
=== Reprezentativna ===
;Engleska do 17 godina
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina]]: 2017.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/41788830 |title=England win U17 World Cup: Young Lions fight back to beat Spain in final |first=Tom |last=Rostance |publisher=BBC Sport |date=2017-10-28 |access-date=2018-10-11 |archive-date=2020-02-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215095240/https://www.bbc.co.uk/sport/football/41788830 |url-status=live}}</ref>
* [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina]] (doprvak): 2017.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/under17/season=2017/matches/round=2000714/match=2022691/lineups/index.html |title=Spain 2–2 England: Line-ups |publisher=UEFA |access-date=2018-10-11 |archive-date=2019-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420132329/https://www.uefa.com/under17/season%3D2017/matches/round%3D2000714/match%3D2022691/lineups/index.html |url-status=live}}</ref>
;Engleska
* [[UEFA Liga nacija]] (treće mjesto): [[UEFA Liga nacija 2018./19.|2018./19.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48191915 |title=Switzerland 0–0 England |first=Phil |last=McNulty |publisher=BBC Sport |date=2019-06-09 |access-date=2019-06-12 |archive-date=2019-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191015155941/https://www.bbc.co.uk/sport/football/48191915 |url-status=live}}</ref>
* [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] (finalist): [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51198762 |title=Italy 1–1 England |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=11 July 2021 |access-date=17 July 2021}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [https://www.bvb.de/eng/Teams/First-Team/Jadon-Sancho Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200410095945/https://www.bvb.de/eng/Teams/First-Team/Jadon-Sancho |date=10. travnja 2020. }}, [[Borussia Dortmund]]
* [https://www.thefa.com/england/mens-seniors/squad/jadon-sancho Profil], [[Engleski nogometni savez]]
{{Sastav - Chelsea F.C.}}
{{Sastav Engleska 2020. EP}}
{{GLAVNIRASPORED:Sancho, Jadon}}
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Watforda F.C.]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
54up99n08kkwxafgzcj9ja9e7i15hy6
UEFA Liga prvaka 2021./22.
0
705452
7088137
6991112
2024-12-14T01:33:54Z
Croxyz
205325
7088137
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime = UEFA Liga prvaka 2021./22.
| izvorni_naziv =
| slika = [[Datoteka:StadeFranceNationsLeague2018.jpg|250 px]]
| opis = [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju na kojem je igrana [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalna utakmica]].
| domaćin =
| datum = [[22. lipnja]] – [[25. kolovoza]] [[2021.]] (kvalifikacije) <br> [[14. rujna]] [[2021.]] – [[28. svibnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br />80 (kvalifikacije)
| konfederacije =
| stadioni =
| gradovi =
| prvaci = {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]]
| broj = 14
| drugi = {{Z|ENG}} [[Liverpool|Liverpool]]
| treći =
| četvrti =
| utakmice = 125
| golovi = 380
| gledanost = 4402255
| naj_strijelac = {{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]], 15 golova)
| naj_igrač = {{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Best">{{cite news|date=31 May 2022|title=Karim Benzema named 2021/22 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15465014cfaf-b4d5f6398256-1000--karim-benzema-named-2021-22-uefa-champions-league-player-of-the/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref>
| naj_mladi = {{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Young">{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref>
| naj_vratar =
| fair-play =
| prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]
| sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]
}}
'''UEFA Liga prvaka 2021./22.''' bila je 67. sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 30. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju je sudjelovalo 80 momčadi iz 54 nogometnih saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Chelsea F.C.|Chelsea]].
Natjecanje je osvojio [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] dobivši [[Liverpool F.C.|Liverpool]] 1:0 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalnoj utakmici]] koja je odigrana na stadionu [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju.
== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2021./2022. ukupno je sudjelovalo 80 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2021/22-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2021/22 Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2021 |access-date=30. travnja 2021.}}</ref>
* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] i [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.
== Zemlje sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2020. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2015./16. do 2019./20.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |title=Association coefficients 2019/20 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2020 |access-date=24. kolovoza 2020. |archive-date=4. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191204125228/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |url-status=live}}</ref>
{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.'''
|-valign=top style="font-size:90%"
|
{| class="wikitable"
|-
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
!Bilješke
|-
!1.
|{{Z|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|102,283
|align=center rowspan=4|4
|<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small>
|-
!2.
|{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|90,462
|
|-
!3.
|{{Z|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|74,784
|
|-
!4.
|{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|70,653
|
|-
!5.
|{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|59,248
|align=center rowspan=2|3
|
|-
!6.
|{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|49,449
|
|-
!7.
|{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|45,549
|align=center rowspan=9|2
|
|-
!8.
|{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|37,900
|
|-
!9.
|{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|36,100
|
|-
!10.
|{{Z|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|35,750
|
|-
!11.
|{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|33,600
|
|-
!12.
|{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|32,925
|
|-
!13.
|{{Z|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|29,250
|
|-
!14.
|{{Z|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|27,875
|
|-
!15.
|{{Z|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|27,300
|
|-
!16.
|{{Z|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|26,750
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{Z|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|26,400
|
|-
!18.
|{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|26,300
|
|-
!19.
|{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|25,500
|
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
!Bilješke
|-
!20.
|{{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|24,875
|align=center rowspan=11|1
|
|-
!21.
|{{Z|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|22,750
|
|-
!22.
|{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|21,750
|
|-
!23.
|{{Z|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|19,625
|
|-
!24.
|{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|19,250
|
|-
!25.
|{{Z|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|18,875
|
|-
!26.
|{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|18,750
|
|-
!27.
|{{Z|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|17,375
|
|-
!28.
|{{Z|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|16,700
|
|-
!29.
|{{Z|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|16,625
|
|-
!30.
|{{Z|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|15,875
|
|-
!31.
|{{Z|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|13,500
|align=center|0
|
|-
!32.
|{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|13,000
|align=center rowspan=6|1
|
|-
!33.
|{{Z|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|12,875
|
|-
!34.
|{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,000
|
|-
!35.
|{{Z|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|7,875
|
|-
!36.
|{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|7,625
|
|-
!37.
|{{Z|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|7,625
|
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Rang
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />timova
!Bilješke
|-
!38.
|{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|7,375
|align=center rowspan=18|1
|
|-
!39.
|{{Z|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,375
|
|-
!40.
|{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|6,875
|
|-
!41.
|{{Z|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|6,750
|
|-
!42.
|{{Z|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|6,700
|
|-
!43.
|{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|6,500
|
|-
!44.
|{{Z|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|5,750
|
|-
!45.
|{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|5,750
|
|-
!46.
|{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|5,375
|
|-
!47.
|{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,000
|
|-
!48.
|{{Z|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|4,875
|
|-
!49.
|{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|4,750
|
|-
!50.
|{{Z|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|4,375
|
|-
!51.
|{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|4,375
|
|-
!52.
|{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|4,000
|
|-
!53.
|{{Z|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|3,750
|
|-
!54.
|{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|2,831
|
|-
!55.
|{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|0,666
|
|}
|}
== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=16. veljače 2020. |archive-date=4. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live}}</ref>
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|<center>—</center>
|-
! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(32 momčadi)
|
* 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola
|-
! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (26 momčadi)
!Put prvaka<br>(20 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta
|
* 16 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka<br>(6 momčadi)
|
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta
|<center>—</center>
|-
! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi)
!Put prvaka<br>(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta
|
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(8 momčadi)
|
* 3 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 3 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi)
!Put prvaka<br>(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}
== Timovi ==
{| class="wikitable"
|+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Timovi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style="min-width:10em"|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ([[FA Premier liga 2020./21.|4.]])<sup>[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|LP]]</sup>
|style="min-width:10em"|{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] ([[La Liga 2020./21.|7.]])<sup>[[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]]</sup>
|style="min-width:10em"|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|1.]])
|style="min-width:10em"|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|2.]])
|-
|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2020./21.|3.]])
|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] ([[La Liga 2020./21.|4.]])
|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2020./21.|1.]])
|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2020./21.|2.]])
|-
|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2020./21.|3.]])
|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|1.]])
|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|2.]])
|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|3.]])
|-
|{{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|4.]])
|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] ([[Serie A 2020./21.|1.]])
|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ([[Serie A 2020./21.|2.]])
|{{Z|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] ([[Serie A 2020./21.|3.]])
|-
|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2020./21.|4.]])
|{{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ([[Ligue 1 2020./21.|1.]])
|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2020./21.|2.]])
|{{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]])
|-
|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]])
|{{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|1.]])
|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|1.]])
|{{Z|UKR}} [[Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2020./21.|1.]])
|{{Z|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] ([[Süper Lig 2020./21.|1.]])
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=2|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|1.]])
|{{Z|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]] ([[Danska Superliga 2020./21.|1.]])
|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|1.]])
|{{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|1.]])
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] ([[Ligue 1 2020./21.|3.]])
|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|3.]])
|{{Z|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|2.]])
|{{Z|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|2.]])
|-
|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|2.]])
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] ([[Ciparska prva divizija 2020./21.|1.]])
|{{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2020./21.|1.]])
|{{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2020./21.|1.]])
||{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2020./21.|1.]])
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2020./21.|2.]])
|{{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2020./21.|2.]])
|{{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|2.]])
|{{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2020./21.|2.]])
|-
|{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|2.]])
|{{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|2.]])
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=9|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
|{{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2020./21.|1.]])
|{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] ([[Allsvenskan 2020.|1.]])
|{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] ([[Eliteserien 2020.|1.]])
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] ([[Izraelska premijer liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] ([[Kazahstanska Super Liga 2020.|1.]])
|{{Z|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] ([[Bjeloruska Premier liga 2020.|1.]])
|{{Z|AZE}} [[Neftçi Baku]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2020./21.|1.]])
|{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{Z|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2020./21.|1.]])
|{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2020./21.|1.]])
|{{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2020./21.|1.]])
|{{Z|SLO}} [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2020./21.|1.]])
|{{Z|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ([[Luksemburška prva liga 2020./21.|1.]])
|{{Z|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] ([[A Lyga 2020.|1.]])
|{{Z|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]] ([[Premijer liga Armenije 2020./21.|1.]])
|-
|{{Z|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2020.|1.]])
|{{Z|ALB}} [[KS Teuta|Teuta]] ([[Albanska Superliga 2020./21.|1.]])
|{{Z|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija Tetovo]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2020./21.|2.]])
|{{Z|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|1.]])
|-
|{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2020.|1.]])
|{{Z|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] ([[Irska Premier liga 2020.|1.]])
|{{Z|FIN}} [[HJK Helsinki|HJK]] ([[Veikkausliiga 2020.|1.]])
|{{Z|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2020.|1.]])
|-
|{{Z|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] ([[Malteška Premier liga 2020./21.|2.]])
|{{Z|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2020.|1.]])
|{{Z|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] ([[Velška premijer liga 2020./21.|1.]])
|{{Z|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2020./21.|1.]])
|-
|{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps ]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2020./21.|1.]])
|{{Z|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2020./21.|1.]])
|{{Z|EST}} [[FC Flora|Flora]] ([[Meistriliiga 2020.|1.]])
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{Z|KOSV}} [[KF Prishtina|Prishtina]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2020./21.|1.]])
|{{Z|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB]] ([[Nogometna liga Farskih otoka 2020.|1.]])
|{{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] ([[Primera Divisió 2020./21.|1.]])
|{{Z|SMR}} [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2020./21.|1.]])
|}
== Kalendar natjecanja ==
{| class="wikitable"
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 8. lipnja 2021.
| 22. lipnja 2021. (polufinale)
| 25. lipnja 2021. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 15. lipnja 2021.
| 6. – 7. srpnja 2021.
| 13. – 14. srpnja 2021.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 16. lipnja 2021.
| 20. – 21. srpnja 2021.
| 27. – 28. srpnja 2021.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 19. srpnja 2021.
| 3. – 4. kolovoza 2021.
| 10. kolovoza 2021.
|-
| Doigravanje
| 2. kolovoza 2021.
| 17. – 18. kolovoza 2021.
| 24. – 25 kolovoza 2021.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 26. kolovoza 2021.
|colspan=2 align=center| 14. – 15. rujna 2021.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 28. – 29. rujna 2021.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 19. – 20. listopada 2021.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 2. – 3. studenog 2021.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 23. – 24. studenog 2021.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 7. – 8. prosinca 2021.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 13. prosinca 2021.
| 15. – 16. i 22. – 23. veljače 2022.
| 8. – 9. i 15. – 16. ožujka 2022.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 18. ožujka 2022.
| 5. – 6. travnja 2022.
| 12. – 13. travnja 2022.
|-
| Polufinale
| 26. – 27. travnja 2022.
| 3. – 4. svibnja 2022.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 28. svibnja 2022.
|}
== Kvalifikacije ==
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 8. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PR">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001302/ |title=UEFA Champions League preliminary round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=8. lipnja 2021. |access-date=8. lipnja 2021.}}</ref> Polufinalne utakmice odigrane su 22. lipnja, a finalna 25. lipnja 2021.
[[KF Prishtina|Prishtina]] koja je pobjednik predeliminacijskog kola, plasirala se u prvo kvalifikacijsko kolo natjecanja, dok su gubitnici polufinalih i finalne utakmice prebačeni u drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]]
{| class=wikitable
|-
!width=230| Prva momčad
! style="width:70px; text-align:center;"| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] {{Z|SMR}} || align=center | 0:2 || {{Z|KOSV}} '''[[KF Prishtina|Prishtina]]'''
|-
| align=right | [[Havnar Bóltfelag|HB]] {{Z|OVČ}} || align=center | 0:1 || {{Z|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' {{Z|KOSV}} || align=center | 2:0 || {{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]]
|}
=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q1">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001304/ |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=15. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 6. i 7. srpnja, a uzvratne 13. i 14. srpnja 2021.
Pobjednici prvog kvalifikacijskog kola igraju drugo kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22., dok gubitnici igraju drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]]
{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult| [[CS Fola Esch|Fola Esch]]| {{Z|LUKS}} | 2:7 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{Z|GIB}} | 2:2 | 0:5 }}
{{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 3:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{Z|IRS}} | 2:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF|Malmö]]''' | {{Z|ŠVE}} | 2:1 | [[Riga FC|Riga]] | {{Z|LAT}} | 1:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NOR}} | 2:5 | '''[[Legia Varšava]]''' | {{Z|POLJ}} | 2:3 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{Z|WAL}} | 2:3 | '''[[Alaškert FK|Alaškert]]''' | {{Z|ARM}} | 2:2 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[HJK Helsinki]]''' | {{Z|FIN}} | 7:1 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{Z|CG}} | 3:1 | 4:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|RUM}} | 4:3 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{Z|BIH}} | 3:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{Z|MAK}} | 0:6 | '''[[NŠ Mura|Mura]]''' | {{Z|SLO}} | 0:1 | 0:5}}
{{TwoLegResult| [[KS Teuta|Teuta]] | {{Z|ALB}} | 0:5 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{Z|MOL}} | 0:4 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{Z|GRU}} | 2:4 | '''[[Neftçi Baku|Neftçi]]''' | {{Z|AZE}} | 1:2 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{Z|IZR}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{Z|BJE}} | 1:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 6:1 | [[KF Prishtina|Prishtina]] | {{Z|KOSV}} | 3:0 | 3:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LIT}} | 5:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{Z|SJI}} | 3:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{Z|EST}} | 5:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{Z|MLT}} | 2:0 | 3:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{Z|HRV}} | 5:2 | [[Valur]] | {{Z|ISL}} | 3:2 | 2:0 }}
|}
=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q2">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001305/ |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. lipnja 2021. |access-date=16. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 20. i 21. srpnja, a uzvratne 27. i 28. srpnja 2021.
Pobjednici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]]
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{Z|HRV}} | 3:0 | [[AC Omonia|Omonia]] | {{Z|CIP}} | 2:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{Z|SLK}} | 2:3 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{Z|ŠVI}} | 0:0 | 2:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | {{Z|POLJ}} | 3:1 | [[FC Flora|Flora]] | {{Z|EST}} | 2:1 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[Alaškert FK|Alaškert]] | {{Z|ARM}} | 1:4 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{Z|MOL}} | 0:1 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]''' | {{Z|GRČ}} | 2:0 | [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{Z|AZE}} | 1:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|KAZ}} | 2:6 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] '''| {{Z|SRB}} | 2:1 | 0:5 }}
{{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|RUM}} | 1:2 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 4:3 | [[HJK Helsinki|HJK]] | {{Z|FIN}} | 2:1 | 2:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 5:1 | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{Z|LIT}} | 2:0 | 3:1 }}
{{TwoLegResult| [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] | {{Z|SLO}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 0:0 | 1:3 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{Z|AUT}} | 2:3 | '''[[Sparta Prag]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 2:1 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|ŠKO}} | 2:3 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} | 1:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{Z|NIZ}} | 7:2 | [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|TUR}} | 5:1 | 2:1 }}
|}
=== Treće kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 19. srpnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q3">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001306/ |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=19. srpnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 3. i 4. kolovoza, a uzvratne 10. kolovoza 2021.
Pobjednici trećeg kvalifikacijskog kola igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili prvaci igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], dok gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili neprvaci igraju grupnu fazu UEFA Europske lige 2021./22.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{Z|HRV}} | 2:1 | [[Legia Varšava]] | {{Z|POLJ}} | 1:1 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{Z|RUM}} | 2:4 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{Z|ŠVI}} | 1:1 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|GRČ}} | 3:3 <br> (1:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 1:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|SRB}} | 1:2 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{Z|MOL}} | 1:1 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 4:2 | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ŠKO}} | 2:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 2:1 | [[Slavia Prag]] | {{Z|ČEŠ}} | 2:0 | 0:1 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{Z|NIZ}} | 4:0 | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|DAN}} | 3:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | {{Z|RUS}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[KRC Genk|Genk]] | {{Z|BEL}} | 2:4 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{Z|UKR}} | 1:2 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| [[Sparta Prag]] | {{Z|ČEŠ}} | 1:5 | '''[[AS Monaco FC|Monaco]]''' | {{Z|FRA}} | 0:2 | 1:3 }}
|}
=== Doigravanje ===
Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PO">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001307/ |title=UEFA Champions League play-off round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2. kolovoza 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 17. i 18. kolovoza, a uzvratne 24. i 25. kolovoza 2021.
Pobjednici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22, dok gubitnici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]]
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} | 4:2 | [[Brøndby IF|Brøndby]] | {{Z|DAN}} | 2:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{Z|ŠVI}} | 6:4 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|MAĐ}} | 3:2 | 3:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 3:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} | 2:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{Z|MOL}} | 3:0 | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|HRV}} | 3:0 | 0:0 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|FRA}} | 2:3 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{Z|UKR}} | 0:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 2:1 | [[PSV Eindhoven]] | {{Z|NIZ}} | 2:1 | 0:0 }}
|}
== Grupna faza ==
Ždrijeb za grupnu fazu održan je u [[Istanbul|Carigradu]] 26. kolovoza 2021. u 18:00 po CEST-u.<ref name="ExCo">{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/mediaservices/mediareleases/news/026b-12c542441355-1c2040c5e54b-1000/ |title=Venues appointed for club competition finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. srpnja 2021. |access-date=16. srpnja 2021.}}</ref><ref name="draw GS">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001308/ |title=UEFA Champions League group stage draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021.}}</ref> 32 momčadi podijeljene su u osam grupa po četiri momčadi. Momčadi iz istog nogometnog saveza ne mogu nastupati u istoj grupi.
Prvoplasirani i drugoplasirani svake grupe igraju osminu finala, trećeplasirani igraju doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], a četvrtoplasirani ispadaju iz svih europskih natjecanja.
[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] prvi put igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. Ujedno je i prvi klub iz [[Moldavija|Moldavije]] koji igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka.
=== Grupa A ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|6
|4
|0
|2
|18
|10
| +8
|'''12'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|6
|3
|2
|1
|13
|8
| +5
|'''11'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|6
|2
|1
|3
|15
|14
| +1
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|6
|1
|1
|4
|6
|20
| –14
|'''4'''
|
|}
=== Grupa B ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|6
|6
|0
|0
|17
|6
| +11
|'''18'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|6
|2
|1
|3
|7
|8
| –1
|'''7'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|6
|1
|2
|3
|4
|11
| –7
|'''5'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
|6
|1
|1
|4
|6
|9
| –3
|'''4'''
|
|}
=== Grupa C ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|6
|6
|0
|0
|20
|5
| +15
|'''18'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]]
|6
|3
|0
|3
|14
|12
| +2
|'''9'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|6
|3
|0
|3
|10
|11
| –1
|'''9'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]
|6
|0
|0
|6
|3
|19
| –16
|'''0'''
|
|}
=== Grupa D ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|6
|5
|0
|1
|14
|3
| +11
|'''15'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|6
|3
|1
|2
|8
|5
| +3
|'''10'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|6
|2
|1
|3
|7
|11
| –4
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|6
|0
|2
|4
|2
|12
| –10
|'''2'''
|
|}
=== Grupa E ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|6
|6
|0
|0
|22
|3
| +19
|'''18'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|6
|2
|2
|2
|7
|9
| –2
|'''8'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|6
|2
|1
|3
|2
|9
| –7
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
|6
|0
|1
|4
|1
|11
| –10
|'''1'''
|
|}
=== Grupa F ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|6
|3
|2
|1
|11
|8
| +3
|'''11'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|6
|3
|1
|2
|12
|9
| +3
|'''10'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]]
|6
|1
|3
|2
|12
|13
|–1
|'''6'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
|6
|1
|2
|3
|7
|12
| –5
|'''5'''
|
|}
=== Grupa G ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]]
|6
|3
|2
|1
|7
|4
| +3
|'''11'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|6
|3
|1
|2
|8
|6
| +2
|'''10'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|6
|1
|3
|2
|5
|5
|{{0}}0
|'''6'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg]]
|6
|1
|2
|3
|5
|10
| –5
|'''5'''
|
|}
=== Grupa H ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|6
|5
|0
|1
|10
|6
| +4
|'''15'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|6
|4
|1
|1
|13
|4
| +9
|'''13'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]
|6
|1
|2
|3
|10
|10
|{{0}}0
|'''5'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]]
|6
|0
|1
|5
|1
|14
| –13
|'''0'''
|
|}
== Drugi dio natjecanja ==
{{LP-Bracket
|nowrap =
|team-width = 180
|RD1 = Osmina finala
|RD2 = Četvrtfinale
|RD3 = Polufinale
|RD4 = [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|Finale]]
|group1 =
|group2 =
|group3 =
|RD1-team01 = {{Z|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''
|RD1-score01-1 = 2
|RD1-score01-2 = 1
|RD1-score01-agg = 3
|RD1-team02 = {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|RD1-score02-1 = 2
|RD1-score02-2 = 0
|RD1-score02-agg = 2
|RD1-team03 = {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|RD1-score03-1 = 0
|RD1-score03-2 = 1
|RD1-score03-agg = 1
|RD1-team04 = {{Z|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
|RD1-score04-1 = 2
|RD1-score04-2 = 0
|RD1-score04-agg = 2
|RD1-team05 = {{Z|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]'''
|RD1-score05-1 = 1
|RD1-score05-2 = 3
|RD1-score05-agg = 4
|RD1-team06 = {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|RD1-score06-1 = 1
|RD1-score06-2 = 0
|RD1-score06-agg = 1
|RD1-team07 = {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|RD1-score07-1 = 1
|RD1-score07-2 = 1
|RD1-score07-agg = 2
|RD1-team08 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
|RD1-score08-1 = 1
|RD1-score08-2 = 7
|RD1-score08-agg = 8
|RD1-team09 = {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
|RD1-score09-1 = 0
|RD1-score09-2 = 0
|RD1-score09-agg = 0
|RD1-team10 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD1-score10-1 = 5
|RD1-score10-2 = 0
|RD1-score10-agg = 5
|RD1-team11 = {{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]'''
|RD1-score11-1 = 1
|RD1-score11-2 = 1
|RD1-score11-agg = 2
|RD1-team12 = {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|RD1-score12-1 = 1
|RD1-score12-2 = 0
|RD1-score12-agg = 1
|RD1-team13 = {{Z|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''
|RD1-score13-1 = 2
|RD1-score13-2 = 2
|RD1-score13-agg = 4
|RD1-team14 = {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|RD1-score14-1 = 0
|RD1-score14-2 = 1
|RD1-score14-agg = 1
|RD1-team15 = {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|RD1-score15-1 = 1
|RD1-score15-2 = 1
|RD1-score15-agg = 2
|RD1-team16 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
|RD1-score16-1 = 0
|RD1-score16-2 = 3
|RD1-score16-agg = 3
|RD2-team01 = {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|RD2-score01-1 = 1
|RD2-score01-2 = 3
|RD2-score01-agg = 4
|RD2-team02 = {{Z|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
|RD2-score02-1 = 3
|RD2-score02-2 = 3
|RD2-score02-agg = 6
|RD2-team03 = {{Z|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]'''
|RD2-score03-1 = 1
|RD2-score03-2 = 1
|RD2-score03-agg = 2
|RD2-team04 = {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|RD2-score04-1 = 0
|RD2-score04-2 = 1
|RD2-score04-agg = 1
|RD2-team05 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD2-score05-1 = 1
|RD2-score05-2 = 0
|RD2-score05-agg = 1
|RD2-team06 = {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|RD2-score06-1 = 0
|RD2-score06-2 = 0
|RD2-score06-agg = 0
|RD2-team07 = {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|RD2-score07-1 = 1
|RD2-score07-2 = 3
|RD2-score07-agg = 4
|RD2-team08 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
|RD2-score08-1 = 3
|RD2-score08-2 = 2
|RD2-score08-agg = 5
|RD3-team01 = {{Z|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
|RD3-score01-1 = 2
|RD3-score01-2 = 3
|RD3-score01-agg = 5
|RD3-team02 = {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|RD3-score02-1 = 0
|RD3-score02-2 = 2
|RD3-score02-agg = 2
|RD3-team03 = {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|RD3-score03-1 = 4
|RD3-score03-2 = 1
|RD3-score03-agg = 5
|RD3-team04 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
|RD3-score04-1 = 3
|RD3-score04-2 = 3
|RD3-score04-agg = 6
|RD4-team01 = {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|RD4-score01 =0
|RD4-team02 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]'''
|RD4-score02 =1
}}
=== Osmina finala ===
Ždrijeb za osminu finala održan je 13. prosinca 2021., prvotno u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001309/ |title=Round of 16 draw |publisher=UEFA.com}}</ref> Tijekom izvlačenja desio se niz pogrešaka: [[Manchester United F.C.|Manchester United]] greškom je uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Villarreal CF|Villarreala]] (tijekom grupne faze oba kluba bila su u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa F|Grupi F]]) te je kasnije bio izvučen; druga je loptica potom izvučena, a njoj je bio [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. U idućem paru, [[Liverpool F.C.|Liverpool]] je greškom uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]] (oboje su bili u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa B|Grupi B]]), dok je Manchester United greškom izostavljen.<ref>{{cite news |last1=Crafton |first1=Adam |last2=Brown |first2=Luke |url=https://theathletic.com/news/controversy-as-manchester-united-incorrectly-excluded-from-section-of-champions-league-draw/1gkpbyKCs8qR/ |title=Controversy as Manchester United incorrectly excluded from section of Champions League draw |work=[[The Athletic]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, UEFA je poništila prvotni ždrijeb zbog „tehničkog problema” s kompjuterom koji je korišten prilikom izvlačenja, stoga je ždrijeb ponovno održan u 15:00 po CET-u.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0270-13f2ac0aff13-74f2ff9e43b1-1000/ |title=Champions League round of 16 draw declared void and will be redone at 15:00 CET |work=UEFA |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref><section end=R16 />
Originalni, poništeni parovi bili su:<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/uefa-champions-league/story/4546676/uefa-champions-league-round-of-16-draw-for-2021 |title=UCL chaos: UEFA confirm re-draw as Man United, Ronaldo initially pitted against Messi's PSG |work=[[ESPN]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref>
* {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
* {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
* {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
* {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
* {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] – {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
* {{Z|POR}} [[Sporting CP]] – {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
* {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
* {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
Parovi kasnijeg, konačnog ždrijeba bili su:
* {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
* {{Z|POR}} [[Sporting CP]] – {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
* {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
* {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
* {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
* {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
* {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] – {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
* {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
Prve utakmice odigrane su 15., 16. i 23. veljače, a uzvratne 8., 9., 15. i 16. ožujka 2022.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[Red Bull Salzburg]] | {{Z|AUT}} | 1:8 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} | 1:1 | 1:7 }}
{{TwoLegResult| [[Sporting CP]] | {{Z|POR}} | 0:5 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{Z|ENG}} | 0:5 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 3:2 | [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|NIZ}} | 2:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' | {{Z|ENG}} | 4:1 | [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|FRA}} | 2:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Atlético Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} | 2:1 | [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ENG}} | 1:1 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{Z|ŠPA}} | 4:1 | [[Juventus F.C.|Juventus]] | {{Z|ITA}} | 1:1 | 3:0 }}
{{TwoLegResult| [[Inter Milan]] | {{Z|ITA}} | 1:2 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{Z|ENG}} | 0:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{Z|FRA}} | 2:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} | 1:0 | 1:3 }}
|}
=== Četvrtfinale ===
Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001310/ |title=Quarter and semi-final draws |publisher=UEFA.com}}</ref> Prve utakmice bit igrane su 5. i 6. travnja, a uzvratne 12. i 13. travnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} | 4:5 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} | 1:3 | 3:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{Z|ENG}} | 1:0 | [[Atlético Madrid]] | {{Z|ŠPA}} | 1:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{Z|ŠPA}} | 2:1 | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|NJE}} | 1:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} | 4:6 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{Z|ENG}} | 1:3 | 3:3 }}
|}
=== Polufinale ===
Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u, nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice igrane su 26. i 27. travnja, a uzvratne 3. i 4. svibnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} | 5:6 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} | 4:3 |1:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{Z|ENG}} | 5:2 | [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ŠPA}} | 2:0 | 3:2}}
|}
=== Finale ===
{{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2022.}}
Finale je igrano 28. svibnja 2022. na [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 18. ožujka 2022., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/>
„Domaćin” (iz administrativnih razloga) određen je dodatnim ždrijebom održanim nakon ždrijeba za četvrtfinale i polufinale.
{{nogometna kutija
|datum = 28. svibnja 2022.
|vrijeme = 21:36 ([[CEST]]){{refn|group=note|Finale je prvotno trebalo započeti u 21:00 po CEST-u, no odgođeno je na 21:36 po CEST-u zbog sigurnosnih problema povezanih s ulaskom navijača na stadion.}}
|momčad1 = {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|rezultat = 0:1
|momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|strijelci1 =
|strijelci2 = [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|59}}
|stadion = [[Stade de France]], [[Saint-Denis]]
|gledatelji = 75.000<ref name="attendance">{{cite web |url=https://www.kicker.de/liverpool-gegen-real-madrid-2022-champions-league-4768460/spielinfo |title=Spielinfo {{!}} FC Liverpool – Real Madrid 0:1 {{!}} Finale in Paris {{!}} Champions League 2021/22 |trans-title=Match info {{!}} Liverpool 0–1 Real Madrid {{!}} Final in Paris {{!}} 2021–22 Champions League |work=[[Kicker-Sportmagazin|kicker]] |date=28 May 2022 |access-date=29 May 2022 |language=}}</ref>
|sudac = [[Clément Turpin]] ([[Francuski nogometni savez|Francuska]])
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2034586/ (izvještaj)]
}}
<br />
{| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;"
|-
!Pobjednik UEFA Lige prvaka 2021./22.
|-
|-
|[[Datoteka:Real_Madrid_CF1.svg|100 px]]<br />'''{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <br /> '''14. titula'''
|}
== Statistike ==
Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja.
=== Strijelci ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|15
|1106
|-
|2.
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|13
|876
|-
|3.
|align=left|{{Z|CIV}} [[Sébastien Haller]]
|align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|11
|668
|-
|4.
|align=left|{{Z|EGI}} [[Mohamed Salah]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|8
|1008
|-
|rowspan="2"|5.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Christopher Nkunku]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|rowspan="2"|7
|531
|-
|align=left|{{Z|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|986
|-
|rowspan="5"|7.
|align=left|{{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|rowspan="5"|6
|611
|-
|align=left|{{Z|URU}} [[Darwin Núñez]]
|align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|613
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|673
|-
|align=left|{{Z|NJE}} [[Leroy Sané]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|798
|-
|align=left|{{Z|NIZ}} [[Arnaut Danjuma]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|906
|-
|}
=== Asistenti ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|POR}} [[Bruno Fernandes]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|7
|520
|-
|rowspan="2"|2.
|align=left|{{Z|NJE}} [[Leroy Sané]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan="2"|6
|798
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|1199
|-
|4.
|align=left|{{Z|BRA}} [[Antony Matheus dos Santos|Antony]]
|align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|5
|577
|-
|rowspan="7"|5.
|align=left|{{Z|POR}} [[João Mário]]
|align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|rowspan="7"|4
|493
|-
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Gerard Moreno]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|524
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|673
|-
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|734
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|794
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Étienne Capoue]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|1046
|-
|align=left|{{Z|HRV}} [[Luka Modrić]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|1077
|-
|}
== Momčad natjecanja ==
UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref name="TOTS">{{cite news|date=31 May 2022|title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Pozicija
!Igrač
!Momčad
|-
|Golman
|align=left|{{Z|BEL}} [[Thibaut Courtois]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|-
|rowspan=4|Braniči
|align=left|{{Z|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|align=left|{{Z|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{Z|NIZ}} [[Virgil van Dijk]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|align=left|{{Z|ŠKO}} [[Andrew Robertson]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|rowspan=3|Vezni
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Fabinho (nogometaš, rođen 1993.)|Fabinho]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|align=left|{{Z|HRV}} [[Luka Modrić]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|-
|rowspan=3|Napadači
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|}
=== Igrač sezone ===
* {{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Best" />
=== Mladi igrač sezone ===
* {{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Young" />
== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2021./22.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.]]
* [[UEFA Superkup 2022.]]
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2021-22}}
* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]
{{Sezone UEFA Lige prvaka}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2021-22]]
ldeoofby16qi3049k8oatljs5bial2a
Wikipedija:Wikiprojekt Europa/Sudionici
4
706668
7087795
6084591
2024-12-13T15:00:41Z
Labud222
324086
/* Sudionici */
7087795
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt Europa}}
{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}
== Sudionici ==
# [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:40, 3. kolovoza 2021. (CEST)
# [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 22:45, 3. kolovoza 2021. (CEST)
# [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:43, 4. kolovoza 2021. (CEST)
# [[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:19, 11. listopada 2021. (CEST)
# [[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 16:00, 13. prosinca 2024. (CET)
=== Suradnički okvir ===
Ako želite pružiti potporu projektu, na svoju suradničku stranicu dodajte ovaj suradnički okvir:
{| cellspacing="0" cellpadding="2" style="margin: 1em 1em 1em 0; border: 1px #aaaaaa solid; background: #f9f9f9;"
|-
! style="background: #efefef; border-bottom: 1px #aaaaaa solid; border-right: 1px #aaaaaa solid;" | kôd suradničkog okvira
! style="background: #efefef; border-bottom: 1px #aaaaaa solid;" | rezultat
|-
| style="border-right: 1px #aaaaaa solid;" | {{pp|SO/WPEuropa}}
| {{Predložak:SO/WPEuropa
}}
|}
[[Kategorija:Wikiprojekt Europa]]
al9befccvzbnutuz350bz4rbnmxdggi
Wikipedija:Wikiprojekt Europa/Članci
4
706669
7087778
7081599
2024-12-13T13:53:41Z
Labud222
324086
/* Predloženi članci */
7087778
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}
{{Wikiprojekt Europa}}
<div style="background:#ABCDEF; border:1px solid #bbb; color:#000; font-size:110%; margin:.3em 0; padding:.3em;"><center>[[Wikipedija:Wikiprojekt Europa/Članci#Napisani članci|<big>'''Napisani članci'''</big>]] <big>•</big> [[Wikipedija:Wikiprojekt Europa/Članci#Predloženi članci|<big>'''Predloženi članci'''</big>]] <big>•</big> [[Wikipedija:Wikiprojekt Europa/Članci#Potrebna dopuna|<big>'''Članci kojima je potrebna dopuna'''</big>]]</center></div>
{{TOC desno}}
== Napisani članci ==
{| class="wikitable sortable"
! broj
! naziv
! članak na drugom jeziku
! napomene
! status
! suradnik
|-
| 1. || [[Krajnje geografske točke Europske unije]] || [[:en:Extreme points of the European Union]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 2. || [[Napoleonski ratovi]] || [[:en:Napoleonic Wars]]|| ''nema''||{{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 3. || [[John Lennox]] || [[:en:John Lennox]]|| ''nema''||{{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]||
|-
| 4. || [[Benjamin Disraeli]] ||[[:en:Benjamin Disraeli]] || ''nema''|| {{riješeno}}|| [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]||
|-
| 5. || [[Margareta od Castella]] || [[:en:Margaret of Castello]]|| ''nema''||{{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]||
|-
| 6. || [[Nunzio Sulprizio]] || [[:en:Nunzio Sulprizio]]|| ''nema''||{{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]||
|-
| 7. || [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] || [[:en:European Coal and Steel Community]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 8. || [[Zastava Europske zajednice za ugljen i čelik]] || [[:en:Flag of the European Coal and Steel Community]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 9. || [[Ruhr]] || [[:en:Ruhr]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 10. || [[Ruhr (rijeka)]] || [[:en:Ruhr (river)]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 11. || [[Lippe (rijeka)]] || [[:en:Lippe (river)]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 12. || [[Saarski protektorat]] || [[:en:Saar Protectorate]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 13. || [[Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj]] || [[:en:Allied-occupied Germany]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 14. || [[Lech (rijeka)]] || [[:en:Lech (river)]] || ''nema''|| {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 15. || [[Europska godina osoba s invaliditetom]] || [[:en:European Year of People with Disabilities]] || [[:Kategorija:U izradi, Europska unija|mrvica]], prijevod engleskog članka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| 16. || [[Kip Europe]] || [[:en:Statue of Europe]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| 17. || [[Dardaneli]] || [[:en:Dardanelles]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 18. || [[Željeznički kolodvor Baku]] || [[:en:Baku railway station]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| 19. || [[Visla]] || [[:en:Vistula]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 20. || [[Naab]] || [[:en:Naab]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 21. || [[Regen (rijeka)]] || [[:en:Regen (river)]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 22. || [[Argeș (rijeka)]] || [[:en:Argeș (river)]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 23. || [[Vedea (rijeka)]] || [[:en:Vedea (river)]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 24. || [[Osam (rijeka)]] || [[:en:Osam]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 25. || [[Cernavodă]] || [[:en:Cernavodă]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 26. || [[Calafat]] || [[:en:Calafat]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 27. || [[Donaueschingen]] || [[:en:Donaueschingen]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 28. || [[Belene (otok)]] || [[:en:Belene Island]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 29. || [[Veliki otok Brăila]] || [[:en:Great Brăila Island]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 30. || [[Ciocăneşti (otok)]] || [[:en:Ostrovul Ciocănești]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 31. || [[Kozloduj (otok)]] || [[:en:Kozloduy Island]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 32. || [[Donauinsel]] || [[:en:Donauinsel]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 33. || [[Balta Ialomiţei]] || [[:en:Balta Ialomiţei]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 34. || [[Széchenyijev lančani most]] || [[:en:Széchenyi Chain Bridge]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 35. || [[Vardim (otok)]] || [[:en:Vardim Island]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 36. || [[Kretska Država]] || [[:en:Cretan State]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| 37. || [[Istina prevladava]] || [[:en:Truth prevails]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| 38. || [[Ostrovo (riječni otok)]] || [[:en:Ostrovo (island)]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 39. || [[Veliki ratni otok]] || [[:en:Great War Island]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 40. || [[Popis pritoka Dunava]] || [[:en:List of tributaries of the Danube]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 41. || [[Ada Kale]] || [[:en:Ada Kaleh]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 42. || [[Popis otoka na Dunavu]] || [[:en:List of islands of the Danube]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 43. || [[Brigach]] || [[:en:Brigach]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 44. || [[Breg (rijeka)]] || [[:en:Breg (river)]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 45. || [[Popis dunavskih mostova]] || [[:en:List of crossings of the Danube]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 46. || [[Vislanski zaljev]] || [[:en:Vistula Lagoon]] || ''potrebna dopuna'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 47. || [[Novi Dunav]] || [[:en:New Danube]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 48. || [[Europske integracije]] || [[:en:European integration]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 49. || [[Estonija]] || [[:en:Estonia]] || ''nema'' - ''prošireno'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 50. || [[Estonski rat za neovisnost]] || [[:en:Estonian War of Independence]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 51. || [[Johan Laidoner]] || [[:en:Johan Laidoner]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| 52. || [[Luc Luycx]] || [[:en:Luc Luycx]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| 53. || [[Robert Kalina]] || [[:en:Robert Kalina]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| 54. || [[Cyprien Sarrazin]] || [[:en:Cyprien Sarrazin]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 55. || [[Emir Sahiti]] || [[:en:Emir Sahiti]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 56. || [[Izbori za Europski parlament 2024.]] || [[:en:2024 European Parliament election]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 57. || [[Dino Beganović]] || [[:en:Dino Beganovic]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 58. || [[Izbori za Europski parlament]] || [[:en:Elections to the European Parliament]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 59. || [[Oleksandr Usik]] || [[:en:Oleksandr Usyk]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 60. || [[Mindaugas Nikoličius]] || [[:en:Mindaugas Nikoličius]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 61. || [[Mykolas Alekna]] || [[:en:Mykolas Alekna]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 62. || [[Thierry Neuville]] || [[:en:Thierry Neuville]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 63. || [[Sébastien Ogier]] || [[:en:Sébastien Ogier]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 64. || [[Elfyn Evans]] || [[:en:Elfyn Evans]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 65. || [[Dominik Szoboszlai]] || [[:en:Dominik Szoboszlai]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 66. || [[Faris Pinjo]] || / || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 67. || [[Stopa sv. Martina]] || / || europski kulturni projekt || ... || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| 68. || [[Kristjan Čeh]] || [[:en:Kristjan Čeh]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 69. || [[Lindon Selahi]] || [[:en:Lindon Selahi]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 70. || [[Ured europskog javnog tužitelja]] || [[:en:European Public Prosecutor's Office]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 71. || [[Stole Dimitrievski]] || [[:en:Stole Dimitrievski]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 72. || [[Zemljopis Bugarske]] || [[:en:Geography of Bulgaria]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 73. || [[Stanovništvo Crne Gore]] || [[:en:Demographics of Montenegro]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 74. || [[Käärijä]] || [[:en:Käärijä]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 75. || [[Joost Klein]] || [[:en:Joost Klein]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 76. || [[Stanovništvo Cipra]] || [[:en:Demographics of Cyprus]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 77. || [[Gabriela Szabo]] || [[:en:Gabriela Szabo]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 78. || [[Tyson Fury]] || [[:en:Tyson Fury]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 79. || [[Thomas Strakosha]] || [[:en:Thomas Strakosha]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 80. || [[Mihajlo Mudrik]] || [[:en:Mykhailo Mudryk]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 81. || [[Benjamin Šeško]] || [[:en:Benjamin Šeško]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 82. || [[Aymeric Laporte]] || [[:en:Aymeric Laporte]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 83. || [[Iga Świątek]] || [[:en:Iga Świątek]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 84. || [[Dani Carvajal]] || [[:en:Dani Carvajal]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 85. || [[Neuruppin]] || [[:en:Neuruppin]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 86. || [[Šiluva]] || [[:lt:Šiluva]] || Litva || ... || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| 87. || [[Luis de la Fuente]] || [[:en:Luis de la Fuente]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 88. || [[Reiner Klimke]] || [[:en:Reiner Klimke]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 89. || [[Gianluca Scamacca]] || [[:en:Gianluca Scamacca]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 90. || [[Bruno Fernandes]] || [[:en:Bruno Fernandes]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 91. || [[Florian Wirtz]] || [[:en:Florian Wirtz]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 92. || [[Nico Williams]] || [[:en:Nico Williams]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 93. || [[Ingemar Johansson]] || [[:en:Ingemar Johansson]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 94. || [[Ousmane Dembélé]] || [[:en:Ousmane Dembélé]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 95. || [[Niclas Füllkrug]] || [[:en:Niclas Füllkrug]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 96. || [[Tadej Pogačar]] || [[:en:Tadej Pogačar]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 97. || [[Unai Simón]] || [[:en:Unai Simón]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 98. || [[Cody Gakpo]] || [[:en:Cody Gakpo]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 99. || [[Fabián Ruiz]] || [[:en:Fabián Ruiz]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 100. || [[Xavi Simons]] || [[:en:Xavi Simons]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 101. || [[Cole Palmer]] || [[:en:Cole Palmer]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 102. || [[Kobbie Mainoo]] || [[:en:Kobbie Mainoo]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 103. || [[Ollie Watkins]] || [[:en:Ollie Watkins]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 104. || [[Marc Cucurella]] || [[:en:Marc Cucurella]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 105. || [[Bosna i Hercegovina na OI 2024.]] || [[:en:Bosnia and Herzegovina at the 2024 Summer Olympics]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 106. || [[Armand Duplantis]] || [[:en:Armand Duplantis]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 107. || [[Bertrand Layec]] || [[:en:Bertrand Layec]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 108. || [[Jure Dolenec]] || [[:en:Jure Dolenec]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 109. || [[Nedim Remili]] || [[:en:Nedim Remili]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 110. || [[Léon Marchand]] || [[:en:Léon Marchand]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 111. || [[Jakob Ingebrigtsen]] || [[:en:Jakob Ingebrigtsen]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 112. || [[Janja Garnbret]] || [[:en:Janja Garnbret]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 113. || [[Renārs Uščins]] || [[:en:Renārs Uščins]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 114. || [[Victor Wembanyama]] || [[:en:Victor Wembanyama]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 115. || [[Sudža]] || [[:en:Sudzha]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 116. || [[Bitka u Kurskoj oblasti 2024.]] || [[:en:August 2024 Kursk Oblast incursion]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 117. || [[Nikola Jokić]] || [[:en:Nikola Jokić]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 118. || [[Tarsilla Ana Osti]] || [[:pt:Tarsilla Osti]] || Hrvatska, Italija || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| 119.|| [[Marijanski hodočasnički put]] || / || Hrvatska, Slovenija || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| 120. || [[Pokrovsk (Ukrajina)]] || [[:en:Pokrovsk]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 121. || [[Željko Samardžić]] || [[:en:Željko Samardžić]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 122. || [[Europski sustav putnih informacija i autorizacije]] || [[:en:European Travel Information and Authorisation System]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 123. || [[Adi Šoše]] || / || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 124. || [[François Vitali]] || / || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 125. || [[Isabelle de Charrière]] || [[:en:Isabelle de Charrière]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 126. || [[Daniel Dubois]] || [[:en:Daniel Dubois]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 127. || [[Ammar Mešić]] || [[:sr:Ammar Mešić]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 128. || [[Milli Vanilli]] || [[:en:Milli Vanilli]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 129. || [[Svete igre]] || / || Francuska || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| 130. || [[Federico Coppitelli]] || [[:en:Federico Coppitelli]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 131. || [[Vovčansk]] || [[:en:Vovchansk]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 132. || [[Najljepša europska sela]] || / || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 133. || [[Reine]] || [[:en:Reine]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 134. || [[Jon Fosse]] || [[:en:Jon Fosse]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 135. || [[Baudouin od Belgije]] || [[:en:Baudouin of Belgium]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 136. || [[Poplave u Španjolskoj 2024.]] || [[:en:October 2024 Spain floods]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 137. || [[Paul Mescal]] || [[:en:Paul Mescal]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| 138. || [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Austrija, Mađarska i Švicarska 2024.]] || [[:en:2024 European Women's Handball Championship]] || ''nema'' || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|}
== Predloženi članci ==
* <big>'''₠'''</big> [[Europska valutna jedinica]]
* [[Geografija Europske unije]]
* [[Geografsko središte Europe]]
* [[Povijest San Marina]]
* [[Program Erasmus]]
* [[Međunarodna uprava za Ruhr]]
* [[Austrija pod savezničkom okupacijom]] ([[:en:Allied-occupied Austria]])
* [[TREVI]] ([[:en:TREVI]])
* <s>[[Datoteka:Flag of the Western Union.svg|23px|border]] [[Zapadna unija]] ([[:en:Western Union (alliance)]])</s> – {{riješeno}}
* [[Službeni list Europske unije]] ([[:en:Official Journal of the European Union]])
* [[Europski tečajni mehanizam]] ([[:en:European Exchange Rate Mechanism]])
* [[Manastir Van Maerlant]] ([[:en:Convent Van Maerlant]])
* [[Proširenje Europske unije 2004.]] ([[:en:2004 enlargement of the European Union]])
* {{Z|EU}} [[Sjedinjene Europske Države]] ([[:en:United States of Europe]])
* [[Europska agencija za pomorsku sigurnost]] ([[:en:European Maritime Safety Agency]])
* [[Obaranje helikoptera promatračke misije Europske zajednice 1992.]], događaj u Hrvatskoj, ([[:en:1992 European Community Monitor Mission helicopter downing]])
* [[Povijest Giblartara]] ([[:en:History of Giblartar]])
* [[Obitelj Gediminias]] ([[:en:Family of Gediminias]])
== Potrebna dopuna ==
=== Države ===
* [[Belgija]]
* [[Grčka]] ('''jako loše stanje''')
* [[Irska]]
* <s>[[Latvija]]</s> – {{riješeno}}
* [[Litva]]
* [[San Marino]]
* [[Mađarska]]
* [[Moldavija]]
* [[Luksemburg]]
* [[Rumunjska]]
* [[Portugal]]
* <s>[[Slovačka]]</s> – {{riješeno}}
=== Europska unija ===
* [[Europska unija]]
* [[Europska ekonomska zajednica]]
* [[Povijest Europske unije]]
* [[Ugovor iz Maastrichta]]
* [[Unutarnje tržište EU]]
* [[Euroskepticizam]]
==== Institucije Europske unije ====
* [[Europska komisija]]
* [[Europsko vijeće]]
* <s>[[Europski parlament]]</s> – {{riješeno}}
* [[Europski sud]]
==== Povijest Europske unije ====
* [[Europska ekonomska zajednica]]
* [[Europska zajednica za atomsku energiju]]
* [[Ugovor iz Maastrichta]]
* [[Rimski ugovori (1957.)]]
* [[Schumanov plan]]
==== Simboli Europske unije ====
* [[Zastava Europske unije]]
* [[Europska himna]]
* [[Dan Europe]]
* [[Krilatica Europske unije]]
=== Narodi ===
* [[Letonci]]
=== Organizacije ===
* [[Nordijsko vijeće]]
=== Povijest ===
* [[Povijest Sjeverne Makedonije]]
* [[Njemačka Demokratska Republika]]
* [[Zapadna Njemačka]]
=== Zemljopis ===
* [[Skandinavski poluotok]]
* [[Irska (otok)]]
* <s>[[Visla]]</s> – {{riješeno}}
* [[Rajna]]
* [[Majna]]
* [[Pad]]
== [[Portal:Europa]] ==
[[Datoteka:Europe Portal logo hr.svg|desno|200px|link=Portal:Europa]]
=== Redizajn ===
* [[Portal:Europa/Redizajn]]
* [[Portal:Europa/Redizajn2]]
=== Stranice koje zahtijevaju hitnu obnovu, dopunu ili doradu ===
Slijeće stranice portala Europe zahtijevaju hitnu obnovi i/ili rekonstrukciju:
* [[Portal:Europa]] – glavna stranica portala
** [[Portal:Europa/Izabrani članak]] – izostaje već godinama
** [[Portal:Europa/Izdvojeni grad]] – zastarjelo!
** [[Portal:Europa/Slika]] – izostaje već godinama
** [[Portal:Europa/Jeste li znali]] – izostaje već godinama
**
* [[Portal:Europa/EU]] – podstranica o EU
* [[Portal:Europa/Povijest]]
* [[Portal:Europa/Geografija]]
* [[Portal:Europa/Kategorije]]
[[Kategorija:Wikiprojekt Europa]]
kjhr5h7edi94x15t16u1lsomih98mrv
Suradnik:DrvoSnage/Elsa Morante
2
710832
7087995
6330716
2024-12-13T22:55:20Z
Argo Navis
852
7087995
wikitext
text/x-wiki
'''Elsa Morante''' ([[Rim]], 18. kolovoza [[1912.|1912]]. – [[Rim]], 25. studenoga 1985.) bila je talijanska [[Pisac|spisateljica]], [[Esej|esejistica]], [[Pjesnik|pjesnikinja]] i [[Prevoditelj|prevoditeljica]], jedna od glavnih [[Pripovijetka|pripovjedačica]] razdoblja nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]]. Bila je prva [[žena]] koje ja osvojila prestižnu [[Književnost|književnu]] nagradu Premio Strega 1957. godine, za [[roman]] ''L'isola di Arturo'' (hr. Arturov otok). Autorica je i poznatog romana ''La storia'' (hr. Povijest) kojeg je Svjetska knjižnica Bokklubben 2002. godine uvrstila u 100 najboljih svjetskih klasika svih vremena. {{Bio|Nome=Elsa|Attività=spisateljica|Didascalia2={{Premio|[[Strega (premio)|Premio Strega]]||1957}}|Immagine=Elsa morante gatti.jpg|PostNazionalità=Jedna od najznačajnijih talijanskih književnica|Nazionalità=talijanska|AttivitàAltre=|Attività3=prevoditeljica|Attività2=pjesnikinja|Epoca=1900|Cognome=Morante|AnnoMorte=1985.|GiornoMeseMorte=25. studenog|LuogoMorte=Roma|AnnoNascita=1912.|GiornoMeseNascita=18. kolovoza|LuogoNascita=Rim|Sesso=F|DimImmagine=220}}
{{DEFAULTSORT:Morante ,Elsa}}
== Biografija ==
Rođena u Rimu, na adresi ulica Anicia br.7, Elsa Morante je djetinjstvo provela u četvrti Testaccio . Majka joj je bila učiteljica [[Židovi|židovskog]] porijekla (Irma Poggibonsi, ili Poggibonzi, rodom iz [[Modena|Modene]] ) a otac je bio poštanski službenik porijeklom sa [[Sicilija|Sicilije]] (Francesco Lo Monaco), a pri rođenju ju je priznao Augusto Morante, bivši Irmin suprug i Elsin biološki otac, koji je radio kao nadzornik u popravnom domu. Elsa je imala dvoje mlađe braće (Aldo i Marcello, koji je također bio pisac) i jednu mlađu sestru (Maria) Povijest ove obitelji prilično je zanimljiva i detaljno je ispričana u autobiografskim memoarima Marcella Morantea'', Maledetta Benedetta (''hr''. Prokleta blagoslovljena)'' .
[[Datoteka:Moravia_&_Morante.jpg|mini| Elsa Morante i [[Alberto Moravia]] na [[Capri|Capriju]]]]
Elsa Morante počela je pisati u ranoj maldosti dječje pjesmice i [[Basna|bajke]], pjesme i [[Kratka priča|kratke]] priče, koje su se od 1933. godine do početka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] objavljivane u raznim [[Periodične publikacije|časopisima]], između ostalih i ''[[Corriere dei Piccoli]]'', ''Meridiano di Roma, I diritti della scuola'' (gdje je od 1935. do 1936., u 29 nastavaka objavljen kratki roman ili duga pripovijetka ''Qualcuno bussa alla porta,'' hr. Netko kuca na vrata), a osobito ''Oggi'' (urednika Mario Pannunzio i Arrigo Benedetti, gdje je Elsa pisala i pod muškim [[Pseudonim|pseudonimima]] npr. Antonio Carrera a možda Renzo ili Lorenzo Diodati). Surađivala je i s časopisom ''L'Eroica'', koji je vodio Ettore Cozzani, gdje je između 1931. i 1937. objavila četiri [[Dekadencija|dekadentne]] pjesme i pripovijetku ''Il bambino ebreo'' (hr. Židovsko dijete) koju je nedavno pronašao znanstvenik Marco Bardini.
Njena prva knjiga bila je zbirka mladenačkih pripovijedaka, ''Il gioco segreto'' (hr. Tajna igra), koju je 1941. objavila izdavačka kuća Garzanti. [[1942]]. izdaje [[Dječja književnost|knjigu]] za djecu pod naslovom ''Le bellissime adventure di Caterì dalla trecciolina'' u izdanju izdavačke kuće Einaudi (knjigu je [[Ilustracija|ilustrirala]] sama spisateljica); Einaudi je 1959. objavio i prošireno izdanje knjige pod naslovom ''Le straordinarie avventure di Caterina'' (Caterinine nevjerojatne pustolovine ).
Preko slikara Giuseppea Capogrossija 1936. Elsa Morante upoznala je književnika [[Alberto Moravia|Alberta Moraviju]] za kojeg se udala 14. travnja 1941.; zajedno su upoznali i posjećivali najveće talijanske pisce i mislioce njihova vremena, kao primjerice [[Pier Paolo Pasolini]] (s kojim je Elsa dugo održavala prijateljski odnos do konačnog prekida oko [[1971]].), [[Umberto Saba]], Attilio Bertolucci, Giorgio Bassani, Sandro Penna, Enzo Siciliano.
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kako bi izbjegli represiju [[Nacionalsocijalizam|nacista]], Morante i [[Alberto Moravia|Moravia]] napustili su okupirani Rim i sklonili se u [[Fondi]], mjestašce u [[Latina (pokrajina)|pokrajini Latina]], nekoliko kilometara od mora. Ovaj dio južne [[Italija|Italije]] često će se pojavljivati u kasnijim narativnim djelima dvoje [[Pisac|pisaca]]; Elsa Morante o tome prije svega govori u [[Roman|romanu]] ''La Storia'' .
Osim što je krenula pisati roman ''Menzogna e sortilegio'' (hr. Laž i čarolija), u tom je razdoblju počela raditi na prijevodu dnevnika (eng. Scrapbook) Katherine Mansfield''.'' Nakon rata, Morante i Moravia upoznali su [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] prevoditelja Williama Weavera koji im je pomogao da dopru do američke javnosti.
Posredstvom Natalije Ginzburg, Elsa Morante je 1948. objavila svoj prvi roman, ''Menzogna e sortilegio,'' za izdavačku kuću Einaudi. Uz podršku kritičara Giacoma Debenedettija te je godine knjiga osvojila nagradu Viareggio (podijelila je nagradu s Aldom Palazzeschijem). <ref>{{Citiranje weba|title=Premio letterario Viareggio-Rèpaci|url=http://www.premioletterarioviareggiorepaci.it/premi/vincitori/1-Premio%20Letterario%20Viareggio-R%C3%A8paci}}</ref> Roman je zatim [[1951]]. objavljen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim američkim državama]] pod naslovom ''House of Liars'' (preveli Adrienne Foulke i Andrew Chiappe za Williama Weavera, koji će kasnije prevesti ''La storia'' i ''Aracoeli'' ). Elsa Morante nije bila zadovoljna prijevodom, koji je bio kraći od originala za oko 150 stranica.
Idućih nekoliko godina obilježilo je njeno veliko zanimanje za kinematografiju, koje ja kasnije malo popustilo ali nikada nije iščezlo. [[1949.|1949]]. odradila je prvi projekt u suradnji s Albertom Lattuadom, s kojim je napisala obradu za film koji se trebao zvati ''Miss Italia.1952'' s [[Franco Zeffirelli|Francom Zeffirellijem]] radila je na pripremi filma ''Verranno a te sull'aure.'' Nijedan od ova dva filma nije nikada snimljen po njenim predlošcima.
Između 1951. i 1952. Elsa Morante vodila je radijsku emisiju o filmskim kritikama. Projekt je propao nakon što je dala otkaz zbog cenzure koju je doživjela od uprave RAI-a. Prijateljstvo s [[Pier Paolo Pasolini|Pasolinijem]] blagotvorno je djelovalo na njen interes za kinematografiju. Okušala se čak i u glumi, u ulozi zatvorenice, u filmu ''Accattone'' iz 1961. Često je bila uz Pasolinija dok je snimao filmove tijekom 60ih godina. Radila je kao pomoćnica redatelja na filmu ''Il vangelo secondo Mattero'' (hr. Evanđelje po Mateju), ali njeno se ime ne navodi na odjavnoj špici. Često je anonimno surađivala u stvaranju glazbe za filmove, a jedini film u kojem je to učinila neanonimno je film ''Medea'' (1969.).
Sljedeći roman Else Morante, ''L'isola di Arturo'' (hr. Arturov otok) objavljen je u Italiji 1957. godine, ponovno za izdavačku kuću Einaudi, te je doživio veliki uspjeh kod publike i kod kritike (dobitnik nagrade Strega <ref>{{Citiranje weba|title=1957, Elsa Morante|url=https://premiostrega.it/PS/1957-elsa-morante/}}</ref> ). Godine 1962. snimljen je i istoimeni film u režiji Damiana Damianija .
Godine 1958. izdavač Langonesi izdao je zbirka od 16 pjesama ''Alibi'', koja sadrži i pjesme koje su ranije objavljene u romanima ''Menzogna e sortileggio'' i ''L'isola di Arturo'', također pjesma ''Avventura'', koja je već objavljena u "Botteghe Oscure" 1951. pod naslovom ''L'avventura'' .
1963. Einaudi je izdao drugu zbirku kratkih priča ''Lo scialle andaluso'' (hr. Andaluzijski ša''l)'', koja sadrži i neke priče koje su već ranije objavljene u ''Gioco segreto''.
1965. objavila je esej ''Pro e contro la bomba atomica'' (hr. Za i protiv atomske bombe) u kojemu se očituje sva hrabrost i jasnoća njene poetike.
Morante i Moravia rastaju se 1961. godine, iako se nikada nisu službeno razveli. Nekoliko godina ranije Elsa Morante imala je burnu vezu s redateljem [[Luchino Visconti|Luchinom Viscontijem]], a tih je ranih šezdesetih često dovođena u vezu i s njujorškim slikarom Billom Morrowom (1936.-1962.), koji je poginuo u padu s nebodera. Tih se godina družila s kritičarem Cesare Garboli i glumcem Carlo Cecchi.
Nakon Morrowe smrti nastavila je sporadično pisati. Radila je na romanu ''Senta i confronti della religione'' koji nikada nije objavljen. 1968. objavljuje ''Il mondo salvato dai ragazzini'' (hr. Svijet koji spašavaju djeca), zbirku ili pjesmaricu koja na originalan način kombinira tradicionalne pjesme, poeziju i bajke
Roman ''La storia'' izašao je 1974. a radnja se odvija u Rimu tijekom Drugog svjetskog rata. Roman je stekao veliku popularnost kako u Italiji tako i u inozemstvu, ali je također doživio napade kritičara, militantnih ljevičara i desničara.
Posljednji roman Else Morante je ''Aracoeli'', koji je također objavio Einaudi 1982. godine. Roman je osvojio nagradu Prix Medicis 1984. godine. Neposredno prije kraja pisanja romana, zadobila je prijelom bedrene kosti pri padu te je bila prisiljena dugo vremena boraviti u bolesničkom krevetu. Nakon što je knjiga izdana, otkrila je da je teško bolesna; pokušala je [[samoubojstvo]] 1983., ali ju je u zadnji čas spasila njena kućna pomoćnica Lucia Mansi. Podvrgnuta je teškoj operaciji koja, nažalost, nije bila osobito uspješna. Preminula je 1985. godine od srčanog udara.
Osim dvaju spomenutih svezaka ''Opere'', objavljenih u Mondadorijevim Meridianijima, neki su tekstovi objavljeni posthumno: poput dnevnika ''Lettere ad Antonio'' iz 1938., koje je Einaudi objavio 1989. godine pod naslovom ''Diario 1938''. Godine 2002. Irene Babboni i Carlo Cecchi prikupili su neke priče i izdali zbirku ''Racconti dimenticati (''hr. Zaboravljene priče): knjiga obuhvaća 14 priča iz ''Il gioco segreto,'' neke priče objavljene u raznim časopisima, 12 kratkih dječjih priča i 1 neobjavljenu priču.
Godine 2012. objavljena je zbirka od 596 pisama Else Morante pod naslovom ''L'amata'', koju je uredio njen nećak Daniele Morante, u suradnji s Giulianom Zagra <ref>Il libro contiene corrispondenza scelta tra la scrittrice e, tra gli altri, [[Guelfo Civinini]], [[Adriano Olivetti]], [[Giorgio Vigolo]], [[Cesare Pavese]], [[Giulio Einaudi]], [[Franco Zeffirelli]], [[Libero De Libero]], [[Tommaso Landolfi]], [[Maria Luisa Spaziani]], [[Cristina Campo]], [[Umberto Saba]], [[Sandro Penna]], [[Alberto Savinio]], [[Raffaele La Capria]], [[Paolo Monelli]], [[Nicola Chiaromonte]], [[Emilio Cecchi]], [[Alberto Moravia]], [[Giacomo Debenedetti]], [[Leonor Fini]], [[Luchino Visconti]], [[Natalia Ginzburg]], [[Italo Calvino]], [[Attilio Bertolucci]], [[Geno Pampaloni]], [[Clotilde Marghieri]], [[Ildebrando Pizzetti]], [[Mario Praz]], [[Mario Soldati]], [[Elémire Zolla]], [[Giovanni Arpino]], [[Lalla Romano]], [[Goffredo Parise]], [[Giorgio Caproni]], [[Carmelo Samonà]], [[Gato Barbieri]], [[Giulio Bollati]], [[Goffredo Petrassi]], [[Nino Tirinnanzi]], [[Luca Pavolini]], [[Gianni Rodari]], [[György Lukács]], [[Giulio Carlo Argan]], [[Sergio Quinzio]], [[Cesare Cases]], [[Vittorio Gassman]], [[Franco Fortini]], [[Eduardo De Filippo]], [[Sylvano Bussotti]], [[Julian Beck]], [[Cesare Garboli]], [[Carmelo Bene]], [[Paolo Volponi]], [[Bernardo Bertolucci]], [[Susanna Pasolini]], [[Pier Paolo Pasolini]], [[Francesco Leonetti]], [[Hans Werner Henze]], [[Juan Rodolfo Wilcock]], [[Anna Maria Ortese]], [[Giorgio Agamben]], [[Dario Bellezza]], [[Paolo Graziosi]], [[Vincenzo Consolo]], [[Gina Lagorio]], [[Enrico Palandri (scrittore)|Enrico Palandri]], [[Erich Linder]], [[Goffredo Fofi]], [[Adriano Sofri]], [[Federico Zeri]], [[Edoarda Masi]], [[Livio Garzanti]] e [[Giovanni Giudici (poeta)|Giovanni Giudici]].</ref> .
Njezini se rukopisi čuvaju u Nacionalnoj središnjoj knjižnici u Rimu, koja je ugostila dvije izložbe posvećene spisateljici: prvu 2006. ( ''Le stanze di Elsa'' ) i drugu 2012. ( ''Santi, Sultani e Gran Capitani in camera mia'').
== Djela ==
=== Zbirke ===
* ''Opere I'', uredili Carlo Cecchi i Cesare Garboli, I Meridiani Mondadori, Milano, 1988. (Sadrži: ''Menzogna e sortilegio, L'isola d'Arturo, Alibi, Lo scialle andaluso'')
* ''Opere II'', uredili Carlo Cecchi i Cesare Garboli, I Meridiani Mondadori, Milano, 1990. (Sadrži: ''Il mondo salvato dai ragazzini, La Storia, Aracoeli, Pro e contro la bomba atomica, Lettere ad Antonio'')
=== Romani ===
* ''Menzogna e sortilegio'', Einaudi, 1948.
* ''L'isola di Arturo'', Einaudi, 1957.
* ''La Storia'', Einaudi, 1974.
* ''Aracoeli'', Einaudi, 1982.
=== Pripovjetke ===
* ''Il gioco segreto'', Milano, Garzanti, 1941. Sadrži 20 pripovijedaka:
** ''L'uomo dagli occhiali''
** ''La nonna''
** ''Via dell'Angelo''
** ''Il gioco segreto''
** ''Il compagno''
** ''Cane''
** ''Una storia d'amore''
** ''Il cocchiere''
** ''Lo scolaro pallido''
** ''Innocenza''
** ''L'Anima''
** ''Appuntamento''
** ''I due zaffiri''
** ''La pellegrina''
** ''I gemelli''
** ''Il cavallo dell'ortolano''
** ''Il confessore''
** ''Un uomo senza carattere''
** ''Il barone''
** ''Frivolo aneddoto sulla Grazia''
* ''Le bellissime avventure di Caterì dalla Trecciolina'', tekst i ilustracije autorice, Torino, Einaudi, 1942.; 1995.; dopunjeno izdanje ''Le straordinarie avventure di Caterina'' 1959.; 1969.; 2007. Sadrži 13 pripovijedaka:
** ''Paoletta diventò principessa''
** ''La casina che non c'è più''
** ''La storia dei bimbi e delle stelle''
** ''Storia di una povera Caroluccia''
** ''La casa dei sette bambini''
** ''Il sogno delle cento culle''
** ''Rosettina alla finestra''
** ''Ninna nanna della vecchietta''
** ''La storia di Giovannola''
** ''Un negro disoccupato''
** ''Piuma mette k.o. l'amico Massimo''
** ''Il soldato del re''
** ''Il mondo Marte è cascato''
* ''Lo scialle andaluso'', Torino, Einaudi, 1963. Sadrži 12 pripovijedaka:
** ''Il ladro dei lumi''
** ''L'uomo dagli occhiali''
** ''La nonna''
** ''Via dell'Angelo''
** ''Il gioco segreto''
** ''Il compagno''
** ''Andurro e Esposito''
** ''Il cugino Venanzio''
** ''Un uomo senza carattere''
** ''Il soldato siciliano''
** ''Donna Amalia''
** ''Lo scialle andaluso''
* ''Racconti dimenticati'', uredili Irene Babboni i Carlo Cecchi, Torino, Einaudi, 2002.
** ''Due sposi molto giovani''
** ''La vecchia''
** ''Il fratello maggiore''
** ''Il viaggio''
** ''Il figlio''
** ''La signora giovane''
** ''Le due sorelle''
** ''Infanzia''
** ''Il gomitolo''
** ''Peccato originale''
** ''Il corriere''
** ''La matrigna''
** ''La moglie brutta''
** ''La moglie di Antonio''
** ''La lezione privata''
** ''Le ambiziose''
** ''Ricordo di un giovane poco adatto alla vita''
** ''Tempo di pace''
** ''Aneddoti infantili''
** ''Peccati''
* ''Aneddoti infantili'', Torino, Einaudi, 2013.
** ''Prima della classe''
** ''I miei vestiti''
** ''Il fratello minore''
** ''L'istitutrice''
** ''Lettere d'amore''
** ''I peccati''
** ''Patrizi e plebei''
** ''Strani equipaggi''
** ''Ingresso in società''
** ''Il mondo Marte è cascato''
** ''Domestiche''
** ''Nostro fratello Antonio''
** ''I vecchi avari''
** ''Fioretti''
** ''Il primo amore''
=== Poezija ===
* ''Alibi'', Longanesi, Milano 1958.; Garzanti, Milano 1988.; Einaudi, Torino 2004.
* ''Il mondo salvato dai ragazzini e altri poemi'', Torino, Einaudi, 1968., Nagrada Brancati<ref>{{Cite web|url=http://www.comune.zafferana-etnea.ct.it/Manifestazioni/Albo_doro_brancati.aspx|title=Albo d'oro premio Brancati|site=comune.zafferana-etnea.ct.it|accesso=14 ottobre 2019}}</ref> 2006., 2012.
=== Eseji ===
* ''Pro e contro la bomba atomica e altri scritti'', Collana Piccola Biblioteca n.201., Milano, Adelphi, 1987. Sadrži:
** ''Rosso e bianco''
** ''Il poeta di tutta la vita''
** ''Sul romanzo''
** ''Sull'erotismo in letteratura''
** ''Navona mia''
** ''Pro o contro la bomba atomica''
** ''Il beato propagandista del Paradiso''
* ''Piccolo manifesto e altri scritti'', Milano, Linea d'ombra, 1988.
* ''Pagine di diario'', in "Paragone letteratura", 39 (1988.), n.s., br. 7 (456), pp. 3-16
* ''Diario 1938'', uredila Alba Andreini, Torino, Einaudi 1989.-2005.
* ''PIccolo manifesto dei comunisti (senza classe ne partito), Lettera alle Brigate Rosse,'' Roma, Nottetempo, 2004.
* ''Catullo e Lesbia'', Milano, Henry Beyle, 2013.
* ''La vita nel suo movimento. Recensioni cinematografiche 1950-1951.'', Torino, Einaudi, 2017.
=== Kazalište ===
* ''La serata a Colono. Parodia'', Torino, Einaudi, 2013. (tekst izvorno objavljen u ''Il mondo salvato dai ragazzini'' )
=== Pisma ===
* ''Marta o Maria'' e ''Pranzo di Natale'', u "Linea d'ombra", br. 13, 1986., str. 5-6 (dva pisma Goffredu Fofiju)
* ''L'amata. Lettere di e a Elsa Morante,'' uredio Daniele Morante u suradnji s Giulianom Zagra, Torino, Einaudi, 2012. (sadrži 596 pisama)
* ''Pranzo di Natale'', s bilješkom Goffreda Fofija, Milano, Henry Beyle, 2014
=== Prijevodi ===
* Katherine Mansfield, ''Il libro degli appunti 1905-1922'' Milano, Rizzoli, 1945., zatim u knjizi ''Il meglio di Katherine Mansfield'', Milano, Longanesi, 1957.;pod naslovom ''Quaderno d'appunti'', Milano, Feltrinelli, 1979., 2012 .; Milano, SE, 2011.
== Bilješke ==
<references />
== Bibliografija ==
* Giacomo Debenedetti, ''L'isola di Arturo'', in «Nuovi Argomenti», maggio-giugno 1957
* Giorgio Bàrberi Squarotti, ''Morante'', in ''Poesia e narrativa del secondo Novecento'', Milano, Mursia, 1961, pp. 268-71
* Angelo R. Pupino, ''Strutture e stile della narrativa di Elsa Morante'', Ravenna, Longo, 1967
* Cesare Garboli, ''La stanza separata'', Milano, Mondadori, 1969, pp. 56-71
* Giorgio Montefoschi, ''Funzione dei personaggi e linguaggio in "Menzogna e sortilegio" di Elsa Morante'', in «Nuovi Argomenti», n.s., 15, 1969
* Carlo Sgorlon, ''Invito alla lettura di Elsa Morante'', Milano, Mursia, 1972; 1978; 1985; 1994; 2005
* Cesare Cases, ''"La Storia". Un confronto con "Menzogna e sortilegio"'', in «Quaderni Piacentini», XIII, n. 53-54, 1974, poi in ''Patrie lettere'', Torino, Einaudi, 1987, pp. 104-125
* Camillo Bria, ''Elsa Morante'', Roma, Ciranna, 1976
* Gianni Venturi, ''Elsa Morante'', Firenze, La nuova Italia ("Il castoro" n. 130), 1977
* Donatella Ravanello, ''Scrittura e follia nei romanzi di Elsa Morante'', Venezia, Marsilio, 1980
* Gaetana Miglioli, ''Elsa Morante'', Bologna, Barghigiani, 1982
* Franco Fortini, ''"Aracoeli"'', in «[[Corriere della Sera]]», 14 novembre 1982, poi in ''Saggi ed epigrammi'', Milano, Mondadori, 2003, pp. 1593-1600
* Carmelo Samonà, ''E. Morante e la musica'', in «Paragone», 432, febbraio 1986
* Cesare Garboli, ''Falbalas'', Milano, Adelphi, 1987, pp. 170-75
* Marco Bardini, ''Dei "fantastici doppi", ovvero la mimesi narrativa dello spostamento psichico'', in AA. VV., ''Per Elisa. Studi su "Menzogna e sortilegio"'', Pisa, Nistri Lischi, 1990, pp. 256-299
* Graziella Bernabo, ''Come leggere "La storia" di Elsa Morante'', Milano, Mursia, 1991
* ''Per Elsa Morante'', Milano, «Linea d'Ombra» Edizioni, 1993 (convegno di Perugia del 15-16 gennaio 1993; articoli di Alfonso Berardinelli, Giulio Ferroni, Giovanna Rosa, Cesare Garboli, Concetta D'Angeli, [[Giorgio Agamben]], Sandro Onofri, Giacomo Magrini, Giuseppe Leonelli, Domenico Scarpa, Fabrizia Ramondino, Ginevra Bompiani, Marino Sinibaldi, Gianfranco Bettin, Giuseppe Pontremoli, Franco Serpa e Jytte Lollesgaard)
* Jean-Noël Schifano e Tjuna Notarbartolo (a cura di), ''Cahiers Elsa Morante'', vol. 1, Napoli, ESI, 1993
* Cesare Garboli, ''Il gioco segreto'', Milano, Adelphi, 1995
* Giovanna Rosa, ''Cattedrali di carta'', Milano, Il Saggiatore, 1995; Milano, Net, 2006
* Jean-Noël Schifano e Tjuna Notarbartolo (a cura di), ''Cahiers Elsa Morante'', vol. 2, Napoli, ESI, 1995
* Concetta D'Angeli e Giacomo Magrini (a cura di), ''Vent'anni dopo "La Storia": omaggio a Elsa Morante'', Pisa, Giardini, 1995
* Alba Andreini, ''«L'isola di Arturo» di Elsa Morante'', in Alberto Asor Rosa (a cura di), ''Letteratura Italiana Einaudi, Opere'', vol. 4, tomo II, Torino, Einaudi, 1996, pp. 685-712
* Stefania Lucamante, ''Elsa Morante e l'eredità proustiana'', Firenze, Cadmo, 1998
* Marco Bardini, ''Morante Elsa, italiana. Di professione, poeta'', Pisa, Nistri-Lischi, 1999
* Pier Vincenzo Mengaldo, ''Menzogna e sortilegio: Elsa Morante'', in Franco Moretti (a cura di), ''Il romanzo'', vol. 5: ''Lezioni'', Torino, Einaudi, 2003, pp. 571-584
* Concetta D'Angeli, ''Leggere Elsa Morante: Aracoeli, La Storia e Il mondo salvato dai ragazzini'', Roma, Carocci, 2003
* Maria Rosaria Gilio, ''Le "lusinghe" di Maia nelle opere di Elsa Morante'', Roma, Sovera, 2003
* Giuliana Zagra e Simonetta Buttò (a cura di), ''Le stanze di Elsa. Dentro la scrittura di Elsa Morante'', Roma, Colombo, 2006 (con saggi di Cesare Garboli, Giuliana Zagra, Gabriella Palli Baroni, Simona Cives, Leonardo Lattarulo, Magda Vigilante, Laura Desideri, Alessia Dell'Orca, Luigi De Angelis e Paola Fuselli)
* Marco Bardini, ''House of Liars. The American Translation of "Menzogna e sortilegio"'', in ''Under Arturo's star. The Cultural Legacies of Elsa Morante'', a cura di Stefania Lucamante e Sharon Wood, West Lafayette Indiana, Purdue University Press, 2006, pp. 112-128
* Elena Porciani, ''L'alibi del sogno nella scrittura giovanile di Elsa Morante'', Soveria Mannelli, Iride, 2007
* {{Eng oznaka}} Lily Tuck, ''Woman of Rome: A Life of Elsa Morante'', New York, Harper Collins, 2008
* Francesca Giuntoli Liverani, ''Elsa Morante: l'ultimo romanzo possibile'', Napoli, Liguori, 2008
* Ilaria Splendorini, ''Menzogna e sortilegio di Elsa Morante: una scrittura delle origini'', Firenze, Le Lettere, 2010
* Lucia Dell'Aia, ''La sfera del puer. Il tempo dei ragazzini di Elsa Morante'', Bari, Edizioni B.A. Graphis, 2010
* Goffredo Fofi e Adriano Sofri (a cura di), ''Festa per Elsa'', Palermo, Sellerio, 2011 (articoli, omaggi e ricordi del 1985, testi di Patrizia Cavalli, Giorgio Caproni, Carmelo Samonà, Natalia Ginzburg, Franco Serpa, Elena De Angeli, Ginevra Bompiani, Fabrizia Ramondino, Giorgio Agamben, Tonino Ricchezza, Goffredo Fofi, Paolo Graziosi, Ninetto Davoli, Daniele Morante, Luca Coppola, Raffaele La Capria, Adriano Sofri, Gianfranco Bettin, Marino Sinibaldi)
* Gandolfo Cascio, ''L'estetica dell'ebreo e del cristiano nei racconti de «Lo scialle andaluso» di Elsa Morante'', in AA. VV., ''Contemporary Jewish Writers in Italy: a Generational Approach'', Utrecht, Igitur, 2007, pp. 40-45, ora in Id., ''Variazioni romane. Studi su Penna, Morante, Wilcock e Pecora'', Uitgave Volksuniversiteit Amstelland, Amstelveen, 2011.
* Graziella Bernabò, ''La fiaba estrema. Elsa Morante tra vita e scrittura'', Roma, Carocci, 2012
* Marco Bardini, ''Esporsi al pubblico: Elsa Morante tra occasioni mondane e impegno civile'', in «Status Quaestionis», 3 (2012), pp. 1-29
* Marco Bardini, ''Elsa Morante e «L'Eroica»'', in «Italianistica», XLI (2012), 3, pp. 121-136.
* Siriana Sgavicchia (a cura di), ''«La Storia» di Elsa Morante''. Atti del Seminario Mod (Società italiana per lo studio della modernità letteraria), Università per stranieri di Perugia, 24-25 febbraio 2011, Pisa, ETS, 2012.
* Siriana Sgavicchia, - ''Da Bach a Cage a Bob Dylan. I 'contrasti musicali' di Elsa Morante'', in ''Santi, Sultani, e Gran Capitani in camera mia. Inediti e ritrovati dall'Archivio di Elsa Morante'' (Catalogo della Mostra ottobre 2012 - marzo 2013 per il Centenario della nascita della scrittrice), a cura di G. Zagra, Roma, Biblioteca Nazionale Centrale, 2012, p. 123-128, ISBN 9788890799600;
* Jean-Noël Schifano, ''E.M. ou la Divine Barbare'', Paris, Gallimard, 2013
* Giovanni Bassetti, Verso Colono. Elsa Morante e il teatro, Roma, Apes Editrice, 2013.
* ''«Nacqui nell'ora amara del meriggio». Scritti per Elsa Morante nel centenario della nascita'', a cura di Eleonora Cardinale e Giuliana Zagra, Quaderni della Biblioteca Nazionale Centrale di Roma, 17, 2013
* Marco Bardini, ''Elsa Morante e il cinema'', Pisa, ETS, 2014
* Siriana Sgavicchia, ''L’alibi della musica nella poesia di Elsa Morante'', Sezione “Poeti da riscoprire”, 2014, in poesia.blog.rainews.it
* Ornella Spagnulo, ''L'amata. Lettere di e a Elsa Morante'', in «La rassegna della letteratura italiana», luglio-dicembre 2014.
* Siriana Sgavicchia, ''La parodia della tragedia nel deserto di Almendral'', in ead., ''Il romanzo di lei. Scrittrici italiane dal secondo Novecento a oggi'', Roma, Carocci, 2016, ISBN 9788843073313; pp. 75-94.
* Galgano Andrea, "Gli alibi di Elsa Morante", in Id., "Lo splendore inquieto", Roma, Aracne, 2018, pp.21-31.
* {{DBI|nome=MORANTE, Elsa|nomeurl=|autore=Nadia Setti|anno=2012|pagine=|volume=76|accesso=9 settembre 2017}}
<nowiki>
[[Kategorija:Pisci za djecu]]</nowiki>
bi38kcwyk6gwbpwvqyvc831f063tmps
Roko Glasnović
0
714308
7087784
7000897
2024-12-13T14:11:40Z
IvanoM2
270248
7087784
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa = Roko Glasnović
| pravo_ime =
| slika =
| slika_širina =
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[2. srpnja]] [[1978.]]
| mjesto_rođenja = [[Šibenik]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik = [[2. srpnja]] [[2005.]]
| biskup = [[22. siječnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba
| url = https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zareden-novi-dubrovacki-biskup-mons-roko-glasnovic-srcem-i-dusom-sam-vam-na-raspolaganju-15148504
| title = Zaređen novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović: ‘Srcem i dušom sam vam na raspolaganju‘
| website = [[Jutarnji list]]
| author = [[Hrvatska izvještajna novinska agencija]] (Hina)
| language = hrvatski
| accessdate = 23. siječnja 2022.
| datum = 22. siječnja 2022.
}}</ref>
| titula = ''[[Dubrovačka biskupija|biskup dubrovački]]''
| služba =[[Dubrovačka biskupija|biskup dubrovački]]<br><small>([[2022.]] – ''danas'')
| prethodne_službe =
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Roko Glasnović.svg|100px]]
| geslo = VJERA NADA LJUBAV
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]}}
'''Roko Glasnović''' ([[Šibenik]], [[2. srpnja]] [[1978.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i trenutni [[biskup]] [[Dubrovačka biskupija|dubrovački]].
== Životopis ==
=== Mladost i školovanje ===
Rođen je u [[Šibenik]]u. Osnovnu školu pohađao je u Janjevu na Kosovu i u [[Šibenik]]u. Završio je srednju Tehničku školu u Šibeniku. Od [[1999.]] do [[2005.]] studirao je [[bogoslovlje|teologiju]] na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, a od [[2005.]] do [[2008.]] pastoralnu teologiju na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu]].
=== Svećeništvo===
Za svećenika [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]] zaređen je [[2. srpnja]] [[2005.]] godine. Bio je župnik u župi Pohođenja BDM Njivice, povjerenik za pastoral braka i obitelji [[Šibenska biskupija]], osobni tajnik biskupa [[Ante Ivas]]a i [[Tomislav Rogić|Tomislava Rogića]], upravitelj župe sv. Margarite u Jadrtovcu, župe sv. Petra na Kapriju i župe Uznesenja BDM na Žirju, ekonom [[Šibenska biskupija]], ravnatelj Katoličkog školskog centra i predstojnik Biskupijskog ureda za škole.
=== Biskupstvo ===
Dana 30. studenoga 2021., Apostolska nuncijatura u RH, objavila je da ga je [[papa Franjo]] imenovao [[Dubrovačka biskupija|dubrovačkim]] [[Biskup|biskupom]].<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/novi-dubrovacki-biskup-don-roko-glasnovic-3624940 HRT / Vijesti: Novi dubrovački biskup don Roko Glasnović] (objavljeno 30. studenoga 2021.), pristupljeno 1. prosinca 2021.</ref>
U subotu, 22. siječnja 2022., u dubrovačkoj je katedrali zaređen za dubrovačkoga biskupa. Glavni zareditelj bio je msgr. [[Petar Palić]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|biskup mostarsko-duvanjski]] i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, a suzareditelji msgr. [[Mate Uzinić]], [[nadbiskup]] [[koadjutor]] [[Riječka nadbiskupija|riječki]] i dotadašnji apostolski administrator Dubrovačke biskupije i msgr. Tomislav Rogić, biskup šibenski. Prezbiteri pratitelji bili su njegov brat Don Franjo Glasnović, župnik župe Našašća sv. Križa u Vodicama i dekan Vodičko-Kninskog dekanata u [[Šibenska biskupija|Šibenskoj biskupiji]] te don Hrvoje Katušić, generalni vikar [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačke biskupije]].
== Izvori ==
{{izvori}}
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-bef|before=[[Mate Uzinić]]}}
{{s-ttl|title=[[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]]|years=2021.–...}}
{{s-aft|after=''—''}}
{{s-end}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Glasnović, Roko}}
[[Kategorija:Janjevci]]
[[Kategorija:Dubrovački biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
2drinkwqwmjcox9bt0jwrkoaplf2ofn
Kumovi (televizijska serija)
0
716092
7087891
7087565
2024-12-13T18:32:59Z
93.141.132.38
Dodao sam tekst
7087891
wikitext
text/x-wiki
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infookvir TV serija
| bg_color =
| ime_serije = Kumovi
| slika = Kumovi logo.jpg
| natpis_pod_slikom =
| orig_naslov =
| format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}}
| autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small>
| razvoj =
| redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]]
| scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small>
| glazba = [[Tonči Huljić]]
| uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]]
| glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]]
| pripovjedač =
| država = {{Z+X|HRV}}
| jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_epizoda = 519+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana -->
| broj_sezona = 5
| producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small>
| izvršni_producent = [[Boris Pavelić]]
| urednik = [[Jelena Gotovac]]
| lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]]
| trajanje_epizode = 45 – 50 minuta
| tv_kuća = [[Nova TV]]
| u_hrv =
| ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]]
| početak_serije = [[7. veljače]] [[2022.]]
| kraj_serije =
| spin-off =
| prijašnja = [[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]]
| web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi
| imdb_id = 16636212
}}
'''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] iza 20 sati.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Serija je tijekom svojeg prikazivanja zabilježila najveću gledanost u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" />
Dana [[25. studenoga]] [[2023.]], završilo je snimanje treće sezone koju je Nova TV objavila kao kraj serije sa ukupno 423 epizode,<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> ali u veljači [[2024.]] je ipak odlučila obnoviti seriju za četvrtu sezonu, snimanja za istu krenula su krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> a s prikazivanjem je počela [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024. serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Serija je dosegla 500-tu epizodu [[7. studenoga]] [[2024.]]
Serija je obnovljena i za petu sezonu koja se snima od listopada 2024.,<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> a s prikazivanjem kreće od 12. studenoga 2024.
''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a u planu je da serija ima sveukupno 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref>
== Radnja ==
[[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije.
== Pregled serije ==
Nova TV započela je prikazivanje serije [[7. veljače]] [[2022.]],<ref name=":3" /> nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] prekida prikazivanje prve sezone zbog ljetne stanke, u kojoj su snimani preostali nastavci prve sezone.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Preostale epizode prve sezone nastavlja s prikazivanjem [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone je prikazana [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref>
Druga sezona s prikazivanjem je krenula [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> i prikazivala se do [[26. svibnja]] kad su prikazane dvije epizode 77 i 78,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> prije ljetne stanke koja je trajala do [[4. rujna]] kada Nova TV nastavlja s prikazivanjem preostalih epizoda druge sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone je prikazana [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref>
Treća sezona s prikazivanjem krenula je [[15. siječnja]] [[2024.|2024.,]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> od [[18. ožujka]] prikazuju se po dvije epizode dnevno. Finale sezone bilo je [[29. travnja]].
Za četvrtu sezonu serija je obnovljena u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a ista je s prikazivanjem krenula [[30. travnja]] 2024.,<ref name=":5" /> od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka je započela [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]] kada se nastavlja prikazivanje četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> U prvom tjednu prikazivale su se dvije epizode dnevno. Finale sezone emitirano je [[11. studenoga]] 2024.
Serija je obnovljena i za petu sezonu, koja bi ujedno trebala biti i posljednja.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje iste je počelo u listopadu 2024., kako je i potvrdio glumac [[Vedran Mlikota]] za časopis [[Večernji list|Večernjeg lista]] "''Ekran''",<ref name=":peta sezona najava" /><ref name=":peta sezona snimanje" /> a prikazivanje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=live|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR}}</ref>
{{Pregled serije
| infoA = Ljetna stanka
| boja1 = #B30E1C
| epizode1 = 171
| premijera1 = [[7. veljače]] [[2022.]]
| finale1 = [[16. prosinca]] [[2022.]]
| infoA1 = ''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''
| boja2 = #003C92
| epizode2 = 161
| premijera2 = [[6. veljače]] [[2023.]]
| finale2 = [[28. prosinca]] [[2023.]]
| infoA2 = ''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''
| boja3 = #62C42F
| epizode3 = 90
| premijera3 = [[15. siječnja]] [[2024.]]
| finale3 = [[29. travnja]] [[2024.]]
| infoA3 = ''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''
| boja4 = #FFFF00
| epizode4 = 80
| premijera4 = [[30. travnja]] [[2024.]]
| finale4 = [[11. studenoga]] [[2024.]]
| infoA4 = ''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''
| boja5 = #800080
| epizode5 = 140
| premijera5 = [[12. studenoga]] [[2024.]]
| finale5 = {{N/a|'''Još nije najavljeno.'''}}
| infoA5 = ''Nema, kraj serije''
}}
==Glumačka postava ==
===Glavne uloge===
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor="#CCCCCC"
! <small>Glumac</small>
!text-align:center;" | <small>Lik</small>
!<small>Kratki opis lika</small>
!<small>Sezona 1</small>
!<small>Sezona 2</small>
!<small>Sezona 3</small>
!<small>Sezona 4</small>
!<small>Sezona 5</small>
|-
| <small>[[Momčilo Otašević]]</small>
! <small>Janko Gotovac</small>
| <small>Glavni muški lik, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Ana Uršula Najev]]</small>
! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small>
| <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Vladimir Tintor]]</small>
! <small>Aljoša Gotovac</small>
| <small>Bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Vedran Mlikota]]</small>
! <small>Vinko Macan</small>
| <small>Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Milan Štrljić]]</small>
! <small>Stipan Macan † </small>
| <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small>
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Olga Pakalović]]</small>
! <small>Vesna Gotovac</small>
| <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Nika Barišić]]</small>
! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small>
| <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small>
! <small>Jadranka Macan</small>
| <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Stojan Matavulj]]</small>
! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small>
| <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Barbara Vicković]]</small>
! <small>Anđela Akrap</small>
| <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small>
! <small>Ivka Macan</small>
| <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Mirna Mihelčić]]</small>
! <small>Matija Macan</small>
| <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, bivša Martinova zaručnica, tehnička načelnica općine Zaglave</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Lovre Kondža]]</small>
! <small>Martin Akrap</small>
| <small>Lokalni zabavljač, DJ i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin bivši zaručnik, Cvitin otac</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Lara Obad]]</small>
! <small>Pere Macan</small>
| <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka</small>
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Ecija Ojdanić]]</small>
! <small>Mirjana Bogdan</small>
| <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small>
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Konstantin Haag]]</small>
! <small>Zlatan Bogdan</small>
| <small>Mirjanin i Vinkov sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Petra Kraljev]]</small>
! <small>Milica Crljen</small>
| <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova djevojka</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Mijo Kevo]]</small>
! <small>Marko Skelin ''Šank''</small>
| <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Milicin dečko</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Jagoda Kumrić]]</small>
! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small>
| <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Ratko Glavina]]</small>
! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small>
| <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Domagoj Ivanković]]</small>
! <small>Josip Kvasina</small>
| <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]]</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Marina Redžepović]]</small>
! <small>Šima Mamić</small>
| <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra, Vicina djevojka</small>
!
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Žarko Radić]]</small>
! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small>
| <small>Župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji je došao iz Kanade u Zaglave provesti svoje umirovljeničke dane, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small>
! colspan="2" |
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small>
! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small>
| <small>Stanislavov sin, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug</small>
! colspan="2" |
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Stjepan Perić]]</small>
! <small>Vice Vuletić</small>
| <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin dečko</small>
! colspan="3" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Linda Begonja]]</small>
! <small>Jasenka Runje</small>
| <small>Glavna negativka četvrte sezone, gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small>
! colspan="3" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Zdravko Vukelić]]</small>
! <small></small><small>Hrvoje Zovko ''Braco''</small>
| <small></small><small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small>
! colspan="4" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Tea Ljubešić]]</small>
!
|
! colspan="4" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|}
=== Sporedne uloge ===
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor="#CCCCCC"
! <small>Glumac</small>
!text-align:center;" | <small>Lik</small>
!<small>Kratki opis lika</small>
!<small>Sezona 1</small>
!<small>Sezona 2</small>
!<small>Sezona 3</small>
!<small>Sezona 4</small>
!<small>Sezona 5</small>
|-
| <small>[[Boris Svrtan]]</small>
! <small>Vlado Herceg †</small>
| <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Mladen Vulić]]</small>
! <small>Jure Soldo †</small>
| <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="4" |
|-
| <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small>
! <small>Mate Šušnjara †</small>
| <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Velimir Čokljat]]</small>
! <small>svećenik</small>
| <small>Svećenik u Zaglavama</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Dražen Mikulić]]</small>
! <small>Darko Jurić</small>
| <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Mirko Ilibašić]]</small>
! <small>Jure Nimac</small>
| <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Toni Malenica]]</small>
! <small>Petar</small>
| <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Šime Zanze]]</small>
! <small>Frane Peruša</small>
| <small>Mještanin Zaglava</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Irena Matas]]</small>
! <small>Zdenka</small>
| <small>Prodavačica na pijaci</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Ante Krstulović]]</small>
! <small>Ante</small>
| <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Iva Kraljević]]</small>
! <small>Sandra</small>
| <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Vlasta Ramljak]]</small>
! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small>
| <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small>
! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small>
| <small>Bivša Jankova djevojka, kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="4" |
|-
| <small>[[Anica Kontić]]</small>
! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small>
| <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Asja Jovanović]]</small>
! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small>
| <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Ivan Čuić]]</small>
! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small>
| <small>Šimin bivši dečko</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Mirela Brekalo]]</small>
! <small>Kaja Mamić †</small>
| <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Nives Celzijus]]</small>
! <small>Iris</small>
| <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Davor Sabo]]</small>
! <small>Elvis</small>
| <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small>
! <small>Alen Lončarić</small>
| <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Alen Šalinović]]</small>
! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small>
| <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small>
! <small>Fani</small>
| <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small>
! colspan="2" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Slavko Juraga]]</small>
! <small>Jadranko Zovko</small>
| <small>Glavni negativac treće sezone, bivši župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small>
! colspan="2" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small>
! <small>Oliver</small>
| <small>Investitor i bivši Jankov šef</small>
! colspan="2" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small>
! <small>Tonka</small>
| <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small>
! colspan="2" |
! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Mara Brkić]]</small>
! <small>Cvita Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref>
| <small>Martinova i Matijina kćerka</small>
! colspan="3" |
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Bartol Jaker]]</small>
! <small>Stipe Bogdan</small>
| <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small>
! colspan="3" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
|<small>Tomislav Šalov</small>
!<small>Utjerivač dugova</small>
|<small>Utjerivač duga Vicetu, Jasenkin kriminalni suranik, plačkaš Ivke</small>
! colspan="3" |
!style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Duško Valentić]] †</small>
! <small>Vjekoslav Cukela</small>
| <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small>
! colspan="3" |
!style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Matija Prskalo]]</small>
! <small>Spomenka Crljen</small>
| <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small>
! colspan="3" |
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Anja Matković]]</small>
! <small>Marina Švarc</small>
| <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small>
! colspan="3" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
|<small>[[Anica Kovačević]]</small>
!<small>Hrvojka Zovko<br><small>(''djev. Runje'')</small></small>
|<small>Asistentica u općini Zaglave, bivša službenica grada Sinja, Bracina supruga, Jadrankova snaha i Katina rođakinja</small>
! colspan="3" |
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|}
=== Gostujuće uloge ===
* [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač
* [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac
* [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime
* [[Dražen Bratulić]] kao doktor
* [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena
* [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž
* [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava
* [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde''
* [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči
* [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma
* [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac
* [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac
* [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica
* [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj
* [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama
* [[Dijana Vidušin]] kao liječnica
* [[Dušan Gojić]] kao liječnik
* [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama
* [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac
* [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović
* [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}}
* [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u
* [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena
* [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac
* [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka, Jadrankina majka
* [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj
* [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj
* [[Filip Nola]] kao patolog
* [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat
* [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin
* [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović
* [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić
* [[Sanja Marin]] kao psihijatrica
* [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja
* [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik
* [[Dean Krivačić]] kao beskućnik
* [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac
* [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik
* [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo
* [[Adnan Prohić]] kao policajac
* [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef
* [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik
* [[Lucija Alfier]] kao Branimira ''(Brankica)'', konobarica u kafiću u [[Sinj]]u
* [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a
* [[Vedran Dakić]] kao Jakov
* [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić
* [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena
* [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist
* [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica
* [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere
* [[Mijo Pavelko]] kao Toma
* [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica
* [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga
* [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica
* [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber
* [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik
* [[Erna Rudnički]] kao Brigita
* [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica
* [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist
* [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka
* [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino''
* [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka
* [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka
* [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak
* [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik †
* [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet
* [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet
* [[Tonka Mršić]] kao novinarka
* [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica
* [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica
* [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj dide Akrapa
* [[Petar Baljak]] kao fotograf
* [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik
* [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica
* [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a
* [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine
* [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra
* [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće
== Vrijeme i mjesto radnje ==
[[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]]
[[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]]
Radnja serije odvija se u obližnjem selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]].
Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska Zagora
== Glazba ==
[[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref>
== Međunarodna prikazivanja ==
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
!Država
!TV mreža
!Sezona
!Premijera
!Finale
|-
| rowspan="7" |{{Z+X|SRB}}
| rowspan="3" |[[Nova S]]
!1.
|[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref>
|[[2. ožujka]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref>
|[[29. veljače]] [[2024.]]
|-
!3.
| colspan="2" {{TBA}} <!-- 4.6.24. - 7.11.24. -->
|-
| colspan="4" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |[[Nova Series]]
!1.
|[[24. ožujka]] [[2023.]]
|[[13. rujna]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[14. rujna]] [[2023.]]
|[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com}}</ref>
|-
!3.
| colspan="2" {{TBA}}
|-
| colspan="5" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |{{Z+X|SLO}}
| rowspan="3" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]]
!1.
|[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref>
|[[24. srpnja]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref>
|[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref>
|-
!3.
| [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref>
| [[30. kolovoza]] [[2024.]] ''(55/90 epizoda)''
|-
| colspan="5" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |{{Z+X|BIH}}
| rowspan="3" |[[Nova BH]]
!1.
|[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref>
|[[23. listopada]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[24. listopada]] [[2023.]]
|[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=live|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil}}</ref>
|-
!3.
| [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=live|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil}}</ref>
| {{TBA}}
|-
| colspan="5" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |{{Z+X|MAK}}
| rowspan="3" |Alfa
!1.
|[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref>
|''n/n''
|-
!2.
| colspan="2" {{TBA}}
|-
!3.
| colspan="2" {{TBA}}
|}
== Adaptacije ==
Serija će dobiti adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu [[RTL (Mađarska)|RTL]], pod nazivom [[:hu:Pokoli rokonok|''Pokoli rokonok'']], a koja bi s emitiranjem trebala početi [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref>
== Bilješke ==
{{notelist}}
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]]
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}}
*{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}}
* [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus
* {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}}
{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:Sapunice]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]]
p32t08mxx4j84m3esyz355b4b9gkyu4
7087893
7087891
2024-12-13T18:40:48Z
93.141.132.38
Dodao sam tekst
7087893
wikitext
text/x-wiki
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infookvir TV serija
| bg_color =
| ime_serije = Kumovi
| slika = Kumovi logo.jpg
| natpis_pod_slikom =
| orig_naslov =
| format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}}
| autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small>
| razvoj =
| redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]]
| scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small>
| glazba = [[Tonči Huljić]]
| uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]]
| glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]]
| pripovjedač =
| država = {{Z+X|HRV}}
| jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_epizoda = 519+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana -->
| broj_sezona = 5
| producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small>
| izvršni_producent = [[Boris Pavelić]]
| urednik = [[Jelena Gotovac]]
| lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]]
| trajanje_epizode = 45 – 50 minuta
| tv_kuća = [[Nova TV]]
| u_hrv =
| ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]]
| početak_serije = [[7. veljače]] [[2022.]]
| kraj_serije =
| spin-off =
| prijašnja = [[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]]
| web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi
| imdb_id = 16636212
}}
'''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] iza 20 sati.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Serija je tijekom svojeg prikazivanja zabilježila najveću gledanost u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" />
Dana [[25. studenoga]] [[2023.]], završilo je snimanje treće sezone koju je Nova TV objavila kao kraj serije sa ukupno 423 epizode,<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> ali u veljači [[2024.]] je ipak odlučila obnoviti seriju za četvrtu sezonu, snimanja za istu krenula su krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> a s prikazivanjem je počela [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024. serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Serija je dosegla 500-tu epizodu [[7. studenoga]] [[2024.]]
Serija je obnovljena i za petu sezonu koja se snima od listopada 2024.,<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> a s prikazivanjem kreće od 12. studenoga 2024.
''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a u planu je da serija ima sveukupno 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref>
== Radnja ==
[[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije.
== Pregled serije ==
Nova TV započela je prikazivanje serije [[7. veljače]] [[2022.]],<ref name=":3" /> nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] prekida prikazivanje prve sezone zbog ljetne stanke, u kojoj su snimani preostali nastavci prve sezone.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Preostale epizode prve sezone nastavlja s prikazivanjem [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone je prikazana [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref>
Druga sezona s prikazivanjem je krenula [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> i prikazivala se do [[26. svibnja]] kad su prikazane dvije epizode 77 i 78,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> prije ljetne stanke koja je trajala do [[4. rujna]] kada Nova TV nastavlja s prikazivanjem preostalih epizoda druge sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone je prikazana [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref>
Treća sezona s prikazivanjem krenula je [[15. siječnja]] [[2024.|2024.,]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> od [[18. ožujka]] prikazuju se po dvije epizode dnevno. Finale sezone bilo je [[29. travnja]].
Za četvrtu sezonu serija je obnovljena u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a ista je s prikazivanjem krenula [[30. travnja]] 2024.,<ref name=":5" /> od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka je započela [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]] kada se nastavlja prikazivanje četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> U prvom tjednu prikazivale su se dvije epizode dnevno. Finale sezone emitirano je [[11. studenoga]] 2024.
Serija je obnovljena i za petu sezonu, koja bi ujedno trebala biti i posljednja.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje iste je počelo u listopadu 2024., kako je i potvrdio glumac [[Vedran Mlikota]] za časopis [[Večernji list|Večernjeg lista]] "''Ekran''",<ref name=":peta sezona najava" /><ref name=":peta sezona snimanje" /> a prikazivanje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=live|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR}}</ref>
{{Pregled serije
| infoA = Ljetna stanka
| boja1 = #B30E1C
| epizode1 = 171
| premijera1 = [[7. veljače]] [[2022.]]
| finale1 = [[16. prosinca]] [[2022.]]
| infoA1 = ''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''
| boja2 = #003C92
| epizode2 = 161
| premijera2 = [[6. veljače]] [[2023.]]
| finale2 = [[28. prosinca]] [[2023.]]
| infoA2 = ''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''
| boja3 = #62C42F
| epizode3 = 90
| premijera3 = [[15. siječnja]] [[2024.]]
| finale3 = [[29. travnja]] [[2024.]]
| infoA3 = ''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''
| boja4 = #FFFF00
| epizode4 = 80
| premijera4 = [[30. travnja]] [[2024.]]
| finale4 = [[11. studenoga]] [[2024.]]
| infoA4 = ''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''
| boja5 = #800080
| epizode5 = 140
| premijera5 = [[12. studenoga]] [[2024.]]
| finale5 = {{N/a|'''Još nije najavljeno.'''}}
| infoA5 = ''Nema, kraj serije''
}}
==Glumačka postava ==
===Glavne uloge===
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor="#CCCCCC"
! <small>Glumac</small>
!text-align:center;" | <small>Lik</small>
!<small>Kratki opis lika</small>
!<small>Sezona 1</small>
!<small>Sezona 2</small>
!<small>Sezona 3</small>
!<small>Sezona 4</small>
!<small>Sezona 5</small>
|-
| <small>[[Momčilo Otašević]]</small>
! <small>Janko Gotovac</small>
| <small>Glavni muški lik, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Ana Uršula Najev]]</small>
! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small>
| <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Vladimir Tintor]]</small>
! <small>Aljoša Gotovac</small>
| <small>Bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Vedran Mlikota]]</small>
! <small>Vinko Macan</small>
| <small>Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Milan Štrljić]]</small>
! <small>Stipan Macan † </small>
| <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small>
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Olga Pakalović]]</small>
! <small>Vesna Gotovac</small>
| <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Nika Barišić]]</small>
! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small>
| <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small>
! <small>Jadranka Macan</small>
| <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Stojan Matavulj]]</small>
! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small>
| <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Barbara Vicković]]</small>
! <small>Anđela Akrap</small>
| <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small>
! <small>Ivka Macan</small>
| <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Mirna Mihelčić]]</small>
! <small>Matija Macan</small>
| <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, bivša Martinova zaručnica, tehnička načelnica općine Zaglave</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Lovre Kondža]]</small>
! <small>Martin Akrap</small>
| <small>Lokalni zabavljač, DJ i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin bivši zaručnik, Cvitin otac</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Lara Obad]]</small>
! rowspan="2" |<small>Pere Macan</small>
| rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small>
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Tea Ljubešić]]</small>
! colspan="4" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Ecija Ojdanić]]</small>
! <small>Mirjana Bogdan</small>
| <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small>
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Konstantin Haag]]</small>
! <small>Zlatan Bogdan</small>
| <small>Mirjanin i Vinkov sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Petra Kraljev]]</small>
! <small>Milica Crljen</small>
| <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova djevojka</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Mijo Kevo]]</small>
! <small>Marko Skelin ''Šank''</small>
| <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Milicin dečko</small>
! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Jagoda Kumrić]]</small>
! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small>
| <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Ratko Glavina]]</small>
! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small>
| <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Domagoj Ivanković]]</small>
! <small>Josip Kvasina</small>
| <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]]</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Marina Redžepović]]</small>
! <small>Šima Mamić</small>
| <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra, Vicina djevojka</small>
!
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Žarko Radić]]</small>
! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small>
| <small>Župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji je došao iz Kanade u Zaglave provesti svoje umirovljeničke dane, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small>
! colspan="2" |
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small>
! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small>
| <small>Stanislavov sin, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug</small>
! colspan="2" |
! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|-
| <small>[[Stjepan Perić]]</small>
! <small>Vice Vuletić</small>
| <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin dečko</small>
! colspan="3" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Linda Begonja]]</small>
! <small>Jasenka Runje</small>
| <small>Glavna negativka četvrte sezone, gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small>
! colspan="3" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Zdravko Vukelić]]</small>
! <small></small><small>Hrvoje Zovko ''Braco''</small>
| <small></small><small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small>
! colspan="4" |
! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small>
|}
=== Sporedne uloge ===
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor="#CCCCCC"
! <small>Glumac</small>
!text-align:center;" | <small>Lik</small>
!<small>Kratki opis lika</small>
!<small>Sezona 1</small>
!<small>Sezona 2</small>
!<small>Sezona 3</small>
!<small>Sezona 4</small>
!<small>Sezona 5</small>
|-
| <small>[[Boris Svrtan]]</small>
! <small>Vlado Herceg †</small>
| <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Mladen Vulić]]</small>
! <small>Jure Soldo †</small>
| <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="4" |
|-
| <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small>
! <small>Mate Šušnjara †</small>
| <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Velimir Čokljat]]</small>
! <small>svećenik</small>
| <small>Svećenik u Zaglavama</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Dražen Mikulić]]</small>
! <small>Darko Jurić</small>
| <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Mirko Ilibašić]]</small>
! <small>Jure Nimac</small>
| <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Toni Malenica]]</small>
! <small>Petar</small>
| <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Šime Zanze]]</small>
! <small>Frane Peruša</small>
| <small>Mještanin Zaglava</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Irena Matas]]</small>
! <small>Zdenka</small>
| <small>Prodavačica na pijaci</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Ante Krstulović]]</small>
! <small>Ante</small>
| <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Iva Kraljević]]</small>
! <small>Sandra</small>
| <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small>
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Vlasta Ramljak]]</small>
! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small>
| <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small>
! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small>
| <small>Bivša Jankova djevojka, kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small>
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="4" |
|-
| <small>[[Anica Kontić]]</small>
! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small>
| <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small>
! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Asja Jovanović]]</small>
! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small>
| <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small>
! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Ivan Čuić]]</small>
! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small>
| <small>Šimin bivši dečko</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Mirela Brekalo]]</small>
! <small>Kaja Mamić †</small>
| <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Nives Celzijus]]</small>
! <small>Iris</small>
| <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Davor Sabo]]</small>
! <small>Elvis</small>
| <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small>
! <small>Alen Lončarić</small>
| <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Alen Šalinović]]</small>
! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small>
| <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small>
!
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="3" |
|-
| <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small>
! <small>Fani</small>
| <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small>
! colspan="2" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Slavko Juraga]]</small>
! <small>Jadranko Zovko</small>
| <small>Glavni negativac treće sezone, bivši župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small>
! colspan="2" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small>
! <small>Oliver</small>
| <small>Investitor i bivši Jankov šef</small>
! colspan="2" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
! colspan="2" |
|-
| <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small>
! <small>Tonka</small>
| <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small>
! colspan="2" |
! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Mara Brkić]]</small>
! <small>Cvita Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref>
| <small>Martinova i Matijina kćerka</small>
! colspan="3" |
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Bartol Jaker]]</small>
! <small>Stipe Bogdan</small>
| <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small>
! colspan="3" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
|<small>Tomislav Šalov</small>
!<small>Utjerivač dugova</small>
|<small>Utjerivač duga Vicetu, Jasenkin kriminalni suranik, plačkaš Ivke</small>
! colspan="3" |
!style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Duško Valentić]] †</small>
! <small>Vjekoslav Cukela</small>
| <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small>
! colspan="3" |
!style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
| <small>[[Matija Prskalo]]</small>
! <small>Spomenka Crljen</small>
| <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small>
! colspan="3" |
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|-
| <small>[[Anja Matković]]</small>
! <small>Marina Švarc</small>
| <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small>
! colspan="3" |
! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
!
|-
|<small>[[Anica Kovačević]]</small>
!<small>Hrvojka Zovko<br><small>(''djev. Runje'')</small></small>
|<small>Asistentica u općini Zaglave, bivša službenica grada Sinja, Bracina supruga, Jadrankova snaha i Katina rođakinja</small>
! colspan="3" |
! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small>
|}
=== Gostujuće uloge ===
* [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač
* [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac
* [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime
* [[Dražen Bratulić]] kao doktor
* [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena
* [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž
* [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava
* [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde''
* [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči
* [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma
* [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac
* [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac
* [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica
* [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj
* [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama
* [[Dijana Vidušin]] kao liječnica
* [[Dušan Gojić]] kao liječnik
* [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama
* [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac
* [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović
* [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}}
* [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u
* [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena
* [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac
* [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka, Jadrankina majka
* [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj
* [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj
* [[Filip Nola]] kao patolog
* [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat
* [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin
* [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]]
* [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović
* [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić
* [[Sanja Marin]] kao psihijatrica
* [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja
* [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik
* [[Dean Krivačić]] kao beskućnik
* [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac
* [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik
* [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo
* [[Adnan Prohić]] kao policajac
* [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef
* [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik
* [[Lucija Alfier]] kao Branimira ''(Brankica)'', konobarica u kafiću u [[Sinj]]u
* [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a
* [[Vedran Dakić]] kao Jakov
* [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić
* [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena
* [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist
* [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica
* [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere
* [[Mijo Pavelko]] kao Toma
* [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica
* [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga
* [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica
* [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber
* [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik
* [[Erna Rudnički]] kao Brigita
* [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica
* [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist
* [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka
* [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino''
* [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka
* [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka
* [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak
* [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik †
* [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet
* [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet
* [[Tonka Mršić]] kao novinarka
* [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica
* [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica
* [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj dide Akrapa
* [[Petar Baljak]] kao fotograf
* [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik
* [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica
* [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a
* [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine
* [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra
* [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće
== Vrijeme i mjesto radnje ==
[[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]]
[[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]]
Radnja serije odvija se u obližnjem selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]].
Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska Zagora
== Glazba ==
[[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref>
== Međunarodna prikazivanja ==
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
!Država
!TV mreža
!Sezona
!Premijera
!Finale
|-
| rowspan="7" |{{Z+X|SRB}}
| rowspan="3" |[[Nova S]]
!1.
|[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref>
|[[2. ožujka]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref>
|[[29. veljače]] [[2024.]]
|-
!3.
| colspan="2" {{TBA}} <!-- 4.6.24. - 7.11.24. -->
|-
| colspan="4" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |[[Nova Series]]
!1.
|[[24. ožujka]] [[2023.]]
|[[13. rujna]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[14. rujna]] [[2023.]]
|[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com}}</ref>
|-
!3.
| colspan="2" {{TBA}}
|-
| colspan="5" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |{{Z+X|SLO}}
| rowspan="3" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]]
!1.
|[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref>
|[[24. srpnja]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref>
|[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref>
|-
!3.
| [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref>
| [[30. kolovoza]] [[2024.]] ''(55/90 epizoda)''
|-
| colspan="5" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |{{Z+X|BIH}}
| rowspan="3" |[[Nova BH]]
!1.
|[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref>
|[[23. listopada]] [[2023.]]
|-
!2.
|[[24. listopada]] [[2023.]]
|[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=live|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil}}</ref>
|-
!3.
| [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=live|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil}}</ref>
| {{TBA}}
|-
| colspan="5" style="background:darkgray"|
|-
| rowspan="3" |{{Z+X|MAK}}
| rowspan="3" |Alfa
!1.
|[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref>
|''n/n''
|-
!2.
| colspan="2" {{TBA}}
|-
!3.
| colspan="2" {{TBA}}
|}
== Adaptacije ==
Serija će dobiti adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu [[RTL (Mađarska)|RTL]], pod nazivom [[:hu:Pokoli rokonok|''Pokoli rokonok'']], a koja bi s emitiranjem trebala početi [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref>
== Bilješke ==
{{notelist}}
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]]
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}}
*{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}}
* [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus
* {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}}
{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:Sapunice]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]]
keozer8p9ehnk5pi2wtljqxshc1vkvk
Hans-Peter Fischer (teolog)
0
719341
7088172
6770298
2024-12-14T08:41:14Z
SoupePrimordiale
277309
7088172
wikitext
text/x-wiki
{{wikipoveznice}}
'''Hans-Peter Fischer''' ([[Freiburg im Breisgau]], [[10. srpnja]] 1961.) [[Njemačka|njemački]] je katolički [[teolog]], [[kanonist]] i [[crkveni povjesničar]].
==Život==
Hans-Peter Fischer odrastao je sa šestero braće i sestara u Freiburgu.<ref name="STGT">Robin Szuttor: ''[http://www.stuttgarter-zeitung.de/inhalt.vatikan-hans-peter-fischer-rektor-im-campo-santo-der-hirte.7b1009b5-f0f2-4a38-8b24-e28cf047b6a9.html Der Hirte.]'' In: ''[[Stuttgarter Zeitung]]'', 2. November 2015, abgerufen am 22. Januar 2019.</ref> Nakon studija teologije i filozofije u Freiburgu i Rimu, 1989. je zaređen za svećenika. Neko vrijeme proveo je u pastoralu, a potom je 1995. godine na Sveučilištu u Freiburgu na crkveno-povijesnu temu "Die Freiburger Erzbischofswahlen 1898 und der Episkopat von Thomas Nörber" ("Izbori za nadbiskupa u Freiburgu 1898. i biskupstvo Thomasa Nörbera"). Bio je vikar u Gottmadingenu i župni upravitelj u Bollschweilu i Söldenu u Schwarzwaldu. Godine 2001. završio je licencu iz kanonskog prava na Institutu za kanonsko pravo Sveučilišta u Münchenu. Alumnus je bogoslovije Herzogliches Georgianum u Münchenu. 2002. je postao župnik u Donaueschingenu i voditelj tamošnje pastoralne jedinice te je bio dijecezanski sudac od 2001. do 2010. u Nadbiskupiji München i Freising te od 2004. do 2010. dijecezanski sudac u Nadbiskupiji Freiburg.
Na inicijativu Roberta Zollitscha, Fischer je od strane Njemačke biskupske konferencije, 8. prosinca 2010. godine, imenovan za rektora u Campo Santo Teutonico u Vatikanu i pridruženog njemačkog svećeničkog zavoda (Pontificio Collegio Teutonico), naslijedivši Erwina Gatza.<ref name="ZENIT">[https://web.archive.org/web/20131105090943/http://www.zenit.org/de/articles/neuer-rektor-am-campo-santo-teutonico-heisst-dr-hans-peter-fischer ''Neuer Rektor am Campo Santo Teutonico heisst Dr. Hans-Peter Fischer.''] In: ''[[Zenit (Nachrichtenagentur)|Zenit]]'', 27. Juli 2010, abgerufen am 22. Januar 2019.</ref> Postao je i rektor Nadbratovštine svete Marije milosne na Teutonsko-flamanskom groblju (Arciconfraternità di Santa Maria della Pietà in Campo Santo Teutonico). Od 1. travnja 2012. do 1. studenog 2013. Fischer je preuzeo i vođenje pastorala njemačkih hodočasnika u Rimu.<ref name="ZENIT" /> Od lipnja 2013. također je predavač pastoralne teologije i crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu Gregoriana.
Campo Santo Teutonico je na svojoj internetskoj stranici objavio da je 1. veljače 2017. Fischer ponovno imenovan rektorom. Nije donesena nikakva odluka o njegovom nasljedniku kada je u srpnju 2017. prešao u Rotu.<ref name="Dom">''[https://www.domradio.de/themen/vatikan/2017-07-21/freiburger-priester-erhaelt-verantwortliche-stellung-im-vatikan Campo-Santo-Chef wird Rota-Richter.]'' In: ''[[Domradio]]'', 21. Juli 2017, abgerufen am 22. Januar 2019.</ref>
Papa Franjo imenovao ga je 20. srpnja 2017. auditorom (sucem u rangu prelata) Rimske Rote.<ref>{{Internetquelle|url=http://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2017/07/20/0493/01093.html|titel=Nomina di Prelato Uditore del Tribunale della Rota Romana|hrsg=[[Presseamt des Heiligen Stuhls]]|werk=Tägliches Bulletin|datum=2017-07-20|zugriff=2017-07-20|sprache=it}}</ref> Poput Josefa Hubera (1992.-2010.) i Markusa Graulicha (2011.-2014.) prije njega, on predstavlja njemačko govorno područje na drugom najvišem katoličkom crkvenom sudu, koji se prvenstveno bavi bračnim pitanjima.<ref name="Dom" /> Fischer je položio prisegu 4. listopada 2017. i prvi je teolog iz nadbiskupije Freiburg na nekom vatikanskom sudu.<ref>{{Internetquelle|url=http://www.badische-zeitung.de/suedwest-1/papst-franziskus-setzt-grosses-vertrauen-in-mich--139912808.html|titel=„Papst Franziskus setzt großes Vertrauen in mich“|werk=[[Badische Zeitung]]|datum=2017-07-28|zugriff=2017-08-07 }}</ref>
Kardinal veliki meštar Carlo Furno imenovao je Fischera 2000. godine vitezom Reda Svetog groba u Jeruzalemu, a veliki prior Reda Anton Schlembach uveo ga je službeno u Aachenskoj katedrali 20. svibnja 2000. godine. 2013. je postao časnik a 2016. veliki časnik Reda.
Godine 2013. imenovan je kapelanom Malteškog reda. Član je rimskog bratstva Santa Maria dell'Anima od 2012. godine. Godine 2015. primljen je u Arciconfraternità Vaticana di Sant'Anna de' Parafrenieri. Od studentskih dana član je i katoličkog studentskog bratstva KDStV Aenania München.
Od 2012. Fischer je suurednik rimskog tromjesečnika za kršćansku antiku i crkvenu povijest.
Član je savjetodavnog odbora KNA-Promedia-Stiftung u Bonnu od 2016. godine.<ref>''[http://www.kna-promedia.de/stiftung/stiftungsorgane.html Stiftungsorgane KNA-Promedia.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210616110923/https://www.kna-promedia.de/stiftung/stiftungsorgane.html |date=16. lipnja 2021. }}'' Information auf der Webseite der KNA-Promedia-Stiftung, abgerufen am 21. Juli 2017.</ref>
==Publikacije (izbor)==
* ''Die Freiburger Erzbischofswahlen 1898 und der Episkopat von Thomas Nörber. Ein Beitrag zu Diözesangeschichte'' (= ''Forschungen zur oberrheinischen Landesgeschichte'' Bd. 41). Alber Verlag, Freiburg/München 1997, ISBN 3-495-49941-5 (Dissertation).
* mit Albrecht Weiland (Hrsg.): ''Der Campo Santo Teutonico – eine deutschsprachige Exklave im Vatikan.'' Schnell und Steiner, Regensburg 2016, ISBN 978-3-7954-3149-5.
== Weblinks ==
{{Commonscat|Hans-Peter Fischer}}
* {{GCatholic | Person | 61514 | Hans-Peter Fischer }}
* [http://www.unigre.it/sito/PUG_HG_03O820150936/uv_varie/1847_cv/CV%20HPF.pdf Lebenslauf von Hans-Peter Fischer (Gregoriana)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170129174155/http://www.unigre.it/sito/PUG_HG_03O820150936/uv_varie/1847_cv/CV%20HPF.pdf |date=29. siječnja 2017. }}
== Izvori ==
{{Izvori}}
aspvlqxe60skg7n8jyw8rzg12illpp4
Eivør
0
720247
7088062
6986296
2024-12-14T01:01:36Z
Croxyz
205325
7088062
wikitext
text/x-wiki
{{Žene u crvenom}}
{{Glazbenik
| Ime = Eivør
| Img = Eivor Palsdottir Haderslev 20 September 2008.jpg
| Img_capt = Eivør 2008.
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime = Eivør Pálsdóttir
| Pseudonim =
| Rođenje = [[21. srpnja]] [[1983.]], [[Syðrugøta]], [[Farski otoci]]
| Mjesto rođenja =
| Smrt =
| Prebivalište =
| Instrument =
| Žanr = [[art pop]], [[chamber pop]], [[synth-pop]], [[folk pop]], [[folk rock]], [[elektro-pop]], [[jazz]], [[nordijska narodna glazba]]
| Zanimanje = [[pjevanje|pjevačica]], [[kantautor]]ica
| Djelatno_razdoblje = 1996. − danas
| Producentska_kuća = Tutl Records
| Angažman = Clickhaze, [[Yggdrasil (sastav)|Yggdrasil]], [[DR Big Band]], [[Dónal Lunny]], [[Gavin Bryars]], [[Tróndur Bogason]], [[John Lunn]], [[Bear McCreary]]
| URL = {{URL|eivor.com}}
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Eivør Pálsdóttir''' ([[Syðrugøta]], [[21. srpnja]] [[1983.]]), poznatija samo kao '''Eivør''', [[Ferojci|farska]] je pjevačica i kantautorica. Rođena je i odrasla u Syðrugøti, a kao trinaestogodišnjakinja održala je svoj prvi nastup koji se prenosio na televiziji. U svojoj je karijeri snimala pjesme različitih žanrova, među kojima se nalaze [[narodna glazba]], [[art pop]], ''[[jazz]]'', ''[[folk rock]]'', [[klasična glazba]] i ''[[electronica]]''.
== Karijera ==
Godine 1999. postala je pjevačica skupine Clickhaze, a iduće je godine objavila prvi samostalni album ''Eivør Pálsdóttir''.<ref>{{cite web|url=http://eivor.com/default.asp?sida=676|title=Eivør – Discography|access-date=19. ožujka 2022.|website=eivor.com|archive-date=4. travnja 2005.|archive-url=https://web.archive.org/web/20050404144014/http://eivor.com/default.asp?sida=676|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2001. Clickhaze je pobijedio na natjecanju za najbolju pjesmu pod imenom Prix Føroyar. Godinu dana poslije Eivør se preselila u [[Reykjavik]] kako bi studirala glazbu,<ref name="Highlights">{{cite web|url=http://www.eivor.com/Default.asp?sida=649|title=Eivør – Highlights|accessdate=22. ožujka 2022.|website=eivor.com|archive-date=6. svibnja 2006.|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506151115/http://www.eivor.com/Default.asp?sida=649|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eivor.com/Default.asp?sida=665|accessdate=22. ožujka 2022.|website=eivor.com|title=Eivør – Performer|archive-date=6. svibnja 2006.|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506151229/http://www.eivor.com/Default.asp?sida=665|url-status=bot: unknown}}</ref> a iste je godine objavila album sa sastavom [[Yggdrasil (sastav)|Yggdrasil]].<ref name="Highlights"/><ref>{{cite web|url=https://www.kristianblak.com/discography|title=Kristian Blak – Discography|website=kristianblak.com|accessdate=22. ožujka 2022.}}</ref>
Nakon što je njezin drugi studijski album ''Krákan'' objavljen 2003., Eivør je bila nominirana za nagradu u tri kategorije na dodjeli Islandskih glazbenih nagrada; osvojila je nagradu za najbolju pjevačicu i najbolju izvođačicu premda nagrade u tim kategorijama uglavnom osvajaju islandski glazbenici.<ref name="Highlights"/><ref>{{cite web|url=https://www.faroeislands.fo/the-big-picture/news/eivor-s-name-officially-approved-in-iceland/|title=Eivør’s name officially approved in Iceland|date=21. svibnja 2015.|accessdate=22. ožujka 2022.|website=faroeislands.fo|last=Olavson|first=Rógvi|archive-date=5. listopada 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211005192019/https://www.faroeislands.fo/the-big-picture/news/eivor-s-name-officially-approved-in-iceland/|url-status=dead}}</ref> Iste je godine sudjelovala na glazbenom natjecanju Söngvakeppni Sjónvarpsins na kojem se bira pjesma za [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]], a pjevala je pjesmu "Í Nótt".<ref>{{cite web|url=https://eurovisionworld.com/national/iceland/songvakeppni-sjonvarpsins-2003|website=eurovisionworld.com|accessdate=22. ožujka 2022.|title=Iceland: Söngvakeppni Sjónvarpsins 2003}}</ref>
[[Slika:Eivør-Pálsdóttir 06n3738.jpg|thumb|lijevo|Eivør Pálsdóttir na [[Moers Festival]]u 2009.]]
Godine 2005. Eivør je proglašena "Ferojkom godine".<ref name="Highlights"/> Iste je godine [[DR Big Band]] objavio album u sklopu četrdesete godina postojanja, a pjesme na tom uratku napisala je i pjevala Eivør.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/trollabundin-mw0000206363/credits|website=[[AllMusic]]|accessdate=22. ožujka 2022.|title=Trollabundin - Danish Radio Big Band - Credits}}</ref><ref name="Gyvai">{{cite web|url=http://www.gmgyvai.lt/en/eivor-1|website=Gmgyvai.lt|title=EIVØR (Faroe Islands) - GM Gyvai|accessdate=22. ožujka 2022.}}</ref> Za skladanje i izvedbu pjesme "Úlfhamssaga", utemeljene na nordijskim [[saga]]ma, te je godine osvojila islandsku nagradu ''Gríma''.<ref name="Gyvai"/>
Njezin je peti album ''Mannabarn'' objavljen 2007., a u isto je vrijeme u prodaju puštena inačica tog albuma na engleskom jeziku pod imenom ''Human Child''. Snimanje tog uratka odvijalo se od 2006. do početka 2007. u [[Dublin]]u, a [[Dónal Lunny]] izabran je za producenta. ''Mannabarn'' se pojavio na 39. mjestu danske glazbene ljestvice [[Hitlisten|Tracklisten]].<ref>{{cite web|url=https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=Eiv%F8r+P%E1lsd%F3ttir&titel=Human+Child&cat=a|title=Eivør Pálsdóttir - Human Child (Album)|website=danishcharts.dk|accessdate=19. ožujka 2022.}}</ref>
Godine 2008. surađivala je s britanskim skladateljem Gavinom Bryarsom na skladbi "Tróndur i Gøtu", utemeljenoj na istoimenom starješini, a s njom je pjevao basist Rúni Brattaberg.<ref name="Gyvai"/> Skladba je uživo izvedena u [[Gøtugjógv]]u 12. srpnja 2008. Dvije godine poslije Eivør je objavila album ''Larva'', na kojem se snažno odmaknula od narodne glazbe i priklonila eksperimentalnijem i elektroničkom glazbenom stilu.
Godine 2012. udala se za farskog skladatelja [[Tróndur Bogason|Tróndura Bogasona]], a iste su godine zajedno radili na albumu ''Room'',<ref>{{cite web|url=http://www.lydtapet.net/2012/09/anmeldelse-eivor-room-2/|accessdate=19. ožujka 2022.|title=Anmeldelse: EIVØR – ROOM|last=Christensen|first=Jens|date=18. rujna 2012.|website=Lydtapet.net|archive-date=8. siječnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140108022532/http://www.lydtapet.net/2012/09/anmeldelse-eivor-room-2/|url-status=bot: unknown}}</ref> koji je osvojio tri nagrade na dodjeli Farskih glazbenih nagrada – za najbolju pjevačicu, najboljeg umjetnika i album godine. Godinu dana poslije obradila je pjesmu "[[Den vilda]]" skupine [[One More Time (sastav)|One More Time]], koju je pjevala na islandskom jeziku; pjesma se pojavila na ljestvici [[Tónlist TV]]-a.<ref>{{cite web|url=http://www.tonlist.is/Music/Chartlist/595/|title=Tonlist: Netlistinn viku 46, 2013|website=tonlist.is|accessdate=19. ožujka 2022.|archive-date=15. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131215133344/http://www.tonlist.is/Music/Chartlist/595/|url-status=bot: unknown}}</ref>
Eivør je 2015. objavila albume ''Bridges'' i ''Slør''; na prvom pjeva na engleskom, a na drugom na farskom jeziku. U intervjuu s internetskim sajtom Stacja Islandia svoj je rad na pjesmama s tih albuma opisala ovako: "Često bi mi se dogodilo da napišem stih na engleskom, a potom bi uslijedio stih na farskom kao neka vrsta odraza. Pjesme su uglavnom napisane u parovima. Zbog toga su ti albumi dva različita djela, ali ih ipak veže jedinstvo. Ovo mi je već više od dvije godine projekt iz snova."<ref>{{cite web|url=http://www.stacjaislandia.pl/aktualnosci/english/interviews/eivor-music-means-the-world-to-me-interview/|title=Eivør – Music means the world to me (interview)|first=Marcin|last=Kozicki|date=15. rujna 2015.|accessdate=19. ožujka 2022.|website=Stacja Islandia}}</ref>
Godinu dana poslije surađivala je s [[Bear McCreary|Bearom McCrearyjem]] na glazbi za videoigru ''[[God of War (videoigra iz 2018.)|God of War]]'', a pjesme za taj projekt iste je godine uživo izvela s orkestrom na Electronic Entertainment Expou. Te je godine ponovno surađivala sa skupinom DR Big Band i zajedno su objavili orkestralni album ''At the Heart of a Selkie''.
Godine 2018. surađivala je s [[John Lunn|Johnom Lunnom]] na glazbi za televizijsku seriju ''[[Posljednje kraljevstvo]]'', a 2020. je objavljen njezin album ''Segl''.
Godine 2021. osvojila je nagradu Nordic Council Music Prize.<ref>{{Cite web|url=https://www.norden.org/en/news/eivor-palsdottir-wins-2021-nordic-council-music-prize|title=Eivør Pálsdóttir wins the 2021 Nordic Council Music Prize | Nordic cooperation|accessdate=19. ožujka 2022.|website=Norden.org|date=2. studenoga 2021.}}</ref>
== Diskografija ==
;Studijski albumi
* ''[[Eivør Pálsdóttir (album)|Eivør Pálsdóttir]]'' (2000.)
* ''[[Krákan]]'' (2003.)
* ''[[Eivør (album)|Eivør]]'' (2004.)
* ''[[Mannabarn]]'' (2007.)
* ''[[Larva (album)|Larva]]'' (2010.)
* ''[[Room (album)|Room]]'' (2012.)
* ''[[Bridges]]'' (2015.)
* ''[[Slør]]'' (2015.)
* ''[[Segl]]'' (2020.)
* ''Enn'' (2024.)
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Eivør Pálsdóttir
|commonscathr = Eivør Pálsdóttir
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
*[https://www.eivor.com/ Službene stranice]
*[https://www.discogs.com/artist/366638-Eiv%C3%B8r-P%C3%A1lsd%C3%B3ttir Eivør] na [[Discogs]]u
*[https://www.allmusic.com/artist/eiv%C3%B8r-mn0002131601 Eivør] na [[AllMusic]]u
[[Kategorija:Danski pjevači]]
1i8u90fy0vzrjr0kvvm4sxe7rofmpgt
Modul:Jezik/podaci
828
722130
7088007
7077213
2024-12-13T23:51:10Z
Argo Navis
852
7088007
Scribunto
text/plain
local podaci = {
ab = { naziv = "abhaski", ["skr"] = "abh" },
af = { naziv = "afrikaans", ["skr"] = "af" },
ar = { naziv = "arapski jezik", ["skr"] = "ar" },
az = { naziv = "azerski jezik", ["skr"] = "aze" },
be = { naziv = "bjeloruski jezik", ["skr"] = "bje" },
bg = { naziv = "bugarski jezik", ["skr"] = "bug" },
bs = { naziv = "bošnjački jezik", ["skr"] = "boš" },
crh = { naziv = "krimskotatarski jezik", ["skr"] = "krim. tat" },
cs = { naziv = "češki jezik", ["skr"] = "češ" },
cu = { naziv = "staroslavenski jezik", ["skr"] = "stsl" },
da = { naziv = "danski jezik", ["skr"] = "dan" },
de = { naziv = "njemački jezik", ["skr"] = "njem" },
el = { naziv = "grčki jezik", ["skr"] = "grč" },
en = { naziv = "engleski jezik", ["skr"] = "eng" },
eo = { naziv = "esperanto", ["skr"] = "esp" },
es = { naziv = "španjolski jezik", ["skr"] = "špa" },
et = { naziv = "estonski jezik", ["skr"] = "est" },
fa = { naziv = "perzijski jezik", ["skr"] = "per" },
fi = { naziv = "finski jezik", ["skr"] = "fin" },
fr = { naziv = "francuski jezik", ["skr"] = "fra" },
ga = { naziv = "irski jezik", ["skr"] = "irs" },
he = { naziv = "hebrejski jezik", ["skr"] = "heb" },
hr = { naziv = "hrvatski jezik", ["skr"] = "hrv" },
hu = { naziv = "mađarski jezik", ["skr"] = "mađ" },
hy = { naziv = "armenski jezik", ["skr"] = "arm" },
--in = { naziv = "indonezijski jezik", ["skr"] = "indo" },
is = { naziv = "islandski jezik", ["skr"] = "isl" },
it = { naziv = "talijanski jezik", ["skr"] = "tal" },
ja = { naziv = "japanski jezik", ["skr"] = "jap" },
ka = { naziv = "gruzijski jezik", ["skr"] = "gru" },
kaa = { naziv = "karakalpački jezik", ["skr"] = "kar" },
kl = { naziv = "grenlandski jezik", ["skr"] = "gre" },
ky = { naziv = "kirgiski jezik", ["skr"] = "kir" },
la = { naziv = "latinski jezik", ["skr"] = "lat" },
lb = { naziv = "luksemburški jezik", ["skr"] = "luks" },
lij_MC = { naziv = "ligurski jezik (romanski)", ["skr"] = "lij-MC" },
lt = { naziv = "litavski jezik", ["skr"] = "lit" },
mk = { naziv = "makedonski jezik", ["skr"] = "mak" },
nap = { naziv = "napolitansko-kalabrijski jezik", ["skr"] = "nap" },
nl = { naziv = "nizozemski jezik", ["skr"] = "niz" },
no = { naziv = "norveški jezik", ["skr"] = "nor" },
pl = { naziv = "poljski jezik", ["skr"] = "polj" },
pt = { naziv = "portugalski jezik", ["skr"] = "por" },
rm = { naziv = "romanš", ["skr"] = "roh" },
ro = { naziv = "rumunjski jezik", ["skr"] = "rum" },
ru = { naziv = "ruski jezik", ["skr"] = "rus" },
sl = { naziv = "slovenski jezik", ["skr"] = "slo" },
sk = { naziv = "slovački jezik", ["skr"] = "slk" },
sq = { naziv = "albanski jezik", ["skr"] = "alb" },
sr = { naziv = "srpski jezik", ["skr"] = "srp" },
sv = { naziv = "švedski jezik", ["skr"] = "šve" },
tg = { naziv = "tadžički jezik", ["skr"] = "tadž" },
tk = { naziv = "turkmenski jezik", ["skr"] = "turk" },
tr = { naziv = "turski jezik", ["skr"] = "tur" },
ua = { naziv = "ukrajinski jezik", ["skr"] = "ukr" },
uz = { naziv = "uzbečki jezik", ["skr"] = "uzb" },
zh = { naziv = "kineski jezik", ["skr"] = "kin" },
}
return podaci
du1rabq681bs6o3y12q1xdle4el1y8b
UEFA Liga prvaka 2022./23.
0
725432
7088135
6991113
2024-12-14T01:33:44Z
Croxyz
205325
7088135
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv =
| slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul]]u na kojem se igrala [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna utakmica]].
| domaćin =
| datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije)
| konfederacije =
| stadioni =
| gradovi =
| prvaci = {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| broj = 1
| drugi = {{Z|ITA}} [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]]
| treći =
| četvrti =
| utakmice = 125
| golovi = 372
| gledanost = 6194200
| naj_strijelac = {{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] ([[Manchester City F.C.|Manchester City]], 12 golova)
| naj_igrač = {{Z|ŠPA}} [[Rodri]] ([[Manchester City F.C.|Manchester City]])<ref name="UCL Player"/>
| naj_mladi = {{Z|GRU}} [[Hviča Kvarachelija]] ([[S.S.C. Napoli|Napoli]])<ref name="young" />
| naj_vratar =
| fair-play =
| prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]
}}
'''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' bila je 68. sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju je sudjelovalo 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]].
Natjecanje je prvi put u povijesti osvojio [[Manchester City F.C.|Manchester City]] pobjedivši [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] rezulatom 1:0 na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul]]u.
== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2022./2023. ukupno je sudjelovalo 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref>
* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]])
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.
== Države sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref>
{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.'''
|-valign=top style="font-size:90%"
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
![[Športski savez|Nacionalni<br />savez]]
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!1.
|{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|100,569
|align=center rowspan=4|4
|
|-
!2.
|{{Z|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|97,855
|
|-
!3.
|{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|75,438
|
|-
!4.
|{{Z|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|73,570
|<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small>
|-
!5.
|{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|56,081
|align=center rowspan=2|3
|
|-
!6.
|{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|48,549
|
|-
!7.
|{{Z|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|39,200
|align=center|2
|
|-
!8.
|{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|38,382
|align=center|0
|
|-
!9.
|{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|36,500
|align=center rowspan=7|2
|-
!10.
|{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|35,825
|
|-
!11.
|{{Z|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|33,375
|
|-
!12.
|{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|33,100
|
|-
!13.
|{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|30,100
|
|-
!14.
|{{Z|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|27,875
|
|-
!15.
|{{Z|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|27,750
|
|-
!16.
|{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|26,750
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{Z|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|26,600
|
|-
!18.
|{{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|26,275
|
|-
!19.
|{{Z|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|26,225
|
|-
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
![[Športski savez|Nacionalni<br />savez]]
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!20.
|{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|26,000
|align=center rowspan=13|1
|
|-
!21.
|{{Z|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|24,375
|
|-
!22.
|{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|21,000
|
|-
!23.
|{{Z|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|20,500
|
|-
!24.
|{{Z|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|20,375
|
|-
!25.
|{{Z|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|18,200
|
|-
!26.
|{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|16,875
|
|-
!27.
|{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|15,625
|
|-
!28.
|{{Z|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|15,500
|
|-
!29.
|{{Z|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|15,250
|
|-
!30.
|{{Z|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|15,125
|
|-
!31.
|{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|14,250
|
|-
!32.
|{{Z|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|13,625
|
|-
!33.
|{{Z|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|9,000
|align=center|0
|
|-
!34.
|{{Z|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|8,750
|align=center rowspan=5|1
|
|-
!35.
|{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,250
|
|-
!36.
|{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|8,000
|
|-
!37.
|{{Z|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|7,875
|
|-
!38.
|{{Z|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,625
|
|-
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
![[Športski savez|Nacionalni<br />savez]]
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!39.
|{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|7,375
|align=center rowspan=18|1
|
|-
!40.
|{{Z|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|7,375
|
|-
!41.
|{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|7,250
|
|-
!42.
|{{Z|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|6,958
|
|-
!43.
|{{Z|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|6,875
|
|-
!44.
|{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|6,875
|
|-
!45.
|{{Z|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|6,875
|
|-
!46.
|{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|6,375
|
|-
!47.
|{{Z|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|6,125
|
|-
!48.
|{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|5,833
|
|-
!49.
|{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|5,666
|
|-
!50.
|{{Z|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|5,000
|
|-
!51.
|{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,000
|
|-
!52.
|{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|4,875
|
|-
!53.
|{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|4,750
|
|-
!54.
|{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|3,331
|
|-
!55.
|{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|1,166
|
|}
|}
== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref>
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|<center>—</center>
|-
! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi)
|
* 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola
|-
! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi)
!Put prvaka<br>(20 momčadi)
|
* 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta
|
* 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|<center>—</center>
|-
! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi)
!Put prvaka<br>(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta
|
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(8 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije)
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi)
!Put prvaka<br>(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije)
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}
== Momčadi ==
{| class="wikitable"
|+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Ligu prvaka 2022./23.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Momčadi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style="min-width:10em"|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup>
|style="min-width:10em"|{{Z|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup>
|style="min-width:10em"|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small>
|style="min-width:10em"|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small>
|-
|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small>
|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small>
|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small>
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small>
|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small>
|-
|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small>
|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small>
|-
|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small>
|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small>
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small>
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small>
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small>
|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small>
|{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small>
|-
|{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small>
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small>
|colspan=3|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small>
|{{Z|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small>
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
|{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small>
|{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small>
|{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small>
|{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small>
|-
|{{Z|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small>
|-
|{{Z|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva liga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small>
|{{Z|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small>
|{{Z|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small>
|{{Z|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small>
|{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Farskih otoka 2021.|1.]])</small>
|{{Z|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small>
|-
|{{Z|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small>
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{Z|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small>
|{{Z|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small>
|{{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small>
|{{Z|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small>
|}
== Kalendar natjecanja ==
{| class="wikitable"
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 7. lipnja 2022.
| 21. lipnja 2022. (polufinale)
| 24. lipnja 2022. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 14. lipnja 2022.
| 5. – 6. srpnja 2022.
| 12. – 13. srpnja 2022.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 15. lipnja 2022.
| 19. – 20. srpnja 2022.
| 26. – 27. srpnja 2022.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 18. srpnja 2022.
| 2. – 3. kolovoza 2022.
| 9. kolovoza 2022.
|-
| Doigravanje
| 2. kolovoza 2022.
| 16. – 17. kolovoza 2022.
| 23. – 24. kolovoza 2022.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 25. kolovoza 2022.
|colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 7. studenoga 2022.
| 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023.
| 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 17. ožujka 2023.
| 11. – 12. travnja 2023.
| 18. – 19. travnja 2023.
|-
| Polufinale
| 9. – 10. svibnja 2023.
| 16. – 17. svibnja 2023.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023.
|}
== Kvalifikacije ==
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u.
{| class=wikitable
|-
!width=230| Prva momčad
! style="width:70px; text-align:center;"| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{Z|EST}} || align=center | 1:6 || {{Z|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|-
| align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{Z|SMR}} || align=center | 1:2 || {{Z|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{Z|AND}} || align=center | 0:1 || {{Z|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|}
=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{Z|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{Z|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{Z|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{Z|BJE}} | 0:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{Z|CG}} | 2:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{Z|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{Z|ALB}} | 1:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{Z|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{Z|ISL}} | 3:2 | 3:3 }}
{{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{Z|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{Z|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{Z|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{Z|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{Z|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{Z|MLT}} | 3:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{Z|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 1:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{Z|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 3:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{Z|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{Z|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{Z|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
|}
=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 5:3 | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{Z|SLK}} | 1:2 | 4:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{Z|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{Z|MAK}} | 2:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 5:4 | [[FC Zürich|Zürich]] | {{Z|ŠVI}} | 3:2 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{Z|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }}
{{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{Z|SJI}} | 0:8 | '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 1:0 | 0:8 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LIT}} | 3:0 | [[Malmö FF]] | {{Z|ŠVE}} | 1:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{Z|IRS}} | 3:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| [[NK Maribor|Maribor]] | {{Z|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{Z|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{Z|IZR}} |5:1 | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{Z|GRČ}} | 1:1 | 4:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{Z|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{Z|LUX}} | 0:1 | 4:1 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{Z|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 2:1 | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|TUR}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
|}
=== Treće kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 18. srpnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-07-18 |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc72f6335-4042bdd5ec00-1000--third-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-29 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice igrane su 2. i 3. kolovoza, a uzvratne 9. kolovoza 2022.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{Z|IZR}} | 4:2 | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{Z|CIP}} | 4:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 4:2 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|MAĐ}} | 1:1 | 3:1 }}
{{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} | 3:6 | '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{Z|HRV}} | 1:2 | 2:4 }}
{{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{Z|MOL}} | 2:4 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 1:2 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 6:1 | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{Z|LIT}} | 5:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 7:0 | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{Z|ARM}} | 5:0 | 2:0 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|FRA}} | 3:4 | '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{Z|NIZ}} | 1:1 | 2:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 3:1 | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|AUT}} | 1:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|BEL}} | 2:3 | '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} |2:0 | 0:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 7:2 | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|DAN}} | 4:1 | 3:1 }}
|}
=== Doigravanje ===
Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2022.<ref>{{cite news |date=2 August 2022 |title=UEFA Champions League play-off round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc9074a7d-2f5f879b2ba5-1000--play-off-round-draw/ |access-date=3 August 2022 |website=UEFA.com}}</ref> <section end=PO /> Prve utakmice igrane su 16. i 17. kolovoza, a uzvratne 23. i 24. kolovoza 2022.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|AZE}} | 1:2 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 0:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NOR}} |2:4| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''| {{Z|HRV}} | 1:0 |1:4}}
{{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{Z|IZR}} | 5:4 | [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|SRB}} | 3:2 | 2:2 }}
{{TwoLegResult|'''[[F.C. København|København]]'''| {{Z|DAN}} |2:1| [[Trabzonspor]] | {{Z|TUR}} |2:1|0:0}}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 0:5 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 0:3 }}
{{TwoLegResult|'''[[Rangers F.C.|Rangers]]'''| {{Z|ŠKO}} |3:2| [[PSV Eindhoven]] | {{Z|NIZ}} | 2:2 |1:0}}
|}
== Grupna faza ==
Ždrijeb za grupnu fazu održan je 25. kolovoza 2022. u [[Istanbul|Carigradu]]. 32 momčadi podijeljene su u osam grupa po četiri momčadi. Momčadi iz istog nogometnog saveza ne mogu nastupati u istoj grupi.
Osvojivši [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europsku ligu 2021./22.]], [[Eintracht Frankfurt]] prvi je put ostvario plasman u UEFA Ligu prvaka. Ovo je prva sezona u povijesti UEFA Lige prvaka u kojoj će se natjecati pet klubova iz [[Njemačka|Njemačke]], prva od [[UEFA Liga prvaka 1995./96.|1995./96.]] u kojoj se natječe nula klubova iz [[Turska|Turske]] te prva od [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]] u kojoj se natječu dva kluba iz [[Škotska|Škotske]].
=== Grupa A ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|6
|5
|0
|1
|20
|6
| +14
|'''15'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|6
|5
|0
|1
|17
|8
| +11
|'''15'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|6
|2
|0
|4
|11
|16
| –5
|'''6'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]]
|6
|0
|0
|6
|2
|22
| –20
|'''0'''
|
|}
=== Grupa B ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|6
|4
|0
|2
|12
|7
| +5
|'''12'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|6
|3
|2
|1
|7
|4
| +3
|'''11'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|6
|1
|2
|3
|4
|8
| –4
|'''5'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|6
|1
|2
|3
|5
|9
| –4
|'''5'''
|
|}
=== Grupa C ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|6
|6
|0
|0
|18
|2
| +16
|'''15'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|6
|3
|1
|2
|10
|7
| +3
|'''10'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|6
|2
|1
|3
|12
|12
| {{0}}0
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|6
|0
|0
|6
|5
|24
| –19
|'''0'''
|
|}
=== Grupa D ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|6
|3
|2
|1
|8
|6
| +2
|'''11'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
|6
|3
|1
|2
|7
|8
| –1
|'''10'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[Sporting CP]]
|6
|2
|1
|3
|8
|9
| –1
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]]
|6
|2
|0
|4
|8
|8
| {{0}}0
|'''6'''
|
|}
=== Grupa E ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|6
|4
|1
|1
|10
|4
| +6
|'''13'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
|6
|3
|1
|2
|12
|7
| +5
|'''10'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|6
|1
|3
|2
|5
|9
| –4
|'''6'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|6
|1
|1
|4
|4
|11
| –7
|'''4'''
|
|}
=== Grupa F ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|6
|4
|1
|1
|15
|6
| +9
|'''16'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|6
|4
|0
|2
|13
|9
| +4
|'''12'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|6
|1
|3
|2
|8
|10
| –2
|'''6'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
|6
|0
|2
|4
|4
|15
| –11
|'''2'''
|
|}
=== Grupa G ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|6
|4
|2
|0
|14
|2
| +12
|'''14'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|6
|2
|3
|1
|10
|5
| +5
|'''9'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|6
|1
|2
|3
|6
|12
| –6
|'''5'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]
|6
|0
|3
|3
|1
|12
| –11
|'''3'''
|
|}
=== Grupa H ===
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;"
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width="200px"|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>1.</center>
| align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|6
|4
|2
|0
|16
|7
| +9
|'''14'''
| rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor="#BBF3BB"
|<center>2.</center>
| align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|6
|4
|2
|0
|16
|7
| +9
|'''14'''
|- bgcolor="#BBF3FF"
|<center>3.</center>
| align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|6
|1
|0
|5
|9
|13
| –4
|'''3'''
|[[UEFA Europska liga 2022./23.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|<center>4.</center>
| align=left|{{Z|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]
|6
|1
|0
|5
|7
|21
| –14
|'''3'''
|
|}
== Drugi dio natjecanja ==
{{LP-Bracket
|nowrap =
|team-width = 180
|RD1 = Osmina finala
|RD2 = Četvrtfinale
|RD3 = Polufinale
|RD4 = [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|Finale]]
|group1 =
|group2 =
|group3 =
|RD1-team01 = {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|RD1-score01-1 = 2
|RD1-score01-2 = 0
|RD1-score01-agg = 2
|RD1-team02 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|RD1-score02-1 = 5
|RD1-score02-2 = 1
|RD1-score02-agg = 6
|RD1-team03 = {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|RD1-score03-1 = 1
|RD1-score03-2 = 0
|RD1-score03-agg = 1
|RD1-team04 = {{Z|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|RD1-score04-1 = 0
|RD1-score04-2 = 2
|RD1-score04-agg = 2
|RD1-team05 = {{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|RD1-score05-1 = 1
|RD1-score05-2 = 0
|RD1-score05-agg = 1
|RD1-team06 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|RD1-score06-1 = 1
|RD1-score06-2 = 7
|RD1-score06-agg = 8
|RD1-team07 = {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|RD1-score07-1 = 0
|RD1-score07-2 = 0
|RD1-score07-agg = 0
|RD1-team08 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]
|RD1-score08-1 = 1
|RD1-score08-2 = 2
|RD1-score08-agg = 3
|RD1-team09 = {{Z|ITA}} '''[[A.C. Milan|Milan]]
|RD1-score09-1 = 1
|RD1-score09-2 = 0
|RD1-score09-agg = 1
|RD1-team10 = {{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|RD1-score10-1 = 0
|RD1-score10-2 = 0
|RD1-score10-agg = 0
|RD1-team11 = {{Z|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
|RD1-score11-1 = 0
|RD1-score11-2 = 0
|RD1-score11-agg = 0
|RD1-team12 = {{Z|ITA}} '''[[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|RD1-score12-1 = 2
|RD1-score12-2 = 3
|RD1-score12-agg = 5
|RD1-team13 = {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|RD1-score13-1 = 0
|RD1-score13-2 = 1
|RD1-score13-agg = 1
|RD1-team14 = {{Z|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]
|RD1-score14-1 = 2
|RD1-score14-2 = 5
|RD1-score14-agg = 7
|RD1-team15 = {{Z|ITA}} '''[[Inter Milan]]
|RD1-score15-1 = 1
|RD1-score15-2 = 0
|RD1-score15-agg = 1
|RD1-team16 = {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|RD1-score16-1 = 0
|RD1-score16-2 = 0
|RD1-score16-agg = 0
|RD2-team01 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
|RD2-score01-1 = 2
|RD2-score01-2 = 2
|RD2-score01-agg = 4
|RD2-team02 = {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|RD2-score02-1 = 0
|RD2-score02-2 = 0
|RD2-score02-agg = 0
|RD2-team03 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD2-score03-1 = 3
|RD2-score03-2 = 1
|RD2-score03-agg = 4
|RD2-team04 = {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|RD2-score04-1 = 0
|RD2-score04-2 = 1
|RD2-score04-agg = 1
|RD2-team05 = {{Z|ITA}} '''[[A.C. Milan|Milan]]'''
|RD2-score05-1 = 1
|RD2-score05-2 = 1
|RD2-score05-agg = 2
|RD2-team06 = {{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|RD2-score06-1 = 0
|RD2-score06-2 = 1
|RD2-score06-agg = 1
|RD2-team07 = {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|RD2-score07-1 = 0
|RD2-score07-2 = 3
|RD2-score07-agg = 3
|RD2-team08 = {{Z|ITA}} '''[[Inter Milan]]'''
|RD2-score08-1 = 2
|RD2-score08-2 = 3
|RD2-score08-agg = 5
|RD3-team01 = {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|RD3-score01-1 = 1
|RD3-score01-2 = 0
|RD3-score01-agg = 1
|RD3-team02 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD3-score02-1 = 1
|RD3-score02-2 = 4
|RD3-score02-agg = 5
|RD3-team03 = {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
|RD3-score03-1 = 0
|RD3-score03-2 = 0
|RD3-score03-agg = 0
|RD3-team04 = {{Z|ITA}} '''[[Inter Milan]]'''
|RD3-score04-1 = 2
|RD3-score04-2 = 1
|RD3-score04-agg = 3
|RD4-team01 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD4-score01 = 1
|RD4-team02 = {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|RD4-score02 = 0
}}
=== Osmina finala ===
Ždrijeb za osminu finala održan je 7. studenoga 2022. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2023/2001674/ |title=UEFA Champions League round of 16 draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations }}</ref> Prve utakmice igrane su 14., 15., 21. i 22. veljače, a uzvratne utakmice 7., 8., 14. i 15. ožujka 2023.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[RB Leipzig]] | {{Z|NJE}} | 1:8 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{Z|ENG}} | 1:1 | 0:7 }}
{{TwoLegResult| [[Club Brugge]] | {{Z|BEL}} | 1:7 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 1:5 }}
{{TwoLegResult| [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} | 2:6 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} | 2:5 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[A.C. Milan|Milan]]''' | {{Z|ITA}} | 1:0 | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | {{Z|ENG}} | 1:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NJE}} | 0:5 | '''[[S.S.C. Napoli|Napoli]]''' | {{Z|ITA}} | 0:2 | 0:3 }}
{{TwoLegResult| [[Borussia Dortmund]] | {{Z|NJE}} | 1:2 | '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' | {{Z|ENG}} | 1:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Inter Milan]]''' | {{Z|ITA}} | 1:0 | [[FC Porto|Porto]] | {{Z|POR}} | 1:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{Z|FRA}} | 0:3 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} | 0:1 | 0:2 }}
|}
=== Četvrtfinale ===
Ždrijeb za četvrtfinale održan je 17. ožujka 2023. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2023/2001675/ |title=UEFA Champions League quarter-final, semi-final and final draws |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations }}</ref> Prve utakmice igrane su 11. i 12. travnja, a uzvratne utakmice 18. i 19. travnja 2023.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} | 4:0 | [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} | 2:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} | 3:5 | '''[[Inter Milan]]''' | {{Z|ITA}} | 0:2 | 3:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{Z|ENG}} | 4:1 | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|NJE}} | 3:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[A.C. Milan|Milan]]''' | {{Z|ITA}} | 2:1 | [[S.S.C. Napoli|Napoli]] | {{Z|ITA}} | 1:0 | 1:1 }}
|}
=== Polufinale ===
Ždrijeb za polufinale održan je 17. ožujka 2023. u 12:00 po [[CET|CET-u]], nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice igrane su 9. i 10. svibnja, a uzvratne utakmice 16. i 17. svibnja 2023.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[A.C. Milan|Milan]] | {{Z|ITA}} | 0:3 |'''[[Inter Milan]]'''| {{Z|ITA}} | 0:2 |0:1}}
{{TwoLegResult| [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ŠPA}} | 1:5 |'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''| {{Z|ENG}} | 1:1 |0:4}}
|}
=== Finale ===
{{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2023.}}
Finale je igrano 10. lipnja 2023. na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 17. ožujka 2023., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/>
{{nogometna kutija
|datum = 10. lipnja 2023.
|vrijeme = 22:00 ([[UTC+3]])
|momčad1 = {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|rezultat = 1:0
|momčad2 = {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|strijelci1 = [[Rodri]] {{gol|68}}
|strijelci2 =
|stadion = [[Olimpijski stadion Atatürk]], [[Istanbul|Carigrad]]
|gledatelji = 71.412<ref name="full_time">{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/ucl/2023/2037765_fr.pdf |title=Full Time Report Final – Manchester City v Inter Milan |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023}}</ref>
|sudac = [[Szymon Marciniak]] ([[Poljski nogometni savez|Poljska]])
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2037765/ (izvještaj)]
}}
{| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;"
|-
!Pobjednik UEFA Lige prvaka 2022./23.
|-
|-
|[[Datoteka:Manchester_City_FC_badge_(1).svg|100 px]]<br />'''{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' <br /> '''1. titula'''
|}
== Statistike ==
Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja.
=== Strijelci ===
[[File:Erling Haaland 2023 (cropped-v2).jpg|thumb|upright|[[Erling Haaland]], igrač [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]], bio je najbolji strijelac natjecanja s 12 postignutih pogodaka.]]
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Champions League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=10 June 2023}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|12
|845
|-
|2.
|align=left|{{Z|EGI}} [[Mohamed Salah]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|8
|624
|-
|rowspan="2"|3.
|align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|rowspan="2"|7
|651
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|975
|-
|5.
|align=left|{{Z|POR}} [[João Mário]]
|align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|6
|865
|-
|rowspan="6"|6.
|align=left|{{Z|NIG}} [[Victor Osimhen]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|rowspan="6"|5
|424
|-
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|442
|-
|align=left|{{Z|IRN}} [[Mehdi Taremi]]
|align=left|{{Z|POR}} [[F.C. Porto|Porto]]
|613
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Rodrygo]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|824
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Rafa Silva]]
|align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|826
|-
|align=left|{{Z|FRA}} [[Olivier Giroud]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
|939
|-
|}
=== Asistenti ===
[[File:Kevin De Bruyne 201807092.jpg|thumb|upright|[[Kevin De Bruyne]], igrač [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]], bio je najbolji asistent natjecanja sa 7 postignutih asistencija.]]
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists|title=UEFA Champions League – Top Assists|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=10 June 2023}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|7
|721
|-
|2.
|align=left|{{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|6
|975
|-
|rowspan="2"|3.
|align=left|{{Z|POR}} [[João Cancelo]]{{efn-ua|name=Cancelo|[[João Cancelo]] igrao je za [[Manchester City F.C.|Manchester City]] u grupnoj fazi te je ostatak natjecanja igrao za [[FC Bayern München|Bayern München]], klub u koji je prešao tijekom zimskog prijelaznog roka<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/027e-173a14eff76f-0e0ed6f9405b-1000--champions-league-squad-changes-enzo-fernandez-in-for-chelsea/|title=Champions League squad changes: Enzo Fernández in for Chelsea, João Cancelo in for Bayern|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|date=3 February 2023}}</ref>}}
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]<br>{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan="2"|5
|499
|-
|align=left|{{Z|ITA}} [[Federico Dimarco]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|736
|-
|rowspan="7"|3.
|align=left|{{Z|POR}} [[Diogo Jota]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|rowspan="7"|4
|263
|-
|align=left|{{Z|NJE}} [[Leon Goretzka]]
|align=left|{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|607
|-
|align=left|{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]]
|align=left|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|615
|-
|align=left|{{Z|GRU}} [[Hviča Kvarachelija]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|699
|-
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Álex Grimaldo]]
|align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|900
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Rafael Leão]]
|align=left|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
|913
|-
|}
'''Bilješke'''
{{notelist-ua}}
== Momčad natjecanja ==
UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|title=2022/23 UEFA Champions League Team of the Season|website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 June 2023|access-date=11 June 2023}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Pozicija
!Igrač
!Momčad
|-
|Golman
|align=left|{{Z|BEL}} [[Thibaut Courtois]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|rowspan=4|Braniči
|align=left|{{Z|ENG}} [[Kyle Walker]]
|align=left rowspan=2|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Rúben Dias]]
|-
|align=left|{{Z|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]
|align=left rowspan=2|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|-
|align=left|{{Z|ITA}} [[Federico Dimarco]]
|-
|rowspan=3|Vezni
|align=left|{{Z|ENG}} [[John Stones]]
|align=left rowspan=3|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Rodri]]
|-
|rowspan=3|Napadači
|align=left|{{Z|POR}} [[Bernardo Silva]]
|align=left rowspan=2|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]]
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|}
=== Igrač sezone ===
* {{Z|ŠPA}} [[Rodri]] ([[Manchester City F.C.|Manchester City]])<ref name="UCL Player">{{cite news|date=11 June 2023|title=Rodri named 2022/23 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b473eaf28-b2fde4465718-1000--player-of-the-season-rodri/|access-date=11 June 2023|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref>
=== Mladi igrač sezone ===
* {{Z|GRU}} [[Hviča Kvarachelija]] ([[S.S.C. Napoli|Napoli]])<ref name="young">{{cite news|date=11 June 2023|title=Khvicha Kvaratskhelia named 2022/23 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47355fb9-5778e4a7c37f-1000--young-player-of-the-season-kvaratskhelia/|access-date=11 June 2023|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}
* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]
{{Sezone UEFA Lige prvaka}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]
frbq7uoxpwe089uaw5afli44h52iq5i
Dino Prižmić
0
726021
7087986
7015927
2024-12-13T22:37:32Z
Argo Navis
852
7087986
wikitext
text/x-wiki
{{Tenisač
| ime = Dino Prižmić
| slika = Dino Prizmic.jpg
| država = {{Z+X|HRV}}
| datum_rođenja = [[5. kolovoza]] [[2005.]]
| mjesto_rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
}}
'''Dino Prižmić''' ([[Split]], [[5. kolovoza]] [[2005.]]) je hrvatski tenisač. Prižmić ima najbolji plasman u karijeri na ATP pojedinačnoj ljestvici od 601. mjesta postignut 12. prosinca 2022. Također ima najbolji plasman u karijeri na ATP ljestvici u parovima od 1446. koji je postigao 31. listopada 2022.
== Izvori ==
{{nedostaju izvori}}
{{mrva-biog-sport}}
{{GLAVNIRASPORED:Prižmić, Dino}}
[[Kategorija:Hrvatski tenisači]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Dražen Petrović]]
tv4nf71yenbwef57mioa83jen4tblwf
Joseph Patrick Hurley
0
726231
7088010
6453657
2024-12-14T00:11:17Z
Platichlebi
318511
7088010
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Patrick Hurley''' ([[Cleveland]], [[21. siječnja]] [[1894.]] – [[Orlando]], [[30. listopada]] [[1967.]]), bio je američki biskup i nuncij.
Dana [[15. siječnja]] [[1946.]] imenovan je prvim pročelnikom [[Papinska misija u SFRJ|Papinske misije]] u [[SFRJ|Jugoslaviji]].<ref>[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bhurleyj.html www.catholic-hierarchy.org: Archbishop Joseph Patrick Hurley †], pristupljeno 13. kolovoza 2022.</ref> Bio je sudionik [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]].
Kao nuncij u Jugoslaviji pratio je montirano suđenje [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]] te bi jedini u sudnici ustao kada bi Stepinac ulazio.{{sfn|Mihanović|2024|p=172}}
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Mihanović |first=Anđelko | date=2024 |title=„Nadbiskup Stepinac će trijumfirati jer laž ne može pokoriti istinu, niti će nepravda trijumfirati nad pravdom“: odnos Meštrović-Stepinac prema dokumentaciji iz Arhiva Ivan Mestrovic Papers na Sveučilištu Notre Dame, Indiana, SAD |url=https://hrcak.srce.hr/file/455742 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=59 |number=1 |pages=159–180}}
{{refend}}
{{mrva-kršć}}
[[Kategorija:Američki biskupi]]
[[Kategorija:Apostolski nunciji]]
[[Kategorija:Biskupi u SAD-u]]
38lly0llam30bn0e9sqabnx2gnz8zcn
Suradnik:Ame71/Stranica za vježbanje
2
727804
7087823
7087674
2024-12-13T15:48:14Z
Ame71
128419
/* Hrvatska */
7087823
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973/74. vratili smo se na prvenstvo republika, zatim smo iz zonskih liga prešli u Jedinstvenu ligu za svaku republiku.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda B. Novi]] ||26||17||6||3||70||21||+49||40
|-
|2. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||26||16||5||5||53||18||+35||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||26||15||7||4||71||37||+34||37
|-
|4. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||26||14||3||9||55||36||+19||31
|-
|5. || [[OFK Prijedor]] ||26||12||7||7||55||37||+18||31
|-
|6. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||26||13||1||12||63||51||+12||27
|-
|7. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||26||14||2||10||63||49||+14||27
|-
|8. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||26||8||8||10||31||30||+1||24
|-
|9. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||26||10||4||12||38||42||–4||24
|-
|10. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||26||10||3||13||61||51||+10||23
|-
|11. || [[FK Ljubić Prnjavor|Ljubić Prnjavor]] ||26||10||3||13||42||84||–42||23
|-
|12. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||26||9||4||13||59||68||–9||22
|-
|13. || [[FK Borac Drvar|Borac Drvar]] ||26||6||2||18||36||58||–22||14
|-
|14. || [[OFK Lauš|Lauš Banja Luka]] ||26||0||1||25||12||109||–97||1
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloboda (Bosanski Novi) je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Zapad. Uspio je
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]]||34||22||6||6||66||28||+38||50
|-
| 2.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||14||13||7||52||32||+20||41
|-
| 3.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||15||8||11||49||42||+7||38
|-
| 4.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]] ||34||13||12||9||54||48||+6||38
|-
| 5.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||14||9||11||47||47||0||37
|-
| 6.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||14||8||12||45||47||−2||36
|-
| 7.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||13||8||13||45||47||−2||34
|-
| 8.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||11||11||12||45||42||+3||33
|-
| 9.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||12||8||14||39||40||−1||32
|-
| 10.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||13||6||15||34||39||−5||32
|-
| 11.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||14||3||17||46||48||−2||31
|-
| 12.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac Bosanski Šamac]]||34||11||9||14||50||53||−3||31
|-
| 13.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||7||15||47||51||−4||31
|-
| 14.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||10||11||13||46||50||−4||31
|-
| 15.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||13||5||16||40||51||−11||31
|-
|16.|| [[NK Mramor|Mramor]] ||34||12||7||15||48||62||−14||31
|-
|17.|| [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]]||34||11||6||17||50||58||−8||28
|-
|18.|| [[FK Željezničar Doboj|Željezničar Doboj]] ||34||10||7||17||40||69||−29||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Jedinstvo (Odžak) je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Sjever. Nije uspio
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1971./72.}}
Sudionici: [[NK Iskra Bugojno|Iskra (Bugojno)]], [[FK Bosna Sarajevo|Bosna (Sarajevo)]], Saobraćajac (Sarajevo), [[FK Drina HE Višegrad|Drina (Višegrad)]], [[FK ZSK Zenica|ZSK Zenica]], [[FK Borac Tetovo|Borac Tetovo (Zenica)]], [[NK Vareš|Vareš]], Iskra (Sarajevo), [[NK Ilijaš|Sloga (Ilijaš)]], Sebešić (Bila), [[FK Rudo|Rudo]], [[FK Rudar Breza|Rudar (Breza)]], [[NK Novi Travnik|Bratstvo (Novi Travik)]], [[FK Sutjeska Foča|Sutjeska (Foča)]], [[NK Žepče 1919|Orlovik (Žepče)]], [[FK Željezničar Zenica|Željezničar (Zenica)]], [[FK Mladost Župča|Mladost (Župča)]] i [[NK Vitez|Vitez]].<ref name="vremeplov4"/>
Prvak [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Jug i uspio je
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1971./72.}}
Prvak [[NK Troglav Livno|Troglav Livno]] je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Jug i uspio je
== Srbija ==
=== Vojvođanska liga ===
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
=== Kosovska liga ===
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
n3pfga629y718ugwkqtz3ch80fzbduw
7087846
7087823
2024-12-13T16:39:28Z
Ame71
128419
/* Bosna i Hercegovina */
7087846
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973/74. vratili smo se na prvenstvo republika, zatim smo iz zonskih liga prešli u Jedinstvenu ligu za svaku republiku.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]]||34||22||6||6||66||28||+38||50
|-
| 2.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||14||13||7||52||32||+20||41
|-
| 3.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||15||8||11||49||42||+7||38
|-
| 4.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]] ||34||13||12||9||54||48||+6||38
|-
| 5.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||14||9||11||47||47||0||37
|-
| 6.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||14||8||12||45||47||−2||36
|-
| 7.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||13||8||13||45||47||−2||34
|-
| 8.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||11||11||12||45||42||+3||33
|-
| 9.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||12||8||14||39||40||−1||32
|-
| 10.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||13||6||15||34||39||−5||32
|-
| 11.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||14||3||17||46||48||−2||31
|-
| 12.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac Bosanski Šamac]]||34||11||9||14||50||53||−3||31
|-
| 13.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||7||15||47||51||−4||31
|-
| 14.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||10||11||13||46||50||−4||31
|-
| 15.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||13||5||16||40||51||−11||31
|-
|16.|| [[NK Mramor|Mramor]] ||34||12||7||15||48||62||−14||31
|-
|17.|| [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]]||34||11||6||17||50||58||−8||28
|-
|18.|| [[FK Željezničar Doboj|Željezničar Doboj]] ||34||10||7||17||40||69||−29||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Jedinstvo (Odžak) je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Sjever. Nije uspio
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1971./72.}}
Sudionici: [[NK Iskra Bugojno|Iskra (Bugojno)]], [[FK Bosna Sarajevo|Bosna (Sarajevo)]], Saobraćajac (Sarajevo), [[FK Drina HE Višegrad|Drina (Višegrad)]], [[FK ZSK Zenica|ZSK Zenica]], [[FK Borac Tetovo|Borac Tetovo (Zenica)]], [[NK Vareš|Vareš]], Iskra (Sarajevo), [[NK Ilijaš|Sloga (Ilijaš)]], Sebešić (Bila), [[FK Rudo|Rudo]], [[FK Rudar Breza|Rudar (Breza)]], [[NK Novi Travnik|Bratstvo (Novi Travik)]], [[FK Sutjeska Foča|Sutjeska (Foča)]], [[NK Žepče 1919|Orlovik (Žepče)]], [[FK Željezničar Zenica|Željezničar (Zenica)]], [[FK Mladost Župča|Mladost (Župča)]] i [[NK Vitez|Vitez]].<ref name="vremeplov4"/>
Prvak [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Jug i uspio je
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1971./72.}}
Prvak [[NK Troglav Livno|Troglav Livno]] je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Jug i uspio je
== Srbija ==
=== Vojvođanska liga ===
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
=== Kosovska liga ===
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
oyatfc5s68t1qp7ihdj3i3izw78tkiz
7087848
7087846
2024-12-13T16:43:28Z
Ame71
128419
/* Hrvatska */
7087848
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973/74. vratili smo se na prvenstvo republika, zatim smo iz zonskih liga prešli u Jedinstvenu ligu za svaku republiku.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]]||34||22||6||6||66||28||+38||50
|-
| 2.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||14||13||7||52||32||+20||41
|-
| 3.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||15||8||11||49||42||+7||38
|-
| 4.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]] ||34||13||12||9||54||48||+6||38
|-
| 5.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||14||9||11||47||47||0||37
|-
| 6.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||14||8||12||45||47||−2||36
|-
| 7.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||13||8||13||45||47||−2||34
|-
| 8.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||11||11||12||45||42||+3||33
|-
| 9.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||12||8||14||39||40||−1||32
|-
| 10.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||13||6||15||34||39||−5||32
|-
| 11.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||14||3||17||46||48||−2||31
|-
| 12.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac Bosanski Šamac]]||34||11||9||14||50||53||−3||31
|-
| 13.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||7||15||47||51||−4||31
|-
| 14.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||10||11||13||46||50||−4||31
|-
| 15.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||13||5||16||40||51||−11||31
|-
|16.|| [[NK Mramor|Mramor]] ||34||12||7||15||48||62||−14||31
|-
|17.|| [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]]||34||11||6||17||50||58||−8||28
|-
|18.|| [[FK Željezničar Doboj|Željezničar Doboj]] ||34||10||7||17||40||69||−29||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Jedinstvo (Odžak) je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Sjever. Nije uspio
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1971./72.}}
Sudionici: [[NK Iskra Bugojno|Iskra (Bugojno)]], [[FK Bosna Sarajevo|Bosna (Sarajevo)]], Saobraćajac (Sarajevo), [[FK Drina HE Višegrad|Drina (Višegrad)]], [[FK ZSK Zenica|ZSK Zenica]], [[FK Borac Tetovo|Borac Tetovo (Zenica)]], [[NK Vareš|Vareš]], Iskra (Sarajevo), [[NK Ilijaš|Sloga (Ilijaš)]], Sebešić (Bila), [[FK Rudo|Rudo]], [[FK Rudar Breza|Rudar (Breza)]], [[NK Novi Travnik|Bratstvo (Novi Travik)]], [[FK Sutjeska Foča|Sutjeska (Foča)]], [[NK Žepče 1919|Orlovik (Žepče)]], [[FK Željezničar Zenica|Željezničar (Zenica)]], [[FK Mladost Župča|Mladost (Župča)]] i [[NK Vitez|Vitez]].<ref name="vremeplov4"/>
Prvak [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Jug i uspio je
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1971./72.}}
Prvak [[NK Troglav Livno|Troglav Livno]] je igralo kvalifikacije za popunu Druge savezne lige – Jug i uspio je
== Srbija ==
=== Vojvođanska liga ===
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
=== Kosovska liga ===
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
7k5oq6ixgaoeew101xoh9ccy2suy7yi
7088154
7087848
2024-12-14T06:03:13Z
Ame71
128419
/* Bosna i Hercegovina */
7088154
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973/74. vratili smo se na prvenstvo republika, zatim smo iz zonskih liga prešli u Jedinstvenu ligu za svaku republiku.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
== Srbija ==
=== Vojvođanska liga ===
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
=== Kosovska liga ===
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
myhad4zm6mdsiiwiyhz1sh8rwg03qpa
7088155
7088154
2024-12-14T06:05:11Z
Ame71
128419
/* Bosna i Hercegovina */
7088155
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973/74. vratili smo se na prvenstvo republika, zatim smo iz zonskih liga prešli u Jedinstvenu ligu za svaku republiku.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Srbija ==
=== Vojvođanska liga ===
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
=== Kosovska liga ===
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
9lawxf5dghs5zwraewl7zuqcofrddql
7088156
7088155
2024-12-14T06:08:09Z
Ame71
128419
/* Srbija */
7088156
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973/74. vratili smo se na prvenstvo republika, zatim smo iz zonskih liga prešli u Jedinstvenu ligu za svaku republiku.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
== Srbija ==
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
rtnqau9kaxkul8jszd8r5o1husu5odi
7088158
7088156
2024-12-14T06:36:16Z
Ame71
128419
/* Vojvodina */
7088158
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973/74. vratili smo se na prvenstvo republika, zatim smo iz zonskih liga prešli u Jedinstvenu ligu za svaku republiku.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||23||8||3||80||20||+60||54
|-
|2. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||18||9||7||55||35||+20||45
|-
|3. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||18||8||8||55||34||+21||44
|-
|4. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34||15||9||10||58||33||+25||39
|-
|5. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||9||10||48||34||+14||39
|-
|6. || Cement, Beočin 34 14 11 9 36:31 +5 39
|-
|7. || Slavija, Novi Sad 34 13 11 10 49:29 +20 37
|-
|8. || Senta 34 11 13 10 59:60 -1 35
|-
|9. || Inđija 34 13 8 13 45:46 - 34
|-
|10. || Kozara, Banat. Veliko Selo 34 8 16 10 28:35 -7 32
|-
|11. || Tekstilac, Odžaci 34 9 12 13 50:51 -1 30
|-
|12. || Radnički, Zrenjanin 34 10 10 14 36:44 -8 30
|-
|13. || HIP Pančevo 34 11 7 16 48:63 -15 29
|-
|14. || BAK, Bela Crkva 34 10 9 15 39:56 -17 29
|-
|15. || Topola, Bačka Topola 34 8 12 14 31:50 -19 28
|-
|16. || Panonija 34 9 9 16 39:54 -15 27
|-
|17. || Sever, Subotica 34 11 5 18 43:67 -24 27
|-
|18. || Potisje, Kanjiža 34 3 8 23 24:85 -61 14
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || 34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || 34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || 34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || 34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
== Srbija ==
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
gs3iuq4gir1oio5h1a91fqwqyqq2vb3
7088163
7088158
2024-12-14T08:15:27Z
Ame71
128419
7088163
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973./74. vraćamo se na prvenstvo republika, pa će one podijeljene po zonama (Hrvatska, BiH i Srbija) postati jedinstvene lige, dok će Slovenija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora i Makedonija ostati nepromijenjene.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||23||8||3||80||20||+60||54
|-
|2. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||18||9||7||55||35||+20||45
|-
|3. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||18||8||8||55||34||+21||44
|-
|4. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34||15||9||10||58||33||+25||39
|-
|5. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||9||10||48||34||+14||39
|-
|6. || Cement, Beočin 34 14 11 9 36:31 +5 39
|-
|7. || Slavija, Novi Sad 34 13 11 10 49:29 +20 37
|-
|8. || Senta 34 11 13 10 59:60 -1 35
|-
|9. || Inđija 34 13 8 13 45:46 - 34
|-
|10. || Kozara, Banat. Veliko Selo 34 8 16 10 28:35 -7 32
|-
|11. || Tekstilac, Odžaci 34 9 12 13 50:51 -1 30
|-
|12. || Radnički, Zrenjanin 34 10 10 14 36:44 -8 30
|-
|13. || HIP Pančevo 34 11 7 16 48:63 -15 29
|-
|14. || BAK, Bela Crkva 34 10 9 15 39:56 -17 29
|-
|15. || Topola, Bačka Topola 34 8 12 14 31:50 -19 28
|-
|16. || Panonija 34 9 9 16 39:54 -15 27
|-
|17. || Sever, Subotica 34 11 5 18 43:67 -24 27
|-
|18. || Potisje, Kanjiža 34 3 8 23 24:85 -61 14
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||21||5||8||73||38||+35||47
|-
|2. || 34||18||5||11||62||34||+28||41
|-
|3. || 34||15||10||9||48||25||+23||40
|-
|4. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||15||10||9||40||34||+6||40
|-
|5. || [[FK Senta|Senta]] ||34||17||3||14||51||40||+11||37
|-
|6. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||15||7||12||47||51||−4||37
|-
|7. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||14||6||14||48||37||+11||34
|-
|8. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||13||8||13||38||42||−4||34
|-
|9. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||13||8||13||40||45||−5||34
|-
|10. || 34||10||14||10||35||40||−5||34
|-
|11. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||12||8||14||42||39||+3||32
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||13||6||15||56||59||−3||32
|-
|13. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||11||10||13||44||54||−10||32
|-
|14. || 34||10||10||14||38||53||−15||30
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||10||8||16||45||65||−20||28
|-
|16. || [[FK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34||9||10||15||32||52||−20||28
|-
|17. || [[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]] ||34||10||7||17||36||53||−17||27
|-
|18. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34||8||9||17||42||56||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Radnički (Sombor) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Sjever
== Srbija ==
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
envha5ylcck8y80wo6dwadvxg92yw1x
7088168
7088163
2024-12-14T08:35:36Z
Ame71
128419
/* Vojvodina */
7088168
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973./74. vraćamo se na prvenstvo republika, pa će one podijeljene po zonama (Hrvatska, BiH i Srbija) postati jedinstvene lige, dok će Slovenija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora i Makedonija ostati nepromijenjene.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv Mercator Ljubljana za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||23||8||3||80||20||+60||54
|-
|2. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||18||9||7||55||35||+20||45
|-
|3. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||18||8||8||55||34||+21||44
|-
|4. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34||15||9||10||58||33||+25||39
|-
|5. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||9||10||48||34||+14||39
|-
|6. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||14||11||9||36||31||+5||39
|-
|7. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||13||11||10||49||29||+20||37
|-
|8. || [[FK Senta|Senta]] ||34||11||13||10||59||60||−1||35
|-
|9. || [[FK Inđija|Inđija]] ||34||13||8||13||45||46||−1||34
|-
|10. || [[FK Kozara Banatsko Veliko Selo|Kozara B. Veliko Selo]] ||34||8||16||10||28||35||−7||32
|-
|11. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||9||12||13||50||51||−1||30
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||10||10||14||36||44||−8||30
|-
|13. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||11||7||16||48||63||−15||29
|-
|14. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||10||9||15||39||56||−17||29
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||8||12||14||31||50||−19||28
|-
|16. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||9||9||16||39||54||−15||27
|-
|17. || [[FK Sever Subotica|Sever Subotica]] ||34||11||5||18||43||67||−24||27
|-
|18. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||3||8||23||24||85||−61||14
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Vrbas igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Vojvodina|kvalifikacijama]] protiv pančevačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[https://web.archive.org/web/20221126133529/http://fkvrbas.weebly.com/fk-vrbas-kvalifikacije-za-ulazak-u-2-ligu.html FK Vrbas kvalifikacije (baraž) za ulazak u 2 ligu], pristupljeno 15. rujna 2024.</ref>
== Srbija ==
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
np8urp2b8gaj6ic7lvq48mc9qjpo31b
7088169
7088168
2024-12-14T08:36:33Z
Ame71
128419
/* Slovenija */
7088169
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973./74. vraćamo se na prvenstvo republika, pa će one podijeljene po zonama (Hrvatska, BiH i Srbija) postati jedinstvene lige, dok će Slovenija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora i Makedonija ostati nepromijenjene.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv ljubljanskog Mercatora za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||23||8||3||80||20||+60||54
|-
|2. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||18||9||7||55||35||+20||45
|-
|3. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||18||8||8||55||34||+21||44
|-
|4. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34||15||9||10||58||33||+25||39
|-
|5. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||9||10||48||34||+14||39
|-
|6. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||14||11||9||36||31||+5||39
|-
|7. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||13||11||10||49||29||+20||37
|-
|8. || [[FK Senta|Senta]] ||34||11||13||10||59||60||−1||35
|-
|9. || [[FK Inđija|Inđija]] ||34||13||8||13||45||46||−1||34
|-
|10. || [[FK Kozara Banatsko Veliko Selo|Kozara B. Veliko Selo]] ||34||8||16||10||28||35||−7||32
|-
|11. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||9||12||13||50||51||−1||30
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||10||10||14||36||44||−8||30
|-
|13. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||11||7||16||48||63||−15||29
|-
|14. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||10||9||15||39||56||−17||29
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||8||12||14||31||50||−19||28
|-
|16. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||9||9||16||39||54||−15||27
|-
|17. || [[FK Sever Subotica|Sever Subotica]] ||34||11||5||18||43||67||−24||27
|-
|18. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||3||8||23||24||85||−61||14
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Vrbas igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Vojvodina|kvalifikacijama]] protiv pančevačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[https://web.archive.org/web/20221126133529/http://fkvrbas.weebly.com/fk-vrbas-kvalifikacije-za-ulazak-u-2-ligu.html FK Vrbas kvalifikacije (baraž) za ulazak u 2 ligu], pristupljeno 15. rujna 2024.</ref>
== Srbija ==
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
glw2wo89apgxthw53stiljnu9crhvgi
7088180
7088169
2024-12-14T08:50:59Z
Ame71
128419
/* Vojvodina */
7088180
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973./74. vraćamo se na prvenstvo republika, pa će one podijeljene po zonama (Hrvatska, BiH i Srbija) postati jedinstvene lige, dok će Slovenija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora i Makedonija ostati nepromijenjene.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv ljubljanskog Mercatora za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||23||8||3||80||20||+60||54
|-
|2. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||18||9||7||55||35||+20||45
|-
|3. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||18||8||8||55||34||+21||44
|-
|4. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34||15||9||10||58||33||+25||39
|-
|5. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||9||10||48||34||+14||39
|-
|6. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||14||11||9||36||31||+5||39
|-
|7. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||13||11||10||49||29||+20||37
|-
|8. || [[FK Senta|Senta]] ||34||11||13||10||59||60||−1||35
|-
|9. || [[FK Inđija|Inđija]] ||34||13||8||13||45||46||−1||34
|-
|10. || [[FK Kozara Banatsko Veliko Selo|Kozara B. Veliko Selo]] ||34||8||16||10||28||35||−7||32
|-
|11. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||9||12||13||50||51||−1||30
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||10||10||14||36||44||−8||30
|-
|13. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||11||7||16||48||63||−15||29
|-
|14. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||10||9||15||39||56||−17||29
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||8||12||14||31||50||−19||28
|-
|16. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||9||9||16||39||54||−15||27
|-
|17. || [[FK Sever Subotica|Sever Subotica]] ||34||11||5||18||43||67||−24||27
|-
|18. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||3||8||23||24||85||−61||14
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Vrbas igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Vojvodina|kvalifikacijama]] protiv pančevačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Vrbas se plasirao u Kvalifikacije za novoformiranu Zapadnu grupu Druge lige, ali nije prošao. Na svom terenu je pobedio ekipu Dinama 1:0, a u revanšu u Pančevu, Dinamo je trijumfovao sa 4:0.]</ref>
== Srbija ==
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
ov81rwpy2h7d78oadu191gx9ogz60x7
7088201
7088180
2024-12-14T09:21:28Z
Ame71
128419
/* Srbija */
7088201
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = 3. ligaški rang<br />Zonska prvenstva
| sezona = 1972./73.
| država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1971./72.|1971./72.]]
| sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
}}
Treći rang natjecanja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1972./73. činile su regionalne lige u granicama republika.
== Novost ==
Skupština FSJ donijela je 30. lipnja 1973. odluku da se u sezoni 1973./74. drugoligaško natjecanje odvija u dvije skupine, Istok i Zapad. Istočnu skupinu činili su klubovi Srbije bez Vojvodine, Crne Gore i Makedonije, a zapadnu klubovi Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Sustav kvalifikacija bio je kompliciran. Poštivao se redoslijed na tablici od četiri skupine zaključno sa šestim mjestom, potom su bili važni drugoligaški plasmani klubova po republikama i pokrajinama, potom se računao plasman u treći rang, a potom su se igrale [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.|kvalifikacije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180529060614/http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html KVALIFIKACIJE ZA DRUGU LIGU]</ref>
U sezoni 1973./74. vraćamo se na prvenstvo republika, pa će one podijeljene po zonama (Hrvatska, BiH i Srbija) postati jedinstvene lige, dok će Slovenija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora i Makedonija ostati nepromijenjene.
== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska zonska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||14||4||4||64||15||+49||32
|-
|2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||11||7||4||38||24||+14||29
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||11||5||6||45||33||+12||27
|-
|4. || [[NK Izola|Izola]] ||22||8||10||4||27||25||+2||26
|-
|5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||7||9||6||33||33||0||23
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||9||5||8||28||28||0||23
|-
|7. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||7||8||7||37||28||+9||22
|-
|8. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||7||6||9||33||39||−6||20
|-
|9. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||6||7||9||31||51||−20||19
|-
|10. || [[NK Koper|Koper]] ||22||5||7||10||26||29||−3||17
|-
|11. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||22||5||7||10||31||50||−19||17
|-
|12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||22||2||5||15||27||55||−28||9
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#73 rsssf.org]</ref></small>
|}
* Železničar Maribor igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Slovenija|kvalifikacijama]] protiv ljubljanskog Mercatora za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Po dveh golih Rudija Zavrla in enem Miodraga Kitića je Mercator doma dosegel tesno zmago 3:2, na povratni tekmi pa je z 1:6 razbil nasprotnika in ohranil drugoligaški status.]</ref><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Merkator, uspešniji od mariborskog Železničara]</ref>
== Hrvatska ==
'''Za prvaka Hrvatske:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[NK Zadar|Zadar]] ||3:4|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||3:0 ||0:4
|-
| [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] ||?:?|| '''[[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]''' ||?:? ||1:5
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||?:?|| '''[[NK Rovinj|Rovinj]]''' ||?:? ||?:?
|-
|}
Rovinj je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Hrvatska|kvalifikacijama]] protiv vinkovačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige Hrvatske:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Hrvatske 1973./74.]] Čini ga 9 hrvatskih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Riječko-istarska zona ===
{{glavni|Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||77 ||17 ||+60||51
|-
|2. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||60 ||22 ||+38||42
|-
|3. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||19 ||3 ||8 ||68 ||27 ||+41||41
|-
|4. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||52 ||32 ||+30||40
|-
|5. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||55 ||43 ||+12||34
|-
|6. || [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||49 ||45 ||+4||31
|-
|7. || [[NK Lučki Radnik Rijeka|Lučki Radnik Rijeka]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||52 ||+2||31
|-
|8. || [[NK Buje|Digitron Buje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||55 ||63 ||−8||27
|-
|9. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||40 ||56 ||−16||27
|-
|10. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||43 ||−4||26
|-
|11. || [[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||30 ||9 ||6 ||15 ||41 ||44 ||−3||24
|-
|12. || [[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||7 ||9 ||14 ||28 ||48 ||−20||23
|-
|13. || [[NK Omladinac Vrata|Omladinac Vrata]] ||30 ||6 ||10 ||14 ||40 ||74 ||−34||22
|-
|14. || [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||40 ||62 ||−22||21
|-
|15. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||36 ||84 ||−48||21
|-
|16. || [[NK Klana|Klana]] ||30 ||6 ||6 ||18 ||30 ||53 ||−23||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Oskar Valenčić, Slavko Gržinčić: ''Zlatni pir Nogometnog kluba "Klana" : [1931-1981]'', Rijeka / Klana, 1981., UDK: 796.332::061.2(497.13 Klana)"1931/1981", str. 135-143 (''"Klana"'' - pojedini rezultti, kvalifikacije - rezultati i ljestvica skupine) </ref></small>
|}
* Rovinj igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Uspio je.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rovinj-nk Nogometni leksikon]</ref>
* Rovinj i Crikvenica primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Zagrebačka zona ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||76 ||34 ||+42||43
|-
|2. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||17 ||6 ||7 ||59 ||25 ||+34||40
|-
|3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||63 ||32 ||+31||39
|-
|4. || [[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||13 ||9 ||8 ||46 ||41 ||+5||35
|-
|5. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||37 ||+12||35
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||52 ||53 ||−1||33
|-
|7. || [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||49 ||50 ||−1||32
|-
|8. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||54 ||62 ||−8||31
|-
|9. || [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||41 ||31 ||+10||30
|-
|10. || [[NK Elektrostroj Zagreb|Končar Zagreb]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||47 ||34 ||+13||29
|-
|11. || [[NK Oroslavje|Oroteks Oroslavje]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||39 ||52 ||−13||27
|-
|12. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||37 ||52 ||−15||24
|-
|13. || [[NK Križevci|Čelik Križevci]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||39 ||56 ||−17||22 (−2)
|-
|14. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||7 ||7 ||16 ||27 ||46 ||−19||21
|-
|15. || [[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]] ||30 ||6 ||7 ||17 ||43 ||88 ||−45||19
|-
|16. || [[NK Croatia Sesvete|Sljeme Sesvete]] ||30 ||5 ||8 ||17 ||34 ||72 ||−38||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 36</ref></small>
|}
* Zagrebački plavi igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio
* Zagrebački plavi i Lokomotiva Zagreb primljeni su u [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvenu Hrvatsku republičku ligu 1973./74.]]
=== Slavonska zona ===
'''Za prvaka Slavonske zone:'''<br />
Prvaka Slavonije je odlučivao dvomeč prvaka Podravske i Posavske skupine Slavonske nogometne zone:<br />
'''Metalac Osijek''' – BSK Slavonski Brod 1:1 i 3:1<br />
Metalac Osijek igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Slavonske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Podravina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
| 1. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 60||25 ||+35|| 39
|-
| 2. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] || 26 || 17 || 4 || 5 || 66||34 ||+32|| 38
|-
| 3. || [[NK Vuteks Vukovar|Vuteks Vukovar]] || 26 || 15 || 7 || 4 || 69||28 ||+41|| 37
|-
| 4. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 26 || 14 || 4 || 8 || 48||38 ||+10|| 32
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 26 || 12 || 6 || 8 || 39||26 ||+13|| 30
|-
| 6. || [[FEŠK Feričanci]] || 26 || 9 || 7 || 10 || 45||39 ||+6|| 25
|-
| 7. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 26 || 6 || 11 || 9 || 29||34 ||−5|| 23
|-
| 8. || [[NK Dalj|Dalj]] || 26 || 8 || 7 || 11 || 37||45 ||−8|| 23
|-
| 9. || [[NK Sremac Bogdanovci|Sremac Bogdanovci]] || 26 || 8 || 6 || 12 || 34||46 ||−12|| 22
|-
|10. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 26 || 9 || 3 || 14 || 27||57 ||−30|| 21
|-
|11. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo Đakovo]] || 26 || 7 || 6 || 13 || 29||53 ||−34|| 20
|-
|12. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 26 || 8 || 3 || 15 || 35||48 ||−13|| 19
|-
|13. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 26 || 6 || 7 || 13 || 43||66 ||−23|| 19
|-
|14. || [[NK Sloga Ernestinovo|Sloga Ernestinovo]] || 26 || 6 || 4 || 16 || 25||48 ||−23|| 16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}}</ref></small>
|}
* Metalac Osijek je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
==== Posavina ====
{{glavni|Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||26 ||18 ||6 ||2 ||62 ||21 ||+41||42
|-
|2. || [[FK Premium Bosanski Brod|Premium B. Brod]] ||26 ||15 ||10 ||1 ||52 ||16 ||+36||40
|-
|3. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||26 ||12 ||10 ||4 ||57 ||31 ||+26||34
|-
|4. || [[RNK Sladorana Županja|Radnički Županja]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||46 ||36 ||+10||29
|-
|5. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||36 ||41 ||−5||27
|-
|6. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||30 ||30 ||0||26
|-
|7. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar S. Brod]] ||26 ||6 ||12 ||8 ||35 ||37 ||−2||24
|-
|8. || [[NK Bedem Ivankovo|Bedem Ivankovo]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||33 ||36 ||−3||24
|-
|9. || [[NK Željezničar Bosanski Brod|Željezničar B. Brod]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||41 ||43 ||−2||23
|-
|10. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||33 ||51 ||−18||23
|-
|11. || [[NK Otok|Sloga Otok]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||31 ||51 ||−20||20
|-
|12. || [[NK Borinci Jarmina|Borinci Jarmina]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||42 ||−7||18
|-
|13. || [[NK Trgovački Slavonski Brod|Trgovački S. Brod]] ||26 ||5 ||8 ||13 ||40 ||50 ||−10||18
|-
|14. || [[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||21 ||69 ||−48||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=N00010&sqlid=1&C=10&H=&vrsta=&grupa=&lang=hr library.foi.hr, ''"Vinkovački list"'' / ''"Novosti"'']</ref></small>
|}
* BSK Slavonski Brod je igrao u kvalifikacije za prvaka Slavonije
=== Dalmatinska zona ===
'''Za prvaka Dalmatinske zone:'''<br />
Prvaka Dalmacije je odlučivao dvomeč prvaka Sjeverne i Južne skupine Dalmatinske nogometne zone:<br />
'''Zadar''' – Neretva Metković ?:? i ?:?<br />
Zadar igrao je kvalifikacije za prvaka Hrvatske. Nije uspio<br />
Zbog reorganizacije natjecanja na državnom nivou i uspostavljanja republičkih liga, kao trećeg stupnja natjecanja, prvaci obje skupine Dalmatinske nogometne zone su postali članovi [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|jedinstvene Hrvatske republičke lige 1973./74.]].
==== Sjever ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Zadar|Zadar]] ||26 ||18 ||4 ||4 ||61 ||29 ||+32||40
|-
|2. || [[NK Junak|Junak Sinj]] ||26 ||13 ||7 ||6 ||54 ||23 ||+31||33
|-
|3. || [[NK Solin|Solin]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||32 ||+20||31
|-
|4. || [[NK Bagat Zadar|Bagat Zadar]] ||26 ||11 ||9 ||6 ||46 ||37 ||+9||31
|-
|5. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||26 ||12 ||6 ||8 ||43 ||39 ||+4||30
|-
|6. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||26 ||10 ||9 ||7 ||30 ||31 ||−1||29
|-
|7. || [[NK Arbanasi Zadar|Omladinac Zadar]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||31 ||28 ||+3||26
|-
|8. || [[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||43 ||53 ||−10||23
|-
|9. || [[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||26 ||8 ||6 ||16 ||33 ||41 ||−8||22
|-
|10. || [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||31 ||42 ||−11||22
|-
|11. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||26 ||8 ||5 ||13 ||29 ||41 ||−12||21
|-
|12. || [[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||32 ||47 ||−15||19
|-
|13. || [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||32 ||54 ||−22||19
|-
|14. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||26 ||8 ||2 ||16 ||25 ||51 ||−26||18
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 59-61</ref></small>
|}
* Zadar je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
==== Jug ====
{{glavni|Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||26 ||16 ||7 ||9 ||76 ||17 ||+59||39
|-
|2. || [[NK Omiš|Omiš]] ||26 ||15 ||6 ||5 ||55 ||25 ||+30||36
|-
|3. || [[NK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||47 ||34 ||+13||35
|-
|4. || [[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||34 ||34 ||0||31
|-
|5. || [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] ||26 ||8 ||12 ||6 ||43 ||40 ||+3||28
|-
|6. || [[NK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||39 ||38 ||+1||26
|-
|7. || [[NK Primorac 1929 Stobreč|Primorac Stobreč]] ||26 ||8 ||10 ||8 ||39 ||36 ||+3||26
|-
|8. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] ||26 ||8 ||9 ||9 ||45 ||46 ||−1||25
|-
|9. || [[NK Urania Baška Voda|Urania Baška Voda]] ||26 ||7 ||10 ||9 ||37 ||34 ||+3||24
|-
|10. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||38 ||54 ||−16||21
|-
|11. || [[NK Cavtat|Cavtat]] ||26 ||6 ||7 ||13 ||30 ||45 ||−15||19
|-
|12. || [[NK BŠK Zmaj Blato|Zmaj Blato]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||45 ||68 ||−23||19
|-
|13. || [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||26 ||5 ||9 ||12 ||28 ||71 ||−43||19
|-
|14. || [[NK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] ||26 ||4 ||8 ||14 ||25 ||49 ||−24||16
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>Jurica Gizdić: ''50 godina Jadrana iz Tučepi'', Tučepi, 2017., {{ISBN|978-953-59449-0-4}}, str 39-42</ref></small>
|}
* Neretva Metković je igrao u kvalifikacije za prvaka Dalmacije
== Bosna i Hercegovina ==
'''Za prvaka Bosne i Hercegovine:'''<ref>[http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu'', Široki Brijeg, 2008., str. 28.]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
! colspan="9" | Polufinale
|-
| [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||?:?|| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:? ||?:?
|-
| [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||0:6|| '''[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]''' ||0:0 ||0:6
|-
! colspan="5" | Finale
|-
| '''[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]''' ||?:?|| [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Sloga Doboj igrala je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Bosna_i_Hercegovina|kvalifikacijama]] protiv Kozare B. Gradiška, UNIS Vogošća i Jedinstva Brčko za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio
'''Formiranje jedinstvene lige BiH:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvena liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] Čini ga 12 bosanskohercegovačkih momčadi koje su ispale iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]] i 8 iz Zonske lige (po 2 za svaku od 4 zone).
=== Banjalučka zona ===
{{glavni|Krajiška nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||28||19||5||4||96||30||+66||43
|-
|2. || [[OFK Prijedor]] ||28||14||9||5||61||40||+21||37
|-
|3. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||28||14||8||6||65||40||+25||36
|-
|4. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||28||12||7||9||44||38||+6||31
|-
|5. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||28||12||6||10||44||36||+9||30
|-
|6. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] ||28||13||4||11||41||46||–5||30
|-
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||28||10||9||9||35||34||+1||29
|-
|8. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||28||11||6||11||42||46||–4||28
|-
|9. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||28||10||7||11||40||38||+2||27
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||28||12||2||14||42||46||–4||24
|-
|11. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||28||7||9||12||32||47||–15||23
|-
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||28||11||1||16||46||62||–16||23
|-
|13. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||28||8||4||16||41||61||–20||20
|-
|14. || [[FK Grahovo|Grahovo]] ||28||7||6||15||40||66||–26||20
|-
|15. || [[FK Vrbas Banja Luka|Vrbas Banja Luka]] ||28||6||5||17||41||90||–49||17
|-
|colspan="10" align="left"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Elektrobosna Jajce igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Elektrobosna Jajce i OFK Prijedor primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Tuzlanska zona ===
{{glavni|Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1.|| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]||34||21||9||4||45||20||+25||51
|-
|2.|| [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]] ||34||21||5||8||51||23||+28||47
|-
|3.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]||34||16||7||11||56||33||+23||39
|-
|4.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]||34||15||8||11||35||32||+3||38
|-
|5.|| [[FK Modriča|Modriča]]||34||15||7||12||43||35||+8||37
|-
|6.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||34||14||8||12||44||39||+5||36
|-
|7.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||34||16||3||15||53||56||–3||35
|-
|8.|| [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]||34||12||8||14||34||36||–2||32
|-
|9.|| [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]]||34||10||12||12||34||37||–3||32
|-
|10.|| [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]||34||12||8||14||31||40||–9||32
|-
|11.|| [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||34||11||9||14||40||53||–13||31
|-
|12.|| [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||34||10||10||14||34||36||–2||30
|-
|13.|| [[NK Rudar Bukinje|Rudar Bukinje]]||34||11||8||15||37||50||–13||30
|-
|14.|| [[FK Radnik Lipnica|Radnik Lipnica]]||34||12||6||16||44||59||–15||30
|-
|15.|| [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]]||34||10||9||15||37||43||–6||29
|-
|16.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||34||12||4||18||42||33||+9||28
|-
|17.|| [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]||34||8||12||14||51||66||–15||28
|-
|18.|| [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]]||34||8||11||15||27||33||–6||27
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html Vremeplov], [[FK Budućnost Banovići]]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Sloga Doboj igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Uspio je
* Sloga Doboj i Jedinstvo Odžak primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Sarajevsko-zenička zona ===
{{glavni|Sarajevsko-zenička nogometna zona 1972./73.}}
* Prvak [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Bosna Sarajevo i [[FK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
=== Hercegovačka zona ===
{{glavni|Hercegovačka nogometna zona 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||28||22||5||1||82||10||+72||49
|-
|2. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||27||22||3||2||84||19||+65||49
|-
|3. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||28||22||3||3||89||23||+66||47
|-
|4. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||26||14||6||6||79||23||+56||34
|-
|5. || [[HNK Grude|Bekija Grude]] ||27||13||6||8||57||41||+16||32
|-
|6. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||27||10||7||10||45||50||–5||27
|-
|7. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||25||9||3||13||39||64||–25||21
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||28||9||3||16||43||69||–26||21
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||25||8||4||13||38||72||–34||20
|-
|10. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||28||7||4||17||40||76||–36||18
|-
|11. || [[HNK Višići|Višići]] ||26||8||2||16||47||83||–36||18
|-
|12. || [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||27||5||5||17||42||77||–35||15
|-
|13. || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||27||8||1||18||40||95||–55||15 (–2)
|-
|14. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||28||8||3||17||38||68||–30||14 (–5)
|-
|15. || [[HŠK Posušje|Boksit Posušje]] ||27||6||5||17||39||68||–29||10 (–6)
|-
|colspan="10"| '''tabela nije kompletna'''
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Mladost Lištica igrao je kvalifikacije za prvaka BiH. Nije uspio
* Mladost Lištica i Iskra Stolac primljeni su u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|jedinstvenu BiH republičku ligu 1973./74.]]
== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1972./73.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34||23||8||3||80||20||+60||54
|-
|2. || [[FK Polet Nakovo|Polet Nakovo]] ||34||18||9||7||55||35||+20||45
|-
|3. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||18||8||8||55||34||+21||44
|-
|4. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34||15||9||10||58||33||+25||39
|-
|5. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||15||9||10||48||34||+14||39
|-
|6. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||14||11||9||36||31||+5||39
|-
|7. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||13||11||10||49||29||+20||37
|-
|8. || [[FK Senta|Senta]] ||34||11||13||10||59||60||−1||35
|-
|9. || [[FK Inđija|Inđija]] ||34||13||8||13||45||46||−1||34
|-
|10. || [[FK Kozara Banatsko Veliko Selo|Kozara B. Veliko Selo]] ||34||8||16||10||28||35||−7||32
|-
|11. || [[FK Tekstilac Ites|Tekstilac Odžaci]] ||34||9||12||13||50||51||−1||30
|-
|12. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||10||10||14||36||44||−8||30
|-
|13. || [[FK HIP Pančevo|HIP Pančevo]] ||34||11||7||16||48||63||−15||29
|-
|14. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||10||9||15||39||56||−17||29
|-
|15. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] ||34||8||12||14||31||50||−19||28
|-
|16. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||9||9||16||39||54||−15||27
|-
|17. || [[FK Sever Subotica|Sever Subotica]] ||34||11||5||18||43||67||−24||27
|-
|18. || [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] ||34||3||8||23||24||85||−61||14
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]</ref><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Vrbas igrao je u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Vojvodina|kvalifikacijama]] protiv pančevačkog Dinama za plasman u Drugu saveznu ligu − Zapad. Nije uspio.<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html Vrbas se plasirao u Kvalifikacije za novoformiranu Zapadnu grupu Druge lige, ali nije prošao. Na svom terenu je pobedio ekipu Dinama 1:0, a u revanšu u Pančevu, Dinamo je trijumfovao sa 4:0.]</ref>
== Srbija ==
'''Za prvaka Srbije:'''<ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. utakmica !! 2. utakmica
|-
| '''[[FK Rad Beograd|Rad Beograd]]''' ||?:?|| [[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]] ||?:? ||?:?
|-
|}
Rad Beograd je igrao u [[Kvalifikacije_za_popunu_Druge_savezne_lige_1973.#Srbija|kvalifikacijama]] protiv beogradskog Voždovačkog za plasman u Drugu saveznu ligu − Istok. Uspio je.<ref>[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=200 Rad (Beograd) je igaro kvalifikacije za ulazak u Drugu saveznu ligu sa Dubočicom (Leskovac) i Voždovcem (Beogard) – uspeo]</ref>
'''Formiranje jedinstvene lige Srbije:'''<br />
U ljeto 1973. godine formirana je [[Prva srpska nogometna liga 1973./74.|jedinstvena liga Srbije 1973./74.]] Sastoji se od 7 srpskih klubova koji su ispali iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige 1972./73.]], 5 iz Srpske lige Sjever i 6 iz Srpske lige Jug
=== Sjever ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Sjever 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||22||4||8||59||23||+36||48
|-
|2. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||34||19||7||8||56||37||+19||45
|-
|3. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||34||18||7||9||53||25||+28||43
|-
|4. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]] ||34||14||14||6||45||33||+12||42
|-
|5. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||34||17||7||10||69||44||+25||41
|-
|6. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||13||9||12||44||46||−2||35
|-
|7. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||10||12||42||49||+7||34
|-
|8. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||11||12||43||47||−4||33
|-
|9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||34||14||5||15||42||47||−5||33
|-
|10. || [[OFK Mladenovac|Mladenovac]] ||34||14||4||16||52||43||+9||32
|-
|11. || [[FK Prva iskra Barić|Prva iskra Barić]] ||34||9||14||11||41||51||−10||32
|-
|12. || [[FK Trgovački Požarevac|Trgovački Požarevac]] ||34||11||9||14||36||44||−8||31
|-
|13. || [[FK Sloga Petrovac na Mlavi|Sloga Petrovac]] ||34||11||9||14||31||43||−12||31
|-
|14. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||10||11||13||29||42||−13||31
|-
|15. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||10||8||6||49||51||−2||28
|-
|16. || [[FK Mačva Bogatić|Mačva Bogatić]] ||34||9||9||16||37||71||−34||27
|-
|17. || [[FK TEK Sloga Veliki Crljeni|TEK Veliki Crljani]] ||34||10||6||18||37||53||−16||26
|-
|18. || [[FK Voždovac Beograd|Sloboda Beograd]] ||34||6||8||20||33||73||−40||20
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Čukarički (Beograd) je igrala kvalifikacije za popunu Druge lige – Sjever i uspela
=== Jug ===
{{glavni|Srpska nogometna liga – Jug 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||30||15||9||6||47||26||+21||39
|-
|2. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||30||17||4||9||49||26||+23||38
|-
|3. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||30||16||6||8||46||29||+17||38
|-
|4. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||30||13||8||9||40||30||+10||34
|-
|5. || [[FK Mladost Smederevska Palanka|Mladost S. Palanka]] ||30||12||7||11||33||33||0||31
|-
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||30||12||6||12||30||57||−17||29
|-
|7. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||30||13||3||14||50||57||−7||29
|-
|8. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||30||11||6||13||42||41||+1||28
|-
|9. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||30||10||8||12||39||51||−12||28
|-
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||30||11||5||14||55||47||+8||27
|-
|11. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]] ||30||9||9||12||34||33||+1||27
|-
|12. || [[FK Zlatar Nova Varoš|Zlatar Nova Varoš]] ||30||9||9||12||33||39||−6||27
|-
|13. || [[FK Mladost Niš|Ei Mladost Niš]] ||30||9||9||12||31||45||−14||27
|-
|14. || [[FK Sevojno|Sevojno Užice]] ||30||10||6||14||29||38||−9||26
|-
|15. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] ||30||12||2||16||49||60||−11||26
|-
|16. || [[FK Morava Ćuprija|Morava Ćuprija]] ||30||10||5||13||39||53||−14||25
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small>
|}
* Topličanin (Prokuplje) se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok
== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1971./72.}}
* Prvak [[KF KEK|Obilić]]<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions - RSSSF]</ref> plasirao se u Drugu saveznu ligu – Istok
== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||31 ||15 ||+16||30
|-
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||41 ||20 ||+21||28
|-
|3. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||34 ||24 ||+10||28
|-
|4. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||41 ||29 ||+12||26
|-
|5. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||22 ||9 ||6 ||7 ||27 ||23 ||+4||24
|-
|6. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||22 ||10 ||3 ||9 ||26 ||33 ||−7||23
|-
|7. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||22 ||6 ||10 ||6 ||22 ||16 ||+6||22
|-
|8. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||29 ||30 ||−1||20
|-
|9. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||22 ||7 ||6 ||9 ||21 ||38 ||−17||20
|-
|10. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||22 ||5 ||7 ||10 ||20 ||21 ||−21||17
|-
|11. || [[FK Brskovo Mojkovac|Brskovo Mojkovac]] ||22 ||5 ||4 ||13 ||20 ||52 ||−32||14
|-
|12. || [[FK Kom Podgorica|Kom Titograd]] ||22 ||3 ||6 ||13 ||22 ||33 ||−11||12
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 49-50</ref> </small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Jedinstvo (Bijelo Polje) i Rudar (Pljevlja) postali su novi članovi Druge savezne lige – Jug
== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1971./72.}}
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor="turquoise"
|1. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||30||20||7||3||69||24||+45||47
|-
|2. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||30||19||7||4||53||25||+28||45
|-
|3. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||30||16||10||4||53||21||+32||42
|-
|4. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||30||13||5||12||50||42||+8||31
|-
|5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||13||6||12||46||46||0||31
|-
|6. || [[FK Borec Veles|Borec T. Veles]] ||30||11||8||11||34||33||+1||30
|-
|7. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||30||12||6||12||49||51||−2||30
|-
|8. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Skoplje]] ||30||12||5||13||36||32||+4||29
|-
|9. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||30||13||3||14||44||46||−2||29
|-
|10. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||11||6||13||30||23||+7||28
|-
|11. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Đorđe Petrov]] ||30||12||4||16||58||59||−1||28
|-
|12. || [[FK Gostivar|Mavrovo Gostivar]] ||30||11||5||14||45||49||−4||27
|-
|13. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||9||9||12||28||33||−5||27
|-
|14. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||30||8||9||13||28||45||−17||25
|-
|15. || [[FK ZIK Prilep|ZIK Prilep]] ||30||9||5||16||23||45||−22||23
|-
|16. || [[FK Astibo Štip|Astibo Štip]] ||30||2||4||24||15||77||−62||8
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#70 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small>
|}
* '''Viši rang:'''
** Tikveš (Kavadarci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok
== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.]]
* U sezoni 1972./73. [[Kup maršala Tita]] nije održan
* [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113625/http://hrnogometdb.webs.com/1972_73.html#3rang HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201968-1973.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1968.-1973.]
* [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=200 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg73.html rsssf.com]
== Izvori ==
<small> {{izvori}} </small>
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
<!-- [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1972-73]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.| 3]] -->
rh21thyeqlpclbobbb7a6aipe0v6j0r
Sport nedjeljom
0
730325
7087961
7086765
2024-12-13T22:05:27Z
185.50.15.163
7087961
wikitext
text/x-wiki
{{Infokvir TV serija
| bgcolour =
| ime_emisije = Sport nedjeljom
| orig_naslov =
| slika = SportNedjeljom23-1124-017.jpg
| format_serije = televizijska [[emisija]]
| trajanje_epizode = 90 min.
| autor = [[Ante Breko]]
| razvoj = [[Z1 Televizija]]
| producent = [[Vlado Turković]]
| izvršni_producent =
| glumci =
| pripovjedač = [[Ante Breko]]
| država = [[Hrvatska]]
| jezik = [[Hrvatski]]
| tv_kuća = [[Z1 Televizija]]<br><small>(16. listopada 2006. – 1. srpnja 2018.)</small><br>[[Sportska televizija]]<br><small>(9. rujna 2018. – 27. kolovoza 2023.)</small><br>[[MAXSport]]<br><small>(26. ožujka 2023. – danas)</small>
| početak_serije = [[16. listopada]] [[2006.]]
| kraj_serije =
| broj_epizoda = 793+
| prethodna =
| sljedeća =
| u_hrv = [[MAXSport]] i ostale TV kuće
| web_stranica = https://sportnedjeljom.hr/
| imdb_id =
}}
'''Sport nedjeljom''' je [[hrvatska]] [[Sport|sportska]] [[emisija]] koja se bavi aktualnim sportskim temama s ciljem promicanja vrijednosti hrvatskog sporta.
== O emisiji ==
U emisiji sudjeluju poznate osobe iz svijeta sporta, ali i sportaši koji nemaju prilike predstaviti svoja dostignuća i uspjehe drugdje. Naglasak je na najznačajnije hrvatskim klubovima i savezima, kao što su [[GNK Dinamo]], [[HNK Hajduk]], [[NK Rijeka]], [[NK Osijek]], [[KK Cibona]], [[KK Split]], [[KK Zadar]], [[KK Cedevita]], [[KK Zagreb]], [[HAVK Mladost]], [[Vaterpolski klub Primorje Rijeka|VK Primorje]], [[PK Jug]] i [[RK Zagreb]]
Osim najvišeg ranga nogometa, emisija prati i [[Prva nogometna liga|drugi]] i [[Druga nogometna liga|treći]] rang hrvatskog nogometa te pomlatke nogometnih klubova. Isto tako prate rad, djelovanje i razvojni put sportašica i sportaša ostalih sportova kao što su jedriličari, streličari, streljaši, judaši, hrvači, karataši i plivači.
== Voditelji ==
[[Datoteka:SportNedjeljom23.jpg|mini|Proslava 19. rođendana emisije Sport nedjeljom]]
Urednik i voditelj emisije je [[Ante Breko]]. <ref>{{Citiranje weba|title=O emisiji … – Sport nedjeljom|url=https://sportnedjeljom.hr/o-emisiji/|access-date=2024-09-21|language=hr}}</ref>
U periodu od [[2008.]] do [[2010.]] godine, suvoditelj je bio [[Dejan Laninović]], dok je od početka emitiranja do danas bilo 13 suvoditeljica: Tina Živković, Barbara Županić, Andrea Hitner, Tamara Šopar, Tihana Zrnić, Marija Bjelivuk, Maria Horvat, Marina Parlov Buljubašić, Magdalena Bokanović, Edita Marenić, Anatea Brezinščak, Nicol Brekalo i Lana Banely.
== Emitiranje ==
Emisija je s emitiranjem krenula [[2006.]] godine na [[Z1 Televizija|Z1 Televiziji]], a od [[2018.]] do [[2023.]] na [[Sportska televizija|Sportskoj Televiziji]] te se još emitira i na ostalim TV kućama ([[MAXSport]], [[Televizija Zapad]], [[Trend TV]], [[Televizija Slavonije i Baranje]], [[SBTV|Slavonskobrodska televizija]], [[TV Jadran|Televizija Jadran]], [[Kanal Ri]], [[Diadora TV|TV Diadora]], [[GP1|GP1 TV]] i [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]]). <ref>{{Citiranje weba|title=Emisija 'Sport nedjeljom' ulazi u svoju 13. sezonu emitiranja|url=https://www.vecernji.hr/sport/emisija-sport-nedjeljom-ulazi-u-svoju-13-sezonu-emitiranja-1267519|access-date=2024-09-21|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Sport nedjeljom, emisija {{!}} Sportska televizija|url=https://www.sptv.hr/izdvojeno/sport-nedjeljom-emisija-2023-08-27|access-date=2024-09-21|website=www.sptv.hr|language=hr}}</ref>
Bila je prije emitirana i na [[Srce TV]], [[Riječka televizija|RiTV]], [[VOX TV]], [[Kanal 5|K5 Split]], [[Osječka televizija|Osječka TV]], [[Plava Vinkovačka|Vinkovačka TV]] i [[Televizija Šibenik|Šibenik TV]].
Prvih 13 godina, emisija se emitirala nedjeljom u 13:30 sati na kanalu [[Z1 Televizija|Z1]], da bi prelaskom na [[Sportska televizija|Sportsku televiziju]] s emitiranjem kretala u 17 ili 20 sati. Od početka 2021. do kraja 2022. godine. emisija se vraća u svoj prepoznatljivi od 13:30 sati.
U [[Rujan|rujnu]] [[2024.]] godine emisija je započela s emitiranjem svoje 19. sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-29|title=Proslava punoljetnosti 'Sporta nedjeljom'|url=https://www.party.hr/njuskala/proslava-punoljetnosti-sporta-nedjeljom.html|access-date=2024-09-21|website=www.party.hr|language=hr-hr}}</ref>
Tijekom 19. godina emitiranja su ugostili više od 3000 sportaša, sportskih djelatnika te snimili više od 5000 reportaža iz zemlje i inozemstva.
== Ostali suradnici emisije ==
Producent emisije je [[Vlado Turković]], scenograf [[Damir Kišić]], redatelj [[Milan Rosan]], a u emisiji je sudjelovao i [[Jozo Babić]] kao vanjski suradnik emisije.
== Nagrade ==
* [[2008.]] godine – nagradu za najbolju sportsku emisiju u izboru ''Nezavisne udruge televizija''
* [[2016.]] godine – nagrada za najbolju sportsku emisiju u izboru ''Zbora sportskih novinara'' <ref name="Fenix">{{Citiranje weba|date=2018-09-10|title=Sport nedjeljom - emisija koja je ugostila gotovo sve najrelevantnije sportske ikone Hrvatske - Fenix Magazin|url=https://fenix-magazin.de/video-sport-nedjeljom-emisija-koja-je-ugostila-gotovo-sve-najrelevantnije-sportske-ikone-hrvatske/|url-status=live|access-date=2024-09-21|website=fenix-magazin.de|language=hr}}</ref>
* [[2016.]] godine – nagrada Hrvatskog paraolimpijskog odbora za promicanje (iznimno medijsko praćenje) sporta osoba s invaliditetom <ref name="Fenix"/>
* [[2017.]] godine – gradonačelnik grada [[Zagreb|Zagreba]] [[Milan Bandić]], emisiji je uručio ''Medalju Grada Zagreba'' <ref>{{Citiranje weba|title=Ekipa emisije Sport nedjeljom kod gradonačelnika|url=https://www.zagreb.hr/en/ekipa-emisije-sport-nedjeljom-kod-gradonacelnika/104389|access-date=2024-09-21|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref>
* [[2017.]] godine – Hrvatski olimpijski odbor emisiju je nagradio plaketom najboljih promicatelja hrvatskog športa <ref name="vecernji.hr">{{Citiranje weba|title=Sandra Perković i Tin Srbić najbolji hrvatski sportaši|url=https://www.vecernji.hr/sport/sandra-perkovic-tin-srbic-najbolji-sportasi-1215474|access-date=2024-09-21|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref>
== Vanjske poveznice ==
* [https://sportnedjeljom.hr/ Službena stranica]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Televizijske emisije]]
[[Kategorija:Televizija u Hrvatskoj]]
tck3mwgrgfds0bfx2mdk7zkj3ilths3
7087978
7087961
2024-12-13T22:27:24Z
185.50.15.163
Službene stranice emisije
7087978
wikitext
text/x-wiki
{{Infokvir TV serija
| bgcolour =
| ime_emisije = Sport nedjeljom
| orig_naslov =
| slika = SportNedjeljom23-1124-017.jpg
| format_serije = televizijska [[emisija]]
| trajanje_epizode = 90 min.
| autor = [[Ante Breko]]
| razvoj = [[Z1 Televizija]]
| producent = [[Vlado Turković]]
| izvršni_producent =
| glumci =
| pripovjedač = [[Ante Breko]]
| država = [[Hrvatska]]
| jezik = [[Hrvatski]]
| tv_kuća = [[Z1 Televizija]]<br><small>(16. listopada 2006. – 1. srpnja 2018.)</small><br>[[Sportska televizija]]<br><small>(9. rujna 2018. – 27. kolovoza 2023.)</small><br>[[MAXSport]]<br><small>(26. ožujka 2023. – danas)</small>
| početak_serije = [[16. listopada]] [[2006.]]
| kraj_serije =
| broj_epizoda = 793+
| prethodna =
| sljedeća =
| u_hrv = [[MAXSport]] i ostale TV kuće
| web_stranica = https://sportnedjeljom.hr/
| imdb_id =
}}
'''Sport nedjeljom''' je [[hrvatska]] [[Sport|sportska]] [[emisija]] koja se bavi aktualnim sportskim temama s ciljem promicanja vrijednosti hrvatskog sporta.
== O emisiji ==
U emisiji sudjeluju poznate osobe iz svijeta sporta, ali i sportaši koji nemaju prilike predstaviti svoja dostignuća i uspjehe drugdje. Naglasak je na najznačajnije hrvatskim klubovima i savezima, kao što su [[GNK Dinamo]], [[HNK Hajduk]], [[NK Rijeka]], [[NK Osijek]], [[KK Cibona]], [[KK Split]], [[KK Zadar]], [[KK Cedevita]], [[KK Zagreb]], [[HAVK Mladost]], [[Vaterpolski klub Primorje Rijeka|VK Primorje]], [[PK Jug]] i [[RK Zagreb]]
Osim najvišeg ranga nogometa, emisija prati i [[Prva nogometna liga|drugi]] i [[Druga nogometna liga|treći]] rang hrvatskog nogometa te pomlatke nogometnih klubova. Isto tako prate rad, djelovanje i razvojni put sportašica i sportaša ostalih sportova kao što su jedriličari, streličari, streljaši, judaši, hrvači, karataši i plivači.
== Voditelji ==
[[Datoteka:SportNedjeljom23.jpg|mini|Proslava 19. rođendana emisije Sport nedjeljom]]
Urednik i voditelj emisije je [[Ante Breko]]. <ref>{{Citiranje weba|title=O emisiji … – Sport nedjeljom|url=https://sportnedjeljom.hr/o-emisiji/|access-date=2024-09-21|language=hr}}</ref>
U periodu od [[2008.]] do [[2010.]] godine, suvoditelj je bio [[Dejan Laninović]], dok je od početka emitiranja do danas bilo 13 suvoditeljica: Tina Živković, Barbara Županić, Andrea Hitner, Tamara Šopar, Tihana Zrnić, Marija Bjelivuk, Maria Horvat, Marina Parlov Buljubašić, Magdalena Bokanović, Edita Marenić, Anatea Brezinščak, Nicol Brekalo i Lana Banely.
== Emitiranje ==
Emisija je s emitiranjem krenula [[2006.]] godine na [[Z1 Televizija|Z1 Televiziji]], a od [[2018.]] do [[2023.]] na [[Sportska televizija|Sportskoj Televiziji]] te se još emitira i na ostalim TV kućama ([[MAXSport]], [[Televizija Zapad]], [[Trend TV]], [[Televizija Slavonije i Baranje]], [[SBTV|Slavonskobrodska televizija]], [[TV Jadran|Televizija Jadran]], [[Kanal Ri]], [[Diadora TV|TV Diadora]], [[GP1|GP1 TV]] i [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]]). <ref>{{Citiranje weba|title=Emisija 'Sport nedjeljom' ulazi u svoju 13. sezonu emitiranja|url=https://www.vecernji.hr/sport/emisija-sport-nedjeljom-ulazi-u-svoju-13-sezonu-emitiranja-1267519|access-date=2024-09-21|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Sport nedjeljom, emisija {{!}} Sportska televizija|url=https://www.sptv.hr/izdvojeno/sport-nedjeljom-emisija-2023-08-27|access-date=2024-09-21|website=www.sptv.hr|language=hr}}</ref>
Bila je prije emitirana i na [[Srce TV]], [[Riječka televizija|RiTV]], [[VOX TV]], [[Kanal 5|K5 Split]], [[Osječka televizija|Osječka TV]], [[Plava Vinkovačka|Vinkovačka TV]] i [[Televizija Šibenik|Šibenik TV]].
Prvih 13 godina, emisija se emitirala nedjeljom u 13:30 sati na kanalu [[Z1 Televizija|Z1]], da bi prelaskom na [[Sportska televizija|Sportsku televiziju]] s emitiranjem kretala u 17 ili 20 sati. Od početka 2021. do kraja 2022. godine. emisija se vraća u svoj prepoznatljivi od 13:30 sati.
U [[Rujan|rujnu]] [[2024.]] godine emisija je započela s emitiranjem svoje 19. sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-29|title=Proslava punoljetnosti 'Sporta nedjeljom'|url=https://www.party.hr/njuskala/proslava-punoljetnosti-sporta-nedjeljom.html|access-date=2024-09-21|website=www.party.hr|language=hr-hr}}</ref>
Tijekom 19. godina emitiranja su ugostili više od 3000 sportaša, sportskih djelatnika te snimili više od 5000 reportaža iz zemlje i inozemstva.
== Ostali suradnici emisije ==
Producent emisije je [[Vlado Turković]], scenograf [[Damir Kišić]], redatelj [[Milan Rosan]], a u emisiji je sudjelovao i [[Jozo Babić]] kao vanjski suradnik emisije.
== Nagrade ==
* [[2008.]] godine – nagradu za najbolju sportsku emisiju u izboru ''Nezavisne udruge televizija''
* [[2016.]] godine – nagrada za najbolju sportsku emisiju u izboru ''Zbora sportskih novinara'' <ref name="Fenix">{{Citiranje weba|date=2018-09-10|title=Sport nedjeljom - emisija koja je ugostila gotovo sve najrelevantnije sportske ikone Hrvatske - Fenix Magazin|url=https://fenix-magazin.de/video-sport-nedjeljom-emisija-koja-je-ugostila-gotovo-sve-najrelevantnije-sportske-ikone-hrvatske/|url-status=live|access-date=2024-09-21|website=fenix-magazin.de|language=hr}}</ref>
* [[2016.]] godine – nagrada Hrvatskog paraolimpijskog odbora za promicanje (iznimno medijsko praćenje) sporta osoba s invaliditetom <ref name="Fenix"/>
* [[2017.]] godine – gradonačelnik grada [[Zagreb|Zagreba]] [[Milan Bandić]], emisiji je uručio ''Medalju Grada Zagreba'' <ref>{{Citiranje weba|title=Ekipa emisije Sport nedjeljom kod gradonačelnika|url=https://www.zagreb.hr/en/ekipa-emisije-sport-nedjeljom-kod-gradonacelnika/104389|access-date=2024-09-21|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref>
* [[2017.]] godine – Hrvatski olimpijski odbor emisiju je nagradio plaketom najboljih promicatelja hrvatskog športa <ref name="vecernji.hr">{{Citiranje weba|title=Sandra Perković i Tin Srbić najbolji hrvatski sportaši|url=https://www.vecernji.hr/sport/sandra-perkovic-tin-srbic-najbolji-sportasi-1215474|access-date=2024-09-21|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref>
== Vanjske poveznice ==
* [https://sportnedjeljom.hr/ Službena stranica]
* {{YouTube|c=UCNkkoIHG4LZEopeXBw0Y0iw}}
* {{službena|https://www.facebook.com/snedjeljom}} na [[Facebook|Facebooku]]
* {{službena|https://www.tiktok.com/@.sportnedjeljom}} na [[TikTok|Tik toku]]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Televizijske emisije]]
[[Kategorija:Televizija u Hrvatskoj]]
8qm4dszatfz1i9y0bre4yvj7fl13h62
7087993
7087978
2024-12-13T22:50:53Z
Croxyz
205325
/* Nagrade */
7087993
wikitext
text/x-wiki
{{Infokvir TV serija
| bgcolour =
| ime_emisije = Sport nedjeljom
| orig_naslov =
| slika = SportNedjeljom23-1124-017.jpg
| format_serije = televizijska [[emisija]]
| trajanje_epizode = 90 min.
| autor = [[Ante Breko]]
| razvoj = [[Z1 Televizija]]
| producent = [[Vlado Turković]]
| izvršni_producent =
| glumci =
| pripovjedač = [[Ante Breko]]
| država = [[Hrvatska]]
| jezik = [[Hrvatski]]
| tv_kuća = [[Z1 Televizija]]<br><small>(16. listopada 2006. – 1. srpnja 2018.)</small><br>[[Sportska televizija]]<br><small>(9. rujna 2018. – 27. kolovoza 2023.)</small><br>[[MAXSport]]<br><small>(26. ožujka 2023. – danas)</small>
| početak_serije = [[16. listopada]] [[2006.]]
| kraj_serije =
| broj_epizoda = 793+
| prethodna =
| sljedeća =
| u_hrv = [[MAXSport]] i ostale TV kuće
| web_stranica = https://sportnedjeljom.hr/
| imdb_id =
}}
'''Sport nedjeljom''' je [[hrvatska]] [[Sport|sportska]] [[emisija]] koja se bavi aktualnim sportskim temama s ciljem promicanja vrijednosti hrvatskog sporta.
== O emisiji ==
U emisiji sudjeluju poznate osobe iz svijeta sporta, ali i sportaši koji nemaju prilike predstaviti svoja dostignuća i uspjehe drugdje. Naglasak je na najznačajnije hrvatskim klubovima i savezima, kao što su [[GNK Dinamo]], [[HNK Hajduk]], [[NK Rijeka]], [[NK Osijek]], [[KK Cibona]], [[KK Split]], [[KK Zadar]], [[KK Cedevita]], [[KK Zagreb]], [[HAVK Mladost]], [[Vaterpolski klub Primorje Rijeka|VK Primorje]], [[PK Jug]] i [[RK Zagreb]]
Osim najvišeg ranga nogometa, emisija prati i [[Prva nogometna liga|drugi]] i [[Druga nogometna liga|treći]] rang hrvatskog nogometa te pomlatke nogometnih klubova. Isto tako prate rad, djelovanje i razvojni put sportašica i sportaša ostalih sportova kao što su jedriličari, streličari, streljaši, judaši, hrvači, karataši i plivači.
== Voditelji ==
[[Datoteka:SportNedjeljom23.jpg|mini|Proslava 19. rođendana emisije Sport nedjeljom]]
Urednik i voditelj emisije je [[Ante Breko]]. <ref>{{Citiranje weba|title=O emisiji … – Sport nedjeljom|url=https://sportnedjeljom.hr/o-emisiji/|access-date=2024-09-21|language=hr}}</ref>
U periodu od [[2008.]] do [[2010.]] godine, suvoditelj je bio [[Dejan Laninović]], dok je od početka emitiranja do danas bilo 13 suvoditeljica: Tina Živković, Barbara Županić, Andrea Hitner, Tamara Šopar, Tihana Zrnić, Marija Bjelivuk, Maria Horvat, Marina Parlov Buljubašić, Magdalena Bokanović, Edita Marenić, Anatea Brezinščak, Nicol Brekalo i Lana Banely.
== Emitiranje ==
Emisija je s emitiranjem krenula [[2006.]] godine na [[Z1 Televizija|Z1 Televiziji]], a od [[2018.]] do [[2023.]] na [[Sportska televizija|Sportskoj Televiziji]] te se još emitira i na ostalim TV kućama ([[MAXSport]], [[Televizija Zapad]], [[Trend TV]], [[Televizija Slavonije i Baranje]], [[SBTV|Slavonskobrodska televizija]], [[TV Jadran|Televizija Jadran]], [[Kanal Ri]], [[Diadora TV|TV Diadora]], [[GP1|GP1 TV]] i [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]]). <ref>{{Citiranje weba|title=Emisija 'Sport nedjeljom' ulazi u svoju 13. sezonu emitiranja|url=https://www.vecernji.hr/sport/emisija-sport-nedjeljom-ulazi-u-svoju-13-sezonu-emitiranja-1267519|access-date=2024-09-21|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Sport nedjeljom, emisija {{!}} Sportska televizija|url=https://www.sptv.hr/izdvojeno/sport-nedjeljom-emisija-2023-08-27|access-date=2024-09-21|website=www.sptv.hr|language=hr}}</ref>
Bila je prije emitirana i na [[Srce TV]], [[Riječka televizija|RiTV]], [[VOX TV]], [[Kanal 5|K5 Split]], [[Osječka televizija|Osječka TV]], [[Plava Vinkovačka|Vinkovačka TV]] i [[Televizija Šibenik|Šibenik TV]].
Prvih 13 godina, emisija se emitirala nedjeljom u 13:30 sati na kanalu [[Z1 Televizija|Z1]], da bi prelaskom na [[Sportska televizija|Sportsku televiziju]] s emitiranjem kretala u 17 ili 20 sati. Od početka 2021. do kraja 2022. godine. emisija se vraća u svoj prepoznatljivi od 13:30 sati.
U [[Rujan|rujnu]] [[2024.]] godine emisija je započela s emitiranjem svoje 19. sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-29|title=Proslava punoljetnosti 'Sporta nedjeljom'|url=https://www.party.hr/njuskala/proslava-punoljetnosti-sporta-nedjeljom.html|access-date=2024-09-21|website=www.party.hr|language=hr-hr}}</ref>
Tijekom 19. godina emitiranja su ugostili više od 3000 sportaša, sportskih djelatnika te snimili više od 5000 reportaža iz zemlje i inozemstva.
== Ostali suradnici emisije ==
Producent emisije je [[Vlado Turković]], scenograf [[Damir Kišić]], redatelj [[Milan Rosan]], a u emisiji je sudjelovao i [[Jozo Babić]] kao vanjski suradnik emisije.
== Nagrade ==
* [[2008.]] godine – nagradu za najbolju sportsku emisiju u izboru ''Nezavisne udruge televizija''
* [[2016.]] godine – nagrada za najbolju sportsku emisiju u izboru ''Zbora sportskih novinara''<ref name="Fenix">{{Citiranje weba|date=2018-09-10|title=Sport nedjeljom - emisija koja je ugostila gotovo sve najrelevantnije sportske ikone Hrvatske - Fenix Magazin|url=https://fenix-magazin.de/video-sport-nedjeljom-emisija-koja-je-ugostila-gotovo-sve-najrelevantnije-sportske-ikone-hrvatske/|url-status=live|access-date=2024-09-21|website=fenix-magazin.de|language=hr}}</ref>
* [[2016.]] godine – nagrada Hrvatskog paraolimpijskog odbora za promicanje (iznimno medijsko praćenje) sporta osoba s invaliditetom<ref name="Fenix"/>
* [[2017.]] godine – gradonačelnik grada [[Zagreb|Zagreba]] [[Milan Bandić]], emisiji je uručio ''Medalju Grada Zagreba''<ref>{{Citiranje weba|title=Ekipa emisije Sport nedjeljom kod gradonačelnika|url=https://www.zagreb.hr/en/ekipa-emisije-sport-nedjeljom-kod-gradonacelnika/104389|access-date=2024-09-21|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref>
* [[2017.]] godine – Hrvatski olimpijski odbor emisiju je nagradio plaketom najboljih promicatelja hrvatskog športa<ref name="vecernji.hr">{{Citiranje weba|title=Sandra Perković i Tin Srbić najbolji hrvatski sportaši|url=https://www.vecernji.hr/sport/sandra-perkovic-tin-srbic-najbolji-sportasi-1215474|access-date=2024-09-21|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref>
== Vanjske poveznice ==
* [https://sportnedjeljom.hr/ Službena stranica]
* {{YouTube|c=UCNkkoIHG4LZEopeXBw0Y0iw}}
* {{službena|https://www.facebook.com/snedjeljom}} na [[Facebook|Facebooku]]
* {{službena|https://www.tiktok.com/@.sportnedjeljom}} na [[TikTok|Tik toku]]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Televizijske emisije]]
[[Kategorija:Televizija u Hrvatskoj]]
8o7kk9uf01uwnsw1iu9diqww69uieg1
Proxmox Virtual Environment
0
732689
7087732
7087635
2024-12-13T12:54:12Z
MipsHH
265230
/* Mapiranje resursa */
7087732
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir OS
| ime = Proxmox Virtual Environment
| logo = [[Datoteka:Proxmox-VE-logo.svg|Proxmox VE logo|200px]]
| screenshot = [[Datoteka:Proxmox-VE-7-0-Cluster-Summary.png|320px]]
| naslov = Proxmox VE 7.0 administracijsko grafičko sučelje
| website = [https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve www.proxmox.com/en/proxmox-ve]
| razvijatelj = Proxmox Server Solutions GmbH
| porodica = [[Linux|GNU/Linux]]
| model_izvornog_koda = [[Slobodna programska podrška|slobodan softver]]
| datum_izdavanja = 29. listopada 2008.
| datum_najave = 29. listopada 2008. godine
| released = 15. travnja 2008.
| posljednja_izdana_verzija = 8.3-1
| datum_posljednjeg_izdanja = 21. studenog 2024.
| marketinski_cilj = [[virtualizacija]], [[poslužitelj]], [[računarstvo u oblaku]]
| jezik = Višejezičan
| tip_jezgre = monolitna ([[Linux kernel|Linux]])
| ui = Web baziran
| licenca = [[GNU Affero General Public License|Affero General Public License]]
| radno_stanje = razvija se
| podrzane_platforme = AMD64 (x86-64)
| model_azuriranja = APT
| upravitelj_paketa = dpkg
}}
'''Proxmox Virtual Environment''' ('''Proxmox VE''' ili '''PVE''') je platforma [[Slobodna programska podrška|otvorenog programskog kôda]] (''open-source software'') za [[Virtualizacija|virtualizaciju]] i [[LXC|Linux kontejnere]]. Platforma sadrži takozvani [[hipervizor]] koji može pokretati virtualna računala odnosno [[Operacijski sustav|operacijske sustave]], uključujući Linux i Windows kao i Solaris, FreeBSD, macOS, Minix, i druge na sklopovlju (hardveru) x64. PVE se temelji na distribuciji Linuxa [[Debian]] s modificiranim kernelom LTS [[Ubuntu]]a<ref>{{Cite web |title=Proxmox VE Kernel - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_VE_Kernel |access-date=2017-05-26 |website=pve.proxmox.com |language=en}}</ref> koji omogućuje pokretanje i menadžment virtualnih računala i Linux kontejnera.<ref>{{cite book |author=Simon M.C. Cheng |url=https://books.google.com/books?id=PtskBQAAQBAJ&pg=PT41 |title=Proxmox High Availability |date=31. listopada 2014. |publisher=Packt Publishing Ltd |isbn=978-1-78398-089-5 |pages=41–}}</ref><ref>{{cite journal |last=Plura |first=Michael |date=Srpanj 2013. |title=Aus dem Nähkästchen |url=http://www.heise.de/ix/inhalt/2013/07/74/ |journal=IX Magazin |publisher=Heise Zeitschriften Verlag |volume=2013 |issue=7 |pages=74–77 |access-date=20. srpnja 2015.}}</ref> Proxmox VE sadrži web konzolu i skup programa naredbenog retka (''CLI'') te nudi [[REST]] [[API]] za pristup s drugih sustava ili aplikacija.
Podržane su dvije vrste virtualizacije s potpuno web baziranim sučeljem za upravljanje:<ref>Vervloesem, Koen. [http://www.linuxuser.co.uk/reviews/proxmox-ve-2-0-review-a-virtualisation-server-for-any-situation "Proxmox VE 2.0 review – A virtualisation server for any situation"], ''[[Linux User & Developer]]'', 11 April 2012. Retrieved on 16 July 2015.</ref>
* Kontejnerski bazirane, upotrebom LXC kontejnera (od inačice 4.0 zamijenili su [[OpenVZ]] kontejnere s [[LXC]] kontejnerima<ref>{{cite web |date=11. prosinca 2015. |title=Proxmox VE 4.0 with Linux Containers (LXC) and new HA Manager released |url=http://proxmox.com/en/news/press-releases/proxmox-ve-4-0-released |access-date=12. prosinca 2015. |work=Proxmox}}</ref>).
* Potpuna virtualizacija s upotrebom Linux [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] komponente i [[QEMU]] emulatora za virtualizaciju.<ref name="zd2011">{{cite web |author=Ken Hess |date=11. srpnja 2011. |title=Proxmox: The Ultimate Hypervisor |url=http://www.zdnet.com/article/proxmox-the-ultimate-hypervisor/ |access-date=29. rujna 2021. |work=ZDNet}}</ref><ref name="drilling">{{cite journal |last=Drilling |first=Thomas |date=Svibanj 2013. |title=Virtualization Control Room |url=http://www.linux-magazine.com/Issues/2013/150/Proxmox-VE |journal=Linux Pro Magazine |publisher=Linux New Media USA |access-date=17. srpnja 2015.}}</ref>
Proxmox VE je licenciran pod [[GNU|GNU Affero General Public License]], licencom inačice tri.<ref>{{cite web |title=Open Source – Proxmox VE |url=http://pve.proxmox.com/wiki/Open_Source |access-date=17. srpnja 2015. |publisher=Proxmox Server Solutions}}</ref>
== Povijest ==
Razvoj Proxmox VE krenuo je kada su Dietmar Maurer i Martin Maurer, dvojica Linux programera, otkrili da [[OpenVZ]] Linux kontejneri nemaju [[alat]] za izradu sigurnosnih kopija niti grafičko (GUI) menadžment sučelje. [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] se pojavio u isto vrijeme pod Linuxom, te su podršku za njega dodali odmah potom.<ref name="lwn">{{cite web |title=Proxmox VE 1.5: combining KVM and OpenVZ |url=https://lwn.net/Articles/375930/ |access-date=2015-04-10 |publisher=Linux Weekly News}}</ref>
Prvo stabilno javno izdanje PVE je objavljeno početkom 2008. godine. Podržavalo je Linux kontejnere (tada [[OpenVZ]]) i potpunu virtualizaciju, uz upravljanje (menadžment) iz grafičkog sučelja.<ref>{{cite web |author=Ken Hess |date=15. travnja 2013. |title=Happy 5th birthday, Proxmox |url=http://www.zdnet.com/article/happy-5th-birthday-proxmox/ |access-date=4. listopada 2021. |work=ZDNet}}</ref>
=== Kako radi Proxmox VE (instalacija) ===
U najjednostavnijem slučaju, Proxmox VE (PVE) se instalira na kompatibilni x86-64 [[Računalna sklopovska podrška|hardver]] kao što su: klasično računalo i poslužitelj ili blade poslužitelj, s isporučene ISO slike.<ref>{{cite web |title=PVE ISO image download |url=https://www.proxmox.com/en/downloads/category/iso-images-pve |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref> Instalacijski program gotovo automatski upravlja cijelim procesom instalacije, slično kao u osnovnoj instalaciji Debian distribucije Linuxa, koristeći cijeli prvi [[tvrdi disk]] računala. Moguće su i drugačije vrste instalacije i objašnjene su na PVE wiki stranici.<ref>{{cite web |title=PVE Wiki - Install |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Installation |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref> Nakon instalacije, sva administracija i konfiguracija PVE-a odvija se u jednostavnim koracima putem web sučelja. Osim toga, dostupan je i pristup SSH naredbenom retku na ''root'' razini (administratorski), na kojem se mogu izvesti opsežniji radovi i posebne konfiguracije na glavnom sustavu korištenjem odgovarajućih skripti, sistemskih programa ili čak ručnim uređivanjem konfiguracijskih [[datoteka]] PVE sustava, primjerice u slučaju kada želite nestandardnu konfiguraciju mrežnog, diskovnog ili nekog drugog sustava ili kompomente.<ref>{{cite web |title=PVE Wiki - PMXCFS |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Cluster_File_System_(pmxcfs) |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref>
==== Automatizirana instalacija ====
Od Proxmox VE inačice 8.2. podržana je automatizirana instalacija Proxmox VE sustava. To je vrlo korisno kod instalacije većeg broja poslužitelja ili tijekom reinstalacije poslužitelja (pr. na novi hardver). Trenutno je moguće automatizirati instalaciju s tri metode<ref>{{Citiranje weba |title=Automated Installation - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Automated_Installation |access-date=2024-04-25 |website=pve.proxmox.com}}</ref>:
* Prilagodbom ISO instalacijske datoteke.
* S dodatnog diska (primjerice USB).
* S mreže.
== Značajke ==
Proxmox VE je platforma za virtualizaciju i Linux kontejnere otvorenog programskog kôda, koja koristi dvije tehnologije: [[Kernel-based Virtual Machine]] (KVM) za virtualna računala te [[LXC]] za Linux kontejnere – sve preko jednog jedinog web sučelja.<ref name="zd2011" />
Proxmox VE je baziran na [[GNU|GNU AGPL, v3]] licenci. Tvrtka koja stoji iza razvoja Proxmox VE (''Proxmox Server Solutions GmbH'') prodaje opcionalnu pretplatu uz [[Korisnička podrška|korisničku podršku]].<ref>{{Cite web |title=Support for Proxmox VE |url=https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve/support |access-date=2021-10-19}}</ref>
Uz takvu pretplatu korisnici dobivaju pristup enterprise softver repozitorijima ili dodatnu (ovisno o razini pretplate) korisničku podršku.<ref>{{Cite web |title=Package Repositories |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Package_Repositories |access-date=2021-10-19}}</ref>
=== Virtualizacija ===
Proxmox VE kao samostalni operativni sustav, sadrži Linux kernel koji radi izravno na hardveru kao [[hipervizor]], a temeljen je na navedenoj [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] tehnologiji, koja za emuliranje hardvera koristi [[QEMU]] emulator. Pri tome je KVM centralni dio hipervizora koji omogućuje i korištenje hardverski ubrzanih značajki modernih procesora za virtualizaciju ([[Intel]] VT-x ili AMD-V). Dok je QEMU emulator virtualnog sklopovlja (hardvera) jer je za rad virtualnih računala potrebno emulirati sve komponente računala poput: ''čipseta matične ploče+BIOS, mrežne kartice+BIOS, disk kontrolera+BIOS, grafičke kartice+BIOS'' itd. Ove dvije komponente zajedno su potrebne za virtualizaciju i (zajedno) čine [[hipervizor]] za virtualizaciju. Prednost virtualizacije leži u činjenici da se gotovo svaki [[x86]] kompatibilni operativni sustav može pokrenuti pod centralnom administracijom hipervizora bez dodatnih prilagodbi. Dakle ovakav način rada naziva se potpuna virtualizacija ili hardverski virtualni [[Strojevi|stroj]] (HVM). Da bi to sve radilo, potrebna je i hardverska podrška za virtualizaciju unutar modernih procesora (CPU), koja se naziva ''[[AMD-V]]'' (za [[AMD]] procesore) ili [[Intel VT-x|''Intel VT''-x]] (za Intelove procesore).
U drugom slučaju, ako nemamo hardversku podršku unutar procesora za virtualizaciju, i dalje je moguće pokretanje virtualnih računala, ali će ona raditi drastično sporije.
==== KSM deduplikacija u RAM memoriji ====
Proxmox VE podržava i takozvani '''[[KSM]]''' (engl. ''Kernel Samepage Merging'') mehaizam [[Deduplikacija|deduplikacije]] podataka u RAM memoriji [[hipervizor]]a.<ref>{{Citiranje weba |title=Kernel Samepage Merging (KSM) - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Kernel_Samepage_Merging_(KSM) |access-date=2022-11-21 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
''Kernel Samepage Merging'' (KSM) je značajka deduplikacije RAM memorije hipervizora koju nudi Linux kernel, a koja je prema zadanim postavkama omogućena u Proxmox VE. KSM radi skeniranjem niza stranica fizičke memorije u potrazi za identičnim sadržajem i identificiranjem virtualnih stranica memorije koje su im mapirane. Ako se pronađu identične stranice, odgovarajuće virtualne stranice memorije se ponovno mapiraju tako da sve pokazuju na istu fizičku stranicu, a stare stranice se oslobađaju. Virtualne stranice memorije su pri tome označene kao "''copy-on-write''", tako da će svako pisanje na njih biti zapisano u novo područje memorije, ostavljajući dijeljenu fizičku stranicu netaknutom.<ref>{{Citiranje weba |title=8.3. Kernel Same-page Merging (KSM) Red Hat Enterprise Linux 7 |url=https://access.redhat.com/documentation/en-us/red_hat_enterprise_linux/7/html/virtualization_tuning_and_optimization_guide/chap-ksm |access-date=2022-11-21 |website=Red Hat Customer Portal |language=en}}</ref>
Dakle upotrebom KSM mehanizama koje koristi i [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] hipervizor, omogućuje KVM gostima (virtualnim računalima) da dijele identične memorijske stranice. Te dijeljene stranice obično su uobičajene biblioteke ili drugi identični podaci koji se često koriste. KSM zbog toga omogućuje veći broj identičnih ili sličnih gostujućih operativnih sustava (virtualnih računala) izbjegavanjem dupliciranja memorije.<ref>{{cite web |title=Increasing memory density by using KSM |url=https://www.kernel.org/doc/ols/2009/ols2009-pages-19-28.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Red Hat |publisher=Red Hat, Inc.}}</ref>
==== Ugniježđena virtualizacija (nested virtualization) ====
Proxmox VE podržava i takozvanu ugniježđenu virtualizaciju (engl. '''''nested virtualization'''''<ref>{{Citiranje weba |title=Nested Virtualization - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Nested_Virtualization |access-date=2022-11-22 |website=pve.proxmox.com}}</ref>), a ona se odnosi na način rada u kojem je moguće pokrenuti [[hipervizor]], poput PVE-a ili drugih (pr. ''VMware ESXi'', ''Microsoft Hyper-V'', [[VirtualBox]] i sl.), unutar virtualnog računala, koji radi na drugom [[hipervizor]]u, umjesto na stvarnom hardveru. Drugim riječima, imate hipervizor instaliran na hardver, na kojemu se pokreće gostujući hipervizor (kao virtualno računalo), a koji ponovno može pokretati vlastita virtualna računala. To je vrlo korisno za testiranje; primjerice ako na postojećem Proxmox VE poslužitelju (hipervizoru) želite pokrenuti novu inačicu Proxmox VE i unutar nje testirati nove značajke i pokretati virtualna računala pod njim. Isto je i s drugim hipervizorima (pr. ''VMware ESXi'', ''Microsoft Hyper-V'', [[VirtualBox]] i sl.) koje možda samo želite pokrenuti unutar Proxmox VE (kao hipervizorom) i nešto testirati na njima.
Osim testne primjene, moguće je unutar ovakve ugniježđene virtualizacije pokretati virtualna računala koja se samo prema potrebi mogu ponašati kao [[hipervizor]]i. To je konkretno slučaj s nekim ''emulatorima'' mrežnih uređaja i mreže, poput:
* GNS3<ref>{{Citiranje weba|title=Getting Started with GNS3 {{!}} GNS3 Documentation|url=https://mother.github.io/docs/|access-date=2022-11-22|website=mother.github.io|language=en|url-status=dead}}</ref>
* EVE-ng<ref>{{Citiranje weba |title=System Requirement |url=https://www.eve-ng.net/index.php/documentation/installation/system-requirement/ |access-date=2022-11-22 |language=en-US}}</ref>
''Podršku za ugniježđenu virtualizaciju koristi [[KVM]] komponenta, oslanjajući se na podršku na razini kernela te kernel modula. Primjerice za '''Intel''' procesore je to kernel modul [kvm-intel] odnosno za '''AMD''' procesore kernel modul [kvm-amd].''
==== VM emulirani/paravirtualizirani hardver ====
S obzirom na to da Proxmox VE za ''virtualna računala'' koristi [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] (+[[QEMU]]) kao takozvani ''[[hipervizor]]'', on nativno (iz grafičkog sučelja) podržava mnoge [[Emulator|emulirane]] i [[Paravirtualizacija|paravirtualizirane]] hardverske komponente, poput:
* Čipseta [[Matična ploča|matične ploče]]: i440fx ili q35 (više inačica)
* [[BIOS]]: SeaBIOS ili OVMF (UEFI)
* Vrsta procesora ([[Procesor (računarstvo)|CPU]]): host, kvm32, kvm64, qemu32, qemu64 ili točno definiranih generacija CPUa (tzv. features/flags) poput: athlon, opteron, phenom, broadwell, coreduo i sl.
* Diskovnih kontrolera: LSI53C895A, LSI53C810, MegaRAID SAS 8708EI, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] SCSI ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5">{{cite web |title=VirtIO |url=http://www.linux-kvm.org/page/Virtio |access-date=10. kolovoza 2022. |website=kvm.org |publisher=KVM}}</ref>), [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] SCSI Single ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), VMware PVSCSI
* Display: Standard VGA, VMware compatible, SPICE, Serial, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] GPU ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), VirGL GPU ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />)
* [[Mrežna kartica|Network]]: Intel E1000, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), Realtek 8139, VMware vmxnet3
* RNG: [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] RNG<ref name=":5" />
* [[Memory ballooning|Balloon]] značajke upotrebe RAM memorije ([[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]]<ref name=":5" />)
* Podršku za [[QEMU]] gost agenta<ref>{{cite web |title=QEMU guest agent |url=https://wiki.qemu.org/Features/GuestAgent |access-date=10. kolovoza 2022. |website=QEMU.org |publisher=QEMU.org}}</ref>
==== Propuštanje hardvera prema virtualnim računalima ====
Proxmox VE podržava propuštanje (eng. ''pass-through''<ref name=":13">{{Citiranje weba |title=Pci passthrough - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Pci_passthrough |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref>''):'' ''PCI'' i ''USB''<ref>{{Citiranje weba |title=USB Devices in Virtual Machines - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/USB_Devices_in_Virtual_Machines |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> uređaja s fizičkog poslužitelja prema virtualnim računalima, iz grafičkog sučelja. To znači da tada hipervizor PCI ili USB uređajima omogućuje prolaz do virtualnog računala odnosno da virtualno račualo ima izravan pristup fizičkom hardveru.
Dodatne opcije poput CPU zastavica (engl. ''flags'') dostupne su iz grafičkog sučelja ili naredbenog retka. Različite vrste emuliranog hardvera (koji podržava sâm QEMU), također su dostupne preko naredbenog retka (CLI).
==== Podržani virtualizirani operativni sustavi i Linux kontejneri ====
S obzirom na to da Proxmox VE u pozadini koristi [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] sustav za virualizaciju, on podržava sve operativne sustave koje podržava i KVM (za virtualna računala), poput:<ref name=":4">{{cite web |title=KVM |url=https://www.linux-kvm.org/page/Guest_Support_Status |access-date=10. kolovoza 2022. |website=KVM |publisher=KVM.org}}</ref>
* [[Linux]]: bilo koja distribucija Linuxa: [[Red Hat Enterprise Linux]], [[CentOS]], [[Rocky Linux]], [[Fedora]], [[:en:Oracle_Linux|Oracle Enterprise Linux]], [[Debian]], [[Ubuntu]], [[:en:SUSE_Linux_Enterprise|SUSE Linux Enterprise Server]], [[openSUSE]], [[Gentoo]], [[Arch Linux]], ... .
* [[BSD]]: [[FreeBSD]][[OpenBSD|,OpenBSD]], [[NetBSD]], [[:en:DragonFly_BSD|DragonflyBSD]], ...
* Solaris kompatibilni: Solaris, [[OpenSolaris]], [[OpenIndiana]], [[Nexenta Core]], ...
* [[Microsoft Windows|Windows:]] bilo koja inačica počevši od Windows 95<ref name=":4" /> ([[Windows 95]], [[Windows NT]], [[:en:Windows_2000#Editions|Windows Server 2000]], [[Windows 2000]], [[Windows XP]], [[Windows Server 2003]]/[[Windows Server 2003 R2|R2]], [[Windows Vista]], [[Windows Server 2008]]/[[Windows Server 2008 R2|R2]], [[Windows 7]]/[[Windows 8|8]], [[Windows 10]], [[Windows Server 2008R2]], [[Windows Server 2012]]/[[Windows Server 2012 R2|R2]], [[Windows 11]], ...).
* Podržava i: Haiku, [[ReactOS]], [[:en:Plan_9_from_Bell_Labs|Plan 9]], [[:en:AROS_Research_Operating_System|AROS Research Operating System]] i [[macOS]].<ref>{{cite web |title=KVM wiki: Guest support status |url=http://www.linux-kvm.org/page/Guest_Support_Status |access-date=2007-05-27}}</ref><ref>{{cite web |title=Running Mac OS X as a QEMU/KVM Guest |url=http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~somlo/OSXKVM/ |access-date=2014-08-20}}</ref>
* Nadalje, podržava i: [[:en:Android_(operating_system)|Android]], [[:en:GNU_Hurd|GNU/Hurd]]<ref>{{cite web |title=status |url=https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/status.html |access-date=2014-02-12 |publisher=Gnu.org}}</ref> ([[Debian]] K16), [[MINIX|Minix]] 3.1.2a, i mnoge druge operativne sustave.
Vezano za Linux kontejnere, s obzirom na to da Proxmox VE u pozadini koristi [[:en:LXC|LXC]] tehnologiju, on podržava upotrebu bilo koje distribucije Linuxa kao Linux kontejnera: [[Red Hat Enterprise Linux]], [[CentOS]], [[:en:Rocky_Linux|Rocky Linux]], [[Fedora]], [[:en:Oracle_Linux|Oracle Enterprise Linux]], [[Debian]], [[Ubuntu]], [[:en:SUSE_Linux_Enterprise|SUSE Linux Enterprise Server]], [[openSUSE]], [[Gentoo]], [[Arch Linux]], [[Slackware]] i mnogi drugi.
=== Kontejneri pod Linuxom ===
Za razliku od virtualnih računala i sâme virtualizacije, Linux kontejneri imaju značajno niže zahtjeve za memorijom i drugim resursima, ali gostujući sustav (Linux kontejner) ograničen je na Linux operativni sustav, budući da se u gostujućem sustavu za kontejnere koristi kernel glavnog sustava. To radi tako da se pomoću [[LXC|cgroups]] mehanizama Linuxa za Linux kontejner ograničava pristup resursima fizičkog računala (RAM, CPU jezgre, mreža, disk, ...). Naime ovdje nema virtualizacije i svôg emuliranog hardvera: ''čipset+BIOS, mrežna kartica+BIOS, disk kontroler+BIOS, grafička kartica+BIOS'' i slojeva virtualizacije, pa je jasno da Linux kontejner mora raditi brže i s manjim zahtjevima prema hardveru, od virtualnih računala.
Komunikacija iz Linux kontejnera prema fizičkom računalu i njegovim Linuxom, jer ovdje nema ''hipervizora'', odrađuje se preko takozvanih sistemskih poziva (tako rade i sve aplikacije i komponente normalnog Linuxa), prema kernelu. Linux kontejner nije svjestan toga da nema svoj kernel. Nadalje on nije svjestan niti toga da se izvršava unutar Linux kontejnera, jer se svi ovi sistemski pozivi prema kernelu preslikavaju kroz sloj izolacije (''namespaces''), do stvarnog kernela i Linuxa (''Proxmox VE'') instaliranog na hardver. Naime svi sistemski pozivi unutar Linux kontejnera se preslikavaju preko takozvanih izoliranih imeničnih prostora (''[[LXC|namespaces]]'') prema stvarnom kernelu i Linux operativnom sustavu odnosno prema Proxmox VE.
=== Središnji menadžment ===
Proxmox VE koristi integrirano web bazirano sučelje unutar tzv. klasterskog (visoko dostupnog distribuiranog) datotečnog sustava naziva pmxcfs. To znači da ne postoji jedna točka kvara u klasteru, budući da svaki čvor (fizički host/poslužitelj) ima sve konfiguracijske datoteke pohranjene u datotečnom sustavu klastera, koji se dijeli između čvorova. Štoviše, svaki čvor (fizički poslužitelj) ima sve potrebne uloge/funkcije (upravljanje/vatrozid/sustav za pohranu/mreža/ ...) potrebne za rad. Kako klaster raste, razina redundancije također raste s njim.
To također znači da korisnik može konfigurirati sve potrebno, na bilo kojem čvoru (IP adresi čvora) unutar klastera, jer se sve promjene odmah sinkroniziraju unutar klastera i odmah su dostupne ostalim čvorovima.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
=== Proxmox Offline Mirror ===
Pomoću alata ''Proxmox Offline Mirror'' moguće je upravljati lokalnim '''''apt''''' zrcalnim ''repozitorijem'' za sva ažuriranja paketa za ''Proxmox'' i ''Debian'' projekte. Iz ovog lokalnog ''apt'' ''repozitorija'' može se stvoriti vanjski medij, na primjer ''USB'' pogon ili dijeljeni mrežni disk, za ažuriranje onih sustava koji ne mogu pristupiti repozitoriju paketa izravno putem interneta.<ref>{{Citiranje weba |title=Introduction — Proxmox Offline Mirror 0.5.0-1 documentation |url=https://pom.proxmox.com/introduction.html |access-date=2022-12-05 |website=pom.proxmox.com}}</ref>
=== Mrežni model ===
Proxmox VE koristi ''Bridge'' model mrežne veze prema virtualnim računalima i Linux kontejnerima.<ref name=":2" /> Mrežni ''most'' (''premosnik'') odnosno bridge radi poput mrežnog preklopnika (''switcha'') na [[OSI model|OSI]] sloju dva (OSI 2), ali implementiranog u softveru. Neke druge platforme za virtualizaciju (pr. ''[[VMware ESXi]]'' i ''[[Hyper-V]]'') ovakvo sučelje nazivaju ''vSwitch'' ili ''virtual switch''.
Svi virtualni gosti (virtualna računala ili linux kontejneri) mogu dijeliti jedno ''[[Linux bridge|bridge]]'' sučelje ili možete stvoriti više ''bridge'' sučelja za odvojene mrežne domene. Izolaciju virtualnih računala ili linux kontejnera moguće je postići upotrebom [[VLAN]] (ili drugih protokola), obično na razini ''bridge'' sučelja prema virtualnom mrežnom sučelju unutar virtualnog računala ili Linux kontejnera (iz grafičkog sučelja).
Za sâmo ''bridge'' mrežno sučelje na razini ''hipervizora'', moguće je birati između:
* [[Linux bridge|''Linux'' bridge]] sučelje
* [[Open vSwitch]] ''bridge'' sučelja.
Dodatno, moguće je koristiti i takozvana Bond sučelja (a''gregcija''/teaming) i to:
* ''[[Linux Bond]] -'' za ''bond'' sučelje, moguće je odabrati [[Linux Bond]] način rada koji najbolje zadovoljava korisnikove potrebe
* [[Open vSwitch]] ''bond'' vrstu sučelja, za koje je također moguće odabrati način rada koji najbolje zadovoljava korisnikove potrebe.
Sva navedena ''Bridge'' i ''Bond'' sučelja podržavaju VLANove ([[IEEE 802.1Q|802.1Q]]) za izolaciju virtualnih računala i Linux kontejnera odnosno za segmentiranje mreže.
Nadalje Proxmox VE nativno (iz grafičkog sučelja) podržava i velike mrežne okvire ([[Jumbo frames]]). Dakle mrežne okvire veće od 1500 bajta ([[MTU]]).
==== PCI propuštanje ====
Pošto Proxmox VE podržava PCI propuštanje PCI i PCIe kartica (eng. ''pass-through''<ref name=":13" />'')'', ono se odnosi i na mrežne kartice. To omogućuje izravan pristup fizičkom PCI uređaju, u ovom slučaju mrežnoj kartici, iz virtualnog računala. Ovakav način pristupa i korištenja mrežne kartice nudi najveću (hardversku) brzinu rada, drastično veću i od [[Paravirtualizacija|paravirtualiziranih]] mrežnih kartica, zato što se njenom mrežnom sučelju pristupa izravno bez slojeva virtualizacije ili paravirtualizacije.
Od novijih inačica Proxmox VE (v.8.x.), u Proxmox VE klasteru je moguće migrirati virtualna računala (HA način rada) koja koriste PCI propuštanje.
Proxmox VE podržava i mrežne kartice koje podržavaju takozvani ''Single Root I/O Virtualization'' ('''SR-IOV)''' način rada, ali trenutno (v.8.1.x) ne konfiguracijom iz grafičkog sučelja, već iz naredbenog retka.
==== SDN (Software Defined Network) ====
Jezgra softverski definiranog umrežavanja odnosno mrežnog stoga ([[SDN]]) je kod Proxmox VE-a od inačice 8.1. prešla s eksperimentalnog na standardno podržanu značajku.<ref>{{Citiranje weba |title=Roadmap - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap#Proxmox_VE_8.1 |access-date=2023-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> Pogledajmo što trenutno podržava:
* Proxmox VE SDN omogućuje preciznu kontrolu virtualnih mreža gostiju (virtualnih računala i Linux kontejnera) na razini podatkovnog centra.
* Novi dodatak za automatsko upravljanje IP adresama pomoću DHCP poslužitelja unutar IPAM (''IP Address Management'') modula može se koristiti za transparentno dodjeljivanje IP adresa virtualnim računalima, za sada (v.8.1) samo u jednostavnim zonama (''simple'' zona). Ova značajka je trenutno označena kao ''tech-preview''.
* Web korisničko sučelje sada omogućuje pregled i uređivanje DHCP unosa kojima upravlja ugrađeni IPAM modul.
* Integracija softverski definiranog umrežavanja (SDN) s vatrozidom. Proxmox VE SDN sada generira tzv. ''IP setove'' za '''''VNets''''' i virtualna računala kojima upravlja PVE dodatak za upravljanje IP adresama. Navedeni ''IP sets'' se može referencirati s pravilima vatrozida, čineći pravila jednostavnijima i lakšima za održavanje. '''''VNets''''' (''Virtual Networks'') se koristi u [[SDN]] sustavima za stvaranje fleksibilnih i prilagodljivih virtualnih mreža unutar klastera Proxmox poslužitelja. ''VNets'' omogućuju virtualizaciju mrežnih resursa i njihovu izolaciju ili segmentaciju, čime se pojednostavljuje upravljanje mrežom u okruženju s više virtualnih računala i Linux kontejnera.
To znači da je pomoću [[SDN]] modula, uz mnoge druge opcije specifične za [[SDN]],<ref name=":6">{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":3" /> moguće za izolaciju odnosno segmentaciju mreže virtualnih računala i Linux kontejnera koristiti nekoliko modela odnosno tzv. ''zona'':
* '''''Simple''''' zonu kod koje se za svaku ovakvu zonu kreira po jedno izolirano '''''VNet''''' ''bridge'' sučelje.
* '''[[VLAN]]''' zonu koja za izolaciju koristi VLAN-ove ('''802.1Q''').
* '''[[QinQ]]''' zonu koja za izolaciju koristi QinQ ('''802.1ad''').
* '''[[VxLAN]]''' zonu koja za izolaciju koristi ''Virtual Extensible LAN'' (RFC 7348).
* '''[[EVPN]]''' zonu koja za izolaciju koristi ''EVPN ('''Ethernet VPN''')''.
=== Sustav za pohranu ===
'''''Proxmox VE''''' podržava fleksibilne lokalne i udaljene (mrežne) sustave za pohranu podataka ([[Engleski jezik|engl.]] ''storages''),<ref name=":6" /><ref name=":9">{{cite web |title=Storage types |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> koji se mogu koristiti za pohranjivanje: diskovnih slika virtualnih računala ili Linux kontejnera, sigurnosnih kopija, predložaka linux kontejnera (engl. ''container template''), ISO slika i drugog sadržaja.
'''''Proxmox VE''''' podržava lokalne sustave za pohranu, poput<ref name=":9" />
* Mapa (direktorija)
* [[LVM]]
* [[LVM-Thin]]
* [[ZFS]] datotečnog sustava
* [[Btrfs]] datotečnog sustava
'''''Proxmox VE''''' podržava i udaljene (mrežne) sustave za pohranu, poput<ref name=":9" />
* [[iSCSI]]
* [[Network File System|NFS]]
* [[GlusterFS]]
* [[SMB/CIFS]]
* ZFS preko iSCSI
* [[Ceph]] (Ceph FS<ref>{{Citiranje weba |title=Storage: CephFS - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_CephFS |access-date=2022-11-29 |website=pve.proxmox.com}}</ref> i/ili RBD<ref>{{Citiranje weba |title=Storage: RBD - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_RBD |access-date=2022-11-29 |website=pve.proxmox.com}}</ref>)<ref name=":9" />
* [[Proxmox Backup Server]]<ref name=":8">{{cite web |title=Proxmox Backup Server |url=https://pbs.proxmox.com/docs/ |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":6" />
Nadalje, sustavi za pohranu se mogu dijeliti u dvije kategorije:
* '''''File level''''' storage – koji omogućuju pristup [[POSIX]] kompatibilnom datotečnom sustavu
* '''''Block level''''' storage – koji omogućuje pristup blokovima podataka.
Osim toga potrebno je definirati vrstu sustava za pohranu, za svaki pojedini sustav pohrane, ovisno o željenoj upotrebi odnosno sadržaju specifičnog sustava za pohranu. Kao što su primjerice sustavi za pohranu:<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Storage (common storage properties) |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-pvesm.html#_common_storage_properties |url-status=live |access-date=2022-12-09 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
* Slika diskova virtualnih računala (pr. ''QCOW2'', ''RAW'', ''VDI'', ''VHD'', ''VMDK,''...).
* Slika diskova Linux kontejnera.
* ISO slika.
* LXC predložaka.
* Sigurnosnih kopija [''backup''] i drugih sadržaja.
==== Diskovne slike i formati ====
Vezano za diskovne slike virtualnih računala ''Proxmox VE'' nativno iz grafičkog sučelja podržava slijedeće formate:<ref name=":12">{{Citiranje knjige |last=Horvat |first=Hrvoje |url=https://zenodo.org/record/8272117 |title=Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni |date=2023-07-06 |publisher=Hrvoje Horvat |year=2023 |isbn=978-953-59438-22 |location=Osijek |pages=1068, 1076-1078 |doi=10.5281/zenodo.8119310}}</ref><ref>{{cite web |title=Disk images |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Qemu/KVM_Virtual_Machines#_importing_virtual_machines_and_disk_images |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
* <code>.qcow2</code> [[QCOW2|- QCOW2]] – on je format koji podržava kopiranje tijekom snimanja (''copy on write'') te omogućuje snimku stanja diska u vremenu (''snapshot''), ali i dinamičko širenje te minimalno zauzeće diska [engl. ''thin provisioning''] odnosno zauzeće diskovnog prostora samo onoliko koliko je stvarnih podataka.
* <code>.raw</code>- RAW – on je sirovi format (i najbrži) koji ne podržava niti jednu od značajki koje podržava [[QCOW2]] format.
* <code>.vmdk</code> - VMWare format – koristan je ako ste uvezli<ref>{{cite web |title=VM migration to PVE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Migration_of_servers_to_Proxmox_VE |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> virtualno računalo s [[VMware]] platforme za virtualizaciju.
Nadalje, iz naredbenog retka (CLI) [naredba <code>qemu-img convert</code>], moguće je napraviti razne druge manipulacije i promjene na diskovnim slikama, među kojima je i konverziju između formata diskovnih slika, poput:
* <code>.raw</code> – sirovi (raw), već objašnjen format.
* <code>.qcow2</code>- [[QCOW2]] – napredni format (koristi ga i [[OpenStack]] platforma za virtualizaciju).
* <code>.vdi</code> - VDI – [[VirtualBox]] format.
* <code>.vhd</code> i <code>.vhdx</code> – [[Hyper-V]] formati.
* <code>.vmdk</code> - format [[VMware]] platforme za virtualizaciju.
* nekih drugih formata.
==== Thin provisioning ====
Određeni broj sustava za pohrana, ali i [[QEMU|Qemu]] format slike [[QCOW|qcow2]] podržavaju takozvani ''Thin provisioning'' način pohrane.<ref name=":12" /><ref>{{Citiranje weba |title=Storage - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage#_storage_types |access-date=2022-11-28 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
U takvom radu, samo blokovi podataka koje sustav za goste (virtualna računala ili linux kontejnere) zapravo koristi, bit će zapisani u sustav za pohranu to jest diskovni sustav. Recimo da ste, na primjer, stvorili gostujuće računalo (virtualno računalo ili linux kontejner) s tvrdim diskom od 100 GB, a nakon instaliranja operativnog sustava gostujućeg sustava, datotečni sustav sadrži samo 5 GB podataka. U tom slučaju samo se 5 GB zapisuje na sustav za pohranu, čak i ako gostujuče računalo (VM/Kontejner) vidi tvrdi disk od 100 GB. Ovakav rad ovisi o tome na koji sustav za pohranu se spremaju diskovne slike virtualnih računala odnosno Linux kontejnera. Neki od sustava za pohranu koji podržavaju ''Thin provisioning'' na ''Proxmox VE'' platformi su:
* ''ZFS''
* ''BTRFS''
* ''[[Ceph|CEPH FS]]''
* ''LVM-thin''
* ''[[Ceph|CEPH RBD]]''
* ''ZFS over iSCSI''
==== Replikacija sustava za pohranu ====
Proxmox VE podržava redundanciju (zalihost) za goste odnosno virtualna računala ili Linux kontejnere, koji koriste lokalne sustave za pohranu, tako da mogu replicirani njihove diskovne slike na neki drugi PVE čvor (fizički poslužitelj), korištenjem metode koja se naziva "storage replication". Ovakvi replikacijski zadaci mogu biti pokretani automatski u zadanim vremenskim intervalima.<ref>{{cite web |title=Storage_Replication |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage_Replication |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
=== Visoko dostupni (HA) klaster ===
Proxmox VE (PVE) sustav može se raspodijeliti odnosno raditi na više poslužiteljskih čvorova istovremeno.<ref>{{cite web |title=HA Cluster |url=https://pve.proxmox.com/wiki/High_Availability_Cluster |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name="Ahmed2014">{{cite book |author=Wasim Ahmedi |url=https://books.google.com/books?id=6VEFBAAAQBAJ&pg=PT99 |title=Mastering Proxmox |date=2014-07-14 |publisher=Packt Publishing Ltd |isbn=978-1-78398-083-3 |pages=99–}}</ref>
Službena dokumentacija jamči (testirana je) na veličinu klastera do '''32''' fizička poslužitelja (čvora), bez obzira na broj jezgri procesora ili bilo koja druga hardverska ograničenja. Ali moguća je čak i veća veličina klastera ('''50+''').<ref name=":0">{{cite web |title=Proxmox VE Forum |url=https://forum.proxmox.com/threads/proxmox-7-x-biggest-number-of-nodes-in-cluster.98139/ |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE Forum |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":1">{{cite web |title=Proxmox Cluster Manager |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Cluster_Manager |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
Ova ograničenja na veličinu kastera nije nametnuo sâm Proxmox VE već [[Corosync]] sustav na kojem je temeljen klaster.
Proxmox VE od inačice 2.0 (iz 2012.g.) nudi visoko dostupni klaster<ref name=":1" /> (high availability) koji je baziran na [[Corosync]] sustavu.
Od PVE inačice 6.0 u upotrebi je inačica Corosync v.3.x, koja nije kompatibilna s ranijim inačicama PVE sustava. Individualna virtualna računala mogu se konfigurirati za visoku dostupnost, korištenjem ugrađenog ''ha-manager sustava''.<ref>{{cite web |title=PVE HA Manager Source repository |url=https://git.proxmox.com/?p=pve-ha-manager.git;a=summary |access-date=2020-10-19}}</ref><ref>{{cite web |title=Proxmox VE documentation: High Availability |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-ha-manager.html#_how_it_works |access-date=2020-10-19}}</ref> U slučaju kada poslužitelj ima samo jedno fizičko mrežno sučelje, ono će biti korišteno i za sve klasterske zadatke. Međutim moguće je koristiti i zasebno mrežno sučelje za klastersku mrežu. Dobra je praksa koristiti zasebnu klastersku mrežu (za ''corosync)'', koja upravlja komunikacijom klastera u Proxmox VE.
Vezano za rad u klasteru, ako Proxmox poslužitelj (čvor u klasteru) postane nedostupan, ili je u kvaru, zadano virtualno računalo može se automatski preseliti na drugi fizički poslužitelj u klasteru.<ref>{{cite web |title=High Availability Virtualization using Proxmox VE and Ceph |url=http://www.jaxlug.net/index.php/2014/07/16 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130000142/https://www.jaxlug.net/index.php/2014/07/16 |archive-date=30. studenoga 2020. |access-date=2017-12-15 |publisher=Jacksonville Linux Users' Group}}</ref>
Tijekom bilo koje migracije virtualnog računala s jednog fizičkog poslužitelja na drugi, standardno se koristi klasterska mreža, iako je to moguće i drugačije definirati kroz Web sučelje ili iz naredbenog retka.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#_guest_migration |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
Nadalje, FUSE-bazirani ''Proxmox Cluster filesystem'' (''pmxcfs''<ref>{{cite web |title=Proxmox Cluster filesystem |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Cluster_File_System_(pmxcfs) |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>) omogućuje konfiguraciju svakog fizičkog poslužitelja u klasteru upotrebom sustava ''Corosync'' te [[SQLite|SQlite]] sustava.<ref name="drilling" />
==== Redundantni klaster ====
Pošto je klasterska mreža jedan od najvažnijih dijelova u sustavu otpornom na greške ('''HA'''), treba biti svjestan činjenice da drugi mrežni promet potencijalno može poremetiti klastersku sinkronizaciju između poslužitelja. Stoga se preporuča upotreba zasebnog mrežnog sučelja (mrežne kartice) za klastersku mrežu. Kako bi i klasterska mreža bila redundantna, moguće je definirati i više njih. Dakle, moguće je koristiti čak dva (ili više) mrežnih sučelja samo za klastersku komunikaciju, koja se definira u takozvanim klasterskim prstenovima, upotrebom ''Redundant Ring Protocol''<ref>{{Citiranje weba |title=Separate Cluster Network - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Separate_Cluster_Network#Redundant_Ring_Protocol |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> protokola. Jedini preduvjet za potpuno redundantnu klastersku mrežu jest upotreba zasebnih mrežnih sučelja - po jedno za svaki prsten klastera.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#pvecm_redundancy |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> U takvom načinu rada samo jedno klastersko sučelje se koristi u radu, dok je drugo pasivno, sve dok prvo ne postane nedostupno (tzv. ''Active-Standby'' način rada).
==== Višestruki klasteri ====
Moguće je stvoriti i više klastera u istoj fizičkoj ili logičkoj mreži. U ovom slučaju, svaki klaster mora imati jedinstveno ime kako bi se izbjegli mogući sukobi u komunikacijskom stôgu klastera.<ref name=":1" /> Jedna od najavljenih novosti u budućim inačicama (prema službenom ''Roadmapu<ref>{{cite web |title=Roadmap |url=http://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap#Roadmap |access-date=2014-12-03 |publisher=Proxmox}}</ref>'' [''prosinac 2022'']) je i mogućnost migracije između više klastera.
==== Migracija virtualnih računala i/ili Linux kontejnera ====
Od 2012.g. u HA klasteru moguće je migrirati [[Virtualno računalo|virtualna računala]] s jednog fizičkog PVE poslužitelja na drugi.<ref>{{Cite web |title=Qemu/KVM Virtual Machines - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Qemu/KVM_Virtual_Machines#qm_migration}}</ref><ref>{{cite web |title=Introduction to Proxmox VE |url=http://linuxaria.com/article/introduction-to-proxmox-ve?lang=en |access-date=2014-12-03 |publisher=Linuxaria}}</ref>
Vezano za migraciju, PVE podržava sljedeće vrste migracija za virtualna računala i/ili Linux kontejnere:
* ''Offline''
* ''Online'' (uz određena ograničenja vezana za [[LXC]] kontejnere)
PVE podržava i migraciju virtualnih računala i/ili Linux kontejnera čak i s lokalnih sustava za pohranu (lokalnih fizičkom poslužitelju/hipervizoru) ili korištenjem mrežno dijeljenih sustava za pohranu (pr. ''NFS, iSCSI, SMB/CIFS, GlusterFS, CEPH, ...'').
Za migraciju virtualnih računala ili Linux kontejnera s jednog fizičkog računala na drugo, standardno se koristi klasterska mreža, iako je i to moguće drugačije konfigurirati, kako iz Web sučelja, tako i iz naredbenog retka.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#_guest_migration |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
==== Mapiranje resursa ====
Unutar klastera, kada koristite ili referencirate lokalne resurse (npr. hardversku adresu [[PCI]] uređaja), korištenje PCI adrese uređaja ili njegov ID, ponekad je problematično, kao u slučajevima:
* Kada koristite HA: drugi uređaj s istim ID-om ili stazom do uređaja može postojati na ciljnom čvoru (poslužitelju) u klasteru, a ako netko nije pažljiv pri dodjeljivanju takvih virtualnih računala HA grupama, mogao bi se koristiti pogrešan uređaj, uzrokujuči probleme u radu virtualnog računala.
* Promjena hardvera može promijeniti ID-ove i staze do [[PCI]] ili [[PCI Express|PCIe]] uređaja, tako da bi trebalo provjeriti sve dodijeljene uređaje i vidjeti jesu li staza do PCI/PCIe uređaja ili njegov ID još uvijek točni.
Da bi se to bolje riješilo, može se definirati mapiranje resursa na razini klastera, tako da resurs ima jedinstveni identifikator klastera - korisnički odabrani identifikator koji može odgovarati različitim uređajima na različitim poslužiteljima u klasteru. Uz to, HA neće pokrenuti virtualno računalo s pogrešnim uređajem, a promjene hardvera mogu se brzo detektirati, kako bi se izbjegli problemi u radu.
Koje sve resurse je moguće mapirati:
* PCI/PCI express uređaje (kartice).
* USB uređaje.
=== Klonovi i predlošci ===
PVE podržava klonove i predloške. ''Klonovi'' su identične kopije virtualnog računala ili Linux kontejnera, a predlošci (''Template'') mogu biti kreirani od postojećih virtualnih računala ili Linux kontejnera.<ref>{{cite web |title=Templates and clones |url=https://pve.proxmox.com/wiki/VM_Templates_and_Clones |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> Kasnije se predlošci mogu koristiti tako da se on njih naprave klonovi u nova virtualna računala ili Linux kontejnere.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
=== Virtualni softverski kontejneri (appliances) ===
Proxmox VE dolazi s cijelim nizom softverskih kontejnera (appliances) koji se mogu dohvatiti s interneta, preko grafičkog sučelja.
Moguće ih je koristiti preko: TurnKey Linux Virtual Appliance Library.<ref>{{cite web |date=24. veljače 2012. |title=Announcing TurnKey OpenVZ optimized builds (+ Proxmox VE channel) |url=http://www.turnkeylinux.org/blog/openvz-proxmox |access-date=20. srpnja 2015. |work=Alon Swartz}}</ref><ref>The Proxmox developers have released several virtual appliances, which are ready-made OpenVZ templates that can be downloaded directly from within the Proxmox web interface.</ref><ref>{{cite web |date=15. listopada 2013. |title=The next server operating system you buy will be a virtual machine |url=http://www.zdnet.com/article/the-next-server-operating-system-you-buy-will-be-a-virtual-machine/ |access-date=20. srpnja 2015. |work=Ken Hess}}</ref>
=== Izrada sigurnosnih kopija (data backup) ===
Proxmox VE ima ugrađen sustav za izradu [[Sigurnosna kopija|sigurnosnih kopija]]<ref>{{cite web |title=Backup and Restore |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Backup_and_Restore |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> (engl. backup), ''vzdump'', koji omogućuje i [[Sažimanje podataka|komprimiranje podataka]] (data compression) i izvršavanje u pozadini, u tzv. "snapshot" načinu rada.<ref>{{cite web |date=23. rujna 2017. |title=How to backup a Virtual Machine on Proxmox VE |url=https://manjaro.site/backup-virtual-machine-proxmox-ve/ |access-date=4. listopada 2021. |website=Manjaro Linux Tutorial and Guide site}}</ref> Od 2020. godine dostupan je i napredni sustav naziva [[Proxmox Backup Server]] (''PBS''),<ref name=":8" /> koji nudi [[Deduplikacija|deduplikaciju]], komprimiranje, kriptiranje i [[Autentifikacija|autentifikaciju]] te inkrementalni backup.<ref>{{cite web |title=Introduction |url=https://pbs.proxmox.com/docs/introduction.html |access-date=10. kolovoza 2021. |website=Proxmox Backup Documentation |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
'''[[Proxmox Backup Server]]''' ('''''PBS''''') je samostalan operativni sustav, koji je potrebno instalirati na zaseban poslužitelj (ili više njih) koji će se koristiti kao mrežni sustav za pohranu sigurnosnih kopija virtualnih računala i Linux kontejnera. Podrška za njega je s druge strane već integrirana unutar '''''Proxmox VE''''' sustava, pa ga je potrebno samo aktivirati i konfigurirati.
Važno je razumjeti da se izrada sigurnosnih kopija (''backupa'') može raditi samo na sustave za pohranu koji su naznačeni za tu namjenu, a to mogu biti:<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Introduction |url=https://pbs.proxmox.com/docs/introduction.html |access-date=10. kolovoza 2021. |website=Proxmox Backup Documentation |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
* ''Lokalni diskovi.''
* ''[[Network File System|NFS]].''
* ''SMB/CIFS.''
* ''GlusterFS.''
* ''[[iSCSI]].''
* ''[[Ceph|Ceph RBD]].''
* [[Ceph]]FS.
* ''[[Proxmox Backup Server]].''
Nadalje, postoji nekoliko vrsta izrada sigurnosnih kopija (backupa):
* Zakazani na razini klastera, u točno određeno vrijeme (pr. svakog dana u određeno vrijeme i sl.), za točno označena virtualna računala ili Linux kontejnere, na točno određeni sustav za pohranu (lokalni ili mrežni).
* Ručno pokrenuti, za željena virtualna računala ili Linux kontejnere.
Postoji i nekoliko načina rada sustava za izradu sigurnosnih kopija:
* '''Stop''' mode – osigurava visoku konzistenciju, uključuje zaustavljanje virtualnog računala/Linux kontejnera, izradu sigurnosne kopije i kada je gotovo, ponovnog pokretanja.
* '''Suspend''' mode – daje nižu konzisteniju, uključuje pauziranje virtualnog računala/Linux kontejnera, te aktivaciju snapshot moda i izradu sigurnosne kopije, a kada je gotovo, ponovnog pokretanja (iz pauziranog načina rada).
* '''Snapshot''' mode – daje najvišu dostupnost sustava uz nižu konzistenciju jer uključuje ''snapshot'' (snimku stanja u vremenu) virtualnog računala/Linux kontejnera. Zatim izradu sigurnosne kopije (live) bez zaustavljanja virtualnog računala ili Linux kontejnera (upotreba tzv. QEMU guest agenta unutar virtualnog računala je visoko preporučena).
*
=== Izrada snimke stanja u vremenu (snapshot) ===
PVE također podržava stvaranje snimke stanja virtualnog računala ili Linux kontejnera u datom trenutku (vremenu<ref>{{cite web |title=Live snapshots |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Live_Snapshots |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>). Ova značajka se zove snapshot. Možete stvoriti i mnoge snimke stanja; na primjer prije ažuriranja virtualnog računala/kontejnera, i vratiti se na bilo koju od njih.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
Napomena: snimka stanja u vremenu nije sigurnosna kopija!
=== Uvoz (''guest import'') virtualnih računala ===
Proxmox VE podržava uvoz (import) sljedećih vrsta virtualnih računala:
Iz grafičkog sučelja (GUI), s podržanih sustava za pohranu (''direktorij'', ''BTRFS'', ''NFS'', ''SMB/CIFS'', ''GlusterFS'' i ''CephFS'')<ref>{{Citiranje weba|title=Roadmap - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap|access-date=2024-12-12|website=pve.proxmox.com}}</ref>:
* <code>.ovf</code>- Open Virtualization Format ('''OVF''').
* <code>.ova</code> - Open Virtualization Appliances ('''OVA''').
* Direktno s '''''VMware ESXi''''' poslužitelja (dodanog kao vanjski "''Storage''" sustav).
Iz naredbenog retka iz sljedećih formata:
* <code>.raw</code> – sirovi (raw) format (koriste ga: [[OpenStack]], '''''Red Ha'''''t '''''Virtualization''''' i '''''Oracle Virtualization''''' te druge platforme za virtualizaciju bazirane na Linuxu).
* <code>.qcow2</code>- [[QCOW2]] format (koriste ga: [[OpenStack]], '''''Red Ha'''''t '''''Virtualization''''' i '''''Oracle Virtualization''''' te druge platforme za virtualizaciju bazirane na Linuxu).
* <code>.vmdk</code> - format [[VMware]] platforme za virtualizaciju.
* Indirektno - konverzijom s dostupnim alatom <code>qemu-img convert</code> <ref>{{Citiranje weba|title=14.12. Supported qemu-img Formats {{!}} Red Hat Product Documentation|url=https://docs.redhat.com/en/documentation/red_hat_enterprise_linux/7/html/virtualization_deployment_and_administration_guide/sect-using_qemu_img-supported_qemu_img_formats|access-date=2024-12-12|website=docs.redhat.com}}</ref>:
** <code>.vdi</code> - VDI – [[VirtualBox]] format.
** <code>.vhd</code> i <code>.vhdx</code> – [[Hyper-V]] formati.
** ...
=== Integrirani vatrozid (Firewall) ===
PVE ima integrirani vatrozid u tri razine:<ref name=":7">{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Firewall |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Firewall |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
* Na razini klastera.
* Na razini fizičkog PVE poslužitelja (hosta/hipervizora).
* Na razini virtualnog računala/kontejnera (gosta).
=== Administracija temeljena na ulogama ===
Na Proxmox VE moguće je definirati granularni pristup za sve objekte kao što su:
* Čvorovi u klasteru (fizički poslužitelji) i sistemske postavke.
* Virtualna računala i linux kontejneri.
* Sustavi za pohranu i drugo.
Korištenjem metode upravljanja korisnicima i dopuštenjima na temelju uloga. To omogućuje definiranje privilegija i pomaže nam da kontroliramo pristup objektima sustava. Ovaj koncept radi tako da svaka dozvola navodi subjekt (korisnika ili korisničku grupu) te ulogu odnosno skup privilegija za željene objekte.<ref name=":11">{{Citiranje weba |title=User Management - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/User_Management |access-date=2022-12-12 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
==== Područja provjere autentičnosti ====
Proxmox VE podržava višestruke izvore autentifikacije kao što su:<ref name=":11" />
* ''Microsoft Active Directory''
* ''LDAP'' poslužitelj
* Linux ''PAM'' standardna autentifikacija
** Već postojeći (ugrađeni) Proxmox VE poslužitelj za autentifikaciju
* ''OpenID Connect''.
Nadalje, PVE podržava i dvofaktorsku provjeru autentičnosti.
=== Vanjski poslužitelji za prikupljanje metrike ===
U Proxmox VE moguće je definirati vanjske poslužitelje za metriku<ref>{{Citiranje weba |title=External Metric Server - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/External_Metric_Server |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> koji će povremeno primati različite statistike o fizičkim poslužiteljima, virtualnim računalima ili Linux kontejnerima, sustavima za pohranu i slično. Trenutno (v.8.1.) podržani poslužitelji za metriku su:
* Graphite
* InfluxDB
=== Notifikacijski sustav ===
Proxmox VE ima integriran sustav za slanje obavijesti u slučaju značajnih događaja u sustavu.
Postoji niz različitih događaja koje je moguće definirati prema željenim kriterijima te definirati odredište na koje se obavijest potom treba poslati.<ref>{{Citiranje weba |title=Notifications |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-notifications.html |access-date=2024-03-21 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
Moguće je koristiti nekoliko odredišta za slanje ovako definiranih važnih obavijesti. Trenutno su to:
* '''''Sendmail.'''''
* '''''SMTP''''' (''izravno slanje na SMTP poslužitelj'').
* '''Gotify'''.
==== Webhook odredišta za sustav obavijesti ====
Novi sustav za obavijesti omogućuje mehanizam putem kojeg pojedini događaji na sustavu mogu pokrenuti slanje informacija prema udaljenim sustavima za praćenje. Pri tome se zaglavlja i tijelo zahtjeva mogu prilagoditi i mogu sadržavati metapodatke obavijesti. To omogućuje slanje obavijesti bilo kojem odredištu koje podržava '''''webhooks'''''. ''Webhooks'' je mehanizam koji omogućuje slanje informacija u stvarnom vremenu prema drugim aplikacijama putem HTTP zahtjeva.
== Poznata ograničenja ==
U Proxmox VE 8.3. (studeni 2024.) poznata su određena ograničenja:<ref name=":7" />
* Svaki pojedini fizički poslužitelj može imati maksimalno RAM memorije: 128 TB<ref name=":10">{{cite web |title=Proxmox VE comparison |url=https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve/comparison |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> {64 PB}.<ref>https://www.kernel.org/doc/Documentation/x86/x86_64/mm.txt
Kernel dokumentacija (sustav virtualne memorije).</ref>
* Svaki pojedini fizički poslužitelj može imati maksimalno CPU jezgi: 8.192 logičkih CPU jezgri<ref name=":10" />
* Broj fizičkih poslužitelja u high availability klasteru: 32+ (''službeno, iako su mogući i veći klasteri)'',<ref name=":0" />.<ref name=":1" />
* Maksimalan broj ''Bridge sučelja'' po fizičkom poslužitelju: 4.094<ref name=":2">{{cite web |title=Network config |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Network_Configuration |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref>
** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koriste: [[VLAN]]ovi: 4.094<ref name=":2" />
** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koriste: [[VxLAN]]ovi (pomoću [[SDN]]): 16.777.216<ref name=":3">{{cite web |title=Software Defined Network |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Software_Defined_Network |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref>
** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koristi: [[QinQ]] (pomoću [[SDN]]): 16.777.216<ref name=":3" />
== Povezani članci ==
* [[Virtualizacija]]
** [[Hipervizor]]
** [[QEMU]]
** [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]]
* [[Open vSwitch]]
* [[OpenStack]]
* [[Proxmox Backup Server]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve Službena stranica]
* [http://pve.proxmox.com/wiki/Main_Page Projekt wiki]
* [https://pve.proxmox.com/wiki/Category:HOWTO Projekt HOWTOs]
* [https://forum.proxmox.com/ Projekt Forum]
* [https://bugzilla.proxmox.com/ Projekt Bug Tracker]
* [https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap Projekt Roadmap] – popis značajki, ispravki i novosti prema inačicama ''Proxmox VE''
* [https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_VE_API Projekt API] - opis APIja.
* [https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html Proxmox VE Admin guide] - administratorski vodič (upute za korištenje i rad).
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Računalni programi]]
[[Kategorija:Operacijski sustavi]]
cgmddrr0qxbf3ost6zau5sz2xvu740d
7087738
7087732
2024-12-13T13:05:15Z
MipsHH
265230
/* Virtualni softverski kontejneri (appliances) */
7087738
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir OS
| ime = Proxmox Virtual Environment
| logo = [[Datoteka:Proxmox-VE-logo.svg|Proxmox VE logo|200px]]
| screenshot = [[Datoteka:Proxmox-VE-7-0-Cluster-Summary.png|320px]]
| naslov = Proxmox VE 7.0 administracijsko grafičko sučelje
| website = [https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve www.proxmox.com/en/proxmox-ve]
| razvijatelj = Proxmox Server Solutions GmbH
| porodica = [[Linux|GNU/Linux]]
| model_izvornog_koda = [[Slobodna programska podrška|slobodan softver]]
| datum_izdavanja = 29. listopada 2008.
| datum_najave = 29. listopada 2008. godine
| released = 15. travnja 2008.
| posljednja_izdana_verzija = 8.3-1
| datum_posljednjeg_izdanja = 21. studenog 2024.
| marketinski_cilj = [[virtualizacija]], [[poslužitelj]], [[računarstvo u oblaku]]
| jezik = Višejezičan
| tip_jezgre = monolitna ([[Linux kernel|Linux]])
| ui = Web baziran
| licenca = [[GNU Affero General Public License|Affero General Public License]]
| radno_stanje = razvija se
| podrzane_platforme = AMD64 (x86-64)
| model_azuriranja = APT
| upravitelj_paketa = dpkg
}}
'''Proxmox Virtual Environment''' ('''Proxmox VE''' ili '''PVE''') je platforma [[Slobodna programska podrška|otvorenog programskog kôda]] (''open-source software'') za [[Virtualizacija|virtualizaciju]] i [[LXC|Linux kontejnere]]. Platforma sadrži takozvani [[hipervizor]] koji može pokretati virtualna računala odnosno [[Operacijski sustav|operacijske sustave]], uključujući Linux i Windows kao i Solaris, FreeBSD, macOS, Minix, i druge na sklopovlju (hardveru) x64. PVE se temelji na distribuciji Linuxa [[Debian]] s modificiranim kernelom LTS [[Ubuntu]]a<ref>{{Cite web |title=Proxmox VE Kernel - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_VE_Kernel |access-date=2017-05-26 |website=pve.proxmox.com |language=en}}</ref> koji omogućuje pokretanje i menadžment virtualnih računala i Linux kontejnera.<ref>{{cite book |author=Simon M.C. Cheng |url=https://books.google.com/books?id=PtskBQAAQBAJ&pg=PT41 |title=Proxmox High Availability |date=31. listopada 2014. |publisher=Packt Publishing Ltd |isbn=978-1-78398-089-5 |pages=41–}}</ref><ref>{{cite journal |last=Plura |first=Michael |date=Srpanj 2013. |title=Aus dem Nähkästchen |url=http://www.heise.de/ix/inhalt/2013/07/74/ |journal=IX Magazin |publisher=Heise Zeitschriften Verlag |volume=2013 |issue=7 |pages=74–77 |access-date=20. srpnja 2015.}}</ref> Proxmox VE sadrži web konzolu i skup programa naredbenog retka (''CLI'') te nudi [[REST]] [[API]] za pristup s drugih sustava ili aplikacija.
Podržane su dvije vrste virtualizacije s potpuno web baziranim sučeljem za upravljanje:<ref>Vervloesem, Koen. [http://www.linuxuser.co.uk/reviews/proxmox-ve-2-0-review-a-virtualisation-server-for-any-situation "Proxmox VE 2.0 review – A virtualisation server for any situation"], ''[[Linux User & Developer]]'', 11 April 2012. Retrieved on 16 July 2015.</ref>
* Kontejnerski bazirane, upotrebom LXC kontejnera (od inačice 4.0 zamijenili su [[OpenVZ]] kontejnere s [[LXC]] kontejnerima<ref>{{cite web |date=11. prosinca 2015. |title=Proxmox VE 4.0 with Linux Containers (LXC) and new HA Manager released |url=http://proxmox.com/en/news/press-releases/proxmox-ve-4-0-released |access-date=12. prosinca 2015. |work=Proxmox}}</ref>).
* Potpuna virtualizacija s upotrebom Linux [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] komponente i [[QEMU]] emulatora za virtualizaciju.<ref name="zd2011">{{cite web |author=Ken Hess |date=11. srpnja 2011. |title=Proxmox: The Ultimate Hypervisor |url=http://www.zdnet.com/article/proxmox-the-ultimate-hypervisor/ |access-date=29. rujna 2021. |work=ZDNet}}</ref><ref name="drilling">{{cite journal |last=Drilling |first=Thomas |date=Svibanj 2013. |title=Virtualization Control Room |url=http://www.linux-magazine.com/Issues/2013/150/Proxmox-VE |journal=Linux Pro Magazine |publisher=Linux New Media USA |access-date=17. srpnja 2015.}}</ref>
Proxmox VE je licenciran pod [[GNU|GNU Affero General Public License]], licencom inačice tri.<ref>{{cite web |title=Open Source – Proxmox VE |url=http://pve.proxmox.com/wiki/Open_Source |access-date=17. srpnja 2015. |publisher=Proxmox Server Solutions}}</ref>
== Povijest ==
Razvoj Proxmox VE krenuo je kada su Dietmar Maurer i Martin Maurer, dvojica Linux programera, otkrili da [[OpenVZ]] Linux kontejneri nemaju [[alat]] za izradu sigurnosnih kopija niti grafičko (GUI) menadžment sučelje. [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] se pojavio u isto vrijeme pod Linuxom, te su podršku za njega dodali odmah potom.<ref name="lwn">{{cite web |title=Proxmox VE 1.5: combining KVM and OpenVZ |url=https://lwn.net/Articles/375930/ |access-date=2015-04-10 |publisher=Linux Weekly News}}</ref>
Prvo stabilno javno izdanje PVE je objavljeno početkom 2008. godine. Podržavalo je Linux kontejnere (tada [[OpenVZ]]) i potpunu virtualizaciju, uz upravljanje (menadžment) iz grafičkog sučelja.<ref>{{cite web |author=Ken Hess |date=15. travnja 2013. |title=Happy 5th birthday, Proxmox |url=http://www.zdnet.com/article/happy-5th-birthday-proxmox/ |access-date=4. listopada 2021. |work=ZDNet}}</ref>
=== Kako radi Proxmox VE (instalacija) ===
U najjednostavnijem slučaju, Proxmox VE (PVE) se instalira na kompatibilni x86-64 [[Računalna sklopovska podrška|hardver]] kao što su: klasično računalo i poslužitelj ili blade poslužitelj, s isporučene ISO slike.<ref>{{cite web |title=PVE ISO image download |url=https://www.proxmox.com/en/downloads/category/iso-images-pve |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref> Instalacijski program gotovo automatski upravlja cijelim procesom instalacije, slično kao u osnovnoj instalaciji Debian distribucije Linuxa, koristeći cijeli prvi [[tvrdi disk]] računala. Moguće su i drugačije vrste instalacije i objašnjene su na PVE wiki stranici.<ref>{{cite web |title=PVE Wiki - Install |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Installation |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref> Nakon instalacije, sva administracija i konfiguracija PVE-a odvija se u jednostavnim koracima putem web sučelja. Osim toga, dostupan je i pristup SSH naredbenom retku na ''root'' razini (administratorski), na kojem se mogu izvesti opsežniji radovi i posebne konfiguracije na glavnom sustavu korištenjem odgovarajućih skripti, sistemskih programa ili čak ručnim uređivanjem konfiguracijskih [[datoteka]] PVE sustava, primjerice u slučaju kada želite nestandardnu konfiguraciju mrežnog, diskovnog ili nekog drugog sustava ili kompomente.<ref>{{cite web |title=PVE Wiki - PMXCFS |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Cluster_File_System_(pmxcfs) |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref>
==== Automatizirana instalacija ====
Od Proxmox VE inačice 8.2. podržana je automatizirana instalacija Proxmox VE sustava. To je vrlo korisno kod instalacije većeg broja poslužitelja ili tijekom reinstalacije poslužitelja (pr. na novi hardver). Trenutno je moguće automatizirati instalaciju s tri metode<ref>{{Citiranje weba |title=Automated Installation - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Automated_Installation |access-date=2024-04-25 |website=pve.proxmox.com}}</ref>:
* Prilagodbom ISO instalacijske datoteke.
* S dodatnog diska (primjerice USB).
* S mreže.
== Značajke ==
Proxmox VE je platforma za virtualizaciju i Linux kontejnere otvorenog programskog kôda, koja koristi dvije tehnologije: [[Kernel-based Virtual Machine]] (KVM) za virtualna računala te [[LXC]] za Linux kontejnere – sve preko jednog jedinog web sučelja.<ref name="zd2011" />
Proxmox VE je baziran na [[GNU|GNU AGPL, v3]] licenci. Tvrtka koja stoji iza razvoja Proxmox VE (''Proxmox Server Solutions GmbH'') prodaje opcionalnu pretplatu uz [[Korisnička podrška|korisničku podršku]].<ref>{{Cite web |title=Support for Proxmox VE |url=https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve/support |access-date=2021-10-19}}</ref>
Uz takvu pretplatu korisnici dobivaju pristup enterprise softver repozitorijima ili dodatnu (ovisno o razini pretplate) korisničku podršku.<ref>{{Cite web |title=Package Repositories |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Package_Repositories |access-date=2021-10-19}}</ref>
=== Virtualizacija ===
Proxmox VE kao samostalni operativni sustav, sadrži Linux kernel koji radi izravno na hardveru kao [[hipervizor]], a temeljen je na navedenoj [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] tehnologiji, koja za emuliranje hardvera koristi [[QEMU]] emulator. Pri tome je KVM centralni dio hipervizora koji omogućuje i korištenje hardverski ubrzanih značajki modernih procesora za virtualizaciju ([[Intel]] VT-x ili AMD-V). Dok je QEMU emulator virtualnog sklopovlja (hardvera) jer je za rad virtualnih računala potrebno emulirati sve komponente računala poput: ''čipseta matične ploče+BIOS, mrežne kartice+BIOS, disk kontrolera+BIOS, grafičke kartice+BIOS'' itd. Ove dvije komponente zajedno su potrebne za virtualizaciju i (zajedno) čine [[hipervizor]] za virtualizaciju. Prednost virtualizacije leži u činjenici da se gotovo svaki [[x86]] kompatibilni operativni sustav može pokrenuti pod centralnom administracijom hipervizora bez dodatnih prilagodbi. Dakle ovakav način rada naziva se potpuna virtualizacija ili hardverski virtualni [[Strojevi|stroj]] (HVM). Da bi to sve radilo, potrebna je i hardverska podrška za virtualizaciju unutar modernih procesora (CPU), koja se naziva ''[[AMD-V]]'' (za [[AMD]] procesore) ili [[Intel VT-x|''Intel VT''-x]] (za Intelove procesore).
U drugom slučaju, ako nemamo hardversku podršku unutar procesora za virtualizaciju, i dalje je moguće pokretanje virtualnih računala, ali će ona raditi drastično sporije.
==== KSM deduplikacija u RAM memoriji ====
Proxmox VE podržava i takozvani '''[[KSM]]''' (engl. ''Kernel Samepage Merging'') mehaizam [[Deduplikacija|deduplikacije]] podataka u RAM memoriji [[hipervizor]]a.<ref>{{Citiranje weba |title=Kernel Samepage Merging (KSM) - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Kernel_Samepage_Merging_(KSM) |access-date=2022-11-21 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
''Kernel Samepage Merging'' (KSM) je značajka deduplikacije RAM memorije hipervizora koju nudi Linux kernel, a koja je prema zadanim postavkama omogućena u Proxmox VE. KSM radi skeniranjem niza stranica fizičke memorije u potrazi za identičnim sadržajem i identificiranjem virtualnih stranica memorije koje su im mapirane. Ako se pronađu identične stranice, odgovarajuće virtualne stranice memorije se ponovno mapiraju tako da sve pokazuju na istu fizičku stranicu, a stare stranice se oslobađaju. Virtualne stranice memorije su pri tome označene kao "''copy-on-write''", tako da će svako pisanje na njih biti zapisano u novo područje memorije, ostavljajući dijeljenu fizičku stranicu netaknutom.<ref>{{Citiranje weba |title=8.3. Kernel Same-page Merging (KSM) Red Hat Enterprise Linux 7 |url=https://access.redhat.com/documentation/en-us/red_hat_enterprise_linux/7/html/virtualization_tuning_and_optimization_guide/chap-ksm |access-date=2022-11-21 |website=Red Hat Customer Portal |language=en}}</ref>
Dakle upotrebom KSM mehanizama koje koristi i [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] hipervizor, omogućuje KVM gostima (virtualnim računalima) da dijele identične memorijske stranice. Te dijeljene stranice obično su uobičajene biblioteke ili drugi identični podaci koji se često koriste. KSM zbog toga omogućuje veći broj identičnih ili sličnih gostujućih operativnih sustava (virtualnih računala) izbjegavanjem dupliciranja memorije.<ref>{{cite web |title=Increasing memory density by using KSM |url=https://www.kernel.org/doc/ols/2009/ols2009-pages-19-28.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Red Hat |publisher=Red Hat, Inc.}}</ref>
==== Ugniježđena virtualizacija (nested virtualization) ====
Proxmox VE podržava i takozvanu ugniježđenu virtualizaciju (engl. '''''nested virtualization'''''<ref>{{Citiranje weba |title=Nested Virtualization - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Nested_Virtualization |access-date=2022-11-22 |website=pve.proxmox.com}}</ref>), a ona se odnosi na način rada u kojem je moguće pokrenuti [[hipervizor]], poput PVE-a ili drugih (pr. ''VMware ESXi'', ''Microsoft Hyper-V'', [[VirtualBox]] i sl.), unutar virtualnog računala, koji radi na drugom [[hipervizor]]u, umjesto na stvarnom hardveru. Drugim riječima, imate hipervizor instaliran na hardver, na kojemu se pokreće gostujući hipervizor (kao virtualno računalo), a koji ponovno može pokretati vlastita virtualna računala. To je vrlo korisno za testiranje; primjerice ako na postojećem Proxmox VE poslužitelju (hipervizoru) želite pokrenuti novu inačicu Proxmox VE i unutar nje testirati nove značajke i pokretati virtualna računala pod njim. Isto je i s drugim hipervizorima (pr. ''VMware ESXi'', ''Microsoft Hyper-V'', [[VirtualBox]] i sl.) koje možda samo želite pokrenuti unutar Proxmox VE (kao hipervizorom) i nešto testirati na njima.
Osim testne primjene, moguće je unutar ovakve ugniježđene virtualizacije pokretati virtualna računala koja se samo prema potrebi mogu ponašati kao [[hipervizor]]i. To je konkretno slučaj s nekim ''emulatorima'' mrežnih uređaja i mreže, poput:
* GNS3<ref>{{Citiranje weba|title=Getting Started with GNS3 {{!}} GNS3 Documentation|url=https://mother.github.io/docs/|access-date=2022-11-22|website=mother.github.io|language=en|url-status=dead}}</ref>
* EVE-ng<ref>{{Citiranje weba |title=System Requirement |url=https://www.eve-ng.net/index.php/documentation/installation/system-requirement/ |access-date=2022-11-22 |language=en-US}}</ref>
''Podršku za ugniježđenu virtualizaciju koristi [[KVM]] komponenta, oslanjajući se na podršku na razini kernela te kernel modula. Primjerice za '''Intel''' procesore je to kernel modul [kvm-intel] odnosno za '''AMD''' procesore kernel modul [kvm-amd].''
==== VM emulirani/paravirtualizirani hardver ====
S obzirom na to da Proxmox VE za ''virtualna računala'' koristi [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] (+[[QEMU]]) kao takozvani ''[[hipervizor]]'', on nativno (iz grafičkog sučelja) podržava mnoge [[Emulator|emulirane]] i [[Paravirtualizacija|paravirtualizirane]] hardverske komponente, poput:
* Čipseta [[Matična ploča|matične ploče]]: i440fx ili q35 (više inačica)
* [[BIOS]]: SeaBIOS ili OVMF (UEFI)
* Vrsta procesora ([[Procesor (računarstvo)|CPU]]): host, kvm32, kvm64, qemu32, qemu64 ili točno definiranih generacija CPUa (tzv. features/flags) poput: athlon, opteron, phenom, broadwell, coreduo i sl.
* Diskovnih kontrolera: LSI53C895A, LSI53C810, MegaRAID SAS 8708EI, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] SCSI ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5">{{cite web |title=VirtIO |url=http://www.linux-kvm.org/page/Virtio |access-date=10. kolovoza 2022. |website=kvm.org |publisher=KVM}}</ref>), [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] SCSI Single ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), VMware PVSCSI
* Display: Standard VGA, VMware compatible, SPICE, Serial, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] GPU ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), VirGL GPU ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />)
* [[Mrežna kartica|Network]]: Intel E1000, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), Realtek 8139, VMware vmxnet3
* RNG: [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] RNG<ref name=":5" />
* [[Memory ballooning|Balloon]] značajke upotrebe RAM memorije ([[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]]<ref name=":5" />)
* Podršku za [[QEMU]] gost agenta<ref>{{cite web |title=QEMU guest agent |url=https://wiki.qemu.org/Features/GuestAgent |access-date=10. kolovoza 2022. |website=QEMU.org |publisher=QEMU.org}}</ref>
==== Propuštanje hardvera prema virtualnim računalima ====
Proxmox VE podržava propuštanje (eng. ''pass-through''<ref name=":13">{{Citiranje weba |title=Pci passthrough - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Pci_passthrough |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref>''):'' ''PCI'' i ''USB''<ref>{{Citiranje weba |title=USB Devices in Virtual Machines - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/USB_Devices_in_Virtual_Machines |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> uređaja s fizičkog poslužitelja prema virtualnim računalima, iz grafičkog sučelja. To znači da tada hipervizor PCI ili USB uređajima omogućuje prolaz do virtualnog računala odnosno da virtualno račualo ima izravan pristup fizičkom hardveru.
Dodatne opcije poput CPU zastavica (engl. ''flags'') dostupne su iz grafičkog sučelja ili naredbenog retka. Različite vrste emuliranog hardvera (koji podržava sâm QEMU), također su dostupne preko naredbenog retka (CLI).
==== Podržani virtualizirani operativni sustavi i Linux kontejneri ====
S obzirom na to da Proxmox VE u pozadini koristi [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] sustav za virualizaciju, on podržava sve operativne sustave koje podržava i KVM (za virtualna računala), poput:<ref name=":4">{{cite web |title=KVM |url=https://www.linux-kvm.org/page/Guest_Support_Status |access-date=10. kolovoza 2022. |website=KVM |publisher=KVM.org}}</ref>
* [[Linux]]: bilo koja distribucija Linuxa: [[Red Hat Enterprise Linux]], [[CentOS]], [[Rocky Linux]], [[Fedora]], [[:en:Oracle_Linux|Oracle Enterprise Linux]], [[Debian]], [[Ubuntu]], [[:en:SUSE_Linux_Enterprise|SUSE Linux Enterprise Server]], [[openSUSE]], [[Gentoo]], [[Arch Linux]], ... .
* [[BSD]]: [[FreeBSD]][[OpenBSD|,OpenBSD]], [[NetBSD]], [[:en:DragonFly_BSD|DragonflyBSD]], ...
* Solaris kompatibilni: Solaris, [[OpenSolaris]], [[OpenIndiana]], [[Nexenta Core]], ...
* [[Microsoft Windows|Windows:]] bilo koja inačica počevši od Windows 95<ref name=":4" /> ([[Windows 95]], [[Windows NT]], [[:en:Windows_2000#Editions|Windows Server 2000]], [[Windows 2000]], [[Windows XP]], [[Windows Server 2003]]/[[Windows Server 2003 R2|R2]], [[Windows Vista]], [[Windows Server 2008]]/[[Windows Server 2008 R2|R2]], [[Windows 7]]/[[Windows 8|8]], [[Windows 10]], [[Windows Server 2008R2]], [[Windows Server 2012]]/[[Windows Server 2012 R2|R2]], [[Windows 11]], ...).
* Podržava i: Haiku, [[ReactOS]], [[:en:Plan_9_from_Bell_Labs|Plan 9]], [[:en:AROS_Research_Operating_System|AROS Research Operating System]] i [[macOS]].<ref>{{cite web |title=KVM wiki: Guest support status |url=http://www.linux-kvm.org/page/Guest_Support_Status |access-date=2007-05-27}}</ref><ref>{{cite web |title=Running Mac OS X as a QEMU/KVM Guest |url=http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~somlo/OSXKVM/ |access-date=2014-08-20}}</ref>
* Nadalje, podržava i: [[:en:Android_(operating_system)|Android]], [[:en:GNU_Hurd|GNU/Hurd]]<ref>{{cite web |title=status |url=https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/status.html |access-date=2014-02-12 |publisher=Gnu.org}}</ref> ([[Debian]] K16), [[MINIX|Minix]] 3.1.2a, i mnoge druge operativne sustave.
Vezano za Linux kontejnere, s obzirom na to da Proxmox VE u pozadini koristi [[:en:LXC|LXC]] tehnologiju, on podržava upotrebu bilo koje distribucije Linuxa kao Linux kontejnera: [[Red Hat Enterprise Linux]], [[CentOS]], [[:en:Rocky_Linux|Rocky Linux]], [[Fedora]], [[:en:Oracle_Linux|Oracle Enterprise Linux]], [[Debian]], [[Ubuntu]], [[:en:SUSE_Linux_Enterprise|SUSE Linux Enterprise Server]], [[openSUSE]], [[Gentoo]], [[Arch Linux]], [[Slackware]] i mnogi drugi.
=== Kontejneri pod Linuxom ===
Za razliku od virtualnih računala i sâme virtualizacije, Linux kontejneri imaju značajno niže zahtjeve za memorijom i drugim resursima, ali gostujući sustav (Linux kontejner) ograničen je na Linux operativni sustav, budući da se u gostujućem sustavu za kontejnere koristi kernel glavnog sustava. To radi tako da se pomoću [[LXC|cgroups]] mehanizama Linuxa za Linux kontejner ograničava pristup resursima fizičkog računala (RAM, CPU jezgre, mreža, disk, ...). Naime ovdje nema virtualizacije i svôg emuliranog hardvera: ''čipset+BIOS, mrežna kartica+BIOS, disk kontroler+BIOS, grafička kartica+BIOS'' i slojeva virtualizacije, pa je jasno da Linux kontejner mora raditi brže i s manjim zahtjevima prema hardveru, od virtualnih računala.
Komunikacija iz Linux kontejnera prema fizičkom računalu i njegovim Linuxom, jer ovdje nema ''hipervizora'', odrađuje se preko takozvanih sistemskih poziva (tako rade i sve aplikacije i komponente normalnog Linuxa), prema kernelu. Linux kontejner nije svjestan toga da nema svoj kernel. Nadalje on nije svjestan niti toga da se izvršava unutar Linux kontejnera, jer se svi ovi sistemski pozivi prema kernelu preslikavaju kroz sloj izolacije (''namespaces''), do stvarnog kernela i Linuxa (''Proxmox VE'') instaliranog na hardver. Naime svi sistemski pozivi unutar Linux kontejnera se preslikavaju preko takozvanih izoliranih imeničnih prostora (''[[LXC|namespaces]]'') prema stvarnom kernelu i Linux operativnom sustavu odnosno prema Proxmox VE.
=== Središnji menadžment ===
Proxmox VE koristi integrirano web bazirano sučelje unutar tzv. klasterskog (visoko dostupnog distribuiranog) datotečnog sustava naziva pmxcfs. To znači da ne postoji jedna točka kvara u klasteru, budući da svaki čvor (fizički host/poslužitelj) ima sve konfiguracijske datoteke pohranjene u datotečnom sustavu klastera, koji se dijeli između čvorova. Štoviše, svaki čvor (fizički poslužitelj) ima sve potrebne uloge/funkcije (upravljanje/vatrozid/sustav za pohranu/mreža/ ...) potrebne za rad. Kako klaster raste, razina redundancije također raste s njim.
To također znači da korisnik može konfigurirati sve potrebno, na bilo kojem čvoru (IP adresi čvora) unutar klastera, jer se sve promjene odmah sinkroniziraju unutar klastera i odmah su dostupne ostalim čvorovima.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
=== Proxmox Offline Mirror ===
Pomoću alata ''Proxmox Offline Mirror'' moguće je upravljati lokalnim '''''apt''''' zrcalnim ''repozitorijem'' za sva ažuriranja paketa za ''Proxmox'' i ''Debian'' projekte. Iz ovog lokalnog ''apt'' ''repozitorija'' može se stvoriti vanjski medij, na primjer ''USB'' pogon ili dijeljeni mrežni disk, za ažuriranje onih sustava koji ne mogu pristupiti repozitoriju paketa izravno putem interneta.<ref>{{Citiranje weba |title=Introduction — Proxmox Offline Mirror 0.5.0-1 documentation |url=https://pom.proxmox.com/introduction.html |access-date=2022-12-05 |website=pom.proxmox.com}}</ref>
=== Mrežni model ===
Proxmox VE koristi ''Bridge'' model mrežne veze prema virtualnim računalima i Linux kontejnerima.<ref name=":2" /> Mrežni ''most'' (''premosnik'') odnosno bridge radi poput mrežnog preklopnika (''switcha'') na [[OSI model|OSI]] sloju dva (OSI 2), ali implementiranog u softveru. Neke druge platforme za virtualizaciju (pr. ''[[VMware ESXi]]'' i ''[[Hyper-V]]'') ovakvo sučelje nazivaju ''vSwitch'' ili ''virtual switch''.
Svi virtualni gosti (virtualna računala ili linux kontejneri) mogu dijeliti jedno ''[[Linux bridge|bridge]]'' sučelje ili možete stvoriti više ''bridge'' sučelja za odvojene mrežne domene. Izolaciju virtualnih računala ili linux kontejnera moguće je postići upotrebom [[VLAN]] (ili drugih protokola), obično na razini ''bridge'' sučelja prema virtualnom mrežnom sučelju unutar virtualnog računala ili Linux kontejnera (iz grafičkog sučelja).
Za sâmo ''bridge'' mrežno sučelje na razini ''hipervizora'', moguće je birati između:
* [[Linux bridge|''Linux'' bridge]] sučelje
* [[Open vSwitch]] ''bridge'' sučelja.
Dodatno, moguće je koristiti i takozvana Bond sučelja (a''gregcija''/teaming) i to:
* ''[[Linux Bond]] -'' za ''bond'' sučelje, moguće je odabrati [[Linux Bond]] način rada koji najbolje zadovoljava korisnikove potrebe
* [[Open vSwitch]] ''bond'' vrstu sučelja, za koje je također moguće odabrati način rada koji najbolje zadovoljava korisnikove potrebe.
Sva navedena ''Bridge'' i ''Bond'' sučelja podržavaju VLANove ([[IEEE 802.1Q|802.1Q]]) za izolaciju virtualnih računala i Linux kontejnera odnosno za segmentiranje mreže.
Nadalje Proxmox VE nativno (iz grafičkog sučelja) podržava i velike mrežne okvire ([[Jumbo frames]]). Dakle mrežne okvire veće od 1500 bajta ([[MTU]]).
==== PCI propuštanje ====
Pošto Proxmox VE podržava PCI propuštanje PCI i PCIe kartica (eng. ''pass-through''<ref name=":13" />'')'', ono se odnosi i na mrežne kartice. To omogućuje izravan pristup fizičkom PCI uređaju, u ovom slučaju mrežnoj kartici, iz virtualnog računala. Ovakav način pristupa i korištenja mrežne kartice nudi najveću (hardversku) brzinu rada, drastično veću i od [[Paravirtualizacija|paravirtualiziranih]] mrežnih kartica, zato što se njenom mrežnom sučelju pristupa izravno bez slojeva virtualizacije ili paravirtualizacije.
Od novijih inačica Proxmox VE (v.8.x.), u Proxmox VE klasteru je moguće migrirati virtualna računala (HA način rada) koja koriste PCI propuštanje.
Proxmox VE podržava i mrežne kartice koje podržavaju takozvani ''Single Root I/O Virtualization'' ('''SR-IOV)''' način rada, ali trenutno (v.8.1.x) ne konfiguracijom iz grafičkog sučelja, već iz naredbenog retka.
==== SDN (Software Defined Network) ====
Jezgra softverski definiranog umrežavanja odnosno mrežnog stoga ([[SDN]]) je kod Proxmox VE-a od inačice 8.1. prešla s eksperimentalnog na standardno podržanu značajku.<ref>{{Citiranje weba |title=Roadmap - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap#Proxmox_VE_8.1 |access-date=2023-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> Pogledajmo što trenutno podržava:
* Proxmox VE SDN omogućuje preciznu kontrolu virtualnih mreža gostiju (virtualnih računala i Linux kontejnera) na razini podatkovnog centra.
* Novi dodatak za automatsko upravljanje IP adresama pomoću DHCP poslužitelja unutar IPAM (''IP Address Management'') modula može se koristiti za transparentno dodjeljivanje IP adresa virtualnim računalima, za sada (v.8.1) samo u jednostavnim zonama (''simple'' zona). Ova značajka je trenutno označena kao ''tech-preview''.
* Web korisničko sučelje sada omogućuje pregled i uređivanje DHCP unosa kojima upravlja ugrađeni IPAM modul.
* Integracija softverski definiranog umrežavanja (SDN) s vatrozidom. Proxmox VE SDN sada generira tzv. ''IP setove'' za '''''VNets''''' i virtualna računala kojima upravlja PVE dodatak za upravljanje IP adresama. Navedeni ''IP sets'' se može referencirati s pravilima vatrozida, čineći pravila jednostavnijima i lakšima za održavanje. '''''VNets''''' (''Virtual Networks'') se koristi u [[SDN]] sustavima za stvaranje fleksibilnih i prilagodljivih virtualnih mreža unutar klastera Proxmox poslužitelja. ''VNets'' omogućuju virtualizaciju mrežnih resursa i njihovu izolaciju ili segmentaciju, čime se pojednostavljuje upravljanje mrežom u okruženju s više virtualnih računala i Linux kontejnera.
To znači da je pomoću [[SDN]] modula, uz mnoge druge opcije specifične za [[SDN]],<ref name=":6">{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":3" /> moguće za izolaciju odnosno segmentaciju mreže virtualnih računala i Linux kontejnera koristiti nekoliko modela odnosno tzv. ''zona'':
* '''''Simple''''' zonu kod koje se za svaku ovakvu zonu kreira po jedno izolirano '''''VNet''''' ''bridge'' sučelje.
* '''[[VLAN]]''' zonu koja za izolaciju koristi VLAN-ove ('''802.1Q''').
* '''[[QinQ]]''' zonu koja za izolaciju koristi QinQ ('''802.1ad''').
* '''[[VxLAN]]''' zonu koja za izolaciju koristi ''Virtual Extensible LAN'' (RFC 7348).
* '''[[EVPN]]''' zonu koja za izolaciju koristi ''EVPN ('''Ethernet VPN''')''.
=== Sustav za pohranu ===
'''''Proxmox VE''''' podržava fleksibilne lokalne i udaljene (mrežne) sustave za pohranu podataka ([[Engleski jezik|engl.]] ''storages''),<ref name=":6" /><ref name=":9">{{cite web |title=Storage types |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> koji se mogu koristiti za pohranjivanje: diskovnih slika virtualnih računala ili Linux kontejnera, sigurnosnih kopija, predložaka linux kontejnera (engl. ''container template''), ISO slika i drugog sadržaja.
'''''Proxmox VE''''' podržava lokalne sustave za pohranu, poput<ref name=":9" />
* Mapa (direktorija)
* [[LVM]]
* [[LVM-Thin]]
* [[ZFS]] datotečnog sustava
* [[Btrfs]] datotečnog sustava
'''''Proxmox VE''''' podržava i udaljene (mrežne) sustave za pohranu, poput<ref name=":9" />
* [[iSCSI]]
* [[Network File System|NFS]]
* [[GlusterFS]]
* [[SMB/CIFS]]
* ZFS preko iSCSI
* [[Ceph]] (Ceph FS<ref>{{Citiranje weba |title=Storage: CephFS - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_CephFS |access-date=2022-11-29 |website=pve.proxmox.com}}</ref> i/ili RBD<ref>{{Citiranje weba |title=Storage: RBD - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_RBD |access-date=2022-11-29 |website=pve.proxmox.com}}</ref>)<ref name=":9" />
* [[Proxmox Backup Server]]<ref name=":8">{{cite web |title=Proxmox Backup Server |url=https://pbs.proxmox.com/docs/ |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":6" />
Nadalje, sustavi za pohranu se mogu dijeliti u dvije kategorije:
* '''''File level''''' storage – koji omogućuju pristup [[POSIX]] kompatibilnom datotečnom sustavu
* '''''Block level''''' storage – koji omogućuje pristup blokovima podataka.
Osim toga potrebno je definirati vrstu sustava za pohranu, za svaki pojedini sustav pohrane, ovisno o željenoj upotrebi odnosno sadržaju specifičnog sustava za pohranu. Kao što su primjerice sustavi za pohranu:<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Storage (common storage properties) |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-pvesm.html#_common_storage_properties |url-status=live |access-date=2022-12-09 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
* Slika diskova virtualnih računala (pr. ''QCOW2'', ''RAW'', ''VDI'', ''VHD'', ''VMDK,''...).
* Slika diskova Linux kontejnera.
* ISO slika.
* LXC predložaka.
* Sigurnosnih kopija [''backup''] i drugih sadržaja.
==== Diskovne slike i formati ====
Vezano za diskovne slike virtualnih računala ''Proxmox VE'' nativno iz grafičkog sučelja podržava slijedeće formate:<ref name=":12">{{Citiranje knjige |last=Horvat |first=Hrvoje |url=https://zenodo.org/record/8272117 |title=Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni |date=2023-07-06 |publisher=Hrvoje Horvat |year=2023 |isbn=978-953-59438-22 |location=Osijek |pages=1068, 1076-1078 |doi=10.5281/zenodo.8119310}}</ref><ref>{{cite web |title=Disk images |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Qemu/KVM_Virtual_Machines#_importing_virtual_machines_and_disk_images |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
* <code>.qcow2</code> [[QCOW2|- QCOW2]] – on je format koji podržava kopiranje tijekom snimanja (''copy on write'') te omogućuje snimku stanja diska u vremenu (''snapshot''), ali i dinamičko širenje te minimalno zauzeće diska [engl. ''thin provisioning''] odnosno zauzeće diskovnog prostora samo onoliko koliko je stvarnih podataka.
* <code>.raw</code>- RAW – on je sirovi format (i najbrži) koji ne podržava niti jednu od značajki koje podržava [[QCOW2]] format.
* <code>.vmdk</code> - VMWare format – koristan je ako ste uvezli<ref>{{cite web |title=VM migration to PVE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Migration_of_servers_to_Proxmox_VE |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> virtualno računalo s [[VMware]] platforme za virtualizaciju.
Nadalje, iz naredbenog retka (CLI) [naredba <code>qemu-img convert</code>], moguće je napraviti razne druge manipulacije i promjene na diskovnim slikama, među kojima je i konverziju između formata diskovnih slika, poput:
* <code>.raw</code> – sirovi (raw), već objašnjen format.
* <code>.qcow2</code>- [[QCOW2]] – napredni format (koristi ga i [[OpenStack]] platforma za virtualizaciju).
* <code>.vdi</code> - VDI – [[VirtualBox]] format.
* <code>.vhd</code> i <code>.vhdx</code> – [[Hyper-V]] formati.
* <code>.vmdk</code> - format [[VMware]] platforme za virtualizaciju.
* nekih drugih formata.
==== Thin provisioning ====
Određeni broj sustava za pohrana, ali i [[QEMU|Qemu]] format slike [[QCOW|qcow2]] podržavaju takozvani ''Thin provisioning'' način pohrane.<ref name=":12" /><ref>{{Citiranje weba |title=Storage - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage#_storage_types |access-date=2022-11-28 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
U takvom radu, samo blokovi podataka koje sustav za goste (virtualna računala ili linux kontejnere) zapravo koristi, bit će zapisani u sustav za pohranu to jest diskovni sustav. Recimo da ste, na primjer, stvorili gostujuće računalo (virtualno računalo ili linux kontejner) s tvrdim diskom od 100 GB, a nakon instaliranja operativnog sustava gostujućeg sustava, datotečni sustav sadrži samo 5 GB podataka. U tom slučaju samo se 5 GB zapisuje na sustav za pohranu, čak i ako gostujuče računalo (VM/Kontejner) vidi tvrdi disk od 100 GB. Ovakav rad ovisi o tome na koji sustav za pohranu se spremaju diskovne slike virtualnih računala odnosno Linux kontejnera. Neki od sustava za pohranu koji podržavaju ''Thin provisioning'' na ''Proxmox VE'' platformi su:
* ''ZFS''
* ''BTRFS''
* ''[[Ceph|CEPH FS]]''
* ''LVM-thin''
* ''[[Ceph|CEPH RBD]]''
* ''ZFS over iSCSI''
==== Replikacija sustava za pohranu ====
Proxmox VE podržava redundanciju (zalihost) za goste odnosno virtualna računala ili Linux kontejnere, koji koriste lokalne sustave za pohranu, tako da mogu replicirani njihove diskovne slike na neki drugi PVE čvor (fizički poslužitelj), korištenjem metode koja se naziva "storage replication". Ovakvi replikacijski zadaci mogu biti pokretani automatski u zadanim vremenskim intervalima.<ref>{{cite web |title=Storage_Replication |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage_Replication |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
=== Visoko dostupni (HA) klaster ===
Proxmox VE (PVE) sustav može se raspodijeliti odnosno raditi na više poslužiteljskih čvorova istovremeno.<ref>{{cite web |title=HA Cluster |url=https://pve.proxmox.com/wiki/High_Availability_Cluster |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name="Ahmed2014">{{cite book |author=Wasim Ahmedi |url=https://books.google.com/books?id=6VEFBAAAQBAJ&pg=PT99 |title=Mastering Proxmox |date=2014-07-14 |publisher=Packt Publishing Ltd |isbn=978-1-78398-083-3 |pages=99–}}</ref>
Službena dokumentacija jamči (testirana je) na veličinu klastera do '''32''' fizička poslužitelja (čvora), bez obzira na broj jezgri procesora ili bilo koja druga hardverska ograničenja. Ali moguća je čak i veća veličina klastera ('''50+''').<ref name=":0">{{cite web |title=Proxmox VE Forum |url=https://forum.proxmox.com/threads/proxmox-7-x-biggest-number-of-nodes-in-cluster.98139/ |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE Forum |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":1">{{cite web |title=Proxmox Cluster Manager |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Cluster_Manager |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
Ova ograničenja na veličinu kastera nije nametnuo sâm Proxmox VE već [[Corosync]] sustav na kojem je temeljen klaster.
Proxmox VE od inačice 2.0 (iz 2012.g.) nudi visoko dostupni klaster<ref name=":1" /> (high availability) koji je baziran na [[Corosync]] sustavu.
Od PVE inačice 6.0 u upotrebi je inačica Corosync v.3.x, koja nije kompatibilna s ranijim inačicama PVE sustava. Individualna virtualna računala mogu se konfigurirati za visoku dostupnost, korištenjem ugrađenog ''ha-manager sustava''.<ref>{{cite web |title=PVE HA Manager Source repository |url=https://git.proxmox.com/?p=pve-ha-manager.git;a=summary |access-date=2020-10-19}}</ref><ref>{{cite web |title=Proxmox VE documentation: High Availability |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-ha-manager.html#_how_it_works |access-date=2020-10-19}}</ref> U slučaju kada poslužitelj ima samo jedno fizičko mrežno sučelje, ono će biti korišteno i za sve klasterske zadatke. Međutim moguće je koristiti i zasebno mrežno sučelje za klastersku mrežu. Dobra je praksa koristiti zasebnu klastersku mrežu (za ''corosync)'', koja upravlja komunikacijom klastera u Proxmox VE.
Vezano za rad u klasteru, ako Proxmox poslužitelj (čvor u klasteru) postane nedostupan, ili je u kvaru, zadano virtualno računalo može se automatski preseliti na drugi fizički poslužitelj u klasteru.<ref>{{cite web |title=High Availability Virtualization using Proxmox VE and Ceph |url=http://www.jaxlug.net/index.php/2014/07/16 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130000142/https://www.jaxlug.net/index.php/2014/07/16 |archive-date=30. studenoga 2020. |access-date=2017-12-15 |publisher=Jacksonville Linux Users' Group}}</ref>
Tijekom bilo koje migracije virtualnog računala s jednog fizičkog poslužitelja na drugi, standardno se koristi klasterska mreža, iako je to moguće i drugačije definirati kroz Web sučelje ili iz naredbenog retka.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#_guest_migration |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
Nadalje, FUSE-bazirani ''Proxmox Cluster filesystem'' (''pmxcfs''<ref>{{cite web |title=Proxmox Cluster filesystem |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Cluster_File_System_(pmxcfs) |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>) omogućuje konfiguraciju svakog fizičkog poslužitelja u klasteru upotrebom sustava ''Corosync'' te [[SQLite|SQlite]] sustava.<ref name="drilling" />
==== Redundantni klaster ====
Pošto je klasterska mreža jedan od najvažnijih dijelova u sustavu otpornom na greške ('''HA'''), treba biti svjestan činjenice da drugi mrežni promet potencijalno može poremetiti klastersku sinkronizaciju između poslužitelja. Stoga se preporuča upotreba zasebnog mrežnog sučelja (mrežne kartice) za klastersku mrežu. Kako bi i klasterska mreža bila redundantna, moguće je definirati i više njih. Dakle, moguće je koristiti čak dva (ili više) mrežnih sučelja samo za klastersku komunikaciju, koja se definira u takozvanim klasterskim prstenovima, upotrebom ''Redundant Ring Protocol''<ref>{{Citiranje weba |title=Separate Cluster Network - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Separate_Cluster_Network#Redundant_Ring_Protocol |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> protokola. Jedini preduvjet za potpuno redundantnu klastersku mrežu jest upotreba zasebnih mrežnih sučelja - po jedno za svaki prsten klastera.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#pvecm_redundancy |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> U takvom načinu rada samo jedno klastersko sučelje se koristi u radu, dok je drugo pasivno, sve dok prvo ne postane nedostupno (tzv. ''Active-Standby'' način rada).
==== Višestruki klasteri ====
Moguće je stvoriti i više klastera u istoj fizičkoj ili logičkoj mreži. U ovom slučaju, svaki klaster mora imati jedinstveno ime kako bi se izbjegli mogući sukobi u komunikacijskom stôgu klastera.<ref name=":1" /> Jedna od najavljenih novosti u budućim inačicama (prema službenom ''Roadmapu<ref>{{cite web |title=Roadmap |url=http://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap#Roadmap |access-date=2014-12-03 |publisher=Proxmox}}</ref>'' [''prosinac 2022'']) je i mogućnost migracije između više klastera.
==== Migracija virtualnih računala i/ili Linux kontejnera ====
Od 2012.g. u HA klasteru moguće je migrirati [[Virtualno računalo|virtualna računala]] s jednog fizičkog PVE poslužitelja na drugi.<ref>{{Cite web |title=Qemu/KVM Virtual Machines - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Qemu/KVM_Virtual_Machines#qm_migration}}</ref><ref>{{cite web |title=Introduction to Proxmox VE |url=http://linuxaria.com/article/introduction-to-proxmox-ve?lang=en |access-date=2014-12-03 |publisher=Linuxaria}}</ref>
Vezano za migraciju, PVE podržava sljedeće vrste migracija za virtualna računala i/ili Linux kontejnere:
* ''Offline''
* ''Online'' (uz određena ograničenja vezana za [[LXC]] kontejnere)
PVE podržava i migraciju virtualnih računala i/ili Linux kontejnera čak i s lokalnih sustava za pohranu (lokalnih fizičkom poslužitelju/hipervizoru) ili korištenjem mrežno dijeljenih sustava za pohranu (pr. ''NFS, iSCSI, SMB/CIFS, GlusterFS, CEPH, ...'').
Za migraciju virtualnih računala ili Linux kontejnera s jednog fizičkog računala na drugo, standardno se koristi klasterska mreža, iako je i to moguće drugačije konfigurirati, kako iz Web sučelja, tako i iz naredbenog retka.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#_guest_migration |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
==== Mapiranje resursa ====
Unutar klastera, kada koristite ili referencirate lokalne resurse (npr. hardversku adresu [[PCI]] uređaja), korištenje PCI adrese uređaja ili njegov ID, ponekad je problematično, kao u slučajevima:
* Kada koristite HA: drugi uređaj s istim ID-om ili stazom do uređaja može postojati na ciljnom čvoru (poslužitelju) u klasteru, a ako netko nije pažljiv pri dodjeljivanju takvih virtualnih računala HA grupama, mogao bi se koristiti pogrešan uređaj, uzrokujuči probleme u radu virtualnog računala.
* Promjena hardvera može promijeniti ID-ove i staze do [[PCI]] ili [[PCI Express|PCIe]] uređaja, tako da bi trebalo provjeriti sve dodijeljene uređaje i vidjeti jesu li staza do PCI/PCIe uređaja ili njegov ID još uvijek točni.
Da bi se to bolje riješilo, može se definirati mapiranje resursa na razini klastera, tako da resurs ima jedinstveni identifikator klastera - korisnički odabrani identifikator koji može odgovarati različitim uređajima na različitim poslužiteljima u klasteru. Uz to, HA neće pokrenuti virtualno računalo s pogrešnim uređajem, a promjene hardvera mogu se brzo detektirati, kako bi se izbjegli problemi u radu.
Koje sve resurse je moguće mapirati:
* PCI/PCI express uređaje (kartice).
* USB uređaje.
=== Klonovi i predlošci ===
PVE podržava klonove i predloške. ''Klonovi'' su identične kopije virtualnog računala ili Linux kontejnera, a predlošci (''Template'') mogu biti kreirani od postojećih virtualnih računala ili Linux kontejnera.<ref>{{cite web |title=Templates and clones |url=https://pve.proxmox.com/wiki/VM_Templates_and_Clones |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> Kasnije se predlošci mogu koristiti tako da se on njih naprave klonovi u nova virtualna računala ili Linux kontejnere.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
=== Linux kontejneri (appliances) ===
Proxmox VE dolazi s cijelim nizom (LXC) Linux kontejnera odnosno softverskih kontejnera (''appliances/templates'') koji se mogu dohvatiti s interneta, preko grafičkog sučelja.
Standardno su podržane dvije kategorije LXC Linux kontejnera:
* Klasični LXC kontejneri s minimalnom distribucijom Linuxa bez dodatnih softverskih paketa poput: '''''Alpine''''', '''''Alma''''', '''''Arch''''', '''''CentOS''''', '''''Debian''''', '''''Fedora''''', '''''Gentoo''''', '''''Rocky''''', '''''Ubuntu''''', ...
* Turnkey mikro LXC kontejneri s dodatnim servisima, prema principu: ''jedan kontejner - jedan servis''. Primjerice: '''''Turnkey+Ansible''''', '''''Turnkey+DokuWiki''''', '''''Turnkey+MySQL''''', ... Moguće ih je koristiti i preko: TurnKey Linux Virtual Appliance Library.<ref>{{cite web|date=24. veljače 2012.|title=Announcing TurnKey OpenVZ optimized builds (+ Proxmox VE channel)|url=http://www.turnkeylinux.org/blog/openvz-proxmox|access-date=20. srpnja 2015.|work=Alon Swartz}}</ref><ref>The Proxmox developers have released several virtual appliances, which are ready-made OpenVZ templates that can be downloaded directly from within the Proxmox web interface.</ref><ref>{{cite web|date=15. listopada 2013.|title=The next server operating system you buy will be a virtual machine|url=http://www.zdnet.com/article/the-next-server-operating-system-you-buy-will-be-a-virtual-machine/|access-date=20. srpnja 2015.|work=Ken Hess}}</ref>.
=== Izrada sigurnosnih kopija (data backup) ===
Proxmox VE ima ugrađen sustav za izradu [[Sigurnosna kopija|sigurnosnih kopija]]<ref>{{cite web |title=Backup and Restore |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Backup_and_Restore |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> (engl. backup), ''vzdump'', koji omogućuje i [[Sažimanje podataka|komprimiranje podataka]] (data compression) i izvršavanje u pozadini, u tzv. "snapshot" načinu rada.<ref>{{cite web |date=23. rujna 2017. |title=How to backup a Virtual Machine on Proxmox VE |url=https://manjaro.site/backup-virtual-machine-proxmox-ve/ |access-date=4. listopada 2021. |website=Manjaro Linux Tutorial and Guide site}}</ref> Od 2020. godine dostupan je i napredni sustav naziva [[Proxmox Backup Server]] (''PBS''),<ref name=":8" /> koji nudi [[Deduplikacija|deduplikaciju]], komprimiranje, kriptiranje i [[Autentifikacija|autentifikaciju]] te inkrementalni backup.<ref>{{cite web |title=Introduction |url=https://pbs.proxmox.com/docs/introduction.html |access-date=10. kolovoza 2021. |website=Proxmox Backup Documentation |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
'''[[Proxmox Backup Server]]''' ('''''PBS''''') je samostalan operativni sustav, koji je potrebno instalirati na zaseban poslužitelj (ili više njih) koji će se koristiti kao mrežni sustav za pohranu sigurnosnih kopija virtualnih računala i Linux kontejnera. Podrška za njega je s druge strane već integrirana unutar '''''Proxmox VE''''' sustava, pa ga je potrebno samo aktivirati i konfigurirati.
Važno je razumjeti da se izrada sigurnosnih kopija (''backupa'') može raditi samo na sustave za pohranu koji su naznačeni za tu namjenu, a to mogu biti:<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Introduction |url=https://pbs.proxmox.com/docs/introduction.html |access-date=10. kolovoza 2021. |website=Proxmox Backup Documentation |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
* ''Lokalni diskovi.''
* ''[[Network File System|NFS]].''
* ''SMB/CIFS.''
* ''GlusterFS.''
* ''[[iSCSI]].''
* ''[[Ceph|Ceph RBD]].''
* [[Ceph]]FS.
* ''[[Proxmox Backup Server]].''
Nadalje, postoji nekoliko vrsta izrada sigurnosnih kopija (backupa):
* Zakazani na razini klastera, u točno određeno vrijeme (pr. svakog dana u određeno vrijeme i sl.), za točno označena virtualna računala ili Linux kontejnere, na točno određeni sustav za pohranu (lokalni ili mrežni).
* Ručno pokrenuti, za željena virtualna računala ili Linux kontejnere.
Postoji i nekoliko načina rada sustava za izradu sigurnosnih kopija:
* '''Stop''' mode – osigurava visoku konzistenciju, uključuje zaustavljanje virtualnog računala/Linux kontejnera, izradu sigurnosne kopije i kada je gotovo, ponovnog pokretanja.
* '''Suspend''' mode – daje nižu konzisteniju, uključuje pauziranje virtualnog računala/Linux kontejnera, te aktivaciju snapshot moda i izradu sigurnosne kopije, a kada je gotovo, ponovnog pokretanja (iz pauziranog načina rada).
* '''Snapshot''' mode – daje najvišu dostupnost sustava uz nižu konzistenciju jer uključuje ''snapshot'' (snimku stanja u vremenu) virtualnog računala/Linux kontejnera. Zatim izradu sigurnosne kopije (live) bez zaustavljanja virtualnog računala ili Linux kontejnera (upotreba tzv. QEMU guest agenta unutar virtualnog računala je visoko preporučena).
*
=== Izrada snimke stanja u vremenu (snapshot) ===
PVE također podržava stvaranje snimke stanja virtualnog računala ili Linux kontejnera u datom trenutku (vremenu<ref>{{cite web |title=Live snapshots |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Live_Snapshots |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>). Ova značajka se zove snapshot. Možete stvoriti i mnoge snimke stanja; na primjer prije ažuriranja virtualnog računala/kontejnera, i vratiti se na bilo koju od njih.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
Napomena: snimka stanja u vremenu nije sigurnosna kopija!
=== Uvoz (''guest import'') virtualnih računala ===
Proxmox VE podržava uvoz (import) sljedećih vrsta virtualnih računala:
Iz grafičkog sučelja (GUI), s podržanih sustava za pohranu (''direktorij'', ''BTRFS'', ''NFS'', ''SMB/CIFS'', ''GlusterFS'' i ''CephFS'')<ref>{{Citiranje weba|title=Roadmap - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap|access-date=2024-12-12|website=pve.proxmox.com}}</ref>:
* <code>.ovf</code>- Open Virtualization Format ('''OVF''').
* <code>.ova</code> - Open Virtualization Appliances ('''OVA''').
* Direktno s '''''VMware ESXi''''' poslužitelja (dodanog kao vanjski "''Storage''" sustav).
Iz naredbenog retka iz sljedećih formata:
* <code>.raw</code> – sirovi (raw) format (koriste ga: [[OpenStack]], '''''Red Ha'''''t '''''Virtualization''''' i '''''Oracle Virtualization''''' te druge platforme za virtualizaciju bazirane na Linuxu).
* <code>.qcow2</code>- [[QCOW2]] format (koriste ga: [[OpenStack]], '''''Red Ha'''''t '''''Virtualization''''' i '''''Oracle Virtualization''''' te druge platforme za virtualizaciju bazirane na Linuxu).
* <code>.vmdk</code> - format [[VMware]] platforme za virtualizaciju.
* Indirektno - konverzijom s dostupnim alatom <code>qemu-img convert</code> <ref>{{Citiranje weba|title=14.12. Supported qemu-img Formats {{!}} Red Hat Product Documentation|url=https://docs.redhat.com/en/documentation/red_hat_enterprise_linux/7/html/virtualization_deployment_and_administration_guide/sect-using_qemu_img-supported_qemu_img_formats|access-date=2024-12-12|website=docs.redhat.com}}</ref>:
** <code>.vdi</code> - VDI – [[VirtualBox]] format.
** <code>.vhd</code> i <code>.vhdx</code> – [[Hyper-V]] formati.
** ...
=== Integrirani vatrozid (Firewall) ===
PVE ima integrirani vatrozid u tri razine:<ref name=":7">{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Firewall |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Firewall |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>
* Na razini klastera.
* Na razini fizičkog PVE poslužitelja (hosta/hipervizora).
* Na razini virtualnog računala/kontejnera (gosta).
=== Administracija temeljena na ulogama ===
Na Proxmox VE moguće je definirati granularni pristup za sve objekte kao što su:
* Čvorovi u klasteru (fizički poslužitelji) i sistemske postavke.
* Virtualna računala i linux kontejneri.
* Sustavi za pohranu i drugo.
Korištenjem metode upravljanja korisnicima i dopuštenjima na temelju uloga. To omogućuje definiranje privilegija i pomaže nam da kontroliramo pristup objektima sustava. Ovaj koncept radi tako da svaka dozvola navodi subjekt (korisnika ili korisničku grupu) te ulogu odnosno skup privilegija za željene objekte.<ref name=":11">{{Citiranje weba |title=User Management - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/User_Management |access-date=2022-12-12 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
==== Područja provjere autentičnosti ====
Proxmox VE podržava višestruke izvore autentifikacije kao što su:<ref name=":11" />
* ''Microsoft Active Directory''
* ''LDAP'' poslužitelj
* Linux ''PAM'' standardna autentifikacija
** Već postojeći (ugrađeni) Proxmox VE poslužitelj za autentifikaciju
* ''OpenID Connect''.
Nadalje, PVE podržava i dvofaktorsku provjeru autentičnosti.
=== Vanjski poslužitelji za prikupljanje metrike ===
U Proxmox VE moguće je definirati vanjske poslužitelje za metriku<ref>{{Citiranje weba |title=External Metric Server - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/External_Metric_Server |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> koji će povremeno primati različite statistike o fizičkim poslužiteljima, virtualnim računalima ili Linux kontejnerima, sustavima za pohranu i slično. Trenutno (v.8.1.) podržani poslužitelji za metriku su:
* Graphite
* InfluxDB
=== Notifikacijski sustav ===
Proxmox VE ima integriran sustav za slanje obavijesti u slučaju značajnih događaja u sustavu.
Postoji niz različitih događaja koje je moguće definirati prema željenim kriterijima te definirati odredište na koje se obavijest potom treba poslati.<ref>{{Citiranje weba |title=Notifications |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-notifications.html |access-date=2024-03-21 |website=pve.proxmox.com}}</ref>
Moguće je koristiti nekoliko odredišta za slanje ovako definiranih važnih obavijesti. Trenutno su to:
* '''''Sendmail.'''''
* '''''SMTP''''' (''izravno slanje na SMTP poslužitelj'').
* '''Gotify'''.
==== Webhook odredišta za sustav obavijesti ====
Novi sustav za obavijesti omogućuje mehanizam putem kojeg pojedini događaji na sustavu mogu pokrenuti slanje informacija prema udaljenim sustavima za praćenje. Pri tome se zaglavlja i tijelo zahtjeva mogu prilagoditi i mogu sadržavati metapodatke obavijesti. To omogućuje slanje obavijesti bilo kojem odredištu koje podržava '''''webhooks'''''. ''Webhooks'' je mehanizam koji omogućuje slanje informacija u stvarnom vremenu prema drugim aplikacijama putem HTTP zahtjeva.
== Poznata ograničenja ==
U Proxmox VE 8.3. (studeni 2024.) poznata su određena ograničenja:<ref name=":7" />
* Svaki pojedini fizički poslužitelj može imati maksimalno RAM memorije: 128 TB<ref name=":10">{{cite web |title=Proxmox VE comparison |url=https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve/comparison |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> {64 PB}.<ref>https://www.kernel.org/doc/Documentation/x86/x86_64/mm.txt
Kernel dokumentacija (sustav virtualne memorije).</ref>
* Svaki pojedini fizički poslužitelj može imati maksimalno CPU jezgi: 8.192 logičkih CPU jezgri<ref name=":10" />
* Broj fizičkih poslužitelja u high availability klasteru: 32+ (''službeno, iako su mogući i veći klasteri)'',<ref name=":0" />.<ref name=":1" />
* Maksimalan broj ''Bridge sučelja'' po fizičkom poslužitelju: 4.094<ref name=":2">{{cite web |title=Network config |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Network_Configuration |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref>
** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koriste: [[VLAN]]ovi: 4.094<ref name=":2" />
** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koriste: [[VxLAN]]ovi (pomoću [[SDN]]): 16.777.216<ref name=":3">{{cite web |title=Software Defined Network |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Software_Defined_Network |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref>
** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koristi: [[QinQ]] (pomoću [[SDN]]): 16.777.216<ref name=":3" />
== Povezani članci ==
* [[Virtualizacija]]
** [[Hipervizor]]
** [[QEMU]]
** [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]]
* [[Open vSwitch]]
* [[OpenStack]]
* [[Proxmox Backup Server]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve Službena stranica]
* [http://pve.proxmox.com/wiki/Main_Page Projekt wiki]
* [https://pve.proxmox.com/wiki/Category:HOWTO Projekt HOWTOs]
* [https://forum.proxmox.com/ Projekt Forum]
* [https://bugzilla.proxmox.com/ Projekt Bug Tracker]
* [https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap Projekt Roadmap] – popis značajki, ispravki i novosti prema inačicama ''Proxmox VE''
* [https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_VE_API Projekt API] - opis APIja.
* [https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html Proxmox VE Admin guide] - administratorski vodič (upute za korištenje i rad).
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Računalni programi]]
[[Kategorija:Operacijski sustavi]]
qoedo1voultpz93maqju8d3heveedca
Kraljevska danska mornarica
0
733902
7088128
6709480
2024-12-14T01:29:15Z
Croxyz
205325
7088128
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir vojna postrojba|naziv=Kraljevska danska mornarica|osnovana datum=10. kolovoza 1510.|država=Kraljevina Danska|veličina=3400 pripadnika + 200 vojnih obveznika
16 brodova, 28 plovila i 30 čamaca|trenutačni zapovjednik=Kontraadmiral Torben Mikkelsen|vrsta=Ratna mornarica|grana=Mornarica|slika=[[Datoteka:Emblem of the Royal Danish Navy.svg|150px|Emblem of the Royal Danish Navy]]}}
'''Danska kraljevska mornarica''' pomorski je ogranak [[Danska|danskih]] obrambenih snaga. Odgovorna je za obranu i održavanje [[Suverenitet|suvereniteta]] danskih [[Teritorijalno more|teritorijalnih voda]], uključujući [[Farski otoci|Farske otoke]] i [[Grenland]]. Ostale zadaće jesu nadzor, potraga i spašavanje, [[Ledolomac|razbijanje leda]], uklanjanje i prevencija izlijevanja [[nafta|nafte]] kao i sudjelovanje u međunarodnim snagama.
U razdoblju od 1509. do 1814. godine, kada je Danska bila u uniji s [[Norveška|Norveškom]], danska mornarica bila je dio dansko-norveške mornarice. Sve do 1801. i ponovno do 1807. mornarica je imala velik strateški utjecaj na europskom prostoru, no od tada su njezina veličina i utjecaj drastično opali promjenom vladine politike. Mornarica je sada opremljena nizom velikih najsuvremenijih brodova naručenih od kraja [[Hladni rat|Hladnog rata]]. To se može objasniti njezinim strateškim položajem članice [[NATO]]-a koja kontrolira pristup [[Baltičko more|Baltičkom moru]].
Brodovi Danske mornarice nose [[Dodatak:Popis brodskih prefiksa|prefiks broda]] '''KDM''' (''Kongelige Danske Marine''). Danska je jedna od nekoliko država članica NATO-a čije mornarice nemaju podmornice.
U kasnim [[1980-ih|1980-ima]] zapovjedništvo mornarice nalazilo se u [[Aarhus]]u. Imalo je zadaću obučavanja, održavanja i pripreme mornarice za rat. U ratu bi zapovjednik Kraljevske danske mornarice preuzeo dužnost "zastavnog časnika Danske (FOD)" pod zapovjedništvom [[Allied Naval Forces Baltic Approaches|Savezničkih mornaričkih snaga Baltičkih prilaza]] (NAVBALTAP), kojima su naizmjenično zapovijedali danski ili njemački [[viceadmiral]]. Međutim, danski brodovi i jedinice bazirane na [[Grenland|Grenlandu]] i [[Farski otoci|Farskim otocima]] potpali bi pod zapovjedništvo NATO-ovog zapovjedništva za istočnoatlantsko područje (EASTLANT).
Od 2018. godine mornarički stožer (na danskom ''Marinestaben'' ) na čelu s kontraadmiralom, admiralom danske flote, izravno je odgovoran danskom zapovjedništvu obrane. Od 2014. godine nalazi se u zračnoj bazi Karup.
Danas se flota sastoji od tri eskadrile :
;1. eskadrila: Administrativno smještena u mornaričkoj bazi Frederikshavn, bavi se svim zadaćama vezanim uz [[Arktički ocean]], kao što su pomorska obrana i [[suverenitet]] [[Grenland|grenlandskih]] i [[Farski otoci|farskih]] [[Teritorijalno more|teritorijalnih voda]], nadzor, potraga i spašavanje te oporavak i prevencija izlijevanja nafte.
;2. eskadrila: Administrativno smještena u mornaričkoj bazi Korsør, specijalizirana je za vanjske poslove. Provodi vježbe za sudjelovanje u različitim međunarodnim zadaćama, kao što su pružanje zaštitnih snaga, [[Upravljanje u kriznim situacijama|operacije pomoći u katastrofama]] i operacije evakuacije neborbenih snaga. Osigurava postrojbe za međunarodne stalne pomorske skupine, kao i potporu raznim pomorskim operacijama.
; 3. eskadrila: Administrativno smještena u mornaričkoj bazi Frederikshavn, bavi se svim zadaćama u vezi s domaćim poslovima kao što su pomorska obrana i [[suverenitet]] [[Danska|Danske]], [[Teritorijalno more|teritorijalne vode]], nadzor, potraga i spašavanje, [[Ledolomac|razbijanje]] leda i uklanjanje i prevencija izlijevanja nafte.
Danska mornarica posjeduje:
* 12 većih plovila ([[Istisnina|deplasmana]] većeg od 1500 tona)
* 4 plovila srednje veličine (deplasmana između 500 i 1500 tona)
* 38 malih plovila (deplasmana manjeg od 500 tona)
Mnoga su plovila novijeg datuma (klasa ''Absalon'' od 2004. do 2005., klasa ''Thetis'' od 1991. do 1994. i klasa ''Flyvefisken'' od 1986. do 1995.) ili se zamjenjuju: korvete klase ''Niels Juel'' (1978. – 1980.) zamijenjene s tri nove fregate [[Fregata klase Iver Huitfeldt|klase Iver Huitfeldt]; klasa ''Barsø'' (1969. – 1973.) zamijenjena je sa 6 malih ophodnih brodova klase ''Diana''. Konačno su sva tri plovila klase ''Agdlek'' (1973. – 1979.) zamijenjena novim plovilima [[Ophodni brod klase Knud Rasmussen|klase Knud Rasmussen]].
Danska kraljevska mornarica i [[Marine|njemačka mornarica]] surađuju u projektu Ark. Sporazumom je Ark postao odgovoran za strateški pomorski prijevoz danskih i njemačkih oružanih snaga u kojem su tri [[Ro-Ro brod|broda za teret]] i postrojbe spremna za raspoređivanje. Nadalje, ti su brodovi dostupni za upotrebu drugim europskim zemljama članicama NATO-a.<ref>[https://web.archive.org/web/20140219125308/http://forsvaret.dk/SOK/eng/International/ARK/Hist/Pages/default.aspx The ARK project], arhivirana inačica stranice forsvaret.dk</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Oružane snage Danske]]
[[Kategorija:Ratna mornarica po državama]]
[[Kategorija:Kraljevska danska mornarica| ]]
qv1o0is9cthia55nk345zrj7mdqr163
Danska obrana
0
734026
7088066
6898805
2024-12-14T01:02:19Z
Croxyz
205325
7088066
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir vojna postrojba|naziv=Danska obrana|osnovana datum=[[1949.]]|sjedište=Mornarička baza Holmen, [[Kopenhagen]], Danska|država=Kraljevina Danska|veličina=48 700 vojnika i 5 274 civila (2017.)|slika= |grana=Kraljevska danska vojska
[[Kraljevska danska mornarica]]
[[Kraljevske danske zračne snage]]
Dansko domobranstvo}}
'''Danska obrana''' jesu ujedinjene [[Vojska|oružane snage]] [[Danska|Kraljevine Danske]] zadužene za obranu Danske i njenih konstitutivnih, samoupravnih jedinica [[Grenland|Grenlanda]] i [[Farski otoci|Farskih otoka]]. Danska obrana također promiče šire interese Danske, podržava međunarodne mirovne napore i pruža [[Humanitarna pomoć|humanitarnu pomoć]].<ref name="Mission">{{Citiranje weba|last=Defence Command Denmark|date=23 May 2016|title=Mission and Objectives|url=https://www2.forsvaret.dk/eng/About/mission/Pages/Mission.aspx|access-date=14 May 2018|website=Forsvaret.dk|archive-date=14. kolovoza 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200814045204/https://www2.forsvaret.dk/eng/About/mission/Pages/Mission.aspx|url-status=dead}}</ref>
Od stvaranja stalne vojske 1510. godine, oružane snage sudjelovale su u mnogim ratovima, od kojih je većina uključivala [[Švedska|Švedsku]], ali i [[Velesila|velike svjetske sile]]. Sukobi su uključivali [[Tridesetogodišnji rat]], [[Veliki sjeverni rat]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonske ratove]].
== Svrha i zadaće ==
Svrha i zadaće Danske obrane definirane su danskim zakonom 122 iz 2001. godine.
Osnovna je svrha Danske obrane spriječiti sukobe i ratove, očuvati [[suverenitet]] Danske, osigurati kontinuirano postojanje i cjelovitost neovisne Kraljevine Danske i pospješiti miran razvoj u svijetu s obzirom na ljudska prava.
Osnovne su zadaće sudjelovanje u [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u skladu sa strategijom saveza, otkrivanje i suzbijanje svakog kršenja suvereniteta danskog teritorija (uključujući Grenland i Farske otoke), obrambena suradnja s nečlanicama NATO-a, posebice zemljama [[Srednja Europa|srednje]] i istočne Europe, međunarodne misije u području prevencije sukoba, kontrole kriza, humanitarne misije, misije stvaranja mira, misije održavanja mira.
== Proračun za obranu ==
Godine 2006. danski vojni proračun bio je peti najveći pojedinačni dio ukupnog proračuna danske vlade, znatno manji od proračuna Ministarstva socijalnih pitanja (≈110 milijardi [[Danska kruna|DKK]]), Ministarstva zapošljavanja (≈67 milijardi DKK), Ministarstva unutarnjih poslova i zdravstva (≈66 milijardi DKK) i Ministarstva obrazovanja (≈30 milijardi DKK) i samo malo veći od onog Ministarstva znanosti, tehnologije i inovacija (≈14 milijardi DKK).
Otprilike 95 % obrambenog proračuna ide na upravljanje danskom vojskom, uključujući domobranstvo. Ovisno o godini, 50 – 53 % otpada na plaćanje osoblju, otprilike 14 – 21 % na materijalne troškove, 2 – 8 % na veće brodove, građevinske projekte ili infrastrukturu i oko 24 – 27 % na ostale stavke, uključujući kupnju robe, iznajmljivanje, održavanje i usluge.
Budući da Danska ima malu i visoko specijaliziranu vojnu industriju, velika većina opreme danske obrane uvozi se iz NATO-a i [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|last=Jens Ringsmose|date=November 2007|title=Danmarks NATO omdømme|url=http://cms.polsci.ku.dk/pdf/dk_nato_omdoemme.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141023141751/http://cms.polsci.ku.dk/pdf/dk_nato_omdoemme.pdf|archive-date=2014-10-23|website=cms.polsci.ku.dk|publisher=Dansk Institut for Militære Studier}}</ref>
'''Danski obrambeni izdaci od 2010. godine'''<ref name="Danish Agency for Governmental Management">("''[http://www.oes.dk/ Økonomi-styrelsen]''") ([http://www.oes-cs.dk/bevillingslove/ Finance law 1996 to 2006], Danish Agency for Governmental Management)</ref><ref name="Danmarks Statistik">1976–1989, Danmarks Statistik</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|author-link=Ministry of Defence (Denmark)|date=8 May 2018|title=Defence Economy|url=http://www.fmn.dk/videnom/Pages/ministeromraadetsoekonomi.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171028232520/http://www.fmn.dk/videnom/Pages/ministeromraadetsoekonomi.aspx|archive-date=28 October 2017|access-date=13 May 2018|website=fmn.dk|language=da}}</ref>
{| class="wikitable"
! rowspan="2" |
! colspan="10" | 2010-e
! colspan="4" | 2020-e
|-
! 10
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! 22
! 23
|-
| align="center" | '''Ukupni proračun, milijarde Kr.'''
| 25.33
| 24.26
| 25.62
| 23.72
| 25.02
| 22.633
| 24.190
| 25.165
| 20.938
| 23.516
| 25.325
| 26.383
|
|
|}
== Grane ==
[[Datoteka:Combined Resolve III 141103-A-SG416-011.jpg|mini|Danski vojnik na vježbi 2014. godine]]
=== Kraljevska danska vojska ===
Danska kraljevska vojska sastoji se od 2 brigade, organizirane u 3 pukovnije, i više centara za potporu, kojima zapovijeda Stožer kopnene vojske. Vojska je mješavina mehaniziranog pješaštva i oklopne konjice s ograničenim sposobnostima u oklopnom ratovanju.
=== Kraljevska danska mornarica ===
[[Kraljevska danska mornarica]] sastoji se od [[fregata]], [[Ophodni brod|ophodnih brodova]], [[Minolovac|brodova za protuminske mjere]] i drugih raznih brodova, od kojih su mnogi opremljeni modularnim sustavom StanFlex. Glavna odgovornost mornarice je pomorska obrana i održavanje [[Suverenitet|suvereniteta]] nad [[Danska|danskim]], [[Grenland|grenlandskim]] i [[Farski otoci|farskim]] [[Teritorijalno more|teritorijalnim vodama]].
=== Kraljevske danske zračne snage ===
[[Kraljevske danske zračne snage]] uključuje zrakoplove i helikoptere.
=== Dansko domobranstvo ===
Domobranstvo je dobrovoljna služba odgovorna za obranu zemlje, ali od 2008. podržava i vojsku, u [[Afganistan|Afganistanu]] i [[Kosovo|na Kosovu]].
== Operacije ==
<gallery>
Datoteka:Current Danish Deployments.png|Crvena boja: nacionalna, svijetloplava: UN, tamnoplava: NATO, zelena: koalicije
</gallery>
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Oružane snage Danske]]
dbadi6n5ibklxoykby4pp0kbrv55kiz
Ophodni brod klase Thetis
0
734055
7088065
6709485
2024-12-14T01:02:10Z
Croxyz
205325
7088065
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir klasa brodova|naziv klase=Ophodni brod klase Thetis|Graditelji=Svendborg Skibsværft|Razdoblje u službi=od 1991.|Ukupno planirano brodova=4|Ukupno aktivno brodova=4|Operateri=Kraljevska danska mornarica|istisnina=3500 tona|dužina broda=112,3 m|širina broda=14,4 m|gaz=6 m|visina=37 m|pogon=3 × MAN B&W Diesel 12v28/32A-D na 2.940 kW (3.943 KS), jednoosovinski
1 × Brunvoll azimutni propeler (800 kW)
1 × električni Brunvoll pramčani propeler (600 kW)|brzina=21,8 [[čvor]]ova (40,4 km/h)|doplov=8700 [[nautička milja|nmi]] (16.112 km) pri 15 čvorova (28 km/h)|izdržljivost=60 dana|posada=47-60|naoružanje=1 × 76 mm OTO Melara Super Rapid DP top
2 × 12,7 mm teške strojnice
2 × 7,62 mm lake strojnice|zrakoplovi=1 x Sikorsky MH-60R helikopter|radari=1 × Terma Scanter Mil 009 navigacijski radar
1 × Furuno FR-1505 DA radar za površinsko pretraživanje
1 × Terma SCANTER 4103 radar za pretraživanje zraka i površine
1 × SaabTech Vectronics 9LV 200 Mk 3 sustav za upravljanje vatrom
1 × SaabTech CTS-36 sonar za montažu na trup
Termovizijska kamera FLIR Systems AN/AAQ-22 SAFIRE|slika broda=[[Datoteka:F357 Thetis 6018.JPG|300px|F357 Thetis 6018]]}}
'''Oceanski ophodni brodovi klase ''Thetis''''' ili oceanske ophodne [[Fregata|fregate]],<ref name="naval-technology">{{Citiranje weba|title=Thetis Class, Denmark|url=http://www.naval-technology.com/projects/thetis/|access-date=17 November 2014|publisher=naval-technology.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ocean Patrol Vessels, THETIS-class|url=http://forsvaret.dk/SOK/eng/About/Ships/Pages/05Inspektionsskibe.aspx|url-status=bot: unknown|website=forsvaret.dk|access-date=6. siječnja 2023.|archive-date=7. lipnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110607045928/http://forsvaret.dk/SOK/eng/About/Ships/Pages/05Inspektionsskibe.aspx}}</ref> također zvani '''Stanflex 3000''', klasa su velikih [[Ophodni brod|ophodnih brodova]] izgrađenih za [[Kraljevska danska mornarica|Kraljevsku dansku mornaricu]]. Klasa ima četiri broda, a svi su izgrađeni i pušteni u pogon ranih [[1990-ih]]. Zadaće brodova su uglavnom održavanje suvereniteta, potraga i spašavanje, inspekcija ribarskih područja i potpora lokalnim (uglavnom grenlandskim) vlastima. Operativna područja obično su [[Grenland]] i [[Farski otoci]], ali brodovi također rade u blizini [[Island|Islanda]] u tranzitu između Grenlanda i Farskih otoka, te u blizini Danske.
== Dizajn ==
Svaki brod ima trupove ojačane dvostrukom oblogom tako da brodovi mogu probiti 80 centimetara čvrstog leda. Dizajn Thetisa prošao je kroz promjene, prvo kako bi sudjelovao u projektu CANUMAS, a poslije kako bi postao vodeći brod flote; ta je uloga završila u rujnu 2007. godine. Thetis je opremljen sustavom Terma C-Flex Combat Management. Danska mornarica je naknadno opremila plovila s 12,7-millimetarskom teškom [[Strojnica|strojnicom]], lanserima [[Stinger]] i sustavima za lansiranje mamaca. Brodovi mogu nositi i koristiti više modula [[StanFlex]].
U najčešćim ulogama (oceanska ophodnja), standardna osnovna posada je 47 ljudi i 16 [[Vojni rok|ročnika]]. U ulozi zapovjednog broda ili u teškim ratnim ulogama osnovna posada proširena je na 60 ljudi, uz 4 člana za [[helikopter]] i jedan ili dva doktora. Na raspolaganju je smještaj za ukupno 101 osobu.
== Popis brodova ==
{| class="wikitable"
!Ime
! Zastavica broj
! [[Brodogradilište]]
! Položen
! Porinut
! U službi
|-
|Thetis
| F357
| Svendborg Skibsværft
| 10. listopada 1988.
| 14. srpnja 1989.
| 1. srpnja 1991.
|-
|Triton
| F358
| Svendborg Skibsværft
| 27. lipnja 1989.
| 16. ožujka 1990.
| 2. prosinca 1991.
|-
|Vædderen
| F359
| Svendborg Skibsværft
| 19. ožujka 1990.
| 21. prosinca 1990.
| 9. lipnja 1992.
|-
|Hvidbjørnen
| F360
| Svendborg Skibsværft
| 2. siječnja 1991.
| 11. listopada 1991.
| 30. studenoga 1992.
|}
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Danske klase ratnih brodova|Thetis]]
[[Kategorija:Klase ophodnih brodova]]
[[Kategorija:Kraljevska danska mornarica]]
06e2vx4n3l7gf21gyk90ez8qlbq7ejk
Tunel Karavanke
0
735075
7087832
6774885
2024-12-13T16:08:57Z
Argo Navis
852
−[[Kategorija:Austrijsko-slovenska granica]]; ±[[Kategorija:Granični prijelazi]]→[[Kategorija:Austrijsko-slovenski granični prijelazi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087832
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir tunel
| Ime = Tunel Karavanke
| Alternativno ime = Karawankentunnel/Predor Karavanke
| Slika = Karawankentunnel_Südportal%2BNordportal.png
| Opis slike =
| Koordinate = {{Coord|46|31|09|N|14|01|22|E|display=inline,title|region:AT-2_type:landmark_source:dewiki}}
| pushpin_map = Austrija
| Mjesto = {{DZ|SLO}} Hrušica, Slovenija - {{DZ|AUT}} Sankt Jakob im Rosental, Austrija
| država = {{plainlist|
* {{DZ+X|SLO}}
* {{DZ+X|AUT}}}}
| Vrijeme gradnje = [[1986.]]<ref name=hot/>
| Otvorenje = [[1991.]]<ref name=hot/>
| Saniranje =
| Zatvaranje =
| Uprava nad tunelom= ''Autobahnen- und Schnellstraßen- Finanzierungs- Aktiengesellschaft (ASFiNAG)''
| Konstrukcija =
| Namjena = cestovni [[tunel]]
| Tunelarina =
| Projektant =
| Suradnici =
| Graditelj =
| Podizvođači =
| Ukupna dužina =
| Visina tunela =
| Širina tunela =
| Najveći raspon =
}}
'''Tunel Karavanke''' ([[Njemački jezik|njem.]]: ''Karawankentunnel'', [[Slovenski jezik|slo.]]: ''Predor Karavanke'') je [[Cesta|cestovni]] [[tunel]] u [[Karavanke|Karavankama]], između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Austrija|Austrije]].
== Povijest i karakteristike ==
Tunel je probijen kroz [[Karavanke]] od [[Slovenija|slovenskog]] sela Hrušica ([[Jesenice (Slovenija)|općina Jesenice]]) do [[Austrija|austrijskog]] sela Sankt Jakob im Rosental ([[Koruška (austrijska savezna država)|Koruška]]) u razdoblju od [[1986.]] do [[1991.]] godine.<ref name="hot" /> Dug je 7864 [[Metar|metara]] (od čega slovenski dio iznosi 3450 m.), a širok je 7,5 m.<ref name="hot">{{cite web|title=''Predor Karavanke in MPP Karavanke''|url=https://www.dars.si/Dokumenti/O_avtocestah/Nacionalni_program_izgradnje_avtocest/O_avtocestah/Obstojece_AC_in_HC/A2_Karavanke_-_Obrezje_134.aspx|archive-url=https://web.archive.org/web/20140701144229/http://www.dars.si/Dokumenti/O_avtocestah/Nacionalni_program_izgradnje_avtocest/O_avtocestah/Obstojece_AC_in_HC/A2_Karavanke_-_Obrezje_134.aspx|archive-date=1. srpnja 2014.|accessdate=14. svibnja 2014|publisher=DARS|language=slovenski|dead-url=yes}}</ref> Tunel povezuje [[Austrija|austrijski]] autoput [[Karawanken Autobahn|A11]] sa [[Slovenija|slovenskim]] [[Autocesta A2|A2]] odnosno [[Ljubljana|Ljubljanu]] sa [[Villach|Villachom]] i [[Tauern Autobahn|Tauernautobahnom]], pa na taj način [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnu Europu]] sa [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Zapadna Europa|Zapadnom Europom]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Karawanks Tunnel (motorway)}}
* [https://www.dars.si/Dokumenti/O_avtocestah/Nacionalni_program_izgradnje_avtocest/O_avtocestah/Obstojece_AC_in_HC/A2_Karavanke_-_Obrezje_134.aspx ''Predor Karavanke''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701144229/http://www.dars.si/Dokumenti/O_avtocestah/Nacionalni_program_izgradnje_avtocest/O_avtocestah/Obstojece_AC_in_HC/A2_Karavanke_-_Obrezje_134.aspx|date=1. srpnja 2014.}} {{sl icon}}
[[Kategorija:Cestovni tuneli]]
[[Kategorija:Austrijsko-slovenski granični prijelazi]]
[[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Sloveniji]]
[[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Austriji]]
bashequ0lbd7p8kt036kntz2pcdqfft
Kup Krešimira Ćosića 2022./23.
0
739051
7087869
6977327
2024-12-13T17:33:22Z
Labud222
324086
Samo pravopisni ispravak
7087869
wikitext
text/x-wiki
'''[[Kup Krešimira Ćosića|Kup Krešimira Ćosića]] za 2022./23.''' je trideset i drugo izdanje ovog natjecanja za hrvatske košarkaške klubove. Natjecanje je drugi put zaredom i deveti put ukupno osvojila ''[[KK Cibona|"Cibona"]]'' iz [[Zagreb]]a.<ref name=""> [https://sportnet.hr/vijesti/574896/kosarka-kup/cibona-do-devetog-trofeja-u-kupu-cedevita-junior-skoro-bez-sanse/ sportnet.hr, ''Cibona do devetog trofeja u Kupu, Cedevita Junior skoro bez šanse''], objavljeno 18. veljače 2023., pristupljeno 12. ožujka 2023. </ref>
<ref name="hks_finale"> [https://www.hks-cbf.hr/kup-kresimir-cosic/2023/cibona-obranila-naslov-pobjednika-supersport-kupa-kresimir-cosic-borna-kapusta-mvp/ hks-cbf.hr, ''Cibona obranila naslov pobjednika SuperSport kupa Krešimir Ćosić, Borna Kapusta MVP''], objavljeno 18. veljače 2023., pristupljeno 12. ožujka 2023. </ref> <br>
Od četvrtzavršnice kup je nosio sponzorski naziv '''''SuperSport kup Krešimir Ćosić'''''.<ref name="hks_SuperSport"> [https://www.hks-cbf.hr/kup-kresimir-cosic/2023/izvuceni-parovi-cetvrtzavrsnice-supersport-kupa-kresimir-cosic-uz-predstavljanje-naslovnog-sponzora-kupa/ hks-cbf.hr, ''Izvučeni parovi četvrtzavršnice Supersport kupa Krešimir Ćosić uz predstavljanje naslovnog sponzora Kupa''], objavljeno 24. siječnja 2023., pristupljeno 12. ožujka 2023. </ref>
== Sustav natjecanja ==
U natjecanju sudjeluje 16 klubova koji igraju jednostrukim kup-sustavom. Prvi put nakon sezone 2019./20. završnica kupa je igrana kao ''"Final eight"'' turnir, a domaćin je bila dvorana [[Košarkaški centar Dražen Petrović|''KC "Dražen Petrović"]]'' u [[Zagreb]]u.<ref name="hks_F8_organizacija"> [https://www.hks-cbf.hr/kup-kresimir-cosic/2023/organizacija-zavrsnog-turnira-kupa-kresimir-cosic-dodijeljena-kosarkaskom-savezu-zagreba/ hks-cbf.hr, ''Organizacija Završnog turnira Kupa Krešimir Ćosić dodijeljena Košarkaškom savezu Zagreba!''], objavljeno 16. siječnja 2023., pristupljeno 12. ožujka 2023. </ref>
== Sudionici ==
U natjecanju je sudjelovalo 16 klubova - 12 sudionika ''[[Prva hrvatska košarkaška liga|"Premijer lige"]]'', te četiri kluba kvalificirana preko regionalnih kupova.<ref name="hks_parovi_8F"> [https://www.hks-cbf.hr/kup-kresimir-cosic/2022/foto-izvuceni-parovi-osmine-finala-kupa-kresimir-cosic/ hks-cbf.hr, ''FOTO Izvučeni parovi osmine finala Kupa ‘Krešimir Ćosić’''], objavljeno 7. studenog 2022., pristupljeno 12. ožujka 2023. </ref>
{| width="100%"
|-
|width="45%" | ||width="45%" |
|-
|valign="top"|
* '''[[Premijer liga (košarka)|HT Premijer liga]]
** ''[[KK Alkar|Alkar]]'', [[Sinj]]
** ''[[KK Bosco Zagreb|Bosco]]'', [[Zagreb]]
** ''[[KK Cedevita|Cedevita Junior]]'', [[Zagreb]]
** ''[[KK Cibona|Cibona]]'', [[Zagreb]]
** ''[[KK Škrljevo|DepoLink Škrljevo]]'', [[Škrljevo]], [[Bakar (grad)|Bakar]]
** ''[[KK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'', [[Zagreb]]
** ''[[KK Dubrava Zagreb|Furnir]]'', [[Zagreb]]
** ''[[KK Gorica Velika Gorica|Gorica]]'', [[Velika Gorica]]
** ''[[KK Split|Split]]'', [[Split]]
** ''[[GKK Šibenik|Šibenka]]'', [[Šibenik]]
** ''[[KK Zabok|Zabok]]'', [[Zabok]]
** ''[[KK Zadar|Zadar]]'', [[Zadar]]
|valign="top"|
* ''' preko regionalnih kupova
** ''[[KK Dubrovnik|Dubrovnik]]'', [[Dubrovnik]]
** ''[[KK Kvarner 2010 Rijeka|Kvarner 2010]]'', [[Rijeka]]
** ''[[KK Zapruđe Zagreb|Zagreb]]'', [[Zagreb]]
** ''[[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice Osijek]]'', [[Osijek]]
|-
|}
== Rezultati ==
=== Osmina završnice ===
Referetni datum odigravanja utakmica je bio 7. prosinca 2022. godine.<ref name="hks_parovi_8F"/>
{| class="wikitable" style="font-size: 90%"
!par !!datum !!mjesto, dvorana !!klubovi !!rez. !!napomene, <br> izvještaj
|-
|'''1 ||<small> 7. prosinca 2022. ||[[Rijeka]], <small> ''[[Dvorana Mladosti|Dvorana "Mladosti"]] ||'''Kvarner 2010 Rijeka''' - Zagreb ||<center> 68:66
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208146/]
|-
|'''2 ||<small> 20. prosinca 2022. ||[[Sinj]], <small> ''GŠD "Ivica Glavan-Ićo" ||Alkar Sinj - '''Zadar''' ||<center> 70:97
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208147/]
|-
|'''3 ||<small> 7. prosinca 2022. ||[[Šibenik]], <small> ''[[Dvorana Baldekin|Sportska dvorana "Baldekin"]] ||'''Šibenka Šibenik''' - DepoLink Škrljevo ||<center> 71:65
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208148/]
|-
|'''4 ||<small> 7. prosinca 2022. ||[[Dubrovnik]], <small> ''[[ŠD Gospino polje|Športska dvorana "Gospino polje"]] ||Dubrovnik - '''Cedevita Junior''' ||<center> 64:70
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208149/]
|-
|'''5 ||<small> 7. prosinca 2022. ||[[Zagreb]], <small> ''[[Košarkaški centar Dražen Petrović|Košarkaški centar "Dražen Petrović"]] ||'''Cibona Zagreb''' - Split ||<center> 90:88
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208150/]
|-
|'''6 ||<small> 7. prosinca 2022. ||[[Osijek]], <small> ''[[Dvorana Gradski vrt|Dvorana "Gradski vrt"]] ||Vrijednosnice Osije - '''Bosco Zagreb''' ||<center> 79:86
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208151/]
|-
|'''7 ||<small> 7. prosinca 2022. ||[[Zagreb]], <small> ''Sportska dvorana "Dubrava" ||'''Furnir Zagreb''' - Zabok ||<center> 74:69
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208152/]
|-
|'''8 ||<small> 7. prosinca 2022. ||[[Zagreb]], <small> ''[[Košarkaški centar Dražen Petrović|Košarkaški centar "Dražen Petrović"]] ||'''Dinamo Zagreb''' - Gorica (Velika Gorica) ||<center> 81:76
|<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2208153/]
|-
|}
=== Završni turnir ===
Završni turnir u ''"Final eight"'' formatu igran od 14. do 18. veljače 2023. u [[Zagreb]]u u dvorani ''[[Košarkaški centar Dražen Petrović|''KC "Dražen Petrović"]]''.<ref name="hks_F8_organizacija"/><ref name="hks_SuperSport"/>
<ref name="hks_F8_najava"> [https://www.hks-cbf.hr/kup-kresimir-cosic/2023/krece-supersport-kup-kresimir-cosic-treneri-najavljuju-prve-utakmice/ hks-cbf.hr, ''Kreće SuperSport kup Krešimir Ćosić: Treneri najavljuju prve utakmice''], objavljeno 13. veljače 2023., pristupljeno 13. ožujka 2023. </ref>
{| class="wikitable" style="font-size: 90%"
!par !!datum !!klub1 !!rez. !!klub 2 !!napomene, <br /> izvještaj
|-
!colspan="6"|
|-
!colspan="6"| četvrtzavršnica
|-
|'''1 ||rowspan="2"|<small> 14. veljače 2023. ||Bosco Zagreb ||<center> 87:97 ||'''Cedevita Junior Zagreb ||<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2234473/bs.html]
|-
|'''2 ||'''Šibenka Šibenik ||<center> 68:55 ||Furnir Zagreb ||<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2234474/bs.html]
|-
|'''3 ||rowspan="2"|<small> 15. veljače 2023. ||Kvarner 2010 Rijeka ||<center> 91:99 ||'''Dinamo Zagreb ||<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2234475/bs.html]
|-
|'''4 ||'''Cibona Zagreb ||<center> 71:70 ||Zadar ||<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2234476/bs.html]
|-
!colspan="6"|
|-
!colspan="6"| poluzavršnica
|-
| ||rowspan="2"|<small> 17. veljače 2023. ||'''Cedevita Junior Zagreb ||<center> 89:75 ||Dinamo Zagreb ||<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2234477/bs.html]
|-
| ||Šibenka Šibenik ||<center> 71:101 ||'''Cibona Zagreb ||<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2234478/]
|-
!colspan="6"|
|-
!colspan="6"| za pobjednika
|-
| ||<small> 18 veljače 2023. ||bgcolor="silver"|Cedevita Junior Zagreb ||<center> 66:86 ||bgcolor="gold"|'''Cibona Zagreb ||<small> [https://fibalivestats.dcd.shared.geniussports.com/u/HKS/2234479/]
|-
|}
== Povezani članci ==
* [[Kup Krešimira Ćosića]]
* [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|Prva liga 2022./23.]]
* [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.|Druga liga 2022./23.]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.hks-cbf.hr/ hks-cbf.hr, , ''Hrvatski košarkaški savez'']
* [https://www.hks-cbf.hr/natjecanja/kup-kresimir-cosic hks-cbf.hr, ''Natjecanja -> Kup Krešimir Ćosić'']
* [https://www.hks-cbf.hr/kategorija/kup-kresimir-cosic/ hks-cbf.hr, ''Novosti -> Kup Krešimir Ćosić'']
* [https://sportnet.hr/kosarka/hkl/kup/ sportnet.hr, ''Kup "Krešimir Ćosić"'']
* [https://basketball.hr/vijesti/oznaka/kup-kresimir-cosic basketball.hr, ''Kup Krešimir Ćosić'']
== Izvori ==
<small>
* [https://www.hks-cbf.hr/kup-kresimir-cosic/ hks-cbf.hr, ''Kup Krešimir Ćosić'', raspored natjecanja]
* [https://web.archive.org/web/20230312092421/https://www.hks-cbf.hr/kup-kresimir-cosic/ hks-cbf.hr, ''Kup Krešimir Ćosić'', raspored natjecanja - SEZONA 2022 / 2023], wayback arhiva od 13. ožujka 2023.
* [https://www.rezultati.com/kosarka/hrvatska/kup-2022-2023/#/pxJszoxP/draw rezultati.com, ''Košarka - HRVATSKA - Kup - 2022/2023''], pristupljeno 13. ožujka 2023.
* [https://web.archive.org/web/20230312101154/https://www.rezultati.com/kosarka/hrvatska/kup/#/pxJszoxP/draw rezultati.com, ''Košarka - HRVATSKA - Kup - 2022/2023''], wayback arhiva od 13. ožujka 2023.
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/basketball/croatia/kresimir-cosic-cup/10189 sofascore.com, ''Krešimir Ćosić Cup'' (2023)], pristupljeno 13. ožujka 2023.
* [https://sportnet.hr/statistika/635/rezultati/ sportnet.hr, ''Statistika / Košarka -> 2022/23 -> Kup Krešimira Ćosića''], pristupljeno 13. ožujka 2023.
{{izvori}} </small>
{{Sezone Kupa Krešimira Ćosića}}
[[Kategorija:Kup Krešimira Ćosića|2022-23]]
[[Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2022./23.|m kup]]
kh03hex3dcl1aqsxbb9t5p0xbxbe79z
Vizni sustav Schengenskog prostora
0
740069
7088064
7019907
2024-12-14T01:02:04Z
Croxyz
205325
7088064
wikitext
text/x-wiki
{{prijevod-eng}}
{{wikipedizirati}}
[[Datoteka:Germany_munich_airport_entry.JPG|mini| Žig za ulazak u schengenski prostor izdan u [[Zračna luka München|zračnoj luci München]].]]
[[Datoteka:Hoek_van_Holland_Europoort_passport_stamp.jpg|mini| Pečat za izlazak iz schengenskog područja izdan na trajektnom terminalu Hook of Holland.]]
'''Vizni sustav Schengenskog prostora''' sastavnica je unutar šireg [[Područje pravde, slobode i sigurnosti|područja politike slobode, sigurnosti i pravde]]<ref>{{Citiranje weba |title=Justice, freedom and security - EUR-Lex |url=https://eur-lex.europa.eu/summary/chapter/justice_freedom_security.html?root_default=SUM_1_CODED%3D23 |access-date=2023-04-14 |website=eur-lex.europa.eu |language=en}}</ref> [[Europska unija|Europske unije]]. Primjenjuje se na [[Schengenski prostor]] i na druge države članice EU, osim [[Irska|Irske]].<ref>{{Citiranje weba |last=Österreich |first=Außenministerium der Republik |title=Schengen Visa – BMEIA, Außenministerium Österreich |url=http://www.bmeia.gv.at/en/travel-stay/entry-and-residence-in-austria/entry-and-visa/schengen-visa/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117023648/http://www.bmeia.gv.at/en/travel-stay/entry-and-residence-in-austria/entry-and-visa/schengen-visa/ |archive-date=17. studenoga 2015. |access-date=6. svibnja 2015.}}</ref> Vizni režim omogućuje državljanima određenih zemalja ulazak u Schengenski prostor zračnim, kopnenim ili morskim putem bez vize za boravak do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana. Državljani nekih drugih zemalja moraju imati vizu po dolasku ili u tranzitu.
Schengenski prostor se sastoji od 23 zemlje članice [[EU]] i četiri zemlje izvan EU-a: [[Island]]a, [[Lihtenštajn]]a, [[Norveška|Norveške]] i [[Švicarska|Švicarske]]. [[Bugarska]], [[Cipar]] i [[Rumunjska]], iako su članice EU-a, još nisu dio schengenskog prostora, ali unatoč tome imaju viznu politiku koja se djelomično temelji na schengenskoj ''[[Pravna stečevina Europske unije|pravnoj stečevini]]''.<ref>{{Citiranje weba |title=Visa policy |url=http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/index_en.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160510065734/http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/index_en.htm |archive-date=10. svibnja 2016. |access-date=2023-04-06 |publisher=European Commission}}</ref>
[[Irska]] ima [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|izuzetak]] od primjene prava [[Schengenski sporazum|Schengenskog sporazuma]] i umjesto toga vodi vlastitu viznu politiku, kao što to imaju i određeni prekomorski teritoriji država članica Schengena.
Državljani zemalja [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenog tržišta EU]]-a ne samo da su izuzeti od vize, već imaju i zakonsko pravo ući i boraviti u drugim zemljama. Međutim, njihovo pravo na slobodu kretanja u zemljama članicama može biti ograničeno u određenom broju situacija, kako je propisano ugovorima EU-a.
== Izuzeća od viza ==
[[Datoteka:Visa_policy_of_the_Schengen_Area.svg|središte|mini|800x800px|
{{legend|#003399|Schengenski prostor}}
{{legend|#00A4E9|Ostale članice EU i teritoriji schengenskih zemalja izvan schengenskog prostora (sloboda kretanja u schengenskom prostoru)}}
{{legend|#22B14C|Viza nije potrebna za kratke boravke u schengenskom području, obično 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana (EU 2018/1806 Annex II)}}
{{legend|#ADADAD|Viza je potrebna za ulazak u schengensko područje i za tranzit kroz neke schengenske zemlje u nekim slučajevima (EU 2018/1806 Annex I)}}
{{legend|#878787|Viza je potrebna za ulazak ili tranzit u bilo koju schengensku zemlju (EC 810/2009 Annex IV)}}]]
=== Sloboda kretanja ===
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Pravila slobode kretanja
|-
| Direktiva 2004/38/EC definira pravo slobodnog kretanja za građane [[Europski gospodarski prostor|Europskog gospodarskog prostora]] (EEA), koji uključuje [[Europska unija|Europsku uniju]] (EU) i tri članice [[Europsko udruženje za slobodnu trgovinu|Europskog udruženja slobodne trgovine]] (EFTA) [[Island]], [[Norveška|Norvešku]] i [[Lihtenštajn]].<ref>Summary of the Directive 2004/38/EC {{Citiranje weba |date=2006-05-02 |title=Right of Union citizens and their family members to move and reside freely within the territory of the Member States |url=http://europa.eu/legislation_summaries/education_training_youth/lifelong_learning/l33152_en.htm |access-date=2008-12-17}}</ref> Švicarska, koja je članica EFTA-e, ali ne i EGP-a, nije obvezujuća Direktivom, već ima poseban bilateralni sporazum o slobodnom kretanju s EU-om. Sloboda kretanja između Švicarske i ostalih zemalja EFTA-e odvija se u skladu s EFTA konvencijom.<ref>{{Citiranje weba |title=Short Overview of the EFTA Convention |url=http://www.efta.int/legal-texts/efta-convention/detailed-overview-of-the-efta-convention#persons |access-date=29. studenoga 2017.}}</ref> Sve te zemlje čine [[Unutarnje tržište EU|jedinstveno tržište EU]].
Državljani svih država jedinstvenog tržišta EU-a koji posjeduju važeću [[Putovnica|putovnicu]], [[Putovnica Republike Irske|putovnicu]] ili nacionalnu osobnu iskaznicu mogu ulaziti, boraviti i raditi na teritoriju druge države bez vize. Ako ne mogu predočiti važeću putovnicu ili nacionalnu osobnu iskaznicu na granici, svejedno im se mora pružiti svaka razumna prilika da dobiju potrebne dokumente ili da im se oni donesu u razumnom roku ili da potkrijepe ili dokažu drugim sredstvima da obuhvaćeni su pravom slobodnog kretanja.<ref name="C 2006 5186">Article 6.3.2 of the Practical Handbook for Border Guards ([http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st15/st15010.en06.pdf C (2006) 5186])</ref>
Međutim, države jedinstvenog tržišta EU-a mogu odbiti ulazak bilo kojem državljaninu jedinstvenog tržišta EU-a zbog javne politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja ako ta osoba predstavlja "pravu, sadašnju i dovoljno ozbiljnu prijetnju koja utječe na jedan od temeljnih interesa društva". Ako je osoba dobila stalni boravak u zemlji u kojoj se traži ulazak (status koji se obično stječe nakon 5 godina boravka), država članica može protjerati osobu samo na temelju ''ozbiljnih'' razloga javne politike ili javne sigurnosti. Ako je osoba boravila 10 godina ili je maloljetna, država članica može protjerati osobu samo iz ''imperativnih'' razloga javne sigurnosti (i, u slučaju maloljetnika, ako je protjerivanje potrebno u najboljem interesu djeteta, kako je predviđeno jer u [[Konvencija o pravima djeteta|Konvenciji o pravima djeteta]]). Protjerivanje iz javnozdravstvenih razloga mora se odnositi na bolesti s 'epidemijskim potencijalom' koje su se dogodile manje od 3 mjeseca od datuma dolaska osobe u državu članicu u kojoj se traži ulazak.
|}
=== Državljani zemalja i teritorija iz 'Aneksa II' (zemlje ukinute od vize) ===
Od 2001. godine Europska unija izdaje popis zemalja čiji državljani trebaju vize (''Aneks I'') i popis onih koje ne trebaju (''Aneks II'' ). Ova dva popisa također je prihvatio [[Cipar]], iako ta zemlja još nije dio [[Schengenski prostor|schengenskog prostora]].
Državljani sljedećih zemalja i teritorija koji posjeduju obične putovnice mogu ući u schengensko područje, Bugarsku, Cipar i Rumunjsku bez vize, za kratke boravke (obično 90 dana unutar razdoblja od 180 dana):<ref name="Schengen visa list">{{Citiranje weba |title=Lists of third countries whose nationals must be in possession of a visa when crossing the external borders and of those whose nationals are exempt from that requirement |url=https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2022-05/list%20of%20countries%20whose%20citizens%20must%20have%20a%20visa%20when%20crossing%20the%20external%20borders%20and%20those%20whose%20nationals%20are%20exempt%20from%20that%20requirement_en.pdf}}</ref>{{Efn|A visa waiver agreement with Vanuatu came into force on 28 May 2015, but was suspended from 4 May 2022 for holders of passports of Vanuatu issued from 25 May 2015.<ref>[https://eur-lex.europa.eu/eli/reg_impl/2022/693/oj Commission Implementing Regulation (EU) 2022/693 of 27 April 2022 on the temporary suspension of the visa exemption for nationals of Vanuatu], EUR-Lex.</ref> Although the visa waiver could still apply to passports issued before that date, such passports had a validity of five years so they had already expired.<ref>[https://vancitizenship.gov.vu/index.php/passport/faq-frenquently-asked-questions FAQ (Frequently Asked Questions)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220807222950/https://vancitizenship.gov.vu/index.php/passport/faq-frenquently-asked-questions |date=7 August 2022 }}, Government of Vanuatu, 2015.</ref><ref>[https://www.dailypost.vu/news/no-more-passport/article_d3395e35-bb6c-57a7-8672-ec37aa93ff59.html No More Passport], Daily Post, 10 May 2018.</ref><ref>[https://www.dailypost.vu/news/upgraded-passport-launched/article_39d32e43-9aa7-5c8d-a26a-992f18d8c29c.html Upgraded Passport Launched], Daily Post, 24 July 2019.</ref> The visa waiver agreement was fully suspended from 4 February 2023 for all passports.<ref name=vu>[https://eur-lex.europa.eu/eli/reg_del/2023/222/oj Commission Delegated Regulation (EU) 2023/222 of 1 December 2022 on the temporary suspension of the visa exemption for all nationals of Vanuatu], EUR-Lex.</ref>}}
{| style="border-radius:1em; box-shadow:0.1em 0.1em 0.5em rgba(0,0,0,0.75); background:white; border:1px solid white; padding:5px;"
|
* Albanija{{Efn|For holders of [[biometric passport]]s.}}
* Andora
* Antigua i Barbuda
* Argentina
* Australija
* Bahamas
* Barbados
* Bosna i Hercegovina
* Brazil
* Brunei
* Kanada
* Čile
* Kolumbija
* Kostarika
* Dominika
* El Salvador
* Gruzija
* Grenada
* Gvatemala
* Honduras
* Hong Kong{{Efn|For holders of a [[Hong Kong Special Administrative Region passport]].}}
| valign="top" |
* Izrael
* Japan
* Kiribati
* Makau{{Efn|For holders of a [[Macau Special Administrative Region passport]].}}
* Malezija
* Maršalovi Otoci
* Mauricijus
* Meksiko
* Mikronezija
* Moldavija
* Monako
* Crna Gora
* Novi Zealand
* Nikaragva
* Sjeverna Makedonija
* Palau
* Panama
* Paragvaj
* Peru
* Sveti Kristofor i Nevis
* Sveta Lucija
| valign="top" |
* Sveti Vincent i Grenadini
* Samoa
* San Marino
* Srbija
* Sejšeli
* Singapur
* Solomonovi Otoci
* Južna Koreja
* Tajvan
* Istočni Timor
* Tonga
* Trinidad i Tobago
* Tuvalu
* Ukrajina
* Ujedinjeni Arapski Emirati
* Ujedinjeno Kraljevstvo{{Efn|Including all classes of [[British nationality law|British nationality]].}}
* Sjedinjene Američke Države
* Urugvaj
* Vatikan
* Venecuela
|}
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Datum promjene vize
|-
|
* Državljani sljedećih zemalja, koje su sada dio Europske unije ili Schengenskog prostora, nikada nisu trebali vizu za pristup Schengenskom području: Austrija, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Mađarska, Island, Irska, Italija, Grčka, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Malta, Norveška, Poljska, Slovačka, Slovenija, Švedska, Švicarska
* Državljani sljedećih zemalja također nikada nisu trebali vizu za pristup schengenskom području: Andora, Argentina, Australija, Brazil, Bruneji, Kanada, Čile, Kostarika, Gvatemala, El Salvador, Honduras, Izrael, Japan, Malezija, Meksiko, Monako, Novi Zeland, Nikaragva, Panama, Paragvaj, San Marino, Singapur, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo,{{Efn|[[British citizen]]s (except those connected only to the [[Crown dependencies]]), [[British subject]]s with [[right of abode (United Kingdom)|right of abode]] in the [[United Kingdom]], and [[British Overseas Territories citizen]]s of [[Gibraltar]].}} Sjedinjene Države, Urugvaj, Vatikan, Venezuela
* 10. travnja 2001.: Bugarska, Hong Kong, Macau
* 1. siječnja 2002.: Rumunjska<ref name="EUR-Lex - 32001R0539 - EN - EUR-Lex" />
* 19. siječnja 2007.: britanski državljani (prekomorski)
* 28. svibnja 2009.: Antigva i Barbuda, Bahami (nastavljeno), Barbados, Mauricijus, Sveti Kitts i Nevis, Sejšeli
* 19. prosinca 2009.: Republika Makedonija (sada Sjeverna Makedonija), Crna Gora, Srbija
* 15. prosinca 2010.: Albanija, Bosna i Hercegovina
* 22. prosinca 2010.: Tajvan
* 28. travnja 2014.: Moldavija
* 15. svibnja 2014.: svi britanski državljani
* 6. svibnja 2015.: Ujedinjeni Arapski Emirati<ref>Ratified by the European Parliament (EP) on 15 December 2015</ref>
* 26. svibnja 2015.: Istočni Timor<ref name="ReferenceA">Ratified by the EP on 15 December 2015</ref>
* 28. svibnja 2015.: Dominika, Grenada, Samoa, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago<ref name="ReferenceA" />
* 20. studenog 2015.: Tonga<ref name="Ratified by the EP on 8 June 2016">Ratified by the EP on 8 June 2016</ref>
* 3. prosinca 2015.: Kolumbija<ref name="Ratified by the EP on 8 June 2016" /> (nastavljeno)
* 7. prosinca 2015.: Palau<ref name="Ratified by the EP on 8 June 2016" />
* 15. ožujka 2016.: Peru<ref>Ratified by the EP on 5 July 2016</ref>
* 24. lipnja 2016.: Kiribati<ref name="ReferenceB">Ratified by the EP on 1 December 2016</ref>
* 28. lipnja 2016.: Maršalovi Otoci<ref name="ReferenceB" />
* 1. srpnja 2016.: Tuvalu<ref name="ReferenceB" />
* 20. rujna 2016.: Mikronezija<ref name="ReferenceB" />
* 7. listopada 2016.: Salamunovi Otoci<ref name="ReferenceB" />
* 28. ožujka 2017.: Gruzija
* 11. lipnja 2017.: Ukrajina
Otkazano:
* Bahami (nastavljeno 2009.), Belize, Jamajka, Kenija, Malavi: 1999.
* Kolumbija: 2001. (nastavljeno 2015.)
* Ekvador: 1. lipnja 2003.
* Bolivija: 1. travnja 2007.
* Vanuatu: 4. svibnja 2022.
|}
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Pravila za državljane Priloga II
|-
| Da bi mogli ući u schengensko područje, Bugarsku, Cipar ili Rumunjsku, gore navedeni državljani iz Aneksa II moraju:
* imati putnu ispravu koja vrijedi najmanje 3 mjeseca nakon namjeravanog datuma polaska i koja je izdana u prethodnih 10 godina;
* imaju dovoljno sredstava za svoj boravak i dalje/povratno putovanje;
* opravdati svrhu i uvjete boravka;
* ne biti navedeni u Schengenskom informacijskom sustavu kao osoba kojoj treba odbiti ulazak i ne smije se smatrati prijetnjom javnoj politici, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima bilo koje schengenske zemlje.<ref>Practical Handbook for Border Guards, Part II, Section I, Point 3.1 [https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/e-library/documents/policies/borders-and-visas/schengen/docs/c2019-7131-annex.pdf C (2019) 7131]</ref>
Gore navedeni državljani iz Aneksa II mogu ući u [[Schengenski prostor|Schengensku zonu]] '''''kao cjelinu''''' zbog razonode ili zbog posla bez potrebe za podnošenjem zahtjeva za vizu na najviše '''90 dana''' u bilo kojem razdoblju od 180 dana (što uključuje razmatranje razdoblja od 180 dana koje prethodi svakom danu boravka). Za državljane [[Brazil]]a, [[Mauricijus]]a i [[Sejšeli|Sejšela]] maksimalni boravak bez vize definiran je kao 3 mjeseca tijekom razdoblja od 6 mjeseci od datuma prvog ulaska, zbog sporazuma o ukidanju viza između EU-a i svake od ovih zemalja koji koriste takvu definiciju.<ref>{{Citiranje weba |date=2016-12-06 |title=Border crossing |url=http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/border-crossing/index_en.htm}}</ref> Svako vrijeme koje državljanin Priloga II. provede u schengenskom području s dugotrajnom vizom ili boravišnom dozvolom ''ne'' računa se u ograničenje razdoblja izuzeća od vize od 90 dana.<ref name="Reg 610/2013" />
Svi državljani iz Aneksa II također mogu ući u [[Bugarska|Bugarsku]], [[Cipar]] i [[Rumunjska|Rumunjsku]] bez vize na najviše '''90 dana''' u razdoblju od 180 dana u svakoj od ovih zemalja. Vremenska ograničenja bezviznog režima za svaku od ovih zemalja izračunavaju se zasebno (kao i odvojeno od vremenskog ograničenja bezviznog [[Schengenski prostor|režima Schengenskog područja]]).
Prema tablici koju je sastavila Europska komisija, neke schengenske zemlje dopuštaju određenim državljanima da rade tijekom boravka bez viza:<ref name="2018/1806notifications"/>
* '''Austrija, Češka, Danska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Malta, Portugal, Rumunjska, Švedska''' : ništa
* '''Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Slovačka, Slovenija''' : svi državljani bez vize
* '''Finska, Norveška''': svi državljani bez vize, s radnom dozvolom
* '''Francuska''': svi državljani bez vize, osim Australije, Brazila, Japana, Meksika, Singapura, Južne Koreje, Sjedinjenih Država i Venezuele
* '''Grčka''': svi državljani bez vize koji ne rade kao intelektualni stvaraoci
* '''Španjolska''': državljani Andore koji ne rade u samostalnoj profesiji
* '''Švicarska''': državljani Andore, Australije, Bruneja, Japana, Malezije, Monaka, Novog Zelanda, San Marina, Singapura, Ujedinjenog Kraljevstva i Vatikana
|}
=== Stanovnici i nositelji viza schengenskih država ===
Nositelji vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole koju je izdala schengenska država ili Monako također mogu putovati u druge schengenske države, bez dodatne vize, na boravak do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.<ref name="faq">[https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/http%3A//ec.europa.euwhat-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/docs//frequently_asked_questions_en.pdf Frequently asked questions], [[Directorate-General for Migration and Home Affairs]] of the [[European Commission]].</ref><ref>[http://en.service-public-particuliers.gouv.mc/Nationality-and-residency/Residency/Residents/Residence-Permit Residence Permit], Government of Monaco, 5 October 2012.</ref><ref>[http://www.mvcr.cz/mvcren/article/third-country-nationals-travelling-in-the-eu-schengen.aspx Travelling in the EU / Schengen], Ministry of the Interior of the Czech Republic, 11 December 2017.</ref> Vize za kratkoročni boravak koje je izdala schengenska država također vrijede za sve druge schengenske države osim ako nije drugačije označeno.<ref name="faq" />
Nositelji vize (čak i ako je ograničena na određenu zemlju) ili boravišne dozvole koju je izdala schengenska država, Monako, Bugarska, Cipar ili Rumunjska također mogu putovati u Bugarsku, Cipar i Rumunjsku bez dodatne vize, za boravak do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana (osim državljana [[Turska|Turske]] i [[Azerbajdžan]]a koji putuju na Cipar, kojima je i dalje potrebna ciparska viza). Međutim, vize i boravišne dozvole koje su izdale [[Bugarska]], [[Cipar]] ili [[Rumunjska]] ne vrijede za putovanje u Schengenski prostor.<ref name="handbook">[https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2022-11/Practical%20handbook%20for%20border%20guards_en.pdf Practical Handbook for Border Guards], European Commission, 28 October 2022. Page 80, footnote 83, and page 91, paragraph 9.</ref>
=== Članovi obitelji državljana jedinstvenog tržišta EU-a ===
Pojedinci bilo koje nacionalnosti koji su članovi obitelji državljana jedinstvenog tržišta EU-a i posjeduju boravišnu iskaznicu koja pokazuje njihov status izuzeti su od zahtjeva za posjedovanjem vize pri ulasku na jedinstveno tržište EU-a kada prate svog člana obitelji s jedinstvenog tržišta EU-a ili nastoje im se pridružiti.
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Pravila za članove obitelji državljana jedinstvenog tržišta EU-a
|-
| Pojedinac može ući i boraviti u ''svakoj'' državi članici Schengena do 90 dana bez vize ako on/ona:<ref name="Family member">{{Citiranje weba |title=Non-EU family members |url=http://europa.eu/youreurope/citizens/travel/entry-exit/non-eu-family/index_en.htm}}</ref><ref>Practical Handbook for Border Guards, Part II, Section I, Points 2.1.2 and 2.8 ([https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/e-library/documents/policies/borders-and-visas/schengen/docs/c2019-7131-annex.pdf C (2019) 7131, 8 October 2019])</ref>
* ima valjanu putnu ispravu, '''''i'''''
* posjeduje boravišnu iskaznicu koja pokazuje da je osoba član obitelji državljanina jedinstvenog tržišta EU-a.
Nositelji boravišne iskaznice člana obitelji državljanina Unije koju je izdala država članica Schengena mogu putovati u drugu državu članicu Schengena bez vize, bez obzira na to putuju li samostalno ili prate ili se pridružuju svojoj obitelji državljana EU/EEA/Švicarske član. Međutim, nositelji boravišne iskaznice člana obitelji građanina Unije koju su izdale Bugarska, Cipar i Irska mogu putovati u schengensko područje bez vize samo ako prate ili se pridružuju svom članu obitelji koji je državljanin EU/EGP/Švicarske države.<ref>Practical Handbook for Border Guards, Part II, Section I, Point 2.8 ([https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/e-library/documents/policies/borders-and-visas/schengen/docs/c2019-7131-annex.pdf C (2019) 7131, 8 October 2019, p. 22])</ref>
Član obitelji državljanina jedinstvenog tržišta EU-a koji ispunjava gore navedene uvjete također može ući u Bugarsku,<ref name="BG visa">{{Citiranje weba |last=Administrator |title=embassy - Visas |url=http://www.bulgarianembassy-london.org/index.php?option=com_content&task=view&id=90&Itemid=158}}</ref> Cipar<ref>{{Citiranje weba |title=High Commission of the Republic of Cyprus in London – Visa Information<!-- Bot generated title --> |url=http://www.mfa.gov.cy/mfa/highcom/highcom_london.nsf/DMLVisainfo_en/DMLVisainfo_en?OpenDocument |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120616170849/http://www.mfa.gov.cy/mfa/highcom/highcom_london.nsf/DMLVisainfo_en/DMLVisainfo_en?OpenDocument |archive-date=16. lipnja 2012. |access-date=7. srpnja 2012.}}</ref> i Rumunjsku<ref name="RO visa">{{Citiranje weba |title=V. Do I need a visa? - Ministry of Foreign Affairs |url=http://www.mae.ro/en/node/2040}}</ref> i ostati do 90 dana u ''svakoj'' zemlji.
U teoriji, član obitelji državljanina jedinstvenog tržišta EU-a koji ne ispunjava gore navedene uvjete ne mora unaprijed podnijeti zahtjev za vizu, već umjesto toga može dobiti vizu po dolasku na graničnu kontrolnu točku schengenske zemlje, Bugarske, Cipra ili Rumunjska predočenjem dokaza o obiteljskom odnosu.<ref name="Family member" />
|}
=== Učenici s prebivalištem u zemljama i teritorijima jedinstvenog tržišta EU ili Priloga II ===
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Pravila za učenike s prebivalištem na jedinstvenom tržištu EU-a
|-
| Učenik koji '''nije''' državljanin jedinstvenog tržišta EU-a, ali koji zakonito boravi na jedinstvenom tržištu EU-a, može ući u schengensko područje, Bugarsku, Cipar i Rumunjsku bez vize za kraći boravak ili tranzit ako:
* putuje kao član grupe učenika općeobrazovne škole i
* grupu prati profesor iz škole, i
* nastavnik može predočiti obrazac 'Popis putnika' u kojem se identificiraju učenici na izletu, svrha i okolnosti namjeravanog boravka/tranzita.
Iako je učenik koji ispunjava sve gore navedene uvjete oslobođen obveze dobivanja vize za ulazak u schengensko područje, Bugarsku, Cipar i Rumunjsku, on ili ona ipak moraju imati valjanu putnu ispravu. Međutim, on ili ona su izuzeti od potrebe da nose valjanu putnu ispravu ako:
* njegova ili njezina fotografija je uključena u obrazac 'Popis putnika', i
* nadležno tijelo u državi članici u kojoj on/ona boravi potvrđuje obrazac 'List of Travellers' kako bi potvrdio njegov ili njezin status boravka i njegovo ili njezino pravo na ponovni ulazak.
|}
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Pravila za učenike s prebivalištem u zemljama i teritorijima iz Priloga II
|-
| Učenici koji putuju u okviru školske ekskurzije kao članovi grupe učenika u pratnji učitelja iz dotične škole koji imaju prebivalište u zemlji/teritoriju iz Aneksa II., ali imaju državljanstvo zemlje/teritorija iz Aneksa I. odobren ulazak bez vize na Cipar (potrebna je nacionalna kolektivna viza), Njemačku, Maltu, Poljsku i Slovačku. Osim toga, oni koji borave u Ujedinjenom Kraljevstvu također mogu bez viza ući u Belgiju, Dansku, Francusku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku.<ref name="2018/1806notifications"/> Učenici (bilo koje nacionalnosti i s prebivalištem u bilo kojoj zemlji) kojima je potrebna viza za schengensko područje, Bugarsku, Cipar ili Rumunjsku i koji su u posjetu u svrhu studija i/ili obrazovne obuke oslobođeni su naknade za podnošenje zahtjeva za vizu (ali su i dalje potrebno dostaviti relevantne popratne dokumente).
|}
=== Izbjeglice i osobe bez državljanstva s prebivalištem u Irskoj ili zemljama i teritorijima iz Aneksa II ===
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller"
!Pravila za izbjeglice i osobe bez državljanstva
|-
| Prema tablici koju je sastavila Europska komisija, neke schengenske zemlje odobravaju ulazak bez viza izbjeglicama ili osobama bez državljanstva koje borave u Irskoj ili u zemlji/području iz Aneksa II.:<ref name="2018/1806notifications">[https://home-affairs.ec.europa.eu/pages/document/information-national-derogations-visa-requirement_en Information on national derogations from the visa requirement], [[Directorate-General for Migration and Home Affairs]], 12 May 2022.</ref>
* '''Austrija, Cipar, Estonija, Grčka, Latvija''' : nema
* '''Belgija''' : izbjeglice u Irskoj, Sjedinjene Države
* '''Bugarska, Njemačka''' : Irska, svi Dodaci II
* '''Hrvatska''' : Andora, Kanada, Irska, Japan, Monako, San Marino, Tajvan, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Vatikan
* '''Češka, Poljska''' : izbjeglice u Irskoj
* '''Danska, Francuska, Portugal, Rumunjska, Švedska''' : Irska
* '''Finska, Lihtenštajn, Litva, Norveška, Švicarska''' : Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo
* '''Mađarska''' : sav Prilog II. osim Tajvana; izbjeglice u Irskoj
* '''Island''' : Irska, Hong Kong, Macau, Tajvan
* '''Italija''' : Irska, svi Dodaci II. osim Tajvana
* '''Luksemburg, Nizozemska''' : Ujedinjeno Kraljevstvo; izbjeglice u Irskoj, Sjedinjene Države
* '''Malta''' : Tajvan; izbjeglice u Irskoj
* '''Slovačka''' : Hong Kong, Macau; izbjeglice u Andori, Argentini, Australiji, Brazilu, Brunejima, Kanadi, Čileu, Kostariki, El Salvadoru, Gvatemali, Hondurasu, Izraelu, Maleziji, Meksiku, Monaku, Novom Zelandu, Nikaragvi, Palau, Panami, Paragvaju, Singapuru, Sjedinjenim Državama, Urugvaj, Vatikan, Venezuela
* '''Slovenija''' : Andora, Argentina, Australija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bruneji, Kanada, Čile, Kolumbija, Gvatemala, Hong Kong, Irska, Izrael, Japan, Makao, Meksiko, Moldavija, Monako, Crna Gora, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Peru, San Marino, Srbija, Singapur, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Urugvaj, Vatikan, Venezuela
* '''Španjolska''' : Tajvan; izbjeglice u Irskoj; osobe bez državljanstva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
|}
=== Vlasnici dozvola za pogranični promet ===
Trenutno postoje sporazumi o lokalnom pograničnom prometu s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] (s Latvijom od 2011.), [[Moldavija|Moldavijom]] (s Rumunjskom od 2010.), [[Rusija|Rusijom]] (s Norveškom od 2012.<ref>[https://thebarentsobserver.com/en/borders/2022/04/tensions-are-high-no-plans-terminate-visa-free-travel Tensions are high, but no plans to terminate visa-free travel], The Barents Observer, 7 April 2022.</ref> s Latvijom od 2013. i Poljskom od 2012. godine, iako je Poljska suspendirala ovaj sporazum 04.07.2016.<ref>{{Citiranje weba|title=Польша не возобновила пограничное движение с Калининградом {{!}} ЦФО|url=https://fedpress.ru/news/cfo/policy/1658315|access-date=2023-04-14|website=ФедералПресс|language=ru-RU}}</ref>) i [[Ukrajina|Ukrajinom]] (s Mađarskom i Slovačkom od 2008., Poljskom od 2009. i Rumunjskom od 2015. godine). Sporazum između [[Hrvatska|Hrvatske]] i Bosne i Hercegovine čeka ratifikaciju, ali se već provizorno primjenjuje.<ref>{{Citiranje weba |title=List of notifications of bilateral agreements under Article 19 of Local Border Traffic Regulation |url=https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2016-12/notifications_under_article_19_en.pdf}}</ref>{{smalldiv|#{{Note|1}} Poland has suspended the border traffic agreements with Russia indefinitely from 4 July 2016.<ref>{{cite web |url=http://www.gov39.ru/news/101/102771/ |title=Польша временно останавливает действие соглашения о местном приграничном передвижении |access-date=1. srpnja 2016. |archive-date=4. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160704230340/http://www.gov39.ru/news/101/102771/ |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://fedpress.ru/news/cfo/policy/1658315 |title=Польша не возобновила пограничное движение с Калининградом - ЦФО - РИА ФедералПресс}}</ref>}}
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Pravila za nositelje dozvola za pogranični promet
|-
| Schengenske zemlje ovlaštene su temeljem Uredbe EU br. 1931/2006 sklapati bilateralne sporazume sa susjednim trećim zemljama za uvođenje sheme dozvola [[Granični nadzor|za pogranični promet]]. Takve dozvole su vrsta vize za više ulazaka u obliku naljepnice putovnice ili kartice koja sadrži ime i fotografiju nositelja, kao i izjavu da se njezin nositelj ne smije kretati izvan graničnog područja te da će se svaka zlouporaba podliježu kaznama. Granično područje može uključivati bilo koji administrativni okrug unutar 30 kilometara od vanjske granice (i, ako se neki okrug proteže izvan te granice, cijeli okrug do 50 kilometara od granice). Podnositelj zahtjeva za dozvolu mora dokazati opravdane razloge za učestali prelazak vanjske kopnene granice u režimu malograničnog prometa. Valjanost dozvole može biti do pet godina.
Nositelji dozvola za pogranični promet mogu provesti do 3 mjeseca ''svaki put kada'' uđu u pogranično područje schengenske zemlje koja je izdala dozvolu (ovo je vremensko ograničenje daleko izdašnije od '90 dana u razdoblju od 180 dana' obično se odobrava državljanima trećih zemalja koji posjećuju schengensko područje).
Shema dozvola za lokalni pogranični promet primijenjena je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj za ukrajinske državljane, provodi se ili se o njoj pregovara u Poljskoj i Litvi u vezi s Bjelorusijom i Rusijom (područje Kalinjingrada), a također je primijenjena u 30 km granične zone između Norveške i Rusije 2012. Pogledajte [[Schengenski prostor|Schengensko područje#Lokalni pogranični promet na vanjskim granicama]] .
Također postoji tendencija da se Rusima dopušta sve više jednogodišnjih viza za više ulazaka – posebno od strane Finske. Postoje planovi u EU da se dopusti do 5 godina valjanosti viza za više ulazaka za Ruse, djelomično kako bi se rasteretio posao u veleposlanstvima.
|}
=== Nositelji neuobičajenih putovnica ===
Ne postoje zajedničke liste viza za nositelje [[Putovnica|diplomatskih]], službenih i drugih službenih putovnica. Države i dalje mogu imati različite politike o tome.<ref name="2018/1806notifications"/>
=== Tranzit od zračne luke ===
Općenito, putnik koji prolazi kroz jednu jedinu zračnu luku u [[Schengenski prostor|schengenskom području]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Cipar|Cipru]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]], dok ostaje na aerodromu u međunarodnom tranzitnom području manje od jednog dana, neće trebati vizu ( ''tranzitna povlastica'' ). Ovo vrijedi samo ako je transfer moguć bez napuštanja međunarodnog tranzitnog područja, što ovisi o poveznom letu i rasporedu zračne luke.<ref>{{Citiranje weba |title=FAQ - I'm planning a trip by air and have to transit at a German airport. Do I need a visa? |url=https://www.auswaertiges-amt.de/en/aamt/zugastimaa/buergerservice/faq |access-date=2019-12-13 |website=German Federal Foreign Office |language=en |quote=The vast majority of foreign travellers benefit from the "transit privilege" - if during a stopover at a German airport, you do not leave the International Airport Area and if the destination is not in a Schengen country, you do not need a transit visa.}}</ref>
Međutim, 5. travnja 2010. Europska unija uvela je zajedničke vize za tranzit iz zračne luke. Državljani sljedećih 12 zemalja moraju posjedovati aerodromsku tranzitnu vizu (ATV) kada prolaze kroz bilo koju zračnu luku u schengenskom području, Bugarskoj, Cipru ili Rumunjskoj, čak i ako ostaju u zračnoj zoni:<ref>[https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2021-08/annex_7a_atv_common_list_en.pdf Common list of third countries listed in Annex I to Regulation (EC) no 539/2001, whose nationals are required to be in possession of an airport transit visa when passing through the international transit area of airports situated on the territory of the Member States], Directorate-General for Migration and Home Affairs of the European Union.</ref>
{|
|
* Afghanistan
* Bangladeš
* Kongo
| valign="top" |
* Eritreja
* Etiopija
* Gana
| valign="top" |
* Iran
* Irak
* Nigerija
| valign="top" |
* Pakistan
* Somalija
* Šri Lanka
|}
Međutim, državljani gore navedenih zemalja izuzeti su od tranzitnih viza za zračne luke ako posjeduju vizu ili boravišnu dozvolu koju je izdala zemlja jedinstvenog tržišta EU-a, Andora, Kanada, Japan, Monako, San Marino ili Sjedinjene Države, članovi su obitelji EU-a državljanin jedinstvenog tržišta, posjeduju diplomatsku putovnicu ili su članovi letačke posade.
Osim toga, pojedine schengenske zemlje mogu nametnuti zahtjeve za tranzitnu vizu za zračnu luku za državljane drugih zemalja ''u hitnim slučajevima masovnog priljeva ilegalnih imigranata''. Na primjer, državljani [[Sirija|Sirije]] trebaju tranzitnu vizu za zračnu luku za mnoge, ali ne sve schengenske zemlje.
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="font-size: smaller; table-layout: fixed;"
!Dodatna državljanstva (s običnim putovnicama) koja moraju imati tranzitnu vizu za zračnu luku u nekim schengenskim zemljama<ref>[https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2023-01/Annex%207B_en.pdf List of third countries whose nationals are required to be in possession of an airport transit visa when passing through the international transit area of airports situated on the territory of one/some Member States] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230414222928/https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2023-01/Annex%207B_en.pdf |date=14. travnja 2023. }}, European Commission.</ref><ref>[https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/files/file/2021/2108271553-regulation-on-the-visa-regime-nn-92-2021-en.pdf Regulation on the visa regime], Ministry of Foreign and European Affairs of Croatia, 28 August 2021.</ref><ref>[https://mfa.gov.cy/requiring-airport-transit-visa.html Countries whose nationals are required to be in possession of an airport transit visa], Ministry of Foreign Affairs of Cyprus.</ref><ref>[https://www.mae.ro/en/node/30325 Airport transit visa], Ministry of Foreign Affairs of Romania.</ref>
|-
|
* '''Austrija''' : Sirija
* '''Belgija''' : Dominikanska Republika, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Nepal, Palestina, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Turska, Jemen
* '''Cipar''' : Turska
* '''Češka''' : Alžir, Armenija, Čad, Kuba, Egipat, Indija, Libanon, Libija, Mali, Mauritanija, Niger, Palestina, Rusija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Turska, Jemen
* '''Danska''' : Sirija
* '''Francuska''' : Angola, Bolivija, Kamerun, Srednjoafrička Republika, Čad, Kongo, Kuba, Dominikanska Republika, Gvineja, Haiti, Indija, Obala Bjelokosti, Mali, Mauritanija, Nepal, Filipini, Rusija (samo ako dolazite iz Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Egipat, Gruzija, Moldavija, Turska ili Ukrajina), Senegal, Sierra Leone, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Turska
* '''Njemačka''' : Indija, Jordan (osim ako putujete u ili iz Australije, Izraela ili Novog Zelanda, s važećom vizom za tu zemlju), Libanon, Mali, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Turska
* '''Grčka''' : Kamerun, Kongo, Sudan, Sirija
* '''Italija''' : Senegal, Sirija
* '''Nizozemska''' : Kuba, Gvineja, Gvineja Bisau, Nepal, Sierra Leone, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Turska, Jemen
* '''Norveška''' : Sirija, Turska
* '''Poljska''' : Armenija, Kuba, Egipat
* '''Portugal''' : Gvineja, Senegal
* '''Rumunjska''' : Sirija
* '''Španjolska''' : Kamerun, Kongo, Kuba, Džibuti, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti (samo s putovnicama izdanim od 1. rujna 2021.), Indija, Obala Bjelokosti, Liberija, Mali, Palestina, Sierra Leone, Sirija, Togo, Turska, Jemen
* '''Švicarska''' : Kuba, Sirija, Turska
* '''Bugarska, Hrvatska, Estonija, Finska, Mađarska, Island, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Slovačka, Slovenija, Švedska''' : nema dodatnih državljanstava osim zajedničkog ATV popisa
* '''Lihtenštajn''' : nema zračnih luka
|}
== Vize ==
[[Datoteka:Schengen_uniform_visa_format_Germany_2018.png|mini| Schengenska viza koju izdaje Njemačka.]]
Schengenske vize mogu se izdati u bilo kojoj državi članici schengenskog prostora. Putnici se moraju prijaviti veleposlanstvu ili konzulatu zemlje koju namjeravaju posjetiti. U slučajevima kada putnici posjećuju više zemalja u schengenskom području, putnici se moraju prijaviti veleposlanstvu ili konzulatu glavnog odredišta. Ako se glavno odredište ne može odrediti, putnik treba podnijeti zahtjev za vizu u veleposlanstvu zemlje članice Schengena u koju je prvi put ušao.<ref name="Convention 12-2" /> Često vanjski pružatelji usluga imaju ugovor s određenim diplomatskim misijama za obradu, prikupljanje i vraćanje zahtjeva za vizu.
Zahtjevi za schengensku vizu ne mogu se predati više od šest mjeseci prije predloženog datuma ulaska u schengensko područje.<ref>[https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/qanda_20_149 New EU visa rules – Questions and answers], European Commission, 31 January 2020.</ref> Veleposlanstva svih zemalja mogu zahtijevati od podnositelja zahtjeva da dostave biometrijske identifikatore (deset otisaka prstiju i digitalnu fotografiju) kao dio procesa podnošenja zahtjeva za vizu koji će biti pohranjeni u viznom informacijskom sustavu (VIS). Biometrijski identifikatori se ne prikupljaju od djece mlađe od 12 godina Putnici koji prvi put podnose zahtjev za schengensku vizu moraju osobno podnijeti zahtjev i podliježu razgovoru s konzularnim službenicima. Ako su biometrijski identifikatori dostavljeni u proteklih 59 mjeseci, od podnositelja zahtjeva se možda neće zahtijevati da ponovno dostavi biometrijske identifikatore. Pod uvjetom da je zahtjev za vizu dopušten i da nema problema sa zahtjevom, odluka se mora donijeti u roku od 15 kalendarskih dana od datuma podnošenja zahtjeva.
Standardna naknada za podnošenje zahtjeva za schengensku vizu iznosi 80 eura. Za djecu od 6 do 12 godina postoji snižena kotizacija od 40 EUR. Pristojba za podnošenje zahtjeva za vizu može se ukinuti ili smanjiti kako bi se 'promicali kulturni ili sportski interesi, interesi u području vanjske politike, razvojne politike i drugim područjima od vitalnog javnog interesa, ili iz humanitarnih razloga ili zbog međunarodnih obveza'. Ako se zahtjev podnosi vanjskom pružatelju usluga, možda će biti potrebno platiti dodatnu naknadu za uslugu.<ref>Article 16 of the Schengen Visa Code, as amended by Regulation (EU) 2019/1155 ([https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2019.188.01.0025.01.ENG OJ L 188, 12 July 2019, p. 25–54])</ref>
Schengenske vize vrijede za sve zemlje [[Schengenski prostor|schengenskog prostora]] osim ako nije drugačije označeno.<ref name="faq"/> Bugarska, Cipar i Rumunjska također prihvaćaju schengenske vize (čak i ako su ograničene na određenu zemlju), kao i vize koje izdaju jedna druga, za boravak do 90 dana u razdoblju od 180 dana (osim za državljane Turske i Azerbajdžana koji putuju na Cipar). Međutim, vize koje su izdale Bugarska, Cipar ili Rumunjska ne vrijede za putovanje u schengensko područje.<ref name="handbook"/>
Schengenska konvencija i Schengenski kodeks granica dopuštaju državama članicama da zahtijevaju od državljana trećih zemalja da prijave svoju prisutnost policijskoj postaji u roku od 3 radna dana od prelaska unutarnje granice. Ovaj se zahtjev razlikuje ovisno o zemlji i obično ga mogu ispuniti hoteli.
Od globalnog labavljenja pravila o izolaciji zbog bolesti COVID-19 i oporavka potražnje za putovanjima, veleposlanstva schengenskih zemalja našla su se na udaru velikih kritika zbog dugog vremena obrade viza i nedostupnosti zakazivanja viza.<ref>[https://economictimes.indiatimes.com/nri/migrate/delay-in-schengen-visa-issuances-riles-mea/articleshow/92989743.cms?from=mdr Delay in Schengen visa issuances riles MEA], [[The Economic Times]], 20 July 2022.</ref><ref>[https://www.schengenvisainfo.com/news/travellers-face-financial-losses-as-processing-time-for-schengen-visa-increases/ Travellers Face Financial Losses as Processing Time for Schengen Visa Increases], Schengen Visa Info, 15 June 2022.</ref> Opći nedostatak konkurencije za ugovore o outsourcingu viza, kojima dominiraju tvrtke kao što su VFS Global, BLS International i TLScontact, također se okrivljuje za lošu uslugu.<ref>[https://www.theportugalnews.com/news/2022-10-22/portuguese-visa-application-monopoly/71425 Portuguese visa application “monopoly”], [[The Portugal News]], 22 October 2022.</ref>
To je djelomično potaknulo EU na daljnju digitalizaciju procesa. Planira uvesti jedinstvenu online platformu za podnošenje zahtjeva za vizu na razini EU-a i Schengena, koja će zamijeniti odvojene nacionalne platforme. Platformu će izraditi eu-LISA, a uvođenje je planirano za 2026. Prijelazno razdoblje za sve države članice za prelazak na jedinstvenu platformu trebalo bi trajati do 2031.<ref>[https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/QANDA_22_2583 Questions and Answers – Visa Digitalisation: Visa travel to the EU becomes easier], European Commission, 27 April 2022.</ref>
=== Sporazumi o viznim olakšicama ===
EU je sklopio sporazume o olakšavanju viznog režima s nekoliko zemalja, koji omogućuju olakšane postupke za izdavanje viza za građane EU-a i državljane partnerskih zemalja. Olakšani postupci uključuju brže vrijeme obrade vize, smanjene ili nikakve naknade i smanjeni popis popratnih dokumenata.<ref>{{Citiranje weba |last=Anonymous |date=6. prosinca 2016. |title=Visa policy - Migration and Home Affairs - European Commission |url=http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/index_en.htm}}</ref> Ti su sporazumi također povezani sa sporazumima o ponovnom prihvatu koji omogućuju povratak osoba koje nezakonito borave u EU-u.<ref>{{Citiranje weba |title=Cooperation with non-EU countries on readmission of irregular migrants |url=http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/immigration/return-readmission/index_en.htm#irreg}}</ref>
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="font-size:small"
! colspan="2" |Sporazumi o viznim olakšicama
|-
! Zemlja
! Stupanje na snagu
|-
|{{Z+X|ALB}}
| 2008. godine
|-
|{{Z+X|ARM}}
| 2014.
|-
|{{Z+X|AZE}}
| 2014.
|-
|{{Z+X|BJE}}
| 2020.<ref>[https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_6 Visa Facilitation and Readmission: the European Union and Belarus sign agreements]</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2020-05-29 |title=Официально. С 1 июля "шенген" для белорусов – по 35 евро |url=https://news.tut.by/economics/686641.html |publisher=Tut.By |language=ru |access-date=14. travnja 2023. |archive-date=7. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307011020/https://news.tut.by/economics/686641.html |url-status=dead}}</ref>
|-
|{{Z+X|BIH}}
| 2008. godine
|-
|{{Z+X|ZEL}}
| 2014.
|-
|{{Z+X|GRU}}
| 2011.
|-
|{{Z+X|MOL}}
| 2013.
|-
|{{Z+X|CG}}
| 2008. godine
|-
|{{Z+X|MAK}}
| 2008. godine
|-
|{{Z+X|SRB}}
| 2008. godine
|-
|{{Z+X|RUS}}
| 2007. (napušten 2022.)<ref>{{Citiranje weba |title=EU foreign ministers agree to scrap Russia visa deal but stop short of full tourist ban |url=https://www.euronews.com/my-europe/2022/08/31/eu-foreign-ministers-agree-to-scrap-russia-visa-deal-but-stop-short-of-full-tourist-ban |access-date=2022-09-03 |publisher=Euronews}}</ref>
|-
|{{Z+X|UKR}}
| 2013.
|}
=== Na granici ===
U iznimnim slučajevima, po dolasku na granicu mogu se izdati schengenske vize za jedan ulazak s rokom trajanja do 15 dana. Ove su vize rezervirane za pojedince koji mogu dokazati da nisu mogli podnijeti zahtjev za vizu unaprijed zbog vremenskih ograničenja proizašlih iz 'nepredvidivih' i 'imperativnih' razloga sve dok ispunjavaju redovne kriterije za izdavanje schengenske vize.<ref>Article 7.2 of the Practical Handbook for Border Guards ([http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st15/st15010.en06.pdf C (2006) 5186])</ref> Međutim, ako osoba koja traži schengensku vizu na granici spada u kategoriju ljudi za koje je potrebno konzultirati se s jednim ili više središnjih tijela drugih schengenskih država, viza joj se može izdati na granici samo u iznimnim slučajevima iz humanitarnih razloga, iz razloga nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza (kao što je smrt ili iznenadna teška bolest bliskog srodnika ili druge bliske osobe).<ref>Article 7.5 of the Practical Handbook for Border Guards ([http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st15/st15010.en06.pdf C (2006) 5186])</ref> U 2017. putnicima je po dolasku na granicu izdano oko 89.000 schengenskih viza.<ref name="2017stats">{{Citiranje weba |title=Schengen visa statistics, 2017 |url=https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/docs/2017-consulates-schengen-visa-stats.xlsx}}</ref> Ljudima koji na ovaj način pokušavaju putovati u Schengensku zonu zrakoplovni prijevoznik može uskratiti ukrcaj zbog [[Schengenski prostor|odgovornosti prijevoznika]], koji kažnjava zrakoplovne prijevoznike ako prevoze putnike koji nemaju ispravnu dokumentaciju.
=== Vize s ograničenom teritorijalnom valjanošću ===
U iznimnim slučajevima, schengenske države mogu izdati vize s ograničenom teritorijalnom valjanošću (LTV), ili posebno navodeći državu(e) za koju je važeća ili, obrnuto, državu(e) za koju nije važeća. Nositeljima LTV vize dopušteno je putovati samo u države Schengena za koje ona vrijedi, kao iu Bugarsku, Cipar i Rumunjsku.
Prema Schengenskom viznom kodeksu, države članice mogu izdati LTV vize kada konzulat smatra da je opravdano prevladati tromjesečno ograničenje u šest mjeseci, kada država članica smatra potrebnim zbog hitnih okolnosti odstupiti od uvjeta ulaska kako ih postavlja Schengen Zakon o granicama, kako bi se prevladali prigovori drugih država članica ili u hitnim slučajevima.
=== Nepriznate putne isprave ===
Schengenske vize izdaju se samo na putne isprave [[Države članice Ujedinjenih naroda|zemalja članica UN]]-a, [[Kosovo|Kosova]], [[Država Palestina|Palestine]], [[Republika Kina|Tajvana]], [[Vatikan]]a, [[Suvereni viteški malteški red|Malteškog reda]] i određenih međunarodnih organizacija ([[Vijeće Europe]], [[Europska unija|EU]], [[NATO]], [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Crveni križ]], [[Ujedinjeni narodi|UN]]).<ref>[https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/document-security/docs/part_i_travel_documents_issued_by_third_countries_and_territorial_entities_en.xlsx Travel documents issued by third countries and territorial entities], Directorate-General for Migration and Home Affairs, 17 July 2018.</ref><ref>[https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/document-security/docs/part_ii_travel_documents_issued_by_member_states_en.xlsx Travel documents issued by member states], Directorate-General for Migration and Home Affairs, 27 April 2018.</ref><ref>[https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/document-security/docs/part_iii_travel_documents_issued_by_international_organisations_and_other_entities_subject_to_international_law_en.xlsx Travel documents issued by international organisations and other entities subject to international law], Directorate-General for Migration and Home Affairs, 27 April 2018.</ref> [[Belgija]] i [[Francuska]] također prihvaćaju putovnicu [[Somaliland]]a.<ref>[http://www.maalmahanews.com/2018/04/02/travel-countries-that-accept-somaliland-passport/ Travel: Countries that accept Somaliland passport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180725092806/http://www.maalmahanews.com/2018/04/02/travel-countries-that-accept-somaliland-passport/ |date=25. srpnja 2018. }}, Maalmaha News, 2 April 2018.</ref> Ne prihvaćaju se putovnice [[Abhazija|Abhazije]], [[Gorski Karabah|Artsaha]], [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjevernog Cipra]], [[Južna Osetija|Južne Osetije]], [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Transnistrije]] i [[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadne Sahare]].<ref>[https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/document-security/docs/list_of_known_fantasy_and_camouflage_passports_en.pdf Information concerning the non-exhaustive list of known fantasy and camouflage passports, as stipulated by Article 6 of the Decision no. 1105/2011/EU], Directorate-General for Migration and Home Affairs, 15 March 2017.</ref>
=== Statistički pokazatelji ===
Većina schengenskih viza izdana je podnositeljima zahtjeva koji se nalaze u dolje navedenim zemljama (navedeno ako je u posljednjoj godini izdano više od 100 000 viza).<ref name="2017stats"/><ref>{{Citiranje weba |title=Schengen visa statistics, 2015 |url=https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/docs/2015_consulates_schengen_visa_stats_en.xlsx}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Schengen visa statistics, 2016 |url=https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/docs/2016_consulates_schengen_visa_stats_en.xlsx}}</ref><ref name="2018stats">{{Citiranje weba |title=Schengen visa statistics, 2018 |url=https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/docs/2018-consulates-schengen-visa-stats.xlsx}}</ref> Kandidati nisu nužno bili državljani tih zemalja.
{| class="wikitable sortable collapsible collapsed" style="font-size:smaller; text-align:right"
|+ class="nowrap" style="font-size: larger" |Po zemlji prijave
! rowspan="2" |Zemlja porijekla prijave
! colspan="3" |2018
! colspan="3" |2017
! colspan="3" |2016
! colspan="3" |2015
|-
!Broj izdanih viza
!Postotak odbijenih prijava
!Udio viza za više ulazaka
!Broj izdanih viza
!Postotak odbijenih prijava
!Udio viza za više ulazaka
!Broj izdanih viza
!Postotak odbijenih prijava
!Udio viza za više ulazaka
!Broj izdanih viza
!Postotak odbijenih prijava
!Udio viza za više ulazaka
|-
| align="left" |Rusija
|3,631,320
|1.6%
|82.9%
|3,826,151
|1.4%
|83.8%
|3,134,413
|1.2%
|80.6%
|3,415,432
|1.3%
|68.1%
|-
| align="left" |Kina
|2,707,867
|3.7%
|33.9%
|2,447,041
|3.3%
|33.0%
|2,110,103
|3.1%
|33.9%
|2,308,591
|2.8%
|18.3%
|-
| align="left" |Indija
|974,674
|9.3%
|60.7%
|837,109
|8.5%
|57.9%
|724,110
|8.2%
|57.4%
|659,038
|6.5%
|44.5%
|-
| align="left" |Turska
|799,903
|8.5%
|72.6%
|903,644
|6.5%
|73.7%
|890,776
|4.4%
|75.8%
|862,184
|3.9%
|59.0%
|-
| align="left" |Bjelorusija
|676,984
|0.3%
|83.4%
|710,504
|0.3%
|81.4%
|693,395
|0.3%
|80.3%
|753,937
|0.3%
|66.3%
|-
| align="left" |Morko
|528,639
|18.0%
|41.4%
|513,643
|15.3%
|43.0%
|466,516
|13.1%
|43.2%
|426,530
|12.1%
|44.7%
|-
| align="left" |Alžir
|384,420
|45.5%
|29.7%
|502,706
|35.9%
|32.4%
|507,185
|27.7%
|41.9%
|529,658
|26.9%
|39.7%
|-
| align="left" |Saudijska Arabija
|322,004
|7.6%
|84.1%
|307,355
|5.4%
|80.9%
|325,600
|3.5%
|88.8%
|351,395
|2.4%
|80.7%
|-
| align="left" |Tajland
|319,729
|3.3%
|46.5%
|293,401
|3.1%
|43.7%
|268,551
|3.2%
|42.0%
|246,025
|3.4%
|24.6%
|-
| align="left" |Ujedinjeno Kraljevstvo
|266,834
|1.5%
|65.3%
|258,424
|1.4%
|61.6%
|245,070
|2.0%
|54.0%
|239,201
|2.6%
|41.7%
|-
| align="left" |Južnoafrička Repbulika
|214,491
|2.4%
|75.5%
|200,626
|2.1%
|75.2%
|165,880
|1.7%
|78.1%
|183,972
|1.5%
|68.4%
|-
| align="left" |Indonezija
|205,425
|1.8%
|57.1%
|195,950
|1.4%
|56.5%
|172,045
|1.1%
|54.0%
|142,447
|1.0%
|50.1%
|-
| align="left" |Iran
|189,030
|29.4%
|36.7%
|207,849
|19.2%
|33.4%
|190,429
|12.5%
|28.4%
|158,889
|13.9%
|23.0%
|-
| align="left" |Tunis
|186,250
|18.2%
|40.9%
|170,996
|16.5%
|42.7%
|168,267
|14.5%
|45.3%
|155,454
|14.1%
|40.4%
|-
| align="left" |Ukrajina
|182,400
|4.7%
|25.6%
|694,349
|3.7%
|59.7%
|1,363,347
|3.2%
|59.9%
|1,188,357
|3.4%
|56.8%
|-
| style="text-align:left; white-space:nowrap;" |Ujedinjeni Arapski Emirati
|174,059
|17.9%
|55.5%
|167,685
|16.5%
|54.3%
|172,822
|12.1%
|57.9%
|192,812
|12.0%
|46.2%
|-
| align="left" |Kuvajt
|164,742
|4.9%
|90.3%
|157,605
|4.7%
|86.0%
|164,861
|3.4%
|94.1%
|184,996
|3.5%
|80.4%
|-
| align="left" |Filipini
|159,861
|8.2%
|62.8%
|157,825
|7.0%
|60.6%
|135,533
|7.0%
|55.6%
|124,071
|5.8%
|51.9%
|-
| align="left" |Sjedinjene Američke Države
|152,935
|2.0%
|46.6%
|135,614
|1.1%
|49.4%
|121,777
|0.9%
|51.9%
|119,173
|1.0%
|43.4%
|-
| align="left" |Kazahtan
|149,575
|4.8%
|27.2%
|147,458
|3.7%
|25.4%
|121,488
|2.5%
|24.7%
|140,964
|1.9%
|18.9%
|-
| align="left" |Egipat
|147,340
|19.9%
|49.6%
|136,493
|17.8%
|50.8%
|160,035
|13.4%
|47.4%
|153,336
|11.4%
|33.7%
|-
| align="left" |Lebanon
|133,225
|12.1%
|47.1%
|133,633
|9.1%
|51.7%
|126,315
|7.5%
|53.2%
|116,986
|10.5%
|48.6%
|-
| align="left" |Vijetnam
|113,585
|9.5%
|22.5%
|93,357
|10.4%
|30.6%
|71,215
|9.8%
|29.1%
|69,041
|7.6%
|22.1%
|- style="border-top:3px solid green"
| align="left" |Ukupno
|14,265,282
|9.6%
|58.4%
|14,653,724
|8.2%
|59.2%
|13,937,767
|6.9%
|58.6%
|14,308,392
|6.2%
|48.5%
|}
{| class="wikitable sortable collapsible collapsed" style="font-size:smaller; text-align:right"
|+ class="nowrap" style="font-size: larger" |Po zemlji izdavateljici
! rowspan="2" |Zemlja izdavateljica
! colspan="3" |2018
! colspan="3" |2017
! colspan="3" |2016
! colspan="3" |2015
|-
!Broj prijava
!Broj izanih viza
!Postotak odbijenih prijava
!Broj prijava
!Broj izanih viza
!Postotak odbijenih prijava
!Broj prijava
!Broj izanih viza
!Postotak odbijenih prijava
!Broj prijava
!Broj izanih viza
!Postotak odbijenih prijava
|-
| align="left" |Austrija
|306,133
|280,847
|6.2%
|304,556
|284,904
|4.7%
|268,388
|257,401
|3.0%
|259,167
|247,800
|3.3%
|-
| align="left" |Belgija
|219,827
|173,598
|16.8%
|231,437
|184,792
|16.0%
|219,687
|179,357
|15.3%
|239,500
|197,495
|14.0%
|-
| style="text-align:left; white-space:nowrap;" |Češka Republika
|662,902
|630,071
|4.7%
|623,255
|594,225
|4.5%
|489,920
|469,453
|3.9%
|421,355
|406,598
|3.1%
|-
| align="left" |Danska
|164,003
|149,744
|7.0%
|152,467
|141,353
|6.3%
|145,143
|133,702
|5.7%
|123,951
|115,469
|5.1%
|-
| align="left" |Estonija
|127,561
|125,465
|1.6%
|138,249
|136,324
|1.2%
|122,872
|121,073
|1.4%
|130,197
|127,543
|1.7%
|-
| align="left" |Finska
|769,049
|751,358
|1.7%
|827,520
|814,047
|1.1%
|550,046
|539,127
|1.5%
|784,286
|771,997
|1.2%
|-
| align="left" |Francuska
|4,010,604
|3,345,400
|15.7%
|3,684,404
|3,161,274
|13.6%
|3,265,919
|2,839,453
|11.1%
|3,356,165
|2,997,410
|9.9%
|-
| align="left" |Njemačka
|2,056,296
|1,838,775
|9.1%
|2,049,055
|1,857,770
|7.6%
|2,004,235
|1,853,655
|6.1%
|2,022,870
|1,872,322
|5.6%
|-
| align="left" |Grčka
|855,285
|805,115
|4.9%
|1,029,564
|981,091
|3.9%
|986,032
|949,399
|2.8%
|876,786
|842,276
|3.2%
|-
| align="left" |Mađarska
|228,793
|210,827
|7.8%
|263,940
|249,393
|5.3%
|295,226
|284,586
|3.5%
|290,798
|282,305
|2.8%
|-
| align="left" |Island
|9,334
|8,856
|1.7%
|7,610
|7,154
|1.0%
|5,771
|5,735
|0.2%
|3,987
|3,960
|0.3%
|-
| align="left" |Italija
|1,844,140
|1,703,912
|7.4%
|1,850,260
|1,703,693
|7.7%
|1,806,938
|1,676,207
|7.0%
|2,023,343
|1,898,065
|5.5%
|-
| align="left" |Latvija
|161,709
|157,628
|2.1%
|166,800
|164,175
|1.5%
|165,814
|163,372
|1.4%
|164,000
|162,099
|1.1%
|-
| align="left" |Litva
|353,059
|346,476
|1.3%
|413,966
|406,872
|1.2%
|421,143
|414,974
|1.1%
|423,189
|419,470
|1.4%
|-
| align="left" |Luksebmurg
|10,876
|10,467
|3.7%
|10,004
|9,618
|3.7%
|9,902
|9,617
|2.5%
|10,267
|10,169
|1.0%
|-
| align="left" |Malta
|32,331
|24,931
|20.4%
|37,881
|27,785
|25.2%
|27,767
|21,208
|21.1%
|39,445
|28,748
|25.2%
|-
| align="left" |Nizozemska
|682,484
|583,137
|13.0%
|621,431
|550,910
|10.1%
|558,101
|498,163
|8.7%
|520,809
|474,191
|7.5%
|-
| align="left" |Norveška
|164,591
|146,526
|9.5%
|196,082
|182,062
|5.7%
|188,737
|177,022
|4.9%
|185,557
|163,568
|4.6%
|-
| align="left" |Poljska
|526,715
|508,386
|3.2%
|823,101
|789,343
|3.9%
|1,096,465
|1,062,896
|2.9%
|970,907
|944,821
|2.6%
|-
| align="left" |Portugal
|266,516
|221,009
|16.6%
|263,502
|223,243
|14.9%
|204,596
|176,985
|13.1%
|192,220
|168,183
|12.2%
|-
| align="left" |Slovačka
|26,797
|25,230
|4.2%
|41,639
|40,552
|2.1%
|62,472
|60,834
|2.2%
|76,491
|74,419
|2.9%
|-
| align="left" |Slovenija
|26,403
|20,171
|10.0%
|29,257
|23,491
|8.5%
|25,876
|21,153
|6.7%
|26,895
|21,940
|6.8%
|-
| align="left" |Španjolska
|1,701,379
|1,502,696
|9.3%
|1,624,276
|1,456,906
|8.3%
|1,583,848
|1,424,761
|8.1%
|1,629,753
|1,470,892
|7.6%
|-
| align="left" |Švedska
|253,292
|207,643
|11.7%
|248,347
|211,219
|9.9%
|227,005
|193,258
|9.8%
|192,852
|166,131
|10.0%
|-
| align="left" |Švicarska
|556,520
|487,014
|7.4%
|517,010
|451,528
|7.2%
|460,653
|404,376
|7.0%
|481,886
|429,399
|6.1%
|- style="border-top:3px solid green;"
| align="left" |Ukupno
|16,016,599
|14,265,282
|9.6%
|16,155,613
|14,653,724
|8.2%
|15,192,556
|13,937,767
|6.9%
|15,446,676
|14,308,392
|7.37%
|}
== Buduće promjene ==
=== Izuzeća od viza ===
* [[Bahrein]], [[Kuvajt]], [[Oman]], [[Katar]] i [[Saudijska Arabija]] – 2022. godine [[Vijeće Europske unije|Vijeće EU]]-a predložilo je izuzeće od viza za državljane svih zemalja [[Vijeće za suradnju arapskih zemalja Zaljeva|Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vijeće za suradnju arapskih zemalja Zaljeva {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64598|access-date=2023-04-14|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> koje još nisu bile izuzete<ref>[https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10038-2022-INIT/en/pdf Council conclusions on a strategic partnership with the Gulf], Council of the European Union, 20 June 2022.</ref>
* [[Ekvador]] – [[Europski parlament]] je 2022. predložio izuzeće od viza za državljane Ekvadora.<ref>{{Citiranje weba |date=1. prosinca 2022. |title=EP: EU visa freedom for citizens of Kuwait, Qatar, Oman and Ecuador |url=https://www.europeaninterest.eu/article/ep-eu-visa-freedom-for-citizens-of-kuwait-qatar-oman-and-ecuador/ |publisher=European Interest}}</ref>
* [[Kosovo]] – [[Vijeće Europske unije|Vijeće EU]]-a 2022. predložilo je provedbu liberalizacije viznog režima za državljane Kosova najkasnije 1. siječnja 2024. ili istodobno s [[ETIAS]]-om, ako ako ETIAS stupi na snagu ranije.<ref>[https://prishtinainsight.com/kosovars-await-visa-free-travel-by-january-2024/ Kosovars Await Visa-Free Travel by January 2024], Prishtina Insight, 22 November 2022.</ref>
* [[Vanuatu]] – Sporazum o ukidanju viza između EU-a i Vanuatua suspendiran je 4. svibnja 2022. i trebao bi se nastaviti 4. kolovoza 2024.
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="font-size:small"
! class="nowrap" |Prijedlozi prije 2019
|-
|
* {{Z|ARM}} Armenija – 2018. dužnosnici EU-a i Armenije najavili su planove za liberalizaciju viznog režima nakon potpisivanja novog [[Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Republike Armenije|Sveobuhvatnog i poboljšanog sporazuma o partnerstvu]].<ref>{{Citiranje weba |date=2019-01-18 |title=Armenia starts visa liberalization dialogue with EU member states |url=https://armradio.am/en/4916 |access-date=2020-10-11 |publisher=Public Radio of Armenia}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Sporazum o partnerstvu s Armenijom |url=https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=LEGISSUM:4329646 |access-date=2023-04-14 |website=eur-lex.europa.eu}}</ref>
* {{Z|INDN}} Indonezija – 2015. godine dužnosnici EU-a i Indonezije započeli su razgovore o mogućnostima za državljane Indonezije da dobiju bezvizni pristup schengenskom području.<ref>{{Citiranje weba |title=Indonesian government proposes free Schengen visa |url=http://www.antaranews.com/en/news/99501/indonesian-government-proposes-free-schengen-visa}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=France to support RI's Schengen visa-free proposal |url=http://www.thejakartapost.com/news/2015/09/28/france-support-ri-s-schengen-visa-free-proposal.html |website=The Jakarta Post}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Post |first=The Jakarta |title=Kalla meets Luxembourg PM, Dutch Queen |url=http://www.thejakartapost.com/news/2015/10/01/kalla-meets-luxembourg-pm-dutch-queen.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Indonesia, Finland to explore renewable energy cooperation |url=http://www.antaranews.com/en/news/101270/indonesia-finland-to-explore-renewable-energy-cooperation}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Saleh |first=Yudhistira Amran |title=Hongaria Dukung Indonesia Dapatkan Bebas Visa Schengen |url=http://news.detik.com/berita/3063396/hongaria-dukung-indonesia-dapatkan-bebas-visa-schengen}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2015-11-26 |title=Dubes Harapkan Jokowi Kunjungi Swiss – Waspada Online |url=http://waspada.co.id/warta/dubes-harapkan-jokowi-kunjungi-swiss/ |access-date=14. travnja 2023. |archive-date=6. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160406180055/http://waspada.co.id/warta/dubes-harapkan-jokowi-kunjungi-swiss/ |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=5. studenoga 2015. |title=Indonesia usul bebas Visa Schengen untuk WNI - ANTARA News |url=http://www.antaranews.com/berita/527525/indonesia-usul-bebas-visa-schengen-untuk-wni}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Post |first=The Jakarta |title=Indonesia proposes Schengen visa waiver |url=http://www.thejakartapost.com/news/2015/11/05/indonesia-proposes-schengen-visa-waiver.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=VIVA.co.id |first=PT. VIVA MEDIA BARU - |title=Indonesia Klaim Direstui UE Dapat Bebas Visa Schengen |url=http://dunia.news.viva.co.id/news/read/740501-indonesia-klaim-direstui-ue-dapat-bebas-visa-schengen}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Post |first=The Jakarta |title=RI visa waiver on the cards, says envoy |url=http://www.thejakartapost.com/news/2015/11/20/ri-visa-waiver-cards-says-envoy.html}}</ref>
* {{Z|NAU}} Nauru – EU je 2012. godine predložila uvođenje bezviznog režima za državljane nekoliko otočnih zemalja,<ref name="19-3">{{Citiranje weba |title=European Union opens doors to 16 island nations |url=http://timesofindia.indiatimes.com/world/europe/European-Union-opens-doors-to-16-island-nations/articleshow/31133600.cms |website=[[The Times of India]]}}</ref> koje su sve sklopile potrebne sporazume do 2016. godine, osim Naurua.
* {{Z|RUS}} Rusija – 2014. godine EU je suspendirao pregovore o bezviznom režimu s Rusijom zbog [[Rat u istočnoj Ukrajini|situacije u Ukrajini]].<ref>{{Citiranje weba |date=5. ožujka 2014. |title=EU suspends talks on visa-free travel with Russia and threatens further sanctions |url=http://www.euronews.com/2014/03/06/eu-suspends-talks-on-visa-free-travel-with-russia-and-threatens-further-/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304123427/http://www.euronews.com/2014/03/06/eu-suspends-talks-on-visa-free-travel-with-russia-and-threatens-further-/ |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=1. studenoga 2015. |publisher=[[Euronews]]}}</ref>
* {{Z|TUR}} Turska – EU je 2016. predstavila zakonodavni prijedlog za uključivanje Turske na popis zemalja čiji su državljani izuzeti od viza za kratke boravke u schengenskom području.<ref>{{Citiranje weba |date=2016-05-04 |title=European Commission opens way for decision by June on visa-free travel for citizens of Turkey |url=http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-1622_en.htm |access-date=2016-05-07 |publisher=European Commission}}</ref>
|}
=== Sustav ulaska/izlaska ===
U 2017. EU je donio uredbu o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za elektroničko bilježenje ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja u i iz schengenskog područja u središnjoj bazi podataka, zamjenjujući ručno žigosanje putovnica. Ciljevi su povećati automatizaciju granične kontrole i identificirati osobe koje su prekoračile boravak.<ref>[https://www.eulisa.europa.eu/Publications/Information%20Material/Leaflet%20EES.pdf Enhanced Security with the Entry/Exit System], EU-LISA.</ref> Od veljače 2023. očekuje se da će EES stupiti u rad 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Entry/Exit System (EES) general information |url=https://travel-europe.europa.eu/ees/general-information_en |access-date=26. veljače 2023. |publisher=European Union |archive-date=6. kolovoza 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806162252/https://travel-europe.europa.eu/ees/general-information_en |url-status=dead }}</ref>
EU također planira uspostaviti Program registriranih putnika koji bi omogućio lakši pristup prethodno provjerenim putnicima.<ref>[http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/doc_centre/borders/docs/1_en_act_part1_v14.pdf Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council establishing a Registered Traveller Programme], European Commission, 2013.</ref>
=== ETIAS ===
{{glavni|Europski sustav putnih informacija i autorizacije}}
Europski sustav za informacije i autorizaciju putovanja (ETIAS) planirani je elektronički sustav autorizacije za posjetitelje koji su oslobođeni vize za putovanje u schengensko područje i druge države članice EU-a,<ref name="etias-ec-faq">{{Citiranje weba |date=5. srpnja 2018. |title=Security union: A European Travel Information and Authorisation System - Questions & answers |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/MEMO_18_4362 |access-date=14. kolovoza 2021. |website=European Commission}}</ref> osim Irske, koja ostaje u Zajedničkom području putovanja s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]].<ref>{{Citiranje weba |date=8. ožujka 2019. |title=Will you need a visa to visit Ireland in 2021? |url=https://www.irishcentral.com/news/visa-visit-ireland-2021 |access-date=15. kolovoza 2021. |website=IrishCentral}}</ref>
Implementacija ETIAS-a odgađana je nekoliko puta.<ref name="etias-ec-faq"/> Od 2023. godine očekuje se da će postati operativan 2024. godine,<ref>{{Citiranje weba |title=Frequently asked questions about ETIAS |url=https://travel-europe.europa.eu/etias/faqs-etias_en |publisher=European Union}}</ref> sa 6-mjesečnim odgodom kako bi se putnicima i osoblju omogućilo da se upoznaju s novim sustavom. Potencijalni posjetitelji morat će ispuniti online prijavu, a oni od 18 do 70 godina moraju platiti naknadu od 7 €.<ref>{{Citiranje weba |title=ETIAS, what it means for travellers; what it means for Frontex |url=https://frontex.europa.eu/future-of-border-control/etias/ |access-date=14. kolovoza 2021. |website=[[Frontex]] |archive-date=3. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303105725/https://frontex.europa.eu/future-of-border-control/etias/ |url-status=dead}}</ref> Očekuje se da će ETIAS automatski obraditi veliku većinu zahtjeva pretraživanjem u elektroničkim bazama podataka i zatim odmah dati odgovor podnositelju zahtjeva, no u nekim ograničenim slučajevima očekuje se da će to moći potrajati i do 30 dana.
=== Jedinstvena platforma za podnošenje zahtjeva za vizu ===
Europska komisija planira uvesti jedinstvenu online platformu za podnošenje zahtjeva za vizu na razini Europske Unije, koja će zamijeniti odvojene nacionalne platforme. Platformu će izraditi [[Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)|eu-LISA]],<ref>{{Citiranje weba|title=eu-LISA – upravljanje informacijskim sustavima {{!}} Europska unija|url=https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/institutions-and-bodies-profiles/european-agency-operational-management-large-scale-it-systems-area-freedom-security-and-justice-eu_hr|access-date=2023-04-14|website=european-union.europa.eu|language=hr}}</ref> a uvođenje je planirano za 2026. Prijelazno razdoblje za sve države članice za prelazak na jedinstvenu platformu trebalo bi trajati do 2031.<ref>[https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/QANDA_22_2583 Questions and Answers – Visa Digitalisation: Visa travel to the EU becomes easier], European Commission, 27 April 2022.</ref> Prijedlog je odobrio Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u veljači 2023. s glasovnom razlikom od 34-5.<ref>[https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2023-0025_EN.html Report - A9-0025/2023], European Parliament, 7 February 2023.</ref> Parlament je započeo pregovore s Europskim vijećem o konačnom tekstu i provedbi.<ref>[https://www.europarl.europa.eu/legislative-train/theme-promoting-our-european-way-of-life/file-digitalisation-of-visa-procedures Legislative Train Schedule - Digitalisation of visa procedures], European Parliament.</ref> Vijeće se pak dogovorilo o pregovaračkom mandatu.<ref>[https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/03/29/schengen-visa-council-agrees-negotiating-mandate-on-the-digitalisation-of-the-visa-procedure/ Schengen visa: Council agrees negotiating mandate on the digitalisation of the visa procedure], European Council.</ref>
== Reciprocitet ==
[[Datoteka:Visa_requirements_for_the_European_Union_citizens.png|središte|mini| Vizni uvjeti za građane Europske unije<div class="legend"><span class="legend-color mw-no-invert" style="background-color:navy; color:white;"> </span> Jedinstveno europsko tržište (sloboda kretanja){{legend|#22b14c|Bezvizni pristup za sve građane EU}}{{legend|lightgreen|Pristup bez viza za neke građane EU}}</div>{{legend|#E2C867|Viza po dolasku za sve državljane EU}}
{{legend|#F1DEA3|Viza po dolasku za neke državljane EU}}
{{legend|#B7D6E0|Elektronički zahtjev za vizu}}]]
EU zahtijeva da sve zemlje i teritoriji iz Priloga II. omoguće bezvizni pristup u trajanju od 90 dana ili dulje državljanima svih schengenskih država i drugih zemalja EU-a koje provode zajednička pravila o vizama (Bugarska, Cipar i Rumunjska, ali ne i Irska). Ako se utvrdi da zemlja iz Priloga II. ne pruža puni reciprocitet, EU može odlučiti suspendirati izuzeće od viza za određene kategorije ili kasnije za sve državljane te zemlje.
Od usvajanja ove politike, potpuni reciprocitet postignut je sa svim zemljama iz Aneksa II osim [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], koje, prema stanju iz rujna 2021. godine zahtijeva vize od državljana Bugarske, Cipra i Rumunjske.<ref>[https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/european-agenda-migration/20181219_com-2018-855-communication_en.pdf State of play and way forward as regards the situation of non-reciprocity in the area of visa policy], European Commission, 19 December 2018.</ref> U studenom 2014. bugarska je vlada objavila da neće ratificirati [[Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo|Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja]] osim ako Sjedinjene Države ne ukinu vize za svoje državljane.<ref>{{Citiranje weba |title=Bulgaria Will Not Sign TTIP Unless US Lifts Visa Requirements - Minister - Novinite.com - Sofia News Agency |url=http://www.novinite.com/articles/165030/Bulgaria%20Will%20Not%20Sign%20TTIP%20Unless%20US%20Lifts%20Visa%20Requirements%20-%20Minister}}</ref> Budući da Sjedinjene Države nisu uspjele ukinuti zahtjeve, Europski parlament je 3. ožujka 2017. odobrio neobvezujuću rezoluciju kojom se poziva Europska komisija da ukine bezvizni režim za državljane SAD-a u schengenskom području.<ref>{{Citiranje novina |last=Sharman |first=Jon |date=3. ožujka 2016. |title=European Parliament votes to end visa-free travel for Americans |work=[[The Independent]] |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/europe-visa-free-travel-americans-european-parliament-vote-a7609406.html |access-date=4. ožujka 2017.}}</ref>
Neke zemlje i teritoriji iz Aneksa II također nameću manja ograničenja državljanima EU ili schengenskih država koja se od strane EU ne smatraju kršenjem reciprociteta. [[Australija]], [[Kanada]], [[Novi Zeland]], [[Južna Koreja]] i Sjedinjene Države zahtijevaju elektroničku autorizaciju prije putovanja, slično planiranom ETIAS-u u EU-u. Kanada također zahtijeva vizu od državljana Rumunjske koji ne posjeduju elektroničke putovnice.<ref>{{Citiranje weba |date=5. lipnja 2018. |title=Citizens of Romania now need a valid electronic passport for visa-free travel to Canada |url=https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/news/notices/romania-valid-electronic-passport.html |access-date=15. studenoga 2019. |publisher=Government of Canada}}</ref> [[Izrael]] zahtijeva vizu od državljana Njemačke rođenih prije 1928., koja se izdaje besplatno ako nisu bili uključeni u [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacističku stranku]].<ref>[http://embassies.gov.il/berlin-en/ConsularServices/Pages/consular-services.aspx Consular services], Israeli Embassy in Germany.</ref> [[Montserrat]] zahtijeva elektroničku vizu od hrvatskih državljana.<ref>[https://www.immigration.ms/countries/visa_required Countries requiring a visa], Government of Montserrat.</ref> Sjedinjene Države također zahtijevaju vizu od državljana Mađarske rođenih izvan Mađarske.
== Boravak duži od 90 dana ==
Općenito, državljani trećih zemalja koji borave više od 90 dana u cijelom schengenskom području ili u Bugarskoj, Cipru ili Rumunjskoj trebaju dugoročnu vizu - za dugotrajni boravak kraći od godinu dana ili dozvolu boravka za duža razdoblja.
Iako dugoročne vize koje izdaju te zemlje imaju jedinstven dizajn, procedure i uvjete za njihovo izdavanje obično određuje svaka pojedinačna država. Na primjer, neke schengenske zemlje zahtijevaju da se zahtjevi za dugoročne vize podnose u matičnoj zemlji podnositelja zahtjeva, dok druge schengenske zemlje to dopuštaju nakon dolaska. Neki se postupci također mogu razlikovati ovisno o zemlji podnositelja zahtjeva.<ref>{{Citiranje weba |title=Overview of visa requirements/exemptions for entry into the Federal Republic of Germany |url=https://www.auswaertiges-amt.de/en/einreiseundaufenthalt/visabestimmungen-node/staatenlistevisumpflicht-node}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Consulate-General of the Republic of Hungary in New Zealand: General information for entering Hungary, a member of the Schengen Area |url=http://hungarianconsulate.co.nz/visa_en.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Zaken |first=Ministerie van Buitenlandse |date=2016-08-02 |title=Visas - Topic - Government.nl |url=http://www.minbuza.nl/en/services/consular-services/visa/visas-for-the-netherlands-schengen-visas/visa-requirements-according-to-nationality/stay-longer-than-90-days/countries-whose-nationals-do-not-require-an-mvv-for-a-stay-of-more-than-90-days}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Federal Office of Migration: List 1: Overview of ID and visa provisions according to nationality (version of 4 December 2011) |url=http://www.bfm.admin.ch/content/dam/data/migration/rechtsgrundlagen/weisungen_und_kreisschreiben/weisungen_visa/bfm-anh01-liste1_vorschriften-nach-staat-e.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214010259/http://www.bfm.admin.ch/content/dam/data/migration/rechtsgrundlagen/weisungen_und_kreisschreiben/weisungen_visa/bfm-anh01-liste1_vorschriften-nach-staat-e.pdf |archive-date=14. veljače 2012. |access-date=30. siječnja 2012.}}</ref> U nekim situacijama, primjerice za studij, postupci i uvjeti za dugoročne vize usklađeni su među svim državama koje ih izdaju.<ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0587:FIN:EN:PDF Report from the Commission to the European Parliament and the Council on the application of Directive 2004/114/EC]</ref> Svaka država također može slobodno odrediti vlastite uvjete za boravišne dozvole.
Državljani trećih zemalja koji dugotrajno borave u državi EU-a ili schengenskom prostoru (osim Irske i Danske) također mogu steći pravo preseliti se i nastaniti se u drugoj od tih država bez gubitka pravnog statusa i socijalnih beneficija. Pravilo o Van Der Elst vizama dopušta državljanima trećih zemalja zaposlenima na jedinstvenom tržištu EU-a da privremeno rade u drugoj zemlji jedinstvenog tržišta EU-a za istog poslodavca pod određenim uvjetima.
=== Bilateralna izuzeća od viza ===
Nekim državljanima trećih zemalja dopušten je boravak u schengenskom području dulje od 90 dana bez potrebe za podnošenjem zahtjeva za vizu za dugotrajni boravak. Na primjer, Francuska ne zahtijeva od državljana [[Europske mikrodržave|europskih mikrodržava]] da podnose zahtjev za vizu za dugotrajni boravak.<ref>{{Citiranje weba |title=Accueil Particuliers - service-public.fr |url=http://vosdroits.service-public.fr/F16162.xhtml |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130126151919/http://vosdroits.service-public.fr/F16162.xhtml |archive-date=26. siječnja 2013. |access-date=12. ožujka 2013.}}</ref>
Državljanima nekih zemalja iz 'Aneksa II' (kao što su [[Australija]], [[Kanada]], [[Malezija]], [[Novi Zeland]], [[Singapur]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) koje su sklopile sporazume o izuzeću od viza s pojedinim državama Schengena prije nego što su implementirale [[Schengenski sporazum]] dopušteno je ostati ''dodatno'' vremenskom razdoblju, iznad i izvan tipičnog maksimalnog ograničenja boravka od 90 dana unutar 180 dana koje se nameće državljanima bez vize iz 'Aneksa II'. U takvim slučajevima, razdoblje dodatnog boravka ovisi o konkretnom sporazumu o izuzeću od vize i primjenjuje se samo ako je državljanin 'Aneksa II' iskoristio maksimalno ograničenje boravka kako je predviđeno Schengenskim područjem.<ref name="Czechia Beyond">{{Citiranje weba |title=Entering the Czech Republic, duties, length of stay - Ministry of the interior of the Czech Republic |url=http://www.mvcr.cz/mvcren/article/third-country-nationals-entering-the-czech-republic.aspx?q=Y2hudW09Mg==}}</ref>
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="text-align: left; font-size: smaller; table-layout: fixed;"
! style="width:100%;" |Naslijeđeni sporazumi o ukidanju viza za državljane iz Aneksa II
|-
| Građani [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] uživaju liberalniju politiku viza, pri čemu su obje vlade potpisale bilateralne sporazume o vizama s pojedinim zemljama Schengena. [[Australija|Australski]] građani mogu provesti do 90 dana u '''''Austriji''''', [[Austrija|Belgiji]], [[Belgija|Danskoj]], [[Danska|Finskoj]], [[Finska|Francuskoj]], Njemačkoj, [[Island]]u, [[Italija|Italiji]], [[Luksemburg]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]] bez obzira na vrijeme provedeno u drugim državama potpisnicama Schengena.<ref>{{Citiranje weba |title=Europe entry requirements: Schengen area |url=https://smartraveller.gov.au/bulletins/pages/europe_schengen.aspx#bilateral_visa_waiver_agreements |access-date=2019-07-28 |website=smartraveller.gov.au |language=en}}</ref> Građani [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] mogu provesti do 90 dana u '''''Austriji''''', [[Austrija|Belgiji]], [[Češka|Češkoj]], [[Danska|Danskoj, Finskoj]], [[Finska|Francuskoj]], Njemačkoj, [[Grčka|Grčkoj]], [[Island]]u, [[Italija|Italiji]], [[Luksemburg]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Portugal]]u, [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i Švicarskoj [[Belgija|(]] također kao [[Mađarska]] ako je posjećujete kao konačno schengensko odredište) bez obzira na vrijeme provedeno u drugim državama potpisnicama Schengena,<ref>{{Citiranje weba |title=European Union - EEAS (European External Action Service) - Travelling to the EU |url=http://eeas.europa.eu/delegations/new_zealand/eu_travel/visa/index_en.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20160118232230/http://eeas.europa.eu/delegations/new_zealand/eu_travel/visa/index_en.htm |archive-date=18. siječnja 2016.}}</ref><ref name="safetravel.govt.nz">{{Citiranje weba |date=13. rujna 2013. |title=NZ government travel advisory – travel tips to Europe |url=http://www.safetravel.govt.nz/destinations/europetips.shtml |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130929010623/http://www.safetravel.govt.nz/destinations/europetips.shtml |archive-date=29. rujna 2013. |access-date=12. listopada 2013. |publisher=Safetravel.govt.nz}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=7. studenoga 2017. |title=Visa for New Zealand passport holders |url=https://www.eda.admin.ch/countries/new-zealand/en/home/visa/entry-ch/visa-new-zealand-passport-holders.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413100300/https://www.eda.admin.ch/countries/new-zealand/en/home/visa/entry-ch/visa-new-zealand-passport-holders.html |archive-date=13. travnja 2020. |access-date=13. travnja 2020. |publisher=Embassy of Switzerland in Wellington}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Visa |url=https://ambwellington.esteri.it/Ambasciata_Wellington/en/informazioni_e_servizi/visti/visti.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413102202/https://ambwellington.esteri.it/Ambasciata_Wellington/en/informazioni_e_servizi/visti/visti.html |archive-date=13. travnja 2020. |access-date=13. travnja 2020. |publisher=Embassy of Italy in Wellington}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Fact Sheet: Austria-New Zealand Bilateral Agreement on Visa Free Short Stays |url=https://www.bmeia.gv.at/fileadmin/user_upload/Vertretungen/Canberra/Austria_New_Zealand_Bilateral_Agreement_on_Visa_Free_Short_Stays_-_Fact_sheet.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413102420/https://www.bmeia.gv.at/fileadmin/user_upload/Vertretungen/Canberra/Austria_New_Zealand_Bilateral_Agreement_on_Visa_Free_Short_Stays_-_Fact_sheet.pdf |archive-date=13. travnja 2020. |access-date=13. travnja 2020. |publisher=Austrian Embassy in Canberra}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Visa |url=https://wellington.mfa.gov.hu/eng/page/visa |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413102710/https://wellington.mfa.gov.hu/eng/page/visa |archive-date=13. travnja 2020. |access-date=13. travnja 2020. |publisher=Embassy of Hungary in Wellington}}</ref><ref>{{Citation |title=Border controls in Europe |publisher=Embassy of France in Wellington |url=http://www.ambafrance-nz.org/IMG/pdf/Border_controls_in_Europe.pdf |access-date=1. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120131092536/http://www.ambafrance-nz.org/IMG/pdf/Border_controls_in_Europe.pdf |archivedate=31. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{Citation |title=Frequently Asked Questions |publisher=Embassy of Spain in Wellington |date=29. travnja 2009. |url=http://www.maec.es/subwebs/Embajadas/Wellington/es/MenuPpal/faqs/Paginas/faqs.aspx |access-date=1. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111204191718/http://www.maec.es/subwebs/Embajadas/Wellington/es/MenuPpal/faqs/Paginas/faqs.aspx |archivedate=4. prosinca 2011.}}</ref> ali ako putujete u za ostale schengenske zemlje primjenjuje se vremensko ograničenje od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Osim toga, iznad okvira izuzeća od schengenske vize od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, državljanima [[Putovnica Argentine|Argentine]], [[Putovnica Čilea|Čilea]], [[Putovnica Kostarike|Kostarike]], [[Putovnica Izraela|Izraela]], [[Putovnica Malezije|Malezije]], [[Putovnica Južne Koreje|Južne Koreje]] i [[Putovnica Urugvaja|Urugvaja]] dopušteno je provesti dodatna 3 mjeseca u razdoblju od 6 mjeseci. bez vize u '''[[Češka|Češkoj]]''', bez obzira na vrijeme provedeno u drugim zemljama Schengena. Zasebno, državljanima [[Putovnica Singapura|Singapura]] dopušteno je provesti dodatnih 30 dana bez vize u Češkoj. Nadalje, stara metoda izračuna duljine bezviznog boravka (tj. 3 mjeseca unutar 6 mjeseci umjesto 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana) i dalje se primjenjuje na državljane Gvatemale, Hondurasa, Meksika, Nikaragve, Paname i Paragvaja u Češka Republika.<ref name="Czechia Beyond"/>
Slično tome, iznad okvira izuzeća od schengenske vize od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, državljanima [[Putovnica Kanade|Kanade]], [[Putovnica Čilea|Čilea]], [[Putovnica Izraela|Izraela]], Japana, [[Putovnica Malezije|Malezije]], [[Putovnica Singapura|Singapura]], [[Putovnica Južne Koreje|Južne Koreje]] i [[Putovnica Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Država]] dopušteno je provesti dodatno razdoblje od 90 dana za vizu. besplatno u '''[[Danska|Danskoj]]'''.<ref>{{Citiranje weba |date=13. veljače 2019. |title=Visa-free travel |url=https://www.nyidanmark.dk/en-GB/You-want-to-apply/Short-stay-visa/Visa-free-visits |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413101133/https://www.nyidanmark.dk/en-GB/You-want-to-apply/Short-stay-visa/Visa-free-visits |archive-date=13. travnja 2020. |access-date=13. travnja 2020. |publisher=Danish Immigration Service}}</ref>
Uz izuzeće od schengenske vize od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, [[Putovnica Argentine|argentinska]], [[Putovnica Australije|australska]], [[Putovnica Brazila|brazilska]], [[Putovnica Sultanata Brunej|brunejska]], [[Putovnica Kanade|kanadska]], [[Putovnica Čilea|čileanska]], [[Putovnica Kostarike|kostarikanska]], salvadorska, gvatemalska, honduraška, [[Putovnica Izraela|izraelska]], japanska, [[Putovnica Hondurasa|malezijska]], [[Putovnica Malezije|meksička]], [[Putovnica Meksika|nikaragvanska]][[Putovnica Paname|,]] [[Putovnica Nikaragve|panamska]], [[Putovnica Paragvaja|državljanima Paragvaja]], [[Putovnica Singapura|Singapura]], [[Putovnica Južne Koreje|Južne Koreje]], [[Putovnica Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Država]], [[Putovnica Urugvaja|Urugvaja]] i [[Putovnica Venezuele|Venezuele]] dopušteno je provesti dodatno razdoblje od 90 dana bez vize u '''[[Norveška|Norveškoj]]'''.<ref>{{Citiranje weba |date=28. studenoga 2019. |title=UDI 2010-080 Bortvisningspraksis for borgere fra stater Norge har inngått bilaterale visumfrihetsavtaler med |url=https://www.udiregelverk.no/en/documents/udi-guidelines/udi-2010-080/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413105136/https://www.udiregelverk.no/en/documents/udi-guidelines/udi-2010-080/ |archive-date=13. travnja 2020. |publisher=Norwegian Directorate of Immigration |language=no}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=28. studenoga 2019. |title=UDI 2010-080V1 Liste over visumfrie borgere som er omfattet |url=https://www.udiregelverk.no/en/documents/udi-guidelines/udi-2010-080/udi-2010-080v1/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413105042/https://www.udiregelverk.no/en/documents/udi-guidelines/udi-2010-080/udi-2010-080v1/ |archive-date=13. travnja 2020. |publisher=Norwegian Directorate of Immigration |language=no}}</ref>
Nadalje, iznad okvira izuzeća od schengenske vize od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, [[Putovnica Argentine|Argentina]], [[Putovnica Čilea|Čile]], [[Putovnica Kostarike|Kostarika]], [[Putovnica Hondurasa|Honduras]], [[Putovnica Izraela|Izrael]], Japan, [[Putovnica Malezije|Malezija]], [[Putovnica Meksika|Meksik]], [[Putovnica Nikaragve|Nikaragva]], [[Putovnica Paname|Panama]], [[Putovnica Singapura|Singapur]], [[Putovnica Južne Koreje|Južna Koreja]], [[Putovnica Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] i Državljanima [[Putovnica Urugvaja|Urugvaja]] dopušteno je provesti dodatno razdoblje od 90 dana bez vize u '''[[Poljska|Poljskoj]]'''.<ref>{{Citiranje weba |title=Do I need a visa |url=https://udsc.gov.pl/en/cudzoziemcy/obywatele-panstw-trzecich/chce-przyjechac-do-polski/czy-potrzebuje-wizy/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216162438/http://udsc.gov.pl/en/cudzoziemcy/obywatele-panstw-trzecich/chce-przyjechac-do-polski/czy-potrzebuje-wizy/ |archive-date=16. veljače 2020. |access-date=13. travnja 2020. |publisher=Urząd do Spraw Cudzoziemców (Office for Foreigners)}}</ref><ref>See [http://www.statewatch.org/news/2008/oct/eu-tcn-exit-entry-schengen-questionnaire-13403-08.pdf The Council of the European Union: Replies to the questionnaire on the Presidency project for a system of electronic recording of entry and exit dates of third-country nationals in the Schengen area] (PDF), pg 43.</ref>
|}
== Sredstva za život ==
Osim općih zahtjeva, schengenske države također postavljaju uvjete ulaska za strane državljane zemalja izvan jedinstvenog tržišta EU-a koji se nazivaju "referentni iznosi potrebni za prelazak vanjske granice koje određuju nacionalna tijela" u vezi sa sredstvima za život tijekom njihovog boravka.<ref>{{Citiranje weba |title=Annex 25 – Reference amounts required for the crossing of the external border fixed by national authorities |url=https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/e-library/documents/policies/borders-and-visas/schengen/docs/handbook-annex_25.pdf}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=Srpanj 2022. |title=Reference amounts required for the crossing of the external border fixed by national authorities |url=https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2022-07/reference_amounts_table_en.pdf |publisher=Directorate-General for Migration and Home Affairs}}</ref>
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="table-layout: fixed; font-size:small"
! colspan="2" |Potreba za sredstvima za život
|-
! Zemlja
! Referentni iznos
|-
| [[Belgija]]
| 45 € dnevno za strance koji borave kod privatnika; 95 € po danu za strance koji borave u hotelu.
|-
| [[Bugarska]]
| 50 € dnevno; minimalno 500 € po boravku<ref>Article 19(5) of the Ordinance on the terms and the procedure for the issuing of visas, adopted by Council of Ministers Decree No 97/11.05.2002</ref>
|-
| [[Hrvatska]]
| 100 € dnevno; ali 50 € za strance koji posjeduju ovjereno jamstveno pismo, dokaz o plaćenom putnom aranžmanu itd.
|-
| [[Češka|Češka Republika]]
| 40 € po danu do 30 dana<ref>Act No 326/1999 Sb. on Residence of Aliens in the Territory of the Czech Republic and Amendments of Some Acts</ref>
|-
| [[Danska]]
| 350 [[Danska kruna|DKK]] po danu
|-
| [[Estonija]]
| 130,80 € po danu
|-
| [[Finska]]
| 30 € po danu<ref>Aliens' Act (301/2004, paragraph 11)</ref>
|-
| [[Francuska]]
| 120 € po danu ako nemate dokaz o smještaju; 65 € po danu ako boravite u hotelu; 32,50 € po danu uz potvrdu o smještaju.<ref>Minimum wage equivalent.</ref>
|-
| [[Njemačka]]
| 45 € po danu u obliku gotovine, kreditnih kartica i čekova, ali alternativno jamstveno pismo domaćina.<ref>Article 15(2) of the Residence Act of 30 July 2004</ref>
|-
| [[Grčka]]
| 50 € dnevno; minimalni ukupni iznos od 300 € za boravak do 5 dana umanjen za 50% za maloljetne osobe<ref>Common Ministerial Decision No 3021/22/10- f of 24 December 2007</ref>
|-
| [[Mađarska]]
| 10.000 [[Mađarska forinta|HUF]] po prijavi ili pozivnom pismu, potvrdi smještaja ili bilo kojem drugom vjerodostojnom dokazu.<ref>Decree No 25/2001. (XI. 21.) of the Minister of Interior</ref>
|-
| [[Island]]
| 8.000 [[Islandska kruna|ISK]] po danu + 40.000 ISK po svakom unosu
|-
| [[Italija]]
| 269,60 € fiksni iznos za boravak do 5 dana (212,81 € po osobi za grupe od dvoje i više); 6–10 dana: 44,93 € po danu (26,33 €); 11–20 dana: 51,64 € fiksni iznos + 36,67 € po danu (25,82 € + 22,21 €); 20+ dana 206,58 € fiksni iznos + 27,89 € po danu (118,79 € + 17,04 €).
|-
| [[Latvija]]
| 14 € po danu ili ovjereno pozivno pismo
|-
| [[Lihtenštajn]]
| 100 [[Švicarski franak|CHF]] dnevno; 30 CHF za studente
|-
| [[Litva]]
| 40 € dnevno
|-
| [[Luksemburg]]
| 67€ dnevno
|-
| [[Malta]]
| 48€ dnevno
|-
| [[Nizozemska]]
| 55 € dnevno
|-
| [[Norveška]]
| 500 [[Norveška kruna|NOK]] po danu (indikativno za one koji ne borave kod prijatelja ili rodbine)
|-
| [[Poljska]]
| 300 [[Poljski zlot|PLN]] za boravak ne duži od 4 dana; 75 PLN po danu za boravak duži od 4 dana
|-
| [[Portugal]]
| 40 € po danu + 75 € po ulaznici
|-
| [[Rumunjska]]
| 50 € dnevno; minimalno 500€ po boravku
|-
| [[Slovačka]]
| 56 € po danu (30 € za smještaj, 4 € za doručak, 7,5 € za ručak, 7,5 € za večeru, 7 € za troškove) ili ovjereno pozivno pismo<ref>Article 4 of the Act No 48/2002 Coll. on Stay of Aliens and on amendment of certain acts as amended</ref>
|-
| [[Slovenija]]
| 70 €; 35 € za maloljetne osobe u pratnji roditelja<ref>Instructions on refusing entry to aliens, conditions for issuing visas at border crossings, conditions for issuing visas for humanitarian reasons and procedure for revoking visas (Official Gazette of the Republic of Slovenia, No. 2/01)</ref>
|-
| [[Španjolska]]
| minimalni iznos od 900 € (za boravak do 9 dana); 100 € po danu duže od 9 dana.<ref>Order of the Ministry of the Presidency (PRE/1282/2007)</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Entrada: requisitos y condiciones |url=http://www.interior.gob.es/web/servicios-al-ciudadano/extranjeria/regimen-general/entrada-requisitos-y-condiciones |access-date=28. srpnja 2020. |publisher=Ministerio del Interior |archive-date=3. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220603020709/http://www.interior.gob.es/web/servicios-al-ciudadano/extranjeria/regimen-general/entrada-requisitos-y-condiciones |url-status=dead}}</ref>
|-
| [[Švedska]]
| 450 [[Švedska kruna|kruna]] po danu. Potreban dokaz je kopija tromjesečnog bankovnog izvoda ili dvogodišnja prijava poreza na dohodak, ako ne postoji službeni sponzor s dokazom o tome.<ref>{{Citiranje weba |title=TOURIST VISA CHECKLIST |url=https://www.swedenabroad.se/globalassets/ambassader/indien-new-delhi/documents/sweden-tourist-checklist.pdf |access-date=2018-11-19 |publisher=Embassy of Sweden}}</ref>
|-
| [[Švicarska]]
| 100 [[Švicarski franak|CHF]] dnevno; 30 CHF za studente
|-
| colspan="2" | Vlasti [[Austrija|Austrije]] i [[Cipar|Cipra]] odlučuju od slučaja do slučaja.
[[Nizozemska]] izuzima posjetitelje iz [[Australija|Australije]], [[Kanada|Kanade]], [[Japan]]a, [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i [[Vatikan]]a od posjedovanja dokaza o dovoljno sredstava i povratnih karata. [[Rumunjska]] zahtijeva od posjetitelja iz [[Moldavija|Moldavije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Rusija|Rusije]], [[Srbija|Srbije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]] da imaju zdravstveno osiguranje koje pokriva razdoblje boravka. Rumunjska također izuzima posjetitelje iz [[Australija|Australije]], [[Kanada|Kanade]], [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] od posjedovanja dokaza o dovoljno sredstava i povratnih karata.
|}
== Vizna politika Irske i prekomorskih teritorija ==
[[Irska]] ima neovisnu viznu politiku. Omogućuje bezvizni ulazak svim državljanima Schengenskog Aneksa II, osim za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kolumbiju, Istočni Timor, Gruziju, Maršalove Otoke, Mauricijus, Mikroneziju, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Palau, Peru, Srbiju i Venezuelu. Također omogućuje ulazak bez viza u nekoliko dodatnih zemalja – Belize, Bolivija, Bocvana, Eswatini, Fidži, Gvajana, Lesoto, Maldivi, Nauru i Južna Afrika. Vize za Irsku i za schengenski prostor ne vrijede jedna za drugu. Irska je dio zajedničkog putnog područja i održava slobodu kretanja s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]] uz zemlje EU-a i Schengena.<ref>[https://www.citizensinformation.ie/en/government_in_ireland/ireland_and_the_uk/residence_rules_UK_citizens.html Residence rights of UK citizens], Citizensinformation.ie, 9 April 2021.</ref>
[[Britanska prekomorska područja|Britanski prekomorski teritorij]] [[Akrotiri i Dhekelia]] ima otvorene granice s [[Cipar|Ciprom]] i slijedi politiku viza Schengenskog područja, ali zahtijeva dozvole za boravak dulji od 28 dana u razdoblju od 12 mjeseci.<ref>[http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2003.236.01.0931.01.ENG&toc=OJ:L:2003:236:TOC Protocols No. 3 and 10 to the Treaty of Accession 2003], [[EUR-Lex]], 23 September 2003.</ref><ref>[https://sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_04_INCON/C/20201008_AGLA_Control-EntrySettlementCommEnterprises-Ordinance-1960_CONSOL.pdf Control (entry, settlement and commercial enterprises) ordinance 1960], Sovereign Base Areas of Akrotiri and Dhekelia Gazette, consolidated version as of 8 October 2020.</ref> [[Brexit]] nije utjecao na ta pravila.
[[Francuski prekomorski departmani i teritoriji|Prekomorska Francuska]] i [[Karibi|karipski]] dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] imaju individualnu politiku viza koja je uglavnom usklađena sa Schengenskim područjem, uz neke iznimke i dodatke.
[[Farski otoci]] i [[Grenland]] imaju isti popis državljana koji su izuzeti od viza kao i schengensko područje, a dolasci iz schengenskog područja ne podliježu graničnim provjerama. Međutim, schengenske vize tamo ne vrijede, tako da državljani koji nisu izuzeti trebaju posebne vize za ta područja. Ovi propisi proizlaze iz posebnog sporazuma u okviru Nordijske unije putovnica.<ref>[https://www.government.fo/en/foreign-relations/visas-and-work-permits/ Visa and Work Permits], [[Government of the Faroe Islands]].</ref><ref>[http://naalakkersuisut.gl/en/About-government-of-greenland/About-Greenland/Coming-to-Greenland/Schengen-and-Tourists Schengen and Tourists], [[Government of Greenland]].</ref>
[[Svalbard]] je potpuno bezvizna zona. Putnici na Svalbard i iz njega moraju predočiti putovnicu ili osobnu iskaznicu.<ref>{{Citiranje weba |title=How to travel to Svalbard |url=https://en.visitsvalbard.com/visitor-information/travel-information/how-to-travel-to-svalbard |access-date=2020-11-30 |website=Visit Svalbard |language=en-GB}}</ref> Putnici kojima je potrebna viza za schengensko područje moraju imati takvu vizu ako putuju na Svalbard preko kopnene Norveške, a to mora biti viza za dvostruki ulazak ako se vraćaju sa Svalbarda preko kopnene Norveške.<ref>{{Citiranje weba |title=Visas and immigration |url=http://www.sysselmannen.no/en/visas-and-immigration/ |access-date=2020-11-30 |website=Governor of Svalbard |language=en}}</ref>
== Vizne politike država kandidatkinja i kandidatkinja ==
Zemlje koje podnose zahtjev za pristupanje Europskoj uniji obvezne su usvojiti viznu politiku EU-a najkasnije tri mjeseca prije službenog pristupa Uniji.<ref>{{Citiranje weba |title=Russians, Ukrainians, Turks need visa for Croatia |url=http://dalje.com/en-croatia/russians-ukrainians-turks-need-visa-for-croatia/461657 |access-date=14. travnja 2023. |archive-date=27. travnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130427120939/http://dalje.com/en-croatia/russians-ukrainians-turks-need-visa-for-croatia/461657 |url-status=dead}}</ref> Schengenske zemlje daju bezvizni pristup državljanima svih država kandidata za članstvo u EU i država kandidata osim Kosova i Turske.<ref>{{Citiranje weba |title=European Commission - PRESS RELEASES - Press release - Visa free travel for citizens of the former Yugoslav Republic of Macedonia, Montenegro and Serbia before Christmas |url=http://europa.eu/rapid/press-release_IP-09-1852_en.htm}}</ref> Države kandidati Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija te država podnositeljica zahtjeva Kosovo održavaju sličnu politiku viza kao i schengensko područje, uz neke značajne iznimke u vezi sa zemljama koje su nedavno dodane Schengenskom dodatku II i dodatnim državljanstvima koja nisu navedena u Dodatak II. Države kandidati Srbija, Turska i Ukrajina te država podnositeljica zahtjeva Gruzija zahtijevaju vize za neke državljane koji su uvijek bili u Aneksu II., a također zadržavaju izuzeća od viza za neke dodatne državljane koji nisu u Aneksu II. Turska također zahtijeva vize od državljana države članice EU [[Cipar|Cipra]].
== Valjanost za druge zemlje ==
Schengenske vize koje vrijede za daljnja putovanja prihvaćaju se kao zamjena za nacionalne vize u nekoliko drugih zemalja.
{| class="wikitable collapsible collapsed" style="table-layout: fixed; font-size:small"
!Valjanost schengenskih viza za druge zemlje
|-
|
* {{Z+X|ALB}} – 90 dana; mora posjedovati vizu za više ulazaka C ili D vizu korištenu za ulazak u schengenski prostor barem jednom.
* {{Z+X|AND}} – treba posjedovati vizu za više ulazaka, ublažene provjere.
* {{Z+X|ATG}} – 30 dana; Primjenjuje se naknada za izuzeće od vize od 100 USD.
* {{Z+X|ARG}} – određene nacionalnosti mogu dobiti elektroničku autorizaciju putovanja na 90 dana ako posjeduju valjanu schengensku vizu.
* {{Z+X|BJE}} – 5 dana; samo za državljane Gambije, Haitija, Hondurasa, Indije, Libanona, Namibije, Samoe i Vijetnama.
* {{Z+X|BIH}} – 30 dana; moraju imati vizu za više ulazaka.<ref>{{Citiranje weba |title=Visas for Bosnia and Herzegovina |url=http://www.bhembassy.no/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=28&lang=en}}</ref>
* {{Z+X|BUG}} – 90 dana; moraju posjedovati vizu C za dvostruki ili višestruki ulazak koja vrijedi za razdoblje boravka.
* {{Z+X|KOL}} – 90 dana; samo za državljane Kambodže, Kine, Indije, Makaa (180 dana), Mijanmara, Tajlanda i Vijetnama. Schengenska viza mora vrijediti 180 dana u trenutku ulaska u Kolumbiju.<ref>{{Citiranje weba |title=PAISES A LOS CUALES COLOMBIA EXIGE VISA |url=http://www.cancilleria.gov.co/sites/default/files/tramites_servicios/visas/paises_a_los_cuales_colombia_exige_visa_08.abril_.2017.pdf}}</ref>
* {{Z+X|CIP}} – 90 dana; moraju posjedovati vizu C za dvostruki ili višestruki ulazak koja vrijedi za razdoblje boravka.
* {{Z+X|DOM}} – 90 dana;
* {{Z+X|SAL}} – 90 dana; nije primjenjivo na sve nacionalnosti.
* {{Z+X|GRU}} – 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana;
* Gibraltar – 21 dan; nije primjenjivo na sve nacionalnosti.
* {{Z+X|GUA}} – 90 dana; nije primjenjivo na sve nacionalnosti.
* {{Z+X|HON}} – 90 dana; nije primjenjivo na sve nacionalnosti.
* {{Z+X|JAM}} – 30 dana; nije primjenjivo na sve nacionalnosti.
* {{Z+X|MEX}} – 180 dana;<ref>[http://www.inm.gob.mx/gobmx/word/index.php/paises-no-requieren-visa-para-mexico/ Países y regiones que No requieren visa para viajar a México]</ref>
* {{Z+X|MOL}} – 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana; primjenjivo samo na državljane Kine, Kuvajta i Katara.
* {{Z+X|CG}} – 30 dana;
* {{Z+X|MAR}} – određene nacionalnosti mogu dobiti elektroničku marokansku vizu ako posjeduju valjanu schengensku vizu.
* {{Z+X|NIK}} – 90 dana; nije primjenjivo na sve nacionalnosti.
* {{Z+X|MAK}} – 15 dana; mora imati C vizu koja vrijedi najmanje 5 dana nakon razdoblja boravka i mora vrijediti za ponovni ulazak u bilo koju od država članica Schengenskog područja.
* {{Z+X|OMA}} – određene nacionalnosti mogu dobiti elektroničku omansku vizu ako posjeduju valjanu schengensku vizu.
* {{Z+X|FIL}} – 7 dana za državljane Kine; 14 dana za državljane Indije.
* {{Z+X|KAT}} – Državljani koji nemaju vizu mogu dobiti elektroničku autorizaciju putovanja na 30 dana ako posjeduju valjanu schengensku vizu.
* {{Z+X|RUM}} – 90 dana; moraju posjedovati vizu C za dvostruki ili višestruki ulazak koja vrijedi za razdoblje boravka.
* {{Z+X|SV TIP}} – 15 dana;
* {{Z+X|SRB}} – 90 dana;
* {{Z+X|TUR}} – određene nacionalnosti mogu dobiti elektroničku tursku vizu ako posjeduju valjanu schengensku vizu.
|}
==Bilješke==
{{prijevod}}
== Izvori ==
<div style="border: 2px solid black; height: 300px; overflow: auto;">
{{izvori|30em}}</div>
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
[[Kategorija:Europsko pravo]]
hwefbzkhnp6si8z654p1tw2s3ruhe28
Emulacijski obred
0
740197
7088157
7046768
2024-12-14T06:33:54Z
DragonFederal
232801
/* Povijest */
7088157
wikitext
text/x-wiki
{{multiple image
| align = right
| header =
| perrow = 1/1
| image1 = Emulation Entered Apprentice Freemason apron.jpg
| width1 = 200
| caption1 =
| image2 = Emulation Fellowcrafts Freemason apron.jpg
| width2 = 200
| caption2 =
| footer = [[Masonska pregača|Masonske pregače]] učenika (gore) i pomoćnika (dolje) u Emulacijskom obredu
}}
'''Emulacijski obred''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Emulation Ritual'') je [[slobodnozidarski obred]] koji je uspostavila i standardizirala [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) u razdovlju od [[1813.]] do [[1816.]] godine kao odgovor na svađu između [[Drevna velika loža Engleske|Drevnih]] i [[Premijerna velika loža Engleske|Modernih]]. Pravila ovog engleskog obreda su sistematizirana te se po njemu radi od [[1817.]] godine počevši od [[Masonska loža|instrukcijske]] Emulacijske lože poboljšanja po kojoj je obred i dobio ime. Obred se bez većih promjena održao do danas. Njegova nepromjenjivost omogućila mu je da ostane osnovni obred Ujedinjene velike lože Engleske, ali i nekoliko tisuća [[Masonska loža|loža]], uglavnom u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i bivšim britanskim [[kolonija|kolonijama]].
== Povijest ==
Povijest obreda duboko je upisana u povijest engleskog [[Slobodno zidarstvo|masonerije]]. Ovaj obred, koji je bio simbol pomirenja Drevnih i Modernih. Godine [[1717.]] [[Premijerna velika loža Engleske]], poznata pod nazivom Moderni, počela je sastavljati ono što je činilo bit obreda koji se do tada prakticirao, tzv. Obred Modernih. Od [[1752.]] godine, Drevni, kako je bila poznata [[Drevna velika loža Engleske]], su unaprijedili obred Modernih čineći značajne izmjene. Proces ujedinjavanja ove dvije velike lože započeo je [[1809.]] godine kada su Moderni uspostavili prijelaznu Ložu "Proglašenja" (engl. ''Lodge of Promulgation'') kako bi svoj obred uskladili s Drevnima. Ovo je 1813. godine omogućilo utemeljenje Ujedinjene velike lože Engleske.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Les rites maçonniques anglo-saxons|last=Bauer|first=Alain|publisher=PUF|year=2011|isbn=978-2-13-058194-9| location=Paris|last2=Dachez|first2=Roger}}</ref>
Godine [[1823.]] jedan od plodova ovog ujedinjenja bilo je stvaranje Emulacijske lože poduke (engl. ''Emulation Lodge of Instruction'') u [[London]]u, kasnije nazvana Emulacijske lože poboljšanja (engl. ''Emulation Lodge of Improvement''). Cilj ove lože bio je strogo čuvati ovaj novoujedinjeni ritual, zaštititi ga od "prilagođavanja" promjenjivim trendovima i uputiti zainteresirane masonske krugove u njegovu praksu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bonaccord.ch/what-is-emulation.html|title=What is Emulation?|access-date=2023-04-18|website=bonaccord.ch|archive-date=6. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506212409/http://bonaccord.ch/what-is-emulation.html|url-status=dead}}</ref> Misija ove lože je prakticirati obred na najdosljedniji mogiući način kako bi se obučili majstori masoni drugih loža s ciljem da zauzvrat oni mogu poučavati masone u svojim ložama.<ref name=":0"/>
== Stupnjevi ==
Kao i kod drugih obreda, Emulacijski obred ima [[Simbolički slobodnozidarski stupnjevi|tri stupnja na razini plavih loža]]:
*1° – učenik (''Entered Apprentice'')
*2° – pomoćnik (''Fellow Craftsman'')
*3° – [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstor]] (''Master Mason'')
Emulacijski obred nema viših stupnjeva. U Engleskoj, kao i u zemljama [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]], majstori zidari mogu pristupiti kapitulu [[Sveti kraljevski luk|Vrhovnog reda Svetog kraljevskog luka]] koji im prenosi stupanj "masona kraljevskog luka".
== Vidi još ==
* [[Slobodnozidarski redovi]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Slobodno zidarstvo}}
[[Kategorija:Masonski obredi]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
93t3uqgjrb7al6zbij5t4nf4bz1jctv
Goruća zemlja (televizijska serija)
0
740924
7088146
7083798
2024-12-14T03:44:28Z
Stephan1000000
219608
40
7088146
wikitext
text/x-wiki
{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir TV serija
| bg_color =
| ime_serije = Goruća zemlja
| slika = [[Datoteka:Fire Country title.png|260px]]
| natpis_pod_slikom =
| orig_naslov = Fire Country
| format_serije = [[Akcijski film|akcija]]<br>[[Dramska serija|drama]]
| autor = Max Thieriot<br>Tony Phelan<br>Joan Rater
| razvoj =
| redatelj =
| scenarist =
| glazba = Fil Eisler
| uvodna_glazba =
| glumci = Max Thieriot<br>Kevin Alejandro<br>Jordan Calloway<br>Stephanie Arcila<br>Jules Latimer<br>Diane Farr<br>Billy Burke
| pripovjedač =
| država = {{DZ+X|SAD}}
| jezik = [[engleski jezik|engleski]]
| broj_epizoda = 40
| broj_sezona = 3
| producent = Val Stefoff<br>Ted Babcock<br>Barbara Friend
| izvršni_producent = Max Thieriot<br>Tony Phelan<br>Joan Rater<br>[[Jerry Bruckheimer]]<br>Jonathan Littman<br>KristieAnne Reed
| urednik =
| lokacija = Fort Langley, [[Vancouver]]
| trajanje_epizode = 42 minuta
| tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]
| u_hrv = [[Star Channel|STAR]]<br>[[Doma TV]]
| ostale_kuće =
| početak_serije = [[7. listopada]] [[2022.]]
| kraj_serije =
| prethodna =
| nasljedna =
| spin-off =
| web_stranica = https://www.cbs.com/shows/fire-country/
| imdb_id = 16098700
| prijašnja =
| sljedeća =
}}
'''''Goruća zemlja''''' (engleski: '''''Fire Country''''') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[televizijska serija]] koju su zajedno stvorili [[Max Thieriot]], [[Tony Phelan]] i [[Joan Rater]], s Maxom Thieriotom u glavnim ulogama, a producirao [[Jerry Bruckheimer]]. Emitira se na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[7. listopada]] [[2022.]] U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se premijerno prikazuje na kanalu [[Star Channel|STAR]] od [[28. veljače]] [[2023.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=28. veljače 2023.|title=Serija “Vatrena zemlja” od 28. februara na kanalu FOX|url=https://www.grazia.rs/lifestyle/serija-vatrena-zemlja-od-28-februara-na-kanalu-fox|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509121542/https://www.grazia.rs/lifestyle/serija-vatrena-zemlja-od-28-februara-na-kanalu-fox|archive-date=2023-05-09|access-date=9. svibnja 2023.|website=grazia.rs}}</ref>
U ožujku [[2024.]] CBS je obnovio seriju za treću sezonu koja se prikazuje od 18. listopada 2024.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-12|title=‘Fire Country’ Scores Season 3 Renewal At CBS|url=https://deadline.com/2024/03/fire-country-season-3-renewal-cbs-1235856143/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312202450/https://deadline.com/2024/03/fire-country-season-3-renewal-cbs-1235856143/|archive-date=2024-03-12|access-date=2024-03-14|website=Deadline}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-07-13|title=CBS Fall Premiere Dates: ‘Blue Bloods’ Final Episodes, ‘FBI’ Trio, ‘Matlock’ Reboot, ‘Survivor’ & More|url=https://deadline.com/2024/07/cbs-fall-premiere-dates-2024-1236008913/|url-status=live|access-date=2024-10-28|website=Deadline|language=en-US}}</ref>
== Radnja ==
Bode Donovan je mladi zatvorenik s problematičnom prošlošću. Nadajući se da će se iskupiti i skratiti kaznu, pridružuje se kao volonter vatrogasnom programu u "Kalifornijskom programu konzervatorskih kampova" u kojem zatvorenici pomažu Kalifornijskom odjelu za šumarstvo i zaštitu od požara, poznatom kao "Cal Fire". Na kraju je raspoređen u svojem rodnom gradu u sjevernoj Kaliforniji, gdje mora raditi zajedno s bivšim prijateljima, drugim zatvorenicima i elitnim vatrogascima kako bi ugasio velike požare koji muče regiju.
== Pregled serije ==
Prva sezona premijerno se prikazala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim državama]] na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] od 7. listopada 2022. do 19. svibnja 2023. Serija je 6. siječnja 2023. obnovljena za drugu sezonu koja se prikazuje od 16. velječe 2024.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=6. siječnja 2023.|title=‘Fire Country’ Renewed For Second Season By CBS|url=https://deadline.com/2023/01/fire-country-renewed-second-season-by-cbs-1235213230/|url-status=live|access-date=9. svibnja 2023.|website=Deadline}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=13. studenoga 2023.|title=CBS Sets 2024 Premiere Dates For Delayed Scripted Series, Confirms ‘Matlock’ & ‘Poppa’s House’ Move To Next Season|url=https://deadline.com/2023/11/cbs-2024-premiere-dates-scripted-series-post-strike-1235600901/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231113171351/https://deadline.com/2023/11/cbs-2024-premiere-dates-scripted-series-post-strike-1235600901/|archive-date=13. studenoga 2023.|access-date=15. studenoga 2023.|website=deadline.com}}</ref> U ožujku 2024. CBS je obnovio seriju za treću sezonu koja se prikazuje od 18. listopada 2024.<ref name=":2" /><ref name=":3" />
U Hrvatskoj serija se premijerno prikazuje na kanalu [[Star Channel|STAR]] od [[28. veljače]] [[2023.]],<ref name=":1" /> od dana [[9. ožujka]] [[2024.]] serija je počela sa prikazivanjem na kanalu [[Doma TV]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova dramska serija "Goruća zemlja" od 9. ožujka na Doma TV-u!|url=https://domatv.dnevnik.hr/serije/goruca-zemlja/clanak/goruca-zemlja-nova-dramska-serija-goruca-zemlja-od-9-ozujka-na-doma-tv-u---835475.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309100435/https://domatv.dnevnik.hr/serije/goruca-zemlja/clanak/goruca-zemlja-nova-dramska-serija-goruca-zemlja-od-9-ozujka-na-doma-tv-u---835475.html|archive-date=2024-03-09|access-date=2024-03-14|website=[[Doma TV]]}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
! colspan="2" rowspan="2" width="6%" |Sezona
! rowspan="2" |Epizoda
! colspan="2" |SAD prikazivanje
! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje ([[Star Channel]])
! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje ([[Doma TV]])
|-
!Premijera
!Finale
!Premijera
!Finale
!Premijera
!Finale
|-
| bgcolor="orangered" height="10px" |
!1.
|22
|[[7. listopada]] [[2022.]]
|[[19. svibnja]] [[2023.]]
|[[28. veljače]] [[2023.]]
|[[25. srpnja]] [[2023.]]
|[[9. ožujka]] [[2024.]]
|[[14. travnja]] [[2024.]]
|-
| bgcolor="#FFD008" height="10px" |
!2.
|10
|[[16. veljače]] [[2024.]]
|[[17. svibnja]] [[2024.]]
|[[12. lipnja]] [[2024.]]
|[[27. lipnja]] [[2024.]]
| colspan="2" {{TBA}}
|-
| bgcolor="#85454E" height="10px" |
!3.
| –
|[[18. listopada]] [[2024.]]
| –
| colspan="2" {{TBA}}
| colspan="2" {{TBA}}
|}
== Glumačka postava ==
=== Glavni likovi ===
* [[Max Thieriot]] kao Bode Donovan (aka Bode Leone), zatvorenik koji se pridružuje vatrogasnom programu u sjevernoj Kaliforniji. Zbog smrti sestre, a zatim i pljačke promijenio je prezime kako ne bi dodatno beščašćio obitelj.
* [[Kevin Alejandro]] kao Manny Perez, nadzornik zatvorenika i Gabrielin otac, kao mladić bio je pritvorenik i dobrovoljni vatrogasac.
* [[Jordan Calloway]] kao Jake Crawford, vatrogasac pod Vinceovim zapovjedništvom i Gabrielin i Rileyin bivši dečko.
* [[Stephanie Arcila]] kao Gabriela Perez, olimpijska atletičarka i Mannyjina kći, umorna od sportskog života, pokušava ući u vatrogasce.
* [[Jules Latimer]] kao Eve Edwards, vješta vatrogaskinja pod Vinceovim zapovjedništvom.
* [[Diane Farr]] kao Sharon Leone, voditeljica odjela, Vinceova supruga, Rileyina i Bodeina majka, za razliku od supruga zadovoljna je povratkom sina. Tijekom prve sezone sazna se da je bolesna.
* [[Billy Burke]] kao Vince Leone, vođa bataljuna 1508, Sharonin suprig, Rileyin i Bodeov otac.
=== Sporedni likovi ===
* W. Tré Davis kao Freddy "Goat" Mills, zatvorenik Cal Fire i Bodeov prijatelj
* Michael Trucco kao Luke Leone, Vinceov brat
* Jade Pettyjohn kao Riley Leone, Vinceova i Sharonina pokojna kčer, Bodeina mlađa sesta i Eveina najbolja prijateljica
* Sabina Gadecki kao Cara, Bodina bivše djevojka
* April Amber Telek kao Dolly Burnet, Bodina tetaBode's aunt
* Aaron Pearl kao Chief Paulie Burnett, Bodeov ujak
* Zach Tinker kao Collin O'Reilly/Alex Shawcross, vatrogasac na probaciji.
* Katrina Reynolds kao Cookie, Freddova djevojka.
* Karen LeBlanc kao Dr. Lilly Crawford, Jakeova majka
* Fiona Rene kao Rebecca Lee, zatvorenica i bivša odvjetnica
* Julianne Christie kao Kate
* Barclay Hope kao Father Pascal
* JP Padda kao Andy
* Ian Tracey kao Wes
* Rebecca Mader kao Faye, šefica privatne vatrogasne tvrtke
* Kanoa Goo kao Kyle, a Gabrielina prijateljica
* Kane Brown kao Robin
* Crystal Balint kao Erika Snow
* Riley Davis kao Troy
* Rafael de la Fuente kao Diego (''Sezona 2'')
* Tye White kao Cole, bivši MMA borac koji je Bodeov cimer iz ćelije (''Sezona 2'')
* Jason O'Mara kao Liam, zgodni vatrogasac koji je bivši Sharonin kolega (''Sezona 2'')
* Alix West Lefler kao Genevieve (''Sezona 2'')
== Produkcija ==
=== Razvoj ===
U studenom 2021. [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] je objavio da razvija seriju u kojoj glume [[Max Thieriot]], [[Tony Phelan]] i [[Joan Rater]], na temelju Thierotovih iskustava. Potencijalna serija tada je bila poznata pod imenom "Cal Fire".<ref>{{Citiranje weba|date=15. studenoga 2021.|title=‘Cal Fire’ Drama From Max Thieriot, Tony Phelan, Joan Rater & Jerry Bruckheimer Television In Works At CBS|url=https://deadline.com/2021/11/cal-fire-drama-max-thieriot-tony-phelan-joan-rater-jerry-bruckheimer-television-cbs-1234873402/|url-status=live|access-date=9. svibnja 2023.|website=Deadline}}</ref> Pilot epizodu su napisali Phelan i Rater, s Thieriotom kao koscenaristom, a režirao [[James Strong]]. Serija je premijerno prikazana [[7. listopada]] [[2022.]] CBS je 6. siječnja 2023. seriju obnovio za drugu sezonu.<ref name=":0" /> Ožujka [[2024.]] obnovovljena je za treću sezonu.<ref name=":2" />
=== Snimanje ===
Snimanje serije započelo je u srpnju 2022. u [[Vancouver|Vancouveru]] u [[Kanada|Kanadi]], a završila u travnju 2023. Serija koristi obližnje selo [[Fort Langley]] za prikaz fiktivnog grada "Edgewater",<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2022.|title=New CBS Series FIRE COUNTRY From Max Thieriot Starts Filming in Vancouver|url=http://hollywoodnorthbuzz.com/2022/07/new-cbs-series-fire-country-from-max-thieriot-starts-filming-in-vancouver.html|url-status=live|access-date=9. svibnja 2023.|website=hollywoodnorthbuzz.com}}</ref> u sjevernoj Kaliforniji. Osim toga, uspostavljanje kadrova za grad Edgewood snimljeno je u [[Rio Dell (Kalifornija)|Rio Dellu]], u okrugu Humboldt u Kaliforniji.
== Spinoff ==
Dana [[23. siječnja]] [[2024.]] objavljeno je da će predloženi spin-off serije Goruća zemlja biti predstavljen putem [[Pilot (epizoda)|pilot epizode]] koja će biti dio druge sezone s [[Morena Baccarin|Morenom Baccarin]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-01-23|title=Morena Baccarin To Headline ‘Fire Country’ Spinoff In Works At CBS|url=https://deadline.com/2024/01/morena-baccarin-star-fire-country-sheriff-spinoff-cbs-1235801140/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413035059/https://deadline.com/2024/01/morena-baccarin-star-fire-country-sheriff-spinoff-cbs-1235801140/|archive-date=2024-04-01|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Šesta epizoda pod nazivom "''Alert the Sheriff''" predstavila je Baccarinov lik Mickey Fox. Dana [[2. svibnja]] 2024. CBS Studios se pridružio produkciji serije, a kasnije ju nazvao ''Sheriff Country''.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=‘Fire Country’ Spinoff ‘Sheriff Country’ Starring Morena Baccarin Ordered To Series By CBS For 2025-26 Season|url=https://deadline.com/2024/05/fire-country-spinoff-sheriff-country-series-order-morena-baccarin-cbs-1235902599/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240503010516/https://deadline.com/2024/05/fire-country-spinoff-sheriff-country-series-order-morena-baccarin-cbs-1235902599/|archive-date=2024-05-03|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.cbs.com/shows/fire-country/}} na cbs.com
* {{službena|https://www.starchannel-hr.com/serije/star/goruca-zemlja}} na Star Channel
* {{imdb|id=16098700|naslov=Fire Country}}
[[Kategorija:Američke serije]]
[[Kategorija:Dramske serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]]
32k56vqctkc2wdwr99sebrbfyi0szv4
Nacrt:Put oko svijeta s Willyjem Fogom
118
742358
7087881
7016312
2024-12-13T18:01:27Z
Medvedek Uhec
276086
Pravopis
7087881
wikitext
text/x-wiki
{{Nacrt}}
{{pravopis}}
Put oko svijeta s Willyem Fogom španjolski La vuelta al mundo de Wil yFog) je španjolsko japanska animirana televizijska serija temeljena na romanu[[Jules Verne|Julesa Ver]]<nowiki/>na [[Put oko svijeta u osamdeset dana]] u produkciji španjolskog animacijskiog studija BRB Internacional i španjolske javne televizije Television Espanola dok su glavni animatori bili iz japanskog studiija Nippon Animation koja je premjerno prikazana u programu Antenne2 1983 . godine i na TVE1 1984, godine.
Na isti način kao i BRB ov Pas Mušketir svi su likovi [[Antropomorfizam|antr]]<nowiki/>opomorfni i predstavljaju različite životinje jer je mnogo više vrsta životinja prikazano nego u toj seriji. Glavni trojac je prikazan kao zvijeri iz porodice mačaka a progone ih trojica neprijatelja prikazanih kao zvijeri iz porodice pasa Willy Fog (Phileas Fog u originalnom romanu) prikazan je kao lav. Rigodon(Passepartout) je prikazan kao mačak, a Romy (Aouda) kao pantera.
Sinkronizaciju animirane serije na engleski jezik režirao je Tom Wyner a nastupili su glumci poput Cama Clarka (u ulozi Rigodona). Gregorya Snegoffa (Inspektor Dix) Stevea Kramera (Policajac Bully) i Mikea Reynoldsa. Iako animirana serija nikad nije bila popularna u Sjedinjenim Američkim Državama, verzija na engleskom jeziku je postala poznata nakon emitiranja u programu za djecu britanske javne televizije [[BBC]] u Ujedinjenom Kraljevstvu. Serija je tamo premjerno prikazana 1984. godine i mnogo je puta reprizirana a zatim je emitirana u Republici Irskoj na javnoj televiziji RTE. a sinkronizacije na druge jezike donijele su seriji popularnost u nekoliko drugih država. Serija je također sinkronizirana na japanski jezik i emitirana na TV Asahi 1987 pod naslovom Anime Put oko Svijeta za 80 Dana.
Uz sve međunarodne verzije serija je i dalje najpopularnija u Španjolskoj gdje je nastao i nastavak serije Willy Fog 2 1993. godine koji je prikazivao likove znanstveno fantastičnih romana Julesa Verna Put u središte Zemlje i [[20 000 milja pod morem]]. Štoviše, 2008. godine na temelju serije nastala je kazališna glazbena predstava povodom 25 godišnjice crtane serije.
== Sinopsis ==
Kao i svakog jutra otkad je preselio u rezidenciju u ulici Saville Rowm Willy Fog se probudi u 8 sati i pozvoni kako bi pozvao slugu ali se potom sjeti kako ga je proteklog dana otpustiio jer se sluga nije mogao držati njegovog strogog rasporeda. Već je dogovorio razgovor s nekim tko će ga zamjeniti , bivšim cirkuskim akrobatom Rigodonom koji u tom trenutku žuri prema Fogovoj kući kako bi stigao na dogovoreni sastanak u 11 sati. Rigodona prati njegov stari prijatelj iz cirkusa, Tico koji se krije u njegovoj putnoj torbi i savjetuje ga kako se vodi razgovor koji loše počne jer Rigodon zakasni četiri minute. Usprkos tome gospodin Fog zaposli Rigodona kao svog sobara i uskoro krene u Reform Club.
Pljačka 55.000 , funti koja se nedavno dogodila u Banci Engleske glavna je tema razgovora u klubu sve dok nije stigao guverner banke gospodin Sullivan i zatražio da se promjeni tema [[Brindisi|i]]Sullivanova usputna primjedba da je lopov još uvijek u Londonu izazove reakciju starog Lorda Guinnessa koji [[Sueski kanal|l]]<nowiki/>spomene članak iz novina Morning Chronicle, koji detaljno opisuje kako je moguće izvesti put oko svijeta za 80 dana. U članku piše kako se kreće vlakom iz Londona u [[Dover (Kent)|Dover]] zatim u [[Calais]] i nastavi dalje do Pariza. Otud se putuje vlakom do [[Brindisi|Brindisija]] [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], sve za tjedan dana. Nakon dolaska u Bombay nakon dvadeset dana putovanja a zatim krenuo na trodnevno putovamje željeznicom do [[Kolkata|C]]<nowiki/>alcutte zaobišao Arapski poluotok U Hong Kong bi stigao 33 dana putovanja. U [[Yokohama|Yokohamu]] bi stigao nakon 39 dana putovanja a zatim krenuo na dugo trotjedno putovanje preko Pacifika kako bi stigao u San Francisco nakon 61 dana putovanja, zatim bi krenuo ns putovanje vlakom dugo tjedan dana u New York a zatim za 9 dana preplovio Atlantik i vratio se u London i time dokazao da je moguće oploviti svijet za 80 dana. Ostali članovi kluba počnu se smijati tvrdnji Lorda Guinnessa koji ustvrdi kako bi sam prihvatio izazov kad bi bio mlađi, što nagna Foga da brani njegovu čast i san se prihvati te zadaće. Sulivan se okladi s Fogom u pet tisuća funti tvrdeći da je to nemoguće. a dodatne uplate trojice članova povećaju iznos na dvadeset tisuća funti. Fog zatim zaprepasti članove kluba obaviješću kako kreće još iste večeri a zatim obeća kako će vratiti u klub 21 prosinca u 1872. u 20 sati i 45 minuta.
Rigodon baš i nije sretan nakon što čuje vijest o skorom putovanju jer je većinu života proveo putujući s cirkusom. Međutim vjerno prati gospodara kad krenu dok se Tico još skriva Međutim oni ne znaju da ih prate tri osobe, odlučne u namjeri da ih zaustave. Inspektior Dix i policajac Bully iz [[Scotland Yard]]<nowiki/>a uvjereni kako je Fog opljačkao Banku Engleske i lukavi i i opaki Transfer, saboter kojeg je gospodin Sullivan angažirao kako bi spriječio putovanje gospodina Foga .
=== Glavni likovi ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Willy Fog'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Willy Fog Philleas Fog u originalnom romanu i u Francuskoj , Finskoj, i Grčkoj sinkronizaciji crtane serije koji inače djeli ime s osobom koja je poslužila kao nadahnuće za izvorni lik iz romana. Williamom Perryem Foggom) je uglađeni i načitani engleski gospodin koji je odan svojim prijateljima, i uvijek drži riječ, Živi prema strogo određenim pravilima što mu omogućava njegov samački stil života. Živi u Londonu i unatoč tome što se zna da je bogat točno podrjetlo novca nije poznato kao ni njegovo zanimanje Uvijek pravi gospodin izbjegava nasilje kad god je to moguće, nikamo ne ide bez štapa koji mu je dovoljan da brani sebe i sve ostale. Član je Reforn Kluba u Londonu i prihvati izazov te krene na put oko svijeta za 80 dana prije toga nije putovao nekoliko godina,
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Rigodon'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Prije zapošljavanja kod gospodina Foga svestrani francuski mačak Rigodon koji igra ulogu Passepartouta iz originalnog romana u grčkoj sinkronizaciji serije ime mu je Rico dočim je u Brazilskoj, Finskoj Francuskoj Izraelskoj i Slovačkoj verziji sinkronizacije nazvan Passepartout), bio je cirkuski akrobat ali je htio izbjeći stalna putovanja s cirkusom te je potražio posao sobara.Prvi pokušaj zapošljavanja je propao jer je radio kod gospodina koji je stalno putovao te je zatim potražio posao kod gospodina Foga znajući da Fogova stroga rutina znači da nikad ne putiuje daleko. Rigodonova nadanja u miran život brzo nestaju nakon što je Fog prihvatio okladu da pođe na put oko svijeta za 80 dana. Bez obzira na to Rigodon vjerno prati gospodara na putovanju. Njegova spretnost i odvažnost bile su od pomoći više puta.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Tico'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Tico je samoproglašena maskota serije i Rigodonov najbolji prijatelj i nekadašmji suradnik iz cirkusa. Dvojac je nerazdvojan ali je Rigodon isprva primoran skrivati Tica od gospodina Foga pa je tog malenog hrčka (ima rep kao hrčak što znači da nije miš) skrivao u putnoj torbi do početka putovanja. Tico je poznat po velikom apetitu i r ijetko ga se viđa bez sunčanog sata arheološkog predmeta koji mu je darovan na početku putovanja koji pomoću Sunčeve svijetlosti pokazuje koliko je sati Tico je jedini lik čija se nacionalnost razlikuje u originalnoj i engleskoj verziji sinkronizacije. U originalnoj verziji sinkronizacije serije on je Španjolac sinkroniziran s jakim Andaluzijskim Seviljskim naglaskom koji nije tipičan za sinkronizaciju likova dočim je u engleskoj verziji sinkronizacije sinkroniziran kao Talijan.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Princeza Romy
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Ostavši siroče nakon smrti roditelja, Romy ( Aouda u originalnom romanu) je postala princeza nakon udaje za Indijskog Radžu koji je štovao božicu Kali. Nakon radžine smrti bila je osuđena na smrt na pogrebnoj lomači ali ju je spasio Rigodon pritom ugrozivši vlastiti život. Isprva prati Foga kako bi pronašla rođake u Singapuru i ostaje uz njega nakon što otkrije da su rođaci odavno umrli i usput liječi sve ranjenike s kojima se susretnu. Tico je zaljubljen u nju i stalno brine za njezinu sigurnost ali u nastavku putovanja postaje jasno da ona voli gospodina Foga.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Inspektor Dix
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Uvijek ljutit Inspektor Dix (temeljen na liku inspektora Fixa iz originalnog romana , i i tako je nazvan u Finskoji Francuskoj verziji sinkronizacije serije) je pas tragač koji radi za Scotland Yard Uvjeren je da je Fog opljačkao Banku Engleske, i slijedi putnike oko svijeta tražeći dokaz koji mu je potreban kako bi uhitio Foga, stalno nastojeći odgoditi nastavak njihova putovanja kako bi ih zadržao na Britanskom tlu kako bi ga mogao uhititi, ako mu bude dostavljen iščekivani uhidbeni nalog. unatoč ulozi negativca njegov lik je vrlo častan motiviran jakim osjećajem dužnosti i često se ljuti kad vidi kako Fogt troši novac koji on smatra ukradenim ali je i iznimno nespretan komični lik koji često pobrka riječi a sklon je zaboravljanju Rigodonova imena i u verziji sinkronizacije na engleskom jeziku mu se obraća s Brigadoon u originalnoj verziji ga zove Tontoron što je španjolski izraz za budalu ili glupana. U engleskoj verziji sinkronizacije ime mu je Clifford.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Policajac Bully'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" | Policajac Bully je Londonski buldog kao što mu i ime kaže i policijski je partner inspektora Dixa, iako bi radije igrao pikado u krčmi ili uživao jedući pečenku na nedjeljnom ručku kod majke nego putovao po svijetu. Dobrodušan do srži Bully je često izložen hirovima zahtjevnog inspektora Dixa a njegova nespretnost i sklonost morskoj bolesti često dovode inspektorovo strpljenje do krajnje točke.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Transfer'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Transfer je sivi vuk kojeg je gospodin Sullivan angažirao kako bi sabotirao Fogovo putovanje. Tijekom čitave crtane serije koristi razne taktike kako bi zadržao Foga i njegovu družinu, u rasponu od vožnje u krivom smjeru do namjernog izazivanja nesreća. Majstor je prerušavanja i može savršeno oponašati glasove i pokrete oponašanih osoba ali ga publika uvijek može prepoznati po odsjaju svijetla u staklenom oku. Zbog potreba priče u ovoj verziji dodavanje Transfera stvorilo je stalno prisutnog zlikovca u priči ali također čini neka moralno upitna djela umjesto Foga kad je to potrebno kako bi priča išla dalje a Fog ostao neokaljani junak. U verziji sinkronizacije na grčkom jeziku nazvan je Mascarone od grčke riječi maskaras koja označava i varalicu i maskiranu osobu.
|}
=== Sporedni likovi ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" style="text-align:left;" | '''Gospodin Sullivan'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Gospodin Sullivan je guverner Banke Engleske, vuk, i glavni suparnik gospodina Foga u Reform Clubu. Prihvatio je Fogovu okladu i odlučan da osigura Fogov neuspjeh kako bi ga prikazao kao bezvrijednog hvalisavca pošalje sabotera Transfera za Fogom, Nakon Transferovog neuspjeha , otpušten je s mjests guvernera Banke Engleske i optužen za pronevjeru novca.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Farrel, Johnson, i Wesson'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Farrel, Johnson, i Wesson su ostali članovi kluba koji su se kladili u Fogov neuspjeh. Wesson prikazan kao hermelin) vlasnik je novina Morning Chronicle i Ralphov šef dočim su Farrel (prikazan kao lisac) i Johnson prikazan kao rakun vlasnici brodarskih i željezničkih tvrtki.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Lord Guinness'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Lord Guinness je najstariji član Reform Cluba, koji se kreće u invalidskim kolicima i prikazan je kao bijeli jarac. On i Ralph i dalje podupiru Foga i njegovu družinu čak i kad se javnost okrene protiv nijih i ponekad izražava žaljenje što se zbog starosti nije mogao pridružiti ekspediciji.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Ralph'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Vjeverica Ralph j je mladi novinar i idealist i autor članka koji je nadahnuo Fogovo putovanje. čak i kad se čini da su svi izgledi protiv Foga i njegove družine on nikad ne gubi nadu u njihov uspjeh.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" | Načelnik Rowan
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Načelnik Rowan prikazan kao mačak je načelnik Scotland Yarda i zaslužan je za slanje Dixa i Bullya u potjeru za Fogom te ih je upozorio da će biti otpušteni ako ne izvrše zadatak. Tijekom čitave serije mora se braniti od pretjeranih Sullivanovih zahtjeva nakon što ovaj sazna da je Fog osumnjičen.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Brigadir Corn'''
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |Jelen i časnik Britanske vojske koji služi u Indiji. Brigadir je na putu u sjedište svoje pukovnije u trenutku kad susreće Foga i njegove prijatelje. Odlučuje im se pridružiti na njihovu na putovanju kroz Indiju za čast Velike Britanije i mnogo je pomogao prilikom spašavanja princeze Romy
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Parsi'''
|-
|Parsi je Indijski tigar i vlasnik slona kojeg je nazvao Koa. Parsi je vrlo prijateljski raspoložen i vrlo privržen svom slonu, pomogao je Fogu i družini da stignu do Alahabada usprkos teškoćama izazvanim Transferovim postupcima. Farsi je oklijevao kad mu je gospodin Fog ponudio veliku svotu novca i odbio je uzeti novac ali je gospodin Fog inzistirao da to učini. Parsi je uzeo novac i oprostio se s družinom.
|-
| colspan="2" style="text-align:left;" |'''Andrew Speedy'''
|-
|Andrew Speedy (medvjed) je Rus i kapetan teretnog broda Hennrietta, vrlo nagle naravi, Inače ne prima putnike jer takvu praksu smatra rizičnom, ali pristane primiti Foga i njegovu družinu na brod nakon što mu Fog ponudi dvije tisuće dolara za svakog člana družine. Nakon što postane žrtva Transferovog pokušaja trovanja Foga, prepušta Fogu zapovijedanje brodom i zapovijeda mu da zaplovi u Liverpool kako bi ondje mogao primiti liječničku pomoć, Međutim uspješno se oporavlja tijekom plovidbe. Ubrzo nakon toga Hennrietta ostane bez ugljena, što nagna Foga da kupi brod kako bi mogao iskoristiti svu drvnu građu na brodu kao gorivo. Speedy kojemu će biti dopušteno zadržati, sve što ostane od broda primoran je bespomoćno gledati kako mu s broda nestaje sve što je načinjeno od drveta. Prilično je neobično što se Speedy pojavljuje na najavnoj špici crtane serije u društvu Dixa Transfera i Ralpha iako se pojavljuje u malom broju nastavaka pred sam kraj serije.
|}
== Glazba ==
=== Španjolska verzija ===
Poznati skladateljski dvojac skladatelja filmske i televizijske glazbe Guido i Maurizio De Angelis skladao je šest pjesama za potrebe crtane serije a izveo ih je glazbeni sastav Mocedades. Pjesme su usklađene s pokretima animiranih likova. Istoimenu naslovnu pjesmu Put oko Svijeta za 80 Dana s Willyem Fogom otpjevali su Fog , Rigodon, Tico, i Romy. dočim su Rigodon i Tico otpjevali odjavnu pjesmu izvornog naslova Silbame (Zviždi Mi) Produljene verzije uvodne i odjavne pjesme su redovno izvođene u samoj seriji kao i duet Dixa i Transfera. Dodane su još dvije melodije u izvedbi glavnih likova naslova America America i Hay Que Viajar (Potrebno je Putovati) Šesta pjesma Romy izvedena je uz pomoć glavnog lika iako je u seriji izvedena samo u instrumentalnom obliku. Međutim kasnije je koriištena kao odjavna špica nastavka serije Willy Fog 2.Zvučni zapis glazbe na španjolskom jeziku izdan je 1984. godine na gramofonskoj ploči, CD formatu i audiokasetama. Zvučni zapis je također dostupan u MP3 formatu na španjolskom Amazonu.
=== Engleska verzija ===
Sve pjesme u engleskoj verziji sinkronizacije serije otpjevao je Ted Mather, iskoristvši originalnu glazbu dvojca De Angelis s novim stihovima na engleskom jeziku koji su bili slični stihovima na španjolskom jeziku. Možda najpoznatiji primjer pjesma Hay Que Viajavanr preimenovana je u Daisy, i postala je pjesma o istoimenoj ženskoj osobi. Svih šest pjesama je presnimljeno u cjelosti čak i pjesma Romy koja se ne pojavljuje u serijalu. Engleska verzija je dostupna za preuzimanje na engleskom jeziku.
=== Japanska verzija ===
Nove najavne špice skladane su za japansku verziju serije, obje verzije je izvela Keiko Han. Naslovna pjesma naslovljena je Nebeski Put a odjavna špica nazvana je Naša Dva Sata.
=== Finska verzija ===
Pjesme u finskoj verziji sinkronizacije serije izveli su glumci koji su radili za YLE Import koristeći glazbu dvojca De Angelis s novim stihovima na finskom jeziku u verziji sinkronizacije na finskom jeziku neke su scene izbačene što uključuje i glazbene brojeve u nekim nastavcima.
=== Češka verzija ===
U Češkoj verziji sinkronizacije serije neke su scene izbačene (pjesme) ali su te izbrisane scene prikazane na najavnoj i odjavnoj špici serije.
Filmska ekipa
=== Španjolska produkcija ===
* '''Produkcija:''' BRB Internacional
* '''Uz suradnju:''' Televisión Española
* '''Glazba:''' Guido &amp; Maurizio De Angelis
* '''Glazbeni izdavač:''' Cabum Magister
* '''Posebna zahvala:''' [[Iberia|Iberiji]], španjolskom zrakoplovnom prijevozniku
* '''Pjesme izvodi:''' Mocedades
* '''Režija:''' Luis Ballester
* '''Izvršni producent:''' Claudio Biern Boyd
* '''Originalni scenarij:''' Claudio Biern Boyd
* '''Koordinator scenarija:''' Rafael Soler
* '''Adapter dijaloga i glasovni redatelj:''' Manuel Peiro
* '''Pridruženi producenti:''' José Luis Rodríguez & José Manuel Iglesias
* '''Audio miksao:''' Oscar Gómez
* '''Urednik:''' Soledad López
* '''Pomoćnica urednika:''' [[Ferdinand Marcos|Carmen Ortega]]
* '''Specijalni efekti:''' Luis Castro
* '''Pomoćnica produkcije:''' Maria Aragón
* '''Koordinatorica produkcije:''' Marisa Mato
* '''Tonski tehničari:''' Eduardo Fernandez, Alfonso Pino, Jose Esquirol, José Maria, San Mateo
* '''Studio za snimanje:''' Exa, SA
* '''Laboratorij:''' Fotofilm Madrid, SA
=== Japanska produkcija ===
* '''Autor animacije:''' Nippon Animation
* '''Redatelj:''' Fumio Kurokawa
* '''Producent:''' Koichi Motohashi
* '''Dizajn likova:''' Isamu Kumata
* '''Scenario:''' Eiji Okabe, Fumio Kurokawa, Hiromitsu Morita, Katsumi Endo, Ko Suzuki, Shigeo Koshi, Shigeru Omachi, Toru Hagiwara
* '''Redatelji epizoda:''' Fumio Kurokawa, Eiji Okabe, Hiromitsu Morita, Toru Hagiwara, Yukio Okazaki
* '''Redatelji animacije:''' Hirokazu Ishino, Hisatoshi Motoki, Takao Kanishi, Yukio Abe
* '''Glazba:''' Shunsuke Kikuchi
* '''Tematske pjesme:''' Izumi Kobayashi
* '''Tematske pjesme izvodi:''' [[Keiko Han]]
=== Sinkronizacija na engleski jezik ===
* '''Glazbeni podizdavač:''' Southern Pictures Music inc.
* '''Snimljeno i remiksirano u:''' Intersound Inc., Hollywood, SAD
* '''Engleska verzija režija i nadzor:''' Tom Wyner
* '''Engleske adaptacije:''' Tom Wyner, Byrd Ehlmann, Cynthia Lake, Ben Martin
== Video izdanja ==
Serija je distribuirana od strane tvrtke BRB Internacional a nastala je u koprodukciji s španjolskom javnom televizijom TVE, zbog toga BRB internacional mora dati dopuštenje za svako objavljivanje serije na video tržištu.
U prosincu 1985. godine tvrtka Sony Video Software objavila je početak distribucije serije na VHS video kasetama u Sjedinjenim Američkim Državama
Od 3 listopada 1988 do 4 lipnja 1990. odabrane epizode su distrbuirane u Ujedinjenom Kraljevstvu u PAL standardu na VHS kasetama pod etiketom tvrtke Video Collection International (tadašnji Lollipop Video) s predikatom U što znači Univerzalno to jest da je crtana serija prikladna za gledatelje svih dobnih skupina.
BRB internacional je 1995. godine na video tržište pustio tri filme o Willyu Fogu. Put oko Svijeta za 80 Dana, Put u Središte Zemlje, i Dvadesed Tisuća Milja Pod Morem, a svaka je nastala nakon velikih montaža i skraćivanja prve serije s otprilike 650 minuta ukupno snimljenog materijala na 75 minuta za svaki film. Sinkronizaciju sva tri filma radila je tvrtka Village Productions, koja je prethodno radila sinkronizaciju za drugu seriju za tržište Ujedinjenog Kraljevstva, a poslije su stigli i na američko tržište u DVD formatu. Osobitost tog izdanja je činjenica da je u prvom filmu Village Productions uspio osigurati prava na originalnu intersoundovu verziju naslovne pjesme na engleskom jeziku.
Tvrtka Revelation Films izdala je svih 26 nastavaka crtane serije u DVD formatu na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva 2004 godine. Dodatci su uključivali profile likova, biografiju Julesa Verna i dodatne nastavke crtane serije Artur i Vitezovi Okruglog Stola , i Pas Mušketir. 2005 . godine svih pet diskova sabrano je u istu kolekciju.
Sve epizode crtane serije sinkronizirane na engleski jezik postavljene su na službeni kanal BRB Internacionala na vidoo platformi[[YouTube]].
== Willy Fog 2 ==
Zbog uspjeha prve serije, BRB Internacional i španjolska javna televizija Television Espanola oživjeli su franšizu deset godina kasnije uz pomoć animatora iz studija Wang Film Productionsa s Tajvana i Shangai Morning Sun Animationa iz Kine plasirali na tržište nastavak jednostavnog naziva Willy Fog 2. Serija je imala 26 nastavaka i sastojala se od dvaju različitih priča temeljenih na izvornim romanima Put u Središte Zemlje i Dvadeset Tisuća Milja pod Morem.
== ''Oko svijeta s Willyjem Fogom: Mjuzikl'' ==
Mjuzikl Put Oko Svijeta s Willyem Fogom krenuo je 2008. u čast 25 godišnjice crtane serije u matičnoj državi Španjolskoj. uz originalnu glazbu autorskog dvojca De Angelis kazališna predstava sadrži izvedbe uživo glumaca Jaumea Ortonobasa, (Fog) Laure Toledo (Romy) i Josea Troncosa (Rigodon) maskiranih i našminkanih kako bi dočarali antropomorfne likove iz crtane serije. Tico je prikazan kao lutka kojom je upravljala Cellia Voque. Prema scenariju autora serije Claudija Biern Boyda i u režiji Ricarda Reguanta. Mjuzikl je izvođen dvaput dnevno u kazalištu Haagen Dazs Calderon u Madridu od listopada 2008, i ako je isprva planirano da se izvodi samo do kraja godine, Zbog uspjeha predstave izvedba je produžena najprije do početka veljače 2009. nakon toga je bila toliko uspješna da je krenula na turneju po čitavoj državi do kraja godine.
== Dugometražni film ==
Do studenog 2020 film temeljen na crtanoj seriij bio je u produkciji Apolo Filmsa i trebao bi zaigrati u kinima 2023,
== Reference ==
{{Izvori}}
== vanjske poveznice ==
* [https://brb.es/en/ Web stranica BRB Internacional] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230517182158/https://www.brb.es/en/ |date=17. svibnja 2023. }}
* {{Imdb|0135114}}
* Around the World with Willy Fog
* (in Japanese) [https://web.archive.org/web/20141006124230/http://www.nippon-animation.co.jp/work/anime_80_sekaiishu.html Službeni japanski] u [[Nippon animacija|Nippon Animationu]]
* Around the World with Willy Fog
[[Kategorija:Animirane televizijske serije]]
bw6t81kdoku5vwy3fvi26csq1d8nfo0
Predložak:Railway-routemap
10
744304
7087977
6673214
2024-12-13T22:25:59Z
Argo Navis
852
7087977
wikitext
text/x-wiki
Ovo je predložak za mapu rute za {{#ifexist:{{{2}}}|{{#if:{{{the|}}}||the }}[[{{{2}}}|{{#ifeq:{{lc:{{{display}}}}}|i|''{{{2}}}''|{{{display|{{{2}}}}}}}}]],}} u {{#if:{{{place|}}}|{{{place}}}{{#if:{{#invoke:ustring|match|1={{{place}}}|2=%Aand$}}||,}}}} {{if empty|{{#switch:{{lc:{{{1}}}}}|afr=Afrika|aa|asa=Azija|au|aus={{#switch:{{lc:{{{cat}}}}}|n|nt=Sjeverni Teritorij, |ns|nsw=Novi Južni Wales, |q|qld=Queensland, |v|vic=Victoria, |s|sa=South Australia, |t|tas=Tasmanija, |w|wa=Zapadna Australia, }}Australia|ct|cat=Katalonija|eu|eur=Europa|ko=Koreja|nil=Sjeverna Irska|#default={{Iso2country|article=yes|{{if empty|{{ISO 3166 code|nocat=true|{{{1}}}}}|{{uc:{{{1}}}}}}}}} }}|{{{1}}}}}.
* For information on using this template, refer to [[:en:Wikipedia:Route diagram template]].
* For pictograms used, see [[commons:BSicon/Catalogue|BSicon/Catalogue at Wikimedia Commons]].
{{Template other|{{#switch:{{lc:{{{cat}}}}}
| no =
| #default = {{#switch:{{lc:{{{1}}}}}
| ao | ago <!-- Angola -->
| ar | arg <!-- Argentina -->
| am | arm <!-- Armenia -->
| aw | abw <!-- Aruba -->
| az | aze <!-- Azerbaijan -->
| by | blr <!-- Belarus -->
| be | bel <!-- Belgium -->
| ba | bih <!-- Bosnia and Herzegovina -->
| bm | bmu <!-- Bermuda -->
| bw | bwa <!-- Botswana -->
| br | bra <!-- Brazil -->
| bg | bgr <!-- Bulgaria -->
| ca | can <!-- Canada -->
| cl | chl <!-- Chile -->
| cr | cri <!-- Costa Rica -->
| dz | dza <!-- Algeria -->
| hr | hrv <!-- Croatia -->
| cu | cub <!-- Cuba -->
| dk | dnk <!-- Denmark -->
| fi | fin <!-- Finland -->
| hk | hkg <!-- Hong Kong -->
| it | ita <!-- Italy -->
| jp | jpn <!-- Japan -->
| jo | jor <!-- Jordan -->
| ma | mar <!-- Morocco -->
| mx | mex <!-- Mexico -->
| mu | mus <!-- Mauritius -->
| na | nam <!-- Namibia -->
| np | npl <!-- Nepal -->
| no | nor <!-- Norway -->
| kp | prk <!-- North Korea -->
| pa | pan <!-- Panama -->
| pe | per <!-- Peru -->
| ro | rou <!-- Romania -->
| ru | rus <!-- Russia -->
| sa | sau <!-- Saudi Arabia -->
| sn | sen <!-- Senegal -->
| kr | kor <!-- South Korea -->
| es | esp <!-- Spain -->
| ch | che <!-- Switzerland -->
| sy | syr <!-- Syria -->
| tz | tza <!-- Tanzania -->
| tn | tun <!-- Tunisia -->
| tr | tur <!-- Turkey -->
| ua | ukr <!-- Ukraine -->
| vn | vnm <!-- Vietnam -->
| zm | zmb <!-- Zambia -->
= [[Category:Templates for railway lines in {{Iso2country|{{if empty|{{ISO 3166 code|nocat=true|{{{1}}}}}|{{uc:{{{1}}}}}}}}}{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| cz | cze <!-- Czech Republic -->
| ph | phl <!-- Philippines -->
| im | imn <!-- Isle of Man -->
| ae | uae <!-- United Arab Emirates -->
= [[Category:Templates for railway lines in the {{Iso2country|{{if empty|{{ISO 3166 code|nocat=true|{{{1}}}}}|{{uc:{{{1}}}}}}}}}{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| at | aut <!-- Austria -->
| bd | bgd <!-- Bangladesh -->
| fr | fra <!-- France -->
| de | deu <!-- Germany -->
| gr | grc <!-- Greece -->
| hu | hun <!-- Hungary -->
| in | ind <!-- India -->
| id | idn <!-- Indonesia -->
| il | isr <!-- Israel -->
| jm | jam <!-- Jamaica -->
| ke | ken <!-- Kenya -->
| lv | lva <!-- Latvia -->
| lt | ltu <!-- Lithuania -->
| lu | lux <!-- Luxembourg -->
| my | mys <!-- Malaysia -->
| ml | mli <!-- Mali -->
| mt | mlt <!-- Malta -->
| mr | mrt <!-- Mauritania -->
| mm | mmr <!-- Myanmar -->
| nz | nzl <!-- New Zealand -->
| pk | pak <!-- Pakistan -->
| pl | pol <!-- Poland -->
| pt | prt <!-- Portugal -->
| rs | srb <!-- Serbia -->
| si | svn <!-- Slovenia -->
| za | zaf <!-- South Africa -->
| lk | lka <!-- Sri Lanka -->
| se | swe <!-- Sweden -->
| tw | twn <!-- Taiwan -->
= [[Category:Templates for railway lines of {{Iso2country|{{if empty|{{ISO 3166 code|nocat=true|{{{1}}}}}|{{uc:{{{1}}}}}}}}}{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| nl | nld <!-- Netherlands -->
| ae | are <!-- United Arab Emirates -->
| gb | gbr | uk <!-- United Kingdom -->
| us | usa <!-- United States -->
= [[Category:Templates for railway lines of the {{Iso2country|{{if empty|{{ISO 3166 code|nocat=true|{{{1}}}}}|{{uc:{{{1}}}}}}}}}{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| au | aus <!-- Australia --> =
{{#switch:{{lc:{{{cat}}}}}
| ns | nsw = [[Category:New South Wales route diagram templates{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| v | vic = [[Category:Victoria (state) route diagram templates{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| n | nt | q | qld | s | sa | t | tas | w | wa
| #default = [[Category:Templates for railway lines of Australia{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
}}
| afr = [[Category:Templates for railway lines in Africa{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| eu | eur = <!-- Europe -->
| ct | cat = [[Category:Templates for railway lines in Catalonia{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| cn | chn = [[Category:Templates for railway lines in the People's Republic of China{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| cd | cod = [[Category:Templates for railway lines in the Democratic Republic of the Congo{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| ko = [[Category:Templates for railway lines in Korea{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]] <!-- not an official code -->
| ge | geo = [[Category:Templates for railway lines of Georgia (country)|{{uc:{{{1}}}}}}}}} (country){{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| ie | irl = [[Category:Templates for railway lines of Ireland{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| nil = [[Category:Templates for railway lines of Northern Ireland{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| af | afg = [[Category:Rail transport in Afghanistan{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| mn | mng = [[Category:Rail transport in Mongolia{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| va | vat = [[Category:Rail transport in Vatican City{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| sg | sgp = [[Category:Singapore transport route diagram templates{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| th | tha = [[Category:Thailand transport route diagram templates{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| ee | est = [[Category:Estonia rail transport templates{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]
| #default = }}
}}
{{#switch:{{lc:{{{cat}}}}}|s|stn|station=[[Category:{{#switch:{{lc:{{{1}}}}}
| au | aus = Australia
| hk | hkg = Hong Kong
| jp | jpn = Japan
| no | nor = Norway
| sg | sgp = Singapore
| gb | gbr | uk | nil = United Kingdom
| us | usa = United States
}} station layout templates{{#if:{{{catidx|}}}|{{!}}{{{catidx}}}|}}]]}}
}}<noinclude>
{{documentation}}</noinclude>
jmgtdt6v9mm8p920uuj0mik9u2m69a7
UEFA Liga prvaka 2023./24.
0
744649
7088134
6991115
2024-12-14T01:33:42Z
Croxyz
205325
7088134
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime = UEFA Liga prvaka 2023./24.
| izvorni_naziv =
| slika = [[Datoteka:London_Wembley.jpg|250 px]]
| opis = [[Wembley Stadium]] u [[London]]u na kojem je igrana [[Finale UEFA Lige prvaka 2024.|finalna utakmica]].
| domaćin =
| datum = [[27. lipnja]] – [[30. kolovoza]] [[2023.]] (kvalifikacije) <br> [[19. rujna]] [[2023.]] – [[1. lipnja]] [[2024.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije)
| konfederacije =
| stadioni =
| gradovi =
| prvaci = {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| broj = 15
| drugi = {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| treći =
| četvrti =
| utakmice = 125
| golovi = 375
| gledanost = 6511191
| naj_strijelac = {{nowrap|{{DZ|ENG}} [[Harry Kane]] ([[FC Bayern München|Bayern München]]) <br> {{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] ([[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]])<br>(8 golova)}}
| naj_igrač = {{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ([[Real Madrid CF|Real Madrid]])<ref name="UCL Player"/>
| naj_mladi = {{Z|ENG}} [[Jude Bellingham]] ([[Real Madrid CF|Real Madrid]])<ref name="UCL Young Player"/>
| naj_vratar =
| fair-play =
| prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]
| sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]]
}}
'''UEFA Liga prvaka 2023./24.''' bila je 69. sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 32. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju je sudjelovalo 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Manchester City F.C.|Manchester City]].
[[Borussia Dortmund]] izgubila je 0:2 od [[Real Madrid]]a u [[Finale UEFA Lige prvaka 2024.|finalu]] igranom na [[London|londonskom]] [[Wembley Stadium]]u.
== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2023./24. ukupno je sudjelovalo 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2023/24-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2023/24 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2023 |access-date=30 April 2021}}</ref>
* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]])
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] i [[UEFA Europska liga 2022./23.|UEFA Europske lige 2022./23.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.
== Države sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2022. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2017./18. do 2021./22.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2022 |title=Association coefficients 2021/22 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=27 July 2022|access-date=27 July 2022}}</ref>
{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2023./24.'''
|-valign=top style="font-size:90%"
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!1.
|{{DZ|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|106,641
|align=center rowspan=4|4
|
|-
!2.
|{{DZ|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|96,141
|{{small|+1 ([[UEFA Europska liga 2022./23.|UEL]])}}
|-
!3.
|{{DZ|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|76,902
|
|-
!4.
|{{DZ|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|75,213
|
|-
!5.
|{{DZ|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|60,081
| rowspan="2" align="center" |3
|
|-
!6.
|{{DZ|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
| align="right" |53,382
|
|-
!7.
|{{DZ|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
| align="right" |49,300
| rowspan="3" align="center" |2
|
|-
!8.
|{{DZ|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|38,850
|
|-
!9.
|{{DZ|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|36,900
|
|-
!10.
|{{DZ|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|34,482
|align=center|0
|
|-
!11.
|{{DZ|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|33,375
|align=center rowspan=5|2
|
|-
!12.
|{{DZ|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|31,800
|
|-
!13.
|{{DZ|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|30,600
|
|-
!14.
|{{DZ|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|29,675
|
|-
!15.
|{{DZ|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|28,200
|
|-
!16.
|{{DZ|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|27,800
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{DZ|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|27,250
|
|-
!18.
|{{DZ|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|27,175
|
|-
!19.
|{{DZ|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|27,150
|
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!20.
|{{DZ|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|27,100
|align=center rowspan=19|1
|
|-
!21.
|{{DZ|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|26,375
|
|-
!22.
|{{DZ|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|24,375
|
|-
!23.
|{{DZ|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|22,875
|
|-
!24.
|{{DZ|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|19,500
|
|-
!25.
|{{DZ|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|17,150
|
|-
!26.
|{{DZ|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|17,000
|
|-
!27.
|{{DZ|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|16,375
|
|-
!28.
|{{DZ|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|15,875
|
|-
!29.
|{{DZ|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|15,750
|
|-
!30.
|{{DZ|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|15,625
|
|-
!31.
|{{DZ|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|15,000
|
|-
!32.
|{{DZ|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|12,500
|
|-
!33.
|{{DZ|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|11,250
|
|-
!34.
|{{DZ|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|10,000
|
|-
!35.
|{{DZ|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|9,125
|
|-
!36.
|{{DZ|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|8,875
|
|-
!37.
|{{DZ|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,750
|
|-
!38.
|{{DZ|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|8,625
|
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!39.
|{{DZ|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|8,166
|align=center rowspan=10|1
|
|-
!40.
|{{DZ|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|8,125
|
|-
!41.
|{{DZ|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|8,125
|
|-
!42.
|{{DZ|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|8,083
|
|-
!43.
|{{DZ|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|8,000
|
|-
!44.
|{{DZ|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|7,250
|
|-
!45.
|{{DZ|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|7,041
|
|-
!46.
|{{DZ|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|7,000
|
|-
!47.
|{{DZ|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|7,000
|
|-
!48.
|{{DZ|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,000
|
|-
!49.
|{{DZ|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|6,500
|align=center|0
|
|-
!50.
|{{DZ|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,500
|align=center rowspan=6|1
|
|-
!51.
|{{DZ|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|5,416
|
|-
!52.
|{{DZ|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|5,375
|
|-
!53.
|{{DZ|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|4,875
|
|-
!54.
|{{DZ|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|4,665
|
|-
!55.
|{{DZ|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|1,332
|
|}
|}
== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref>
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|<center>—</center>
|-
! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi)
|
* 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola
|-
! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi)
!Put prvaka<br>(20 momčadi)
|
* 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta
|
* 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|<center>—</center>
|-
! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi)
!Put prvaka<br>(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta
|
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(8 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije)
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi)
!Put prvaka<br>(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br>(4 momčadi)
|
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije)
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi)
|<center>—</center>
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}
== Momčadi ==
{| class="wikitable"
|+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Ligu prvaka 2023./24.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Momčadi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] {{small|([[FA Premier liga 2022./23.|1.]])}}<sup>[[UEFA Liga prvaka 2022./23.|LP]]
|style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] {{small|([[UEFA Europska liga 2022./23.|EL]])}}
|style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] {{small|([[FA Premier liga 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] {{small|([[FA Premier liga 2022./23.|3.]])}}
|-
|{{DZ|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] {{small|([[FA Premier liga 2022./23.|4.]])}}
|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] {{small|([[La Liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] {{small|([[La Liga 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] {{small|([[La Liga 2022./23.|3.]])}}
|-
|{{DZ|ŠPA}} [[Real Sociedad]] {{small|([[La Liga 2022./23.|4.]])}}
|{{DZ|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] {{small|([[Serie A 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]] {{small|([[Serie A 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] {{small|([[Serie A 2022./23.|3.]])}}
|-
|{{DZ|ITA}} [[AC Milan|Milan]] {{small|([[Serie A 2022./23.|4.]])}}
|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2022./23.|3.]])}}
|-
|{{DZ|NJE}} [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2022./23.|4.]])}}
|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] {{small|([[Ligue 1 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|FRA}} [[RC Lens|Lens]] {{small|([[Ligue 1 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] {{small|([[Primeira Liga 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] {{small|([[Primeira Liga 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|NIZ}} [[Feyenoord]] {{small|([[Eredivisie 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] {{small|([[Škotski Premiership 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] {{small|([[Superliga Srbije 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2022./23.|1.]])}}
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|BEL}} [[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]] {{small|([[Belgijska Pro League 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] {{small|([[Švicarska Superliga 2022./23.|1.]])}}
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] {{small|([[Grčka Superliga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2022./23.|1.]])}}
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] {{small|([[Ligue 1 2022./23.|3.]])}}
|{{DZ|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] {{small|([[Primeira Liga 2022./23.|3.]])}}
|{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] {{small|([[Eredivisie 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2022./23.|2.]])}}
|-
|{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] {{small|([[Škotski Premiership 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|SRB}} [[FK TSC Bačka Topola|TSC]] {{small|([[Superliga Srbije 2022./23.|2.]])}}
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|NOR}} [[Molde FK|Molde]] {{small|([[Eliteserien 2022.|1.]])}}
|{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] {{small|([[Danska Superliga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] {{small|([[HNL 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{small|([[Süper Lig 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|CIP}} [[Aris Limassol FC|Aris Limassol]] {{small|([[Ciparska prva divizija 2022./23.|1.]])}}
|colspan=3|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|UKR}} [[SK Dnjipro-1|Dnjipro-1]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] {{small|([[Belgijska Pro League 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|ŠVI}} [[Servette FC|Servette]] {{small|([[Švicarska Superliga 2022./23.|2.]])}}
|{{DZ|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] {{small|([[Grčka Superliga 2022./23.|2.]])}}
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
|{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] {{small|([[Izraelska premijer liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|ŠVE}} [[BK Häcken]] {{small|([[Allsvenskan 2022.|1.]])}}
|{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[Bugarska prva nogometna liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|RUM}} [[FCV Farul Constanța|Farul Constanța]] {{small|([[Liga I 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] {{small|([[Azerbajdžanska Premier liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[Nemzeti Bajnokság I 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|POLJ}} [[Raków Częstochowa]] {{small|([[Ekstraklasa 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] {{small|([[Kazahstanska Premier liga 2022.|1.]])}}
|-
|{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[Slovačka Superliga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] {{small|([[Prva slovenska nogometna liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] {{small|([[Bjeloruska Premier liga 2022.|3.]])}}{{fusg|BJE}}
|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] {{small|([[Moldavska nacionalna divizija 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] {{small|([[A Lyga 2022.|1.]])}}
|{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] {{small|([[Nogometna Premijer liga BiH 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] {{small|([[Veikkausliiga 2022.|1.]])}}
|{{DZ|LUX}} [[FC Swift Hesperange|Swift Hesperange]] {{small|([[Luksemburška nacionalna divizija 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|LAT}} [[Valmiera FC|Valmiera]] {{small|([[Latvijska visoka liga 2022.|1.]])}}
|{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] {{small|([[Nogometna Superliga Kosova 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] {{small|([[Irska Premier liga 2022.|1.]])}}
|{{DZ|ARM}} [[FK Urartu|Urartu]] {{small|([[Premijer liga Armenije 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|SJI}} [[Larne F.C.|Larne]] {{small|([[NIFL Premiership 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|ALB}} [[FK Partizani Tirana|Partizani]] {{small|([[Kategoria Superiore 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] {{small|([[Premier liga Farskih otoka 2022.|1.]])}}
|{{DZ|EST}} [[FC Flora|Flora]] {{small|([[Meistriliiga 2022.|1.]])}}
|-
|{{DZ|MLT}} [[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] {{small|([[Malteška Premier liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|GRU}} [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] {{small|([[Erovnuli Liga 2022.|1.]])}}
|{{DZ|MAK}} [[FK Struga|Struga]] {{small|([[Prva makedonska nogometna liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] {{small|([[Cymru Premier 2022./23.|1.]])}}
|-
|{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[Gibraltarska nogometna liga 2022./23.|1.]])}}
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{DZ|ISL}} [[Breiðablik]] {{small|([[Besta deild karla 2022.|1.]])}}
|{{DZ|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{small|([[Prva crnogorska nogometna liga 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|AND}} [[Atlètic Club d'Escaldes]] {{small|([[Primera Divisió 2022./23.|1.]])}}
|{{DZ|SMR}} [[SP Tre Penne|Tre Penne]] {{small|([[Campionato Sammarinese di Calcio 2022./23.|1.]])}}
|}
{{fusd|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] bio je prvak u sezoni 2022. [[Bjeloruska Premier liga|Bjeloruske Premier lige]], no nije dobio licencu za europska natjecanja od UEFA-e zbog namještanja utakmica. Viceprvak [[FK Energetik-BGU Minsk|Energetik-BGU Minsk]] također je namještao utakmice, pa stoga nije dobio licencu. [[Bjeloruski nogometni savez]] odlučio je dodijeliti licencu za UEFA Ligu prvaka trećeplasiranom klubu [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]].
== Kalendar natjecanja ==
{| class="wikitable"
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 13. lipnja 2023.
| 27. lipnja 2023. (polufinale)
| 30. lipnja 2023. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 20. lipnja 2023.
| 11. – 12. srpnja 2023.
| 18. – 19. srpnja 2023.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 21. lipnja 2023.
| 25. – 26. srpnja 2023.
| 1. – 2. kolovoza 2023.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 24. srpnja 2023.
| 8. – 9. kolovoza 2023.
| 15. kolovoza 2023.
|-
| Doigravanje
| 7. kolovoza 2023.
| 22. – 23. kolovoza 2023.
| 29. – 30. kolovoza 2023.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 31. kolovoza 2023.
|colspan=2 align=center| 19. – 20. rujna 2023.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 3. – 4. listopada 2023.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 24. – 25. listopada 2023.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 7. – 8. studenoga 2023.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 28. – 29. studenoga 2023.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 12. – 13. prosinca 2023.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 18. prosinca 2023.
| 13. – 14. i 20. – 21. veljače 2024.
| 5. – 6. i 12. – 13. ožujka 2024.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 15. ožujka 2024.
| 9. – 10. travnja 2024.
| 16. – 17. travnja 2024.
|-
| Polufinale
| 30. travnja – 1. svibnja 2024.
| 7. – 8. svibnja 2024.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 1. lipnja 2024.
|}
== Kvalifikacije ==
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 13. lipnja 2023. Polufinalne utakmice odigrane su 27. lipnja, a finalna 30. lipnja. Sve tri utakmice odigrane su na [[Kópavogsvöllur]]u, [[Kópavogur]], [[Island]].
{| class=wikitable
|-
!width=230| Prva momčad
! style="width:70px; text-align:center;"| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[Atlètic Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:3 || {{DZ|CG}} '''[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]'''
|-
| align=right | [[SP Tre Penne|Tre Penne]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:7 || {{DZ|ISL}} '''[[Breiðablik]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{DZ|CG}} || align=center | 0:5 || {{DZ|ISL}} '''[[Breiðablik]]'''
|}
=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 20. lipnja 2023. Prve utakmice odigrane su 11. i 12. srpnja, a uzvratne 18. i 19. srpnja 2023.
{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult| '''[[BK Häcken]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 5:1 | [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 3:1 | 2:0 }}
{{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 2:4 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 2:0 | 0:4 }}
{{TwoLegResult| [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 1:3 | '''[[Breiðablik]]''' | {{DZ|ISL}} | 0:1 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 2:1 | [[FK Struga|Struga]] | {{DZ|MAK}} | 0:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 3:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' | {{DZ|SLO}} | 4:2 | [[Valmiera FC|Valmiera]] | {{DZ|LAT}} | 2:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJ]]''' | {{DZ|FIN}} | 3:2 | [[Larne F.C.|Larne]] | {{DZ|SJI}} | 1:0 | {{nowrap|2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} }}
{{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 1:6 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:2 | 0:4 }}
{{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{DZ|POLJ}} | 4:0 | [[FC Flora|Flora]] | {{DZ|EST}} | 1:0 | 3:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 3:1 | [[FC Swift Hesperange|Swift Hesperange]] | {{DZ|LUX}} | 1:1 | 2:0 }}
{{TwoLegResult| [[FCV Farul Constanța|Farul Constanța]] | {{DZ|RUM}} | 1:3 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 1:0 | {{nowrap|0:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} }}
{{TwoLegResult| [[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] | {{DZ|MLT}} | 1:6 | '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} | 0:4 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| [[FK Urartu|Urartu]] | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|3:3 (3:4 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | '''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]''' | {{DZ|BIH}} | 0:1 | {{nowrap|3:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} }}
{{TwoLegResult| [[FK Partizani Tirana|Partizani]] | {{DZ|ALB}} | 1:3 | '''[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]''' | {{DZ|BJE}} | 1:1 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Astana|Astana]]''' | {{DZ|KAZ}} | 3:2 | [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{DZ|GRU}} | 1:1 | 2:1 }}
|}
=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 21. lipnja 2023. Prve utakmice odigrane su 25. i 26. srpnja, a uzvratne 1. i 2. kolovoza 2023.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 2:3 | '''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]''' | {{DZ|TUR}} | 2:2 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 2:3 | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' | {{DZ|SLO}} | 1:1 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{DZ|POLJ}} | 4:3 | [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 3:2 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' | {{DZ|OVČ}} | {{nowrap|3:3 (4:3 [[Jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | [[BK Häcken]] | {{DZ|ŠVE}} | 0:0 | {{nowrap|3:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}}}
{{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJ]] | {{DZ|FIN}} | 1:2 | '''[[Molde FK|Molde]]''' | {{DZ|NOR}} | 1:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[Breiðablik]] | {{DZ|ISL}} | 3:8 | '''[[F.C. København|København]]''' | {{DZ|DAN}} | 0:2 | 3:6 }}
{{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 2:4 | '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} | 1:0 | {{nowrap|1:4 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}}}
{{TwoLegResult| '''[[Aris Limassol FC|Aris Limassol]]''' | {{DZ|CIP}} | 11:5 | [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] | {{DZ|BJE}} | 6:2 | 5:3 }}
{{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{DZ|BIH}} | 2:3 | '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 0:1 | 2:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 6:0 | [[FK Astana|Astana]] | {{DZ|KAZ}} | 4:0 | 2:0 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[SK Dnjipro-1|Dnjipro-1]] | {{DZ|UKR}} | 3:5 | '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{DZ|GRČ}} | 1:3 | 2:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Servette FC|Servette]]''' | {{DZ|ŠVI}} | {{nowrap|3:3 (4:1 [[Jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | [[K.R.C. Genk|Genk]] | {{DZ|BEL}} | 1:1 | {{nowrap|2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} }}
|}
=== Treće kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 24. srpnja 2023. Prve utakmice odigrane su 8., 9. i 15. kolovoza, a uzvratne 15. i 19. kolovoza 2023.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{DZ|POLJ}} | 3:2 | [[Aris Limassol FC|Aris Limassol]] | {{DZ|CIP}} | 2:1 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 2:5 | '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} | 1:2 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 3:4 | '''[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]''' | {{DZ|GRČ}} | 1:2 | 2:2 }}
{{TwoLegResult| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | {{DZ|SLO}} | 0:4 | '''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]''' | {{DZ|TUR}} | 0:3 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[F.C. København|København]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|3:3 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] | {{DZ|ČEŠ}} | 0:0 | 3:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 2:3 | '''[[Molde FK|Molde]]''' | {{DZ|NOR}} | 2:1 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{DZ|POR}} | 7:1 | [[FK TSC Bačka Topola|TSC]] | {{DZ|SRB}} | 3:0 | 4:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{DZ|ŠKO}} | 3:2 | [[Servette FC|Servette]] | {{DZ|ŠVI}} | 2:1 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{DZ|GRČ}} | {{nowrap|2:2 (5:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{DZ|FRA}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{DZ|NIZ}} | 7:2 | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | 4:1 | 3:1 }}
|}
=== Doigravanje ===
Ždrijeb za doigravanje održan je 7. kolovoza 2023. Prve utakmice odigrane su 22. i 23. kolovoza, a uzvratne 29. i 30. kolovoza 2023.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 0:3 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{DZ|ŠVI}} | 0:0 | 0:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]]''' | {{DZ|BEL}} | 3:1 | [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] | {{DZ|GRČ}} | 1:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| [[Raków Częstochowa]] | {{DZ|POLJ}} | 1:2 | '''[[F.C. København|København]]''' | {{DZ|DAN}} | 0:1 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| [[Molde FK|Molde]] | {{DZ|NOR}} | 3:5 | '''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]''' | {{DZ|TUR}} | 2:3 | 1:2 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{DZ|ŠKO}} | 3:7 | '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{DZ|NIZ}} | 2:2 | 1:5 }}
{{TwoLegResult| '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{DZ|POR}} | 3:1 | [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{DZ|GRČ}} | 2:1 | 1:0 }}
|}
== Grupna faza ==
=== Grupa A===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order=BAY, CPH, GAL, MUN
<!--Update team results below (including date)-->
|update=complete
|win_BAY=5 |draw_BAY=1 |loss_BAY=0 |gf_BAY=12|ga_BAY=6
|win_MUN=1 |draw_MUN=1 |loss_MUN=4 |gf_MUN=12|ga_MUN=15
|win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=2 |gf_CPH=8 |ga_CPH=8
|win_GAL=1 |draw_GAL=2 |loss_GAL=3 |gf_GAL=10|ga_GAL=13
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_BAY={{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|name_MUN={{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|name_CPH={{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]]
|name_GAL={{DZ|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
=== Grupa B===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order=ARS, PSV, LEN, SEV
<!--Update team results below (including date)-->
|update=complete
|win_SEV=0 |draw_SEV=2 |loss_SEV=4 |gf_SEV=7 |ga_SEV=12
|win_ARS=4 |draw_ARS=1 |loss_ARS=1 |gf_ARS=16|ga_ARS=4
|win_PSV=2 |draw_PSV=3 |loss_PSV=1 |gf_PSV=8 |ga_PSV=10
|win_LEN=2 |draw_LEN=2 |loss_LEN=2 |gf_LEN=6 |ga_LEN=11
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_SEV={{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|name_ARS={{DZ|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
|name_PSV={{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|name_LEN={{DZ|FRA}} [[RC Lens|Lens]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
=== Grupa C===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order=RMA, NAP, BRA, UBE
<!--Update team results below (including date)-->
|update=complete
|win_NAP=3 |draw_NAP=1 |loss_NAP=2 |gf_NAP=10|ga_NAP=9
|win_RMA=6 |draw_RMA=0 |loss_RMA=0 |gf_RMA=16|ga_RMA=7
|win_BRA=1 |draw_BRA=1 |loss_BRA=4 |gf_BRA=6 |ga_BRA=12
|win_UBE=0 |draw_UBE=2 |loss_UBE=4 |gf_UBE=6 |ga_UBE=10
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_NAP={{DZ|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]]
|name_RMA={{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|name_BRA={{DZ|POR}} [[S.C. Braga|Braga]]
|name_UBE={{DZ|NJE}} [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
=== Grupa D===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order=RSO, INT, BEN, SAL
<!--Update team results below (including date)-->
|update=complete
|win_BEN=1 |draw_BEN=1 |loss_BEN=4 |gf_BEN=7 |ga_BEN=11
|win_INT=3 |draw_INT=3 |loss_INT=0 |gf_INT=8 |ga_INT=5
|win_SAL=1 |draw_SAL=1 |loss_SAL=4 |gf_SAL=4 |ga_SAL=8
|win_RSO=3 |draw_RSO=3 |loss_RSO=0 |gf_RSO=7 |ga_RSO=2
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_BEN={{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|name_INT={{DZ|ITA}} [[Inter Milan]]
|name_SAL={{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|name_RSO={{DZ|ŠPA}} [[Real Sociedad]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
=== Grupa E===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order= ATM, LAZ, FEY, CEL
|update=complete
|win_FEY=2 |draw_FEY=0 |loss_FEY=4 |gf_FEY=9 |ga_FEY=10
|win_ATM=4 |draw_ATM=2 |loss_ATM=0 |gf_ATM=17|ga_ATM=6
|win_LAZ=3 |draw_LAZ=1 |loss_LAZ=2 |gf_LAZ=7 |ga_LAZ=7
|win_CEL=1 |draw_CEL=1 |loss_CEL=4 |gf_CEL=5 |ga_CEL=15
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_FEY={{DZ|NIZ}} [[Feyenoord]]
|name_ATM={{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|name_LAZ={{DZ|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]]
|name_CEL={{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
=== Grupa F===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order=DOR, PAR, MIL, NEW
|update=complete
|win_PAR=2 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=9 |ga_PAR=8
|win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=1 |gf_DOR=7 |ga_DOR=4
|win_MIL=2 |draw_MIL=2 |loss_MIL=2 |gf_MIL=5 |ga_MIL=8
|win_NEW=1 |draw_NEW=2 |loss_NEW=3 |gf_NEW=6 |ga_NEW=7
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_PAR={{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|name_DOR={{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|name_MIL={{DZ|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|name_NEW={{DZ|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
=== Grupa G===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order=MCI, RBL, YB, ZVE
|update=complete
|win_MCI=6 |draw_MCI=0 |loss_MCI=0 |gf_MCI=18|ga_MCI=7
|win_RBL=4 |draw_RBL=0 |loss_RBL=2 |gf_RBL=13|ga_RBL=10
|win_ZVE=0 |draw_ZVE=1 |loss_ZVE=5 |gf_ZVE=7 |ga_ZVE=15
|win_YB =1 |draw_YB =1 |loss_YB =4 |gf_YB =7 |ga_YB =13
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_MCI={{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|name_RBL={{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]]
|name_ZVE={{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|name_YB ={{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
=== Grupa H===
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|show_matches === Grupna faza ==false
|short_style = noflag
|matches_style = FBR
|source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ UEFA]
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order=BAR, POR, SHK, ANT
|update=complete
|win_BAR=4 |draw_BAR=0 |loss_BAR=2 |gf_BAR=12|ga_BAR=6
|win_POR=4 |draw_POR=0 |loss_POR=2 |gf_POR=15|ga_POR=8
|win_SHK=3 |draw_SHK=0 |loss_SHK=3 |gf_SHK=10|ga_SHK=12
|win_ANT=1 |draw_ANT=0 |loss_ANT=5 |gf_ANT=6 |ga_ANT=17
<!--Update results below-->
|match__=[[2023–24 UEFA Champions League group stage#|]]
<!--Team definitions-->
|name_BAR={{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|name_POR={{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|name_SHK={{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|name_ANT={{DZ|BEL}} [[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=EL
|status_text_X=Assured of at least Europa League knockout round play-offs
|status_text_Y=Cannot advance to knockout phase, but may still transfer to Europa League
|col_KO=green1 |text_KO=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|col_EL=blue1 |text_EL={{nowrap|[[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]}}
}}
==Drugi dio natjecanja==
{{LP-Bracket
|nowrap =
|team-width =180
|RD1 = Osmina finala
|RD2 = Četvrtfinale
|RD3 = Polufinale
|RD4 = [[Finale UEFA Lige prvaka 2024.|Finale]]
|group1 = {{0}}
|group2 = {{0}}
|group3 = {{0}}
|RD1-team01 = {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|RD1-score01-1 = 1
|RD1-score01-2 = 1
|RD1-score01-agg = 2 (2)
|RD1-team02 = {{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' ([[jedanaesterac|pen.]])
|RD1-score02-1 = 0
|RD1-score02-2 = 2
|RD1-score02-agg = 2 (3)
|RD1-team03 = {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|RD1-score03-1 = 1
|RD1-score03-2 = 0
|RD1-score03-agg = 1
|RD1-team04 = {{Z|NJE}} '''[[Borussia Dortmund]]'''
|RD1-score04-1 = 1
|RD1-score04-2 = 2
|RD1-score04-agg = 3
|RD1-team05 = {{Z|FRA}} '''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]'''
|RD1-score05-1 = 2
|RD1-score05-2 = 2
|RD1-score05-agg = 4
|RD1-team06 = {{Z|ŠPA}} [[Real Sociedad]]
|RD1-score06-1 = 0
|RD1-score06-2 = 1
|RD1-score06-agg = 1
|RD1-team07 = {{Z|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
|RD1-score07-1 = 1
|RD1-score07-2 = 1
|RD1-score07-agg = 2
|RD1-team08 = {{Z|ŠPA}} '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''
|RD1-score08-1 = 1
|RD1-score08-2 = 3
|RD1-score08-agg = 4
|RD1-team09 = {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|RD1-score09-1 = 1
|RD1-score09-2 = 0
|RD1-score09-agg = 1 (2)
|RD1-team10 = {{Z|ENG}} '''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]''' ([[jedanaesterac|pen.]])
|RD1-score10-1 = 0
|RD1-score10-2 = 1
|RD1-score10-agg = 1 (4)
|RD1-team11 = {{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
|RD1-score11-1 = 1
|RD1-score11-2 = 0
|RD1-score11-agg = 1
|RD1-team12 = {{Z|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
|RD1-score12-1 = 0
|RD1-score12-2 = 3
|RD1-score12-agg = 3
|RD1-team13 = {{Z|NJE}} [[RB Leipzig]]
|RD1-score13-1 = 0
|RD1-score13-2 = 1
|RD1-score13-agg = 1
|RD1-team14 = {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]'''
|RD1-score14-1 = 1
|RD1-score14-2 = 1
|RD1-score14-agg = 2
|RD1-team15 = {{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]
|RD1-score15-1 = 1
|RD1-score15-2 = 1
|RD1-score15-agg = 2
|RD1-team16 = {{Z|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD1-score16-1 = 3
|RD1-score16-2 = 3
|RD1-score16-agg = 6
|RD2-team01 = {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|RD2-score01-1 = 2
|RD2-score01-2 =2
|RD2-score01-agg =4
|RD2-team02 = {{Z|NJE}} '''[[Borussia Dortmund]]'''
|RD2-score02-1 = 1
|RD2-score02-2 =4
|RD2-score02-agg =5
|RD2-team03 = {{Z|FRA}} '''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]'''
|RD2-score03-1 = 2
|RD2-score03-2 =4
|RD2-score03-agg =6
|RD2-team04 = {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|RD2-score04-1 = 3
|RD2-score04-2 =1
|RD2-score04-agg =4
|RD2-team05 = {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
|RD2-score05-1 = 2
|RD2-score05-2 = 0
|RD2-score05-agg = 2
|RD2-team06 = '''{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]'''
|RD2-score06-1 = 2
|RD2-score06-2 = 1
|RD2-score06-agg = 3
|RD2-team07 = '''{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]'''
|RD2-score07-1 = 3
|RD2-score07-2 = 1
|RD2-score07-agg = 4 (4)
|RD2-team08 = {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|RD2-score08-1 = 3
|RD2-score08-2 = 1
|RD2-score08-agg = 4 (3)
|RD3-team01 ={{Z|NJE}} '''[[Borussia Dortmund]]'''
|RD3-score01-1 = 1
|RD3-score01-2 = 1
|RD3-score01-agg = 2
|RD3-team02 = {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|RD3-score02-1 = 0
|RD3-score02-2 = 0
|RD3-score02-agg = 0
|RD3-team03 ={{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|RD3-score03-1 = 2
|RD3-score03-2 = 1
|RD3-score03-agg = 3
|RD3-team04 ={{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]'''
|RD3-score04-1 = 2
|RD3-score04-2 = 2
|RD3-score04-agg = 4
|RD4-team01 ={{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|RD4-score01 =0
|RD4-team02 ={{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]'''
|RD4-score02 =2
}}
=== Osmina finala ===
Ždrijeb za osminu finala održan je 18. prosinca 2023. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref name="schedule">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/027a-1641dbcb4419-56bd0f3d6fd8-1000/ |title=2023/24 UEFA Champions League: Matches, final, key dates |publisher=[[UEFA]] |date=1 November 2022 |access-date=8 November 2023}}</ref> Prve utakmice igrane su 13., 14., 20. i 21. veljače, a uzvratne utakmice 5., 6., 12. i 13. ožujka 2024.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[FC Porto|Porto]] | {{DZ|POR}} | {{nowrap|1:1 (2:4 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[SSC Napoli|Napoli]] | {{DZ|ITA}} | 2:4 | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:1 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]''' | {{DZ|FRA}} | 4:1 | [[Real Sociedad]] | {{DZ|ŠPA}} | 2:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| [[Inter Milan]] | {{DZ|ITA}} | {{nowrap|2:2 (2:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Atlético Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[PSV Eindhoven]] | {{DZ|NIZ}} | 1:3| '''[[Borussia Dortmund]]''' | {{DZ|NJE}} | 1:1 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[SS Lazio|Lazio]] | {{DZ|ITA}} | 1:3 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{DZ|NJE}} | 1:0 | 0:3}}
{{TwoLegResult| [[F.C. København|København]] | {{DZ|DAN}} | 2:6 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:3 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| [[RB Leipzig]] | {{DZ|NJE}} | 1:2 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 0:1 | 1:1 }}
|}
=== Četvrtfinale ===
Ždrijeb za četvrtfinale održan je 15. ožujka 2024. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref name="schedule" /> Prve utakmice igrane su 9. i 10. travnja, a uzvratne utakmice 16. i 17. travnja 2024.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{DZ|ENG}} | 2:3 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{DZ|NJE}} | 2:2 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| [[Atlético Madrid]] | {{DZ|ŠPA}} | 4:5 | '''[[Borussia Dortmund]]''' | {{DZ|NJE}} | 2:1 |2:4 }}
{{TwoLegResult| '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | {{nowrap|4:4 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{DZ|ENG}} | 3:3 |{{nowrap|1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} }}
{{TwoLegResult| '''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]''' | {{DZ|FRA}} | 6:4 | [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{DZ|ŠPA}} | 2:3|4:1 }}
|}
=== Polufinale ===
Ždrijeb za polufinale održan je 15. ožujka 2024. u 12:00 po [[CET|CET-u]], nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="schedule" /> Prve utakmice igrane su 30 travnja i 1. svibnja, a uzvratne utakmice 7. i 8. svibnja 2024.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| '''[[Borussia Dortmund]]''' | {{DZ|NJE}} | 2:0 | [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{DZ|FRA}} | 1:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{DZ|NJE}} | 3:4 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:2 | 1:2 }}
|}
=== Finale ===
{{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2024.}}
Finale je igrano 1. lipnja 2024. na [[Wembley Stadium]]u u [[London]]u. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 15. ožujka 2024., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.
{{nogometna kutija
|datum = 1. lipnja 2024.
|vrijeme = 20:00 ([[UTC+1]])
|momčad1 = {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|rezultat = 0:2
|momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|strijelci1 =
|strijelci2 = [[Dani Carvajal|Carvajal]] {{gol|74}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|83}}
|stadion = [[Wembley Stadium]], [[London]]
|gledatelji = 86.212<ref name="report 1 June">{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/UCL/2024/2039970_FR.pdf |title=Full Time Report Final – Borussia Dortmund v Real Madrid |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |date=1 June 2024 |access-date=1 June 2024}}</ref>
|sudac = {{Z|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2039970/ (izvještaj)]
}}
<br />
{| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;"
|-
!Pobjednik UEFA Lige prvaka 2023./24.
|-
|-
|[[Datoteka:Real_Madrid_CF1.svg|100 px]]<br />'''{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <br /> '''15. titula'''
|}
== Statistike ==
Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja.
=== Strijelci ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Champions League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=1 June 2024}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute
|-
|rowspan="2"|1.
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Harry Kane]]
|align=left|{{DZ|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan="2"|8
|1064
|-
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|1080
|-
|rowspan=3|3.
|align=left|{{DZ|NOR}} [[Erling Haaland]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|rowspan=3|6
|778
|-
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Antoine Griezmann]]
|align=left|{{DZ|ESP}} [[Atlético Madrid]]
|821
|-
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|901
|-
|rowspan=7|5.
|align=left|{{DZ|ESP}} [[Joselu]]
|align=left|{{DZ|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|rowspan=7|5
|273
|-
|align=left|{{DZ|ARG}} [[Julián Álvarez]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|279
|-
|align=left|{{DZ|DEN}} [[Rasmus Højlund]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|489
|-
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Galeno]]
|align=left|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|651
|-
|align=left|{{DZ|ESP}} [[Álvaro Morata]]
|align=left|{{DZ|ESP}} [[Atlético Madrid]]
|667
|-
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Phil Foden]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|684
|-
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Rodrygo]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|1021
|}
=== Asistenti ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists|title=UEFA Champions League – Top Assists|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=1 June 2024}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute
|-
|rowspan="3"|1.
|align="left"|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align="left"|{{DZ|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|rowspan="3"|5
|901
|-
|align=left|{{DZ|AUT}} [[Marcel Sabitzer]]
|align=left|{{DZ|GER}} [[Borussia Dortmund]]
|929
|-
|align="left"|{{DZ|ENG}} [[Jude Bellingham]]
|align="left"|{{DZ|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|993
|-
|rowspan="5"|2.
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Raphinha]]
|align=left|{{DZ|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|rowspan="5"|4
|472
|-
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Galeno]]
|align=left|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|651
|-
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Bukayo Saka]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
|725
|-
|align="left"|{{DZ|GER}} [[İlkay Gündoğan]]
|align="left"|{{DZ|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|835
|-
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Harry Kane]]
|align=left|{{DZ|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|1064
|-
|}
== Momčad natjecanja ==
UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/028e-1b0b073031ef-cb7193efc2dc-1000--2023-24-team-of-the-season/|title=2023/24 UEFA Champions League Team of the Season|website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations|date=3 June 2024|access-date=3 June 2024}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Pozicija
!Igrač
!Momčad
|-
|Golman
|align=left|{{Z|SUI}} [[Gregor Kobel]]
|align=left| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
|-
|rowspan=4|Braniči
|align=left|{{Z|ESP}} [[Dani Carvajal]]
|align=left| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{Z|GER}} [[Antonio Rüdiger]]
|align=left| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{Z|GER}} [[Mats Hummels]]
|align=left| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
|-
|align=left|{{Z|NED}} [[Ian Maatsen]]
|align=left| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
|-
|rowspan=3|Vezni
|align=left|{{Z|AUT}} [[Marcel Sabitzer]]
|align=left| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
|-
|align=left|{{Z|POR}} [[Vitinha]]
|align=left| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Jude Bellingham]]
|align=left| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|rowspan=3|Napadači
|align=left|{{Z|ENG}} [[Phil Foden]]
|align=left| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]]
|align=left| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|}
=== Igrač sezone ===
* {{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ({{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]])<ref name="UCL Player">{{cite news|date=3 June 2024|title=Vinícius Júnior named 2023/24 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/028e-1b0b054fab71-50d454377428-1000--player-of-the-season-vinicius-junior/|access-date=3 June 2024|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref>
===Mladi igrač sezone===
* {{Z|ENG}} [[Jude Bellingham]] ({{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]])<ref name="UCL Young Player">{{cite news|date=3 June 2024|title=Jude Bellingham named 2023/24 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/028e-1b0b05935263-f0f77020d8a3-1000--young-player-of-the-season-jude-bellingham/|access-date=3 June 2024|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2023./24.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.]]
* [[UEFA Superkup 2024.]]
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2023-24}}
* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]
{{Sezone UEFA Lige prvaka}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2023-24]]
lop34n8ciwfipmyn17es9hy5f17grzg
Tender (televizijska serija)
0
746226
7087976
7041142
2024-12-13T22:21:14Z
2A02:27B0:4B02:4380:69D0:1FF8:D4C3:AF1C
Serija ima 4 sezone 3 sezona ima oko 14-15 epizoda a 4 sezona ako bude imala 12 epizoda kao i prethodne onda je sve ukupno oko 50 epizoda
7087976
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV serija
| bg_color =
| ime_serije = Tender
| slika = [[Datoteka:Tender Serija.jpg|260px]]
| natpis_pod_slikom = Promotivna slika i logotip
| orig_naslov =
| format_serije = [[Humoristična serija|humor]]
| autor = Srđan Vuletić
| razvoj =
| redatelj = Neven Samarđžić<br>Amra Mehić<br>Alen Šimić
| scenarist = Srđan Vuletić<br>Edin Krehić<br>Mirza Hodžić
| glazba = Dino Šukalo
| uvodna_glazba =
| glumci = Robert Krajinović<br>Tarik Džinić<br>Branko Janković<br>Aida Bukva<br>Anđela Kusić<br>Anja Kraljević<br>Igor Skvarica<br>Dražen Pavlović<br>Edin Avdagić Koja<br>Nadine Mićić
| pripovjedač =
| država = {{DZ+X|BIH}}
| jezik = [[bosanski jezik|bosanski]]
| broj_epizoda = 50
| broj_sezona = 4
| producent = Vanja Pušić<br>Sedin Kahriman
| izvršni_producent =
| urednik =
| lokacija = [[Sarajevo]]
| trajanje_epizode = 25-30 minuta
| produkcijska_kuća = FIST<br>BH Telekom
| tv_kuća = [[Federalna televizija|FTV]]<br>MY TV BH telecom
| u_hrv = [[Voyo]]
| ostale_kuće = {{DZ|CG}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]]
| početak_serije = [[28. siječnja]] [[2023.]]
| kraj_serije =
| prethodna =
| nasljedna =
| spin-off =
| web_stranica = https://fist.ba/index.php/tv-serije/
| imdb_id = 25431174
| prijašnja =
| sljedeća =
}}
'''Tender''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[humoristična serija]] autora [[Srđan Vuletić|Srđana Vuletića]].
Prikazuje se od [[28. siječnja]] [[2023.]] godine na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]] (FTV) i na [[BH Telecom]]ovoj platformi [[Video na zahtjev|videa na zahtjev]] MY TV.
U Hrvatskoj serija je dostupna samo na [[RTL (Hrvatska)|RTL-ovoj]] platformi [[Video na zahtjev|videa na zahtjev]] [[Voyo]] od [[10. srpnja]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Lažu, potkupljuju i ulizuju se šefovima, spaja ih jedino novac: Duhoviti sitcom 'Tender' pogledajte na PLAYU|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/lazu-potkupljuju-i-ulizuju-se-sefovima-spaja-ih-jedino-novac-duhoviti-sitcom-tender-pogledajte-na-playu-ac662530-1f10-11ee-8749-9ec55529c073|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711145708/https://www.rtl.hr/show/play-premium/lazu-potkupljuju-i-ulizuju-se-sefovima-spaja-ih-jedino-novac-duhoviti-sitcom-tender-pogledajte-na-playu-ac662530-1f10-11ee-8749-9ec55529c073|archive-date=11. srpnja 2023.|access-date=14. kolovoza 2023.|website=rtl.hr}}</ref>
== Radnja ==
Radnja se događa u državnoj agenciji za provođenje javne nabave. U središtu serije je tročlana komisija koja je sastavljena po dobro poznatom “nacionalni ključ“ modelu: Srbin, Hrvat i Bošnjak. Tri potpuno različita karaktera, potpuno različite političke vizije i potpuno različita pogleda na svijet, prinuđeni su raditi zajednički posao i dijeliti zajednički ured. Međutim, ono što ih spaja je jače od svih njihovih razlika – želja da se obogate.
== Pregled serije ==
Serija se u [[Crna Gora|Crnog Gori]] prikazala na Prvom programu [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]]-a, prije nego u BiH (uključujući i drugu sezonu), od [[17. siječnja]] do [[27. veljače]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|title=13. siječnja 2023.|url=https://rtcg.me/tv/Izdvajamo/395414/serija-tender-od-utorka-na-tvcg-1.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230114075920/https://rtcg.me/tv/Izdvajamo/395414/serija-tender-od-utorka-na-tvcg-1.html|archive-date=14. siječnja 2023.|access-date=14. kolovoza 2023.|website=rtcg.me}}</ref>
U [[Bosna i Hercegovina|BiH]] serija je premijerno prikazivana ranije na MyTV platformi, prva sezona od [[22. siječnja]], a druga [[14. travnja]] 2023., tjedan dana kasnije su prikazivane na [[Federalna televizija|FTV]]-u
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prve dvije sezone premijerno su prikazane na RTL-ovoj platformi videa na zahtjev [[Voyo]] od [[10. srpnja]] 2023., dok na kanalu [[RTL Adria]] prikazalo se od [[29. travnja]] do [[22. svibnja]] 2024.
{{Pregled serije
| boja1 = #FFA500
| poveznica1 = #Prva sezona (2023.)
| epizode1 = 12
| premijera1 = [[28. siječnja]] [[2023.]]
| finale1 = [[5. ožujka]] [[2023.]]
| boja2 = #0000FF
| poveznica2 = #Druga sezona (2023.)
| epizode2 = 12
| premijera2 = [[23. travnja]] [[2023.]]
| finale2 = [[28. svibnja]] [[2023.]]
| boja3 = #FFFF00
| poveznica3 = #Treća sezona (2024.)
| epizode3 = 12
| premijera3 = [[25. veljače]] [[2024.]]
| finale3 =[[18. svibnja]] [[2024.]]
| boja4 = #FF0000
| poveznica4 = #Četrvta sezona (2024.)
| epizode4 =
| premijera4 =
| finale4 =
}}
=== Prva sezona (2023.) ===
{| class="wikitable"
! style="background:Orange; " |Broj epizode
! style="background:Orange; " |Epizoda
! style="background:Orange; " |Datum emitiranja
|-
| 1 (1)
| Osnivanje komisije
| {{DZ|CG}} 17. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 28. siječnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>([[Voyo]])</small><br>{{DZ|HRV}} 29. travnja 2024. <small>([[RTL Adria]])</small>
|-
| 2 (2)
| Pendrek
| {{DZ|CG}} 18. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 29. siječnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 30. travnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|3 (3)
|Štela
| {{DZ|CG}} 19. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 4. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 1. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|4 (4)
|Pritisak
| {{DZ|CG}} 23. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 5. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 2. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|5 (5)
|Poštenjačine
| {{DZ|CG}} 24. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 11. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 3. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|6 (6)
|Promaja
| {{DZ|CG}} 25. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 12. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 4. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|7 (7)
|Istjerivanje đavola
| {{DZ|CG}} 26. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 18. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 5. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|8 (8)
|Logistika
| {{DZ|CG}} 30. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 19. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 6. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|9 (9)
|Lažni profil
| {{DZ|CG}} 31. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 25. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 7. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|10 (10)
|Sistematski pregled
| {{DZ|CG}} 1. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 26. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 8. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|11 (11)
|Sindikalne igre
| {{DZ|CG}} 2. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 4. ožujka 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 9. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|12 (12)
|Svečanost otvaranja zgrade
| {{DZ|CG}} 6. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 5. ožujka 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 10. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|}
=== Druga sezona (2023.) ===
{| class="wikitable"
! style="background:Blue; " |Broj epizode
! style="background:Blue; " |Epizoda
! style="background:Blue; " |Datum emitiranja
|-
|1 (13)
|Ljubomora
|{{DZ|CG}} 7. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 23. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 11. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|2 (14)
|Svi su zaljubljeni u Amru
|{{DZ|CG}} 8. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 23. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 12. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|3 (15)
|Poltronstvo
|{{DZ|CG}} 9. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 29. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 13. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|4 (16)
|Zubne proteze
|{{DZ|CG}} 13. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 30. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 14. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|5 (17)
|Struja
|{{DZ|CG}} 14. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 6. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 15. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|6 (18)
|Medicinska marihuana
|{{DZ|CG}} 15. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 7. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 16. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|7 (19)
|Nova godina
|{{DZ|CG}} 16. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 13. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 17. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|8 (20)
|Pravilnik mirisi
|{{DZ|CG}} 20. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 14. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 18. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|9 (21)
|Disciplinska komisija
|{{DZ|CG}} 21. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 20. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 19. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|10 (22)
|Autoput
|{{DZ|CG}} 22. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 21. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 20. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|11 (23)
|Prijem novog zaposlenika
|{{DZ|CG}} 23. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 27. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 21. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|12 (24)
|Proslava
| {{DZ|CG}} 27. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 28. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 22. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|}
=== Treća sezona (2024.) ===
{| class="wikitable"
! style="background:Yellow;" |Broj epizode
! style="background:Yellow;" |Epizoda
! style="background:Yellow;" |Datum emitiranja
|-
|1 (25)
|Povratak
|{{DZ|BIH}} 25. veljače 2024.<br>{{DZ|CG}} 15. ožujka 2024.
|-
|2 (26)
|Humor
|{{DZ|BIH}} 3. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 18. ožujka 2024.
|-
|3 (27)
|Špijunska oprema
|{{DZ|BIH}} 10. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 19. ožujka 2024.
|-
|4 (28)
|Dijeta
|{{DZ|BIH}} 17. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 20. ožujka 2024.
|-
|5 (29)
|E-Službenik
|{{DZ|BIH}} 24. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 21. ožujka 2024.
|-
|6 (30)
|Polo
|{{DZ|BIH}} 31. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 22. ožujka 2024.
|-
|7 (31)
|Valentinovo
|{{DZ|BIH}} 14. travnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 25. ožujka 2024.
|-
|8 (32)
|Drnder
|{{DZ|BIH}} 20. travnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 26. ožujka 2024.
|-
|9 (33)
|Antropologija
|{{DZ|BIH}} 27. travnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 27. ožujka 2024.
|-
|10 (34)
|Odlazak
|{{DZ|BIH}} 5. svibnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 28. ožujka 2024.
|-
|11 (35)
|Osmi mart
|{{DZ|BIH}} 12. svibnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 29. ožujka 2024.
|-
|12 (36)
|Pozitivne misli
|{{DZ|BIH}} 18. svibnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 1. travnja 2024.
|}
== Glumačka postava ==
=== Glavni likovi ===
* [[Robert Krajinović]] kao Vinko Mikulić, hrvatski član komisije
* [[Tarik Džinić]] kao Mehmedalija Meho Oruč, bosanski član komisije
* [[Branko Janković]] kao Jovan Lilić, srpski član komisije
* [[Aida Bukva]] kao Branka Pejić, šefica administracija
* [[Anđela Kusić]] kao Vesna Grizelj, tajnica
* [[Anja Kraljević]] kao Amra Dupalović, tumačica
* [[Igor Skvarica]] kao Ivor Bilabun, pravnik
* [[Dražen Pavlović]] kao Boris Bagić, IT-evac
* [[Edin Avdagić Koja]] kao Sakib, konobar
* [[Nadine Mićić]] kao Adela, novinarka
=== Ostali likovi ===
* Vanessa Glođo kao Dragana
* Mario Drmać kao Zvonimir
* Semir Krivić kao Faik
* [[Domagoj Nižić]] kao kamerman
* Dario Pusić kao kamerman
* Sanela Pepeljak kao čistačia "Čista"
* Dino Sarija kao Zuca Original
* Rijad Gvozden kao Zuca
* [[Mirsad Tuka]] kao Hamdija Vrabac
* Aneta Grabovac kao Sabina
* Siniša Udovičić kao Diler
* Tatjana Šojić kao Una
* Vedran Đekić kao Keno
* [[Sergej Trifunović]] kao Dr. Bobić
* Saša Oručević kao Marin
* Elma Juković kao Lily
* Slaven Vidak kao Cifra
* Mirza Ćatibusić kao Hristo
* Mirela Lambić kao Jovina strina
* Matea Mavrak kao Adna
* Belma Salkunić kao Apotekarka
* Sabit Sejdinović kao Pajser
* Nedim Džinović kao Milkos
* Vedran Tuce kao Sajo
* Alisa Čajić kao Amina Lu
* Senad Milanović kao Demonstrant
* Adnan Omerović kao Pike
* Filip Radovanović kao Damir
* Jack Dimić kao John Mc Nićk
* Emina Muftić kao Novinarka
* Nerman Mahmutović kao Polićajac
* Amar Ćustović kao Krupni
* Nusmir Muharemović kao Mladić
* Mirza Dervišić kao Jamal Mudarof
* Edin Drijević kao Tonci
* Dina Musanović kao Suzana
* Margarita Mladinić kao Djevojka
* Davor Sabo kao Karlo
* Edin Alić kao Stranac
* Faruk Hajdarević kao Faris
* Saša Krmpotić kao Goran
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://fist.ba/index.php/tv-serije/|naslov=Tv Serije}} na fist.ba
* {{službena|https://bhcontentlab.ba/portfolio/tender/|naslov=Tv Serije}} na bhcontentlab.ba
* {{imdb|id=25431174|naslov=Tender}}
[[Kategorija:Humoristične serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2023.]]
dp526jtgv4op6534byvd35gl1yp0zv8
7088191
7087976
2024-12-14T09:08:27Z
Hijerovit
263374
onda čekamo da bude objavljeno koliko će epizoda biti ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7088191
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV serija
| bg_color =
| ime_serije = Tender
| slika = [[Datoteka:Tender Serija.jpg|260px]]
| natpis_pod_slikom = Promotivna slika i logotip
| orig_naslov =
| format_serije = [[Humoristična serija|humor]]
| autor = Srđan Vuletić
| razvoj =
| redatelj = Neven Samarđžić<br>Amra Mehić<br>Alen Šimić
| scenarist = Srđan Vuletić<br>Edin Krehić<br>Mirza Hodžić
| glazba = Dino Šukalo
| uvodna_glazba =
| glumci = Robert Krajinović<br>Tarik Džinić<br>Branko Janković<br>Aida Bukva<br>Anđela Kusić<br>Anja Kraljević<br>Igor Skvarica<br>Dražen Pavlović<br>Edin Avdagić Koja<br>Nadine Mićić
| pripovjedač =
| država = {{DZ+X|BIH}}
| jezik = [[bosanski jezik|bosanski]]
| broj_epizoda = 36+
| broj_sezona = 4
| producent = Vanja Pušić<br>Sedin Kahriman
| izvršni_producent =
| urednik =
| lokacija = [[Sarajevo]]
| trajanje_epizode = 25-30 minuta
| produkcijska_kuća = FIST<br>BH Telekom
| tv_kuća = [[Federalna televizija|FTV]]<br>MY TV BH telecom
| u_hrv = [[Voyo]]
| ostale_kuće = {{DZ|CG}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]]
| početak_serije = [[28. siječnja]] [[2023.]]
| kraj_serije =
| prethodna =
| nasljedna =
| spin-off =
| web_stranica = https://fist.ba/index.php/tv-serije/
| imdb_id = 25431174
| prijašnja =
| sljedeća =
}}
'''Tender''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[humoristična serija]] autora [[Srđan Vuletić|Srđana Vuletića]].
Prikazuje se od [[28. siječnja]] [[2023.]] godine na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]] (FTV) i na [[BH Telecom]]ovoj platformi [[Video na zahtjev|videa na zahtjev]] MY TV.
U Hrvatskoj serija je dostupna samo na [[RTL (Hrvatska)|RTL-ovoj]] platformi [[Video na zahtjev|videa na zahtjev]] [[Voyo]] od [[10. srpnja]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Lažu, potkupljuju i ulizuju se šefovima, spaja ih jedino novac: Duhoviti sitcom 'Tender' pogledajte na PLAYU|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/lazu-potkupljuju-i-ulizuju-se-sefovima-spaja-ih-jedino-novac-duhoviti-sitcom-tender-pogledajte-na-playu-ac662530-1f10-11ee-8749-9ec55529c073|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711145708/https://www.rtl.hr/show/play-premium/lazu-potkupljuju-i-ulizuju-se-sefovima-spaja-ih-jedino-novac-duhoviti-sitcom-tender-pogledajte-na-playu-ac662530-1f10-11ee-8749-9ec55529c073|archive-date=11. srpnja 2023.|access-date=14. kolovoza 2023.|website=rtl.hr}}</ref>
== Radnja ==
Radnja se događa u državnoj agenciji za provođenje javne nabave. U središtu serije je tročlana komisija koja je sastavljena po dobro poznatom “nacionalni ključ“ modelu: Srbin, Hrvat i Bošnjak. Tri potpuno različita karaktera, potpuno različite političke vizije i potpuno različita pogleda na svijet, prinuđeni su raditi zajednički posao i dijeliti zajednički ured. Međutim, ono što ih spaja je jače od svih njihovih razlika – želja da se obogate.
== Pregled serije ==
Serija se u [[Crna Gora|Crnog Gori]] prikazala na Prvom programu [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]]-a, prije nego u BiH (uključujući i drugu sezonu), od [[17. siječnja]] do [[27. veljače]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|title=13. siječnja 2023.|url=https://rtcg.me/tv/Izdvajamo/395414/serija-tender-od-utorka-na-tvcg-1.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230114075920/https://rtcg.me/tv/Izdvajamo/395414/serija-tender-od-utorka-na-tvcg-1.html|archive-date=14. siječnja 2023.|access-date=14. kolovoza 2023.|website=rtcg.me}}</ref>
U [[Bosna i Hercegovina|BiH]] serija je premijerno prikazivana ranije na MyTV platformi, prva sezona od [[22. siječnja]], a druga [[14. travnja]] 2023., tjedan dana kasnije su prikazivane na [[Federalna televizija|FTV]]-u
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prve dvije sezone premijerno su prikazane na RTL-ovoj platformi videa na zahtjev [[Voyo]] od [[10. srpnja]] 2023., dok na kanalu [[RTL Adria]] prikazalo se od [[29. travnja]] do [[22. svibnja]] 2024.
{{Pregled serije
| boja1 = #FFA500
| poveznica1 = #Prva sezona (2023.)
| epizode1 = 12
| premijera1 = [[28. siječnja]] [[2023.]]
| finale1 = [[5. ožujka]] [[2023.]]
| boja2 = #0000FF
| poveznica2 = #Druga sezona (2023.)
| epizode2 = 12
| premijera2 = [[23. travnja]] [[2023.]]
| finale2 = [[28. svibnja]] [[2023.]]
| boja3 = #FFFF00
| poveznica3 = #Treća sezona (2024.)
| epizode3 = 12
| premijera3 = [[25. veljače]] [[2024.]]
| finale3 =[[18. svibnja]] [[2024.]]
| boja4 = #FF0000
| poveznica4 = #Četrvta sezona (2024.)
| epizode4 =
| premijera4 =
| finale4 =
}}
=== Prva sezona (2023.) ===
{| class="wikitable"
! style="background:Orange; " |Broj epizode
! style="background:Orange; " |Epizoda
! style="background:Orange; " |Datum emitiranja
|-
| 1 (1)
| Osnivanje komisije
| {{DZ|CG}} 17. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 28. siječnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>([[Voyo]])</small><br>{{DZ|HRV}} 29. travnja 2024. <small>([[RTL Adria]])</small>
|-
| 2 (2)
| Pendrek
| {{DZ|CG}} 18. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 29. siječnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 30. travnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|3 (3)
|Štela
| {{DZ|CG}} 19. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 4. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 1. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|4 (4)
|Pritisak
| {{DZ|CG}} 23. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 5. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 2. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|5 (5)
|Poštenjačine
| {{DZ|CG}} 24. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 11. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 3. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|6 (6)
|Promaja
| {{DZ|CG}} 25. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 12. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 4. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|7 (7)
|Istjerivanje đavola
| {{DZ|CG}} 26. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 18. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 5. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|8 (8)
|Logistika
| {{DZ|CG}} 30. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 19. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 6. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|9 (9)
|Lažni profil
| {{DZ|CG}} 31. siječnja 2023.<br>{{DZ|BIH}} 25. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 7. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|10 (10)
|Sistematski pregled
| {{DZ|CG}} 1. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 26. veljače 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 8. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|11 (11)
|Sindikalne igre
| {{DZ|CG}} 2. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 4. ožujka 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 9. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|12 (12)
|Svečanost otvaranja zgrade
| {{DZ|CG}} 6. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 5. ožujka 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 10. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|}
=== Druga sezona (2023.) ===
{| class="wikitable"
! style="background:Blue; " |Broj epizode
! style="background:Blue; " |Epizoda
! style="background:Blue; " |Datum emitiranja
|-
|1 (13)
|Ljubomora
|{{DZ|CG}} 7. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 23. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 11. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|2 (14)
|Svi su zaljubljeni u Amru
|{{DZ|CG}} 8. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 23. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 12. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|3 (15)
|Poltronstvo
|{{DZ|CG}} 9. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 29. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 13. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|4 (16)
|Zubne proteze
|{{DZ|CG}} 13. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 30. travnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 14. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|5 (17)
|Struja
|{{DZ|CG}} 14. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 6. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 15. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|6 (18)
|Medicinska marihuana
|{{DZ|CG}} 15. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 7. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 16. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|7 (19)
|Nova godina
|{{DZ|CG}} 16. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 13. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 17. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|8 (20)
|Pravilnik mirisi
|{{DZ|CG}} 20. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 14. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 18. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|9 (21)
|Disciplinska komisija
|{{DZ|CG}} 21. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 20. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 19. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|10 (22)
|Autoput
|{{DZ|CG}} 22. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 21. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 20. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|11 (23)
|Prijem novog zaposlenika
|{{DZ|CG}} 23. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 27. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 21. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|-
|12 (24)
|Proslava
| {{DZ|CG}} 27. veljače 2023.<br>{{DZ|BIH}} 28. svibnja 2023.<br>{{DZ|HRV}} 10. srpnja 2023. <small>(Voyo)</small><br>{{DZ|HRV}} 22. svibnja 2024. <small>(RTL Adria)</small>
|}
=== Treća sezona (2024.) ===
{| class="wikitable"
! style="background:Yellow;" |Broj epizode
! style="background:Yellow;" |Epizoda
! style="background:Yellow;" |Datum emitiranja
|-
|1 (25)
|Povratak
|{{DZ|BIH}} 25. veljače 2024.<br>{{DZ|CG}} 15. ožujka 2024.
|-
|2 (26)
|Humor
|{{DZ|BIH}} 3. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 18. ožujka 2024.
|-
|3 (27)
|Špijunska oprema
|{{DZ|BIH}} 10. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 19. ožujka 2024.
|-
|4 (28)
|Dijeta
|{{DZ|BIH}} 17. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 20. ožujka 2024.
|-
|5 (29)
|E-Službenik
|{{DZ|BIH}} 24. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 21. ožujka 2024.
|-
|6 (30)
|Polo
|{{DZ|BIH}} 31. ožujka 2024.<br>{{DZ|CG}} 22. ožujka 2024.
|-
|7 (31)
|Valentinovo
|{{DZ|BIH}} 14. travnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 25. ožujka 2024.
|-
|8 (32)
|Drnder
|{{DZ|BIH}} 20. travnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 26. ožujka 2024.
|-
|9 (33)
|Antropologija
|{{DZ|BIH}} 27. travnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 27. ožujka 2024.
|-
|10 (34)
|Odlazak
|{{DZ|BIH}} 5. svibnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 28. ožujka 2024.
|-
|11 (35)
|Osmi mart
|{{DZ|BIH}} 12. svibnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 29. ožujka 2024.
|-
|12 (36)
|Pozitivne misli
|{{DZ|BIH}} 18. svibnja 2024.<br>{{DZ|CG}} 1. travnja 2024.
|}
== Glumačka postava ==
=== Glavni likovi ===
* [[Robert Krajinović]] kao Vinko Mikulić, hrvatski član komisije
* [[Tarik Džinić]] kao Mehmedalija Meho Oruč, bosanski član komisije
* [[Branko Janković]] kao Jovan Lilić, srpski član komisije
* [[Aida Bukva]] kao Branka Pejić, šefica administracija
* [[Anđela Kusić]] kao Vesna Grizelj, tajnica
* [[Anja Kraljević]] kao Amra Dupalović, tumačica
* [[Igor Skvarica]] kao Ivor Bilabun, pravnik
* [[Dražen Pavlović]] kao Boris Bagić, IT-evac
* [[Edin Avdagić Koja]] kao Sakib, konobar
* [[Nadine Mićić]] kao Adela, novinarka
=== Ostali likovi ===
* Vanessa Glođo kao Dragana
* Mario Drmać kao Zvonimir
* Semir Krivić kao Faik
* [[Domagoj Nižić]] kao kamerman
* Dario Pusić kao kamerman
* Sanela Pepeljak kao čistačia "Čista"
* Dino Sarija kao Zuca Original
* Rijad Gvozden kao Zuca
* [[Mirsad Tuka]] kao Hamdija Vrabac
* Aneta Grabovac kao Sabina
* Siniša Udovičić kao Diler
* Tatjana Šojić kao Una
* Vedran Đekić kao Keno
* [[Sergej Trifunović]] kao Dr. Bobić
* Saša Oručević kao Marin
* Elma Juković kao Lily
* Slaven Vidak kao Cifra
* Mirza Ćatibusić kao Hristo
* Mirela Lambić kao Jovina strina
* Matea Mavrak kao Adna
* Belma Salkunić kao Apotekarka
* Sabit Sejdinović kao Pajser
* Nedim Džinović kao Milkos
* Vedran Tuce kao Sajo
* Alisa Čajić kao Amina Lu
* Senad Milanović kao Demonstrant
* Adnan Omerović kao Pike
* Filip Radovanović kao Damir
* Jack Dimić kao John Mc Nićk
* Emina Muftić kao Novinarka
* Nerman Mahmutović kao Polićajac
* Amar Ćustović kao Krupni
* Nusmir Muharemović kao Mladić
* Mirza Dervišić kao Jamal Mudarof
* Edin Drijević kao Tonci
* Dina Musanović kao Suzana
* Margarita Mladinić kao Djevojka
* Davor Sabo kao Karlo
* Edin Alić kao Stranac
* Faruk Hajdarević kao Faris
* Saša Krmpotić kao Goran
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://fist.ba/index.php/tv-serije/|naslov=Tv Serije}} na fist.ba
* {{službena|https://bhcontentlab.ba/portfolio/tender/|naslov=Tv Serije}} na bhcontentlab.ba
* {{imdb|id=25431174|naslov=Tender}}
[[Kategorija:Humoristične serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2023.]]
rvecuu9ft1kgxvcjm2nujdxzu4jv2o0
Južni otok (razdvojba)
0
750590
7088063
6896537
2024-12-14T01:01:57Z
Croxyz
205325
7088063
wikitext
text/x-wiki
{{mz}}
* [[Južni otok]], južni od dva glavna otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].
* [[Južni otok (otočje McDonald)]], stijena koja leži 43 km zapadno od otoka [[Heard]] ([[Otok Heard i otočje McDonald]])
* [[Južni otok (Južna Australija)]], u zaljevu Pondalowie
* [[Južni otok (Novaja zemlja)]], južni od dva velika otoka [[Novaja zemlja|Novaje zemlje]]
* [[Južni otok (Kokosovi otoci)]]
* [[Suðuroy]] (''Južni otok'' na farskom), najjužniji od [[Farski otoci|Farskih otoka]]
* [[Južni otok (Kenija)]], otok na [[Turkana (jezero)|jezeru Turkana]], Kenija<!--
* [[South Island, County Down|Južni otok, County Down]], grad u [[Županija dolje|okrugu Down]], Sjeverna Irska-->
== Povezani članci ==
* [[Sjeverni otok (razdvojba)]]
{{razdvojba}}
kio6at8axppepudqlcilh9s23bldleo
Stadion Krimeja
0
754646
7087773
6975960
2024-12-13T13:46:26Z
NoWikiNoLife
230437
7087773
wikitext
text/x-wiki
{{Stadion|ime=Stadion Krimeja|slika=Stadio Crimea 3.jpg|država={{DZ|HRV}} Hrvatska|lokacija=[[Krimeja]], [[Rijeka]]|koordinate=45° 19′ 25.31″ N
14° 28′ 6.34″ E|otvoren=20. svibanj 1923.|kapacitet=3500 mjesta|vlasnik=[[Rijeka]]}}
'''Stadion Krimeja''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u hrvatskom gradu [[Rijeka|Rijeci]]. Ime je dobio po naselju Krimeja u kojem se nalazi. Stadion služi kao domaći teren [[HNK Orijent 1919|HNK Orijent]] od 1923. godine<ref name="stadion">{{Citiranje weba |title=Stadion Krimeja |url=http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |access-date=5. listopada 2016. |publisher=[[HNK Orijent 1919]] |archive-date=5. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005162318/http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |url-status=dead}}</ref> Kapacitet stadiona je 3.500 mjesta. Stadion ima 2.500 sjedećih i 1.000 stajaćih mjesta<ref name="rijekasport">{{Citiranje weba |title=Nogometno igralište Krimeja |url=http://www.rijekasport.hr/hr/objekti/nogometno-igraliste-krimeja |access-date=5. listopada 2016. |website=RijekaSport.hr |publisher=[[Rijeka]]}}</ref>
Nogometno igralište Krimeja nalazi se na Krimeji i izgrađeno je 1923. godine. Površina objekta iznosi 12.475 m², a površina pratećih prostorija iznosi 579 m². Povremeno se koristi za koncerte i turnire. Sa središtem grada povezan autobusnim linijama br. 2, 7 i 7a, a s Trsatom i Pećinama linijom 1B.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Športski objekti u Rijeci]]
q1yanioxzlb2pvuni55hrxr8ceygdor
7087774
7087773
2024-12-13T13:46:57Z
NoWikiNoLife
230437
7087774
wikitext
text/x-wiki
{{Stadion|ime=Stadion Krimeja|slika=Stadio Crimea 3.jpg|država={{DZ|HRV}} Hrvatska|lokacija=[[Krimeja]], [[Rijeka]]|koordinate=45° 19′ 25.31″ N
14° 28′ 6.34″ E|otvoren=20. svibanj 1923.|kapacitet=3500 mjesta|vlasnik=[[Rijeka]]}}
'''Stadion Krimeja''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u hrvatskom gradu [[Rijeka|Rijeci]]. Ime je dobio po naselju Krimeja u kojem se nalazi. Stadion služi kao domaći teren [[HNK Orijent 1919|HNK Orijent]] od 1923. godine<ref name="stadion">{{Citiranje weba |title=Stadion Krimeja |url=http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |access-date=5. listopada 2016. |publisher=[[HNK Orijent 1919]] |archive-date=5. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005162318/http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |url-status=dead}}</ref> Kapacitet stadiona je 3.500 mjesta. Stadion ima 2.500 sjedećih i 1.000 stajaćih mjesta<ref name="rijekasport">{{Citiranje weba |title=Nogometno igralište Krimeja |url=http://www.rijekasport.hr/hr/objekti/nogometno-igraliste-krimeja |access-date=5. listopada 2016. |website=RijekaSport.hr |publisher=[[Rijeka]]}}</ref>
Nogometno igralište Krimeja nalazi se na Krimeji i izgrađeno je 1923. godine. Površina objekta iznosi 12.475 m², a površina pratećih prostorija iznosi 579 m². Povremeno se koristi za koncerte i turnire. Sa središtem grada povezan je autobusnim linijama br. 2, 7 i 7a, a s Trsatom i Pećinama linijom 1B.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Športski objekti u Rijeci]]
08wj5j45x1w2q2iicfx5rnx61rzf8ip
7087811
7087774
2024-12-13T15:33:25Z
Croxyz
205325
7087811
wikitext
text/x-wiki
{{Stadion|ime=Stadion Krimeja|slika=Stadio Crimea 3.jpg|država={{DZ|HRV}} Hrvatska|lokacija=[[Krimeja]], [[Rijeka]]|koordinate=45° 19′ 25.31″ N
14° 28′ 6.34″ E|otvoren=20. svibanj 1923.|kapacitet=3500 mjesta|vlasnik=[[Rijeka]]}}
'''Stadion Krimeja''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u hrvatskom gradu [[Rijeka|Rijeci]]. Ime je dobio po naselju Krimeja u kojem se nalazi. Stadion služi kao domaći teren [[HNK Orijent 1919|HNK Orijent]] od 1923. godine<ref name="stadion">{{Citiranje weba |title=Stadion Krimeja |url=http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |access-date=5. listopada 2016. |publisher=[[HNK Orijent 1919]] |archive-date=5. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005162318/http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |url-status=dead}}</ref> Kapacitet stadiona je 3500 mjesta. Stadion ima 2500 sjedećih i 1000 stajaćih mjesta<ref name="rijekasport">{{Citiranje weba |title=Nogometno igralište Krimeja |url=http://www.rijekasport.hr/hr/objekti/nogometno-igraliste-krimeja |access-date=5. listopada 2016. |website=RijekaSport.hr |publisher=[[Rijeka]]}}</ref>
Nogometno igralište Krimeja nalazi se na Krimeji i izgrađeno je 1923. godine. Površina objekta iznosi 12.475 m², a površina pratećih prostorija iznosi 579 m². Povremeno se koristi za koncerte i turnire. Sa središtem grada povezan je autobusnim linijama br. 2, 7 i 7a, a s Trsatom i Pećinama linijom 1B.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Športski objekti u Rijeci]]
9p1i8i5eh7c37sluowpci7o87uptyza
7087812
7087811
2024-12-13T15:34:36Z
Croxyz
205325
7087812
wikitext
text/x-wiki
{{Stadion|ime=Stadion Krimeja|slika=Stadio Crimea 3.jpg|država={{DZ|HRV}} Hrvatska|lokacija=[[Krimeja]], [[Rijeka]]|koordinate={{coord|45.3236959|14.4684263|region:HR_type:landmark|display=inline,title}}|otvoren=20. svibnja 1923.|kapacitet=3500 mjesta|vlasnik=[[Rijeka]]}}
'''Stadion Krimeja''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u hrvatskom gradu [[Rijeka|Rijeci]]. Ime je dobio po naselju Krimeja u kojem se nalazi. Stadion služi kao domaći teren [[HNK Orijent 1919|HNK Orijent]] od 1923. godine<ref name="stadion">{{Citiranje weba |title=Stadion Krimeja |url=http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |access-date=5. listopada 2016. |publisher=[[HNK Orijent 1919]] |archive-date=5. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005162318/http://www.nk-orijent.com/hnk-orijent-1919/stadion-krimeja.html |url-status=dead}}</ref> Kapacitet stadiona je 3500 mjesta. Stadion ima 2500 sjedećih i 1000 stajaćih mjesta<ref name="rijekasport">{{Citiranje weba |title=Nogometno igralište Krimeja |url=http://www.rijekasport.hr/hr/objekti/nogometno-igraliste-krimeja |access-date=5. listopada 2016. |website=RijekaSport.hr |publisher=[[Rijeka]]}}</ref>
Nogometno igralište Krimeja nalazi se na Krimeji i izgrađeno je 1923. godine. Površina objekta iznosi 12.475 m², a površina pratećih prostorija iznosi 579 m². Povremeno se koristi za koncerte i turnire. Sa središtem grada povezan je autobusnim linijama br. 2, 7 i 7a, a s Trsatom i Pećinama linijom 1B.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Športski objekti u Rijeci]]
5mxlyvpnyj7296mmimps39fvdkt2f25
MasterChef Srbija
0
756599
7087947
7064993
2024-12-13T21:24:46Z
StašaTaša
324151
Prevod sa hrvatskog na srpski jer je emisija iz Srbije
7087947
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV emisija
| bg_color = #CC2424
| ime = MasterChef
| slika = MasterChefSrbija logo.png
| ime_2 =
| žanr = kulinarski show
| format = [[reality show]]
| smislio = [[Banijay]]
| realizator =
| utemeljeno_na = ''MasterChef'' {{DZ|UK}}
| razvio =
| napisao =
| scenarij =
| grafika =
| režiser =
| voditelj =
| uloge =
| žiri =
| glasovi =
| pripovjedač =
| gl_skladatelj =
| uvodna_gl =
| završna_gl =
| skladatelj =
| država = {{DZ+X|SRB}}
| jezik = [[srpski jezik|srpski]]
| sezone = 2
| emisije =
| izvršni_producent =
| producent =
| urednik =
| lokacijaprodukcije =
| kinematografija =
| trajanje_emisije =
| produkcijska_kuća =
| budget =
| tv_kuća ={{DZ|SRB}} [[Prva srpska televizija|Prva TV]]<br>{{DZ|CG}} [[Prva TV Crna Gora]]
| format_slike = 16:9 ([[HDTV|HD]])
| format_zvuka = stereo ([[Advanced Audio Coding|AAC]])
| prva_emisija = [[21. prosinca]] [[2023.]]
| posljednja_emisija =
| prethodna =
| sljedeća =
| web_stranica = https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/
| imdb_id =
}}
'''''MasterChef Srbija''''' je [[Srbija|srpska]] verzija britanskog takmičarsko-kulinarskog ''reality šoua'' ''MasterChef''.
[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|Prva sezona]] serijala započela je s emitovanjem [[21. prosinca|21. decembra]] [[2023.]] godine na srpskoj televiziji [[Prva srpska televizija|Prva TV]] u 21 sat, a nastavilo se četvrtkom i petkom u istom terminu.<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija - Četvrtak, 21. decembar - Upoznavanje sa kuvarima amaterima pred kojima su brojni izazovi |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS |archive-date=21. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221203746/https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |url-status=dead }}</ref>
Druga sezona serijala započela je s emitovanjem [[19. rujna|19. septembra]] [[2024.]] godine. <ref>{{Citiranje weba|last=PRVA|title=Uzbuđeni takmičari PRVI PUT ušli u kuhinju "MASTERCHEFA": Preko TV je delovao dobro, ali uživo je 100 PUTA BOLJE! (VIDEO)|url=https://www.prva.rs/showbiz/vesti/3466/uzbudeni-takmicari-prvi-put-usli-u-kuhinju-masterchefa-preko-tv-je-delovao-dobro-ali-uzivo-je-100-puta-bolje-video/vest|access-date=2024-10-05|website=Prva|language=sr}}</ref>
== Žiri ==
Žiri u prvoj i drugoj sezoni su [[Filip Ćirić]], [[Branko Kisić]] i [[Nenad Atanasković]].<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija-2363899 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref>
== Sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size:95%; width:65%; text-align: center;"
!width="5%"|Sezona
!Prva epizoda
!Posljednja epizoda
!Pobjednik
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#93ffce; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|1]]
|[[21. prosinca]] [[2023.]]
|[[23. ožujka]] [[2024.]]
|Tanja Simić
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#87ff3d; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (2. sezona)|2]]
|[[19. rujna]] [[2024.]]
| colspan="2" |''u tijeku''
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/ Službena stranica]
[[Kategorija:Reality show]]
a3gr2o9oa4s5pyilwd8npbtdyewwio5
7087949
7087947
2024-12-13T21:27:31Z
StašaTaša
324151
7087949
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV emisija
| bg_color = #CC2424
| ime = MasterChef
| slika = MasterChefSrbija logo.png
| ime_2 =
| žanr = kulinarski show
| format = [[reality show]]
| smislio = [[Banijay]]
| realizator =
| utemeljeno_na = ''MasterChef'' {{DZ|UK}}
| razvio =
| napisao =
| scenarij =
| grafika =
| režiser =
| voditelj =
| uloge =
| žiri =
| glasovi =
| pripovjedač =
| gl_skladatelj =
| uvodna_gl =
| završna_gl =
| skladatelj =
| država = {{DZ+X|SRB}}
| jezik = [[srpski jezik|srpski]]
| sezone = 2
| emisije =
| izvršni_producent =
| producent =
| urednik =
| lokacijaprodukcije =
| kinematografija =
| trajanje_emisije =
| produkcijska_kuća =
| budget =
| tv_kuća ={{DZ|SRB}} [[Prva srpska televizija|Prva TV]]<br>{{DZ|CG}} [[Prva TV Crna Gora]]
| format_slike = 16:9 ([[HDTV|HD]])
| format_zvuka = stereo ([[Advanced Audio Coding|AAC]])
| prva_emisija = [[21. decembra ]] [[2023.]]
| posljednja_emisija =
| prethodna =
| sljedeća =
| web_stranica = https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/
| imdb_id =
}}
'''''MasterChef Srbija''''' je [[Srbija|srpska]] verzija britanskog takmičarsko-kulinarskog ''reality šoua'' ''MasterChef''.
[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|Prva sezona]] serijala započela je s emitovanjem [[21. prosinca|21. decembra]] [[2023.]] godine na srpskoj televiziji [[Prva srpska televizija|Prva TV]] u 21 sat, a nastavilo se četvrtkom i petkom u istom terminu.<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija - Četvrtak, 21. decembar - Upoznavanje sa kuvarima amaterima pred kojima su brojni izazovi |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS |archive-date=21. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221203746/https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |url-status=dead }}</ref>
Druga sezona serijala započela je s emitovanjem [[19. rujna|19. septembra]] [[2024.]] godine. <ref>{{Citiranje weba|last=PRVA|title=Uzbuđeni takmičari PRVI PUT ušli u kuhinju "MASTERCHEFA": Preko TV je delovao dobro, ali uživo je 100 PUTA BOLJE! (VIDEO)|url=https://www.prva.rs/showbiz/vesti/3466/uzbudeni-takmicari-prvi-put-usli-u-kuhinju-masterchefa-preko-tv-je-delovao-dobro-ali-uzivo-je-100-puta-bolje-video/vest|access-date=2024-10-05|website=Prva|language=sr}}</ref>
== Žiri ==
Žiri u prvoj i drugoj sezoni su [[Filip Ćirić]], [[Branko Kisić]] i [[Nenad Atanasković]].<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija-2363899 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref>
== Sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size:95%; width:65%; text-align: center;"
!width="5%"|Sezona
!Prva epizoda
!Posljednja epizoda
!Pobjednik
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#93ffce; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|1]]
|[[21. prosinca]] [[2023.]]
|[[23. ožujka]] [[2024.]]
|Tanja Simić
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#87ff3d; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (2. sezona)|2]]
|[[19. rujna]] [[2024.]]
| colspan="2" |''u tijeku''
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/ Službena stranica]
[[Kategorija:Reality show]]
lr6u8sjd8ue44xob9vwu2yp7ho62s00
7087953
7087949
2024-12-13T21:41:05Z
Hijerovit
263374
uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/StašaTaša|StašaTaša]] ([[User talk:StašaTaša|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]
7064993
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV emisija
| bg_color = #CC2424
| ime = MasterChef
| slika = MasterChefSrbija logo.png
| ime_2 =
| žanr = kulinarski show
| format = [[reality show]]
| smislio = [[Banijay]]
| realizator =
| utemeljeno_na = ''MasterChef'' {{DZ|UK}}
| razvio =
| napisao =
| scenarij =
| grafika =
| režiser =
| voditelj =
| uloge =
| žiri =
| glasovi =
| pripovjedač =
| gl_skladatelj =
| uvodna_gl =
| završna_gl =
| skladatelj =
| država = {{DZ+X|SRB}}
| jezik = [[srpski jezik|srpski]]
| sezone = 2
| emisije =
| izvršni_producent =
| producent =
| urednik =
| lokacijaprodukcije =
| kinematografija =
| trajanje_emisije =
| produkcijska_kuća =
| budget =
| tv_kuća ={{DZ|SRB}} [[Prva srpska televizija|Prva TV]]<br>{{DZ|CG}} [[Prva TV Crna Gora]]
| format_slike = 16:9 ([[HDTV|HD]])
| format_zvuka = stereo ([[Advanced Audio Coding|AAC]])
| prva_emisija = [[21. prosinca]] [[2023.]]
| posljednja_emisija =
| prethodna =
| sljedeća =
| web_stranica = https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/
| imdb_id =
}}
'''''MasterChef Srbija''''' je [[Srbija|srpska]] inačica britanskog natjecateljsko-kulinarskog ''reality showa'' ''MasterChef''.
[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|Prva sezona]] serijala započela je s emitiranjem [[21. prosinca]] [[2023.]] godine na srpskoj [[Prva srpska televizija|Prvoj TV]] u 21 sat, a nastavilo se četvrtkom i petkom u istom terminu.<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija - Četvrtak, 21. decembar - Upoznavanje sa kuvarima amaterima pred kojima su brojni izazovi |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS |archive-date=21. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221203746/https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |url-status=dead }}</ref>
Druga sezona serijala započela je s emitiranjem [[19. rujna]] [[2024.]] godine. <ref>{{Citiranje weba|last=PRVA|title=Uzbuđeni takmičari PRVI PUT ušli u kuhinju "MASTERCHEFA": Preko TV je delovao dobro, ali uživo je 100 PUTA BOLJE! (VIDEO)|url=https://www.prva.rs/showbiz/vesti/3466/uzbudeni-takmicari-prvi-put-usli-u-kuhinju-masterchefa-preko-tv-je-delovao-dobro-ali-uzivo-je-100-puta-bolje-video/vest|access-date=2024-10-05|website=Prva|language=sr}}</ref>
== Žiri ==
Žiri u prvoj i drugoj sezoni su [[Filip Ćirić]], [[Branko Kisić]] i [[Nenad Atanasković]].<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija-2363899 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref>
== Sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size:95%; width:65%; text-align: center;"
!width="5%"|Sezona
!Prva epizoda
!Posljednja epizoda
!Pobjednik
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#93ffce; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|1]]
|[[21. prosinca]] [[2023.]]
|[[23. ožujka]] [[2024.]]
|Tanja Simić
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#87ff3d; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (2. sezona)|2]]
|[[19. rujna]] [[2024.]]
| colspan="2" |''u tijeku''
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/ Službena stranica]
[[Kategorija:Reality show]]
1exbmmru7942bm2ae2trkcijox5lszy
7087958
7087953
2024-12-13T21:59:32Z
StašaTaša
324151
7087958
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV emisija
| bg_color = #CC2424
| ime = MasterChef
| slika = MasterChefSrbija logo.png
| ime_2 =
| žanr = kulinarski show
| format = [[reality show]]
| smislio = [[Banijay]]
| realizator =
| utemeljeno_na = ''MasterChef'' {{DZ|UK}}
| razvio =
| napisao =
| scenarij =
| grafika =
| režiser =
| voditelj =
| uloge =
| žiri =
| glasovi =
| pripovjedač =
| gl_skladatelj =
| uvodna_gl =
| završna_gl =
| skladatelj =
| država = {{DZ+X|SRB}}
| jezik = [[srpski jezik|srpski]]
| sezone = 2
| emisije =
| izvršni_producent =
| producent =
| urednik =
| lokacijaprodukcije =
| kinematografija =
| trajanje_emisije =
| produkcijska_kuća =
| budget =
| tv_kuća ={{DZ|SRB}} [[Prva srpska televizija|Prva TV]]<br>{{DZ|CG}} [[Prva TV Crna Gora]]
| format_slike = 16:9 ([[HDTV|HD]])
| format_zvuka = stereo ([[Advanced Audio Coding|AAC]])
| prva_emisija = [[21. prosinca]] [[2023.]]
| posljednja_emisija =
| prethodna =
| sljedeća =
| web_stranica = https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/
| imdb_id =
}}
'''''MasterChef Srbija''''' je [[Srbija|srpska]] inačica britanskog natjecateljsko-kulinarskog ''reality showa'' ''MasterChef''.
[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|Prva sezona]] serijala započela je s emitiranjem [[21. prosinca]] [[2023.]] godine na srpskoj [[Prva srpska televizija|Prvoj TV]] u 21 sat, a nastavilo se četvrtkom i petkom u istom terminu.<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija - Četvrtak, 21. decembar - Upoznavanje sa kuvarima amaterima pred kojima su brojni izazovi |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS |archive-date=21. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221203746/https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |url-status=dead }}</ref>
Druga sezona serijala započela je s emitiranjem [[19. rujna]] [[2024.]] godine. <ref>{{Citiranje weba|last=PRVA|title=Uzbuđeni takmičari PRVI PUT ušli u kuhinju "MASTERCHEFA": Preko TV je delovao dobro, ali uživo je 100 PUTA BOLJE! (VIDEO)|url=https://www.prva.rs/showbiz/vesti/3466/uzbudeni-takmicari-prvi-put-usli-u-kuhinju-masterchefa-preko-tv-je-delovao-dobro-ali-uzivo-je-100-puta-bolje-video/vest|access-date=2024-10-05|website=Prva|language=sr}}</ref>
== Žiri ==
Žiri u prvoj i drugoj sezoni su [[Filip Ćirić]], [[Branko Kisić]] i [[Nenad Atanasković]].<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija-2363899 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref>
== Sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size:95%; width:65%; text-align: center;"
!width="5%"|Sezona
!Prva epizoda
!Poslednja epizoda
!Pobednik
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#93ffce; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|1]]
|[[21. prosinca|21. decembra]] [[2023.]]
|[[23. ožujka|23. marta]] [[2024.]]
|Tanja Simić
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#87ff3d; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (2. sezona)|2]]
|[[19. rujna|19. septembra]] [[2024.]]
|13. decembra 2024.
|Anja Đukić
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/ Službena stranica]
[[Kategorija:Reality show]]
6lryknpnhhhyuz4gf3a3atq77lk8c8u
7087960
7087958
2024-12-13T22:02:54Z
StašaTaša
324151
7087960
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV emisija
| bg_color = #CC2424
| ime = MasterChef
| slika = MasterChefSrbija logo.png
| ime_2 =
| žanr = kulinarski show
| format = [[reality show]]
| smislio = [[Banijay]]
| realizator =
| utemeljeno_na = ''MasterChef'' {{DZ|UK}}
| razvio =
| napisao =
| scenarij =
| grafika =
| režiser =
| voditelj =
| uloge =
| žiri =
| glasovi =
| pripovjedač =
| gl_skladatelj =
| uvodna_gl =
| završna_gl =
| skladatelj =
| država = {{DZ+X|SRB}}
| jezik = [[srpski jezik|srpski]]
| sezone = 2
| emisije =
| izvršni_producent =
| producent =
| urednik =
| lokacijaprodukcije =
| kinematografija =
| trajanje_emisije =
| produkcijska_kuća =
| budget =
| tv_kuća ={{DZ|SRB}} [[Prva srpska televizija|Prva TV]]<br>{{DZ|CG}} [[Prva TV Crna Gora]]
| format_slike = 16:9 ([[HDTV|HD]])
| format_zvuka = stereo ([[Advanced Audio Coding|AAC]])
| prva_emisija = [[21. prosinca]] [[2023.]]
| posljednja_emisija =
| prethodna =
| sljedeća =
| web_stranica = https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/
| imdb_id =
}}
'''''MasterChef Srbija''''' je [[Srbija|srpska]] verzija britanskog takmičarsko-kulinarskog ''reality šoua'' ''MasterChef''.
[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|Prva sezona]] serijala započela je s emitovanjem [[21. prosinca|21. decembra]] [[2023.]] godine na srpskoj televiziji [[Prva srpska televizija|Prva TV]] u 21 sat, a nastavilo se četvrtkom i petkom u istom terminu.<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija - Četvrtak, 21. decembar - Upoznavanje sa kuvarima amaterima pred kojima su brojni izazovi |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS |archive-date=21. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221203746/https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |url-status=dead }}</ref>
Druga sezona serijala započela je s emitovanjem [[19. rujna|19. septembra]] [[2024.]] godine. <ref>{{Citiranje weba|last=PRVA|title=Uzbuđeni takmičari PRVI PUT ušli u kuhinju "MASTERCHEFA": Preko TV je delovao dobro, ali uživo je 100 PUTA BOLJE! (VIDEO)|url=https://www.prva.rs/showbiz/vesti/3466/uzbudeni-takmicari-prvi-put-usli-u-kuhinju-masterchefa-preko-tv-je-delovao-dobro-ali-uzivo-je-100-puta-bolje-video/vest|access-date=2024-10-05|website=Prva|language=sr}}</ref>
== Žiri ==
Žiri u prvoj i drugoj sezoni su [[Filip Ćirić]], [[Branko Kisić]] i [[Nenad Atanasković]].<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija-2363899 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref>
== Sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size:95%; width:65%; text-align: center;"
!width="5%"|Sezona
!Prva epizoda
!Poslednja epizoda
!Pobednik
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#93ffce; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|1]]
|[[21. prosinca|21. decembra]] [[2023.]]
|[[23. ožujka|23. marta]] [[2024.]]
|Tanja Simić
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#87ff3d; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (2. sezona)|2]]
|[[19. rujna|19. septembra]] [[2024.]]
|13. decembra 2024.
|Anja Đukić
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/ Službena stranica]
[[Kategorija:Reality show]]
b7zkk2woxopq20t4cobu87hfgajsp6c
7087998
7087960
2024-12-13T22:57:44Z
Croxyz
205325
uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/StašaTaša|StašaTaša]] ([[User talk:StašaTaša|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Hijerovit|Hijerovit]]
7064993
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir TV emisija
| bg_color = #CC2424
| ime = MasterChef
| slika = MasterChefSrbija logo.png
| ime_2 =
| žanr = kulinarski show
| format = [[reality show]]
| smislio = [[Banijay]]
| realizator =
| utemeljeno_na = ''MasterChef'' {{DZ|UK}}
| razvio =
| napisao =
| scenarij =
| grafika =
| režiser =
| voditelj =
| uloge =
| žiri =
| glasovi =
| pripovjedač =
| gl_skladatelj =
| uvodna_gl =
| završna_gl =
| skladatelj =
| država = {{DZ+X|SRB}}
| jezik = [[srpski jezik|srpski]]
| sezone = 2
| emisije =
| izvršni_producent =
| producent =
| urednik =
| lokacijaprodukcije =
| kinematografija =
| trajanje_emisije =
| produkcijska_kuća =
| budget =
| tv_kuća ={{DZ|SRB}} [[Prva srpska televizija|Prva TV]]<br>{{DZ|CG}} [[Prva TV Crna Gora]]
| format_slike = 16:9 ([[HDTV|HD]])
| format_zvuka = stereo ([[Advanced Audio Coding|AAC]])
| prva_emisija = [[21. prosinca]] [[2023.]]
| posljednja_emisija =
| prethodna =
| sljedeća =
| web_stranica = https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/
| imdb_id =
}}
'''''MasterChef Srbija''''' je [[Srbija|srpska]] inačica britanskog natjecateljsko-kulinarskog ''reality showa'' ''MasterChef''.
[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|Prva sezona]] serijala započela je s emitiranjem [[21. prosinca]] [[2023.]] godine na srpskoj [[Prva srpska televizija|Prvoj TV]] u 21 sat, a nastavilo se četvrtkom i petkom u istom terminu.<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija - Četvrtak, 21. decembar - Upoznavanje sa kuvarima amaterima pred kojima su brojni izazovi |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS |archive-date=21. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221203746/https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/epizode/masterchef-srbija-cetvrtak-21-decembar-upoznavanje-sa-kuvarima-amaterima-pred-kojima-su-brojni-izazovi-2453223 |url-status=dead }}</ref>
Druga sezona serijala započela je s emitiranjem [[19. rujna]] [[2024.]] godine. <ref>{{Citiranje weba|last=PRVA|title=Uzbuđeni takmičari PRVI PUT ušli u kuhinju "MASTERCHEFA": Preko TV je delovao dobro, ali uživo je 100 PUTA BOLJE! (VIDEO)|url=https://www.prva.rs/showbiz/vesti/3466/uzbudeni-takmicari-prvi-put-usli-u-kuhinju-masterchefa-preko-tv-je-delovao-dobro-ali-uzivo-je-100-puta-bolje-video/vest|access-date=2024-10-05|website=Prva|language=sr}}</ref>
== Žiri ==
Žiri u prvoj i drugoj sezoni su [[Filip Ćirić]], [[Branko Kisić]] i [[Nenad Atanasković]].<ref>{{Citiranje weba |title=MasterChef Srbija |url=https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija-2363899 |access-date=2023-12-21 |website=prva.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref>
== Sezone ==
{| class="wikitable" style="font-size:95%; width:65%; text-align: center;"
!width="5%"|Sezona
!Prva epizoda
!Posljednja epizoda
!Pobjednik
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#93ffce; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (1. sezona)|1]]
|[[21. prosinca]] [[2023.]]
|[[23. ožujka]] [[2024.]]
|Tanja Simić
|-
!width="5%" colspan="1" style="background:#87ff3d; text-align:center" |[[Dodatak:MasterChef Srbija (2. sezona)|2]]
|[[19. rujna]] [[2024.]]
| colspan="2" |''u tijeku''
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.prva.rs/program/emisija/masterchef-srbija/ Službena stranica]
[[Kategorija:Reality show]]
1exbmmru7942bm2ae2trkcijox5lszy
Razgovor sa suradnikom:Croatia 925
3
757028
7087793
7087419
2024-12-13T14:56:19Z
Labud222
324086
/* Labud222 – upit (15:56, 13. prosinca 2024.) */ novi odlomak
7087793
wikitext
text/x-wiki
<div style="text-align:right; color:#1E1E58">'''Arhivi:''' [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925/Arhiv 1|2022. – 2023.]] | [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|2024.]]</div>
----
{{uvodni tečaj}}
'''Croatia 925''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići.
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Croatia 925]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! –[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:30, 9. kolovoza 2022. (CEST)
== Vremenski okvir iperacije ==
Poštovani kolega . Prije svega Sretna Nova godina i puno uspjeha u radu, s velikim zadovoljstvom vam javljam da je odjeljak Vremenski okvir operacije u potpunosti preveden. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:03, 3. siječnja 2024. (CET)
:{{s|Medvedek Uhec}}, sretna ti Nova godina! Ja ću ''proletjeti'' kroz tekst, ispraviti što treba i malo nadopuniti pa ga sutra vraćam u GIP ([[Argentinska invazija na Falklandske otoke]]). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font:'Garamond'; color:#1E1E58;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font:Garamond; color:#A50021;">'''<sup>razgovor</sup>'''</span>]] 19:33, 3. siječnja 2024. (CET)
::Hvala na lijepim željama i uloženom trudu. Srdačan pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 22:46, 3. siječnja 2024. (CET)
== Hvala ==
Lijep pozdrav poštovani kolega. Prije svega hvala vam na uloženom trudu i spašvanju ćlanka . Pročitao sam i uvažio vaše savjete. Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 21:54, 10. siječnja 2024. (CET)
== WProjekti ==
Ne uklanjaj to iz članka —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:14, 13. siječnja 2024. (CET)
== [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska|Wikiprojekt Hrvatska]] ==
Bog kolega, jesi li zainteresiran? :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:15, 15. siječnja 2024. (CET)
:{{s|Koreanovsky}}, naravno! [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatīa 925'''</span>]] <span style="font-size:85%;">[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</span> 15:22, 16. siječnja 2024. (CET)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croatia_925&diff=prev&oldid=6820674] Izabrani i dobri članci ;) Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 16. siječnja 2024. (CET)
== Uputa (slike u infookvirima) ==
Pa di si legendo, što ima? [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]]
Jedna mala uputica: Kod ''zastarjelih'' infookvira ponekad se mora koristiti [[Datoteka:]], no [[Posebno:Diff/6826045|u takvim slučajevima]] nisu potrebne oznake za položaj (mini, lijevo/desno).
Budi mi dobro, [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:21, 24. siječnja 2024. (CET)
== Upute ==
Naravno. Međutim, jasno Vam je da se radi o stilu, a ne o sadržaju ''per se''. Moja uređivanja nisu prekršila pravila Wikipedije. Ja imam razloge za stil kojim se koristim; razlozi mogu imati veze sa sadržajem. Možemo pisati "umro/umrla" kao što se možemo koristiti križem; značenje se ne mijenja. Što se tiče portala, imam to u vidu. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 21:48, 5. veljače 2024. (CET)
::Zanima me... Postoji li bitna razlika između navodnika?
::*»gramatika«
::*„gramatika”—[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 12:01, 7. veljače 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]]: Između »« i „” nema nikakve razlike, osim što su različitog izgleda. Oba su načina ispravna u hrvatskom jeziku. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]] 16:01, 7. veljače 2024. (CET)
== Translation ==
Hi dear friend. I hope you will be fine
If possible, translate this page into Croatian language: ("Habib Bahmani" please search the name in English). I think it will be interesting for people.
. He is a Coach of the Croatian Wushu (Chinese Martial Arts sport) National Team
Thanks for your understanding and help . this is just suggesting
Regards
Hami from Iran
[[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])</small> 18:34, 9. veljače 2024. (CET)
== Molim te da prestaneš raditi na rehabilitaciji ustaških zločinaca ==
Više nije 2010. godina i više nema one dvojice administratora koji će štititi whitewashing zločinaca. Članke editiram i stavljam izvore, stavljam čak i izvore kojima su autori neoustaše u kojima priznaju svoj obol. Ako ti smeta, to je tvoj problem. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 16:17, 14. veljače 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]], o kakvoj ti rehabilitaciji? Nikom ovdje nije u cilju »veličati« zločince.
:Uklonio sam ti izmjenu '''zbog onog što piše u izvoru''' (i što meni izgleda kao '''glasina''', a '''ne činjenica'''): »''IVANDA JE '''ISPRIČAO da se''' u to vrijeme '''širio glas''' da je…''« – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]] 16:23, 14. veljače 2024. (CET)
== Bitka kod Winterthura ==
Lijep Pozdrav poštovani kolega, Hvala javit ću vam čim mi zatreba pomoć. Vidim da ste vi stručnjak za takve teme. Želim vam ugodnu večer. S štovanjem vaš Medvedek Uhec. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 20:27, 26. veljače 2024. (CET)
<hr />
::Ako je kritika konstruktivna, rado ću prihvatiti. I will assume good faith te vas molim da učinite isto. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 19:09, 2. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], konstruktivna je. Ja bih na to gledao kao na kolegijalni savjet/uputu {{Small|(što i je)}}, a ne »''kritiku''«. Naravno, uvijek se priklanjam dobroj namjeri. [[Datoteka:Face-smile.svg|25px]] ''Stay positive''. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 19:41, 2. ožujka 2024. (CET)
== Bitka kod Winterthura. Pomoć ==
Liijep pozdrav poštovani kolega sad mi je potrebna pomoć koju ste kolegijalno i velikodušno ponudili, Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 18:34, 8. ožujka 2024. (CET)
== Re Bitka kod Winterthura ==
Pozdrav kolega članku nedostaje info kartica slike zapovoijednika iz originala i ako vam nije teško da pregledate tekst i provjerite jesam li što propustio ispraviti prije nego što ga vratite u glavni imenski prostor. Unaprijed hvala i svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:22, 8. ožujka 2024. (CET)
:U redu kolega hvala na pomoći savjetu, Lijep pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:38, 8. ožujka 2024. (CET)
::Jest sječan se dobro mi je došla, Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:49, 8. ožujka 2024. (CET)
:::Poštovani kolega Ispravio sam mnoge pogreške u člancima Bitka kod Winterthura Dunavska Legija I Bitka kod Marenga koja je sad mislim potpuno u redu. Pa vas molim da pregledate i popravite sve 3 kako bi se nogli vratiti u glavni imenski prostor Teme i članci su zanimljiv pa neka bar one ostanu ako ja odem.Lijep Pozdrav i hvala [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 17:25, 15. ožujka 2024. (CET)
::::Hvala kolega. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 20:52, 15. ožujka 2024. (CET)
== Pitam se ==
Prošli sam tjedan pokušao odgonetnuti treba li postotak odvajati neprelomljivim bjelinama, oduvijek mi se čini da nekom magijom pri prelamanju redaka postotak ostaje uz broj. Možda ovisi o pregledniku (browseru), ne znam. U kodu stranice ništa se magično ne pojavljuje. Evo, sužavam prozor i postotak nikad ne ostane sam:
10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4000 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 000 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4 % 300 % 200 % 10 000 % 20 % 30 %, 4000 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 000 % 200 %
Možda i ti možeš baciti pogled (ovdje, u člancima, u svojim browserima) jer onda neće biti potrebe za dodavanjem {{tlx|Broj|10|%}} ili <nowiki>10&nbsp;%</nowiki>, što je mučan posao, a i odnemaže čitanju u kôdu.
Usput, ali ne zato da bih grintao oko [[Special:Diff/6898022/6898055]]: [http://pravopis.hr/pravilo/zarez/60/ Pravopis IHJ-a (pri dnu)] ne traži da se u uspravnom nabrajanju dodaje interpunkcija. Ne znam za druge pravopise. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:51, 25. ožujka 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], postotke [[Posebno:Diff/6884937|si bio dao za primjer]] pa sam se mislio ''valjda treba i njih''.<br>Što se tiče interpunkcija, OK, al' točka na kraju (koje nije bilo) treba, to je sigurno. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:19, 26. ožujka 2024. (CET)
::Znam da sam ih dao, ali... "pitam se" možemo li bez toga. Nešto što kod mene radi (ne znam zašto), možda kod drugih neće. Idemo vidjeti, ha? Šteta trošiti vrijeme još i na to ako nema potrebe. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 26. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Ono kad automatski dodaje neprelomljivu bjelinu između broja i postotka pa u vizualnom uređivaču ostaje kao da je u kodu nbsp, a nije? A znam to, i meni je tako. OK, onda ubuduće samo razmak. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:51, 26. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Isprobao na Firefoxu, Chromeu, Braveu i Edgeu (uklj. mobilne verzije FF-a i Chromea te mobilnu Wiki aplikaciju), ne odvaja ih niti na jednom od njih na ovoj SZR. Probao sam i na stranici za vježbanje te koristeći stari Vector (samo po sebi i uz sliku, što mi je prvo palo na pamet kao problem), sve okej. Kao što 925 kaže, visual editor umetne neprelomljivu čak i ako je nema. Eto, da možemo reći da smo isprobali. :) — <span style="font-family:Segoe UI;"> [[SUR:Hijerovit|Hijérovīt]] [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit|<small>(snakk)</small>]]</span> 18:51, 26. ožujka 2024. (CET)
== re:Pripazi na godine ==
Kolega, predlošci sportskih (bolje rečeno nogometnih) natjecanja se označavaju godinama bez točke iza godina, pa san po toj praksi i napravija ovaj predložak. Bacite pogled na ostale predloške reprezentacija na svjetskim prvenstvima, to nije toliko niti važno, jer u samom predlošku sve ispravno stoji o reprezentaciji i godini Svjetskog prvenstva u nogometu, sa točkon iza godine. Nadalje, ako ste već premjestili predložak sa sad drugin nazivon, u sve članke koje su ''dotaknute'' ton promjenom, treba ispraviti, tj. ubaciti tu točku da ''vuče'' u točan naziv predloška. Inače ova točka iza godine koje ste ubacili nema apsolutno nikakvog smisla. Očekujen da će to ubrzo biti ispravljeno. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:06, 1. travnja 2024. (CEST)
:Predložak je, nije GIP. Ako smeta, nek se zaposli bot i ispravi sve ostale predloške koji su napravljeni, ima ih mali miljun. I i dalje triba ispravit točku u člancima koji su ''dotaknuti'' promjenom imena predloška. Radi se ukupno o šest članaka, očekujen da premještač to napravi. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:29, 1. travnja 2024. (CEST)
::Bacite pogled na ovo pa mi nabrojite koji to predložak ima točku iza godine [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Predlo%C5%A1ci_sastava_nogometnih_reprezentacija_na_svjetskim_prvenstvima]. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:36, 1. travnja 2024. (CEST)
== Twinkle, twinkle ==
Htio sam i tebi reći za Twinkle, ali vidim bio si brži ;) Nadam se da će pomoći! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:43, 3. travnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], a bi l' se ikako moglo namjestit da mi ne stavlja automatski stranicu na popis praćenja svaki put kad Twinkleom uklonim izmjenu? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 11:06, 11. svibnja 2024. (CEST)
::Aha. Na [[:m:User:Croatia_925/global.js]] na vrhu se pojavi okvir za Twinkle. Moraš na dnu stranice izabrati desktop ili klasični način prikaza, a možda i u browseru desktop site. Ili sve napraviti s kompa. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:14, 11. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], napravio sam. Hvala. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:21, 11. svibnja 2024. (CEST)
== regina bih band ==
Postovani, obzirom da sam vlasnik ziga grupe Regina bio sam slobodan da promjenim podatke [[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Reginasarajevo|razgovor]])</small> 21:03, 13. travnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]], dobrodošlica koju sam ti poslao je uobičajena dobrodošlica koja se šalje svim novim Wikipedijinim suradnicima (vidi [[Predložak:Dobrodošlica2|'''ovdje''']]). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:20, 13. travnja 2024. (CEST)
::hvala, novi sam ovdje [[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Reginasarajevo|razgovor]])</small> 21:43, 13. travnja 2024. (CEST)
== Ophoditelj ==
Radiš pomalo kao [[WP:OP|ophoditelj]], ali ophoditelj nisi. Već sam napisao prijedlog, ali prije nego što pošaljem moram te pitati želiš li to. Nema tu obaveze, ali nema ni smisla da te promoviramo ako ''moć'' neće biti u upotrebi. Ukloniš koji vandalizam, staviš zareze i točke na mjesto, dodaš kategorije, dodaš dekoracije na vrh članka ako trebaju veći popravci, dodaš poveznice na druge wikipedije, provjeriš ima li uneseno ikakve veze s izvorima... i označiš kao ophođeno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:01, 1. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: '''Može''', naravno. Većinu toga radim i ovako.
:No, imam jedno pitanje: zar nismo prestali s dodavanjem poveznica na sve ostale Wikipedije koje imaju X članak? Na [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit#Na putu do savršenstva|ovo]] mislim. Ili treba poveznica na samo jednu stranu Wikipediju (npr. enwiki)? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:16, 1. svibnja 2024. (CEST)
::Pa mislim na ono na Wikipodatcima. Kad netko kod nas stvori novi članak, kao sad [[Kastor (zvijezda)]] npr. onda u meniju Pomagala ideš na Poveznice na druge jezike, u prvo polje staviš enwiki, a u drugo (hm... hm...) Castor (star). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:27, 1. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Aaa, to. To znam. Bila mi je na pamet pala ona stara praksa da se na dno članka, uz kategorije, u kodu dodaju poveznice na isti članak na drugim Wikipedijama.
:::Evo, [https://m.wikidata.org/w/index.php?title=Q13029&action=history dodao sam] naš članak o zvijezdi Kastor na [[d:Q13029#Sitelinks|Wikipodatke]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:48, 1. svibnja 2024. (CEST)
::Sretno ti kao ophoditelju. Primijetit ćeš crvene uskličnike u nedavnim promjenama, a u diffovima i poveznice za ophođenje. Uputa nešto ima na [[WP:OP]] i stranicama koje su tamo povezane. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:53, 6. svibnja 2024. (CEST)
:Čestitke na novodobivenim crvenim uskličnicima. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:03, 6. svibnja 2024. (CEST)
== Julius Eker ==
Zasto ste stavili da treba brisati članak o Juliusu Ekeru? Sasvim dovoljno podataka ima, a još ih planiram nadopuniti! Molim odgovor! Hvala! [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 16:48, 2. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: problem je što za Ekera '''nema''' (po mogućnosti sekundarnog) '''izvora kojemu je <u>tema on sam</u>'''. Taman i da je nevjerodostajan, izvor kojemu je tema sam Eker bi ''donekle'' doprinio značajnošti – ''mogućnosti'' da ima svoj članak na Wikipediji ('''[[WP:KR]]''', '''[[WP:ZNASMJE]]''').
:Nisam stavio da treba samo obrisati, već sam [[Posebno:Diff/6925065|pokrenuo raspravu]] o tome ispunjava li članak kriterije i treba li ga {{obrisati}} <small>(u slučaju da ne ispunjava)</small> ili {{zadržati}}. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:53, 2. svibnja 2024. (CEST)
::Cijenjeni, u članku iz 1975., o ustaškom logoru Danica kraj Koprivnice, iznosi se njegova biografija, kao i ona drugih zatočenika. Mišljenja sam kako s obzirom da se radi o tazbini, odnosno puncu/ tastu, nedavno preminulog Josipa Manolić, da isti zaslužuje svoj članak na Wikipediji, pa možda bude putokaz za neka daljnja znanstvena istraživanja. S poštovanjem, Jerzy [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 18:05, 2. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: ako se biografija o njemu nalazi u članku (''Logor Danica u Koprivnici'' u ''Podravskom zborniku'') iz 1975., kojemu ja trenutno nemam pristup, onda super – <u>koristite njega kao izvor za biografiju</u>; no ne i [https://www.hpdbilogora.hr/index.php/povijest/hpd-bilo-gora-osnovana-1924.godine ovo] u čemu Ekerove biografije nema i u čemu se Eker, ako se ne varam, spominje jedanput. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 18:54, 2. svibnja 2024. (CEST)
::::Cijenjeni, i na mrežnim stranici navedenog društva se spominje Eker, pa smatram da je potrebno navesti sve izvore kako bi bolje spoznali kontekst u kojem je gore navedeni djelovao. Nažalost dosta građe, periodičke, monografija i dr., nije digitalizirano i široj publici dostupno, stoga držim da bi Wikipedija mogla biti dobar putokaz za daljnja i podrobnije istraživanja. S poštovanjem [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 19:44, 2. svibnja 2024. (CEST)
:::::@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: to što taj članak nekomu nije dostupan ''ne igra neku ulogu''. Nema veze sve dok se to tamo nalazi i vjerodostojno je. Da, spominje se on u članku na hpdbilogora.hr, ali tamo nema njegove biografije za koju ste to koristili kao izvor. Dakle, to ne možete koristiti kao izvor za njegovu biografiju jer nje tamo nema.
:::::O Ekeru na hdpbilogora.hr ima samo to da je bio istaknuti član i da je, zajedno s još nekoliko ljudi, deportiran u logor(e) i to možete dodati u članak te koristiti isto kao izvor za te navode. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 19:56, 2. svibnja 2024. (CEST)
== Anti-dosada ==
Sad kad si ophoditelj, ako se nađeš nesretno besposlen i zaželiš se ophođenja, a na nedavnima nema više ničega, škicni [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Prazna_stranica/RTRC?opt=%7B%22rc%22%3A%7B%22dir%22%3A%22newer%22%2C%22unpatrolled%22%3Atrue%2C%22limit%22%3A50%7D%7D najstarije neophođene promjene] (link imaš i pod "Ostali alati za pregledavanje" iznad nedavnih promjena, pod "Održavanje", za slučaj da nisi iskopao to dosad).<br>Naravno, bez pritiska, nemoj se stresirati oko ophođenja (pogotovo u slučaju da nisi siguran bi li trebao ophoditi promjenu), ali neka znaš što ti je na raspolaganju. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:03, 6. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], zahvaljujem na savjetima (i čestitkama). [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:47, 6. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], ne znam kako tebi, al' meni je ota stranica prazna („Ova stranica je namjerno ostavljena praznom”). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:52, 6. svibnja 2024. (CEST)
::Hmm, meni se prije sat vremena zblesirala, ali sada radi. Ako ne ide, pusti pa probaj sutra. To je vanjski dodatak postavljen na praznu stranicu; moguće da samo još preko Wikija nije "doživio" da si ophoditelj, pa ti ne dopušta pristup. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:01, 6. svibnja 2024. (CEST)
== Neki ophoditeljski savjeti ==
Čestitam na ophoditeljskom statusu. Dat ću ti neke savjete koji mi padaju napamet. Novim člancima treba dodavati kategorije, GLAVNIRASPORED (za sortiranje po u kategorijama, najčešće se koristi u člancima o osobama gdje je potrebno sortirati osobe po prezimenu, pa onda imenu) te ih je potrebno ''linkati'' s verzijama istog članka na drugim Wikipedijima. Imamo dva korisna alata: [https://hrwp.toolforge.org/patrol/hr Ivijeve statistike ophodnje] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Prazna_stranica/RTRC RTRC] (ovaj alat bi ti se trebao nalaziti lijevo od svakog članka pod "Pomagala"). Nama ophoditeljima/patrolerima cilj je da broj neophođenih izmjeni bude što bliže nuli. Također moramo paziti da te izmjene ne budu nepatrolirane više od 30 dana (ne mjesec) jer inače takve izmjene gube status nepatroliranih. Mi popravljamo izmjene drugih, neiskusnih i neprijavljenih suradnika. Tu još mislim na pravopis, popravljanje/dodavanje predložaka i izvora s kojim se novak/IP-ovac muči ili ga jednostavno ne ubaci (na strojne prijevode nemoj gubiti vremena jer se ti članci moraju od nule pisati, stoga ih predloži za brisanje). Naravno, ako smo u mogućnosti trebali bi i ''fact-checkat'' te izmjene (npr. vidjeti što piše u izvoru jer imaš izmjene koje tvrde jedno, a u izvoru piše drugo). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:05, 7. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], hvala ti!
:No, problem je kod RTRC-a što meni stoji „'''Prazna stranica''' / Ova stranica je namjerno ostavljena praznom”. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 18:33, 7. svibnja 2024. (CEST)
::Uključi RTRC u postavkama za dodatke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:40, 7. svibnja 2024. (CEST)
== Savjet koji nisi tražio je... ==
...ne gubiti vrijeme na ''[[Posebno:Doprinosi/92.36.188.185|dilbere]]''. Triput ga revertaš u pola sata, gubiš vrijeme, nije vrijedan toga. Pusti ga da obavi ''misiju'', otići će prije Otvorenog. Poslije u miru makneš njegove brljotine i sve dobro. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:22, 7. svibnja 2024. (CEST)
== Navodnici za skladbe ==
Zbog ujednačenosti, kad se već stavljaju navodnici kakvi su sada u infookviru o Eurovizijskoj skladbi, onda je potrebno uskladiti i u drugim sličnim infookvirima. Nema smisla da jedan infookvir ima jednu vrstu navodnika, a drugi - drugu. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 12. svibnja 2024. (CEST)
P.S. Da ne bi bilo zabune, znam koji su pravopisno točni navodnici, ali osim ''nabadati pješke po tipkovnici'', na wikipediji ja ne vidim jednostavan način pisanja navodnika po pravopisu hrvatskog jezika. Ako imaš neko rješenje, bio bih zahvalan.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:49, 12. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hm, hm… ''Najgore'' je što se to botovima ne može srediti, o čemu se već raspravljalo [[RSUR:Ponor#Pronalaženje pravopisno pogrešnih navodnika|ovdje]] i [[Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ₂#Automatsko mijenjanje navodnih znakova|ovdje]]. A gle, jedino u Kafiću zamoliti suradnike (ponajprije administratore, ophoditelje i autoophođene) da se uključe pa da riješimo to.
:Što se tiče predložaka: ako znaš o kojima se točno radi, daj mi poveznice na njih pa ću promijeniti u „”. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:07, 12. svibnja 2024. (CEST)
::[[:Kategorija:Glazbeni infookviri|Ovdje]] su infookviri koji se tiču glazbe. Što se tiče navodnika, krivo si me razumio: mislio sam na pisanje pravopisno točnih navodnika tijekom kucanja (ne i ispravljanje postojećih članaka). Ja ne znam za jednostavniji način osim za ALT+xxx. To sam davnih godina radio na poslu, u vrijeme kad softver sam nije znao prebacivati iz ''engleskih'' u ''hrvatske'' navodnike. Sada tih problema (na poslu) više nemam, a da na wikipediji po tipkovnici nabadam ALT+xxx, bome - nemam volje. To je problem koji se mora riješiti nekim automatizmom na razini wikipedije, a Ponor ti je već objasnio zašto je botovski (skoro pa) nemoguća misija riješiti postojeće članke. Možda vidjeti kako su to riješili na de.wiki, jer ni oni ne koriste ''engleske'' navodnike? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:17, 12. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ahaa – to. Ja to na mobitelu, hvala Bogu, ne moram. A za automatizam bi trebalo vidjeti s Ivijem i/ili Ponorom. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:31, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::Na mobitelu se na wikipediji navodnici automatski prebacuju po pravopisu? Pitam jer meni mobitel ne služi za ništa kompliciranije od telefonskih poziva i eventualno koja poruka. Za sve ostalo - sjedam za tipkovnicu. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:48, 12. svibnja 2024. (CEST)
:::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ne nego to na mobitelu ide brže, pogotovo ako možeš brzo tipkati. I lakše jer su sve tipke bliže jedna drugoj.
:::::Tipka 123 → 2 sek držiš prst na tipci za navodnike → povučeš prst prema jednom od navodnika koji se otvore u izboru (meni su to redom: « » „ “ ” "). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:02, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::::A, to (nije mi uopće palo na pamet)... Čuj, ako moram birati između 5-6" ekrana (u kojem je i tipkovnica i prikaz) i 19" ekrana + ''solo'' tipkovnice, ne dvoumim u korist ovoga zadnjega. Divim se ljudima koji sve to rade na mobitelima. Znam da veliki broj nema klasično računalo (stolno/prijenosno) pa je ''osuđen'' na mobitel, ali to je za mene mučenje. Što se tiče brzine, nemam profesionalni daktilografski tečaj, ali mislim da sam na klasičnoj tipkovnici ipak brži nego puno ''mobitelaša''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:23, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baby_Lasagna&diff=prev&oldid=6938742] Nadam se da mi nećeš zamjeriti što sam te ''natjerao'' da stavljaš pravopisno ispravne navodnike. Sad sam se sjetio lakšeg (uvjetno rečeno) načina stavljanja navodnika po pravopisu. Za nas ''dinosaure'' koji još uređuju u uređivaču kôda, na dnu (ispod tipki "Sačuvaj uređivanje", "Prikaži kako će izgledati" i "Prikaži promjene") postoji (između ostaloga) skupina znakova koji nisu samo tako dostupni na tipkovnici, i tu su i navodnici, 4 vrste od kojih je zadnja po pravopisu. U Visual editoru to se isto dobije na malo teži način: klikom na ''omegu'', pa ''simboli'', pa eto navodnika negdje po sredini. Nije na razini ''shift+2'', ali - imamo bar nešto.
::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], @[[Suradnik:Ivi104|Ivi]], je li tehnički izvedivo da pravopisno točni navodnici zeznu engleske navodnike i da ih mijenjaju nekom automatikom prilikom uređivanja? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 14. svibnja 2024. (CEST)
:::::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ma kakvo tjeranje? [[Datoteka:Face-grin.svg|25px]] ''I vako i nako'' ispravljam gotovo svaki pravopisno neispravni navodnik kad naiđem na nj u člancima. '''[[WP:HRV]]'''! – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:10, 15. svibnja 2024. (CEST)
== Prebac ==
Neću ništa dirati jer trenutno nemam skroz uključen mozak za Wikipediju, ali:<br>
razlog iz kojeg nitko još nije prebacio onu diskusiju i iz kojega je Maga zazivao admine jest zato što oni imaju, koliko sam ja shvatio, alate kojima mogu prebaciti cijelu povijest uređivanja na drugu stranicu (isto kao kad premjestiš članak pa ti se prikažu sva uređivanja čak i s prethodnog naziva). To je kao ispravna metoda da se zadrži sve što bi trebalo.<br>Ali bez brige, da ukradem Ponorovu: "tko radi, taj i griješi; samo ti griješi". (Nažalost ti jedino ne mogu biti od pomoći jer se ne sjećam kakav je točno postupak bio nakon što sam ja tako žvrljnuo, a ne želim tebi stvoriti probleme zbog toga. :')) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:02, 25. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], za to nisam znao… ''I šta ćemo sad?'' Da ''rollbackam'' uređivanja na obje stranice pa da oni to prebace s tim alatom, ili? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:11, 25. svibnja 2024. (CEST)
::Ostavi kako jest, doprinosi su potpisani. Nije baš lako to spajanje povijesti stranica.
::Jedino što si mogao bilo je ostaviti prvu poruku u kafiću i navesti da je ostatak na str. za razg. članka. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 25. svibnja 2024. (CEST)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3AKoncentracijski_logor_Jasenovac&diff=6946649&oldid=6946645] ''Da'', ali ''ne''. Da ne duljim, vidi [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit#Mlaćenje slame di tome nije mjesto|ovo]]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 22:05, 25. svibnja 2024. (CEST)
== Beskičmenjaci ==
Molim te da bolje pogledaš tko je administratore nazvao beskičmenjacima. Taj isti na svojoj stranici ima '' Za dom!'', a tu se javlja samo kada treba raspiriti vatru. Molim te također da mi ne upadaš u temu, koja je vrlo važna budući da može dovesti i do kazni i zatvaranja projekta. Toliko. Sretna nedjelja! [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 17:26, 26. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]], ako ti nisi – oprosti. Požurio sam malo, ne zamjeri. Ugodna i tebi bila! P.S. molim te manje koristi te nazive poput „plagijator”, iz uljudnosti – nisu potrebni. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:39, 26. svibnja 2024. (CEST)
::Što nam je vrela južnjačka krv 😊
::Sve alright, trudit ću se biti bolja. Nekad se stvarno previše živciram. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 17:43, 26. svibnja 2024. (CEST)
== I chilometri ==
Hej, napola prosljeđujem prethodne zamolbe koje sam vidio okolo po razgovorima, ali bilo bi dobro umjesto <sup>2 ili 3 itd</sup> kod stvari<sup>kvadratnih ili kubnih itd.</sup> stavljati ² i slične simbole iz HTML-a (imaš ih pod "simboli" na onom znaku omege u alatnoj traci u VE, a ispod okvira za uređivanje u kodu). Kad si već dajemo truda, jelte.<br>Također, ne znam trebaš li se baš truditi oko {{tl|n}} u infookvirima; to se ionako ne prelama. (Ne kažem da ne trebaš ako želiš, ali eto da si sačuvaš energije, čini mi se da ne pravi razliku u praksi.) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:42, 9. lipnja 2024. (CEST)
:Ja sam @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovitu]] htio prigovoriti suprotno: da ne stavlja unicode jer je premalen. Mi nemamo Manual of style, ali npr. Englezi su [[:en:MOS:SUPERSCRIPT|strogo protiv]], mislim da čak imaju robote koji unicode pretvaraju u {{tag|sup}}. To i kod nas, mislim, prevladava pa se može smatrati postojećim konsenzusom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:55, 9. lipnja 2024. (CEST)
::Ah, a bio sam siguran da se dosad ekipu upućivalo na to zbog nečega vezanog uz prepoznavanje koda stranice. :/ Hvala ti, i ispričavam se @[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] što sam te bezveze išao maltretirati. (P.S. zadivljen sam, ja se jedva natjeram preko mobitela išta raditi ovdje :')) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:16, 9. lipnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: ja radim na mobitelu pa nemam ni omegu ni „simboli”. Android mobiteli imaju ote sitne brojkice na tipkovnicama, iOS nemaju (znači, nemam nikako).
:Htio sam reći što i @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] – premalen je, nismo orlovi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:59, 9. lipnja 2024. (CEST)
:<s>@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: što se tiče {{tl|n}} u infookvirima, postoji način za dodat polubjelinu bez predloška. Kopiraš neki broj (i mjernu jedinicu ako je uz taj broj) koji je već u predlošku pa ga zalijepiš i samo izmjeniš znamenke u svakoj skupini (i mjernu jedinicu ako… znaš dalje). Ja sam tako u [[Posebno:Diff/6964827|ovoj izmjeni]].</s>
:<s>Usput, zalijepio sam trilijardu kilograma s polubjelinama u [[Suradnik:Croatia 925/Radionica|Radionicu]] pa možeš navratiti ako se odlučiš za to i zatreba ti.</s>
:{{s|Hijerovit}}: ma ne radi ovo, zaboravi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:59, 9. lipnja 2024. (CEST)
== '''Savjet''' ==
Kad vidiš na članku predložak radovi, onda se ne dira dok se ne ukloni. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:54, 18. lipnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]]: Mmm… ne sjećam se da sam ga ''dirao''… Ako je samo savjet: u redu, znam to, al' hvala svakako. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 23:12, 18. lipnja 2024. (CEST)
== Da nas se lakše shvati ==
[[phab:T368297]], a to je isti slučaj, kažu, kao [[phab:T316670]] iz 2022. Popravljaju u četvrtak, još kaže.
Ima li još šta s tvojih slika da nismo riješili? Slabo se misli na mobilne čitatelje (>60 %), posebno kod nas, stav je otprilike "važno je da kod mene na velikom ekranu radi". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:03, 24. lipnja 2024. (CEST)
:Rekao bih da je sve sređeno, samo [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png]] ne mogu provjeriti jer nisam imao taj problem ni prije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:45, 30. lipnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: gledao sam i ja – jest, sređeno je sve osim [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png|one točke]] u članku [[Sveto Rimsko Carstvo]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:34, 30. lipnja 2024. (CEST)
<hr>
{{s|Ponor}}, možeš ih sad pobrisati sve. Evo ih: [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (1).png|'''1''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (2).png|'''2''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (3).png|'''3''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (4).png|'''4''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (5).jpeg|'''5''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (6).png|'''6''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png|'''7''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (8).png|'''8''']]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:33, 21. srpnja 2024. (CEST)
:Paše mi ovaj naslov pa ću nastaviti bez započ. nove teme: stavio sam poziv za sestrinske projekte u naš [[MediaWiki:Sitenotice]]; on se nažalost ne prikazuje vama na mobitelima. Nisam mislio da je namjera loša niti da koga tjeraš na nešto, samo sam se pitao što bi moglo biti zadovoljavajuće pitanje za taj [[WP:ZK]]. Osim pozivanja u te projekte, ne vidim baš što grupno tu možemo učiniti. Poneki novi parametar možda bi se mogao dodati u postojeće predloške, da se sad baš ne ide u prilagođavanje modula za projekte s 2½ suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:24, 23. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pa to mi i jest bila jedina namjera: pozvati i vidjeti ima li netko volju samo nešto malo poboljšati (barem što se kojeg predloška te nekoliko parametara i kategorija tiče). Ako nitko neće – ''a Bože moj'', barem smo pokušali. Eto. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:34, 23. srpnja 2024. (CEST)
== Veličina članka ==
Ne znam kako ti je uređivati [[Napoleonski ratovi]], kod mene je već postalo ''trzavo''. Ne mogu sada citirati pravilo, ali mi je na pameti da se na enwiki kod veličine članka od 300kB već dobro razmišlja o podjeli u više članaka i sažimanju/selidbi u "glavni članak o...". Nisam te došao na to tjerati, ali počni razmišljati. Ona prva velika tablica na desktopu ostavi oko 70 cm bjeline ispod poglavlja Pregled, tamo ih sve gura 150-centimetarski infookvir. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:48, 7. srpnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: hm, hm… Što bi ti učinio? (Pitam za savjet.) – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:06, 7. srpnja 2024. (CEST)
:[[:en:Wikipedia:Article size]] — rezidba? :( Tablice u Dodatak, možda, s rečenicom u tekstu koja vodi na nj. Sporednije teme u posebne članke, opet s dvije-tri rečenice uvoda u ovom. Nisam baš čitao članak, samo sam primijetio veličinu. Infookvir - ajd, ako ne gura ništa drugo, još i može ostati... ako se da skratiti, skrati. Ako je 1o ooo riječi nekih 30-40 minuta čitanja, koliko treba za N. r.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 7. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], vidjet ću što mogu.🥲 – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:31, 7. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: moja ''prvotna'' i ''stalna'' ideja bila je ('''[[WP:ZANEMARI]]''', '''[[WP:BO]]''') da glavni dio nekih članaka, uglavnom s enwiki (i manje s es/it/frwiki), spojim u jedan – [[Napoleonski ratovi]] – jer im je tema dio Napoleonskih ratova i zato što sam se i sam pogubio skačući od članka do članka i dodatka, ko da sam u nekom labirintu. Ne mislim na sve članke koji su povezani s Napoleonskim ratovima (koji su ''ohoho'' opširna tema), već neke glavne teme N. r. (kao što su npr. Rat Prve – Sedme koalicije i Francuska invazija na Rusko Carstvo) i neke koji se tiču Hrvata i Hrvatske tijekom N. r. (npr. Jadranska i Dalmatinska kampanja).
::Mislim da bi čitatelju – neovisno o tome koliko vremena treba za pročitati, koliko je dug vizualno i koliko velik u B/kB – bilo lakše imati barem glavne teme na jednom mjestu. Znam da to izgleda ''preglomazno'' u dekstopu, dok u mobilnom prikazu ne izgleda toliko (barem ne dok se svi odlomci ne otvore jer su odlomci zatvoreni dok ih čitatelj ne otvori kako ga volja). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:55, 8. srpnja 2024. (CEST)
:::To ću ostaviti između tebe i tvojih čitatelja, opaska je bila tehničke prirode jer znam da uređivanje u velikim člancima ponekad postane vrlo teško. Sada si malo iznad 50 % što se tiče predložaka, a softver dopušta veličinu koda do 2MB. S moje strane jedino bi išla molba da tablicu "Članovi pojedine koalicije" staviš negdje drugdje, velika je bjelina u članku jer tablicu gura infookvir (na desktopu, jel). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:01, 8. srpnja 2024. (CEST)
::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], [[Posebno:Diff/6987706|jesam]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:32, 9. srpnja 2024. (CEST)
:::::Možda možemo smisliti neki kompaktniji oblik tablice, nešto tipa timelinea na [[WP:A]] samo modernije? Imam neke ideje, a ti reci treba li ti to ili je bolje da radim(o) nešto drugo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:40, 9. srpnja 2024. (CEST)
::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], može, iznenadi me. {{;P}} – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 16:57, 9. srpnja 2024. (CEST)
:::::::Igram se kod tebe: [[Special:Permalink/6988051]]. Prva moja tablica sigurno ne bi radila probleme, a druga... ne znam, izgleda da je na knap. U svakom slučaju mora se ići na redukciju informacija. Ako bi se odlučio za prvu, napravio bih jedan predložak da je lako dodavati ''kockice''. Šta misliš? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:04, 10. srpnja 2024. (CEST)
::::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], ajmo onda probat s predloškom (prva tablica). Mislim da bi sigurno bilo bolje od one gromade. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 16:31, 10. srpnja 2024. (CEST)
:::::::::Prijedlog drugi [[Special:Permalink/6988432]] & predložak {{tl|CWbox}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:57, 10. srpnja 2024. (CEST)
== Ne bih se štel mešat... ==
... ma, šta je poanta [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pogre%C5%A1ke_u_prijevodima_Biblije&curid=767777&diff=6993192&oldid=6993189 ove izmjene]? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:10, 21. srpnja 2024. (CEST)
:A jest, u pravu si. ''Brželjanje''… – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:11, 21. srpnja 2024. (CEST)
::Ako je naslov pravopisno netočan, onda ni preusmjeravanje nema smisla. To bi se trebalo brisati. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:16, 21. srpnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], nije pravopisno netočan. Razlog premještanja bio je '''bolji naslov''' (dakle, može ostati kao preusmjeravanje), samo što sam ja malo previše požurio pa i njeg ubacio tamo za brisanje. Uglavnom, jedino što treba brisati je ono [[Pogreške u Bibliji]] jer se u članku radi o greškama u prijevodu, tiskanju i ostalom. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:22, 21. srpnja 2024. (CEST)
::::OK <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 21. srpnja 2024. (CEST)
== Nije uredu ==
Nije u redu ljude oslovljavati kako si slovio u sažetku, to ti je govor mržnje. Pročitaj tko pumpa narativ o slici, koja usput čak nije sveta, ne prikazuje Muhameda, ne treba ljude ubijati zbog prikaza čak i da je ona prikazana. Gospođa je bila sarkastična dakako.
Zanimljivo ti je pročitati https://www.vecernji.hr/vijesti/milas-o-prizoru-na-oi-vise-sam-agresije-i-mrznje-ovih-dana-primijetio-u-tzv-katolickim-redovima-1788358 [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:00, 30. srpnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]], rekao sam ti sve u [[Posebno:Diff/6997605|sažetku izmjene]]. ''Baj d vej'', što onda da IOC ne organizira Svete Igre? Tu se govori samo o popratnim događajima u Parizu, „usporedno s Olimpijskim igrama”. To je „sarkastican odgovor na rusku propagandu”, a vrijeđa svetinju gotovo 2,5 milijardi kršćana? Svašta. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 13:15, 30. srpnja 2024. (CEST)
::Nju su napali pa je odgovorila sarkastično, da. Nakon događaja. Kao da ja tebi kažem da si musolinijevac, a ti odgovoriš oh yeah, I'm a Mussolini man. A zašto bi izabrali samo jedan popratni događaj na igrama koje su za sve vjere i za one bez vjere. Imamo u Parizu stotine raznih događaja, ali to nisu Ljetne olimpijske igre. To daje neprimjerenu težinu nečemu što je malogdje spomenuto, pretpostavljam jedino u katoličkom tisku. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:32, 30. srpnja 2024. (CEST)
:::Samo bih vas htio oboje (@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]]) zamoliti da ovo ne preraste u nastavak onog WP:RATa od neki dan, odnosno da uopće ne dolazi do [[WP:P3P]]. Što je uklonjeno, uklonjeno je. Ako netko još jednom ukloni, neka druga osoba ne učini isto – sad slijedi u potpunosti ''off-članak'' rasprava i [[WP:KON]], ''pretty please''. :') — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:18, 30. srpnja 2024. (CEST)
Dragi moji, {{s|SoupePrimordiale}} & {{s|Croatia 925}}, ovako nikako ne idemo naprijed već samo unazad. Bez obzira na to što osobno mislimo, nije produktivno da se bavimo jedni drugima ili da vodimo rasprave o općoj temi ([[WP:NIJE]]). Bilo bi bolje da se vratimo na temu (= s ciljem da se stvori kvalitetni enciklopedijski sadržaj) bez ikakvih podbadanja u opisu izmjena tog članka ili komentarima na SZR o musolinijevcima i sl. ([[WP:BOJIŠTE]]). O tome što je prikladno i što nije možemo mirno raspravljati na SZR u skladu s UCoC-om i [[WP:BONTON]]om. Budite mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:06, 2. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], znam da tako idemo »samo unazad«, <u>zato sam i odustao</u>. Za članak me nije ni briga, nije moja ''domena''🥱. Odoh ''gledat svoja posla'' [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica&action=history][https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica/Odsjek_za_pisanje_članaka_I&action=history][https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica/Odsjek_za_pisanje_članaka_II&action=history]. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 11:01, 2. kolovoza 2024. (CEST)
::[[Datoteka:Dobar.svg|15px]][[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:35, 5. kolovoza 2024. (CEST)
== [[SUR:Optimizam|Optimizam]] – upit (07:08, 20. kolovoza 2024.) ==
Zovem se Sanja Pilić, književnica sam i prije sam mogla uređivati "svoju" stranicu. Nisam se prijavljivala. Kad sam nedavno pokušala opet dodati novost o objavljenoj slikovnici, više je nisam mogla uređivati. Sugerirali su mi da postanem suradnik, pa sam se prijavila. Zašto ne mogu uređivati "svoju" stranicu? Vrlo mi je korisna, jer kad me netko upita što sam objavila uputim je na nju. Nemam popis u glavi, a i korisna je zbog informacije tko sam i što radim. Hvala na odgovoru. Pozdrav. --[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Optimizam|razgovor]])</small> 07:08, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]]: Dotični članak ([[Sanja Pilić]]) je [[Posebno:Diff/6914908|zaključan za sve osim autopotvrđenih suradnika zbog učestalog troliranja]]. Status automatski potvrđenog suradnika dobit ćete 4 dana nakon prijave kao suradnik; tada ćete moći uređivati članak. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:03, 20. kolovoza 2024. (CEST)
::Hvala.Prošlo je četiri dana. Zato pitam. [[Posebno:Doprinosi/95.168.118.18|95.168.118.18]] 12:04, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]]: [https://xtools.wmcloud.org/ec/hr.wikipedia.org/Optimizam Automatski potvrđeni ste suradnik]. Ostali ste neprijavljeni; prijavite se ponovno i pokušajte urediti članak. Ako negdje zapne, javite. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:07, 20. kolovoza 2024. (CEST)
== Bošnjak (plemstvo) ==
Alo Croatia 925, da se vrati stranica pa je mogu priuredit. ovaj drugi je je odma izbrisa bez razgovora.
Aj napravi diff stranica i stavi ji negdi mozda sklopimo jednu verziju da valja [[Suradnik:Heavylove|Heavylove]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Heavylove|razgovor]])</small> 23:20, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]]: Ja ju ne mogu vratit jer nisam administrator. Inače, članak se odmah mora brisati ako krši autorska prava. Koliko vidim, @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] ti je ostavio poruku da je članak obrisan. Vraćanje sadržaja baš i neće pomoći jer je (kako H. kaže) izravno kopiran iz članka u ''Hrvatskom biografskom leksikonu''. Tekst iz HBL-a treba prepričati, a da značenje ostane isto i ostane smisao. Naprimjer, da uvod bude:
:{{Citat3|2='''Bošnjak''' je bilo obiteljsko ime [[Plemstvo|plemića]] i plemićkih rodova od [[15. stoljeće|15.]] do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u [[Požeška županija|Požeškoj]], [[Varaždinska županija (1181. – 1850.)|Varaždinskoj]], [[Virovitička županija|Virovitičkoj]], [[Križevačka županija|Križevačkoj]] i [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačkoj županiji]], među kojima nema [[Rodoslovlje|rodoslovne]] veze.<ref>{{Citiranje weba|last=Radauš|first=Tatjana|date=1989.|title=BOŠNJAK|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/bosnjak|url-status=live|access-date=2024-08-21|website=[[Hrvatski biografski leksikon]], mrežno izdanje (hbl.lzmk.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref>}}<br>Uz obavezno dodavanje izvora u referenci:<br>{{Izvori-razgovor}}
:Ako gdje zapne, javi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 00:57, 21. kolovoza 2024. (CEST)
::Hey @[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], da vidio sam. pa dovoljan mi je kostur pa nastavim opisat. @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] molim da se stranica vrati da je mogu popraviti. budem tekstove preprica i objasnijo odakle su izvori.
::poz @[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]] [[Posebno:Doprinosi/2A02:8070:787:AF40:3570:8D37:72B6:4E19|2A02:8070:787:AF40:3570:8D37:72B6:4E19]] 17:25, 21. kolovoza 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]]: Al' taj »kostur« je, ''sudeći po svemu'', bio identičan tekstu koji se nalazi u [https://hbl.lzmk.hr/clanak/bosnjak HBL-ovom članku]. Copy-pasteaj ovo moje što sam ti napisao iznad i prepričaj još pokoju rečenicu iz HBL-ovog članka i eto ga. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:51, 30. kolovoza 2024. (CEST)
::Hvala. Učimo dok smo živi, težeći boljem. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 21:31, 6. rujna 2024. (CEST)
== Help plz ==
hello my friend I hope you are well.
Following [[Habib Bahmani]]'s article, which you kindly did a long time ago and made some corrections, I wanted to ask for your help.
Unfortunately, because I did not specialize in English, this article was deleted and I request you to translate it into English if possible. Thank you professional and kind user for helping to expand Wikipedia [[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])</small> 23:34, 7. rujna 2024. (CEST)
== Pregled plasmana (2) ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&diff=prev&oldid=7023735] A ima razlike?! "rang četiri", "razina četiri" ili "rang četvrti", "razina četvrta". Dramatična razlika.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:47, 18. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]]: Radi se o redoslijedu, dakle trebaju redni brojevi [https://www.enciklopedija.hr/clanak/redni-brojevi]. U čemu je problem i zašto je to tebe tolko razjarilo sad? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 23:04, 18. rujna 2024. (CEST)
:: Razjario?! Ajde... Problem je što kolega radi hrpu nepotrebnih izmjena, što sam mu i rekao. Kao što sam mu rekao da radi što hoće, ni me briga. Da me nije pingao, ne bi ni slova napisao makar on tobože nešto popravlja iza mene.
:: Kada kažem nepotrebnih onda to treba shvatit na način da takve izmjene radi bot, a ne čovjek. Dopuni, ispravi netočnu informaciju, dodaj izvor, ažuriraj, popravi, a točk(ic)e, crtice i razmake ostavi botovima. Ovo je enciklopedija, skup informacija. Ili bi trebala biti.
:: Evo i primjera, da budemo do kraja detaljni. Na članku gdje me pingao, idemo redom: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=prev&oldid=6618681 tri crtice], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6618681 jedna crtica], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6646166 treći put crtica] (rang je i tad bez točke), [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6964699 točkica] (izvor nije dodao, a ni točke) i onda [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=7005983 točkice] i apsolutno nepotrebno ubacivanje sortiranje. I dalje ne znam što bi se tu trebalo sortirati kad su sezone poredane kronološki. Četiri izmjene bez ikakvog doprinosa članku, niti jedna nova informacija, niti jedan izvor. Hvala na razumijevanju i lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 21:19, 19. rujna 2024. (CEST)
== Možeš li ophoditi ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobro_jutro,_kom%C5%A1ija&diff=prev&oldid=7009632 ovu izmjenu] jer pretpostavljam da si gledao seriju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:31, 19. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], evo [[Posebno:Diff/7024144|jesam]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 17:14, 19. rujna 2024. (CEST)
== Iskrcavanja u Normandiji (savjet) ==
Bog! Ako ne želiš da ti radovi budu vidljivi u GIP-u, možeš si stvoriti podstranicu u svom (suradničkom) IP-u ili otvoriti novi nacrt. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] To na primjer i ja volim raditi (pogotovo kad su veći radovi u pitanju [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]). Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 19. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Hej! Ma to bi ja u nekoj svojoj suradničkoj stranici da nije bila zbrka kakva je bila.
:<br>Prvo je članak s naslovom »Dan D« koji je govorio o Operaciji ''Overlord'' na Wikipodatcima bio povezan s člancima o danu D kao vojnom terminu. Onda je trebalo taj članak »Dan D« premjestiti na »[[Operacija Overlord|Operacija ''Overlord'']]« pa je u »Dan D« ostalo preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''«, a ista je ostala povezana s člancima o vojnom terminu dan D u onoj stranici na Wikipodatcima. Onda je trebalo ono »Dan D« premjestiti na »[[Dan D (vojni termin)]]« i u tome ukloniti preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''« i napisati članak o danu D kao vojnom terminu jer to ne može ostat prazno u GIP-u. Onda je trebalo ono preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''« u »Dan D« promijeniti da preusmjerava na članak »[[Iskrcavanja u Normandiji]]« koji tada nije postojao, a da preusmjeravanje ima smisla taj je članak trebalo stvoriti.
:<br>Pa sad malo-pomalo – [[Dan D (vojni termin)]] će se brzo riješit, a Iskrcavanja kad budu. Neću odmah cijeli članak (riješit ću uvod, infookvir, literaturu, dodatnu literaturu i vanjske poveznice i onda uklonit radove) jer već pišem [[Raspad Svetog Rimskog Carstva]] u [[Suradnik:Croatia 925/Radionica/Odsjek za pisanje članaka I|jednoj podstranici]] pa ću raditi na Iskrcavanjima u toj istoj kad završim s Raspadom.
:<br>''Džumbus''. Valjda ćeš skužit. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 23:05, 19. rujna 2024. (CEST)
::Juuuuujjjj...! Ma ludilo! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] Jako mi je drago što si prepoznao problematiku i započeo sa sređivanjem, samo pohvale! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:12, 19. rujna 2024. (CEST)
== [[SUR:Kalimero21|Kalimero21]] – upit (13:36, 30. rujna 2024.) ==
Hvala. Postavio sam sliku za koju sam otkupio autorska prava, ali ne i za komercijalnu upotrebu kako Wikipedija traži. Sad bih sliku obrisao, ali ne mogu naći kako. --[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kalimero21|razgovor]])</small> 13:36, 30. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]]: Prije svega Vas trebam pitati '''odakle je slika preuzeta'''. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 14:34, 30. rujna 2024. (CEST)
::Slika je preuzeta direktno od agencije PIxell koja je vlasnik autorskih prava, a koja je prava za objavu ustupila tvrtki Ostendo Consulting. [[Posebno:Doprinosi/87.251.29.206|87.251.29.206]] 14:49, 30. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]], najbolje je to vidjeti s administratorima na Zajedničkom serveru, npr. [[:c:File talk:Biljana Cerin.jpg|ovdje]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:48, 30. rujna 2024. (CEST)
== ...''Stotinama godina'' ==
A propos Mie Negovetić, imamo predložak {{tl|datum rođenja i godine}} te {{tl|age}}, iako bih ja to izbjegavao u zagradama i rezervirao za infookvir. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:12, 5. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], hvala ti!
:<br>Kad već raspravljamo nas dvojica, jel nam praksa dodavati onako poveznice na druge Wikipedije pri postavljanju datoteke (npr. <nowiki>[[File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg|poveznica=</nowiki>'''<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg</nowiki>'''<nowiki>|112x112px]]</nowiki>)? Mislim da čitatelji, kada kliknu na datoteku, uglavnom imaju namjeru ''otvoriti'' ju i bolje ju pregledati, a ne otići na njezinu stranicu (što se može i kada se otvori i klikne onaj plavi okvir »Pojedinosti«). Nema mi nekog smisla sama poveznica u tom slučaju, ali i, ako se baš stavi, stavljati „<nowiki>|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg</nowiki>” umjesto „|poveznica=Datoteka:[naziv]” da odvede barem na isti projekt, ne enwiki (ili bilo koji drugi koji nije hrwiki jer dođe na isto).
:<br>Također mi nemaju nekog smisla one poveznice u {{tl|Z+X}}, npr. dodaš {{Z+X|HRV}} i imaš dvije identične poveznice i na zastavi i na nazivu države (ili čega već), umjesto da poveznica vodi na članak o zastavi pa taman on nepostojao. Primjerice kod {{Z+X|FRA PVFR}} zastava opet vodi na isto što vodi i poveznica nakon nje (na PVFR), umjesto da vodi na [[Zastava Francuske]]. Tako i ostale.
:Što misliš? – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 22:24, 5. listopada 2024. (CEST)
::Poveznica nije potrebna niti korisna, ali se automatski stvara kad kopiraš sliku u Vizualnom s drugog jezika. I onda, zato što je u Vizualnom, neki suradnici (mooožda uključujući mene[[Datoteka:Rolling on the floor.gif]]) dugo ne skuže da ona uopće postoji. Definitivno miči te poveznice ako na njih naletiš.
::Što se zastave tiče, ja bih ostavio kako jest. Vidim zastavu i ime kao jednu cjelinu koja povezuje na jednu državu. ''Mislim'' da su rijetki konteksti u kojima netko vidi taj predložak (koji bi trebao predstavljati državu) i poželi se upoznati sa zastavom. To uvijek može preko države. Doduše, vučem iz svog iskustva klikanja na zastave i neočekivanog otvaranja datoteke, tako da ''your mileage may vary''. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:01, 6. listopada 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: OK, onda zastave ostaviti kako jesu, a ja odoh onda riješiti te poveznice u članku [[Bektašijski dedebaba]]. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 11:58, 6. listopada 2024. (CEST)
::::Evo, ja sam ih žvajznuo. Nisam znao da je ovo "uključujući mene" toliko aktualno. :P Probat ću vidjet ima li načina za izbjeć to, polako me već počinje smetati. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:39, 6. listopada 2024. (CEST)
== Misno ruho ==
Hejhej, sjetio sam se vjerskih okvirića na tvojoj SZR, pa da pitam – možeš li možda ispatrolirati [[Posebno:diff/7029667|ovo]]? Nisam siguran bih li uvažio ovo u sažetku kao razlog za brisanje cijelog odjeljka. :p — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:35, 23. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], mislim da bi možda @[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] ipak bolje znao. シ – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 13:24, 24. listopada 2024. (CEST)
== Zahvala i zamolba ==
Hvala ti što si barem pogledao i pregledao članke o Laskeru i Capablanci. Trebao bih konačno urediti i izvore koji navode knjige kako bi "poštivali" nekakav standard pa me molim te prisjeti kako bi se knjige trebale navoditi (znam da si mi to pisao ovo ljeto, ali sam zaista zaboravio kada i gdje). Hvala još jednom. — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 17:21, 25. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]]: Za knjige je najbolje imati neki zaseban odlomak pod nazivom »Literatura« ili »Bibliografija« pod kojim bi bili svi citati, a kada bi se negdje u članku ref. odnosila na neku knjigu, onda dodati {{tl|Sfn}}.
:Naprimjer, vidim da si Winterovu knjigu ''Capablanca'' ([https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y ovu], jel?) više puta koristio kao ref. u članku i uvijek su se u svakoj ref. ponavljali njeni bibliografski podatci koje si naveo (u ref. je najvažnije da se prepozna na koju se knjigu točno odnosi i njena/e stranica/e). Tu nastupa {{tl|Sfn}}. Recimo da si već citirao knjigu u zasebnom odlomku (koji se nalazi negdje pri dnu članka, najčešće ispod onog »Izvori«) s nekim predloškom za citiranje (v. [[:Kategorija:Predlošci za izvore]]), u ovom slučaju s {{tl|Citiranje knjige}}:
:* <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Winter|first=Edward|url=https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius José Raúl Capablanca, 1888-1942|publisher=McFarland|year=1989|isbn=978-0-89950-455-1|edition=Ilustrirano|language=en|access-date=2024-10-25}}</nowiki> <small>(u kôdu)</small>
:* {{Citiranje knjige|last=Winter|first=Edward|url=https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius José Raúl Capablanca, 1888-1942|publisher=McFarland|year=1989|isbn=978-0-89950-455-1|edition=Ilustrirano|language=en|access-date=2024-10-25}} <small>(vizualno)</small>
:(Ovo sam citirao prema [https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y ovom s Google Booksa]. Ako ti imaš pristup sadržaju knjige ili barem stranici s bibliografskim podatcima ili imaš knjigu kod sebe, ti slobodno dodaj još podataka ili oduzmi neke, kako hoćeš, ili citiraj neko drugo izdanje koje imaš ili želiš. U ovom slučaju URL i datum pristupljivanja URL-u možeš i ne moraš dodati jer na Google Booksu nije dostupan pregled ove knjige ili barem nekog njenog dijela.)
:I recimo da sad u članku želiš koristiti tu knjigu i neku/e stranicu/e te knjige kao izvor, dodaš {{tl|Sfn}} koji stvori poveznicu koja vodi na citat – u ovom slučaju <nowiki>{{Sfn|Winter|1989|p=158}}</nowiki> → {{Sfn|Winter|1989|p=158}}
:I tako kroz članak.
:<br>
:Meni je osobno nekako draže sve ref. stvarati sa {{tl|Sfn}} i lakše mi je od bakćanja s <nowiki><ref name="…" /></nowiki> i takvim stvarima.
:<br>
:Nadam se da si me razumio. Ako nisi, slobodno kaži pa ću probati bolje objasniti. I ako još što treba, tu sam. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 19:05, 25. listopada 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mali dodatak (moj doprinos 925-ovim besprijekornim uputama B) nadam se da ne zamjerate ubacivanju): ako uređuješ u vizualnom, ne daj se buniti s onim "nema parametara". Dodaš parametar "1", parametar "2" i parametar "p". Pratiš isti redoslijed kao i u kodu – ime, godina, stranica. Ako imaš knjigu s više autora, dodaješ više "brojkica"-parametara. Parametri "1", "2" i "3" onda postaju ime prvog autora, ime drugog autora, godina, a nakon toga samo standardan "p". U kodu je to, primjerice, <nowiki>{{sfn|Mujo|Haso|1984.|p=365}}</nowiki> i u referencijama se uredno ispiše "<span style="color: blue">Mujo i Haso 1984.</span>, str. 365". — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:51, 25. listopada 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], hvala na iscrpnom odgovoru obojici. Ovih dana imao sam dosta posla pa se nisam mogao javiti ranije. Sa standardizacijom navođenja pisane literature, nažalost, neću početi tako skoro zbog obveza. Nabacim tu i tamo koju riječ, ali nikako da čovjek nađe vremena da u miru napiše novi članak ili se posveti usavršavanju već postojećih. — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:01, 27. listopada 2024. (CET)
{{Izvori-razgovor}}
== Preusmjerava ==
[[Razgovor_sa_suradnikom:Ponor#c-Argo_Navis-20241121132900-Predložak:Preusmjerava|Argo me je bocnuo]] u vezi s predloškom {{tl|preusmjerava}}. Ja sam tada mislio da si ti radio samo na dokumentaciji (bilo je nekakvih ~vandalizam prije toga), ali sada vidim da si ti dodao nove parametre. Problem ti tu nastaje kada imaš predloške u člancima koji već koriste 2 i 3 za ono što je sada 6 i 7, a ima ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=20&offset=80&profile=default&search=hastemplate%3Apreusmjerava+insource%3A%2Fpreusmjerava%5C%7C%5B%5E%7D%7C%5D%2B%5C%7C%5B%5E%3D%7D%7C%5D%2B%5C%7C%2F oko 150]. Ništa za to, tko radi taj i griješi. Mogu ja to lako popraviti botom, ali bih te prvo pitao za primjere u kojima A, B, C... preusmjeravaju na D. Pitam se ima li drugih načina, da ne radim sada ovo pa onda nešto drugo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:31, 28. studenoga 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Iskreno, ne znam… Napravi što misliš da je najbolje. To sam nekako ''sklepao'' po uzoru na druge predloške i ''donekle'' shvatio <nowiki>{{#if:}}</nowiki>. Inače ne znam oko predložaka. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:03, 28. studenoga 2024. (CET)
::Dobro si ti to napravio, samo se ja baš ne mogu sjetiti primjene. Možda nam je najbolje vratiti na staro, ljudi su na to naviknuli. Drugi imaju složeniji predložak, a kod nas, izgleda, kad treba stavljamo ovaj više puta. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:28, 28. studenoga 2024. (CET)
== [[SUR:Labud222|Labud222]] – upit (18:15, 12. prosinca 2024.) ==
Poštovani mentore, napravio sam svoj prvi članak BC Dubai. Možete li ga, molim vas, pregledati. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 18:15, 12. prosinca 2024. (CET)
== [[SUR:Labud222|Labud222]] – upit (15:56, 13. prosinca 2024.) ==
Poštovani mentore, kako da ubacim infookvir nogometaš da su svi klubovi igrača jedni ispod drugih. Pozdrav! --[[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 15:56, 13. prosinca 2024. (CET)
gvr2b4c4dquuk3gxq40oppyct6zx435
7087801
7087793
2024-12-13T15:22:16Z
Croxyz
205325
/* Labud222 – upit (15:56, 13. prosinca 2024.) */
7087801
wikitext
text/x-wiki
<div style="text-align:right; color:#1E1E58">'''Arhivi:''' [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925/Arhiv 1|2022. – 2023.]] | [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|2024.]]</div>
----
{{uvodni tečaj}}
'''Croatia 925''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići.
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Croatia 925]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! –[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:30, 9. kolovoza 2022. (CEST)
== Vremenski okvir iperacije ==
Poštovani kolega . Prije svega Sretna Nova godina i puno uspjeha u radu, s velikim zadovoljstvom vam javljam da je odjeljak Vremenski okvir operacije u potpunosti preveden. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:03, 3. siječnja 2024. (CET)
:{{s|Medvedek Uhec}}, sretna ti Nova godina! Ja ću ''proletjeti'' kroz tekst, ispraviti što treba i malo nadopuniti pa ga sutra vraćam u GIP ([[Argentinska invazija na Falklandske otoke]]). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font:'Garamond'; color:#1E1E58;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font:Garamond; color:#A50021;">'''<sup>razgovor</sup>'''</span>]] 19:33, 3. siječnja 2024. (CET)
::Hvala na lijepim željama i uloženom trudu. Srdačan pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 22:46, 3. siječnja 2024. (CET)
== Hvala ==
Lijep pozdrav poštovani kolega. Prije svega hvala vam na uloženom trudu i spašvanju ćlanka . Pročitao sam i uvažio vaše savjete. Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 21:54, 10. siječnja 2024. (CET)
== WProjekti ==
Ne uklanjaj to iz članka —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:14, 13. siječnja 2024. (CET)
== [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska|Wikiprojekt Hrvatska]] ==
Bog kolega, jesi li zainteresiran? :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:15, 15. siječnja 2024. (CET)
:{{s|Koreanovsky}}, naravno! [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatīa 925'''</span>]] <span style="font-size:85%;">[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</span> 15:22, 16. siječnja 2024. (CET)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croatia_925&diff=prev&oldid=6820674] Izabrani i dobri članci ;) Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 16. siječnja 2024. (CET)
== Uputa (slike u infookvirima) ==
Pa di si legendo, što ima? [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]]
Jedna mala uputica: Kod ''zastarjelih'' infookvira ponekad se mora koristiti [[Datoteka:]], no [[Posebno:Diff/6826045|u takvim slučajevima]] nisu potrebne oznake za položaj (mini, lijevo/desno).
Budi mi dobro, [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:21, 24. siječnja 2024. (CET)
== Upute ==
Naravno. Međutim, jasno Vam je da se radi o stilu, a ne o sadržaju ''per se''. Moja uređivanja nisu prekršila pravila Wikipedije. Ja imam razloge za stil kojim se koristim; razlozi mogu imati veze sa sadržajem. Možemo pisati "umro/umrla" kao što se možemo koristiti križem; značenje se ne mijenja. Što se tiče portala, imam to u vidu. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 21:48, 5. veljače 2024. (CET)
::Zanima me... Postoji li bitna razlika između navodnika?
::*»gramatika«
::*„gramatika”—[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 12:01, 7. veljače 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]]: Između »« i „” nema nikakve razlike, osim što su različitog izgleda. Oba su načina ispravna u hrvatskom jeziku. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]] 16:01, 7. veljače 2024. (CET)
== Translation ==
Hi dear friend. I hope you will be fine
If possible, translate this page into Croatian language: ("Habib Bahmani" please search the name in English). I think it will be interesting for people.
. He is a Coach of the Croatian Wushu (Chinese Martial Arts sport) National Team
Thanks for your understanding and help . this is just suggesting
Regards
Hami from Iran
[[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])</small> 18:34, 9. veljače 2024. (CET)
== Molim te da prestaneš raditi na rehabilitaciji ustaških zločinaca ==
Više nije 2010. godina i više nema one dvojice administratora koji će štititi whitewashing zločinaca. Članke editiram i stavljam izvore, stavljam čak i izvore kojima su autori neoustaše u kojima priznaju svoj obol. Ako ti smeta, to je tvoj problem. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 16:17, 14. veljače 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]], o kakvoj ti rehabilitaciji? Nikom ovdje nije u cilju »veličati« zločince.
:Uklonio sam ti izmjenu '''zbog onog što piše u izvoru''' (i što meni izgleda kao '''glasina''', a '''ne činjenica'''): »''IVANDA JE '''ISPRIČAO da se''' u to vrijeme '''širio glas''' da je…''« – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]] 16:23, 14. veljače 2024. (CET)
== Bitka kod Winterthura ==
Lijep Pozdrav poštovani kolega, Hvala javit ću vam čim mi zatreba pomoć. Vidim da ste vi stručnjak za takve teme. Želim vam ugodnu večer. S štovanjem vaš Medvedek Uhec. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 20:27, 26. veljače 2024. (CET)
<hr />
::Ako je kritika konstruktivna, rado ću prihvatiti. I will assume good faith te vas molim da učinite isto. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 19:09, 2. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], konstruktivna je. Ja bih na to gledao kao na kolegijalni savjet/uputu {{Small|(što i je)}}, a ne »''kritiku''«. Naravno, uvijek se priklanjam dobroj namjeri. [[Datoteka:Face-smile.svg|25px]] ''Stay positive''. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 19:41, 2. ožujka 2024. (CET)
== Bitka kod Winterthura. Pomoć ==
Liijep pozdrav poštovani kolega sad mi je potrebna pomoć koju ste kolegijalno i velikodušno ponudili, Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 18:34, 8. ožujka 2024. (CET)
== Re Bitka kod Winterthura ==
Pozdrav kolega članku nedostaje info kartica slike zapovoijednika iz originala i ako vam nije teško da pregledate tekst i provjerite jesam li što propustio ispraviti prije nego što ga vratite u glavni imenski prostor. Unaprijed hvala i svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:22, 8. ožujka 2024. (CET)
:U redu kolega hvala na pomoći savjetu, Lijep pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:38, 8. ožujka 2024. (CET)
::Jest sječan se dobro mi je došla, Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:49, 8. ožujka 2024. (CET)
:::Poštovani kolega Ispravio sam mnoge pogreške u člancima Bitka kod Winterthura Dunavska Legija I Bitka kod Marenga koja je sad mislim potpuno u redu. Pa vas molim da pregledate i popravite sve 3 kako bi se nogli vratiti u glavni imenski prostor Teme i članci su zanimljiv pa neka bar one ostanu ako ja odem.Lijep Pozdrav i hvala [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 17:25, 15. ožujka 2024. (CET)
::::Hvala kolega. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 20:52, 15. ožujka 2024. (CET)
== Pitam se ==
Prošli sam tjedan pokušao odgonetnuti treba li postotak odvajati neprelomljivim bjelinama, oduvijek mi se čini da nekom magijom pri prelamanju redaka postotak ostaje uz broj. Možda ovisi o pregledniku (browseru), ne znam. U kodu stranice ništa se magično ne pojavljuje. Evo, sužavam prozor i postotak nikad ne ostane sam:
10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4000 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 000 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4 % 300 % 200 % 10 000 % 20 % 30 %, 4000 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 000 % 200 %
Možda i ti možeš baciti pogled (ovdje, u člancima, u svojim browserima) jer onda neće biti potrebe za dodavanjem {{tlx|Broj|10|%}} ili <nowiki>10&nbsp;%</nowiki>, što je mučan posao, a i odnemaže čitanju u kôdu.
Usput, ali ne zato da bih grintao oko [[Special:Diff/6898022/6898055]]: [http://pravopis.hr/pravilo/zarez/60/ Pravopis IHJ-a (pri dnu)] ne traži da se u uspravnom nabrajanju dodaje interpunkcija. Ne znam za druge pravopise. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:51, 25. ožujka 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], postotke [[Posebno:Diff/6884937|si bio dao za primjer]] pa sam se mislio ''valjda treba i njih''.<br>Što se tiče interpunkcija, OK, al' točka na kraju (koje nije bilo) treba, to je sigurno. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:19, 26. ožujka 2024. (CET)
::Znam da sam ih dao, ali... "pitam se" možemo li bez toga. Nešto što kod mene radi (ne znam zašto), možda kod drugih neće. Idemo vidjeti, ha? Šteta trošiti vrijeme još i na to ako nema potrebe. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 26. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Ono kad automatski dodaje neprelomljivu bjelinu između broja i postotka pa u vizualnom uređivaču ostaje kao da je u kodu nbsp, a nije? A znam to, i meni je tako. OK, onda ubuduće samo razmak. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:51, 26. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Isprobao na Firefoxu, Chromeu, Braveu i Edgeu (uklj. mobilne verzije FF-a i Chromea te mobilnu Wiki aplikaciju), ne odvaja ih niti na jednom od njih na ovoj SZR. Probao sam i na stranici za vježbanje te koristeći stari Vector (samo po sebi i uz sliku, što mi je prvo palo na pamet kao problem), sve okej. Kao što 925 kaže, visual editor umetne neprelomljivu čak i ako je nema. Eto, da možemo reći da smo isprobali. :) — <span style="font-family:Segoe UI;"> [[SUR:Hijerovit|Hijérovīt]] [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit|<small>(snakk)</small>]]</span> 18:51, 26. ožujka 2024. (CET)
== re:Pripazi na godine ==
Kolega, predlošci sportskih (bolje rečeno nogometnih) natjecanja se označavaju godinama bez točke iza godina, pa san po toj praksi i napravija ovaj predložak. Bacite pogled na ostale predloške reprezentacija na svjetskim prvenstvima, to nije toliko niti važno, jer u samom predlošku sve ispravno stoji o reprezentaciji i godini Svjetskog prvenstva u nogometu, sa točkon iza godine. Nadalje, ako ste već premjestili predložak sa sad drugin nazivon, u sve članke koje su ''dotaknute'' ton promjenom, treba ispraviti, tj. ubaciti tu točku da ''vuče'' u točan naziv predloška. Inače ova točka iza godine koje ste ubacili nema apsolutno nikakvog smisla. Očekujen da će to ubrzo biti ispravljeno. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:06, 1. travnja 2024. (CEST)
:Predložak je, nije GIP. Ako smeta, nek se zaposli bot i ispravi sve ostale predloške koji su napravljeni, ima ih mali miljun. I i dalje triba ispravit točku u člancima koji su ''dotaknuti'' promjenom imena predloška. Radi se ukupno o šest članaka, očekujen da premještač to napravi. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:29, 1. travnja 2024. (CEST)
::Bacite pogled na ovo pa mi nabrojite koji to predložak ima točku iza godine [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Predlo%C5%A1ci_sastava_nogometnih_reprezentacija_na_svjetskim_prvenstvima]. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:36, 1. travnja 2024. (CEST)
== Twinkle, twinkle ==
Htio sam i tebi reći za Twinkle, ali vidim bio si brži ;) Nadam se da će pomoći! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:43, 3. travnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], a bi l' se ikako moglo namjestit da mi ne stavlja automatski stranicu na popis praćenja svaki put kad Twinkleom uklonim izmjenu? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 11:06, 11. svibnja 2024. (CEST)
::Aha. Na [[:m:User:Croatia_925/global.js]] na vrhu se pojavi okvir za Twinkle. Moraš na dnu stranice izabrati desktop ili klasični način prikaza, a možda i u browseru desktop site. Ili sve napraviti s kompa. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:14, 11. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], napravio sam. Hvala. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:21, 11. svibnja 2024. (CEST)
== regina bih band ==
Postovani, obzirom da sam vlasnik ziga grupe Regina bio sam slobodan da promjenim podatke [[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Reginasarajevo|razgovor]])</small> 21:03, 13. travnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]], dobrodošlica koju sam ti poslao je uobičajena dobrodošlica koja se šalje svim novim Wikipedijinim suradnicima (vidi [[Predložak:Dobrodošlica2|'''ovdje''']]). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:20, 13. travnja 2024. (CEST)
::hvala, novi sam ovdje [[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Reginasarajevo|razgovor]])</small> 21:43, 13. travnja 2024. (CEST)
== Ophoditelj ==
Radiš pomalo kao [[WP:OP|ophoditelj]], ali ophoditelj nisi. Već sam napisao prijedlog, ali prije nego što pošaljem moram te pitati želiš li to. Nema tu obaveze, ali nema ni smisla da te promoviramo ako ''moć'' neće biti u upotrebi. Ukloniš koji vandalizam, staviš zareze i točke na mjesto, dodaš kategorije, dodaš dekoracije na vrh članka ako trebaju veći popravci, dodaš poveznice na druge wikipedije, provjeriš ima li uneseno ikakve veze s izvorima... i označiš kao ophođeno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:01, 1. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: '''Može''', naravno. Većinu toga radim i ovako.
:No, imam jedno pitanje: zar nismo prestali s dodavanjem poveznica na sve ostale Wikipedije koje imaju X članak? Na [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit#Na putu do savršenstva|ovo]] mislim. Ili treba poveznica na samo jednu stranu Wikipediju (npr. enwiki)? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:16, 1. svibnja 2024. (CEST)
::Pa mislim na ono na Wikipodatcima. Kad netko kod nas stvori novi članak, kao sad [[Kastor (zvijezda)]] npr. onda u meniju Pomagala ideš na Poveznice na druge jezike, u prvo polje staviš enwiki, a u drugo (hm... hm...) Castor (star). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:27, 1. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Aaa, to. To znam. Bila mi je na pamet pala ona stara praksa da se na dno članka, uz kategorije, u kodu dodaju poveznice na isti članak na drugim Wikipedijama.
:::Evo, [https://m.wikidata.org/w/index.php?title=Q13029&action=history dodao sam] naš članak o zvijezdi Kastor na [[d:Q13029#Sitelinks|Wikipodatke]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:48, 1. svibnja 2024. (CEST)
::Sretno ti kao ophoditelju. Primijetit ćeš crvene uskličnike u nedavnim promjenama, a u diffovima i poveznice za ophođenje. Uputa nešto ima na [[WP:OP]] i stranicama koje su tamo povezane. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:53, 6. svibnja 2024. (CEST)
:Čestitke na novodobivenim crvenim uskličnicima. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:03, 6. svibnja 2024. (CEST)
== Julius Eker ==
Zasto ste stavili da treba brisati članak o Juliusu Ekeru? Sasvim dovoljno podataka ima, a još ih planiram nadopuniti! Molim odgovor! Hvala! [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 16:48, 2. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: problem je što za Ekera '''nema''' (po mogućnosti sekundarnog) '''izvora kojemu je <u>tema on sam</u>'''. Taman i da je nevjerodostajan, izvor kojemu je tema sam Eker bi ''donekle'' doprinio značajnošti – ''mogućnosti'' da ima svoj članak na Wikipediji ('''[[WP:KR]]''', '''[[WP:ZNASMJE]]''').
:Nisam stavio da treba samo obrisati, već sam [[Posebno:Diff/6925065|pokrenuo raspravu]] o tome ispunjava li članak kriterije i treba li ga {{obrisati}} <small>(u slučaju da ne ispunjava)</small> ili {{zadržati}}. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:53, 2. svibnja 2024. (CEST)
::Cijenjeni, u članku iz 1975., o ustaškom logoru Danica kraj Koprivnice, iznosi se njegova biografija, kao i ona drugih zatočenika. Mišljenja sam kako s obzirom da se radi o tazbini, odnosno puncu/ tastu, nedavno preminulog Josipa Manolić, da isti zaslužuje svoj članak na Wikipediji, pa možda bude putokaz za neka daljnja znanstvena istraživanja. S poštovanjem, Jerzy [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 18:05, 2. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: ako se biografija o njemu nalazi u članku (''Logor Danica u Koprivnici'' u ''Podravskom zborniku'') iz 1975., kojemu ja trenutno nemam pristup, onda super – <u>koristite njega kao izvor za biografiju</u>; no ne i [https://www.hpdbilogora.hr/index.php/povijest/hpd-bilo-gora-osnovana-1924.godine ovo] u čemu Ekerove biografije nema i u čemu se Eker, ako se ne varam, spominje jedanput. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 18:54, 2. svibnja 2024. (CEST)
::::Cijenjeni, i na mrežnim stranici navedenog društva se spominje Eker, pa smatram da je potrebno navesti sve izvore kako bi bolje spoznali kontekst u kojem je gore navedeni djelovao. Nažalost dosta građe, periodičke, monografija i dr., nije digitalizirano i široj publici dostupno, stoga držim da bi Wikipedija mogla biti dobar putokaz za daljnja i podrobnije istraživanja. S poštovanjem [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 19:44, 2. svibnja 2024. (CEST)
:::::@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: to što taj članak nekomu nije dostupan ''ne igra neku ulogu''. Nema veze sve dok se to tamo nalazi i vjerodostojno je. Da, spominje se on u članku na hpdbilogora.hr, ali tamo nema njegove biografije za koju ste to koristili kao izvor. Dakle, to ne možete koristiti kao izvor za njegovu biografiju jer nje tamo nema.
:::::O Ekeru na hdpbilogora.hr ima samo to da je bio istaknuti član i da je, zajedno s još nekoliko ljudi, deportiran u logor(e) i to možete dodati u članak te koristiti isto kao izvor za te navode. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 19:56, 2. svibnja 2024. (CEST)
== Anti-dosada ==
Sad kad si ophoditelj, ako se nađeš nesretno besposlen i zaželiš se ophođenja, a na nedavnima nema više ničega, škicni [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Prazna_stranica/RTRC?opt=%7B%22rc%22%3A%7B%22dir%22%3A%22newer%22%2C%22unpatrolled%22%3Atrue%2C%22limit%22%3A50%7D%7D najstarije neophođene promjene] (link imaš i pod "Ostali alati za pregledavanje" iznad nedavnih promjena, pod "Održavanje", za slučaj da nisi iskopao to dosad).<br>Naravno, bez pritiska, nemoj se stresirati oko ophođenja (pogotovo u slučaju da nisi siguran bi li trebao ophoditi promjenu), ali neka znaš što ti je na raspolaganju. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:03, 6. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], zahvaljujem na savjetima (i čestitkama). [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:47, 6. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], ne znam kako tebi, al' meni je ota stranica prazna („Ova stranica je namjerno ostavljena praznom”). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:52, 6. svibnja 2024. (CEST)
::Hmm, meni se prije sat vremena zblesirala, ali sada radi. Ako ne ide, pusti pa probaj sutra. To je vanjski dodatak postavljen na praznu stranicu; moguće da samo još preko Wikija nije "doživio" da si ophoditelj, pa ti ne dopušta pristup. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:01, 6. svibnja 2024. (CEST)
== Neki ophoditeljski savjeti ==
Čestitam na ophoditeljskom statusu. Dat ću ti neke savjete koji mi padaju napamet. Novim člancima treba dodavati kategorije, GLAVNIRASPORED (za sortiranje po u kategorijama, najčešće se koristi u člancima o osobama gdje je potrebno sortirati osobe po prezimenu, pa onda imenu) te ih je potrebno ''linkati'' s verzijama istog članka na drugim Wikipedijima. Imamo dva korisna alata: [https://hrwp.toolforge.org/patrol/hr Ivijeve statistike ophodnje] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Prazna_stranica/RTRC RTRC] (ovaj alat bi ti se trebao nalaziti lijevo od svakog članka pod "Pomagala"). Nama ophoditeljima/patrolerima cilj je da broj neophođenih izmjeni bude što bliže nuli. Također moramo paziti da te izmjene ne budu nepatrolirane više od 30 dana (ne mjesec) jer inače takve izmjene gube status nepatroliranih. Mi popravljamo izmjene drugih, neiskusnih i neprijavljenih suradnika. Tu još mislim na pravopis, popravljanje/dodavanje predložaka i izvora s kojim se novak/IP-ovac muči ili ga jednostavno ne ubaci (na strojne prijevode nemoj gubiti vremena jer se ti članci moraju od nule pisati, stoga ih predloži za brisanje). Naravno, ako smo u mogućnosti trebali bi i ''fact-checkat'' te izmjene (npr. vidjeti što piše u izvoru jer imaš izmjene koje tvrde jedno, a u izvoru piše drugo). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:05, 7. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], hvala ti!
:No, problem je kod RTRC-a što meni stoji „'''Prazna stranica''' / Ova stranica je namjerno ostavljena praznom”. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 18:33, 7. svibnja 2024. (CEST)
::Uključi RTRC u postavkama za dodatke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:40, 7. svibnja 2024. (CEST)
== Savjet koji nisi tražio je... ==
...ne gubiti vrijeme na ''[[Posebno:Doprinosi/92.36.188.185|dilbere]]''. Triput ga revertaš u pola sata, gubiš vrijeme, nije vrijedan toga. Pusti ga da obavi ''misiju'', otići će prije Otvorenog. Poslije u miru makneš njegove brljotine i sve dobro. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:22, 7. svibnja 2024. (CEST)
== Navodnici za skladbe ==
Zbog ujednačenosti, kad se već stavljaju navodnici kakvi su sada u infookviru o Eurovizijskoj skladbi, onda je potrebno uskladiti i u drugim sličnim infookvirima. Nema smisla da jedan infookvir ima jednu vrstu navodnika, a drugi - drugu. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 12. svibnja 2024. (CEST)
P.S. Da ne bi bilo zabune, znam koji su pravopisno točni navodnici, ali osim ''nabadati pješke po tipkovnici'', na wikipediji ja ne vidim jednostavan način pisanja navodnika po pravopisu hrvatskog jezika. Ako imaš neko rješenje, bio bih zahvalan.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:49, 12. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hm, hm… ''Najgore'' je što se to botovima ne može srediti, o čemu se već raspravljalo [[RSUR:Ponor#Pronalaženje pravopisno pogrešnih navodnika|ovdje]] i [[Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ₂#Automatsko mijenjanje navodnih znakova|ovdje]]. A gle, jedino u Kafiću zamoliti suradnike (ponajprije administratore, ophoditelje i autoophođene) da se uključe pa da riješimo to.
:Što se tiče predložaka: ako znaš o kojima se točno radi, daj mi poveznice na njih pa ću promijeniti u „”. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:07, 12. svibnja 2024. (CEST)
::[[:Kategorija:Glazbeni infookviri|Ovdje]] su infookviri koji se tiču glazbe. Što se tiče navodnika, krivo si me razumio: mislio sam na pisanje pravopisno točnih navodnika tijekom kucanja (ne i ispravljanje postojećih članaka). Ja ne znam za jednostavniji način osim za ALT+xxx. To sam davnih godina radio na poslu, u vrijeme kad softver sam nije znao prebacivati iz ''engleskih'' u ''hrvatske'' navodnike. Sada tih problema (na poslu) više nemam, a da na wikipediji po tipkovnici nabadam ALT+xxx, bome - nemam volje. To je problem koji se mora riješiti nekim automatizmom na razini wikipedije, a Ponor ti je već objasnio zašto je botovski (skoro pa) nemoguća misija riješiti postojeće članke. Možda vidjeti kako su to riješili na de.wiki, jer ni oni ne koriste ''engleske'' navodnike? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:17, 12. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ahaa – to. Ja to na mobitelu, hvala Bogu, ne moram. A za automatizam bi trebalo vidjeti s Ivijem i/ili Ponorom. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:31, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::Na mobitelu se na wikipediji navodnici automatski prebacuju po pravopisu? Pitam jer meni mobitel ne služi za ništa kompliciranije od telefonskih poziva i eventualno koja poruka. Za sve ostalo - sjedam za tipkovnicu. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:48, 12. svibnja 2024. (CEST)
:::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ne nego to na mobitelu ide brže, pogotovo ako možeš brzo tipkati. I lakše jer su sve tipke bliže jedna drugoj.
:::::Tipka 123 → 2 sek držiš prst na tipci za navodnike → povučeš prst prema jednom od navodnika koji se otvore u izboru (meni su to redom: « » „ “ ” "). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:02, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::::A, to (nije mi uopće palo na pamet)... Čuj, ako moram birati između 5-6" ekrana (u kojem je i tipkovnica i prikaz) i 19" ekrana + ''solo'' tipkovnice, ne dvoumim u korist ovoga zadnjega. Divim se ljudima koji sve to rade na mobitelima. Znam da veliki broj nema klasično računalo (stolno/prijenosno) pa je ''osuđen'' na mobitel, ali to je za mene mučenje. Što se tiče brzine, nemam profesionalni daktilografski tečaj, ali mislim da sam na klasičnoj tipkovnici ipak brži nego puno ''mobitelaša''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:23, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baby_Lasagna&diff=prev&oldid=6938742] Nadam se da mi nećeš zamjeriti što sam te ''natjerao'' da stavljaš pravopisno ispravne navodnike. Sad sam se sjetio lakšeg (uvjetno rečeno) načina stavljanja navodnika po pravopisu. Za nas ''dinosaure'' koji još uređuju u uređivaču kôda, na dnu (ispod tipki "Sačuvaj uređivanje", "Prikaži kako će izgledati" i "Prikaži promjene") postoji (između ostaloga) skupina znakova koji nisu samo tako dostupni na tipkovnici, i tu su i navodnici, 4 vrste od kojih je zadnja po pravopisu. U Visual editoru to se isto dobije na malo teži način: klikom na ''omegu'', pa ''simboli'', pa eto navodnika negdje po sredini. Nije na razini ''shift+2'', ali - imamo bar nešto.
::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], @[[Suradnik:Ivi104|Ivi]], je li tehnički izvedivo da pravopisno točni navodnici zeznu engleske navodnike i da ih mijenjaju nekom automatikom prilikom uređivanja? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 14. svibnja 2024. (CEST)
:::::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ma kakvo tjeranje? [[Datoteka:Face-grin.svg|25px]] ''I vako i nako'' ispravljam gotovo svaki pravopisno neispravni navodnik kad naiđem na nj u člancima. '''[[WP:HRV]]'''! – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:10, 15. svibnja 2024. (CEST)
== Prebac ==
Neću ništa dirati jer trenutno nemam skroz uključen mozak za Wikipediju, ali:<br>
razlog iz kojeg nitko još nije prebacio onu diskusiju i iz kojega je Maga zazivao admine jest zato što oni imaju, koliko sam ja shvatio, alate kojima mogu prebaciti cijelu povijest uređivanja na drugu stranicu (isto kao kad premjestiš članak pa ti se prikažu sva uređivanja čak i s prethodnog naziva). To je kao ispravna metoda da se zadrži sve što bi trebalo.<br>Ali bez brige, da ukradem Ponorovu: "tko radi, taj i griješi; samo ti griješi". (Nažalost ti jedino ne mogu biti od pomoći jer se ne sjećam kakav je točno postupak bio nakon što sam ja tako žvrljnuo, a ne želim tebi stvoriti probleme zbog toga. :')) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:02, 25. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], za to nisam znao… ''I šta ćemo sad?'' Da ''rollbackam'' uređivanja na obje stranice pa da oni to prebace s tim alatom, ili? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:11, 25. svibnja 2024. (CEST)
::Ostavi kako jest, doprinosi su potpisani. Nije baš lako to spajanje povijesti stranica.
::Jedino što si mogao bilo je ostaviti prvu poruku u kafiću i navesti da je ostatak na str. za razg. članka. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 25. svibnja 2024. (CEST)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3AKoncentracijski_logor_Jasenovac&diff=6946649&oldid=6946645] ''Da'', ali ''ne''. Da ne duljim, vidi [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit#Mlaćenje slame di tome nije mjesto|ovo]]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 22:05, 25. svibnja 2024. (CEST)
== Beskičmenjaci ==
Molim te da bolje pogledaš tko je administratore nazvao beskičmenjacima. Taj isti na svojoj stranici ima '' Za dom!'', a tu se javlja samo kada treba raspiriti vatru. Molim te također da mi ne upadaš u temu, koja je vrlo važna budući da može dovesti i do kazni i zatvaranja projekta. Toliko. Sretna nedjelja! [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 17:26, 26. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]], ako ti nisi – oprosti. Požurio sam malo, ne zamjeri. Ugodna i tebi bila! P.S. molim te manje koristi te nazive poput „plagijator”, iz uljudnosti – nisu potrebni. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:39, 26. svibnja 2024. (CEST)
::Što nam je vrela južnjačka krv 😊
::Sve alright, trudit ću se biti bolja. Nekad se stvarno previše živciram. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 17:43, 26. svibnja 2024. (CEST)
== I chilometri ==
Hej, napola prosljeđujem prethodne zamolbe koje sam vidio okolo po razgovorima, ali bilo bi dobro umjesto <sup>2 ili 3 itd</sup> kod stvari<sup>kvadratnih ili kubnih itd.</sup> stavljati ² i slične simbole iz HTML-a (imaš ih pod "simboli" na onom znaku omege u alatnoj traci u VE, a ispod okvira za uređivanje u kodu). Kad si već dajemo truda, jelte.<br>Također, ne znam trebaš li se baš truditi oko {{tl|n}} u infookvirima; to se ionako ne prelama. (Ne kažem da ne trebaš ako želiš, ali eto da si sačuvaš energije, čini mi se da ne pravi razliku u praksi.) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:42, 9. lipnja 2024. (CEST)
:Ja sam @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovitu]] htio prigovoriti suprotno: da ne stavlja unicode jer je premalen. Mi nemamo Manual of style, ali npr. Englezi su [[:en:MOS:SUPERSCRIPT|strogo protiv]], mislim da čak imaju robote koji unicode pretvaraju u {{tag|sup}}. To i kod nas, mislim, prevladava pa se može smatrati postojećim konsenzusom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:55, 9. lipnja 2024. (CEST)
::Ah, a bio sam siguran da se dosad ekipu upućivalo na to zbog nečega vezanog uz prepoznavanje koda stranice. :/ Hvala ti, i ispričavam se @[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] što sam te bezveze išao maltretirati. (P.S. zadivljen sam, ja se jedva natjeram preko mobitela išta raditi ovdje :')) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:16, 9. lipnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: ja radim na mobitelu pa nemam ni omegu ni „simboli”. Android mobiteli imaju ote sitne brojkice na tipkovnicama, iOS nemaju (znači, nemam nikako).
:Htio sam reći što i @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] – premalen je, nismo orlovi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:59, 9. lipnja 2024. (CEST)
:<s>@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: što se tiče {{tl|n}} u infookvirima, postoji način za dodat polubjelinu bez predloška. Kopiraš neki broj (i mjernu jedinicu ako je uz taj broj) koji je već u predlošku pa ga zalijepiš i samo izmjeniš znamenke u svakoj skupini (i mjernu jedinicu ako… znaš dalje). Ja sam tako u [[Posebno:Diff/6964827|ovoj izmjeni]].</s>
:<s>Usput, zalijepio sam trilijardu kilograma s polubjelinama u [[Suradnik:Croatia 925/Radionica|Radionicu]] pa možeš navratiti ako se odlučiš za to i zatreba ti.</s>
:{{s|Hijerovit}}: ma ne radi ovo, zaboravi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:59, 9. lipnja 2024. (CEST)
== '''Savjet''' ==
Kad vidiš na članku predložak radovi, onda se ne dira dok se ne ukloni. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:54, 18. lipnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]]: Mmm… ne sjećam se da sam ga ''dirao''… Ako je samo savjet: u redu, znam to, al' hvala svakako. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 23:12, 18. lipnja 2024. (CEST)
== Da nas se lakše shvati ==
[[phab:T368297]], a to je isti slučaj, kažu, kao [[phab:T316670]] iz 2022. Popravljaju u četvrtak, još kaže.
Ima li još šta s tvojih slika da nismo riješili? Slabo se misli na mobilne čitatelje (>60 %), posebno kod nas, stav je otprilike "važno je da kod mene na velikom ekranu radi". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:03, 24. lipnja 2024. (CEST)
:Rekao bih da je sve sređeno, samo [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png]] ne mogu provjeriti jer nisam imao taj problem ni prije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:45, 30. lipnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: gledao sam i ja – jest, sređeno je sve osim [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png|one točke]] u članku [[Sveto Rimsko Carstvo]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:34, 30. lipnja 2024. (CEST)
<hr>
{{s|Ponor}}, možeš ih sad pobrisati sve. Evo ih: [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (1).png|'''1''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (2).png|'''2''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (3).png|'''3''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (4).png|'''4''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (5).jpeg|'''5''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (6).png|'''6''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png|'''7''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (8).png|'''8''']]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:33, 21. srpnja 2024. (CEST)
:Paše mi ovaj naslov pa ću nastaviti bez započ. nove teme: stavio sam poziv za sestrinske projekte u naš [[MediaWiki:Sitenotice]]; on se nažalost ne prikazuje vama na mobitelima. Nisam mislio da je namjera loša niti da koga tjeraš na nešto, samo sam se pitao što bi moglo biti zadovoljavajuće pitanje za taj [[WP:ZK]]. Osim pozivanja u te projekte, ne vidim baš što grupno tu možemo učiniti. Poneki novi parametar možda bi se mogao dodati u postojeće predloške, da se sad baš ne ide u prilagođavanje modula za projekte s 2½ suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:24, 23. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pa to mi i jest bila jedina namjera: pozvati i vidjeti ima li netko volju samo nešto malo poboljšati (barem što se kojeg predloška te nekoliko parametara i kategorija tiče). Ako nitko neće – ''a Bože moj'', barem smo pokušali. Eto. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:34, 23. srpnja 2024. (CEST)
== Veličina članka ==
Ne znam kako ti je uređivati [[Napoleonski ratovi]], kod mene je već postalo ''trzavo''. Ne mogu sada citirati pravilo, ali mi je na pameti da se na enwiki kod veličine članka od 300kB već dobro razmišlja o podjeli u više članaka i sažimanju/selidbi u "glavni članak o...". Nisam te došao na to tjerati, ali počni razmišljati. Ona prva velika tablica na desktopu ostavi oko 70 cm bjeline ispod poglavlja Pregled, tamo ih sve gura 150-centimetarski infookvir. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:48, 7. srpnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: hm, hm… Što bi ti učinio? (Pitam za savjet.) – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:06, 7. srpnja 2024. (CEST)
:[[:en:Wikipedia:Article size]] — rezidba? :( Tablice u Dodatak, možda, s rečenicom u tekstu koja vodi na nj. Sporednije teme u posebne članke, opet s dvije-tri rečenice uvoda u ovom. Nisam baš čitao članak, samo sam primijetio veličinu. Infookvir - ajd, ako ne gura ništa drugo, još i može ostati... ako se da skratiti, skrati. Ako je 1o ooo riječi nekih 30-40 minuta čitanja, koliko treba za N. r.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 7. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], vidjet ću što mogu.🥲 – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:31, 7. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: moja ''prvotna'' i ''stalna'' ideja bila je ('''[[WP:ZANEMARI]]''', '''[[WP:BO]]''') da glavni dio nekih članaka, uglavnom s enwiki (i manje s es/it/frwiki), spojim u jedan – [[Napoleonski ratovi]] – jer im je tema dio Napoleonskih ratova i zato što sam se i sam pogubio skačući od članka do članka i dodatka, ko da sam u nekom labirintu. Ne mislim na sve članke koji su povezani s Napoleonskim ratovima (koji su ''ohoho'' opširna tema), već neke glavne teme N. r. (kao što su npr. Rat Prve – Sedme koalicije i Francuska invazija na Rusko Carstvo) i neke koji se tiču Hrvata i Hrvatske tijekom N. r. (npr. Jadranska i Dalmatinska kampanja).
::Mislim da bi čitatelju – neovisno o tome koliko vremena treba za pročitati, koliko je dug vizualno i koliko velik u B/kB – bilo lakše imati barem glavne teme na jednom mjestu. Znam da to izgleda ''preglomazno'' u dekstopu, dok u mobilnom prikazu ne izgleda toliko (barem ne dok se svi odlomci ne otvore jer su odlomci zatvoreni dok ih čitatelj ne otvori kako ga volja). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:55, 8. srpnja 2024. (CEST)
:::To ću ostaviti između tebe i tvojih čitatelja, opaska je bila tehničke prirode jer znam da uređivanje u velikim člancima ponekad postane vrlo teško. Sada si malo iznad 50 % što se tiče predložaka, a softver dopušta veličinu koda do 2MB. S moje strane jedino bi išla molba da tablicu "Članovi pojedine koalicije" staviš negdje drugdje, velika je bjelina u članku jer tablicu gura infookvir (na desktopu, jel). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:01, 8. srpnja 2024. (CEST)
::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], [[Posebno:Diff/6987706|jesam]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:32, 9. srpnja 2024. (CEST)
:::::Možda možemo smisliti neki kompaktniji oblik tablice, nešto tipa timelinea na [[WP:A]] samo modernije? Imam neke ideje, a ti reci treba li ti to ili je bolje da radim(o) nešto drugo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:40, 9. srpnja 2024. (CEST)
::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], može, iznenadi me. {{;P}} – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 16:57, 9. srpnja 2024. (CEST)
:::::::Igram se kod tebe: [[Special:Permalink/6988051]]. Prva moja tablica sigurno ne bi radila probleme, a druga... ne znam, izgleda da je na knap. U svakom slučaju mora se ići na redukciju informacija. Ako bi se odlučio za prvu, napravio bih jedan predložak da je lako dodavati ''kockice''. Šta misliš? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:04, 10. srpnja 2024. (CEST)
::::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], ajmo onda probat s predloškom (prva tablica). Mislim da bi sigurno bilo bolje od one gromade. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 16:31, 10. srpnja 2024. (CEST)
:::::::::Prijedlog drugi [[Special:Permalink/6988432]] & predložak {{tl|CWbox}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:57, 10. srpnja 2024. (CEST)
== Ne bih se štel mešat... ==
... ma, šta je poanta [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pogre%C5%A1ke_u_prijevodima_Biblije&curid=767777&diff=6993192&oldid=6993189 ove izmjene]? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:10, 21. srpnja 2024. (CEST)
:A jest, u pravu si. ''Brželjanje''… – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:11, 21. srpnja 2024. (CEST)
::Ako je naslov pravopisno netočan, onda ni preusmjeravanje nema smisla. To bi se trebalo brisati. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:16, 21. srpnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], nije pravopisno netočan. Razlog premještanja bio je '''bolji naslov''' (dakle, može ostati kao preusmjeravanje), samo što sam ja malo previše požurio pa i njeg ubacio tamo za brisanje. Uglavnom, jedino što treba brisati je ono [[Pogreške u Bibliji]] jer se u članku radi o greškama u prijevodu, tiskanju i ostalom. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:22, 21. srpnja 2024. (CEST)
::::OK <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 21. srpnja 2024. (CEST)
== Nije uredu ==
Nije u redu ljude oslovljavati kako si slovio u sažetku, to ti je govor mržnje. Pročitaj tko pumpa narativ o slici, koja usput čak nije sveta, ne prikazuje Muhameda, ne treba ljude ubijati zbog prikaza čak i da je ona prikazana. Gospođa je bila sarkastična dakako.
Zanimljivo ti je pročitati https://www.vecernji.hr/vijesti/milas-o-prizoru-na-oi-vise-sam-agresije-i-mrznje-ovih-dana-primijetio-u-tzv-katolickim-redovima-1788358 [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:00, 30. srpnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]], rekao sam ti sve u [[Posebno:Diff/6997605|sažetku izmjene]]. ''Baj d vej'', što onda da IOC ne organizira Svete Igre? Tu se govori samo o popratnim događajima u Parizu, „usporedno s Olimpijskim igrama”. To je „sarkastican odgovor na rusku propagandu”, a vrijeđa svetinju gotovo 2,5 milijardi kršćana? Svašta. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 13:15, 30. srpnja 2024. (CEST)
::Nju su napali pa je odgovorila sarkastično, da. Nakon događaja. Kao da ja tebi kažem da si musolinijevac, a ti odgovoriš oh yeah, I'm a Mussolini man. A zašto bi izabrali samo jedan popratni događaj na igrama koje su za sve vjere i za one bez vjere. Imamo u Parizu stotine raznih događaja, ali to nisu Ljetne olimpijske igre. To daje neprimjerenu težinu nečemu što je malogdje spomenuto, pretpostavljam jedino u katoličkom tisku. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:32, 30. srpnja 2024. (CEST)
:::Samo bih vas htio oboje (@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]]) zamoliti da ovo ne preraste u nastavak onog WP:RATa od neki dan, odnosno da uopće ne dolazi do [[WP:P3P]]. Što je uklonjeno, uklonjeno je. Ako netko još jednom ukloni, neka druga osoba ne učini isto – sad slijedi u potpunosti ''off-članak'' rasprava i [[WP:KON]], ''pretty please''. :') — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:18, 30. srpnja 2024. (CEST)
Dragi moji, {{s|SoupePrimordiale}} & {{s|Croatia 925}}, ovako nikako ne idemo naprijed već samo unazad. Bez obzira na to što osobno mislimo, nije produktivno da se bavimo jedni drugima ili da vodimo rasprave o općoj temi ([[WP:NIJE]]). Bilo bi bolje da se vratimo na temu (= s ciljem da se stvori kvalitetni enciklopedijski sadržaj) bez ikakvih podbadanja u opisu izmjena tog članka ili komentarima na SZR o musolinijevcima i sl. ([[WP:BOJIŠTE]]). O tome što je prikladno i što nije možemo mirno raspravljati na SZR u skladu s UCoC-om i [[WP:BONTON]]om. Budite mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:06, 2. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], znam da tako idemo »samo unazad«, <u>zato sam i odustao</u>. Za članak me nije ni briga, nije moja ''domena''🥱. Odoh ''gledat svoja posla'' [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica&action=history][https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica/Odsjek_za_pisanje_članaka_I&action=history][https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica/Odsjek_za_pisanje_članaka_II&action=history]. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 11:01, 2. kolovoza 2024. (CEST)
::[[Datoteka:Dobar.svg|15px]][[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:35, 5. kolovoza 2024. (CEST)
== [[SUR:Optimizam|Optimizam]] – upit (07:08, 20. kolovoza 2024.) ==
Zovem se Sanja Pilić, književnica sam i prije sam mogla uređivati "svoju" stranicu. Nisam se prijavljivala. Kad sam nedavno pokušala opet dodati novost o objavljenoj slikovnici, više je nisam mogla uređivati. Sugerirali su mi da postanem suradnik, pa sam se prijavila. Zašto ne mogu uređivati "svoju" stranicu? Vrlo mi je korisna, jer kad me netko upita što sam objavila uputim je na nju. Nemam popis u glavi, a i korisna je zbog informacije tko sam i što radim. Hvala na odgovoru. Pozdrav. --[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Optimizam|razgovor]])</small> 07:08, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]]: Dotični članak ([[Sanja Pilić]]) je [[Posebno:Diff/6914908|zaključan za sve osim autopotvrđenih suradnika zbog učestalog troliranja]]. Status automatski potvrđenog suradnika dobit ćete 4 dana nakon prijave kao suradnik; tada ćete moći uređivati članak. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:03, 20. kolovoza 2024. (CEST)
::Hvala.Prošlo je četiri dana. Zato pitam. [[Posebno:Doprinosi/95.168.118.18|95.168.118.18]] 12:04, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]]: [https://xtools.wmcloud.org/ec/hr.wikipedia.org/Optimizam Automatski potvrđeni ste suradnik]. Ostali ste neprijavljeni; prijavite se ponovno i pokušajte urediti članak. Ako negdje zapne, javite. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:07, 20. kolovoza 2024. (CEST)
== Bošnjak (plemstvo) ==
Alo Croatia 925, da se vrati stranica pa je mogu priuredit. ovaj drugi je je odma izbrisa bez razgovora.
Aj napravi diff stranica i stavi ji negdi mozda sklopimo jednu verziju da valja [[Suradnik:Heavylove|Heavylove]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Heavylove|razgovor]])</small> 23:20, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]]: Ja ju ne mogu vratit jer nisam administrator. Inače, članak se odmah mora brisati ako krši autorska prava. Koliko vidim, @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] ti je ostavio poruku da je članak obrisan. Vraćanje sadržaja baš i neće pomoći jer je (kako H. kaže) izravno kopiran iz članka u ''Hrvatskom biografskom leksikonu''. Tekst iz HBL-a treba prepričati, a da značenje ostane isto i ostane smisao. Naprimjer, da uvod bude:
:{{Citat3|2='''Bošnjak''' je bilo obiteljsko ime [[Plemstvo|plemića]] i plemićkih rodova od [[15. stoljeće|15.]] do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u [[Požeška županija|Požeškoj]], [[Varaždinska županija (1181. – 1850.)|Varaždinskoj]], [[Virovitička županija|Virovitičkoj]], [[Križevačka županija|Križevačkoj]] i [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačkoj županiji]], među kojima nema [[Rodoslovlje|rodoslovne]] veze.<ref>{{Citiranje weba|last=Radauš|first=Tatjana|date=1989.|title=BOŠNJAK|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/bosnjak|url-status=live|access-date=2024-08-21|website=[[Hrvatski biografski leksikon]], mrežno izdanje (hbl.lzmk.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref>}}<br>Uz obavezno dodavanje izvora u referenci:<br>{{Izvori-razgovor}}
:Ako gdje zapne, javi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 00:57, 21. kolovoza 2024. (CEST)
::Hey @[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], da vidio sam. pa dovoljan mi je kostur pa nastavim opisat. @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] molim da se stranica vrati da je mogu popraviti. budem tekstove preprica i objasnijo odakle su izvori.
::poz @[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]] [[Posebno:Doprinosi/2A02:8070:787:AF40:3570:8D37:72B6:4E19|2A02:8070:787:AF40:3570:8D37:72B6:4E19]] 17:25, 21. kolovoza 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]]: Al' taj »kostur« je, ''sudeći po svemu'', bio identičan tekstu koji se nalazi u [https://hbl.lzmk.hr/clanak/bosnjak HBL-ovom članku]. Copy-pasteaj ovo moje što sam ti napisao iznad i prepričaj još pokoju rečenicu iz HBL-ovog članka i eto ga. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:51, 30. kolovoza 2024. (CEST)
::Hvala. Učimo dok smo živi, težeći boljem. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 21:31, 6. rujna 2024. (CEST)
== Help plz ==
hello my friend I hope you are well.
Following [[Habib Bahmani]]'s article, which you kindly did a long time ago and made some corrections, I wanted to ask for your help.
Unfortunately, because I did not specialize in English, this article was deleted and I request you to translate it into English if possible. Thank you professional and kind user for helping to expand Wikipedia [[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])</small> 23:34, 7. rujna 2024. (CEST)
== Pregled plasmana (2) ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&diff=prev&oldid=7023735] A ima razlike?! "rang četiri", "razina četiri" ili "rang četvrti", "razina četvrta". Dramatična razlika.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:47, 18. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]]: Radi se o redoslijedu, dakle trebaju redni brojevi [https://www.enciklopedija.hr/clanak/redni-brojevi]. U čemu je problem i zašto je to tebe tolko razjarilo sad? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 23:04, 18. rujna 2024. (CEST)
:: Razjario?! Ajde... Problem je što kolega radi hrpu nepotrebnih izmjena, što sam mu i rekao. Kao što sam mu rekao da radi što hoće, ni me briga. Da me nije pingao, ne bi ni slova napisao makar on tobože nešto popravlja iza mene.
:: Kada kažem nepotrebnih onda to treba shvatit na način da takve izmjene radi bot, a ne čovjek. Dopuni, ispravi netočnu informaciju, dodaj izvor, ažuriraj, popravi, a točk(ic)e, crtice i razmake ostavi botovima. Ovo je enciklopedija, skup informacija. Ili bi trebala biti.
:: Evo i primjera, da budemo do kraja detaljni. Na članku gdje me pingao, idemo redom: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=prev&oldid=6618681 tri crtice], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6618681 jedna crtica], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6646166 treći put crtica] (rang je i tad bez točke), [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6964699 točkica] (izvor nije dodao, a ni točke) i onda [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=7005983 točkice] i apsolutno nepotrebno ubacivanje sortiranje. I dalje ne znam što bi se tu trebalo sortirati kad su sezone poredane kronološki. Četiri izmjene bez ikakvog doprinosa članku, niti jedna nova informacija, niti jedan izvor. Hvala na razumijevanju i lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 21:19, 19. rujna 2024. (CEST)
== Možeš li ophoditi ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobro_jutro,_kom%C5%A1ija&diff=prev&oldid=7009632 ovu izmjenu] jer pretpostavljam da si gledao seriju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:31, 19. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], evo [[Posebno:Diff/7024144|jesam]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 17:14, 19. rujna 2024. (CEST)
== Iskrcavanja u Normandiji (savjet) ==
Bog! Ako ne želiš da ti radovi budu vidljivi u GIP-u, možeš si stvoriti podstranicu u svom (suradničkom) IP-u ili otvoriti novi nacrt. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] To na primjer i ja volim raditi (pogotovo kad su veći radovi u pitanju [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]). Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 19. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Hej! Ma to bi ja u nekoj svojoj suradničkoj stranici da nije bila zbrka kakva je bila.
:<br>Prvo je članak s naslovom »Dan D« koji je govorio o Operaciji ''Overlord'' na Wikipodatcima bio povezan s člancima o danu D kao vojnom terminu. Onda je trebalo taj članak »Dan D« premjestiti na »[[Operacija Overlord|Operacija ''Overlord'']]« pa je u »Dan D« ostalo preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''«, a ista je ostala povezana s člancima o vojnom terminu dan D u onoj stranici na Wikipodatcima. Onda je trebalo ono »Dan D« premjestiti na »[[Dan D (vojni termin)]]« i u tome ukloniti preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''« i napisati članak o danu D kao vojnom terminu jer to ne može ostat prazno u GIP-u. Onda je trebalo ono preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''« u »Dan D« promijeniti da preusmjerava na članak »[[Iskrcavanja u Normandiji]]« koji tada nije postojao, a da preusmjeravanje ima smisla taj je članak trebalo stvoriti.
:<br>Pa sad malo-pomalo – [[Dan D (vojni termin)]] će se brzo riješit, a Iskrcavanja kad budu. Neću odmah cijeli članak (riješit ću uvod, infookvir, literaturu, dodatnu literaturu i vanjske poveznice i onda uklonit radove) jer već pišem [[Raspad Svetog Rimskog Carstva]] u [[Suradnik:Croatia 925/Radionica/Odsjek za pisanje članaka I|jednoj podstranici]] pa ću raditi na Iskrcavanjima u toj istoj kad završim s Raspadom.
:<br>''Džumbus''. Valjda ćeš skužit. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 23:05, 19. rujna 2024. (CEST)
::Juuuuujjjj...! Ma ludilo! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] Jako mi je drago što si prepoznao problematiku i započeo sa sređivanjem, samo pohvale! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:12, 19. rujna 2024. (CEST)
== [[SUR:Kalimero21|Kalimero21]] – upit (13:36, 30. rujna 2024.) ==
Hvala. Postavio sam sliku za koju sam otkupio autorska prava, ali ne i za komercijalnu upotrebu kako Wikipedija traži. Sad bih sliku obrisao, ali ne mogu naći kako. --[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kalimero21|razgovor]])</small> 13:36, 30. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]]: Prije svega Vas trebam pitati '''odakle je slika preuzeta'''. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 14:34, 30. rujna 2024. (CEST)
::Slika je preuzeta direktno od agencije PIxell koja je vlasnik autorskih prava, a koja je prava za objavu ustupila tvrtki Ostendo Consulting. [[Posebno:Doprinosi/87.251.29.206|87.251.29.206]] 14:49, 30. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]], najbolje je to vidjeti s administratorima na Zajedničkom serveru, npr. [[:c:File talk:Biljana Cerin.jpg|ovdje]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:48, 30. rujna 2024. (CEST)
== ...''Stotinama godina'' ==
A propos Mie Negovetić, imamo predložak {{tl|datum rođenja i godine}} te {{tl|age}}, iako bih ja to izbjegavao u zagradama i rezervirao za infookvir. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:12, 5. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], hvala ti!
:<br>Kad već raspravljamo nas dvojica, jel nam praksa dodavati onako poveznice na druge Wikipedije pri postavljanju datoteke (npr. <nowiki>[[File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg|poveznica=</nowiki>'''<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg</nowiki>'''<nowiki>|112x112px]]</nowiki>)? Mislim da čitatelji, kada kliknu na datoteku, uglavnom imaju namjeru ''otvoriti'' ju i bolje ju pregledati, a ne otići na njezinu stranicu (što se može i kada se otvori i klikne onaj plavi okvir »Pojedinosti«). Nema mi nekog smisla sama poveznica u tom slučaju, ali i, ako se baš stavi, stavljati „<nowiki>|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg</nowiki>” umjesto „|poveznica=Datoteka:[naziv]” da odvede barem na isti projekt, ne enwiki (ili bilo koji drugi koji nije hrwiki jer dođe na isto).
:<br>Također mi nemaju nekog smisla one poveznice u {{tl|Z+X}}, npr. dodaš {{Z+X|HRV}} i imaš dvije identične poveznice i na zastavi i na nazivu države (ili čega već), umjesto da poveznica vodi na članak o zastavi pa taman on nepostojao. Primjerice kod {{Z+X|FRA PVFR}} zastava opet vodi na isto što vodi i poveznica nakon nje (na PVFR), umjesto da vodi na [[Zastava Francuske]]. Tako i ostale.
:Što misliš? – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 22:24, 5. listopada 2024. (CEST)
::Poveznica nije potrebna niti korisna, ali se automatski stvara kad kopiraš sliku u Vizualnom s drugog jezika. I onda, zato što je u Vizualnom, neki suradnici (mooožda uključujući mene[[Datoteka:Rolling on the floor.gif]]) dugo ne skuže da ona uopće postoji. Definitivno miči te poveznice ako na njih naletiš.
::Što se zastave tiče, ja bih ostavio kako jest. Vidim zastavu i ime kao jednu cjelinu koja povezuje na jednu državu. ''Mislim'' da su rijetki konteksti u kojima netko vidi taj predložak (koji bi trebao predstavljati državu) i poželi se upoznati sa zastavom. To uvijek može preko države. Doduše, vučem iz svog iskustva klikanja na zastave i neočekivanog otvaranja datoteke, tako da ''your mileage may vary''. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:01, 6. listopada 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: OK, onda zastave ostaviti kako jesu, a ja odoh onda riješiti te poveznice u članku [[Bektašijski dedebaba]]. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 11:58, 6. listopada 2024. (CEST)
::::Evo, ja sam ih žvajznuo. Nisam znao da je ovo "uključujući mene" toliko aktualno. :P Probat ću vidjet ima li načina za izbjeć to, polako me već počinje smetati. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:39, 6. listopada 2024. (CEST)
== Misno ruho ==
Hejhej, sjetio sam se vjerskih okvirića na tvojoj SZR, pa da pitam – možeš li možda ispatrolirati [[Posebno:diff/7029667|ovo]]? Nisam siguran bih li uvažio ovo u sažetku kao razlog za brisanje cijelog odjeljka. :p — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:35, 23. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], mislim da bi možda @[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] ipak bolje znao. シ – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 13:24, 24. listopada 2024. (CEST)
== Zahvala i zamolba ==
Hvala ti što si barem pogledao i pregledao članke o Laskeru i Capablanci. Trebao bih konačno urediti i izvore koji navode knjige kako bi "poštivali" nekakav standard pa me molim te prisjeti kako bi se knjige trebale navoditi (znam da si mi to pisao ovo ljeto, ali sam zaista zaboravio kada i gdje). Hvala još jednom. — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 17:21, 25. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]]: Za knjige je najbolje imati neki zaseban odlomak pod nazivom »Literatura« ili »Bibliografija« pod kojim bi bili svi citati, a kada bi se negdje u članku ref. odnosila na neku knjigu, onda dodati {{tl|Sfn}}.
:Naprimjer, vidim da si Winterovu knjigu ''Capablanca'' ([https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y ovu], jel?) više puta koristio kao ref. u članku i uvijek su se u svakoj ref. ponavljali njeni bibliografski podatci koje si naveo (u ref. je najvažnije da se prepozna na koju se knjigu točno odnosi i njena/e stranica/e). Tu nastupa {{tl|Sfn}}. Recimo da si već citirao knjigu u zasebnom odlomku (koji se nalazi negdje pri dnu članka, najčešće ispod onog »Izvori«) s nekim predloškom za citiranje (v. [[:Kategorija:Predlošci za izvore]]), u ovom slučaju s {{tl|Citiranje knjige}}:
:* <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Winter|first=Edward|url=https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius José Raúl Capablanca, 1888-1942|publisher=McFarland|year=1989|isbn=978-0-89950-455-1|edition=Ilustrirano|language=en|access-date=2024-10-25}}</nowiki> <small>(u kôdu)</small>
:* {{Citiranje knjige|last=Winter|first=Edward|url=https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius José Raúl Capablanca, 1888-1942|publisher=McFarland|year=1989|isbn=978-0-89950-455-1|edition=Ilustrirano|language=en|access-date=2024-10-25}} <small>(vizualno)</small>
:(Ovo sam citirao prema [https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y ovom s Google Booksa]. Ako ti imaš pristup sadržaju knjige ili barem stranici s bibliografskim podatcima ili imaš knjigu kod sebe, ti slobodno dodaj još podataka ili oduzmi neke, kako hoćeš, ili citiraj neko drugo izdanje koje imaš ili želiš. U ovom slučaju URL i datum pristupljivanja URL-u možeš i ne moraš dodati jer na Google Booksu nije dostupan pregled ove knjige ili barem nekog njenog dijela.)
:I recimo da sad u članku želiš koristiti tu knjigu i neku/e stranicu/e te knjige kao izvor, dodaš {{tl|Sfn}} koji stvori poveznicu koja vodi na citat – u ovom slučaju <nowiki>{{Sfn|Winter|1989|p=158}}</nowiki> → {{Sfn|Winter|1989|p=158}}
:I tako kroz članak.
:<br>
:Meni je osobno nekako draže sve ref. stvarati sa {{tl|Sfn}} i lakše mi je od bakćanja s <nowiki><ref name="…" /></nowiki> i takvim stvarima.
:<br>
:Nadam se da si me razumio. Ako nisi, slobodno kaži pa ću probati bolje objasniti. I ako još što treba, tu sam. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 19:05, 25. listopada 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mali dodatak (moj doprinos 925-ovim besprijekornim uputama B) nadam se da ne zamjerate ubacivanju): ako uređuješ u vizualnom, ne daj se buniti s onim "nema parametara". Dodaš parametar "1", parametar "2" i parametar "p". Pratiš isti redoslijed kao i u kodu – ime, godina, stranica. Ako imaš knjigu s više autora, dodaješ više "brojkica"-parametara. Parametri "1", "2" i "3" onda postaju ime prvog autora, ime drugog autora, godina, a nakon toga samo standardan "p". U kodu je to, primjerice, <nowiki>{{sfn|Mujo|Haso|1984.|p=365}}</nowiki> i u referencijama se uredno ispiše "<span style="color: blue">Mujo i Haso 1984.</span>, str. 365". — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:51, 25. listopada 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], hvala na iscrpnom odgovoru obojici. Ovih dana imao sam dosta posla pa se nisam mogao javiti ranije. Sa standardizacijom navođenja pisane literature, nažalost, neću početi tako skoro zbog obveza. Nabacim tu i tamo koju riječ, ali nikako da čovjek nađe vremena da u miru napiše novi članak ili se posveti usavršavanju već postojećih. — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:01, 27. listopada 2024. (CET)
{{Izvori-razgovor}}
== Preusmjerava ==
[[Razgovor_sa_suradnikom:Ponor#c-Argo_Navis-20241121132900-Predložak:Preusmjerava|Argo me je bocnuo]] u vezi s predloškom {{tl|preusmjerava}}. Ja sam tada mislio da si ti radio samo na dokumentaciji (bilo je nekakvih ~vandalizam prije toga), ali sada vidim da si ti dodao nove parametre. Problem ti tu nastaje kada imaš predloške u člancima koji već koriste 2 i 3 za ono što je sada 6 i 7, a ima ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=20&offset=80&profile=default&search=hastemplate%3Apreusmjerava+insource%3A%2Fpreusmjerava%5C%7C%5B%5E%7D%7C%5D%2B%5C%7C%5B%5E%3D%7D%7C%5D%2B%5C%7C%2F oko 150]. Ništa za to, tko radi taj i griješi. Mogu ja to lako popraviti botom, ali bih te prvo pitao za primjere u kojima A, B, C... preusmjeravaju na D. Pitam se ima li drugih načina, da ne radim sada ovo pa onda nešto drugo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:31, 28. studenoga 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Iskreno, ne znam… Napravi što misliš da je najbolje. To sam nekako ''sklepao'' po uzoru na druge predloške i ''donekle'' shvatio <nowiki>{{#if:}}</nowiki>. Inače ne znam oko predložaka. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:03, 28. studenoga 2024. (CET)
::Dobro si ti to napravio, samo se ja baš ne mogu sjetiti primjene. Možda nam je najbolje vratiti na staro, ljudi su na to naviknuli. Drugi imaju složeniji predložak, a kod nas, izgleda, kad treba stavljamo ovaj više puta. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:28, 28. studenoga 2024. (CET)
== [[SUR:Labud222|Labud222]] – upit (18:15, 12. prosinca 2024.) ==
Poštovani mentore, napravio sam svoj prvi članak BC Dubai. Možete li ga, molim vas, pregledati. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 18:15, 12. prosinca 2024. (CET)
== [[SUR:Labud222|Labud222]] – upit (15:56, 13. prosinca 2024.) ==
Poštovani mentore, kako da ubacim infookvir nogometaš da su svi klubovi igrača jedni ispod drugih. Pozdrav! --[[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 15:56, 13. prosinca 2024. (CET)
:{{s|Labud222}}, kopiraj iz [[Predložak:Infookvir nogometaš/trener/izbornik]]
<pre><nowiki>
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime =
| slika =
| opis slike =
| država =
| puno ime =
| nadimak =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| država rođenja =
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| visina =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija =
| ugovor =
| mlade godine =
| juniorski klubovi =
| godina =
| profesionalni klubovi =
| nastupi(golovi) =
| godine u reprezentaciji =
| reprezentacija =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| napomena =
| ažurirano =
}}
</nowiki></pre>
u članak [[Diogo Dalot]]. Pogledaj neke slične članke (npr. [[Luka Modrić]], [[Lionel Messi]], [[Cristiano Ronaldo]] i sl.) kako bi skužio kako koristiti infookvir. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:22, 13. prosinca 2024. (CET)
ecgmhtmpljk5u8m2es9f5t7j23g0zur
7087853
7087801
2024-12-13T17:00:34Z
Labud222
324086
/* Labud222 – upit (15:56, 13. prosinca 2024.) */ Odgovor
7087853
wikitext
text/x-wiki
<div style="text-align:right; color:#1E1E58">'''Arhivi:''' [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925/Arhiv 1|2022. – 2023.]] | [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|2024.]]</div>
----
{{uvodni tečaj}}
'''Croatia 925''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići.
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Croatia 925]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! –[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:30, 9. kolovoza 2022. (CEST)
== Vremenski okvir iperacije ==
Poštovani kolega . Prije svega Sretna Nova godina i puno uspjeha u radu, s velikim zadovoljstvom vam javljam da je odjeljak Vremenski okvir operacije u potpunosti preveden. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:03, 3. siječnja 2024. (CET)
:{{s|Medvedek Uhec}}, sretna ti Nova godina! Ja ću ''proletjeti'' kroz tekst, ispraviti što treba i malo nadopuniti pa ga sutra vraćam u GIP ([[Argentinska invazija na Falklandske otoke]]). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font:'Garamond'; color:#1E1E58;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font:Garamond; color:#A50021;">'''<sup>razgovor</sup>'''</span>]] 19:33, 3. siječnja 2024. (CET)
::Hvala na lijepim željama i uloženom trudu. Srdačan pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 22:46, 3. siječnja 2024. (CET)
== Hvala ==
Lijep pozdrav poštovani kolega. Prije svega hvala vam na uloženom trudu i spašvanju ćlanka . Pročitao sam i uvažio vaše savjete. Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 21:54, 10. siječnja 2024. (CET)
== WProjekti ==
Ne uklanjaj to iz članka —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:14, 13. siječnja 2024. (CET)
== [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska|Wikiprojekt Hrvatska]] ==
Bog kolega, jesi li zainteresiran? :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:15, 15. siječnja 2024. (CET)
:{{s|Koreanovsky}}, naravno! [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatīa 925'''</span>]] <span style="font-size:85%;">[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</span> 15:22, 16. siječnja 2024. (CET)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croatia_925&diff=prev&oldid=6820674] Izabrani i dobri članci ;) Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 16. siječnja 2024. (CET)
== Uputa (slike u infookvirima) ==
Pa di si legendo, što ima? [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]]
Jedna mala uputica: Kod ''zastarjelih'' infookvira ponekad se mora koristiti [[Datoteka:]], no [[Posebno:Diff/6826045|u takvim slučajevima]] nisu potrebne oznake za položaj (mini, lijevo/desno).
Budi mi dobro, [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:21, 24. siječnja 2024. (CET)
== Upute ==
Naravno. Međutim, jasno Vam je da se radi o stilu, a ne o sadržaju ''per se''. Moja uređivanja nisu prekršila pravila Wikipedije. Ja imam razloge za stil kojim se koristim; razlozi mogu imati veze sa sadržajem. Možemo pisati "umro/umrla" kao što se možemo koristiti križem; značenje se ne mijenja. Što se tiče portala, imam to u vidu. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 21:48, 5. veljače 2024. (CET)
::Zanima me... Postoji li bitna razlika između navodnika?
::*»gramatika«
::*„gramatika”—[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 12:01, 7. veljače 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]]: Između »« i „” nema nikakve razlike, osim što su različitog izgleda. Oba su načina ispravna u hrvatskom jeziku. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]] 16:01, 7. veljače 2024. (CET)
== Translation ==
Hi dear friend. I hope you will be fine
If possible, translate this page into Croatian language: ("Habib Bahmani" please search the name in English). I think it will be interesting for people.
. He is a Coach of the Croatian Wushu (Chinese Martial Arts sport) National Team
Thanks for your understanding and help . this is just suggesting
Regards
Hami from Iran
[[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])</small> 18:34, 9. veljače 2024. (CET)
== Molim te da prestaneš raditi na rehabilitaciji ustaških zločinaca ==
Više nije 2010. godina i više nema one dvojice administratora koji će štititi whitewashing zločinaca. Članke editiram i stavljam izvore, stavljam čak i izvore kojima su autori neoustaše u kojima priznaju svoj obol. Ako ti smeta, to je tvoj problem. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 16:17, 14. veljače 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]], o kakvoj ti rehabilitaciji? Nikom ovdje nije u cilju »veličati« zločince.
:Uklonio sam ti izmjenu '''zbog onog što piše u izvoru''' (i što meni izgleda kao '''glasina''', a '''ne činjenica'''): »''IVANDA JE '''ISPRIČAO da se''' u to vrijeme '''širio glas''' da je…''« – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]] 16:23, 14. veljače 2024. (CET)
== Bitka kod Winterthura ==
Lijep Pozdrav poštovani kolega, Hvala javit ću vam čim mi zatreba pomoć. Vidim da ste vi stručnjak za takve teme. Želim vam ugodnu večer. S štovanjem vaš Medvedek Uhec. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 20:27, 26. veljače 2024. (CET)
<hr />
::Ako je kritika konstruktivna, rado ću prihvatiti. I will assume good faith te vas molim da učinite isto. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 19:09, 2. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], konstruktivna je. Ja bih na to gledao kao na kolegijalni savjet/uputu {{Small|(što i je)}}, a ne »''kritiku''«. Naravno, uvijek se priklanjam dobroj namjeri. [[Datoteka:Face-smile.svg|25px]] ''Stay positive''. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 19:41, 2. ožujka 2024. (CET)
== Bitka kod Winterthura. Pomoć ==
Liijep pozdrav poštovani kolega sad mi je potrebna pomoć koju ste kolegijalno i velikodušno ponudili, Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 18:34, 8. ožujka 2024. (CET)
== Re Bitka kod Winterthura ==
Pozdrav kolega članku nedostaje info kartica slike zapovoijednika iz originala i ako vam nije teško da pregledate tekst i provjerite jesam li što propustio ispraviti prije nego što ga vratite u glavni imenski prostor. Unaprijed hvala i svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:22, 8. ožujka 2024. (CET)
:U redu kolega hvala na pomoći savjetu, Lijep pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:38, 8. ožujka 2024. (CET)
::Jest sječan se dobro mi je došla, Svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 19:49, 8. ožujka 2024. (CET)
:::Poštovani kolega Ispravio sam mnoge pogreške u člancima Bitka kod Winterthura Dunavska Legija I Bitka kod Marenga koja je sad mislim potpuno u redu. Pa vas molim da pregledate i popravite sve 3 kako bi se nogli vratiti u glavni imenski prostor Teme i članci su zanimljiv pa neka bar one ostanu ako ja odem.Lijep Pozdrav i hvala [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 17:25, 15. ožujka 2024. (CET)
::::Hvala kolega. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])</small> 20:52, 15. ožujka 2024. (CET)
== Pitam se ==
Prošli sam tjedan pokušao odgonetnuti treba li postotak odvajati neprelomljivim bjelinama, oduvijek mi se čini da nekom magijom pri prelamanju redaka postotak ostaje uz broj. Možda ovisi o pregledniku (browseru), ne znam. U kodu stranice ništa se magično ne pojavljuje. Evo, sužavam prozor i postotak nikad ne ostane sam:
10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4000 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 000 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 4 % 300 % 200 % 10 000 % 20 % 30 %, 4000 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 % 200 % 10 % 20 % 30 %, 400 % 300 000 % 200 %
Možda i ti možeš baciti pogled (ovdje, u člancima, u svojim browserima) jer onda neće biti potrebe za dodavanjem {{tlx|Broj|10|%}} ili <nowiki>10&nbsp;%</nowiki>, što je mučan posao, a i odnemaže čitanju u kôdu.
Usput, ali ne zato da bih grintao oko [[Special:Diff/6898022/6898055]]: [http://pravopis.hr/pravilo/zarez/60/ Pravopis IHJ-a (pri dnu)] ne traži da se u uspravnom nabrajanju dodaje interpunkcija. Ne znam za druge pravopise. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:51, 25. ožujka 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], postotke [[Posebno:Diff/6884937|si bio dao za primjer]] pa sam se mislio ''valjda treba i njih''.<br>Što se tiče interpunkcija, OK, al' točka na kraju (koje nije bilo) treba, to je sigurno. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:19, 26. ožujka 2024. (CET)
::Znam da sam ih dao, ali... "pitam se" možemo li bez toga. Nešto što kod mene radi (ne znam zašto), možda kod drugih neće. Idemo vidjeti, ha? Šteta trošiti vrijeme još i na to ako nema potrebe. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 26. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Ono kad automatski dodaje neprelomljivu bjelinu između broja i postotka pa u vizualnom uređivaču ostaje kao da je u kodu nbsp, a nije? A znam to, i meni je tako. OK, onda ubuduće samo razmak. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:51, 26. ožujka 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Isprobao na Firefoxu, Chromeu, Braveu i Edgeu (uklj. mobilne verzije FF-a i Chromea te mobilnu Wiki aplikaciju), ne odvaja ih niti na jednom od njih na ovoj SZR. Probao sam i na stranici za vježbanje te koristeći stari Vector (samo po sebi i uz sliku, što mi je prvo palo na pamet kao problem), sve okej. Kao što 925 kaže, visual editor umetne neprelomljivu čak i ako je nema. Eto, da možemo reći da smo isprobali. :) — <span style="font-family:Segoe UI;"> [[SUR:Hijerovit|Hijérovīt]] [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit|<small>(snakk)</small>]]</span> 18:51, 26. ožujka 2024. (CET)
== re:Pripazi na godine ==
Kolega, predlošci sportskih (bolje rečeno nogometnih) natjecanja se označavaju godinama bez točke iza godina, pa san po toj praksi i napravija ovaj predložak. Bacite pogled na ostale predloške reprezentacija na svjetskim prvenstvima, to nije toliko niti važno, jer u samom predlošku sve ispravno stoji o reprezentaciji i godini Svjetskog prvenstva u nogometu, sa točkon iza godine. Nadalje, ako ste već premjestili predložak sa sad drugin nazivon, u sve članke koje su ''dotaknute'' ton promjenom, treba ispraviti, tj. ubaciti tu točku da ''vuče'' u točan naziv predloška. Inače ova točka iza godine koje ste ubacili nema apsolutno nikakvog smisla. Očekujen da će to ubrzo biti ispravljeno. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:06, 1. travnja 2024. (CEST)
:Predložak je, nije GIP. Ako smeta, nek se zaposli bot i ispravi sve ostale predloške koji su napravljeni, ima ih mali miljun. I i dalje triba ispravit točku u člancima koji su ''dotaknuti'' promjenom imena predloška. Radi se ukupno o šest članaka, očekujen da premještač to napravi. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:29, 1. travnja 2024. (CEST)
::Bacite pogled na ovo pa mi nabrojite koji to predložak ima točku iza godine [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Predlo%C5%A1ci_sastava_nogometnih_reprezentacija_na_svjetskim_prvenstvima]. LP!—[[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 13:36, 1. travnja 2024. (CEST)
== Twinkle, twinkle ==
Htio sam i tebi reći za Twinkle, ali vidim bio si brži ;) Nadam se da će pomoći! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:43, 3. travnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], a bi l' se ikako moglo namjestit da mi ne stavlja automatski stranicu na popis praćenja svaki put kad Twinkleom uklonim izmjenu? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 11:06, 11. svibnja 2024. (CEST)
::Aha. Na [[:m:User:Croatia_925/global.js]] na vrhu se pojavi okvir za Twinkle. Moraš na dnu stranice izabrati desktop ili klasični način prikaza, a možda i u browseru desktop site. Ili sve napraviti s kompa. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:14, 11. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], napravio sam. Hvala. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:21, 11. svibnja 2024. (CEST)
== regina bih band ==
Postovani, obzirom da sam vlasnik ziga grupe Regina bio sam slobodan da promjenim podatke [[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Reginasarajevo|razgovor]])</small> 21:03, 13. travnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]], dobrodošlica koju sam ti poslao je uobičajena dobrodošlica koja se šalje svim novim Wikipedijinim suradnicima (vidi [[Predložak:Dobrodošlica2|'''ovdje''']]). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:20, 13. travnja 2024. (CEST)
::hvala, novi sam ovdje [[Suradnik:Reginasarajevo|Reginasarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Reginasarajevo|razgovor]])</small> 21:43, 13. travnja 2024. (CEST)
== Ophoditelj ==
Radiš pomalo kao [[WP:OP|ophoditelj]], ali ophoditelj nisi. Već sam napisao prijedlog, ali prije nego što pošaljem moram te pitati želiš li to. Nema tu obaveze, ali nema ni smisla da te promoviramo ako ''moć'' neće biti u upotrebi. Ukloniš koji vandalizam, staviš zareze i točke na mjesto, dodaš kategorije, dodaš dekoracije na vrh članka ako trebaju veći popravci, dodaš poveznice na druge wikipedije, provjeriš ima li uneseno ikakve veze s izvorima... i označiš kao ophođeno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:01, 1. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: '''Može''', naravno. Većinu toga radim i ovako.
:No, imam jedno pitanje: zar nismo prestali s dodavanjem poveznica na sve ostale Wikipedije koje imaju X članak? Na [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit#Na putu do savršenstva|ovo]] mislim. Ili treba poveznica na samo jednu stranu Wikipediju (npr. enwiki)? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:16, 1. svibnja 2024. (CEST)
::Pa mislim na ono na Wikipodatcima. Kad netko kod nas stvori novi članak, kao sad [[Kastor (zvijezda)]] npr. onda u meniju Pomagala ideš na Poveznice na druge jezike, u prvo polje staviš enwiki, a u drugo (hm... hm...) Castor (star). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:27, 1. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Aaa, to. To znam. Bila mi je na pamet pala ona stara praksa da se na dno članka, uz kategorije, u kodu dodaju poveznice na isti članak na drugim Wikipedijama.
:::Evo, [https://m.wikidata.org/w/index.php?title=Q13029&action=history dodao sam] naš članak o zvijezdi Kastor na [[d:Q13029#Sitelinks|Wikipodatke]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:48, 1. svibnja 2024. (CEST)
::Sretno ti kao ophoditelju. Primijetit ćeš crvene uskličnike u nedavnim promjenama, a u diffovima i poveznice za ophođenje. Uputa nešto ima na [[WP:OP]] i stranicama koje su tamo povezane. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:53, 6. svibnja 2024. (CEST)
:Čestitke na novodobivenim crvenim uskličnicima. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:03, 6. svibnja 2024. (CEST)
== Julius Eker ==
Zasto ste stavili da treba brisati članak o Juliusu Ekeru? Sasvim dovoljno podataka ima, a još ih planiram nadopuniti! Molim odgovor! Hvala! [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 16:48, 2. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: problem je što za Ekera '''nema''' (po mogućnosti sekundarnog) '''izvora kojemu je <u>tema on sam</u>'''. Taman i da je nevjerodostajan, izvor kojemu je tema sam Eker bi ''donekle'' doprinio značajnošti – ''mogućnosti'' da ima svoj članak na Wikipediji ('''[[WP:KR]]''', '''[[WP:ZNASMJE]]''').
:Nisam stavio da treba samo obrisati, već sam [[Posebno:Diff/6925065|pokrenuo raspravu]] o tome ispunjava li članak kriterije i treba li ga {{obrisati}} <small>(u slučaju da ne ispunjava)</small> ili {{zadržati}}. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:53, 2. svibnja 2024. (CEST)
::Cijenjeni, u članku iz 1975., o ustaškom logoru Danica kraj Koprivnice, iznosi se njegova biografija, kao i ona drugih zatočenika. Mišljenja sam kako s obzirom da se radi o tazbini, odnosno puncu/ tastu, nedavno preminulog Josipa Manolić, da isti zaslužuje svoj članak na Wikipediji, pa možda bude putokaz za neka daljnja znanstvena istraživanja. S poštovanjem, Jerzy [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 18:05, 2. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: ako se biografija o njemu nalazi u članku (''Logor Danica u Koprivnici'' u ''Podravskom zborniku'') iz 1975., kojemu ja trenutno nemam pristup, onda super – <u>koristite njega kao izvor za biografiju</u>; no ne i [https://www.hpdbilogora.hr/index.php/povijest/hpd-bilo-gora-osnovana-1924.godine ovo] u čemu Ekerove biografije nema i u čemu se Eker, ako se ne varam, spominje jedanput. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 18:54, 2. svibnja 2024. (CEST)
::::Cijenjeni, i na mrežnim stranici navedenog društva se spominje Eker, pa smatram da je potrebno navesti sve izvore kako bi bolje spoznali kontekst u kojem je gore navedeni djelovao. Nažalost dosta građe, periodičke, monografija i dr., nije digitalizirano i široj publici dostupno, stoga držim da bi Wikipedija mogla biti dobar putokaz za daljnja i podrobnije istraživanja. S poštovanjem [[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Radovan V. Jerzy|razgovor]])</small> 19:44, 2. svibnja 2024. (CEST)
:::::@[[Suradnik:Radovan V. Jerzy|Radovan V. Jerzy]]: to što taj članak nekomu nije dostupan ''ne igra neku ulogu''. Nema veze sve dok se to tamo nalazi i vjerodostojno je. Da, spominje se on u članku na hpdbilogora.hr, ali tamo nema njegove biografije za koju ste to koristili kao izvor. Dakle, to ne možete koristiti kao izvor za njegovu biografiju jer nje tamo nema.
:::::O Ekeru na hdpbilogora.hr ima samo to da je bio istaknuti član i da je, zajedno s još nekoliko ljudi, deportiran u logor(e) i to možete dodati u članak te koristiti isto kao izvor za te navode. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 19:56, 2. svibnja 2024. (CEST)
== Anti-dosada ==
Sad kad si ophoditelj, ako se nađeš nesretno besposlen i zaželiš se ophođenja, a na nedavnima nema više ničega, škicni [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Prazna_stranica/RTRC?opt=%7B%22rc%22%3A%7B%22dir%22%3A%22newer%22%2C%22unpatrolled%22%3Atrue%2C%22limit%22%3A50%7D%7D najstarije neophođene promjene] (link imaš i pod "Ostali alati za pregledavanje" iznad nedavnih promjena, pod "Održavanje", za slučaj da nisi iskopao to dosad).<br>Naravno, bez pritiska, nemoj se stresirati oko ophođenja (pogotovo u slučaju da nisi siguran bi li trebao ophoditi promjenu), ali neka znaš što ti je na raspolaganju. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:03, 6. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], zahvaljujem na savjetima (i čestitkama). [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:47, 6. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], ne znam kako tebi, al' meni je ota stranica prazna („Ova stranica je namjerno ostavljena praznom”). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:52, 6. svibnja 2024. (CEST)
::Hmm, meni se prije sat vremena zblesirala, ali sada radi. Ako ne ide, pusti pa probaj sutra. To je vanjski dodatak postavljen na praznu stranicu; moguće da samo još preko Wikija nije "doživio" da si ophoditelj, pa ti ne dopušta pristup. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:01, 6. svibnja 2024. (CEST)
== Neki ophoditeljski savjeti ==
Čestitam na ophoditeljskom statusu. Dat ću ti neke savjete koji mi padaju napamet. Novim člancima treba dodavati kategorije, GLAVNIRASPORED (za sortiranje po u kategorijama, najčešće se koristi u člancima o osobama gdje je potrebno sortirati osobe po prezimenu, pa onda imenu) te ih je potrebno ''linkati'' s verzijama istog članka na drugim Wikipedijima. Imamo dva korisna alata: [https://hrwp.toolforge.org/patrol/hr Ivijeve statistike ophodnje] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Prazna_stranica/RTRC RTRC] (ovaj alat bi ti se trebao nalaziti lijevo od svakog članka pod "Pomagala"). Nama ophoditeljima/patrolerima cilj je da broj neophođenih izmjeni bude što bliže nuli. Također moramo paziti da te izmjene ne budu nepatrolirane više od 30 dana (ne mjesec) jer inače takve izmjene gube status nepatroliranih. Mi popravljamo izmjene drugih, neiskusnih i neprijavljenih suradnika. Tu još mislim na pravopis, popravljanje/dodavanje predložaka i izvora s kojim se novak/IP-ovac muči ili ga jednostavno ne ubaci (na strojne prijevode nemoj gubiti vremena jer se ti članci moraju od nule pisati, stoga ih predloži za brisanje). Naravno, ako smo u mogućnosti trebali bi i ''fact-checkat'' te izmjene (npr. vidjeti što piše u izvoru jer imaš izmjene koje tvrde jedno, a u izvoru piše drugo). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:05, 7. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], hvala ti!
:No, problem je kod RTRC-a što meni stoji „'''Prazna stranica''' / Ova stranica je namjerno ostavljena praznom”. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 18:33, 7. svibnja 2024. (CEST)
::Uključi RTRC u postavkama za dodatke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:40, 7. svibnja 2024. (CEST)
== Savjet koji nisi tražio je... ==
...ne gubiti vrijeme na ''[[Posebno:Doprinosi/92.36.188.185|dilbere]]''. Triput ga revertaš u pola sata, gubiš vrijeme, nije vrijedan toga. Pusti ga da obavi ''misiju'', otići će prije Otvorenog. Poslije u miru makneš njegove brljotine i sve dobro. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:22, 7. svibnja 2024. (CEST)
== Navodnici za skladbe ==
Zbog ujednačenosti, kad se već stavljaju navodnici kakvi su sada u infookviru o Eurovizijskoj skladbi, onda je potrebno uskladiti i u drugim sličnim infookvirima. Nema smisla da jedan infookvir ima jednu vrstu navodnika, a drugi - drugu. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 12. svibnja 2024. (CEST)
P.S. Da ne bi bilo zabune, znam koji su pravopisno točni navodnici, ali osim ''nabadati pješke po tipkovnici'', na wikipediji ja ne vidim jednostavan način pisanja navodnika po pravopisu hrvatskog jezika. Ako imaš neko rješenje, bio bih zahvalan.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:49, 12. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hm, hm… ''Najgore'' je što se to botovima ne može srediti, o čemu se već raspravljalo [[RSUR:Ponor#Pronalaženje pravopisno pogrešnih navodnika|ovdje]] i [[Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ₂#Automatsko mijenjanje navodnih znakova|ovdje]]. A gle, jedino u Kafiću zamoliti suradnike (ponajprije administratore, ophoditelje i autoophođene) da se uključe pa da riješimo to.
:Što se tiče predložaka: ako znaš o kojima se točno radi, daj mi poveznice na njih pa ću promijeniti u „”. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:07, 12. svibnja 2024. (CEST)
::[[:Kategorija:Glazbeni infookviri|Ovdje]] su infookviri koji se tiču glazbe. Što se tiče navodnika, krivo si me razumio: mislio sam na pisanje pravopisno točnih navodnika tijekom kucanja (ne i ispravljanje postojećih članaka). Ja ne znam za jednostavniji način osim za ALT+xxx. To sam davnih godina radio na poslu, u vrijeme kad softver sam nije znao prebacivati iz ''engleskih'' u ''hrvatske'' navodnike. Sada tih problema (na poslu) više nemam, a da na wikipediji po tipkovnici nabadam ALT+xxx, bome - nemam volje. To je problem koji se mora riješiti nekim automatizmom na razini wikipedije, a Ponor ti je već objasnio zašto je botovski (skoro pa) nemoguća misija riješiti postojeće članke. Možda vidjeti kako su to riješili na de.wiki, jer ni oni ne koriste ''engleske'' navodnike? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:17, 12. svibnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ahaa – to. Ja to na mobitelu, hvala Bogu, ne moram. A za automatizam bi trebalo vidjeti s Ivijem i/ili Ponorom. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:31, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::Na mobitelu se na wikipediji navodnici automatski prebacuju po pravopisu? Pitam jer meni mobitel ne služi za ništa kompliciranije od telefonskih poziva i eventualno koja poruka. Za sve ostalo - sjedam za tipkovnicu. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:48, 12. svibnja 2024. (CEST)
:::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ne nego to na mobitelu ide brže, pogotovo ako možeš brzo tipkati. I lakše jer su sve tipke bliže jedna drugoj.
:::::Tipka 123 → 2 sek držiš prst na tipci za navodnike → povučeš prst prema jednom od navodnika koji se otvore u izboru (meni su to redom: « » „ “ ” "). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:02, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::::A, to (nije mi uopće palo na pamet)... Čuj, ako moram birati između 5-6" ekrana (u kojem je i tipkovnica i prikaz) i 19" ekrana + ''solo'' tipkovnice, ne dvoumim u korist ovoga zadnjega. Divim se ljudima koji sve to rade na mobitelima. Znam da veliki broj nema klasično računalo (stolno/prijenosno) pa je ''osuđen'' na mobitel, ali to je za mene mučenje. Što se tiče brzine, nemam profesionalni daktilografski tečaj, ali mislim da sam na klasičnoj tipkovnici ipak brži nego puno ''mobitelaša''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:23, 12. svibnja 2024. (CEST)
::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baby_Lasagna&diff=prev&oldid=6938742] Nadam se da mi nećeš zamjeriti što sam te ''natjerao'' da stavljaš pravopisno ispravne navodnike. Sad sam se sjetio lakšeg (uvjetno rečeno) načina stavljanja navodnika po pravopisu. Za nas ''dinosaure'' koji još uređuju u uređivaču kôda, na dnu (ispod tipki "Sačuvaj uređivanje", "Prikaži kako će izgledati" i "Prikaži promjene") postoji (između ostaloga) skupina znakova koji nisu samo tako dostupni na tipkovnici, i tu su i navodnici, 4 vrste od kojih je zadnja po pravopisu. U Visual editoru to se isto dobije na malo teži način: klikom na ''omegu'', pa ''simboli'', pa eto navodnika negdje po sredini. Nije na razini ''shift+2'', ali - imamo bar nešto.
::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], @[[Suradnik:Ivi104|Ivi]], je li tehnički izvedivo da pravopisno točni navodnici zeznu engleske navodnike i da ih mijenjaju nekom automatikom prilikom uređivanja? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 14. svibnja 2024. (CEST)
:::::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ma kakvo tjeranje? [[Datoteka:Face-grin.svg|25px]] ''I vako i nako'' ispravljam gotovo svaki pravopisno neispravni navodnik kad naiđem na nj u člancima. '''[[WP:HRV]]'''! – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 14:10, 15. svibnja 2024. (CEST)
== Prebac ==
Neću ništa dirati jer trenutno nemam skroz uključen mozak za Wikipediju, ali:<br>
razlog iz kojeg nitko još nije prebacio onu diskusiju i iz kojega je Maga zazivao admine jest zato što oni imaju, koliko sam ja shvatio, alate kojima mogu prebaciti cijelu povijest uređivanja na drugu stranicu (isto kao kad premjestiš članak pa ti se prikažu sva uređivanja čak i s prethodnog naziva). To je kao ispravna metoda da se zadrži sve što bi trebalo.<br>Ali bez brige, da ukradem Ponorovu: "tko radi, taj i griješi; samo ti griješi". (Nažalost ti jedino ne mogu biti od pomoći jer se ne sjećam kakav je točno postupak bio nakon što sam ja tako žvrljnuo, a ne želim tebi stvoriti probleme zbog toga. :')) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:02, 25. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], za to nisam znao… ''I šta ćemo sad?'' Da ''rollbackam'' uređivanja na obje stranice pa da oni to prebace s tim alatom, ili? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:11, 25. svibnja 2024. (CEST)
::Ostavi kako jest, doprinosi su potpisani. Nije baš lako to spajanje povijesti stranica.
::Jedino što si mogao bilo je ostaviti prvu poruku u kafiću i navesti da je ostatak na str. za razg. članka. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 25. svibnja 2024. (CEST)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3AKoncentracijski_logor_Jasenovac&diff=6946649&oldid=6946645] ''Da'', ali ''ne''. Da ne duljim, vidi [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit#Mlaćenje slame di tome nije mjesto|ovo]]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 22:05, 25. svibnja 2024. (CEST)
== Beskičmenjaci ==
Molim te da bolje pogledaš tko je administratore nazvao beskičmenjacima. Taj isti na svojoj stranici ima '' Za dom!'', a tu se javlja samo kada treba raspiriti vatru. Molim te također da mi ne upadaš u temu, koja je vrlo važna budući da može dovesti i do kazni i zatvaranja projekta. Toliko. Sretna nedjelja! [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 17:26, 26. svibnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]], ako ti nisi – oprosti. Požurio sam malo, ne zamjeri. Ugodna i tebi bila! P.S. molim te manje koristi te nazive poput „plagijator”, iz uljudnosti – nisu potrebni. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:39, 26. svibnja 2024. (CEST)
::Što nam je vrela južnjačka krv 😊
::Sve alright, trudit ću se biti bolja. Nekad se stvarno previše živciram. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 17:43, 26. svibnja 2024. (CEST)
== I chilometri ==
Hej, napola prosljeđujem prethodne zamolbe koje sam vidio okolo po razgovorima, ali bilo bi dobro umjesto <sup>2 ili 3 itd</sup> kod stvari<sup>kvadratnih ili kubnih itd.</sup> stavljati ² i slične simbole iz HTML-a (imaš ih pod "simboli" na onom znaku omege u alatnoj traci u VE, a ispod okvira za uređivanje u kodu). Kad si već dajemo truda, jelte.<br>Također, ne znam trebaš li se baš truditi oko {{tl|n}} u infookvirima; to se ionako ne prelama. (Ne kažem da ne trebaš ako želiš, ali eto da si sačuvaš energije, čini mi se da ne pravi razliku u praksi.) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:42, 9. lipnja 2024. (CEST)
:Ja sam @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovitu]] htio prigovoriti suprotno: da ne stavlja unicode jer je premalen. Mi nemamo Manual of style, ali npr. Englezi su [[:en:MOS:SUPERSCRIPT|strogo protiv]], mislim da čak imaju robote koji unicode pretvaraju u {{tag|sup}}. To i kod nas, mislim, prevladava pa se može smatrati postojećim konsenzusom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:55, 9. lipnja 2024. (CEST)
::Ah, a bio sam siguran da se dosad ekipu upućivalo na to zbog nečega vezanog uz prepoznavanje koda stranice. :/ Hvala ti, i ispričavam se @[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] što sam te bezveze išao maltretirati. (P.S. zadivljen sam, ja se jedva natjeram preko mobitela išta raditi ovdje :')) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] | [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:16, 9. lipnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: ja radim na mobitelu pa nemam ni omegu ni „simboli”. Android mobiteli imaju ote sitne brojkice na tipkovnicama, iOS nemaju (znači, nemam nikako).
:Htio sam reći što i @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] – premalen je, nismo orlovi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:59, 9. lipnja 2024. (CEST)
:<s>@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: što se tiče {{tl|n}} u infookvirima, postoji način za dodat polubjelinu bez predloška. Kopiraš neki broj (i mjernu jedinicu ako je uz taj broj) koji je već u predlošku pa ga zalijepiš i samo izmjeniš znamenke u svakoj skupini (i mjernu jedinicu ako… znaš dalje). Ja sam tako u [[Posebno:Diff/6964827|ovoj izmjeni]].</s>
:<s>Usput, zalijepio sam trilijardu kilograma s polubjelinama u [[Suradnik:Croatia 925/Radionica|Radionicu]] pa možeš navratiti ako se odlučiš za to i zatreba ti.</s>
:{{s|Hijerovit}}: ma ne radi ovo, zaboravi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:59, 9. lipnja 2024. (CEST)
== '''Savjet''' ==
Kad vidiš na članku predložak radovi, onda se ne dira dok se ne ukloni. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:54, 18. lipnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]]: Mmm… ne sjećam se da sam ga ''dirao''… Ako je samo savjet: u redu, znam to, al' hvala svakako. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 23:12, 18. lipnja 2024. (CEST)
== Da nas se lakše shvati ==
[[phab:T368297]], a to je isti slučaj, kažu, kao [[phab:T316670]] iz 2022. Popravljaju u četvrtak, još kaže.
Ima li još šta s tvojih slika da nismo riješili? Slabo se misli na mobilne čitatelje (>60 %), posebno kod nas, stav je otprilike "važno je da kod mene na velikom ekranu radi". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:03, 24. lipnja 2024. (CEST)
:Rekao bih da je sve sređeno, samo [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png]] ne mogu provjeriti jer nisam imao taj problem ni prije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:45, 30. lipnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: gledao sam i ja – jest, sređeno je sve osim [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png|one točke]] u članku [[Sveto Rimsko Carstvo]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:34, 30. lipnja 2024. (CEST)
<hr>
{{s|Ponor}}, možeš ih sad pobrisati sve. Evo ih: [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (1).png|'''1''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (2).png|'''2''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (3).png|'''3''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (4).png|'''4''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (5).jpeg|'''5''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (6).png|'''6''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (7).png|'''7''']], [[:Datoteka:Croatia 925 – da me se lakše shvati (8).png|'''8''']]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:33, 21. srpnja 2024. (CEST)
:Paše mi ovaj naslov pa ću nastaviti bez započ. nove teme: stavio sam poziv za sestrinske projekte u naš [[MediaWiki:Sitenotice]]; on se nažalost ne prikazuje vama na mobitelima. Nisam mislio da je namjera loša niti da koga tjeraš na nešto, samo sam se pitao što bi moglo biti zadovoljavajuće pitanje za taj [[WP:ZK]]. Osim pozivanja u te projekte, ne vidim baš što grupno tu možemo učiniti. Poneki novi parametar možda bi se mogao dodati u postojeće predloške, da se sad baš ne ide u prilagođavanje modula za projekte s 2½ suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:24, 23. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pa to mi i jest bila jedina namjera: pozvati i vidjeti ima li netko volju samo nešto malo poboljšati (barem što se kojeg predloška te nekoliko parametara i kategorija tiče). Ako nitko neće – ''a Bože moj'', barem smo pokušali. Eto. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 17:34, 23. srpnja 2024. (CEST)
== Veličina članka ==
Ne znam kako ti je uređivati [[Napoleonski ratovi]], kod mene je već postalo ''trzavo''. Ne mogu sada citirati pravilo, ali mi je na pameti da se na enwiki kod veličine članka od 300kB već dobro razmišlja o podjeli u više članaka i sažimanju/selidbi u "glavni članak o...". Nisam te došao na to tjerati, ali počni razmišljati. Ona prva velika tablica na desktopu ostavi oko 70 cm bjeline ispod poglavlja Pregled, tamo ih sve gura 150-centimetarski infookvir. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:48, 7. srpnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: hm, hm… Što bi ti učinio? (Pitam za savjet.) – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:06, 7. srpnja 2024. (CEST)
:[[:en:Wikipedia:Article size]] — rezidba? :( Tablice u Dodatak, možda, s rečenicom u tekstu koja vodi na nj. Sporednije teme u posebne članke, opet s dvije-tri rečenice uvoda u ovom. Nisam baš čitao članak, samo sam primijetio veličinu. Infookvir - ajd, ako ne gura ništa drugo, još i može ostati... ako se da skratiti, skrati. Ako je 1o ooo riječi nekih 30-40 minuta čitanja, koliko treba za N. r.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 7. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], vidjet ću što mogu.🥲 – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 20:31, 7. srpnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: moja ''prvotna'' i ''stalna'' ideja bila je ('''[[WP:ZANEMARI]]''', '''[[WP:BO]]''') da glavni dio nekih članaka, uglavnom s enwiki (i manje s es/it/frwiki), spojim u jedan – [[Napoleonski ratovi]] – jer im je tema dio Napoleonskih ratova i zato što sam se i sam pogubio skačući od članka do članka i dodatka, ko da sam u nekom labirintu. Ne mislim na sve članke koji su povezani s Napoleonskim ratovima (koji su ''ohoho'' opširna tema), već neke glavne teme N. r. (kao što su npr. Rat Prve – Sedme koalicije i Francuska invazija na Rusko Carstvo) i neke koji se tiču Hrvata i Hrvatske tijekom N. r. (npr. Jadranska i Dalmatinska kampanja).
::Mislim da bi čitatelju – neovisno o tome koliko vremena treba za pročitati, koliko je dug vizualno i koliko velik u B/kB – bilo lakše imati barem glavne teme na jednom mjestu. Znam da to izgleda ''preglomazno'' u dekstopu, dok u mobilnom prikazu ne izgleda toliko (barem ne dok se svi odlomci ne otvore jer su odlomci zatvoreni dok ih čitatelj ne otvori kako ga volja). – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:55, 8. srpnja 2024. (CEST)
:::To ću ostaviti između tebe i tvojih čitatelja, opaska je bila tehničke prirode jer znam da uređivanje u velikim člancima ponekad postane vrlo teško. Sada si malo iznad 50 % što se tiče predložaka, a softver dopušta veličinu koda do 2MB. S moje strane jedino bi išla molba da tablicu "Članovi pojedine koalicije" staviš negdje drugdje, velika je bjelina u članku jer tablicu gura infookvir (na desktopu, jel). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:01, 8. srpnja 2024. (CEST)
::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], [[Posebno:Diff/6987706|jesam]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:32, 9. srpnja 2024. (CEST)
:::::Možda možemo smisliti neki kompaktniji oblik tablice, nešto tipa timelinea na [[WP:A]] samo modernije? Imam neke ideje, a ti reci treba li ti to ili je bolje da radim(o) nešto drugo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:40, 9. srpnja 2024. (CEST)
::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], može, iznenadi me. {{;P}} – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 16:57, 9. srpnja 2024. (CEST)
:::::::Igram se kod tebe: [[Special:Permalink/6988051]]. Prva moja tablica sigurno ne bi radila probleme, a druga... ne znam, izgleda da je na knap. U svakom slučaju mora se ići na redukciju informacija. Ako bi se odlučio za prvu, napravio bih jedan predložak da je lako dodavati ''kockice''. Šta misliš? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:04, 10. srpnja 2024. (CEST)
::::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], ajmo onda probat s predloškom (prva tablica). Mislim da bi sigurno bilo bolje od one gromade. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 16:31, 10. srpnja 2024. (CEST)
:::::::::Prijedlog drugi [[Special:Permalink/6988432]] & predložak {{tl|CWbox}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:57, 10. srpnja 2024. (CEST)
== Ne bih se štel mešat... ==
... ma, šta je poanta [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pogre%C5%A1ke_u_prijevodima_Biblije&curid=767777&diff=6993192&oldid=6993189 ove izmjene]? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:10, 21. srpnja 2024. (CEST)
:A jest, u pravu si. ''Brželjanje''… – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:11, 21. srpnja 2024. (CEST)
::Ako je naslov pravopisno netočan, onda ni preusmjeravanje nema smisla. To bi se trebalo brisati. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:16, 21. srpnja 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], nije pravopisno netočan. Razlog premještanja bio je '''bolji naslov''' (dakle, može ostati kao preusmjeravanje), samo što sam ja malo previše požurio pa i njeg ubacio tamo za brisanje. Uglavnom, jedino što treba brisati je ono [[Pogreške u Bibliji]] jer se u članku radi o greškama u prijevodu, tiskanju i ostalom. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 21:22, 21. srpnja 2024. (CEST)
::::OK <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 21. srpnja 2024. (CEST)
== Nije uredu ==
Nije u redu ljude oslovljavati kako si slovio u sažetku, to ti je govor mržnje. Pročitaj tko pumpa narativ o slici, koja usput čak nije sveta, ne prikazuje Muhameda, ne treba ljude ubijati zbog prikaza čak i da je ona prikazana. Gospođa je bila sarkastična dakako.
Zanimljivo ti je pročitati https://www.vecernji.hr/vijesti/milas-o-prizoru-na-oi-vise-sam-agresije-i-mrznje-ovih-dana-primijetio-u-tzv-katolickim-redovima-1788358 [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:00, 30. srpnja 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]], rekao sam ti sve u [[Posebno:Diff/6997605|sažetku izmjene]]. ''Baj d vej'', što onda da IOC ne organizira Svete Igre? Tu se govori samo o popratnim događajima u Parizu, „usporedno s Olimpijskim igrama”. To je „sarkastican odgovor na rusku propagandu”, a vrijeđa svetinju gotovo 2,5 milijardi kršćana? Svašta. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 13:15, 30. srpnja 2024. (CEST)
::Nju su napali pa je odgovorila sarkastično, da. Nakon događaja. Kao da ja tebi kažem da si musolinijevac, a ti odgovoriš oh yeah, I'm a Mussolini man. A zašto bi izabrali samo jedan popratni događaj na igrama koje su za sve vjere i za one bez vjere. Imamo u Parizu stotine raznih događaja, ali to nisu Ljetne olimpijske igre. To daje neprimjerenu težinu nečemu što je malogdje spomenuto, pretpostavljam jedino u katoličkom tisku. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:32, 30. srpnja 2024. (CEST)
:::Samo bih vas htio oboje (@[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]]) zamoliti da ovo ne preraste u nastavak onog WP:RATa od neki dan, odnosno da uopće ne dolazi do [[WP:P3P]]. Što je uklonjeno, uklonjeno je. Ako netko još jednom ukloni, neka druga osoba ne učini isto – sad slijedi u potpunosti ''off-članak'' rasprava i [[WP:KON]], ''pretty please''. :') — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:18, 30. srpnja 2024. (CEST)
Dragi moji, {{s|SoupePrimordiale}} & {{s|Croatia 925}}, ovako nikako ne idemo naprijed već samo unazad. Bez obzira na to što osobno mislimo, nije produktivno da se bavimo jedni drugima ili da vodimo rasprave o općoj temi ([[WP:NIJE]]). Bilo bi bolje da se vratimo na temu (= s ciljem da se stvori kvalitetni enciklopedijski sadržaj) bez ikakvih podbadanja u opisu izmjena tog članka ili komentarima na SZR o musolinijevcima i sl. ([[WP:BOJIŠTE]]). O tome što je prikladno i što nije možemo mirno raspravljati na SZR u skladu s UCoC-om i [[WP:BONTON]]om. Budite mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:06, 2. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], znam da tako idemo »samo unazad«, <u>zato sam i odustao</u>. Za članak me nije ni briga, nije moja ''domena''🥱. Odoh ''gledat svoja posla'' [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica&action=history][https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica/Odsjek_za_pisanje_članaka_I&action=history][https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croatia_925/Radionica/Odsjek_za_pisanje_članaka_II&action=history]. [[Datoteka:Face-wink.svg|24px]] – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 11:01, 2. kolovoza 2024. (CEST)
::[[Datoteka:Dobar.svg|15px]][[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:35, 5. kolovoza 2024. (CEST)
== [[SUR:Optimizam|Optimizam]] – upit (07:08, 20. kolovoza 2024.) ==
Zovem se Sanja Pilić, književnica sam i prije sam mogla uređivati "svoju" stranicu. Nisam se prijavljivala. Kad sam nedavno pokušala opet dodati novost o objavljenoj slikovnici, više je nisam mogla uređivati. Sugerirali su mi da postanem suradnik, pa sam se prijavila. Zašto ne mogu uređivati "svoju" stranicu? Vrlo mi je korisna, jer kad me netko upita što sam objavila uputim je na nju. Nemam popis u glavi, a i korisna je zbog informacije tko sam i što radim. Hvala na odgovoru. Pozdrav. --[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Optimizam|razgovor]])</small> 07:08, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]]: Dotični članak ([[Sanja Pilić]]) je [[Posebno:Diff/6914908|zaključan za sve osim autopotvrđenih suradnika zbog učestalog troliranja]]. Status automatski potvrđenog suradnika dobit ćete 4 dana nakon prijave kao suradnik; tada ćete moći uređivati članak. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 12:03, 20. kolovoza 2024. (CEST)
::Hvala.Prošlo je četiri dana. Zato pitam. [[Posebno:Doprinosi/95.168.118.18|95.168.118.18]] 12:04, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Optimizam|Optimizam]]: [https://xtools.wmcloud.org/ec/hr.wikipedia.org/Optimizam Automatski potvrđeni ste suradnik]. Ostali ste neprijavljeni; prijavite se ponovno i pokušajte urediti članak. Ako negdje zapne, javite. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:07, 20. kolovoza 2024. (CEST)
== Bošnjak (plemstvo) ==
Alo Croatia 925, da se vrati stranica pa je mogu priuredit. ovaj drugi je je odma izbrisa bez razgovora.
Aj napravi diff stranica i stavi ji negdi mozda sklopimo jednu verziju da valja [[Suradnik:Heavylove|Heavylove]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Heavylove|razgovor]])</small> 23:20, 20. kolovoza 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]]: Ja ju ne mogu vratit jer nisam administrator. Inače, članak se odmah mora brisati ako krši autorska prava. Koliko vidim, @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] ti je ostavio poruku da je članak obrisan. Vraćanje sadržaja baš i neće pomoći jer je (kako H. kaže) izravno kopiran iz članka u ''Hrvatskom biografskom leksikonu''. Tekst iz HBL-a treba prepričati, a da značenje ostane isto i ostane smisao. Naprimjer, da uvod bude:
:{{Citat3|2='''Bošnjak''' je bilo obiteljsko ime [[Plemstvo|plemića]] i plemićkih rodova od [[15. stoljeće|15.]] do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u [[Požeška županija|Požeškoj]], [[Varaždinska županija (1181. – 1850.)|Varaždinskoj]], [[Virovitička županija|Virovitičkoj]], [[Križevačka županija|Križevačkoj]] i [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačkoj županiji]], među kojima nema [[Rodoslovlje|rodoslovne]] veze.<ref>{{Citiranje weba|last=Radauš|first=Tatjana|date=1989.|title=BOŠNJAK|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/bosnjak|url-status=live|access-date=2024-08-21|website=[[Hrvatski biografski leksikon]], mrežno izdanje (hbl.lzmk.hr)|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref>}}<br>Uz obavezno dodavanje izvora u referenci:<br>{{Izvori-razgovor}}
:Ako gdje zapne, javi. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 00:57, 21. kolovoza 2024. (CEST)
::Hey @[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], da vidio sam. pa dovoljan mi je kostur pa nastavim opisat. @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] molim da se stranica vrati da je mogu popraviti. budem tekstove preprica i objasnijo odakle su izvori.
::poz @[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]] [[Posebno:Doprinosi/2A02:8070:787:AF40:3570:8D37:72B6:4E19|2A02:8070:787:AF40:3570:8D37:72B6:4E19]] 17:25, 21. kolovoza 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Heavylove|Heavylove]]: Al' taj »kostur« je, ''sudeći po svemu'', bio identičan tekstu koji se nalazi u [https://hbl.lzmk.hr/clanak/bosnjak HBL-ovom članku]. Copy-pasteaj ovo moje što sam ti napisao iznad i prepričaj još pokoju rečenicu iz HBL-ovog članka i eto ga. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(discusión)'''</span>]]</small> 15:51, 30. kolovoza 2024. (CEST)
::Hvala. Učimo dok smo živi, težeći boljem. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 21:31, 6. rujna 2024. (CEST)
== Help plz ==
hello my friend I hope you are well.
Following [[Habib Bahmani]]'s article, which you kindly did a long time ago and made some corrections, I wanted to ask for your help.
Unfortunately, because I did not specialize in English, this article was deleted and I request you to translate it into English if possible. Thank you professional and kind user for helping to expand Wikipedia [[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])</small> 23:34, 7. rujna 2024. (CEST)
== Pregled plasmana (2) ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&diff=prev&oldid=7023735] A ima razlike?! "rang četiri", "razina četiri" ili "rang četvrti", "razina četvrta". Dramatična razlika.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:47, 18. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]]: Radi se o redoslijedu, dakle trebaju redni brojevi [https://www.enciklopedija.hr/clanak/redni-brojevi]. U čemu je problem i zašto je to tebe tolko razjarilo sad? – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 23:04, 18. rujna 2024. (CEST)
:: Razjario?! Ajde... Problem je što kolega radi hrpu nepotrebnih izmjena, što sam mu i rekao. Kao što sam mu rekao da radi što hoće, ni me briga. Da me nije pingao, ne bi ni slova napisao makar on tobože nešto popravlja iza mene.
:: Kada kažem nepotrebnih onda to treba shvatit na način da takve izmjene radi bot, a ne čovjek. Dopuni, ispravi netočnu informaciju, dodaj izvor, ažuriraj, popravi, a točk(ic)e, crtice i razmake ostavi botovima. Ovo je enciklopedija, skup informacija. Ili bi trebala biti.
:: Evo i primjera, da budemo do kraja detaljni. Na članku gdje me pingao, idemo redom: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=prev&oldid=6618681 tri crtice], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6618681 jedna crtica], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6646166 treći put crtica] (rang je i tad bez točke), [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=6964699 točkica] (izvor nije dodao, a ni točke) i onda [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Kru%C5%A1evo&diff=next&oldid=7005983 točkice] i apsolutno nepotrebno ubacivanje sortiranje. I dalje ne znam što bi se tu trebalo sortirati kad su sezone poredane kronološki. Četiri izmjene bez ikakvog doprinosa članku, niti jedna nova informacija, niti jedan izvor. Hvala na razumijevanju i lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 21:19, 19. rujna 2024. (CEST)
== Možeš li ophoditi ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobro_jutro,_kom%C5%A1ija&diff=prev&oldid=7009632 ovu izmjenu] jer pretpostavljam da si gledao seriju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:31, 19. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], evo [[Posebno:Diff/7024144|jesam]]. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 17:14, 19. rujna 2024. (CEST)
== Iskrcavanja u Normandiji (savjet) ==
Bog! Ako ne želiš da ti radovi budu vidljivi u GIP-u, možeš si stvoriti podstranicu u svom (suradničkom) IP-u ili otvoriti novi nacrt. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] To na primjer i ja volim raditi (pogotovo kad su veći radovi u pitanju [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]). Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 19. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Hej! Ma to bi ja u nekoj svojoj suradničkoj stranici da nije bila zbrka kakva je bila.
:<br>Prvo je članak s naslovom »Dan D« koji je govorio o Operaciji ''Overlord'' na Wikipodatcima bio povezan s člancima o danu D kao vojnom terminu. Onda je trebalo taj članak »Dan D« premjestiti na »[[Operacija Overlord|Operacija ''Overlord'']]« pa je u »Dan D« ostalo preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''«, a ista je ostala povezana s člancima o vojnom terminu dan D u onoj stranici na Wikipodatcima. Onda je trebalo ono »Dan D« premjestiti na »[[Dan D (vojni termin)]]« i u tome ukloniti preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''« i napisati članak o danu D kao vojnom terminu jer to ne može ostat prazno u GIP-u. Onda je trebalo ono preusmjeravanje na »Operacija ''Overlord''« u »Dan D« promijeniti da preusmjerava na članak »[[Iskrcavanja u Normandiji]]« koji tada nije postojao, a da preusmjeravanje ima smisla taj je članak trebalo stvoriti.
:<br>Pa sad malo-pomalo – [[Dan D (vojni termin)]] će se brzo riješit, a Iskrcavanja kad budu. Neću odmah cijeli članak (riješit ću uvod, infookvir, literaturu, dodatnu literaturu i vanjske poveznice i onda uklonit radove) jer već pišem [[Raspad Svetog Rimskog Carstva]] u [[Suradnik:Croatia 925/Radionica/Odsjek za pisanje članaka I|jednoj podstranici]] pa ću raditi na Iskrcavanjima u toj istoj kad završim s Raspadom.
:<br>''Džumbus''. Valjda ćeš skužit. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 23:05, 19. rujna 2024. (CEST)
::Juuuuujjjj...! Ma ludilo! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] Jako mi je drago što si prepoznao problematiku i započeo sa sređivanjem, samo pohvale! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:12, 19. rujna 2024. (CEST)
== [[SUR:Kalimero21|Kalimero21]] – upit (13:36, 30. rujna 2024.) ==
Hvala. Postavio sam sliku za koju sam otkupio autorska prava, ali ne i za komercijalnu upotrebu kako Wikipedija traži. Sad bih sliku obrisao, ali ne mogu naći kako. --[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kalimero21|razgovor]])</small> 13:36, 30. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]]: Prije svega Vas trebam pitati '''odakle je slika preuzeta'''. – [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 14:34, 30. rujna 2024. (CEST)
::Slika je preuzeta direktno od agencije PIxell koja je vlasnik autorskih prava, a koja je prava za objavu ustupila tvrtki Ostendo Consulting. [[Posebno:Doprinosi/87.251.29.206|87.251.29.206]] 14:49, 30. rujna 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Kalimero21|Kalimero21]], najbolje je to vidjeti s administratorima na Zajedničkom serveru, npr. [[:c:File talk:Biljana Cerin.jpg|ovdje]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:48, 30. rujna 2024. (CEST)
== ...''Stotinama godina'' ==
A propos Mie Negovetić, imamo predložak {{tl|datum rođenja i godine}} te {{tl|age}}, iako bih ja to izbjegavao u zagradama i rezervirao za infookvir. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:12, 5. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], hvala ti!
:<br>Kad već raspravljamo nas dvojica, jel nam praksa dodavati onako poveznice na druge Wikipedije pri postavljanju datoteke (npr. <nowiki>[[File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg|poveznica=</nowiki>'''<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg</nowiki>'''<nowiki>|112x112px]]</nowiki>)? Mislim da čitatelji, kada kliknu na datoteku, uglavnom imaju namjeru ''otvoriti'' ju i bolje ju pregledati, a ne otići na njezinu stranicu (što se može i kada se otvori i klikne onaj plavi okvir »Pojedinosti«). Nema mi nekog smisla sama poveznica u tom slučaju, ali i, ako se baš stavi, stavljati „<nowiki>|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sali_Nijazi_Dede_(portret).jpg</nowiki>” umjesto „|poveznica=Datoteka:[naziv]” da odvede barem na isti projekt, ne enwiki (ili bilo koji drugi koji nije hrwiki jer dođe na isto).
:<br>Također mi nemaju nekog smisla one poveznice u {{tl|Z+X}}, npr. dodaš {{Z+X|HRV}} i imaš dvije identične poveznice i na zastavi i na nazivu države (ili čega već), umjesto da poveznica vodi na članak o zastavi pa taman on nepostojao. Primjerice kod {{Z+X|FRA PVFR}} zastava opet vodi na isto što vodi i poveznica nakon nje (na PVFR), umjesto da vodi na [[Zastava Francuske]]. Tako i ostale.
:Što misliš? – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 22:24, 5. listopada 2024. (CEST)
::Poveznica nije potrebna niti korisna, ali se automatski stvara kad kopiraš sliku u Vizualnom s drugog jezika. I onda, zato što je u Vizualnom, neki suradnici (mooožda uključujući mene[[Datoteka:Rolling on the floor.gif]]) dugo ne skuže da ona uopće postoji. Definitivno miči te poveznice ako na njih naletiš.
::Što se zastave tiče, ja bih ostavio kako jest. Vidim zastavu i ime kao jednu cjelinu koja povezuje na jednu državu. ''Mislim'' da su rijetki konteksti u kojima netko vidi taj predložak (koji bi trebao predstavljati državu) i poželi se upoznati sa zastavom. To uvijek može preko države. Doduše, vučem iz svog iskustva klikanja na zastave i neočekivanog otvaranja datoteke, tako da ''your mileage may vary''. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:01, 6. listopada 2024. (CEST)
:::@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]: OK, onda zastave ostaviti kako jesu, a ja odoh onda riješiti te poveznice u članku [[Bektašijski dedebaba]]. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 11:58, 6. listopada 2024. (CEST)
::::Evo, ja sam ih žvajznuo. Nisam znao da je ovo "uključujući mene" toliko aktualno. :P Probat ću vidjet ima li načina za izbjeć to, polako me već počinje smetati. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:39, 6. listopada 2024. (CEST)
== Misno ruho ==
Hejhej, sjetio sam se vjerskih okvirića na tvojoj SZR, pa da pitam – možeš li možda ispatrolirati [[Posebno:diff/7029667|ovo]]? Nisam siguran bih li uvažio ovo u sažetku kao razlog za brisanje cijelog odjeljka. :p — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:35, 23. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], mislim da bi možda @[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] ipak bolje znao. シ – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 13:24, 24. listopada 2024. (CEST)
== Zahvala i zamolba ==
Hvala ti što si barem pogledao i pregledao članke o Laskeru i Capablanci. Trebao bih konačno urediti i izvore koji navode knjige kako bi "poštivali" nekakav standard pa me molim te prisjeti kako bi se knjige trebale navoditi (znam da si mi to pisao ovo ljeto, ali sam zaista zaboravio kada i gdje). Hvala još jednom. — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 17:21, 25. listopada 2024. (CEST)
:@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]]: Za knjige je najbolje imati neki zaseban odlomak pod nazivom »Literatura« ili »Bibliografija« pod kojim bi bili svi citati, a kada bi se negdje u članku ref. odnosila na neku knjigu, onda dodati {{tl|Sfn}}.
:Naprimjer, vidim da si Winterovu knjigu ''Capablanca'' ([https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y ovu], jel?) više puta koristio kao ref. u članku i uvijek su se u svakoj ref. ponavljali njeni bibliografski podatci koje si naveo (u ref. je najvažnije da se prepozna na koju se knjigu točno odnosi i njena/e stranica/e). Tu nastupa {{tl|Sfn}}. Recimo da si već citirao knjigu u zasebnom odlomku (koji se nalazi negdje pri dnu članka, najčešće ispod onog »Izvori«) s nekim predloškom za citiranje (v. [[:Kategorija:Predlošci za izvore]]), u ovom slučaju s {{tl|Citiranje knjige}}:
:* <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Winter|first=Edward|url=https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius José Raúl Capablanca, 1888-1942|publisher=McFarland|year=1989|isbn=978-0-89950-455-1|edition=Ilustrirano|language=en|access-date=2024-10-25}}</nowiki> <small>(u kôdu)</small>
:* {{Citiranje knjige|last=Winter|first=Edward|url=https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius José Raúl Capablanca, 1888-1942|publisher=McFarland|year=1989|isbn=978-0-89950-455-1|edition=Ilustrirano|language=en|access-date=2024-10-25}} <small>(vizualno)</small>
:(Ovo sam citirao prema [https://books.google.hr/books/about/Capablanca.html?id=qJkNAAAAYAAJ&redir_esc=y ovom s Google Booksa]. Ako ti imaš pristup sadržaju knjige ili barem stranici s bibliografskim podatcima ili imaš knjigu kod sebe, ti slobodno dodaj još podataka ili oduzmi neke, kako hoćeš, ili citiraj neko drugo izdanje koje imaš ili želiš. U ovom slučaju URL i datum pristupljivanja URL-u možeš i ne moraš dodati jer na Google Booksu nije dostupan pregled ove knjige ili barem nekog njenog dijela.)
:I recimo da sad u članku želiš koristiti tu knjigu i neku/e stranicu/e te knjige kao izvor, dodaš {{tl|Sfn}} koji stvori poveznicu koja vodi na citat – u ovom slučaju <nowiki>{{Sfn|Winter|1989|p=158}}</nowiki> → {{Sfn|Winter|1989|p=158}}
:I tako kroz članak.
:<br>
:Meni je osobno nekako draže sve ref. stvarati sa {{tl|Sfn}} i lakše mi je od bakćanja s <nowiki><ref name="…" /></nowiki> i takvim stvarima.
:<br>
:Nadam se da si me razumio. Ako nisi, slobodno kaži pa ću probati bolje objasniti. I ako još što treba, tu sam. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 19:05, 25. listopada 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mali dodatak (moj doprinos 925-ovim besprijekornim uputama B) nadam se da ne zamjerate ubacivanju): ako uređuješ u vizualnom, ne daj se buniti s onim "nema parametara". Dodaš parametar "1", parametar "2" i parametar "p". Pratiš isti redoslijed kao i u kodu – ime, godina, stranica. Ako imaš knjigu s više autora, dodaješ više "brojkica"-parametara. Parametri "1", "2" i "3" onda postaju ime prvog autora, ime drugog autora, godina, a nakon toga samo standardan "p". U kodu je to, primjerice, <nowiki>{{sfn|Mujo|Haso|1984.|p=365}}</nowiki> i u referencijama se uredno ispiše "<span style="color: blue">Mujo i Haso 1984.</span>, str. 365". — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:51, 25. listopada 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]], hvala na iscrpnom odgovoru obojici. Ovih dana imao sam dosta posla pa se nisam mogao javiti ranije. Sa standardizacijom navođenja pisane literature, nažalost, neću početi tako skoro zbog obveza. Nabacim tu i tamo koju riječ, ali nikako da čovjek nađe vremena da u miru napiše novi članak ili se posveti usavršavanju već postojećih. — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:01, 27. listopada 2024. (CET)
{{Izvori-razgovor}}
== Preusmjerava ==
[[Razgovor_sa_suradnikom:Ponor#c-Argo_Navis-20241121132900-Predložak:Preusmjerava|Argo me je bocnuo]] u vezi s predloškom {{tl|preusmjerava}}. Ja sam tada mislio da si ti radio samo na dokumentaciji (bilo je nekakvih ~vandalizam prije toga), ali sada vidim da si ti dodao nove parametre. Problem ti tu nastaje kada imaš predloške u člancima koji već koriste 2 i 3 za ono što je sada 6 i 7, a ima ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=20&offset=80&profile=default&search=hastemplate%3Apreusmjerava+insource%3A%2Fpreusmjerava%5C%7C%5B%5E%7D%7C%5D%2B%5C%7C%5B%5E%3D%7D%7C%5D%2B%5C%7C%2F oko 150]. Ništa za to, tko radi taj i griješi. Mogu ja to lako popraviti botom, ali bih te prvo pitao za primjere u kojima A, B, C... preusmjeravaju na D. Pitam se ima li drugih načina, da ne radim sada ovo pa onda nešto drugo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:31, 28. studenoga 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Iskreno, ne znam… Napravi što misliš da je najbolje. To sam nekako ''sklepao'' po uzoru na druge predloške i ''donekle'' shvatio <nowiki>{{#if:}}</nowiki>. Inače ne znam oko predložaka. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:03, 28. studenoga 2024. (CET)
::Dobro si ti to napravio, samo se ja baš ne mogu sjetiti primjene. Možda nam je najbolje vratiti na staro, ljudi su na to naviknuli. Drugi imaju složeniji predložak, a kod nas, izgleda, kad treba stavljamo ovaj više puta. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:28, 28. studenoga 2024. (CET)
== [[SUR:Labud222|Labud222]] – upit (18:15, 12. prosinca 2024.) ==
Poštovani mentore, napravio sam svoj prvi članak BC Dubai. Možete li ga, molim vas, pregledati. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 18:15, 12. prosinca 2024. (CET)
== [[SUR:Labud222|Labud222]] – upit (15:56, 13. prosinca 2024.) ==
Poštovani mentore, kako da ubacim infookvir nogometaš da su svi klubovi igrača jedni ispod drugih. Pozdrav! --[[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 15:56, 13. prosinca 2024. (CET)
:{{s|Labud222}}, kopiraj iz [[Predložak:Infookvir nogometaš/trener/izbornik]]
<pre><nowiki>
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime =
| slika =
| opis slike =
| država =
| puno ime =
| nadimak =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| država rođenja =
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| visina =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija =
| ugovor =
| mlade godine =
| juniorski klubovi =
| godina =
| profesionalni klubovi =
| nastupi(golovi) =
| godine u reprezentaciji =
| reprezentacija =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =
| godine treniranja =
| klubovi =
| medalje =
| napomena =
| ažurirano =
}}
</nowiki></pre>
u članak [[Diogo Dalot]]. Pogledaj neke slične članke (npr. [[Luka Modrić]], [[Lionel Messi]], [[Cristiano Ronaldo]] i sl.) kako bi skužio kako koristiti infookvir. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:22, 13. prosinca 2024. (CET)
:Hvala vam! Probao sam kopirati i uspio, ali ne znam kako učiniti da klubovi, nastupi, golovi i godine stoje jedno ispod drugoga. Pozdrav! [[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 18:00, 13. prosinca 2024. (CET)
27xzi13o3d3dr7cvzxxf50mrvs13xq6
Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska
4
757840
7087941
7087569
2024-12-13T20:57:46Z
Fraxinus
3144
/* Novi članci */
7087941
wikitext
text/x-wiki
{{:Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska/Zaglavlje}}
{{TOC desno}}
= Želite se pridružiti projektu? =
=== Kako doprinijeti? ===
# [[Wikipedija:Zašto postati suradnik?|'''Postanite suradnik/suradnica''']], ako još niste.
# Upišite se kao [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Sudionici|'''sudionik/sudionica''']].
# Dodajte [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Suradnički okvirić|'''suradnički okvirić''']] na vašu suradničku stranicu. (neobvezno)
# Upišite članak u [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Članci|'''popis stvorenih članaka''']].
# Ostalim [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Sudionici|sudionicima]] možete dodijeliti [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Nagrade|'''nagradu''']] za rad na Wikiprojektu.
# [[Wikipedija:Budite odvažni|'''Budite odvažni!''']] [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]
{{wikiprojekt}}
== Sudionici ==
=== Popis ===
* [[Datoteka:Crown of Zvonimir (Croatia).svg|23px|Osnivač]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:42, 13. siječnja 2024. (CET)
* <span style="font-family:Segoe UI;"> [[SUR:Hijerovit|Hijérovīt]] [[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit|<small>(snakk)</small>]]</span> 11:03, 14. siječnja 2024. (CET)
*[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:43, 15. siječnja 2024. (CET)
* [[Suradnik:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <span style="font-size:85%;">[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</span> 15:26, 16. siječnja 2024. (CET)
* ''slobodno se upišite''
* ''slobodno se upišite''
=== Suradnički okvirić ===
Ako projektu želite pružiti potporu, na svoju suradničku stranicu dodajte ovaj suradnički okvir:
{| cellspacing="0" cellpadding="2" style="margin: 1em 1em 1em 0; border: 1px #aaaaaa solid; background: #f9f9f9;"
|-
! style="background: #efefef; border-bottom: 1px #aaaaaa solid; border-right: 1px #aaaaaa solid;" | kôd suradničkog okvira
! style="background: #efefef; border-bottom: 1px #aaaaaa solid;" | rezultat
|-
| style="border-right: 1px #aaaaaa solid;" | {{pp|SO/Wikiprojekt Hrvatska}}
| {{SO/Wikiprojekt Hrvatska}}
|}
=== Nagrade ===
* [[Predložak:AS-Hrvatska]]
* [[Predložak:AS-portal Hrvatska]]
== Članci ==
=== Novi članci ===
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor=#becffa
| <small>'''broj'''</small> || '''naziv''' || '''stranica na inom jeziku''' || '''napomena''' || '''stanje''' || '''suradnik'''</small>
|-
|-
|-
| colspan=6| <center>'''2024.'''</center>
|-
| '''1.''' || [[Toni Popadić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''2.''' || [[Nika Barišić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''3.''' || [[Marin Jelinić]] || [[:de:Marin Jelinić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''4.''' || [[Luka Lovre Klarica]] || [[:de:Luka Lovre Klarica]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''5.''' || [[Veron Načinović]] || [[:de:Veron Načinović]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''6.''' || [[Crkva sv. Kuzme i Damjana u Lastovu]] || [[:en:Church of Saints Cosmas and Damian, Lastovo]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] ([[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|razgovor]])
|-
| '''7.''' || [[Tomislav Kušan]] || [[:de:Tomislav Kušan]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''8.''' || [[Mateo Maraš]] || [[:de:Mateo Maraš]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''9.''' || [[Dubravka Vrgoč]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''10.''' || [[Mirna Mihelčić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''11.''' || [[Tomislav Gretić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''12.''' || [[Nino Serdarušić]] || [[:en:Nino Serdarušić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''13.''' || [[Duje Ajduković]] || [[:en:Duje Ajduković]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''14.''' || [[Silvijo Čabraja]] || [[:en:Silvijo Čabraja]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''15.''' || [[Agron Smakići]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''16.''' || [[Oliver Lukić]] || [[:en:Oliver Lukić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''17.''' || [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Karlovcu]] || / || || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''18.''' || [[Ericsson Nikola Tesla]] || [[:en:Ericsson Nikola Tesla]] || / || / || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''19.''' || [[Mate Anić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''20.''' || [[E-Dnevnik]] || / || / || / || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''21.''' || [[Barbara Munjas]] || [[:en:Barbara Munjas]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''22.''' || [[Tabula Hungariae]] || [[:en:Tabula Hungariae]] || / || / || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''23.''' || [[Frano Ridjan]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''24.''' || [[Marin Piletić]] || [[:en:Marin Piletić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''25.''' || [[Alan Hržica]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''26.''' || [[Marin Miletić (političar)|Marin Miletić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''27.''' || [[Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje]] || / || početak || mrva || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''28.''' || [[Maja Ciglenečki]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''29.''' || [[Stjepan Dilber]] || / || || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''30.''' || [[Marijan Kustić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''31.''' || [[Hrvoje Vojković]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''32.''' || [[Otto Barić (arhitekt)]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''33.''' || [[Niko Galešić]] || [[:en:Niko Galešić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''34.''' || [[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.]] || [[:en:2024 Croatian parliamentary election]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''35.''' || [[Odlučnost i pravednost]] || (.....) || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|razgovor]])</small>
|-
| '''36.''' || [[Ivano Pavlović]] || (.....) || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''37.''' || [[Filip Vistorop]] || [[:de:Filip Vistorop]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''38.''' || [[Filip Detelić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''39.''' || [[Mile Brčić]] || / || vojnik || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small> ([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''40.''' || [[Rijeke pravde (koalicija)]] || / || (.....) || || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] <small> ([[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit|razgovor]])</small>
|-
| '''41.''' || [[Mario Radić]] || [[:en:Mario Radić (politician)]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''42.''' || [[Josip Dabro]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''43.''' || [[Ivan Šipić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''44.''' || [[Tonči Glavina]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''45.''' || [[Kronika zločina u Modrićima]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''46.''' || [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora]] || [[:en:List of members of the Sabor, 2024–]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''47.''' || [[Fio show]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''48.''' || [[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)]] || [[:en:The Man Who Could Not Remain Silent]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''49.''' || [[Nebojša Slijepčević]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''50.''' || [[Tomo Buzov]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''51.''' || [[Hrvatska na OI 2024.]] || [[:en:Croatia at the 2024 Summer Olympics]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''52.''' || [[Izbori za Europski parlament 2024. (Hrvatska)]] || [[:en:2024 European Parliament election in Croatia]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''53.''' || [[Anton Samovojska]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''54.''' || [[Marko Šapit]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''55.''' || [[Željko Vela]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''56.''' || [[Viki Ivanović]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''57.''' || [[Robert Matteoni]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''58.''' || [[Ivan Dorian Molnar]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''59.''' || [[Luka Petrinec]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''60.''' || [[Tihana Nemčić Bojić]] || [[:en:Tihana Nemčić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''61.''' || [[Borna Kapusta]] || [[:en:Borna Kapusta]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''62.''' || [[Dario Drežnjak]] || [[:en:Dario Drežnjak]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''63.''' || [[Privlačka bilina]] || / || početak || mrva || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''64.''' || [[Lena Stojković]] || [[:en:Lena Stojković]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''65.''' || [[Ivan Šapina]] || [[:en:Ivan Šapina]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''66.''' || [[Marin Šotiček]] || [[:en:Marin Šotiček]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''67.''' || [[Marko Primorac]] || [[:pl:Marko Primorac]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''68.''' || [[Zrinka Grancarić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''69.''' || [[Nikola Miljenić]] || [[:en:Nikola Miljenić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''70.''' || [[Sandro Meštrić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''71.''' || [[Bruno Kovačević]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''72.''' || [[Jana Pavalić]] || [[:en:Jana Pavalić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''73.''' || [[Blaž Beretin]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''74.''' || [[Ilica (font)]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit|razgovor]])</small>
|-
| '''75.''' || [[Tomislav Pucar]] || [[:en:Tomislav Pucar]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''76.''' || [[Gabrijel Veočić]] || [[:de:Gabrijel Veočić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''77.''' || [[Palma Čargo]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''78.''' || [[Jere Hribar]] || [[:en:Jere Hribar]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''79.''' || [[Zlatko Kumrić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''80.''' || [[Filip Jurišić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''81.''' || [[Filip Pravdica]] || [[:en:Filip Pravdica]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''82.''' || [[Martin Dolenc]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''83.''' || [[Martin Marković]] || [[:en:Martin Marković]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''84.''' || [[Marko Golubić]] || [[:en:Marko Golubić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''85.''' || [[Matea Parlov Koštro]] || [[:en:Matea Parlov Koštro]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''86.''' || [[Tarsilla Ana Osti]] || / || redovnica, mističarka || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''87.''' || [[Ako ne znaš šta je bilo]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''88.''' || [[Anton Matković]] || [[:en:Anton Matković]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''89.''' || [[Marijanski hodočasnički put]] || / || mreža putova || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''90.''' || [[Luka Božić]] || [[:en:Luka Božić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''91.''' || [[Karlo Ćulum]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''92.''' || [[Hrvatska na Paraolimpijskim igrama 2024.]] || [[:en:Croatia at the 2024 Summer Paralympics]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''93.''' || [[Igor Matanović]] || [[:en:Igor Matanović]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''94.''' || [[Dalibor Petko]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''95.''' || [[Deni Černi]] || [[:en:Deni Černi]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''96.''' || [[Ratko Kovačić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''97.''' || [[Anđela Mužinić Vincetić]] || [[:en:Anđela Mužinić Vincetić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''98.''' || [[Roko Sikirić]] || [[:de:Roko Sikirić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''99.''' || [[Dino Sinovčić]] || [[:en:Dino Sinovčić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''100.''' || [[Daniel Markić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''101.''' || [[Helena Dretar Karić]] || [[:fr:Helena Dretar Karić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''102.''' || [[Stipe Biuk]] || [[:en:Stipe Biuk]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''103.''' || [[Erlangenski rukopis]] || [[:en:Erlangen manuscript]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KKupus|razgovor]])</small>
|-
| '''104.''' || [[Roko Farkaš]] || [[:de:Roko Farkaš]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''105.''' || [[Bjelobrdska kultura]] || [[:en:Bijelo brdo culture]] || (arheološka kultura) || (početak) || [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KKupus|razgovor]])</small>
|-
| '''106.''' || [[Mia Wild]] || [[:en:Mia Wild]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''107.''' || [[Biggie Boom Boom]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''108.''' || [[Peki]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''109.''' || [[Igor Peternel]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''110.''' || [[Luka Baković]] || [[:en:Luka Baković]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''111.''' || [[Matija Kačan]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''112.''' || [[Vita Barbić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''113.''' || [[Judo Grand Prix Zagreb]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''114.''' || [[Igor Drvenkar]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''115.''' || [[Milan Levar]] || [[:en:Milan Levar]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''116.''' || [[Iva Šimić Šakoronja]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''117.''' || [[Mladen Brestovac]] || [[:en:Mladen Brestovac]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''118.''' || [[Koncertna dvorana Franjo Krežma]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''119.''' || [[Ivan Erslan]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''120.''' || [[Andy Bara]] || [[:en:Andy Bara]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''121.''' || [[Ivan Bilić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''122.''' || [[Lovro Zvonarek]] || [[:en:Lovro Zvonarek]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''123.''' || [[Biserka Vučković]] || (.....) || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''124.''' || [[Zagrebačka pijanistička škola]] || / || glazba || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''125.''' || [[Najljepša europska sela]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''126.''' || [[Marko Medo]] || [[:pl:Marko Medo]] || biskup|| || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''127.''' || [[Bruno Durdov]] || [[:az:Bruno Durdov]] || (.....) || (.....) ||[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''128.''' || [[Suzana (Marko Marulić)]] || / || (.....) || (.....) ||[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''129.''' || [[Molitva suprotiva Turkom]] || / || (.....) || (.....) ||[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''130.''' || [[Dan kravate]] || / || (.....) || (.....) ||[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''131.''' || [[Tatjana Jurić]] || [[:en:Tatjana Jurić]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''132.''' || [[Marta Šimić Mrzlečki]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''133.''' || [[Romina Tonković]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''134.''' || [[Čučerje]] || (.....) || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''135.''' || [[Branko Roglić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''136.''' || [[Otvoreno]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''137.''' || [[Boris Trupčević]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''138.''' || [[Ante Ćorušić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''139.''' || [[Biograd Boat Show]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''140.''' || [[Vladimir Grebenar]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''141.''' || [[Kapela Krista Kralja na Mirogoju]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''142.''' || [[Blanka Došen Togonal]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''143.''' || [[Cecilija Rudić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''144.''' || [[Sigurno mjesto (2022.)]] || [[:en:Safe Place (film)]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''145.''' || [[Jadranka Sloković]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''146.''' || [[Juraj Lerotić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''147.''' || [[Cesarica (glazbena nagrada)]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''148.''' || [[Dea Presečki]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''149.''' || [[Klijet]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''150.''' || [[Branka Lozo]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''151.''' || [[Lorena Bućan]] || [[:en:Lorena Bućan]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''152.''' || [[Luka Kovač]] || [[:en:Luka Kovač]] || lik || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''153.''' || [[Bitno.net]] || / || portal || || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''154.''' || [[Niko Tokić Kartelo]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''155.''' || [[Hrvoje Petrač]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''156.''' || [[Julije Meštrović]] || / || liječnik || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''157.''' || [[Trpinjska cesta]] || / || ulica || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''158.''' || [[Kapela Krista Kralja mučenika]] || / || crkva || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''159.''' || [[Šesti autobus]] || / || film || mrva || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''160.''' || [[Mjesec hrvatske knjige]] || / || događaj || početak || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small>
|-
| '''161.''' || [[Irena Hrstić]] || / || liječnica || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''162.''' || [[Samuel Kolega]] || [[:en:Samuel Kolega]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''163.''' || [[Josip Freudenreich]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''164.''' || [[Marko Turina]] || [[:en:Marko Turina]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''165.''' || [[Milko Šparemblek]] || [[:en:Milko Šparemblek]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''166.''' || [[Stevo Karapandža]] || [[:en:Stevo Karapandža]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''167.''' || [[Bogoljuba Jazvo]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''168.''' || [[Trg Eugena Kvaternika (Zagreb)]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''169.''' || [[Gupčeva zvijezda]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''170.''' || [[Zoja Dumengjić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''171.''' || [[Julije Domac]] || [[:en:Julije Domac]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''172.''' || [[Ivo Lhotka-Kalinski]] || [[:de:Ivo Lhotka-Kalinski]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''173.''' || [[Vilko Gecan]] || [[:en:Vilko Gecan]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''174.''' || [[Josip Andreis]] || [[:mk:Josip Andreis]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''175.''' || [[Siniša Švec]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''176.''' || [[Franjo Salis-Seewis]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''177.''' || [[Srećko Badurina]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''178.''' || [[Mate Garković]] || [[:en:Mate Garković]] || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''179.''' || [[Ksenija Urličić]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
| '''180.''' || [[Marina Tomašević]] || / || (.....) || (.....) || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small>
|-
|}
=== Znatne dopune ===
Svaka je dobronamjerna dopuna značajna! [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Wikipedija:Budite odvažni|Budite odvažni!]]
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor=#becffa
| <small>'''broj'''</small> || '''naziv''' || '''stranica na inom jeziku''' || '''napomena''' || '''stanje''' || '''suradnik'''</small>
|-
|-
|-
| colspan=6| <center>'''2024.'''</center>
|-
| '''1.''' || [[Dnevnik HTV-a]] || (.....) || popis voditelja nije potpun || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''2.''' || [[Vera Svoboda]] || (.....) || dopuna i oblikovanje || (.....) || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''3.''' || [[Susret hrvatske katoličke mladeži]] || [[:sl:Srečanje hrvaške katoliške mladine]] || dopuna i oblikovanje || (.....) || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''4.''' || [[Index.hr]] || [[:en:Index.hr]] || preinaka || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''5.''' || [[Tone Kujundžić]] || / || dopuna i oblikovanje || (.....) ||[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''6.''' || [[Bespuća povijesne zbiljnosti]] || / || oblikovanje || (.....) || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''7.''' || [[Osnovna škola]] || (.....) || dopuna || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''8.''' || [[Eleonora Patačić]] || (.....) || dopuna || (.....) || [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]
|-
| '''9.''' || [[Tomislav Jonjić]]|| [[:en:Tomislav Jonjić]] || dopuna, oblikovanje || (.....) || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''10.''' || (.....) || (.....) || (.....) || (.....) || (.....)
|-
|}
=== Predloženi članci ===
[[Aqua Viva]],
[[Aquacolors]],
[[Autobusni kolodvor Osijek]],
[[Automobilna industrija u Hrvatskoj]],
[[Balbijev luk]],
[[Cickini]],
[[Crkva sv. Kuzme i Damjana u Lastovu]],
[[Crkva sv. Mihovila u Zadru]],
[[Crkva sv. Dimitrija u Dalju]],
[[Erlangenski rukopis]],
[[Ericsson Nikola Tesla]],
[[Gimnazija Karlovac]],
[[Gradina Grižane]],
[[ITC Stella Maris]],
[[Istralandia]],
[[Ivinj]],
[[Jadransko–jonska autocesta]],
[[Kaštel Pietrapelosa]],
[[Kaznionica u Lepoglavi]],
[[King Cross Jankomir]],
[[Klijet]],
[[Klopotec]],
[[Konkatedrala sv. Petar Apostola]],
[[Lauba]],
[[Malajci]],
[[Manastir Gomirje]],
[[Mletački kaštel]],
[[Posrt]]-dvorac,
[[Pyrri]],
[[Rimska šuma u Daruvaru]],
[[Saborna crkva u Karlovcu]],
[[Sportska dvorana Baldekin]],
[[Skrad (dvorac)]],
[[Tanja Torbarina]],
[[Tvrđava Starigrad-Fortica]],
[[Vijadukt Drežnik]],
[[Vijadukt Jezerane]],
[[Vinkovačka sinagoga]],
[[Prva sinagoga u Vukovaru]],
[[Druga sinagoga u Vukovaru]],
[[Zatvor u Zagrebu]],
[[Zrinski most]],
[[Zvečaj (dvorac)]],
[[Željezničke pruge u Hrvatskoj]]-dodati preostale članke,
[[Željeznički kolodvor Osijek]] itd.
:Iz [[Wikipedija:Traženi članci po temama#Hrvatska]]. Taj popis sam manjeviše ja napravio davnih dana. Od tih članaka koje sam ja dodao svi imajučlanke na en.wiki tako da ih od tamo možete prevesti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:09, 14. siječnja 2024. (CET)
<s>[[Zdravstvo Hrvatske]] ([[:en:Healthcare in Croatia]])</s>, <s>[[Popis bolnica u Hrvatskoj]] ([[:en:List of hospitals in Croatia]])</s> —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:24, 15. siječnja 2024. (CET)
:[[Zdravstvo u Hrvatskoj]] i [[Dodatak:Popis bolnica u Hrvatskoj]] već postoje —[[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zviz2401|razgovor]])</small> 22:55, 15. siječnja 2024. (CET)
::[https://w.wiki/7FBL Ovdje] imate mnogo tema. Upute korištenja su slične onima na [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:07, 14. veljače 2024. (CET)
:::Neke bitnije nesportske teme: [[Epidaurum]] (kod nas preusmjeravanje!, [[:en:Epidaurum]]), [[Triveneto]] ([[:en:Triveneto]]), [[Srbosjek]] ([[:en:Srbosjek]]), [[Dalmatinska eparhija]] ([[:en:Eparchy of Dalmatia]]), [[Manastir Gomirje]] ([[:en:Gomirje Monastery]]), neki članak koji ne znam kako da prevedemo možda {{s|Fraxinus}} zna ([[:en:Roman Catholic Diocese of Alba Maritima]]), [[Mama ŠČ!]] ([[:en:Mama ŠČ!]]), [[Jadranska magistrala]] (kod nas preusmjeravanje!, [[:en:Adriatic Highway]]), [[Velika Hrvatska]] (kod nas preusmjeravanje!, [[:en:Greater Croatia]]), [[Istarski oštrodlaki gonič]] ([[:en:Istrian Coarse-haired Hound]]), [[Posavski gonič]] ([[:en:Posavac Hound]]), [[Tabula Hungariae]] (jedina stvar vezana za nas, a da je na nekoj posebnoj UNESCO-voj listi, [[:en:Tabula Hungariae]]), [[Hrvatsko vino]]/[[Vino Hrvatske]] ([[:en:Croatian wine]]), [[Vojak]] ([[:de:Vojak (Berg)]]), [[Arbanasi (narod)]] (pogledati članak [[Arbanasi]] i izdvojiti, [[:en:Arbanasi people]]), [[Islam u Hrvatskoj]] (usporedi s [[Islam u Hrvata]], [[:en:Islam in Croatia]]), [[Autocesta Bratstvo i jedinstvo]] ([[:en:Brotherhood and Unity Highway]]), [[Abomination]] (neki Marvelkov lik rođen u Zagrebu, [[:en:Abomination (character)]]), [[Koriolan Cipiko]] ([[:en:Coriolano Cippico]]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:29, 14. veljače 2024. (CET)
@Croxyz Moglo bi biti [[Alba Maritima (naslovna biskupija)]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 09:34, 14. veljače 2024. (CET)
[[Croatia Rally 2022.]], [[Croatia Rally 2023.]], [[Croatia Rally 2024.]], [[Trg Eugena Kvaternika u Zagrebu]], [[Trg Ante Starčevića u Osijeku]], [[Opatovina]], [[Tuškanac]], [[Hrvatska na OI 2024.]], [[Đuka Begović]], [[Urota zrinsko-frankopanska]], [[Začuđeni svatovi]], [[U glib]], [[Pod starim krovovima]], [[Skup (Držić)]], [[Vilibald Čaklec]], [[Ksenija Urličić]], [[Igor Mirković]], [[Radislav Jovanov Gonzo]], [[Dragan Matutinović]], [[Velika Paklenica]], [[Mala Paklenica]], [[Toni Milun]], [[Velimir Srića]], [[Ljudevit Grgurić Grga]], [[Mario Sedmak]], [[Kaznionica Lepoglava]], [[Dvorac Dioš]], [[Stari grad Sirač]], [[Damir Mišković]], [[Branko Roglić]], [[Silvija Šesto]], [[Zlevanka]], [[Lena Stojković]], [[Krunoslav Capak]], [[Tomislav Špiček]], [[Željeznička pruga Križevci-Bjelovar-Kloštar Podravski]], [[Stari grad Ribnik]], [[Viktor Gutmann]], [[Ivo Nakić]], [[Lička pramenka]], [[Mićo Dušanović]], [[Pavlinski samostan Kamensko]], [[Krešimir Međeral Sučević]], [[Lovro Juraga]], [[Lovro Zvonarek]], [[Mario Vušković]], [[Drago Bahun (glumac)]], [[Paolo Magelli]]--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 08:07, 15. veljače 2024. (CET)
[[Ivan Franjo Čikulin]] ([[:en:Ivan Franjo Čikulin]]), [[Valentin Cibel]] ([[:hu:Hagymási Bálint]]), [[Ivan Cipiko]] ([[:en:Alvise Cippico]]), [[Crijević]] ([[:en:Cerva family]]), [[Martin Sekulić]] ([[:en:Martin Sekulić]]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:42, 27. kolovoza 2024. (CEST)
[[Đakovština]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:41, 12. rujna 2024. (CEST)
== Portal ==
{{Portal Hrvatska}}
* [[Portal:Hrvatska]]
== Ostali WikiProjekti ==
[[Datoteka:People_icon.svg|desno|50px|link=Wikipedija:WikiProjekt]]
{{Aktivni Wikiprojekti}}
[[Kategorija:Aktivni Wikiprojekti]]
[[Kategorija:Wikiprojekt Hrvatska]]
rx33tj8mmzjgr605rdk0cvj1pyvloaa
Rukometna reprezentacija Farskih otoka
0
757850
7088125
6835884
2024-12-14T01:27:47Z
Croxyz
205325
treba ići u članak reprezentacije do 21 godine Farskih otoka
7088125
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|150px|mini|desno|Zastava Ovčjih Otoka]]
'''Rukometna reprezentacija Farskih otoka''' predstavlja [[Farski otoci|Farske Otoke]] na međunarodnim rukometnim natjecanjima. Pod kontrolom je Rukometnog saveza Farskih otoka.
Ostvarili su povijesni uspjeh plasmanom na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2024.]] U ključnoj utakmici kvalifikacija savladali su [[Ukrajinska rukometna reprezentacija|Ukrajinu]] sa 33:26 i zbog boljeg međusobnog duela od Ukrajinaca kolo prije kraja osigurali treću poziciju u grupi. Najučinkovitiji igrač protiv Ukrajine bio je [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]] s 13 golova.<ref>[https://sportsport.ba/rukomet/elias-ellefsen-farska-ostrva-tukomet-prica-farma/449395 Odveo reprezentaciju na historijski EURO, pa nastavio s poslovima na porodičnoj farmi] sportsport.ba Preuzeto 13. siječnja 2024.</ref>
Napravili su senzaciju u 2. kolu prvoga kruga Europskog prvenstva 2024. i remizirali s [[Norveška rukometna reprezentacija|Norveškom]] 26:26. Ključni pogodak dali su iz sedmerca u posljednim trenucima utakmice. Reprezentaciju s po pet golova predvodili su: Elias Ellefsen á Skipagøtu i [[Teis Horn Rasmussen]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/senzacija-na-rukometnom-euru-farski-otoci-sokirali-norvesku/2528992.aspx Senzacija na rukometnom Euru. Farski otoci šokirali Norvešku] Index.hr Preuzeto 13. siječnja 2024.</ref>
Dobar dio reprezentativaca Farskih otoka je rodbinski povezan. Uz Eliasa Ellefsena a Skipagotua igra i njegov godinu dana mlađi brat Roi Ellefsen á Skipagøtu, dok Oli Mittun u reprezentaciji ima tri godine starijeg brata Paulija. Ellefseni i Mittuni su pak bratići.<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/zemlja-od-50000-ljudi-ima-najvece-rukometne-talente-svijeta-danas-debitira-na-euru/2528150.aspx Zemlja od 50.000 ljudi ima najveće rukometne talente svijeta. Danas debitira na Euru] Index.hr Preuzeto 13. siječnja 2024.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{europske rukometne reprezentacije}}
[[Kategorija:Muške rukometne reprezentacije|Farski otoci]]
[[Kategorija:Šport na Farskim otocima]]
[[Kategorija:Rukomet u Danskoj]]
9706351vfyv1r8cpbr1tdv30eh3lc8w
Modul:Zastava/podatci
828
759061
7088159
7076283
2024-12-14T07:12:25Z
OperationSakura6144
311560
7088159
Scribunto
text/plain
local podatci = {}
----ISO 3166
podatci["ABW"] = { --ISO3166
wp = "[[Aruba]]",
zastava = "Flag of Aruba.svg",
}
podatci["ARU"] = podatci["ABW"] --HR --EN
podatci["AFG"] = { --ISO3166
wp = "[[Afganistan]]",
zastava = "Flag of Afghanistan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Afghanistan (1931–1973).svg"},
{pocetak=1974, kraj=1978, zastava="Flag of Afghanistan (1974–1978).svg"},
{pocetak=1979, kraj=1987, zastava="Flag of Afghanistan (1980–1987).svg"},
{pocetak=1988, kraj=1992, zastava="Flag of Afghanistan (1987–1992).svg"},
{pocetak=1993, kraj=1996, zastava="Flag of Afghanistan (1992–2001).svg"},
{pocetak=1997, kraj=2003, zastava="Flag of Afghanistan (2002–2004).svg"},
{pocetak=2004, kraj=2021, zastava="Flag of Afghanistan (2004–2021).svg"},
}
}
podatci["AGO"] = { --ISO3166
wp = "[[Angola]]",
zastava = "Flag of Angola.svg",
}
podatci["ANG"] = podatci["AGO"] --HR --EN
podatci["AIA"] = { --ISO3166
wp = "[[Angvila]]",
zastava = "Flag of Anguilla.svg",
}
podatci["ANV"] = podatci["AIA"] --HR
podatci["ALA"] = { --ISO3166
wp = "[[Ålandski Otoci]]",
zastava = "Flag of Åland.svg",
}
podatci["ALB"] = { --ISO3166
wp = "[[Albanija]]",
zastava = "Flag of Albania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of Albania (1946–1992).svg"},
{pocetak=1992, kraj=2001, zastava="Flag of Albania (1992–2002).svg"},
}
}
podatci["AND"] = { --ISO3166
wp = "[[Andora]]",
zastava = "Flag of Andorra.svg",
}
podatci["ANT"] = { --ISO3166
wp = "[[Nizozemski Antili]]",
zastava = "Flag of the Netherlands Antilles.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1985, zastava="Flag of the Netherlands Antilles (1959–1986).svg"},
}
}
podatci["NIZ ANT"] = podatci["ANT"] --HR
podatci["AHO"] = podatci["ANT"] --EN
podatci["ARE"] = { --ISO3166
wp = "[[Ujedinjeni Arapski Emirati]]",
zastava = "Flag of the United Arab Emirates.svg",
}
podatci["UAE"] = podatci["ARE"] --HR --EN
podatci["ARG"] = { --ISO3166
wp = "[[Argentina]]",
zastava = "Flag of Argentina.svg",
}
podatci["ARM"] = { --ISO3166
wp = "[[Armenija]]",
zastava = "Flag of Armenia.svg",
}
podatci["ASM"] = { --ISO3166
wp = "[[Američka Samoa]]",
zastava = "Flag of American Samoa.svg",
}
podatci["ASA"] = podatci["ASM"] --EN
podatci["AMS"] = podatci["ASM"] --HR
podatci["ATA"] = { --ISO3166
wp = "[[Ugovor o Antarktici]]",
zastava = "Flag of the Antarctic Treaty.svg",
}
podatci["ATG"] = { --ISO3166
wp = "[[Antigva i Barbuda]]",
zastava = "Flag of Antigua and Barbuda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1966, zastava="Missing Blue Ensign.svg"},
}
}
podatci["AUS"] = { --ISO3166
wp = "[[Australija]]",
zastava = "Flag of Australia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1900, zastava="Flag of the United Kingdom.svg"},
{pocetak=1901, kraj=1909, zastava="Flag of Australia (1903–1908).svg"},
}
}
podatci["AUT"] = { --ISO3166
wp = "[[Austrija]]",
zastava = "Flag of Austria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of the Habsburg Monarchy.svg"},
}
}
podatci["AZE"] = { --ISO3166
wp = "[[Azerbajdžan]]",
zastava = "Flag of Azerbaijan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2013, zastava="Flag of Azerbaijan (1991–2013).svg"},
}
}
podatci["BDI"] = { --ISO3166
wp = "[[Burundi]]",
zastava = "Flag of Burundi.svg",
}
podatci["BUR"] = podatci["BDI"] --HR
podatci["BEL"] = { --ISO3166
wp = "[[Belgija]]",
zastava = "Flag of Belgium (civil).svg",
}
podatci["BEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Benin]]",
zastava = "Flag of Benin.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1990, zastava="Flag of Benin (1975–1990).svg"},
}
}
podatci["BFA"] = { --ISO3166
wp = "[[Burkina Faso]]",
zastava = "Flag of Burkina Faso.svg",
}
podatci["BUF"] = podatci["BFA"] --HR
podatci["BGD"] = { --ISO3166
wp = "[[Bangladeš]]",
zastava = "Flag of Bangladesh.svg",
}
podatci["BAN"] = podatci["BGD"] --HR --EN
podatci["BGR"] = { --ISO3166
wp = "[[Bugarska]]",
zastava = "Flag of Bulgaria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1946, zastava="Flag of Bulgaria.svg"},
{pocetak=1947, kraj=1947, zastava="Flag of Bulgaria (1946-1948).svg"},
{pocetak=1948, kraj=1967, zastava="Flag of Bulgaria (1948-1967).svg"},
{pocetak=1968, kraj=1971, zastava="Flag of Bulgaria (1967-1971).svg"},
{pocetak=1972, kraj=1990, zastava="Flag of Bulgaria (1971-1990).svg"},
}
}
podatci["BUG"] = podatci["BGR"] --HR
podatci["BUL"] = podatci["BGR"] --EN
podatci["BHR"] = { --ISO3166
wp = "[[Bahrein]]",
zastava = "Flag of Bahrain.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2001, zastava="Flag of Bahrain (1972–2002).svg"},
}
}
podatci["BHN"] = podatci["BHR"] --EN
podatci["BHS"] = { --ISO3166
wp = "[[Bahami]]",
zastava = "Flag of the Bahamas.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1923, zastava="Flag of the Bahamas (1904–1923).svg"},
{pocetak=1924, kraj=1953, zastava="Flag of the Bahamas (1923–1953).svg"},
{pocetak=1954, kraj=1964, zastava="Flag of the Bahamas (1953–1964).svg"},
{pocetak=1965, kraj=1972, zastava="Flag of the Bahamas (1964–1973).svg"},
}
}
podatci["BAH"] = podatci["BHS"] --HR --EN
podatci["BIH"] = { --ISO3166
wp = "[[Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1997, zastava="Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg"},
}
}
podatci["BLM"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Bartolomej (Francuska)|Sveti Bartolomej]]",
zastava = "Flag of Saint Barthélemy (local).svg",
}
podatci["SV BAR"] = podatci["BLM"] --HR
podatci["BLR"] = { --ISO3166
wp = "[[Bjelorusija]]",
zastava = "Flag of Belarus.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of Byelorussian SSR.svg"},
{pocetak=1992, kraj=1994, zastava="Flag of Belarus (1918, 1991-1995).svg"},
{pocetak=1995, kraj=2012, zastava="Flag of Belarus (1995-2012).svg"},
}
}
podatci["BJE"] = podatci["BLR"] --HR
podatci["BLZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Belize]]",
zastava = "Flag of Belize.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1981, zastava="Flag of British Honduras (1919-1981).svg"},
{pocetak=1982, kraj=2019, zastava="Flag of Belize (1981-2019).svg"},
}
}
podatci["BIZ"] = podatci["BLZ"] --EN
podatci["BMU"] = { --ISO3166
wp = "[[Bermudi]]",
zastava = "Flag of Bermuda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Bermuda (1910–1999).svg"},
}
}
podatci["BER"] = podatci["BMU"] --HR --EN
podatci["BOL"] = { --ISO3166
wp = "[[Bolivija]]",
zastava = "Flag of Bolivia.svg",
}
podatci["BRA"] = { --ISO3166
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1960, zastava="Flag of Brazil (1889-1960).svg"},
{pocetak=1961, kraj=1968, zastava="Flag of Brazil (1960-1968).svg"},
{pocetak=1969, kraj=1991, zastava="Flag of Brazil (1968-1992).svg"},
}
}
podatci["BRB"] = { --ISO3166
wp = "[[Barbados]]",
zastava = "Flag of Barbados.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1966, zastava="Flag of Barbados (1870–1966).svg"},
}
}
podatci["BAR"] = podatci["BRB"] --HR --EN
podatci["BRN"] = { --ISO3166
wp = "[[Brunej]]",
zastava = "Flag of Brunei.svg",
}
podatci["BRU"] = podatci["BRN"] --HR --EN
podatci["BTN"] = { --ISO3166
wp = "[[Kraljevina Butan|Butan]]",
zastava = "Flag of Bhutan.svg",
}
podatci["BHU"] = podatci["BTN"] --EN
podatci["BUT"] = podatci["BTN"] --HR
podatci["BWA"] = { --ISO3166
wp = "[[Bocvana]]",
zastava = "Flag of Botswana.svg",
}
podatci["BOT"] = podatci["BWA"] --HR --EN
podatci["BOC"] = podatci["BWA"] --HR
podatci["CAF"] = { --ISO3166
wp = "[[Srednjoafrička Republika]]",
zastava = "Flag of the Central African Republic.svg",
}
podatci["SAR"] = podatci["CAF"] --HR
podatci["CAN"] = { --ISO3166
wp = "[[Kanada]]",
zastava = "Flag of Canada (Pantone).svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1921, zastava="Flag of Canada (1868–1921).svg"},
{pocetak=1922, kraj=1957, zastava="Flag of Canada (1921–1957).svg"},
{pocetak=1958, kraj=1965, zastava="Flag of Canada (1957–1965).svg"},
}
}
podatci["KAN"] = podatci["CAN"] --HR
podatci["CCK"] = { --ISO3166
wp = "[[Kokosovi Otoci]]",
zastava = "Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg",
}
podatci["KOK"] = podatci["CCK"] --HR
podatci["CHE"] = { --ISO3166
wp = "[[Švicarska]]",
zastava = "Flag of Switzerland.svg",
}
podatci["SUI"] = podatci["CHE"] --EN
podatci["ŠVI"] = podatci["CHE"] --HR
podatci["CHL"] = { --ISO3166
wp = "[[Čile]]",
zastava = "Flag of Chile.svg",
}
podatci["CHI"] = podatci["CHL"] --EN
podatci["ČIL"] = podatci["CHL"] --HR
podatci["CHN"] = { --ISO3166
wp = "[[NR Kina]]",
zastava = "Flag of the People's Republic of China.svg",
}
podatci["KIN"] = podatci["CHN"] --HR
podatci["CIV"] = { --ISO3166
wp = "[[Obala Bjelokosti]]",
zastava = "Flag of Côte d'Ivoire.svg",
}
podatci["OSK"] = podatci["CIV"] --HR
podatci["OBJ"] = podatci["CIV"] --HR
podatci["CMR"] = { --ISO3166
wp = "[[Kamerun]]",
zastava = "Flag of Cameroon.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Cameroon (1961-1975).svg"},
}
}
podatci["KAM"] = podatci["CMR"] --HR
podatci["COD"] = { --ISO3166
wp = "[[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]",
zastava = "Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2003, zastava="Flag of the Democratic Republic of the Congo (1997-2003).svg"},
{pocetak=2004, kraj=2006, zastava="Flag of the Democratic Republic of the Congo (2003-2006).svg"},
}
}
podatci["DR KONGO"] = podatci["COD"] --HR
podatci["COG"] = { --ISO3166
wp = "[[Republika Kongo]]",
zastava = "Flag of the Republic of the Congo.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of the Republic of the Congo.svg"},
{pocetak=1971, kraj=1990, zastava="Flag of the People's Republic of Congo.svg"},
}
}
podatci["RKO"] = podatci["COG"] --HR
podatci["KON"] = podatci["COG"] --HR
podatci["CGO"] = podatci["COG"] --EN
podatci["COK"] = { --ISO3166
wp = "[[Cookovo Otočje]]",
zastava = "Flag of the Cook Islands.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1979, zastava="Flag of the Cook Islands (1973-1979).svg"},
}
}
podatci["COOK"] = podatci["COK"] --HR
podatci["KUK"] = podatci["COK"] --HR
podatci["COL"] = { --ISO3166
wp = "[[Kolumbija]]",
zastava = "Flag of Colombia.svg",
}
podatci["KOL"] = podatci["COL"] --HR
podatci["COM"] = { --ISO3166
wp = "[[Komori]]",
zastava = "Flag of the Comoros.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1996, zastava="Flag of the Comoros (1992-1996).svg"},
{pocetak=1997, kraj=2001, zastava="Flag of the Comoros (1996-2001).svg"},
}
}
podatci["KOM"] = podatci["COM"] --HR
podatci["CPV"] = { --ISO3166
wp = "[[Zelenortska Republika]]",
zastava = "Flag of Cape Verde.svg",
}
podatci["ZEL"] = podatci["CPV"] --HR
podatci["CRI"] = { --ISO3166
wp = "[[Kostarika]]",
zastava = "Flag of Costa Rica.svg",
}
podatci["KOS"] = podatci["CRI"] --HR
podatci["CRC"] = podatci["CRI"] --EN
podatci["CSK"] = { --ISO3166
wp = "[[Čehoslovačka]]",
zastava = "Flag of Czechoslovakia.svg",
}
podatci["ČSSR"] = podatci["CSK"] --HR
podatci["TCH"] = podatci["CSK"] --EN
podatci["CUB"] = { --ISO3166
wp = "[[Kuba]]",
zastava = "Flag of Cuba.svg",
}
podatci["KUB"] = podatci["CUB"] --HR
podatci["CUW"] = { --ISO3166
wp = "[[Curaçao]]",
zastava = "Flag of Curaçao.svg",
}
podatci["CUR"] = podatci["CUW"] --HR --EN
podatci["CXR"] = { --ISO3166
wp = "[[Božićni Otok]]",
zastava = "Flag of Christmas Island.svg",
}
podatci["BŽĆ"] = podatci["CXR"] --HR
podatci["CYM"] = { --ISO3166
wp = "[[Kajmanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Cayman Islands.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2020, zastava="Flag of the Cayman Islands (pre-1999).svg"},
}
}
podatci["KAJ"] = podatci["CYM"] --HR
podatci["CAY"] = podatci["CYM"] --EN
podatci["CYP"] = { --ISO3166
wp = "[[Cipar]]",
zastava = "Flag of Cyprus.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2006, zastava="Flag of Cyprus (1960-2006).svg"},
}
}
podatci["CIP"] = podatci["CYP"] --HR
podatci["CZE"] = { --ISO3166
wp = "[[Češka]]",
zastava = "Flag of the Czech Republic.svg",
}
podatci["ČEŠ"] = podatci["CZE"] --HR
podatci["ČEH"] = podatci["CZE"] --HR
podatci["DDR"] = { --ISO3166
wp = "[[Njemačka Demokratska Republika]]",
zastava = "Flag of East Germany.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of East Germany.svg"},
{pocetak=1960, kraj=1968, zastava="Flag of the German Olympic Team (1960-1968).svg"},
}
}
podatci["NJDR"] = podatci["DDR"] --HR
podatci["DRNJ"] = podatci["DDR"] --HR
podatci["GDR"] = podatci["DDR"] --EN
podatci["DEU"] = { --ISO3166
wp = "[[Njemačka]]",
zastava = "Flag of Germany.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of the German Empire.svg"},
{pocetak=1913, kraj=1932, zastava="Flag of Germany (3-2 aspect ratio).svg"},
{pocetak=1933, kraj=1945, zastava="Flag of the German Reich (1935–1945).svg"},
}
}
podatci["NJE"] = podatci["DEU"] --HR
podatci["GER"] = podatci["DEU"] --EN
podatci["DJI"] = { --ISO3166
wp = "[[Džibuti]]",
zastava = "Flag of Djibouti.svg",
}
podatci["ĐIB"] = podatci["DJI"] --HR
podatci["DŽI"] = podatci["DJI"] --HR
podatci["DMA"] = { --ISO3166
wp = "[[Dominika]]",
zastava = "Flag of Dominica.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1965, zastava="Flag of Dominica 1955-1965.svg"},
{pocetak=1966, kraj=1978, zastava="Flag of Dominica (1965-1978).svg"},
{pocetak=1979, kraj=1981, zastava="Flag of Dominica (1978-1981).svg"},
{pocetak=1982, kraj=1988, zastava="Flag of Dominica (1981-1988).svg"},
{pocetak=1989, kraj=1990, zastava="Flag of Dominica (1988-1990).svg"},
}
}
podatci["DMN"] = podatci["DMA"] --HR
podatci["DNK"] = { --ISO3166
wp = "[[Danska]]",
zastava = "Flag of Denmark.svg",
}
podatci["DEN"] = podatci["DNK"] --EN
podatci["DAN"] = podatci["DNK"] --HR
podatci["DOM"] = { --ISO3166
wp = "[[Dominikanska Republika]]",
zastava = "Flag of the Dominican Republic.svg",
}
podatci["DZA"] = { --ISO3166
wp = "[[Alžir]]",
zastava = "Flag of Algeria.svg",
}
podatci["ALŽ"] = podatci["DZA"] --HR
podatci["ALG"] = podatci["DZA"] --EN
podatci["EAT"] = { --ISO3166
wp = "[[Republika Tanganjika|Tanganjika]]",
zastava = "Flag of Tanganyika.svg",
}
podatci["TAG"] = podatci["EAT"] --EN
podatci["TNG"] = podatci["EAT"] --HR
podatci["ECU"] = { --ISO3166
wp = "[[Ekvador]]",
zastava = "Flag of Ecuador.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2009, zastava="Flag of Ecuador (1900–2009).svg"},
}
}
podatci["EKV"] = podatci["ECU"] --HR
podatci["EGY"] = { --ISO3166
wp = "[[Egipat]]",
zastava = "Flag of Egypt.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1922, zastava="Flag of Egypt (1882-1922).svg"},
{pocetak=1923, kraj=1952, zastava="Flag of Egypt (1922–1953).svg"},
{pocetak=1953, kraj=1958, zastava="Flag of Egypt (1953–1958).svg"},
{pocetak=1959, kraj=1971, zastava="Flag of the United Arab Republic (1958–1971).svg"},
{pocetak=1972, kraj=1984, zastava="Flag of Egypt (1972–1984).svg"},
}
}
podatci["EGI"] = podatci["EGY"] --HR
podatci["ERI"] = { --ISO3166
wp = "[[Eritreja]]",
zastava = "Flag of Eritrea.svg",
}
podatci["ESH"] = { --ISO3166
wp = "[[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadna Sahara]]",
zastava = "Flag of Western Sahara.svg",
}
podatci["Z SAH"] = podatci["ESH"] --HR
podatci["ESP"] = { --ISO3166
wp = "[[Španjolska]]",
zastava = "Flag of Spain.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1931, zastava="Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg"},
{pocetak=1932, kraj=1939, zastava="Flag of Spain (1931–1939).svg"},
{pocetak=1940, kraj=1977, zastava="Flag of Spain (1945–1977).svg"},
{pocetak=1978, kraj=1981, zastava="Flag of Spain (1977–1981).svg"},
}
}
podatci["ŠPA"] = podatci["ESP"] --HR
podatci["EST"] = { --ISO3166
wp = "[[Estonija]]",
zastava = "Flag of Estonia.svg",
}
podatci["ETH"] = { --ISO3166
wp = "[[Etiopija]]",
zastava = "Flag of Ethiopia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1974, zastava="Flag of Ethiopia (1897–1974).svg"},
{pocetak=1975, kraj=1975, zastava="Flag of Ethiopia (1974–1975).svg"},
{pocetak=1976, kraj=1987, zastava="Flag of Ethiopia (1975–1987).svg"},
{pocetak=1988, kraj=1991, zastava="Flag of Ethiopia (1987–1991).svg"},
{pocetak=1992, kraj=1995, zastava="Flag of Ethiopia (1991–1996).svg"},
{pocetak=1996, kraj=2009, zastava="Flag of Ethiopia (1996–2009).svg"},
}
}
podatci["ETI"] = podatci["ETH"] --HR
podatci["FIN"] = { --ISO3166
wp = "[[Finska]]",
zastava = "Flag of Finland.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of Russia.svg"},
}
}
podatci["FJI"] = { --ISO3166
wp = "[[Fidži]]",
zastava = "Flag of Fiji.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Fiji (1924–1970).svg"},
}
}
podatci["FIJ"] = podatci["FJI"] --HR --EN
podatci["FIDŽ"] = podatci["FJI"] --HR
podatci["FIĐ"] = podatci["FJI"] --HR
podatci["FLK"] = { --ISO3166
wp = "[[Falklandski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Falkland Islands.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of the Falkland Islands (1948-1999).svg"},
}
}
podatci["MALV"] = podatci["FLK"] --HR
podatci["FAL"] = podatci["FLK"] --HR
podatci["FRA"] = { --ISO3166
wp = "[[Francuska]]",
zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg",
}
podatci["FRO"] = { --ISO3166
wp = "[[Farski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Faroe Islands.svg",
}
podatci["FOR"] = podatci["FRO"] --HR
podatci["FAR"] = podatci["FRO"] --EN
podatci["OVČ"] = podatci["FRO"] --HR
podatci["FSM"] = { --ISO3166
wp = "[[Savezne Države Mikronezije]]",
zastava = "Flag of Micronesia.svg",
}
podatci["SDM"] = podatci["FSM"] --HR
podatci["GAB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gabon]]",
zastava = "Flag of Gabon.svg",
}
podatci["GBR"] = { --ISO3166
wp = "[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]",
zastava = "Flag of the United Kingdom.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=1707, kraj=1800, zastava="Flag of Great Britain (1707–1800).svg"},
{pocetak=1801, kraj=1922, zastava="Flag of the United Kingdom (3-5).svg"},
}
}
podatci["UK"] = podatci["GBR"] --HR
podatci["GEO"] = { --ISO3166
wp = "[[Gruzija]]",
zastava = "Flag of Georgia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2003, zastava="Flag of Georgia (1990–2004).svg"},
}
}
podatci["GRU"] = podatci["GEO"] --HR
podatci["GGY"] = { --ISO3166
wp = "[[Oblast Guernsey|Guernsey]]",
zastava = "Flag of Guernsey.svg",
}
podatci["GUER"] = podatci["GGY"] --HR
podatci["GHA"] = { --ISO3166
wp = "[[Gana]]",
zastava = "Flag of Ghana.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1957, zastava="Flag of the Gold Coast.svg"},
{pocetak=1958, kraj=1961, zastava="Flag of the Union of African States (1958-1961).svg"},
{pocetak=1962, kraj=1962, zastava="Flag of the Union of African States (1961-1962).svg"},
{pocetak=1963, kraj=1966, zastava="Flag of Ghana (1964-1966).svg"},
}
}
podatci["GAN"] = podatci["GHA"] --HR
podatci["GIB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gibraltar]]",
zastava = "Flag of Gibraltar.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1981, zastava="Government Ensign of Gibraltar 1939-1999.svg"},
}
}
podatci["GIN"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvineja]]",
zastava = "Flag of Guinea.svg",
}
podatci["GVI"] = podatci["GIN"] --HR
podatci["GUI"] = podatci["GIN"] --EN
podatci["GLP"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvadalupa]]",
zastava = "Flag of France.svg",
}
podatci["GVAD"] = podatci["GLP"] --HR
podatci["GUAD"] = podatci["GLP"] --HR
podatci["GMB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gambija]]",
zastava = "Flag of The Gambia.svg",
}
podatci["GAM"] = podatci["GMB"] --HR --EN
podatci["GNB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvineja Bisau]]",
zastava = "Flag of Guinea-Bissau.svg",
}
podatci["GBS"] = podatci["GNB"] --EN
podatci["GVB"] = podatci["GNB"] --HR
podatci["GNQ"] = { --ISO3166
wp = "[[Ekvatorska Gvineja]]",
zastava = "Flag of Equatorial Guinea.svg",
}
podatci["EKG"] = podatci["GNQ"] --HR
podatci["GEQ"] = podatci["GNQ"] --EN
podatci["GRC"] = { --ISO3166
wp = "[[Grčka]]",
zastava = "Flag of Greece.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1969, zastava="Flag of Greece (1828-1978).svg"},
{pocetak=1970, kraj=1975, zastava="Flag of Greece (1970-1975).svg"},
{pocetak=1976, kraj=1978, zastava="Flag of Greece (1828-1978).svg"},
}
}
podatci["GRČ"] = podatci["GRC"] --HR
podatci["GRD"] = { --ISO3166
wp = "[[Grenada]]",
zastava = "Flag of Grenada.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1974, zastava="Flag of Grenada (1967–1974).svg"},
}
}
podatci["GRE"] = podatci["GRD"]
podatci["GRN"] = podatci["GRD"] --EN
podatci["GRL"] = { --ISO3166
wp = "[[Grenland]]",
zastava = "Flag of Greenland.svg",
}
podatci["GTM"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvatemala]]",
zastava = "Flag of Guatemala.svg",
}
podatci["GUA"] = podatci["GTM"] --HR --EN
podatci["GUF"] = { --ISO3166
wp = "[[Francuska Gijana]]",
zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg",
}
podatci["FRA GIJ"] = podatci["GUF"] --HR
podatci["GUM"] = { --ISO3166
wp = "[[Guam]]",
zastava = "Flag of Guam.svg",
}
podatci["GUAM"] = podatci["GUM"] --HR
podatci["GUY"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvajana]]",
zastava = "Flag of Guyana.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1906, zastava="Flag of British Guiana (1875–1906).svg"},
{pocetak=1907, kraj=1919, zastava="Flag of British Guiana (1906-1919).svg"},
{pocetak=1920, kraj=1955, zastava="Flag of British Guiana (1919-1955).svg"},
{pocetak=1956, kraj=1966, zastava="Flag of British Guiana (1955–1966).svg"},
}
}
podatci["GVA"] = podatci["GUY"] --HR
podatci["HKG"] = { --ISO3166
wp = "[[Hong Kong]]",
zastava = "Flag of Hong Kong.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1955, zastava="Flag of Hong Kong (1876–1941 and 1945–1955).svg"},
{pocetak=1956, kraj=1959, zastava="Flag of Hong Kong (1955–1959).svg"},
{pocetak=1960, kraj=1997, zastava="Flag of Hong Kong (1959–1997).svg"},
}
}
podatci["HK"] = podatci["HKG"] --HR
podatci["HND"] = { --ISO3166
wp = "[[Honduras]]",
zastava = "Flag of Honduras.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1949, zastava="Flag of Honduras (1866-1949).svg"},
{pocetak=1950, kraj=2022, zastava="Flag of Honduras (before 2022).svg"},
}
}
podatci["HON"] = podatci["HND"] --HR --EN
podatci["HRV"] = { --ISO3166
wp = "[[Hrvatska]]",
zastava = "Flag of Croatia.svg",
}
podatci["CRO"] = podatci["HRV"] --EN
podatci["HTI"] = { --ISO3166
wp = "[[Haiti]]",
zastava = "Flag of Haiti.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of Haiti (1859–1964).svg"},
{pocetak=1964, kraj=1986, zastava="Flag of Haiti (1964–1986).svg"},
}
}
podatci["HAI"] = podatci["HTI"] --HR --EN
podatci["HUN"] = { --ISO3166
wp = "[[Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1918, zastava="Flag of Hungary (1867-1918).svg"},
{pocetak=1919, kraj=1946, zastava="Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg"},
{pocetak=1947, kraj=1949, zastava="Flag of Hungary (1946-1949, 1956-1957).svg"},
{pocetak=1950, kraj=1955, zastava="Flag of Hungary (1949-1956).svg"},
{pocetak=1956, kraj=1957, zastava="Flag of Hungary (1946-1949, 1956-1957).svg"},
}
}
podatci["MAĐ"] = podatci["HUN"] --HR
podatci["HVO"] = { --ISO3166
wp = "[[Gornja Volta]]",
zastava = "Flag of Upper Volta.svg",
}
podatci["VOL"] = podatci["HVO"] --EN
podatci["GVO"] = podatci["HVO"] --HR
podatci["IDN"] = { --ISO3166
wp = "[[Indonezija]]",
zastava = "Flag of Indonesia.svg",
}
podatci["INA"] = podatci["IDN"] --EN
podatci["INDN"] = podatci["IDN"] --HR
podatci["IMN"] = { --ISO3166
wp = "[[Otok Man]]",
zastava = "Flag of the Isle of Man.svg",
}
podatci["OTM"] = podatci["IMN"] --HR
podatci["IOM"] = podatci["IMN"] --EN
podatci["MAN"] = podatci["IMN"] --HR
podatci["IND"] = { --ISO3166
wp = "[[Indija]]",
zastava = "Flag of India.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1946, zastava="British Raj Red Ensign.svg"},
{pocetak=1947, kraj=2012, zastava="Flag of India.svg"},
}
}
podatci["IOT"] = { --ISO3166
wp = "[[Britanski Indijskooceanski teritorij]]",
zastava = "Flag of the British Indian Ocean Territory.svg",
}
podatci["BIOT"] = podatci["IOT"] --HR
podatci["IRL"] = { --ISO3166
wp = "[[Irska]]",
zastava = "Flag of Ireland.svg",
}
podatci["IRS"] = podatci["IRL"] --HR
podatci["IRN"] = { --ISO3166
wp = "[[Iran]]",
zastava = "Flag of Iran.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1932, zastava="Early 20th Century Qajar Flag.svg"},
{pocetak=1933, kraj=1964, zastava="State Flag of Iran (1933-1964).svg"},
{pocetak=1965, kraj=1980, zastava="State Flag of Iran (1964-1980).svg"},
}
}
podatci["IRI"] = podatci["IRN"] --EN
podatci["IRQ"] = { --ISO3166
wp = "[[Irak]]",
zastava = "Flag of Iraq.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of Iraq (1921–1959).svg"},
{pocetak=1960, kraj=1963, zastava="Flag of Iraq (1959-1963).svg"},
{pocetak=1964, kraj=1991, zastava="Flag of Iraq (1963–1991).svg"},
{pocetak=1992, kraj=2003, zastava="Flag of Iraq (1991-2004).svg"},
{pocetak=2004, kraj=2007, zastava="Flag of Iraq (2004-2008).svg"},
}
}
podatci["IRK"] = podatci["IRQ"] --HR
podatci["ISL"] = { --ISO3166
wp = "[[Island]]",
zastava = "Flag of Iceland.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1915, zastava="Flag of Denmark.svg"},
{pocetak=1916, kraj=1944, zastava="Light Blue Flag of Iceland.svg"},
}
}
podatci["ISR"] = { --ISO3166
wp = "[[Izrael]]",
zastava = "Flag of Israel.svg",
}
podatci["IZR"] = podatci["ISR"] --HR
podatci["ITA"] = { --ISO3166
wp = "[[Italija]]",
zastava = "Flag of Italy.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1946, zastava="Flag of Italy (1861-1946).svg"},
{pocetak=1947, kraj=2002, zastava="Flag of Italy.svg"},
{pocetak=2003, kraj=2006, zastava="Flag of Italy (2003–2006).svg"},
}
}
podatci["JAM"] = { --ISO3166
wp = "[[Jamajka]]",
zastava = "Flag of Jamaica.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1957, zastava="Flag of Jamaica (1906-1957).svg"},
{pocetak=1958, kraj=1962, zastava="Flag of Jamaica (1957-1962).svg"},
}
}
podatci["JOR"] = { --ISO3166
wp = "[[Jordan]]",
zastava = "Flag of Jordan.svg",
}
podatci["JPN"] = { --ISO3166
wp = "[[Japan]]",
zastava = "Flag of Japan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Japan (1870-1999).svg"},
}
}
podatci["JAP"] = podatci["JPN"] --HR
podatci["KAZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Kazahstan]]",
zastava = "Flag of Kazakhstan.svg",
}
podatci["KEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Kenija]]",
zastava = "Flag of Kenya.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of British East Africa.svg"},
}
}
podatci["KGZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Kirgistan]]",
zastava = "Flag of Kyrgyzstan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2023, zastava="Flag of Kyrgyzstan (1992–2023).svg"},
}
}
podatci["KIRG"] = podatci["KGZ"] --HR
podatci["KHM"] = { --ISO3166
wp = "[[Kambodža]]",
zastava = "Flag of Cambodia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Cambodia.svg"},
{pocetak=1971, kraj=1975, zastava="Flag of the Khmer Republic.svg"},
{pocetak=1976, kraj=1989, zastava="Flag of the People's Republic of Kampuchea.svg"},
{pocetak=1990, kraj=1991, zastava="Flag of the State of Cambodia.svg"},
{pocetak=1992, kraj=1993, zastava="Flag of Cambodia under UNTAC.svg"},
}
}
podatci["KMB"] = podatci["KHM"] --HR
podatci["CAM"] = podatci["KHM"] --EN
podatci["KIR"] = { --ISO3166
wp = "[[Kiribati]]",
zastava = "Flag of Kiribati.svg",
}
podatci["KIRI"] = podatci["KIR"] --HR
podatci["KNA"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Kristofor i Nevis]]",
zastava = "Flag of Saint Kitts and Nevis.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1983, zastava="Flag of Saint Christopher-Nevis-Anguilla.svg"},
}
}
podatci["SV KIN"] = podatci["KNA"] --HR
podatci["SKN"] = podatci["KNA"] --EN
podatci["KOR"] = { --ISO3166
wp = "[[Južna Koreja]]",
zastava = "Flag of South Korea.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1948, zastava="Flag of South Korea (1945-1948).svg"},
{pocetak=1949, kraj=1949, zastava="Flag of South Korea (1948-1949).svg"},
{pocetak=1950, kraj=1984, zastava="Flag of South Korea (1949-1984).svg"},
{pocetak=1985, kraj=1997, zastava="Flag of South Korea (1984-1997).svg"},
{pocetak=1998, kraj=2011, zastava="Flag of South Korea (1997-2011).svg"},
}
}
podatci["JKO"] = podatci["KOR"] --HR
podatci["KWT"] = { --ISO3166
wp = "[[Kuvajt]]",
zastava = "Flag of Kuwait.svg",
}
podatci["KUV"] = podatci["KWT"] --HR
podatci["KUW"] = podatci["KWT"] --EN
podatci["LAO"] = { --ISO3166
wp = "[[Laos]]",
zastava = "Flag of Laos.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Laos (1952-1975).svg"},
}
}
podatci["LBN"] = { --ISO3166
wp = "[[Libanon]]",
zastava = "Flag of Lebanon.svg",
}
podatci["LBR"] = { --ISO3166
wp = "[[Liberija]]",
zastava = "Flag of Liberia.svg",
}
podatci["LBY"] = { --ISO3166
wp = "[[Libija]]",
zastava = "Flag of Libya.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1968, zastava="Flag of Libya.svg"},
{pocetak=1969, kraj=1972, zastava="Flag of Libya (1969–1972).svg"},
{pocetak=1973, kraj=1977, zastava="Flag of Libya (1972–1977).svg"},
{pocetak=1978, kraj=2011, zastava="Flag of Libya (1977–2011).svg"},
}
}
podatci["LIBI"] = podatci["LBY"] --HR
podatci["LBA"] = podatci["LBY"] --EN
podatci["LCA"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]",
zastava = "Flag of Saint Lucia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1967, zastava="Flag of Saint Lucia (1939-1967).svg"},
{pocetak=1968, kraj=1979, zastava="Flag of Saint Lucia (1967-1979).svg"},
{pocetak=1980, kraj=2002, zastava="Flag of Saint Lucia (1979-2002).svg"},
}
}
podatci["SV LUC"] = podatci["LCA"] --HR
podatci["LIE"] = { --ISO3166
wp = "[[Lihtenštajn]]",
zastava = "Flag of Liechtenstein.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1921, zastava="Flag of Liechtenstein (1852-1921).svg"},
{pocetak=1922, kraj=1937, zastava="Flag of Liechtenstein (1921-1937).svg"},
{pocetak=1938, kraj=1982, zastava="Flag of Liechtenstein (1937–1982).svg"},
}
}
podatci["LIH"] = podatci["LIE"] --HR
podatci["LKA"] = { --ISO3166
wp = "[[Šri Lanka]]",
zastava = "Flag of Sri Lanka.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1947, zastava="British Ceylon flag.svg"},
{pocetak=1948, kraj=1951, zastava="Flag of Ceylon (1948-1951).svg"},
{pocetak=1952, kraj=1971, zastava="Flag of Ceylon (1951-1972).svg"},
}
}
podatci["ŠRI"] = podatci["LKA"] --HR
podatci["SRI"] = podatci["LKA"] --EN
podatci["SRI"] = podatci["LKA"] --EN
podatci["LSO"] = { --ISO3166
wp = "[[Lesoto]]",
zastava = "Flag of Lesotho.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1987, zastava="Flag of Lesotho (1966–1987).svg"},
{pocetak=1988, kraj=2006, zastava="Flag of Lesotho (1987-2006).svg"},
}
}
podatci["LES"] = podatci["LSO"] --HR --EN
podatci["LTU"] = { --ISO3166
wp = "[[Litva]]",
zastava = "Flag of Lithuania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1940, zastava="Flag of Lithuania (1918-1940).svg"},
{pocetak=1941, kraj=2004, zastava="Flag of Lithuania (1988-2004).svg"},
}
}
podatci["LIT"] = podatci["LTU"] --HR
podatci["LUX"] = { --ISO3166
wp = "[[Luksemburg]]",
zastava = "Flag of Luxembourg.svg",
}
podatci["LUKS"] = podatci["LUX"] --HR
podatci["LVA"] = { --ISO3166
wp = "[[Latvija]]",
zastava = "Flag of Latvia.svg",
}
podatci["LAT"] = podatci["LVA"] --HR --EN
podatci["MAC"] = { --ISO3166
wp = "[[Makao]]",
zastava = "Flag of Macau.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Bandeira do Leal Senado.svg"},
}
}
podatci["MAO"] = podatci["MAC"] --HR
podatci["MAF"] = { --ISO3166
wp = "[[Zajednica Sveti Martin]]",
zastava = "Flag of France.svg",
}
podatci["SV MAR FRA"] = podatci["MAF"] --HR
podatci["MAR"] = { --ISO3166
wp = "[[Maroko]]",
zastava = "Flag of Morocco.svg",
}
podatci["MCO"] = { --ISO3166
wp = "[[Monako]]",
zastava = "Flag of Monaco.svg",
}
podatci["MNK"] = podatci["MCO"] --HR
podatci["MON"] = podatci["MCO"] --EN
podatci["MDA"] = { --ISO3166
wp = "[[Moldavija]]",
zastava = "Flag of Moldova.svg",
}
podatci["MOL"] = podatci["MDA"] --HR
podatci["MDG"] = { --ISO3166
wp = "[[Madagaskar]]",
zastava = "Flag of Madagascar.svg",
}
podatci["MAD"] = podatci["MDG"] --HR --EN
podatci["MDV"] = { --ISO3166
wp = "[[Maldivi]]",
zastava = "Flag of Maldives.svg",
}
podatci["MALD"] = podatci["MDV"] --HR
podatci["MEX"] = { --ISO3166
wp = "[[Meksiko]]",
zastava = "Flag of Mexico.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1916, zastava="Flag of Mexico (1893-1916).svg"},
{pocetak=1917, kraj=1934, zastava="Flag of Mexico (1916–1934).svg"},
{pocetak=1935, kraj=1968, zastava="Flag of Mexico (1934-1968).svg"},
}
}
podatci["MEKS"] = podatci["MEX"] --HR
podatci["MHL"] = { --ISO3166
wp = "[[Maršalovi Otoci]]",
zastava = "Flag of the Marshall Islands.svg",
}
podatci["MARŠ"] = podatci["MHL"] --HR
podatci["MKD"] = { --ISO3166
wp = "[[Sjeverna Makedonija]]",
zastava = "Flag of Macedonia.svg",
}
podatci["MAK"] = podatci["MKD"] --HR
podatci["MLI"] = { --ISO3166
wp = "[[Mali]]",
zastava = "Flag of Mali.svg",
}
podatci["MALI"] = podatci["MLI"] --HR
podatci["MLT"] = { --ISO3166
wp = "[[Malta]]",
zastava = "Flag of Malta.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1943, zastava="Flag of Malta (1923-1943).svg"},
{pocetak=1944, kraj=1964, zastava="Flag of Malta (1943-1964).svg"},
}
}
podatci["MMR"] = { --ISO3166
wp = "[[Mjanmar]]",
zastava = "Flag of Myanmar.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Burma (1948-1974).svg"},
{pocetak=1974, kraj=2010, zastava="Flag of Myanmar (1974-2010).svg"},
}
}
podatci["MYA"] = podatci["MMR"] --EN
podatci["MIA"] = podatci["MMR"] --HR
podatci["MNE"] = { --ISO3166
wp = "[[Crna Gora]]",
zastava = "Flag of Montenegro.svg",
}
podatci["CG"] = podatci["MNE"] --HR
podatci["MNG"] = { --ISO3166
wp = "[[Mongolija]]",
zastava = "Flag of Mongolia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of the Mongolian People's Republic (1945–1992).svg"},
}
}
podatci["MGL"] = podatci["MNG"] --EN
podatci["MNP"] = { --ISO3166
wp = "[[Sjevernomarijanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Northern Mariana Islands.svg",
}
podatci["SJM O"] = podatci["MNP"] --HR
podatci["NMI"] = podatci["MNP"] --EN
podatci["MOZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Mozambik]]",
zastava = "Flag of Mozambique.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1983, zastava="Flag of Mozambique (1975-1983).svg"},
}
}
podatci["MRT"] = { --ISO3166
wp = "[[Mauretanija]]",
zastava = "Flag of Mauritania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2016, zastava="Flag of Mauritania (1959–2017).svg"},
}
}
podatci["MAU"] = podatci["MRT"] --HR
podatci["MTN"] = podatci["MRT"] --EN
podatci["MSR"] = { --ISO3166
wp = "[[Montserrat]]",
zastava = "Flag of Montserrat.svg",
}
podatci["MONT"] = podatci["MSR"] --HR
podatci["MNT"] = podatci["MSR"] --EN
podatci["MTQ"] = { --ISO3166
wp = "[[Martinik]]",
zastava = "Flag of Martinique.svg",
}
podatci["MART"] = podatci["MTQ"] --HR
podatci["MUS"] = { --ISO3166
wp = "[[Mauricijus]]",
zastava = "Flag of Mauritius.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1923, zastava="Flag of Mauritius (1906–1923).svg"},
{pocetak=1924, kraj=1968, zastava="Flag of Mauritius (1923–1968).svg"},
}
}
podatci["MAUS"] = podatci["MUS"] --HR
podatci["MRI"] = podatci["MUS"] --EN
podatci["MWI"] = { --ISO3166
wp = "[[Malavi]]",
zastava = "Flag of Malawi.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2009, zastava="Flag of Malawi.svg"},
{pocetak=2010, kraj=2012, zastava="Flag of Malawi (2010-2012).svg"},
}
}
podatci["MAW"] = podatci["MWI"] --EN
podatci["MLV"] = podatci["MWI"] --HR
podatci["MYS"] = { --ISO3166
wp = "[[Malezija]]",
zastava = "Flag of Malaysia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of Malaya (1950–1963).svg"},
}
}
podatci["MAS"] = podatci["MYS"] --EN
podatci["MALE"] = podatci["MYS"] --HR
podatci["MYT"] = { --ISO3166
wp = "[[Mayotte]]",
zastava = "Flag of Mayotte (local).svg",
}
podatci["MAY"] = podatci["MYT"] --HR
podatci["NAM"] = { --ISO3166
wp = "[[Namibija]]",
zastava = "Flag of Namibia.svg",
}
podatci["NCL"] = { --ISO3166
wp = "[[Nova Kaledonija]]",
zastava = "Flag of New Caledonia.svg",
}
podatci["N KALE"] = podatci["NCL"] --HR
podatci["NER"] = { --ISO3166
wp = "[[Niger]]",
zastava = "Flag of Niger.svg",
}
podatci["NGR"] = podatci["NER"] --HR
podatci["NFK"] = { --ISO3166
wp = "[[Otok Norfolk|Norfolk]]",
zastava = "Flag of Norfolk Island.svg",
}
podatci["NORF"] = podatci["NFK"] --HR
podatci["NFI"] = podatci["NFK"] --EN
podatci["NGA"] = { --ISO3166
wp = "[[Nigerija]]",
zastava = "Flag of Nigeria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1952, zastava="Flag of Nigeria (1914–1952).svg"},
{pocetak=1953, kraj=1960, zastava="Flag of Nigeria (1952–1960).svg"},
}
}
podatci["NIG"] = podatci["NGA"] --HR
podatci["NIC"] = { --ISO3166
wp = "[[Nikaragva]]",
zastava = "Flag of Nicaragua.svg",
}
podatci["NCA"] = podatci["NIC"] --EN
podatci["NIK"] = podatci["NIC"] --HR
podatci["NIU"] = { --ISO3166
wp = "[[Niue]]",
zastava = "Flag of Niue.svg",
}
podatci["NLD"] = { --ISO3166
wp = "[[Nizozemska]]",
zastava = "Flag of the Netherlands.svg",
}
podatci["NIZ"] = podatci["NLD"] --HR
podatci["NED"] = podatci["NLD"] --EN
podatci["NOR"] = { --ISO3166
wp = "[[Norveška]]",
zastava = "Flag of Norway.svg",
}
podatci["NPL"] = { --ISO3166
wp = "[[Nepal]]",
zastava = "Flag of Nepal.svg",
}
podatci["NEP"] = podatci["NPL"] --HR --EN
podatci["NRU"] = { --ISO3166
wp = "[[Nauru]]",
zastava = "Flag of Nauru.svg",
}
podatci["NAU"] = podatci["NRU"] --HR
podatci["NZL"] = { --ISO3166
wp = "[[Novi Zeland]]",
zastava = "Flag of New Zealand.svg",
}
podatci["OMN"] = { --ISO3166
wp = "[[Oman]]",
zastava = "Flag of Oman.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1995, zastava="Flag of Oman (1970-1995).svg"},
}
}
podatci["OMA"] = podatci["OMN"] --HR --EN
podatci["PAK"] = { --ISO3166
wp = "[[Pakistan]]",
zastava = "Flag of Pakistan.svg",
}
podatci["PAN"] = { --ISO3166
wp = "[[Panama]]",
zastava = "Flag of Panama.svg",
}
podatci["PCN"] = { --ISO3166
wp = "[[Pitcairnovo Otočje|Pitcairn]]",
zastava = "Flag of the Pitcairn Islands.svg",
}
podatci["PIT O"] = podatci["PCN"] --HR
podatci["PER"] = { --ISO3166
wp = "[[Peru]]",
zastava = "Flag of Peru.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1950, zastava="Flag of Peru (1825-1950).svg"},
}
}
podatci["PHL"] = { --ISO3166
wp = "[[Filipini]]",
zastava = "Flag of the Philippines.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1935, zastava="Flag of the Philippines (1919-1936).svg"},
{pocetak=1936, kraj=1984, zastava="Flag of the Philippines (1936–1985, 1986–1998).svg"},
{pocetak=1985, kraj=1986, zastava="Flag_of_the_Philippines_(light_blue).svg"},
{pocetak=1987, kraj=1997, zastava="Flag of the Philippines (1936–1985, 1986–1998).svg"},
}
}
podatci["FIL"] = podatci["PHL"] --HR
podatci["PHI"] = podatci["PHL"] --EN
podatci["PLW"] = { --ISO3166
wp = "[[Palau]]",
zastava = "Flag of Palau.svg",
}
podatci["PALA"] = podatci["PLW"] --HR
podatci["PNG"] = { --ISO3166
wp = "[[Papua Nova Gvineja]]",
zastava = "Flag of Papua New Guinea.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1965, zastava="Flag of the Territory of New Guinea.svg"},
{pocetak=1966, kraj=1970, zastava="Flag of Papua New Guinea 1965.svg"},
}
}
podatci["POL"] = { --ISO3166
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1928, zastava="Flag of Poland (1919-1928).svg"},
{pocetak=1929, kraj=1979, zastava="Flag of Poland (1928-1980).svg"},
}
}
podatci["POLJ"] = podatci["POL"] --HR
podatci["PRI"] = { --ISO3166
wp = "[[Portoriko]]",
zastava = "Flag of Puerto Rico.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1951, zastava="Puerto Rico Azul Celeste.png"},
{pocetak=1952, kraj=1995, zastava="Flag of Puerto Rico (1952-1995).svg"},
}
}
podatci["PUR"] = podatci["PRI"] --EN
podatci["PUE"] = podatci["PRI"] --HR
podatci["PRK"] = { --ISO3166
wp = "[[Sjeverna Koreja]]",
zastava = "Flag of North Korea.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1947, zastava="Flag of the Provisional People's Committee for North Korea.svg"},
{pocetak=1948, kraj=1991, zastava="Flag of North Korea (1948–1992).svg"},
}
}
podatci["SJKOR"] = podatci["PRK"] --HR
podatci["PRT"] = { --ISO3166
wp = "[[Portugal]]",
zastava = "Flag of Portugal.svg",
}
podatci["POR"] = podatci["PRT"] --HR --EN
podatci["PRY"] = { --ISO3166
wp = "[[Paragvaj]]",
zastava = "Flag of Paraguay.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1954, zastava="Flag of Paraguay (1842-1954).svg"},
{pocetak=1955, kraj=1988, zastava="Flag of Paraguay (1954-1988).svg"},
{pocetak=1989, kraj=1990, zastava="Flag of Paraguay (1988-1990).svg"},
{pocetak=1991, kraj=2013, zastava="Flag of Paraguay (1990-2013).svg"},
}
}
podatci["PAR"] = podatci["PRY"] --HR --EN
podatci["PSE"] = { --ISO3166
wp = "[[Država Palestina|Palestina]]",
zastava = "Flag of Palestine.svg",
}
podatci["PLE"] = podatci["PSE"] --EN
podatci["PAL"] = podatci["PSE"] --HR
podatci["PYF"] = { --ISO3166
wp = "[[Francuska Polinezija]]",
zastava = "Flag of French Polynesia.svg",
}
podatci["FR POLI"] = podatci["PYF"] --HR
podatci["TAH"] = podatci["PYF"] --EN
podatci["QAT"] = { --ISO3166
wp = "[[Katar]]",
zastava = "Flag of Qatar.svg",
}
podatci["KAT"] = podatci["QAT"] --HR
podatci["REU"] = { --ISO3166
wp = "[[Réunion]]",
zastava = "Flag of Réunion.svg",
}
podatci["ROU"] = { --ISO3166
wp = "[[Rumunjska]]",
zastava = "Flag of Romania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1948, zastava="Flag of Romania.svg"},
{pocetak=1949, kraj=1952, zastava="Flag of Romania (1948-1952).svg"},
{pocetak=1953, kraj=1965, zastava="Flag of Romania (1952-1965).svg"},
{pocetak=1966, kraj=1989, zastava="Flag of Romania (1965-1989).svg"},
}
}
podatci["ROM"] = podatci["ROU"] --EN
podatci["RUM"] = podatci["ROU"] --HR
podatci["Kr RUM"] = podatci["ROU"] --HR
podatci["RUS"] = { --ISO3166
wp = "[[Rusija]]",
zastava = "Flag of Russia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1993, zastava="Flag of Russia (1991–1993).svg"},
}
}
podatci["RWA"] = { --ISO3166
wp = "[[Ruanda]]",
zastava = "Flag of Rwanda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1961, zastava="Flag of Rwanda (1959-1961).svg"},
{pocetak=1962, kraj=2001, zastava="Flag of Rwanda (1962-2001).svg"},
}
}
podatci["RUA"] = podatci["RWA"] --HR
podatci["SAU"] = { --ISO3166
wp = "[[Saudijska Arabija]]",
zastava = "Flag of Saudi Arabia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Saudi Arabia (1938-1973).svg"},
}
}
podatci["KSA"] = podatci["SAU"] --EN
podatci["SCG"] = { --ISO3166
wp = "[[Srbija i Crna Gora]]",
zastava = "Flag of Serbia and Montenegro.svg",
}
podatci["SDN"] = { --ISO3166
wp = "[[Sudan]]",
zastava = "Flag of Sudan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Sudan (1956-1970).svg"},
}
}
podatci["SUD"] = podatci["SDN"] --HR --EN
podatci["SEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Senegal]]",
zastava = "Flag of Senegal.svg",
}
podatci["SGP"] = { --ISO3166
wp = "[[Singapur]]",
zastava = "Flag of Singapore.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of Singapore (1946-1959).svg"},
}
}
podatci["SIN"] = podatci["SGP"] --HR
podatci["SGS"] = { --ISO3166
wp = "[[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich]]",
zastava = "Flag of South Georgia and the South Sandwich Islands.svg",
}
podatci["JGJSO"] = podatci["SGS"] --HR
podatci["SHN"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]",
zastava = "Flag of Saint Helena.svg",
}
podatci["SHAT"] = podatci["SHN"] --HR
podatci["SJM"] = { --ISO3166
wp = "[[Svalbard]]",
zastava = "Flag of Norway.svg",
}
podatci["SVL"] = podatci["SJM"] --HR
podatci["SLB"] = { --ISO3166
wp = "[[Solomonski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Solomon Islands.svg",
}
podatci["SOL"] = podatci["SLB"] --HR --EN
podatci["SLE"] = { --ISO3166
wp = "[[Sijera Leone]]",
zastava = "Flag of Sierra Leone.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1961, zastava="Flag of Sierra Leone 1916-1961.gif"},
}
}
podatci["S LEO"] = podatci["SLE"] --HR
podatci["SLV"] = { --ISO3166
wp = "[[Salvador]]",
zastava = "Flag of El Salvador.svg",
}
podatci["SAL"] = podatci["SLV"] --HR
podatci["ESA"] = podatci["SLV"] --EN
podatci["SALV"] = podatci["SLV"] --HR
podatci["SMR"] = { --ISO3166
wp = "[[San Marino]]",
zastava = "Flag of San Marino.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2010, zastava="Flag of San Marino (before 2011).svg"},
}
}
podatci["SOM"] = { --ISO3166
wp = "[[Somalija]]",
zastava = "Flag of Somalia.svg",
}
podatci["SPM"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Petar i Mikelon]]",
zastava = "Flag of Saint-Pierre and Miquelon.svg",
}
podatci["SV PMIQ"] = podatci["SPM"] --HR
podatci["SV PIM"] = podatci["SPM"] --HR
podatci["SRB"] = { --ISO3166
wp = "[[Srbija]]",
zastava = "Flag of Serbia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1918, zastava="State Flag of Serbia (1882-1918).svg"},
{pocetak=1919, kraj=1944, zastava="Flag of Serbia, 1941-1944.svg"},
{pocetak=1945, kraj=1992, zastava="Flag of SR Serbia.svg"},
{pocetak=1993, kraj=2004, zastava="Flag of Serbia (1992-2004).svg"},
{pocetak=2005, kraj=2010, zastava="Flag of Serbia (2004-2010).svg"},
}
}
podatci["SSD"] = { --ISO3166
wp = "[[Južni Sudan]]",
zastava = "Flag of South Sudan.svg",
}
podatci["J SUD"] = podatci["SSD"] --HR
podatci["STP"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Toma i Princip]]",
zastava = "Flag of Sao Tome and Principe.svg",
}
podatci["SV TIP"] = podatci["STP"] --HR
podatci["SUN"] = { --ISO3166
wp = "[[SSSR]]",
zastava = "Flag of the Soviet Union.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1936, zastava="Flag of the Soviet Union (1924–1936).svg"},
{pocetak=1937, kraj=1955, zastava="Flag of the Soviet Union (1936–1955).svg"},
}
}
podatci["URS"] = podatci["SUN"] --EN
podatci["SSSR"] = podatci["SUN"] --HR
podatci["SUR"] = { --ISO3166
wp = "[[Surinam]]",
zastava = "Flag of Suriname.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Dutch Guyana.svg"},
}
}
podatci["SVK"] = { --ISO3166
wp = "[[Slovačka]]",
zastava = "Flag of Slovakia.svg",
}
podatci["SLK"] = podatci["SVK"] --HR
podatci["SVN"] = { --ISO3166
wp = "[[Slovenija]]",
zastava = "Flag of Slovenia.svg",
}
podatci["SLO"] = podatci["SVN"] --HR --EN
podatci["SWE"] = { --ISO3166
wp = "[[Švedska]]",
zastava = "Flag of Sweden.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1905, zastava="Swedish civil ensign (1844–1905).svg"},
{pocetak=1906, kraj=1906, zastava="Flag of Sweden (pre-1906).svg"},
}
}
podatci["ŠVE"] = podatci["SWE"] --HR
podatci["SWZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Esvatini]]",
zastava = "Flag of Eswatini.svg",
}
podatci["ESV"] = podatci["SWZ"] --HR
podatci["SVA"] = podatci["SWZ"] --HR
podatci["SXM"] = { --ISO3166
wp = "[[Zemlja Sveti Martin]]",
zastava = "Flag of Sint Maarten.svg",
}
podatci["MAA"] = podatci["SXM"] --EN
podatci["SV MAR NIZ"] = podatci["SXM"] --HR
podatci["SYC"] = { --ISO3166
wp = "[[Sejšeli]]",
zastava = "Flag of Seychelles.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1995, zastava="Flag of Seychelles (1977–1996).svg"},
}
}
podatci["SEY"] = podatci["SYC"] --EN
podatci["SEJ"] = podatci["SYC"] --HR
podatci["SYR"] = { --ISO3166
wp = "[[Sirija]]",
zastava = "Flag of Syria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1958, zastava="Flag of Syria (1930–1958, 1961–1963).svg"},
{pocetak=1959, kraj=1961, zastava="Flag of the United Arab Republic (1958–1971).svg"},
{pocetak=1962, kraj=1963, zastava="Flag of Syria (1930–1958, 1961–1963).svg"},
{pocetak=1964, kraj=1971, zastava="Flag of Syria (1963–1972).svg"},
{pocetak=1972, kraj=1979, zastava="Flag of Syria (1972–1980).svg"},
}
}
podatci["SIR"] = podatci["SYR"] --HR
podatci["TCA"] = { --ISO3166
wp = "[[Otoci Turks i Caicos]]",
zastava = "Flag of the Turks and Caicos Islands.svg",
}
podatci["TKI"] = podatci["TCA"] --HR
podatci["OTC"] = podatci["TCA"] --HR
podatci["TCD"] = { --ISO3166
wp = "[[Čad]]",
zastava = "Flag of Chad.svg",
}
podatci["CHA"] = podatci["TCD"] --EN
podatci["ČAD"] = podatci["TCD"] --HR
podatci["TGO"] = { --ISO3166
wp = "[[Togo]]",
zastava = "Flag of Togo (3-2).svg",
}
podatci["TOG"] = podatci["TGO"] --HR --EN
podatci["THA"] = { --ISO3166
wp = "[[Tajland]]",
zastava = "Flag of Thailand.svg",
}
podatci["THAI"] = podatci["THA"] --HR
podatci["TAJ"] = podatci["THA"] --HR
podatci["TJK"] = { --ISO3166
wp = "[[Tadžikistan]]",
zastava = "Flag of Tajikistan.svg",
}
podatci["TADŽ"] = podatci["TJK"] --HR
podatci["TKL"] = { --ISO3166
wp = "[[Tokelau]]",
zastava = "Flag of Tokelau.svg",
}
podatci["TKM"] = { --ISO3166
wp = "[[Turkmenistan]]",
zastava = "Flag of Turkmenistan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Turkmen SSR (1956).svg"},
{pocetak=1974, kraj=1991, zastava="Flag of the Turkmen SSR.svg"},
{pocetak=1992, kraj=1996, zastava="Flag of Turkmenistan (1992-1997).svg"},
{pocetak=1997, kraj=2000, zastava="Flag of Turkmenistan (1997-2001).svg"},
}
}
podatci["TLS"] = { --ISO3166
wp = "[[Istočni Timor]]",
zastava = "Flag of East Timor.svg",
}
podatci["IST T"] = podatci["TLS"] --HR
podatci["TIM I"] = podatci["TLS"] --HR
podatci["TON"] = { --ISO3166
wp = "[[Tonga]]",
zastava = "Flag of Tonga.svg",
}
podatci["TGA"] = podatci["TON"] --EN
podatci["TTO"] = { --ISO3166
wp = "[[Trinidad i Tobago]]",
zastava = "Flag of Trinidad and Tobago.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1958, zastava="Flag of Trinidad and Tobago (1889–1958).svg"},
}
}
podatci["TRI"] = podatci["TTO"] --HR --EN
podatci["TUN"] = { --ISO3166
wp = "[[Tunis]]",
zastava = "Flag of Tunisia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Tunisia (1959–1999).svg"},
}
}
podatci["TUR"] = { --ISO3166
wp = "[[Turska]]",
zastava = "Flag of Turkey.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1936, zastava="Flag of the Ottoman Empire.svg"},
}
}
podatci["TUV"] = { --ISO3166
wp = "[[Tuvalu]]",
zastava = "Flag of Tuvalu.svg",
}
podatci["TWN"] = { --ISO3166
wp = "[[Republika Kina]]",
zastava = "Flag of the Republic of China.svg",
}
podatci["TAJV"] = podatci["TWN"] --HR
podatci["ROC_Taiwan"] = podatci["TWN"] --EN
podatci["TZA"] = { --ISO3166
wp = "[[Tanzanija]]",
zastava = "Flag of Tanzania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1964, zastava="Flag of Tanganyika.svg"},
}
}
podatci["TAN"] = podatci["TZA"] --HR --EN
podatci["UGA"] = { --ISO3166
wp = "[[Uganda]]",
zastava = "Flag of Uganda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1962, zastava="Flag of the Uganda Protectorate.svg"},
}
}
podatci["UKR"] = { --ISO3166
wp = "[[Ukrajina]]",
zastava = "Flag of Ukraine.svg",
}
podatci["URY"] = { --ISO3166
wp = "[[Urugvaj]]",
zastava = "Flag of Uruguay.svg",
}
podatci["URU"] = podatci["URY"] --HR --EN
podatci["USA"] = { --ISO3166
wp = "[[SAD]]",
zastava = "Flag of the United States.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1896, zastava="US flag 44 stars.svg"},
{pocetak=1897, kraj=1908, zastava="US flag 45 stars.svg"},
{pocetak=1909, kraj=1912, zastava="US flag 46 stars.svg"},
{pocetak=1913, kraj=1959, zastava="US flag 48 stars.svg"},
{pocetak=1960, kraj=1960, zastava="US flag 49 stars.svg"},
}
}
podatci["SAD"] = podatci["USA"] --HR
podatci["US"] = podatci["USA"] --EN
podatci["UZB"] = { --ISO3166
wp = "[[Uzbekistan]]",
zastava = "Flag of Uzbekistan.svg",
}
podatci["VAT"] = { --ISO3166
wp = "[[Vatikan]]",
zastava = "Flag of the Vatican City.svg",
}
podatci["VCT"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Vincent i Grenadini]]",
zastava = "Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1979, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1907-1979).svg"},
{pocetak=1980, kraj=1984, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1979-1985).svg"},
{pocetak=1985, kraj=1985, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1985).svg"},
}
}
podatci["SVG"] = podatci["VCT"] --EN
podatci["SV VIG"] = podatci["VCT"] --HR
podatci["VEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Venezuela]]",
zastava = "Flag of Venezuela.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1930, zastava="Flag of Venezuela (1905–1930).svg"},
{pocetak=1931, kraj=1954, zastava="Flag of Venezuela (1930–1954).svg"},
{pocetak=1955, kraj=2006, zastava="Flag of Venezuela (1954–2006).png"},
}
}
podatci["VGB"] = { --ISO3166
wp = "[[Britanski Djevičanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the British Virgin Islands.svg",
}
podatci["IVB"] = podatci["VGB"] --EN
podatci["BRIT DJEV"] = podatci["VGB"] --HR
podatci["VIR"] = { --ISO3166
wp = "[[Američki Djevičanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the United States Virgin Islands.svg",
}
podatci["ISV"] = podatci["VIR"] --EN
podatci["ADO"] = podatci["VIR"] --HR
podatci["VNM"] = { --ISO3166
wp = "[[Vijetnam]]",
zastava = "Flag of Vietnam.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of South Vietnam.svg"},
}
}
podatci["VIE"] = podatci["VNM"] --EN
podatci["VIJ"] = podatci["VNM"] --HR
podatci["VUT"] = { --ISO3166
wp = "[[Vanuatu]]",
zastava = "Flag of Vanuatu.svg",
}
podatci["VAN"] = podatci["VUT"] --HR --EN
podatci["WLF"] = { --ISO3166
wp = "[[Wallis i Futuna]]",
zastava = "Flag of Wallis and Futuna.svg",
}
podatci["WIF"] = podatci["WLF"] --HR
podatci["WSM"] = { --ISO3166
wp = "[[Samoa]]",
zastava = "Flag of Samoa.svg",
}
podatci["SAM"] = podatci["WSM"] --HR --EN
podatci["YEM"] = { --ISO3166
wp = "[[Jemen]]",
zastava = "Flag of Yemen.svg",
}
podatci["JEM"] = podatci["YEM"] --HR
podatci["YMD"] = { --ISO3166
wp = "[[Južni Jemen]]",
zastava = "Flag of South Yemen.svg",
}
podatci["J JEM"] = podatci["YMD"] --HR
podatci["YUG"] = { --ISO3166
wp = "[[Jugoslavija]]",
zastava = "Flag of SFR Yugoslavia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1941, zastava="Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg"},
{pocetak=1942, kraj=1946, zastava="Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg"},
{pocetak=1947, kraj=1992, zastava="Flag of SFR Yugoslavia.svg"},
{pocetak=1993, kraj=2002, zastava="Flag of Serbia and Montenegro.svg"},
}
}
podatci["JUG"] = podatci["YUG"] --HR
podatci["ZAF"] = { --ISO3166
wp = "[[Južnoafrička Republika|JAR]]",
zastava = "Flag of South Africa.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1910, zastava="Flag of the United Kingdom.svg"},
{pocetak=1911, kraj=1927, zastava="Red Ensign of South Africa (1912–1951).svg"},
{pocetak=1928, kraj=1994, zastava="Flag of South Africa (1928–1982).svg"},
}
}
podatci["JAR"] = podatci["ZAF"] --HR
podatci["RSA"] = podatci["ZAF"] --EN
podatci["ZAR"] = { --ISO3166
wp = "[[Zair]]",
zastava = "Flag of Zaire.svg",
}
podatci["ZAI"] = podatci["ZAR"] --HR
podatci["ZMB"] = { --ISO3166
wp = "[[Zambija]]",
zastava = "Flag of Zambia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1953, zastava="Flag of Northern Rhodesia (1939-1953).svg"},
{pocetak=1954, kraj=1963, zastava="Flag of the Federation of Rhodesia and Nyasaland.svg"},
{pocetak=1964, kraj=1995, zastava="Flag of Zambia (1964-1996).svg"},
}
}
podatci["ZAM"] = podatci["ZMB"] --HR --EN
podatci["ZWE"] = { --ISO3166
wp = "[[Zimbabve]]",
zastava = "Flag of Zimbabwe.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1953, zastava="Flag of Southern Rhodesia.svg"},
{pocetak=1954, kraj=1963, zastava="Flag of the Federation of Rhodesia and Nyasaland.svg"},
{pocetak=1964, kraj=1968, zastava="Flag of Rhodesia (1964).svg"},
{pocetak=1969, kraj=1978, zastava="Flag of Rhodesia.svg"},
{pocetak=1979, kraj=1979, zastava="Flag of Zimbabwe Rhodesia.svg"},
}
}
podatci["ZIM"] = podatci["ZWE"] --HR --EN
----Puna imena za države s popisa ISO3166-1 alpha-3
podatci["Aruba"] = podatci["ABW"]
podatci["Afganistan"] = podatci["AFG"]
podatci["Angola"] = podatci["AGO"]
podatci["Angvila"] = podatci["AIA"]
--ALA
podatci["Albanija"] = podatci["ALB"]
podatci["Andora"] = podatci["AND"]
--ARE
podatci["Argentina"] = podatci["ARG"]
podatci["Armenija"] = podatci["ARM"]
podatci["Američka Samoa"] = podatci["ASM"]
--ATA
--ATF
--ATG
podatci["Australija"] = podatci["AUS"]
podatci["Austrija"] = podatci["AUT"]
podatci["Azerbajdžan"] = podatci["AZE"]
podatci["Burundi"] = podatci["BDI"]
podatci["Belgija"] = podatci["BEL"]
podatci["Benin"] = podatci["BEN"]
--BES
podatci["Burkina Faso"] = podatci["BFA"]
podatci["Bangladeš"] = podatci["BGD"]
podatci["Bugarska"] = podatci["BGR"]
podatci["Bahrein"] = podatci["BHR"]
podatci["Bahami"] = podatci["BHS"]
podatci["Bosna i Hercegovina"] = podatci["BIH"]
--BLM
podatci["Bjelorusija"] = podatci["BLR"]
podatci["Belize"] = podatci["BLZ"]
podatci["Bermudi"] = podatci["BMU"]
podatci["Bolivija"] = podatci["BOL"]
podatci["Brazil"] = podatci["BRA"]
podatci["Barbados"] = podatci["BRB"]
podatci["Brunej"] = podatci["BRN"]
podatci["Butan"] = podatci["BTN"]
--BVT
podatci["Bocvana"] = podatci["BWA"]
podatci["Srednjoafrička Republika"] = podatci["CAF"]
podatci["Kanada"] = podatci["CAN"]
podatci["Kokosovi Otoci"] = podatci["CCK"]
podatci["Švicarska"] = podatci["CHE"]
podatci["Čile"] = podatci["CHL"]
podatci["Kina"] = podatci["CHN"]
podatci["Obala Bjelokosti"] = podatci["CIV"]
podatci["Kamerun"] = podatci["CMR"]
podatci["Demokratska Republika Kongo"] = podatci["COD"]
podatci["Republika Kongo"] = podatci["COG"]
podatci["Cookovo Otočje"] = podatci["COK"]
podatci["Kolumbija"] = podatci["COL"]
podatci["Komori"] = podatci["COM"]
--CPV
podatci["Kostarika"] = podatci["CRI"]
podatci["Kuba"] = podatci["CUB"]
podatci["Curaçao"] = podatci["CUW"]
podatci["Božićni Otok"] = podatci["CXR"]
podatci["Kajmanski Otoci"] = podatci["CYM"]
podatci["Cipar"] = podatci["CYP"]
podatci["Češka"] = podatci["CZE"]
podatci["Njemačka"] = podatci["DEU"]
podatci["Džibuti"] = podatci["DJI"]
podatci["Dominika"] = podatci["DMA"]
podatci["Danska"] = podatci["DNK"]
podatci["Dominikanska Republika"] = podatci["DOM"]
podatci["Alžir"] = podatci["DZA"]
podatci["Tanganjika"] = podatci["EAT"]
podatci["Ekvador"] = podatci["ECU"]
podatci["Egipat"] = podatci["EGY"]
podatci["Eritreja"] = podatci["ERI"]
podatci["Španjolska"] = podatci["ESP"]
podatci["Estonija"] = podatci["EST"]
podatci["Etiopija"] = podatci["ETH"]
podatci["Finska"] = podatci["FIN"]
podatci["Fidži"] = podatci["FJI"]
podatci["Falkland"] = podatci["FLK"]
podatci["Francuska"] = podatci["FRA"]
podatci["Farski Otoci"] = podatci["FRO"]
--FSM
podatci["Gabon"] = podatci["GAB"]
podatci["Ujedinjeno Kraljevstvo"] = podatci["GBR"]
podatci["Gruzija"] = podatci["GEO"]
podatci["Guernsey"] = podatci["GGY"]
podatci["Gana"] = podatci["GHA"]
podatci["Gibraltar"] = podatci["GIB"]
podatci["Gvineja"] = podatci["GIN"]
podatci["Gvadalupa"] = podatci["GLP"]
podatci["Gambija"] = podatci["GMB"]
podatci["Gvineja Bisau"] = podatci["GNB"]
podatci["Ekvatorska Gvineja"] = podatci["GNQ"]
podatci["Grčka"] = podatci["GRC"]
podatci["Grenada"] = podatci["GRD"]
podatci["Grenland"] = podatci["GRL"]
podatci["Gvatemala"] = podatci["GTM"]
podatci["Francuska Gijana"] = podatci["GUF"]
podatci["Guam"] = podatci["GUM"]
podatci["Gvajana"] = podatci["GUY"]
podatci["Hong Kong"] = podatci["HKG"]
--HMD
podatci["Honduras"] = podatci["HND"]
podatci["Hrvatska"] = podatci["HRV"]
podatci["Haiti"] = podatci["HTI"]
podatci["Mađarska"] = podatci["HUN"]
podatci["Indonezija"] = podatci["IDN"]
podatci["Otok Man"] = podatci["IMN"]
podatci["Indija"] = podatci["IND"]
--IOT
podatci["Irska"] = podatci["IRL"]
podatci["Iran"] = podatci["IRN"]
podatci["Irak"] = podatci["IRQ"]
podatci["Island"] = podatci["ISL"]
podatci["Izrael"] = podatci["ISR"]
podatci["Italija"] = podatci["ITA"]
podatci["Jamajka"] = podatci["JAM"]
podatci["Jersey"] = podatci["JEY"]
podatci["Jordan"] = podatci["JOR"]
podatci["Japan"] = podatci["JPN"]
podatci["Kazahstan"] = podatci["KAZ"]
podatci["Kenija"] = podatci["KEN"]
podatci["Kirgistan"] = podatci["KGZ"]
podatci["Kambodža"] = podatci["KHM"]
podatci["Kiribati"] = podatci["KIR"]
--KNA
podatci["Južna Koreja"] = podatci["KOR"]
podatci["Kuvajt"] = podatci["KWT"]
podatci["Laos"] = podatci["LAO"]
podatci["Libanon"] = podatci["LBN"]
podatci["Liberija"] = podatci["LBR"]
podatci["Libija"] = podatci["LBY"]
--LCA
podatci["Lihtenštajn"] = podatci["LIE"]
podatci["Šri Lanka"] = podatci["LKA"]
podatci["Lesoto"] = podatci["LSO"]
podatci["Litva"] = podatci["LTU"]
podatci["Luksemburg"] = podatci["LUX"]
podatci["Latvija"] = podatci["LVA"]
podatci["Makao"] = podatci["MAC"]
--MAF
podatci["Maroko"] = podatci["MAR"]
podatci["Monako"] = podatci["MCO"]
podatci["Moldavija"] = podatci["MDA"]
podatci["Madagaskar"] = podatci["MDG"]
podatci["Maldivi"] = podatci["MDV"]
podatci["Meksiko"] = podatci["MEX"]
podatci["Maršalovi Otoci"] = podatci["MHL"]
podatci["Sjeverna Makedonija"] = podatci["MKD"]
podatci["Mali"] = podatci["MLI"]
podatci["Malta"] = podatci["MLT"]
podatci["Mjanmar"] = podatci["MMR"]
podatci["Crna Gora"] = podatci["MNE"]
podatci["Mongolija"] = podatci["MNG"]
--MNP
podatci["Mozambik"] = podatci["MOZ"]
podatci["Mauretanija"] = podatci["MRT"]
podatci["Montserrat"] = podatci["MSR"]
podatci["Martinik"] = podatci["MTQ"]
podatci["Mauricijus"] = podatci["MUS"]
podatci["Malavi"] = podatci["MWI"]
podatci["Malezija"] = podatci["MYS"]
podatci["Mayotte"] = podatci["MYT"]
podatci["Namibija"] = podatci["NAM"]
podatci["Nova Kaledonija"] = podatci["NCL"]
podatci["Niger"] = podatci["NER"]
--NFK
podatci["Nigerija"] = podatci["NGA"]
podatci["Nikaragva"] = podatci["NIC"]
podatci["Niue"] = podatci["NIU"]
podatci["Nizozemska"] = podatci["NLD"]
podatci["Norveška"] = podatci["NOR"]
podatci["Nepal"] = podatci["NPL"]
podatci["Nauru"] = podatci["NRU"]
podatci["Novi Zeland"] = podatci["NZL"]
podatci["Oman"] = podatci["OMN"]
podatci["Pakistan"] = podatci["PAK"]
podatci["Panama"] = podatci["PAN"]
--PCN
podatci["Peru"] = podatci["PER"]
podatci["Filipini"] = podatci["PHL"]
podatci["Palau"] = podatci["PLW"]
podatci["Papua Nova Gvineja"] = podatci["PNG"]
podatci["Poljska"] = podatci["POL"]
podatci["Portoriko"] = podatci["PRI"]
podatci["Sjeverna Koreja"] = podatci["PRK"]
podatci["Portugal"] = podatci["PRT"]
podatci["Paragvaj"] = podatci["PRY"]
podatci["Palestina"] = podatci["PSE"]
podatci["Francuska Polinezija"] = podatci["PYF"]
podatci["Katar"] = podatci["QAT"]
podatci["Reunion"] = podatci["REU"]
podatci["Rumunjska"] = podatci["ROU"]
podatci["Rusija"] = podatci["RUS"]
podatci["Ruanda"] = podatci["RWA"]
podatci["Saudijska Arabija"] = podatci["SAU"]
podatci["Sudan"] = podatci["SDN"]
podatci["Senegal"] = podatci["SEN"]
podatci["Singapur"] = podatci["SGP"]
--SGS
--SHN
podatci["Svalbard"] = podatci["SJM"]
podatci["Solomonski Otoci"] = podatci["SLB"]
podatci["Sijera Leone"] = podatci["SLE"]
podatci["Salvador"] = podatci["SLV"]
podatci["San Marino"] = podatci["SMR"]
podatci["Somalija"] = podatci["SOM"]
--SPM
podatci["Srbija"] = podatci["SRB"]
podatci["Južni Sudan"] = podatci["SSD"]
--STP
podatci["Surinam"] = podatci["SUR"]
podatci["Slovačka"] = podatci["SVK"]
podatci["Slovenija"] = podatci["SVN"]
podatci["Švedska"] = podatci["SWE"]
podatci["Esvatini"] = podatci["SWZ"]
--SXM
podatci["Sejšeli"] = podatci["SYC"]
podatci["Sirija"] = podatci["SYR"]
--TCA
podatci["Čad"] = podatci["TCD"]
podatci["Togo"] = podatci["TGO"]
podatci["Tajland"] = podatci["THA"]
podatci["Tadžikistan"] = podatci["TJK"]
podatci["Tokelau"] = podatci["TKL"]
podatci["Turkmenistan"] = podatci["TKM"]
podatci["Istočni Timor"] = podatci["TLS"]
podatci["Tonga"] = podatci["TON"]
podatci["Trinidad i Tobago"] = podatci["TTO"]
podatci["Tunis"] = podatci["TUN"]
podatci["Turska"] = podatci["TUR"]
podatci["Tuvalu"] = podatci["TUV"]
podatci["Tajvan"] = podatci["TWN"]
podatci["Tanzanija"] = podatci["TZA"]
podatci["Uganda"] = podatci["UGA"]
podatci["Ukrajina"] = podatci["UKR"]
--UMI
podatci["Urugvaj"] = podatci["URY"]
podatci["Sjedinjene Američke Države"] = podatci["USA"]
podatci["Uzbekistan"] = podatci["UZB"]
podatci["Vatikan"] = podatci["VAT"]
--VCT
podatci["Venezuela"] = podatci["VEN"]
--VGB
--VIR
podatci["Vijetnam"] = podatci["VNM"]
podatci["Vanuatu"] = podatci["VUT"]
podatci["Wallis i Futuna"] = podatci["WLF"]
podatci["Samoa"] = podatci["WSM"]
podatci["Jemen"] = podatci["YEM"]
podatci["Južna Afrika"] = podatci["ZAF"]
podatci["Zambija"] = podatci["ZMB"]
podatci["Zimbabve"] = podatci["ZWE"]
--
--
podatci["Čehoslovačka"] = podatci["CSK"]
podatci["Gornja Volta"] = podatci["HVO"]
podatci["Makedonija"] = podatci["MKD"]
podatci["Velika Britanija"] = podatci["GBR"]
podatci["Jugoslavija"] = podatci["YUG"]
podatci["Zair"] = podatci["ZAR"]
----SAD
podatci["ALAB"] = {
wp = "[[Alabama]]",
zastava = "Flag of Alabama.svg",
}
podatci["ALJA"] = {
wp = "[[Aljaska]]",
zastava = "Flag of Alaska.svg",
}
podatci["ARIZ"] = {
wp = "[[Arizona]]",
zastava = "Flag of Arizona.svg",
}
podatci["ARKN"] = {
wp = "[[Arkansas]]",
zastava = "Flag of Arkansas.svg",
}
podatci["COLO"] = {
wp = "[[Colorado]]",
zastava = "Flag of Colorado.svg",
}
podatci["CONN"] = {
wp = "[[Connecticut]]",
zastava = "Flag of Connecticut.svg",
}
podatci["DLWR"] = {
wp = "[[Delaware]]",
zastava = "Flag of Delaware.svg",
}
podatci["FLOR"] = {
wp = "[[Florida]]",
zastava = "Flag of Florida.svg",
}
podatci["GEOR"] = {
wp = "[[Georgia]]",
zastava = "Flag of Georgia (U.S. state).svg",
}
podatci["HAWA"] = {
wp = "[[Havaji]]",
zastava = "Flag of Hawaii.svg",
}
podatci["IDAH"] = {
wp = "[[Idaho]]",
zastava = "Flag of Idaho.svg",
}
podatci["ILLI"] = {
wp = "[[Illinois]]",
zastava = "Flag of Illinois.svg",
}
podatci["INDI"] = {
wp = "[[Indiana]]",
zastava = "Flag of Indiana.svg",
}
podatci["IOWA"] = {
wp = "[[Iowa]]",
zastava = "Flag of Iowa.svg",
}
podatci["JU DAK"] = {
wp = "[[Južna Dakota]]",
zastava = "Flag of South Dakota.svg",
}
podatci["JU KAR"] = {
wp = "[[Južna Karolina]]",
zastava = "Flag of South Carolina.svg",
}
podatci["KAL"] = {
wp = "[[Kalifornija]]",
zastava = "Flag of California.svg",
}
podatci["KANS"] = {
wp = "[[Kansas]]",
zastava = "Flag of Kansas.svg",
}
podatci["KTKY"] = {
wp = "[[Kentucky]]",
zastava = "Flag of Kentucky.svg",
}
podatci["LOUI"] = {
wp = "[[Louisiana]]",
zastava = "Flag of Louisiana.svg",
}
podatci["MAIN"] = {
wp = "[[Maine]]",
zastava = "Flag of Maine.svg",
}
podatci["MARY"] = {
wp = "[[Maryland]]",
zastava = "Flag of Maryland.svg",
}
podatci["MASS"] = {
wp = "[[Massachusetts]]",
zastava = "Flag of Massachusetts.svg",
}
podatci["MICH"] = {
wp = "[[Michigan]]",
zastava = "Flag of Michigan.svg",
}
podatci["MINN"] = {
wp = "[[Minnesota]]",
zastava = "Flag of Minnesota.svg",
}
podatci["MISS"] = {
wp = "[[Mississippi]]",
zastava = "Flag of Mississippi.svg",
}
podatci["MSRI"] = {
wp = "[[Missouri]]",
zastava = "Flag of Missouri.svg",
}
podatci["MTNA"] = {
wp = "[[Montana]]",
zastava = "Flag of Montana.svg",
}
podatci["NEBR"] = {
wp = "[[Nebraska]]",
zastava = "Flag of Nebraska.svg",
}
podatci["NEVA"] = {
wp = "[[Nevada]]",
zastava = "Flag of Nevada.svg",
}
podatci["NEWH"] = {
wp = "[[New Hampshire]]",
zastava = "Flag of New Hampshire.svg",
}
podatci["NEWJ"] = {
wp = "[[New Jersey]]",
zastava = "Flag of New Jersey.svg",
}
podatci["NEWY"] = {
wp = "[[New York (savezna država)|New York]]",
zastava = "Flag of New York.svg",
}
podatci["N MEKS"] = {
wp = "[[Novi Meksiko]]",
zastava = "Flag of New Mexico.svg",
}
podatci["OHIO"] = {
wp = "[[Ohio]]",
zastava = "Flag of Ohio.svg",
}
podatci["OKLA"] = {
wp = "[[Oklahoma]]",
zastava = "Flag of Oklahoma.svg",
}
podatci["OREG"] = {
wp = "[[Oregon]]",
zastava = "Flag of Oregon.svg",
}
podatci["PENN"] = {
wp = "[[Pennsylvania]]",
zastava = "Flag of Pennsylvania.svg",
}
podatci["RHOD"] = {
wp = "[[Rhode Island]]",
zastava = "Flag of Rhode Island.svg",
}
podatci["SJ DAK"] = {
wp = "[[Sjeverna Dakota]]",
zastava = "Flag of North Dakota.svg",
}
podatci["SJ KAR"] = {
wp = "[[Sjeverna Karolina]]",
zastava = "Flag of North Carolina.svg",
}
podatci["TEX"] = {
wp = "[[Teksas]]",
zastava = "Flag of Texas.svg",
}
podatci["TEKS"] = podatci["TEX"] --HR
podatci["TENN"] = {
wp = "[[Tennessee]]",
zastava = "Flag of Tennessee.svg",
}
podatci["UTAH"] = {
wp = "[[Utah]]",
zastava = "Flag of Utah.svg",
}
podatci["VERM"] = {
wp = "[[Vermont]]",
zastava = "Flag of Vermont.svg",
}
podatci["VIRG"] = {
wp = "[[Virginia]]",
zastava = "Flag of Virginia.svg",
}
podatci["WASH"] = {
wp = "[[Washington (savezna država)|Washington]]",
zastava = "Flag of Washington.svg",
}
podatci["WA DC"] = {
wp = "[[Washington|Washington D.C.]]",
zastava = "Flag of Washington, D.C..svg",
}
podatci["WISC"] = {
wp = "[[Wisconsin]]",
zastava = "Flag of Wisconsin.svg",
}
podatci["WYOM"] = {
wp = "[[Wyoming]]",
zastava = "Flag of Wyoming.svg",
}
podatci["Z VIRG"] = {
wp = "[[Zapadna Virginia]]",
zastava = "Flag of West Virginia.svg",
}
----Kanada
podatci["ALBE"] = {
wp = "[[Alberta]]",
zastava = "Flag of Alberta.svg",
}
podatci["BKOL"] = {
wp = "[[Britanska Kolumbija]]",
zastava = "Flag of British Columbia.svg",
}
podatci["MANI"] = {
wp = "[[Manitoba]]",
zastava = "Flag of Manitoba.svg",
}
podatci["NFLAB"] = {
wp = "[[Newfoundland i Labrador]]",
zastava = "Flag of Newfoundland and Labrador.svg",
}
podatci["N ŠKOT"] = {
wp = "[[Nova Škotska]]",
zastava = "Flag of Nova Scotia.svg",
}
podatci["N BRUN"] = {
wp = "[[Novi Brunswick]]",
zastava = "Flag of New Brunswick.svg",
}
podatci["NUNA"] = {
wp = "[[Nunavut]]",
zastava = "Flag of Nunavut.svg",
}
podatci["ONT"] = {
wp = "[[Ontario]]",
zastava = "Flag of Ontario.svg",
}
podatci["OTPE"] = {
wp = "[[Otok Princa Edwarda]]",
zastava = "Flag of Prince Edward Island.svg",
}
podatci["QUE"] = {
wp = "[[Québec]]",
zastava = "Flag of Quebec.svg",
}
podatci["SASK"] = {
wp = "[[Saskatchewan]]",
zastava = "Flag of Saskatchewan.svg",
}
podatci["SZ TER"] = {
wp = "[[Sjeverozapadni teritoriji]]",
zastava = "Flag of the Northwest Territories.svg",
}
podatci["YUK"] = {
wp = "[[Yukon]]",
zastava = "Flag of Yukon.svg",
}
----Meksiko
podatci["AGUA"] = {
wp = "[[Aguascalientes]]",
zastava = "Flag of Aguascalientes.svg",
}
podatci["BCALI"] = {
wp = "[[Baja California]]",
zastava = "Flag of Baja California.svg",
}
podatci["BCALSUR"] = {
wp = "[[Baja California Sur]]",
zastava = "Flag of Baja California Sur.svg",
}
podatci["CAMP"] = {
wp = "[[Campeche]]",
zastava = "Flag of Campeche.svg",
}
podatci["CHIA"] = {
wp = "[[Chiapas]]",
zastava = "Flag of Chiapas.svg",
}
podatci["CHIH"] = {
wp = "[[Chihuahua]]",
zastava = "Flag of Chihuahua.svg",
}
podatci["CIU MEX"] = {
wp = "[[Ciudad de México]]",
zastava = "Flag of Mexican Federal District.svg",
}
podatci["COAH"] = {
wp = "[[Coahuila]]",
zastava = "Flag of Coahuila.svg",
}
podatci["COLI"] = {
wp = "[[Colima (savezna država)|Colima]]",
zastava = "Flag of Colima.svg",
}
podatci["DURA"] = {
wp = "[[Durango]]",
zastava = "Flag of Durango.svg",
}
podatci["GUAN"] = {
wp = "[[Guanajuato]]",
zastava = "Flag of Guanajuato.png",
}
podatci["GRRO"] = {
wp = "[[Guerrero]]",
zastava = "Flag of Guerrero.svg",
}
podatci["HIDA"] = {
wp = "[[Hidalgo (savezna država)|Hidalgo]]",
zastava = "Flag of Hidalgo.svg",
}
podatci["JALI"] = {
wp = "[[Jalisco]]",
zastava = "Flag of Jalisco.svg",
}
podatci["MEXI SD"] = {
wp = "[[México (savezna država)]]",
zastava = "Flag of Mexico (state).png",
}
podatci["MICHOA"] = {
wp = "[[Michoacán]]",
zastava = "Flag of Michoacan.svg",
}
podatci["MORE"] = {
wp = "[[Morelos]]",
zastava = "Flag of Morelos.svg",
}
podatci["NAYA"] = {
wp = "[[Nayarit]]",
zastava = "Flag of Nayarit.svg",
}
podatci["NUEV"] = {
wp = "[[Nuevo León]]",
zastava = "Flag of Nuevo Leon.svg",
}
podatci["OAXA"] = {
wp = "[[Oaxaca]]",
zastava = "Flag of Oaxaca.svg",
}
podatci["PUEB"] = {
wp = "[[Puebla]]",
zastava = "Flag of Puebla.svg",
}
podatci["QUER"] = {
wp = "[[Querétaro]]",
zastava = "Flag of Queretaro.svg",
}
podatci["QROO"] = {
wp = "[[Quintana Roo]]",
zastava = "Flag of Quintana Roo.svg",
}
podatci["SANL"] = {
wp = "[[San Luis Potosí]]",
zastava = "Flag of San Luis Potosi.svg",
}
podatci["SINA"] = {
wp = "[[Sinaloa]]",
zastava = "Flag of Sinaloa.svg",
}
podatci["SONO"] = {
wp = "[[Sonora]]",
zastava = "Flag of Sonora.svg",
}
podatci["TABA"] = {
wp = "[[Tabasco]]",
zastava = "Flag of Tabasco.svg",
}
podatci["TAMA"] = {
wp = "[[Tamaulipas]]",
zastava = "Flag of Tamaulipas.svg",
}
podatci["TLAX"] = {
wp = "[[Tlaxcala]]",
zastava = "Flag of Tlaxcala.svg",
}
podatci["VERA"] = {
wp = "[[Veracruz]]",
zastava = "Flag of Veracruz.svg",
}
podatci["YUCA"] = {
wp = "[[Yucatán (savezna država)|Yucatán]]",
zastava = "Flag of the Republic of Yucatan.svg",
}
podatci["ZACA"] = {
wp = "[[Zacatecas]]",
zastava = "Flag of Zacatecas.svg",
}
----Australija
podatci["JU AUS"] = {
wp = "[[Južna Australija]]",
zastava = "Flag of South Australia.svg",
}
podatci["NJW"] = {
wp = "[[Novi Južni Wales]]",
zastava = "Flag of New South Wales.svg",
}
podatci["QUEE"] = {
wp = "[[Queensland]]",
zastava = "Flag of Queensland.svg",
}
podatci["SJ TER"] = {
wp = "[[Sjeverni teritorij]]",
zastava = "Flag of the Northern Territory.svg",
}
podatci["TASM"] = {
wp = "[[Tasmanija]]",
zastava = "Flag of Tasmania.svg",
}
podatci["TAGG"] = {
wp = "[[Teritorij australskog glavnog grada]]",
zastava = "Flag of the Australian Capital Territory.svg",
}
podatci["VICT"] = {
wp = "[[Victoria (Australija)|Victoria]]",
zastava = "Flag of Victoria (Australia).svg",
}
podatci["Z AUS"] = {
wp = "[[Zapadna Australija]]",
zastava = "Flag of Western Australia.svg",
}
----Austrija
podatci["GŠĆ"] = {
wp = "[[Gradišće]]",
zastava = "Flag of Burgenland (state).svg",
}
podatci["ASD-GŠĆ"] = podatci["GŠĆ"] --HR
podatci["KŠK"] = {
wp = "[[Koruška (austrijska savezna država)|Koruška]]",
zastava = "Flag of Carinthia (state).svg",
}
podatci["ASD-KŠK"] = podatci["KŠK"] --HR
podatci["DAUT"] = {
wp = "[[Donja Austrija]]",
zastava = "Flag of Lower Austria (state).svg",
}
podatci["ASD-DAUT"] = podatci["DAUT"] --HR
podatci["GAUT"] = {
wp = "[[Gornja Austrija]]",
zastava = "Flag of Upper Austria (state).svg",
}
podatci["ASD-GAUT"] = podatci["GAUT"] --HR
podatci["SALZ"] = {
wp = "[[Salzburg (austrijska savezna država)|Salzburg]]",
zastava = "Flag of Salzburg (state).svg",
}
podatci["ASD-SALZ"] = podatci["SALZ"] --HR
podatci["ŠTA"] = {
wp = "[[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerska]]",
zastava = "Flag of Styria (state).svg",
}
podatci["ASD-ŠTA"] = podatci["ŠTA"] --HR
podatci["TRL"] = {
wp = "[[Tirol (austrijska savezna država)|Tirol]]",
zastava = "Flag of Tirol (state).svg",
}
podatci["ASD-TRL"] = podatci["TRL"] --HR
podatci["VAB"] = {
wp = "[[Vorarlberg]]",
zastava = "Flag of Vorarlberg (state).svg",
}
podatci["ASD-VAB"] = podatci["VAB"] --HR
podatci["BEČ"] = {
wp = "[[Beč]]",
zastava = "Flag of Vienna (state).svg",
}
podatci["ASD-BEČ"] = podatci["BEČ"] --HR
----SFRJ
podatci["SFRJ"] = {
wp = "[[SFRJ]]",
zastava = "Flag of SFR Yugoslavia.svg",
}
podatci["SR BIH"] = {
wp = "[[SR Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg",
}
podatci["SRBIH"] = podatci["SR BIH"]
podatci["SR CG"] = {
wp = "[[SR Crna Gora]]",
zastava = "Flag of SR Montenegro.svg",
}
podatci["SRCG"] = podatci["SR CG"]
podatci["SRH"] = {
wp = "[[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]",
zastava = "Flag of Croatia (1947-1990).svg",
}
podatci["SR HRV"] = podatci["SRH"]
podatci["SR SRB"] = {
wp = "[[SR Srbija]]",
zastava = "Flag of SR Serbia.svg",
}
podatci["SRSRB"] = podatci["SR SRB"]
podatci["SAP KOS"] = {
wp = "[[SAP Kosovo]]",
zastava = "Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg",
}
podatci["SR MAK"] = {
wp = "[[SR Makedonija]]",
zastava = "Flag of Macedonia (1946–1992).svg",
}
podatci["SR SLO"] = {
wp = "[[SR Slovenija]]",
zastava = "Flag of SR Slovenia.svg",
}
podatci["SRS"] = podatci["SR SLO"]
----Hrvatske županije
podatci["ZGŽ"] = {
wp = "[[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]",
zastava = "Flag of Zagreb County.svg",
}
podatci["KZŽ"] = {
wp = "[[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]",
zastava = "Flag of Krapina-Zagorje-County.svg",
}
podatci["SMŽ"] = {
wp = "[[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]",
zastava = "Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif",
}
podatci["KAŽ"] = {
wp = "[[Karlovačka županija|Karlovačka]]",
zastava = "Flag of Karlovac county.svg",
}
podatci["VŽŽ"] = {
wp = "[[Varaždinska županija|Varaždinska]]",
zastava = "Zastava varazdinske zupanije.gif",
}
podatci["KKŽ"] = {
wp = "[[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]",
zastava = "Zastava koprivnicko krizevacke zupanije.gif",
}
podatci["BBŽ"] = {
wp = "[[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]",
zastava = "Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif",
}
podatci["PGŽ"] = {
wp = "[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]",
zastava = "Zastava primorsko goranske zupanije.gif",
}
podatci["LSŽ"] = {
wp = "[[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]",
zastava = "Zastava licko senjske zupanije.gif",
}
podatci["VPŽ"] = {
wp = "[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]",
zastava = "Zastava viroviticko podravske zupanije.gif",
}
podatci["PSŽ"] = {
wp = "[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]",
zastava = "Zastava pozesko slavonske zupanije.gif",
}
podatci["BPŽ"] = {
wp = "[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]",
zastava = "Flag of Brod-Posavina County.svg",
}
podatci["ZDŽ"] = {
wp = "[[Zadarska županija|Zadarska]]",
zastava = "Zastava zadarske zupanije.gif",
}
podatci["OBŽ"] = {
wp = "[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]",
zastava = "Zastava Osječko-baranjske županije.png",
}
podatci["ŠKŽ"] = {
wp = "[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]",
zastava = "Zastava sibensko kninske zupanije.gif",
}
podatci["VSŽ"] = {
wp = "[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]",
zastava = "Flag of Vukovar-Syrmia County.svg",
}
podatci["SDŽ"] = {
wp = "[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]",
zastava = "Flag of Split-Dalmatia County.svg",
}
podatci["ISŽ"] = {
wp = "[[Istarska županija|Istarska]]",
zastava = "Zastava Istarske županije.svg",
}
podatci["DNŽ"] = {
wp = "[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]",
zastava = "Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif",
}
podatci["MEŽ"] = {
wp = "[[Međimurska županija|Međimurska]]",
zastava = "Flag of Medjimurje.svg",
}
podatci["GZG"] = {
wp = "[[Grad Zagreb]]",
zastava = "Flag of Zagreb.svg",
}
----BiH
podatci["BPŽG"] = {
wp = "[[Bosansko-podrinjska županija Goražde]]",
zastava = "Flag of Bosnian Podrinje.svg",
}
podatci["HBŽ"] = {
wp = "[[Hercegbosanska županija]]",
zastava = "Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg",
}
podatci["HNŽ"] = {
wp = "[[Hercegovačko-neretvanska županija]]",
zastava = "Flag of Herzegovina-Neretva.svg",
}
podatci["SAŽ"] = {
wp = "[[Sarajevska županija]]",
zastava = "Flag of Sarajevo Canton.svg",
}
podatci["TŽ"] = {
wp = "[[Tuzlanska županija]]",
zastava = "Flag of Tuzla Canton.svg",
}
podatci["USŽ"] = {
wp = "[[Unsko-sanska županija]]",
zastava = "Flag of Una-Sana.svg",
}
podatci["ZEŽ"] = {
wp = "[[Zeničko-dobojska županija]]",
zastava = "Flag of Zenica-Doboj Canton.svg",
}
podatci["ŽP"] = {
wp = "[[Županija Posavska]]",
zastava = "BiH Posavina Canton flag.svg",
}
podatci["ŽSB"] = {
wp = "[[Županija Središnja Bosna]]",
zastava = "Flag of Central Bosnia.svg",
}
podatci["ŽZH"] = {
wp = "[[Županija Zapadnohercegovačka]]",
zastava = "Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg",
}
----Pakistan
podatci["BLDŽ"] = {
wp = "[[Beludžistan (Pakistan)|Beludžistan]]",
zastava = "Flag of Balochistan.svg",
}
podatci["PANDŽ"] = {
wp = "[[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]]",
zastava = "Flag of Punjab.svg",
}
podatci["SIND"] = {
wp = "[[Sind]]",
zastava = "Flag of Sindh.svg",
}
podatci["AZK"] = {
wp = "[[Azad Kašmir]]",
zastava = "Flag of Azad Kashmir.svg",
}
podatci["GLBT"] = {
wp = "[[Gilgit-Baltistan]]",
zastava = "No flag 3 - wqm.svg",
}
podatci["ISLA"] = {
wp = "[[Teritorij glavnoga grada Islamabada|Islamabad]]",
zastava = "Proposed Flag of Islamabad Capital Territory.svg",
}
----Ruske oblasti
podatci["RO-AMU"] = {
wp = "[[Amurska oblast|Amurska]]",
zastava = "Flag of Amur Oblast.svg",
}
podatci["RO-ARH"] = {
wp = "[[Arhangelska oblast|Arhangelska]]",
zastava = "Arkhangelsk Oblast Flag.gif",
}
podatci["RO-AST"] = {
wp = "[[Astrahanska oblast|Astrahanska]]",
zastava = "Flag of Astrakhan Oblast.svg",
}
podatci["RO-BEL"] = {
wp = "[[Belgorodska oblast|Belgorodska]]",
zastava = "Flag of Belgorod Oblast.svg",
}
podatci["RO-BRJ"] = {
wp = "[[Brjanska oblast|Brjanska]]",
zastava = "Flag of Bryansk Oblast.svg",
}
podatci["RO-ČELJ"] = {
wp = "[[Čeljabinska oblast|Čeljabinska]]",
zastava = "Flag of Chelyabinsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-ČIT"] = {
wp = "[[Čitska oblast|Čitska]]",
zastava = "Flag of Zabaykalsky Krai.svg",
}
podatci["RO-IRK"] = {
wp = "[[Irkutska oblast|Irkutska]]",
zastava = "Flag of Irkutsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-IVA"] = {
wp = "[[Ivanovska oblast|Ivanovska]]",
zastava = "Flag of Ivanovo Oblast.svg",
}
podatci["RO-JAR"] = {
wp = "[[Jaroslavska oblast|Jaroslavska]]",
zastava = "Flag of Yaroslavl Oblast.svg",
}
podatci["RO-KALI"] = {
wp = "[[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradska]]",
zastava = "Flag of Kaliningrad Oblast.svg",
}
podatci["RO-KALU"] = {
wp = "[[Kaluška oblast|Kaluška]]",
zastava = "Flag of Kaluga Oblast.svg",
}
podatci["RO-KAM"] = {
wp = "[[Kamčatska oblast|Kamčatska]]",
zastava = "Flag of Kamchatka Oblast.svg",
}
podatci["RO-KEM"] = {
wp = "[[Kemerovska oblast|Kemerovska]]",
zastava = "Flag of Kemerovo oblast.svg",
}
podatci["RO-KIR"] = {
wp = "[[Kirovska oblast|Kirovska]]",
zastava = "Flag of Kirov Region.svg",
}
podatci["RO-KOS"] = {
wp = "[[Kostromska oblast|Kostromska]]",
zastava = "Flag of Kostroma Oblast (2000-06).svg",
}
podatci["RO-KURG"] = {
wp = "[[Kurganska oblast|Kurganska]]",
zastava = "Flag of Kurgan Oblast.svg",
}
podatci["RO-KURS"] = {
wp = "[[Kurska oblast|Kurska]]",
zastava = "Flag of Kursk Oblast.svg",
}
podatci["RO-LENJ"] = {
wp = "[[Lenjingradska oblast|Lenjingradska]]",
zastava = "Flag of Leningrad Oblast.svg",
}
podatci["RO-LIP"] = {
wp = "[[Lipecka oblast|Lipecka]]",
zastava = "Flag of Lipetsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-MAG"] = {
wp = "[[Magadanska oblast|Magadanska]]",
zastava = "Flag of Magadan Oblast.svg",
}
podatci["RO-MOS"] = {
wp = "[[Moskovska oblast|Moskovska]]",
zastava = "Flag of Moscow oblast.svg",
}
podatci["RO-MUR"] = {
wp = "[[Murmanska oblast|Murmanska]]",
zastava = "Flag of Murmansk Oblast.svg",
}
podatci["RO-NIŽ"] = {
wp = "[[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovorodska]]",
zastava = "Flag of Nizhny Novgorod Region.svg",
}
podatci["RO-NOVG"] = {
wp = "[[Novgorodska oblast|Novgorodska]]",
zastava = "Flag of Novgorod Oblast.svg",
}
podatci["RO-NOVO"] = {
wp = "[[Novosibirska oblast|Novosibirska]]",
zastava = "Flag of Novosibirsk oblast.svg",
}
podatci["RO-OMS"] = {
wp = "[[Omska oblast|Omska]]",
zastava = "Flag of Omsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-OREN"] = {
wp = "[[Orenburška oblast|Orenburška]]",
zastava = "Flag of Orenburg Oblast.svg",
}
podatci["RO-OREL"] = {
wp = "[[Orelska oblast|Orelska]]",
zastava = "Flag of Oryol Oblast.svg",
}
podatci["RO-PEN"] = {
wp = "[[Penzenska oblast|Penzenska]]",
zastava = "Flag of Penza Oblast.svg",
}
podatci["RO-PSK"] = {
wp = "[[Pskovska oblast|Pskovska]]",
zastava = "Coat of Arms of Pskov Oblast.svg",
}
podatci["RO-RJA"] = {
wp = "[[Rjazanjska oblast|Rjazanjska]]",
zastava = "Flag of Ryazan Oblast.svg",
}
podatci["RO-ROS"] = {
wp = "[[Rostovska oblast|Rostovska]]",
zastava = "Flag of Rostov Oblast.svg",
}
podatci["RO-SAH"] = {
wp = "[[Sahalinska oblast|Sahalinska]]",
zastava = "Flag of Sakhalin Oblast.svg",
}
podatci["RO-SAM"] = {
wp = "[[Samarska oblast|Samarska]]",
zastava = "Flag of Samara Oblast.svg",
}
podatci["RO-SAR"] = {
wp = "[[Saratovska oblast|Saratovska]]",
zastava = "Flag of Saratov Oblast.svg",
}
podatci["RO-SMO"] = {
wp = "[[Smolenska oblast|Smolenska]]",
zastava = "Flag of Smolensk oblast.svg",
}
podatci["RO-SVE"] = {
wp = "[[Sverdlovska oblast|Sverdlovska]]",
zastava = "Flag of Sverdlovsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-TAM"] = {
wp = "[[Tambovska oblast|Tambovska]]",
zastava = "Flag of Tambov Oblast.svg",
}
podatci["RO-TOM"] = {
wp = "[[Tomska oblast|Tomska]]",
zastava = "Flag of Tomsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-TUL"] = {
wp = "[[Tulska oblast|Tulska]]",
zastava = "Flag of Tula Oblast.svg",
}
podatci["RO-TVE"] = {
wp = "[[Tverska oblast|Tverska]]",
zastava = "Flag of Tver Oblast.svg",
}
podatci["RO-TJU"] = {
wp = "[[Tjumenjska oblast|Tjumenjska]]",
zastava = "Flag of Tyumen Oblast.svg",
}
podatci["RO-ULJA"] = {
wp = "[[Uljanovska oblast|Uljanovska]]",
zastava = "Флаг Ульяновской области (2013).svg",
}
podatci["RO-VLA"] = {
wp = "[[Vladimirska oblast|Vladimirska]]",
zastava = "Flag of Vladimirskaya Oblast.svg",
}
podatci["RO-VOLG"] = {
wp = "[[Volgogradska oblast|Volgogradska]]",
zastava = "Flag of Volgograd Oblast.svg",
}
podatci["RO-VOLO"] = {
wp = "[[Vologodska oblast|Vologodska]]",
zastava = "Flag of Vologda oblast.svg",
}
podatci["RO-VOR"] = {
wp = "[[Voronješka oblast|Voronješka]]",
zastava = "Flag of Voronezh Oblast.svg",
}
----SSSR
podatci["SSSR1955"] = {
wp = "[[SSSR]]",
zastava = "Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg",
}
podatci["SSSR1923"] = {
wp = "[[SSSR]]",
zastava = "Flag of the Soviet Union (1923-1955).svg",
}
podatci["BJE SSR"] = {
wp = "[[Bjeloruska SSR]]",
zastava = "Flag of Byelorussian SSR.svg",
}
podatci["ARM SSR"] = {
wp = "[[Armenska SSR]]",
zastava = "Flag of Armenian SSR.svg",
}
podatci["AZE SSR"] = {
wp = "[[Azerbajdžanska SSR]]",
zastava = "Flag of Azerbaijan SSR.svg",
}
podatci["EST SSR"] = {
wp = "[[Estonska SSR]]",
zastava = "Flag of Estonian SSR.svg",
}
podatci["GRU SSR"] = {
wp = "[[Gruzijska SSR]]",
zastava = "Flag of Georgian SSR.svg",
}
podatci["KAZ SSR"] = {
wp = "[[Kazačka SSR]]",
zastava = "Flag of Kazakh SSR.svg",
}
podatci["KIR SSR"] = {
wp = "[[Kirgiska SSR]]",
zastava = "Flag of Kyrgyz SSR.svg",
}
podatci["LAT SSR"] = {
wp = "[[Latvijska SSR]]",
zastava = "Flag of Latvian SSR.svg",
}
podatci["LIT SSR"] = {
wp = "[[Litavska SSR]]",
zastava = "Flag of Lithuanian SSR.svg",
}
podatci["MOL SSR"] = {
wp = "[[Moldavska SSR]]",
zastava = "Flag of Moldavian SSR.svg",
}
podatci["TADŽ SSR"] = {
wp = "[[Tadžička SSR]]",
zastava = "Flag of Tajik SSR.svg",
}
podatci["TKM SSR"] = {
wp = "[[Turkmenska SSR]]",
zastava = "Flag of Turkmen SSR.svg",
}
podatci["UKR SSR"] = {
wp = "[[Ukrajinska SSR]]",
zastava = "Flag of Russian SFSR.svg",
}
podatci["UZB SSR"] = {
wp = "[[Uzbečka SSR]]",
zastava = "Flag of Uzbek SSR.svg",
}
----UK
podatci["ENG"] = {
wp = "[[Engleska]]",
zastava = "Flag of England.svg",
}
podatci["SJI"] = {
wp = "[[Sjeverna Irska]]",
zastava = "Ulster banner.svg",
}
podatci["NIR"] = podatci["SJI"] --EN
podatci["SHE"] = {
wp = "[[Shetlandsko Otočje]]",
zastava = "Flag of Shetland.svg",
}
podatci["ŠKO"] = {
wp = "[[Škotska]]",
zastava = "Flag of Scotland.svg",
}
podatci["SCO"] = podatci["ŠKO"] --EN
podatci["WAL"] = {
wp = "[[Wales]]",
zastava = "Flag of Wales 2.svg",
}
----Bivša carstva, kraljevine
podatci["A-U"] = {
wp = "[[Austro-Ugarska]]",
zastava = "Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg",
}
podatci["AUSC"] = {
wp = "[[Austrijsko Carstvo]]",
zastava = "Flag of the Habsburg Monarchy.svg",
}
podatci["HAB"] = {
wp = "[[Habsburška Monarhija]]",
zastava = "Flag of the Habsburg Monarchy.svg",
}
podatci["HEDŽ1917"] = {
wp = "[[Kraljevina Hedžas]]",
zastava = "Flag of Hejaz 1917.svg",
}
podatci["Kr ITA"] = {
wp = "[[Kraljevina Italija]]",
zastava = "Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg",
}
podatci["ITAK"] = podatci["Kr ITA"]
podatci["Kr SRB"] = {
wp = "[[Kraljevina Srbija]]",
zastava = "State Flag of Serbia (1882-1918).svg",
}
podatci["Kr CG"] = {
wp = "[[Kraljevina Crna Gora]]",
zastava = "Flag of the Principality of Montenegro.svg",
}
podatci["Kr GRČ"] = {
wp = "[[Kraljevina Grčka]]",
zastava = "Flag of Greece (1828-1978).svg",
}
podatci["Kr JUG"] = {
wp = "[[Kraljevina Jugoslavija]]",
zastava = "Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg",
}
podatci["K JUG"] = podatci["Kr JUG"] --HR
podatci["KJUG"] = podatci["Kr JUG"] --HR
podatci["MLE"] = {
wp = "[[Mletačka Republika]]",
zastava = "Flag of Most Serene Republic of Venice.svg",
}
podatci["NNJE"] = {
wp = "[[Treći Reich]]",
zastava = "Flag of Germany 1933.svg",
}
podatci["NJEC"] = {
wp = "[[Njemačko Carstvo]]",
zastava = "Flag of the German Empire.svg",
}
podatci["OSM"] = {
wp = "[[Osmansko Carstvo]]",
zastava = "Ottoman Flag.svg",
}
podatci["RUSC"] = {
wp = "[[Rusko Carstvo]]",
zastava = "Russian Empire 1914 17.svg",
}
podatci["SRC"] = {
wp = "[[Sveto Rimsko Carstvo]]",
zastava = "Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg",
}
podatci["ŠPA1492"] = {
wp = "[[Španjolsko kolonijalno carstvo]]",
zastava = "Flag of Cross of Burgundy.svg",
}
podatci["TRO"] = {
wp = "[[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]",
zastava = "Flag of the of Kingdom of Dalmatia, Slavonia and Croatia (1868-1918).svg",
}
----Organizacije
podatci["UN"] = {
wp = "[[Ujedinjeni narodi]]",
zastava = "Flag of the United Nations.svg",
}
podatci["EU"] = {
wp = "[[Europska unija|EU]]",
zastava = "Flag of Europe.svg",
}
podatci["HOS"] = {
wp = "[[Hrvatske obrambene snage]]",
zastava = "HOS flag.svg",
}
podatci["IAEA"] = {
wp = "[[Međunarodna agencija za atomsku energiju|IAEA]]",
zastava = "Flag of IAEA.svg",
}
podatci["ICAO"] = {
wp = "[[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva|ICAO]]",
zastava = "Flag of ICAO.svg",
}
podatci["ILO"] = {
wp = "[[Međunarodna organizacija rada|ILO]]",
zastava = "Flag of ILO.svg",
}
podatci["ITU"] = {
wp = "[[Međunarodna telekomunikacijska unija|ITU]]",
zastava = "Flag of ITU.svg",
}
podatci["IMO"] = {
wp = "[[Međunarodna pomorska organizacija|IMO]]",
zastava = "Flag of the International Maritime Organization.svg",
}
podatci["NATO"] = {
wp = "[[NATO]]",
zastava = "Flag of NATO.svg",
}
podatci["UNESCO"] = {
wp = "[[UNESCO]]",
zastava = "Flag of UNESCO.svg",
}
podatci["UNICEF"] = {
wp = "[[UNICEF]]",
zastava = "Flag of UNICEF.svg",
}
podatci["UPU"] = {
wp = "[[Svjetski poštanski savez|UPU]]",
zastava = "Flag of UPU.svg",
}
podatci["WHO"] = {
wp = "[[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]",
zastava = "Flag of WHO.svg",
}
podatci["SZO"] = podatci["WHO"] --HR
podatci["WMO"] = {
wp = "[[Svjetska meteorološka organizacija|WMO]]",
zastava = "Flag of the World Meteorological Organization.svg",
}
podatci["Cr JAP"] = {
wp = "[[Japanska mornarica]]",
zastava = "Naval Ensign of Japan.svg",
}
podatci["JAPC"] = podatci["Cr JAP"] --HR
----Ostali
podatci["ABH"] = {
wp = "[[Abhazija]]",
zastava = "Flag of Abkhazia.svg",
}
podatci["AKD"] = {
wp = "[[Akrotiri i Dhekelia]]",
zastava = "Flag of the United Kingdom.svg",
}
podatci["DRAFG"] = {
wp = "[[Demokratska Republika Afganistan]]",
zastava = "Flag of Afghanistan (1978–1980).svg",
}
podatci["ALDE"] = {
wp = "[[Alderney]]",
zastava = "Flag of Alderney.svg",
}
podatci["ANDA"] = {
wp = "[[Andaluzija]]",
zastava = "Bandera de Andalucía.svg",
}
podatci["APZB"] = {
wp = "[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]]",
zastava = "Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg",
}
podatci["ASC"] = {
wp = "[[Otok Ascension|Ascension]]",
zastava = "Flag of the United Kingdom.svg",
}
podatci["AZO"] = {
wp = "[[Azori]]",
zastava = "Flag of the Azores.svg",
}
podatci["BAS"] = {
wp = "[[Baskija]]",
zastava = "Flag of the Basque Country.svg",
}
podatci["BGU"] = {
wp = "[[Britanska Gvajana]]",
zastava = "Flag of British Guiana (1955–1966).svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1906, zastava="Flag of British Guiana (1875–1906).svg"},
{pocetak=1907, kraj=1919, zastava="Flag of British Guiana (1906-1919).svg"},
{pocetak=1920, kraj=1955, zastava="Flag of British Guiana (1919-1955).svg"},
}
}
podatci["BIH1992"] = {
wp = "[[Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg",
}
podatci["BJE1995"] = {
wp = "[[Bjelorusija]]",
zastava = "Flag of Belarus (1995–2012).svg",
}
podatci["BOH"] = {
wp = "[[Bohemija]]",
zastava = "Flag of Bohemia.svg",
}
podatci["BONA"] = {
wp = "[[Bonaire]]",
zastava = "Flag of Bonaire.svg",
}
podatci["BHK"] = {
wp = "[[Britanski Hong Kong]]",
zastava = "Flag of Hong Kong (1959–1997).svg",
}
podatci["HKG_CGF"] = podatci["BHK"] --EN
podatci["BRA1968"] = {
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil (1968-1992).svg",
}
podatci["BRA1960"] = {
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil (1960-1968).svg",
}
podatci["BRA1889"] = {
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil (1889-1960).svg",
}
podatci["BIND"] = {
wp = "[[Britanska Indija]]",
zastava = "British Raj Red Ensign.svg",
}
podatci["CEJ"] = {
wp = "[[Cejlon]]",
zastava = "Flag of Ceylon (1951-1972).svg",
}
podatci["CEU"] = {
wp = "[[Ceuta]]",
zastava = "Flag Ceuta.svg",
}
podatci["CIP1960"] = {
wp = "[[Cipar]]",
zastava = "Flag of Cyprus (1960–2006).svg",
}
podatci["SJ CIP"] = {
wp = "[[Sjeverni Cipar]]",
zastava = "Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg",
}
podatci["SJC"] = podatci["SJ CIP"] --HR
podatci["DSHS"] = {
wp = "[[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Država SHS]]",
zastava = "Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg",
}
podatci["ETI1975"] = {
wp = "[[Etiopija]]",
zastava = "Flag of Ethiopia (1975–1987).svg",
}
podatci["FBIH"] = {
wp = "[[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina.svg",
}
podatci["FBIH 1996-2007"] = {
wp = "[[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]",
zastava = "Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg",
}
podatci["FRA J.TER"] = {
wp = "[[Francuski južni i antarktički teritoriji|FJAT]]",
zastava = "Flag of the French Southern and Antarctic Lands.svg",
}
podatci["FRA SLOB"] = {
wp = "[[Slobodna Francuska]]",
zastava = "Flag of Free France 1940-1944.svg",
}
podatci["FRA PVFR"] = {
wp = "[[Privremena vlada Francuske Republike]]",
zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg",
}
podatci["FIL1946"] = {
wp = "[[Filipini]]",
zastava = "Flag of the Philippines (navy blue).svg",
}
podatci["FIL1985"] = {
wp = "[[Filipini]]",
zastava = "Flag of the Philippines (light blue).svg",
}
podatci["GEOR 1956-2001"] = {
wp = "[[Georgia]]",
zastava = "Flag of the State of Georgia (1956–2001).svg",
}
podatci["GOR KAR"] = {
wp = "[[Gorski Karabah]]",
zastava = "Flag of Nagorno-Karabakh.svg",
}
podatci["GRČ-1978"] = {
wp = "[[Grčka]]",
zastava = "Flag of Greece (1828-1978).svg",
}
podatci["GRU1990"] = {
wp = "[[Gruzija]]",
zastava = "Flag of Georgia (1990–2004).svg",
}
podatci["HB"] = {
wp = "[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]",
zastava = "Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg",
}
podatci["HERM"] = {
wp = "[[Herm]]",
zastava = "Flag of Herm.svg",
}
podatci["IRK2004"] = {
wp = "[[Irak]]",
zastava = "Flag of Iraq (2004-2008).svg",
}
podatci["IRK1921"] = {
wp = "[[Irak]]",
zastava = "Flag of Iraq (1924–1959).svg",
}
podatci["IRKU"] = {
wp = "[[Irački Kurdistan]]",
zastava = "Flag of Kurdistan.svg",
}
podatci["JASH"] = {
wp = "[[Emirat Jabal Shammar]]",
zastava = "Flag of the Emirate of Ha'il.svg",
}
podatci["JER"] = {
wp = "[[Oblast Jersey|Jersey]]",
zastava = "Flag of Jersey.svg",
}
podatci["JARU1912"] = {
wp = "[[Južnoafrička Unija]]",
zastava = "Red Ensign of South Africa (1912–1951).svg",
}
podatci["JARU1928"] = {
wp = "[[Južnoafrička Unija]]",
zastava = "Flag of South Africa 1928-1994.svg",
}
podatci["SJ JEM"] = {
wp = "[[Sjeverni Jemen]]",
zastava = "Flag of North Yemen.svg",
}
podatci["YAR"] = podatci["SJ JEM"] --EN
podatci["J OSE"] = {
wp = "[[Južna Osetija]]",
zastava = "Flag of South Ossetia.svg",
}
podatci["JKO1949"] = {
wp = "[[Južna Koreja]]",
zastava = "Flag of South Korea (1984-1997).svg",
}
podatci["KAN1921"] = {
wp = "[[Kanada]]",
zastava = "Canadian Red Ensign 1921-1957.svg",
}
podatci["KAN1868"] = {
wp = "[[Kanada]]",
zastava = "Canadian Red Ensign 1868-1921.svg",
}
podatci["KATL"] = {
wp = "[[Katalonija]]",
zastava = "Flag of Catalonia.svg",
}
podatci["KYPK"] = {
wp = "[[Khyber Pakhtunkhwa]]",
zastava = "Flag of Khyber Pakhtunkhwa.svg",
}
podatci["KONKIN"] = {
wp = "[[Kongo-Kinšasa]]",
zastava = "Flag of Congo-Kinshasa (1966-1971).svg",
}
podatci["COK_COD"] = podatci["KONKIN"] --EN
podatci["KOSV"] = {
wp = "[[Kosovo]]",
zastava = "Flag of Kosovo.svg",
}
podatci["LIB"] = {
wp = "[[Libija]]",
zastava = "Flag of Libya (1977-2011).svg",
}
podatci["LIT1988"] = {
wp = "[[Litva]]",
zastava = "Flag of Lithuania (1988-2004).svg",
}
podatci["MAK-1991-95"] = {
wp = "[[Sjeverna Makedonija]]",
zastava = "Flag of the Republic of Macedonia 1991-1995.svg",
}
podatci["MADE"] = {
wp = "[[Madeira (autonomna regija)|Madeira]]",
zastava = "Flag of Madeira.svg",
}
podatci["MAĐK"] = {
wp = "[[Kraljevina Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary 1940.svg",
}
podatci["MAĐ1920"] = {
wp = "[[Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg",
}
podatci["MAĐ1867"] = {
wp = "[[Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary (1867-1918).svg",
}
podatci["MANDŽ"] = {
wp = "[[Mandžukuo]]",
zastava = "Flag of Manchukuo.svg",
}
podatci["MEX1934"] = {
wp = "[[Meksiko]]",
zastava = "Flag of Mexico (1934-1968).svg",
}
podatci["MEL"] = {
wp = "[[Melilla]]",
zastava = "Flag of Melilla.svg",
}
podatci["MIK"] = {
wp = "[[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]]",
zastava = "Flag of Micronesia.svg",
}
podatci["NDH"] = {
wp = "[[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]",
zastava = "Flag of Independent State of Croatia.svg",
}
podatci["DNFL1907"] = {
wp = "[[Dominion Newfoundland]]",
zastava = "Flag of the Dominion of Newfoundland.svg",
}
podatci["ORK"] = {
wp = "[[Otočje Orkney]]",
zastava = "Flag of Orkney.svg",
}
podatci["FATA"] = {
wp = "[[Plemenska područja pod federalnom upravom (Pakistan)|FATA]]",
zastava = "Flag of FATA.svg",
}
podatci["POLJ1980"] = {
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland (with coat of arms, 1980-1990).svg",
}
podatci["POLJ1928"] = {
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland (1928-1980).svg",
}
podatci["POLJ1919"] = {
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland (1919-1928).svg",
}
podatci["PRID"] = {
wp = "[[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]",
zastava = "Transnistria State Flag.svg",
}
podatci["RBIH"] = {
wp = "[[Republika Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg",
}
podatci["RS"] = {
wp = "[[Republika Srpska]]",
zastava = "Flag of Republika Srpska.svg",
}
podatci["ROSS"] = {
wp = "[[Rossov protektorat]]",
zastava = "Flag of the Ross Dependency (unofficial).svg",
}
podatci["RSK"] = {
wp = "[[Republika Srpska Krajina|RSK]]",
zastava = "State Flag of Serbian Krajina (1991).svg",
}
podatci["RSK1991"] = {
wp = "[[Republika Srpska Krajina|RSK]]",
zastava = "Flag of Serbian Krajina (1991).svg",
}
podatci["RUS SFSR"] = {
wp = "[[Ruska SFSR]]",
zastava = "Flag of Russian SFSR.svg",
}
podatci["SABA"] = {
wp = "[[Saba (otok)|Saba]]",
zastava = "Flag of Saba.svg",
}
podatci["SAD1959"] = {
wp = "[[SAD]]",
zastava = "US flag 49 stars.svg",
}
podatci["SAD1912"] = {
wp = "[[SAD]]",
zastava = "US flag 48 stars.svg",
}
podatci["SAD1908"] = {
wp = "[[SAD]]",
zastava = "US flag 46 stars.svg",
}
podatci["SARK"] = {
wp = "[[Sark]]",
zastava = "Flag of Sark.svg",
}
podatci["SRJ"] = {
wp = "[[SR Jugoslavija]]",
zastava = "Flag of FR Yugoslavia.svg",
}
podatci["SRNJ"] = {
wp = "[[SR Njemačka]]",
zastava = "Flag of Germany.svg",
}
podatci["FRG"] = podatci["SRNJ"] --EN
podatci["SCIL"] = {
wp = "[[Scilly]]",
zastava = "ScillonianCross.svg",
}
podatci["SIR1963"] = {
wp = "[[Sirija]]",
zastava = "Flag of Iraq (1963-1991); Flag of Syria (1963-1972).svg",
}
podatci["SIR1932"] = {
wp = "[[Sirija]]",
zastava = "Flag of Syria (1932-1958; 1961-1963).svg",
}
podatci["SLK2"] = {
wp = "[[Republika Slovačka (1939. - 1945.)|Slovačka]]",
zastava = "Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg",
}
podatci["SOML"] = {
wp = "[[Somaliland]]",
zastava = "Flag of Somaliland.svg",
}
podatci["SRB NED"] = {
wp = "[[Nedićeva Srbija]]",
zastava = "Flag of Serbia, 1941-1944.svg",
}
podatci["SR RUM"] = {
wp = "[[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjska]]",
zastava = "Flag of Romania (1965-1989).svg",
}
podatci["SV EUS"] = {
wp = "[[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]]",
zastava = "Flag of Sint Eustatius.svg",
}
podatci["SV HEL"] = {
wp = "[[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena]]",
zastava = "Flag of Saint Helena.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1984, zastava="Flag of Saint Helena (1874-1984).svg"},
}
}
podatci["ŠPA2"] = {
wp = "[[Druga Španjolska Republika]]",
zastava = "Flag of the Second Spanish Republic.svg",
}
podatci["ŠPA FRANCO"] = {
wp = "[[Francova diktatura|Francova Španjolska]]",
zastava = "Flag of Spain 1945 1977.svg",
}
podatci["ŠPA1785"] = {
wp = "[[Španjolska]]",
zastava = "Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg",
}
podatci["TRA"] = {
wp = "[[Transistria]]",
zastava = "Transnistria State Flag.svg",
}
podatci["TDC"] = {
wp = "[[Tristan da Cunha]]",
zastava = "Flag of Tristan da Cunha.svg",
}
podatci["TRAN"] = {
wp = "[[Transilvanija]]",
zastava = "Flag of Transylvania before 1918.svg",
}
podatci["UAR"] = {
wp = "[[Ujedinjena Arapska Republika]]",
zastava = "Flag of United Arab Republic.svg",
}
podatci["VEN1954"] = {
wp = "[[Venezuela]]",
zastava = "Flag of Venezuela (1954-2006).png",
}
podatci["VOJ"] = {
wp = "[[Vojvodina]]",
zastava = "Flag of Vojvodina.svg",
}
podatci["ZND"] = {
wp = "[[ZND]]",
zastava = "Olympic flag.svg",
}
podatci["ZNJE"] = {
wp = "[[Zapadna Njemačka]]",
zastava = "Flag of Germany.svg",
}
podatci["?"] = { --nepoznata ili neodređena zastava
wp = "[[Wikipedija:Zastave| – ]]",
zastava = "No flag 3 - wqm.svg",
}
return podatci
kq876iw9c4yncstv0q469icyqrbrc7k
7088160
7088159
2024-12-14T07:17:15Z
OperationSakura6144
311560
7088160
Scribunto
text/plain
local podatci = {}
----ISO 3166
podatci["ABW"] = { --ISO3166
wp = "[[Aruba]]",
zastava = "Flag of Aruba.svg",
}
podatci["ARU"] = podatci["ABW"] --HR --EN
podatci["AFG"] = { --ISO3166
wp = "[[Afganistan]]",
zastava = "Flag of Afghanistan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Afghanistan (1931–1973).svg"},
{pocetak=1974, kraj=1978, zastava="Flag of Afghanistan (1974–1978).svg"},
{pocetak=1979, kraj=1987, zastava="Flag of Afghanistan (1980–1987).svg"},
{pocetak=1988, kraj=1992, zastava="Flag of Afghanistan (1987–1992).svg"},
{pocetak=1993, kraj=1996, zastava="Flag of Afghanistan (1992–2001).svg"},
{pocetak=1997, kraj=2003, zastava="Flag of Afghanistan (2002–2004).svg"},
{pocetak=2004, kraj=2021, zastava="Flag of Afghanistan (2004–2021).svg"},
}
}
podatci["AGO"] = { --ISO3166
wp = "[[Angola]]",
zastava = "Flag of Angola.svg",
}
podatci["ANG"] = podatci["AGO"] --HR --EN
podatci["AIA"] = { --ISO3166
wp = "[[Angvila]]",
zastava = "Flag of Anguilla.svg",
}
podatci["ANV"] = podatci["AIA"] --HR
podatci["ALA"] = { --ISO3166
wp = "[[Ålandski Otoci]]",
zastava = "Flag of Åland.svg",
}
podatci["ALB"] = { --ISO3166
wp = "[[Albanija]]",
zastava = "Flag of Albania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of Albania (1946–1992).svg"},
{pocetak=1992, kraj=2001, zastava="Flag of Albania (1992–2002).svg"},
}
}
podatci["AND"] = { --ISO3166
wp = "[[Andora]]",
zastava = "Flag of Andorra.svg",
}
podatci["ANT"] = { --ISO3166
wp = "[[Nizozemski Antili]]",
zastava = "Flag of the Netherlands Antilles.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1985, zastava="Flag of the Netherlands Antilles (1959–1986).svg"},
}
}
podatci["NIZ ANT"] = podatci["ANT"] --HR
podatci["AHO"] = podatci["ANT"] --EN
podatci["ARE"] = { --ISO3166
wp = "[[Ujedinjeni Arapski Emirati]]",
zastava = "Flag of the United Arab Emirates.svg",
}
podatci["UAE"] = podatci["ARE"] --HR --EN
podatci["ARG"] = { --ISO3166
wp = "[[Argentina]]",
zastava = "Flag of Argentina.svg",
}
podatci["ARM"] = { --ISO3166
wp = "[[Armenija]]",
zastava = "Flag of Armenia.svg",
}
podatci["ASM"] = { --ISO3166
wp = "[[Američka Samoa]]",
zastava = "Flag of American Samoa.svg",
}
podatci["ASA"] = podatci["ASM"] --EN
podatci["AMS"] = podatci["ASM"] --HR
podatci["ATA"] = { --ISO3166
wp = "[[Ugovor o Antarktici]]",
zastava = "Flag of the Antarctic Treaty.svg",
}
podatci["ATG"] = { --ISO3166
wp = "[[Antigva i Barbuda]]",
zastava = "Flag of Antigua and Barbuda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1966, zastava="Missing Blue Ensign.svg"},
}
}
podatci["AUS"] = { --ISO3166
wp = "[[Australija]]",
zastava = "Flag of Australia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1900, zastava="Flag of the United Kingdom.svg"},
{pocetak=1901, kraj=1909, zastava="Flag of Australia (1903–1908).svg"},
}
}
podatci["AUT"] = { --ISO3166
wp = "[[Austrija]]",
zastava = "Flag of Austria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of the Habsburg Monarchy.svg"},
}
}
podatci["AZE"] = { --ISO3166
wp = "[[Azerbajdžan]]",
zastava = "Flag of Azerbaijan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2013, zastava="Flag of Azerbaijan (1991–2013).svg"},
}
}
podatci["BDI"] = { --ISO3166
wp = "[[Burundi]]",
zastava = "Flag of Burundi.svg",
}
podatci["BUR"] = podatci["BDI"] --HR
podatci["BEL"] = { --ISO3166
wp = "[[Belgija]]",
zastava = "Flag of Belgium (civil).svg",
}
podatci["BEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Benin]]",
zastava = "Flag of Benin.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1990, zastava="Flag of Benin (1975–1990).svg"},
}
}
podatci["BFA"] = { --ISO3166
wp = "[[Burkina Faso]]",
zastava = "Flag of Burkina Faso.svg",
}
podatci["BUF"] = podatci["BFA"] --HR
podatci["BGD"] = { --ISO3166
wp = "[[Bangladeš]]",
zastava = "Flag of Bangladesh.svg",
}
podatci["BAN"] = podatci["BGD"] --HR --EN
podatci["BGR"] = { --ISO3166
wp = "[[Bugarska]]",
zastava = "Flag of Bulgaria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1946, zastava="Flag of Bulgaria.svg"},
{pocetak=1947, kraj=1947, zastava="Flag of Bulgaria (1946-1948).svg"},
{pocetak=1948, kraj=1967, zastava="Flag of Bulgaria (1948-1967).svg"},
{pocetak=1968, kraj=1971, zastava="Flag of Bulgaria (1967-1971).svg"},
{pocetak=1972, kraj=1990, zastava="Flag of Bulgaria (1971-1990).svg"},
}
}
podatci["BUG"] = podatci["BGR"] --HR
podatci["BUL"] = podatci["BGR"] --EN
podatci["BHR"] = { --ISO3166
wp = "[[Bahrein]]",
zastava = "Flag of Bahrain.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2001, zastava="Flag of Bahrain (1972–2002).svg"},
}
}
podatci["BHN"] = podatci["BHR"] --EN
podatci["BHS"] = { --ISO3166
wp = "[[Bahami]]",
zastava = "Flag of the Bahamas.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1923, zastava="Flag of the Bahamas (1904–1923).svg"},
{pocetak=1924, kraj=1953, zastava="Flag of the Bahamas (1923–1953).svg"},
{pocetak=1954, kraj=1964, zastava="Flag of the Bahamas (1953–1964).svg"},
{pocetak=1965, kraj=1972, zastava="Flag of the Bahamas (1964–1973).svg"},
}
}
podatci["BAH"] = podatci["BHS"] --HR --EN
podatci["BIH"] = { --ISO3166
wp = "[[Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1997, zastava="Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg"},
}
}
podatci["BLM"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Bartolomej (Francuska)|Sveti Bartolomej]]",
zastava = "Flag of Saint Barthélemy (local).svg",
}
podatci["SV BAR"] = podatci["BLM"] --HR
podatci["BLR"] = { --ISO3166
wp = "[[Bjelorusija]]",
zastava = "Flag of Belarus.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of Byelorussian SSR.svg"},
{pocetak=1992, kraj=1994, zastava="Flag of Belarus (1918, 1991-1995).svg"},
{pocetak=1995, kraj=2012, zastava="Flag of Belarus (1995-2012).svg"},
}
}
podatci["BJE"] = podatci["BLR"] --HR
podatci["BLZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Belize]]",
zastava = "Flag of Belize.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1981, zastava="Flag of British Honduras (1919-1981).svg"},
{pocetak=1982, kraj=2019, zastava="Flag of Belize (1981-2019).svg"},
}
}
podatci["BIZ"] = podatci["BLZ"] --EN
podatci["BMU"] = { --ISO3166
wp = "[[Bermudi]]",
zastava = "Flag of Bermuda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Bermuda (1910–1999).svg"},
}
}
podatci["BER"] = podatci["BMU"] --HR --EN
podatci["BOL"] = { --ISO3166
wp = "[[Bolivija]]",
zastava = "Flag of Bolivia.svg",
}
podatci["BRA"] = { --ISO3166
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1960, zastava="Flag of Brazil (1889-1960).svg"},
{pocetak=1961, kraj=1968, zastava="Flag of Brazil (1960-1968).svg"},
{pocetak=1969, kraj=1991, zastava="Flag of Brazil (1968-1992).svg"},
}
}
podatci["BRB"] = { --ISO3166
wp = "[[Barbados]]",
zastava = "Flag of Barbados.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1966, zastava="Flag of Barbados (1870–1966).svg"},
}
}
podatci["BAR"] = podatci["BRB"] --HR --EN
podatci["BRN"] = { --ISO3166
wp = "[[Brunej]]",
zastava = "Flag of Brunei.svg",
}
podatci["BRU"] = podatci["BRN"] --HR --EN
podatci["BTN"] = { --ISO3166
wp = "[[Kraljevina Butan|Butan]]",
zastava = "Flag of Bhutan.svg",
}
podatci["BHU"] = podatci["BTN"] --EN
podatci["BUT"] = podatci["BTN"] --HR
podatci["BWA"] = { --ISO3166
wp = "[[Bocvana]]",
zastava = "Flag of Botswana.svg",
}
podatci["BOT"] = podatci["BWA"] --HR --EN
podatci["BOC"] = podatci["BWA"] --HR
podatci["CAF"] = { --ISO3166
wp = "[[Srednjoafrička Republika]]",
zastava = "Flag of the Central African Republic.svg",
}
podatci["SAR"] = podatci["CAF"] --HR
podatci["CAN"] = { --ISO3166
wp = "[[Kanada]]",
zastava = "Flag of Canada (Pantone).svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1921, zastava="Flag of Canada (1868–1921).svg"},
{pocetak=1922, kraj=1957, zastava="Flag of Canada (1921–1957).svg"},
{pocetak=1958, kraj=1965, zastava="Flag of Canada (1957–1965).svg"},
}
}
podatci["KAN"] = podatci["CAN"] --HR
podatci["CCK"] = { --ISO3166
wp = "[[Kokosovi Otoci]]",
zastava = "Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg",
}
podatci["KOK"] = podatci["CCK"] --HR
podatci["CHE"] = { --ISO3166
wp = "[[Švicarska]]",
zastava = "Flag of Switzerland.svg",
}
podatci["SUI"] = podatci["CHE"] --EN
podatci["ŠVI"] = podatci["CHE"] --HR
podatci["CHL"] = { --ISO3166
wp = "[[Čile]]",
zastava = "Flag of Chile.svg",
}
podatci["CHI"] = podatci["CHL"] --EN
podatci["ČIL"] = podatci["CHL"] --HR
podatci["CHN"] = { --ISO3166
wp = "[[NR Kina]]",
zastava = "Flag of the People's Republic of China.svg",
}
podatci["KIN"] = podatci["CHN"] --HR
podatci["CIV"] = { --ISO3166
wp = "[[Obala Bjelokosti]]",
zastava = "Flag of Côte d'Ivoire.svg",
}
podatci["OSK"] = podatci["CIV"] --HR
podatci["OBJ"] = podatci["CIV"] --HR
podatci["CMR"] = { --ISO3166
wp = "[[Kamerun]]",
zastava = "Flag of Cameroon.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Cameroon (1961-1975).svg"},
}
}
podatci["KAM"] = podatci["CMR"] --HR
podatci["COD"] = { --ISO3166
wp = "[[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]",
zastava = "Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2003, zastava="Flag of the Democratic Republic of the Congo (1997-2003).svg"},
{pocetak=2004, kraj=2006, zastava="Flag of the Democratic Republic of the Congo (2003-2006).svg"},
}
}
podatci["DR KONGO"] = podatci["COD"] --HR
podatci["COG"] = { --ISO3166
wp = "[[Republika Kongo]]",
zastava = "Flag of the Republic of the Congo.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of the Republic of the Congo.svg"},
{pocetak=1971, kraj=1990, zastava="Flag of the People's Republic of Congo.svg"},
}
}
podatci["RKO"] = podatci["COG"] --HR
podatci["KON"] = podatci["COG"] --HR
podatci["CGO"] = podatci["COG"] --EN
podatci["COK"] = { --ISO3166
wp = "[[Cookovo Otočje]]",
zastava = "Flag of the Cook Islands.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1979, zastava="Flag of the Cook Islands (1973-1979).svg"},
}
}
podatci["COOK"] = podatci["COK"] --HR
podatci["KUK"] = podatci["COK"] --HR
podatci["COL"] = { --ISO3166
wp = "[[Kolumbija]]",
zastava = "Flag of Colombia.svg",
}
podatci["KOL"] = podatci["COL"] --HR
podatci["COM"] = { --ISO3166
wp = "[[Komori]]",
zastava = "Flag of the Comoros.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1996, zastava="Flag of the Comoros (1992-1996).svg"},
{pocetak=1997, kraj=2001, zastava="Flag of the Comoros (1996-2001).svg"},
}
}
podatci["KOM"] = podatci["COM"] --HR
podatci["CPV"] = { --ISO3166
wp = "[[Zelenortska Republika]]",
zastava = "Flag of Cape Verde.svg",
}
podatci["ZEL"] = podatci["CPV"] --HR
podatci["CRI"] = { --ISO3166
wp = "[[Kostarika]]",
zastava = "Flag of Costa Rica.svg",
}
podatci["KOS"] = podatci["CRI"] --HR
podatci["CRC"] = podatci["CRI"] --EN
podatci["CSK"] = { --ISO3166
wp = "[[Čehoslovačka]]",
zastava = "Flag of Czechoslovakia.svg",
}
podatci["ČSSR"] = podatci["CSK"] --HR
podatci["TCH"] = podatci["CSK"] --EN
podatci["CUB"] = { --ISO3166
wp = "[[Kuba]]",
zastava = "Flag of Cuba.svg",
}
podatci["KUB"] = podatci["CUB"] --HR
podatci["CUW"] = { --ISO3166
wp = "[[Curaçao]]",
zastava = "Flag of Curaçao.svg",
}
podatci["CUR"] = podatci["CUW"] --HR --EN
podatci["CXR"] = { --ISO3166
wp = "[[Božićni Otok]]",
zastava = "Flag of Christmas Island.svg",
}
podatci["BŽĆ"] = podatci["CXR"] --HR
podatci["CYM"] = { --ISO3166
wp = "[[Kajmanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Cayman Islands.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2020, zastava="Flag of the Cayman Islands (pre-1999).svg"},
}
}
podatci["KAJ"] = podatci["CYM"] --HR
podatci["CAY"] = podatci["CYM"] --EN
podatci["CYP"] = { --ISO3166
wp = "[[Cipar]]",
zastava = "Flag of Cyprus.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2006, zastava="Flag of Cyprus (1960-2006).svg"},
}
}
podatci["CIP"] = podatci["CYP"] --HR
podatci["CZE"] = { --ISO3166
wp = "[[Češka]]",
zastava = "Flag of the Czech Republic.svg",
}
podatci["ČEŠ"] = podatci["CZE"] --HR
podatci["ČEH"] = podatci["CZE"] --HR
podatci["DDR"] = { --ISO3166
wp = "[[Njemačka Demokratska Republika]]",
zastava = "Flag of East Germany.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of East Germany.svg"},
{pocetak=1960, kraj=1968, zastava="Flag of the German Olympic Team (1960-1968).svg"},
}
}
podatci["NJDR"] = podatci["DDR"] --HR
podatci["DRNJ"] = podatci["DDR"] --HR
podatci["GDR"] = podatci["DDR"] --EN
podatci["DEU"] = { --ISO3166
wp = "[[Njemačka]]",
zastava = "Flag of Germany.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of the German Empire.svg"},
{pocetak=1913, kraj=1932, zastava="Flag of Germany (3-2 aspect ratio).svg"},
{pocetak=1933, kraj=1945, zastava="Flag of the German Reich (1935–1945).svg"},
}
}
podatci["NJE"] = podatci["DEU"] --HR
podatci["GER"] = podatci["DEU"] --EN
podatci["DJI"] = { --ISO3166
wp = "[[Džibuti]]",
zastava = "Flag of Djibouti.svg",
}
podatci["ĐIB"] = podatci["DJI"] --HR
podatci["DŽI"] = podatci["DJI"] --HR
podatci["DMA"] = { --ISO3166
wp = "[[Dominika]]",
zastava = "Flag of Dominica.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1965, zastava="Flag of Dominica 1955-1965.svg"},
{pocetak=1966, kraj=1978, zastava="Flag of Dominica (1965-1978).svg"},
{pocetak=1979, kraj=1981, zastava="Flag of Dominica (1978-1981).svg"},
{pocetak=1982, kraj=1988, zastava="Flag of Dominica (1981-1988).svg"},
{pocetak=1989, kraj=1990, zastava="Flag of Dominica (1988-1990).svg"},
}
}
podatci["DMN"] = podatci["DMA"] --HR
podatci["DNK"] = { --ISO3166
wp = "[[Danska]]",
zastava = "Flag of Denmark.svg",
}
podatci["DEN"] = podatci["DNK"] --EN
podatci["DAN"] = podatci["DNK"] --HR
podatci["DOM"] = { --ISO3166
wp = "[[Dominikanska Republika]]",
zastava = "Flag of the Dominican Republic.svg",
}
podatci["DZA"] = { --ISO3166
wp = "[[Alžir]]",
zastava = "Flag of Algeria.svg",
}
podatci["ALŽ"] = podatci["DZA"] --HR
podatci["ALG"] = podatci["DZA"] --EN
podatci["EAT"] = { --ISO3166
wp = "[[Republika Tanganjika|Tanganjika]]",
zastava = "Flag of Tanganyika.svg",
}
podatci["TAG"] = podatci["EAT"] --EN
podatci["TNG"] = podatci["EAT"] --HR
podatci["ECU"] = { --ISO3166
wp = "[[Ekvador]]",
zastava = "Flag of Ecuador.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2009, zastava="Flag of Ecuador (1900–2009).svg"},
}
}
podatci["EKV"] = podatci["ECU"] --HR
podatci["EGY"] = { --ISO3166
wp = "[[Egipat]]",
zastava = "Flag of Egypt.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1922, zastava="Flag of Egypt (1882-1922).svg"},
{pocetak=1923, kraj=1952, zastava="Flag of Egypt (1922–1953).svg"},
{pocetak=1953, kraj=1958, zastava="Flag of Egypt (1953–1958).svg"},
{pocetak=1959, kraj=1971, zastava="Flag of the United Arab Republic (1958–1971).svg"},
{pocetak=1972, kraj=1984, zastava="Flag of Egypt (1972–1984).svg"},
}
}
podatci["EGI"] = podatci["EGY"] --HR
podatci["ERI"] = { --ISO3166
wp = "[[Eritreja]]",
zastava = "Flag of Eritrea.svg",
}
podatci["ESH"] = { --ISO3166
wp = "[[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadna Sahara]]",
zastava = "Flag of Western Sahara.svg",
}
podatci["Z SAH"] = podatci["ESH"] --HR
podatci["ESP"] = { --ISO3166
wp = "[[Španjolska]]",
zastava = "Flag of Spain.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1931, zastava="Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg"},
{pocetak=1932, kraj=1939, zastava="Flag of Spain (1931–1939).svg"},
{pocetak=1940, kraj=1977, zastava="Flag of Spain (1945–1977).svg"},
{pocetak=1978, kraj=1981, zastava="Flag of Spain (1977–1981).svg"},
}
}
podatci["ŠPA"] = podatci["ESP"] --HR
podatci["EST"] = { --ISO3166
wp = "[[Estonija]]",
zastava = "Flag of Estonia.svg",
}
podatci["ETH"] = { --ISO3166
wp = "[[Etiopija]]",
zastava = "Flag of Ethiopia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1974, zastava="Flag of Ethiopia (1897–1974).svg"},
{pocetak=1975, kraj=1975, zastava="Flag of Ethiopia (1974–1975).svg"},
{pocetak=1976, kraj=1987, zastava="Flag of Ethiopia (1975–1987).svg"},
{pocetak=1988, kraj=1991, zastava="Flag of Ethiopia (1987–1991).svg"},
{pocetak=1992, kraj=1995, zastava="Flag of Ethiopia (1991–1996).svg"},
{pocetak=1996, kraj=2009, zastava="Flag of Ethiopia (1996–2009).svg"},
}
}
podatci["ETI"] = podatci["ETH"] --HR
podatci["FIN"] = { --ISO3166
wp = "[[Finska]]",
zastava = "Flag of Finland.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of Russia.svg"},
}
}
podatci["FJI"] = { --ISO3166
wp = "[[Fidži]]",
zastava = "Flag of Fiji.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Fiji (1924–1970).svg"},
}
}
podatci["FIJ"] = podatci["FJI"] --HR --EN
podatci["FIDŽ"] = podatci["FJI"] --HR
podatci["FIĐ"] = podatci["FJI"] --HR
podatci["FLK"] = { --ISO3166
wp = "[[Falklandski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Falkland Islands.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of the Falkland Islands (1948-1999).svg"},
}
}
podatci["MALV"] = podatci["FLK"] --HR
podatci["FAL"] = podatci["FLK"] --HR
podatci["FRA"] = { --ISO3166
wp = "[[Francuska]]",
zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg",
}
podatci["FRO"] = { --ISO3166
wp = "[[Farski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Faroe Islands.svg",
}
podatci["FOR"] = podatci["FRO"] --HR
podatci["FAR"] = podatci["FRO"] --EN
podatci["OVČ"] = podatci["FRO"] --HR
podatci["FSM"] = { --ISO3166
wp = "[[Savezne Države Mikronezije]]",
zastava = "Flag of Micronesia.svg",
}
podatci["SDM"] = podatci["FSM"] --HR
podatci["GAB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gabon]]",
zastava = "Flag of Gabon.svg",
}
podatci["GBR"] = { --ISO3166
wp = "[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]",
zastava = "Flag of the United Kingdom.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=1707, kraj=1800, zastava="Flag of Great Britain (1707–1800).svg"},
{pocetak=1801, kraj=1922, zastava="Flag of the United Kingdom (3-5).svg"},
}
}
podatci["UK"] = podatci["GBR"] --HR
podatci["GEO"] = { --ISO3166
wp = "[[Gruzija]]",
zastava = "Flag of Georgia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2003, zastava="Flag of Georgia (1990–2004).svg"},
}
}
podatci["GRU"] = podatci["GEO"] --HR
podatci["GGY"] = { --ISO3166
wp = "[[Oblast Guernsey|Guernsey]]",
zastava = "Flag of Guernsey.svg",
}
podatci["GUER"] = podatci["GGY"] --HR
podatci["GHA"] = { --ISO3166
wp = "[[Gana]]",
zastava = "Flag of Ghana.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1957, zastava="Flag of the Gold Coast.svg"},
{pocetak=1958, kraj=1961, zastava="Flag of the Union of African States (1958-1961).svg"},
{pocetak=1962, kraj=1962, zastava="Flag of the Union of African States (1961-1962).svg"},
{pocetak=1963, kraj=1966, zastava="Flag of Ghana (1964-1966).svg"},
}
}
podatci["GAN"] = podatci["GHA"] --HR
podatci["GIB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gibraltar]]",
zastava = "Flag of Gibraltar.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1981, zastava="Government Ensign of Gibraltar 1939-1999.svg"},
}
}
podatci["GIN"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvineja]]",
zastava = "Flag of Guinea.svg",
}
podatci["GVI"] = podatci["GIN"] --HR
podatci["GUI"] = podatci["GIN"] --EN
podatci["GLP"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvadalupa]]",
zastava = "Flag of France.svg",
}
podatci["GVAD"] = podatci["GLP"] --HR
podatci["GUAD"] = podatci["GLP"] --HR
podatci["GMB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gambija]]",
zastava = "Flag of The Gambia.svg",
}
podatci["GAM"] = podatci["GMB"] --HR --EN
podatci["GNB"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvineja Bisau]]",
zastava = "Flag of Guinea-Bissau.svg",
}
podatci["GBS"] = podatci["GNB"] --EN
podatci["GVB"] = podatci["GNB"] --HR
podatci["GNQ"] = { --ISO3166
wp = "[[Ekvatorska Gvineja]]",
zastava = "Flag of Equatorial Guinea.svg",
}
podatci["EKG"] = podatci["GNQ"] --HR
podatci["GEQ"] = podatci["GNQ"] --EN
podatci["GRC"] = { --ISO3166
wp = "[[Grčka]]",
zastava = "Flag of Greece.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1969, zastava="Flag of Greece (1828-1978).svg"},
{pocetak=1970, kraj=1975, zastava="Flag of Greece (1970-1975).svg"},
{pocetak=1976, kraj=1978, zastava="Flag of Greece (1828-1978).svg"},
}
}
podatci["GRČ"] = podatci["GRC"] --HR
podatci["GRD"] = { --ISO3166
wp = "[[Grenada]]",
zastava = "Flag of Grenada.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1974, zastava="Flag of Grenada (1967–1974).svg"},
}
}
podatci["GRE"] = podatci["GRD"]
podatci["GRN"] = podatci["GRD"] --EN
podatci["GRL"] = { --ISO3166
wp = "[[Grenland]]",
zastava = "Flag of Greenland.svg",
}
podatci["GTM"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvatemala]]",
zastava = "Flag of Guatemala.svg",
}
podatci["GUA"] = podatci["GTM"] --HR --EN
podatci["GUF"] = { --ISO3166
wp = "[[Francuska Gijana]]",
zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg",
}
podatci["FRA GIJ"] = podatci["GUF"] --HR
podatci["GUM"] = { --ISO3166
wp = "[[Guam]]",
zastava = "Flag of Guam.svg",
}
podatci["GUAM"] = podatci["GUM"] --HR
podatci["GUY"] = { --ISO3166
wp = "[[Gvajana]]",
zastava = "Flag of Guyana.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1906, zastava="Flag of British Guiana (1875–1906).svg"},
{pocetak=1907, kraj=1919, zastava="Flag of British Guiana (1906-1919).svg"},
{pocetak=1920, kraj=1955, zastava="Flag of British Guiana (1919-1955).svg"},
{pocetak=1956, kraj=1966, zastava="Flag of British Guiana (1955–1966).svg"},
}
}
podatci["GVA"] = podatci["GUY"] --HR
podatci["HKG"] = { --ISO3166
wp = "[[Hong Kong]]",
zastava = "Flag of Hong Kong.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1955, zastava="Flag of Hong Kong (1876–1941 and 1945–1955).svg"},
{pocetak=1956, kraj=1959, zastava="Flag of Hong Kong (1955–1959).svg"},
{pocetak=1960, kraj=1997, zastava="Flag of Hong Kong (1959–1997).svg"},
}
}
podatci["HK"] = podatci["HKG"] --HR
podatci["HND"] = { --ISO3166
wp = "[[Honduras]]",
zastava = "Flag of Honduras.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1949, zastava="Flag of Honduras (1866-1949).svg"},
{pocetak=1950, kraj=2022, zastava="Flag of Honduras (before 2022).svg"},
}
}
podatci["HON"] = podatci["HND"] --HR --EN
podatci["HRV"] = { --ISO3166
wp = "[[Hrvatska]]",
zastava = "Flag of Croatia.svg",
}
podatci["CRO"] = podatci["HRV"] --EN
podatci["HTI"] = { --ISO3166
wp = "[[Haiti]]",
zastava = "Flag of Haiti.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of Haiti (1859–1964).svg"},
{pocetak=1964, kraj=1986, zastava="Flag of Haiti (1964–1986).svg"},
}
}
podatci["HAI"] = podatci["HTI"] --HR --EN
podatci["HUN"] = { --ISO3166
wp = "[[Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1918, zastava="Flag of Hungary (1867-1918).svg"},
{pocetak=1919, kraj=1946, zastava="Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg"},
{pocetak=1947, kraj=1949, zastava="Flag of Hungary (1946-1949, 1956-1957).svg"},
{pocetak=1950, kraj=1955, zastava="Flag of Hungary (1949-1956).svg"},
{pocetak=1956, kraj=1957, zastava="Flag of Hungary (1946-1949, 1956-1957).svg"},
}
}
podatci["MAĐ"] = podatci["HUN"] --HR
podatci["HVO"] = { --ISO3166
wp = "[[Gornja Volta]]",
zastava = "Flag of Upper Volta.svg",
}
podatci["VOL"] = podatci["HVO"] --EN
podatci["GVO"] = podatci["HVO"] --HR
podatci["IDN"] = { --ISO3166
wp = "[[Indonezija]]",
zastava = "Flag of Indonesia.svg",
}
podatci["INA"] = podatci["IDN"] --EN
podatci["INDN"] = podatci["IDN"] --HR
podatci["IMN"] = { --ISO3166
wp = "[[Otok Man]]",
zastava = "Flag of the Isle of Man.svg",
}
podatci["OTM"] = podatci["IMN"] --HR
podatci["IOM"] = podatci["IMN"] --EN
podatci["MAN"] = podatci["IMN"] --HR
podatci["IND"] = { --ISO3166
wp = "[[Indija]]",
zastava = "Flag of India.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1946, zastava="British Raj Red Ensign.svg"},
{pocetak=1947, kraj=2012, zastava="Flag of India.svg"},
}
}
podatci["IOT"] = { --ISO3166
wp = "[[Britanski Indijskooceanski teritorij]]",
zastava = "Flag of the British Indian Ocean Territory.svg",
}
podatci["BIOT"] = podatci["IOT"] --HR
podatci["IRL"] = { --ISO3166
wp = "[[Irska]]",
zastava = "Flag of Ireland.svg",
}
podatci["IRS"] = podatci["IRL"] --HR
podatci["IRN"] = { --ISO3166
wp = "[[Iran]]",
zastava = "Flag of Iran.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1932, zastava="Early 20th Century Qajar Flag.svg"},
{pocetak=1933, kraj=1964, zastava="State Flag of Iran (1933-1964).svg"},
{pocetak=1965, kraj=1980, zastava="State Flag of Iran (1964-1980).svg"},
}
}
podatci["IRI"] = podatci["IRN"] --EN
podatci["IRQ"] = { --ISO3166
wp = "[[Irak]]",
zastava = "Flag of Iraq.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of Iraq (1921–1959).svg"},
{pocetak=1960, kraj=1963, zastava="Flag of Iraq (1959-1963).svg"},
{pocetak=1964, kraj=1991, zastava="Flag of Iraq (1963–1991).svg"},
{pocetak=1992, kraj=2003, zastava="Flag of Iraq (1991-2004).svg"},
{pocetak=2004, kraj=2007, zastava="Flag of Iraq (2004-2008).svg"},
}
}
podatci["IRK"] = podatci["IRQ"] --HR
podatci["ISL"] = { --ISO3166
wp = "[[Island]]",
zastava = "Flag of Iceland.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1915, zastava="Flag of Denmark.svg"},
{pocetak=1916, kraj=1944, zastava="Light Blue Flag of Iceland.svg"},
}
}
podatci["ISR"] = { --ISO3166
wp = "[[Izrael]]",
zastava = "Flag of Israel.svg",
}
podatci["IZR"] = podatci["ISR"] --HR
podatci["ITA"] = { --ISO3166
wp = "[[Italija]]",
zastava = "Flag of Italy.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1946, zastava="Flag of Italy (1861-1946).svg"},
{pocetak=1947, kraj=2002, zastava="Flag of Italy.svg"},
{pocetak=2003, kraj=2006, zastava="Flag of Italy (2003–2006).svg"},
}
}
podatci["JAM"] = { --ISO3166
wp = "[[Jamajka]]",
zastava = "Flag of Jamaica.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1957, zastava="Flag of Jamaica (1906-1957).svg"},
{pocetak=1958, kraj=1962, zastava="Flag of Jamaica (1957-1962).svg"},
}
}
podatci["JOR"] = { --ISO3166
wp = "[[Jordan]]",
zastava = "Flag of Jordan.svg",
}
podatci["JPN"] = { --ISO3166
wp = "[[Japan]]",
zastava = "Flag of Japan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Japan (1870-1999).svg"},
}
}
podatci["JAP"] = podatci["JPN"] --HR
podatci["KAZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Kazahstan]]",
zastava = "Flag of Kazakhstan.svg",
}
podatci["KEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Kenija]]",
zastava = "Flag of Kenya.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of British East Africa.svg"},
}
}
podatci["KGZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Kirgistan]]",
zastava = "Flag of Kyrgyzstan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2023, zastava="Flag of Kyrgyzstan (1992–2023).svg"},
}
}
podatci["KIRG"] = podatci["KGZ"] --HR
podatci["KHM"] = { --ISO3166
wp = "[[Kambodža]]",
zastava = "Flag of Cambodia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Cambodia.svg"},
{pocetak=1971, kraj=1975, zastava="Flag of the Khmer Republic.svg"},
{pocetak=1976, kraj=1989, zastava="Flag of the People's Republic of Kampuchea.svg"},
{pocetak=1990, kraj=1991, zastava="Flag of the State of Cambodia.svg"},
{pocetak=1992, kraj=1993, zastava="Flag of Cambodia under UNTAC.svg"},
}
}
podatci["KMB"] = podatci["KHM"] --HR
podatci["CAM"] = podatci["KHM"] --EN
podatci["KIR"] = { --ISO3166
wp = "[[Kiribati]]",
zastava = "Flag of Kiribati.svg",
}
podatci["KIRI"] = podatci["KIR"] --HR
podatci["KNA"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Kristofor i Nevis]]",
zastava = "Flag of Saint Kitts and Nevis.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1983, zastava="Flag of Saint Christopher-Nevis-Anguilla.svg"},
}
}
podatci["SV KIN"] = podatci["KNA"] --HR
podatci["SKN"] = podatci["KNA"] --EN
podatci["KOR"] = { --ISO3166
wp = "[[Južna Koreja]]",
zastava = "Flag of South Korea.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1948, zastava="Flag of South Korea (1945-1948).svg"},
{pocetak=1949, kraj=1949, zastava="Flag of South Korea (1948-1949).svg"},
{pocetak=1950, kraj=1984, zastava="Flag of South Korea (1949-1984).svg"},
{pocetak=1985, kraj=1997, zastava="Flag of South Korea (1984-1997).svg"},
{pocetak=1998, kraj=2011, zastava="Flag of South Korea (1997-2011).svg"},
}
}
podatci["JKO"] = podatci["KOR"] --HR
podatci["KWT"] = { --ISO3166
wp = "[[Kuvajt]]",
zastava = "Flag of Kuwait.svg",
}
podatci["KUV"] = podatci["KWT"] --HR
podatci["KUW"] = podatci["KWT"] --EN
podatci["LAO"] = { --ISO3166
wp = "[[Laos]]",
zastava = "Flag of Laos.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Laos (1952-1975).svg"},
}
}
podatci["LBN"] = { --ISO3166
wp = "[[Libanon]]",
zastava = "Flag of Lebanon.svg",
}
podatci["LBR"] = { --ISO3166
wp = "[[Liberija]]",
zastava = "Flag of Liberia.svg",
}
podatci["LBY"] = { --ISO3166
wp = "[[Libija]]",
zastava = "Flag of Libya.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1968, zastava="Flag of Libya.svg"},
{pocetak=1969, kraj=1972, zastava="Flag of Libya (1969–1972).svg"},
{pocetak=1973, kraj=1977, zastava="Flag of Libya (1972–1977).svg"},
{pocetak=1978, kraj=2011, zastava="Flag of Libya (1977–2011).svg"},
}
}
podatci["LIBI"] = podatci["LBY"] --HR
podatci["LBA"] = podatci["LBY"] --EN
podatci["LCA"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]",
zastava = "Flag of Saint Lucia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1967, zastava="Flag of Saint Lucia (1939-1967).svg"},
{pocetak=1968, kraj=1979, zastava="Flag of Saint Lucia (1967-1979).svg"},
{pocetak=1980, kraj=2002, zastava="Flag of Saint Lucia (1979-2002).svg"},
}
}
podatci["SV LUC"] = podatci["LCA"] --HR
podatci["LIE"] = { --ISO3166
wp = "[[Lihtenštajn]]",
zastava = "Flag of Liechtenstein.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1921, zastava="Flag of Liechtenstein (1852-1921).svg"},
{pocetak=1922, kraj=1937, zastava="Flag of Liechtenstein (1921-1937).svg"},
{pocetak=1938, kraj=1982, zastava="Flag of Liechtenstein (1937–1982).svg"},
}
}
podatci["LIH"] = podatci["LIE"] --HR
podatci["LKA"] = { --ISO3166
wp = "[[Šri Lanka]]",
zastava = "Flag of Sri Lanka.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1947, zastava="British Ceylon flag.svg"},
{pocetak=1948, kraj=1951, zastava="Flag of Ceylon (1948-1951).svg"},
{pocetak=1952, kraj=1971, zastava="Flag of Ceylon (1951-1972).svg"},
}
}
podatci["ŠRI"] = podatci["LKA"] --HR
podatci["SRI"] = podatci["LKA"] --EN
podatci["SRI"] = podatci["LKA"] --EN
podatci["LSO"] = { --ISO3166
wp = "[[Lesoto]]",
zastava = "Flag of Lesotho.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1987, zastava="Flag of Lesotho (1966–1987).svg"},
{pocetak=1988, kraj=2006, zastava="Flag of Lesotho (1987-2006).svg"},
}
}
podatci["LES"] = podatci["LSO"] --HR --EN
podatci["LTU"] = { --ISO3166
wp = "[[Litva]]",
zastava = "Flag of Lithuania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1940, zastava="Flag of Lithuania (1918-1940).svg"},
{pocetak=1941, kraj=2004, zastava="Flag of Lithuania (1988-2004).svg"},
}
}
podatci["LIT"] = podatci["LTU"] --HR
podatci["LUX"] = { --ISO3166
wp = "[[Luksemburg]]",
zastava = "Flag of Luxembourg.svg",
}
podatci["LUKS"] = podatci["LUX"] --HR
podatci["LVA"] = { --ISO3166
wp = "[[Latvija]]",
zastava = "Flag of Latvia.svg",
}
podatci["LAT"] = podatci["LVA"] --HR --EN
podatci["MAC"] = { --ISO3166
wp = "[[Makao]]",
zastava = "Flag of Macau.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Bandeira do Leal Senado.svg"},
}
}
podatci["MAO"] = podatci["MAC"] --HR
podatci["MAF"] = { --ISO3166
wp = "[[Zajednica Sveti Martin]]",
zastava = "Flag of France.svg",
}
podatci["SV MAR FRA"] = podatci["MAF"] --HR
podatci["MAR"] = { --ISO3166
wp = "[[Maroko]]",
zastava = "Flag of Morocco.svg",
}
podatci["MCO"] = { --ISO3166
wp = "[[Monako]]",
zastava = "Flag of Monaco.svg",
}
podatci["MNK"] = podatci["MCO"] --HR
podatci["MON"] = podatci["MCO"] --EN
podatci["MDA"] = { --ISO3166
wp = "[[Moldavija]]",
zastava = "Flag of Moldova.svg",
}
podatci["MOL"] = podatci["MDA"] --HR
podatci["MDG"] = { --ISO3166
wp = "[[Madagaskar]]",
zastava = "Flag of Madagascar.svg",
}
podatci["MAD"] = podatci["MDG"] --HR --EN
podatci["MDV"] = { --ISO3166
wp = "[[Maldivi]]",
zastava = "Flag of Maldives.svg",
}
podatci["MALD"] = podatci["MDV"] --HR
podatci["MEX"] = { --ISO3166
wp = "[[Meksiko]]",
zastava = "Flag of Mexico.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1916, zastava="Flag of Mexico (1893-1916).svg"},
{pocetak=1917, kraj=1934, zastava="Flag of Mexico (1916–1934).svg"},
{pocetak=1935, kraj=1968, zastava="Flag of Mexico (1934-1968).svg"},
}
}
podatci["MEKS"] = podatci["MEX"] --HR
podatci["MHL"] = { --ISO3166
wp = "[[Maršalovi Otoci]]",
zastava = "Flag of the Marshall Islands.svg",
}
podatci["MARŠ"] = podatci["MHL"] --HR
podatci["MKD"] = { --ISO3166
wp = "[[Sjeverna Makedonija]]",
zastava = "Flag of Macedonia.svg",
}
podatci["MAK"] = podatci["MKD"] --HR
podatci["MLI"] = { --ISO3166
wp = "[[Mali]]",
zastava = "Flag of Mali.svg",
}
podatci["MALI"] = podatci["MLI"] --HR
podatci["MLT"] = { --ISO3166
wp = "[[Malta]]",
zastava = "Flag of Malta.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1943, zastava="Flag of Malta (1923-1943).svg"},
{pocetak=1944, kraj=1964, zastava="Flag of Malta (1943-1964).svg"},
}
}
podatci["MMR"] = { --ISO3166
wp = "[[Mjanmar]]",
zastava = "Flag of Myanmar.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Burma (1948-1974).svg"},
{pocetak=1974, kraj=2010, zastava="Flag of Myanmar (1974-2010).svg"},
}
}
podatci["MYA"] = podatci["MMR"] --EN
podatci["MIA"] = podatci["MMR"] --HR
podatci["MNE"] = { --ISO3166
wp = "[[Crna Gora]]",
zastava = "Flag of Montenegro.svg",
}
podatci["CG"] = podatci["MNE"] --HR
podatci["MNG"] = { --ISO3166
wp = "[[Mongolija]]",
zastava = "Flag of Mongolia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of the Mongolian People's Republic (1945–1992).svg"},
}
}
podatci["MGL"] = podatci["MNG"] --EN
podatci["MNP"] = { --ISO3166
wp = "[[Sjevernomarijanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Northern Mariana Islands.svg",
}
podatci["SJM O"] = podatci["MNP"] --HR
podatci["NMI"] = podatci["MNP"] --EN
podatci["MOZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Mozambik]]",
zastava = "Flag of Mozambique.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1983, zastava="Flag of Mozambique (1975-1983).svg"},
}
}
podatci["MRT"] = { --ISO3166
wp = "[[Mauretanija]]",
zastava = "Flag of Mauritania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2016, zastava="Flag of Mauritania (1959–2017).svg"},
}
}
podatci["MAU"] = podatci["MRT"] --HR
podatci["MTN"] = podatci["MRT"] --EN
podatci["MSR"] = { --ISO3166
wp = "[[Montserrat]]",
zastava = "Flag of Montserrat.svg",
}
podatci["MONT"] = podatci["MSR"] --HR
podatci["MNT"] = podatci["MSR"] --EN
podatci["MTQ"] = { --ISO3166
wp = "[[Martinik]]",
zastava = "Flag of Martinique.svg",
}
podatci["MART"] = podatci["MTQ"] --HR
podatci["MUS"] = { --ISO3166
wp = "[[Mauricijus]]",
zastava = "Flag of Mauritius.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1923, zastava="Flag of Mauritius (1906–1923).svg"},
{pocetak=1924, kraj=1968, zastava="Flag of Mauritius (1923–1968).svg"},
}
}
podatci["MAUS"] = podatci["MUS"] --HR
podatci["MRI"] = podatci["MUS"] --EN
podatci["MWI"] = { --ISO3166
wp = "[[Malavi]]",
zastava = "Flag of Malawi.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2009, zastava="Flag of Malawi.svg"},
{pocetak=2010, kraj=2012, zastava="Flag of Malawi (2010-2012).svg"},
}
}
podatci["MAW"] = podatci["MWI"] --EN
podatci["MLV"] = podatci["MWI"] --HR
podatci["MYS"] = { --ISO3166
wp = "[[Malezija]]",
zastava = "Flag of Malaysia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of Malaya (1950–1963).svg"},
}
}
podatci["MAS"] = podatci["MYS"] --EN
podatci["MALE"] = podatci["MYS"] --HR
podatci["MYT"] = { --ISO3166
wp = "[[Mayotte]]",
zastava = "Flag of Mayotte (local).svg",
}
podatci["MAY"] = podatci["MYT"] --HR
podatci["NAM"] = { --ISO3166
wp = "[[Namibija]]",
zastava = "Flag of Namibia.svg",
}
podatci["NCL"] = { --ISO3166
wp = "[[Nova Kaledonija]]",
zastava = "Flag of New Caledonia.svg",
}
podatci["N KALE"] = podatci["NCL"] --HR
podatci["NER"] = { --ISO3166
wp = "[[Niger]]",
zastava = "Flag of Niger.svg",
}
podatci["NGR"] = podatci["NER"] --HR
podatci["NFK"] = { --ISO3166
wp = "[[Otok Norfolk|Norfolk]]",
zastava = "Flag of Norfolk Island.svg",
}
podatci["NORF"] = podatci["NFK"] --HR
podatci["NFI"] = podatci["NFK"] --EN
podatci["NGA"] = { --ISO3166
wp = "[[Nigerija]]",
zastava = "Flag of Nigeria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1952, zastava="Flag of Nigeria (1914–1952).svg"},
{pocetak=1953, kraj=1960, zastava="Flag of Nigeria (1952–1960).svg"},
}
}
podatci["NIG"] = podatci["NGA"] --HR
podatci["NIC"] = { --ISO3166
wp = "[[Nikaragva]]",
zastava = "Flag of Nicaragua.svg",
}
podatci["NCA"] = podatci["NIC"] --EN
podatci["NIK"] = podatci["NIC"] --HR
podatci["NIU"] = { --ISO3166
wp = "[[Niue]]",
zastava = "Flag of Niue.svg",
}
podatci["NLD"] = { --ISO3166
wp = "[[Nizozemska]]",
zastava = "Flag of the Netherlands.svg",
}
podatci["NIZ"] = podatci["NLD"] --HR
podatci["NED"] = podatci["NLD"] --EN
podatci["NOR"] = { --ISO3166
wp = "[[Norveška]]",
zastava = "Flag of Norway.svg",
}
podatci["NPL"] = { --ISO3166
wp = "[[Nepal]]",
zastava = "Flag of Nepal.svg",
}
podatci["NEP"] = podatci["NPL"] --HR --EN
podatci["NRU"] = { --ISO3166
wp = "[[Nauru]]",
zastava = "Flag of Nauru.svg",
}
podatci["NAU"] = podatci["NRU"] --HR
podatci["NZL"] = { --ISO3166
wp = "[[Novi Zeland]]",
zastava = "Flag of New Zealand.svg",
}
podatci["OMN"] = { --ISO3166
wp = "[[Oman]]",
zastava = "Flag of Oman.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1995, zastava="Flag of Oman (1970-1995).svg"},
}
}
podatci["OMA"] = podatci["OMN"] --HR --EN
podatci["PAK"] = { --ISO3166
wp = "[[Pakistan]]",
zastava = "Flag of Pakistan.svg",
}
podatci["PAN"] = { --ISO3166
wp = "[[Panama]]",
zastava = "Flag of Panama.svg",
}
podatci["PCN"] = { --ISO3166
wp = "[[Pitcairnovo Otočje|Pitcairn]]",
zastava = "Flag of the Pitcairn Islands.svg",
}
podatci["PIT O"] = podatci["PCN"] --HR
podatci["PER"] = { --ISO3166
wp = "[[Peru]]",
zastava = "Flag of Peru.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1950, zastava="Flag of Peru (1825-1950).svg"},
}
}
podatci["PHL"] = { --ISO3166
wp = "[[Filipini]]",
zastava = "Flag of the Philippines.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1935, zastava="Flag of the Philippines (1919-1936).svg"},
{pocetak=1936, kraj=1984, zastava="Flag of the Philippines (1936–1985, 1986–1998).svg"},
{pocetak=1985, kraj=1986, zastava="Flag_of_the_Philippines_(light_blue).svg"},
{pocetak=1987, kraj=1997, zastava="Flag of the Philippines (1936–1985, 1986–1998).svg"},
}
}
podatci["FIL"] = podatci["PHL"] --HR
podatci["PHI"] = podatci["PHL"] --EN
podatci["PLW"] = { --ISO3166
wp = "[[Palau]]",
zastava = "Flag of Palau.svg",
}
podatci["PALA"] = podatci["PLW"] --HR
podatci["PNG"] = { --ISO3166
wp = "[[Papua Nova Gvineja]]",
zastava = "Flag of Papua New Guinea.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1965, zastava="Flag of the Territory of New Guinea.svg"},
{pocetak=1966, kraj=1970, zastava="Flag of Papua New Guinea 1965.svg"},
}
}
podatci["POL"] = { --ISO3166
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1928, zastava="Flag of Poland (1919-1928).svg"},
{pocetak=1929, kraj=1979, zastava="Flag of Poland (1928-1980).svg"},
}
}
podatci["POLJ"] = podatci["POL"] --HR
podatci["PRI"] = { --ISO3166
wp = "[[Portoriko]]",
zastava = "Flag of Puerto Rico.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1951, zastava="Puerto Rico Azul Celeste.png"},
{pocetak=1952, kraj=1995, zastava="Flag of Puerto Rico (1952-1995).svg"},
}
}
podatci["PUR"] = podatci["PRI"] --EN
podatci["PUE"] = podatci["PRI"] --HR
podatci["PRK"] = { --ISO3166
wp = "[[Sjeverna Koreja]]",
zastava = "Flag of North Korea.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1947, zastava="Flag of the Provisional People's Committee for North Korea.svg"},
{pocetak=1948, kraj=1991, zastava="Flag of North Korea (1948–1992).svg"},
}
}
podatci["SJKOR"] = podatci["PRK"] --HR
podatci["PRT"] = { --ISO3166
wp = "[[Portugal]]",
zastava = "Flag of Portugal.svg",
}
podatci["POR"] = podatci["PRT"] --HR --EN
podatci["PRY"] = { --ISO3166
wp = "[[Paragvaj]]",
zastava = "Flag of Paraguay.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1954, zastava="Flag of Paraguay (1842-1954).svg"},
{pocetak=1955, kraj=1988, zastava="Flag of Paraguay (1954-1988).svg"},
{pocetak=1989, kraj=1990, zastava="Flag of Paraguay (1988-1990).svg"},
{pocetak=1991, kraj=2013, zastava="Flag of Paraguay (1990-2013).svg"},
}
}
podatci["PAR"] = podatci["PRY"] --HR --EN
podatci["PSE"] = { --ISO3166
wp = "[[Država Palestina|Palestina]]",
zastava = "Flag of Palestine.svg",
}
podatci["PLE"] = podatci["PSE"] --EN
podatci["PAL"] = podatci["PSE"] --HR
podatci["PYF"] = { --ISO3166
wp = "[[Francuska Polinezija]]",
zastava = "Flag of French Polynesia.svg",
}
podatci["FR POLI"] = podatci["PYF"] --HR
podatci["TAH"] = podatci["PYF"] --EN
podatci["QAT"] = { --ISO3166
wp = "[[Katar]]",
zastava = "Flag of Qatar.svg",
}
podatci["KAT"] = podatci["QAT"] --HR
podatci["REU"] = { --ISO3166
wp = "[[Réunion]]",
zastava = "Flag of Réunion.svg",
}
podatci["ROU"] = { --ISO3166
wp = "[[Rumunjska]]",
zastava = "Flag of Romania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1948, zastava="Flag of Romania.svg"},
{pocetak=1949, kraj=1952, zastava="Flag of Romania (1948-1952).svg"},
{pocetak=1953, kraj=1965, zastava="Flag of Romania (1952-1965).svg"},
{pocetak=1966, kraj=1989, zastava="Flag of Romania (1965-1989).svg"},
}
}
podatci["ROM"] = podatci["ROU"] --EN
podatci["RUM"] = podatci["ROU"] --HR
podatci["Kr RUM"] = podatci["ROU"] --HR
podatci["RUS"] = { --ISO3166
wp = "[[Rusija]]",
zastava = "Flag of Russia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1993, zastava="Flag of Russia (1991–1993).svg"},
}
}
podatci["RWA"] = { --ISO3166
wp = "[[Ruanda]]",
zastava = "Flag of Rwanda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1961, zastava="Flag of Rwanda (1959-1961).svg"},
{pocetak=1962, kraj=2001, zastava="Flag of Rwanda (1962-2001).svg"},
}
}
podatci["RUA"] = podatci["RWA"] --HR
podatci["SAU"] = { --ISO3166
wp = "[[Saudijska Arabija]]",
zastava = "Flag of Saudi Arabia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Saudi Arabia (1938-1973).svg"},
}
}
podatci["KSA"] = podatci["SAU"] --EN
podatci["SCG"] = { --ISO3166
wp = "[[Srbija i Crna Gora]]",
zastava = "Flag of Serbia and Montenegro.svg",
}
podatci["SDN"] = { --ISO3166
wp = "[[Sudan]]",
zastava = "Flag of Sudan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Sudan (1956-1970).svg"},
}
}
podatci["SUD"] = podatci["SDN"] --HR --EN
podatci["SEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Senegal]]",
zastava = "Flag of Senegal.svg",
}
podatci["SGP"] = { --ISO3166
wp = "[[Singapur]]",
zastava = "Flag of Singapore.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of Singapore (1946-1959).svg"},
}
}
podatci["SIN"] = podatci["SGP"] --HR
podatci["SGS"] = { --ISO3166
wp = "[[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich]]",
zastava = "Flag of South Georgia and the South Sandwich Islands.svg",
}
podatci["JGJSO"] = podatci["SGS"] --HR
podatci["SHN"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]",
zastava = "Flag of Saint Helena.svg",
}
podatci["SHAT"] = podatci["SHN"] --HR
podatci["SJM"] = { --ISO3166
wp = "[[Svalbard]]",
zastava = "Flag of Norway.svg",
}
podatci["SVL"] = podatci["SJM"] --HR
podatci["SLB"] = { --ISO3166
wp = "[[Solomonski Otoci]]",
zastava = "Flag of the Solomon Islands.svg",
}
podatci["SOL"] = podatci["SLB"] --HR --EN
podatci["SLE"] = { --ISO3166
wp = "[[Sijera Leone]]",
zastava = "Flag of Sierra Leone.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1961, zastava="Flag of Sierra Leone 1916-1961.gif"},
}
}
podatci["S LEO"] = podatci["SLE"] --HR
podatci["SLV"] = { --ISO3166
wp = "[[Salvador]]",
zastava = "Flag of El Salvador.svg",
}
podatci["SAL"] = podatci["SLV"] --HR
podatci["ESA"] = podatci["SLV"] --EN
podatci["SALV"] = podatci["SLV"] --HR
podatci["SMR"] = { --ISO3166
wp = "[[San Marino]]",
zastava = "Flag of San Marino.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=2010, zastava="Flag of San Marino (before 2011).svg"},
}
}
podatci["SOM"] = { --ISO3166
wp = "[[Somalija]]",
zastava = "Flag of Somalia.svg",
}
podatci["SPM"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Petar i Mikelon]]",
zastava = "Flag of Saint-Pierre and Miquelon.svg",
}
podatci["SV PMIQ"] = podatci["SPM"] --HR
podatci["SV PIM"] = podatci["SPM"] --HR
podatci["SRB"] = { --ISO3166
wp = "[[Srbija]]",
zastava = "Flag of Serbia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1918, zastava="State Flag of Serbia (1882-1918).svg"},
{pocetak=1919, kraj=1944, zastava="Flag of Serbia, 1941-1944.svg"},
{pocetak=1945, kraj=1992, zastava="Flag of SR Serbia.svg"},
{pocetak=1993, kraj=2004, zastava="Flag of Serbia (1992-2004).svg"},
{pocetak=2005, kraj=2010, zastava="Flag of Serbia (2004-2010).svg"},
}
}
podatci["SSD"] = { --ISO3166
wp = "[[Južni Sudan]]",
zastava = "Flag of South Sudan.svg",
}
podatci["J SUD"] = podatci["SSD"] --HR
podatci["STP"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Toma i Princip]]",
zastava = "Flag of Sao Tome and Principe.svg",
}
podatci["SV TIP"] = podatci["STP"] --HR
podatci["SUN"] = { --ISO3166
wp = "[[SSSR]]",
zastava = "Flag of the Soviet Union.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1936, zastava="Flag of the Soviet Union (1924–1936).svg"},
{pocetak=1937, kraj=1955, zastava="Flag of the Soviet Union (1936–1955).svg"},
}
}
podatci["URS"] = podatci["SUN"] --EN
podatci["SSSR"] = podatci["SUN"] --HR
podatci["SUR"] = { --ISO3166
wp = "[[Surinam]]",
zastava = "Flag of Suriname.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Dutch Guyana.svg"},
}
}
podatci["SVK"] = { --ISO3166
wp = "[[Slovačka]]",
zastava = "Flag of Slovakia.svg",
}
podatci["SLK"] = podatci["SVK"] --HR
podatci["SVN"] = { --ISO3166
wp = "[[Slovenija]]",
zastava = "Flag of Slovenia.svg",
}
podatci["SLO"] = podatci["SVN"] --HR --EN
podatci["SWE"] = { --ISO3166
wp = "[[Švedska]]",
zastava = "Flag of Sweden.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1905, zastava="Swedish civil ensign (1844–1905).svg"},
{pocetak=1906, kraj=1906, zastava="Flag of Sweden (pre-1906).svg"},
}
}
podatci["ŠVE"] = podatci["SWE"] --HR
podatci["SWZ"] = { --ISO3166
wp = "[[Esvatini]]",
zastava = "Flag of Eswatini.svg",
}
podatci["ESV"] = podatci["SWZ"] --HR
podatci["SVA"] = podatci["SWZ"] --HR
podatci["SXM"] = { --ISO3166
wp = "[[Zemlja Sveti Martin]]",
zastava = "Flag of Sint Maarten.svg",
}
podatci["MAA"] = podatci["SXM"] --EN
podatci["SV MAR NIZ"] = podatci["SXM"] --HR
podatci["SYC"] = { --ISO3166
wp = "[[Sejšeli]]",
zastava = "Flag of Seychelles.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1995, zastava="Flag of Seychelles (1977–1996).svg"},
}
}
podatci["SEY"] = podatci["SYC"] --EN
podatci["SEJ"] = podatci["SYC"] --HR
podatci["SYR"] = { --ISO3166
wp = "[[Sirija]]",
zastava = "Flag of Syria.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1958, zastava="Flag of Syria (1930–1958, 1961–1963).svg"},
{pocetak=1959, kraj=1961, zastava="Flag of the United Arab Republic (1958–1971).svg"},
{pocetak=1962, kraj=1963, zastava="Flag of Syria (1930–1958, 1961–1963).svg"},
{pocetak=1964, kraj=1971, zastava="Flag of Syria (1963–1972).svg"},
{pocetak=1972, kraj=1979, zastava="Flag of Syria (1972–1980).svg"},
}
}
podatci["SIR"] = podatci["SYR"] --HR
podatci["TCA"] = { --ISO3166
wp = "[[Otoci Turks i Caicos]]",
zastava = "Flag of the Turks and Caicos Islands.svg",
}
podatci["TKI"] = podatci["TCA"] --HR
podatci["OTC"] = podatci["TCA"] --HR
podatci["TCD"] = { --ISO3166
wp = "[[Čad]]",
zastava = "Flag of Chad.svg",
}
podatci["CHA"] = podatci["TCD"] --EN
podatci["ČAD"] = podatci["TCD"] --HR
podatci["TGO"] = { --ISO3166
wp = "[[Togo]]",
zastava = "Flag of Togo (3-2).svg",
}
podatci["TOG"] = podatci["TGO"] --HR --EN
podatci["THA"] = { --ISO3166
wp = "[[Tajland]]",
zastava = "Flag of Thailand.svg",
}
podatci["THAI"] = podatci["THA"] --HR
podatci["TAJ"] = podatci["THA"] --HR
podatci["TJK"] = { --ISO3166
wp = "[[Tadžikistan]]",
zastava = "Flag of Tajikistan.svg",
}
podatci["TADŽ"] = podatci["TJK"] --HR
podatci["TKL"] = { --ISO3166
wp = "[[Tokelau]]",
zastava = "Flag of Tokelau.svg",
}
podatci["TKM"] = { --ISO3166
wp = "[[Turkmenistan]]",
zastava = "Flag of Turkmenistan.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Turkmen SSR (1956).svg"},
{pocetak=1974, kraj=1991, zastava="Flag of the Turkmen SSR.svg"},
{pocetak=1992, kraj=1996, zastava="Flag of Turkmenistan (1992-1997).svg"},
{pocetak=1997, kraj=2000, zastava="Flag of Turkmenistan (1997-2001).svg"},
}
}
podatci["TLS"] = { --ISO3166
wp = "[[Istočni Timor]]",
zastava = "Flag of East Timor.svg",
}
podatci["IST T"] = podatci["TLS"] --HR
podatci["TIM I"] = podatci["TLS"] --HR
podatci["TON"] = { --ISO3166
wp = "[[Tonga]]",
zastava = "Flag of Tonga.svg",
}
podatci["TGA"] = podatci["TON"] --EN
podatci["TTO"] = { --ISO3166
wp = "[[Trinidad i Tobago]]",
zastava = "Flag of Trinidad and Tobago.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1958, zastava="Flag of Trinidad and Tobago (1889–1958).svg"},
}
}
podatci["TRI"] = podatci["TTO"] --HR --EN
podatci["TUN"] = { --ISO3166
wp = "[[Tunis]]",
zastava = "Flag of Tunisia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Tunisia (1959–1999).svg"},
}
}
podatci["TUR"] = { --ISO3166
wp = "[[Turska]]",
zastava = "Flag of Turkey.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1936, zastava="Flag of the Ottoman Empire.svg"},
}
}
podatci["TUV"] = { --ISO3166
wp = "[[Tuvalu]]",
zastava = "Flag of Tuvalu.svg",
}
podatci["TWN"] = { --ISO3166
wp = "[[Republika Kina]]",
zastava = "Flag of the Republic of China.svg",
}
podatci["TAJV"] = podatci["TWN"] --HR
podatci["ROC_Taiwan"] = podatci["TWN"] --EN
podatci["TZA"] = { --ISO3166
wp = "[[Tanzanija]]",
zastava = "Flag of Tanzania.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1964, zastava="Flag of Tanganyika.svg"},
}
}
podatci["TAN"] = podatci["TZA"] --HR --EN
podatci["UGA"] = { --ISO3166
wp = "[[Uganda]]",
zastava = "Flag of Uganda.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1962, zastava="Flag of the Uganda Protectorate.svg"},
}
}
podatci["UKR"] = { --ISO3166
wp = "[[Ukrajina]]",
zastava = "Flag of Ukraine.svg",
}
podatci["URY"] = { --ISO3166
wp = "[[Urugvaj]]",
zastava = "Flag of Uruguay.svg",
}
podatci["URU"] = podatci["URY"] --HR --EN
podatci["USA"] = { --ISO3166
wp = "[[SAD]]",
zastava = "Flag of the United States.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1896, zastava="US flag 44 stars.svg"},
{pocetak=1897, kraj=1908, zastava="US flag 45 stars.svg"},
{pocetak=1909, kraj=1912, zastava="US flag 46 stars.svg"},
{pocetak=1913, kraj=1959, zastava="US flag 48 stars.svg"},
{pocetak=1960, kraj=1960, zastava="US flag 49 stars.svg"},
}
}
podatci["SAD"] = podatci["USA"] --HR
podatci["US"] = podatci["USA"] --EN
podatci["UZB"] = { --ISO3166
wp = "[[Uzbekistan]]",
zastava = "Flag of Uzbekistan.svg",
}
podatci["VAT"] = { --ISO3166
wp = "[[Vatikan]]",
zastava = "Flag of the Vatican City.svg",
}
podatci["VCT"] = { --ISO3166
wp = "[[Sveti Vincent i Grenadini]]",
zastava = "Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1979, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1907-1979).svg"},
{pocetak=1980, kraj=1984, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1979-1985).svg"},
{pocetak=1985, kraj=1985, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1985).svg"},
}
}
podatci["SVG"] = podatci["VCT"] --EN
podatci["SV VIG"] = podatci["VCT"] --HR
podatci["VEN"] = { --ISO3166
wp = "[[Venezuela]]",
zastava = "Flag of Venezuela.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1930, zastava="Flag of Venezuela (1905–1930).svg"},
{pocetak=1931, kraj=1954, zastava="Flag of Venezuela (1930–1954).svg"},
{pocetak=1955, kraj=2006, zastava="Flag of Venezuela (1954–2006).png"},
}
}
podatci["VGB"] = { --ISO3166
wp = "[[Britanski Djevičanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the British Virgin Islands.svg",
}
podatci["IVB"] = podatci["VGB"] --EN
podatci["BRIT DJEV"] = podatci["VGB"] --HR
podatci["VIR"] = { --ISO3166
wp = "[[Američki Djevičanski Otoci]]",
zastava = "Flag of the United States Virgin Islands.svg",
}
podatci["ISV"] = podatci["VIR"] --EN
podatci["ADO"] = podatci["VIR"] --HR
podatci["VNM"] = { --ISO3166
wp = "[[Vijetnam]]",
zastava = "Flag of Vietnam.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of South Vietnam.svg"},
}
}
podatci["VIE"] = podatci["VNM"] --EN
podatci["VIJ"] = podatci["VNM"] --HR
podatci["VUT"] = { --ISO3166
wp = "[[Vanuatu]]",
zastava = "Flag of Vanuatu.svg",
}
podatci["VAN"] = podatci["VUT"] --HR --EN
podatci["WLF"] = { --ISO3166
wp = "[[Wallis i Futuna]]",
zastava = "Flag of Wallis and Futuna.svg",
}
podatci["WIF"] = podatci["WLF"] --HR
podatci["WSM"] = { --ISO3166
wp = "[[Samoa]]",
zastava = "Flag of Samoa.svg",
}
podatci["SAM"] = podatci["WSM"] --HR --EN
podatci["YEM"] = { --ISO3166
wp = "[[Jemen]]",
zastava = "Flag of Yemen.svg",
}
podatci["JEM"] = podatci["YEM"] --HR
podatci["YMD"] = { --ISO3166
wp = "[[Južni Jemen]]",
zastava = "Flag of South Yemen.svg",
}
podatci["J JEM"] = podatci["YMD"] --HR
podatci["YUG"] = { --ISO3166
wp = "[[Jugoslavija]]",
zastava = "Flag of SFR Yugoslavia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1941, zastava="Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg"},
{pocetak=1942, kraj=1946, zastava="Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg"},
{pocetak=1947, kraj=1992, zastava="Flag of SFR Yugoslavia.svg"},
{pocetak=1993, kraj=2002, zastava="Flag of Serbia and Montenegro.svg"},
}
}
podatci["JUG"] = podatci["YUG"] --HR
podatci["ZAF"] = { --ISO3166
wp = "[[Južnoafrička Republika|JAR]]",
zastava = "Flag of South Africa.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1910, zastava="Flag of the United Kingdom.svg"},
{pocetak=1911, kraj=1927, zastava="Red Ensign of South Africa (1912–1951).svg"},
{pocetak=1928, kraj=1994, zastava="Flag of South Africa (1928–1982).svg"},
}
}
podatci["JAR"] = podatci["ZAF"] --HR
podatci["RSA"] = podatci["ZAF"] --EN
podatci["ZAR"] = { --ISO3166
wp = "[[Zair]]",
zastava = "Flag of Zaire.svg",
}
podatci["ZAI"] = podatci["ZAR"] --HR
podatci["ZMB"] = { --ISO3166
wp = "[[Zambija]]",
zastava = "Flag of Zambia.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1953, zastava="Flag of Northern Rhodesia (1939-1953).svg"},
{pocetak=1954, kraj=1963, zastava="Flag of the Federation of Rhodesia and Nyasaland.svg"},
{pocetak=1964, kraj=1995, zastava="Flag of Zambia (1964-1996).svg"},
}
}
podatci["ZAM"] = podatci["ZMB"] --HR --EN
podatci["ZWE"] = { --ISO3166
wp = "[[Zimbabve]]",
zastava = "Flag of Zimbabwe.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1953, zastava="Flag of Southern Rhodesia.svg"},
{pocetak=1954, kraj=1963, zastava="Flag of the Federation of Rhodesia and Nyasaland.svg"},
{pocetak=1964, kraj=1968, zastava="Flag of Rhodesia (1964).svg"},
{pocetak=1969, kraj=1978, zastava="Flag of Rhodesia.svg"},
{pocetak=1979, kraj=1979, zastava="Flag of Zimbabwe Rhodesia.svg"},
}
}
podatci["ZIM"] = podatci["ZWE"] --HR --EN
----Puna imena za države s popisa ISO3166-1 alpha-3
podatci["Aruba"] = podatci["ABW"]
podatci["Afganistan"] = podatci["AFG"]
podatci["Angola"] = podatci["AGO"]
podatci["Angvila"] = podatci["AIA"]
--ALA
podatci["Albanija"] = podatci["ALB"]
podatci["Andora"] = podatci["AND"]
--ARE
podatci["Argentina"] = podatci["ARG"]
podatci["Armenija"] = podatci["ARM"]
podatci["Američka Samoa"] = podatci["ASM"]
--ATA
--ATF
--ATG
podatci["Australija"] = podatci["AUS"]
podatci["Austrija"] = podatci["AUT"]
podatci["Azerbajdžan"] = podatci["AZE"]
podatci["Burundi"] = podatci["BDI"]
podatci["Belgija"] = podatci["BEL"]
podatci["Benin"] = podatci["BEN"]
--BES
podatci["Burkina Faso"] = podatci["BFA"]
podatci["Bangladeš"] = podatci["BGD"]
podatci["Bugarska"] = podatci["BGR"]
podatci["Bahrein"] = podatci["BHR"]
podatci["Bahami"] = podatci["BHS"]
podatci["Bosna i Hercegovina"] = podatci["BIH"]
--BLM
podatci["Bjelorusija"] = podatci["BLR"]
podatci["Belize"] = podatci["BLZ"]
podatci["Bermudi"] = podatci["BMU"]
podatci["Bolivija"] = podatci["BOL"]
podatci["Brazil"] = podatci["BRA"]
podatci["Barbados"] = podatci["BRB"]
podatci["Brunej"] = podatci["BRN"]
podatci["Butan"] = podatci["BTN"]
--BVT
podatci["Bocvana"] = podatci["BWA"]
podatci["Srednjoafrička Republika"] = podatci["CAF"]
podatci["Kanada"] = podatci["CAN"]
podatci["Kokosovi Otoci"] = podatci["CCK"]
podatci["Švicarska"] = podatci["CHE"]
podatci["Čile"] = podatci["CHL"]
podatci["Kina"] = podatci["CHN"]
podatci["Obala Bjelokosti"] = podatci["CIV"]
podatci["Kamerun"] = podatci["CMR"]
podatci["Demokratska Republika Kongo"] = podatci["COD"]
podatci["Republika Kongo"] = podatci["COG"]
podatci["Cookovo Otočje"] = podatci["COK"]
podatci["Kolumbija"] = podatci["COL"]
podatci["Komori"] = podatci["COM"]
--CPV
podatci["Kostarika"] = podatci["CRI"]
podatci["Kuba"] = podatci["CUB"]
podatci["Curaçao"] = podatci["CUW"]
podatci["Božićni Otok"] = podatci["CXR"]
podatci["Kajmanski Otoci"] = podatci["CYM"]
podatci["Cipar"] = podatci["CYP"]
podatci["Češka"] = podatci["CZE"]
podatci["Njemačka"] = podatci["DEU"]
podatci["Džibuti"] = podatci["DJI"]
podatci["Dominika"] = podatci["DMA"]
podatci["Danska"] = podatci["DNK"]
podatci["Dominikanska Republika"] = podatci["DOM"]
podatci["Alžir"] = podatci["DZA"]
podatci["Tanganjika"] = podatci["EAT"]
podatci["Ekvador"] = podatci["ECU"]
podatci["Egipat"] = podatci["EGY"]
podatci["Eritreja"] = podatci["ERI"]
podatci["Španjolska"] = podatci["ESP"]
podatci["Estonija"] = podatci["EST"]
podatci["Etiopija"] = podatci["ETH"]
podatci["Finska"] = podatci["FIN"]
podatci["Fidži"] = podatci["FJI"]
podatci["Falkland"] = podatci["FLK"]
podatci["Francuska"] = podatci["FRA"]
podatci["Farski Otoci"] = podatci["FRO"]
--FSM
podatci["Gabon"] = podatci["GAB"]
podatci["Ujedinjeno Kraljevstvo"] = podatci["GBR"]
podatci["Gruzija"] = podatci["GEO"]
podatci["Guernsey"] = podatci["GGY"]
podatci["Gana"] = podatci["GHA"]
podatci["Gibraltar"] = podatci["GIB"]
podatci["Gvineja"] = podatci["GIN"]
podatci["Gvadalupa"] = podatci["GLP"]
podatci["Gambija"] = podatci["GMB"]
podatci["Gvineja Bisau"] = podatci["GNB"]
podatci["Ekvatorska Gvineja"] = podatci["GNQ"]
podatci["Grčka"] = podatci["GRC"]
podatci["Grenada"] = podatci["GRD"]
podatci["Grenland"] = podatci["GRL"]
podatci["Gvatemala"] = podatci["GTM"]
podatci["Francuska Gijana"] = podatci["GUF"]
podatci["Guam"] = podatci["GUM"]
podatci["Gvajana"] = podatci["GUY"]
podatci["Hong Kong"] = podatci["HKG"]
--HMD
podatci["Honduras"] = podatci["HND"]
podatci["Hrvatska"] = podatci["HRV"]
podatci["Haiti"] = podatci["HTI"]
podatci["Mađarska"] = podatci["HUN"]
podatci["Indonezija"] = podatci["IDN"]
podatci["Otok Man"] = podatci["IMN"]
podatci["Indija"] = podatci["IND"]
--IOT
podatci["Irska"] = podatci["IRL"]
podatci["Iran"] = podatci["IRN"]
podatci["Irak"] = podatci["IRQ"]
podatci["Island"] = podatci["ISL"]
podatci["Izrael"] = podatci["ISR"]
podatci["Italija"] = podatci["ITA"]
podatci["Jamajka"] = podatci["JAM"]
podatci["Jersey"] = podatci["JEY"]
podatci["Jordan"] = podatci["JOR"]
podatci["Japan"] = podatci["JPN"]
podatci["Kazahstan"] = podatci["KAZ"]
podatci["Kenija"] = podatci["KEN"]
podatci["Kirgistan"] = podatci["KGZ"]
podatci["Kambodža"] = podatci["KHM"]
podatci["Kiribati"] = podatci["KIR"]
--KNA
podatci["Južna Koreja"] = podatci["KOR"]
podatci["Kuvajt"] = podatci["KWT"]
podatci["Laos"] = podatci["LAO"]
podatci["Libanon"] = podatci["LBN"]
podatci["Liberija"] = podatci["LBR"]
podatci["Libija"] = podatci["LBY"]
--LCA
podatci["Lihtenštajn"] = podatci["LIE"]
podatci["Šri Lanka"] = podatci["LKA"]
podatci["Lesoto"] = podatci["LSO"]
podatci["Litva"] = podatci["LTU"]
podatci["Luksemburg"] = podatci["LUX"]
podatci["Latvija"] = podatci["LVA"]
podatci["Makao"] = podatci["MAC"]
--MAF
podatci["Maroko"] = podatci["MAR"]
podatci["Monako"] = podatci["MCO"]
podatci["Moldavija"] = podatci["MDA"]
podatci["Madagaskar"] = podatci["MDG"]
podatci["Maldivi"] = podatci["MDV"]
podatci["Meksiko"] = podatci["MEX"]
podatci["Maršalovi Otoci"] = podatci["MHL"]
podatci["Sjeverna Makedonija"] = podatci["MKD"]
podatci["Mali"] = podatci["MLI"]
podatci["Malta"] = podatci["MLT"]
podatci["Mjanmar"] = podatci["MMR"]
podatci["Crna Gora"] = podatci["MNE"]
podatci["Mongolija"] = podatci["MNG"]
--MNP
podatci["Mozambik"] = podatci["MOZ"]
podatci["Mauretanija"] = podatci["MRT"]
podatci["Montserrat"] = podatci["MSR"]
podatci["Martinik"] = podatci["MTQ"]
podatci["Mauricijus"] = podatci["MUS"]
podatci["Malavi"] = podatci["MWI"]
podatci["Malezija"] = podatci["MYS"]
podatci["Mayotte"] = podatci["MYT"]
podatci["Namibija"] = podatci["NAM"]
podatci["Nova Kaledonija"] = podatci["NCL"]
podatci["Niger"] = podatci["NER"]
--NFK
podatci["Nigerija"] = podatci["NGA"]
podatci["Nikaragva"] = podatci["NIC"]
podatci["Niue"] = podatci["NIU"]
podatci["Nizozemska"] = podatci["NLD"]
podatci["Norveška"] = podatci["NOR"]
podatci["Nepal"] = podatci["NPL"]
podatci["Nauru"] = podatci["NRU"]
podatci["Novi Zeland"] = podatci["NZL"]
podatci["Oman"] = podatci["OMN"]
podatci["Pakistan"] = podatci["PAK"]
podatci["Panama"] = podatci["PAN"]
--PCN
podatci["Peru"] = podatci["PER"]
podatci["Filipini"] = podatci["PHL"]
podatci["Palau"] = podatci["PLW"]
podatci["Papua Nova Gvineja"] = podatci["PNG"]
podatci["Poljska"] = podatci["POL"]
podatci["Portoriko"] = podatci["PRI"]
podatci["Sjeverna Koreja"] = podatci["PRK"]
podatci["Portugal"] = podatci["PRT"]
podatci["Paragvaj"] = podatci["PRY"]
podatci["Palestina"] = podatci["PSE"]
podatci["Francuska Polinezija"] = podatci["PYF"]
podatci["Katar"] = podatci["QAT"]
podatci["Reunion"] = podatci["REU"]
podatci["Rumunjska"] = podatci["ROU"]
podatci["Rusija"] = podatci["RUS"]
podatci["Ruanda"] = podatci["RWA"]
podatci["Saudijska Arabija"] = podatci["SAU"]
podatci["Sudan"] = podatci["SDN"]
podatci["Senegal"] = podatci["SEN"]
podatci["Singapur"] = podatci["SGP"]
--SGS
--SHN
podatci["Svalbard"] = podatci["SJM"]
podatci["Solomonski Otoci"] = podatci["SLB"]
podatci["Sijera Leone"] = podatci["SLE"]
podatci["Salvador"] = podatci["SLV"]
podatci["San Marino"] = podatci["SMR"]
podatci["Somalija"] = podatci["SOM"]
--SPM
podatci["Srbija"] = podatci["SRB"]
podatci["Južni Sudan"] = podatci["SSD"]
--STP
podatci["Surinam"] = podatci["SUR"]
podatci["Slovačka"] = podatci["SVK"]
podatci["Slovenija"] = podatci["SVN"]
podatci["Švedska"] = podatci["SWE"]
podatci["Esvatini"] = podatci["SWZ"]
--SXM
podatci["Sejšeli"] = podatci["SYC"]
podatci["Sirija"] = podatci["SYR"]
--TCA
podatci["Čad"] = podatci["TCD"]
podatci["Togo"] = podatci["TGO"]
podatci["Tajland"] = podatci["THA"]
podatci["Tadžikistan"] = podatci["TJK"]
podatci["Tokelau"] = podatci["TKL"]
podatci["Turkmenistan"] = podatci["TKM"]
podatci["Istočni Timor"] = podatci["TLS"]
podatci["Tonga"] = podatci["TON"]
podatci["Trinidad i Tobago"] = podatci["TTO"]
podatci["Tunis"] = podatci["TUN"]
podatci["Turska"] = podatci["TUR"]
podatci["Tuvalu"] = podatci["TUV"]
podatci["Tajvan"] = podatci["TWN"]
podatci["Tanzanija"] = podatci["TZA"]
podatci["Uganda"] = podatci["UGA"]
podatci["Ukrajina"] = podatci["UKR"]
--UMI
podatci["Urugvaj"] = podatci["URY"]
podatci["Sjedinjene Američke Države"] = podatci["USA"]
podatci["Uzbekistan"] = podatci["UZB"]
podatci["Vatikan"] = podatci["VAT"]
--VCT
podatci["Venezuela"] = podatci["VEN"]
--VGB
--VIR
podatci["Vijetnam"] = podatci["VNM"]
podatci["Vanuatu"] = podatci["VUT"]
podatci["Wallis i Futuna"] = podatci["WLF"]
podatci["Samoa"] = podatci["WSM"]
podatci["Jemen"] = podatci["YEM"]
podatci["Južna Afrika"] = podatci["ZAF"]
podatci["Zambija"] = podatci["ZMB"]
podatci["Zimbabve"] = podatci["ZWE"]
--
--
podatci["Čehoslovačka"] = podatci["CSK"]
podatci["Gornja Volta"] = podatci["HVO"]
podatci["Makedonija"] = podatci["MKD"]
podatci["Velika Britanija"] = podatci["GBR"]
podatci["Jugoslavija"] = podatci["YUG"]
podatci["Zair"] = podatci["ZAR"]
----SAD
podatci["ALAB"] = {
wp = "[[Alabama]]",
zastava = "Flag of Alabama.svg",
}
podatci["ALJA"] = {
wp = "[[Aljaska]]",
zastava = "Flag of Alaska.svg",
}
podatci["ARIZ"] = {
wp = "[[Arizona]]",
zastava = "Flag of Arizona.svg",
}
podatci["ARKN"] = {
wp = "[[Arkansas]]",
zastava = "Flag of Arkansas.svg",
}
podatci["COLO"] = {
wp = "[[Colorado]]",
zastava = "Flag of Colorado.svg",
}
podatci["CONN"] = {
wp = "[[Connecticut]]",
zastava = "Flag of Connecticut.svg",
}
podatci["DLWR"] = {
wp = "[[Delaware]]",
zastava = "Flag of Delaware.svg",
}
podatci["FLOR"] = {
wp = "[[Florida]]",
zastava = "Flag of Florida.svg",
}
podatci["GEOR"] = {
wp = "[[Georgia]]",
zastava = "Flag of Georgia (U.S. state).svg",
}
podatci["HAWA"] = {
wp = "[[Havaji]]",
zastava = "Flag of Hawaii.svg",
}
podatci["IDAH"] = {
wp = "[[Idaho]]",
zastava = "Flag of Idaho.svg",
}
podatci["ILLI"] = {
wp = "[[Illinois]]",
zastava = "Flag of Illinois.svg",
}
podatci["INDI"] = {
wp = "[[Indiana]]",
zastava = "Flag of Indiana.svg",
}
podatci["IOWA"] = {
wp = "[[Iowa]]",
zastava = "Flag of Iowa.svg",
}
podatci["JU DAK"] = {
wp = "[[Južna Dakota]]",
zastava = "Flag of South Dakota.svg",
}
podatci["JU KAR"] = {
wp = "[[Južna Karolina]]",
zastava = "Flag of South Carolina.svg",
}
podatci["KAL"] = {
wp = "[[Kalifornija]]",
zastava = "Flag of California.svg",
}
podatci["KANS"] = {
wp = "[[Kansas]]",
zastava = "Flag of Kansas.svg",
}
podatci["KTKY"] = {
wp = "[[Kentucky]]",
zastava = "Flag of Kentucky.svg",
}
podatci["LOUI"] = {
wp = "[[Louisiana]]",
zastava = "Flag of Louisiana.svg",
}
podatci["MAIN"] = {
wp = "[[Maine]]",
zastava = "Flag of Maine.svg",
}
podatci["MARY"] = {
wp = "[[Maryland]]",
zastava = "Flag of Maryland.svg",
}
podatci["MASS"] = {
wp = "[[Massachusetts]]",
zastava = "Flag of Massachusetts.svg",
}
podatci["MICH"] = {
wp = "[[Michigan]]",
zastava = "Flag of Michigan.svg",
}
podatci["MINN"] = {
wp = "[[Minnesota]]",
zastava = "Flag of Minnesota.svg",
}
podatci["MISS"] = {
wp = "[[Mississippi]]",
zastava = "Flag of Mississippi.svg",
}
podatci["MSRI"] = {
wp = "[[Missouri]]",
zastava = "Flag of Missouri.svg",
}
podatci["MTNA"] = {
wp = "[[Montana]]",
zastava = "Flag of Montana.svg",
}
podatci["NEBR"] = {
wp = "[[Nebraska]]",
zastava = "Flag of Nebraska.svg",
}
podatci["NEVA"] = {
wp = "[[Nevada]]",
zastava = "Flag of Nevada.svg",
}
podatci["NEWH"] = {
wp = "[[New Hampshire]]",
zastava = "Flag of New Hampshire.svg",
}
podatci["NEWJ"] = {
wp = "[[New Jersey]]",
zastava = "Flag of New Jersey.svg",
}
podatci["NEWY"] = {
wp = "[[New York (savezna država)|New York]]",
zastava = "Flag of New York.svg",
}
podatci["N MEKS"] = {
wp = "[[Novi Meksiko]]",
zastava = "Flag of New Mexico.svg",
}
podatci["OHIO"] = {
wp = "[[Ohio]]",
zastava = "Flag of Ohio.svg",
}
podatci["OKLA"] = {
wp = "[[Oklahoma]]",
zastava = "Flag of Oklahoma.svg",
}
podatci["OREG"] = {
wp = "[[Oregon]]",
zastava = "Flag of Oregon.svg",
}
podatci["PENN"] = {
wp = "[[Pennsylvania]]",
zastava = "Flag of Pennsylvania.svg",
}
podatci["RHOD"] = {
wp = "[[Rhode Island]]",
zastava = "Flag of Rhode Island.svg",
}
podatci["SJ DAK"] = {
wp = "[[Sjeverna Dakota]]",
zastava = "Flag of North Dakota.svg",
}
podatci["SJ KAR"] = {
wp = "[[Sjeverna Karolina]]",
zastava = "Flag of North Carolina.svg",
}
podatci["TEX"] = {
wp = "[[Teksas]]",
zastava = "Flag of Texas.svg",
}
podatci["TEKS"] = podatci["TEX"] --HR
podatci["TENN"] = {
wp = "[[Tennessee]]",
zastava = "Flag of Tennessee.svg",
}
podatci["UTAH"] = {
wp = "[[Utah]]",
zastava = "Flag of Utah.svg",
}
podatci["VERM"] = {
wp = "[[Vermont]]",
zastava = "Flag of Vermont.svg",
}
podatci["VIRG"] = {
wp = "[[Virginia]]",
zastava = "Flag of Virginia.svg",
}
podatci["WASH"] = {
wp = "[[Washington (savezna država)|Washington]]",
zastava = "Flag of Washington.svg",
}
podatci["WA DC"] = {
wp = "[[Washington|Washington D.C.]]",
zastava = "Flag of Washington, D.C..svg",
}
podatci["WISC"] = {
wp = "[[Wisconsin]]",
zastava = "Flag of Wisconsin.svg",
}
podatci["WYOM"] = {
wp = "[[Wyoming]]",
zastava = "Flag of Wyoming.svg",
}
podatci["Z VIRG"] = {
wp = "[[Zapadna Virginia]]",
zastava = "Flag of West Virginia.svg",
}
----Kanada
podatci["ALBE"] = {
wp = "[[Alberta]]",
zastava = "Flag of Alberta.svg",
}
podatci["BKOL"] = {
wp = "[[Britanska Kolumbija]]",
zastava = "Flag of British Columbia.svg",
}
podatci["MANI"] = {
wp = "[[Manitoba]]",
zastava = "Flag of Manitoba.svg",
}
podatci["NFLAB"] = {
wp = "[[Newfoundland i Labrador]]",
zastava = "Flag of Newfoundland and Labrador.svg",
}
podatci["N ŠKOT"] = {
wp = "[[Nova Škotska]]",
zastava = "Flag of Nova Scotia.svg",
}
podatci["N BRUN"] = {
wp = "[[Novi Brunswick]]",
zastava = "Flag of New Brunswick.svg",
}
podatci["NUNA"] = {
wp = "[[Nunavut]]",
zastava = "Flag of Nunavut.svg",
}
podatci["ONT"] = {
wp = "[[Ontario]]",
zastava = "Flag of Ontario.svg",
}
podatci["OTPE"] = {
wp = "[[Otok Princa Edwarda]]",
zastava = "Flag of Prince Edward Island.svg",
}
podatci["QUE"] = {
wp = "[[Québec]]",
zastava = "Flag of Quebec.svg",
}
podatci["SASK"] = {
wp = "[[Saskatchewan]]",
zastava = "Flag of Saskatchewan.svg",
}
podatci["SZ TER"] = {
wp = "[[Sjeverozapadni teritoriji]]",
zastava = "Flag of the Northwest Territories.svg",
}
podatci["YUK"] = {
wp = "[[Yukon]]",
zastava = "Flag of Yukon.svg",
}
----Meksiko
podatci["AGUA"] = {
wp = "[[Aguascalientes]]",
zastava = "Flag of Aguascalientes.svg",
}
podatci["BCALI"] = {
wp = "[[Baja California]]",
zastava = "Flag of Baja California.svg",
}
podatci["BCALSUR"] = {
wp = "[[Baja California Sur]]",
zastava = "Flag of Baja California Sur.svg",
}
podatci["CAMP"] = {
wp = "[[Campeche]]",
zastava = "Flag of Campeche.svg",
}
podatci["CHIA"] = {
wp = "[[Chiapas]]",
zastava = "Flag of Chiapas.svg",
}
podatci["CHIH"] = {
wp = "[[Chihuahua]]",
zastava = "Flag of Chihuahua.svg",
}
podatci["CIU MEX"] = {
wp = "[[Ciudad de México]]",
zastava = "Flag of Mexican Federal District.svg",
}
podatci["COAH"] = {
wp = "[[Coahuila]]",
zastava = "Flag of Coahuila.svg",
}
podatci["COLI"] = {
wp = "[[Colima (savezna država)|Colima]]",
zastava = "Flag of Colima.svg",
}
podatci["DURA"] = {
wp = "[[Durango]]",
zastava = "Flag of Durango.svg",
}
podatci["GUAN"] = {
wp = "[[Guanajuato]]",
zastava = "Flag of Guanajuato.png",
}
podatci["GRRO"] = {
wp = "[[Guerrero]]",
zastava = "Flag of Guerrero.svg",
}
podatci["HIDA"] = {
wp = "[[Hidalgo (savezna država)|Hidalgo]]",
zastava = "Flag of Hidalgo.svg",
}
podatci["JALI"] = {
wp = "[[Jalisco]]",
zastava = "Flag of Jalisco.svg",
}
podatci["MEXI SD"] = {
wp = "[[México (savezna država)]]",
zastava = "Flag of Mexico (state).png",
}
podatci["MICHOA"] = {
wp = "[[Michoacán]]",
zastava = "Flag of Michoacan.svg",
}
podatci["MORE"] = {
wp = "[[Morelos]]",
zastava = "Flag of Morelos.svg",
}
podatci["NAYA"] = {
wp = "[[Nayarit]]",
zastava = "Flag of Nayarit.svg",
}
podatci["NUEV"] = {
wp = "[[Nuevo León]]",
zastava = "Flag of Nuevo Leon.svg",
}
podatci["OAXA"] = {
wp = "[[Oaxaca]]",
zastava = "Flag of Oaxaca.svg",
}
podatci["PUEB"] = {
wp = "[[Puebla]]",
zastava = "Flag of Puebla.svg",
}
podatci["QUER"] = {
wp = "[[Querétaro]]",
zastava = "Flag of Queretaro.svg",
}
podatci["QROO"] = {
wp = "[[Quintana Roo]]",
zastava = "Flag of Quintana Roo.svg",
}
podatci["SANL"] = {
wp = "[[San Luis Potosí]]",
zastava = "Flag of San Luis Potosi.svg",
}
podatci["SINA"] = {
wp = "[[Sinaloa]]",
zastava = "Flag of Sinaloa.svg",
}
podatci["SONO"] = {
wp = "[[Sonora]]",
zastava = "Flag of Sonora.svg",
}
podatci["TABA"] = {
wp = "[[Tabasco]]",
zastava = "Flag of Tabasco.svg",
}
podatci["TAMA"] = {
wp = "[[Tamaulipas]]",
zastava = "Flag of Tamaulipas.svg",
}
podatci["TLAX"] = {
wp = "[[Tlaxcala]]",
zastava = "Flag of Tlaxcala.svg",
}
podatci["VERA"] = {
wp = "[[Veracruz]]",
zastava = "Flag of Veracruz.svg",
}
podatci["YUCA"] = {
wp = "[[Yucatán (savezna država)|Yucatán]]",
zastava = "Flag of the Republic of Yucatan.svg",
}
podatci["ZACA"] = {
wp = "[[Zacatecas]]",
zastava = "Flag of Zacatecas.svg",
}
----Australija
podatci["JU AUS"] = {
wp = "[[Južna Australija]]",
zastava = "Flag of South Australia.svg",
}
podatci["NJW"] = {
wp = "[[Novi Južni Wales]]",
zastava = "Flag of New South Wales.svg",
}
podatci["QUEE"] = {
wp = "[[Queensland]]",
zastava = "Flag of Queensland.svg",
}
podatci["SJ TER"] = {
wp = "[[Sjeverni teritorij]]",
zastava = "Flag of the Northern Territory.svg",
}
podatci["TASM"] = {
wp = "[[Tasmanija]]",
zastava = "Flag of Tasmania.svg",
}
podatci["TAGG"] = {
wp = "[[Teritorij australskog glavnog grada]]",
zastava = "Flag of the Australian Capital Territory.svg",
}
podatci["VICT"] = {
wp = "[[Victoria (Australija)|Victoria]]",
zastava = "Flag of Victoria (Australia).svg",
}
podatci["Z AUS"] = {
wp = "[[Zapadna Australija]]",
zastava = "Flag of Western Australia.svg",
}
----Austrija
podatci["GŠĆ"] = {
wp = "[[Gradišće]]",
zastava = "Flag of Burgenland (state).svg",
}
podatci["ASD-GŠĆ"] = podatci["GŠĆ"] --HR
podatci["KŠK"] = {
wp = "[[Koruška (austrijska savezna država)|Koruška]]",
zastava = "Flag of Carinthia (state).svg",
}
podatci["ASD-KŠK"] = podatci["KŠK"] --HR
podatci["DAUT"] = {
wp = "[[Donja Austrija]]",
zastava = "Flag of Lower Austria (state).svg",
}
podatci["ASD-DAUT"] = podatci["DAUT"] --HR
podatci["GAUT"] = {
wp = "[[Gornja Austrija]]",
zastava = "Flag of Upper Austria (state).svg",
}
podatci["ASD-GAUT"] = podatci["GAUT"] --HR
podatci["SALZ"] = {
wp = "[[Salzburg (austrijska savezna država)|Salzburg]]",
zastava = "Flag of Salzburg (state).svg",
}
podatci["ASD-SALZ"] = podatci["SALZ"] --HR
podatci["ŠTA"] = {
wp = "[[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerska]]",
zastava = "Flag of Styria (state).svg",
}
podatci["ASD-ŠTA"] = podatci["ŠTA"] --HR
podatci["TRL"] = {
wp = "[[Tirol (austrijska savezna država)|Tirol]]",
zastava = "Flag of Tirol (state).svg",
}
podatci["ASD-TRL"] = podatci["TRL"] --HR
podatci["VAB"] = {
wp = "[[Vorarlberg]]",
zastava = "Flag of Vorarlberg (state).svg",
}
podatci["ASD-VAB"] = podatci["VAB"] --HR
podatci["BEČ"] = {
wp = "[[Beč]]",
zastava = "Flag of Vienna (state).svg",
}
podatci["ASD-BEČ"] = podatci["BEČ"] --HR
----SFRJ
podatci["SFRJ"] = {
wp = "[[SFRJ]]",
zastava = "Flag of SFR Yugoslavia.svg",
}
podatci["SR BIH"] = {
wp = "[[SR Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg",
}
podatci["SRBIH"] = podatci["SR BIH"]
podatci["SR CG"] = {
wp = "[[SR Crna Gora]]",
zastava = "Flag of SR Montenegro.svg",
}
podatci["SRCG"] = podatci["SR CG"]
podatci["SRH"] = {
wp = "[[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]",
zastava = "Flag of Croatia (1947-1990).svg",
}
podatci["SR HRV"] = podatci["SRH"]
podatci["SR SRB"] = {
wp = "[[SR Srbija]]",
zastava = "Flag of SR Serbia.svg",
}
podatci["SRSRB"] = podatci["SR SRB"]
podatci["SAP KOS"] = {
wp = "[[SAP Kosovo]]",
zastava = "Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg",
}
podatci["SR MAK"] = {
wp = "[[SR Makedonija]]",
zastava = "Flag of Macedonia (1946–1992).svg",
}
podatci["SR SLO"] = {
wp = "[[SR Slovenija]]",
zastava = "Flag of SR Slovenia.svg",
}
podatci["SRS"] = podatci["SR SLO"]
----Hrvatske županije
podatci["ZGŽ"] = {
wp = "[[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]",
zastava = "Flag of Zagreb County.svg",
}
podatci["KZŽ"] = {
wp = "[[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]",
zastava = "Flag of Krapina-Zagorje-County.svg",
}
podatci["SMŽ"] = {
wp = "[[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]",
zastava = "Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif",
}
podatci["KAŽ"] = {
wp = "[[Karlovačka županija|Karlovačka]]",
zastava = "Flag of Karlovac county.svg",
}
podatci["VŽŽ"] = {
wp = "[[Varaždinska županija|Varaždinska]]",
zastava = "Zastava varazdinske zupanije.gif",
}
podatci["KKŽ"] = {
wp = "[[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]",
zastava = "Zastava koprivnicko krizevacke zupanije.gif",
}
podatci["BBŽ"] = {
wp = "[[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]",
zastava = "Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif",
}
podatci["PGŽ"] = {
wp = "[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]",
zastava = "Zastava primorsko goranske zupanije.gif",
}
podatci["LSŽ"] = {
wp = "[[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]",
zastava = "Zastava licko senjske zupanije.gif",
}
podatci["VPŽ"] = {
wp = "[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]",
zastava = "Zastava viroviticko podravske zupanije.gif",
}
podatci["PSŽ"] = {
wp = "[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]",
zastava = "Zastava pozesko slavonske zupanije.gif",
}
podatci["BPŽ"] = {
wp = "[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]",
zastava = "Flag of Brod-Posavina County.svg",
}
podatci["ZDŽ"] = {
wp = "[[Zadarska županija|Zadarska]]",
zastava = "Zastava zadarske zupanije.gif",
}
podatci["OBŽ"] = {
wp = "[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]",
zastava = "Zastava Osječko-baranjske županije.png",
}
podatci["ŠKŽ"] = {
wp = "[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]",
zastava = "Zastava sibensko kninske zupanije.gif",
}
podatci["VSŽ"] = {
wp = "[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]",
zastava = "Flag of Vukovar-Syrmia County.svg",
}
podatci["SDŽ"] = {
wp = "[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]",
zastava = "Flag of Split-Dalmatia County.svg",
}
podatci["ISŽ"] = {
wp = "[[Istarska županija|Istarska]]",
zastava = "Zastava Istarske županije.svg",
}
podatci["DNŽ"] = {
wp = "[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]",
zastava = "Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif",
}
podatci["MEŽ"] = {
wp = "[[Međimurska županija|Međimurska]]",
zastava = "Flag of Medjimurje.svg",
}
podatci["GZG"] = {
wp = "[[Grad Zagreb]]",
zastava = "Flag of Zagreb.svg",
}
----BiH
podatci["BPŽG"] = {
wp = "[[Bosansko-podrinjska županija Goražde]]",
zastava = "Flag of Bosnian Podrinje.svg",
}
podatci["HBŽ"] = {
wp = "[[Hercegbosanska županija]]",
zastava = "Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg",
}
podatci["HNŽ"] = {
wp = "[[Hercegovačko-neretvanska županija]]",
zastava = "Flag of Herzegovina-Neretva.svg",
}
podatci["SAŽ"] = {
wp = "[[Sarajevska županija]]",
zastava = "Flag of Sarajevo Canton.svg",
}
podatci["TŽ"] = {
wp = "[[Tuzlanska županija]]",
zastava = "Flag of Tuzla Canton.svg",
}
podatci["USŽ"] = {
wp = "[[Unsko-sanska županija]]",
zastava = "Flag of Una-Sana.svg",
}
podatci["ZEŽ"] = {
wp = "[[Zeničko-dobojska županija]]",
zastava = "Flag of Zenica-Doboj Canton.svg",
}
podatci["ŽP"] = {
wp = "[[Županija Posavska]]",
zastava = "BiH Posavina Canton flag.svg",
}
podatci["ŽSB"] = {
wp = "[[Županija Središnja Bosna]]",
zastava = "Flag of Central Bosnia.svg",
}
podatci["ŽZH"] = {
wp = "[[Županija Zapadnohercegovačka]]",
zastava = "Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg",
}
----Pakistan
podatci["BLDŽ"] = {
wp = "[[Beludžistan (Pakistan)|Beludžistan]]",
zastava = "Flag of Balochistan.svg",
}
podatci["PANDŽ"] = {
wp = "[[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]]",
zastava = "Flag of Punjab.svg",
}
podatci["SIND"] = {
wp = "[[Sind]]",
zastava = "Flag of Sindh.svg",
}
podatci["AZK"] = {
wp = "[[Azad Kašmir]]",
zastava = "Flag of Azad Kashmir.svg",
}
podatci["GLBT"] = {
wp = "[[Gilgit-Baltistan]]",
zastava = "No flag 3 - wqm.svg",
}
podatci["ISLA"] = {
wp = "[[Teritorij glavnoga grada Islamabada|Islamabad]]",
zastava = "Proposed Flag of Islamabad Capital Territory.svg",
}
----Ruske oblasti
podatci["RO-AMU"] = {
wp = "[[Amurska oblast|Amurska]]",
zastava = "Flag of Amur Oblast.svg",
}
podatci["RO-ARH"] = {
wp = "[[Arhangelska oblast|Arhangelska]]",
zastava = "Flag of Arkhangelsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-AST"] = {
wp = "[[Astrahanska oblast|Astrahanska]]",
zastava = "Flag of Astrakhan Oblast.svg",
}
podatci["RO-BEL"] = {
wp = "[[Belgorodska oblast|Belgorodska]]",
zastava = "Flag of Belgorod Oblast.svg",
}
podatci["RO-BRJ"] = {
wp = "[[Brjanska oblast|Brjanska]]",
zastava = "Flag of Bryansk Oblast.svg",
}
podatci["RO-ČELJ"] = {
wp = "[[Čeljabinska oblast|Čeljabinska]]",
zastava = "Flag of Chelyabinsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-ČIT"] = {
wp = "[[Čitska oblast|Čitska]]",
zastava = "Flag of Zabaykalsky Krai.svg",
}
podatci["RO-IRK"] = {
wp = "[[Irkutska oblast|Irkutska]]",
zastava = "Flag of Irkutsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-IVA"] = {
wp = "[[Ivanovska oblast|Ivanovska]]",
zastava = "Flag of Ivanovo Oblast.svg",
}
podatci["RO-JAR"] = {
wp = "[[Jaroslavska oblast|Jaroslavska]]",
zastava = "Flag of Yaroslavl Oblast.svg",
}
podatci["RO-KALI"] = {
wp = "[[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradska]]",
zastava = "Flag of Kaliningrad Oblast.svg",
}
podatci["RO-KALU"] = {
wp = "[[Kaluška oblast|Kaluška]]",
zastava = "Flag of Kaluga Oblast.svg",
}
podatci["RO-KAM"] = {
wp = "[[Kamčatska oblast|Kamčatska]]",
zastava = "Flag of Kamchatka Oblast.svg",
}
podatci["RO-KEM"] = {
wp = "[[Kemerovska oblast|Kemerovska]]",
zastava = "Flag of Kemerovo oblast.svg",
}
podatci["RO-KIR"] = {
wp = "[[Kirovska oblast|Kirovska]]",
zastava = "Flag of Kirov Region.svg",
}
podatci["RO-KOS"] = {
wp = "[[Kostromska oblast|Kostromska]]",
zastava = "Flag of Kostroma Oblast (2000-06).svg",
}
podatci["RO-KURG"] = {
wp = "[[Kurganska oblast|Kurganska]]",
zastava = "Flag of Kurgan Oblast.svg",
}
podatci["RO-KURS"] = {
wp = "[[Kurska oblast|Kurska]]",
zastava = "Flag of Kursk Oblast.svg",
}
podatci["RO-LENJ"] = {
wp = "[[Lenjingradska oblast|Lenjingradska]]",
zastava = "Flag of Leningrad Oblast.svg",
}
podatci["RO-LIP"] = {
wp = "[[Lipecka oblast|Lipecka]]",
zastava = "Flag of Lipetsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-MAG"] = {
wp = "[[Magadanska oblast|Magadanska]]",
zastava = "Flag of Magadan Oblast.svg",
}
podatci["RO-MOS"] = {
wp = "[[Moskovska oblast|Moskovska]]",
zastava = "Flag of Moscow oblast.svg",
}
podatci["RO-MUR"] = {
wp = "[[Murmanska oblast|Murmanska]]",
zastava = "Flag of Murmansk Oblast.svg",
}
podatci["RO-NIŽ"] = {
wp = "[[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovorodska]]",
zastava = "Flag of Nizhny Novgorod Region.svg",
}
podatci["RO-NOVG"] = {
wp = "[[Novgorodska oblast|Novgorodska]]",
zastava = "Flag of Novgorod Oblast.svg",
}
podatci["RO-NOVO"] = {
wp = "[[Novosibirska oblast|Novosibirska]]",
zastava = "Flag of Novosibirsk oblast.svg",
}
podatci["RO-OMS"] = {
wp = "[[Omska oblast|Omska]]",
zastava = "Flag of Omsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-OREN"] = {
wp = "[[Orenburška oblast|Orenburška]]",
zastava = "Flag of Orenburg Oblast.svg",
}
podatci["RO-OREL"] = {
wp = "[[Orelska oblast|Orelska]]",
zastava = "Flag of Oryol Oblast.svg",
}
podatci["RO-PEN"] = {
wp = "[[Penzenska oblast|Penzenska]]",
zastava = "Flag of Penza Oblast.svg",
}
podatci["RO-PSK"] = {
wp = "[[Pskovska oblast|Pskovska]]",
zastava = "Coat of Arms of Pskov Oblast.svg",
}
podatci["RO-RJA"] = {
wp = "[[Rjazanjska oblast|Rjazanjska]]",
zastava = "Flag of Ryazan Oblast.svg",
}
podatci["RO-ROS"] = {
wp = "[[Rostovska oblast|Rostovska]]",
zastava = "Flag of Rostov Oblast.svg",
}
podatci["RO-SAH"] = {
wp = "[[Sahalinska oblast|Sahalinska]]",
zastava = "Flag of Sakhalin Oblast.svg",
}
podatci["RO-SAM"] = {
wp = "[[Samarska oblast|Samarska]]",
zastava = "Flag of Samara Oblast.svg",
}
podatci["RO-SAR"] = {
wp = "[[Saratovska oblast|Saratovska]]",
zastava = "Flag of Saratov Oblast.svg",
}
podatci["RO-SMO"] = {
wp = "[[Smolenska oblast|Smolenska]]",
zastava = "Flag of Smolensk oblast.svg",
}
podatci["RO-SVE"] = {
wp = "[[Sverdlovska oblast|Sverdlovska]]",
zastava = "Flag of Sverdlovsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-TAM"] = {
wp = "[[Tambovska oblast|Tambovska]]",
zastava = "Flag of Tambov Oblast.svg",
}
podatci["RO-TOM"] = {
wp = "[[Tomska oblast|Tomska]]",
zastava = "Flag of Tomsk Oblast.svg",
}
podatci["RO-TUL"] = {
wp = "[[Tulska oblast|Tulska]]",
zastava = "Flag of Tula Oblast.svg",
}
podatci["RO-TVE"] = {
wp = "[[Tverska oblast|Tverska]]",
zastava = "Flag of Tver Oblast.svg",
}
podatci["RO-TJU"] = {
wp = "[[Tjumenjska oblast|Tjumenjska]]",
zastava = "Flag of Tyumen Oblast.svg",
}
podatci["RO-ULJA"] = {
wp = "[[Uljanovska oblast|Uljanovska]]",
zastava = "Флаг Ульяновской области (2013).svg",
}
podatci["RO-VLA"] = {
wp = "[[Vladimirska oblast|Vladimirska]]",
zastava = "Flag of Vladimirskaya Oblast.svg",
}
podatci["RO-VOLG"] = {
wp = "[[Volgogradska oblast|Volgogradska]]",
zastava = "Flag of Volgograd Oblast.svg",
}
podatci["RO-VOLO"] = {
wp = "[[Vologodska oblast|Vologodska]]",
zastava = "Flag of Vologda oblast.svg",
}
podatci["RO-VOR"] = {
wp = "[[Voronješka oblast|Voronješka]]",
zastava = "Flag of Voronezh Oblast.svg",
}
----SSSR
podatci["SSSR1955"] = {
wp = "[[SSSR]]",
zastava = "Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg",
}
podatci["SSSR1923"] = {
wp = "[[SSSR]]",
zastava = "Flag of the Soviet Union (1923-1955).svg",
}
podatci["BJE SSR"] = {
wp = "[[Bjeloruska SSR]]",
zastava = "Flag of Byelorussian SSR.svg",
}
podatci["ARM SSR"] = {
wp = "[[Armenska SSR]]",
zastava = "Flag of Armenian SSR.svg",
}
podatci["AZE SSR"] = {
wp = "[[Azerbajdžanska SSR]]",
zastava = "Flag of Azerbaijan SSR.svg",
}
podatci["EST SSR"] = {
wp = "[[Estonska SSR]]",
zastava = "Flag of Estonian SSR.svg",
}
podatci["GRU SSR"] = {
wp = "[[Gruzijska SSR]]",
zastava = "Flag of Georgian SSR.svg",
}
podatci["KAZ SSR"] = {
wp = "[[Kazačka SSR]]",
zastava = "Flag of Kazakh SSR.svg",
}
podatci["KIR SSR"] = {
wp = "[[Kirgiska SSR]]",
zastava = "Flag of Kyrgyz SSR.svg",
}
podatci["LAT SSR"] = {
wp = "[[Latvijska SSR]]",
zastava = "Flag of Latvian SSR.svg",
}
podatci["LIT SSR"] = {
wp = "[[Litavska SSR]]",
zastava = "Flag of Lithuanian SSR.svg",
}
podatci["MOL SSR"] = {
wp = "[[Moldavska SSR]]",
zastava = "Flag of Moldavian SSR.svg",
}
podatci["TADŽ SSR"] = {
wp = "[[Tadžička SSR]]",
zastava = "Flag of Tajik SSR.svg",
}
podatci["TKM SSR"] = {
wp = "[[Turkmenska SSR]]",
zastava = "Flag of Turkmen SSR.svg",
}
podatci["UKR SSR"] = {
wp = "[[Ukrajinska SSR]]",
zastava = "Flag of Russian SFSR.svg",
}
podatci["UZB SSR"] = {
wp = "[[Uzbečka SSR]]",
zastava = "Flag of Uzbek SSR.svg",
}
----UK
podatci["ENG"] = {
wp = "[[Engleska]]",
zastava = "Flag of England.svg",
}
podatci["SJI"] = {
wp = "[[Sjeverna Irska]]",
zastava = "Ulster banner.svg",
}
podatci["NIR"] = podatci["SJI"] --EN
podatci["SHE"] = {
wp = "[[Shetlandsko Otočje]]",
zastava = "Flag of Shetland.svg",
}
podatci["ŠKO"] = {
wp = "[[Škotska]]",
zastava = "Flag of Scotland.svg",
}
podatci["SCO"] = podatci["ŠKO"] --EN
podatci["WAL"] = {
wp = "[[Wales]]",
zastava = "Flag of Wales 2.svg",
}
----Bivša carstva, kraljevine
podatci["A-U"] = {
wp = "[[Austro-Ugarska]]",
zastava = "Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg",
}
podatci["AUSC"] = {
wp = "[[Austrijsko Carstvo]]",
zastava = "Flag of the Habsburg Monarchy.svg",
}
podatci["HAB"] = {
wp = "[[Habsburška Monarhija]]",
zastava = "Flag of the Habsburg Monarchy.svg",
}
podatci["HEDŽ1917"] = {
wp = "[[Kraljevina Hedžas]]",
zastava = "Flag of Hejaz 1917.svg",
}
podatci["Kr ITA"] = {
wp = "[[Kraljevina Italija]]",
zastava = "Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg",
}
podatci["ITAK"] = podatci["Kr ITA"]
podatci["Kr SRB"] = {
wp = "[[Kraljevina Srbija]]",
zastava = "State Flag of Serbia (1882-1918).svg",
}
podatci["Kr CG"] = {
wp = "[[Kraljevina Crna Gora]]",
zastava = "Flag of the Principality of Montenegro.svg",
}
podatci["Kr GRČ"] = {
wp = "[[Kraljevina Grčka]]",
zastava = "Flag of Greece (1828-1978).svg",
}
podatci["Kr JUG"] = {
wp = "[[Kraljevina Jugoslavija]]",
zastava = "Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg",
}
podatci["K JUG"] = podatci["Kr JUG"] --HR
podatci["KJUG"] = podatci["Kr JUG"] --HR
podatci["MLE"] = {
wp = "[[Mletačka Republika]]",
zastava = "Flag of Most Serene Republic of Venice.svg",
}
podatci["NNJE"] = {
wp = "[[Treći Reich]]",
zastava = "Flag of Germany 1933.svg",
}
podatci["NJEC"] = {
wp = "[[Njemačko Carstvo]]",
zastava = "Flag of the German Empire.svg",
}
podatci["OSM"] = {
wp = "[[Osmansko Carstvo]]",
zastava = "Ottoman Flag.svg",
}
podatci["RUSC"] = {
wp = "[[Rusko Carstvo]]",
zastava = "Russian Empire 1914 17.svg",
}
podatci["SRC"] = {
wp = "[[Sveto Rimsko Carstvo]]",
zastava = "Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg",
}
podatci["ŠPA1492"] = {
wp = "[[Španjolsko kolonijalno carstvo]]",
zastava = "Flag of Cross of Burgundy.svg",
}
podatci["TRO"] = {
wp = "[[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]",
zastava = "Flag of the of Kingdom of Dalmatia, Slavonia and Croatia (1868-1918).svg",
}
----Organizacije
podatci["UN"] = {
wp = "[[Ujedinjeni narodi]]",
zastava = "Flag of the United Nations.svg",
}
podatci["EU"] = {
wp = "[[Europska unija|EU]]",
zastava = "Flag of Europe.svg",
}
podatci["HOS"] = {
wp = "[[Hrvatske obrambene snage]]",
zastava = "HOS flag.svg",
}
podatci["IAEA"] = {
wp = "[[Međunarodna agencija za atomsku energiju|IAEA]]",
zastava = "Flag of IAEA.svg",
}
podatci["ICAO"] = {
wp = "[[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva|ICAO]]",
zastava = "Flag of ICAO.svg",
}
podatci["ILO"] = {
wp = "[[Međunarodna organizacija rada|ILO]]",
zastava = "Flag of ILO.svg",
}
podatci["ITU"] = {
wp = "[[Međunarodna telekomunikacijska unija|ITU]]",
zastava = "Flag of ITU.svg",
}
podatci["IMO"] = {
wp = "[[Međunarodna pomorska organizacija|IMO]]",
zastava = "Flag of the International Maritime Organization.svg",
}
podatci["NATO"] = {
wp = "[[NATO]]",
zastava = "Flag of NATO.svg",
}
podatci["UNESCO"] = {
wp = "[[UNESCO]]",
zastava = "Flag of UNESCO.svg",
}
podatci["UNICEF"] = {
wp = "[[UNICEF]]",
zastava = "Flag of UNICEF.svg",
}
podatci["UPU"] = {
wp = "[[Svjetski poštanski savez|UPU]]",
zastava = "Flag of UPU.svg",
}
podatci["WHO"] = {
wp = "[[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]",
zastava = "Flag of WHO.svg",
}
podatci["SZO"] = podatci["WHO"] --HR
podatci["WMO"] = {
wp = "[[Svjetska meteorološka organizacija|WMO]]",
zastava = "Flag of the World Meteorological Organization.svg",
}
podatci["Cr JAP"] = {
wp = "[[Japanska mornarica]]",
zastava = "Naval Ensign of Japan.svg",
}
podatci["JAPC"] = podatci["Cr JAP"] --HR
----Ostali
podatci["ABH"] = {
wp = "[[Abhazija]]",
zastava = "Flag of Abkhazia.svg",
}
podatci["AKD"] = {
wp = "[[Akrotiri i Dhekelia]]",
zastava = "Flag of the United Kingdom.svg",
}
podatci["DRAFG"] = {
wp = "[[Demokratska Republika Afganistan]]",
zastava = "Flag of Afghanistan (1978–1980).svg",
}
podatci["ALDE"] = {
wp = "[[Alderney]]",
zastava = "Flag of Alderney.svg",
}
podatci["ANDA"] = {
wp = "[[Andaluzija]]",
zastava = "Bandera de Andalucía.svg",
}
podatci["APZB"] = {
wp = "[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]]",
zastava = "Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg",
}
podatci["ASC"] = {
wp = "[[Otok Ascension|Ascension]]",
zastava = "Flag of the United Kingdom.svg",
}
podatci["AZO"] = {
wp = "[[Azori]]",
zastava = "Flag of the Azores.svg",
}
podatci["BAS"] = {
wp = "[[Baskija]]",
zastava = "Flag of the Basque Country.svg",
}
podatci["BGU"] = {
wp = "[[Britanska Gvajana]]",
zastava = "Flag of British Guiana (1955–1966).svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1906, zastava="Flag of British Guiana (1875–1906).svg"},
{pocetak=1907, kraj=1919, zastava="Flag of British Guiana (1906-1919).svg"},
{pocetak=1920, kraj=1955, zastava="Flag of British Guiana (1919-1955).svg"},
}
}
podatci["BIH1992"] = {
wp = "[[Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg",
}
podatci["BJE1995"] = {
wp = "[[Bjelorusija]]",
zastava = "Flag of Belarus (1995–2012).svg",
}
podatci["BOH"] = {
wp = "[[Bohemija]]",
zastava = "Flag of Bohemia.svg",
}
podatci["BONA"] = {
wp = "[[Bonaire]]",
zastava = "Flag of Bonaire.svg",
}
podatci["BHK"] = {
wp = "[[Britanski Hong Kong]]",
zastava = "Flag of Hong Kong (1959–1997).svg",
}
podatci["HKG_CGF"] = podatci["BHK"] --EN
podatci["BRA1968"] = {
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil (1968-1992).svg",
}
podatci["BRA1960"] = {
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil (1960-1968).svg",
}
podatci["BRA1889"] = {
wp = "[[Brazil]]",
zastava = "Flag of Brazil (1889-1960).svg",
}
podatci["BIND"] = {
wp = "[[Britanska Indija]]",
zastava = "British Raj Red Ensign.svg",
}
podatci["CEJ"] = {
wp = "[[Cejlon]]",
zastava = "Flag of Ceylon (1951-1972).svg",
}
podatci["CEU"] = {
wp = "[[Ceuta]]",
zastava = "Flag Ceuta.svg",
}
podatci["CIP1960"] = {
wp = "[[Cipar]]",
zastava = "Flag of Cyprus (1960–2006).svg",
}
podatci["SJ CIP"] = {
wp = "[[Sjeverni Cipar]]",
zastava = "Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg",
}
podatci["SJC"] = podatci["SJ CIP"] --HR
podatci["DSHS"] = {
wp = "[[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Država SHS]]",
zastava = "Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg",
}
podatci["ETI1975"] = {
wp = "[[Etiopija]]",
zastava = "Flag of Ethiopia (1975–1987).svg",
}
podatci["FBIH"] = {
wp = "[[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina.svg",
}
podatci["FBIH 1996-2007"] = {
wp = "[[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]",
zastava = "Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg",
}
podatci["FRA J.TER"] = {
wp = "[[Francuski južni i antarktički teritoriji|FJAT]]",
zastava = "Flag of the French Southern and Antarctic Lands.svg",
}
podatci["FRA SLOB"] = {
wp = "[[Slobodna Francuska]]",
zastava = "Flag of Free France 1940-1944.svg",
}
podatci["FRA PVFR"] = {
wp = "[[Privremena vlada Francuske Republike]]",
zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg",
}
podatci["FIL1946"] = {
wp = "[[Filipini]]",
zastava = "Flag of the Philippines (navy blue).svg",
}
podatci["FIL1985"] = {
wp = "[[Filipini]]",
zastava = "Flag of the Philippines (light blue).svg",
}
podatci["GEOR 1956-2001"] = {
wp = "[[Georgia]]",
zastava = "Flag of the State of Georgia (1956–2001).svg",
}
podatci["GOR KAR"] = {
wp = "[[Gorski Karabah]]",
zastava = "Flag of Nagorno-Karabakh.svg",
}
podatci["GRČ-1978"] = {
wp = "[[Grčka]]",
zastava = "Flag of Greece (1828-1978).svg",
}
podatci["GRU1990"] = {
wp = "[[Gruzija]]",
zastava = "Flag of Georgia (1990–2004).svg",
}
podatci["HB"] = {
wp = "[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]",
zastava = "Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg",
}
podatci["HERM"] = {
wp = "[[Herm]]",
zastava = "Flag of Herm.svg",
}
podatci["IRK2004"] = {
wp = "[[Irak]]",
zastava = "Flag of Iraq (2004-2008).svg",
}
podatci["IRK1921"] = {
wp = "[[Irak]]",
zastava = "Flag of Iraq (1924–1959).svg",
}
podatci["IRKU"] = {
wp = "[[Irački Kurdistan]]",
zastava = "Flag of Kurdistan.svg",
}
podatci["JASH"] = {
wp = "[[Emirat Jabal Shammar]]",
zastava = "Flag of the Emirate of Ha'il.svg",
}
podatci["JER"] = {
wp = "[[Oblast Jersey|Jersey]]",
zastava = "Flag of Jersey.svg",
}
podatci["JARU1912"] = {
wp = "[[Južnoafrička Unija]]",
zastava = "Red Ensign of South Africa (1912–1951).svg",
}
podatci["JARU1928"] = {
wp = "[[Južnoafrička Unija]]",
zastava = "Flag of South Africa 1928-1994.svg",
}
podatci["SJ JEM"] = {
wp = "[[Sjeverni Jemen]]",
zastava = "Flag of North Yemen.svg",
}
podatci["YAR"] = podatci["SJ JEM"] --EN
podatci["J OSE"] = {
wp = "[[Južna Osetija]]",
zastava = "Flag of South Ossetia.svg",
}
podatci["JKO1949"] = {
wp = "[[Južna Koreja]]",
zastava = "Flag of South Korea (1984-1997).svg",
}
podatci["KAN1921"] = {
wp = "[[Kanada]]",
zastava = "Canadian Red Ensign 1921-1957.svg",
}
podatci["KAN1868"] = {
wp = "[[Kanada]]",
zastava = "Canadian Red Ensign 1868-1921.svg",
}
podatci["KATL"] = {
wp = "[[Katalonija]]",
zastava = "Flag of Catalonia.svg",
}
podatci["KYPK"] = {
wp = "[[Khyber Pakhtunkhwa]]",
zastava = "Flag of Khyber Pakhtunkhwa.svg",
}
podatci["KONKIN"] = {
wp = "[[Kongo-Kinšasa]]",
zastava = "Flag of Congo-Kinshasa (1966-1971).svg",
}
podatci["COK_COD"] = podatci["KONKIN"] --EN
podatci["KOSV"] = {
wp = "[[Kosovo]]",
zastava = "Flag of Kosovo.svg",
}
podatci["LIB"] = {
wp = "[[Libija]]",
zastava = "Flag of Libya (1977-2011).svg",
}
podatci["LIT1988"] = {
wp = "[[Litva]]",
zastava = "Flag of Lithuania (1988-2004).svg",
}
podatci["MAK-1991-95"] = {
wp = "[[Sjeverna Makedonija]]",
zastava = "Flag of the Republic of Macedonia 1991-1995.svg",
}
podatci["MADE"] = {
wp = "[[Madeira (autonomna regija)|Madeira]]",
zastava = "Flag of Madeira.svg",
}
podatci["MAĐK"] = {
wp = "[[Kraljevina Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary 1940.svg",
}
podatci["MAĐ1920"] = {
wp = "[[Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg",
}
podatci["MAĐ1867"] = {
wp = "[[Mađarska]]",
zastava = "Flag of Hungary (1867-1918).svg",
}
podatci["MANDŽ"] = {
wp = "[[Mandžukuo]]",
zastava = "Flag of Manchukuo.svg",
}
podatci["MEX1934"] = {
wp = "[[Meksiko]]",
zastava = "Flag of Mexico (1934-1968).svg",
}
podatci["MEL"] = {
wp = "[[Melilla]]",
zastava = "Flag of Melilla.svg",
}
podatci["MIK"] = {
wp = "[[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]]",
zastava = "Flag of Micronesia.svg",
}
podatci["NDH"] = {
wp = "[[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]",
zastava = "Flag of Independent State of Croatia.svg",
}
podatci["DNFL1907"] = {
wp = "[[Dominion Newfoundland]]",
zastava = "Flag of the Dominion of Newfoundland.svg",
}
podatci["ORK"] = {
wp = "[[Otočje Orkney]]",
zastava = "Flag of Orkney.svg",
}
podatci["FATA"] = {
wp = "[[Plemenska područja pod federalnom upravom (Pakistan)|FATA]]",
zastava = "Flag of FATA.svg",
}
podatci["POLJ1980"] = {
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland (with coat of arms, 1980-1990).svg",
}
podatci["POLJ1928"] = {
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland (1928-1980).svg",
}
podatci["POLJ1919"] = {
wp = "[[Poljska]]",
zastava = "Flag of Poland (1919-1928).svg",
}
podatci["PRID"] = {
wp = "[[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]",
zastava = "Transnistria State Flag.svg",
}
podatci["RBIH"] = {
wp = "[[Republika Bosna i Hercegovina]]",
zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg",
}
podatci["RS"] = {
wp = "[[Republika Srpska]]",
zastava = "Flag of Republika Srpska.svg",
}
podatci["ROSS"] = {
wp = "[[Rossov protektorat]]",
zastava = "Flag of the Ross Dependency (unofficial).svg",
}
podatci["RSK"] = {
wp = "[[Republika Srpska Krajina|RSK]]",
zastava = "State Flag of Serbian Krajina (1991).svg",
}
podatci["RSK1991"] = {
wp = "[[Republika Srpska Krajina|RSK]]",
zastava = "Flag of Serbian Krajina (1991).svg",
}
podatci["RUS SFSR"] = {
wp = "[[Ruska SFSR]]",
zastava = "Flag of Russian SFSR.svg",
}
podatci["SABA"] = {
wp = "[[Saba (otok)|Saba]]",
zastava = "Flag of Saba.svg",
}
podatci["SAD1959"] = {
wp = "[[SAD]]",
zastava = "US flag 49 stars.svg",
}
podatci["SAD1912"] = {
wp = "[[SAD]]",
zastava = "US flag 48 stars.svg",
}
podatci["SAD1908"] = {
wp = "[[SAD]]",
zastava = "US flag 46 stars.svg",
}
podatci["SARK"] = {
wp = "[[Sark]]",
zastava = "Flag of Sark.svg",
}
podatci["SRJ"] = {
wp = "[[SR Jugoslavija]]",
zastava = "Flag of FR Yugoslavia.svg",
}
podatci["SRNJ"] = {
wp = "[[SR Njemačka]]",
zastava = "Flag of Germany.svg",
}
podatci["FRG"] = podatci["SRNJ"] --EN
podatci["SCIL"] = {
wp = "[[Scilly]]",
zastava = "ScillonianCross.svg",
}
podatci["SIR1963"] = {
wp = "[[Sirija]]",
zastava = "Flag of Iraq (1963-1991); Flag of Syria (1963-1972).svg",
}
podatci["SIR1932"] = {
wp = "[[Sirija]]",
zastava = "Flag of Syria (1932-1958; 1961-1963).svg",
}
podatci["SLK2"] = {
wp = "[[Republika Slovačka (1939. - 1945.)|Slovačka]]",
zastava = "Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg",
}
podatci["SOML"] = {
wp = "[[Somaliland]]",
zastava = "Flag of Somaliland.svg",
}
podatci["SRB NED"] = {
wp = "[[Nedićeva Srbija]]",
zastava = "Flag of Serbia, 1941-1944.svg",
}
podatci["SR RUM"] = {
wp = "[[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjska]]",
zastava = "Flag of Romania (1965-1989).svg",
}
podatci["SV EUS"] = {
wp = "[[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]]",
zastava = "Flag of Sint Eustatius.svg",
}
podatci["SV HEL"] = {
wp = "[[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena]]",
zastava = "Flag of Saint Helena.svg",
povijesneZastave = {
{pocetak=0000, kraj=1984, zastava="Flag of Saint Helena (1874-1984).svg"},
}
}
podatci["ŠPA2"] = {
wp = "[[Druga Španjolska Republika]]",
zastava = "Flag of the Second Spanish Republic.svg",
}
podatci["ŠPA FRANCO"] = {
wp = "[[Francova diktatura|Francova Španjolska]]",
zastava = "Flag of Spain 1945 1977.svg",
}
podatci["ŠPA1785"] = {
wp = "[[Španjolska]]",
zastava = "Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg",
}
podatci["TRA"] = {
wp = "[[Transistria]]",
zastava = "Transnistria State Flag.svg",
}
podatci["TDC"] = {
wp = "[[Tristan da Cunha]]",
zastava = "Flag of Tristan da Cunha.svg",
}
podatci["TRAN"] = {
wp = "[[Transilvanija]]",
zastava = "Flag of Transylvania before 1918.svg",
}
podatci["UAR"] = {
wp = "[[Ujedinjena Arapska Republika]]",
zastava = "Flag of United Arab Republic.svg",
}
podatci["VEN1954"] = {
wp = "[[Venezuela]]",
zastava = "Flag of Venezuela (1954-2006).png",
}
podatci["VOJ"] = {
wp = "[[Vojvodina]]",
zastava = "Flag of Vojvodina.svg",
}
podatci["ZND"] = {
wp = "[[ZND]]",
zastava = "Olympic flag.svg",
}
podatci["ZNJE"] = {
wp = "[[Zapadna Njemačka]]",
zastava = "Flag of Germany.svg",
}
podatci["?"] = { --nepoznata ili neodređena zastava
wp = "[[Wikipedija:Zastave| – ]]",
zastava = "No flag 3 - wqm.svg",
}
return podatci
kutatz4vdn4hq3u5uevc110ab4xo5ff
Odnosi Jugoslavije i Svete Stolice
0
759420
7087905
7053727
2024-12-13T19:32:27Z
Platichlebi
318511
uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sveta Stolica|Sveta Stolica]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Svete Stolice|Bilateralni odnosi Svete Stolice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087905
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Location of the Vatican City and SFR Yugoslavia.png|mini|290px|desno|
<table>
<tr style="height:0.6em">
<td style="width:33%; background:#008000;"></td>
<td style="width:33%; background:#DF7000;"></td>
</tr>
<tr style="text-align:center" valign="top">
<td>'''[[Sveta Stolica]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Vatican City (2023–present).svg|55px]]</td>
<td>'''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg|50px]]</td>
</tr>
</table>
]]
'''Odnosi Jugoslavije i Svete Stolice''' bili su bilateralni odnosi tijekom 20. stoljeća između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] te [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine]] i kasnije [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Za vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]] SFRJ je bila jedina istočnoeuropska socijalistička država s kojom je Sveta Stolica imala službene diplomatske odnose.<ref name="Ramšak">{{cite journal |last=Ramšak |first=Jure |date=2020 |title=The Crumbling Touchstone of the Vatican's Ostpolitik: Relations between the Holy See and Yugoslavia, 1970–1989 |journal=[[The International History Review]] |volume= 43|issue= 4|pages= 852–869|doi=10.1080/07075332.2020.1819859 |doi-access=free }}</ref> Unatoč progonima katoličkih svećenika i vjernika (koji su doveli i do privremenog prekida odnosa 1952. godine<ref name="Akmadža">{{cite journal |last=Akmadža |first=Miroslav |date=2003 |title=Uzroci prekida diplomatskih odnosa između Vatikana i Jugoslavije 1952. godine |url=https://hrcak.srce.hr/11909 |journal=Croatica Christiana Periodica |volume=27 |issue=52 |pages=171–202 |access-date=9 February 2021}}</ref>), međusobni odnosi građeni su na zajedničkim temeljima u politici prema »Globalnom Jugu« i zemljama u razvoju.<ref name="Ramšak"/>
==Povijest==
===Kraljevina Jugoslavija===
Prije stvaranja Jugoslavije, Sveta Stolica potpisala je konkordat s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] 1914. godine, neposredno pred početak [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref name="Ninčević">{{cite journal |last=Ninčević |first=Marjan Marino |date=2016 |title=Diplomatski odnosi Vatikana i Kraljevine Jugoslavije: konkordat iz 1935. godine |url=https://hrcak.srce.hr/161520 |journal=Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja |volume=XIV |issue=2 |pages=299–307 |access-date=9 February 2021}}</ref> Redoviti diplomatski odnosi između Svete Stolice i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uspostavljeni su 1920. godine.<ref name="Ninčević"/> U vrijeme popisa stanovništva 1921. godine, 39 % stanovnika Jugoslavije izjasnili su se kao rimokatolici, što je bilo drugo po brojnosti vjersko opredjeljenje, odmah iza pravoslavaca kojih je bilo 48 %.<ref name="Ninčević"/> Nova je kraljevina namjeravala potpisati novi konkordat s Vatikanom uz potporu [[Hrvati|hrvatskog]] političkog vodstva.<ref name="Ninčević"/> Ipak, [[Stjepan Radić]] protivio se toj ideji jer je smatrao tadašnjeg [[Papa|papu]] odgovornim za potporu [[talijanski iredentizam|talijanskom iredentizmu]] te je stoga zagovarao i ideju neovisne »Hrvatske katoličke crkve«.<ref name="Ninčević"/> Nakon atentata na kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]] u [[Marseille]]u 1934. godine, Jugoslavija i Sveta Stolica potpisale su novi konkordat 1935. godine.<ref name="Ninčević"/> [[Srpska pravoslavna crkva]] optužila je pri tome državu za davanje navodnih »povlastica« Katoličkoj Crkvi, stoga je pokrenula kampanju kako bi primorala vlasti na povlačenje iz sporazuma, upozorivši pravoslavne članove Skupštine Jugoslavije da glasaju protiv konkordata. Srpski patrijarh [[Varnava (patrijarh srpski)|Varnava]] umro je na dan ratifikacije konkordata 1937. godine, što je dovelo do daljnje političke krize i povlačenja Jugoslavije iz sporazuma kasnije te iste godine.<ref name="Ninčević"/>
===Drugi svjetski rat i neposredne poratne godine===
[[Katolička Crkva u NDH]] protivila se rasnim zakonima i progonima neistomišljenika, u čemu je najglasniji bio zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], kao i suradnji manjeg dijela svećenika s Ustašama, na što su se jugoslavenski partizani pozivali u svojoj propagandi protiv Crkve. I tijekom, ali i nakon rata partizani su ubili stotine katoličkih svećenika i redovnika ([[Drinske mučenice]], [[Petar Perica]], [[Hercegovački franjevački mučenici|hercegovački franjevci]], [[Juraj Gospodnetić]], [[Miroslav Bulešić]] i ini). Nove su socijalističke vlasti zabranile poučavanje [[katekizam|katekizma]] u državnim školama, oduzele značajan dio crkvene imovinu i zabranile dio vjerskog tiska što je bilo izravno kršenje vjerskih sloboda.<ref name="Akmadža"/> Vatikan je osudio jugoslavensku politiku i partizanske zločine, posebice postupanje jugoslavenskih vlasti u slučaju Alojzija Stepinca. Kada je 1952. godine Stepinac proglašen [[kardinal]]om, Jugoslavija je odlučila prekinuti odnose sa Svetom Stolicom.<ref name="Akmadža"/>
===Socijalistička Jugoslavija===
1967. godine Jugoslavija je normalizirala odnose sa Svetom Stolicom, a papa [[Pavao VI.]] zajedno s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] radio je na postizanju mira u [[Vijetnam]]u.<ref name="Jutarnji">{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/detalji-neocekivane-suradnje-dviju-suprotstavljenih-strana-kako-su-tito-i-sveta-stolica-dosli-na-ideju-da-zajedno-pokusaju-zaustaviti-rat-u-vijetnamu-6920370 |title=DETALJI NEOČEKIVANE SURADNJE DVIJU SUPROTSTAVLJENIH STRANA Kako su Tito i Sveta Stolica došli na ideju da zajedno pokušaju zaustaviti rat u Vijetnamu |date=11 January 2018 |publisher=[[Jutarnji list]] |author=Hrvoje Klasić |author-link=Hrvoje Klasić |access-date=9 February 2021}}</ref> Za razliku od drugih socijalističkih država toga vremena, premda progonjena, Katolička Crkva imala je aktivnu ulogu u društvenom životu Jugoslavije.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=lZUBZlth2qgC&pg=PA513 |title=The Encyclodedia of Christianity |volume=5 |editor-first1=Erwin |editor-last1=Fahlbusch |editor-first2=Jan |editor-last2=Milic Lochman |editor-first3=Geoffrey William |editor-last3=Bromiley |editor-first4=John |editor-last4=Mbiti |editor-first5=Jaroslav |editor-last5=Pelikan |editor-first6=Lukas |editor-last6=Vischer |translator-first1=Geoffrey William |translator-last1=Bromiley |publisher=[[William B. Eerdmans Publishing Company]] |year=2008 |isbn=9780802824172 |page=513 |article=[[Evangelisches Kirchenlexikon]] |access-date=30 July 2022}}</ref> U ožujku 1971. predsjednik Tito posjetio je Svetu Stolicu i papu Pavla VI., postavši tako prvi vođa socijalističke zemlje koji je došao u službeni posjet Svetoj Stolici.<ref name="HronikaBelgrade">{{cite book |editor= Milutin Tomanović |date=1972 |title=Hronika međunarodnih događaja 1971 |trans-title=The Chronicle of International Events in 1971 |url= |language=sh |page= 2576 |location=[[Beograd]] |publisher=[[Institut za međunarodnu politiku i privredu]] |isbn=}}</ref> Vatikanski dnevnik ''[[L'Osservatore Romano]]'' uputio je riječi dobrodošlice predsjedniku na svojoj naslovnoj stranici s riječima »Pozdravljamo predsjednika Tita«. Tita su pri dolasku u Rim u Zračnoj luci Ciampino dočekali kardinal Giovanni Benelli i drugi visoki vatikanski dužnosnici. 1977. godine papa Pavao VI., pozivajući se na jugoslavensku ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], izrazio je svoje poštovanje prema aktivnostima Jugoslavije u cilju bolje suradnje među narodima, posebno u pitanjima mira, razoružanja i podrške zemljama u razvoju.<ref name="vatican.va">{{cite web |url=http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/en/speeches/1980/july/documents/hf_jp-ii_spe_19800713_esteri-yugoslavia.html |title=ADDRESS OF JOHN PAUL II TO THE SECRETARY OF FOREIGN AFFAIRS OF YUGOSLAVIA* |author= |date=13 July 1980 |website= |publisher=Libreria Editrice Vaticana |access-date=9 February 2021 |quote=}}</ref> Tajnik Vijeća za javne poslove Crkve, Achille Silvestrini, predvodio je delegaciju Svete Stolice na državnom pogrebu Josipa Broza Tita 1980. godine. Unatoč diplomatskim odnosima, komunistički režim nastavio je progoniti Crkvu, kako preko represivnog aparata, tako i preko tiska.
===Raspad Jugoslavije===
Sveta Stolica, predvođena Papom [[Ivan Pavao II.|Ivanom Pavlom II.]], odigrala je istaknutu ulogu u procesu koji je doveo do priznanja neovisnosti pretežito katoličkih jugoslavenskih republika [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Vatikan je ove dvije zemlje službeno priznao 13. siječnja 1992. godine (ova nakana je objavljena ranije 20. prosinca 1991.), dva dana prije priznanja članica [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]].<ref name="Sabor">{{citiranje weba |url=https://sabor.hr/en/january-15-day-international-recognition-republic-croatia |naslov=January 15 - Day of the international recognition of the Republic of Croatia |datum=15. siječnja 2019. |website=sabor.hr |izdavač=[[Hrvatski Sabor]] |access-date=9 February 2021 }}</ref><ref name="LAT">{{citiranje weba |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-12-21-mn-612-story.html |naslov=Vatican to Recognize Independent Croatia, Slovenia |author=William D. Montalbano |date=21. prosinca 1991. |work=[[Los Angeles Times]] |access-date=9. veljače 2021.}}</ref><ref name="AP">{{citiranje weba |url=https://apnews.com/article/a48fb2ad772d9fc9c2fafb29a858a33f |naslov= Truce Holds For 11th Day In Yugoslavia; Vatican Recognizes Croatia, Slovenia |author=Tony Smith |datum=13. siječnja 1992. |website= |izdavač=[[Associated Press]] |access-date=9. veljače 2021.}}</ref>
==Vidi još==
* [[Josip Juraj Strossmayer]] (osnivač [[JAZU|Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti]])
* [[Vinko Pribojević]]
* [[Juraj Križanić]]
* [[Franjo Rački]]
==Izvori==
{{reflist}}
[[Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Vanjska politika Kraljevine Jugoslavije|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Vanjska politika SFRJ|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Bilateralni odnosi Svete Stolice|Jugoslavija]]
jhortmjnh061um4r20vyjjb21qj2par
7087911
7087905
2024-12-13T19:50:45Z
Platichlebi
318511
sređivanje izvora
7087911
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Location of the Vatican City and SFR Yugoslavia.png|mini|290px|desno|
<table>
<tr style="height:0.6em">
<td style="width:33%; background:#008000;"></td>
<td style="width:33%; background:#DF7000;"></td>
</tr>
<tr style="text-align:center" valign="top">
<td>'''[[Sveta Stolica]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Vatican City (2023–present).svg|55px]]</td>
<td>'''[[Jugoslavija]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|40px]] [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg|50px]]</td>
</tr>
</table>
]]
'''Odnosi Jugoslavije i Svete Stolice''' bili su bilateralni odnosi tijekom 20. stoljeća između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] te [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine]] i kasnije [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Za vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]] SFRJ je bila jedina istočnoeuropska socijalistička država s kojom je Sveta Stolica imala službene diplomatske odnose.{{sfn|Ramšak|2020|pp=852–869}}
Unatoč progonima katoličkih svećenika i vjernika (koji su doveli i do privremenog prekida odnosa 1952. godine),{{sfn|Akmadža|2003|p=181}} međusobni odnosi građeni su na zajedničkim temeljima u politici prema »Globalnom Jugu« i zemljama u razvoju.{{sfn|Ramšak|2020|pp=852–869}}
==Povijest==
===Kraljevina Jugoslavija===
Prije stvaranja Jugoslavije, Sveta Stolica potpisala je konkordat s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] 1914. godine, neposredno pred početak [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].{{sfn|Ninčević|2016|p=299}} Redoviti diplomatski odnosi između Svete Stolice i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uspostavljeni su 1920. godine.{{sfn|Ninčević|2016|p=300}} U vrijeme popisa stanovništva 1921. godine, 39 % stanovnika Jugoslavije izjasnili su se kao rimokatolici, što je bilo drugo po brojnosti vjersko opredjeljenje, odmah iza pravoslavaca kojih je bilo 48 %.{{sfn|Ninčević|2016|p=300}} Nova je kraljevina namjeravala potpisati novi konkordat s Vatikanom uz potporu [[Hrvati|hrvatskog]] političkog vodstva.{{sfn|Ninčević|2016|p=301}} Ipak, [[Stjepan Radić]] protivio se toj ideji jer je smatrao tadašnjeg [[Papa|papu]] odgovornim za potporu [[talijanski iredentizam|talijanskom iredentizmu]] te je stoga zagovarao i ideju neovisne »Hrvatske katoličke crkve«.{{sfn|Ninčević|2016|p=301}} Nakon atentata na kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]] u [[Marseille]]u 1934. godine, Jugoslavija i Sveta Stolica potpisale su novi konkordat 1935. godine.{{sfn|Ninčević|2016|p=302}} [[Srpska pravoslavna crkva]] optužila je pri tome državu za davanje navodnih »povlastica« Katoličkoj Crkvi, stoga je pokrenula kampanju kako bi primorala vlasti na povlačenje iz sporazuma, upozorivši pravoslavne članove Skupštine Jugoslavije da glasaju protiv konkordata. Srpski patrijarh [[Varnava (patrijarh srpski)|Varnava]] umro je na dan ratifikacije konkordata 1937. godine, što je dovelo do daljnje političke krize i povlačenja Jugoslavije iz sporazuma kasnije te iste godine.{{sfn|Ninčević|2016|p=305}}
===Drugi svjetski rat i neposredne poratne godine===
[[Katolička Crkva u NDH]] protivila se rasnim zakonima i progonima neistomišljenika, u čemu je najglasniji bio zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], kao i suradnji manjeg dijela svećenika s Ustašama, na što su se jugoslavenski partizani pozivali u svojoj propagandi protiv Crkve. I tijekom, ali i nakon rata partizani su ubili stotine katoličkih svećenika i redovnika ([[Drinske mučenice]], [[Petar Perica]], [[Hercegovački franjevački mučenici|hercegovački franjevci]], [[Juraj Gospodnetić]], [[Miroslav Bulešić]] i ini). Nove su socijalističke vlasti zabranile poučavanje [[katekizam|katekizma]] u državnim školama, oduzele značajan dio crkvene imovinu i zabranile dio vjerskog tiska što je bilo izravno kršenje vjerskih sloboda.{{sfn|Akmadža|2003|p=195}} Vatikan je osudio jugoslavensku politiku i partizanske zločine, posebice postupanje jugoslavenskih vlasti u slučaju Alojzija Stepinca. Kada je 1952. godine Stepinac proglašen [[kardinal]]om, Jugoslavija je odlučila prekinuti odnose sa Svetom Stolicom.{{sfn|Akmadža|2003|p=197}}
===Socijalistička Jugoslavija===
1967. godine Jugoslavija je normalizirala odnose sa Svetom Stolicom, a papa [[Pavao VI.]] zajedno s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] radio je na postizanju mira u [[Vijetnam]]u.<ref name="Jutarnji">{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/detalji-neocekivane-suradnje-dviju-suprotstavljenih-strana-kako-su-tito-i-sveta-stolica-dosli-na-ideju-da-zajedno-pokusaju-zaustaviti-rat-u-vijetnamu-6920370 |title=DETALJI NEOČEKIVANE SURADNJE DVIJU SUPROTSTAVLJENIH STRANA Kako su Tito i Sveta Stolica došli na ideju da zajedno pokušaju zaustaviti rat u Vijetnamu |date=11 January 2018 |publisher=[[Jutarnji list]] |author=Hrvoje Klasić |author-link=Hrvoje Klasić |access-date=9 February 2021}}</ref> Za razliku od drugih socijalističkih država toga vremena, premda progonjena, Katolička Crkva imala je aktivnu ulogu u društvenom životu Jugoslavije.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=lZUBZlth2qgC&pg=PA513 |title=The Encyclodedia of Christianity |volume=5 |editor-first1=Erwin |editor-last1=Fahlbusch |editor-first2=Jan |editor-last2=Milic Lochman |editor-first3=Geoffrey William |editor-last3=Bromiley |editor-first4=John |editor-last4=Mbiti |editor-first5=Jaroslav |editor-last5=Pelikan |editor-first6=Lukas |editor-last6=Vischer |translator-first1=Geoffrey William |translator-last1=Bromiley |publisher=[[William B. Eerdmans Publishing Company]] |year=2008 |isbn=9780802824172 |page=513 |article=[[Evangelisches Kirchenlexikon]] |access-date=30 July 2022}}</ref> U ožujku 1971. predsjednik Tito posjetio je Svetu Stolicu i papu Pavla VI., postavši tako prvi vođa socijalističke zemlje koji je došao u službeni posjet Svetoj Stolici.{{sfn|Tomanović|1972|p=2576}}
Vatikanski dnevnik ''[[L'Osservatore Romano]]'' uputio je riječi dobrodošlice predsjedniku na svojoj naslovnoj stranici s riječima »Pozdravljamo predsjednika Tita«. Tita su pri dolasku u Rim u Zračnoj luci Ciampino dočekali kardinal Giovanni Benelli i drugi visoki vatikanski dužnosnici. 1977. godine papa Pavao VI., pozivajući se na jugoslavensku ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], izrazio je svoje poštovanje prema aktivnostima Jugoslavije u cilju bolje suradnje među narodima, posebno u pitanjima mira, razoružanja i podrške zemljama u razvoju.<ref name="vatican.va">{{cite web |url=http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/en/speeches/1980/july/documents/hf_jp-ii_spe_19800713_esteri-yugoslavia.html |title=ADDRESS OF JOHN PAUL II TO THE SECRETARY OF FOREIGN AFFAIRS OF YUGOSLAVIA* |author= |date=13 July 1980 |website= |publisher=Libreria Editrice Vaticana |access-date=9 February 2021 |quote=}}</ref> Tajnik Vijeća za javne poslove Crkve, Achille Silvestrini, predvodio je delegaciju Svete Stolice na državnom pogrebu Josipa Broza Tita 1980. godine. Unatoč diplomatskim odnosima, komunistički režim nastavio je progoniti Crkvu, kako preko represivnog aparata, tako i preko tiska.
===Raspad Jugoslavije===
Sveta Stolica, predvođena Papom [[Ivan Pavao II.|Ivanom Pavlom II.]], odigrala je istaknutu ulogu u procesu koji je doveo do priznanja neovisnosti pretežito katoličkih jugoslavenskih republika [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Vatikan je ove dvije zemlje službeno priznao 13. siječnja 1992. godine (ova nakana je objavljena ranije 20. prosinca 1991.), dva dana prije priznanja članica [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]].<ref name="Sabor">{{citiranje weba |url=https://sabor.hr/en/january-15-day-international-recognition-republic-croatia |naslov=January 15 - Day of the international recognition of the Republic of Croatia |datum=15. siječnja 2019. |website=sabor.hr |izdavač=[[Hrvatski Sabor]] |access-date=9 February 2021 }}</ref>
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Tomanović |first=Milutin |date=1972 |title=Hronika međunarodnih događaja 1971 |location=Beograd |publisher=Institut za međunarodnu politiku i privredu}}
{{refend}}
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Ramšak |first=Jure |date=2020 |title=The Crumbling Touchstone of the Vatican's Ostpolitik: Relations between the Holy See and Yugoslavia, 1970–1989 |journal=The International History Review |language= engleski |volume= 43 |issue= 4 |pages= 852–869}}
* {{cite journal |last=Ninčević |first=Marjan Marino |date=2016 |title=Diplomatski odnosi Vatikana i Kraljevine Jugoslavije: konkordat iz 1935. godine |url=https://hrcak.srce.hr/file/238072 |journal=Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja |volume=14 |issue=2 |pages=299–307}}
* {{cite journal |last=Akmadža |first=Miroslav |date=2003 |title=Uzroci prekida diplomatskih odnosa između Vatikana i Jugoslavije 1952. godine |url=https://hrcak.srce.hr/file/18332 |journal=Croatica Christiana Periodica |volume=27 |issue=52 |pages=171–202 }}
* {{cite journal |last=Delić |first=Ante| date=2019 |title=U misiji Sv. Stolice kod Ante Pavelića i Josipa Broza Tita. Prilog istraživanju djelovanja Giuseppea Masuccija 1941. - 1946. |url=https://hrcak.srce.hr/file/323522 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=54 |number=2 |pages=176–200}}
{{refend}}
[[Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Vanjska politika Kraljevine Jugoslavije|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Vanjska politika SFRJ|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Bilateralni odnosi Svete Stolice|Jugoslavija]]
rt80s2nsby5l6tssyx4f3qyg856sl1g
7087912
7087911
2024-12-13T19:57:57Z
Platichlebi
318511
izvori, preuređenje
7087912
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Location of the Vatican City and SFR Yugoslavia.png|mini|290px|desno|
<table>
<tr style="height:0.6em">
<td style="width:33%; background:#008000;"></td>
<td style="width:33%; background:#DF7000;"></td>
</tr>
<tr style="text-align:center" valign="top">
<td>'''[[Sveta Stolica]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Vatican City (2023–present).svg|40px]]</td>
<td>'''[[Jugoslavija]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|40px]] [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg|50px]]</td>
</tr>
</table>
]]
'''Odnosi Jugoslavije i Svete Stolice''' bili su bilateralni odnosi tijekom 20. stoljeća između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] te [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine]] i kasnije [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Za vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]] SFRJ je bila jedina istočnoeuropska socijalistička država s kojom je Sveta Stolica imala službene diplomatske odnose.{{sfn|Ramšak|2020|pp=852–869}}
Unatoč progonima katoličkih svećenika i vjernika (koji su doveli i do privremenog prekida odnosa 1952. godine),{{sfn|Akmadža|2003|p=181}} međusobni odnosi građeni su na zajedničkim temeljima u politici prema »Globalnom Jugu« i zemljama u razvoju.{{sfn|Ramšak|2020|pp=852–869}}
==Povijest==
===Kraljevina Jugoslavija===
Prije stvaranja Jugoslavije, Sveta Stolica potpisala je konkordat s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] 1914. godine, neposredno pred početak [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].{{sfn|Ninčević|2016|p=299}} Redoviti diplomatski odnosi između Svete Stolice i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uspostavljeni su 1920. godine.{{sfn|Ninčević|2016|p=300}} U vrijeme popisa stanovništva 1921. godine, 39 % stanovnika Jugoslavije izjasnili su se kao rimokatolici, što je bilo drugo po brojnosti vjersko opredjeljenje, odmah iza pravoslavaca kojih je bilo 48 %.{{sfn|Ninčević|2016|p=300}} Nova je kraljevina namjeravala potpisati novi konkordat s Vatikanom uz potporu [[Hrvati|hrvatskog]] političkog vodstva.{{sfn|Ninčević|2016|p=301}} Ipak, [[Stjepan Radić]] protivio se toj ideji jer je smatrao tadašnjeg [[Papa|papu]] odgovornim za potporu [[talijanski iredentizam|talijanskom iredentizmu]] te je stoga zagovarao i ideju neovisne »Hrvatske katoličke crkve«.{{sfn|Ninčević|2016|p=301}} Nakon atentata na kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]] u [[Marseille]]u 1934. godine, Jugoslavija i Sveta Stolica potpisale su novi konkordat 1935. godine.{{sfn|Ninčević|2016|p=302}} [[Srpska pravoslavna crkva]] optužila je pri tome državu za davanje navodnih »povlastica« Katoličkoj Crkvi, stoga je pokrenula kampanju kako bi primorala vlasti na povlačenje iz sporazuma, upozorivši pravoslavne članove Skupštine Jugoslavije da glasaju protiv konkordata. Srpski patrijarh [[Varnava (patrijarh srpski)|Varnava]] umro je na dan ratifikacije konkordata 1937. godine, što je dovelo do daljnje političke krize i povlačenja Jugoslavije iz sporazuma kasnije te iste godine.{{sfn|Ninčević|2016|p=305}}
===Drugi svjetski rat i neposredne poratne godine===
[[Katolička Crkva u NDH]] protivila se rasnim zakonima i progonima neistomišljenika, u čemu je najglasniji bio zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]]. I tijekom, ali i nakon rata partizani su ubili stotine katoličkih svećenika i redovnika ([[Drinske mučenice]], [[Petar Perica]], [[Hercegovački franjevački mučenici|hercegovački franjevci]], [[Juraj Gospodnetić]], [[Miroslav Bulešić]] i ini). Nove su socijalističke vlasti zabranile poučavanje [[katekizam|katekizma]] u državnim školama, oduzele značajan dio crkvene imovinu i zabranile dio vjerskog tiska što je bilo izravno kršenje vjerskih sloboda.{{sfn|Akmadža|2003|p=195}}
Sveta Stolica odbila je priznati [[NDH]]. U Hrvatskoj je kao apostolski poslanik pri hrvatskom katoličkom episkopatu djelovao [[Giuseppe Ramiro Marcone]], opat benediktinske opatije Montevergine. Sa sobom je poveo Giuseppea Carmela Masuccija koji je bio redovnik iste benediktinske opatije, koji je djelovao kao njegov tajnik. U Zagreb su stigli [[3. kolovoza]] [[1941.]] godine.{{sfn|Delić|2019|p=178}}
===Socijalistička Jugoslavija===
Vatikan je osudio jugoslavensku politiku i partizanske zločine, posebice postupanje jugoslavenskih vlasti u slučaju Alojzija Stepinca. Kada je 1952. godine Stepinac proglašen [[kardinal]]om, Jugoslavija je odlučila prekinuti odnose sa Svetom Stolicom.{{sfn|Akmadža|2003|p=197}}
1967. godine Jugoslavija je normalizirala odnose sa Svetom Stolicom, a papa [[Pavao VI.]] zajedno s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] radio je na postizanju mira u [[Vijetnam]]u.<ref name="Jutarnji">{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/detalji-neocekivane-suradnje-dviju-suprotstavljenih-strana-kako-su-tito-i-sveta-stolica-dosli-na-ideju-da-zajedno-pokusaju-zaustaviti-rat-u-vijetnamu-6920370 |title=DETALJI NEOČEKIVANE SURADNJE DVIJU SUPROTSTAVLJENIH STRANA Kako su Tito i Sveta Stolica došli na ideju da zajedno pokušaju zaustaviti rat u Vijetnamu |date=11 January 2018 |publisher=[[Jutarnji list]] |author=Hrvoje Klasić |author-link=Hrvoje Klasić |access-date=9 February 2021}}</ref> Za razliku od drugih socijalističkih država toga vremena, premda progonjena, Katolička Crkva imala je aktivnu ulogu u društvenom životu Jugoslavije.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=lZUBZlth2qgC&pg=PA513 |title=The Encyclodedia of Christianity |volume=5 |editor-first1=Erwin |editor-last1=Fahlbusch |editor-first2=Jan |editor-last2=Milic Lochman |editor-first3=Geoffrey William |editor-last3=Bromiley |editor-first4=John |editor-last4=Mbiti |editor-first5=Jaroslav |editor-last5=Pelikan |editor-first6=Lukas |editor-last6=Vischer |translator-first1=Geoffrey William |translator-last1=Bromiley |publisher=[[William B. Eerdmans Publishing Company]] |year=2008 |isbn=9780802824172 |page=513 |article=[[Evangelisches Kirchenlexikon]] |access-date=30 July 2022}}</ref> U ožujku 1971. predsjednik Tito posjetio je Svetu Stolicu i papu Pavla VI., postavši tako prvi vođa socijalističke zemlje koji je došao u službeni posjet Svetoj Stolici.{{sfn|Tomanović|1972|p=2576}}
Vatikanski dnevnik ''[[L'Osservatore Romano]]'' uputio je riječi dobrodošlice predsjedniku na svojoj naslovnoj stranici s riječima »Pozdravljamo predsjednika Tita«. Tita su pri dolasku u Rim u Zračnoj luci Ciampino dočekali kardinal Giovanni Benelli i drugi visoki vatikanski dužnosnici. 1977. godine papa Pavao VI., pozivajući se na jugoslavensku ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], izrazio je svoje poštovanje prema aktivnostima Jugoslavije u cilju bolje suradnje među narodima, posebno u pitanjima mira, razoružanja i podrške zemljama u razvoju.<ref name="vatican.va">{{cite web |url=http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/en/speeches/1980/july/documents/hf_jp-ii_spe_19800713_esteri-yugoslavia.html |title=ADDRESS OF JOHN PAUL II TO THE SECRETARY OF FOREIGN AFFAIRS OF YUGOSLAVIA* |author= |date=13 July 1980 |website= |publisher=Libreria Editrice Vaticana |access-date=9 February 2021 |quote=}}</ref> Tajnik Vijeća za javne poslove Crkve, Achille Silvestrini, predvodio je delegaciju Svete Stolice na državnom pogrebu Josipa Broza Tita 1980. godine. Unatoč diplomatskim odnosima, komunistički režim nastavio je progoniti Crkvu, kako preko represivnog aparata, tako i preko tiska.
===Raspad Jugoslavije===
Sveta Stolica, predvođena Papom [[Ivan Pavao II.|Ivanom Pavlom II.]], odigrala je istaknutu ulogu u procesu koji je doveo do priznanja neovisnosti pretežito katoličkih jugoslavenskih republika [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Vatikan je ove dvije zemlje službeno priznao 13. siječnja 1992. godine (ova nakana je objavljena ranije 20. prosinca 1991.), dva dana prije priznanja članica [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]].{{sfn|Sabor}}
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Tomanović |first=Milutin |date=1972 |title=Hronika međunarodnih događaja 1971 |location=Beograd |publisher=Institut za međunarodnu politiku i privredu}}
{{refend}}
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Ramšak |first=Jure |date=2020 |title=The Crumbling Touchstone of the Vatican's Ostpolitik: Relations between the Holy See and Yugoslavia, 1970–1989 |journal=The International History Review |language= engleski |volume= 43 |issue= 4 |pages= 852–869}}
* {{cite journal |last=Ninčević |first=Marjan Marino |date=2016 |title=Diplomatski odnosi Vatikana i Kraljevine Jugoslavije: konkordat iz 1935. godine |url=https://hrcak.srce.hr/file/238072 |journal=Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja |volume=14 |issue=2 |pages=299–307}}
* {{cite journal |last=Akmadža |first=Miroslav |date=2003 |title=Uzroci prekida diplomatskih odnosa između Vatikana i Jugoslavije 1952. godine |url=https://hrcak.srce.hr/file/18332 |journal=Croatica Christiana Periodica |volume=27 |issue=52 |pages=171–202 }}
* {{cite journal |last=Delić |first=Ante| date=2019 |title=U misiji Sv. Stolice kod Ante Pavelića i Josipa Broza Tita. Prilog istraživanju djelovanja Giuseppea Masuccija 1941. - 1946. |url=https://hrcak.srce.hr/file/323522 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=54 |number=2 |pages=176–200}}
{{refend}}
=== Novinski članci ===
{{refbegin}}
* {{cite news |title=January 15 - Day of the international recognition of the Republic of Croatia |url=https://sabor.hr/en/january-15-day-international-recognition-republic-croatia |work=[[Hrvatski Sabor]] |preuzeto=9. veljače 2021. |language=engleski |ref={{harvid|Sabor}}}}
{{refend}}
[[Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Vanjska politika Kraljevine Jugoslavije|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Vanjska politika SFRJ|Sveta Stolica]]
[[Kategorija:Bilateralni odnosi Svete Stolice|Jugoslavija]]
e0er723cfs11svc9sbwqtp2i11093hs
Yitzhak Yedid
0
761310
7087728
7017551
2024-12-13T12:38:39Z
Labud222
324086
Dodne wikipoveznice i uklonjen predložak
7087728
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir glazbenik|ime=Yitzhak Yedid|Background=person|žanr=<!-- Before changing the genres, please discuss it on the talk page -->[[Contemporary classical music|Contemporary classical]], [[Jewish music|Jewish]], [[jazz]], [[Avant-garde music|avant-garde]], [[experimental music|experimental]], [[third stream]], [[polystylism]]|Instrument=Piano}}
'''Yitzhak Yedid''' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]]: יצחק ידיד, rođen [[29. rujna]] [[1971.]]) [[Izrael|izraelsko]]-[[Australija|australski]] je [[skladatelj]] poznat po svojim doprinosima [[Suvremena klasična glazba|suvremenoj klasičnoj glazbi]] i umijeću [[Pijanist|pijanista]] improviziranja. Dobitnik je brojnih prestižnih [[nagrada]], čime je učvrstio svoj status svjetla u glazbenom području. Yedid se danas ističe kao jedan od najinovativnijih [[Skladatelj|skladatelja]] na globalnoj [[Scena|sceni]]. Njegov skladateljski [[stil]] je bogata tapiserija koju karakterizira [[eklekticizam]], multikulturalni utjecaji i duboko osobni izraz. Crpeći iz raznolikog niza inspiracija, uključujući [[jazz]], [[Židovska katorska glazba|židovsku katorsku glazbu]], klasične europske tradicije i avangardno eksperimentiranje, Yedidova djela prkose [[Kategorizacija|kategorizaciji]], prihvaćajući fluidnost koja nadilazi konvencionalne granice. Njegove su [[Skladba|skladbe]] cijenjene zbog zadivljujućeg spoja unutarnjih [[Emocije|emocija]] i intelektualne dubine, često sadržavajući vizualno evokativne elemente koji poboljšavaju iskustvo [[Slušatelj|slušatelja]].<ref>{{Citiranje weba|date=2017-05-09|title=Playing it as is|url=https://www.jpost.com/israel-news/culture/playing-it-as-is-490245|access-date=2024-02-15|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=East vs. West, Religious vs. Secular - A Cutting-edge Composer Weighs In |language=en |work=Haaretz |url=https://www.haaretz.com/israel-news/culture/2013-09-02/ty-article/.premium/east-vs-west-israeli-composer-weighs-in/0000017f-df89-db5a-a57f-dfeb434d0000 |access-date=2024-02-15}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Austrijski skladatelji]]
[[Kategorija:Židovi]]
2ig48jagg9k4rpzd5kuyvwbmkzdm18w
7087740
7087728
2024-12-13T13:06:18Z
Hijerovit
263374
predložak + mali popravci // ne mogu popraviti datum rođ. zbog hebrejskog
7087740
wikitext
text/x-wiki
{{Rad obožavatelja}}{{Infookvir glazbenik|ime=Yitzhak Yedid|Background=person|žanr=<!-- Before changing the genres, please discuss it on the talk page -->[[Contemporary classical music|Contemporary classical]], [[Jewish music|Jewish]], [[jazz]], [[Avant-garde music|avant-garde]], [[experimental music|experimental]], [[third stream]], [[polystylism]]|Instrument=Piano}}
'''Yitzhak Yedid''' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]]: יצחק ידיד; r. [[29. rujna]] [[1971.]]) [[Izrael|izraelsko]]-[[Australija|australski]] je [[skladatelj]] poznat po svojim doprinosima [[Suvremena klasična glazba|suvremenoj klasičnoj glazbi]] i umijeću [[Pijanist|pijanista]] improviziranja. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada, čime je učvrstio svoj status svjetla u glazbenom području. Yedid se danas ističe kao jedan od najinovativnijih skladatelja na globalnoj [[Scena|sceni]]. Njegov skladateljski stil je bogata tapiserija koju karakterizira [[eklekticizam]], multikulturalni utjecaji i duboko osobni izraz. Crpi iz raznolikog niza inspiracija, uključujući [[jazz]], [[Židovska katorska glazba|židovsku katorsku glazbu]], klasične europske tradicije i avangardno eksperimentiranje. Njegove su skladbe cijenjene zbog zadivljujućeg spoja unutarnjih emocija i intelektualne dubine, često sadržavajući vizualno evokativne elemente koji poboljšavaju iskustvo slušatelja.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-05-09|title=Playing it as is|url=https://www.jpost.com/israel-news/culture/playing-it-as-is-490245|access-date=2024-02-15|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=East vs. West, Religious vs. Secular - A Cutting-edge Composer Weighs In |language=en |work=Haaretz |url=https://www.haaretz.com/israel-news/culture/2013-09-02/ty-article/.premium/east-vs-west-israeli-composer-weighs-in/0000017f-df89-db5a-a57f-dfeb434d0000 |access-date=2024-02-15}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Austrijski skladatelji]]
[[Kategorija:Židovi]]
9r46dogkacxy8zlonxmpql8mlxdd2qi
Georgie & Mandy’s First Marriage
0
764345
7087813
7065524
2024-12-13T15:35:57Z
Stephan1000000
219608
6
7087813
wikitext
text/x-wiki
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infookvir TV serija
| bg_color =
| ime_serije = Georgie & Mandy’s First Marriage
| slika =
| natpis_pod_slikom =
| orig_naslov = Georgie & Mandy’s First Marriage
| format_serije = [[sitcom]]
| autor = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland
| razvoj =
| redatelj =
| scenarist =
| glazba =
| uvodna_glazba =
| glumci = Montana Jordan<br>[[Emily Osment]]
| pripovjedač =
| država = {{Z+X|SAD}}
| jezik = [[engleski jezik|engleski]]
| broj_epizoda = 6
| broj_sezona = 1
| producent =
| izvršni_producent = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland
| urednik =
| lokacija =
| trajanje_epizode =
| produkcijska_kuća = Chuck Lorre Productions<br>Warner Bros. Television Studios
| tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]
| u_hrv = [[HBO 3]] / [[Max (streaming)|Max]]
| ostale_kuće =
| početak_serije = [[17. listopada]] [[2024.]]
| kraj_serije =
| premijeraodjednom =
| prethodna = [[Mladi Sheldon]]
| nasljedna =
| spin-off =
| web_stranica =
| imdb_id = 31589662
| prijašnja =
| sljedeća =
}}
'''''Georgie & Mandy's First Marriage''''' nadolazeća je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[sitcom]] kojeg su stvorili [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]] za [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] televiziju.
Serija je spinoff sitcoma ''[[Mladi Sheldon]]'', usredotočujući se na brak likova Georgea "Georgieja" Coopera Jr. i Amande "Mandy" McAllister.
Premijera serije zakazana je za [[17. listopada]] [[2024.]] na CBS-u.<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=CBS Reveals Fall Premiere Dates for Tracker, NCIS, FBI, Matlock and More|url=https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713160543/https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=TVLine|language=en-US}}</ref>
== Glumačka postava ==
=== Glavni likovi ===
* [[Montana Jordan]] kao George Marshall "Georgie" Cooper Jr.
* [[Emily Osment]] kao Amanda "Mandy" McAllister
* [[Will Sasso]] kao Jim McAllister, Amandin otac
* [[Rachel Bay Jones]] kao Audrey McAllister, Amandina majka
* [[Dougie Baldwin]] kao Connor McAllister
* [[Jessie Prez]] as Ruben
=== Gostujući likovi ===
* [[Zoe Perry]] kao Mary Cooper
* [[Annie Potts]] kao Constance "Connie" Tucker ("Meemaw")
* [[Raegan Revord]] kao Melissa "Missy" Cooper
== Produkcija ==
=== Razvoj ===
U siječnju [[2024.]] objavljeno je da je u planu spin-off serija ''Mladog Sheldona'' usmjerena na Georgie Coopera i Mandy McAllister koja će biti predviđena za sezonu 2024./25. na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-01-12|title=‘Young Sheldon’ Spinoff About Georgie & Mandy Nears CBS Series Order From Chuck Lorre, Steven Molaro & Steve Holland|url=https://deadline.com/2024/01/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-cbs-1235721299/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Dana [[5. ožujka]] 2024. serija je naručena od strane CBS-a.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-05|title=CBS Orders ‘Young Sheldon’ Georgie & Mandy Spinoff Series Starring Montana Jordan And Emily Osment|url=https://deadline.com/2024/03/cbs-orders-young-sheldon-georgie-and-mandy-spinoff-series-1235846411/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Također je najavljeno da će sukreatori [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]] pisati i izvršno producirati seriju.<ref name=":1" /><ref name=":0" /> U svibnju 2024. objavljen je naslov serije, ''Georgie & Mandy's First Marriage'', a serija će se premijerno prikazati na jesen 2024. na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]].<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=Young Sheldon’s Georgie and Mandy Spinoff Gets a Surprising Title — Will New Show Undo Big Bang Lore?|url=https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195333/https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=TVLine|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=CBS Teases New Series ‘Matlock,’ ‘NCIS: Origins’ & ‘Georgie & Mandy’s First Marriage’|url=https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195802/https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref>
Produkcijske kuće uključene u seriju su ''Chuck Lorre Productions'' i ''Warner Bros. Television Studios''.
=== Snimanje ===
Serija se snimati pred publikom uživo u studiju Warner Bros.-a u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], na zvučnoj pozornici na kojoj je snimana serija ''[[Teorija velikog praska]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=‘Georgie & Mandy’s First Marriage’: There is Both Pessimism & Hope Behind That Title, Says Chuck Lorre|url=https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713182057/https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-17|title='Young Sheldon' ended, but a spinoff is on the way. What we know|url=https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240517202353/https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|archive-date=2024-05-17|access-date=2024-07-21|website=TODAY.com|language=en}}</ref>
== Distribucija ==
Premijera serije zakazana je za [[17. listopada]] [[2024.]] na CBS-u.<ref name=":2" />
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{imdb|id=31589662|naslov=Georgie & Mandy’s First Marriage}}
[[Kategorija:Američke serije]]
[[Kategorija:Humoristične serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]]
m0kt5uihw3tw09dixyv8oml4i2gc4zz
7087814
7087813
2024-12-13T15:36:17Z
Stephan1000000
219608
7
7087814
wikitext
text/x-wiki
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infookvir TV serija
| bg_color =
| ime_serije = Georgie & Mandy’s First Marriage
| slika =
| natpis_pod_slikom =
| orig_naslov = Georgie & Mandy’s First Marriage
| format_serije = [[sitcom]]
| autor = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland
| razvoj =
| redatelj =
| scenarist =
| glazba =
| uvodna_glazba =
| glumci = Montana Jordan<br>[[Emily Osment]]
| pripovjedač =
| država = {{Z+X|SAD}}
| jezik = [[engleski jezik|engleski]]
| broj_epizoda = 7
| broj_sezona = 1
| producent =
| izvršni_producent = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland
| urednik =
| lokacija =
| trajanje_epizode =
| produkcijska_kuća = Chuck Lorre Productions<br>Warner Bros. Television Studios
| tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]
| u_hrv = [[HBO 3]] / [[Max (streaming)|Max]]
| ostale_kuće =
| početak_serije = [[17. listopada]] [[2024.]]
| kraj_serije =
| premijeraodjednom =
| prethodna = [[Mladi Sheldon]]
| nasljedna =
| spin-off =
| web_stranica =
| imdb_id = 31589662
| prijašnja =
| sljedeća =
}}
'''''Georgie & Mandy's First Marriage''''' nadolazeća je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[sitcom]] kojeg su stvorili [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]] za [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] televiziju.
Serija je spinoff sitcoma ''[[Mladi Sheldon]]'', usredotočujući se na brak likova Georgea "Georgieja" Coopera Jr. i Amande "Mandy" McAllister.
Premijera serije zakazana je za [[17. listopada]] [[2024.]] na CBS-u.<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=CBS Reveals Fall Premiere Dates for Tracker, NCIS, FBI, Matlock and More|url=https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713160543/https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=TVLine|language=en-US}}</ref>
== Glumačka postava ==
=== Glavni likovi ===
* [[Montana Jordan]] kao George Marshall "Georgie" Cooper Jr.
* [[Emily Osment]] kao Amanda "Mandy" McAllister
* [[Will Sasso]] kao Jim McAllister, Amandin otac
* [[Rachel Bay Jones]] kao Audrey McAllister, Amandina majka
* [[Dougie Baldwin]] kao Connor McAllister
* [[Jessie Prez]] as Ruben
=== Gostujući likovi ===
* [[Zoe Perry]] kao Mary Cooper
* [[Annie Potts]] kao Constance "Connie" Tucker ("Meemaw")
* [[Raegan Revord]] kao Melissa "Missy" Cooper
== Produkcija ==
=== Razvoj ===
U siječnju [[2024.]] objavljeno je da je u planu spin-off serija ''Mladog Sheldona'' usmjerena na Georgie Coopera i Mandy McAllister koja će biti predviđena za sezonu 2024./25. na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-01-12|title=‘Young Sheldon’ Spinoff About Georgie & Mandy Nears CBS Series Order From Chuck Lorre, Steven Molaro & Steve Holland|url=https://deadline.com/2024/01/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-cbs-1235721299/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Dana [[5. ožujka]] 2024. serija je naručena od strane CBS-a.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-05|title=CBS Orders ‘Young Sheldon’ Georgie & Mandy Spinoff Series Starring Montana Jordan And Emily Osment|url=https://deadline.com/2024/03/cbs-orders-young-sheldon-georgie-and-mandy-spinoff-series-1235846411/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Također je najavljeno da će sukreatori [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]] pisati i izvršno producirati seriju.<ref name=":1" /><ref name=":0" /> U svibnju 2024. objavljen je naslov serije, ''Georgie & Mandy's First Marriage'', a serija će se premijerno prikazati na jesen 2024. na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]].<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=Young Sheldon’s Georgie and Mandy Spinoff Gets a Surprising Title — Will New Show Undo Big Bang Lore?|url=https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195333/https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=TVLine|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=CBS Teases New Series ‘Matlock,’ ‘NCIS: Origins’ & ‘Georgie & Mandy’s First Marriage’|url=https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195802/https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref>
Produkcijske kuće uključene u seriju su ''Chuck Lorre Productions'' i ''Warner Bros. Television Studios''.
=== Snimanje ===
Serija se snimati pred publikom uživo u studiju Warner Bros.-a u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], na zvučnoj pozornici na kojoj je snimana serija ''[[Teorija velikog praska]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=‘Georgie & Mandy’s First Marriage’: There is Both Pessimism & Hope Behind That Title, Says Chuck Lorre|url=https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713182057/https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-17|title='Young Sheldon' ended, but a spinoff is on the way. What we know|url=https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240517202353/https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|archive-date=2024-05-17|access-date=2024-07-21|website=TODAY.com|language=en}}</ref>
== Distribucija ==
Premijera serije zakazana je za [[17. listopada]] [[2024.]] na CBS-u.<ref name=":2" />
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{imdb|id=31589662|naslov=Georgie & Mandy’s First Marriage}}
[[Kategorija:Američke serije]]
[[Kategorija:Humoristične serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]]
ivf2b5r2k0xbp6xi1zyea0ymrsic9kx
Ivo Amulić
0
765818
7087919
7081455
2024-12-13T20:12:16Z
Fraxinus
3144
Fraxinus premješta stranicu [[Ivo Amulić (pjevač)]] na [[Ivo Amulić]] bez preusmjeravanja
7081455
wikitext
text/x-wiki
'''Ivo Amulić''' ([[Duće]], [[21. rujna]] [[1962.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[pjevač]], najpoznatiji kao frontmen grupe [[Tutti Frutti Band|Tutti Frutti]],<ref>{{Citiranje novina|last=Kruno Petrinović|date=2022-01-18|title=Nevjerojatna priča o prijateljstvu splitskih glazbenika: Od Tutti Frutti Banda i Titove štafete do klape Rišpet|language=hr|work=Gloria|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/price/nevjerojatna-prica-o-prijateljstvu-splitskih-glazbenika-od-tutti-frutti-banda-i-titove-stafete-do-klape-rispet-15146847|access-date=2024-06-15}}</ref> koje je bio član do 1991. godine.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2022-09-21|title=Retrospektiva: Ivo Amulić u tri poglavlja|url=https://glazba.hr/citaj/price/retrospektiva/ivo-amulic/|access-date=2024-06-15|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Kasnije kreće u samostalnu karijeru tijekom ko je objavljuje četiri samostalna albuma.<ref name=":0" /> Od 2011. godine član je [[Klapa Rišpet|Klape Rišpet]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ivo Amulić: 'Nije bilo promiskuiteta'|url=https://story.hr/Celebrity/a80087/Ivo-Amulic-Nije-bilo-promiskuiteta.html|access-date=2024-06-15|website=story.hr|language=hr}}</ref>
== Albumi ==
=== Samostalni ===
* ''Zapalimo, stare vatre'' (1994.)
* ''Sto na sat'' (1995.)
* ''Ja noćas rušim sve'' (1999.)
* ''Izdajica'' (2001.)
== Izvori ==
{{Izvori}}{{Mrva-biog-glaz-hrvatska}}{{GLAVNIRASPORED:Amulić, Ivo (pjevač)}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Omiš]]
0zs1r9e0085cq845mzjje5mfx41fmgf
7087924
7087919
2024-12-13T20:15:14Z
Fraxinus
3144
7087924
wikitext
text/x-wiki
'''Ivo Amulić''' ([[Duće]], [[21. rujna]] [[1962.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[pjevač]], najpoznatiji kao frontmen grupe [[Tutti Frutti Band|Tutti Frutti]],<ref>{{Citiranje novina|last=Kruno Petrinović|date=2022-01-18|title=Nevjerojatna priča o prijateljstvu splitskih glazbenika: Od Tutti Frutti Banda i Titove štafete do klape Rišpet|language=hr|work=Gloria|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/price/nevjerojatna-prica-o-prijateljstvu-splitskih-glazbenika-od-tutti-frutti-banda-i-titove-stafete-do-klape-rispet-15146847|access-date=2024-06-15}}</ref> koje je bio član do 1991. godine.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2022-09-21|title=Retrospektiva: Ivo Amulić u tri poglavlja|url=https://glazba.hr/citaj/price/retrospektiva/ivo-amulic/|access-date=2024-06-15|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Kasnije kreće u samostalnu karijeru tijekom koje objavljuje četiri samostalna albuma.<ref name=":0" /> Od 2011. godine član je [[Klapa Rišpet|Klape Rišpet]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ivo Amulić: 'Nije bilo promiskuiteta'|url=https://story.hr/Celebrity/a80087/Ivo-Amulic-Nije-bilo-promiskuiteta.html|access-date=2024-06-15|website=story.hr|language=hr}}</ref>
== Albumi ==
=== Samostalni ===
* ''Zapalimo, stare vatre'' (1994.)
* ''Sto na sat'' (1995.)
* ''Ja noćas rušim sve'' (1999.)
* ''Izdajica'' (2001.)
== Izvori ==
{{Izvori}}{{Mrva-biog-glaz-hrvatska}}{{GLAVNIRASPORED:Amulić, Ivo (pjevač)}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Omiš]]
7d8pkfyot5fqjrcz8ht6agtool2fxvv
Markovića jama
0
766357
7088130
6968676
2024-12-14T01:31:11Z
Platichlebi
318511
izvor
7088130
wikitext
text/x-wiki
{{Špilja ili jama
| naziv = Markovića jama
| izvorni naziv =
| slika =
| slika_opis =
| veličina_slike =
| koordinate =
| pushpin_map =
| pushpin_map_alt =
| pushpin_map_caption =
| pushpin_mapsize =
| pushpin_relief =
| pushpin_label_position =
| pushpin_label =
| iso-regija =
| lokacija = [[Grab (Trilj)|Grab kod Trilja]]
| država = {{ZD+X/H|HRV}}
| najbliži grad =
| nadmorska visina =
| površina =
| najniža razina =
| najveća visina =
| dužina =
| volumen =
| približna starost =
}}
'''Markovića jama''' je [[jama]] u zaselku Podi u [[Grab (Trilj)|Grabu kod Trilja]].
Mjesto je [[ratni zločin|ratnoga zločina]] [[NOB|jugoslavenskih partizana]] koji su pobili i u jamu i po okolici bacili tijela 140 hrvatskih vojnika i civila krajem [[svibanj|svibnja]] [[1944.]] godine, zarobljenih nakon bitke u Aržanu [[27. svibnja|27.]] i [[28. svibnja]] [[1944.]] godine.{{sfn|Dukić|2016|p=170}} Ubijeni hrvatski vojnici podrijetlom su bili iz [[Cetinska krajina|Cetinske]] i [[Imotska krajina|Imotske krajine]], [[Tomislavgrad]]a, [[Posušje|Posušja]], [[Grude|Gruda]], [[Ljubuški|Ljubuškog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]] tj. [[Dalmatinska zagora|Dalmatinske zagore]] i [[Zapadna Hercegovina|Zapadne Hercegovine]].{{sfn|Dukić|2016|p=170}}
U samu jamu bačena su tijela 102 pripadnika [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], a u okolici [[Aržano|Aržana]] u tim danima ubijeno ih je i na raznim lokacijama pokopano još 37, koji su nekoliko dana prije [[novačenje|unovačeni]] u HOS, pa neki od njih nisu ni imali zaduženo oružje.<ref name=imota/> Ubijeni HOS-ovci pripadali su Šimićevoj pukovniji.<ref name=imota/> Njihovu posmrtni ostatci danas su pokopani u [[masovna grobnica|masovnoj grobnici]] na groblju svetog Ivana Krstitelja na Dobranjama Imotskim.<ref name=imota>Aračić, Ante: [https://www.imotska-krajina.hr/80-obljetnica-140-ubijenih-u-markovica-jami-u-podima-kod-trilja/ 80. obljetnica 140 ubijenih u Markovića jami u Podima kod Trilja] imotska-krajina.hr, objavljeno 22. svibnja 2024.</ref> Komemoracija na 80. godišnjicu zločina 2024. godine održana je pod pokroviteljstvom [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]].<ref name=imota/>
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Dukić |first=Josip | date=2016 |title=Partizanske likvidacije u Cetinskom dekanatu za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u poraću (1941.-1947.) |url=https://hrcak.srce.hr/file/228946 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=51 |number=1 |pages=157–180}}
{{refend}}
[[Kategorija:Jame u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Masovne grobnice žrtava partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću]]
[[Kategorija:Masovne grobnice u Hrvatskoj]]
54e12vgemjdsyegwj6ghrtjmfru7e76
U dobru i zlu (telenovela)
0
766861
7087926
7087506
2024-12-13T20:19:18Z
93.141.132.38
Dodao sam tekst
7087926
wikitext
text/x-wiki
{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir TV serija
| bg_color = #DEB96D
| ime_serije = U dobru i zlu
| slika = U dobru i zlu.png
| veličina = 260
| natpis_pod_slikom = [[Plakat]] serije
| orig_naslov =
| format_serije = [[telenovela]]
| autor = Nataša Buljan
| razvoj =
| redatelj = Josip Žuvan<br>Tomislav Rukavina<br>Darko Drinovac<br>Robert Orhel
| scenarist = Dea Matas (glavni pisac)<br>Miljan Ivezić<br>Tomislav Hrpka
| uvodna_glazba = ''Šta bi ja bez tebe'' – [[Petar Grašo]]
| glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Iva Mihalić]]<br>[[Mirna Medaković|Mirna Medaković Stepinac]]<br>[[Ksenija Pajić]]<br>[[Lana Ujević|Lana Ujević Telenta]]<br>Marija Klanac<br>Ammar Mešić<br>[[Toma Medvešek]]<br>Lena Medar<br>[[Žarko Radić]]<br>Ivona Dragaš Bilogrević<br>Filip Budimir<br>[[Enes Vejzović]]<br>[[Katarina Baban]]<br>[[Momčilo Otašević]]<br>[[Filip Detelić]]<br>[[Martina Stjepanović]]<br>[[Igor Kovač]]<br>[[Jelena Miholjević]]<br>[[Ana Begić Tahiri]]
| pripovjedač =
| država = {{Z+X|HRV}}
| jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_epizoda = 175<ref name="Broj ep." />
| broj_sezona = 1
| producent = David Kapac (kreativni)<br>Boris Pavelić
| izvršni_producent =
| urednik = Zrinka Pavlić
| lokacija = [[Zagreb]]<br>[[Sarajevo]]<br>Okolica Zagreba
| trajanje_epizode = 70 – 75 minuta
| produkcijska_kuća =
| tv_kuća = [[Nova TV]]
| u_hrv = [[Nova TV]]
| ostale_kuće =
| početak_serije = [[9. rujna]] [[2024.]]
| kraj_serije =
| premijeraodjednom =
| spin-off =
| web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/
| imdb_id = 32660413
| prijašnja =
| sljedeća =
}}
'''''U dobru i zlu''''' [[Televizija u Hrvatskoj|hrvatska]] je [[telenovela]] autorice [[Nataša Buljan|Nataše Buljan]] koja je s prikazivanjem krenula [[9. rujna]] 2024. godine na kanalu [[Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-29|title="U dobru i zlu" od ponedjeljka 9. rujna na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-od-ponedjeljka-9-rujna-na-novoj-tv---866056.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829113901/https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-od-ponedjeljka-9-rujna-na-novoj-tv---866056.html|archive-date=2024-08-29|access-date=2024-09-10|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref>
== Radnja ==
Veljko Srića vodi naizgled savršen život kao uspješan poduzetnik, voljeni suprug i otac troje djece. Međutim, skriva šokantnu tajnu staru 25 godina – paralelni život i drugu obitelj u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon što sazna da mu je ostalo samo dva mjeseca života, odlučuje se suočiti s istinom i okupiti obje obitelji. Njegovo priznanje izaziva lavinu emocija, sukoba i nepredvidivih događaja.
== Pregled serije ==
{{Pregled serije
| boja1 = #DEB96D
| poveznica1 = #1. sezona
| epizode1 = 175<ref name="Broj ep.">{{Citiranje weba|date=2024-08-25|title=Bili smo na setu serije 'U dobru i zlu': 'Priču o čovjeku koji ima 2 obitelji čula sam iz prve ruke...'|url=https://www.24sata.hr/show/bili-smo-na-setu-serije-u-dobru-i-zlu-pricu-o-covjeku-koji-ima-2-obitelji-cula-sam-iz-prve-ruke-1000699|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829145602/https://www.24sata.hr/show/bili-smo-na-setu-serije-u-dobru-i-zlu-pricu-o-covjeku-koji-ima-2-obitelji-cula-sam-iz-prve-ruke-1000699|archive-date=2024-08-29|access-date=2024-08-31|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref>
| premijera1 = [[9. rujna]] [[2024.]]
| finale1 =
}}
== Glumačka postava ==
{| class="wikitable"
!Glumac / ica
!Lik
!Opis lika
|-
|[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]
|'''Veljko Srića'''
|Glavni muški lik. Poduzetnik, Marinin i Ivanin suprug. Slavenov najbolji prijatelj. Veljko je uspješan poduzetnik koji vodi građevinsku firmu sa svojim najboljim prijateljem Slavenom. U studentskim danima poznao je svoju suprugu Ivanu, studenticu medicine. Njihov brak temelji se na harmoniji i svakodnevici, a imaju blizance, Jakova i Niku. Veljkova glavna životna ambicija je biti dobar otac i brinuti se za obitelj. Međutim, Veljko vodi dvostruki život. Na poslovnom putu u Bosni upoznaje Marinu, profesionalnu cheficu, i s njom započinje vezu. Kada sazna da je Marina trudna, odlučuje se oženiti je, i tako se nađe u dva braka istodobno. Jedina osoba koja zna za njegovu tajnu je njegova majka Divna. Veljko se trudi balansirati između dvije obitelji, ali njegov dvostruki život dolazi do kraja kada sazna da ima neoperabilni tumor i samo dva mjeseca života. Suočen sa smrću, mora priznati svoju tajnu i suočiti se s posljedicama svojih odluka.
|-
|[[Mirna Medaković|Mirna Medaković Stepinac]]
|'''Marina Srića'''
|Glavni ženski lik. Snažna i samostalna žena, upoznala je Veljka dok je on radio na terenu u [[BiH]]. Ponosna je na njegovu radišnost i uspjeh, nikada mu ne zamjerajući što ga često nema kod kuće. Marina je izgradila svoj život zahvaljujući snalažljivosti, a svoju djecu, Mira i Leu, odgojila je da budu samostalni i samopouzdani. Kao vrhunska chefica, Marina je vješta u pripremi svih vrsta jela, od domaćih do fine kuhinje. Nakon što sazna da Veljko ima drugu ženu, Marina prolazi kroz šok i želju za osvetom, ali na kraju donosi pragmatičnu odluku. Veljko ju stavlja u situaciju gdje mora birati između života na ulici ili dijeljenja kućanstva s Ivanom.
|-
|[[Iva Mihalić]]
|'''Ivana Oreb Srića'''
|Glavni ženski lik. Stručnjakinja za bračnu terapiju koja je nakon studija medicine i specijalizacije iz psihijatrije preusmjerila svoju karijeru na psihoterapiju. U svojoj privatnoj ordinaciji postala je najviši autoritet za bračnu terapiju u regiji. Ivana je autorica dviju knjiga o partnerskim odnosima. Prva knjiga, “Laži o ljubavi”, postala je bestseler, dok je druga, “Udvoje bez dvojbi”, također imala potencijal za uspjeh. Ivana je poznata po svojoj sposobnosti da balansira mnoge obaveze - tijekom druge trudnoće napisala je svoj prvi bestseler, uvijek je sređena i redovito ide na pilates. Međutim, zbog svoje potrebe da drži konce u rukama i ne pokazuje slabosti, ima problema s uspostavljanjem ženskih prijateljstava. Posebno je slaba na sina Jakova, kojem često oprašta više nego drugima. Nakon što je javnost saznala za bračni brodolom, pacijenti su prestali tražiti njezine usluge, što je dovelo do raspada karijere i obitelji.
|-
|[[Ksenija Pajić]]
|'''Divna Srića'''
|Veljkova majka. Odgojila ga je kao samohrana majka nakon što ih je njezin muž Božidar napustio zbog druge žene. Iako joj nije bilo lako, uvijek je držala do dobrog obrazovanja, kulture i finih manira. Divna je jedina koja zna za Veljkov dvostruki život. Njezin najveći strah je da će je obitelj prezreti zbog te tajne i da će završiti u staračkom domu. Ona voli svog sina više od svega i ponosi se njegovim uspjehom. Veljko se prema njoj odnosi zaštitnički i voli joj udovoljiti, a ona to ponekad koristi. Divna obožava svoje unuke i dobro ih poznaje. Zabavna je i duhom mlada baka s kojom je lako razgovarati. Nakon što se sazna za Veljkovu tajnu, učinit će sve da ponovo stekne povjerenje svojih unuka. Voli glazbu i ples, često ide na koncerte klasične glazbe i umirovljeničke plesnjake. Njen vječni udvarač je Ljudevit, susjed koji ju neumorno zove na piće, što ona odbija
|-
|[[Toma Medvešek]]
|'''Jakov Srića'''
|Veljkov i Ivanin sin te Nikin blizanac. Buntovnik i vječni student koji stalno mijenja fakultete. Iako je pametan, nezreo je i nesiguran, te je skoro završio medicinu, ali je odustao. Jakov krije svoju osjećajnu i kreativnu stranu, ponašajući se kao nedodirljivi frajer kako bi sakrio svoju ranjivost i nesnalažljivost. Multitalentiran je i uspješan u svemu čega se primi, ali brzo odustaje. Ima težak odnos s ocem, svjestan da je razočaranje, dok je njegova sestra Nika očeva miljenica. Unatoč tome, Jakov i Nika su vrlo bliski i vjeruju jedno drugome. Jakov je u vezi s Unom, lijepom kćeri očevog poslovnog konkurenta Joce Praljka.
|-
|[[Lana Ujević|Lana Ujević Telenta]]
|'''Nika Srića'''
|Kći Veljka i Ivane, te blizanka Jakova. Od malih nogu pokazivala je izvrsnost u svemu što je radila, bila je odlična učenica, igrala tenis, voljela konje i svirala klavir. Trenutno radi kao arhitektica u očevoj firmi, iako je zanimaju drugačiji arhitektonski poslovi. Nika se nalazi u dilemi između obaveza prema obiteljskom poslu i vlastitih želja. Nakon što Veljko prizna kakav je život vodio, Nika je prva koja mu pruža podršku. Ona će biti prva kojoj će Veljko priznati da umire, a Nika će čuvati tu tajnu i braniti ga pred obitelji. Ova situacija će je dovesti u sukobe s obitelji, ali će joj također pomoći da očvrsne i nauči živjeti bez tuđeg odobravanja.
|-
|[[Filip Budimir]]
|'''Vili Srića'''
|Najmlađi sin Veljka i Ivane, znatno mlađi od svoje starije braće i sestara. Zbog oca koji često putuje i majke koja je vrlo ambiciozna i zauzeta, Vili se često osjeća usamljenim. Iako dobiva sve što želi i obitelj je nježna prema njemu, članovi obitelji nemaju puno vremena za njega.Zbog toga Vili misli da mora “zaslužiti njihovu pažnju” i pokazuje im samo svoje dobre strane, što ga ponekad čini ljubomornim. Ima bogat unutarnji svijet i maštu, voli čitati, ali nije sportski tip jer se boji ozljeda i zabrinjavanja majke. Njegova vršnjakinja, polusestra Lea, odmah će ga prihvatiti i probuditi njegovu hrabru, avanturističku stranu.
|-
|[[Ammar Mešić]]
|'''Kašmir Srića ''"Miro"'''''
|Stariji sin Marine i Veljka. Ima urođenu karizmu, slično kao i njegov otac Veljko. Ljudi mu se prirodno otvaraju i povjeravaju, a često je privlačan ženama svih dobi i bračnih statusa. Iako još nije našao “onu pravu”, sklon je nepromišljenim avanturama koje ga često dovode u probleme. Veljko vidi Kašmira kao svog nasljednika i potiče ga u tom smjeru. Kašmir upisuje fakultet građevine i pokazuje se talentiranim, što Veljko pripisuje svojim genima. Od malena se ugledao na oca i želio postati uspješan građevinski poduzetnik i obiteljski čovjek poput njega. Za razliku od svog brata Jakova, koji se cijeli život sukobljava s ocem, Kašmir potiskuje svoj bijes i razočaranje. On “kažnjava” oca povlačenjem odanosti i nakon preseljenja u Zagreb traži svoj put. Zaljubljuje se u Unu, ne znajući da je ona djevojka njegovog polubrata i kći očevog poslovnog suparnika.
|-
|[[Ivona Dragaš Bilogrević]]
|'''Lea Srića'''
|Devetogodišnja djevojčica, mlađa kći Veljka i Marine. Ona je glasna, znatiželjna i samopouzdana, uvijek jasno izražava svoje želje i protestira protiv onoga što joj se ne sviđa. Umjesto igranja s lutkama, radije se penje po drveću i utrkuje. Lea je vrlo perceptivna i svjesna svijeta odraslih, unatoč svojoj mladosti. Odmah se povezuje sa svojim polubratom i vršnjakom Vilijem, iako često iskušava njegove granice. Lea je odvažnija od Vilija i često ga nagovara na razne nepodopštine, zbog čega oboje često upadaju u nevolje. Zajedno čine pravi tim i izvlače najbolje jedno iz drugog.
|-
|[[Martina Stjepanović|Martina Stjepanović Meter]]
|'''Zrinka Oreb'''
|Ivanina mlađa sestra. Često ulazi u kratkotrajne veze, uvijek vjerujući da je pronašla “onog pravog”, ali se svaki put suočava s ljubavnim razočaranjem. Ivana u Zrinkinom životu vidi primjer kamo može odvesti slušanje srca umjesto razuma. Zrinka nikada nije mogla imati djecu, ali jako voli svoje nećake i s njima ima poseban prijateljski odnos. Radi kao predavačica u školi stranih jezika i često se žali na svoje polaznike. Ivana je slaba na Zrinku i često joj oprašta kada je iznevjeri. Iako se često sukobljavaju, Zrinka se ne boji otvoreno suprotstaviti Ivani i reći joj stvari koje se drugi ne usuđuju. Zamjera joj što se drži kao da je bolja od svih i uvijek u kontroli.
|-
| colspan="3" align="center" bgcolor="#DBE9F4" |'''''Ostali'''''
|-
|[[Enes Vejzović]]
|'''Josip Praljak ''"Joco"''
|Građevinski poduzetnik. Dobro povezan sa zagrebačkim podzemljem, iako je sam manje opasan od svojih suradnika. Zavidi Veljku na njegovoj omiljenosti i šarmu, te lakoći kojom sklapa poslove. Smatra da Veljko prelako dobiva stvari u životu i nije tako fin kao što svi misle. U ljubavi je Joco otvorenog srca, čak i naivan. U Petri ne vidi sponzorušu, već poštenu i sposobnu djevojku koja je odrasla u skromnim okolnostima. Jocu nije briga što drugi misle; ako je on voli, očekuje da je i drugi poštuju. Joco je konkretan i pragmatičan čovjek – ako nešto želi, poduzima sve što je potrebno da to i dobije. Petru voli i planira je oženiti. O stvarima ne razmišlja previše, već djeluje. Jedino kad je Una u pitanju, Joco više razmišlja i spreman je biti tolerantan. Teško mu je balansirati između kćeri i zaručnice.
|-
|[[Marija Klanac]]
|'''Una Praljak'''
|Jocina kćer jedinica. Odrasla je u mutnom miljeu zbog očevih poslova na rubu kriminala. Iako je Joco štitio obitelj od svojih aktivnosti, Una je navikla dobiti što želi, nesvjesno računajući na tatinu zaštitu. Unatoč tome, Una je težila drugačijim vrijednostima i u spomen na pokojnu majku, poznatu glumicu, odlučila se za studij glume u Sarajevu. Iako je bila lijepa i talentirana, Una je tijekom studija shvatila da gluma nije njezin poziv te se vratila u Zagreb bez jasne ideje što dalje. Prezire Jocinu mladu djevojku Petru, smatrajući da iskorištava njenog oca. Sukob između Une i Petre eskalira kada sazna za njihovu zaruku, što utječe na Unin blizak odnos s ocem. Una je u vezi s Jakovom, ali shvaća da ga više ne voli i skuplja snagu da ga ostavi, svjesna njegove ranjivosti. Zaljubljuje se u Mira, no okolnosti ih brzo razdvoje. Iako se bore protiv okolnosti i jedno protiv drugog, njihovi osjećaji samo postaju jači.
|-
|[[Katarina Baban]]
|'''Petra Majdak Praljak'''
|Jocina supruga i bivša ljubavnica Crnog. Razočarana u Crnog, koji nikako da ostavi svoju suprugu, Petra pristaje na Jocinu prosidbu. Joco je iskren u svojim namjerama i doista voli Petru, a ona je privučena životom koji joj obećava. Vjeruje da će je Joco, kao zanosnu ljepoticu, držati kao kap vode na dlanu, dok će ona uživati u blagodatima braka s bogatim poduzetnikom. Joco joj omogućuje vođenje privatnog biznisa, kafića, i na sve ju načine podržava. Međutim, Petra ubrzo shvaća da život s građevinskim poduzetnikom koji živi na rubu kriminala nije nimalo jednostavan. Iako nije lijena, Petra bi radije provodila dane brinući se o kući, svom izgledu i naručivanju stvari s interneta, što se pokazuje nemogućim u stvarnosti.
|-
|[[Tanja Smoje]]
|'''Ružica "''Ruška''"'''
|Jocina knjigovotkinja, a ujedno i sestra njegove pokojne supruge koja je stradala u prometnoj nesreći. Bez vlastite obitelji, Joco i Una su joj sve na svijetu, a ona je i njegova desna ruka u poslu. Ružica je spremna “dotjerivati” poslovne knjige i povremeno kršiti zakon kako bi zaštitila svoje najbliže. Također, zaštitnički je nastrojena prema Uni i ne voli Petru, novu Jocinu suprugu, koju smatra prepotentnom.
|-
|[[Igor Kovač]]
|'''Slaven Poje'''
|Najbolji Veljkov prijatelj. On i Veljko su se upoznali na fakultetu, a Slaven je bio kum na vjenčanju Veljka i Ivane. Iako voli Veljka, zavidi mu na njegovoj lakoći življenja, popularnosti i supruzi Ivani, u koju je potajno zaljubljen. Ta zaljubljenost je toliko skrivena da ni sam Slaven nije svjestan svojih osjećaja dok Veljkova tajna ne izađe na vidjelo. Slaven je zakleti neženja s motom “uvijek kum, nikad mladoženja”. Njegove djevojke nikada ne prelaze određenu dob i ne veže se za njih dugoročno. Puno pažnje posvećuje svom izgledu, oblači se i ponaša mlađe od svojih godina, te ga brine starenje. Često provodi noći vani, zadnji napušta klubove i kafiće, te prati sve trendove i zna sva popularna mjesta u gradu. Iako rado časti i pokazuje velikodušnost prema poslovnim suradnicima i ženama, to je ponašanje preuzeo od Veljka, jer mu nije prirodno da “odriješi kesu”. Posebno se užasava djece, jer smatra da bi mu dijete uništilo životni stil.
|-
|[[Momčilo Otašević]]
|'''Zvonimir Crnogorac ''"Zvone/Crni"''
|Negativac, jedan od glavnih kriminalaca u građevinskom svijetu, službeno investitor, a neslužbeno kamatar. On nema problema s posuđivanjem novca suprotstavljenim taborima, jer ga zanima samo povrat uloženog novca s velikom kamatom. Strogo odvaja privatni život od poslovnog, a u poslu nema mjesta za osjećaje. Mrzi neprofesionalnost, prazne riječi i laži. Njegov privatni život je tajna i trudi se da tako i ostane. Ima svoje principe, ali malo tko ih zna. Opće mišljenje je da je najbolje ne imati posla s njim, jer njegove prijetnje nisu isprazne i ne preza ni pred čim. U braku je s Gabrijelom, što je brak iz interesa. Gabrijela ne zna da ju Crni vara i da ima ljubavnicu.
|-
|[[Filip Detelić]]
|'''Toma'''
|Tjelesni čuvar Zvonimira Crnogorca. Snažan muškarac srednjih godina, u izvrsnoj fizičkoj formi. Njegov šarmantan, dječački osmijeh skriva opasan pogled. Kao desna ruka Crnome, Toma je pouzdan, te mu Crni potpuno vjeruje. Mentalno je stabilan i teško ga je izbaciti iz takta. Obavlja sve prljave poslove za Crnoga i zna mnoge tajne uglednih ljudi.
|-
|[[Jelena Miholjević]]
|'''Sanja Šimat'''
|Kućna pomoćnica u obitelji Srića. Vrlo je dobro upućena u kućanstvo i obiteljski život obitelji Srića, zna gdje se nalazi svaki predmet i koje alergije imaju članovi kućanstva. Također, zna i njihove tajne koje povjerava samo svom mužu Dragi. Sanja je jednostavna, pragmatična, praktična, jasna, mudra i topla osoba. Zbog svoje diskretnosti i poštovanja prema privatnosti drugih, Ivana je cijeni i poštuje, a i Sanja nju. Prije mnogo godina, Sanja je slučajno otkrila tragove Veljkove nevjere, ali je odlučila ne reći Ivani.
|-
|[[Robert Plemić]]
|'''Drago Šimat'''
|Zaštitar. Voli svoj posao, iako je slabo plaćen. Vrijedan je i pošten, ali i nepovjerljiv i ponosan. Vjeruje da je život težak i da se bogatstvo stječe nepoštenim metodama. Njegov odnos prema Veljku i Ivani je složen. S jedne strane ih voli i želi im sve najbolje, ali se ponekad pita zašto su oni uspješniji od njega. Smatra da je život nepravedan, a Ivanine geste dobrote, poput darivanja stvari koje njezinoj obitelji ne trebaju, doživljava kao poniženje. Unatoč tome, Drago pomaže u kućanstvu kada je Veljko odsutan, obavljajući razne popravke uz malu naknadu.
|-
|[[Lena Medar]]
|'''Lorena Šimat'''
|Studentica novinarstva. Uz studij radi kao konobarica i dostavljačica. Od malena je naviknuta na neimaštinu i naučila je da se mora sama snalaziti jer joj nitko neće ništa servirati na pladnju. Poznaje Veljkovu obitelj od djetinjstva i odrasla je s Nikom i Jakovom. S Jakovom ima prijateljski antagonizam – stalno se podbadaju i ne propuštaju priliku jedno drugome nešto spustiti. Od svoje 16. godine Lorena je svjesna da prema Jakovu osjeća nešto više, ali se boji to priznati jer ga ne želi izgubiti kao prijatelja.
|-
|[[Žarko Radić]]
|'''Ljudevit Mrkonjić ''"Ljubo"''
|Uglađeni i pomalo dosadni susjed Divne. Živi sam jer mu je supruga u domu za starije i nemoćne. U slobodno vrijeme pokazuje simpatije prema Divni, nadajući se da će mu biti društvo, no Divna izbjegava njegovo društvo unatoč njegovoj pažljivosti i dobronamjernosti. Ljubo je razgovorljiv, neposredan, iskren i znatiželjan. Nije ga lako uvrijediti i vrlo je strpljiv. Redovno posjećuje svoju suprugu, ali s vremenom se pomirio s njihovom razdvojenošću i više ne pati kao na početku.
|-
|[[Iva Šimić Šakoronja]]
|'''Željka'''
|Veljkova tajnica, karakterizirana kao perfekcionistica i štreberica. Njena glavna osobina je pretjerana pažnja prema sitnicama, posebno u organizaciji ureda i administraciji. Međutim, ova osobina često dovodi do toga da propušta važnije aspekte posla. Unatoč čestim pogreškama u radu (poput miješanja termina sastanaka ili slanja pošte na krive adrese), Veljko je zadržava na poslu zbog svoje odanosti. Željka tvrdi da uči na svojim greškama, ali u stvarnosti teško mijenja svoje navike. U privatnom životu, Željka živi sa starijom majkom i dvije mačke. Čini se da odgađa osamostaljenje, čekajući "pravu priliku" za to.
|-
|[[Dora Dimić Rakar]]
|'''Tereza'''
|Uspješna odvjetnica koju često angažiraju poznate osobe i bliska je prijateljica Nike. Ambiciozna je sanjarka koja može biti prgava i neumoljiva kada netko dovede u pitanje njezine stavove i odluke. Kao dijete razvedenih roditelja, nikada nije upoznala svog oca.
|-
|[[Tena Jeić Gajski]]
|'''Gabrijela Crnogorac'''
|Supruga Crnog. Zgodna, sređena i njegovana, te djeluje mirno i povučeno. Živi lagodnim životom zahvaljujući muževom novcu, ne brinući se previše o porijeklu njihove imovine i luksuza. Međutim, kada počne željeti više od njihovog odnosa i shvati da je Crni vara, u njoj se budi želja za slobodom.
|}
=== Gostujuće uloge ===
* [[Merima Lepić-Redžepović]] kao Majda, Marinina prijateljica
* [[Amar Bukvić]] kao Darko Bratoš, liječnik
* [[Armin Čatić]] kao vlasnik restorana
* [[Iskra Jirsak]] kao Vesna, medicinska sestra
* [[Irena Matas]] kao medicinska sestra #2
* [[Vini Jurčić]] kao djevojka u automobilu Andrea
* [[Mijo Kevo]] kao Jocin vozač
* [[Minea]] kao voditeljica
* [[Josipa Oršolić]] kao Sara
* [[Marija Borić]] kao Vera
* [[Krunoslav Klabučar]] kao Ivanin pacijent
* [[Ana Begić Tahiri]] kao konobarica Vilma
* [[Anja Matković]] kao policijska službenica
* [[Stjepan Perić]] kao izdavač Ivanine knjige
* [[Aleksandar Cvjetković]] kao policijski inspektor Zdravko Šimunić
* [[Antonija Stanišić]] kao doktorica
* [[Mladen Čutura]] kao Željko
* [[Marin Klišmanić]] kao novinar Dino Zlodin
* [[Ana Uršula Najev]] kao mlađa Dijana Praljak<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/galerija/celebrity/u-emotivnoj-sceni-serije-u-dobru-i-zlu-pojavila-se-glumica-ana-ursula-najev-kao-unina-majka---870531.html/62912347/870531 Kakvo iznenađenje! U emotivnoj sceni serije U dobru i zlu pojavila se i naša zvijezda Kumova, jeste li je primijetili?]</ref>
* [[Jadranka Elezović]] kao Magda, Divnina susjeda
* [[Draško Zidar]] kao majstor
* [[Anđela Ramljak]] kao agentica za nekretnine
* [[Sara Moser]] kao policajka
* [[Barbara Nola]] kao članice komisije
* [[Amar Selimović]] kao Damjan Vukušić, Marinin bivši dečko
* [[Matino Antunović]] kao Krešimir Štritof, Petrin organizator vjenčanja
* [[Željko Duvnjak]] kao vlasnik vikendice
* [[Robert Ugrina]] kao Anđelko, Jocin vjenčani kum
* [[Danijela Evđenić]] kao Greta
* [[Nadia Cvitanović]] kao Klaudija Kraljević, inspektorica
* [[Ivan Glowatzky]] kao Frane, Veljkov prijatelj
* [[Goran Grgić]] kao Vjeran Kovač, Unin profesor
* [[Jasna Bilušić]] kao Melita Mrkonjić, Ljubina supruga
* [[Vinko Kraljević]] kao Rudolf "Rudi"
* [[Mirjana Sinožić]] kao Jocina teta
* [[Klara Fiolić]] kao Iva, Unina prijateljica s fakultet
* [[Milan Pleština]] kao Rale
* [[Rade Radolović]] kao medicinski tehničar
== Promocija ==
Službena najava serije objavljena je [[8. kolovoza]] [[2024.]], gdje je navedena i glumačka postava.<ref name=":najava">{{Citiranje weba|date=2024-08-08|title=''U dobru i zlu" - nova serija uskoro na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/nova-tv-ove-jeseni-predstavlja-pricu-inspiriranu-istinitim-dogadjajem---862770.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240808225622/https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/nova-tv-ove-jeseni-predstavlja-pricu-inspiriranu-istinitim-dogadjajem---862770.html|archive-date=2024-08-09|access-date=2024-08-08|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref>
== Snimanje ==
Snimanje je krenulo u sredinom lipnja 2024. po [[Zagreb|Zagrebu]] i novim studijskim prostorima.<ref name=":početak snimanja">{{Citiranje weba|date=2024-06-21|title=Krenulo je snimanje nove dramske serije 'U dobru i zlu'!|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-krenulo-je-snimanje-nove-dramske-serije-u-dobru-i-zlu---854994.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621135636/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-krenulo-je-snimanje-nove-dramske-serije-u-dobru-i-zlu---854994.html|archive-date=2024-06-21|access-date=2024-06-21|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref>
== Zanimljivosti ==
* Televizijsku premijeru prve epizode pratilo je oko 440.000 gledatelja, a ukupno je dosegla 685.000. Pozitivne reakcije publike potvrđene su i na [[Društvena mreža|društvenim mrežama]] te digitalnim platformama.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-10|title=Gledatelji potvrdili: Nova TV dominira s dva serijska hita|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/gledatelji-potvrdili-nova-tv-dominira-s-dva-serijska-hita---868108.html|url-status=live|access-date=2024-09-10|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/}} na [[Nova TV]]
* {{imdb|id=32660413|naslov=U dobru i zlu}}
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-serije-u-dobru-i-zlu---867450.html|Popis suradnika serije ''U dobru i zlu''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240908121103/https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-serije-u-dobru-i-zlu---867450.html|date=2024-09-08}}
{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]]
li10mogea0c0knfdt68n3gv1ujoee0z
Dodatak:Utakmice HNL 2024./25.
102
767308
7087715
7084096
2024-12-13T12:02:06Z
Labud222
324086
/* 16. kolo[17] */
7087715
wikitext
text/x-wiki
'''{{glavni|HNL 2024./25.}}'''
'''Popis utakmice HNL-a''' iz sezone [[HNL 2024./25.|2024./25.]] je 34. sezona [[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] je započela [[2. kolovoza]] [[2024.]] godine, a završit će u [[Svibanj|svibnju]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Raspored i rezultati - SuperSport HNL|url=https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/|access-date=2024-07-05|website=hnl.hr}}</ref>
Deset momčadi odigrat će 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio. Prvak će predstavljati [[Hrvatska|Hrvatsku]] u kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], drugoplasirana momčad u kvalifikacijama za [[UEFA Europska liga|UEFA Europsku ligu]], a treće i četvertoplasirana momčad izborit će kvalifikacije za [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijsku ligu]] za godinu [[2025.]]/[[2026.]]
== Raspored natjecanja ==
=== Jesenski dio natjecanja ===
=== 1. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=29. srpnja 2024.|title=1. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/29756/01.%20Parova,sudaca,delegata%2001.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=2. kolovoza 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 15
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 3,00
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 42602
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 8520,40
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[2. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat= 5:0
|izvještaj= 88713106
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1= [[Arbër Hoxha|Hoxha]] {{gol|13}}<br/>[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]] {{gol|19}}<br/>[[Sandro Kulenović|Kulenović]] {{gol|28}} {{gol|49}}<br/>[[Ronaël Pierre-Gabriel|Pierre-Gabriel]] {{gol|79}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=6057
|sudac= Mario Zebec
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[3. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=0:0
|izvještaj= 88713107/gorica-varazdin-0-0/
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion= [[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=660
|sudac=Ante Čulina
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[4. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:50
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=4:0
|izvještaj=88713108/
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1= [[Toni Fruk|Fruk]] {{gol|13}}<br/>[[Franjo Ivanović|Ivanović]] {{gol|28}}<br/>[[Veldin Hodža|Hodža]] {{gol|70}}<br/>[[Šimun Butić|Butić]] {{gol|83}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=3552
|sudac=Igor Pajač
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[4. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat= 1:2
|izvještaj=88713105
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=[[Marko Soldo|Soldo]] {{gol|54}}
|strijelci2={{gol|8}} [[Ivan Božić (1997.)|Božić]]<br/>{{gol|60}} [[Morrison Agyemang|Agyemang]]<br/>
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 2]]<br>|gledatelji=6144
|sudac=Patrik Kolarić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[4. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat= 2:1
|izvještaj=88713109
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1=[[Marko Livaja|Livaja]] {{gol|18|pen.}}<br/>[[Abdoulie Sanyang|Sanyang]] {{gol|37}}
|strijelci2={{gol|45+1}} [[Matej Šakota|Šakota]]
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=26189
|sudac=Zdenko Lovrić
}}
----
=== 2. kolo <ref name=":0">{{Citiranje weba|date=5. kolovoza 2024.|title=2. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/29777/01.%20Parova,sudaca,delegata%2002.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|archive-date=|access-date=5. kolovoza 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref>===
* '''Ukupan broj golova:''' 10
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 2,00
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 18620
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 3724,00
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[9. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat= 2:0
|izvještaj= 88713110/
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1= [[Ivan Santini|Santini]] {{gol|14}}<br/>[[Josip Majić|Majić]] {{gol|22}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji= 2578
|sudac=Mateo Erceg
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[10. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=2:1
|izvještaj= 88713113/
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Dario Marešić|Marešić]] {{gol|71|pen}}<br/>[[IOleksandr Petrusenko|Petrusenko]] {{gol|89}}
|strijelci2={{gol|84}} [[Marko Kolar|Kolar]]
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=2069
|sudac=Ante Terzić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[11. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=1:1
|izvještaj= 88713111/
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=[[Duje Čop|Čop]] {{gol|90+7|pen}}
|strijelci2={{gol|80}} [[Aleksandar Trajkovski|Trajkovski]]
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=2845
|sudac=Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[11. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=0:0
|izvještaj= 88713112/
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 2]]<br>|gledatelji=1956
|sudac=Tihomir Pejin
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[11. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat=1:2
|izvještaj= 88713114/
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=[[Pedro Lima Barros|Lima Barros]] {{gol|10}}
|strijelci2={{gol|21}} [[Arbër Hoxha|Hoxha]]<br>{{gol|90+6}} [[Stefan Ristovski|Ristovski]]
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=9172
|sudac=Duje Strukan
}}
----
=== 3. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=12. kolovoza 2024.|title=3. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/29786/01.%20Parova,sudaca,delegata%2003.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=12. kolovoza 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 18
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 3,60
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 34623
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 6924,60
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[16. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat=3:0
|izvještaj=88713115
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=[[Stefan Ristovski|Ristovski]] {{gol|6}}<br/>[[Dario Špikić|Špikić]] {{gol|19}}<br/>[[Sandro Kulenović|Kulenović]] {{gol|56}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=11924
|sudac=Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[17. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=2:2
|izvještaj=88713119
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1=[[Adriano Jagušić|Jagušić]] {{gol|6}}<br/>[[Karlo Butić|Butić]] {{gol|62}}
|strijelci2={{gol|22}} [[Robert Mudražija|Mudražija]] <br/>{{gol|37}} [[Mirko Sušak|Sušak]]
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=654
|sudac= Patrik Kolarić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[18. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:50
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat=2:1
|izvještaj=88713118
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=[[Filip Krovinović|Krovinović]] {{gol|56}}<br/>[[Marko Livaja|Livaja]] {{gol|74}}
|strijelci2={{gol|9}} [[Dimitar Mitrovski|Mitrovski]]
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=16809
|sudac=Igor Pajač
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[18. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=2:2
|izvještaj=88713116
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=[[Luka Kapulica|Kapulica]] {{gol|38}}<br/>[[Damjan Pavlović|Pavlović]] {{gol|82}}
|strijelci2={{gol|53}} {{gol|61}} [[Vedran Jugović|Jugović]]
|stadion=[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 2]]<br>|gledatelji=1077
|sudac=Mario Zebec
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[18. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 21:00
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=4:0
|izvještaj=88713117
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1=[[Gabriel Rukavina|Rukavina]] {{gol|19}}<br/>[[Marco Pašalić|Pašalić]] {{gol|24}}<br/>[[Franjo Ivanović|Ivanović]] {{gol|28}} {{gol|66}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=4159
|sudac=Toni Dadić
}}
----
=== 4. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=19. kolovoza 2024.|title=4. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/29796/01.%20Parova,sudaca,delegata%2004.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=19. kolovoza 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 10
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 2,00
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 25.889
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 5.177,80
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[23. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=0:1
|izvještaj=88713120
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|23}} [[Leonard Zuta|Zuta]]
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=859
|sudac=Mateo Erceg
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[24. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:15
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=2:0
|izvještaj=88713121
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1=[[Michele Šego|Šego]] {{gol|63}}<br/>[[Lamine BA|BA]] {{gol|79}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=929
|sudac=Duje Strukan
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[24. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:30
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat=2:1
|izvještaj=88713124
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Sandro Kulenović|Kulenović]] {{gol|6}} {{gol|57}}
|strijelci2={{gol|90+1}} [[Jurica Pršir|Pršir]]
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=9644
|sudac=Ante Terzić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[25. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:15
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=1:1
|izvještaj=88713122
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=[[Marcel Heister|Heister]] {{gol|1}}
|strijelci2={{gol|60}} [[Marko Livaja|Livaja]]
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=7443
|sudac=Tihomir Pejin
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[25. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:45
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat=0:2
|izvještaj=88713123
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|13}} [[Stjepan Radeljić|Radeljić]]<br/>{{gol|60}} [[Marco Pašalić|Pašalić]]
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=7014
|sudac=Ante Čulina
}}
----
=== 5. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2024.|title=5. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/29824/01.%20Parova,sudaca,delegata%2005.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=2. rujna 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 8
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 1,60
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 24819
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 4963,80
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[30. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=2:1
|izvještaj=88713125
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=[[Merveil Valthy Streeker Ndockyt|Ndockyt]] {{gol|42}}<br/>[[Dino Mikanović|Mikanović]] {{gol|76}}
|strijelci2={{gol|90+6}} [[Jakov-Anton Vasilj|Vasilj]]
|stadion=[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=1168
|sudac=Toni Dadić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[31. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:15
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=0:1
|izvještaj=88713128
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|30}} [[Mario Čuić|Čuić]]
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=547
|sudac=Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[31. kolovoza]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:45
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat=1:0
|izvještaj=88713127
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=[[Marko Livaja|Livaja]] {{gol|56}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=17137
|sudac=Mario Zebec
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[1. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:15
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=0:1
|izvještaj=88713129
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|51|p}} [[Dimitar Mitrovski|Mitrovski]]
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=343
|sudac=Patrik Kolarić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[1. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:45
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=1:1
|izvještaj=88713126
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=[[Veldin Hodža|Hodža]] {{gol|50}}
|strijelci2={{gol|22}} [[Bruno Petković|Petković]]
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=5624
|sudac=Duje Strukan
}}
-----
=== 6. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=9. rujna 2024.|title=6. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/29927/01.%20Parova,sudaca,delegata%2006.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=9. rujna 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 5
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 1,00
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 28296
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 5659,20
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[13. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat=0:1
|izvještaj=88713133
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|70}} [[Marko Livaja|Livaja]]
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=20948
|sudac=Igor Pajač
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[14. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=0:2
|izvještaj=88713131
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|28}} {{gol|67}} [[Silvio Goričan|Goričan]]
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=1525
|sudac=Ante Terzić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[14. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=0:1
|izvještaj=88713134
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|58}} [[Niko Janković|Janković]]
|stadion=[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=512
|sudac=Zdenko Lovrić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[15. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat=1:0
|izvještaj=88713132
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1=[[Petar Pušić|Pušić]] {{gol|15}}
|strijelci2=
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=3240
|sudac=Toni Dadić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[15. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat=0:0
|izvještaj=88713130
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=2071
|sudac=Ante Čulina
}}
----
=== 7. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=18. rujna 2024.|title=7. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/29972/01.%20Parova,sudaca,delegata%2007.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=18. rujna 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 15
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 3,00
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 27817
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 5563,4
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[20. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=1:0
|izvještaj=88713139
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1=[[Leon Belcar|Belcar]] {{gol|78}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=1077
|sudac=Mateo Erceg
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[21. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=4:1
|izvještaj=88713137
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=[[Ljuban Crepulja|Crepulja]] {{gol|45+1}}<br/>[[Adrian Liber|Liber]] {{gol|67}}<br/>[[Ivan Dolček|Dolček]] {{gol|74}}<br/>[[Ilija Nestorovski|Nestorovski]] {{gol|77}}<br/>
|strijelci2={{gol|32}} [[Bruno Petković|Petković]]
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=2897
|sudac=Patrik Kolarić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[21. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat=4:1
|izvještaj=88713136
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Bruno Durdov|Durdov]] {{gol|11}} {{gol|55}}<br/>[[Marko Livaja|Livaja]] {{gol|71|pen}}<br/>[[Niko Sigur|Sigur]] {{gol|73}}
|strijelci2={{gol|5|ag}} [[Dominik Prpić|Prpić]]
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=18674
|sudac=Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[22. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=0:1
|izvještaj=88713138
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|32}} [[Roko Jurišić|Jurišić]]
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=738
|sudac=Duje Strukan
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[22. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=3:0
|izvještaj=88713135
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=[[Toni Fruk|Fruk]] {{gol|3}}<br/>[[Komnen Andrić|Andrić]] {{gol|20}}<br/>[[Niko Galešić|Galešić]] {{gol|81}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=4431
|sudac=Mario Zebec
}}
----
=== 8. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=23. rujna 2024.|title=8. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30017/01.%20Parova,sudaca,delegata%2008.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=23. rujna 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 12
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 2,40
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 22218
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 4443,60
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[27. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat= 0:0
|izvještaj=88713140
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji= 2004
|sudac=Tihomir Pejin
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[28. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat=5:1
|izvještaj=88713142
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1=[[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|13}}<br/>[[Bruno Petković|Petković]] {{gol|34}}<br/>[[Arijan Ademi|Ademi]] {{gol|51}}<br/>[[Raul Torrente|Torrente]] {{gol|90+1}} {{gol|90+5}}
|strijelci2={{gol|54}} [[Luka Vrbančić|Vrbančić]]
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=8396
|sudac=Toni Dadić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[29. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat=2:1
|izvještaj=88713141
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=[[Arnel Jakupović|Jakupović]] {{gol|16}} {{gol|21}}
|strijelci2={{gol|89}} [[Luka Mamić|Mamić]]
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=3727
|sudac=Igor Pajač
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[29. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 20:00
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=0:0
|izvještaj=88713144
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=7505
|sudac=Ante Čulina
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[30. rujna]] [[2024.]]
|vrijeme= 16:00
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=2:1
|izvještaj=88713143
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1=[[Jurica Pršir|Pršir]] {{gol|28|pen}}<br/>[[Martin Šlogar|Šlogar]] {{gol|90+4}}
|strijelci2={{gol|30}} [[Dominik Martinović|Martinović]]
|stadion=[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=586
|sudac=Ante Terzić
}}
-----
=== 9. kolo <ref>{{Citiranje weba|date=30. rujna 2024.|title=9. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30056/01.%20Parova,sudaca,delegata%2009.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 10
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 2,00
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 31311
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 6262,20
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[4. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=2:1
|izvještaj= 88713149
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=[[Luka Jelenić|Jelenić]] {{gol|12|aq}} {{gol|22|ag}}
|strijelci2={{gol|88}} [[Marko Soldo|Soldo]]
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=1174
|sudac=Mario Zebec
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[5. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 16:00
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=2:0
|izvještaj= 88713147
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Marko Vranjković|Vranjković]] {{gol|26}}<br/>[[Luka Vrbančić|Vrbančić]] {{gol|85}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=372
|sudac=Zdenko Lovrić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[5. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=0:0
|izvještaj= 88713146
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=913
|sudac=Mateo Erceg
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[6. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 16:00
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=0:1
|izvještaj= 88713148
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|35}} [[Juan Córdoba|Córdoba]]
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=7314
|sudac=Duje Strukan
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[6. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat=4:0
|izvještaj= 88713145
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=[[Ivan Rakitić|Rakitić]] {{gol|2}}<br/>[[Bruno Durdov|Durdov]] {{gol|18}}<br/>[[Anthony Kalik|Kalik]] {{gol|62}}<br/>[[Marko Livaja|Livaja]] {{gol|88}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=21538
|sudac=Patrik Kolarić
}}
----
=== 10. kolo<ref>{{Citiranje weba|date=14. listopada 2024.|title=10. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30126/01.%20Parova,sudaca,delegata%2010.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 17
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 3,4
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 9898
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 1979,60
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[18. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=2:2
|izvještaj= 88713153
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=[[Fran Karačić|Karačić]] {{gol|26}}<br/>[[Duje Čop|Čop]] {{gol|67|p}}
|strijelci2={{gol|23}} [[Stjepan Radeljić|Radeljić]]<br/>{{gol|90}} [[Ivan Smolčić|Smolčić]]
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=924
|sudac=Duje Strukan
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[19. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 16:00
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat=1:3
|izvještaj= 88713150
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=[[Ivan Santini|Santini]] {{gol|3}}
|strijelci2={{gol|45+5}} [[Arnel Jakupović|Jakupović]]<br/>{{gol|62}} [[Luka Jelenić|Jelenić]]<br/>{{gol|81}} [[Marko Soldo|Soldo]]
|stadion=[[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]|gledatelji=1100
|sudac=Igor Pajač
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[19. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=2:2
|izvještaj= 88713151
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=[[Mateo Lisica|Lisica]] {{gol|43}}<br/>[[Beyatt Lekoueiry|Lekoueiry]] {{gol|53}}
|strijelci2={{gol|52}} [[Arijan Ademi|Ademi]]<br/>{{gol|80|p}} [[Sandro Kulenović|Kulenović]]
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=3287
|sudac=Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[20. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 16:00
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=0:2
|izvještaj= 88713154
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|39|ag}} [[Tomislav Božić|Božić]]<br/>{{gol|44}} [[Stipe Biuk|Biuk]]
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]], [[HRT – HTV 2|HRT 2]]|gledatelji=3200
|sudac=Ante Čulina
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[20. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=2:1
|izvještaj= 88713152
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Dimitar Mitrovski|Mitrovski]] {{gol|19}}<br/>[[Luka Mamić|Mamić]] {{gol|51}}
|strijelci2={{gol|55}} [[Marko Kolar|Kolar]]
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]<br>|gledatelji=1387
|sudac=Oliver Romić
}}
----
=== 11. kolo<ref>{{Citiranje weba|date=21. listopada 2024.|title=11. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30167/01.%20Parova,sudaca,delegata%2011.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 16
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 3,20
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 41686
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 8337,20
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[25. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=2:2
|izvještaj= 88713155
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=[[Ilija Nestorovski|Nestorovski]] {{gol|30}}<br/>[[Tomislav Božić|Božić]] {{gol|57}}
|strijelci2={{gol|20}} [[Ivan Božić (1997.)|Božić]]<br/>{{gol|88}} [[Marin Prekodravac|Prekodravac]]
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=785
|sudac=Duje Strukan
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[26. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 16:00
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat=2:1
|izvještaj= 88713156
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1=[[Marko Livaja|Livaja]] {{gol|7}}<br/>[[Niko Kristian Sigur|Sigur]] {{gol|76}}
|strijelci2={{gol|27}} [[Duje Čop|Čop]]
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=22784
|sudac=Mateo Erceg
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[26. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=1:1
|izvještaj= 88713157
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=[[Niko Galešić|Galešić]] {{gol|15}}
|strijelci2={{gol|31|p}} [[Michele Šego|Šego]]
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=3827
|sudac=Toni Dadić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[27. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 16:00
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat=2:4
|izvještaj= 88713159
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=[[Marko Pjaca|Pjaca]] {{gol|15}} {{gol|51}}
|strijelci2={{gol|22}} {{gol|89|p}} [[Arnel Jakupović|Jakupović]]<br/>{{gol|40}} [[Roko Jurišić|Jurišić]]<br/>{{gol|53}} [[Hernani Jorge Santos Fortes|Fortes]]
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]], [[HRT – HTV 2|HRT 2]]
|gledatelji=13477
|sudac=Patrik Kolarić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[27. listopada]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:30
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=1:0
|izvještaj= 88713158
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1=[[Martin Šlogar|Šlogar]] {{gol|84}}
|strijelci2=
|stadion=[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=813
|sudac=Ante Čulina
}}
-----
=== 12. kolo<ref>{{Citiranje weba|title=12. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30201/01.%20Parova,sudaca,delegata%2012.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=1. studenog 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 9
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 1,80
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 24416
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 4883,20
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[1. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat=0:4
|izvještaj= 88713160
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|11}} [[Petar Sučić|Sučić]]<br/>{{gol|45+1}} {{gol|50|pen}} [[Sandro Kulenović|Kulenović]]<br/>{{gol|86}} [[Nathanaël Mbuku|Mbuku]]
|stadion=[[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=3017
|sudac=Zdenko Lovrić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[2. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=0:1
|izvještaj= 88713164
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|32}} [[Alen Grgić|Grgić]]
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=537
|sudac=Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[2. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat=2:0
|izvještaj= 88713161
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Mateo Leš|Leš]] {{gol|34|ag}}<br/>[[Petar Pušić|Pušić]] {{gol|90}}
|strijelci2=
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=6875
|sudac=Ante Terzić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[3. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=0:1
|izvještaj= 88713162
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|77}} [[Toni Fruk|Fruk]]
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]], [[HRT – HTV 2|HRT 2]]
|gledatelji=3569
|sudac=Mateo Erceg
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[3. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=1:0
|izvještaj= 88713163
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=[[Michele Šego|Šego]] {{gol|43}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=10428
|sudac=Patrik Kolarić
}}
-----
=== 13. kolo<ref>{{Citiranje weba|date=4. studenoga 2024.|title=13. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30242/01.%20Parova,sudaca,delegata%2013.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=5. studenoga 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 13
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 2,60
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 30787
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 6157,40
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[8. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat=0:3
|izvještaj= 88713165
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1=
|strijelci2={{gol|51}} [[Duje Čop|Čop]]<br/>{{gol|79}} [[Art Smakaj|Smakaj]]<br/>{{gol|84}} [[Dušan Vuković|Vuković]]
|stadion= [[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=847
|sudac=Oliver Romić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[9. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=2:2
|izvještaj= 88713169
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=[[Marko Kolar|Kolar]] {{gol|14}}<br/>[[Krešimir Krizmanić|Krizmanić]] {{gol|62}}
|strijelci2={{gol|45}} [[Dario Špikić|Špikić]]<br/>{{gol|86}} [[Nathanaël Mbuku|Mbuku]]
|stadion=[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=5138
|sudac=Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[9. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat=1:1
|izvještaj= 88713167
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1=[[Yassine Otmane Benrahou|Benrahou]] {{gol|85}}
|strijelci2={{gol|67}} [[Mateo Lisica|Lisica]]
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=18720
|sudac=Toni Dadić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[10. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=1:1
|izvještaj= 88713166
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=[[Alen Grgić|Grgić]] {{gol|63}}
|strijelci2={{gol|32}} [[Leon Belcar|Belcar]]
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]], [[HRT – HTV 2|HRT 2]]
|gledatelji=976
|sudac=Ante Čulina
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[10. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:45
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=1:1
|izvještaj= 88713168
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=[[Toni Fruk|Fruk]] {{gol|51}}
|strijelci2={{gol|90+5}} [[Emin Hasić|Hasić]]
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=5106
|sudac=Igor Pajač
}}
-----
=== 14. kolo<ref>{{Citiranje weba|title=14. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30331/01.%20Parova,sudaca,delegata%2014.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=25. studenoga 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
* '''Ukupan broj golova:''' 12
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 2,40
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 26002
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 5200,40
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[22. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=2:3
|izvještaj= 88713173
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1=[[Mateo Lisica|Lisica]] {{gol|25}}<br/>[[George Gagua|Gagua]] {{gol|78}}
|strijelci2={{gol|38}} [[Igor Lepinjica|Lepinjica]]<br/>{{gol|70}} [[Marco Boras|Boras]]<br/>{{gol|89}} [[Ante Šuto|Šuto]]
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=861
|sudac=Ante Terzić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[23. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=1:1
|izvještaj= 88713174
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1=[[Michele Šego|Šego]] {{gol|74}}
|strijelci2={{gol|40}} [[Duje Čop|Čop]]
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=997
|sudac=Zdenko Lovrić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[23. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:45
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat=0:0
|izvještaj= 88713171
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=12066
|sudac=Duje Strukan
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[24. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat=2:2
|izvještaj= 88713172
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=[[Luka Jelenić|Jelenić]] {{gol|41}}<br/>[[Arnel Jakupović|Jakupović]] {{gol|58}}
|strijelci2={{gol|9}} [[Marko Livaja|Livaja]]<br/>{{gol|84}} [[Filip Uremović|Uremović]]
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]], [[HRT – HTV 2|HRT 2]]
|gledatelji=11532
|sudac=Ante Čulina
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[24. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:45
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat=1:0
|izvještaj= 88713170
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Morrison Agyemang|Agyemang]] {{gol|37}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=546
|sudac=Mateo Erceg
}}
-----
=== 15. kolo<ref>{{Citiranje weba|title=15. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30365/01.%20Parova,sudaca,delegata%2015.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=25. studenoga 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
*'''Ukupan broj golova:''' 13
* '''Prosjek golova po utakmici:''' 2,60
* '''Ukupan broj gledatelja:''' 39620
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' 7924,00
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[29. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat=2:1
|izvještaj= 88713175
|momčad2= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|strijelci1=[[Marko Dabro|Dabro]] {{gol|6}}<br/>[[Leon Belcar|Belcar]] {{gol|47}}
|strijelci2={{gol|82}} [[Lovre Kulušić|Kulušić]]
|stadion= [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=968
|sudac=Ante Terzić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[30. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat=3:2
|izvještaj= 88713177
|momčad2= [[NK Osijek|Osijek]]
|strijelci1=[[Luka Lučić|Lučić]] {{gol|36}}<br/>[[Alen Grgić|Grgić]] {{gol|57}}<br/>[[Tomislav Božić|Božić]] {{gol|73}}
|strijelci2={{gol|45+2}} [[Tiago Filipe Oliveira Dantas|Oliveira Dantas]]<br/>{{gol|55}} [[Hernani Jorge Santos Fortes|Santos Fortes]]
|stadion= [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”|Stadion "Ivan Kušek Apaš"]], [[Koprivnica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=1216
|sudac=Toni Dadić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[30. studenog]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat=1:0
|izvještaj= 88713179
|momčad2= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|strijelci1=[[Gabriel Rukavina|Rukavina]] {{gol|85}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=3643
|sudac=Ante Čulina
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[1. prosinca]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat=1:2
|izvještaj= 88713178
|momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|strijelci1=[[Robert Mudražija|Mudražija]] {{gol|83}}
|strijelci2={{gol|3}} [[Dario Marešić|Marešić]]<br/>{{gol|45+1}} [[Salim Fago Lawal|Lawal]]
|stadion= [[Stadion Kranjčevićeva]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]], [[HRT – HTV 2|HRT 2]]
|gledatelji=291
|sudac=Tihomir Pejin
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[1. prosinca]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:45
|momčad1= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat=1:0
|izvještaj= 88713176
|momčad2= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|strijelci1=[[Niko Kristian Sigur|Sigur]] {{gol|55}}
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Poljud]], [[Split]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=33502
|sudac=Patrik Kolarić
}}
-----
=== 16. kolo<ref>{{Citiranje weba|title=16. kolo: delegiranje službenih osoba SuperSport HNL|url=https://hns.family/files/documents/30420/01.%20Parova,sudaca,delegata%2016.%20kolo%202024.pdf|url-status=live|access-date=2. prosinca 2024.|website=Hrvatska nogometna liga}}</ref> ===
*'''Ukupan broj golova:''' ''u najavi''
* '''Prosjek golova po utakmici:''' ''u najavi''
* '''Ukupan broj gledatelja:''' ''u najavi''
* '''Prosjek gledatelja po utakmici:''' ''u najavi''
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[6. prosinca]] [[2024.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat=1:1
|izvještaj=https://hnl.hr/matches/88713182/dinamo-slaven-belupo-1-1/
|momčad2= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|strijelci1=[[Lukas Kačavenda|Kačavenda]] {{gol|23}}
|strijelci2=[[Alen Grgić|Grgić]] {{gol|56}}
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=7510
|sudac=Mateo Erceg
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[7. prosinca]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat=0:0
|izvještaj=https://hnl.hr/matches/88713184/istra-1961-varazdin-0-0/
|momčad2= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion= [[Stadion Aldo Drosina]], [[Pula]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=1019
|sudac= Ante Čulina
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[7. prosinca]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat=1:0
|izvještaj=https://hnl.hr/matches/88713181/gorica-hajduk-1-0/
|momčad2= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|strijelci1=[[Krešimir Krizmanić|Krizmanić]] {{gol|50}}
|strijelci2=
|stadion= [[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]], [[Velika Gorica]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=5146
|sudac= Dario Bel
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[8. prosinca]] [[2024.]]
|vrijeme= 15:00
|momčad1= [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat=0:1
|izvještaj=https://hnl.hr/matches/88713180/sibenik-rijeka-0-1/
|momčad2= [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|strijelci1=
|strijelci2=[[Mladen Devetak|Devetak]] {{gol|19}}
|stadion= [[Stadion Šubićevac]], [[Šibenik]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=684
|sudac=Patrik Kolarić
}}
{{HNL nogometna kutija
|datum= [[8. prosinca]] [[2024.]]
|vrijeme= 17:30
|momčad1= [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat=3:0
|izvještaj=https://hnl.hr/matches/88713183/osijek-lokomotiva-3-0/
|momčad2= [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|strijelci1=[[Emin Hasić|Hasić]] {{gol|2}}
[[Marko Soldo|Soldo]] {{gol|32}}
[[Ivan Cvijanović|Cvijanović]] {{gol|56}}
|strijelci2=
|stadion= [[Opus Arena]], [[Osijek]]
|tv_kanal= [[MAXSport|MAXSport 1]]
|gledatelji=6052
|sudac=Duje Strukan
}}
== Unutrašnje poveznice ==
* [[HNL 2024./25.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.]]
== Vanjske poveznice ==
* [http://prvahnl.hr/ Službene stranice Prva HNL]
* [http://www.uefa.com/memberassociations/association=CRO/domesticleague/index.html UEFA.com, profil lige]
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2024-25]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| 1 utakmice]]
jmz2u7gapqyhizrefa95akyir0jhudb
UEFA Liga prvaka 2024./25.
0
767636
7088133
7087237
2024-12-14T01:33:38Z
Croxyz
205325
7088133
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime = UEFA Liga prvaka 2024./25.
| izvorni_naziv =
| slika = [[Datoteka:Allianz-Arena-München.jpg|250 px]]
| opis = [[Allianz Arena]] u [[München]]u na kojoj će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2025.|finalna utakmica]].
| domaćin =
| datum = [[9. srpnja]] – [[28. kolovoza]] [[2024.]] <br> (kvalifikacije) <br> [[17. rujna]] [[2024.]] – [[31. svibnja]] [[2025.]]<br> (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi = 36 (natjecanje po skupinama) <br> 81 (kvalifikacije)
| konfederacije =
| stadioni =
| gradovi =
| prvaci =
| broj =
| drugi =
| treći =
| četvrti =
| utakmice = 108
| golovi = 347
| gledanost = 4478878
| naj_strijelac = {{nowrap|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] ([[FC Barcelona|Barcelona]]) <br> (7 golova)}}
| naj_igrač =
| naj_mladi =
| naj_vratar =
| fair-play =
| prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2025./26.|2025./26.]]
}}
'''UEFA Liga prvaka 2024./25.''' 70. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 33. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 81 momčad iz 53 nogometna saveza.<ref>{{cite web |title=UEFA approves final format and access list for its club competitions as of the 2024/25 season |website=UEFA.com |date=10 May 2022 |url=https://www.uefa.com/insideuefa/mediaservices/mediareleases/news/0275-151c779310c3-b92bbf0d24f9-1000--uefa-approves-final-format-and-access-list-for-its-club-competi/ |access-date=8 March 2023}}</ref> U ovoj sezoni dosadašnja grupna faza zamijenjena je ligaškom fazom u kojoj svaka momčad igra osam utakmica s drugim momčadima. Svih 36 momčadi nalaze se u zajedničkoj grupi.<ref name="UEFA New Format">{{Cite web |last=UEFA.com |date=13 March 2024 |title=New format for Champions League post-2024: Everything you need to know {{!}} UEFA Champions League |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0268-12157d69ce2d-9f011c70f6fa-1000--new-format-for-champions-league-post-2024-everything-you-ne/ |access-date=15 March 2024 |website=UEFA.com }}</ref><ref>{{Cite web |title=The New Champions League Format Explained |url=https://www.soccersat.com/news/The-New-Champions-League-Format-Explained |access-date=26 March 2024 |website=www.soccersat.com}}</ref> Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid]].
== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2024./25. ukupno sudjeluje 81 momčad iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2024/25-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2024/25 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2024 |access-date=1 April 2024}}</ref>
* Zemlje s rangom od 1 do 5 imaju 4 predstavnika
* Zemlja s rangom 6 ima 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] i [[Ruski nogometni savez|Rusije]])
* Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Lige prvaka 2023./24.]] i [[UEFA Europska liga 2023./24.|UEFA Europske lige 2023./24.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.
* Dvije zemlje koje ostvare najveći koeficijent u sezoni 2023./24. imaju dodatnog predstavnika. Osvajači UEFA Lige prvaka i UEFA Europske lige ne mogu biti ti dodatni predstavnici.
== Države sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2023. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2018./19. do 2022./23.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2023 |title=Association coefficients 2022/23 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=1 June 2023}}</ref>
{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2024./25.'''
|-valign=top style="font-size:90%"
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!1.
|{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|109,570
|align=center rowspan=5|4
|
|-
!2.
|{{Z|ESP}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|92,998
|
|-
!3.
|{{Z|GER}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|82,481
|{{small|+1 (KOEF)}}
|-
!4.
|{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|81,926
|{{small|+1 (KOEF)}}
|-
!5.
|{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|61,164
|
|-
!6.
|{{Z|NED}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|59,900
|align=center|3
|
|-
!7.
|{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|56,216
|align=center rowspan=9|2
|
|-
!8.
|{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|42,200
|
|-
!9.
|{{Z|SCO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|36,400
|
|-
!10.
|{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|34,000
|
|-
!11.
|{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|32,375
|
|-
!12.
|{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|32,100
|
|-
!13.
|{{Z|SUI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|31,675
|
|-
!14.
|{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|29,500
|
|-
!15.
|{{Z|CZE}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|29,050
|
|-
!16.
|{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|29,000
|align=center rowspan=2|1
|
|-
!17.
|{{Z|DEN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|27,825
|
|-
!18.
|{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|26,215
|align=center|0
|
|-
!19.
|{{Z|CRO}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|25,400
|align=center|1
|
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!20.
|{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|25,225
|align=center rowspan=14|1
|
|-
!21.
|{{Z|ISR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|25,000
|
|-
!22.
|{{Z|CYP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|24,475
|
|-
!23.
|{{Z|SWE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|23,750
|
|-
!24.
|{{Z|POL}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|20,750
|
|-
!25.
|{{Z|HUN}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|20,625
|
|-
!26.
|{{Z|ROU}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|20,500
|
|-
!27.
|{{Z|BUL}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|20,000
|
|-
!28.
|{{Z|SVK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|19,750
|
|-
!29.
|{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|16,625
|
|-
!30.
|{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|12,625
|
|-
!31.
|{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|12,500
|
|-
!32.
|{{Z|MDA}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|12,250
|
|-
!33.
|{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|11,041
|
|-
!34.
|{{Z|LIE}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|11,000
|align=center|0
|
|-
!35.
|{{Z|LVA}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|10,625
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!36.
|{{Z|IRL}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|10,375
|
|-
!37.
|{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|10,200
|
|-
!38.
|{{Z|LTU}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|10,000
|
|}
|
{| class="wikitable"
|-
!Plasman
!Nacionalni<br />savez
!Koef.
!Broj<br />momčadi
!Bilješke
|-
!39.
|{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|9,875
|align=center rowspan=17|1
|
|-
!40.
|{{Z|BLR}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|9,875
|
|-
!41.
|{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|9,750
|
|-
!42.
|{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|9,000
|
|-
!43.
|{{Z|FRO}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|8,750
|
|-
!44.
|{{Z|NIR}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|8,583
|
|-
!45.
|{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|8,250
|
|-
!46.
|{{Z|GEO}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|8,000
|
|-
!47.
|{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|7,582
|
|-
!48.
|{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|7,250
|
|-
!49.
|{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|6,250
|
|-
!50.
|{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|6,166
|
|-
!51.
|{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|5,791
|
|-
!52.
|{{Z|MKD}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|5,500
|
|-
!53.
|{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|5,165
|
|-
!54.
|{{Z|MNE}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|4,750
|
|-
!55.
|{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|1,999
|
|}
|}
==Raspored momčadi==
{| class="wikitable"
|-
! colspan="2" |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
!colspan=2|Prvo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi)
|
* 28 prvaka iz saveza rangiranih od 26. do 28. i od 30. do 55. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
|-
!rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi)
!Put prvaka<br /> (24 momčadi)
|
* 8 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 18. mjesta (osim Rusije) i od 20. do 24. mjesta
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 25. do 29. mjesta kao momčadi s najvećim klupskim koeficijentima iz prvog kvalifikacijskog kola
|
* 14 pobjednika prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka<br /> (4 momčadi)
|
* 4 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 11. do 14. mjesta
|
|-
!rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo<br /> (20 momčadi)
!Put prvaka<br /> (12 momčadi)
|
|
* 12 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br /> (8 momčadi)
|
* 2 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 8. do 9. mjesta
* 1 trećeplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 6. mjestu
* 1 četvrtoplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 5. mjestu
* 2 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta kao momčadi s najvećim klupskim koeficijentima iz puta neprvaka drugog kvalifikacijskog kola
|
* 2 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
!rowspan=2|Doigravanje<br /> (14 momčadi)
!Put prvaka<br /> (10 momčadi)
|
* 3 prvaka iz saveza rangiranih od 11. do 13. mjesta
* 1 prvak iz saveza koji je rangiran na 19. mjestu s najvećim klupskim koeficijentom iz puta prvaka drugog kvalifikacijskog kola
|
* 6 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka<br /> (4 momčadi)
|
|
* 4 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
!colspan=2|Ligaška faza<br /> (36 momčadi)
|
* 10 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 10. mjesta
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 5 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 1 prvak iz saveza koji je rangiran na 14. mjestu kao momčad s najvećim klupskim koeficijentom iz puta prvaka doigravanja
* 1 doprvak iz saveza koji je rangiran na 7. mjestu kao momčad s najvećim klupskim koeficijentom iz puta neprvaka trećeg kvalifikacijskog kola
* 2 saveza (Italija i Njemačka) s najvećim koeficijentima iz prethodnih sezona dobili su dodatnog predstavnika
|
* 5 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan="2" |Doigravanje za završni dio<br />(16 momčadi)
|
|
* 16 momčadi rangiranih od 9. do 24. mjesta iz ligaške faze
|-
! colspan="2" |Završni dio<br />(16 momčadi)
|
|
* 8 momčadi rangiranih od 1. do 8. mjesta iz ligaške faze
* 8 pobjednika iz preliminarna faze
|}
== Momčadi ==
{| class="wikitable"
|+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Ligu prvaka 2024./25.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Momčadi
|-
!colspan=2 rowspan=8|[[#Grupna faza|{{abbr|LF|Ligaška faza}}]]
|{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] {{small|([[La Liga 2023./24.|1.]])}}<sup>[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|LP]]</sup>
|{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] {{small|([[Serie A 2023./24.|4.]])}}<sup>[[UEFA Europska liga 2023./24.|EL]]</sup>
|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] {{small|([[FA Premier liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] {{small|([[FA Premier liga 2023./24.|2.]])}}
|-
|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{small|([[FA Premier liga 2023./24.|3.]])}}
|{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] {{small|([[FA Premier liga 2023./24.|4.]])}}
|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] {{small|([[La Liga 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]] {{small|([[La Liga 2023./24.|3.]])}}
|-
|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] {{small|([[La Liga 2023./24.|4.]])}}
|{{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2023./24.|3.]])}}
|-
|{{Z|GER}} [[RB Leipzig]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2023./24.|4.]])}}
|{{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2023./24.|5.]])}}<sup>KOEF</sup>
|{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] {{small|([[Serie A 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]] {{small|([[Serie A 2023./24.|2.]])}}
|-
|{{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] {{small|([[Serie A 2023./24.|3.]])}}
|{{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] {{small|([[Serie A 2023./24.|5.]])}}<sup>KOEF</sup>
|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] {{small|([[Ligue 1 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] {{small|([[Ligue 1 2023./24.|2.]])}}
|-
|{{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]] {{small|([[Ligue 1 2023./24.|3.]])}}
|{{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] {{small|([[Eredivisie 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|NED}} [[Feyenoord]] {{small|([[Eredivisie 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|POR}} [[Sporting CP]] {{small|([[Primeira Liga 2023./24.|1.]])}}
|-
|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] {{small|([[Primeira Liga 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{small|([[Belgijska Pro League 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] {{small|([[Škotski Premiership 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2023./24.|1.]])}}
|-
|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2023./24.|1.]])}}
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] {{small|([[Superliga Srbije 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{small|([[Süper Lig 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] {{small|([[Švicarska Superliga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] {{small|([[HNL 2023./24.|1.]])}}
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=2|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] {{small|([[Ligue 1 2023./24.|4.]])}}
|{{Z|NED}} [[FC Twente|Twente]] {{small|([[Eredivisie 2023./24.|3.]])}}
|{{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] {{small|([[Belgijska Pro League 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] {{small|([[Škotski Premiership 2023./24.|2.]])}}
|-
|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2023./24.|2.]])}}
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=4|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=3|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{small|([[Eliteserien 2023.|1.]])}}
|{{Z|DEN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] {{small|([[Danska Superliga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] {{small|([[Grčka Superliga 2023./24.|1.]])}}
|-
|{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{small|([[Izraelska premijer liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|CYP}} [[APOEL FC|APOEL]] {{small|([[Ciparska prva divizija 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|SWE}} [[Malmö FF]] {{small|([[Allsvenskan 2023.|1.]])}}
|{{Z|POL}} [[Jagiellonia Białystok]] {{small|([[Ekstraklasa 2023./24.|1.]])}}
|-
|{{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[Nemzeti Bajnokság I 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] {{small|([[Azerbajdžanska Premier liga 2023./24.|1.]])}}
|colspan=2|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{Z|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]] {{small|([[Superliga Srbije 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{small|([[Süper Lig 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|SUI}} [[FC Lugano|Lugano]] {{small|([[Švicarska Superliga 2023./24.|2.]])}}
|{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2023./24.|2.]])}}
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=7|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=7|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{Z|ROU}} [[FCSB]] {{small|([[Liga I 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[Bugarska prva nogometna liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[Slovačka Superliga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|KAZ}} [[FK Ordabasi|Ordabasi]] {{small|([[Kazahstanska Premier liga 2023.|1.]])}}
|-
|{{Z|SVN}} [[NK Celje|Celje]] {{small|([[Prva slovenska nogometna liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|MDA}} [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] {{small|([[Moldavska Superliga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] {{small|([[Nogometna Superliga Kosova 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|LVA}} [[FK RFS|RFS]] {{small|([[Latvijska visoka liga 2023.|1.]])}}
|-
|{{Z|IRL}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] {{small|([[Irska Premier liga 2023.|1.]])}}
|{{Z|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] {{small|([[Veikkausliiga 2023.|1.]])}}
|{{Z|LTU}} [[FK Panevėžys|Panevėžys]] {{small|([[A Lyga 2023.|1.]])}}
|{{Z|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] {{small|([[Premijer liga Armenije 2023.|1.]])}}
|-
|{{Z|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{small|([[Bjeloruska Premier liga 2023.|1.]])}}
|{{Z|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] {{small|([[Nogometna Premijer liga BiH 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]] {{small|([[Luksemburška nacionalna divizija 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|FRO}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] {{small|([[Premier liga Farskih otoka 2023.|1.]])}}
|-
|{{Z|NIR}} [[Larne F.C.|Larne]] {{small|([[NIFL Premiership 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|MLT}} [[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] {{small|([[Malteška Premier liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|GEO}} [[FC Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] {{small|([[Erovnuli Liga 2023.|1.]])}}
|{{Z|EST}} [[FC Flora|Flora]] {{small|([[Meistriliiga 2023.|1.]])}}
|-
|{{Z|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] {{small|([[Besta deild karla 2023.|1.]])}}
|{{Z|ALB}} [[KF Egnatia|Egnatia]] {{small|([[Kategoria Superiore 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] {{small|([[Cymru Premier 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[Gibraltar Football League 2023./24.|1.]])}}
|-
|{{Z|MKD}} [[FK Struga|Struga]] {{small|([[Prva makedonska nogometna liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|AND}} [[UE Santa Coloma]] {{small|([[Primera Divisió 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|MNE}} [[FK Dečić|Dečić]] {{small|([[Prva crnogorska nogometna liga 2023./24.|1.]])}}
|{{Z|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]] {{small|([[Campionato Sammarinese di Calcio 2023./24.|1.]])}}
|}
== Kalendar natjecanja ==
{| class="wikitable"
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan="4"|Kvalifikacije
|Prvo kvalifikacijsko kolo
|18. lipnja 2024.
|9. – 10. srpnja 2024.
|16. – 17. srpnja 2024.
|-
|Drugo kvalifikacijsko kolo
|19. lipnja 2024.
|23. – 24. srpnja 2024.
|30. – 31. srpnja 2024.
|-
|Treće kvalifikacijsko kolo
|22. srpnja 2024.
|6. – 7. kolovoza 2024.
|13. kolovoza 2024.
|-
|Doigravanje
|5. kolovoza 2024.
|20. – 21. kolovoza 2024.
|27. – 28. kolovoza 2024.
|-
|rowspan="8"|Ligaška faza
|Prvo kolo
|rowspan="8"|29. kolovoza 2024.
|colspan="2"|17. – 19. rujna 2024.
|-
|Drugo kolo
|colspan="2"|1. – 2. listopada 2024.
|-
|Treće kolo
|colspan="2"|22. – 23. listopada 2024.
|-
|Četvrto kolo
|colspan="2"|5. – 6. studenoga 2024.
|-
|Peto kolo
|colspan="2"|26. – 27. studenoga 2024.
|-
|Šesto kolo
|colspan="2"|10. – 11. prosinca 2024.
|-
|Sedmo kolo
|colspan="2"|21. – 22. siječnja 2025.
|-
|Osmo kolo
|colspan="2"|29. siječnja 2025.
|-
|rowspan="5"|Završni dio
|Doigravanje za završni dio
|rowspan="1"|31. siječnja 2025.
|11. – 12. veljače 2025.
|18. – 19. veljače 2025.
|-
|Osmina finala
|rowspan="4"|21. veljače 2025.
|4. – 5. ožujka 2025.
|11. – 12. ožujka 2025.
|-
|Četvrtfinale
|8. – 9. travnja 2025.
|15. – 16. travnja 2025.
|-
|Polufinale
|29. – 30. travnja 2025.
|6. – 7. svibnja 2025.
|-
|Finale
|colspan="2"|31. svibnja 2025.
|}
== Kvalifikacije ==
=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 18. lipnja 2024. Prve utakmice odigrane su 9. i 10. srpnja, a uzvratne 16. i 17. srpnja 2024.
{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 6:3 | [[FK Struga|Struga]] | {{Z|MAK}} | 4:2 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[The New Saints F.C.|The New Saints]]''' | {{Z|WAL}} | 4:1 | [[FK Dečić|Dečić]] | {{Z|CG}} | 3:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]''' | {{Z|BIH}} | {{nowrap|2:2 (4:1 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | [[KF Egnatia|Egnatia]] | {{Z|ALB}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | {{nowrap|1:1 (4:5 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{Z|GIB}} | 0:1 | 1:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[UE Santa Coloma]]''' | {{Z|AND}} | {{nowrap|3:3 (6:5 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{Z|KOSV}} | 1:2 | 2:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[FC Flora|Flora]] | {{Z|EST}} | 1:7 | '''[[NK Celje|Celje]]''' | {{Z|SLO}} | 0:5 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]''' | {{Z|OVČ}} | 2:0 | [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | {{Z|LUX}} | 2:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Panevėžys|Panevėžys]]''' | {{Z|LIT}} | 4:1 | [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{Z|FIN}} | 3:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LAT}} | 7:0 | [[Larne F.C.|Larne]] | {{Z|SJI}} | 3:0 | 4:0 }}
{{TwoLegResult| [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{Z|ISL}} | 1:2 | '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{Z|IRS}} | 0:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 1:11 | '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 1:7 | 0:4 }}
{{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 3:2 | [[FC Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{Z|GRU}} | 3:1 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| [[FK Ordabasi|Ordabasi]] | {{Z|KAZ}} | 0:1 | '''[[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]]''' | {{Z|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BJE}} | 1:0 | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{Z|ARM}} | 0:0 | 1:0 }}
|}
=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 19. lipnja 2024. Prve utakmice igrane su 23. i 24. srpnja, a uzvratne 30. i 31. srpnja 2024.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 2:1 | [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | {{Z|BJE}} |2:0 |0:1}}
{{TwoLegResult| '''[[APOEL FC|APOEL]]''' | {{Z|CIP}} | 2:1 | [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] | {{Z|MOL}} |1:0 |1:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 7:1 | [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} |5:0 |2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' | {{Z|GRČ}} | 4:2 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{Z|BIH}} |3:2 |1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 7:1 | [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LAT}} |4:0 | 3:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 6:4 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{Z|OVČ}} |4:1 |2:3 }}
{{TwoLegResult| [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{Z|IRS}} | 2:6 | '''[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]''' | {{Z|ČEŠ}} |0:2 |2:4 }}
{{TwoLegResult| [[UE Santa Coloma]] | {{Z|AND}} | 0:4 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} |0:3 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| [[NK Celje|Celje]] | {{Z|SLO}} | 1:6 | '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} |1:1 |0:5 }}
{{TwoLegResult| [[FK Panevėžys|Panevėžys]] | {{Z|LIT}} | 1:7 | '''[[Jagiellonia Białystok]]''' | {{Z|POLJ}} |0:4 |1:3 }}
{{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 0:7 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} |0:2 |0:5 }}
{{TwoLegResult| '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 2:1 | [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|IZR}} |1:1 |1:0 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[FC Lugano|Lugano]] | {{Z|ŠVI}} | 4:6 | '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]''' | {{Z|TUR}} |3:4 |1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 9:2 | [[FK Partizan|Partizan]] | {{Z|SRB}} |6:2 | 3:0 }}
|}
=== Treće kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 22. srpnja 2024. Prve utakmice igrane su 6. i 7. kolovoza, a uzvratne 13. kolovoza 2024.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 8:4 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} |1:2 | 7:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 2:0 | [[APOEL FC|APOEL]] | {{Z|CIP}} |2:0 |0:0}}
{{TwoLegResult| '''[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 4:3 | [[FCSB]] | {{Z|RUM}} |1:1 | 3:2}}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 6:5 | [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|GRČ}} |2:2 |4:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} | 3:1 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|MAĐ}} |2:0 | 1:1}}
{{TwoLegResult| [[Jagiellonia Białystok]] | {{Z|POL}} | 1:5 | '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} |0:1 | 1:4}}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 4:1 | [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|BEL}} |3:1 | 1:0}}
{{TwoLegResult| '''[[Lille OSC|Lille]]''' | {{Z|FRA}} | 3:2 | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|TUR}} |2:1 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 3:1 | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ŠKO}} |1:1 | 2:0}}
{{TwoLegResult| '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} | 5:4 | [[FC Twente|Twente]] | {{Z|NIZ}} |2:1 | 3:3}}
|}
=== Doigravanje ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 5. kolovoza 2024. Prve utakmice igrane su 20. i 21. kolovoza, a uzvratne 27. i 28. kolovoza 2024.
{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{Z|ŠVI}} | 4:2 | [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] | {{Z|TUR}} |3:2 | 1:0}}
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{Z|HRV}} | 5:0 |[[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|AZE}} |3:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult| [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|DAN}} | 3:4 | '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} |1:1 | 2:3}}
{{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NOR}} | 2:3 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} |2:1 | 0:2}}
{{TwoLegResult| [[Malmö FF]] | {{Z|ŠVE}} | 0:4 | '''[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]''' | {{Z|ČEŠ}} |0:2 | 0:2 }}
|}
{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Lille OSC|Lille]]''' | {{Z|FRA}} | 3:2 | [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|ČEŠ}} |2:0 |1:2}}
{{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 1:3 | '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} |0:2 | 1:1}}
|}
=== Ligaška faza ===
Ždrijeb za ligašku fazu održan je u [[Monako|Monaku]] 29. kolovoza 2024. Ždrijeb je počeo u 18:00 po [[CEST|CEST-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2025/2001883/ |title=UEFA Champions League: League phase draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=26 August 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.grimaldiforum.com/en/events-schedule-monaco/uefa-men-s-club-competition-season-kick-off |title=UEFA: Men's Club Competition Season Kick-Off |publisher=[[Grimaldi Forum]] |access-date=27 August 2024 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240827170248/https://www.grimaldiforum.com/en/events-schedule-monaco/uefa-men-s-club-competition-season-kick-off |archive-date=27 August 2024}}</ref>
==== Rezultati ždrijeba ====
{{sticky header}}
{| class="wikitable sortable plainrowheaders sticky-header-multi"
|+ Protivnici po klubu<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0290-1bbaa109447c-6dbed8c6fe14-1000/ |title=Champions League league phase draw: All 36 teams learn their opponents |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29 August 2024 |access-date=29 August 2024}}</ref>
|-
! rowspan="2" | Klub
! colspan="2" | Protivnici iz 1. šešira
! colspan="2" | Protivnici iz 2. šešira
! colspan="2" | Protivnici iz 3. šešira
! colspan="2" | Protivnici iz 4. šešira
|-
! class="unsortable" | Doma
! class="unsortable" | U gostima
! class="unsortable" | Doma
! class="unsortable" | U gostima
! class="unsortable" | Doma
! class="unsortable" | U gostima
! class="unsortable" | Doma
! class="unsortable" | U gostima
|-
! scope="row" | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
|-
! scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|-
! scope="row" | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
|-
! scope="row" | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
|-
! scope="row" | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
|-
! scope="row" | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|-
! scope="row" | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|-
! scope="row" | {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|-
! scope="row" | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|-
| colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" |
|-
! scope="row" | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
|-
! scope="row" | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|-
! scope="row" | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
|-
! scope="row" | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
|-
! scope="row" | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|-
! scope="row" | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
|-
! scope="row" | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|-
! scope="row" | {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|-
! scope="row" | {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|-
| colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" |
|-
! scope="row" | {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
|-
! scope="row" | {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|-
! scope="row" | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
|-
! scope="row" | {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|-
! scope="row" | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|-
! scope="row" | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|-
! scope="row" | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|-
! scope="row" | {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
|-
! scope="row" | {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
|-
| colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" |
|-
! scope="row" | {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
|-
! scope="row" | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|-
! scope="row" | {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
| {{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
| {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
|-
! scope="row" | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|-
! scope="row" | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
| {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
|-
! scope="row" | {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| {{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| {{Z|NED}} [[Feyenoord]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|-
! scope="row" | {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
| {{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|-
! scope="row" | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
| {{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
| {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
| {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| {{Z|POR}} [[Sporting CP]]
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| {{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
| {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
|-
! scope="row" | {{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
| {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
| {{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|}
==== Tablica ====
<onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|section=Table
|show_limit=5
|class_rules=
|source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=Table & Standings |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=23 October 2024}}</ref>
<!--Update team positions below (check tiebreakers)-->
|team_order = LIV, BAR, ARS, LEV, AVL, INT, BRE, LIL, DOR, BAY, ATM, MIL, ATA, JUV, BEN, MON, SPO, FEY, BRU, RMA, CEL, MCI, PSV, DZG, PAR, STU, SHK, SPP, STM, GIR, RSB, SAL, BOL, RBL, SLO, YB
<!--Update team results below (including date)-->
|update=12. prosinca 2024
|win_ARS=4 |draw_ARS=1 |loss_ARS=1 |gf_ARS=11|ga_ARS=2 |status_ARS=<!--Arsenal-->
|win_AVL=4 |draw_AVL=1 |loss_AVL=1 |gf_AVL=9 |ga_AVL=3 |status_AVL=<!--Aston Villa-->
|win_ATA=3 |draw_ATA=2 |loss_ATA=1 |gf_ATA=13|ga_ATA=4 |status_ATA=<!--Atalanta-->
|win_ATM=4 |draw_ATM=0 |loss_ATM=2 |gf_ATM=14|ga_ATM=10|status_ATM=<!--Atlético Madrid-->
|win_BAR=5 |draw_BAR=0 |loss_BAR=1 |gf_BAR=21|ga_BAR=7 |status_BAR=<!--Barcelona-->
|win_LEV=4 |draw_LEV=1 |loss_LEV=1 |gf_LEV=12|ga_LEV=5 |status_LEV=<!--Bayer Leverkusen-->
|win_BAY=4 |draw_BAY=0 |loss_BAY=2 |gf_BAY=17|ga_BAY=8 |status_BAY=<!--Bayern Munich-->
|win_BEN=3 |draw_BEN=1 |loss_BEN=2 |gf_BEN=10|ga_BEN=7 |status_BEN=<!--Benfica-->
|win_BOL=0 |draw_BOL=2 |loss_BOL=4 |gf_BOL=1 |ga_BOL=7 |status_BOL=<!--Bologna-->
|win_DOR=4 |draw_DOR=0 |loss_DOR=2 |gf_DOR=18|ga_DOR=9 |status_DOR=<!--Borussia Dortmund-->
|win_BRE=4 |draw_BRE=1 |loss_BRE=1 |gf_BRE=10|ga_BRE=6 |status_BRE=<!--Brest-->
|win_CEL=2 |draw_CEL=3 |loss_CEL=1 |gf_CEL=10|ga_CEL=10|status_CEL=<!--Celtic-->
|win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=2 |gf_BRU=6 |ga_BRU=8 |status_BRU=<!--Club Brugge-->
|win_DZG=2 |draw_DZG=2 |loss_DZG=2 |gf_DZG=10|ga_DZG=15|status_DZG=<!--Dinamo Zagreb-->
|win_FEY=3 |draw_FEY=1 |loss_FEY=2 |gf_FEY=14|ga_FEY=15|status_FEY=<!--Feyenoord-->
|win_GIR=1 |draw_GIR=0 |loss_GIR=5 |gf_GIR=4 |ga_GIR=10|status_GIR=<!--Girona-->
|win_INT=4 |draw_INT=1 |loss_INT=1 |gf_INT=7 |ga_INT=1 |status_INT=<!--Internazionale-->
|win_JUV=3 |draw_JUV=2 |loss_JUV=1 |gf_JUV=9 |ga_JUV=5 |status_JUV=<!--Juventus-->
|win_LIL=4 |draw_LIL=1 |loss_LIL=1 |gf_LIL=10|ga_LIL=7 |status_LIL=<!--Lille-->
|win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=0 |gf_LIV=13|ga_LIV=1 |status_LIV=<!--Liverpool-->
|win_MCI=2 |draw_MCI=2 |loss_MCI=2 |gf_MCI=13|ga_MCI=9 |status_MCI=<!--Manchester City-->
|win_MIL=4 |draw_MIL=0 |loss_MIL=2 |gf_MIL=12|ga_MIL=9 |status_MIL=<!--Milan-->
|win_MON=3 |draw_MON=1 |loss_MON=2 |gf_MON=12|ga_MON=10|status_MON=<!--Monaco-->
|win_PAR=2 |draw_PAR=1 |loss_PAR=3 |gf_PAR=6 |ga_PAR=6 |status_PAR=<!--Paris Saint-Germain-->
|win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=2 |gf_PSV=10|ga_PSV=8 |status_PSV=<!--PSV Eindhoven-->
|win_RBL=0 |draw_RBL=0 |loss_RBL=6 |gf_RBL=6 |ga_RBL=13|status_RBL=<!--RB Leipzig-->
|win_RMA=3 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=12|ga_RMA=11|status_RMA=<!--Real Madrid-->
|win_SAL=1 |draw_SAL=0 |loss_SAL=5 |gf_SAL=3 |ga_SAL=18|status_SAL=<!--Red Bull Salzburg-->
|win_RSB=1 |draw_RSB=0 |loss_RSB=5 |gf_RSB=10|ga_RSB=19|status_RSB=<!--Red Star Belgrade-->
|win_SHK=1 |draw_SHK=1 |loss_SHK=4 |gf_SHK=5 |ga_SHK=13|status_SHK=<!--Shakhtar Donetsk-->
|win_SLO=0 |draw_SLO=0 |loss_SLO=6 |gf_SLO=5 |ga_SLO=21|status_SLO=<!--Slovan Bratislava-->
|win_SPP=1 |draw_SPP=1 |loss_SPP=4 |gf_SPP=7 |ga_SPP=18|status_SPP=<!--Sparta Prague-->
|win_SPO=3 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=11|ga_SPO=9 |status_SPO=<!--Sporting CP-->
|win_STM=1 |draw_STM=0 |loss_STM=5 |gf_STM=4 |ga_STM=9 |status_STM=<!--Sturm Graz-->
|win_STU=2 |draw_STU=1 |loss_STU=3 |gf_STU=9 |ga_STU=12|status_STU=<!--VfB Stuttgart-->
|win_YB =0 |draw_YB =0 |loss_YB =6 |gf_YB =3 |ga_YB =22|status_YB =<!--Young Boys-->
<!--Team definitions-->
|name_ARS={{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
|name_AVL={{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
|name_ATA={{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
|name_ATM={{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]]
|name_BAR={{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|name_LEV={{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|name_BAY={{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|name_BEN={{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|name_BOL={{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|name_DOR={{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
|name_BRE={{Z|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
|name_CEL={{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
|name_BRU={{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|name_DZG={{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|name_FEY={{Z|NED}} [[Feyenoord]]
|name_GIR={{Z|ESP}} [[Girona FC|Girona]]
|name_INT={{Z|ITA}} [[Inter Milan]]
|name_JUV={{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
|name_LIL={{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|name_LIV={{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|name_MCI={{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|name_MIL={{Z|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|name_MON={{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|name_PAR={{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|name_PSV={{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]]
|name_RBL={{Z|GER}} [[RB Leipzig]]
|name_RMA={{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|name_SAL={{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|name_RSB={{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|name_SHK={{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|name_SLO={{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|name_SPP={{Z|CZE}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|name_SPO={{Z|POR}} [[Sporting CP]]
|name_STM={{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|name_STU={{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]]
|name_YB ={{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
<!--Qualification column definitions-->
|res_col_header=Q
|result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16
|result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS
|result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU
|col_R16=green1 |text_R16=[[#Osmina finala|osmina finala]] (nositelj)
|col_POS=blue1 |text_POS=[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nositelj)
|col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nenositelj)}}
}}
====Rezultati====
{{col-begin}}
{{col-2}}
===== Prvo kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI|0:3| '''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG}}
{{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|3:1| [[PSV Eindhoven]]|NED}}
{{OneLegResult|[[AC Milan|Milan]]|ITA|1:3| '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}}
{{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|9:2| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO}}
{{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|3:1| [[VfB Stuttgart]]|GER}}
{{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:0| [[Lille OSC|Lille]]|FRA}}
{{OneLegResult|'''[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]'''|CZE|3:0| [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT}}
{{OneLegResult|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA|0:0| [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|UKR}}
{{OneLegResult|'''[[Celtic F.C.|Celtic]]'''|SCO|5:1| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK}}
{{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|0:3| '''[[Borussia Dortmund]]'''|GER}}
{{OneLegResult|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG|0:0| [[Inter Milan]]|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|1:0| [[Girona FC|Girona]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[Feyenoord]]|NED|0:4| '''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}}
{{OneLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB|1:2| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR}}
{{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA|2:1| [[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|0:0| [[Arsenal F.C.|Arsenal]]|ENG}}
{{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|2:1| [[RB Leipzig]]|GER}}
{{OneLegResult|'''[[Stade Brestois 29|Brest]]'''|FRA|2:1| [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}}
|}
{{col-2}}
===== Drugo kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT|0:4| '''[[Stade Brestois 29|Brest]]'''|FRA}}
{{OneLegResult|[[VfB Stuttgart]]|GER|1:1| [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]|CZE}}
{{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|2:0| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|FRA}}
{{OneLegResult|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER|1:0| [[AC Milan|Milan]]|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|7:1| [[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO}}
{{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|5:0| [[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI}}
{{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|4:0| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB}}
{{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:1| [[Sporting CP]]|POR}}
{{OneLegResult|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK|0:4| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}}
{{OneLegResult|[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|UKR|0:3|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}}
{{OneLegResult|[[Girona FC|Girona]]|ESP|2:3| '''[[Feyenoord]]'''|NED}}
{{OneLegResult|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG|1:0| [[FC Bayern München|Bayern München]]|GER}}
{{OneLegResult|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO|2:2| [[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}}
{{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|2:0| [[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA|1:0| [[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[RB Leipzig]]|GER|2:3| '''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA}}
{{OneLegResult|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT|0:1| '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL}}
{{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|4:0| [[Atlético Madrid]]|ESP}}
|}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-2}}
===== Treće kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|'''[[AC Milan|Milan]]'''|ITA|3:1| [[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}}
{{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA|5:1| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB}}
{{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|1:0| [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|UKR}}
{{OneLegResult|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG|2:0| [[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[Girona FC|Girona]]'''|ESP|2:0| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK}}
{{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|0:1| '''[[VfB Stuttgart]]'''|GER}}
{{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:1| [[PSV Eindhoven]]|NED}}
{{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|5:2| [[Borussia Dortmund]]|GER}}
{{OneLegResult|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT|0:2| '''[[Sporting CP]]'''|POR}}
{{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|0:0| [[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO}}
{{OneLegResult|[[Stade Brestois 29|Brest]]|FRA|1:1| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}}
{{OneLegResult|[[Atlético Madrid]]|ESP|1:3| '''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA}}
{{OneLegResult|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI|0:1| '''[[Inter Milan]]'''|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|4:1| [[FC Bayern München|Bayern München]]|GER}}
{{OneLegResult|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT|0:2| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|CRO}}
{{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|5:0| [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]|CZE}}
{{OneLegResult|[[RB Leipzig]]|GER|0:1| '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}}
{{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|1:3| '''[[Feyenoord]]'''|NED}}
|}
{{col-2}}
===== Četvrto kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED|4:0| [[Girona FC|Girona]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK|1:4| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|CRO}}
{{OneLegResult|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA|0:1| '''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA}}
{{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|1:0| [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}}
{{OneLegResult|'''[[Celtic F.C.|Celtic]]'''|SCO|3:1| [[RB Leipzig]]|GER}}
{{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|4:0| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}}
{{OneLegResult|[[Lille OSC|Lille]]|FRA|1:1| [[Juventus FC|Juventus]]|ITA}}
{{OneLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP|1:3| '''[[AC Milan|Milan]]'''|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|4:1| [[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}}
{{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|1:0| [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|ENG}}
{{OneLegResult|'''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]'''|UKR|2:1| [[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI}}
{{OneLegResult|[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]|CZE|1:2| '''[[Stade Brestois 29|Brest]]'''|FRA}}
{{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|1:0| [[Arsenal F.C.|Arsenal]]|ENG}}
{{OneLegResult|[[Feyenoord]]|NED|1:3| '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]'''|AUT}}
{{OneLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB|2:5| '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}}
{{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:2| '''[[Atlético Madrid]]'''|ESP}}
{{OneLegResult|[[VfB Stuttgart]]|GER|0:2| '''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|1:0| [[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}}
|}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-2}}
===== Peto kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]|CZE|0:6| '''[[Atlético Madrid]]'''|ESP}}
{{OneLegResult|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK|2:3| '''[[AC Milan|Milan]]'''|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER|5:0| [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT}}
{{OneLegResult|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI|1:6| '''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|3:0| [[Stade Brestois 29|Brest]]|FRA}}
{{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|1:0| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|FRA}}
{{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|1:0| [[RB Leipzig]]|GER}}
{{OneLegResult|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG|3:3| [[Feyenoord]]|NED}}
{{OneLegResult|[[Sporting CP]]|POR|1:5| '''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}}
{{OneLegResult|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|SRB|5:1| [[VfB Stuttgart]]|GER}}
{{OneLegResult|'''[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]'''|AUT|1:0| [[Girona FC|Girona]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|2:3|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR}}
{{OneLegResult|[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|ENG|0:0| [[Juventus FC|Juventus]]|ITA}}
{{OneLegResult|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA|1:2| '''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA}}
{{OneLegResult|[[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO|1:1| [[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}}
{{OneLegResult|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO|0:3| '''[[Borussia Dortmund]]'''|GER}}
{{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|2:0| [[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}}
{{OneLegResult|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED|3:2| [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|UKR}}
|}
{{col-2}}
===== Šesto kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|[[Girona FC|Girona]]|ESP|0:1| '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}}
{{OneLegResult|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO|0:0| [[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO}}
{{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|2:3| '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}}
{{OneLegResult|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER|1:0| [[Inter Milan]]|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|2:1| [[Sporting CP]]|POR}}
{{OneLegResult|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT|0:3| '''[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|FRA}}
{{OneLegResult|[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|UKR|1:5| '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}}
{{OneLegResult|[[RB Leipzig]]|GER|2:3| '''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG}}
{{OneLegResult|'''[[Stade Brestois 29|Brest]]'''|FRA|1:0| [[PSV Eindhoven]]|NED}}
{{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|3:1| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK}}
{{OneLegResult|'''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA|3:2| [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}}
{{OneLegResult|'''[[AC Milan|Milan]]'''|ITA|2:1| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB}}
{{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:0| [[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}}
{{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|2:3| '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}}
{{OneLegResult|'''[[Feyenoord]]'''|NED|4:2| [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]|CZE}}
{{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0| [[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}}
{{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|0:0| [[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA}}
{{OneLegResult|'''[[VfB Stuttgart]]'''|GER|5:1| [[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI}}
|}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-2}}
===== Sedmo kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|21. sij.| [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|ENG}}
{{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|21. sij.| [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}}
{{OneLegResult|[[Atlético Madrid]]|ESP|21. sij.| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}}
{{OneLegResult|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA|21. sij.| [[Borussia Dortmund]]|GER}}
{{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|21. sij.| [[Juventus FC|Juventus]]|ITA}}
{{OneLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB|21. sij.| [[PSV Eindhoven]]|NED}}
{{OneLegResult|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG|21. sij.| [[Lille OSC|Lille]]|FRA}}
{{OneLegResult|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK|21. sij.| [[VfB Stuttgart]]|GER}}
{{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|21. sij.| [[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|UKR|22. sij.| [[Stade Brestois 29|Brest]]|FRA}}
{{OneLegResult|[[RB Leipzig]]|GER|22. sij.| [[Sporting CP]]|POR}}
{{OneLegResult|[[AC Milan|Milan]]|ITA|22. sij.| [[Girona FC|Girona]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]|CZE|22. sij.| [[Inter Milan]]|ITA}}
{{OneLegResult|[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|ENG|22. sij.| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO}}
{{OneLegResult|[[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO|22. sij.| [[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI}}
{{OneLegResult|[[Feyenoord]]|NED|22. sij.| [[FC Bayern München|Bayern München]]|GER}}
{{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|FRA|22. sij.| [[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}}
{{OneLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP|22. sij.| [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT}}
|}
{{col-2}}
===== Osmo kolo =====
{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|ENG|29. sij.| [[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO}}
{{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|29. sij.| [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]|CZE}}
{{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|29. sij.| [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|UKR}}
{{OneLegResult|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI|29. sij.| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB}}
{{OneLegResult|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP|29. sij.| [[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}}
{{OneLegResult|[[FC Bayern München|Bayern München]]|GER|29. sij.| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|SVK}}
{{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|29. sij.| [[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}}
{{OneLegResult|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT|29. sij.| [[Atlético Madrid]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[Girona FC|Girona]]|ESP|29. sij.| [[Arsenal F.C.|Arsenal]]|ENG}}
{{OneLegResult|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO|29. sij.| [[AC Milan|Milan]]|ITA}}
{{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|29. sij.| [[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}}
{{OneLegResult|[[Lille OSC|Lille]]|FRA|29. sij.| [[Feyenoord]]|NED}}
{{OneLegResult|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG|29. sij.| [[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}}
{{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|29. sij.| [[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG}}
{{OneLegResult|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT|29. sij.| [[RB Leipzig]]|GER}}
{{OneLegResult|[[Sporting CP]]|POR|29. sij.| [[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA}}
{{OneLegResult|[[Stade Brestois 29|Brest]]|FRA|29. sij.| [[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}}
{{OneLegResult|[[VfB Stuttgart]]|GER|29. sij.| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|FRA}}
|}
{{col-end}}
== Statistike ==
Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja.
=== Strijelci ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Champions League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=27 November 2024}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|7
|479
|-
|rowspan="2"|2.
|align=left|{{Z|GUI}} [[Serhou Guirassy]]
|align=left|{{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]]
|rowspan="2"|6
|400
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Raphinha]]
|align=left|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|475
|-
|rowspan="5"|4.
|align=left|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]]
|align=left|{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan="5"|5
|rowspan="2"|450
|-
|align=left|{{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]]
|align=left|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|501
|-
|align=left|{{Z|GER}} [[Florian Wirtz]]
|align=left|{{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|506
|-
|align=left|{{Z|SWE}} [[Viktor Gyökeres]]
|align=left|{{Z|POR}} [[Sporting CP]]
|540
|-
|9.
|colspan="2"|''7 igrača''
|4
|{{n/a}}
|-
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2024./25.]]
* [[UEFA Konferencijska liga 2024./25.]]
* [[UEFA Superkup 2025.]]
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2024-25}}
* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]
{{Sezone UEFA Lige prvaka}}
[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2024-25]]
p08umy9545av2xhp41nja5yjuf94kqc
Krušetnica
0
768217
7087714
6999538
2024-12-13T12:00:07Z
Akul59
213610
zastava
7087714
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje
| ime = Krušetnica
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_zastava = Krusetnica-namestovo-flag.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_panorama =
| veličina_slike = 300px
| opis_slike =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Slovačka
| slika_lokacijska_karta_opis = Naselje Krušetnica na karti Slovačke
| širina-stupnjevi = 49 | širina-minute = 23 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 20 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = Država
| lokacija_info = {{Z+X|SLK}}
| lokacija1_ime = Kraj
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Žilina Region.svg|15px]] [[Žilinský kraj]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Slovačke|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Okrug Námestovo|Námestovo]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime = Prvo spominjanje
| utemeljenje_datum = 1580.<ref name="base_info">{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |accessdate=2024-08-03}}</ref>
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Jozef Dorušák
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 16,56<ref>{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)] |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-08-03}}</ref> km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina = 656<ref name="base_info"/> m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2023-12-31
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = 1.009<ref name="stanovništvo">{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-08-03}}</ref> stan.
| stanovništvo_gustoća = 60,93<ref>{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher = Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-08-03}}</ref> stan./km<sup>2</sup>
| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme|SEV]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = +2
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 029 54<ref name="base_info"/>
| pozivni_broj = +421 43<ref name="base_info"/>
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = https://www.krusetnica.sk
| bilješke =
}}
'''Krušetnica''' je naseljeno mjesto u [[Okrug Námestovo|okrugu Námestovo]] u [[Žilinský kraj|Žilinskom kraju]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
== Stanovništvo ==
Prema podatcima o broju stanovnika iz [[2023.]] godine naselje je imalo 1.009 stanovnika.<ref name="stanovništvo"/>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.krusetnica.sk Službena stranica naselja] {{jezikk|sl.|slovački}}
{{Okrug Námestovo}}
[[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Okrug Námestovo]]
n3nhqhx3ki2wsxvqcdel5xhtl64myfg
Lokca
0
768255
7088164
7000176
2024-12-14T08:17:35Z
Akul59
213610
zastava
7088164
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje
| ime = Lokca
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_zastava = Lokca-namestovo-flag.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_panorama = Church of the Holy Trinity in Lokca, Orava region, Slovakia.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Crkva svete Trojice
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Slovačka
| slika_lokacijska_karta_opis = Naselje Lokca na karti Slovačke
| širina-stupnjevi = 49 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 25 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = Država
| lokacija_info = {{Z+X|SLK}}
| lokacija1_ime = Kraj
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Žilina Region.svg|15px]] [[Žilinský kraj]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Slovačke|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Okrug Námestovo|Námestovo]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime = Prvo spominjanje
| utemeljenje_datum = 1554.<ref name="base_info">{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |accessdate=2024-08-05}}</ref>
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Miroslav Valčičák
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 24,2<ref>{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)] |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-08-05}}</ref> km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina = 647<ref name="base_info"/> m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2023-12-31
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = 2.480<ref name="stanovništvo">{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-08-05}}</ref> stan.
| stanovništvo_gustoća = 101,93<ref>{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher = Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-08-05}}</ref> stan./km<sup>2</sup>
| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme|SEV]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = +2
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 029 51<ref name="base_info"/>
| pozivni_broj = +421 43<ref name="base_info"/>
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = https://www.lokca.sk
| bilješke =
}}
'''Lokca''' je naseljeno mjesto u [[Okrug Námestovo|okrugu Námestovo]] u [[Žilinský kraj|Žilinskom kraju]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
== Stanovništvo ==
Prema podatcima o broju stanovnika iz [[2023.]] godine naselje je imalo 2.480 stanovnika.<ref name="stanovništvo"/>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Lokca}}
* [https://www.lokca.sk Službena stranica naselja] {{jezikk|sl.|slovački}}
{{Okrug Námestovo}}
[[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Okrug Námestovo]]
jshzghozfoxcrktl98v8cvauu3xslfv
Razgovor sa suradnikom:Platichlebi
3
768286
7088207
7082404
2024-12-14T09:28:21Z
Hijerovit
263374
/* Izvori */ novi odlomak
7088207
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''Platichlebi''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Platichlebi]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:14, 6. kolovoza 2024. (CEST)
== Navodi ==
Hejhej, super prerada članka o manipulu! Stvarno si suradnik za poželjeti s navođenjem izvora. :) Samo bih ti htio obratiti pozornost na navodnike i kurziv; imaju isto značenje. Ne moraš, dakle, ukositi tekst ako si ga stavio u navodnike, odnosno staviti tekst u navodnike ako si ga ukosio.<br>Po vlastitom nahođenju sam uklonio kurziv s duljih citata, a navodnike s pojedinih fraza (i stranog teksta – praksa mi je držati to kurzivirano, a naš prijevod u navodnicima). Ti, naravno, ne moraš pratiti moje zamisli, samo imaj na umu da ne koristimo i ukošenje i navodnike skupa. Hvala ti i sretno s daljnjim radom! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:14, 6. kolovoza 2024. (CEST)
== Samo... ==
Lijep pozdrav, suradniče Platichelbi—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:21, 3. studenoga 2024. (CET)
== Sutilija ==
Vidović u istome radu navedenom u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDaba_(planina)&curid=615801&diff=7052501&oldid=7012476 ovoj izmjeni] na stranici 201. navodi da je Sutilija padina, a ne vrh (''O tome živo govori činjenica da se sjeveroistočna padina gore Žabe, (...) zove Sutilija (‘sanctus Elias’''). Stoga bih se ja držao časopisa Planinar i uvriježenog imena Velika Žaba). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:23, 4. studenoga 2024. (CET)
== Nepotrebna brisanja ==
Ahoj. Jedno mrvicu ozbiljnije upozorenje – ne možeš samo tako uklanjati predloške za dopusnice korištenja sadržaja kao što si učinio [[Special:Diff/7053277|ovdje]]. Ako si pogledao koji je dio preuzet, u redu je, ali to onda naznači kako u budućnosti ne bi došlo do problema s autorskim pravima.<br>
Izuzev toga, ne vidim potrebu u potpunom brisanju vanjskih poveznica, što si učinio svim člancima koje si danas sredio. Svakako je hvalevrijedno što si odlučio popraviti ove članke, no poveznice na Tehničku enciklopediju i Hrvatsku enciklopediju vrlo su korisne. Molio bih te da ih nadalje ne uklanjaš (to ide za sve kvalitetne vanjske poveznice poput stranica LZMK), a ja ću ih vraćati u današnjim člancima. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:42, 4. studenoga 2024. (CET)
== Koliko me znanje služi... ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tomo_Vuk%C5%A1i%C4%87&diff=next&oldid=6703936] Ako se ne varam, (nad)biskupija je Vrhbosanska, Zagrebačka, Mostarsko-duvanjska, (...), ali je vrhbosanski nadbiskup, zagrebački nadbiskup, mostarsko-duvanjski biskup (posvojni pridjev koji se piše malim početnim slovom). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:10, 13. studenoga 2024. (CET)
== Kopiranje ==
Ahoj, zamolio bih te da [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&title=Daniel+Rasti%C4%87&oldid=&action=search&use_engine=1&use_links=1&turnitin=0 ovo] središ i da se ne ponavlja, jer se svaka inačica koja izgleda ovako mora sakrivati. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:04, 15. studenoga 2024. (CET)
== poziv ==
Hvaljen Bog! Slobodno se priključi [[Wikipedija:Wikiprojekt kršćanstvo|Wikiprojektu kršćanstvo]]: upiši se među [[Wikipedija:Wikiprojekt kršćanstvo/Sudionici|sudionike]] i [[Wikipedija:Wikiprojekt kršćanstvo/Članci|članke koje si započeo]]. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 13:30, 16. studenoga 2024. (CET)
== ''Grammaticus'' ==
Pozdrav! Samo mala gramatička ispravka s kojom ćeš ubrzo vjerojatno završiti i na popisu [[WP:automatski ophođeni|automatski ophođenih]]. :)<br>Vidim da ti ponegdje promakne enklitika (odnosno zanaglasnica) unutar teksta, poput "Više puta <u>je</u> zalagao dijelove priorata..." (napiknuto iz članka o Petru Berislaviću). U hrvatskome enklitike (od kojih je vjerojatno najčešći glagol "biti" u obliku "je" ili "su") dolaze ili nakon prve naglasne cjeline:
::»'''Više‿je''' puta zalagao dijelove priorata...«
Ili nakon glagola (u prošlom vremenu):
::»Više puta '''zalagao‿je''' dijelove priorata...«
(Ovaj luk kojim sam spojio podebljane riječi koristi se u fonologiji za isticanje jedne izgovorne cjeline.) Znam da je zeznuto, ako nisi govornik štokavskoga narječja, pogađati što je jedna cjelina. Ako nemaš volje istraživati jezikoslovlje, najlakše ti se držati ovog "iza glagola".<br>Također, vidim da nerijetko odvajaš godine i datume zarezima ("Seli se u Zagreb''', 1941.,''' sa surpugom..." ili "'''U zimu 1518.,''' uspio je..."). To nije potrebno. U nekim slučajevima nije naodmet, ali mislim da gotovo nikad nećeš pogriješiti ako zareze ne stavljaš. Englezi i drugi Germani imaju jezike kojima je to simpatičnije no hrvatskomu.
Eto, toliko od mene. Ako trebaš pomoć oko tih sitnica, ne ustručavaj se pitati. Tu smo svi da si međusobno pomažemo. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:29, 4. prosinca 2024. (CET)
:Usput, bilo bi jako dobro da stavljaš više unutarnjih poveznica u tekst. Kada god spomeneš neku povijesnu ličnost, događaj ili veći grad (npr. [[Vesprim]], kod Berislavića, ili [[Lav X.]] ili [[Filološki fakultet u Beogradu]]), dobra je praksa ubaciti poveznicu kako bi više konteksta bilo odmah pristupačno kome god da čita članak (ili kako bismo imali više poveznica na članak koji treba napisati). — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:33, 4. prosinca 2024. (CET)
== Izvori ==
Nedostaje ti izvor "Nagy 1972." u člancima [[Srđ i Bah]], [[Sveti Pankracije]]. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:28, 14. prosinca 2024. (CET)
7is0z7pivqkba01ebcratqfbexa6oba
Suradnik:Croatia 925/Stvoreno, napisano i dopunjeno
2
768289
7087857
7086598
2024-12-13T17:08:29Z
Croatia 925
276607
+
7087857
wikitext
text/x-wiki
Ovo je '''popis članaka/stranica''' (po područjima) koje je '''suradnik [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] stvorio, napisao i/ili značajno dopunio'''. Popis uključuje i veličinu pojedinog članka u bajtovima, koja se nalazi u zagradama uz navedeni članak.
Članci su poredani po veličini.
== Povijest ==
=== Povijesni događaji ===
* ''uskoro…''
=== Povijesni sporovi ===
* ''uskoro…''
=== Ratovi ===
* [[Napoleonski ratovi]] ({{PAGESIZE:Napoleonski ratovi}})
* [[Krimski rat]] ({{PAGESIZE:Krimski rat}})
* [[Francusko-španjolski rat (1635. – 1659.)]] ({{PAGESIZE:Francusko-španjolski rat (1635. – 1659.)}})
* [[Drugi burski rat]] ({{PAGESIZE:Drugi burski rat}})
* [[Treći rusko-švedski rat (1788. – 1790.)]] ({{PAGESIZE:Treći rusko-švedski rat (1788. – 1790.)}})
=== Bitke ===
* [[Opsada Krfa 1716.]] ({{PAGESIZE:Opsada Krfa 1716.}})
* [[Iskrcavanja u Normandiji]] ({{PAGESIZE:Iskrcavanja u Normandiji}})
* [[Bitka kod Broda Zrinskog na Uni]] ({{PAGESIZE:Bitka kod Broda Zrinskog na Uni}})
* [[Bitka kod Drača (1018.)]] ({{PAGESIZE:Bitka kod Drača (1018.)}})
* [[Bitka kod Pákozda]] ({{PAGESIZE:Bitka kod Pákozda}})
=== Povijesne države ===
* [[Kraljevina Portugal]] ({{PAGESIZE:Kraljevina Portugal}})
* [[Burbonska Španjolska]] ({{PAGESIZE:Burbonska Španjolska}})
* [[Kraljevina Škotska]] ({{PAGESIZE:Kraljevina Škotska}})
* [[Habsburška Monarhija]] ({{PAGESIZE:Habsburška Monarhija}})
* [[Grofovija Barcelona]] ({{PAGESIZE:Grofovija Barcelona}})
* [[Republika Genova]] ({{PAGESIZE:Republika Genova}})
* [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]] ({{PAGESIZE:Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo}})
* [[Republika Nizozemska]] ({{PAGESIZE:Republika Nizozemska}})
* [[Anžuvinsko Carstvo]] ({{PAGESIZE:Anžuvinsko Carstvo}})
* [[Markgrofovija Moravska]] ({{PAGESIZE:Markgrofovija Moravska}})
* [[Kneževina Srbija (srednji vijek)]] ({{PAGESIZE:Kneževina Srbija (srednji vijek)}})
* [[Kneževina Crna Gora]] ({{PAGESIZE:Kneževina Crna Gora}})
* [[Kraljevina Poljska]] ({{PAGESIZE:Kraljevina Poljska}})
=== Ostalo ===
* [[Arahozija]] ({{PAGESIZE:Arahozija}})
* [[Sjevernonjemačka konfederacija]] ({{PAGESIZE:Sjevernonjemačka konfederacija}})
=== Povijesne osobe ===
* [[Ragnar Lodbrok]] ({{PAGESIZE:Ragnar Lodbrok}})
* [[Fridrik Vilim III., pruski kralj]] ({{PAGESIZE:Fridrik Vilim III., pruski kralj}})
* [[Ali-paša Varvar]] ({{PAGESIZE:Ali-paša Varvar}})
=== Povijesne titule ===
* [[Rimski car]] ({{PAGESIZE:Rimski car}})
== Glazba ==
* [[Klapa Munita|Klapa ''Munita'']] ({{PAGESIZE:Klapa Munita}})
* »[[Gaude Mater Polonia]]« ({{PAGESIZE:Gaude Mater Polonia}})
* »[[Hymno da Carta]]« ({{PAGESIZE:Hymno da Carta}})
* »[[Hymno Patriótico]]« ({{PAGESIZE:Hymno Patriótico}})
== Videoigre ==
* ''[[SpongeBob SquarePants: Battle for Bikini Bottom – Rehydrated]]'' ({{PAGESIZE:SpongeBob SquarePants: Battle for Bikini Bottom – Rehydrated}})
== Institucije ==
* [[Datoteka:10k_icon_for_10000_articles_every_Wikipedia_should_have.svg|poveznica=Wikipedija:Wikiprojekt_10000|20x20px]] [[Sveučilište u Torontu]] ({{PAGESIZE:Sveučilište u Torontu}})
* [[Datoteka:10k_icon_for_10000_articles_every_Wikipedia_should_have.svg|poveznica=Wikipedija:Wikiprojekt_10000|20x20px]] [[Nacionalna knjižnica Kine]] ({{PAGESIZE:Nacionalna knjižnica Kine}})
* [[Datoteka:10k_icon_for_10000_articles_every_Wikipedia_should_have.svg|poveznica=Wikipedija:Wikiprojekt_10000|20x20px]] [[Britanska knjižnica]] ({{PAGESIZE:Britanska knjižnica}})
== Vojska ==
* [[Oružane snage Poljsko-Litavske Unije]] ({{PAGESIZE:Oružane snage Poljsko-Litavske Unije}})
* [[Dan D (vojni termin)]] ({{PAGESIZE:Dan D (vojni termin)}})
* [[Oružane snage Svetog Rimskog Carstva]] ({{PAGESIZE:Oružane snage Svetog Rimskog Carstva}})
== Literatura ==
* ''[[Vita fiumana]]'' ({{PAGESIZE:Vita fiumana}})
== Religija ==
* [[Adalbert Praški]] ({{PAGESIZE:Adalbert Praški}})
* [[Radim Gaudencije]] ({{PAGESIZE:Radim Gaudencije}})
* [[Datoteka:WPCRO_Logo_2014_f.svg|poveznica=Wikipedija:Wikiprojekt_Hrvatska|21x21px]] [[Crkva sv. Kuzme i Damjana u Lastovu]] ({{PAGESIZE:Crkva sv. Kuzme i Damjana u Lastovu}})
== Politika ==
* [[Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije]] ({{PAGESIZE:Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije}})
== Zemljopis ==
* [[Podgradina (Posedarje)]] ({{PAGESIZE:Podgradina (Posedarje)}})
* [[Nacionalni park Kilimandžaro|Nacionalni park ''Kilimandžaro'']] ({{PAGESIZE:Nacionalni park Kilimandžaro}})
* [[Ždrilo]] ({{PAGESIZE:Ždrilo}})
* [[Basingstoke]] ({{PAGESIZE:Basingstoke}})
* [[Sjeverni Han]] ({{PAGESIZE:Sjeverni Han}})
== TV ==
* [[Datoteka:Symbol future class.svg|23px|link=Wikipedija:Članak tjedna]] [[Kenny McCormick]] ({{PAGESIZE:Kenny McCormick}})
* ''[[Dobro jutro, komšija]]'' ({{PAGESIZE:Dobro jutro, komšija}})
* [[Butters Stotch]] ({{PAGESIZE:Butters Stotch}})
* ''[[Medicopter 117 – Jedes Leben zählt]]'' ({{PAGESIZE:Medicopter 117 – Jedes Leben zählt}})
== Sport ==
* [[BC Dubai]] ({{PAGESIZE:BC Dubai}})
== Ostalo ==
* [[Proklamacija]] ({{PAGESIZE:Proklamacija}})
* ''[[Sine nomine]]'' ({{PAGESIZE:Sine nomine}})
== Razdvojbe ==
* [[Reichstag]] ({{PAGESIZE:Reichstag}})
* [[Dan D (razdvojba)]] ({{PAGESIZE:Dan D (razdvojba)}})
* [[Operacija Neptun (razdvojba)|Operacija ''Neptun'' (razdvojba)]] ({{PAGESIZE:Operacija Neptun (razdvojba)}})
== Postavljene datoteke ==
* [[:Datoteka:Logotip Svjetskog prvenstva u rukometu 2025.png|Logotip Svjetskog prvenstva u rukometu 2025.png]] ({{PAGESIZE:Datoteka:Logotip Svjetskog prvenstva u rukometu 2025.png}})
* [[:Datoteka:SBBFBBRehydrated – omot.jpeg|SBBFBBRehydrated – omot.jpeg]] ({{PAGESIZE:Datoteka:SBBFBBRehydrated – omot.jpeg}})
* [[:Datoteka:Kenny McCormick nezaklonjen kapuljačom.jpeg]] ({{PAGESIZE:Datoteka:Kenny McCormick nezaklonjen kapuljačom.jpeg}})
* [[:Datoteka:Logotip Sveučilišta u Torontu.png|Logotip Sveučilišta u Torontu.png]] ({{PAGESIZE:Datoteka:Logotip Sveučilišta u Torontu.png}})
ly1mxr5vyggvkr3n2skmbkq751u6i60
Yoon Suk-yeol
0
768621
7088228
7080702
2024-12-14T11:13:42Z
210.222.130.232
7088228
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir političar
|ime=Yoon Suk-yeol
|datum rođenja=[[18. prosinca]] [[1960.]]
|mjesto rođenja=[[Seul]], {{Z+X|JKO}}
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|malaslika=Yoon Suk-yeol Signature.svg
|opis male slike=potpis
|slika=Hitler portrait crop.jpg
|veličina=
|opis slike=službeni portret, 2022.
|potpremijer=
|premijer=[[Choo Kyung-ho]] (v. d.)<br>[[Han Duck-soo]]
|premijer2=
|premijer3=
|stranka=[[Stranka narodne moći]] (od 2021.)<br>[[nezavisni političar]] (do 2021.)
|potpis=
|suprug=
|položaj=13. predsjednik Južne Koreje
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik=
|prethodnik=[[Moon Jae-in]]
|mandat_start=[[10. svibnja]] [[2022.]]
|mandat_kraj=
|vjera=
}}
'''Yoon Suk-yeol''' ([[Korejski jezik|korejski]]: '''''윤석열''''' ; [[Seul]], [[18. prosinca]] [[1960.]]) [[Južna Koreja|južnokorejski]] je [[političar]] i [[odvjetnik]], te trenutni predsjednik Južne Koreje od [[2022.]] godine. Član je [[Stranka narodne moći|Stranke narodne moći]]. Bio je glavni tužitelj Južne Koreje od [[2019.]] do [[2021.]] pod predsjednikom [[Moon Jae-in|Moon Jae-inom]].
Rođen u Seulu, Yoon je pohađao [[Nacionalno sveučilište u Seulu]]. U svojstvu šefa Ureda tužitelja središnjeg okruga Seula odigrao je ključnu ulogu u osuđivanju bivših predsjednika [[Park Geun-hye]] i [[Lee Myung-bak|Lee Myung-baka]] za zlouporabu ovlasti.<ref>{{Citiranje novina|title=Who is Yoon Suk-yeol, South Korea’s conservative candidate for president?|work=The Economist|url=https://www.economist.com/the-economist-explains/2021/11/18/who-is-yoon-suk-yeol-south-koreas-conservative-candidate-for-president|access-date=2024-08-15|issn=0013-0613}}</ref> Predsjednik [[Moon Jae-in]] imenovao je Yoona glavnim tužiteljem Južne Koreje u srpnju 2019. Tijekom Yoonovog vodstva, Ured glavnog tužitelja proveo je istrage protiv [[Cho Kuk|Cho Kuka]], utjecajne osobe u Moonovoj administraciji, što je dovelo do Choove ostavke na poziciju ministra pravde.<ref>{{Citiranje weba|last=Gibson|first=Jenna|title=South Korea’s Cho Kuk Saga Ends|url=https://thediplomat.com/2019/10/south-koreas-cho-kuk-saga-ends/|access-date=2024-08-15|website=thediplomat.com|language=en-US}}</ref> Yoonovi sukobi s Moonovom administracijom doveli su do njegove ostavke na poziciju glavnog tužitelja u ožujku 2021., te do njegovog uspona kao predsjedničkog kandidata među [[Konzervativizam|konzervativnim]] glasačima uoči predsjedničkih izbora 2022. godine.
U srpnju 2021. se pridružio [[Politička desnica|desničarskoj]] [[Stranka narodne moći|Stranci narodne moći]].<ref>{{Citiranje weba|title=Yoon Suk-yeol Wins People Power Party’s Presidential Primary|url=https://thediplomat.com/2021/11/yoon-seok-youl-wins-people-power-partys-presidential-primary/|access-date=2024-08-15|website=thediplomat.com|language=en-US}}</ref> Smatran konzervativnim i ekonomski liberalnim, Yoon je obećavao ekonomsku deregulaciju i mjere poput ukidanja Ministarstva za ravnopravnost spolova i obitelji. Yoon je 9. ožujka 2022. tijesno pobijedio kandidata [[Demokratska stranka (Južna Koreja)|Demokratske stranke]] Leeja Jae-myunga i preuzeo dužnost predsjednika 10. svibnja 2022.
== Životopis ==
Yoon je rođen [[1960.]] u Seongbuk okrugu [[Seul|Seula]], a odrastao je u okrugu Seodaemun.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-10|title=Unlikely white knight brought conservatives back to power|url=https://koreajoongangdaily.joins.com/2022/03/10/national/politics/Yoon-Sukyeol-candidate-president/20220310180101601.html|access-date=2024-08-15|website=koreajoongangdaily.joins.com|language=en}}</ref> Njegov otac, Yoon Ki-jung, rođen je u [[Nonsan|Nonsanu]] 1931. i bio je [[professor emeritus]] ekonomije na [[Sveučilište Yonsei|Sveučilištu Yonsei]], te član Nacionalne akademije znanosti Južne Koreje.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-10|title=Unlikely white knight brought conservatives back to power|url=https://koreajoongangdaily.joins.com/2022/03/10/national/politics/Yoon-Sukyeol-candidate-president/20220310180101601.html|access-date=2024-08-15|website=koreajoongangdaily.joins.com|language=en}}</ref> Njegova majka, Choi Seong-ja, rođena je u [[Gangneung|Gangneungu]], te je predavala na ženskom Sveučilištu Ewha, prije nego se udala.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-10|title=Unlikely white knight brought conservatives back to power|url=https://koreajoongangdaily.joins.com/2022/03/10/national/politics/Yoon-Sukyeol-candidate-president/20220310180101601.html|access-date=2024-08-15|website=koreajoongangdaily.joins.com|language=en}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Suk-yeol, Yoon}}
[[Kategorija:Južnokorejski političari]]
hdy804th3imub7hl6p7t0auihlgowfe
7088229
7088228
2024-12-14T11:14:11Z
范
139193
uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7088228|7088228]] suradnika [[Special:Contributions/210.222.130.232|210.222.130.232]] ([[User talk:210.222.130.232|razgovor]])
7088229
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir političar
|ime=Yoon Suk-yeol
|datum rođenja=[[18. prosinca]] [[1960.]]
|mjesto rođenja=[[Seul]], {{Z+X|JKO}}
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|malaslika=Yoon Suk-yeol Signature.svg
|opis male slike=potpis
|slika=South Korea President Yoon Suk Yeol portrait.jpg
|veličina=
|opis slike=službeni portret, 2022.
|potpremijer=
|premijer=[[Choo Kyung-ho]] (v. d.)<br>[[Han Duck-soo]]
|premijer2=
|premijer3=
|stranka=[[Stranka narodne moći]] (od 2021.)<br>[[nezavisni političar]] (do 2021.)
|potpis=
|suprug=
|položaj=13. predsjednik Južne Koreje
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik=
|prethodnik=[[Moon Jae-in]]
|mandat_start=[[10. svibnja]] [[2022.]]
|mandat_kraj=
|vjera=
}}
'''Yoon Suk-yeol''' ([[Korejski jezik|korejski]]: '''''윤석열''''' ; [[Seul]], [[18. prosinca]] [[1960.]]) [[Južna Koreja|južnokorejski]] je [[političar]] i [[odvjetnik]], te trenutni predsjednik Južne Koreje od [[2022.]] godine. Član je [[Stranka narodne moći|Stranke narodne moći]]. Bio je glavni tužitelj Južne Koreje od [[2019.]] do [[2021.]] pod predsjednikom [[Moon Jae-in|Moon Jae-inom]].
Rođen u Seulu, Yoon je pohađao [[Nacionalno sveučilište u Seulu]]. U svojstvu šefa Ureda tužitelja središnjeg okruga Seula odigrao je ključnu ulogu u osuđivanju bivših predsjednika [[Park Geun-hye]] i [[Lee Myung-bak|Lee Myung-baka]] za zlouporabu ovlasti.<ref>{{Citiranje novina|title=Who is Yoon Suk-yeol, South Korea’s conservative candidate for president?|work=The Economist|url=https://www.economist.com/the-economist-explains/2021/11/18/who-is-yoon-suk-yeol-south-koreas-conservative-candidate-for-president|access-date=2024-08-15|issn=0013-0613}}</ref> Predsjednik [[Moon Jae-in]] imenovao je Yoona glavnim tužiteljem Južne Koreje u srpnju 2019. Tijekom Yoonovog vodstva, Ured glavnog tužitelja proveo je istrage protiv [[Cho Kuk|Cho Kuka]], utjecajne osobe u Moonovoj administraciji, što je dovelo do Choove ostavke na poziciju ministra pravde.<ref>{{Citiranje weba|last=Gibson|first=Jenna|title=South Korea’s Cho Kuk Saga Ends|url=https://thediplomat.com/2019/10/south-koreas-cho-kuk-saga-ends/|access-date=2024-08-15|website=thediplomat.com|language=en-US}}</ref> Yoonovi sukobi s Moonovom administracijom doveli su do njegove ostavke na poziciju glavnog tužitelja u ožujku 2021., te do njegovog uspona kao predsjedničkog kandidata među [[Konzervativizam|konzervativnim]] glasačima uoči predsjedničkih izbora 2022. godine.
U srpnju 2021. se pridružio [[Politička desnica|desničarskoj]] [[Stranka narodne moći|Stranci narodne moći]].<ref>{{Citiranje weba|title=Yoon Suk-yeol Wins People Power Party’s Presidential Primary|url=https://thediplomat.com/2021/11/yoon-seok-youl-wins-people-power-partys-presidential-primary/|access-date=2024-08-15|website=thediplomat.com|language=en-US}}</ref> Smatran konzervativnim i ekonomski liberalnim, Yoon je obećavao ekonomsku deregulaciju i mjere poput ukidanja Ministarstva za ravnopravnost spolova i obitelji. Yoon je 9. ožujka 2022. tijesno pobijedio kandidata [[Demokratska stranka (Južna Koreja)|Demokratske stranke]] Leeja Jae-myunga i preuzeo dužnost predsjednika 10. svibnja 2022.
== Životopis ==
Yoon je rođen [[1960.]] u Seongbuk okrugu [[Seul|Seula]], a odrastao je u okrugu Seodaemun.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-10|title=Unlikely white knight brought conservatives back to power|url=https://koreajoongangdaily.joins.com/2022/03/10/national/politics/Yoon-Sukyeol-candidate-president/20220310180101601.html|access-date=2024-08-15|website=koreajoongangdaily.joins.com|language=en}}</ref> Njegov otac, Yoon Ki-jung, rođen je u [[Nonsan|Nonsanu]] 1931. i bio je [[professor emeritus]] ekonomije na [[Sveučilište Yonsei|Sveučilištu Yonsei]], te član Nacionalne akademije znanosti Južne Koreje.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-10|title=Unlikely white knight brought conservatives back to power|url=https://koreajoongangdaily.joins.com/2022/03/10/national/politics/Yoon-Sukyeol-candidate-president/20220310180101601.html|access-date=2024-08-15|website=koreajoongangdaily.joins.com|language=en}}</ref> Njegova majka, Choi Seong-ja, rođena je u [[Gangneung|Gangneungu]], te je predavala na ženskom Sveučilištu Ewha, prije nego se udala.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-10|title=Unlikely white knight brought conservatives back to power|url=https://koreajoongangdaily.joins.com/2022/03/10/national/politics/Yoon-Sukyeol-candidate-president/20220310180101601.html|access-date=2024-08-15|website=koreajoongangdaily.joins.com|language=en}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Suk-yeol, Yoon}}
[[Kategorija:Južnokorejski političari]]
ecn3675xn8tksc2u5dc4ekayx2bcr0d
Marko Medo
0
770886
7088205
7065036
2024-12-14T09:26:43Z
IvanoM2
270248
/* Životopis */
7088205
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
{{Infookvir kršćanski čelnik
| počasni-prefiks = Njegova preuzvišenost
| ime = Marko Medo
| naslov = [[Gospićko-senjska biskupija|gospićko-senjski biskup]]
| crkva = [[Katolička Crkva]]
| metropolija = [[Riječka nadbiskupija|Riječka]]
| biskupija = [[Gospićko-senjska biskupija|Gospićko-senjska]]
| imenovan = [[7. listopada]] [[2024.]]
| prethodnik = [[Zdenko Križić]]
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1972|3|10}}
| mjesto_rođenja = [[Strupnić]], [[BiH]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| vjera = [[Katolička Crkva|katolik]]
| prethodna_služba = generalni vikar [[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|Vojnog ordinarijata u RH]]
| ređenje = [[27. lipnja]] [[1998.]]
| zareditelj = [[Josip Bozanić]]
| posvećenje = [[14. prosinca]] [[2024.]]
| posvetitelj = [[Jure Bogdan]]
| izabran = [[14. prosinca]] [[2024.]]
}}
'''Marko Medo''' ([[Strupnić]], [[BiH]], [[10. ožujka]] [[1972.]]) [[prelat]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i treći [[biskup]] [[Gospićko-senjska biskupija|gospićko-senjski]].
==Životopis==
Rođen je se u Strupniću kraj [[Livno|Livna]] u BiH 10. ožujka 1972. godine. Započeo je svoje [[obrazovanje]] u osnovnoj školi u rodnom Strupniću. [[1987.]] godine priključio se sjemeništu [[Franjevci trećoredci glagoljaši|franjevaca trećoredaca glagoljaša]] u [[Zagreb]]u. Sljedeće četiri godine, od 1987. do 1991., pohađao je [[Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu|Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju]] u istom gradu. Nakon toga, proveo je godinu dana (1991. - 1992.) u [[novicijat]]u u [[Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru|franjevačkom samostanu u Zadru]].<ref name=IKA>[https://ika.hkm.hr/novosti/zivotopis-gospicko-senjskog-biskupa-marka-mede Životopis imenovanoga gospićko-senjskog biskupa Marka Mede] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija. Preuzeto 8. listopada 2024.</ref>
Od 1992. do 1997. studirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[teolog]]iju na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu]]. 2007. stječe [[magisterij]] iz područja [[pastoralna teologija|pastoralne teologije]] na Institutu Redemptor hominis, dijelu [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskog lateranskog sveučilišta]] u [[Rim]]u.<ref name=IKA/>
==Svećenička služba==
Za [[svećenik]]a je zaređen 27. lipnja 1998. u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]].<ref name=IKA/> Od 1998. do 2002. služio je kao [[župni vikar]] u dva mjesta - [[Belišće|Belišću]] i [[Kloštar Podravski|Kloštru Podravskom]]. Od 2002. do 2011. obnašao je dužnost tajnika Provincije [[Franjevci trećoredci glagoljaši|franjevaca trećoredaca glagoljaša]] u [[Zagreb]]u.<ref name=IKA/> Istovremeno, bio je zadužen za odgoj sjemeništaraca, u formaciji za buduće svećenike, a djelovao je i kao promotor duhovnih znanja.
Postao je [[vojni kapelan]] u [[MORH]]-u u Zagrebu 2011. godine.<ref name=IKA/> Služio je šest mjeseci kao vojni kapelan u [[Afganistan]]u s 21. hrvatskim [[NATO]]-vim kontingentom (HRVCON) 2013. godine.<ref>[https://www.vojni-ordinarijat.hr/index.php/vijesti/fra_marko_iz_misije_u_afganistanu Fra Marko iz misije u Afganistanu] vojni-ordinarijat.hr, Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj, objavljeno 2. srpnja 2013. </ref> Uz dužnost vojnoga kapelana bio je [[župnik]] i [[gvardijan]] u [[Ogulin]]u 2014. - 2015. godine, nakon čega je u prešao u [[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|Vojni ordinarijat RH]].<ref name=IKA/> Od 2016. do 2018. bio je vojni [[kapelan]] i biskupski vikar za [[pastoral]] [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]] i [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]].<ref name=IKA/> Bio je generalni vikar Vojnog ordinarijata RH u razdoblju 2018. – 2023. godine, a od 2023. dodatno je služio kao vojni kapelan na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu u Zagrebu]].<ref name=VN>[https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2024-10/papa-franjo-imenovanje-biskup-gospic-senj-mons-marko-medo.html Papa Franjo imenovao mons. Marka Medu novim gospićko-senjskim biskupom] vaticannews.va, Vatican News. Preuzeto 8. listopada 2024.</ref>
== Biskupstvo ==
Imenovan je novim [[biskup]]om [[Gospićko-senjska biskupija|Gospićko-senjske biskupije]] 7. listopada 2024. godine.<ref name=VN/> Za biskupa posvećen je [[14. prosinca]] [[2024.]] u [[Gospićka katedrala|Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću]]. Glavni zareditelj bio je mons. [[Jure Bogdan]], [[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj]], a suzareditelji mons. [[Mate Uzinić]], [[Riječka nadbiskupija|riječki]] [[nadbiskup]] [[metropolit]] i mons. [[Dražen Kutleša]], [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]] [[nadbiskup]] [[metropolit]].
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Redoslijed||prethodnik=[[Zdenko Križić]]|gl_članak_funkcija=[[Gospićko-senjska biskupija]]|nasljednik=}}
{{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}}
{{GLAVNIRASPORED:Medo, Marko}}
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Gospićko-senjski biskupi]]
pqd7kmekh5e3eyeh3qygcvggdsrag06
Urušavanje nadstrešnice željezničkog kolodvora Novi Sad
0
772351
7087859
7067595
2024-12-13T17:13:00Z
John Pontifex
269494
/* Nesreća */
7087859
wikitext
text/x-wiki
[[File:Novi Sad railway station canopy collapse.jpg|desno|thumb|Nadstrešnica nakon urušavanja]]'''Urušavanje nadstrešnice željezničkog kolodvora Novi Sad''' nesreća je koja se dogodila [[1. studenog]] [[2024.]] godine oko 11:50 sati na [[Željeznički kolodvor Novi Sad|željezničkom kolodvoru Novi Sad]], kada se urušila nadstrešnica iznad glavnog ulaza. Poginulo je 15 osoba, uključujući troje djece,<ref>{{Citiranje weba|last=Kurir|first=Blic|date=2024-11-02|title=Stradale Sara (5) i Tina (9): Devojčice krenule na slavu sa dekom pa izgubile život u nesreći na Železničkoj stanici u Novom Sadu|url=https://nova.rs/vesti/hronika/devojcice-povredjene-u-nesreci-u-novom-sadu-umrle-u-bolnici/|access-date=2024-11-02|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> a 2 osobe su ozlijeđene. Tri mlade osobe su teško ozlijeđene i nalaze se u životnoj opasnosti. Od identificiranih žrtava, osmero su državljani [[Srbija|Srbije]], a jedna je osoba iz [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]].
== Pozadina ==
Godine [[2021.]] objavljeni su planovi za obnovu i proširenje kolodvora kao dio nastojanja Vlade Srbije da revitalizira i modernizira željezničku infrastrukturu u zemlji, uz uvođenje brzih vlakova.<ref>{{Cite news|date=21. prosinca 2021.|title=Kako će izgledati željeznička stanica u Novom Sadu i dokle se stiglo s radovima|work=gradnja.rs|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brza-pruga-beograd-budimpesta/|access-date=1. studenog 2024.}}</ref> Rekonstrukcija je uključivala obnovu kolosijeka, izgradnju nove platforme i kompletnu rekonstrukciju glavne zgrade s dodatnim liftovima za osobe s invaliditetom. Radovi su započeli u rujnu 2021. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-rekonstrukcija-dron/|title=Što se sve radi na Željezničkoj stanici kako bi Novi Sad dočekao brzi vlak|last=Conić|first=Igor|date=14. veljače 2022|work=gradnja.rs|access-date=23. rujna 2023}}</ref>
Preduvjet za rekonstrukciju bila je demontaža Mosta Boška Peroševića i rekonstrukcija [[Žeželjev most|Žeželjevog mosta]] po projektu Aleksandra Bojovića, kojeg je izgradio međunarodni konzorcij JV Azvi – Taddei – Horta Coslada International. Rekonstrukciju željezničkog kolodvora izvele su kineske kompanije China Railway International i China Communications Construction Company (CCCC) u sklopu projekta [[Pruga Budimpešta – Beograd|pruge Budimpešta – Beograd]], dijela šireg plana međunarodne željezničke mreže.<ref>{{Citiranje weba|last=Žigić Despotović|first=Radoslavka|date=2024-11-01|title=Ko je odgovoran za pad nadstrešnice? (VIDEO)|url=https://insajder.net/teme/ko-je-odgovoran-sto-do-rekonstrukcije-nadstresnice-nije-doslo-video|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=Insajder|language=sr}}</ref>
Rekonstruirana zgrada kolodvora otvorena je 19. ožujka 2022. godine, s moderniziranom prugom za brzinu do {{val|200|u=km/h}} između Beograda i Novog Sada.<ref>{{Cite web|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brzi-voz-soko/|title=Kako izgleda rekonstruirani kolodvor i polazak brzog vlaka iz Novog Sada (video)|last=Conić|first=Igor|date=2022-03-18|website=Gradnja|access-date=2024-11-01}}</ref>
== Nesreća ==
Dana 1. studenog 2024. godine, oko 11:50 sati, urušila se nadstrešnica iznad glavnog ulaza na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. U nesreći je poginulo 14 osoba, uključujući jedno šestogodišnje dijete, a 3 osobe su ozlijeđene.<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dacic-zavrsena-akcija-spasavanja-u-novom-sadu/|title=Dačić o nesreći u Novom Sadu: Završena akcija spašavanja u Novom Sadu, bilans 14 poginulih i troje ozlijeđenih|date=2024-11-01|website=Danas|access-date=2024-11-01}}</ref>
Građevinski inženjer Danijel Dašić u objavi na [[X (društvena mreža)|X]]-u ustvrdio je da se nadstrešnica urušila zbog dodanih čeličnih konstrukcija sa staklom, koje su naknadno postavljene tijekom rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/gradjevinski-inzenjer-objasnio-kako-je-doslo-do-rusenja-nadstresnice-u-novom-sadu/ |title=Građevinski inženjer objasnio kako je došlo do rušenja nadstrešnice u Novom Sadu |date=2024-11-01 |work=Danas}}</ref>
Dana 17. studenog u bolnici je umrla 24-godišnja žena, koja je teško ozlijeđena u nesreći.<ref>{{Cite web |title=ANJA (24) IZGUBILA NAJTEŽU BITKU Devojka iz Paraćina umrla nakon 17 dana teške borbe za život posle nesreće u Novom Sadu, povrede su bile teške (FOTO, VIDEO) |url=https://www.blic.rs/vesti/hronika/anja-radonjic-iz-paracina-podlegla-je-povredama-koje-je-zadobila-u-nesreci-na/t8zyjjg |work=blic |date=2024-11-17 |accessdate=2024-11-18 |language=sr}}</ref>
[[Datoteka:2024 Mass Protest In Novi Sad.jpg|mini|desno|250px|Masovni prosvjedi građana u Novom Sadu, najmasovniji prosvjedi protiv vlasti još od vremena pada Slobodana Miloševića [[2000.]] godine.]]
== Reakcije ==
[[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] proglasila je [[2. studenoga|2. studeni]] 2024. godine [[dan žalosti|danom žalosti]], dok je u Novom Sadu proglašena trodnevna žalost.<ref>{{Citiranje weba|last=Zelić|first=Nada|title=Četrnaest osoba poginulo u obrušavanju dela zgrade železničke stanice|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina/novi-sad/jedanaestoro-nastradalih-u-nesreci-na-zeleznickoj-stanici-sutra-dan-zalosti-(video)_1580999.html|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=RTV|language=sr-Cyrl}}</ref> U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] je također proglašen dan žalosti.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-01|title="Saosjećamo sa bolom porodica stradalih" U Republici Srpskoj sutra DAN ŽALOSTI povodom tragedije u Novom Sadu|url=https://srpskainfo.com/saosjecamo-sa-bolom-porodica-stradalih-u-republici-srpskoj-sutra-dan-zalosti-povodom-tragedije-u-novom-sadu/|access-date=2024-11-02|website=Srpskainfo|language=sr}}</ref>
Predsjednik [[Mađarska|Mađarske]] [[Viktor Orbán|Viktor Orban]] izrazio je sućut Srbiji i obiteljima stradalih.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.rs/vesti/drustvo/madjarski-premijer-orban-izrazio-saucesce-povodom-tragedije-novom-sadu-nase-misli-molitve-su-uz-porodice-zrtava-2024-11-01|title=Mađarski premijer Orban izrazio sućut povodom tragedije u Novom Sadu|date=2024-11-01|website=Dnevnik|access-date=2024-11-01}}</ref>
Predsjednik Srbije [[Aleksandar Vučić]] zatražio je i političku i kaznenu odgovornost za nesreću.<ref name="N1-Vučić">{{cite news |title=Vučić o tragediji u Novom Sadu: Tražim i političku i kaznenu odgovornost |work=N1 |date=2024-11-01 |url=https://n1info.rs/vesti/vucic-o-tragediji-u-novom-sadu/ |url-status=dead }}</ref> Kineski konzorcij koji je izvodio radove izrazio je sućut te izjavio da nadstrešnica nije bila dio rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://n1info.rs/biznis/kineski-konzorcij-o-zeleznickoj-u-novom-sadu-nadstresnica-nije-bila-predmet-rekonstrukcije/ |title=Kineski konzorcij o Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije |date=2024-11-01 |work=N1 |url-status=dead }}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Katastrofe u Srbiji]]
[[Kategorija:Povijest Vojvodine]]
[[Kategorija:Novi Sad]]
[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Srbiji]]
0yebkuf7lq3t8xul2b6bhlzdyfj9y2g
7087886
7087859
2024-12-13T18:18:16Z
Croxyz
205325
([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7087886
wikitext
text/x-wiki
[[File:Novi Sad railway station canopy collapse.jpg|desno|thumb|Nadstrešnica nakon urušavanja]]'''Urušavanje nadstrešnice željezničkog kolodvora Novi Sad''' nesreća je koja se dogodila [[1. studenog]] [[2024.]] godine oko 11:50 sati na [[Željeznički kolodvor Novi Sad|željezničkom kolodvoru Novi Sad]], kada se urušila nadstrešnica iznad glavnog ulaza. Poginulo je 15 osoba, uključujući troje djece,<ref>{{Citiranje weba|last=Kurir|first=Blic|date=2024-11-02|title=Stradale Sara (5) i Tina (9): Devojčice krenule na slavu sa dekom pa izgubile život u nesreći na Železničkoj stanici u Novom Sadu|url=https://nova.rs/vesti/hronika/devojcice-povredjene-u-nesreci-u-novom-sadu-umrle-u-bolnici/|access-date=2024-11-02|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> a 2 osobe su ozlijeđene. Tri mlade osobe su teško ozlijeđene i nalaze se u životnoj opasnosti. Od identificiranih žrtava, osmero su državljani [[Srbija|Srbije]], a jedna je osoba iz [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]].
== Pozadina ==
Godine [[2021.]] objavljeni su planovi za obnovu i proširenje kolodvora kao dio nastojanja Vlade Srbije da revitalizira i modernizira željezničku infrastrukturu u zemlji, uz uvođenje brzih vlakova.<ref>{{Cite news|date=21. prosinca 2021.|title=Kako će izgledati željeznička stanica u Novom Sadu i dokle se stiglo s radovima|work=gradnja.rs|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brza-pruga-beograd-budimpesta/|access-date=1. studenog 2024.}}</ref> Rekonstrukcija je uključivala obnovu kolosijeka, izgradnju nove platforme i kompletnu rekonstrukciju glavne zgrade s dodatnim liftovima za osobe s invaliditetom. Radovi su započeli u rujnu 2021. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-rekonstrukcija-dron/|title=Što se sve radi na Željezničkoj stanici kako bi Novi Sad dočekao brzi vlak|last=Conić|first=Igor|date=14. veljače 2022|work=gradnja.rs|access-date=23. rujna 2023}}</ref>
Preduvjet za rekonstrukciju bila je demontaža Mosta Boška Peroševića i rekonstrukcija [[Žeželjev most|Žeželjevog mosta]] po projektu Aleksandra Bojovića, kojeg je izgradio međunarodni konzorcij JV Azvi – Taddei – Horta Coslada International. Rekonstrukciju željezničkog kolodvora izvele su kineske kompanije China Railway International i China Communications Construction Company (CCCC) u sklopu projekta [[Pruga Budimpešta – Beograd|pruge Budimpešta – Beograd]], dijela šireg plana međunarodne željezničke mreže.<ref>{{Citiranje weba|last=Žigić Despotović|first=Radoslavka|date=2024-11-01|title=Ko je odgovoran za pad nadstrešnice? (VIDEO)|url=https://insajder.net/teme/ko-je-odgovoran-sto-do-rekonstrukcije-nadstresnice-nije-doslo-video|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=Insajder|language=sr}}</ref>
Rekonstruirana zgrada kolodvora otvorena je 19. ožujka 2022. godine, s moderniziranom prugom za brzinu do {{val|200|u=km/h}} između Beograda i Novog Sada.<ref>{{Cite web|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brzi-voz-soko/|title=Kako izgleda rekonstruirani kolodvor i polazak brzog vlaka iz Novog Sada (video)|last=Conić|first=Igor|date=2022-03-18|website=Gradnja|access-date=2024-11-01}}</ref>
== Nesreća ==
Dana 1. studenog 2024. godine, oko 11:50 sati, urušila se nadstrešnica iznad glavnog ulaza na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. U nesreći je poginulo 14 osoba, uključujući jedno šestogodišnje dijete, a 3 osobe su ozlijeđene.<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dacic-zavrsena-akcija-spasavanja-u-novom-sadu/|title=Dačić o nesreći u Novom Sadu: Završena akcija spašavanja u Novom Sadu, bilans 14 poginulih i troje ozlijeđenih|date=2024-11-01|website=Danas|access-date=2024-11-01}}</ref>
Građevinski inženjer Danijel Dašić u objavi na [[X (društvena mreža)|X]]-u ustvrdio je da se nadstrešnica urušila zbog dodanih čeličnih konstrukcija sa staklom, koje su naknadno postavljene tijekom rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/gradjevinski-inzenjer-objasnio-kako-je-doslo-do-rusenja-nadstresnice-u-novom-sadu/ |title=Građevinski inženjer objasnio kako je došlo do rušenja nadstrešnice u Novom Sadu |date=2024-11-01 |work=Danas}}</ref>
Dana 17. studenog u bolnici je umrla 24-godišnja žena, koja je teško ozlijeđena u nesreći.<ref>{{Cite web |title=ANJA (24) IZGUBILA NAJTEŽU BITKU Devojka iz Paraćina umrla nakon 17 dana teške borbe za život posle nesreće u Novom Sadu, povrede su bile teške (FOTO, VIDEO) |url=https://www.blic.rs/vesti/hronika/anja-radonjic-iz-paracina-podlegla-je-povredama-koje-je-zadobila-u-nesreci-na/t8zyjjg |work=blic |date=2024-11-17 |accessdate=2024-11-18 |language=sr}}</ref>
[[Datoteka:2024 Mass Protest In Novi Sad.jpg|mini|desno|250px|Masovni prosvjedi građana u Novom Sadu, najmasovniji prosvjedi protiv vlasti još od vremena pada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] [[2000.]] godine.]]
== Reakcije ==
[[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] proglasila je [[2. studenoga|2. studeni]] 2024. godine [[dan žalosti|danom žalosti]], dok je u Novom Sadu proglašena trodnevna žalost.<ref>{{Citiranje weba|last=Zelić|first=Nada|title=Četrnaest osoba poginulo u obrušavanju dela zgrade železničke stanice|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina/novi-sad/jedanaestoro-nastradalih-u-nesreci-na-zeleznickoj-stanici-sutra-dan-zalosti-(video)_1580999.html|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=RTV|language=sr-Cyrl}}</ref> U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] je također proglašen dan žalosti.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-01|title="Saosjećamo sa bolom porodica stradalih" U Republici Srpskoj sutra DAN ŽALOSTI povodom tragedije u Novom Sadu|url=https://srpskainfo.com/saosjecamo-sa-bolom-porodica-stradalih-u-republici-srpskoj-sutra-dan-zalosti-povodom-tragedije-u-novom-sadu/|access-date=2024-11-02|website=Srpskainfo|language=sr}}</ref>
Predsjednik [[Mađarska|Mađarske]] [[Viktor Orbán|Viktor Orban]] izrazio je sućut Srbiji i obiteljima stradalih.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.rs/vesti/drustvo/madjarski-premijer-orban-izrazio-saucesce-povodom-tragedije-novom-sadu-nase-misli-molitve-su-uz-porodice-zrtava-2024-11-01|title=Mađarski premijer Orban izrazio sućut povodom tragedije u Novom Sadu|date=2024-11-01|website=Dnevnik|access-date=2024-11-01}}</ref>
Predsjednik Srbije [[Aleksandar Vučić]] zatražio je i političku i kaznenu odgovornost za nesreću.<ref name="N1-Vučić">{{cite news |title=Vučić o tragediji u Novom Sadu: Tražim i političku i kaznenu odgovornost |work=N1 |date=2024-11-01 |url=https://n1info.rs/vesti/vucic-o-tragediji-u-novom-sadu/ |url-status=dead }}</ref> Kineski konzorcij koji je izvodio radove izrazio je sućut te izjavio da nadstrešnica nije bila dio rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://n1info.rs/biznis/kineski-konzorcij-o-zeleznickoj-u-novom-sadu-nadstresnica-nije-bila-predmet-rekonstrukcije/ |title=Kineski konzorcij o Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije |date=2024-11-01 |work=N1 |url-status=dead }}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Katastrofe u Srbiji]]
[[Kategorija:Povijest Vojvodine]]
[[Kategorija:Novi Sad]]
[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Srbiji]]
egft3w9915nhq5tgzjg2qelx53caalw
7087900
7087886
2024-12-13T19:01:47Z
Hijerovit
263374
prijevod sa srpskoga + skupovi u Hrvatskoj
7087900
wikitext
text/x-wiki
[[File:Novi Sad railway station canopy collapse.jpg|desno|thumb|Nadstrešnica nakon urušavanja]]'''Urušavanje nadstrešnice željezničkog kolodvora Novi Sad''' nesreća je koja se dogodila [[1. studenog]] [[2024.]] godine oko 11:50 sati na [[Željeznički kolodvor Novi Sad|željezničkom kolodvoru Novi Sad]], kada se urušila nadstrešnica iznad glavnog ulaza. Poginulo je 15 osoba, uključujući troje djece,<ref>{{Citiranje weba|last=Kurir|first=Blic|date=2024-11-02|title=Stradale Sara (5) i Tina (9): Devojčice krenule na slavu sa dekom pa izgubile život u nesreći na Železničkoj stanici u Novom Sadu|url=https://nova.rs/vesti/hronika/devojcice-povredjene-u-nesreci-u-novom-sadu-umrle-u-bolnici/|access-date=2024-11-02|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> a 2 osobe su ozlijeđene. Tri mlade osobe su teško ozlijeđene i nalaze se u životnoj opasnosti. Od identificiranih žrtava, osmero su državljani [[Srbija|Srbije]], a jedna je osoba iz [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]].
== Pozadina ==
Godine [[2021.]] objavljeni su planovi za obnovu i proširenje kolodvora kao dio nastojanja Vlade Srbije da revitalizira i modernizira željezničku infrastrukturu u zemlji, uz uvođenje brzih vlakova.<ref>{{Cite news|date=21. prosinca 2021.|title=Kako će izgledati željeznička stanica u Novom Sadu i dokle se stiglo s radovima|work=gradnja.rs|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brza-pruga-beograd-budimpesta/|access-date=1. studenog 2024.}}</ref> Rekonstrukcija je uključivala obnovu kolosijeka, izgradnju nove platforme i kompletnu rekonstrukciju glavne zgrade s dodatnim liftovima za osobe s invaliditetom. Radovi su započeli u rujnu 2021. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-rekonstrukcija-dron/|title=Što se sve radi na Željezničkoj stanici kako bi Novi Sad dočekao brzi vlak|last=Conić|first=Igor|date=14. veljače 2022|work=gradnja.rs|access-date=23. rujna 2023}}</ref>
Preduvjet za rekonstrukciju bila je demontaža Mosta Boška Peroševića i rekonstrukcija [[Žeželjev most|Žeželjevog mosta]] po projektu Aleksandra Bojovića, kojeg je izgradio međunarodni konzorcij JV Azvi – Taddei – Horta Coslada International. Rekonstrukciju željezničkog kolodvora izvele su kineske kompanije China Railway International i China Communications Construction Company (CCCC) u sklopu projekta [[Pruga Budimpešta – Beograd|pruge Budimpešta – Beograd]], dijela šireg plana međunarodne željezničke mreže.<ref>{{Citiranje weba|last=Žigić Despotović|first=Radoslavka|date=2024-11-01|title=Ko je odgovoran za pad nadstrešnice? (VIDEO)|url=https://insajder.net/teme/ko-je-odgovoran-sto-do-rekonstrukcije-nadstresnice-nije-doslo-video|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=Insajder|language=sr}}</ref>
Rekonstruirana zgrada kolodvora otvorena je 19. ožujka 2022. godine, s moderniziranom prugom za brzinu do {{val|200|u=km/h}} između Beograda i Novog Sada.<ref>{{Cite web|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brzi-voz-soko/|title=Kako izgleda rekonstruirani kolodvor i polazak brzog vlaka iz Novog Sada (video)|last=Conić|first=Igor|date=2022-03-18|website=Gradnja|access-date=2024-11-01}}</ref>
== Nesreća ==
Dana 1. studenog 2024. godine, oko 11:50 sati, urušila se nadstrešnica iznad glavnog ulaza na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. U nesreći je poginulo 14 osoba, uključujući jedno šestogodišnje dijete, a 3 osobe su ozlijeđene.<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dacic-zavrsena-akcija-spasavanja-u-novom-sadu/|title=Dačić o nesreći u Novom Sadu: Završena akcija spašavanja u Novom Sadu, bilans 14 poginulih i troje ozlijeđenih|date=2024-11-01|website=Danas|access-date=2024-11-01}}</ref>
Građevinski inženjer Danijel Dašić u objavi na [[X (društvena mreža)|X]]-u ustvrdio je da se nadstrešnica urušila zbog dodanih čeličnih konstrukcija sa staklom, koje su naknadno postavljene tijekom rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/gradjevinski-inzenjer-objasnio-kako-je-doslo-do-rusenja-nadstresnice-u-novom-sadu/ |title=Građevinski inženjer objasnio kako je došlo do rušenja nadstrešnice u Novom Sadu |date=2024-11-01 |work=Danas}}</ref>
Dana 17. studenog u bolnici je umrla 24-godišnja žena, koja je teško ozlijeđena u nesreći.<ref>{{Cite web |title=ANJA (24) IZGUBILA NAJTEŽU BITKU Devojka iz Paraćina umrla nakon 17 dana teške borbe za život posle nesreće u Novom Sadu, povrede su bile teške (FOTO, VIDEO) |url=https://www.blic.rs/vesti/hronika/anja-radonjic-iz-paracina-podlegla-je-povredama-koje-je-zadobila-u-nesreci-na/t8zyjjg |work=blic |date=2024-11-17 |accessdate=2024-11-18 |language=sr}}</ref>
[[Datoteka:2024 Mass Protest In Novi Sad.jpg|mini|desno|250px|Masovni prosvjedi građana u Novom Sadu, najmasovniji prosvjedi protiv vlasti još od vremena pada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] [[2000.]] godine.]]
== Reakcije ==
[[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] proglasila je [[2. studenoga|2. studeni]] 2024. godine [[dan žalosti|danom žalosti]], dok je u Novom Sadu proglašena trodnevna žalost.<ref>{{Citiranje weba|last=Zelić|first=Nada|title=Četrnaest osoba poginulo u obrušavanju dela zgrade železničke stanice|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina/novi-sad/jedanaestoro-nastradalih-u-nesreci-na-zeleznickoj-stanici-sutra-dan-zalosti-(video)_1580999.html|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=RTV|language=sr-Cyrl}}</ref> U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] je također proglašen dan žalosti.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-01|title="Saosjećamo sa bolom porodica stradalih" U Republici Srpskoj sutra DAN ŽALOSTI povodom tragedije u Novom Sadu|url=https://srpskainfo.com/saosjecamo-sa-bolom-porodica-stradalih-u-republici-srpskoj-sutra-dan-zalosti-povodom-tragedije-u-novom-sadu/|access-date=2024-11-02|website=Srpskainfo|language=sr}}</ref>
Predsjednik [[Mađarska|Mađarske]] [[Viktor Orbán|Viktor Orban]] izrazio je sućut Srbiji i obiteljima stradalih.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.rs/vesti/drustvo/madjarski-premijer-orban-izrazio-saucesce-povodom-tragedije-novom-sadu-nase-misli-molitve-su-uz-porodice-zrtava-2024-11-01|title=Mađarski premijer Orban izrazio sućut povodom tragedije u Novom Sadu|date=2024-11-01|website=Dnevnik|access-date=2024-11-01}}</ref>
Predsjednik Srbije [[Aleksandar Vučić]] zatražio je i političku i kaznenu odgovornost za nesreću.<ref name="N1-Vučić">{{cite news |title=Vučić o tragediji u Novom Sadu: Tražim i političku i kaznenu odgovornost |work=N1 |date=2024-11-01 |url=https://n1info.rs/vesti/vucic-o-tragediji-u-novom-sadu/ |url-status=dead }}</ref> Kineski konzorcij koji je izvodio radove izrazio je sućut te izjavio da nadstrešnica nije bila dio rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://n1info.rs/biznis/kineski-konzorcij-o-zeleznickoj-u-novom-sadu-nadstresnica-nije-bila-predmet-rekonstrukcije/ |title=Kineski konzorcij o Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije |date=2024-11-01 |work=N1 |url-status=dead }}</ref>
=== Protesti ===
Dana 3. studenog 2024. godine održan je prosvjed ispred Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, na kojemu se pozvalo na uhićenje nekolicine osoba, prema prosvjednicima odgovornih za nesreću.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-03|title=Protesters demand arrests over train station roof collapse that killed 14 people in Serbia|url=https://apnews.com/article/serbia-roof-collapse-protest-corruption-241a51e273970d7a8fd85b807210fdf7|access-date=2024-12-13|website=AP News|language=en}}</ref> Dana 9. studenoga opozicija u srbijanskome parlamentu organizirala je protest ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu pod nazivom »Korupcija ubija«. Zahtjevi prosvjeda bili su odgovornost za nesreću u Novom Sadu, ostavke predsjednika Vlade [[Miloš Vučević|Miloša Vučevića]] i gradonačelnika Novog Sada [[Milan Đurić|Milana Đurića]], objavljivanje tajnih ugovora o rekonstrukciji stanice, provjera svih radova na javnim objektima u poslijednjih deset godina i puštanje u javnost svih uhićenih prosvjednika. Dodatan zahtjev bio je opoziv Vlade.<ref>{{Citiranje weba|last=Nova|first=T. V.|date=2024-11-11|title="Korupcija ubija": Pogledajte kako je bilo na večerašnjem protestu u Beogradu|url=https://nova.rs/emisije/korupcija-ubija-pogledajte-kako-je-bilo-na-vecerasnjem-protestu-u-beogradu/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Prosvjedi su od nesretnoga događaja na stanici postali učestali, među njima prosvjedi krvavih ruku i akcije »Zastani Srbijo« svakog petka.<ref>{{Citiranje weba|last=Nova|first=T. V.|date=2024-12-10|title=Gojko Božović: „Zastani, Srbijo“ u 11.52 – nemaju samo žrtve ime, i odgovornost mora da ga ima|url=https://nova.rs/emisije/gojko-bozovic-zastani-srbijo-u-11-52-nemaju-samo-zrtve-ime-i-odgovornost-mora-da-ga-ima/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Milica Radenković Jeremić i Slobodan Maričić|date=2024-12-02|title=Ko sve trenutno protestuje u Srbiji i zbog čega|language=tr|work=BBC News Türkçe|url=https://www.bbc.com/serbian/articles/cvg7310lk2ro/lat|access-date=2024-12-13}}</ref> Bilo je više incidenata između sudionika prosvjeda i ljudi optuženih za aktivizam i djelovanje u korist vladajuće [[Srpska napredna stranka|Srpske narodne stranke]], koji su se navodno pretvarali da su obični građani kojima protesti otežavaju kretanje kroz grad.<ref>{{Citiranje novina|last=Gajić|first=Iva|last2=Katić|first2=Miloš|last3=Janković|first3=Jelena|date=2024-11-28|title=Funkcioneri vladajuće stranke u grupi koja je napala aktiviste u Beogradu|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/beograd-funkcioneri-napad-aktivisti/33219460.html|access-date=2024-12-13}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Policija pohapsila SNS batinaše - Vreme|url=https://vreme.com/vesti/policija-pohapsila-sns-batinase/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=vreme.com|language=sr-RS}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Pogačar: Privedena deca aktivisti, dok huligani iz prostorija SNS-a nisu uhapšeni - Vreme|url=https://vreme.com/vesti/pogacar-privedena-deca-aktivisti-dok-huligani-iz-prostorija-sns-a-nisu-uhapseni/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=vreme.com|language=sr-RS}}</ref> U više su slučajeva sudionici prosvjeda fizički napadnuti ili ih se pokušalo pregaziti vozilima.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|last=Nova.rs|date=2024-12-13|title=Vozač "poršea" gazio ljude koji mirno stoje na pešačkom prelazu: Incident u Novom Sadu VIDEO|url=https://nova.rs/vesti/hronika/vozac-porsea-gazio-ljude-koji-mirno-stoje-na-pesackom-prelazu-incident-u-novom-sadu-video/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Tanjug|date=2024-12-10|title=Uhapšen osumnjičeni da je tokom skupa "Zastani Srbijo" udario šamar studentu|url=https://www.euronews.rs/srbija/drustvo/148947/uhapsen-osumnjiceni-da-je-tokom-skupa-zastani-srbijo-udario-samar-studentu/vest|access-date=2024-12-13|website=Euronews.rs|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Tanjug|date=2024-12-06|title=Privedan vozač koji se zaleteo ka učesnicima skupa "Zastani Srbijo" i povredio četiri osobe|url=https://www.euronews.rs/srbija/aktuelno/148484/privedan-vozac-koji-se-zaleteo-ka-ucesnicima-skupa-zastani-srbijo-i-povredio-cetiri-osobe/vest|access-date=2024-12-13|website=Euronews.rs|language=sr}}</ref> [[Sveučilište u Beogradu]] podržalo je studentske prosvjede.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-10|title=Univerzitet u Beogradu snažno podržava studente, traži od nadležnih ispunjenje njihovih zahteva|url=https://n1info.rs/vesti/univerzitet-u-beogradu-snazno-podrzava-studente-trazi-od-nadleznih-ispunjenje-studentskih-zahteva/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=N1|language=sr-RS}}</ref>
Do 11. prosinca 2024. godine ukupno je 40 fakulteta u Srbiji započelo s blokadom rada,<ref>{{Citiranje weba|last=Ozonpress|first=N1 Beograd, Beta, FoNet, KoSSev|date=2024-12-11|title=(BLOG) Sve više fakulteta u blokadi: Studenti zviždali dok se Vučić obraćao, najavili skup ispred RTS-a|url=https://n1info.rs/vesti/najnovije-vesti-studentske-blokade-11-decembar/|access-date=2024-12-13|website=N1|language=sr-RS}}</ref> uključujući sve sastavnice [[Sveučilište u Novom Sadu|Sveučilišta u Novom Sadu]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Marković|first=Jelena Bulajić, Sanja Radovanović, Nataša Latković, Ana|date=2024-12-13|title=BLOG UŽIVO Svi fakulteti Beogradskog univerziteta u blokadi: Prva velika pobuna akademske zajednice protiv SNS vlasti|url=https://nova.rs/vesti/drustvo/blog-svi-novosadski-fakulteti-u-blokadi-u-beogradu-radi-jedan/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> i Sveučilišta u Beogradu (osim Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu).<ref>{{Citiranje weba|last=Radovanović|first=Sanja|date=2024-12-12|title=SAZNAJEMO Uprava Bogoslovskog fakulteta preti studentima da će izgubiti blagoslov ako se pridruže blokadama: "Žao nam je, ovo je istorijski trenutak"|url=https://nova.rs/vesti/drustvo/uprava-bogoslovskog-preti-studentima-ako-se-pridruze-blokadama/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Blokadama rada i protestima pridružile su se i neke srednje škole u [[Niš|Nišu]], Beogradu i [[Kragujevac|Kragujevcu]].<ref name=":1" /> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu u Zagrebu]] i [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskome fakultetu u Rijeci]] održali su se skupovi 13. prosinca 2024. godine, gdje se u podršku blokadi srbijanskih studenata održalo 15 minuta šutnje od 11:52 do 12:07 sati. Podršku blokadi izrazili su i studenti Fakulteta političkih nauka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref>{{Citiranje weba|title="Jedan svet, jedna borba": Studenti u Zagrebu i Rijeci održali mirne skupove podrške studentima u Srbiji - Nedeljnik|url=https://www.nedeljnik.rs/jedan-svet-jedna-borba-studenti-u-zagrebu-i-rijeci-odrzali-mirne-skupove-podrske-studentima-u-srbiji/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Nedeljnik|language=sr-RS}}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Katastrofe u Srbiji]]
[[Kategorija:Povijest Vojvodine]]
[[Kategorija:Novi Sad]]
[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Srbiji]]
qcjplzeod2q1jdxvjimqb4i86oiu4ac
7087901
7087900
2024-12-13T19:02:14Z
Hijerovit
263374
/* Reference */
7087901
wikitext
text/x-wiki
[[File:Novi Sad railway station canopy collapse.jpg|desno|thumb|Nadstrešnica nakon urušavanja]]'''Urušavanje nadstrešnice željezničkog kolodvora Novi Sad''' nesreća je koja se dogodila [[1. studenog]] [[2024.]] godine oko 11:50 sati na [[Željeznički kolodvor Novi Sad|željezničkom kolodvoru Novi Sad]], kada se urušila nadstrešnica iznad glavnog ulaza. Poginulo je 15 osoba, uključujući troje djece,<ref>{{Citiranje weba|last=Kurir|first=Blic|date=2024-11-02|title=Stradale Sara (5) i Tina (9): Devojčice krenule na slavu sa dekom pa izgubile život u nesreći na Železničkoj stanici u Novom Sadu|url=https://nova.rs/vesti/hronika/devojcice-povredjene-u-nesreci-u-novom-sadu-umrle-u-bolnici/|access-date=2024-11-02|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> a 2 osobe su ozlijeđene. Tri mlade osobe su teško ozlijeđene i nalaze se u životnoj opasnosti. Od identificiranih žrtava, osmero su državljani [[Srbija|Srbije]], a jedna je osoba iz [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]].
== Pozadina ==
Godine [[2021.]] objavljeni su planovi za obnovu i proširenje kolodvora kao dio nastojanja Vlade Srbije da revitalizira i modernizira željezničku infrastrukturu u zemlji, uz uvođenje brzih vlakova.<ref>{{Cite news|date=21. prosinca 2021.|title=Kako će izgledati željeznička stanica u Novom Sadu i dokle se stiglo s radovima|work=gradnja.rs|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brza-pruga-beograd-budimpesta/|access-date=1. studenog 2024.}}</ref> Rekonstrukcija je uključivala obnovu kolosijeka, izgradnju nove platforme i kompletnu rekonstrukciju glavne zgrade s dodatnim liftovima za osobe s invaliditetom. Radovi su započeli u rujnu 2021. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-rekonstrukcija-dron/|title=Što se sve radi na Željezničkoj stanici kako bi Novi Sad dočekao brzi vlak|last=Conić|first=Igor|date=14. veljače 2022|work=gradnja.rs|access-date=23. rujna 2023}}</ref>
Preduvjet za rekonstrukciju bila je demontaža Mosta Boška Peroševića i rekonstrukcija [[Žeželjev most|Žeželjevog mosta]] po projektu Aleksandra Bojovića, kojeg je izgradio međunarodni konzorcij JV Azvi – Taddei – Horta Coslada International. Rekonstrukciju željezničkog kolodvora izvele su kineske kompanije China Railway International i China Communications Construction Company (CCCC) u sklopu projekta [[Pruga Budimpešta – Beograd|pruge Budimpešta – Beograd]], dijela šireg plana međunarodne željezničke mreže.<ref>{{Citiranje weba|last=Žigić Despotović|first=Radoslavka|date=2024-11-01|title=Ko je odgovoran za pad nadstrešnice? (VIDEO)|url=https://insajder.net/teme/ko-je-odgovoran-sto-do-rekonstrukcije-nadstresnice-nije-doslo-video|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=Insajder|language=sr}}</ref>
Rekonstruirana zgrada kolodvora otvorena je 19. ožujka 2022. godine, s moderniziranom prugom za brzinu do {{val|200|u=km/h}} između Beograda i Novog Sada.<ref>{{Cite web|url=https://www.gradnja.rs/zeleznicka-stanica-novi-sad-brzi-voz-soko/|title=Kako izgleda rekonstruirani kolodvor i polazak brzog vlaka iz Novog Sada (video)|last=Conić|first=Igor|date=2022-03-18|website=Gradnja|access-date=2024-11-01}}</ref>
== Nesreća ==
Dana 1. studenog 2024. godine, oko 11:50 sati, urušila se nadstrešnica iznad glavnog ulaza na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. U nesreći je poginulo 14 osoba, uključujući jedno šestogodišnje dijete, a 3 osobe su ozlijeđene.<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dacic-zavrsena-akcija-spasavanja-u-novom-sadu/|title=Dačić o nesreći u Novom Sadu: Završena akcija spašavanja u Novom Sadu, bilans 14 poginulih i troje ozlijeđenih|date=2024-11-01|website=Danas|access-date=2024-11-01}}</ref>
Građevinski inženjer Danijel Dašić u objavi na [[X (društvena mreža)|X]]-u ustvrdio je da se nadstrešnica urušila zbog dodanih čeličnih konstrukcija sa staklom, koje su naknadno postavljene tijekom rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/gradjevinski-inzenjer-objasnio-kako-je-doslo-do-rusenja-nadstresnice-u-novom-sadu/ |title=Građevinski inženjer objasnio kako je došlo do rušenja nadstrešnice u Novom Sadu |date=2024-11-01 |work=Danas}}</ref>
Dana 17. studenog u bolnici je umrla 24-godišnja žena, koja je teško ozlijeđena u nesreći.<ref>{{Cite web |title=ANJA (24) IZGUBILA NAJTEŽU BITKU Devojka iz Paraćina umrla nakon 17 dana teške borbe za život posle nesreće u Novom Sadu, povrede su bile teške (FOTO, VIDEO) |url=https://www.blic.rs/vesti/hronika/anja-radonjic-iz-paracina-podlegla-je-povredama-koje-je-zadobila-u-nesreci-na/t8zyjjg |work=blic |date=2024-11-17 |accessdate=2024-11-18 |language=sr}}</ref>
[[Datoteka:2024 Mass Protest In Novi Sad.jpg|mini|desno|250px|Masovni prosvjedi građana u Novom Sadu, najmasovniji prosvjedi protiv vlasti još od vremena pada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] [[2000.]] godine.]]
== Reakcije ==
[[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] proglasila je [[2. studenoga|2. studeni]] 2024. godine [[dan žalosti|danom žalosti]], dok je u Novom Sadu proglašena trodnevna žalost.<ref>{{Citiranje weba|last=Zelić|first=Nada|title=Četrnaest osoba poginulo u obrušavanju dela zgrade železničke stanice|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina/novi-sad/jedanaestoro-nastradalih-u-nesreci-na-zeleznickoj-stanici-sutra-dan-zalosti-(video)_1580999.html|url-status=live|access-date=2024-11-02|website=RTV|language=sr-Cyrl}}</ref> U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] je također proglašen dan žalosti.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-01|title="Saosjećamo sa bolom porodica stradalih" U Republici Srpskoj sutra DAN ŽALOSTI povodom tragedije u Novom Sadu|url=https://srpskainfo.com/saosjecamo-sa-bolom-porodica-stradalih-u-republici-srpskoj-sutra-dan-zalosti-povodom-tragedije-u-novom-sadu/|access-date=2024-11-02|website=Srpskainfo|language=sr}}</ref>
Predsjednik [[Mađarska|Mađarske]] [[Viktor Orbán|Viktor Orban]] izrazio je sućut Srbiji i obiteljima stradalih.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.rs/vesti/drustvo/madjarski-premijer-orban-izrazio-saucesce-povodom-tragedije-novom-sadu-nase-misli-molitve-su-uz-porodice-zrtava-2024-11-01|title=Mađarski premijer Orban izrazio sućut povodom tragedije u Novom Sadu|date=2024-11-01|website=Dnevnik|access-date=2024-11-01}}</ref>
Predsjednik Srbije [[Aleksandar Vučić]] zatražio je i političku i kaznenu odgovornost za nesreću.<ref name="N1-Vučić">{{cite news |title=Vučić o tragediji u Novom Sadu: Tražim i političku i kaznenu odgovornost |work=N1 |date=2024-11-01 |url=https://n1info.rs/vesti/vucic-o-tragediji-u-novom-sadu/ |url-status=dead }}</ref> Kineski konzorcij koji je izvodio radove izrazio je sućut te izjavio da nadstrešnica nije bila dio rekonstrukcije.<ref>{{Cite web |url=https://n1info.rs/biznis/kineski-konzorcij-o-zeleznickoj-u-novom-sadu-nadstresnica-nije-bila-predmet-rekonstrukcije/ |title=Kineski konzorcij o Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije |date=2024-11-01 |work=N1 |url-status=dead }}</ref>
=== Protesti ===
Dana 3. studenog 2024. godine održan je prosvjed ispred Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, na kojemu se pozvalo na uhićenje nekolicine osoba, prema prosvjednicima odgovornih za nesreću.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-03|title=Protesters demand arrests over train station roof collapse that killed 14 people in Serbia|url=https://apnews.com/article/serbia-roof-collapse-protest-corruption-241a51e273970d7a8fd85b807210fdf7|access-date=2024-12-13|website=AP News|language=en}}</ref> Dana 9. studenoga opozicija u srbijanskome parlamentu organizirala je protest ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu pod nazivom »Korupcija ubija«. Zahtjevi prosvjeda bili su odgovornost za nesreću u Novom Sadu, ostavke predsjednika Vlade [[Miloš Vučević|Miloša Vučevića]] i gradonačelnika Novog Sada [[Milan Đurić|Milana Đurića]], objavljivanje tajnih ugovora o rekonstrukciji stanice, provjera svih radova na javnim objektima u poslijednjih deset godina i puštanje u javnost svih uhićenih prosvjednika. Dodatan zahtjev bio je opoziv Vlade.<ref>{{Citiranje weba|last=Nova|first=T. V.|date=2024-11-11|title="Korupcija ubija": Pogledajte kako je bilo na večerašnjem protestu u Beogradu|url=https://nova.rs/emisije/korupcija-ubija-pogledajte-kako-je-bilo-na-vecerasnjem-protestu-u-beogradu/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Prosvjedi su od nesretnoga događaja na stanici postali učestali, među njima prosvjedi krvavih ruku i akcije »Zastani Srbijo« svakog petka.<ref>{{Citiranje weba|last=Nova|first=T. V.|date=2024-12-10|title=Gojko Božović: „Zastani, Srbijo“ u 11.52 – nemaju samo žrtve ime, i odgovornost mora da ga ima|url=https://nova.rs/emisije/gojko-bozovic-zastani-srbijo-u-11-52-nemaju-samo-zrtve-ime-i-odgovornost-mora-da-ga-ima/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Milica Radenković Jeremić i Slobodan Maričić|date=2024-12-02|title=Ko sve trenutno protestuje u Srbiji i zbog čega|language=tr|work=BBC News Türkçe|url=https://www.bbc.com/serbian/articles/cvg7310lk2ro/lat|access-date=2024-12-13}}</ref> Bilo je više incidenata između sudionika prosvjeda i ljudi optuženih za aktivizam i djelovanje u korist vladajuće [[Srpska napredna stranka|Srpske narodne stranke]], koji su se navodno pretvarali da su obični građani kojima protesti otežavaju kretanje kroz grad.<ref>{{Citiranje novina|last=Gajić|first=Iva|last2=Katić|first2=Miloš|last3=Janković|first3=Jelena|date=2024-11-28|title=Funkcioneri vladajuće stranke u grupi koja je napala aktiviste u Beogradu|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/beograd-funkcioneri-napad-aktivisti/33219460.html|access-date=2024-12-13}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Policija pohapsila SNS batinaše - Vreme|url=https://vreme.com/vesti/policija-pohapsila-sns-batinase/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=vreme.com|language=sr-RS}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Pogačar: Privedena deca aktivisti, dok huligani iz prostorija SNS-a nisu uhapšeni - Vreme|url=https://vreme.com/vesti/pogacar-privedena-deca-aktivisti-dok-huligani-iz-prostorija-sns-a-nisu-uhapseni/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=vreme.com|language=sr-RS}}</ref> U više su slučajeva sudionici prosvjeda fizički napadnuti ili ih se pokušalo pregaziti vozilima.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|last=Nova.rs|date=2024-12-13|title=Vozač "poršea" gazio ljude koji mirno stoje na pešačkom prelazu: Incident u Novom Sadu VIDEO|url=https://nova.rs/vesti/hronika/vozac-porsea-gazio-ljude-koji-mirno-stoje-na-pesackom-prelazu-incident-u-novom-sadu-video/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Tanjug|date=2024-12-10|title=Uhapšen osumnjičeni da je tokom skupa "Zastani Srbijo" udario šamar studentu|url=https://www.euronews.rs/srbija/drustvo/148947/uhapsen-osumnjiceni-da-je-tokom-skupa-zastani-srbijo-udario-samar-studentu/vest|access-date=2024-12-13|website=Euronews.rs|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Tanjug|date=2024-12-06|title=Privedan vozač koji se zaleteo ka učesnicima skupa "Zastani Srbijo" i povredio četiri osobe|url=https://www.euronews.rs/srbija/aktuelno/148484/privedan-vozac-koji-se-zaleteo-ka-ucesnicima-skupa-zastani-srbijo-i-povredio-cetiri-osobe/vest|access-date=2024-12-13|website=Euronews.rs|language=sr}}</ref> [[Sveučilište u Beogradu]] podržalo je studentske prosvjede.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-10|title=Univerzitet u Beogradu snažno podržava studente, traži od nadležnih ispunjenje njihovih zahteva|url=https://n1info.rs/vesti/univerzitet-u-beogradu-snazno-podrzava-studente-trazi-od-nadleznih-ispunjenje-studentskih-zahteva/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=N1|language=sr-RS}}</ref>
Do 11. prosinca 2024. godine ukupno je 40 fakulteta u Srbiji započelo s blokadom rada,<ref>{{Citiranje weba|last=Ozonpress|first=N1 Beograd, Beta, FoNet, KoSSev|date=2024-12-11|title=(BLOG) Sve više fakulteta u blokadi: Studenti zviždali dok se Vučić obraćao, najavili skup ispred RTS-a|url=https://n1info.rs/vesti/najnovije-vesti-studentske-blokade-11-decembar/|access-date=2024-12-13|website=N1|language=sr-RS}}</ref> uključujući sve sastavnice [[Sveučilište u Novom Sadu|Sveučilišta u Novom Sadu]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Marković|first=Jelena Bulajić, Sanja Radovanović, Nataša Latković, Ana|date=2024-12-13|title=BLOG UŽIVO Svi fakulteti Beogradskog univerziteta u blokadi: Prva velika pobuna akademske zajednice protiv SNS vlasti|url=https://nova.rs/vesti/drustvo/blog-svi-novosadski-fakulteti-u-blokadi-u-beogradu-radi-jedan/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> i Sveučilišta u Beogradu (osim Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu).<ref>{{Citiranje weba|last=Radovanović|first=Sanja|date=2024-12-12|title=SAZNAJEMO Uprava Bogoslovskog fakulteta preti studentima da će izgubiti blagoslov ako se pridruže blokadama: "Žao nam je, ovo je istorijski trenutak"|url=https://nova.rs/vesti/drustvo/uprava-bogoslovskog-preti-studentima-ako-se-pridruze-blokadama/|access-date=2024-12-13|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Blokadama rada i protestima pridružile su se i neke srednje škole u [[Niš|Nišu]], Beogradu i [[Kragujevac|Kragujevcu]].<ref name=":1" /> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu u Zagrebu]] i [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskome fakultetu u Rijeci]] održali su se skupovi 13. prosinca 2024. godine, gdje se u podršku blokadi srbijanskih studenata održalo 15 minuta šutnje od 11:52 do 12:07 sati. Podršku blokadi izrazili su i studenti Fakulteta političkih nauka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref>{{Citiranje weba|title="Jedan svet, jedna borba": Studenti u Zagrebu i Rijeci održali mirne skupove podrške studentima u Srbiji - Nedeljnik|url=https://www.nedeljnik.rs/jedan-svet-jedna-borba-studenti-u-zagrebu-i-rijeci-odrzali-mirne-skupove-podrske-studentima-u-srbiji/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Nedeljnik|language=sr-RS}}</ref>
== Izvori ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Katastrofe u Srbiji]]
[[Kategorija:Povijest Vojvodine]]
[[Kategorija:Novi Sad]]
[[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Srbiji]]
sj5agwuuld6twzirjr4f2q7sdsv1ope
Karlo II. Napuljski
0
772821
7087845
7071795
2024-12-13T16:26:50Z
Mychele Trempetich
47215
/* Izvori */
7087845
wikitext
text/x-wiki
{{Monarh
| ime =Karlo Hromi
| slika =[[Datoteka: Karel2Neapol.jpg|120px]]
| opis =
| titula =napuljski kralj
| vladavina =
| supruga = [[Marija Arpadović]]
| otac =[[Karlo I. Anžuvinac]]
| majka =[[Beatricija Provansalska]]
| datum rođenja =
| datum smrti = 5. svibnja 1309.
| vjera =kršćanstvo
}}
[[Datoteka:Family tree of French kings.png|170px|mini|Karlovo obiteljsko stablo]]
'''Karlo II. Hromi''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Charles le Boiteux''; talijanski: ''Carlo lo Zoppo'') vladao je [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskim Kraljevstvom]]. Kralj Karlo bio je i provansalski grof, [[grof]] Mainea te albanski kralj.
Karlo je rođen 1254. godine. Karlov je otac bio [[Karlo I. Anžuvinac]], a majka [[Beatricija Provansalska]]. Karlo II. trebao je biti nasljednik svih očevih [[Feudalizam|feuda]] ([[Provansa]], Forcalquier, [[grofovija Maine|Maine]] i Anjou). Karlo I. proglasio se albanskim kraljem.
== Brak ==
Godine 1270. Karlo se oženio [[Marija Arpadović|Marijom Arpadović]]. Marija je bila kći [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana V.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38912 Marija Arpadović - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}}</ref> i [[Elizabeta Kumanka|Elizabete Kumanke]]. Marijina i Karlova djeca:
*[[Karlo Martel Anžuvinac]]
::Naslovni vladar kao ugarski kralj
*[[Margareta, grofica Anjoua|Margareta]]
::Udala se za [[Karlo, grof Valoisa|Karla]], grofa [[Dinastija Valois|Valoisa]] te je bila majka grofice Bara.
*sveti [[Luj Tuluški]]
*[[Robert, kralj Napulja|Robert Mudri]], kralj [[Napulj|Napulja]]
*[[Filip I. Tarantski]]
*[[Blanka Anžuvinska]]
*Rajmund Berengar, provansalski grof i grof Andrije
*Ivan
*Tristan
*[[Eleonora Anžuvinska]]
*Marija Napuljska
*[[Ivan, drački vojvoda]]
*Beatricija
== Izvori ==
{{izvori}}
* {{cite book |last=Bárány |first=Attila |editor1-last=Kordé |editor1-first=Zoltán |editor2-last=Petrovics |editor2-first=István |title=Diplomacy in the Countries of the Angevin Dynasty in the Thirteenth–Fourteenth Centuries |publisher=Accademia d'Ungheria in Roma |year=2010 |pages=57–77 |chapter=The English relations of Charles II of Sicily and Maria of Hungary |isbn=978-963-315-046-7 }}
{{Mrva-pov}}
[[Kategorija:Anžuvinci]]
[[Kategorija:Grofovi Anjoua]]
[[Kategorija:Albanski kraljevi]]
[[Kategorija:Napuljski vladari]]
[[Kategorija:Grofovi Provanse]]
hmnati8op7sj75456y8l8cn2zn2h84u
Hrvatska na mučilištu
0
774529
7087744
7087694
2024-12-13T13:12:52Z
Hijerovit
263374
ovo je članak o knjizi, ne o povijesti Hrvatske u Jugoslaviji // predložak da nedostaju izvori jer se prepričava knjiga bez da se ona i citira
7087744
wikitext
text/x-wiki
{{naslov u kurzivu}}{{Esej}}{{Wikipedizirati izvore}}
{{nedostaju izvori}}
'''''Hrvatska na mučilištu''''' knjiga je [[povjesničar]]a [[Rudolf Horvat|Rudolfa Horvata]], prvi put objavljena 1942. godine, koja istražuje [[hrvatska povijest|hrvatsku povijest]] i povijesnu sudbinu [[Hrvati#Povijest|Hrvata]] tijekom stoljeća. Knjiga pruža iscrpan{{Pojasniti|tko kaže?}} pregled razdoblja u kojima je Hrvatska bila izložena političkoj, kulturnoj i društvenoj represiji pod različitim vlastima, uključujući Ugarsku, [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]], [[Osmansko Carstvo]] te kasnije [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]].<ref>[https://projektvelebit.com/osvrt-na-knjigu-dr-rudolfa-horvata-hrvatska-na-mucilistu/ - Osvrt na knjigu Hrvatska na mučilištu], projektvelebit.hr, pristupljeno 27. listopada 2024.</ref>
Horvat se usredotočuje na povijesne procese koji su oblikovali položaj Hrvatske, uključujući borbu za očuvanje [[Hrvatski identitet|nacionalnog identiteta]], [[jezik]]a i političke autonomije. Kroz kronološki prikaz, autor detaljno opisuje stradanja hrvatskog naroda pod stranom dominacijom, ali istovremeno ukazuje na napore hrvatskih političara, intelektualaca i vođa koji su se borili za slobodu i [[pravo na samoodređenje]].
Knjiga također donosi kritiku tadašnjih vladajućih struktura, posebno u kontekstu [[centralizacija|centralizacije]] i negiranja hrvatskih prava unutar Kraljevine Jugoslavije. Horvatova analiza obuhvaća povijesne izvore, [[dokument]]e i [[svjedočanstva]], čime daje bogat i argumentiran uvid u razdoblja političke represije.
Iako je napisana u specifičnu povijesnu kontekstu i odražava Horvatove političke stavove, knjiga se i danas smatra važnim djelom za razumijevanje složenih odnosa Hrvatske s okruženjem tijekom povijesti.
===Glavni razlozi za Nezadovoljstvo Hrvata s Jugoslavijom u knjizi "Hrvatska na mučilištu"===
Nezadovoljstvo Hrvata s Jugoslavijom u knjizi "Hrvatska na mučilištu" Rudolfa Horvata objašnjava se kroz nekoliko ključnih aspekata:
* [[Centralizacija]] i [[hegemonija]] Srbije: Horvat ističe da je u Kraljevini Jugoslaviji dominirao centralizirani sustav upravljanja pod kontrolom [[Beograd]]a, što je zanemarivalo autonomiju i interese drugih naroda, posebno Hrvata. Hrvatska se osjećala politički i gospodarski potlačeno unutar jugoslavenske države.
* Ekonomska neravnopravnost: Hrvatska je, prema Horvatu, smatrana gospodarski razvijenijom regijom, ali je njezino bogatstvo često redistribuirano na štetu njezinih građana kako bi se razvijali siromašniji dijelovi Jugoslavije. To je izazivalo osjećaj eksploatacije među Hrvatima.
* [[Politička represija]]: Autor opisuje politički teror, gušenje slobode govora i nesrazmjernu upotrebu sile protiv Hrvata koji su se zalagali za autonomiju ili federalizaciju. Posebno su istaknute nepravde prema hrvatskim političarima i njihovim pristalicama.
* Nacionalno pitanje: Jugoslavenska ideja "jednog naroda" (trojednog jugoslavenskog naroda) bila je neprihvatljiva mnogim Hrvatima jer je potiskivala njihov nacionalni identitet. Horvat naglašava da su Hrvati smatrali Jugoslaviju neprirodnom tvorevinom koja ignorira povijesnu posebnost Hrvatske.
* Pokolj u beogradskoj skupštini (1928.): Ubojstvo [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i još nekoliko članova Hrvatske seljačke stranke dodatno je produbilo nepovjerenje i mržnju prema jugoslavenskoj vlasti.
Horvat u svojoj knjizi pokušava dati pregled kako su Hrvati doživjeli Jugoslaviju kao oblik nacionalnog ugnjetavanja i kako su ti problemi kulminirali u težnji za samostalnošću.
===Ekonomska neravnopravnost===
U knjizi "Hrvatska na mučilištu" Rudolfa Horvata detaljno se opisuje kako su Hrvati u Kraljevini SHS (kasnije Kraljevini Jugoslaviji) doživjeli značajne gospodarske nepravde, što je pridonijelo njihovom nezadovoljstvu. Među ključnim aspektima gospodarskih nepravdi izdvajaju se:
* Neravnopravno oporezivanje i [[kredit]]iranje: Hrvatski građani su plaćali znatno veće [[porez]]e u usporedbi sa Srbima, dok su krediti za Hrvate dolazili s višim kamatnim stopama, što je otežavalo gospodarsku aktivnost i razvoj u hrvatskim krajevima<!-- "WIKIZVOR" – nisam siguran što je to ovdje radilo. ~ Hijerovit -->
* Nepravedna raspodjela [[resurs]]a i [[investicija]]: Političke i ekonomske odluke često su bile usmjerene na korist Srbije, dok su hrvatske regije bile zapostavljene u ulaganjima i infrastrukturi. To je uključivalo premještanje [[industrija]] i ukidanje lokalnih hrvatskih poduzeća kako bi se ojačala srpska gospodarska baza
* Politička [[korupcija]] i zapošljavanje: Za zadržavanje ili dobivanje državnih poslova u Hrvatskoj često se zahtijevao ulazak u prosrpske političke stranke, što je dodatno marginaliziralo Hrvate u javnoj upravi i gospodarstvu
* Agrarne reforme i raseljavanje: [[Agrarna reforma]] često je provođena tako da se hrvatske zemlje davale srpskim kolonistima, dok su Hrvati bili prisilno raseljavani, što je dodatno destabiliziralo poljoprivrednu ekonomiju u Hrvatskoj
Horvat navodi da su ove gospodarske nepravde, u kombinaciji s političkom i kulturnom represijom, stvorile duboko nepovjerenje prema centralnoj vlasti i izazvale masovno nezadovoljstvo među Hrvatima. Ova pitanja bila su ključni faktori u artikulaciji političkih zahtjeva za autonomijom ili izlaskom iz zajedničke države.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Literatura ==
== Vanjske poveznice ==
*[https://archive.org/details/hrvatska_na_mucilistu-rudolf_horvat ''Hrvatska na mučilištu'', Internet Archive]
*[https://www.hrdemos.org/product/hrvatska-na-mucilistu Predgovor knjige]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
3804x6sebb9tdxkm6fu74n16tfxu4hi
NK Polet Skrad
0
774606
7087955
7086565
2024-12-13T21:45:35Z
Cybermb
1634
Pregled plasmana po sezonama - od 2020./21. do 2024./25.
7087955
wikitext
text/x-wiki
{{radovi}}
{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba = Polet
| slika =
| puno ime = Nogometni klub Polet Skrad
| nadimak =
| godina osnivanja = 2006.
| igralište =
| kapacitet stadiona =
| predsjednik =
| trener =
| liga = [[2. ŽNL Primorsko-goranska]] (VII.)
| sezona = [[2. ŽNL Primorsko-goranska 2023./24.|2023./24.]]
| plasman = 6.
| trenutačna sezona =
| igrači =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1=
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1=
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2=
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2=
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3=
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3=
}}
'''Nogometni klub "Polet"''' ('''''NK "Polet" Skrad; Polet Skrad; Polet''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Skrad]]a, [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br>
U sezoni 2024./25. ''"Polet"'' se natječe u ''[[2. ŽNL Primorsko-goranska|"2. ŽNL Primorsko-goranskoj"]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|sedmog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]].
== O klubu ==
== Igralište ==
== Uspjesi ==
== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class="wikitable sortable collapsible collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center"
!sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori
|-
!colspan="15"| Polet
|-
|[[6. rang HNL-a 2010./11.|2010./11.]] ||VI. ||[[2. ŽNL Primorsko-goranska]] || ||11. ||11 ||20 ||0 ||2 ||18 ||10 ||72 ||2 || ||
|-
|[[6. rang HNL-a 2011./12.|2011./12.]] ||VI. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||11. ||12 ||22 ||3 ||5 ||14 ||24 ||61 ||14 || ||
|-
| || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|[[6. rang HNL-a 2014./15.|2014./15.]] ||VI. ||[[2. ŽNL Primorsko-goranska|1. A ŽNL Primorsko-goranska]] || ||13. ||13 ||24 ||1 ||1 ||22 ||16 ||95 ||4 || ||
|-
|[[1. A ŽNL Primorsko-goranska 2015./16.|2015./16.]] ||VI. ||1. A ŽNL Primorsko-goranska || ||12. ||12 ||22 || || || || || ||3 (-1) || ||
|-
|[[1. A ŽNL Primorsko-goranska 2016./17.|2016./17.]] ||VI. ||1. A ŽNL Primorsko-goranska || ||10. ||11 ||20 ||3 ||4 ||13 ||15 ||49 ||13 || ||
|-
|[[2. ŽNL Primorsko-goranska 2017./18.|2017./18.]] ||VI. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||12. ||12 ||22 ||3 ||5 ||14 ||24 ||61 ||12 (-2) || ||
|-
|[[2. ŽNL Primorsko-goranska 2018./19.|2018./19.]] ||VI. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||5. ||10 ||18 ||7 ||3 ||8 ||22 ||36 ||24 || ||
|-
|[[2. ŽNL Primorsko-goranska 2019./20.|2019./20.]] ||VI. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||8. ||10 ||9 ||2 ||1 ||6 ||10 ||36 ||7 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 ||
|-
|[[6. rang HNL-a 2020./21.|2020./21.]] ||VI. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||9. ||9 ||16 ||1 ||0 ||15 ||11 ||65 ||3 || ||
|-
|[[6. rang HNL-a 2021./22.|2021./22.]] ||VI. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||9. ||9 ||16 ||1 ||1 ||14 ||15 ||73 ||0 (-4) || ||
|-
|[[2. ŽNL Primorsko-goranska 2022./23.|2022./23.]] ||VII. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||9. ||10 ||18 ||2 ||2 ||14 ||16 ||56 ||6 (-2) || ||
|-
|[[2. ŽNL Primorsko-goranska 2023./24.|2023./24.]] ||VII. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || ||6. ||7 ||21 ||5 ||1 ||15 ||24 ||65 ||16 || ||
|-
|2024./25. ||VII. ||2. ŽNL Primorsko-goranska || || ||8 || || || || || || || || ||
|-
| || || || || || || || || || || || || || ||
|-
| || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|}
== Poznati igrači ==
== Poznati treneri ==
== Povezani članci ==
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/people/NK-POLET-SKRAD/100050961595948/?sk=about&locale=hr_HR ''NK POLET SKRAD'', facebook stranica]
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/hr/tim/nogomet/nk-polet-skrad/363415 sofascore.com, ''NK Polet Skrad'']
* [https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-polet-skrad/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB POLET SKRAD'']
== Izvori ==
<small>
* [https://semafor.hns.family/klubovi/2573/nk-polet-sk/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Polet Skrad, Skrad'']
* [https://skrad.hr/udruge/ skrad.hr, ''Udruge''], pristupljeno 27. studenog 2024.
* [https://skrad.com/sport/ skrad.com, ''Sport''], pristupljeno 27. studenog 2024.
* [https://www.nspgz.hr/o-savezu/adresar/ nspgz.hr, ''Adresar Nogometnih Klubova''], pristupljeno 27. studenog 2024.
* [https://www.poslovna.hr/lite/nk-polet/741909/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, NOGOMETNI KLUB POLET SKRAD]
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-polet/Detaljno/585183 fininfo.hr, NK POLET (NOGOMETNI KLUB POLET SKRAD)]
* [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/nk-polet/OIB-31532844471 infobiz.fina.hr, NOGOMETNI KLUB POLET SKRAD]
{{izvori}} </small>
{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Polet Skrad, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]]
3yftbgjiwsbcadghyglc1lcfxed96k3
Specijalni rat protiv Hrvatske (1987.–1997.) prema elaboratu MORH-a
0
774687
7087751
7077328
2024-12-13T13:19:37Z
Croq
23406
7087751
wikitext
text/x-wiki
'''Specijalni rat protiv Hrvatske u razdoblju od 1987. do 1997. godine''' odnosi se na organizirane neprijateljske aktivnosti usmjerene na destabilizaciju Hrvatske prije, tijekom i nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Prema elaboratu MORH|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]] (MORH), ove aktivnosti obuhvaćale su političke, informacijske, vojne i obavještajne metode koje su provodile domaće i međunarodne sile neprijateljski nastrojene prema [[Hrvatska državnost|hrvatskoj državnosti]].
==Ciljevi specijalnog rata==
Ciljevi [[specijalni rat|specijalnog rata]], kako ih definira MORH, bili su:
*Spriječiti ili odgoditi [[međunarodno priznanje Hrvatske]].
*[[destabilizacija|Destabilizirati]] [[vlast]]i Republike Hrvatske kroz političke pritiske i unutarnje sukobe.
*Oslabiti obrambene sposobnosti Hrvatske kroz [[sabotaža|sabotaže]], [[dezinformacija|dezinformacije]] i [[infiltracija|infiltraciju]] u vojne i civilne strukture.
*Prikazati Hrvatsku kao nestabilnu i radikalnu državu neprihvatljivu za međunarodnu zajednicu.
==Metode specijalnog rata==
Elaborat MORH-a identificira nekoliko ključnih metoda korištenih u specijalnom ratu:
Informacijsko-psihološke operacije:
*Kampanje [[dezinformacija]] u domaćim i stranim [[mediji]]ma.
*Širenje propagande koja je Hrvatsku prikazivala kao „fašističku“ ili „separatističku“ državu.
*[[Diskreditacija]] hrvatskih političkih vođa na međunarodnoj razini.
==Vojne diverzije:==
*Sabotaže ključne infrastrukture (mostovi, željeznice, energetski sustavi).
*Organizacija terorističkih napada na civilne ciljeve.
*Pokušaji infiltracije i regrutacije unutar Oružanih snaga RH.
==Obavještajne aktivnosti:==
*Infiltracija agenata bivših jugoslavenskih službi (KOS-a, UDBE) u hrvatske institucije.
*Prikupljanje informacija o vojnim planovima Hrvatske.
*Poticaji na unutarpolitičke sukobe unutar Hrvatske kako bi se oslabio nacionalni konsenzus.
==Međunarodne manipulacije:==
Korištenje međunarodnih organizacija i diplomacije za blokiranje priznanja Hrvatske.
Poticanje međunarodnih sankcija i izolacije Hrvatske kroz lažne optužbe za ratne zločine.
==Uloga jugoslavenskih i stranih aktera==
Elaborat MORH-a navodi kako su specijalni rat koordinirali:
Obavještajne strukture bivše SFRJ, uključujući KOS (Kontraobavještajna služba) i UDBU.
Strani saveznici Jugoslavije, koji su djelovali u skladu sa svojim geopolitičkim interesima na Balkanu.
Određeni pojedinci unutar Hrvatske koji su, zbog ideoloških ili političkih razloga, podržavali destabilizacijske aktivnosti.
Posljedice specijalnog rata
==Specijalni rat imao je duboke posljedice za Hrvatsku:==
*Politička polarizacija i nepovjerenje u institucije.
*Dugotrajna šteta na međunarodnoj reputaciji Hrvatske.
*Usmjerenje značajnih resursa prema borbi protiv unutarnje destabilizacije, čime su usporeni razvojni procesi.
==Zaključak==
Specijalni rat protiv Hrvatske, kako ga prikazuje elaborat MORH-a, primjer je nekonvencionalnog sukoba u kojem se kombiniraju vojne, obavještajne i propagandne metode kako bi se destabilizirale države u tranziciji. Iako je Hrvatska uspjela izboriti neovisnost i međunarodno priznanje, trajne posljedice specijalnog rata osjetile su se u političkom i društvenom životu još godinama nakon završetka Domovinskog rata.
== Izvori ==
== Literatura ==
Stručne analize i knjige:
*[[Davor Marijan]], *Domovinski rat 1991.–1995.*
*[[Miroslav Tuđman]], *Informacijsko ratište i informacijska znanost*.
Znanstveni članci i časopisi:
* [[Časopis za suvremenu povijest]]* i publikacija [[Hrvatskog instituta za povijest]].
== Vanjske poveznice ==
'''Večernji list - Članak o obavještajnim operacijama i specijalnom ratu protiv Hrvatske, s naglaskom na aktivnosti stranih i domaćih aktera:
*Večernji list - Specijalni rat protiv Hrvatske
Jutarnji list - Analiza o ulozi KOS-a (Kontraobavještajne službe) u specijalnim operacijama protiv Hrvatske tijekom Domovinskog rata: Jutarnji list - Operacije KOS-a
Domovinski rat online - Platforma s povijesnim pregledom specijalnog rata i sličnih aktivnosti, uključujući djelovanje jugoslavenskih obavještajnih službi:
Institut za povijest - Znanstveni članci o specijalnom ratu u Hrvatskoj, dostupni u časopisima poput "Časopisa za suvremenu povijest":
*[https://www.hkv.hr/izdvojeno/nae-teme/pitali-smo/31710-vodi-li-se-protiv-hrvatske-specijalni-rat-od-strane-okolnih-drzava.html Portal [[HKV]], Specijalni rat protiv Hrvatske?]
{{radovi}}
nv30pajbg9xq55ywt6pamhv3tvu54ad
Lara Blažeković
0
774842
7087761
7086519
2024-12-13T13:34:52Z
Hrvanjekoprivnica
318009
stavljena je slika
7087761
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Lara Blažeković.pdf|mini|Lara Blažeković, rezultati 2024.]]
'''Lara Blažeković''' hrvatska je reprezentativka u [[Hrvanje|hrvanju]] slobodnim načinom za žene. Članica je hrvačkog kluba Podravka iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Osvajačica je europskog srebra na EP U15 (2024.) i bronce s EP U17.<ref>{{Citiranje weba|last=Zadravec|first=Tea Gašparić|date=2024-06-02|title=FOTO Lara Blažeković viceprvakinja Europe u hrvanju: Potrebno je puno volje, treniranja i odricanja, ali na kraju sve se isplati|url=https://drava.info/2024/06/foto-lara-blazekovic-viceprvakinja-europe-potrebno-je-puno-volje-treniranja-i-odricanja-ali-na-kraju-sve-se-isplati/|access-date=2024-11-29|website=Drava.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Štefanek|first=Valentino|date=2024-07-01|title=Lara Blažeković u malo više od mjesec dana osvojila dvije velike medalje: Pripreme nisu bile nimalo lagane i drago mi je što su se isplatile|url=https://epodravina.hr/lara-blazekovic-u-malo-vise-od-mjesec-dana-osvojila-dvije-velike-medalje-pripreme-nisu-bile-nimalo-lagane-i-drago-mi-je-sto-su-se-isplatile/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
Hrvanjem se počela baviti u ranom djetinjstvu, a svoju ljubav prema sportu otkrila je kroz ples, gimnastiku, plivanje, rukomet i tenis koje je trenirala prije nego što se posvetila hrvanju. Završila je redovnu osnovnu i glazbenu školu – klavir.{{Ni}}
== Sportski uspjesi ==
* Europsko prvenstvo 2024.: Srebrna medalja (42 kilograma) na Europskom prvenstvu u Grčkoj za uzrast starijih djevojčica do 15 godina, nakon tri pobjede i jednog poraza u finalu protiv iskusne Mađarke.<ref>{{Citiranje weba|title=Lara Blažeković viceprvakinja Europe|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-viceprvakinja-europe/|access-date=2024-11-29|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Prvenstvo Balkana 2024.: Prvakinja Balkana u uzrastu do 15 godina u kategoriji do 42 kilograma, nakon pet čistih pobjeda te ukupnim rezultatom od 52 tehnička boda uz samo jedan izgubljeni bod.<ref>{{Citiranje weba|last=Zember|first=Adela|date=2024-10-07|title=Lara Blažeković prvakinja je Balkana, u Koprivnicu se vraća sa zlatom|url=https://glaspodravine.hr/lara-blazekovic-prvakinja-je-balkana-u-koprivnicu-se-vraca-sa-zlatom/|access-date=2024-11-29|website=Glas Podravine|language=hr}}</ref>
* Kadetsko prvenstvo Europe 2024.: Brončana medalja (43 kilograma) u Novom Sadu, pobijedivši Ruskinju u borbi za broncu s konačnih 9:7. Na istom natjecanju bila je najmlađa i najmanja u svojoj kategoriji.
* ISF GYMNASIADA 2024.: Brončana medalja u Bahreinu/Manama u kategoriji do 43 kilograma.<ref>{{Citiranje weba|last=Bojić|first=Sanjin|date=2024-10-29|title=BRAVO! Fantastična Lara Blažeković osvojila broncu u Bahreinu|url=https://epodravina.hr/bravo-fantasticna-lara-blazekovic-osvojila-broncu-u-bahreinu/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
== Ostvareni nastupi i rezultati na velikim natjecanjima ==
=== Službena natjecanja ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Grad/Država
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|29. listopada 2024.
|ISF Gymnasiada
|Manama/Bahrein
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|6. listopada 2024.
|Balkansko prvenstvo
|Skopje/Makedonija
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|19. kolovoza 2024.
|Svjetsko prvenstvo
|Amman/Jordan
|Hrvanje za žene
|U17
|43
|11.
|-
|24. lipnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Novi Sad/Srbija
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|15. svibnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Loutraki/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|6. srpnja 2023.
|Europsko prvenstvo
|Kaposvár/Mađarska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|5.
|-
|5. svibnja 2023.
|Balkansko prvenstvo
|Serres/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|39
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|16. srpnja 2022.
|Europsko prvenstvo
|Zagreb/Hrvatska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|9.
|}
=== Ostvareni rezultati na Prvenstvima Hrvatske ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|2021.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|36
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|39
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|40
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2023.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:gold;" |Zlato
|}
== Nagrade i priznanja ==
* Najuspješnija hrvačica Hrvatske u uzrastu djevojaka do 15 godina u 2023. godini.<ref>{{Citiranje weba|title=Održan 30. po redu Božićni turnir, proglašeni najbolji u 2023. godini|url=https://www.hhs.hr/vijesti/odrzan-30-po-redu-bozicni-turnir-proglaseni-najbolji-u-2023-godini/|access-date=2024-11-29|website=
Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Najperspektivnija sportašica Grada Koprivnice za rezultate postignute u 2023. godini (nagrada se dodjeljuje jednom u ovoj kategoriji).{{Ni}}
== Izvori ==
{{reflist}}
{{GLAVNIRASPORED:Blažeković, Lara}}
[[Kategorija:Hrvatski hrvači]]
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]]
n0xq65c41uzjwxzz5cwwj40gi4vurbe
7087770
7087761
2024-12-13T13:41:20Z
Hrvanjekoprivnica
318009
promjena slike
7087770
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Lara Blažeković 2024.jpg|mini|Lara Blažeković, 2024.]]
'''Lara Blažeković''' hrvatska je reprezentativka u [[Hrvanje|hrvanju]] slobodnim načinom za žene. Članica je hrvačkog kluba Podravka iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Osvajačica je europskog srebra na EP U15 (2024.) i bronce s EP U17.<ref>{{Citiranje weba|last=Zadravec|first=Tea Gašparić|date=2024-06-02|title=FOTO Lara Blažeković viceprvakinja Europe u hrvanju: Potrebno je puno volje, treniranja i odricanja, ali na kraju sve se isplati|url=https://drava.info/2024/06/foto-lara-blazekovic-viceprvakinja-europe-potrebno-je-puno-volje-treniranja-i-odricanja-ali-na-kraju-sve-se-isplati/|access-date=2024-11-29|website=Drava.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Štefanek|first=Valentino|date=2024-07-01|title=Lara Blažeković u malo više od mjesec dana osvojila dvije velike medalje: Pripreme nisu bile nimalo lagane i drago mi je što su se isplatile|url=https://epodravina.hr/lara-blazekovic-u-malo-vise-od-mjesec-dana-osvojila-dvije-velike-medalje-pripreme-nisu-bile-nimalo-lagane-i-drago-mi-je-sto-su-se-isplatile/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
Hrvanjem se počela baviti u ranom djetinjstvu, a svoju ljubav prema sportu otkrila je kroz ples, gimnastiku, plivanje, rukomet i tenis koje je trenirala prije nego što se posvetila hrvanju. Završila je redovnu osnovnu i glazbenu školu – klavir.{{Ni}}
== Sportski uspjesi ==
* Europsko prvenstvo 2024.: Srebrna medalja (42 kilograma) na Europskom prvenstvu u Grčkoj za uzrast starijih djevojčica do 15 godina, nakon tri pobjede i jednog poraza u finalu protiv iskusne Mađarke.<ref>{{Citiranje weba|title=Lara Blažeković viceprvakinja Europe|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-viceprvakinja-europe/|access-date=2024-11-29|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Prvenstvo Balkana 2024.: Prvakinja Balkana u uzrastu do 15 godina u kategoriji do 42 kilograma, nakon pet čistih pobjeda te ukupnim rezultatom od 52 tehnička boda uz samo jedan izgubljeni bod.<ref>{{Citiranje weba|last=Zember|first=Adela|date=2024-10-07|title=Lara Blažeković prvakinja je Balkana, u Koprivnicu se vraća sa zlatom|url=https://glaspodravine.hr/lara-blazekovic-prvakinja-je-balkana-u-koprivnicu-se-vraca-sa-zlatom/|access-date=2024-11-29|website=Glas Podravine|language=hr}}</ref>
* Kadetsko prvenstvo Europe 2024.: Brončana medalja (43 kilograma) u Novom Sadu, pobijedivši Ruskinju u borbi za broncu s konačnih 9:7. Na istom natjecanju bila je najmlađa i najmanja u svojoj kategoriji.
* ISF GYMNASIADA 2024.: Brončana medalja u Bahreinu/Manama u kategoriji do 43 kilograma.<ref>{{Citiranje weba|last=Bojić|first=Sanjin|date=2024-10-29|title=BRAVO! Fantastična Lara Blažeković osvojila broncu u Bahreinu|url=https://epodravina.hr/bravo-fantasticna-lara-blazekovic-osvojila-broncu-u-bahreinu/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
== Ostvareni nastupi i rezultati na velikim natjecanjima ==
=== Službena natjecanja ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Grad/Država
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|29. listopada 2024.
|ISF Gymnasiada
|Manama/Bahrein
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|6. listopada 2024.
|Balkansko prvenstvo
|Skopje/Makedonija
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|19. kolovoza 2024.
|Svjetsko prvenstvo
|Amman/Jordan
|Hrvanje za žene
|U17
|43
|11.
|-
|24. lipnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Novi Sad/Srbija
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|15. svibnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Loutraki/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|6. srpnja 2023.
|Europsko prvenstvo
|Kaposvár/Mađarska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|5.
|-
|5. svibnja 2023.
|Balkansko prvenstvo
|Serres/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|39
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|16. srpnja 2022.
|Europsko prvenstvo
|Zagreb/Hrvatska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|9.
|}
=== Ostvareni rezultati na Prvenstvima Hrvatske ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|2021.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|36
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|39
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|40
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2023.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:gold;" |Zlato
|}
== Nagrade i priznanja ==
* Najuspješnija hrvačica Hrvatske u uzrastu djevojaka do 15 godina u 2023. godini.<ref>{{Citiranje weba|title=Održan 30. po redu Božićni turnir, proglašeni najbolji u 2023. godini|url=https://www.hhs.hr/vijesti/odrzan-30-po-redu-bozicni-turnir-proglaseni-najbolji-u-2023-godini/|access-date=2024-11-29|website=
Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Najperspektivnija sportašica Grada Koprivnice za rezultate postignute u 2023. godini (nagrada se dodjeljuje jednom u ovoj kategoriji).{{Ni}}
== Izvori ==
{{reflist}}
{{GLAVNIRASPORED:Blažeković, Lara}}
[[Kategorija:Hrvatski hrvači]]
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]]
s4vrnwmgn6wz95vjsn6o5aqf1vqreqq
7087772
7087770
2024-12-13T13:45:21Z
Hrvanjekoprivnica
318009
7087772
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Lara Blažeković 2024.jpg|mini|Lara Blažeković, 2024.]]
'''Lara Blažeković''' hrvatska je reprezentativka u [[Hrvanje|hrvanju]] slobodnim načinom za žene. Članica je hrvačkog kluba Podravka iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Osvajačica je europskog srebra na EP U15 (2024.) i bronce s EP U17.<ref>{{Citiranje weba|last=Zadravec|first=Tea Gašparić|date=2024-06-02|title=FOTO Lara Blažeković viceprvakinja Europe u hrvanju: Potrebno je puno volje, treniranja i odricanja, ali na kraju sve se isplati|url=https://drava.info/2024/06/foto-lara-blazekovic-viceprvakinja-europe-potrebno-je-puno-volje-treniranja-i-odricanja-ali-na-kraju-sve-se-isplati/|access-date=2024-11-29|website=Drava.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Štefanek|first=Valentino|date=2024-07-01|title=Lara Blažeković u malo više od mjesec dana osvojila dvije velike medalje: Pripreme nisu bile nimalo lagane i drago mi je što su se isplatile|url=https://epodravina.hr/lara-blazekovic-u-malo-vise-od-mjesec-dana-osvojila-dvije-velike-medalje-pripreme-nisu-bile-nimalo-lagane-i-drago-mi-je-sto-su-se-isplatile/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
Hrvanjem se počela baviti u ranom djetinjstvu, a svoju ljubav prema sportu otkrila je kroz ples, gimnastiku, plivanje, rukomet i tenis koje je trenirala prije nego što se posvetila hrvanju. Završila je redovnu osnovnu i glazbenu školu – klavir.<ref>{{Citiranje weba|title=Proglašeni najuspješniji sportaši, sportašice i sportske ekipa grada Koprivnice u 2023. godini {{!}} Zajednica športskih udruga Grada Koprivnice|url=https://www.zsu-kc.hr/proglaseni-najuspjesniji-sportasi-sportasice-i-sportske-ekipa-grada-koprivnice-u-2023-godini/|access-date=2024-12-13|language=hr}}</ref>
== Sportski uspjesi ==
* Europsko prvenstvo 2024.: Srebrna medalja (42 kilograma) na Europskom prvenstvu u Grčkoj za uzrast starijih djevojčica do 15 godina, nakon tri pobjede i jednog poraza u finalu protiv iskusne Mađarke.<ref>{{Citiranje weba|title=Lara Blažeković viceprvakinja Europe|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-viceprvakinja-europe/|access-date=2024-11-29|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Prvenstvo Balkana 2024.: Prvakinja Balkana u uzrastu do 15 godina u kategoriji do 42 kilograma, nakon pet čistih pobjeda te ukupnim rezultatom od 52 tehnička boda uz samo jedan izgubljeni bod.<ref>{{Citiranje weba|last=Zember|first=Adela|date=2024-10-07|title=Lara Blažeković prvakinja je Balkana, u Koprivnicu se vraća sa zlatom|url=https://glaspodravine.hr/lara-blazekovic-prvakinja-je-balkana-u-koprivnicu-se-vraca-sa-zlatom/|access-date=2024-11-29|website=Glas Podravine|language=hr}}</ref>
* Kadetsko prvenstvo Europe 2024.: Brončana medalja (43 kilograma) u Novom Sadu, pobijedivši Ruskinju u borbi za broncu s konačnih 9:7. Na istom natjecanju bila je najmlađa i najmanja u svojoj kategoriji.
* ISF GYMNASIADA 2024.: Brončana medalja u Bahreinu/Manama u kategoriji do 43 kilograma.<ref>{{Citiranje weba|last=Bojić|first=Sanjin|date=2024-10-29|title=BRAVO! Fantastična Lara Blažeković osvojila broncu u Bahreinu|url=https://epodravina.hr/bravo-fantasticna-lara-blazekovic-osvojila-broncu-u-bahreinu/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
== Ostvareni nastupi i rezultati na velikim natjecanjima ==
=== Službena natjecanja ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Grad/Država
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|29. listopada 2024.
|ISF Gymnasiada
|Manama/Bahrein
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|6. listopada 2024.
|Balkansko prvenstvo
|Skopje/Makedonija
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|19. kolovoza 2024.
|Svjetsko prvenstvo
|Amman/Jordan
|Hrvanje za žene
|U17
|43
|11.
|-
|24. lipnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Novi Sad/Srbija
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|15. svibnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Loutraki/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|6. srpnja 2023.
|Europsko prvenstvo
|Kaposvár/Mađarska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|5.
|-
|5. svibnja 2023.
|Balkansko prvenstvo
|Serres/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|39
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|16. srpnja 2022.
|Europsko prvenstvo
|Zagreb/Hrvatska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|9.
|}
=== Ostvareni rezultati na Prvenstvima Hrvatske ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|2021.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|36
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|39
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|40
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2023.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:gold;" |Zlato
|}
== Nagrade i priznanja ==
* Najuspješnija hrvačica Hrvatske u uzrastu djevojaka do 15 godina u 2023. godini.<ref>{{Citiranje weba|title=Održan 30. po redu Božićni turnir, proglašeni najbolji u 2023. godini|url=https://www.hhs.hr/vijesti/odrzan-30-po-redu-bozicni-turnir-proglaseni-najbolji-u-2023-godini/|access-date=2024-11-29|website=
Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Najperspektivnija sportašica Grada Koprivnice za rezultate postignute u 2023. godini (nagrada se dodjeljuje jednom u ovoj kategoriji).{{Ni}}
== Izvori ==
{{reflist}}
{{GLAVNIRASPORED:Blažeković, Lara}}
[[Kategorija:Hrvatski hrvači]]
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]]
bsc306t2z3b87yx5efufsydzdnx8vxb
7087775
7087772
2024-12-13T13:50:43Z
Hrvanjekoprivnica
318009
7087775
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Lara Blažeković 2024.jpg|mini|Lara Blažeković, 2024.]]
'''Lara Blažeković''' hrvatska je reprezentativka u [[Hrvanje|hrvanju]] slobodnim načinom za žene. Članica je hrvačkog kluba Podravka iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Osvajačica je europskog srebra na EP U15 (2024.) i bronce s EP U17.<ref>{{Citiranje weba|last=Zadravec|first=Tea Gašparić|date=2024-06-02|title=FOTO Lara Blažeković viceprvakinja Europe u hrvanju: Potrebno je puno volje, treniranja i odricanja, ali na kraju sve se isplati|url=https://drava.info/2024/06/foto-lara-blazekovic-viceprvakinja-europe-potrebno-je-puno-volje-treniranja-i-odricanja-ali-na-kraju-sve-se-isplati/|access-date=2024-11-29|website=Drava.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Štefanek|first=Valentino|date=2024-07-01|title=Lara Blažeković u malo više od mjesec dana osvojila dvije velike medalje: Pripreme nisu bile nimalo lagane i drago mi je što su se isplatile|url=https://epodravina.hr/lara-blazekovic-u-malo-vise-od-mjesec-dana-osvojila-dvije-velike-medalje-pripreme-nisu-bile-nimalo-lagane-i-drago-mi-je-sto-su-se-isplatile/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
Hrvanjem se počela baviti u ranom djetinjstvu, a svoju ljubav prema sportu otkrila je kroz ples, gimnastiku, plivanje, rukomet i tenis koje je trenirala prije nego što se posvetila hrvanju. Završila je redovnu osnovnu i glazbenu školu – klavir.
== Sportski uspjesi ==
* Europsko prvenstvo 2024.: Srebrna medalja (42 kilograma) na Europskom prvenstvu u Grčkoj za uzrast starijih djevojčica do 15 godina, nakon tri pobjede i jednog poraza u finalu protiv iskusne Mađarke.<ref>{{Citiranje weba|title=Lara Blažeković viceprvakinja Europe|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-viceprvakinja-europe/|access-date=2024-11-29|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Prvenstvo Balkana 2024.: Prvakinja Balkana u uzrastu do 15 godina u kategoriji do 42 kilograma, nakon pet čistih pobjeda te ukupnim rezultatom od 52 tehnička boda uz samo jedan izgubljeni bod.<ref>{{Citiranje weba|last=Zember|first=Adela|date=2024-10-07|title=Lara Blažeković prvakinja je Balkana, u Koprivnicu se vraća sa zlatom|url=https://glaspodravine.hr/lara-blazekovic-prvakinja-je-balkana-u-koprivnicu-se-vraca-sa-zlatom/|access-date=2024-11-29|website=Glas Podravine|language=hr}}</ref>
* Kadetsko prvenstvo Europe 2024.: Brončana medalja (43 kilograma) u Novom Sadu, pobijedivši Ruskinju u borbi za broncu s konačnih 9:7. Na istom natjecanju bila je najmlađa i najmanja u svojoj kategoriji.<ref>{{Citiranje weba|last=Petriš|first=Matija|title=LARA BLAŽEKOVIĆ BRONČANA NA KADETSKOM PRVENSTVU EUROPE|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-broncana-na-kadetskom-prvenstvu-europe/|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* ISF GYMNASIADA 2024.: Brončana medalja u Bahreinu/Manama u kategoriji do 43 kilograma.<ref>{{Citiranje weba|last=Bojić|first=Sanjin|date=2024-10-29|title=BRAVO! Fantastična Lara Blažeković osvojila broncu u Bahreinu|url=https://epodravina.hr/bravo-fantasticna-lara-blazekovic-osvojila-broncu-u-bahreinu/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
== Ostvareni nastupi i rezultati na velikim natjecanjima ==
=== Službena natjecanja ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Grad/Država
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|29. listopada 2024.
|ISF Gymnasiada
|Manama/Bahrein
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|6. listopada 2024.
|Balkansko prvenstvo
|Skopje/Makedonija
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|19. kolovoza 2024.
|Svjetsko prvenstvo
|Amman/Jordan
|Hrvanje za žene
|U17
|43
|11.
|-
|24. lipnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Novi Sad/Srbija
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|15. svibnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Loutraki/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|6. srpnja 2023.
|Europsko prvenstvo
|Kaposvár/Mađarska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|5.
|-
|5. svibnja 2023.
|Balkansko prvenstvo
|Serres/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|39
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|16. srpnja 2022.
|Europsko prvenstvo
|Zagreb/Hrvatska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|9.
|}
=== Ostvareni rezultati na Prvenstvima Hrvatske ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|2021.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|36
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|39
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|40
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2023.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:gold;" |Zlato
|}
== Nagrade i priznanja ==
* Najuspješnija hrvačica Hrvatske u uzrastu djevojaka do 15 godina u 2023. godini.<ref>{{Citiranje weba|title=Održan 30. po redu Božićni turnir, proglašeni najbolji u 2023. godini|url=https://www.hhs.hr/vijesti/odrzan-30-po-redu-bozicni-turnir-proglaseni-najbolji-u-2023-godini/|access-date=2024-11-29|website=
Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Najperspektivnija sportašica Grada Koprivnice za rezultate postignute u 2023. godini (nagrada se dodjeljuje jednom u ovoj kategoriji).<ref>{{Citiranje weba|title=Proglašeni najuspješniji sportaši, sportašice i sportske ekipa grada Koprivnice u 2023. godini {{!}} Zajednica športskih udruga Grada Koprivnice|url=https://www.zsu-kc.hr/proglaseni-najuspjesniji-sportasi-sportasice-i-sportske-ekipa-grada-koprivnice-u-2023-godini/|access-date=2024-12-13|language=hr}}</ref>
== Izvori ==
{{reflist}}
{{GLAVNIRASPORED:Blažeković, Lara}}
[[Kategorija:Hrvatski hrvači]]
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]]
ccsokbliz20wfe2mso3xsnwb4z39e7t
7087776
7087775
2024-12-13T13:52:13Z
Hrvanjekoprivnica
318009
7087776
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Lara Blažeković 2024.jpg|mini|Lara Blažeković, 2024.]]
'''Lara Blažeković''' hrvatska je reprezentativka u [[Hrvanje|hrvanju]] slobodnim načinom za žene. Članica je hrvačkog kluba Podravka iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Osvajačica je europskog srebra na EP U15 (2024.) i bronce s EP U17.<ref>{{Citiranje weba|last=Zadravec|first=Tea Gašparić|date=2024-06-02|title=FOTO Lara Blažeković viceprvakinja Europe u hrvanju: Potrebno je puno volje, treniranja i odricanja, ali na kraju sve se isplati|url=https://drava.info/2024/06/foto-lara-blazekovic-viceprvakinja-europe-potrebno-je-puno-volje-treniranja-i-odricanja-ali-na-kraju-sve-se-isplati/|access-date=2024-11-29|website=Drava.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Štefanek|first=Valentino|date=2024-07-01|title=Lara Blažeković u malo više od mjesec dana osvojila dvije velike medalje: Pripreme nisu bile nimalo lagane i drago mi je što su se isplatile|url=https://epodravina.hr/lara-blazekovic-u-malo-vise-od-mjesec-dana-osvojila-dvije-velike-medalje-pripreme-nisu-bile-nimalo-lagane-i-drago-mi-je-sto-su-se-isplatile/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
Hrvanjem se počela baviti u ranom djetinjstvu, a svoju ljubav prema sportu otkrila je kroz ples, gimnastiku, plivanje, rukomet i tenis koje je trenirala prije nego što se posvetila hrvanju. Završila je redovnu osnovnu i glazbenu školu – klavir.
== Sportski uspjesi ==
* Europsko prvenstvo 2024.: Srebrna medalja (42 kilograma) na Europskom prvenstvu u Grčkoj za uzrast starijih djevojčica do 15 godina, nakon tri pobjede i jednog poraza u finalu protiv iskusne Mađarke.<ref>{{Citiranje weba|title=Lara Blažeković viceprvakinja Europe|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-viceprvakinja-europe/|access-date=2024-11-29|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Prvenstvo Balkana 2024.: Prvakinja Balkana u uzrastu do 15 godina u kategoriji do 42 kilograma, nakon pet čistih pobjeda te ukupnim rezultatom od 52 tehnička boda uz samo jedan izgubljeni bod.<ref>{{Citiranje weba|last=Zember|first=Adela|date=2024-10-07|title=Lara Blažeković prvakinja je Balkana, u Koprivnicu se vraća sa zlatom|url=https://glaspodravine.hr/lara-blazekovic-prvakinja-je-balkana-u-koprivnicu-se-vraca-sa-zlatom/|access-date=2024-11-29|website=Glas Podravine|language=hr}}</ref>
* Kadetsko prvenstvo Europe 2024.: Brončana medalja (43 kilograma) u Novom Sadu, pobijedivši Ruskinju u borbi za broncu s konačnih 9:7. Na istom natjecanju bila je najmlađa i najmanja u svojoj kategoriji.<ref>{{Citiranje weba|last=Petriš|first=Matija|title=LARA BLAŽEKOVIĆ BRONČANA NA KADETSKOM PRVENSTVU EUROPE|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-broncana-na-kadetskom-prvenstvu-europe/|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* ISF GYMNASIADA 2024.: Brončana medalja u Bahreinu/Manama u kategoriji do 43 kilograma.<ref>{{Citiranje weba|last=Bojić|first=Sanjin|date=2024-10-29|title=BRAVO! Fantastična Lara Blažeković osvojila broncu u Bahreinu|url=https://epodravina.hr/bravo-fantasticna-lara-blazekovic-osvojila-broncu-u-bahreinu/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
== Ostvareni nastupi i rezultati na velikim natjecanjima<ref>{{Citiranje weba|title=BLAZEKOVIC Lara {{!}} United World Wrestling|url=https://uww.org/athletes/blazekovic-lara|access-date=2024-12-13|website=uww.org|language=en}}</ref> ==
=== Službena natjecanja ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Grad/Država
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|29. listopada 2024.
|ISF Gymnasiada
|Manama/Bahrein
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|6. listopada 2024.
|Balkansko prvenstvo
|Skopje/Makedonija
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|19. kolovoza 2024.
|Svjetsko prvenstvo
|Amman/Jordan
|Hrvanje za žene
|U17
|43
|11.
|-
|24. lipnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Novi Sad/Srbija
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|15. svibnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Loutraki/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|6. srpnja 2023.
|Europsko prvenstvo
|Kaposvár/Mađarska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|5.
|-
|5. svibnja 2023.
|Balkansko prvenstvo
|Serres/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|39
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|16. srpnja 2022.
|Europsko prvenstvo
|Zagreb/Hrvatska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|9.
|}
=== Ostvareni rezultati na Prvenstvima Hrvatske ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|2021.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|36
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|39
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|40
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2023.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:gold;" |Zlato
|}
== Nagrade i priznanja ==
* Najuspješnija hrvačica Hrvatske u uzrastu djevojaka do 15 godina u 2023. godini.<ref>{{Citiranje weba|title=Održan 30. po redu Božićni turnir, proglašeni najbolji u 2023. godini|url=https://www.hhs.hr/vijesti/odrzan-30-po-redu-bozicni-turnir-proglaseni-najbolji-u-2023-godini/|access-date=2024-11-29|website=
Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Najperspektivnija sportašica Grada Koprivnice za rezultate postignute u 2023. godini (nagrada se dodjeljuje jednom u ovoj kategoriji).<ref>{{Citiranje weba|title=Proglašeni najuspješniji sportaši, sportašice i sportske ekipa grada Koprivnice u 2023. godini {{!}} Zajednica športskih udruga Grada Koprivnice|url=https://www.zsu-kc.hr/proglaseni-najuspjesniji-sportasi-sportasice-i-sportske-ekipa-grada-koprivnice-u-2023-godini/|access-date=2024-12-13|language=hr}}</ref>
== Izvori ==
{{reflist}}
{{GLAVNIRASPORED:Blažeković, Lara}}
[[Kategorija:Hrvatski hrvači]]
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]]
7hz1n5nnhf8u3qe837ou8t5hhc32pn2
7087786
7087776
2024-12-13T14:20:28Z
Hijerovit
263374
7087786
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Lara Blažeković 2024.jpg|mini|Lara Blažeković, 2024.]]
'''Lara Blažeković''' hrvatska je reprezentativka u [[Hrvanje|hrvanju]] slobodnim načinom za žene. Članica je hrvačkog kluba Podravka iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Osvajačica je europskog srebra na EP U15 (2024.) i bronce s EP U17.<ref>{{Citiranje weba|last=Zadravec|first=Tea Gašparić|date=2024-06-02|title=FOTO Lara Blažeković viceprvakinja Europe u hrvanju: Potrebno je puno volje, treniranja i odricanja, ali na kraju sve se isplati|url=https://drava.info/2024/06/foto-lara-blazekovic-viceprvakinja-europe-potrebno-je-puno-volje-treniranja-i-odricanja-ali-na-kraju-sve-se-isplati/|access-date=2024-11-29|website=Drava.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Štefanek|first=Valentino|date=2024-07-01|title=Lara Blažeković u malo više od mjesec dana osvojila dvije velike medalje: Pripreme nisu bile nimalo lagane i drago mi je što su se isplatile|url=https://epodravina.hr/lara-blazekovic-u-malo-vise-od-mjesec-dana-osvojila-dvije-velike-medalje-pripreme-nisu-bile-nimalo-lagane-i-drago-mi-je-sto-su-se-isplatile/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
Hrvanjem se počela baviti u ranom djetinjstvu, a svoju ljubav prema sportu otkrila je kroz ples, gimnastiku, plivanje, rukomet i tenis koje je trenirala prije nego što se posvetila hrvanju. Završila je redovnu osnovnu i glazbenu školu – klavir.{{Ni}}
== Sportski uspjesi ==
* Europsko prvenstvo 2024.: Srebrna medalja (42 kilograma) na Europskom prvenstvu u Grčkoj za uzrast starijih djevojčica do 15 godina, nakon tri pobjede i jednog poraza u finalu protiv iskusne Mađarke.<ref>{{Citiranje weba|title=Lara Blažeković viceprvakinja Europe|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-viceprvakinja-europe/|access-date=2024-11-29|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Prvenstvo Balkana 2024.: Prvakinja Balkana u uzrastu do 15 godina u kategoriji do 42 kilograma, nakon pet čistih pobjeda te ukupnim rezultatom od 52 tehnička boda uz samo jedan izgubljeni bod.<ref>{{Citiranje weba|last=Zember|first=Adela|date=2024-10-07|title=Lara Blažeković prvakinja je Balkana, u Koprivnicu se vraća sa zlatom|url=https://glaspodravine.hr/lara-blazekovic-prvakinja-je-balkana-u-koprivnicu-se-vraca-sa-zlatom/|access-date=2024-11-29|website=Glas Podravine|language=hr}}</ref>
* Kadetsko prvenstvo Europe 2024.: Brončana medalja (43 kilograma) u Novom Sadu, pobijedivši Ruskinju u borbi za broncu s konačnih 9:7. Na istom natjecanju bila je najmlađa i najmanja u svojoj kategoriji.<ref>{{Citiranje weba|last=Petriš|first=Matija|title=LARA BLAŽEKOVIĆ BRONČANA NA KADETSKOM PRVENSTVU EUROPE|url=https://www.hhs.hr/vijesti/lara-blazekovic-broncana-na-kadetskom-prvenstvu-europe/|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* ISF GYMNASIADA 2024.: Brončana medalja u Bahreinu/Manama u kategoriji do 43 kilograma.<ref>{{Citiranje weba|last=Bojić|first=Sanjin|date=2024-10-29|title=BRAVO! Fantastična Lara Blažeković osvojila broncu u Bahreinu|url=https://epodravina.hr/bravo-fantasticna-lara-blazekovic-osvojila-broncu-u-bahreinu/|access-date=2024-11-29|website=ePodravina.hr|language=hr}}</ref>
== Ostvareni nastupi i rezultati na velikim natjecanjima<ref>{{Citiranje weba|title=BLAZEKOVIC Lara {{!}} United World Wrestling|url=https://uww.org/athletes/blazekovic-lara|access-date=2024-12-13|website=uww.org|language=en}}</ref> ==
=== Službena natjecanja ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Grad/Država
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|29. listopada 2024.
|ISF Gymnasiada
|Manama/Bahrein
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|6. listopada 2024.
|Balkansko prvenstvo
|Skopje/Makedonija
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|19. kolovoza 2024.
|Svjetsko prvenstvo
|Amman/Jordan
|Hrvanje za žene
|U17
|43
|11.
|-
|24. lipnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Novi Sad/Srbija
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:#CD7F32;" |Bronca
|-
|15. svibnja 2024.
|Europsko prvenstvo
|Loutraki/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|6. srpnja 2023.
|Europsko prvenstvo
|Kaposvár/Mađarska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|5.
|-
|5. svibnja 2023.
|Balkansko prvenstvo
|Serres/Grčka
|Hrvanje za žene
|U15
|39
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|16. srpnja 2022.
|Europsko prvenstvo
|Zagreb/Hrvatska
|Hrvanje za žene
|U15
|39
|9.
|}
=== Ostvareni rezultati na Prvenstvima Hrvatske ===
{| class="wikitable"
!Datum
!Natjecanje
!Stil hrvanja
!Uzrast
!Kategorija
!Plasman
|-
|2021.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|36
| style="background:silver;" |Srebro
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U13
|39
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2022.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|40
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2023.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U15
|42
| style="background:gold;" |Zlato
|-
|2024.
|Prvenstvo Hrvatske
|Hrvanje za žene
|U17
|43
| style="background:gold;" |Zlato
|}
== Nagrade i priznanja ==
* Najuspješnija hrvačica Hrvatske u uzrastu djevojaka do 15 godina u 2023. godini.<ref>{{Citiranje weba|title=Održan 30. po redu Božićni turnir, proglašeni najbolji u 2023. godini|url=https://www.hhs.hr/vijesti/odrzan-30-po-redu-bozicni-turnir-proglaseni-najbolji-u-2023-godini/|access-date=2024-11-29|website=
Hrvatski hrvački savez|language=hr}}</ref>
* Najperspektivnija sportašica Grada Koprivnice za rezultate postignute u 2023. godini (nagrada se dodjeljuje jednom u ovoj kategoriji).<ref>{{Citiranje weba|title=Proglašeni najuspješniji sportaši, sportašice i sportske ekipa grada Koprivnice u 2023. godini {{!}} Zajednica športskih udruga Grada Koprivnice|url=https://www.zsu-kc.hr/proglaseni-najuspjesniji-sportasi-sportasice-i-sportske-ekipa-grada-koprivnice-u-2023-godini/|access-date=2024-12-13|language=hr}}</ref>
== Izvori ==
{{reflist}}
{{GLAVNIRASPORED:Blažeković, Lara}}
[[Kategorija:Hrvatski hrvači]]
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]]
1zw85ok9kvfkommjd0cc017zlw50ixh
Elena Lasconi
0
775374
7088231
7084019
2024-12-14T11:24:47Z
2A02:2F01:7012:8A00:8059:9C3A:C601:23B0
7088231
wikitext
text/x-wiki
'''Elena-Valerica Lasconi''' (r. [[24. travnja]] [[1972]]., [[Hațeg]], [[Hunedoara]], [[Rumunjska]]) je rumunjska političarka i bivša novinarka. Dana [[26. lipnja]] [[2024]]. postala je predsjednica Unije Spasimo Rumunjsku (USR), nakon pobjede na internim izborima sa 68,14% glasova, ispred ostalih kandidata, kao što su Cristian Seidler i Radu Hossu.
[[File:Elena Lasconi, interviu Europa FM 2024-10-03 (cropped).png]]
U svom govoru, Lasconi je naglasio potrebu za ponovnom izgradnjom stranke i konsolidacijom demokracije u Rumunjskoj. Od 2020 je gradonačelnica općine Câmpulung, okrug Argeș, položaj koji je osvojila kao predstavnica USR-a, a kasnije je dobila novi mandat na lokalnim izborima 2024.
Prije ulaska u politiku, imala je karijeru dugu više od dva desetljeća na televiziji, radeći kao voditeljica i dopisnica za Pro TV između [[1995]]. i [[2019]]..
Elena Lasconi imenovana je kandidatkinjom USR-a za predsjedničke izbore [[2024]]., nakon internog procesa. U tom kontekstu dobio je i podršku Ludovica Orbana i saveza koji on vodi, točnije Saveza liberalno-konzervativnih desnih snaga (AFDLC), te stranke Reinnoim Proiectul European al României (REPER) koju je osnovao Dacian Cioloș.
[[Kategorija:Rumunjski političari]]
[[ro:Elena Lasconi]]
[[hu:Elena Lasconi]]
[[en:Elena Lasconi]]
jqv0ywn2dluuo2am6o7bes577iyk2p1
FK Radnički Nova Pazova
0
775474
7087959
7085932
2024-12-13T22:01:10Z
Cybermb
1634
Pregled plasmana po sezonama - od 2020./21. do 2024./25.
7087959
wikitext
text/x-wiki
{{radovi}}
{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba = Radnički
| slika = <!-- -->
| puno ime = Fudbalski klub "Radnički" Nova Pazova
| nadimak =
| godina osnivanja = 1946.
| igralište = ''Gradski stadion'', [[Nova Pazova]], [[Stara Pazova (općina)|općina Stara Pazova]], {{Z|SRB}} [[Srbija]]
| kapacitet stadiona =
| trener =
| liga = Vojvođanska liga – Jug (IV.)
| sezona = 2023./24.
| plasman = 11.
| trenutačna sezona =
| igrači =
| pattern_la1=_whitesmalllower |pattern_b1= |pattern_ra1=_whitesmalllower | leftarm1=FF0000 |body1=FF0000 |rightarm1=FF0000 |shorts1=FF0000 |socks1=FF0000 |
| pattern_la2=_whitelowerthin |pattern_b2=_thinwhitesides |pattern_ra2=_whitelowerthin |pattern_sh2=_whitesides |leftarm2=0000FF |body2=0000FF |rightarm2=0000FF |shorts2=0000FF |socks2=0000FF|
}}
'''Fudbalski klub "Radnički"''' ('''''FK Radnički; Radnički Nova Pazova; Radnički'''''; srpski: ''Омладински фудбалски клуб Раднички Нова Пазова“'') je [[nogomet]]ni klub iz iz [[Nova Pazova|Nove Pazove]], [[Stara Pazova (općina)|Općina Stara Pazova]], [[Srijemski okrug|Srijemski okrug]], [[Vojvodina]], [[Srbija]]. <br>
U sezoni 2024./25. klub se natječe u ''"Vojvođanskoj ligi – Jug"'', ligi četvrtog stupnja nogometnog prvenstva Srbije.
== O klubu ==
== Stadion ==
== Uspjesi ==
=== nakon 2007. ===
; Srpska liga – Vojvodina
* prvaci: 2011./12.
=== od 1991. do 2006. ===
=== do 1991. ===
== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class="wikitable sortable collapsible collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center"
!sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori
|-
!colspan="15"| Radnički
|-
|2006./07. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||10. ||18 ||38 ||14 ||8 ||12 ||43 ||46 ||50 ||
|<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv07.html rsssf.org, ''Serbia 2006/07''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/54-srpska-liga-vojvodina srbijasport.net, ''Srpska liga "Vojvodina" / 2006-2007''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2007./08. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||9. ||16 ||30 ||11 ||4 ||15 ||39 ||44 ||37 ||
|<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv08.html rsssf.org, ''Serbia 2007/08''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/125-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Vojvodina" / 2007-2008''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2008./09. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||8. ||16 ||30 ||11 ||9 ||10 ||44 ||33 ||42 ||
|<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv09.html rsssf.org, ''Serbia 2008/09''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/191-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Vojvodina" / 2008-2009''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2009./10. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||5. ||16 ||30 ||14 ||6 ||10 ||39 ||30 ||48 ||
|<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv2010.html#voj rsssf.org, ''Serbia 2009/10 / Srpska Liga Vojvodina''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/335-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Vojvodina" / 2009-2010''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2010./11. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||16 ||30 ||16 ||8 ||6 ||44 ||21 ||55 (-1) ||
|<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv2011.html#voj rsssf.org, ''Serbia 2010/11 / Srpska Liga Vojvodina''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/448-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Vojvodina" / 2010-2011''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2011./12. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||bgcolor="gold"|1. ||15 (16) ||28 ||17 ||9 ||2 ||45 ||20 ||60 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/767-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Vojvodina" / 2011-2012''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2012./13. ||II. ||[[Prva liga Srbije (nogomet)|Prva liga Srbije]] || ||14. ||18 ||34 ||9 ||8 ||17 ||35 ||44 ||35 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/1020-prva-liga-srbije srbijasport.net, ''Prva liga Srbije / 2012-2013''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2013./14. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||10. ||16 ||30 ||10 ||7 ||13 ||25 ||36 ||37 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/1365-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Vojvodina" / 2013-2014''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2014./15. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||12. ||16 ||30 ||9 ||7 ||14 ||56 ||47 ||34 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/1781-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga Vojvodina / 2014-2015''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2015./16. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||5. ||16 ||30 ||12 ||9 ||9 ||30 ||33 ||45 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/2294-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga Vojvodina / 2015-2016''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2016./17. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||12. ||15 (16) ||28 ||8 ||7 ||13 ||42 ||47 ||31 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/2865-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga Vojvodina / 2016-2017''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2017./18. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||16 ||30 ||17 ||2 ||11 ||48 ||31 ||53 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/3380-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga Vojvodina / 2017-2018''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2018./19. ||III. ||Srpska liga – Vojvodina || ||17. ||17 (18) ||32 ||9 ||5 ||18 ||35 ||60 ||32 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/3893-srpska-liga-vojvodina/games srbijasport.net, ''Srpska liga Vojvodina / 2018-2019''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2019./20. ||IV. ||Vojvođanska liga – Jug || ||10. ||16 ||17 ||5 ||5 ||7 ||21 ||24 ||20 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/4454-vojvodjanska-liga-jug srbijasport.net, ''Vojvođanska liga "Jug" / 2019-2020''], pristupljeno 10. prosinca 2024. </ref>
|-
|2020./21. ||IV. ||Vojvođanska liga – Jug || ||11. ||18 ||34 ||15 ||2 ||17 ||38 ||37 ||47 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/4959-vojvodjanska-liga-jug/games srbijasport.net, ''Vojvođanska liga "Jug" / 2020-2021''], pristupljeno 13. prosinca 2024. </ref>
|-
|2021./22. ||IV. ||Vojvođanska liga – Jug || ||9. ||16 ||30 ||10 ||8 ||12 ||35 ||35 ||38 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/5527-vojvodjanska-liga-jug/games srbijasport.net, ''Vojvođanska liga "Jug" / 2021-2022''], pristupljeno 13. prosinca 2024. </ref>
|-
|2022./23. ||IV. ||Vojvođanska liga – Jug || ||12. ||16 ||30 ||9 ||7 ||14 ||28 ||50 ||34 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/6209-vojvodjanska-liga-jug/games srbijasport.net, ''Vojvođanska liga "Jug" / 2022-2023''], pristupljeno 13. prosinca 2024. </ref>
|-
|2023./24. ||IV. ||Vojvođanska liga – Jug || ||11. ||16 ||30 ||10 ||6 ||14 ||37 ||35 ||36 ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/6842-vojvodjanska-liga-jug/games srbijasport.net, ''Vojvođanska liga "Jug" / 2023-2024''], pristupljeno 13. prosinca 2024. </ref>
|-
|2024./25. ||IV. ||Vojvođanska liga – Jug || || ||16 || || || || || || || ||
|<ref> [https://www.srbijasport.net/league/7450-vojvodjanska-liga-jug/games srbijasport.net, ''Vojvođanska liga "Jug" / 2024-2025''], pristupljeno 13. prosinca 2024. </ref>
|-
| || || || || || || || || || || || || || ||
|-
| || || || || || || || || || || || || || ||
|-
|}
== Poznati igrači ==
== Poznati treneri ==
== Povezani članci ==
* [[Nova Pazova]]
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20130216042837/http://fkradnicki-np.com/ fkradnicki-np.com], wayback arhiva
* {{sr icon}} [https://www.facebook.com/p/%D0%A4%D0%BA-%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8-%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B0-%D0%9F%D0%B0%D0%B7%D0%BE%D0%B2%D0%B0-100057451479767/ ''Фк "Раднички" Нова Пазова'', Facebook stranica]
* {{sr icon}} [https://www.instagram.com/fk_radnicki_novapazova/ ''ФК "РАДНИЧКИ" Нова Пазова'', Instagram stranica]
* [https://www.srbijasport.net/club/103-radnicki/card srbijasport.net, ''Radnički Nova Pazova'']
* {{en icon}} [https://int.soccerway.com/teams/serbia/fk-radnicki-nova-pazova/3818/ int.soccerway.com, ''FK Radnički Nova Pazova'']
* {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/radnicki-nova-pazova/ worldfootball.net, ''Radnički Nova Pazova'']
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/fk-radnicki-nova-pazova/74321 sofascore.com, ''FK Radnički Nova Pazova'']
* [https://www.rezultati.com/tim/radnicki-nova-pazova/8pZK9ijr/ rezultati.com, ''Radnicki Nova Pazova'']
* {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Serbia/Radnicki-Nova-Pazova/ futbol24.com, ''Fudbalski klub Radnički Nova Pazova'']
* [https://www.fudbal91.com/soccer_clubs/Radnicki_N.Pazova fudbal91.com, ''Radnički N.Pazova'']
* {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-radnicki-nova-pazova/27677/ globalsportsarchive.com, ''FK Radnički Nova Pazova'']
* [https://fsv.rs/fk-radnicki-nova-pazova/ fsv.rs, ''FK „RADNIČKI“ (NOVA PAZOVA)'']
* {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/19932-radnicki_nova_pazova/2024-2025 footballdatabase.eu, ''Radnicki Nova Pazova'']
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/fk-radnicki-nova-pazova/startseite/verein/27203 transfermarkt.com, ''FK Radnicki Nova Pazova'']
== Izvori ==
<small>
* [https://web.archive.org/web/20130217055612/http://fkradnicki-np.com/?page_id=26 fkradnicki-np.com, ''Klub''], wayback arhiva
* [https://rtvstarapazova.rs/sr/vest.php?id=6398 rtvstarapazova.rs, ''70. godina FK Radnički iz Nove Pazove''], objavljeno 28. studenog 2016., pristupljeno 9. prosinca 2024.
* [https://archive.ph/20130222055918/http://www.srbijafudbal.net/radnicki_npazova.htm srbijafudbal.net, ''FK RADNICKI Nova Pazova''], web arhiva
* {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/27539/2024_1/Radnicki_Nova_Pazova.html national-football-teams.com, ''Radnički Nova Pazova''], pristupljeno 9. prosinca 2024.
* [https://fsv.rs/takmicenja/vfl-novi-sad-srem/boje-klubova/ fsv.rs, ''Boje klubova / VOJVOĐANSKA FUDBALSKA LIGA „JUG“ / 2024./25.''], pristupljeno 9. prosinca 2024.
{{izvori|53em}} </small>
{{Mrva-nogomet-klub-srbija}}
{{GLAVNIRASPORED:Radnički Nova Pazova}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Srijemskom okrugu]]
lykmyeigsoxjx3kciai3u46tpcl6fb1
Margareta Dračka
0
775580
7087843
7086520
2024-12-13T16:23:41Z
Mychele Trempetich
47215
kraljičin prikaz
7087843
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Margherita regina di Napoli.jpg|130px|mini|Margaretin prikaz]]
'''Margareta''' ([[Talijanski jezik|talijanski]] ''Margherita''; 28. srpnja 1347. — 6. kolovoza 1412.) bila je [[Popis supružnika napuljskih vladara|napuljska]] i ugarska kraljica kao supruga [[Karlo II. Drački|Karla II. Dračkog]].
Četvrta kći Karla, dračkog vojvode i [[Marija Kalabrijska|Marije Kalabrijske]], Margareta se u veljači 1369. udala za svoga bratića Karla, koji je postao [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko]]-hrvatski i napuljski kralj. Karlo je naslijedio svoju tetu [[Ivana I., napuljska kraljica|Ivanu I.]] te je Margareta postala kraljica. Karlu je bila ponuđena ugarska kruna.
Margareta i njen muž imali su dvije kćeri, Mariju i [[Ivana II., napuljska kraljica|Ivanu]] te sina, [[Ladislav Napuljski|Ladislava]].
Kraljica udovica Margareta umrla je od kuge.
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | |C2N|C2N='''[[Karlo II. Napuljski]]'''}}
{{familytree | | | |,|-|-|-|^|-|-|-|.|}}
{{familytree | | |R1N| | | | | |JoD|R1N='''[[Robert, kralj Napulja]]'''|JoD=[[Ivan, vojvoda Drača|Ivan,<br>vojvoda Drača]]<br>1294-1336|CMA=[[Karlo Martel Napuljski|Karlo Martel]]<br>1271-1295|F1T=[[Filip I, knez Taranta|Filip I.,<br>knez Taranta]]<br>1278-1331}}
{{familytree | | | |!| | | | | |,|-|^|-|.|}}
{{familytree | | |CoC| | | | |!| | | |!| |CoC=[[Karlo, vojvoda Kalabrije|Karlo,<br>vojvoda Kalabrije]]}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | |!| | | |!| | | | |}}
{{familytree |I1N| |Mar|v|KoD| |LoD|Mar=[[Marija Kalabrijska]]|LoD=[[Ludovik, grof Gravine|Ludovik,<bR>grof Gravine]]<br>1324-1362|KoD=[[Karlo, vojvoda Drača|Karlo,<br>vojvoda Drača]]|I1N='''[[Ivana I., napuljska kraljica]]'''}}
{{familytree | | | | | | | |!| | | | | |!| |}}
{{familytree | | | | | | |Mar|-|v|-|K3N| | |Mar=[[Margareta Dračka]]|C3N='''[[Karlo II. Drački]]'''<br>1345-1386|K3N='''[[Karlo II. Drački]]'''}}
{{familytree | | | | | | | | |,|-|^|-|.|}}
{{familytree | | | | | | | |L1N| |J2N|J2N= [[Ivana II., napuljska kraljica|Ivana II.]]|L1N=[[Ladislav Napuljski|Ladislav]]}}
{{familytree/end}}
== Izvori ==
*{{cite web |last=Marek |first=Miroslav |url=http://genealogy.euweb.cz/capet/capet19.html#MCD |title= A listing of descendants of Charles I of Sicily |publisher= Genealogy.EU}}
*Parsons, John Carmi (1997). ''Medieval Queenship''. Palgrave Macmillan. ISBN 0-312-17298-2.
[[Kategorija:Anžuvinci]]
[[Kategorija:Napuljske kraljice]]
[[Kategorija:Mađarske kraljice]]
qznw5458icjjbm9ex4excxh6bokchai
Wikipedija:Zahtjev za komentare/Nazivi članaka
4
775581
7087716
7087478
2024-12-13T12:07:01Z
SoupePrimordiale
277309
7087716
wikitext
text/x-wiki
= Pokušaj standardiziranja naziva članaka =
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Status Zahtjeva za komentare|AKTIVAN}}
*'''Cilj:''' Ovaj [[Wikipedija:Zahtjev za komentare|Zahtjev za komentare]] ima za cilj standardiziranje i ujednačenost naziva članaka.
Jeste li za ujednačen oblik naslova s riječju Most/Tunel/Palača/... ispred samog imena objekta ili u zagradi iza imena.
:'''Zašto jedno, a ne drugo'''?
:'''Treba li ujednačiti sve članke'''?
{| class="wikitable center"
|+
!
! ispred
! u zagradi
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Mostovi]]
|[[Most Hercegovina]]
|[[Hercegovina (most)]]
|-
|[[Most Krka]]
|[[Krka (most)]]
|-
|[[Most Golden Gate]]
|[[Golden Gate (most)]]
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Tuneli]]
|[[Tunel Grič]]
|[[Grič (tunel)]]
|-
|[[Tunel Mala Kapela]]
|[[Mala Kapela (tunel)]]
|-
|[[Tunel Karavanke]]
|[[Karavanke (tunel)]]
|-
| rowspan="2" |[[:KT: Palače]]
|[[Palača Dragišić u Splitu]]
|[[Dragišić (palača u Splitu)]]
|-
|[[Palača Corsini]]
|[[Corsini (palača)]]
|}
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Pismo početak}}
<!----- Ispod ove crte detaljno opišite vaš zahtjev ----->
Prenosim raspravu koju sam započeo na SZR suradnika Ponor. Budući je on izvršio premještanje članka koji se spominje u prvoj poruci, obratio sam se njemu, ali to u svemu ovome nije bitno, cilj sam naveo u naslovu ovoga zahtjeva. Unaprijed hvala svima na komentarima.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
-----------------------
Eto, nakon toliko godina wikistaža, moram pitati, pa ako bi izgubio par minuta vremena da objasniš: zašto je Studenčica (most) -> Most Studenčica, a Bednja (rijeka) nije Rijeka Bednja? Dakako, govorim o nazivima članaka u nominativu (dakle, ne ''Most Ovoga i Onoga''). Meni osobno logično je da pobliža odrednica ide u zagrade, a ne ispred i tako se dobiva privid da je ona dio imena. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:10, 10. prosinca 2024. (CET)
Zamolio sam i Neptunea za njegovo mišljenje.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:17, 10. prosinca 2024. (CET)
:[[SUR:MaGa|MaGa]]: Ne znam ima li pravila, ja idem po onom na što prvo pomislim kad mu kažem ime. Za Hercegovinu je posebno jasno, to smo "rješavali" na [[RSUR:Argo Navis]]: »idući cestom D17 prijeći ćeš preko Hercegovine« nećemo nikad reći, ali ćemo reći »idući cestom D33 prijeći ćeš preko Bednje«, kao što bi mogli reći i »idući cestom D33 prijeći ćeš preko rijeke Bednje«.
:Nije to [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=100&offset=0&profile=default&search=intitle%3A%2FMost+%5BA-Z%C5%BD%C4%90%C5%A0%C4%86%C4%8C%5D%2F prvi takav slučaj] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:20, 10. prosinca 2024. (CET)
::Za slučaj da se nismo razumjeli: govorim isključivo o nazivu članka. Ovo što ti spominješ (i što je apsolutno točno) je svakodnevni govor. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:53, 10. prosinca 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: i ja govorim o nazivu članka. "Svakodnevni govor" daje name [[WP:COMMONNAME]] pa je prema tomu "Most Hercegovina" ono što će ljudi tražiti kada traže informaciju o mostu, a malo je vjerojatno da će tražiti samo "Hercegovina" jer znaju da je to područje.
:::I autori članka podebljali su '''Most Hercegovina''' kao neodvojive pojmove, dok npr. imamo [[Golden Gate (most)|Most '''Golden Gate''']]. Primjera, vidiš u gornjoj pretrazi, ima puno. Od naših: [[Most Ston]], [[Most Krka]], [[Most Dubrovnik]], [[Most Martinska Ves]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:15, 10. prosinca 2024. (CET)
::::Hmmm... Na internetu će ljudi također tražiti i pojmove poput "Hercegovina most" (Google mi nudi i "Hercegovina karta", "Hercegovina gradovi" itd., nije neviđena pojava), što – jasno – nije baš u duhu standardnoga jezika, ali recimo da je to neka vrsta naknadno umetnute odrednice, naročito ako ''gugleša'' počne izbacivati rezultate koji nemaju toliko veze s onim što korisnik ''išče''. Ne bih rekao da je po tome Wikipedija naročito drukčija.
::::Rekao bih da ono što MaGa reče o prividu svakako stoji – most u tom slučaju nije dio imena i, premda apozicije većinom, ako ne i uvijek trebaju stajati ispred pojma na koji se odnose, ovdje bih i ja predložio da ipak slijedimo uzus sa zagradama. Tim više što bismo u suprotnom imali hrpu članaka čije ime počinje s "most", što mislim da baš i nije najpreglednije za enciklopediju. Naravno, pritom mislim samo na one kojima "most" nije službeni dio imena.
::::Čisto da se razumijemo – ne kažem da mi nije jasno kako razmišljaš, samo dajem mišljenje jer sam za to i zamoljen. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nije da već nemamo brdo članaka koji započinju s "most", dovoljno vam je pogledati potkategorije od [[:Kategorija:Mostovi po državama]]. Pretpostavljam da je to zato što su autori smatrali da samo ime može dovesti u zabludu - ja to uzimam kao postojeći konsenzus. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] sigurno je bolje upućen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:30, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::: Konsenzus nije što je netko krivo radio i što se nije održavalo Wikipediju.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:33, 10. prosinca 2024. (CET)
<!----- iznad ove crte ----->
{{Pismo kraj}}
*'''Suradnik i nadnevak:''' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
<!----- suradnici: komentirajte ispod ove crte ----->
{{komentar}} Mislim da sam sve napisao u uvodu koji je MaGa kopirao s moje SZR. Iako se odlučuje (samo?) o mostovima, možda treba uzeti u obzir i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FTunel+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi tunele], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FPala%C4%8Da+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&fulltext=1 palače] i druge građevine. Treba li kralj u imenu članka [[Kralj Tomislav|Kralj Tomislav]], treba li fregata u imenima raznih klasa fregata itd. Sve su to prošireni nazivi dobiveni u vremenom izgrađenom konsenzusu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:37, 11. prosinca 2024. (CET)
:Vidi se da nisam vičan u pisanju raznoraznih zahtjeva, to sam trebao napisati u uvodu ovoga zahtjeva. Dakako da se ne odnosi samo na mostove već i na puno toga još. Mostovi su ''okidač'' jer je spomenuti članak o mostu Studenčica na mom popisu praćenja. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 11. prosinca 2024. (CET)
:P.S. Istina je da sam vrlo rijetko pratio, isto tako rijetko sudjelovao u raspravama o stvarima koji se tiču ovakvih tema, volio bih vidjeti raspravu i konsenzus po ovom pitanju. Razlog je jednostavan: ako to postoji (ja zaista ne znam postoji li ili ne), onda nema potrebe zamarati malobrojne aktivne suradnike nečim što je već prije odlučeno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Iako pozdravljam volju za standardizacijom i jasnom organizacijom, pogotovo zbog tog nekog impulsa da članak enciklopedije ne bi trebao počinjati na M ako je ime na H, nisam siguran što bismo ovdje.<br>
Osobno mi, primjerice, "Studenčica (most)" i "Hercegovina (most)" izgledaju nekako krivo, iako bi mi takve naslove bilo puno draže vidjeti u popisu članaka neke kategorije.<br>
Ponor također odlično spominje druge primjere – sve su to stvari koje englezima super pašu jer bi rekli "X tunnel" ili "X palace" uz naslove poput "X (political party)", ali mi ih teško gutamo. Fregate nikako ne bismo mogli mijenjati (''Admiral Grigorovič (klasa fregate)''?). Dakle vjerojatno ne možemo donijeti univerzalno pravilo.
Kada bih pokušao sumirati svoje iskustvo naših naslova, čini mi se da u zagrade obično stavljamo opisnice koje nam nisu prirodan dio naziva; "kakadu (jezik)", "Centar (francuska politička stranka)", "Mrlja (roman)", "Magazin (bend)". Nikad ne bismo rekli "Čitam roman Mrlju" ili "Slušam bend Magazin", ali svakako bismo "Prelazim most Ston" ili "Doći ću kroz tunel Grič".<br>
Nastavno na to, osvrnuo bih se na "konsenzus nije što je netko krivo radio" – ''krivo'' na Wikipediji ovisi o tome što je konsenzus. Ako su suradnici mahom prihvatili formu "most Ston", onda je to konsenzus i ne može biti "krivo". Što god bio razlog (a očito je nešto vezano uz hrvatski jezik jer su sve ove "krive" naslove napisali različiti suradnici različitih godina), da se zaključiti da takav regularan oblik naslova o mostovima i tunelima pomaže identificirati članak, po čemu je opet jasno da se ne radi o "krivosti", već o nekakvom "hrvatskojezičnom" sustavu organizacije pojmova.
Moj je zaključak stoga – pratiti tradiciju gdje ona postoji. Ovdje ipak nije slučaj da smo preuzeli inojezične konstrukcije (kao kod svih onih "X jezik" članaka). Je li malo naporno u organizacijske svrhe? Jest. Ali to je bolje od masovnog preusmjeravanja neintuitivnih naslova (intuitivnost = COMMONNAME). Takve apozicijske oblike naravno treba izbjegavati gdje je to moguće, ali ovo je već predložak (iliti ''pattern'') imenovanja u našem jeziku koji bi, ako se mene pita, trebalo poštivati. Već imamo pravilo da se biografije naslovljuju normalnim redoslijedom, a organiziraju prema prezimenu – nepregledno je, ali ima svrhu. Čini mi se da ovo dođe na isto. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem da se da bi trebalo to standardizirati ako se možemo dogoditi oko konsezusa. Za mostove se dvoumim, a sviđa mi se [[Tunel Grič]] bolje nego [[Grič (tunel)]] i više mi se sviđa [[Palača Dragišić u Splitu]] nego [[Dragišić (palača u Splitu)]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:37, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem se s dosad napisanim i držim kako je, a to je možda već istaknuto, stvar pojedinačna slučaja. Mislim da za Golden Gate (Bridge) nije potrebno naglašavati „Most” (niti u zagradi), već je sam taj toponim jasan za sebe. Kao što je [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] istaknuo, uvriježeno se veli »Tunel Grič«, »Palača Sponza«, »Dvorac Eltz« pa takove izraze ne bih mijenjao. Slažem se s nazivom »Most Krka« jer Krka je i rijeka i tvrtka pa olakšava izbjegavanje zabuna; isto vrijedi i za »Most Hercegovina« (razlikovanje od pokrajine), »Tunel Mala Kapela« (razlikovanje od istoimena planinska lanca), »Tunel Karavanke« (razlikovanje od Karavanki) itd. Treći (desni) stupac čini mi se nepotrebnim za sve primjere (''Golden Gateu'' bih maknuo zagradu u imenu, a ne bih dodavao apoziciju).—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 22:46, 11. prosinca 2024. (CET)
:Samo napomena uz Golden Gate (Bridge). [[:en:Golden Gate]] sam je po sebi tjesnac, koji taj most premošćuje. Moguće da je »Most« dio engleskog imena. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:57, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svakako sam {{za}} izjednačavanje naziva. Mora postojati neka norma. Problem je u tome što je hr.wiki po pitanju [[WP:STIL]]-a prilično neuređena. Imamo preskromna stilska pravila, a uvijek se pozivamo na (kod nas) neusvojeni WP:COMMONNAME koji faktički samo ''de facto'' postoji.
Što se tiče '''tunela''', potpisujem sve što je Fraxinus napisao. [[Tunel Grič]], [[Tunel Učka]], [[Tunel Sveti Rok]] itd. su puno ''prirodniji'' oblici. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:12, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju... Koliko sam mogao rezimirati do sada, onda bi (npr.) članak [[Sunja (rijeka)]] (i puno članaka o rijekama koji imaju odrednicu u zagradi) trebali preimenovati u "Rijeka Sunja"? Imamo članak o naselju [[Sunja]], pa moramo nekako razlikovati članak o rijeci i o naselju, zar ne? Ne vidim zašto bi za rijeke (i možda još neke druge kategorije) bilo drukčije nego za mostove.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:30, 12. prosinca 2024. (CET)
:Mislim da to sve treba vidjeti prema "kategoriji" članka. Teško mi je ''brainstormati'' različite skupine tema, ali mislim da nikome nije neobično rijeku oslovljavati isključivo imenom? Pada mi na pamet da bi slučaj mogao biti personifikacije prirode – prirodne pojave (rijeke, jezera, naselja, planine) mi se čine nekako autonomnije, dok su mostovi i tuneli samo... funkcionalni objekti nazvani po nečemu ili prema nečemu. Ne uspijevam pronaći neki semantički rad o tome (ako ijedan kroatist čita, eto materijala), pa neka ovaj komentar ostane samo potencijalno korisna idejica za daljnje dumanje. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:11, 12. prosinca 2024. (CET)
:Vjerojatno bi netko mogao napisati jezikoslovni rad o našem malom problemu. Koliko se meni čini, članke za stvari koje su tu "oduvijek" i velike su (rijeke, planine, regije, naselja) preferira(lo) se zvati običnim imenom, a u stvari koje je čovjek izgradio i koje su nazvane prema tim prvobitnim nazivima ipak volimo staviti apoziciju. Od apozicije se i zakotrljala cijela priča: Arga si pitao može li se na zemljovidu i ispod njega dobiti da piše "Most Hercegovina na zemljovidu...", a ne "Hercegovina na zemljovidu..." ''baš zato'' što ti je nedostajala ta apozicija, bez apozicije svi će pomisliti na zemlju Hercegovu; most+Hercegovina u svakoj rečenici o tom mostu idu zajedno. (jesmo li sigurni da "Most Hercegovina" nije "puno ime"; "Palača Corsini" vjerojatno uzimamo za puno ime). Naselje Sunja i rijeka Sunja u razini su "oduvijek", idemo "u Sunju", prelazimo "preko Sunje" (očito rijeke), prelazimo "preko mosta Sunje" (ako ga ima, ali isto je i za most Krka). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:08, 12. prosinca 2024. (CET)
::{{Komentar}} Slažem se, za rijeke i većinu reljefnih oblika nije potrebna apozicija. E sad, špilja/spilja Samograd (postoje dvije: u [https://hrcak.srce.hr/clanak/249773 Perušiću] i na [https://hrcak.srce.hr/clanak/380538 Korčuli]) češće se javlja nego samo Samograd, ali to su više iznimke koje potvrđuju pravilo. Primjerice, uvrježenije je Veternica negoli spilja Veternica. Čini mi se da je Ponor dobro razlikovao prirodno od čovjekovoga (umjetnog, građenog), i prikladnost apozicije kod potonjih naziva. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:20, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Čini se da je naš mali problem već obrađen sa semantičkog i sintaktičkog gledišta.<br>[https://hrcak.srce.hr/43385 Ivan Marković: Hrvatska apozitivna sintagma i sintaksa imenâ, 2008., FOC '''17'''], str. 124. Marković uz Pavešića-Vince (1971.) smatra da je u ovakvim slučajevima (<imenica> <ime>) apozicija zapravo <ime>, a ne <imenica>, jer <ime> "sužava [imenici] opseg na pojedinačno", pri čemu je <imenica> 'semantički dominantni leksem' (odn. nosi glavno značenje). Prema tome, mi govorimo o ''mostovima'' nekog imena, a ne ''nekim imenima'' mostova. Istim principom funkcioniraju, prema Markoviću, "golub pismonoša", "žena akademik" i "ptica selica". S potonjim na str. 122 ima simpatičan eksperiment:
::<blockquote>»Tako će ''selica ptica'' podrazumijevati da je riječ o (životinjama) ''selicama'' kao [nadređenom pojmu] koji kao [podređeni pojam] može imati ''pticu'', ali i ''ribu'': ''selica riba''.«</blockquote>
::Neka osnovna formula jest:
::* <u>''X-ski/ški/čki/sni Y''</u> '''=''' <u>''Y X''</u> '''≠''' <u>''X Y''</u>
::Markovićev primjer:
::* ''pismonosni golub'' = ''golub pismonoša'' ≠ ''pismonoša golub''.
::Prebacivanjem tih <imenica> u zagradu zapravo se narušava temeljni semantički odnos u sintagmi jer parentetiziramo glavni element. Pretpostavljam da je izbacivanje toga iz "grad Zagreb" i "rijeka Bednja" samo stvar ekonomičnosti, budući da se, kao što kažeš, radi o izvornim toponimima umjesto derivativnim. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:11, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svi se služimo sa Google Maps koje su nam prvi izvor informacije o kojoj je građevini riječ kada nas neka zaintrigira. Sada sam gledala u Splitu i okolici pa nalazim naslove Palača Milesi, Palača Cindro, Palača Cipiko, Vijadukt Gornja Ozrna, Tunel Marjan (sjever), Tunel Klis - Kosa, Most Krka, Most Omiš, Most Cetina itd. Rekla bih da su to naslovi pod kojima bih tražila na Wikipediji. Rijeke su označene kao Jadro i Krka, gradovi kao Split i Trogir itd. Po tomu sudeći mislim da je dosadašnja praxa na hrvatskoj wikipediji u redu. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:07, 13. prosinca 2024. (CET)
g5kfhoslwhisp4wlxcghzrk719av19i
7087844
7087716
2024-12-13T16:25:43Z
MaGa
20797
/* Pokušaj standardiziranja naziva članaka */ Odgovor
7087844
wikitext
text/x-wiki
= Pokušaj standardiziranja naziva članaka =
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Status Zahtjeva za komentare|AKTIVAN}}
*'''Cilj:''' Ovaj [[Wikipedija:Zahtjev za komentare|Zahtjev za komentare]] ima za cilj standardiziranje i ujednačenost naziva članaka.
Jeste li za ujednačen oblik naslova s riječju Most/Tunel/Palača/... ispred samog imena objekta ili u zagradi iza imena.
:'''Zašto jedno, a ne drugo'''?
:'''Treba li ujednačiti sve članke'''?
{| class="wikitable center"
|+
!
! ispred
! u zagradi
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Mostovi]]
|[[Most Hercegovina]]
|[[Hercegovina (most)]]
|-
|[[Most Krka]]
|[[Krka (most)]]
|-
|[[Most Golden Gate]]
|[[Golden Gate (most)]]
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Tuneli]]
|[[Tunel Grič]]
|[[Grič (tunel)]]
|-
|[[Tunel Mala Kapela]]
|[[Mala Kapela (tunel)]]
|-
|[[Tunel Karavanke]]
|[[Karavanke (tunel)]]
|-
| rowspan="2" |[[:KT: Palače]]
|[[Palača Dragišić u Splitu]]
|[[Dragišić (palača u Splitu)]]
|-
|[[Palača Corsini]]
|[[Corsini (palača)]]
|}
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Pismo početak}}
<!----- Ispod ove crte detaljno opišite vaš zahtjev ----->
Prenosim raspravu koju sam započeo na SZR suradnika Ponor. Budući je on izvršio premještanje članka koji se spominje u prvoj poruci, obratio sam se njemu, ali to u svemu ovome nije bitno, cilj sam naveo u naslovu ovoga zahtjeva. Unaprijed hvala svima na komentarima.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
-----------------------
Eto, nakon toliko godina wikistaža, moram pitati, pa ako bi izgubio par minuta vremena da objasniš: zašto je Studenčica (most) -> Most Studenčica, a Bednja (rijeka) nije Rijeka Bednja? Dakako, govorim o nazivima članaka u nominativu (dakle, ne ''Most Ovoga i Onoga''). Meni osobno logično je da pobliža odrednica ide u zagrade, a ne ispred i tako se dobiva privid da je ona dio imena. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:10, 10. prosinca 2024. (CET)
Zamolio sam i Neptunea za njegovo mišljenje.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:17, 10. prosinca 2024. (CET)
:[[SUR:MaGa|MaGa]]: Ne znam ima li pravila, ja idem po onom na što prvo pomislim kad mu kažem ime. Za Hercegovinu je posebno jasno, to smo "rješavali" na [[RSUR:Argo Navis]]: »idući cestom D17 prijeći ćeš preko Hercegovine« nećemo nikad reći, ali ćemo reći »idući cestom D33 prijeći ćeš preko Bednje«, kao što bi mogli reći i »idući cestom D33 prijeći ćeš preko rijeke Bednje«.
:Nije to [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=100&offset=0&profile=default&search=intitle%3A%2FMost+%5BA-Z%C5%BD%C4%90%C5%A0%C4%86%C4%8C%5D%2F prvi takav slučaj] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:20, 10. prosinca 2024. (CET)
::Za slučaj da se nismo razumjeli: govorim isključivo o nazivu članka. Ovo što ti spominješ (i što je apsolutno točno) je svakodnevni govor. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:53, 10. prosinca 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: i ja govorim o nazivu članka. "Svakodnevni govor" daje name [[WP:COMMONNAME]] pa je prema tomu "Most Hercegovina" ono što će ljudi tražiti kada traže informaciju o mostu, a malo je vjerojatno da će tražiti samo "Hercegovina" jer znaju da je to područje.
:::I autori članka podebljali su '''Most Hercegovina''' kao neodvojive pojmove, dok npr. imamo [[Golden Gate (most)|Most '''Golden Gate''']]. Primjera, vidiš u gornjoj pretrazi, ima puno. Od naših: [[Most Ston]], [[Most Krka]], [[Most Dubrovnik]], [[Most Martinska Ves]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:15, 10. prosinca 2024. (CET)
::::Hmmm... Na internetu će ljudi također tražiti i pojmove poput "Hercegovina most" (Google mi nudi i "Hercegovina karta", "Hercegovina gradovi" itd., nije neviđena pojava), što – jasno – nije baš u duhu standardnoga jezika, ali recimo da je to neka vrsta naknadno umetnute odrednice, naročito ako ''gugleša'' počne izbacivati rezultate koji nemaju toliko veze s onim što korisnik ''išče''. Ne bih rekao da je po tome Wikipedija naročito drukčija.
::::Rekao bih da ono što MaGa reče o prividu svakako stoji – most u tom slučaju nije dio imena i, premda apozicije većinom, ako ne i uvijek trebaju stajati ispred pojma na koji se odnose, ovdje bih i ja predložio da ipak slijedimo uzus sa zagradama. Tim više što bismo u suprotnom imali hrpu članaka čije ime počinje s "most", što mislim da baš i nije najpreglednije za enciklopediju. Naravno, pritom mislim samo na one kojima "most" nije službeni dio imena.
::::Čisto da se razumijemo – ne kažem da mi nije jasno kako razmišljaš, samo dajem mišljenje jer sam za to i zamoljen. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nije da već nemamo brdo članaka koji započinju s "most", dovoljno vam je pogledati potkategorije od [[:Kategorija:Mostovi po državama]]. Pretpostavljam da je to zato što su autori smatrali da samo ime može dovesti u zabludu - ja to uzimam kao postojeći konsenzus. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] sigurno je bolje upućen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:30, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::: Konsenzus nije što je netko krivo radio i što se nije održavalo Wikipediju.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:33, 10. prosinca 2024. (CET)
<!----- iznad ove crte ----->
{{Pismo kraj}}
*'''Suradnik i nadnevak:''' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
<!----- suradnici: komentirajte ispod ove crte ----->
{{komentar}} Mislim da sam sve napisao u uvodu koji je MaGa kopirao s moje SZR. Iako se odlučuje (samo?) o mostovima, možda treba uzeti u obzir i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FTunel+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi tunele], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FPala%C4%8Da+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&fulltext=1 palače] i druge građevine. Treba li kralj u imenu članka [[Kralj Tomislav|Kralj Tomislav]], treba li fregata u imenima raznih klasa fregata itd. Sve su to prošireni nazivi dobiveni u vremenom izgrađenom konsenzusu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:37, 11. prosinca 2024. (CET)
:Vidi se da nisam vičan u pisanju raznoraznih zahtjeva, to sam trebao napisati u uvodu ovoga zahtjeva. Dakako da se ne odnosi samo na mostove već i na puno toga još. Mostovi su ''okidač'' jer je spomenuti članak o mostu Studenčica na mom popisu praćenja. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 11. prosinca 2024. (CET)
:P.S. Istina je da sam vrlo rijetko pratio, isto tako rijetko sudjelovao u raspravama o stvarima koji se tiču ovakvih tema, volio bih vidjeti raspravu i konsenzus po ovom pitanju. Razlog je jednostavan: ako to postoji (ja zaista ne znam postoji li ili ne), onda nema potrebe zamarati malobrojne aktivne suradnike nečim što je već prije odlučeno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Iako pozdravljam volju za standardizacijom i jasnom organizacijom, pogotovo zbog tog nekog impulsa da članak enciklopedije ne bi trebao počinjati na M ako je ime na H, nisam siguran što bismo ovdje.<br>
Osobno mi, primjerice, "Studenčica (most)" i "Hercegovina (most)" izgledaju nekako krivo, iako bi mi takve naslove bilo puno draže vidjeti u popisu članaka neke kategorije.<br>
Ponor također odlično spominje druge primjere – sve su to stvari koje englezima super pašu jer bi rekli "X tunnel" ili "X palace" uz naslove poput "X (political party)", ali mi ih teško gutamo. Fregate nikako ne bismo mogli mijenjati (''Admiral Grigorovič (klasa fregate)''?). Dakle vjerojatno ne možemo donijeti univerzalno pravilo.
Kada bih pokušao sumirati svoje iskustvo naših naslova, čini mi se da u zagrade obično stavljamo opisnice koje nam nisu prirodan dio naziva; "kakadu (jezik)", "Centar (francuska politička stranka)", "Mrlja (roman)", "Magazin (bend)". Nikad ne bismo rekli "Čitam roman Mrlju" ili "Slušam bend Magazin", ali svakako bismo "Prelazim most Ston" ili "Doći ću kroz tunel Grič".<br>
Nastavno na to, osvrnuo bih se na "konsenzus nije što je netko krivo radio" – ''krivo'' na Wikipediji ovisi o tome što je konsenzus. Ako su suradnici mahom prihvatili formu "most Ston", onda je to konsenzus i ne može biti "krivo". Što god bio razlog (a očito je nešto vezano uz hrvatski jezik jer su sve ove "krive" naslove napisali različiti suradnici različitih godina), da se zaključiti da takav regularan oblik naslova o mostovima i tunelima pomaže identificirati članak, po čemu je opet jasno da se ne radi o "krivosti", već o nekakvom "hrvatskojezičnom" sustavu organizacije pojmova.
Moj je zaključak stoga – pratiti tradiciju gdje ona postoji. Ovdje ipak nije slučaj da smo preuzeli inojezične konstrukcije (kao kod svih onih "X jezik" članaka). Je li malo naporno u organizacijske svrhe? Jest. Ali to je bolje od masovnog preusmjeravanja neintuitivnih naslova (intuitivnost = COMMONNAME). Takve apozicijske oblike naravno treba izbjegavati gdje je to moguće, ali ovo je već predložak (iliti ''pattern'') imenovanja u našem jeziku koji bi, ako se mene pita, trebalo poštivati. Već imamo pravilo da se biografije naslovljuju normalnim redoslijedom, a organiziraju prema prezimenu – nepregledno je, ali ima svrhu. Čini mi se da ovo dođe na isto. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem da se da bi trebalo to standardizirati ako se možemo dogoditi oko konsezusa. Za mostove se dvoumim, a sviđa mi se [[Tunel Grič]] bolje nego [[Grič (tunel)]] i više mi se sviđa [[Palača Dragišić u Splitu]] nego [[Dragišić (palača u Splitu)]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:37, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem se s dosad napisanim i držim kako je, a to je možda već istaknuto, stvar pojedinačna slučaja. Mislim da za Golden Gate (Bridge) nije potrebno naglašavati „Most” (niti u zagradi), već je sam taj toponim jasan za sebe. Kao što je [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] istaknuo, uvriježeno se veli »Tunel Grič«, »Palača Sponza«, »Dvorac Eltz« pa takove izraze ne bih mijenjao. Slažem se s nazivom »Most Krka« jer Krka je i rijeka i tvrtka pa olakšava izbjegavanje zabuna; isto vrijedi i za »Most Hercegovina« (razlikovanje od pokrajine), »Tunel Mala Kapela« (razlikovanje od istoimena planinska lanca), »Tunel Karavanke« (razlikovanje od Karavanki) itd. Treći (desni) stupac čini mi se nepotrebnim za sve primjere (''Golden Gateu'' bih maknuo zagradu u imenu, a ne bih dodavao apoziciju).—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 22:46, 11. prosinca 2024. (CET)
:Samo napomena uz Golden Gate (Bridge). [[:en:Golden Gate]] sam je po sebi tjesnac, koji taj most premošćuje. Moguće da je »Most« dio engleskog imena. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:57, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svakako sam {{za}} izjednačavanje naziva. Mora postojati neka norma. Problem je u tome što je hr.wiki po pitanju [[WP:STIL]]-a prilično neuređena. Imamo preskromna stilska pravila, a uvijek se pozivamo na (kod nas) neusvojeni WP:COMMONNAME koji faktički samo ''de facto'' postoji.
Što se tiče '''tunela''', potpisujem sve što je Fraxinus napisao. [[Tunel Grič]], [[Tunel Učka]], [[Tunel Sveti Rok]] itd. su puno ''prirodniji'' oblici. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:12, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju... Koliko sam mogao rezimirati do sada, onda bi (npr.) članak [[Sunja (rijeka)]] (i puno članaka o rijekama koji imaju odrednicu u zagradi) trebali preimenovati u "Rijeka Sunja"? Imamo članak o naselju [[Sunja]], pa moramo nekako razlikovati članak o rijeci i o naselju, zar ne? Ne vidim zašto bi za rijeke (i možda još neke druge kategorije) bilo drukčije nego za mostove.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:30, 12. prosinca 2024. (CET)
:Mislim da to sve treba vidjeti prema "kategoriji" članka. Teško mi je ''brainstormati'' različite skupine tema, ali mislim da nikome nije neobično rijeku oslovljavati isključivo imenom? Pada mi na pamet da bi slučaj mogao biti personifikacije prirode – prirodne pojave (rijeke, jezera, naselja, planine) mi se čine nekako autonomnije, dok su mostovi i tuneli samo... funkcionalni objekti nazvani po nečemu ili prema nečemu. Ne uspijevam pronaći neki semantički rad o tome (ako ijedan kroatist čita, eto materijala), pa neka ovaj komentar ostane samo potencijalno korisna idejica za daljnje dumanje. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:11, 12. prosinca 2024. (CET)
:Vjerojatno bi netko mogao napisati jezikoslovni rad o našem malom problemu. Koliko se meni čini, članke za stvari koje su tu "oduvijek" i velike su (rijeke, planine, regije, naselja) preferira(lo) se zvati običnim imenom, a u stvari koje je čovjek izgradio i koje su nazvane prema tim prvobitnim nazivima ipak volimo staviti apoziciju. Od apozicije se i zakotrljala cijela priča: Arga si pitao može li se na zemljovidu i ispod njega dobiti da piše "Most Hercegovina na zemljovidu...", a ne "Hercegovina na zemljovidu..." ''baš zato'' što ti je nedostajala ta apozicija, bez apozicije svi će pomisliti na zemlju Hercegovu; most+Hercegovina u svakoj rečenici o tom mostu idu zajedno. (jesmo li sigurni da "Most Hercegovina" nije "puno ime"; "Palača Corsini" vjerojatno uzimamo za puno ime). Naselje Sunja i rijeka Sunja u razini su "oduvijek", idemo "u Sunju", prelazimo "preko Sunje" (očito rijeke), prelazimo "preko mosta Sunje" (ako ga ima, ali isto je i za most Krka). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:08, 12. prosinca 2024. (CET)
::{{Komentar}} Slažem se, za rijeke i većinu reljefnih oblika nije potrebna apozicija. E sad, špilja/spilja Samograd (postoje dvije: u [https://hrcak.srce.hr/clanak/249773 Perušiću] i na [https://hrcak.srce.hr/clanak/380538 Korčuli]) češće se javlja nego samo Samograd, ali to su više iznimke koje potvrđuju pravilo. Primjerice, uvrježenije je Veternica negoli spilja Veternica. Čini mi se da je Ponor dobro razlikovao prirodno od čovjekovoga (umjetnog, građenog), i prikladnost apozicije kod potonjih naziva. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:20, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Čini se da je naš mali problem već obrađen sa semantičkog i sintaktičkog gledišta.<br>[https://hrcak.srce.hr/43385 Ivan Marković: Hrvatska apozitivna sintagma i sintaksa imenâ, 2008., FOC '''17'''], str. 124. Marković uz Pavešića-Vince (1971.) smatra da je u ovakvim slučajevima (<imenica> <ime>) apozicija zapravo <ime>, a ne <imenica>, jer <ime> "sužava [imenici] opseg na pojedinačno", pri čemu je <imenica> 'semantički dominantni leksem' (odn. nosi glavno značenje). Prema tome, mi govorimo o ''mostovima'' nekog imena, a ne ''nekim imenima'' mostova. Istim principom funkcioniraju, prema Markoviću, "golub pismonoša", "žena akademik" i "ptica selica". S potonjim na str. 122 ima simpatičan eksperiment:
::<blockquote>»Tako će ''selica ptica'' podrazumijevati da je riječ o (životinjama) ''selicama'' kao [nadređenom pojmu] koji kao [podređeni pojam] može imati ''pticu'', ali i ''ribu'': ''selica riba''.«</blockquote>
::Neka osnovna formula jest:
::* <u>''X-ski/ški/čki/sni Y''</u> '''=''' <u>''Y X''</u> '''≠''' <u>''X Y''</u>
::Markovićev primjer:
::* ''pismonosni golub'' = ''golub pismonoša'' ≠ ''pismonoša golub''.
::Prebacivanjem tih <imenica> u zagradu zapravo se narušava temeljni semantički odnos u sintagmi jer parentetiziramo glavni element. Pretpostavljam da je izbacivanje toga iz "grad Zagreb" i "rijeka Bednja" samo stvar ekonomičnosti, budući da se, kao što kažeš, radi o izvornim toponimima umjesto derivativnim. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:11, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svi se služimo sa Google Maps koje su nam prvi izvor informacije o kojoj je građevini riječ kada nas neka zaintrigira. Sada sam gledala u Splitu i okolici pa nalazim naslove Palača Milesi, Palača Cindro, Palača Cipiko, Vijadukt Gornja Ozrna, Tunel Marjan (sjever), Tunel Klis - Kosa, Most Krka, Most Omiš, Most Cetina itd. Rekla bih da su to naslovi pod kojima bih tražila na Wikipediji. Rijeke su označene kao Jadro i Krka, gradovi kao Split i Trogir itd. Po tomu sudeći mislim da je dosadašnja praxa na hrvatskoj wikipediji u redu. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:07, 13. prosinca 2024. (CET)
:Uz dužno poštovanje, paučina je pouzdanija od Googleove karte. Pogotov to znaju oni koji se upuštaju u uređivanje iste. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:25, 13. prosinca 2024. (CET)
nv35hq9stcjyha0iklvz76tgmwdjkdy
7087879
7087844
2024-12-13T17:50:34Z
MaGa
20797
/* Pokušaj standardiziranja naziva članaka */ Odgovor
7087879
wikitext
text/x-wiki
= Pokušaj standardiziranja naziva članaka =
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Status Zahtjeva za komentare|AKTIVAN}}
*'''Cilj:''' Ovaj [[Wikipedija:Zahtjev za komentare|Zahtjev za komentare]] ima za cilj standardiziranje i ujednačenost naziva članaka.
Jeste li za ujednačen oblik naslova s riječju Most/Tunel/Palača/... ispred samog imena objekta ili u zagradi iza imena.
:'''Zašto jedno, a ne drugo'''?
:'''Treba li ujednačiti sve članke'''?
{| class="wikitable center"
|+
!
! ispred
! u zagradi
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Mostovi]]
|[[Most Hercegovina]]
|[[Hercegovina (most)]]
|-
|[[Most Krka]]
|[[Krka (most)]]
|-
|[[Most Golden Gate]]
|[[Golden Gate (most)]]
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Tuneli]]
|[[Tunel Grič]]
|[[Grič (tunel)]]
|-
|[[Tunel Mala Kapela]]
|[[Mala Kapela (tunel)]]
|-
|[[Tunel Karavanke]]
|[[Karavanke (tunel)]]
|-
| rowspan="2" |[[:KT: Palače]]
|[[Palača Dragišić u Splitu]]
|[[Dragišić (palača u Splitu)]]
|-
|[[Palača Corsini]]
|[[Corsini (palača)]]
|}
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Pismo početak}}
<!----- Ispod ove crte detaljno opišite vaš zahtjev ----->
Prenosim raspravu koju sam započeo na SZR suradnika Ponor. Budući je on izvršio premještanje članka koji se spominje u prvoj poruci, obratio sam se njemu, ali to u svemu ovome nije bitno, cilj sam naveo u naslovu ovoga zahtjeva. Unaprijed hvala svima na komentarima.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
-----------------------
Eto, nakon toliko godina wikistaža, moram pitati, pa ako bi izgubio par minuta vremena da objasniš: zašto je Studenčica (most) -> Most Studenčica, a Bednja (rijeka) nije Rijeka Bednja? Dakako, govorim o nazivima članaka u nominativu (dakle, ne ''Most Ovoga i Onoga''). Meni osobno logično je da pobliža odrednica ide u zagrade, a ne ispred i tako se dobiva privid da je ona dio imena. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:10, 10. prosinca 2024. (CET)
Zamolio sam i Neptunea za njegovo mišljenje.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:17, 10. prosinca 2024. (CET)
:[[SUR:MaGa|MaGa]]: Ne znam ima li pravila, ja idem po onom na što prvo pomislim kad mu kažem ime. Za Hercegovinu je posebno jasno, to smo "rješavali" na [[RSUR:Argo Navis]]: »idući cestom D17 prijeći ćeš preko Hercegovine« nećemo nikad reći, ali ćemo reći »idući cestom D33 prijeći ćeš preko Bednje«, kao što bi mogli reći i »idući cestom D33 prijeći ćeš preko rijeke Bednje«.
:Nije to [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=100&offset=0&profile=default&search=intitle%3A%2FMost+%5BA-Z%C5%BD%C4%90%C5%A0%C4%86%C4%8C%5D%2F prvi takav slučaj] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:20, 10. prosinca 2024. (CET)
::Za slučaj da se nismo razumjeli: govorim isključivo o nazivu članka. Ovo što ti spominješ (i što je apsolutno točno) je svakodnevni govor. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:53, 10. prosinca 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: i ja govorim o nazivu članka. "Svakodnevni govor" daje name [[WP:COMMONNAME]] pa je prema tomu "Most Hercegovina" ono što će ljudi tražiti kada traže informaciju o mostu, a malo je vjerojatno da će tražiti samo "Hercegovina" jer znaju da je to područje.
:::I autori članka podebljali su '''Most Hercegovina''' kao neodvojive pojmove, dok npr. imamo [[Golden Gate (most)|Most '''Golden Gate''']]. Primjera, vidiš u gornjoj pretrazi, ima puno. Od naših: [[Most Ston]], [[Most Krka]], [[Most Dubrovnik]], [[Most Martinska Ves]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:15, 10. prosinca 2024. (CET)
::::Hmmm... Na internetu će ljudi također tražiti i pojmove poput "Hercegovina most" (Google mi nudi i "Hercegovina karta", "Hercegovina gradovi" itd., nije neviđena pojava), što – jasno – nije baš u duhu standardnoga jezika, ali recimo da je to neka vrsta naknadno umetnute odrednice, naročito ako ''gugleša'' počne izbacivati rezultate koji nemaju toliko veze s onim što korisnik ''išče''. Ne bih rekao da je po tome Wikipedija naročito drukčija.
::::Rekao bih da ono što MaGa reče o prividu svakako stoji – most u tom slučaju nije dio imena i, premda apozicije većinom, ako ne i uvijek trebaju stajati ispred pojma na koji se odnose, ovdje bih i ja predložio da ipak slijedimo uzus sa zagradama. Tim više što bismo u suprotnom imali hrpu članaka čije ime počinje s "most", što mislim da baš i nije najpreglednije za enciklopediju. Naravno, pritom mislim samo na one kojima "most" nije službeni dio imena.
::::Čisto da se razumijemo – ne kažem da mi nije jasno kako razmišljaš, samo dajem mišljenje jer sam za to i zamoljen. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nije da već nemamo brdo članaka koji započinju s "most", dovoljno vam je pogledati potkategorije od [[:Kategorija:Mostovi po državama]]. Pretpostavljam da je to zato što su autori smatrali da samo ime može dovesti u zabludu - ja to uzimam kao postojeći konsenzus. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] sigurno je bolje upućen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:30, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::: Konsenzus nije što je netko krivo radio i što se nije održavalo Wikipediju.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:33, 10. prosinca 2024. (CET)
<!----- iznad ove crte ----->
{{Pismo kraj}}
*'''Suradnik i nadnevak:''' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
<!----- suradnici: komentirajte ispod ove crte ----->
{{komentar}} Mislim da sam sve napisao u uvodu koji je MaGa kopirao s moje SZR. Iako se odlučuje (samo?) o mostovima, možda treba uzeti u obzir i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FTunel+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi tunele], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FPala%C4%8Da+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&fulltext=1 palače] i druge građevine. Treba li kralj u imenu članka [[Kralj Tomislav|Kralj Tomislav]], treba li fregata u imenima raznih klasa fregata itd. Sve su to prošireni nazivi dobiveni u vremenom izgrađenom konsenzusu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:37, 11. prosinca 2024. (CET)
:Vidi se da nisam vičan u pisanju raznoraznih zahtjeva, to sam trebao napisati u uvodu ovoga zahtjeva. Dakako da se ne odnosi samo na mostove već i na puno toga još. Mostovi su ''okidač'' jer je spomenuti članak o mostu Studenčica na mom popisu praćenja. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 11. prosinca 2024. (CET)
:P.S. Istina je da sam vrlo rijetko pratio, isto tako rijetko sudjelovao u raspravama o stvarima koji se tiču ovakvih tema, volio bih vidjeti raspravu i konsenzus po ovom pitanju. Razlog je jednostavan: ako to postoji (ja zaista ne znam postoji li ili ne), onda nema potrebe zamarati malobrojne aktivne suradnike nečim što je već prije odlučeno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Iako pozdravljam volju za standardizacijom i jasnom organizacijom, pogotovo zbog tog nekog impulsa da članak enciklopedije ne bi trebao počinjati na M ako je ime na H, nisam siguran što bismo ovdje.<br>
Osobno mi, primjerice, "Studenčica (most)" i "Hercegovina (most)" izgledaju nekako krivo, iako bi mi takve naslove bilo puno draže vidjeti u popisu članaka neke kategorije.<br>
Ponor također odlično spominje druge primjere – sve su to stvari koje englezima super pašu jer bi rekli "X tunnel" ili "X palace" uz naslove poput "X (political party)", ali mi ih teško gutamo. Fregate nikako ne bismo mogli mijenjati (''Admiral Grigorovič (klasa fregate)''?). Dakle vjerojatno ne možemo donijeti univerzalno pravilo.
Kada bih pokušao sumirati svoje iskustvo naših naslova, čini mi se da u zagrade obično stavljamo opisnice koje nam nisu prirodan dio naziva; "kakadu (jezik)", "Centar (francuska politička stranka)", "Mrlja (roman)", "Magazin (bend)". Nikad ne bismo rekli "Čitam roman Mrlju" ili "Slušam bend Magazin", ali svakako bismo "Prelazim most Ston" ili "Doći ću kroz tunel Grič".<br>
Nastavno na to, osvrnuo bih se na "konsenzus nije što je netko krivo radio" – ''krivo'' na Wikipediji ovisi o tome što je konsenzus. Ako su suradnici mahom prihvatili formu "most Ston", onda je to konsenzus i ne može biti "krivo". Što god bio razlog (a očito je nešto vezano uz hrvatski jezik jer su sve ove "krive" naslove napisali različiti suradnici različitih godina), da se zaključiti da takav regularan oblik naslova o mostovima i tunelima pomaže identificirati članak, po čemu je opet jasno da se ne radi o "krivosti", već o nekakvom "hrvatskojezičnom" sustavu organizacije pojmova.
Moj je zaključak stoga – pratiti tradiciju gdje ona postoji. Ovdje ipak nije slučaj da smo preuzeli inojezične konstrukcije (kao kod svih onih "X jezik" članaka). Je li malo naporno u organizacijske svrhe? Jest. Ali to je bolje od masovnog preusmjeravanja neintuitivnih naslova (intuitivnost = COMMONNAME). Takve apozicijske oblike naravno treba izbjegavati gdje je to moguće, ali ovo je već predložak (iliti ''pattern'') imenovanja u našem jeziku koji bi, ako se mene pita, trebalo poštivati. Već imamo pravilo da se biografije naslovljuju normalnim redoslijedom, a organiziraju prema prezimenu – nepregledno je, ali ima svrhu. Čini mi se da ovo dođe na isto. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem da se da bi trebalo to standardizirati ako se možemo dogoditi oko konsezusa. Za mostove se dvoumim, a sviđa mi se [[Tunel Grič]] bolje nego [[Grič (tunel)]] i više mi se sviđa [[Palača Dragišić u Splitu]] nego [[Dragišić (palača u Splitu)]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:37, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem se s dosad napisanim i držim kako je, a to je možda već istaknuto, stvar pojedinačna slučaja. Mislim da za Golden Gate (Bridge) nije potrebno naglašavati „Most” (niti u zagradi), već je sam taj toponim jasan za sebe. Kao što je [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] istaknuo, uvriježeno se veli »Tunel Grič«, »Palača Sponza«, »Dvorac Eltz« pa takove izraze ne bih mijenjao. Slažem se s nazivom »Most Krka« jer Krka je i rijeka i tvrtka pa olakšava izbjegavanje zabuna; isto vrijedi i za »Most Hercegovina« (razlikovanje od pokrajine), »Tunel Mala Kapela« (razlikovanje od istoimena planinska lanca), »Tunel Karavanke« (razlikovanje od Karavanki) itd. Treći (desni) stupac čini mi se nepotrebnim za sve primjere (''Golden Gateu'' bih maknuo zagradu u imenu, a ne bih dodavao apoziciju).—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 22:46, 11. prosinca 2024. (CET)
:Samo napomena uz Golden Gate (Bridge). [[:en:Golden Gate]] sam je po sebi tjesnac, koji taj most premošćuje. Moguće da je »Most« dio engleskog imena. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:57, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svakako sam {{za}} izjednačavanje naziva. Mora postojati neka norma. Problem je u tome što je hr.wiki po pitanju [[WP:STIL]]-a prilično neuređena. Imamo preskromna stilska pravila, a uvijek se pozivamo na (kod nas) neusvojeni WP:COMMONNAME koji faktički samo ''de facto'' postoji.
Što se tiče '''tunela''', potpisujem sve što je Fraxinus napisao. [[Tunel Grič]], [[Tunel Učka]], [[Tunel Sveti Rok]] itd. su puno ''prirodniji'' oblici. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:12, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju... Koliko sam mogao rezimirati do sada, onda bi (npr.) članak [[Sunja (rijeka)]] (i puno članaka o rijekama koji imaju odrednicu u zagradi) trebali preimenovati u "Rijeka Sunja"? Imamo članak o naselju [[Sunja]], pa moramo nekako razlikovati članak o rijeci i o naselju, zar ne? Ne vidim zašto bi za rijeke (i možda još neke druge kategorije) bilo drukčije nego za mostove.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:30, 12. prosinca 2024. (CET)
:Mislim da to sve treba vidjeti prema "kategoriji" članka. Teško mi je ''brainstormati'' različite skupine tema, ali mislim da nikome nije neobično rijeku oslovljavati isključivo imenom? Pada mi na pamet da bi slučaj mogao biti personifikacije prirode – prirodne pojave (rijeke, jezera, naselja, planine) mi se čine nekako autonomnije, dok su mostovi i tuneli samo... funkcionalni objekti nazvani po nečemu ili prema nečemu. Ne uspijevam pronaći neki semantički rad o tome (ako ijedan kroatist čita, eto materijala), pa neka ovaj komentar ostane samo potencijalno korisna idejica za daljnje dumanje. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:11, 12. prosinca 2024. (CET)
:Vjerojatno bi netko mogao napisati jezikoslovni rad o našem malom problemu. Koliko se meni čini, članke za stvari koje su tu "oduvijek" i velike su (rijeke, planine, regije, naselja) preferira(lo) se zvati običnim imenom, a u stvari koje je čovjek izgradio i koje su nazvane prema tim prvobitnim nazivima ipak volimo staviti apoziciju. Od apozicije se i zakotrljala cijela priča: Arga si pitao može li se na zemljovidu i ispod njega dobiti da piše "Most Hercegovina na zemljovidu...", a ne "Hercegovina na zemljovidu..." ''baš zato'' što ti je nedostajala ta apozicija, bez apozicije svi će pomisliti na zemlju Hercegovu; most+Hercegovina u svakoj rečenici o tom mostu idu zajedno. (jesmo li sigurni da "Most Hercegovina" nije "puno ime"; "Palača Corsini" vjerojatno uzimamo za puno ime). Naselje Sunja i rijeka Sunja u razini su "oduvijek", idemo "u Sunju", prelazimo "preko Sunje" (očito rijeke), prelazimo "preko mosta Sunje" (ako ga ima, ali isto je i za most Krka). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:08, 12. prosinca 2024. (CET)
::{{Komentar}} Slažem se, za rijeke i većinu reljefnih oblika nije potrebna apozicija. E sad, špilja/spilja Samograd (postoje dvije: u [https://hrcak.srce.hr/clanak/249773 Perušiću] i na [https://hrcak.srce.hr/clanak/380538 Korčuli]) češće se javlja nego samo Samograd, ali to su više iznimke koje potvrđuju pravilo. Primjerice, uvrježenije je Veternica negoli spilja Veternica. Čini mi se da je Ponor dobro razlikovao prirodno od čovjekovoga (umjetnog, građenog), i prikladnost apozicije kod potonjih naziva. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:20, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Čini se da je naš mali problem već obrađen sa semantičkog i sintaktičkog gledišta.<br>[https://hrcak.srce.hr/43385 Ivan Marković: Hrvatska apozitivna sintagma i sintaksa imenâ, 2008., FOC '''17'''], str. 124. Marković uz Pavešića-Vince (1971.) smatra da je u ovakvim slučajevima (<imenica> <ime>) apozicija zapravo <ime>, a ne <imenica>, jer <ime> "sužava [imenici] opseg na pojedinačno", pri čemu je <imenica> 'semantički dominantni leksem' (odn. nosi glavno značenje). Prema tome, mi govorimo o ''mostovima'' nekog imena, a ne ''nekim imenima'' mostova. Istim principom funkcioniraju, prema Markoviću, "golub pismonoša", "žena akademik" i "ptica selica". S potonjim na str. 122 ima simpatičan eksperiment:
::<blockquote>»Tako će ''selica ptica'' podrazumijevati da je riječ o (životinjama) ''selicama'' kao [nadređenom pojmu] koji kao [podređeni pojam] može imati ''pticu'', ali i ''ribu'': ''selica riba''.«</blockquote>
::Neka osnovna formula jest:
::* <u>''X-ski/ški/čki/sni Y''</u> '''=''' <u>''Y X''</u> '''≠''' <u>''X Y''</u>
::Markovićev primjer:
::* ''pismonosni golub'' = ''golub pismonoša'' ≠ ''pismonoša golub''.
::Prebacivanjem tih <imenica> u zagradu zapravo se narušava temeljni semantički odnos u sintagmi jer parentetiziramo glavni element. Pretpostavljam da je izbacivanje toga iz "grad Zagreb" i "rijeka Bednja" samo stvar ekonomičnosti, budući da se, kao što kažeš, radi o izvornim toponimima umjesto derivativnim. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:11, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]e, točno je to što si napisao vezano za legendu zemljovida u ona dva članka. To ide u prilog onome što uporno govorim da apozicija ispred imena unutar rečenice uopće nije sporna. Oblik ''Ime (pobliža odrednica)'' koji zagovaram je isključivo za naziv članka, nigdje više, ni u tekstu, ni ispod zemljovida, ni na (''već ne znam gdje''). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:50, 13. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svi se služimo sa Google Maps koje su nam prvi izvor informacije o kojoj je građevini riječ kada nas neka zaintrigira. Sada sam gledala u Splitu i okolici pa nalazim naslove Palača Milesi, Palača Cindro, Palača Cipiko, Vijadukt Gornja Ozrna, Tunel Marjan (sjever), Tunel Klis - Kosa, Most Krka, Most Omiš, Most Cetina itd. Rekla bih da su to naslovi pod kojima bih tražila na Wikipediji. Rijeke su označene kao Jadro i Krka, gradovi kao Split i Trogir itd. Po tomu sudeći mislim da je dosadašnja praxa na hrvatskoj wikipediji u redu. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:07, 13. prosinca 2024. (CET)
:Uz dužno poštovanje, paučina je pouzdanija od Googleove karte. Pogotov to znaju oni koji se upuštaju u uređivanje iste. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:25, 13. prosinca 2024. (CET)
se7570d6p5g5y5hjjrv2pvtai8cetwj
7087897
7087879
2024-12-13T18:54:55Z
SoupePrimordiale
277309
/* Pokušaj standardiziranja naziva članaka */ Odgovor
7087897
wikitext
text/x-wiki
= Pokušaj standardiziranja naziva članaka =
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Status Zahtjeva za komentare|AKTIVAN}}
*'''Cilj:''' Ovaj [[Wikipedija:Zahtjev za komentare|Zahtjev za komentare]] ima za cilj standardiziranje i ujednačenost naziva članaka.
Jeste li za ujednačen oblik naslova s riječju Most/Tunel/Palača/... ispred samog imena objekta ili u zagradi iza imena.
:'''Zašto jedno, a ne drugo'''?
:'''Treba li ujednačiti sve članke'''?
{| class="wikitable center"
|+
!
! ispred
! u zagradi
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Mostovi]]
|[[Most Hercegovina]]
|[[Hercegovina (most)]]
|-
|[[Most Krka]]
|[[Krka (most)]]
|-
|[[Most Golden Gate]]
|[[Golden Gate (most)]]
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Tuneli]]
|[[Tunel Grič]]
|[[Grič (tunel)]]
|-
|[[Tunel Mala Kapela]]
|[[Mala Kapela (tunel)]]
|-
|[[Tunel Karavanke]]
|[[Karavanke (tunel)]]
|-
| rowspan="2" |[[:KT: Palače]]
|[[Palača Dragišić u Splitu]]
|[[Dragišić (palača u Splitu)]]
|-
|[[Palača Corsini]]
|[[Corsini (palača)]]
|}
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Pismo početak}}
<!----- Ispod ove crte detaljno opišite vaš zahtjev ----->
Prenosim raspravu koju sam započeo na SZR suradnika Ponor. Budući je on izvršio premještanje članka koji se spominje u prvoj poruci, obratio sam se njemu, ali to u svemu ovome nije bitno, cilj sam naveo u naslovu ovoga zahtjeva. Unaprijed hvala svima na komentarima.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
-----------------------
Eto, nakon toliko godina wikistaža, moram pitati, pa ako bi izgubio par minuta vremena da objasniš: zašto je Studenčica (most) -> Most Studenčica, a Bednja (rijeka) nije Rijeka Bednja? Dakako, govorim o nazivima članaka u nominativu (dakle, ne ''Most Ovoga i Onoga''). Meni osobno logično je da pobliža odrednica ide u zagrade, a ne ispred i tako se dobiva privid da je ona dio imena. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:10, 10. prosinca 2024. (CET)
Zamolio sam i Neptunea za njegovo mišljenje.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:17, 10. prosinca 2024. (CET)
:[[SUR:MaGa|MaGa]]: Ne znam ima li pravila, ja idem po onom na što prvo pomislim kad mu kažem ime. Za Hercegovinu je posebno jasno, to smo "rješavali" na [[RSUR:Argo Navis]]: »idući cestom D17 prijeći ćeš preko Hercegovine« nećemo nikad reći, ali ćemo reći »idući cestom D33 prijeći ćeš preko Bednje«, kao što bi mogli reći i »idući cestom D33 prijeći ćeš preko rijeke Bednje«.
:Nije to [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=100&offset=0&profile=default&search=intitle%3A%2FMost+%5BA-Z%C5%BD%C4%90%C5%A0%C4%86%C4%8C%5D%2F prvi takav slučaj] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:20, 10. prosinca 2024. (CET)
::Za slučaj da se nismo razumjeli: govorim isključivo o nazivu članka. Ovo što ti spominješ (i što je apsolutno točno) je svakodnevni govor. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:53, 10. prosinca 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: i ja govorim o nazivu članka. "Svakodnevni govor" daje name [[WP:COMMONNAME]] pa je prema tomu "Most Hercegovina" ono što će ljudi tražiti kada traže informaciju o mostu, a malo je vjerojatno da će tražiti samo "Hercegovina" jer znaju da je to područje.
:::I autori članka podebljali su '''Most Hercegovina''' kao neodvojive pojmove, dok npr. imamo [[Golden Gate (most)|Most '''Golden Gate''']]. Primjera, vidiš u gornjoj pretrazi, ima puno. Od naših: [[Most Ston]], [[Most Krka]], [[Most Dubrovnik]], [[Most Martinska Ves]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:15, 10. prosinca 2024. (CET)
::::Hmmm... Na internetu će ljudi također tražiti i pojmove poput "Hercegovina most" (Google mi nudi i "Hercegovina karta", "Hercegovina gradovi" itd., nije neviđena pojava), što – jasno – nije baš u duhu standardnoga jezika, ali recimo da je to neka vrsta naknadno umetnute odrednice, naročito ako ''gugleša'' počne izbacivati rezultate koji nemaju toliko veze s onim što korisnik ''išče''. Ne bih rekao da je po tome Wikipedija naročito drukčija.
::::Rekao bih da ono što MaGa reče o prividu svakako stoji – most u tom slučaju nije dio imena i, premda apozicije većinom, ako ne i uvijek trebaju stajati ispred pojma na koji se odnose, ovdje bih i ja predložio da ipak slijedimo uzus sa zagradama. Tim više što bismo u suprotnom imali hrpu članaka čije ime počinje s "most", što mislim da baš i nije najpreglednije za enciklopediju. Naravno, pritom mislim samo na one kojima "most" nije službeni dio imena.
::::Čisto da se razumijemo – ne kažem da mi nije jasno kako razmišljaš, samo dajem mišljenje jer sam za to i zamoljen. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nije da već nemamo brdo članaka koji započinju s "most", dovoljno vam je pogledati potkategorije od [[:Kategorija:Mostovi po državama]]. Pretpostavljam da je to zato što su autori smatrali da samo ime može dovesti u zabludu - ja to uzimam kao postojeći konsenzus. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] sigurno je bolje upućen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:30, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::: Konsenzus nije što je netko krivo radio i što se nije održavalo Wikipediju.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:33, 10. prosinca 2024. (CET)
<!----- iznad ove crte ----->
{{Pismo kraj}}
*'''Suradnik i nadnevak:''' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
<!----- suradnici: komentirajte ispod ove crte ----->
{{komentar}} Mislim da sam sve napisao u uvodu koji je MaGa kopirao s moje SZR. Iako se odlučuje (samo?) o mostovima, možda treba uzeti u obzir i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FTunel+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi tunele], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FPala%C4%8Da+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&fulltext=1 palače] i druge građevine. Treba li kralj u imenu članka [[Kralj Tomislav|Kralj Tomislav]], treba li fregata u imenima raznih klasa fregata itd. Sve su to prošireni nazivi dobiveni u vremenom izgrađenom konsenzusu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:37, 11. prosinca 2024. (CET)
:Vidi se da nisam vičan u pisanju raznoraznih zahtjeva, to sam trebao napisati u uvodu ovoga zahtjeva. Dakako da se ne odnosi samo na mostove već i na puno toga još. Mostovi su ''okidač'' jer je spomenuti članak o mostu Studenčica na mom popisu praćenja. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 11. prosinca 2024. (CET)
:P.S. Istina je da sam vrlo rijetko pratio, isto tako rijetko sudjelovao u raspravama o stvarima koji se tiču ovakvih tema, volio bih vidjeti raspravu i konsenzus po ovom pitanju. Razlog je jednostavan: ako to postoji (ja zaista ne znam postoji li ili ne), onda nema potrebe zamarati malobrojne aktivne suradnike nečim što je već prije odlučeno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Iako pozdravljam volju za standardizacijom i jasnom organizacijom, pogotovo zbog tog nekog impulsa da članak enciklopedije ne bi trebao počinjati na M ako je ime na H, nisam siguran što bismo ovdje.<br>
Osobno mi, primjerice, "Studenčica (most)" i "Hercegovina (most)" izgledaju nekako krivo, iako bi mi takve naslove bilo puno draže vidjeti u popisu članaka neke kategorije.<br>
Ponor također odlično spominje druge primjere – sve su to stvari koje englezima super pašu jer bi rekli "X tunnel" ili "X palace" uz naslove poput "X (political party)", ali mi ih teško gutamo. Fregate nikako ne bismo mogli mijenjati (''Admiral Grigorovič (klasa fregate)''?). Dakle vjerojatno ne možemo donijeti univerzalno pravilo.
Kada bih pokušao sumirati svoje iskustvo naših naslova, čini mi se da u zagrade obično stavljamo opisnice koje nam nisu prirodan dio naziva; "kakadu (jezik)", "Centar (francuska politička stranka)", "Mrlja (roman)", "Magazin (bend)". Nikad ne bismo rekli "Čitam roman Mrlju" ili "Slušam bend Magazin", ali svakako bismo "Prelazim most Ston" ili "Doći ću kroz tunel Grič".<br>
Nastavno na to, osvrnuo bih se na "konsenzus nije što je netko krivo radio" – ''krivo'' na Wikipediji ovisi o tome što je konsenzus. Ako su suradnici mahom prihvatili formu "most Ston", onda je to konsenzus i ne može biti "krivo". Što god bio razlog (a očito je nešto vezano uz hrvatski jezik jer su sve ove "krive" naslove napisali različiti suradnici različitih godina), da se zaključiti da takav regularan oblik naslova o mostovima i tunelima pomaže identificirati članak, po čemu je opet jasno da se ne radi o "krivosti", već o nekakvom "hrvatskojezičnom" sustavu organizacije pojmova.
Moj je zaključak stoga – pratiti tradiciju gdje ona postoji. Ovdje ipak nije slučaj da smo preuzeli inojezične konstrukcije (kao kod svih onih "X jezik" članaka). Je li malo naporno u organizacijske svrhe? Jest. Ali to je bolje od masovnog preusmjeravanja neintuitivnih naslova (intuitivnost = COMMONNAME). Takve apozicijske oblike naravno treba izbjegavati gdje je to moguće, ali ovo je već predložak (iliti ''pattern'') imenovanja u našem jeziku koji bi, ako se mene pita, trebalo poštivati. Već imamo pravilo da se biografije naslovljuju normalnim redoslijedom, a organiziraju prema prezimenu – nepregledno je, ali ima svrhu. Čini mi se da ovo dođe na isto. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem da se da bi trebalo to standardizirati ako se možemo dogoditi oko konsezusa. Za mostove se dvoumim, a sviđa mi se [[Tunel Grič]] bolje nego [[Grič (tunel)]] i više mi se sviđa [[Palača Dragišić u Splitu]] nego [[Dragišić (palača u Splitu)]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:37, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem se s dosad napisanim i držim kako je, a to je možda već istaknuto, stvar pojedinačna slučaja. Mislim da za Golden Gate (Bridge) nije potrebno naglašavati „Most” (niti u zagradi), već je sam taj toponim jasan za sebe. Kao što je [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] istaknuo, uvriježeno se veli »Tunel Grič«, »Palača Sponza«, »Dvorac Eltz« pa takove izraze ne bih mijenjao. Slažem se s nazivom »Most Krka« jer Krka je i rijeka i tvrtka pa olakšava izbjegavanje zabuna; isto vrijedi i za »Most Hercegovina« (razlikovanje od pokrajine), »Tunel Mala Kapela« (razlikovanje od istoimena planinska lanca), »Tunel Karavanke« (razlikovanje od Karavanki) itd. Treći (desni) stupac čini mi se nepotrebnim za sve primjere (''Golden Gateu'' bih maknuo zagradu u imenu, a ne bih dodavao apoziciju).—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 22:46, 11. prosinca 2024. (CET)
:Samo napomena uz Golden Gate (Bridge). [[:en:Golden Gate]] sam je po sebi tjesnac, koji taj most premošćuje. Moguće da je »Most« dio engleskog imena. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:57, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svakako sam {{za}} izjednačavanje naziva. Mora postojati neka norma. Problem je u tome što je hr.wiki po pitanju [[WP:STIL]]-a prilično neuređena. Imamo preskromna stilska pravila, a uvijek se pozivamo na (kod nas) neusvojeni WP:COMMONNAME koji faktički samo ''de facto'' postoji.
Što se tiče '''tunela''', potpisujem sve što je Fraxinus napisao. [[Tunel Grič]], [[Tunel Učka]], [[Tunel Sveti Rok]] itd. su puno ''prirodniji'' oblici. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:12, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju... Koliko sam mogao rezimirati do sada, onda bi (npr.) članak [[Sunja (rijeka)]] (i puno članaka o rijekama koji imaju odrednicu u zagradi) trebali preimenovati u "Rijeka Sunja"? Imamo članak o naselju [[Sunja]], pa moramo nekako razlikovati članak o rijeci i o naselju, zar ne? Ne vidim zašto bi za rijeke (i možda još neke druge kategorije) bilo drukčije nego za mostove.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:30, 12. prosinca 2024. (CET)
:Mislim da to sve treba vidjeti prema "kategoriji" članka. Teško mi je ''brainstormati'' različite skupine tema, ali mislim da nikome nije neobično rijeku oslovljavati isključivo imenom? Pada mi na pamet da bi slučaj mogao biti personifikacije prirode – prirodne pojave (rijeke, jezera, naselja, planine) mi se čine nekako autonomnije, dok su mostovi i tuneli samo... funkcionalni objekti nazvani po nečemu ili prema nečemu. Ne uspijevam pronaći neki semantički rad o tome (ako ijedan kroatist čita, eto materijala), pa neka ovaj komentar ostane samo potencijalno korisna idejica za daljnje dumanje. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:11, 12. prosinca 2024. (CET)
:Vjerojatno bi netko mogao napisati jezikoslovni rad o našem malom problemu. Koliko se meni čini, članke za stvari koje su tu "oduvijek" i velike su (rijeke, planine, regije, naselja) preferira(lo) se zvati običnim imenom, a u stvari koje je čovjek izgradio i koje su nazvane prema tim prvobitnim nazivima ipak volimo staviti apoziciju. Od apozicije se i zakotrljala cijela priča: Arga si pitao može li se na zemljovidu i ispod njega dobiti da piše "Most Hercegovina na zemljovidu...", a ne "Hercegovina na zemljovidu..." ''baš zato'' što ti je nedostajala ta apozicija, bez apozicije svi će pomisliti na zemlju Hercegovu; most+Hercegovina u svakoj rečenici o tom mostu idu zajedno. (jesmo li sigurni da "Most Hercegovina" nije "puno ime"; "Palača Corsini" vjerojatno uzimamo za puno ime). Naselje Sunja i rijeka Sunja u razini su "oduvijek", idemo "u Sunju", prelazimo "preko Sunje" (očito rijeke), prelazimo "preko mosta Sunje" (ako ga ima, ali isto je i za most Krka). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:08, 12. prosinca 2024. (CET)
::{{Komentar}} Slažem se, za rijeke i većinu reljefnih oblika nije potrebna apozicija. E sad, špilja/spilja Samograd (postoje dvije: u [https://hrcak.srce.hr/clanak/249773 Perušiću] i na [https://hrcak.srce.hr/clanak/380538 Korčuli]) češće se javlja nego samo Samograd, ali to su više iznimke koje potvrđuju pravilo. Primjerice, uvrježenije je Veternica negoli spilja Veternica. Čini mi se da je Ponor dobro razlikovao prirodno od čovjekovoga (umjetnog, građenog), i prikladnost apozicije kod potonjih naziva. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:20, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Čini se da je naš mali problem već obrađen sa semantičkog i sintaktičkog gledišta.<br>[https://hrcak.srce.hr/43385 Ivan Marković: Hrvatska apozitivna sintagma i sintaksa imenâ, 2008., FOC '''17'''], str. 124. Marković uz Pavešića-Vince (1971.) smatra da je u ovakvim slučajevima (<imenica> <ime>) apozicija zapravo <ime>, a ne <imenica>, jer <ime> "sužava [imenici] opseg na pojedinačno", pri čemu je <imenica> 'semantički dominantni leksem' (odn. nosi glavno značenje). Prema tome, mi govorimo o ''mostovima'' nekog imena, a ne ''nekim imenima'' mostova. Istim principom funkcioniraju, prema Markoviću, "golub pismonoša", "žena akademik" i "ptica selica". S potonjim na str. 122 ima simpatičan eksperiment:
::<blockquote>»Tako će ''selica ptica'' podrazumijevati da je riječ o (životinjama) ''selicama'' kao [nadređenom pojmu] koji kao [podređeni pojam] može imati ''pticu'', ali i ''ribu'': ''selica riba''.«</blockquote>
::Neka osnovna formula jest:
::* <u>''X-ski/ški/čki/sni Y''</u> '''=''' <u>''Y X''</u> '''≠''' <u>''X Y''</u>
::Markovićev primjer:
::* ''pismonosni golub'' = ''golub pismonoša'' ≠ ''pismonoša golub''.
::Prebacivanjem tih <imenica> u zagradu zapravo se narušava temeljni semantički odnos u sintagmi jer parentetiziramo glavni element. Pretpostavljam da je izbacivanje toga iz "grad Zagreb" i "rijeka Bednja" samo stvar ekonomičnosti, budući da se, kao što kažeš, radi o izvornim toponimima umjesto derivativnim. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:11, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]e, točno je to što si napisao vezano za legendu zemljovida u ona dva članka. To ide u prilog onome što uporno govorim da apozicija ispred imena unutar rečenice uopće nije sporna. Oblik ''Ime (pobliža odrednica)'' koji zagovaram je isključivo za naziv članka, nigdje više, ni u tekstu, ni ispod zemljovida, ni na (''već ne znam gdje''). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:50, 13. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svi se služimo sa Google Maps koje su nam prvi izvor informacije o kojoj je građevini riječ kada nas neka zaintrigira. Sada sam gledala u Splitu i okolici pa nalazim naslove Palača Milesi, Palača Cindro, Palača Cipiko, Vijadukt Gornja Ozrna, Tunel Marjan (sjever), Tunel Klis - Kosa, Most Krka, Most Omiš, Most Cetina itd. Rekla bih da su to naslovi pod kojima bih tražila na Wikipediji. Rijeke su označene kao Jadro i Krka, gradovi kao Split i Trogir itd. Po tomu sudeći mislim da je dosadašnja praxa na hrvatskoj wikipediji u redu. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:07, 13. prosinca 2024. (CET)
:Uz dužno poštovanje, paučina je pouzdanija od Googleove karte. Pogotov to znaju oni koji se upuštaju u uređivanje iste. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:25, 13. prosinca 2024. (CET)
::Moja izjava odnosi se na činjenicu da mnogo svijeta koristi Google Maps te da će prema Google Maps naslovima tražiti informacije o Splitu ili Mostu Hercegovina. Ruku na ❤️, meni dosta svijeta i za Wikipediu kaže da je manje pouzdana od te paučine pa smo ipak tu gdje smo. Google je veoma značajan za Wikipediju jer vas još uvijek maltene reklamira na vrhu svake pretrage.Uz dužno poštovanje, takodjer. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:54, 13. prosinca 2024. (CET)
fovv8xwsl976evz3oeqi7ko6z5bxbq0
7087904
7087897
2024-12-13T19:30:39Z
Ponor
38361
/* Pokušaj standardiziranja naziva članaka */ Odgovor
7087904
wikitext
text/x-wiki
= Pokušaj standardiziranja naziva članaka =
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Status Zahtjeva za komentare|AKTIVAN}}
*'''Cilj:''' Ovaj [[Wikipedija:Zahtjev za komentare|Zahtjev za komentare]] ima za cilj standardiziranje i ujednačenost naziva članaka.
Jeste li za ujednačen oblik naslova s riječju Most/Tunel/Palača/... ispred samog imena objekta ili u zagradi iza imena.
:'''Zašto jedno, a ne drugo'''?
:'''Treba li ujednačiti sve članke'''?
{| class="wikitable center"
|+
!
! ispred
! u zagradi
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Mostovi]]
|[[Most Hercegovina]]
|[[Hercegovina (most)]]
|-
|[[Most Krka]]
|[[Krka (most)]]
|-
|[[Most Golden Gate]]
|[[Golden Gate (most)]]
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Tuneli]]
|[[Tunel Grič]]
|[[Grič (tunel)]]
|-
|[[Tunel Mala Kapela]]
|[[Mala Kapela (tunel)]]
|-
|[[Tunel Karavanke]]
|[[Karavanke (tunel)]]
|-
| rowspan="2" |[[:KT: Palače]]
|[[Palača Dragišić u Splitu]]
|[[Dragišić (palača u Splitu)]]
|-
|[[Palača Corsini]]
|[[Corsini (palača)]]
|}
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Pismo početak}}
<!----- Ispod ove crte detaljno opišite vaš zahtjev ----->
Prenosim raspravu koju sam započeo na SZR suradnika Ponor. Budući je on izvršio premještanje članka koji se spominje u prvoj poruci, obratio sam se njemu, ali to u svemu ovome nije bitno, cilj sam naveo u naslovu ovoga zahtjeva. Unaprijed hvala svima na komentarima.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
-----------------------
Eto, nakon toliko godina wikistaža, moram pitati, pa ako bi izgubio par minuta vremena da objasniš: zašto je Studenčica (most) -> Most Studenčica, a Bednja (rijeka) nije Rijeka Bednja? Dakako, govorim o nazivima članaka u nominativu (dakle, ne ''Most Ovoga i Onoga''). Meni osobno logično je da pobliža odrednica ide u zagrade, a ne ispred i tako se dobiva privid da je ona dio imena. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:10, 10. prosinca 2024. (CET)
Zamolio sam i Neptunea za njegovo mišljenje.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:17, 10. prosinca 2024. (CET)
:[[SUR:MaGa|MaGa]]: Ne znam ima li pravila, ja idem po onom na što prvo pomislim kad mu kažem ime. Za Hercegovinu je posebno jasno, to smo "rješavali" na [[RSUR:Argo Navis]]: »idući cestom D17 prijeći ćeš preko Hercegovine« nećemo nikad reći, ali ćemo reći »idući cestom D33 prijeći ćeš preko Bednje«, kao što bi mogli reći i »idući cestom D33 prijeći ćeš preko rijeke Bednje«.
:Nije to [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=100&offset=0&profile=default&search=intitle%3A%2FMost+%5BA-Z%C5%BD%C4%90%C5%A0%C4%86%C4%8C%5D%2F prvi takav slučaj] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:20, 10. prosinca 2024. (CET)
::Za slučaj da se nismo razumjeli: govorim isključivo o nazivu članka. Ovo što ti spominješ (i što je apsolutno točno) je svakodnevni govor. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:53, 10. prosinca 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: i ja govorim o nazivu članka. "Svakodnevni govor" daje name [[WP:COMMONNAME]] pa je prema tomu "Most Hercegovina" ono što će ljudi tražiti kada traže informaciju o mostu, a malo je vjerojatno da će tražiti samo "Hercegovina" jer znaju da je to područje.
:::I autori članka podebljali su '''Most Hercegovina''' kao neodvojive pojmove, dok npr. imamo [[Golden Gate (most)|Most '''Golden Gate''']]. Primjera, vidiš u gornjoj pretrazi, ima puno. Od naših: [[Most Ston]], [[Most Krka]], [[Most Dubrovnik]], [[Most Martinska Ves]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:15, 10. prosinca 2024. (CET)
::::Hmmm... Na internetu će ljudi također tražiti i pojmove poput "Hercegovina most" (Google mi nudi i "Hercegovina karta", "Hercegovina gradovi" itd., nije neviđena pojava), što – jasno – nije baš u duhu standardnoga jezika, ali recimo da je to neka vrsta naknadno umetnute odrednice, naročito ako ''gugleša'' počne izbacivati rezultate koji nemaju toliko veze s onim što korisnik ''išče''. Ne bih rekao da je po tome Wikipedija naročito drukčija.
::::Rekao bih da ono što MaGa reče o prividu svakako stoji – most u tom slučaju nije dio imena i, premda apozicije većinom, ako ne i uvijek trebaju stajati ispred pojma na koji se odnose, ovdje bih i ja predložio da ipak slijedimo uzus sa zagradama. Tim više što bismo u suprotnom imali hrpu članaka čije ime počinje s "most", što mislim da baš i nije najpreglednije za enciklopediju. Naravno, pritom mislim samo na one kojima "most" nije službeni dio imena.
::::Čisto da se razumijemo – ne kažem da mi nije jasno kako razmišljaš, samo dajem mišljenje jer sam za to i zamoljen. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nije da već nemamo brdo članaka koji započinju s "most", dovoljno vam je pogledati potkategorije od [[:Kategorija:Mostovi po državama]]. Pretpostavljam da je to zato što su autori smatrali da samo ime može dovesti u zabludu - ja to uzimam kao postojeći konsenzus. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] sigurno je bolje upućen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:30, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::: Konsenzus nije što je netko krivo radio i što se nije održavalo Wikipediju.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:33, 10. prosinca 2024. (CET)
<!----- iznad ove crte ----->
{{Pismo kraj}}
*'''Suradnik i nadnevak:''' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
<!----- suradnici: komentirajte ispod ove crte ----->
{{komentar}} Mislim da sam sve napisao u uvodu koji je MaGa kopirao s moje SZR. Iako se odlučuje (samo?) o mostovima, možda treba uzeti u obzir i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FTunel+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi tunele], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FPala%C4%8Da+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&fulltext=1 palače] i druge građevine. Treba li kralj u imenu članka [[Kralj Tomislav|Kralj Tomislav]], treba li fregata u imenima raznih klasa fregata itd. Sve su to prošireni nazivi dobiveni u vremenom izgrađenom konsenzusu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:37, 11. prosinca 2024. (CET)
:Vidi se da nisam vičan u pisanju raznoraznih zahtjeva, to sam trebao napisati u uvodu ovoga zahtjeva. Dakako da se ne odnosi samo na mostove već i na puno toga još. Mostovi su ''okidač'' jer je spomenuti članak o mostu Studenčica na mom popisu praćenja. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 11. prosinca 2024. (CET)
:P.S. Istina je da sam vrlo rijetko pratio, isto tako rijetko sudjelovao u raspravama o stvarima koji se tiču ovakvih tema, volio bih vidjeti raspravu i konsenzus po ovom pitanju. Razlog je jednostavan: ako to postoji (ja zaista ne znam postoji li ili ne), onda nema potrebe zamarati malobrojne aktivne suradnike nečim što je već prije odlučeno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Iako pozdravljam volju za standardizacijom i jasnom organizacijom, pogotovo zbog tog nekog impulsa da članak enciklopedije ne bi trebao počinjati na M ako je ime na H, nisam siguran što bismo ovdje.<br>
Osobno mi, primjerice, "Studenčica (most)" i "Hercegovina (most)" izgledaju nekako krivo, iako bi mi takve naslove bilo puno draže vidjeti u popisu članaka neke kategorije.<br>
Ponor također odlično spominje druge primjere – sve su to stvari koje englezima super pašu jer bi rekli "X tunnel" ili "X palace" uz naslove poput "X (political party)", ali mi ih teško gutamo. Fregate nikako ne bismo mogli mijenjati (''Admiral Grigorovič (klasa fregate)''?). Dakle vjerojatno ne možemo donijeti univerzalno pravilo.
Kada bih pokušao sumirati svoje iskustvo naših naslova, čini mi se da u zagrade obično stavljamo opisnice koje nam nisu prirodan dio naziva; "kakadu (jezik)", "Centar (francuska politička stranka)", "Mrlja (roman)", "Magazin (bend)". Nikad ne bismo rekli "Čitam roman Mrlju" ili "Slušam bend Magazin", ali svakako bismo "Prelazim most Ston" ili "Doći ću kroz tunel Grič".<br>
Nastavno na to, osvrnuo bih se na "konsenzus nije što je netko krivo radio" – ''krivo'' na Wikipediji ovisi o tome što je konsenzus. Ako su suradnici mahom prihvatili formu "most Ston", onda je to konsenzus i ne može biti "krivo". Što god bio razlog (a očito je nešto vezano uz hrvatski jezik jer su sve ove "krive" naslove napisali različiti suradnici različitih godina), da se zaključiti da takav regularan oblik naslova o mostovima i tunelima pomaže identificirati članak, po čemu je opet jasno da se ne radi o "krivosti", već o nekakvom "hrvatskojezičnom" sustavu organizacije pojmova.
Moj je zaključak stoga – pratiti tradiciju gdje ona postoji. Ovdje ipak nije slučaj da smo preuzeli inojezične konstrukcije (kao kod svih onih "X jezik" članaka). Je li malo naporno u organizacijske svrhe? Jest. Ali to je bolje od masovnog preusmjeravanja neintuitivnih naslova (intuitivnost = COMMONNAME). Takve apozicijske oblike naravno treba izbjegavati gdje je to moguće, ali ovo je već predložak (iliti ''pattern'') imenovanja u našem jeziku koji bi, ako se mene pita, trebalo poštivati. Već imamo pravilo da se biografije naslovljuju normalnim redoslijedom, a organiziraju prema prezimenu – nepregledno je, ali ima svrhu. Čini mi se da ovo dođe na isto. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem da se da bi trebalo to standardizirati ako se možemo dogoditi oko konsezusa. Za mostove se dvoumim, a sviđa mi se [[Tunel Grič]] bolje nego [[Grič (tunel)]] i više mi se sviđa [[Palača Dragišić u Splitu]] nego [[Dragišić (palača u Splitu)]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:37, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem se s dosad napisanim i držim kako je, a to je možda već istaknuto, stvar pojedinačna slučaja. Mislim da za Golden Gate (Bridge) nije potrebno naglašavati „Most” (niti u zagradi), već je sam taj toponim jasan za sebe. Kao što je [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] istaknuo, uvriježeno se veli »Tunel Grič«, »Palača Sponza«, »Dvorac Eltz« pa takove izraze ne bih mijenjao. Slažem se s nazivom »Most Krka« jer Krka je i rijeka i tvrtka pa olakšava izbjegavanje zabuna; isto vrijedi i za »Most Hercegovina« (razlikovanje od pokrajine), »Tunel Mala Kapela« (razlikovanje od istoimena planinska lanca), »Tunel Karavanke« (razlikovanje od Karavanki) itd. Treći (desni) stupac čini mi se nepotrebnim za sve primjere (''Golden Gateu'' bih maknuo zagradu u imenu, a ne bih dodavao apoziciju).—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 22:46, 11. prosinca 2024. (CET)
:Samo napomena uz Golden Gate (Bridge). [[:en:Golden Gate]] sam je po sebi tjesnac, koji taj most premošćuje. Moguće da je »Most« dio engleskog imena. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:57, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svakako sam {{za}} izjednačavanje naziva. Mora postojati neka norma. Problem je u tome što je hr.wiki po pitanju [[WP:STIL]]-a prilično neuređena. Imamo preskromna stilska pravila, a uvijek se pozivamo na (kod nas) neusvojeni WP:COMMONNAME koji faktički samo ''de facto'' postoji.
Što se tiče '''tunela''', potpisujem sve što je Fraxinus napisao. [[Tunel Grič]], [[Tunel Učka]], [[Tunel Sveti Rok]] itd. su puno ''prirodniji'' oblici. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:12, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju... Koliko sam mogao rezimirati do sada, onda bi (npr.) članak [[Sunja (rijeka)]] (i puno članaka o rijekama koji imaju odrednicu u zagradi) trebali preimenovati u "Rijeka Sunja"? Imamo članak o naselju [[Sunja]], pa moramo nekako razlikovati članak o rijeci i o naselju, zar ne? Ne vidim zašto bi za rijeke (i možda još neke druge kategorije) bilo drukčije nego za mostove.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:30, 12. prosinca 2024. (CET)
:Mislim da to sve treba vidjeti prema "kategoriji" članka. Teško mi je ''brainstormati'' različite skupine tema, ali mislim da nikome nije neobično rijeku oslovljavati isključivo imenom? Pada mi na pamet da bi slučaj mogao biti personifikacije prirode – prirodne pojave (rijeke, jezera, naselja, planine) mi se čine nekako autonomnije, dok su mostovi i tuneli samo... funkcionalni objekti nazvani po nečemu ili prema nečemu. Ne uspijevam pronaći neki semantički rad o tome (ako ijedan kroatist čita, eto materijala), pa neka ovaj komentar ostane samo potencijalno korisna idejica za daljnje dumanje. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:11, 12. prosinca 2024. (CET)
:Vjerojatno bi netko mogao napisati jezikoslovni rad o našem malom problemu. Koliko se meni čini, članke za stvari koje su tu "oduvijek" i velike su (rijeke, planine, regije, naselja) preferira(lo) se zvati običnim imenom, a u stvari koje je čovjek izgradio i koje su nazvane prema tim prvobitnim nazivima ipak volimo staviti apoziciju. Od apozicije se i zakotrljala cijela priča: Arga si pitao može li se na zemljovidu i ispod njega dobiti da piše "Most Hercegovina na zemljovidu...", a ne "Hercegovina na zemljovidu..." ''baš zato'' što ti je nedostajala ta apozicija, bez apozicije svi će pomisliti na zemlju Hercegovu; most+Hercegovina u svakoj rečenici o tom mostu idu zajedno. (jesmo li sigurni da "Most Hercegovina" nije "puno ime"; "Palača Corsini" vjerojatno uzimamo za puno ime). Naselje Sunja i rijeka Sunja u razini su "oduvijek", idemo "u Sunju", prelazimo "preko Sunje" (očito rijeke), prelazimo "preko mosta Sunje" (ako ga ima, ali isto je i za most Krka). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:08, 12. prosinca 2024. (CET)
::{{Komentar}} Slažem se, za rijeke i većinu reljefnih oblika nije potrebna apozicija. E sad, špilja/spilja Samograd (postoje dvije: u [https://hrcak.srce.hr/clanak/249773 Perušiću] i na [https://hrcak.srce.hr/clanak/380538 Korčuli]) češće se javlja nego samo Samograd, ali to su više iznimke koje potvrđuju pravilo. Primjerice, uvrježenije je Veternica negoli spilja Veternica. Čini mi se da je Ponor dobro razlikovao prirodno od čovjekovoga (umjetnog, građenog), i prikladnost apozicije kod potonjih naziva. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:20, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Čini se da je naš mali problem već obrađen sa semantičkog i sintaktičkog gledišta.<br>[https://hrcak.srce.hr/43385 Ivan Marković: Hrvatska apozitivna sintagma i sintaksa imenâ, 2008., FOC '''17'''], str. 124. Marković uz Pavešića-Vince (1971.) smatra da je u ovakvim slučajevima (<imenica> <ime>) apozicija zapravo <ime>, a ne <imenica>, jer <ime> "sužava [imenici] opseg na pojedinačno", pri čemu je <imenica> 'semantički dominantni leksem' (odn. nosi glavno značenje). Prema tome, mi govorimo o ''mostovima'' nekog imena, a ne ''nekim imenima'' mostova. Istim principom funkcioniraju, prema Markoviću, "golub pismonoša", "žena akademik" i "ptica selica". S potonjim na str. 122 ima simpatičan eksperiment:
::<blockquote>»Tako će ''selica ptica'' podrazumijevati da je riječ o (životinjama) ''selicama'' kao [nadređenom pojmu] koji kao [podređeni pojam] može imati ''pticu'', ali i ''ribu'': ''selica riba''.«</blockquote>
::Neka osnovna formula jest:
::* <u>''X-ski/ški/čki/sni Y''</u> '''=''' <u>''Y X''</u> '''≠''' <u>''X Y''</u>
::Markovićev primjer:
::* ''pismonosni golub'' = ''golub pismonoša'' ≠ ''pismonoša golub''.
::Prebacivanjem tih <imenica> u zagradu zapravo se narušava temeljni semantički odnos u sintagmi jer parentetiziramo glavni element. Pretpostavljam da je izbacivanje toga iz "grad Zagreb" i "rijeka Bednja" samo stvar ekonomičnosti, budući da se, kao što kažeš, radi o izvornim toponimima umjesto derivativnim. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:11, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]e, točno je to što si napisao vezano za legendu zemljovida u ona dva članka. To ide u prilog onome što uporno govorim da apozicija ispred imena unutar rečenice uopće nije sporna. Oblik ''Ime (pobliža odrednica)'' koji zagovaram je isključivo za naziv članka, nigdje više, ni u tekstu, ni ispod zemljovida, ni na (''već ne znam gdje''). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:50, 13. prosinca 2024. (CET)
:::@MaGa Mislim da nas je već dosta napisalo da je "most+hercegovina" u jeziku nedjeljiva cjelina i da ima smisla da je baš takav naslov. Ne znam koliko još primjera i kontraprimjera treba dati. ''Nogometni klub Hajduk'' možeš svesti na ''Hajduk'' pa bi, ako bi se dosljedno slijedilo pravilo (koje očito to nije) da se prvo piše ime sa svim ostalim u zagradi članak mogao/trebao zvati [[Hajduk (nogometni klub)]], jer ''hajduk'' ima i starija značenja. [[Luka Ploče]] zvuči "normalno" pa je takav i naslov, a zbog tobožnje dosljednosti trebalo bi imati [[Ploče (luka)]] kao naslov, a samo u tekstu pisati Luka Ploče. [[Stari grad Čakovec]] → [[Čakovec (stari grad)]]. Dobro si napisao: Pandorina kutija. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:30, 13. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svi se služimo sa Google Maps koje su nam prvi izvor informacije o kojoj je građevini riječ kada nas neka zaintrigira. Sada sam gledala u Splitu i okolici pa nalazim naslove Palača Milesi, Palača Cindro, Palača Cipiko, Vijadukt Gornja Ozrna, Tunel Marjan (sjever), Tunel Klis - Kosa, Most Krka, Most Omiš, Most Cetina itd. Rekla bih da su to naslovi pod kojima bih tražila na Wikipediji. Rijeke su označene kao Jadro i Krka, gradovi kao Split i Trogir itd. Po tomu sudeći mislim da je dosadašnja praxa na hrvatskoj wikipediji u redu. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:07, 13. prosinca 2024. (CET)
:Uz dužno poštovanje, paučina je pouzdanija od Googleove karte. Pogotov to znaju oni koji se upuštaju u uređivanje iste. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:25, 13. prosinca 2024. (CET)
::Moja izjava odnosi se na činjenicu da mnogo svijeta koristi Google Maps te da će prema Google Maps naslovima tražiti informacije o Splitu ili Mostu Hercegovina. Ruku na ❤️, meni dosta svijeta i za Wikipediu kaže da je manje pouzdana od te paučine pa smo ipak tu gdje smo. Google je veoma značajan za Wikipediju jer vas još uvijek maltene reklamira na vrhu svake pretrage.Uz dužno poštovanje, takodjer. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:54, 13. prosinca 2024. (CET)
8yczfq3qdpjmchmzwn18nefrwsmuewn
7088232
7087904
2024-12-14T11:30:32Z
MaGa
20797
/* Pokušaj standardiziranja naziva članaka */ Odgovor
7088232
wikitext
text/x-wiki
= Pokušaj standardiziranja naziva članaka =
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Status Zahtjeva za komentare|AKTIVAN}}
*'''Cilj:''' Ovaj [[Wikipedija:Zahtjev za komentare|Zahtjev za komentare]] ima za cilj standardiziranje i ujednačenost naziva članaka.
Jeste li za ujednačen oblik naslova s riječju Most/Tunel/Palača/... ispred samog imena objekta ili u zagradi iza imena.
:'''Zašto jedno, a ne drugo'''?
:'''Treba li ujednačiti sve članke'''?
{| class="wikitable center"
|+
!
! ispred
! u zagradi
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Mostovi]]
|[[Most Hercegovina]]
|[[Hercegovina (most)]]
|-
|[[Most Krka]]
|[[Krka (most)]]
|-
|[[Most Golden Gate]]
|[[Golden Gate (most)]]
|-
| rowspan="3" |[[:KT: Tuneli]]
|[[Tunel Grič]]
|[[Grič (tunel)]]
|-
|[[Tunel Mala Kapela]]
|[[Mala Kapela (tunel)]]
|-
|[[Tunel Karavanke]]
|[[Karavanke (tunel)]]
|-
| rowspan="2" |[[:KT: Palače]]
|[[Palača Dragišić u Splitu]]
|[[Dragišić (palača u Splitu)]]
|-
|[[Palača Corsini]]
|[[Corsini (palača)]]
|}
<!--- Ne diraj ovo:--->{{Pismo početak}}
<!----- Ispod ove crte detaljno opišite vaš zahtjev ----->
Prenosim raspravu koju sam započeo na SZR suradnika Ponor. Budući je on izvršio premještanje članka koji se spominje u prvoj poruci, obratio sam se njemu, ali to u svemu ovome nije bitno, cilj sam naveo u naslovu ovoga zahtjeva. Unaprijed hvala svima na komentarima.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
-----------------------
Eto, nakon toliko godina wikistaža, moram pitati, pa ako bi izgubio par minuta vremena da objasniš: zašto je Studenčica (most) -> Most Studenčica, a Bednja (rijeka) nije Rijeka Bednja? Dakako, govorim o nazivima članaka u nominativu (dakle, ne ''Most Ovoga i Onoga''). Meni osobno logično je da pobliža odrednica ide u zagrade, a ne ispred i tako se dobiva privid da je ona dio imena. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:10, 10. prosinca 2024. (CET)
Zamolio sam i Neptunea za njegovo mišljenje.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:17, 10. prosinca 2024. (CET)
:[[SUR:MaGa|MaGa]]: Ne znam ima li pravila, ja idem po onom na što prvo pomislim kad mu kažem ime. Za Hercegovinu je posebno jasno, to smo "rješavali" na [[RSUR:Argo Navis]]: »idući cestom D17 prijeći ćeš preko Hercegovine« nećemo nikad reći, ali ćemo reći »idući cestom D33 prijeći ćeš preko Bednje«, kao što bi mogli reći i »idući cestom D33 prijeći ćeš preko rijeke Bednje«.
:Nije to [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=100&offset=0&profile=default&search=intitle%3A%2FMost+%5BA-Z%C5%BD%C4%90%C5%A0%C4%86%C4%8C%5D%2F prvi takav slučaj] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:20, 10. prosinca 2024. (CET)
::Za slučaj da se nismo razumjeli: govorim isključivo o nazivu članka. Ovo što ti spominješ (i što je apsolutno točno) je svakodnevni govor. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:53, 10. prosinca 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: i ja govorim o nazivu članka. "Svakodnevni govor" daje name [[WP:COMMONNAME]] pa je prema tomu "Most Hercegovina" ono što će ljudi tražiti kada traže informaciju o mostu, a malo je vjerojatno da će tražiti samo "Hercegovina" jer znaju da je to područje.
:::I autori članka podebljali su '''Most Hercegovina''' kao neodvojive pojmove, dok npr. imamo [[Golden Gate (most)|Most '''Golden Gate''']]. Primjera, vidiš u gornjoj pretrazi, ima puno. Od naših: [[Most Ston]], [[Most Krka]], [[Most Dubrovnik]], [[Most Martinska Ves]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:15, 10. prosinca 2024. (CET)
::::Hmmm... Na internetu će ljudi također tražiti i pojmove poput "Hercegovina most" (Google mi nudi i "Hercegovina karta", "Hercegovina gradovi" itd., nije neviđena pojava), što – jasno – nije baš u duhu standardnoga jezika, ali recimo da je to neka vrsta naknadno umetnute odrednice, naročito ako ''gugleša'' počne izbacivati rezultate koji nemaju toliko veze s onim što korisnik ''išče''. Ne bih rekao da je po tome Wikipedija naročito drukčija.
::::Rekao bih da ono što MaGa reče o prividu svakako stoji – most u tom slučaju nije dio imena i, premda apozicije većinom, ako ne i uvijek trebaju stajati ispred pojma na koji se odnose, ovdje bih i ja predložio da ipak slijedimo uzus sa zagradama. Tim više što bismo u suprotnom imali hrpu članaka čije ime počinje s "most", što mislim da baš i nije najpreglednije za enciklopediju. Naravno, pritom mislim samo na one kojima "most" nije službeni dio imena.
::::Čisto da se razumijemo – ne kažem da mi nije jasno kako razmišljaš, samo dajem mišljenje jer sam za to i zamoljen. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nije da već nemamo brdo članaka koji započinju s "most", dovoljno vam je pogledati potkategorije od [[:Kategorija:Mostovi po državama]]. Pretpostavljam da je to zato što su autori smatrali da samo ime može dovesti u zabludu - ja to uzimam kao postojeći konsenzus. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] sigurno je bolje upućen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:30, 10. prosinca 2024. (CET)
:::::: Konsenzus nije što je netko krivo radio i što se nije održavalo Wikipediju.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 22:33, 10. prosinca 2024. (CET)
<!----- iznad ove crte ----->
{{Pismo kraj}}
*'''Suradnik i nadnevak:''' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 11. prosinca 2024. (CET)
<!----- suradnici: komentirajte ispod ove crte ----->
{{komentar}} Mislim da sam sve napisao u uvodu koji je MaGa kopirao s moje SZR. Iako se odlučuje (samo?) o mostovima, možda treba uzeti u obzir i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FTunel+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi tunele], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2FPala%C4%8Da+%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&fulltext=1 palače] i druge građevine. Treba li kralj u imenu članka [[Kralj Tomislav|Kralj Tomislav]], treba li fregata u imenima raznih klasa fregata itd. Sve su to prošireni nazivi dobiveni u vremenom izgrađenom konsenzusu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:37, 11. prosinca 2024. (CET)
:Vidi se da nisam vičan u pisanju raznoraznih zahtjeva, to sam trebao napisati u uvodu ovoga zahtjeva. Dakako da se ne odnosi samo na mostove već i na puno toga još. Mostovi su ''okidač'' jer je spomenuti članak o mostu Studenčica na mom popisu praćenja. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:24, 11. prosinca 2024. (CET)
:P.S. Istina je da sam vrlo rijetko pratio, isto tako rijetko sudjelovao u raspravama o stvarima koji se tiču ovakvih tema, volio bih vidjeti raspravu i konsenzus po ovom pitanju. Razlog je jednostavan: ako to postoji (ja zaista ne znam postoji li ili ne), onda nema potrebe zamarati malobrojne aktivne suradnike nečim što je već prije odlučeno. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Iako pozdravljam volju za standardizacijom i jasnom organizacijom, pogotovo zbog tog nekog impulsa da članak enciklopedije ne bi trebao počinjati na M ako je ime na H, nisam siguran što bismo ovdje.<br>
Osobno mi, primjerice, "Studenčica (most)" i "Hercegovina (most)" izgledaju nekako krivo, iako bi mi takve naslove bilo puno draže vidjeti u popisu članaka neke kategorije.<br>
Ponor također odlično spominje druge primjere – sve su to stvari koje englezima super pašu jer bi rekli "X tunnel" ili "X palace" uz naslove poput "X (political party)", ali mi ih teško gutamo. Fregate nikako ne bismo mogli mijenjati (''Admiral Grigorovič (klasa fregate)''?). Dakle vjerojatno ne možemo donijeti univerzalno pravilo.
Kada bih pokušao sumirati svoje iskustvo naših naslova, čini mi se da u zagrade obično stavljamo opisnice koje nam nisu prirodan dio naziva; "kakadu (jezik)", "Centar (francuska politička stranka)", "Mrlja (roman)", "Magazin (bend)". Nikad ne bismo rekli "Čitam roman Mrlju" ili "Slušam bend Magazin", ali svakako bismo "Prelazim most Ston" ili "Doći ću kroz tunel Grič".<br>
Nastavno na to, osvrnuo bih se na "konsenzus nije što je netko krivo radio" – ''krivo'' na Wikipediji ovisi o tome što je konsenzus. Ako su suradnici mahom prihvatili formu "most Ston", onda je to konsenzus i ne može biti "krivo". Što god bio razlog (a očito je nešto vezano uz hrvatski jezik jer su sve ove "krive" naslove napisali različiti suradnici različitih godina), da se zaključiti da takav regularan oblik naslova o mostovima i tunelima pomaže identificirati članak, po čemu je opet jasno da se ne radi o "krivosti", već o nekakvom "hrvatskojezičnom" sustavu organizacije pojmova.
Moj je zaključak stoga – pratiti tradiciju gdje ona postoji. Ovdje ipak nije slučaj da smo preuzeli inojezične konstrukcije (kao kod svih onih "X jezik" članaka). Je li malo naporno u organizacijske svrhe? Jest. Ali to je bolje od masovnog preusmjeravanja neintuitivnih naslova (intuitivnost = COMMONNAME). Takve apozicijske oblike naravno treba izbjegavati gdje je to moguće, ali ovo je već predložak (iliti ''pattern'') imenovanja u našem jeziku koji bi, ako se mene pita, trebalo poštivati. Već imamo pravilo da se biografije naslovljuju normalnim redoslijedom, a organiziraju prema prezimenu – nepregledno je, ali ima svrhu. Čini mi se da ovo dođe na isto. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:32, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem da se da bi trebalo to standardizirati ako se možemo dogoditi oko konsezusa. Za mostove se dvoumim, a sviđa mi se [[Tunel Grič]] bolje nego [[Grič (tunel)]] i više mi se sviđa [[Palača Dragišić u Splitu]] nego [[Dragišić (palača u Splitu)]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:37, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Slažem se s dosad napisanim i držim kako je, a to je možda već istaknuto, stvar pojedinačna slučaja. Mislim da za Golden Gate (Bridge) nije potrebno naglašavati „Most” (niti u zagradi), već je sam taj toponim jasan za sebe. Kao što je [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] istaknuo, uvriježeno se veli »Tunel Grič«, »Palača Sponza«, »Dvorac Eltz« pa takove izraze ne bih mijenjao. Slažem se s nazivom »Most Krka« jer Krka je i rijeka i tvrtka pa olakšava izbjegavanje zabuna; isto vrijedi i za »Most Hercegovina« (razlikovanje od pokrajine), »Tunel Mala Kapela« (razlikovanje od istoimena planinska lanca), »Tunel Karavanke« (razlikovanje od Karavanki) itd. Treći (desni) stupac čini mi se nepotrebnim za sve primjere (''Golden Gateu'' bih maknuo zagradu u imenu, a ne bih dodavao apoziciju).—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 22:46, 11. prosinca 2024. (CET)
:Samo napomena uz Golden Gate (Bridge). [[:en:Golden Gate]] sam je po sebi tjesnac, koji taj most premošćuje. Moguće da je »Most« dio engleskog imena. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:57, 11. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svakako sam {{za}} izjednačavanje naziva. Mora postojati neka norma. Problem je u tome što je hr.wiki po pitanju [[WP:STIL]]-a prilično neuređena. Imamo preskromna stilska pravila, a uvijek se pozivamo na (kod nas) neusvojeni WP:COMMONNAME koji faktički samo ''de facto'' postoji.
Što se tiče '''tunela''', potpisujem sve što je Fraxinus napisao. [[Tunel Grič]], [[Tunel Učka]], [[Tunel Sveti Rok]] itd. su puno ''prirodniji'' oblici. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:12, 12. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju... Koliko sam mogao rezimirati do sada, onda bi (npr.) članak [[Sunja (rijeka)]] (i puno članaka o rijekama koji imaju odrednicu u zagradi) trebali preimenovati u "Rijeka Sunja"? Imamo članak o naselju [[Sunja]], pa moramo nekako razlikovati članak o rijeci i o naselju, zar ne? Ne vidim zašto bi za rijeke (i možda još neke druge kategorije) bilo drukčije nego za mostove.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:30, 12. prosinca 2024. (CET)
:Mislim da to sve treba vidjeti prema "kategoriji" članka. Teško mi je ''brainstormati'' različite skupine tema, ali mislim da nikome nije neobično rijeku oslovljavati isključivo imenom? Pada mi na pamet da bi slučaj mogao biti personifikacije prirode – prirodne pojave (rijeke, jezera, naselja, planine) mi se čine nekako autonomnije, dok su mostovi i tuneli samo... funkcionalni objekti nazvani po nečemu ili prema nečemu. Ne uspijevam pronaći neki semantički rad o tome (ako ijedan kroatist čita, eto materijala), pa neka ovaj komentar ostane samo potencijalno korisna idejica za daljnje dumanje. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:11, 12. prosinca 2024. (CET)
:Vjerojatno bi netko mogao napisati jezikoslovni rad o našem malom problemu. Koliko se meni čini, članke za stvari koje su tu "oduvijek" i velike su (rijeke, planine, regije, naselja) preferira(lo) se zvati običnim imenom, a u stvari koje je čovjek izgradio i koje su nazvane prema tim prvobitnim nazivima ipak volimo staviti apoziciju. Od apozicije se i zakotrljala cijela priča: Arga si pitao može li se na zemljovidu i ispod njega dobiti da piše "Most Hercegovina na zemljovidu...", a ne "Hercegovina na zemljovidu..." ''baš zato'' što ti je nedostajala ta apozicija, bez apozicije svi će pomisliti na zemlju Hercegovu; most+Hercegovina u svakoj rečenici o tom mostu idu zajedno. (jesmo li sigurni da "Most Hercegovina" nije "puno ime"; "Palača Corsini" vjerojatno uzimamo za puno ime). Naselje Sunja i rijeka Sunja u razini su "oduvijek", idemo "u Sunju", prelazimo "preko Sunje" (očito rijeke), prelazimo "preko mosta Sunje" (ako ga ima, ali isto je i za most Krka). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:08, 12. prosinca 2024. (CET)
::{{Komentar}} Slažem se, za rijeke i većinu reljefnih oblika nije potrebna apozicija. E sad, špilja/spilja Samograd (postoje dvije: u [https://hrcak.srce.hr/clanak/249773 Perušiću] i na [https://hrcak.srce.hr/clanak/380538 Korčuli]) češće se javlja nego samo Samograd, ali to su više iznimke koje potvrđuju pravilo. Primjerice, uvrježenije je Veternica negoli spilja Veternica. Čini mi se da je Ponor dobro razlikovao prirodno od čovjekovoga (umjetnog, građenog), i prikladnost apozicije kod potonjih naziva. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 20:20, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Čini se da je naš mali problem već obrađen sa semantičkog i sintaktičkog gledišta.<br>[https://hrcak.srce.hr/43385 Ivan Marković: Hrvatska apozitivna sintagma i sintaksa imenâ, 2008., FOC '''17'''], str. 124. Marković uz Pavešića-Vince (1971.) smatra da je u ovakvim slučajevima (<imenica> <ime>) apozicija zapravo <ime>, a ne <imenica>, jer <ime> "sužava [imenici] opseg na pojedinačno", pri čemu je <imenica> 'semantički dominantni leksem' (odn. nosi glavno značenje). Prema tome, mi govorimo o ''mostovima'' nekog imena, a ne ''nekim imenima'' mostova. Istim principom funkcioniraju, prema Markoviću, "golub pismonoša", "žena akademik" i "ptica selica". S potonjim na str. 122 ima simpatičan eksperiment:
::<blockquote>»Tako će ''selica ptica'' podrazumijevati da je riječ o (životinjama) ''selicama'' kao [nadređenom pojmu] koji kao [podređeni pojam] može imati ''pticu'', ali i ''ribu'': ''selica riba''.«</blockquote>
::Neka osnovna formula jest:
::* <u>''X-ski/ški/čki/sni Y''</u> '''=''' <u>''Y X''</u> '''≠''' <u>''X Y''</u>
::Markovićev primjer:
::* ''pismonosni golub'' = ''golub pismonoša'' ≠ ''pismonoša golub''.
::Prebacivanjem tih <imenica> u zagradu zapravo se narušava temeljni semantički odnos u sintagmi jer parentetiziramo glavni element. Pretpostavljam da je izbacivanje toga iz "grad Zagreb" i "rijeka Bednja" samo stvar ekonomičnosti, budući da se, kao što kažeš, radi o izvornim toponimima umjesto derivativnim. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:11, 12. prosinca 2024. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]e, točno je to što si napisao vezano za legendu zemljovida u ona dva članka. To ide u prilog onome što uporno govorim da apozicija ispred imena unutar rečenice uopće nije sporna. Oblik ''Ime (pobliža odrednica)'' koji zagovaram je isključivo za naziv članka, nigdje više, ni u tekstu, ni ispod zemljovida, ni na (''već ne znam gdje''). <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:50, 13. prosinca 2024. (CET)
:::@MaGa Mislim da nas je već dosta napisalo da je "most+hercegovina" u jeziku nedjeljiva cjelina i da ima smisla da je baš takav naslov. Ne znam koliko još primjera i kontraprimjera treba dati. ''Nogometni klub Hajduk'' možeš svesti na ''Hajduk'' pa bi, ako bi se dosljedno slijedilo pravilo (koje očito to nije) da se prvo piše ime sa svim ostalim u zagradi članak mogao/trebao zvati [[Hajduk (nogometni klub)]], jer ''hajduk'' ima i starija značenja. [[Luka Ploče]] zvuči "normalno" pa je takav i naslov, a zbog tobožnje dosljednosti trebalo bi imati [[Ploče (luka)]] kao naslov, a samo u tekstu pisati Luka Ploče. [[Stari grad Čakovec]] → [[Čakovec (stari grad)]]. Dobro si napisao: Pandorina kutija. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:30, 13. prosinca 2024. (CET)
{{komentar}} Svi se služimo sa Google Maps koje su nam prvi izvor informacije o kojoj je građevini riječ kada nas neka zaintrigira. Sada sam gledala u Splitu i okolici pa nalazim naslove Palača Milesi, Palača Cindro, Palača Cipiko, Vijadukt Gornja Ozrna, Tunel Marjan (sjever), Tunel Klis - Kosa, Most Krka, Most Omiš, Most Cetina itd. Rekla bih da su to naslovi pod kojima bih tražila na Wikipediji. Rijeke su označene kao Jadro i Krka, gradovi kao Split i Trogir itd. Po tomu sudeći mislim da je dosadašnja praxa na hrvatskoj wikipediji u redu. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 13:07, 13. prosinca 2024. (CET)
:Uz dužno poštovanje, paučina je pouzdanija od Googleove karte. Pogotov to znaju oni koji se upuštaju u uređivanje iste. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:25, 13. prosinca 2024. (CET)
::Moja izjava odnosi se na činjenicu da mnogo svijeta koristi Google Maps te da će prema Google Maps naslovima tražiti informacije o Splitu ili Mostu Hercegovina. Ruku na ❤️, meni dosta svijeta i za Wikipediu kaže da je manje pouzdana od te paučine pa smo ipak tu gdje smo. Google je veoma značajan za Wikipediju jer vas još uvijek maltene reklamira na vrhu svake pretrage.Uz dužno poštovanje, takodjer. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:54, 13. prosinca 2024. (CET)
:::Teoretski, u jednakom smo rangu s Googleovim kartama, mada je tamo teže napraviti ispravnu promjenu nego na wikipediji. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:30, 14. prosinca 2024. (CET)
486f34wu4r2e7mneobey6knnbnzw5td
NK Šparta Beli Manastir
0
775607
7087747
7087556
2024-12-13T13:16:35Z
Croxyz
205325
7087747
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba = Šparta Beli Manastir
| slika = NKŠparta.jpg
| puno ime = Nogometni klub Šparta Beli Manastir
| nadimak =
| godina osnivanja = [[1924.]]
| godina gašenja =
| igralište = Gradski stadion Beli Manastir
| kapacitet stadiona =
| navijači =
| navijači_ref =
| predsjednik =
| trener =
| liga = ''Ne natječe se''
| sezona =
| plasman =
| trenutačna sezona =
| igrači =
| pattern_la1=
| pattern_b1=
| pattern_ra1=
| pattern_sh1=
| leftarm1= 000000
| body1= 000000
| rightarm1= 000000
| shorts1= FFFFFF
| socks1= FFFFFF
| pattern_la2=
| pattern_b2= _blackstripeonright
| pattern_ra2=
| pattern_sh2=
| leftarm2=FFFFFF
| body2=FFFFFF
| rightarm2=FFFFFF
| shorts2=FFFFFF
| socks2=FFFFFF
}}
'''Nogometni klub Šparta Beli Manastir''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometni klub]] iz [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Trenutačno se ne natječe.
== Povijest ==
Osnutkom '''ŠK Šparta''' 1924. započet je organizirani nogomet u [[Baranja|Baranji]]. Klub je bio dio [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]. Šparta je svaki put bila prvak Baranje od 1930. do 1941. Klub obnavlja rad 1946. pod imenom '''NK Šparta'''.<ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/baranja Baranja], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 12. prosinca 2024.</ref>
Šparta je [[Oblasna nogometna liga NP Osijek 1951.|1951.]] bila prvak oblasti. U sezoni [[Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1954./55.|1954./55.]] bila je prvak podsaveza, no nije uspjela izboriti plasman u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|Treću zonu]] preko [[Kvalifikacije za Zonske lige 1955./56.|kvalifikacija]] u kojima je bila zadnja. Šparta je [[Pokrajinska nogometna liga NP Osijek 1955./56.|naredne sezone]] ponovno bila prvak Osječkog podsaveza. Sezone [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]] i [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|1957./58.]] provela je u Trećoj zoni (2. rangu jugoslavenskog nogometa). [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|Iduće sezone]] zonske lige su ukinute te je vraćena [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga]], no ne u jedinstvenom obliku, već u obliku dviju skupina. Šparta od tad igra u Slavonskoj zoni (3. rang) te u svojoj [[Slavonska nogometna zona 1958./59.|debitantskoj sezoni]] osvaja natjecanje. Završila je druga u svojoj [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1959.|kvalifikacijskoj skupini]] (iza [[FK Igman Ilidža|ilidžanskog Igmana]]) te time nije izborila plasman u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|Drugu saveznu ligu – Zapad]]. U sezoni [[Slavonska nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] ponovno osvaja Slavonsku zonu. Ovaj put nije bilo kvalifikacija tako da se Šparta automatski plasirala u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|Drugu saveznu ligu – Zapad]] u kojoj je provela samo jednu sezonu završivši na 16., posljednjem mjestu. Šparta je iduće sezone ([[Slavonska nogometna zona 1964./65.|1964./65.]]) osvojila svoj 3. naslov prvaka Slavonske zone. [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1964./65.#Hrvatska|U borbi za viši rang]] Šparta je prvo ispala od [[HNK Segesta Sisak|sisačke Segeste]] u kvalifikacijama, a potom i od [[HNK Orijent 1919|riječkog Orijenta]] u dodatnim kvalifikacijama. Slavonska zona je od sezone 1971./72. podijeljena na dvije skupine: Podravsku i Posavsku. Šparta je igrala u Podravskoj skupini sve do 1979. Šparta je u sezoni [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.|1979./80.]] zaigrala u novonastaloj Regionalnoj ligi Slavonije i Baranje koju je iste sezone osvojila. Od sezone [[Hrvatska nogometna liga 1980./81.|1980./81.]] igrala je u [[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatskoj nogometnoj ligi]]. Godine 1983. Hrvatska nogometna liga podijeljena je na četiri skupine, a Šparta je svrstana u istočnu skupinu. U njoj je provela četiri sezone tijekom kojih je u dva navrata bila prvak ([[Hrvatska nogometna liga – Istok 1983./84.|1983./84.]], [[Hrvatska nogometna liga – Istok 1986./87.|1986./87.]]) i doprvak ([[Hrvatska nogometna liga – Istok 1984./85.|1984./85.]], [[Hrvatska nogometna liga – Istok 1985./86.|1985./86.]]). Šparta 1984. nije uspjela izboriti viši rang putem [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.#Prvenstvo Hrvatske|kvalifikacija]]. Bila je uspješna 1987. u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|kvalifikacijama]] za Drugu saveznu ligu – Zapad u kojima je eliminirala [[HNK Orijent 1919|riječki Orijent]], [[NK Zagreb|Zagreb]] i [[NK Inter Zaprešić|zaprešićku Jugokeramiku]]. Šparta je u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|Drugoj saveznoj ligi – Zapad 1987./88.]] ostvarila 11. od 18 mjesta koje nije bilo dovoljno za opstanak u ligi. Od tada do [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] Šparta je svake sezone ispala u niži rang.
Godine 1991. započeo je [[Domovinski rat]]. Te godine hrvatski klubovi istupili su iz jugoslavenskog nogometnog sustava, a Šparta je zaigrala u nogometnom sustavu nepriznate [[RSK|Republike Srpske Krajine]]. Prvo [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu|prvenstvo Republike Srpske Krajine]] održano je [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93.|1992./93.]] Šparta je kao prvak baranjske lige bila jedan od sudionika završnog turnira za prvaka. Šparta je završila na 2. mjestu, iza [[NK Banija Glina|glinske Banije]] koja je po bodovima bila izjednačena sa Špartom. Banija je imala gol-razliku 6:2, a Šparta gol-razliku 5:2, s time da je Baniji dodijeljena pobjeda od 3:0 u utakmici s [[NK Dinara Knin|kninskom Dinarom]] čiji su igrači napustili teren pri rezultatu 2:0 zbog suđenja.<ref>Милан Гулић, Небојша Стамболија, [https://www.academia.edu/112094055/U_predasima_izme%C4%91u_bitaka_Prvo_fudbalsko_prvenstvo_Republike_Srpske_Krajine_1992_1993 У предасима између битака: Прво фудбалско првенство Републике Српске Крајине 1992/1993.], ТОКОВИ ИСТОРИЈЕ 1/2023, str. 163–184.</ref> Šparta je u sezoni 1993./94. osvojila [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.|prvenstvo]] te je izgubila 3:1 u finalu [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.|jedinog izdanja kupa Republike Srpske Krajine]] od [[NK Bukovica Kistanje|kistanjske Bukovice]].<ref name="NAC">[https://www.nacional.hr/feljton-hrvatski-nogomet-u-domovinskom-ratu/ FELJTON: Hrvatski nogomet u Domovinskom ratu], [[Nacional]], objavljeno 26. ožujka 2023., pristupljeno 12. prosinca 2024.</ref>
Prestaje s radom 1998.<ref name="NL" /> Klub je obnovljen 2014. nakon 16 godina mirovanja povodom 90. godišnjice osnutka kluba.<ref>I. Getto, [https://web.archive.org/web/20140408034127/https://www.glas-slavonije.hr/231411/4/Nakon-16-godina-mirovanja-opet-djeluje-NK-Sparta Nakon 16 godina mirovanja opet djeluje NK Šparta], [[Glas Slavonije]], objavljeno 5. travnja 2014., pristupljeno 12. prosinca 2024.</ref>
== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%"
! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona
! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang
! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga
! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman
|-
|[[Oblasna nogometna liga NP Osijek 1950.|1950.]]
|
|Oblasna liga NP Osijek – Osječka grupa
|8.
|-
|[[Oblasna nogometna liga NP Osijek 1951.|1951.]]
|
|Oblasna liga NP Osijek – Osječka grupa
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1952.|1952.]]
|'''II.'''
|Podsavezna liga NP Osijek
|4.
|-
|[[Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1952./53.|1952./53.]]
|'''III.'''
|Podsavezna liga NP Osijek
|4.
|-
|[[Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1953./54.|1953./54.]]
|'''IV.'''
|Podsavezna liga NP Osijek
|4.
|-
|[[Pokrajinska nogometna liga NP Osijek 1954./55.|1954./55.]]
|'''III.'''
|Pokrajinska liga NP Osijek
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Pokrajinska nogometna liga NP Osijek 1955./56.|1955./56.]]
|'''III.'''
|Pokrajinska liga NP Osijek
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]]
|'''II.'''
|Treća zona
|9.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|1957./58.]]
|'''II.'''
|Treća zona
|11.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1958./59.|1958./59.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1959./60.|1959./60.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|4.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1960./61.|1960./61.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|6.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1961./62.|1961./62.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|2.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1962./63.|1962./63.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]]
|'''II.'''
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]]
|16.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1964./65.|1964./65.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1965./66.|1965./66.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|9.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1966./67.|1966./67.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|7.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1967./68.|1967./68.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|11.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1968./69.|1968./69.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|10.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1969./70.|1969./70.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|13.
|-
|[[Slavonska nogometna zona 1970./71.|1970./71.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona
|9.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1971./72.|1971./72.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|5.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1972./73.|1972./73.]]
|'''III.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|13.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1973./74.|1973./74.]]
|'''IV.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|9.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1974./75.|1974./75.]]
|'''IV.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|6.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1975./76.|1975./76.]]
|'''IV.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|4.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1976./77.|1976./77.]]
|'''IV.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|10.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1977./78.|1977./78.]]
|'''IV.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|9.
|-
|[[Slavonska nogometna zona Podravska skupina 1978./79.|1978./79.]]
|'''IV.'''
|Slavonska zona – Podravska skupina
|5.
|-
|[[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.|1979./80.]]
|'''IV.'''
|Regionalna liga Slavonije i Baranje
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga 1980./81.|1980./81.]]
|'''III.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga]]
|13.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga 1981./82.|1981./82.]]
|'''III.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga]]
|5.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|1982./83.]]
|'''III.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga]]
|2.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga – Istok 1983./84.|1983./84.]]
|'''III.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga – Istok]]
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga – Istok 1984./85.|1984./85.]]
|'''III.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga – Istok]]
|2.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga – Istok 1985./86.|1985./86.]]
|'''III.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga – Istok]]
|2.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga – Istok 1986./87.|1986./87.]]
|'''III.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga – Istok]]
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|1987./88.]]
|'''II.'''
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]]
|11.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]]
|'''III.'''
|Međurepublička liga – Sjever
|16.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga – Istok 1989./90.|1989./90.]]
|'''IV.'''
|[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska nogometna liga – Istok]]
|16.
|-
|1990./91.
|
|???
|
|-
|1991./92.
|
|''Nije igrala zbog [[Domovinski rat|rata]]''
|
|-
|[[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93.|1992./93.]]
|'''I.'''
|[[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu|Prvenstvo Republike Srpske Krajine]]
|2.
|-
|[[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.|1993./94.]]
|'''I.'''
|[[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu|Prvenstvo Republike Srpske Krajine]]
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1994./95.|1994./95.]]
|'''I.'''
|[[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu|Prvenstvo Republike Srpske Krajine]]
|''prekinuto''
|-
|1995./96.
|
|???
|
|-
|1996./97.
|
|???
|
|-
|1997./98.
|
|???
|
|-
|1998. – 2014.
|
|''nije se natjecala''
|
|-
|[[3. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir 2014./15.|2014./15.]]
|'''VIII.'''
|[[3. ŽNL Osječko-baranjska|3. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]]
|10.
|-
|[[3. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir 2015./16.|2015./16.]]
|'''VII.'''
|[[3. ŽNL Osječko-baranjska|3. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]]
|6.
|-
|[[3. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir 2016./17.|2016./17.]]
|'''VII.'''
|[[3. ŽNL Osječko-baranjska|3. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]]
|align=center bgcolor=gold|1.
|-
|[[2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir 2017./18.|2017./18.]]
|'''VI.'''
|[[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]]
|13.
|-
|[[2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir 2018./19.|2018./19.]]
|'''VI.'''
|[[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]]
|13.
|-
|[[2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir 2019./20.|2019./20.]]
|'''VI.'''
|[[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]]
|4.
|-
|}
== Sastav 1963./64. ==
Za Špartu su u sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druge savezne lige – Zapad]] igrali:<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2023/09/druga-liga-1963-64-rosters.pdf druga-liga-1963-64-rosters], historical-lineups.com, pristupljeno 12. prosinca 2024.</ref> [[Borivoj Belić]] 17, [[Ivan Matijašić (nogometaš)|Ivan Matijašić]] 16 – [[Ljubomir Brnović]] 23, [[Petar Šolić]] 23, [[Franjo Kovač]] 23, [[Fuad Bećarević]] 18/1, [[Milan Belić]] 17/1, [[Ljubomir Rajković]] 14, [[Nikola Kuček]] 13, [[Ivan Rešetar]] 11, [[Lazo Vuković]] 8, [[Boško Bačvanin]] 3, [[Josip Vugrinac]] 1, [[Dragan Devčić]] 1, [[Milorad Kokanović]] 1 – [[Pero Popović]] 29/5, [[Ljubisav Živković]] 29/3, [[Sead Bećarević]] 22, [[Žikica Vukčević]] 20/2, [[Božo Bjelica]] 18/9, [[Dušan Čordašić]] 15/3, [[Lajoš Nađ]] 8/5, [[Vladimir Tompić]] 6, [[Janoš Horvat]] 3, [[Ljudevit Rebrica]] 3, [[Radovan Dimitrijević]] 2, [[Srboljub Lazić]] 1, [[Zoran Antonijević]] 1
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://semafor.hns.family/klubovi/96435/nk-sparta-bm/ Profil], HNS Semafor
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Šparta]]
[[Kategorija:Beli Manastir|Šparta]]
[[Kategorija:Baranjski športski klubovi|Šparta]]
2iwfhtogezpwniev50pru0x3vxmgywl
Nino Karamatić
0
775610
7087721
7087703
2024-12-13T12:16:15Z
Zrakoplovstvo
324034
7087721
wikitext
text/x-wiki
{{Brisanje|Ispunjava li kriterije? Pisano kao poslovni životopis.|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Mudroslov}}
'''Nino Karamatić''' je društveno angažirana osoba koja djeluje kao predavač, menadžer, auditor i političar. Rodio se u gradu [[Zagreb|Zagrebu]] 1. lipnja 1975. godine. Osnovnu školu i srednju školu je završio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Magistrirao je zračni promet na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u u Zagrebu. Oženjen, otac petero djece.
{{Infookvir političar
|ime = Nino Karamatić
|slika = Nino_Karamatić.jpg
|datum rođenja = 1. lipnja 1975.
|mjesto rođenja = Zagreb
|stranka = HDZ (od 1996.)
|zanimanje = Magistar zrakoplovstva
}}
== Profesionalna karijera ==
Na početku svoje karijere radi u nekoliko privatnih tvrtki na različitim poslovima pretežito u sektoru komercijale i prodaje. Od 1999. se zapošljava na zračnoj luci Zagreb na inženjerskim poslopvima. Od 2007. prelazi u tvrtku [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] na mjesto menadžera kvalitete te uspješno uvodi sustav upravljanja kvalitetom [[ISO 9001|ISO9001]] te sustav upravljanja okolišem [[ISO 14001|ISO14001]]. Bio je među ključnim ljudima za uspostavu jedinstvenog europskog neba u Republici Hrvatskoj kao zamjenik voditelja glavnog projekta. 2012. je imenovan na poziciju generalnog direktora HKZP-a. Nakon odlaska s pozicije direktora, nekoliko godina vodi ured strategijskog plana i razvoja a onda sektor ljudskih potencijala, pravnih i financijskih poslova. Od 2019. do 2021. je na poziciji izvršnog direktora korporativnih funkcija. Zadnjih nekoliko godina djeluje kao savjetnik generalnog direktora HKZP-a.
== Društvena karijera ==
Nino Karamatić je "Predavač" na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u Zagrebu pri Zavodu za aeronautiku. Od 2013. drži nastavu na kolegiju: upravljanje rizičnim situacijama studentima kontrole letenja. U veljači 2017. je od strane Vijeća tehničkog područja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], izabran u naslovno nastavno zvanje "Predavača" na vrijeme od pet godina. U studenom 2024. je re-izabran u novi petogodišnji mandat. Trajni je predavač na Hrvatskom učilišnom središtu za kontrolu zračnog prometa na predmetu "Aviation Law". Bio je dugogodišnji zamjenik predsjednika udruženja zračnog prometa u [[HGK|Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)]] kao i član nekoliko nacionalnih povjerenstava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (povjerenstva za upravljanje sigurnošću zračnog prometa NN 076/2012, povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa NN 076/2012, te povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom NN 028/2013. Višegodišnji je dopredsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete te član Upravnog odbora društva. Član je gospodarskog savjeta Veleučilišta Velike Gorice te gospodarskog savjeta Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Područja interesa su mu znanost i menadžment a posebice područje prometa i veza.
== Politički angažman ==
Politički se aktivirao 1996. godine ulaskom u [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ) a 2002. godine postaje član područnog odbora Sesvete. Krajem 2021. godine ulazi u Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba te je izabran za izvršnog tajnika za analitiku i komunikacije. Član je predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.
== Mediji / Poruka generalima ==
Nino Karamatić je autor pozdravne poruke koju je pročitala kontrolorka leta prilikom ulaska Vladina zrakoplova u hrvatski zračni prostor s generalima [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] nakon [[Ante Gotovina#Oslobađajuća presuda|oslobađajuće presude na Haškom sudu.]] Nakon navedenog događaja, prozvan je da nije poštivao državni protokol iako poruka nikada nije bila planirana za komunikaciju u javnom prostoru.
== Privatni život ==
Rođen je 1. lipnja 1975. u [[Zagreb|Zagrebu]] te u braku s Tanjom Karamatić, [[Odgojitelj|odgojiteljicom predškolskog odgoja]] s kojom ima petero djece. Živi i djeluje u istočnom dijelu grada Zagreba. Društveno je angažirana osoba, i osnivač tvrtke Anđeoska pivovara koja proizvodi zanatska "craft" [[Pivo|piva]]. Povukao se iz pivarstva te tvrtku prepustio suosnivaču.
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [https://hr.linkedin.com/in/nino-karamatic-1975-hr Linkedin]
* https://hdz.hr/gzg/vodstvo.html
* https://www.youtube.com/watch?v=XdCzm1ZHe2c
* https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834
* https://www.glas-koncila.hr/nino-karamatic-zupljanin-koji-hodajuci-zemljom-kontrolira-nebo-i-proizvodi-blagoslovljeno-pivo-vjera-nudi-slobodu-koju-svi-ljudi-imaju/
[[Kategorija:Životopisi]]
[[Kategorija:Političari]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
b7iquq33188806lmghqxpz3mimwv5x5
7087722
7087721
2024-12-13T12:17:14Z
Zrakoplovstvo
324034
7087722
wikitext
text/x-wiki
{{Brisanje|Ispunjava li kriterije? Pisano kao poslovni životopis.|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Mudroslov}}
'''Nino Karamatić''' je društveno angažirana osoba koja djeluje kao predavač, menadžer, auditor i političar. Rodio se u gradu [[Zagreb|Zagrebu]] 1. lipnja 1975. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Magistrirao je zračni promet na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u u Zagrebu.
{{Infookvir političar
|ime = Nino Karamatić
|slika = Nino_Karamatić.jpg
|datum rođenja = 1. lipnja 1975.
|mjesto rođenja = Zagreb
|stranka = HDZ (od 1996.)
|zanimanje = Magistar zrakoplovstva
}}
== Profesionalna karijera ==
Na početku svoje karijere radi u nekoliko privatnih tvrtki na različitim poslovima pretežito u sektoru komercijale i prodaje. Od 1999. se zapošljava na zračnoj luci Zagreb na inženjerskim poslopvima. Od 2007. prelazi u tvrtku [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] na mjesto menadžera kvalitete te uspješno uvodi sustav upravljanja kvalitetom [[ISO 9001|ISO9001]] te sustav upravljanja okolišem [[ISO 14001|ISO14001]]. Bio je među ključnim ljudima za uspostavu jedinstvenog europskog neba u Republici Hrvatskoj kao zamjenik voditelja glavnog projekta. 2012. je imenovan na poziciju generalnog direktora HKZP-a. Nakon odlaska s pozicije direktora, nekoliko godina vodi ured strategijskog plana i razvoja a onda sektor ljudskih potencijala, pravnih i financijskih poslova. Od 2019. do 2021. je na poziciji izvršnog direktora korporativnih funkcija. Zadnjih nekoliko godina djeluje kao savjetnik generalnog direktora HKZP-a.
== Društvena karijera ==
Nino Karamatić je "Predavač" na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u Zagrebu pri Zavodu za aeronautiku. Od 2013. drži nastavu na kolegiju: upravljanje rizičnim situacijama studentima kontrole letenja. U veljači 2017. je od strane Vijeća tehničkog područja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], izabran u naslovno nastavno zvanje "Predavača" na vrijeme od pet godina. U studenom 2024. je re-izabran u novi petogodišnji mandat. Trajni je predavač na Hrvatskom učilišnom središtu za kontrolu zračnog prometa na predmetu "Aviation Law". Bio je dugogodišnji zamjenik predsjednika udruženja zračnog prometa u [[HGK|Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)]] kao i član nekoliko nacionalnih povjerenstava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (povjerenstva za upravljanje sigurnošću zračnog prometa NN 076/2012, povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa NN 076/2012, te povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom NN 028/2013. Višegodišnji je dopredsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete te član Upravnog odbora društva. Član je gospodarskog savjeta Veleučilišta Velike Gorice te gospodarskog savjeta Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Područja interesa su mu znanost i menadžment a posebice područje prometa i veza.
== Politički angažman ==
Politički se aktivirao 1996. godine ulaskom u [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ) a 2002. godine postaje član područnog odbora Sesvete. Krajem 2021. godine ulazi u Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba te je izabran za izvršnog tajnika za analitiku i komunikacije. Član je predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.
== Mediji / Poruka generalima ==
Nino Karamatić je autor pozdravne poruke koju je pročitala kontrolorka leta prilikom ulaska Vladina zrakoplova u hrvatski zračni prostor s generalima [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] nakon [[Ante Gotovina#Oslobađajuća presuda|oslobađajuće presude na Haškom sudu.]] Nakon navedenog događaja, prozvan je da nije poštivao državni protokol iako poruka nikada nije bila planirana za komunikaciju u javnom prostoru.
== Privatni život ==
Rođen je 1. lipnja 1975. u [[Zagreb|Zagrebu]] te u braku s Tanjom Karamatić, [[Odgojitelj|odgojiteljicom predškolskog odgoja]] s kojom ima petero djece. Živi i djeluje u istočnom dijelu grada Zagreba. Društveno je angažirana osoba, i osnivač tvrtke Anđeoska pivovara koja proizvodi zanatska "craft" [[Pivo|piva]]. Povukao se iz pivarstva te tvrtku prepustio suosnivaču.
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [https://hr.linkedin.com/in/nino-karamatic-1975-hr Linkedin]
* https://hdz.hr/gzg/vodstvo.html
* https://www.youtube.com/watch?v=XdCzm1ZHe2c
* https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834
* https://www.glas-koncila.hr/nino-karamatic-zupljanin-koji-hodajuci-zemljom-kontrolira-nebo-i-proizvodi-blagoslovljeno-pivo-vjera-nudi-slobodu-koju-svi-ljudi-imaju/
[[Kategorija:Životopisi]]
[[Kategorija:Političari]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
5bt9927vudp206za72c8qdqzk0di60u
7087723
7087722
2024-12-13T12:19:55Z
Zrakoplovstvo
324034
7087723
wikitext
text/x-wiki
{{Brisanje|Ispunjava li kriterije? Pisano kao poslovni životopis.|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Mudroslov}}
'''Nino Karamatić''' je društveno angažirana osoba koja djeluje kao predavač, menadžer, auditor i političar. Rodio se u gradu [[Zagreb|Zagrebu]] 1. lipnja 1975. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Magistrirao je zračni promet na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u u Zagrebu.
{{Infookvir političar
|ime = Nino Karamatić
|slika = Nino_Karamatić.jpg
|datum rođenja = 1. lipnja 1975.
|mjesto rođenja = Zagreb
|stranka = HDZ (od 1996.)
|zanimanje = Magistar zrakoplovstva
}}
== Profesionalna karijera ==
Na početku svoje karijere radi u nekoliko privatnih tvrtki na različitim poslovima pretežito u sektoru komercijale i prodaje. Od 1999. se zapošljava na zračnoj luci Zagreb na inženjerskim poslopvima. Od 2007. prelazi u tvrtku [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] na mjesto menadžera kvalitete te uspješno uvodi sustav upravljanja kvalitetom [[ISO 9001|ISO9001]] te sustav upravljanja okolišem [[ISO 14001|ISO14001]]. Bio je među ključnim ljudima za uspostavu jedinstvenog europskog neba u Republici Hrvatskoj kao zamjenik voditelja glavnog projekta. 2012. je imenovan na poziciju generalnog direktora HKZP-a. Nakon odlaska s pozicije direktora, nekoliko godina vodi ured strategijskog plana i razvoja a onda sektor ljudskih potencijala, pravnih i financijskih poslova. Od 2019. do 2021. je na poziciji izvršnog direktora korporativnih funkcija. Zadnjih nekoliko godina djeluje kao savjetnik generalnog direktora HKZP-a.
== Društvena karijera ==
Nino Karamatić je "Predavač" na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u Zagrebu pri Zavodu za aeronautiku. Od 2013. drži nastavu na kolegiju: upravljanje rizičnim situacijama studentima kontrole letenja. U veljači 2017. je od strane Vijeća tehničkog područja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], izabran u naslovno nastavno zvanje "Predavača" na vrijeme od pet godina. U studenom 2024. je re-izabran u novi petogodišnji mandat. Trajni je predavač na Hrvatskom učilišnom središtu za kontrolu zračnog prometa na predmetu "Aviation Law". Bio je dugogodišnji zamjenik predsjednika udruženja zračnog prometa u [[HGK|Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)]] kao i član nekoliko nacionalnih povjerenstava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (povjerenstva za upravljanje sigurnošću zračnog prometa NN 076/2012, povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa NN 076/2012, te povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom NN 028/2013). Višegodišnji je dopredsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete te član Upravnog odbora društva. Član je gospodarskog savjeta Veleučilišta Velike Gorice te gospodarskog savjeta [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|Fakulteta prometnih znanosti]] u Zagrebu. Područja interesa su mu znanost i menadžment a posebice područje prometa i veza.
== Politički angažman ==
Politički se aktivirao 1996. godine ulaskom u [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ) a 2007. godine postaje član područnog odbora Sesvete. Krajem 2021. godine ulazi u Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba te je izabran za izvršnog tajnika za analitiku i komunikacije. Član je predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.
== Mediji / Poruka generalima ==
Nino Karamatić je autor pozdravne poruke koju je pročitala kontrolorka leta prilikom ulaska Vladina zrakoplova u hrvatski zračni prostor s generalima [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] nakon [[Ante Gotovina#Oslobađajuća presuda|oslobađajuće presude na Haškom sudu.]] Nakon navedenog događaja, prozvan je da nije poštivao državni protokol iako poruka nikada nije bila planirana za komunikaciju u javnom prostoru.
== Privatni život ==
Rođen je 1. lipnja 1975. u [[Zagreb|Zagrebu]] te u braku s Tanjom Karamatić, [[Odgojitelj|odgojiteljicom predškolskog odgoja]] s kojom ima petero djece. Živi i djeluje u istočnom dijelu grada Zagreba. Društveno je angažirana osoba, i osnivač tvrtke Anđeoska pivovara koja proizvodi zanatska "craft" [[Pivo|piva]]. Povukao se iz pivarstva te tvrtku prepustio suosnivaču.
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [https://hr.linkedin.com/in/nino-karamatic-1975-hr Linkedin]
* https://hdz.hr/gzg/vodstvo.html
* https://www.youtube.com/watch?v=XdCzm1ZHe2c
* https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834
* https://www.glas-koncila.hr/nino-karamatic-zupljanin-koji-hodajuci-zemljom-kontrolira-nebo-i-proizvodi-blagoslovljeno-pivo-vjera-nudi-slobodu-koju-svi-ljudi-imaju/
[[Kategorija:Životopisi]]
[[Kategorija:Političari]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
dju6xeejyaeavitqkctpomt93hms86l
7087725
7087723
2024-12-13T12:24:48Z
Zrakoplovstvo
324034
7087725
wikitext
text/x-wiki
{{Brisanje|Ispunjava li kriterije? Pisano kao poslovni životopis.|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Mudroslov}}
'''Nino Karamatić''' je društveno angažirana osoba koja djeluje kao predavač, menadžer, auditor i političar. Rodio se u gradu [[Zagreb|Zagrebu]] 1. lipnja 1975. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Magistrirao je zračni promet na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u u Zagrebu.
{{Infookvir političar
|ime = Nino Karamatić
|slika = Nino_Karamatić.jpg
|datum rođenja = 1. lipnja 1975.
|mjesto rođenja = Zagreb
|stranka = HDZ (od 1996.)
|zanimanje = Magistar zrakoplovstva
}}
== Profesionalna karijera ==
Na početku svoje karijere radi u nekoliko privatnih tvrtki na različitim poslovima pretežito u sektoru komercijale i prodaje. Od 1999. se zapošljava na zračnoj luci Zagreb na inženjerskim poslopvima. Od 2007. prelazi u tvrtku [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] na mjesto menadžera kvalitete te uspješno uvodi sustav upravljanja kvalitetom [[ISO 9001|ISO9001]] te sustav upravljanja okolišem [[ISO 14001|ISO14001]]. Bio je među ključnim ljudima za uspostavu jedinstvenog europskog neba u Republici Hrvatskoj kao zamjenik voditelja glavnog projekta. 2012. je imenovan na poziciju generalnog direktora HKZP-a. Nakon odlaska s pozicije direktora, nekoliko godina vodi ured strategijskog plana i razvoja a onda sektor ljudskih potencijala, pravnih i financijskih poslova. Od 2019. do 2021. je na poziciji izvršnog direktora korporativnih funkcija. Zadnjih nekoliko godina djeluje kao savjetnik generalnog direktora HKZP-a.
== Društvena karijera ==
Nino Karamatić je "Predavač" na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u Zagrebu pri Zavodu za aeronautiku. Od 2013. drži nastavu na kolegiju: upravljanje rizičnim situacijama studentima kontrole letenja. U veljači 2017. je od strane Vijeća tehničkog područja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], izabran u naslovno nastavno zvanje "Predavača" na vrijeme od pet godina. U studenom 2024. je re-izabran u novi petogodišnji mandat. Trajni je predavač na Hrvatskom učilišnom središtu za kontrolu zračnog prometa na predmetu "Aviation Law". Bio je dugogodišnji zamjenik predsjednika udruženja zračnog prometa u [[HGK|Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)]] kao i član nekoliko nacionalnih povjerenstava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (povjerenstva za upravljanje sigurnošću zračnog prometa NN 076/2012, povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa NN 076/2012, te povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom NN 028/2013). Višegodišnji je dopredsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete te član Upravnog odbora društva. Član je gospodarskog savjeta Veleučilišta Velike Gorice te gospodarskog savjeta [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|Fakulteta prometnih znanosti]] u Zagrebu. Područja interesa su mu znanost i menadžment a posebice područje prometa i veza.
== Politički angažman ==
Politički se aktivirao 1996. godine ulaskom u [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ) a 2007. godine postaje član područnog odbora Sesvete. Krajem 2021. godine ulazi u Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba te je izabran za izvršnog tajnika za analitiku i komunikacije. Član je predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.
== Mediji / Poruka generalima ==
Nino Karamatić je autor pozdravne poruke koju je pročitala kontrolorka leta prilikom ulaska Vladina zrakoplova u hrvatski zračni prostor s generalima [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] nakon [[Ante Gotovina#Oslobađajuća presuda|oslobađajuće presude na Haškom sudu.]] Nakon navedenog događaja, prozvan je da nije poštivao državni protokol iako poruka nikada nije bila planirana za komunikaciju u javnom prostoru.
== Privatni život ==
Rođen je 1. lipnja 1975. u [[Zagreb|Zagrebu]] te u braku s Tanjom Karamatić, [[Odgojitelj|odgojiteljicom predškolskog odgoja]] s kojom ima petero djece. Živi i djeluje u istočnom dijelu grada Zagreba. Društveno je angažirana osoba, i osnivač tvrtke Anđeoska pivovara koja proizvodi zanatska "craft" [[Pivo|piva]]. Povukao se iz pivarstva te tvrtku prepustio suosnivaču.
{{izvori}}
==Izvori==
* [https://hr.linkedin.com/in/nino-karamatic-1975-hr Linkedin]
* https://hdz.hr/gzg/vodstvo.html
* https://www.youtube.com/watch?v=XdCzm1ZHe2c
* https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834
* https://www.glas-koncila.hr/nino-karamatic-zupljanin-koji-hodajuci-zemljom-kontrolira-nebo-i-proizvodi-blagoslovljeno-pivo-vjera-nudi-slobodu-koju-svi-ljudi-imaju/
[[Kategorija:Životopisi]]
[[Kategorija:Političari]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
40ay5x9ssppbi8jcfidny279vscqlyr
7087727
7087725
2024-12-13T12:33:41Z
Zrakoplovstvo
324034
7087727
wikitext
text/x-wiki
{{Brisanje|Ispunjava li kriterije? Pisano kao poslovni životopis.|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Mudroslov}}
'''Nino Karamatić''' je društveno angažirana osoba koja djeluje kao predavač, menadžer, auditor i političar. Rodio se u gradu [[Zagreb|Zagrebu]] 1. lipnja 1975. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Magistrirao je zračni promet na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u u Zagrebu.
{{Infookvir političar
|ime = Nino Karamatić
|slika = Nino_Karamatić.jpg
|datum rođenja = 1. lipnja 1975.
|mjesto rođenja = Zagreb
|stranka = HDZ (od 1996.)
|zanimanje = Magistar zrakoplovstva
}}
== Profesionalna karijera ==
Na početku svoje karijere radi u nekoliko privatnih tvrtki na različitim poslovima pretežito u sektoru komercijale i prodaje. Od 1999. se zapošljava na zračnoj luci Zagreb na inženjerskim poslopvima. Od 2007. prelazi u tvrtku [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] na mjesto menadžera kvalitete te uspješno uvodi sustav upravljanja kvalitetom [[ISO 9001|ISO9001]] te sustav upravljanja okolišem [[ISO 14001|ISO14001]]. Bio je među ključnim ljudima za uspostavu jedinstvenog europskog neba u Republici Hrvatskoj kao zamjenik voditelja glavnog projekta. 2012. je imenovan na poziciju generalnog direktora HKZP-a. Nakon odlaska s pozicije direktora, nekoliko godina vodi ured strategijskog plana i razvoja a onda sektor ljudskih potencijala, pravnih i financijskih poslova. Od 2019. do 2021. je na poziciji izvršnog direktora korporativnih funkcija. Zadnjih nekoliko godina djeluje kao savjetnik generalnog direktora HKZP-a.
== Društvena karijera ==
Nino Karamatić je "Predavač" na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u Zagrebu pri Zavodu za aeronautiku. Od 2013. drži nastavu na kolegiju: upravljanje rizičnim situacijama studentima kontrole letenja. U veljači 2017. je od strane Vijeća tehničkog područja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], izabran u naslovno nastavno zvanje "Predavača" na vrijeme od pet godina. U studenom 2024. je re-izabran u novi petogodišnji mandat. Trajni je predavač na Hrvatskom učilišnom središtu za kontrolu zračnog prometa na predmetu "Aviation Law". Bio je dugogodišnji zamjenik predsjednika udruženja zračnog prometa u [[HGK|Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)]] kao i član nekoliko nacionalnih povjerenstava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (povjerenstva za upravljanje sigurnošću zračnog prometa NN 076/2012, povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa NN 076/2012, te povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom NN 028/2013). Višegodišnji je dopredsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete te član Upravnog odbora društva. Član je gospodarskog savjeta Veleučilišta Velike Gorice te gospodarskog savjeta [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|Fakulteta prometnih znanosti]] u Zagrebu. Područja interesa su mu znanost i menadžment a posebice područje prometa i veza.
== Politički angažman ==
Politički se aktivirao 1996. godine ulaskom u [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ) a 2007. godine postaje član područnog odbora Sesvete. Krajem 2021. godine ulazi u Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba te je izabran za izvršnog tajnika za analitiku i komunikacije. Član je predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.
== Mediji / Poruka generalima ==
Nino Karamatić je autor pozdravne poruke koju je pročitala kontrolorka leta prilikom ulaska Vladina zrakoplova u hrvatski zračni prostor s generalima [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] nakon [[Ante Gotovina#Oslobađajuća presuda|oslobađajuće presude na Haškom sudu.]] Nakon navedenog događaja, prozvan je da nije poštivao državni protokol iako poruka nikada nije bila planirana za komunikaciju u javnom prostoru.
== Privatni život ==
Rođen je 1. lipnja 1975. u [[Zagreb|Zagrebu]] te u braku s Tanjom Karamatić, [[Odgojitelj|odgojiteljicom predškolskog odgoja]] s kojom ima petero djece. Živi i djeluje u istočnom dijelu grada Zagreba. Društveno je angažirana osoba, i osnivač tvrtke Anđeoska pivovara koja proizvodi zanatska "craft" [[Pivo|piva]]. Povukao se iz pivarstva te tvrtku prepustio suosnivaču.
{{izvori}}
==Izvori==
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1768.html
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1768.html
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1767.html
* Fakultet prometnih znanosti: https://www.fpz.unizg.hr/isvu/2020-en/pred93757.html
* Društvena poslovna mreža [https://hr.linkedin.com/in/nino-karamatic-1975-hr Linkedin]
* HDZ Grad Zagreb: https://hdz.hr/gzg/vodstvo.html
* Pozdravna poruka generalima: https://www.youtube.com/watch?v=XdCzm1ZHe2c
* 24 sata: https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834
* Glas koncila: https://www.glas-koncila.hr/nino-karamatic-zupljanin-koji-hodajuci-zemljom-kontrolira-nebo-i-proizvodi-blagoslovljeno-pivo-vjera-nudi-slobodu-koju-svi-ljudi-imaju/
*
[[Kategorija:Životopisi]]
[[Kategorija:Političari]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
l8p9rysuxdaqlhgguas2vbpdrm8golp
7088177
7087727
2024-12-14T08:48:12Z
Zrakoplovstvo
324034
7088177
wikitext
text/x-wiki
{{Brisanje|Ispunjava li kriterije? Pisano kao poslovni životopis.|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Mudroslov}}
'''Nino Karamatić''' djeluje kao predavač, menadžer, auditor i političar. Rodio se u [[Zagreb|Zagrebu]] 1. lipnja 1975. godine. Osnovnu, srednju školu te fakultet je završio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Magistrirao je zračni promet na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u.
{{Infookvir političar
|ime = Nino Karamatić
|slika = Nino_Karamatić.jpg
|datum rođenja = 1. lipnja 1975.
|mjesto rođenja = Zagreb
|stranka = HDZ (od 1996.)
|zanimanje = Magistar zrakoplovstva
}}
== Profesionalna karijera ==
Na početku karijere radi u nekoliko privatnih tvrtki na različitim poslovima pretežito u sektoru komercijale i prodaje. Od 1999. se zapošljava na zračnoj luci Zagreb. Od 2007. prelazi u tvrtku [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] na mjesto menadžera kvalitete te uspješno uvodi sustav upravljanja kvalitetom [[ISO 9001|ISO9001]] te sustav upravljanja okolišem [[ISO 14001|ISO14001]]. Bio je među ključnim ljudima za prilagodbu [[Hrvatska|RH]] [[Europska unija|EU]] regulativi jedinstvenog europskog neba koja je završila uspješnom certifikacijom. 2012. je imenovan na poziciju direktora HKZP-a. Nakon odlaska s pozicije direktora, nekoliko godina vodi ured strategijskog plana i razvoja a onda sektor ljudskih potencijala. Od 2019. do 2021. je na poziciji izvršnog direktora korporativnih funkcija. Zadnjih godina djeluje kao savjetnik direktora HKZP-a.
== Društvena karijera ==
Aktivni "Predavač" na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u Zagrebu. Od 2013. drži kolegijj upravljanje rizicima na studiju kontrole letenja. U veljači 2017. je od strane Vijeća tehničkog područja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], izabran u naslovno nastavno zvanje "Predavača" na vrijeme od pet godina. U studenom 2024. je re-izabran u novi petogodišnji mandat. Trajni je predavač na Hrvatskom učilišnom središtu za kontrolu zračnog prometa na predmetu "Aviation Law". Aktivan je u struci te je bio dugogodišnji zamjenik predsjednika udruženja zračnog prometa u [[HGK|Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)]] kao i odlukama [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] član nekoliko nacionalnih povjerenstava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (povjerenstva za upravljanje sigurnošću zračnog prometa, povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa te povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom. Višegodišnji je dopredsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Aktivan je i u gospodarskim temama kao član Gospodarskog savjeta Veleučilišta Velike Gorice te Gospodarskog savjeta [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|Fakulteta prometnih znanosti]] u Zagrebu. Područja interesa su mu znanost i menadžment a posebice područje prometa i veza.
== Politički angažman ==
Politički se aktivirao 1996. godine ulaskom u mladež [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ) u Sesvetama. 2007. godine postaje član područnog odbora Sesvete. Krajem 2021. godine ulazi u Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba te je izabran za izvršnog tajnika za analitiku i komunikacije. Član je predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.
== Mediji / Poruka generalima ==
Nino Karamatić je autor pozdravne poruke koju je pročitala kontrolorka leta prilikom ulaska [[Vlada Republike Hrvatske|Vladina zrakoplova]] u hrvatski zračni prostor s generalima [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] nakon [[Ante Gotovina#Oslobađajuća presuda|oslobađajuće presude na Haškom sudu.]] Nakon navedenog događaja, prozvan je da nije poštivao državni protokol iako sama poruka nije bila planirana za komunikaciju u javnosti.
== Privatni život ==
Rođen 1. lipnja 1975. u [[Zagreb|Zagrebu]], u braku s Tanjom Karamatić, [[Odgojitelj|odgojiteljicom predškolskog odgoja]] s kojom ima petero djece. Živi u istočnom dijelu grada Zagreba. Osnivač tvrtke Anđeoska pivovara koja proizvodi zanatska "craft" [[Pivo|piva]]. Povukao se iz pivarstva te tvrtku prepustio suosnivaču.
{{izvori}}
==Izvori==
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1768.html
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1768.html
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1767.html
* Fakultet prometnih znanosti: https://www.fpz.unizg.hr/isvu/2020-en/pred93757.html
* Društvena poslovna mreža [https://hr.linkedin.com/in/nino-karamatic-1975-hr Linkedin]
* HDZ Grad Zagreb: https://hdz.hr/gzg/vodstvo.html
* Snimak pozdravne poruke generalima: https://www.youtube.com/watch?v=XdCzm1ZHe2c
* Članak o pozdravnoj poruci u 24 sata: https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834
* Intervju u novinskom izdanju Glasa koncila: https://www.glas-koncila.hr/nino-karamatic-zupljanin-koji-hodajuci-zemljom-kontrolira-nebo-i-proizvodi-blagoslovljeno-pivo-vjera-nudi-slobodu-koju-svi-ljudi-imaju/
[[Kategorija:Životopisi]]
[[Kategorija:Političari]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
p8x207by0tux13sppaz45y5g12emv8l
7088186
7088177
2024-12-14T09:04:28Z
Zrakoplovstvo
324034
7088186
wikitext
text/x-wiki
{{Brisanje|Ispunjava li kriterije? Pisano kao poslovni životopis.|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Mudroslov}}
'''Nino Karamatić''' djeluje kao predavač, menadžer, auditor i političar. Rodio se u [[Zagreb|Zagrebu]] 1. lipnja 1975. godine. Osnovnu, srednju školu te fakultet je završio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Magistrirao je zračni promet na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u.
{{Infookvir političar
|ime = Nino Karamatić
|slika = Nino_Karamatić.jpg
|datum rođenja = 1. lipnja 1975.
|mjesto rođenja = Zagreb
|stranka = HDZ (od 1996.)
|zanimanje = Magistar zrakoplovstva
}}
== Profesionalna karijera ==
Na početku karijere radi u nekoliko privatnih tvrtki na različitim poslovima pretežito u sektoru komercijale i prodaje. Od 1999. se zapošljava na zračnoj luci Zagreb. Od 2007. prelazi u tvrtku [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] na mjesto menadžera kvalitete te uspješno uvodi sustav upravljanja kvalitetom [[ISO 9001|ISO9001]] te sustav upravljanja okolišem [[ISO 14001|ISO14001]]. Bio je među ključnim ljudima za prilagodbu [[Hrvatska|RH]] [[Europska unija|EU]] regulativi jedinstvenog europskog neba koja je završila uspješnom certifikacijom. 2012. je imenovan na poziciju direktora HKZP-a. Nakon odlaska s pozicije direktora, nekoliko godina vodi ured strategijskog plana i razvoja a onda sektor ljudskih potencijala. Od 2019. do 2021. je na poziciji izvršnog direktora korporativnih funkcija. Zadnjih godina djeluje kao savjetnik direktora HKZP-a.
== Društvena karijera ==
Aktivni "Predavač" na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|FPZ]]-u Zagrebu. Od 2013. drži kolegijj upravljanje rizicima na studiju kontrole letenja. U veljači 2017. je od strane Vijeća tehničkog područja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], izabran u naslovno nastavno zvanje "Predavača" na vrijeme od pet godina. U studenom 2024. je re-izabran u novi petogodišnji mandat. Trajni je predavač na Hrvatskom učilišnom središtu za kontrolu zračnog prometa na predmetu "Aviation Law". Aktivan je u struci te je bio dugogodišnji zamjenik predsjednika udruženja zračnog prometa u [[HGK|Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)]] kao i odlukama [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] član nekoliko nacionalnih povjerenstava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (povjerenstva za upravljanje sigurnošću zračnog prometa, povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa te povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom. Višegodišnji je dopredsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Aktivan je i u gospodarskim temama kao član Gospodarskog savjeta Veleučilišta Velike Gorice te Gospodarskog savjeta [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|Fakulteta prometnih znanosti]] u Zagrebu. Područja interesa su mu znanost i menadžment a posebice područje prometa i veza.
== Politički angažman ==
Politički se aktivirao 1996. godine ulaskom u mladež [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ) u Sesvetama. 2007. godine postaje član područnog odbora Sesvete. Krajem 2021. godine ulazi u Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba te je izabran za izvršnog tajnika za analitiku i komunikacije. Član je predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.
== Mediji / Poruka generalima ==
Nino Karamatić je [https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834 autor pozdravne poruke] koju je pročitala kontrolorka leta prilikom ulaska [[Vlada Republike Hrvatske|Vladina zrakoplova]] u hrvatski zračni prostor s generalima [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] nakon [[Ante Gotovina#Oslobađajuća presuda|oslobađajuće presude na Haškom sudu.]]
== Privatni život ==
Rođen 1. lipnja 1975. u [[Zagreb|Zagrebu]], u braku s Tanjom Karamatić, [[Odgojitelj|odgojiteljicom predškolskog odgoja]] s kojom ima petero djece. Živi u istočnom dijelu grada Zagreba. Osnivač tvrtke Anđeoska pivovara koja proizvodi zanatska "craft" [[Pivo|piva]]. Povukao se iz pivarstva te tvrtku prepustio suosnivaču.
{{izvori}}
==Izvori==
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1768.html
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1768.html
* Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_76_1767.html
* Fakultet prometnih znanosti: https://www.fpz.unizg.hr/isvu/2020-en/pred93757.html
* Društvena poslovna mreža [https://hr.linkedin.com/in/nino-karamatic-1975-hr Linkedin]
* HDZ Grad Zagreb: https://hdz.hr/gzg/vodstvo.html
* Snimak pozdravne poruke generalima: https://www.youtube.com/watch?v=XdCzm1ZHe2c
* Članak o pozdravnoj poruci u 24 sata: https://www.24sata.hr/news/gotovina-ga-zagrlio-zanemario-protokol-da-pozdravi-generale-659834
* Intervju u novinskom izdanju Glasa koncila: https://www.glas-koncila.hr/nino-karamatic-zupljanin-koji-hodajuci-zemljom-kontrolira-nebo-i-proizvodi-blagoslovljeno-pivo-vjera-nudi-slobodu-koju-svi-ljudi-imaju/
[[Kategorija:Životopisi]]
[[Kategorija:Političari]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
9558e4ghvas6rewt23njxs2ecl0lla6
Prijevoj Plöcken
0
775624
7087821
7087256
2024-12-13T15:47:46Z
Argo Navis
852
/* Vanjske poveznice */
7087821
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Plöcken
| izvorno ime = {{Njem.|Plöckenpass}}, {{Tal.|Passo di Monte Croce Carnico}}
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Plöckenpass Grenze.jpg
| opis slike = Pogled s planine na bivši granični prijelaz
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|46|36|11.6|N|12|56|41.8|E|type:pass|format=dms|display=inline,title}}
| smještaj = [[Austrijsko-talijanska granica]]
| dio gorja = [[Karnske Alpe]], [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1357
| dz = AUT,ITA
| najbliži gradovi =
| povezuje =
| promet = {{plainlist|
* {{Z|AUT}} Bundesstraße 110 Plöckenpass
* {{Z|ITA}} Straße - Strada Statale 52bis Carnica
}}
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Italija sjever
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label =
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Plöcken''' ({{Njem.|Plöckenpass}}, {{Tal.|Passo di Monte Croce Carnico}}) je visoki [[planinski prijevoj]] u planinskom lancu [[Karnske Alpe|Karnskih Alpa]] na granici između [[Austrija|austrijske]] savezne zemlje [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruške]] i [[Italija|talijanske]] regije [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije-Julijske krajine]]. Povezuje trgovište [[Kötschach-Mauthen]] u koruškoj dolini rijeke [[Gail (rijeka)|Gail]]{{Newdsm}} dolini s općinom [[Paluzza]] u regiji [[Carnia]] u [[Furlanija|Furlaniji]].
Oko 3 km zapadno duž grebena nalazi se planina [[Coglians]] čiji je vrh (2780 m) najviši vrh [[Karnske i Gailtalske Alpe|Karnskih i Gailtalskih Alpa]]. Cesta s prijevoja prelazi donji [[Gailbergsattel]] na 981 m na sjeveru, nakon čega stiže do gornje doline Gail.
== Povijest ==
[[Datoteka:Ploeckenpass.jpg|lijevo|mini|250px|Bivši objekti granične kontrole]]
[[Datoteka:Plöcken Pass between Austria and Italy (20225499076).jpg|lijevo|mini|250px|Uspod s talijanske strane]]
Talijansko ime potječe od [[Latinski jezik|latinskog]] ''Monte Crucis'' ("planina križa"), što je označavalo prolaz u srednjem vijeku. Dolina rijeke Gail bila je naseljeno područje još od [[Mlađe kameno doba|neolitika]], a konjički put je vjerojatno postojao već u [[brončano doba]]. [[Rimsko Carstvo|Rimske]] snage pod generalom [[Tiberije|Tiberijem]] ponovno su izgradile stazu kao [[Rimske ceste|cestu]] nakon uključivanja provincije [[Norik|Noricum]] 15. pr. Kr., kako bi se iz [[Italija (rimska provincija)|Italije]] stiglo do novoosvojenih zemalja sjeverno od Karnijskih Alpa.
Dobro izgrađena cesta bila je u upotrebi kroz cijeli srednji vijek kao dio trgovačkog puta između [[Patria del Friuli|Akvileje]] i [[Princ nadbiskup Salzburga|Salzburga]], također nakon što je regiju Karniju na jugu osvojila [[Mletačka Republika]] 1420. godine. Bivši ''[[mansio]]'' u Timau (''Tischelwang'', danas dio [[Paluzza|Paluzze]]) južno od prijevoja naselili su rudari iz Koruške, do danas je to [[enklava]] njemačkog govornog područja na talijanskom teritoriju.
Nakon [[Mir u Schönbrunnu|Schönbrunnskog mira]] 1809. godine, [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] trupe su prešle prijevoj Plöcken kako bi zauzele gornjokorušku zemlju oko [[Villach|Villacha]], koja je bila ustupljena [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom Carstvu]] kao dio [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]]. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] prijevoj je postao poprište [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|talijanske kampanje]] 1915. – 1918., kada su talijanske trupe [[Alpini]] pokušale prodrijeti prema sjeveru u Korušku, ali bezuspješno. Kako su se obje strane uskoro usredotočile na [[ratovanje ispcrpljivanjem]], izgrađeni su brojni [[Bunker|bunkeri]] i tuneli čiji su ostaci vidljivi i danas.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Plöckenpass}}
* [http://www.climbbybike.com/climb.asp?Col=Plöcken-Pass&qryMountainID=1301 Profil na climbbybike.com]
{{GLAVNIRASPORED:Plöcken}}
[[Kategorija:Austrijsko-talijanski granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Italiji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
8pbjgwvwg170kyo9dqcjy94ptfe9ty8
BC Dubai
0
775641
7087852
7087426
2024-12-13T16:58:45Z
Croatia 925
276607
za suradnika [[Suradnik:Labud222|Labud222]]
7087852
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir košarkaški klub
| ime = BC Dubai
| dvorana = [[Coca-Cola Arena]]
| kapacitet = {{n|17000}}|trener=[[Jurica Golemac]]
| liga = [[ABA liga]]
| osnovan = 2024.
|web stranica = [https://dubaibasketball.com/ dubaibasketball.com]
| boje kluba = crna i zlatna
| puno ime = Dubai Basketball
}}
'''Dubai Basketball''',<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Dubai Basketball, Dubai|url=https://www.aba-liga.com/team/95/24/1/0/dubai-basketball/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241204025930/https://www.aba-liga.com/team/95/24/1/0/dubai-basketball/|archive-date=2024-12-04|access-date=2024-12-13|website=ABA Liga|language=en}}</ref> poznat i kao '''BC Dubai''',<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-24|title=BC Dubai od sljedeće sezone u ABA ligi|url=https://sport.hrt.hr/kosarka/bc-dubai-od-sljedece-sezone-u-aba-ligi-11564186|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525011440/https://sport.hrt.hr/kosarka/bc-dubai-od-sljedece-sezone-u-aba-ligi-11564186|archive-date=2024-05-25|access-date=2024-12-13|website=sport.hrt.hr|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> košarkaški je klub iz [[Dubai]]ja osnovan 2024. godine. Od sezone [[ABA Liga 2024./25.|2024./25.]] natječe se u [[ABA liga|ABA ligi]].<ref name=":0" />
== Povijest ==
Glasine o pridruživanju momčadi iz Dubaija [[ULEB Euroliga|Euroligi]] počele su 2022.,<ref>{{Citiranje weba|date=2022-11-30|title=Dubai wants to form a team to win the Euroleague|url=https://kosmagazin.com/dubai-wants-to-form-a-team-to-win-the-euroleague/|access-date=2024-03-20|website=KOS magazin|language=en-US}}</ref> a razgovori su potvrđeni u siječnju 2024. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Motiejunas evaluates Dubai's EuroLeague entry for next season, Serbian clubs future|url=https://basketnews.com/news-199924-motiejunas-evaluates-dubais-euroleague-entry-for-next-season-serbian-clubs-future.html|access-date=2024-03-20|website=basketnews.com|language=en}}</ref> Dana 19. ožujka 2024., ABA liga službeno je objavila da će se BC Dubai pridružiti ligi za sljedeće tri sezone, počevši od 2024. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|title=Conclusions of the ABA League j.t.d. Assembly session in Zagreb|url=https://www.aba-liga.com/news/50698|url-status=live|access-date=2024-03-20|website=ABA Liga|language=en}}</ref> Timovi iz lige navodno dobivaju 2,5 milijuna eura godišnje od Dubaija, koji također plaća sve putne troškove.<ref>{{Citiranje weba|title=Dubai and ABA League's financial details revealed|url=https://basketnews.com/news-203449-dubai-and-aba-leagues-financial-details-revealed.html|access-date=2024-03-20|website=basketnews.com|language=en}}</ref> [[Jurica Golemac]] potpisan je kao prvi glavni trener momčadi,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-20|title=Jurica Golemac becomes the head coach of the newly-formed Dubai|url=https://www.eurohoops.net/en/aba/1687342/jurica-golemac-signs-with-dubai-aba/|url-status=live|access-date=2024-06-25|website=eurohoops.net|publisher=|language=en}}</ref> dok je [[Nate Mason]] bio prvi službeno potpisani igrač za momčad.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|title=Dubai make their first summer signing as they ink a 2-year contract with Nate Mason|url=https://www.aba-liga.com/news/51136|access-date=2024-07-14|website=ABA Liga|language=en}}</ref> Kasnije tijekom ljeta, BC Dubai je najavio da će [[Coca-Cola Arena]] sa {{n|17000}} sjedala služiti kao domaća arena za momčad.<ref>{{Citiranje weba|title=BC Dubai announce Coca-Cola Arena as official home venue|url=https://basketnews.com/news-208969-bc-dubai-announce-coca-cola-arena-as-official-home-venue.html|access-date=2024-07-14|website=basketnews.com|language=en}}</ref>
U svojoj prvoj ABA utakmici, 22. rujna 2024., Dubai je kod kuće pobijedio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK Crvenu zvezdu Beograd]].<ref>{{Citiranje weba|title=Dubai bring Zvezda down, record first win in club's history|url=https://basketnews.com/news-211961-dubai-bring-zvezda-down-record-first-win-in-clubs-history.html|access-date=2024-10-12|website=basketnews.com|language=en}}</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Mrva-košarka-klub}}
[[Kategorija:Košarkaški klubovi]]
nxaismplamfbcgskggyhwigjts0hrvd
Razgovor sa suradnikom:Labud222
3
775642
7088210
7087428
2024-12-14T09:31:50Z
Hijerovit
263374
/* Izvori */ novi odlomak
7088210
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''Labud222''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Labud222]]).<br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Labud222]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:46, 12. prosinca 2024. (CET)
== Re: [[RSUR:Croatia 925#Labud222 – upit (18:15, 12. prosinca 2024.)|Labud222 – upit (18:15, 12. prosinca 2024.)]] ==
Pozdrav! Pregledao sam članak. Vaš pristup pisanju s izvorom je dobar, kao i to što ste izvor citirali prema Wikipedijinoj praksi. Međutim, Wikipedijin članak mora se sastojati od više rečenica; jedna rečenica je premalo čak i za „[[WP:Mrva|mrvu]]”. Nadopunit ću članak pa možete baciti oko kako bi to trebalo izgledati. Naravno, korisno je i pročitati [[WP:UT|Wikipedijin uvodni tečaj]]. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:46, 12. prosinca 2024. (CET)
== Izvori ==
Pozdrav! Samo da ukažem na to da su izvori [[WP:PRO|jedan od najvažnijih dijelova članaka]]. <u>Svaka</u> informacija u članku mora imati neki izvor naveden koji je sekundaran i [[WP:VI|vjerodostojan]]. Primijetio sam da to nije slučaj na uređivanju na [[Latvijci]] te [[Diogo Dalot]], pa savjetujem da se problem popravi. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:31, 14. prosinca 2024. (CET)
rv9jb9mbv3l5dst3b8592xf3oe5uszq
7088238
7088210
2024-12-14T11:53:19Z
Labud222
324086
/* Izvori */ Odgovor
7088238
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''Labud222''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Labud222]]).<br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Labud222]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:46, 12. prosinca 2024. (CET)
== Re: [[RSUR:Croatia 925#Labud222 – upit (18:15, 12. prosinca 2024.)|Labud222 – upit (18:15, 12. prosinca 2024.)]] ==
Pozdrav! Pregledao sam članak. Vaš pristup pisanju s izvorom je dobar, kao i to što ste izvor citirali prema Wikipedijinoj praksi. Međutim, Wikipedijin članak mora se sastojati od više rečenica; jedna rečenica je premalo čak i za „[[WP:Mrva|mrvu]]”. Nadopunit ću članak pa možete baciti oko kako bi to trebalo izgledati. Naravno, korisno je i pročitati [[WP:UT|Wikipedijin uvodni tečaj]]. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:46, 12. prosinca 2024. (CET)
== Izvori ==
Pozdrav! Samo da ukažem na to da su izvori [[WP:PRO|jedan od najvažnijih dijelova članaka]]. <u>Svaka</u> informacija u članku mora imati neki izvor naveden koji je sekundaran i [[WP:VI|vjerodostojan]]. Primijetio sam da to nije slučaj na uređivanju na [[Latvijci]] te [[Diogo Dalot]], pa savjetujem da se problem popravi. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:31, 14. prosinca 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]]<nowiki/>e, hvala vam na uputi! Upravo sam u oba članka dodao izvore. Pozdrav! [[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 12:53, 14. prosinca 2024. (CET)
en0o1qkaq5p88cegx0n2642yyad3cej
7088241
7088238
2024-12-14T11:56:33Z
Croatia 925
276607
uklonjen <nowiki> da ne bi kasnije stvarao probleme u kôdu ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])
7088241
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''Labud222''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Labud222]]).<br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Labud222]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:46, 12. prosinca 2024. (CET)
== Re: [[RSUR:Croatia 925#Labud222 – upit (18:15, 12. prosinca 2024.)|Labud222 – upit (18:15, 12. prosinca 2024.)]] ==
Pozdrav! Pregledao sam članak. Vaš pristup pisanju s izvorom je dobar, kao i to što ste izvor citirali prema Wikipedijinoj praksi. Međutim, Wikipedijin članak mora se sastojati od više rečenica; jedna rečenica je premalo čak i za „[[WP:Mrva|mrvu]]”. Nadopunit ću članak pa možete baciti oko kako bi to trebalo izgledati. Naravno, korisno je i pročitati [[WP:UT|Wikipedijin uvodni tečaj]]. – [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;">'''Croatia 925'''</span>]] <small>[[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;">'''(razgovor)'''</span>]]</small> 18:46, 12. prosinca 2024. (CET)
== Izvori ==
Pozdrav! Samo da ukažem na to da su izvori [[WP:PRO|jedan od najvažnijih dijelova članaka]]. <u>Svaka</u> informacija u članku mora imati neki izvor naveden koji je sekundaran i [[WP:VI|vjerodostojan]]. Primijetio sam da to nije slučaj na uređivanju na [[Latvijci]] te [[Diogo Dalot]], pa savjetujem da se problem popravi. :) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:31, 14. prosinca 2024. (CET)
:@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovite]], hvala vam na uputi! Upravo sam u oba članka dodao izvore. Pozdrav! [[Suradnik:Labud222|Labud222]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Labud222|razgovor]])</small> 12:53, 14. prosinca 2024. (CET)
jwgwxsh27xsbcph3g61zar7281wrnba
Karlo, vojvoda Drača
0
775644
7088167
7087458
2024-12-14T08:31:14Z
Mychele Trempetich
47215
Ivana, dračka vojvotkinja
7088167
wikitext
text/x-wiki
'''Karlo Drački''' (talijanski ''Carlo di Durazzo''; 1323. — 23. siječnja 1348.) bio je napuljski plemić, najstariji sin Ivana, dračkog vojvode i njegove supruge Agneze.
Karlo je naslijedio svoga oca 1336. godine.
Dana 21. travnja 1343., Karlo se oženio [[Marija Kalabrijska|Marijom Kalabrijskom]]. Marijina je sestra bila kraljica [[Ivana I., napuljska kraljica|Ivana I. Napuljska]]. Marija je Karlu rodila nekoliko kćeri: [[Ivana, dračka vojvotkinja|Ivanu]], Agnezu, Klemenciju i Margaretu. [[Margareta Dračka|Margareta]]<ref>{{cite journal |title=Talleyrand: The Cardinal of Périgord (1301–1364) |first=Norman P. |last=Zacour |journal=Transactions of the American Philosophical Society |series=New Series |volume= 50| issue = 7 |publisher=American Philosophical Society |year=1960|pages=1–83 |doi=10.2307/1005798 |jstor=1005798 }}</ref> se udala za ugarsko-hrvatskog kralja. Karlo je imao i sina Luja (prosinac 1343. – 14. siječnja 1344.).
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Anžuvinci]]
0kish1wsu1goonm385g4zfew1foqpfd
Prijevoj Reschen
0
775658
7087720
7087663
2024-12-13T12:15:28Z
SoupePrimordiale
277309
7087720
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Reschen
| izvorno ime = {{Njem.|Reschenpass}}, {{Tal.|Passo di Resia}}
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Reschenpass Passhoehe Blick Sued.jpg
| opis slike = Sedlo prijevoja, pogled prema jugu
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-talijanska granica]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1504
| dz = AUT,ITA
| najbliži gradovi =
| povezuje = gornju dolinu rijeke [[Inn (rijeka)|Inna]] (SZ) s regijom [[Vinschgau]] (JI)
| promet = Asfaltirana cesta
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Italija sjever
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Reschen
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Reschen''' ({{Njem.|Reschenpass}}, {{Tal.|Passo di Resia}}), [[planinski prijevoj]] preko [[Glavni lanac Alpa|glavnog lanca Alpa]], koji povezuje gornju dolinu rijeke [[Inn (rijeka)|Inna]] na sjeverozapadu s regijom [[Vinschgau]] na jugoistoku. Od [[Saint-germainski ugovor|1919. godine]] granica između [[Autonomna pokrajina Bocen|Južnog Tirola]] [[Italija|u Italiji]] i [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirola]] [[Austrija|u Austriji]] približno slijedi vododjelnicu, vrh prijevoja na visini od 1504 m potpuno je na talijanskom teritoriju.
== Geografija ==
=== Smještaj ===
Reschen je jedan od glavnih prijevoja u Alpama, smješten između [[Prijevoj Brenner|prijevoja Brenner]] na istoku i [[Prijevoj Splügen|Splügena]] na zapadu. Dio je [[Razvodnica|razvodnice]] između [[Dunav]]a na sjeveru i [[Adige]]a na jugu.
Selo Reschen (''Resia'') nalazi se neposredno na vododjelnici, na obali rezervoara [[Reschensee]], izgrađenog 1950. godine i poznatog po zvoniku koji izranja iz vode ispred općine [[Graun im Vinschgau|Graun]]. Granica s [[Nauders]]om u Austriji teče oko 2 km sjeverno od vrha prijevoja prema [[Tromeđa|tromeđi]] s [[Valsot]]om, [[Švicarska]] na zapadu.
=== Klima ===
Reschen ima hladnu ljetnu [[Vlažna kontinentalna klima|vlažnu kontinentalnu klimu]]. Zimske maksimalne temperature mogu doseći oko 8–10°C, ali može biti i hladno do −10°C. Ljeti maksimumi mogu biti i do 25–28°C pa i manji od deset stupnjeva.{{fact}} Međutim, minimalne temperature uglavnom ostaju iznad 0°C.
== Povijest ==
Čak i prije [[Rimsko Carstvo|rimskog]] doba, neimenovani konjički put povezivao je dolinu rijeke Inn s dolinom rijeke Adige ''(de. Etsch; lad. Adesc)''. Sadašnja ruta prijelaza Reschen bila je dio [[Via Claudia Augusta]], otvorena oko 50. godine. Kasnije zamijenjena Via Raetia preko prijevoja Brenner, izgrađena po nalogu cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]] u 2. stoljeću, ostala je jedna od rijetkih [[Rimske ceste|rimskih cesta]] koje vode u provinciju [[Recija]] i do [[Augsburg|Auguste Vindelicorum]]. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] prijevoj je bio alternativa prijevojima [[Graubünden]]a na zapadu, iako je od 14. stoljeća nadalje paralelna cesta Brenner Pass od [[Bolzano (Italija)|Bozena]] kroz [[Eisacktal|dolinu Eisacktal]] na istoku dobivala sve veću važnost.
Za razliku od široke i glatke južne strane, sjeverna strana prijevoja Reschen ima strmo i usko grlo kod Finstermünza (1188 m). Nadvojvoda [[Siegmund Tirolski|Sigismund Tirolski]] dao je ovdje sagraditi tvrđavu 1472. godine, a do 1854. carinarnica između austrijske [[Županija Tirol|županije Tirol]] i [[Švicarska|Švicarske]] nalazila se između dva utvrđena mosta preko rijeke Inn.
Austrijski inženjer [[Karl Ritter von Ghega|Carl Ritter von Ghega]] (koji je već izgradio [[Semmeringbahn|željezničku prugu Semmering]] od [[Beč]]a kroz [[Donja Austrija|Donju Austriju]] i [[Štajerska (austrijska savezna zemlja)|Štajersku]] do [[Graz]]a) i Joseph Duile izradili su planove za novu cestu od tvrđave Nauders (1394 m) do Cajetansbrücke blizu [[Pfunds|Pfundsa]] ( 972 m), koja je izgrađena između 1850. i 1854. godine. Ova cesta vodi do prijevoja Reschen duž istočne, austrijske obale Inna, povezujući austrijske zemlje preko austrijskog tla. Dodatna planinska cesta vodi iz doline Inn od švicarskog zaseoka Martina odn. austrijski Martinsbrück do Norbertshöhea i Naudersa, pružajući kraći put od Švicarske do Italije od dulje ceste preko Cajetansbrückea. Izgrađeno je i nekoliko objekata za planiranu željezničku vezu; no ti su planovi konačno napušteni nakon Drugog svjetskog rata.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* {{Cite EB1911|last=Coolidge|first=William Augustus Brevoort|author-link=W. A. B. Coolidge|wstitle=Reschen Scheideck|volume=23|page=181}}
* [http://www.climbbybike.com/climb.asp?Col=Passo%20di%20Resia%20&qryMountainID=3087 Profile on climbbybike.com]
[[Kategorija:Austrijsko-talijanski granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Italiji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
cod998q1fx40r347bugsxm7ape0vrob
7087753
7087720
2024-12-13T13:20:23Z
Croxyz
205325
7087753
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Reschen
| izvorno ime = {{Njem.|Reschenpass}}, {{Tal.|Passo di Resia}}
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Reschenpass Passhoehe Blick Sued.jpg
| opis slike = Sedlo prijevoja, pogled prema jugu
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-talijanska granica]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1504
| dz = AUT,ITA
| najbliži gradovi =
| povezuje = gornju dolinu rijeke [[Inn (rijeka)|Inna]] (SZ) s regijom [[Vinschgau]] (JI)
| promet = Asfaltirana cesta
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Italija sjever
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Reschen
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Reschen''' ({{Njem.|Reschenpass}}, {{Tal.|Passo di Resia}}), [[planinski prijevoj]] preko [[Glavni lanac Alpa|glavnog lanca Alpa]], koji povezuje gornju dolinu rijeke [[Inn (rijeka)|Inna]] na sjeverozapadu s regijom [[Vinschgau]] na jugoistoku. Od [[Saint-germainski ugovor|1919. godine]] granica između [[Autonomna pokrajina Bocen|Južnog Tirola]] [[Italija|u Italiji]] i [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirola]] [[Austrija|u Austriji]] približno slijedi vododjelnicu, vrh prijevoja na visini od 1504 m potpuno je na talijanskom teritoriju.
== Geografija ==
=== Smještaj ===
Reschen je jedan od glavnih prijevoja u Alpama, smješten između [[Prijevoj Brenner|prijevoja Brenner]] na istoku i [[Prijevoj Splügen|Splügena]] na zapadu. Dio je [[Razvodnica|razvodnice]] između [[Dunav]]a na sjeveru i [[Adige]]a na jugu.
Selo Reschen (''Resia'') nalazi se neposredno na vododjelnici, na obali rezervoara [[Reschensee]], izgrađenog 1950. godine i poznatog po zvoniku koji izranja iz vode ispred općine [[Graun im Vinschgau|Graun]]. Granica s [[Nauders]]om u Austriji teče oko 2 km sjeverno od vrha prijevoja prema [[Tromeđa|tromeđi]] s [[Valsot]]om, [[Švicarska]] na zapadu.
=== Klima ===
Reschen ima hladnu ljetnu [[Vlažna kontinentalna klima|vlažnu kontinentalnu klimu]]. Zimske maksimalne temperature mogu doseći oko 8 – 10 °C, ali može biti i hladno do −10 °C. Ljeti maksimumi mogu biti i do 25 – 28 °C pa i manji od deset stupnjeva.{{fact}} Međutim, minimalne temperature uglavnom ostaju iznad 0 °C.
== Povijest ==
Čak i prije [[Rimsko Carstvo|rimskog]] doba, neimenovani konjički put povezivao je dolinu rijeke Inn s dolinom rijeke Adige. Sadašnja ruta prijelaza Reschen bila je dio [[Via Claudia Augusta]], otvorena oko 50. godine. Kasnije zamijenjena Via Raetia preko prijevoja Brenner, izgrađena po nalogu cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]] u 2. stoljeću, ostala je jedna od rijetkih [[Rimske ceste|rimskih cesta]] koje vode u provinciju [[Recija]] i do [[Augsburg|Auguste Vindelicorum]]. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] prijevoj je bio alternativa prijevojima [[Graubünden]]a na zapadu, iako je od 14. stoljeća nadalje paralelna cesta Brenner Pass od [[Bolzano (Italija)|Bozena]] kroz [[Eisacktal|dolinu Eisacktal]] na istoku dobivala sve veću važnost.
Za razliku od široke i glatke južne strane, sjeverna strana prijevoja Reschen ima strmo i usko grlo kod Finstermünza (1188 m). Nadvojvoda [[Siegmund Tirolski|Sigismund Tirolski]] dao je ovdje sagraditi tvrđavu 1472. godine, a do 1854. carinarnica između austrijske [[Županija Tirol|županije Tirol]] i [[Švicarska|Švicarske]] nalazila se između dva utvrđena mosta preko rijeke Inn.
Austrijski inženjer [[Karl Ritter von Ghega|Carl Ritter von Ghega]] (koji je već izgradio [[Semmeringbahn|željezničku prugu Semmering]] od [[Beč]]a kroz [[Donja Austrija|Donju Austriju]] i [[Štajerska (austrijska savezna zemlja)|Štajersku]] do [[Graz]]a) i Joseph Duile izradili su planove za novu cestu od tvrđave Nauders (1394 m) do Cajetansbrücke blizu [[Pfunds|Pfundsa]] ( 972 m), koja je izgrađena između 1850. i 1854. godine. Ova cesta vodi do prijevoja Reschen duž istočne, austrijske obale Inna, povezujući austrijske zemlje preko austrijskog tla. Dodatna planinska cesta vodi iz doline Inn od švicarskog zaseoka Martina odn. austrijski Martinsbrück do Norbertshöhea i Naudersa, pružajući kraći put od Švicarske do Italije od dulje ceste preko Cajetansbrückea. Izgrađeno je i nekoliko objekata za planiranu željezničku vezu; no ti su planovi konačno napušteni nakon Drugog svjetskog rata.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* {{Cite EB1911|last=Coolidge|first=William Augustus Brevoort|author-link=W. A. B. Coolidge|wstitle=Reschen Scheideck|volume=23|page=181}}
* [http://www.climbbybike.com/climb.asp?Col=Passo%20di%20Resia%20&qryMountainID=3087 Profile on climbbybike.com]
[[Kategorija:Austrijsko-talijanski granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Italiji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
42hjr1zchzjrcio5gmqcfflfcj2gjek
7087822
7087753
2024-12-13T15:47:58Z
Argo Navis
852
/* Vanjske poveznice */
7087822
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Reschen
| izvorno ime = {{Njem.|Reschenpass}}, {{Tal.|Passo di Resia}}
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Reschenpass Passhoehe Blick Sued.jpg
| opis slike = Sedlo prijevoja, pogled prema jugu
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-talijanska granica]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1504
| dz = AUT,ITA
| najbliži gradovi =
| povezuje = gornju dolinu rijeke [[Inn (rijeka)|Inna]] (SZ) s regijom [[Vinschgau]] (JI)
| promet = Asfaltirana cesta
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Italija sjever
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Reschen
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Reschen''' ({{Njem.|Reschenpass}}, {{Tal.|Passo di Resia}}), [[planinski prijevoj]] preko [[Glavni lanac Alpa|glavnog lanca Alpa]], koji povezuje gornju dolinu rijeke [[Inn (rijeka)|Inna]] na sjeverozapadu s regijom [[Vinschgau]] na jugoistoku. Od [[Saint-germainski ugovor|1919. godine]] granica između [[Autonomna pokrajina Bocen|Južnog Tirola]] [[Italija|u Italiji]] i [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirola]] [[Austrija|u Austriji]] približno slijedi vododjelnicu, vrh prijevoja na visini od 1504 m potpuno je na talijanskom teritoriju.
== Geografija ==
=== Smještaj ===
Reschen je jedan od glavnih prijevoja u Alpama, smješten između [[Prijevoj Brenner|prijevoja Brenner]] na istoku i [[Prijevoj Splügen|Splügena]] na zapadu. Dio je [[Razvodnica|razvodnice]] između [[Dunav]]a na sjeveru i [[Adige]]a na jugu.
Selo Reschen (''Resia'') nalazi se neposredno na vododjelnici, na obali rezervoara [[Reschensee]], izgrađenog 1950. godine i poznatog po zvoniku koji izranja iz vode ispred općine [[Graun im Vinschgau|Graun]]. Granica s [[Nauders]]om u Austriji teče oko 2 km sjeverno od vrha prijevoja prema [[Tromeđa|tromeđi]] s [[Valsot]]om, [[Švicarska]] na zapadu.
=== Klima ===
Reschen ima hladnu ljetnu [[Vlažna kontinentalna klima|vlažnu kontinentalnu klimu]]. Zimske maksimalne temperature mogu doseći oko 8 – 10 °C, ali može biti i hladno do −10 °C. Ljeti maksimumi mogu biti i do 25 – 28 °C pa i manji od deset stupnjeva.{{fact}} Međutim, minimalne temperature uglavnom ostaju iznad 0 °C.
== Povijest ==
Čak i prije [[Rimsko Carstvo|rimskog]] doba, neimenovani konjički put povezivao je dolinu rijeke Inn s dolinom rijeke Adige. Sadašnja ruta prijelaza Reschen bila je dio [[Via Claudia Augusta]], otvorena oko 50. godine. Kasnije zamijenjena Via Raetia preko prijevoja Brenner, izgrađena po nalogu cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]] u 2. stoljeću, ostala je jedna od rijetkih [[Rimske ceste|rimskih cesta]] koje vode u provinciju [[Recija]] i do [[Augsburg|Auguste Vindelicorum]]. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] prijevoj je bio alternativa prijevojima [[Graubünden]]a na zapadu, iako je od 14. stoljeća nadalje paralelna cesta Brenner Pass od [[Bolzano (Italija)|Bozena]] kroz [[Eisacktal|dolinu Eisacktal]] na istoku dobivala sve veću važnost.
Za razliku od široke i glatke južne strane, sjeverna strana prijevoja Reschen ima strmo i usko grlo kod Finstermünza (1188 m). Nadvojvoda [[Siegmund Tirolski|Sigismund Tirolski]] dao je ovdje sagraditi tvrđavu 1472. godine, a do 1854. carinarnica između austrijske [[Županija Tirol|županije Tirol]] i [[Švicarska|Švicarske]] nalazila se između dva utvrđena mosta preko rijeke Inn.
Austrijski inženjer [[Karl Ritter von Ghega|Carl Ritter von Ghega]] (koji je već izgradio [[Semmeringbahn|željezničku prugu Semmering]] od [[Beč]]a kroz [[Donja Austrija|Donju Austriju]] i [[Štajerska (austrijska savezna zemlja)|Štajersku]] do [[Graz]]a) i Joseph Duile izradili su planove za novu cestu od tvrđave Nauders (1394 m) do Cajetansbrücke blizu [[Pfunds|Pfundsa]] ( 972 m), koja je izgrađena između 1850. i 1854. godine. Ova cesta vodi do prijevoja Reschen duž istočne, austrijske obale Inna, povezujući austrijske zemlje preko austrijskog tla. Dodatna planinska cesta vodi iz doline Inn od švicarskog zaseoka Martina odn. austrijski Martinsbrück do Norbertshöhea i Naudersa, pružajući kraći put od Švicarske do Italije od dulje ceste preko Cajetansbrückea. Izgrađeno je i nekoliko objekata za planiranu željezničku vezu; no ti su planovi konačno napušteni nakon Drugog svjetskog rata.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* {{Cite EB1911|last=Coolidge|first=William Augustus Brevoort|author-link=W. A. B. Coolidge|wstitle=Reschen Scheideck|volume=23|page=181}}
* [http://www.climbbybike.com/climb.asp?Col=Passo%20di%20Resia%20&qryMountainID=3087 Profile on climbbybike.com]
{{GLAVNIRASPORED:Reschen}}
[[Kategorija:Austrijsko-talijanski granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Italiji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
6800c3f2n1poul2n285nrd10grlchya
Nacrt:Hippolyte Pixii
118
775661
7087736
7087704
2024-12-13T13:02:56Z
Croq
23406
7087736
wikitext
text/x-wiki
'''Antoine-Hippolyte Pixii''' (* [[1808.]] – † [[1835.]] ) bio je [[Francuska|francuski]] [[Precizna mehanika|instrumentar]], fizičar i inovator, poznat po svojem doprinosu razvoju elektromagnetizma i električnih generatora. U [[Pariz|Parizu]] . Izradio je prvi svjetski [[Generator izmjenične struje]] / [[alternator]] s permanentnim [[magnet]]om.
Njegov rad postavio je temelje za razvoj suvremenih električnih strojeva.
Otac mu je bio proizvođač instrumenata [[Nicolas Constant Pixii]] (- Dumotiez ) (1776–1861). <ref>[http://historydb.adlerplanetarium.org/signatures/search.pl?search=1&signature=pixii Webster Signature Database Search Results]</ref>
Godine 1831. [[Michael Faraday]] predstavio je svoj ''magneto-električni stroj'', bakreni disk koji je rotirao između polova [[potkovastog magneta, iz kojeg je izvukao istosmjernu struju pomoću kliznih kontakata.
Godine 1832. Pixii je izgradio prvi generator [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]], temeljen na principu [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]] koji je otkrio Faraday. Pixiijev uređaj sadržavao je ručno pokretan rotirajući [[magnet]] koji se kretao pored zavojnice sa željeznom jezgrom . Bio je u stanju generirati iskre duge nekoliko milimetara. Jean Nicolas Pierre Hachette izvijestio je o tome Akademiju znanosti 3. rujna, nakon čega je Akademija 19. studenog dodijelila Pixiiju treću nagradu. <ref> [http://books.google.de/books?id=UF9EToSeyO8C&pg=PA639 London medical and surgical journal, Band 2, S. 639] </ref>
Budući da je izmjenična struja bila neprikladna za galvanske pokuse, Pixii je 1833. izgradio prvi generator za pulsirajuću [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koristeći klackalicu koju je predložio Ampère kao izmjenjivač struje ( [[Komutator (elektromotor)|komutator]] ).
== Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Francuski izumitelji]]
o31vno00jf3t1xv56e6fylht57me3jy
7087739
7087736
2024-12-13T13:05:39Z
Croq
23406
7087739
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Antoine-Hippolyte Pixii.jpg|mini|Antoine-Hippolyte Pixii]]
'''Antoine-Hippolyte Pixii''' (* [[1808.]] – † [[1835.]] ) bio je [[Francuska|francuski]] [[Precizna mehanika|instrumentar]], fizičar i inovator, poznat po svojem doprinosu razvoju elektromagnetizma i električnih generatora. U [[Pariz|Parizu]] . Izradio je prvi svjetski [[Generator izmjenične struje]] / [[alternator]] s permanentnim [[magnet]]om.
Njegov rad postavio je temelje za razvoj suvremenih električnih strojeva.
Otac mu je bio proizvođač instrumenata [[Nicolas Constant Pixii]] (- Dumotiez ) (1776–1861). <ref>[http://historydb.adlerplanetarium.org/signatures/search.pl?search=1&signature=pixii Webster Signature Database Search Results]</ref>
Godine 1831. [[Michael Faraday]] predstavio je svoj ''magneto-električni stroj'', bakreni disk koji je rotirao između polova [[potkovastog magneta, iz kojeg je izvukao istosmjernu struju pomoću kliznih kontakata.
Godine 1832. Pixii je izgradio prvi generator [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]], temeljen na principu [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]] koji je otkrio Faraday. Pixiijev uređaj sadržavao je ručno pokretan rotirajući [[magnet]] koji se kretao pored zavojnice sa željeznom jezgrom . Bio je u stanju generirati iskre duge nekoliko milimetara. Jean Nicolas Pierre Hachette izvijestio je o tome Akademiju znanosti 3. rujna, nakon čega je Akademija 19. studenog dodijelila Pixiiju treću nagradu. <ref> [http://books.google.de/books?id=UF9EToSeyO8C&pg=PA639 London medical and surgical journal, Band 2, S. 639] </ref>
Budući da je izmjenična struja bila neprikladna za galvanske pokuse, Pixii je 1833. izgradio prvi generator za pulsirajuću [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koristeći klackalicu koju je predložio Ampère kao izmjenjivač struje ( [[Komutator (elektromotor)|komutator]] ).
== Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Francuski izumitelji]]
5axcw68tomigvl42ln2z64eah9waq7y
7087741
7087739
2024-12-13T13:08:13Z
Croq
23406
7087741
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Antoine-Hippolyte Pixii.jpg|mini|Antoine-Hippolyte Pixii]]
'''Antoine-Hippolyte Pixii''' (* [[1808.]] – † [[1835.]] ) bio je [[Francuska|francuski]] [[Precizna mehanika|instrumentar]], fizičar i inovator, poznat po svojem doprinosu razvoju elektromagnetizma i električnih generatora. U [[Pariz|Parizu]] . Izradio je prvi svjetski [[Električni generator]] / [[alternator]] s permanentnim [[magnet]]om.
Njegov rad postavio je temelje za razvoj suvremenih električnih strojeva.
Otac mu je bio proizvođač instrumenata [[Nicolas Constant Pixii]] (- Dumotiez ) (1776–1861). <ref>[http://historydb.adlerplanetarium.org/signatures/search.pl?search=1&signature=pixii Webster Signature Database Search Results]</ref>
Godine 1831. [[Michael Faraday]] predstavio je svoj ''magneto-električni stroj'', bakreni disk koji je rotirao između polova [[potkovastog magneta, iz kojeg je izvukao istosmjernu struju pomoću kliznih kontakata.
Godine 1832. Pixii je izgradio prvi generator [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]], temeljen na principu [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]] koji je otkrio Faraday. Pixiijev uređaj sadržavao je ručno pokretan rotirajući [[magnet]] koji se kretao pored zavojnice sa željeznom jezgrom . Bio je u stanju generirati iskre duge nekoliko milimetara. Jean Nicolas Pierre Hachette izvijestio je o tome Akademiju znanosti 3. rujna, nakon čega je Akademija 19. studenog dodijelila Pixiiju treću nagradu. <ref> [http://books.google.de/books?id=UF9EToSeyO8C&pg=PA639 London medical and surgical journal, Band 2, S. 639] </ref>
Budući da je izmjenična struja bila neprikladna za galvanske pokuse, Pixii je 1833. izgradio prvi generator za pulsirajuću [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koristeći klackalicu koju je predložio Ampère kao izmjenjivač struje ( [[Komutator (elektromotor)|komutator]] ).
== Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Francuski izumitelji]]
qb4uvir9k5bcn0a72ihcvitr6fe53v0
7087864
7087741
2024-12-13T17:28:46Z
Hijerovit
263374
početak popravaka i predlošci
7087864
wikitext
text/x-wiki
{{Nacrt}}{{Nedostaju izvori}}{{Strojni prijevod}}{{Pravopis}}[[Datoteka:Antoine-Hippolyte Pixii.jpg|mini|Antoine-Hippolyte Pixii]]
'''Antoine-Hippolyte Pixii''' ({{Abbr|?|nepoznato mjesto rođenja}}, [[1808.]] – {{Abbr|?|nepoznato mjesto smrti}}, [[1835.]]) bio je [[Francuska|francuski]] [[Precizna mehanika|instrumentar]], fizičar i inovator poznat po svojem doprinosu razvoju [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]] i [[Električni generator|električnih generatora]]. Izradio je prvi [[alternator]] s permanentnim [[magnet]]om.
Njegov rad postavio je temelje za razvoj suvremenih električnih strojeva.
Otac mu je bio proizvođač instrumenata [[Nicolas Constant Pixii]] (- Dumotiez ) (1776–1861).<ref>[http://historydb.adlerplanetarium.org/signatures/search.pl?search=1&signature=pixii Webster Signature Database Search Results]</ref>
Godine 1831. [[Michael Faraday]] predstavio je svoj ''magneto-električni stroj'', bakreni disk koji je rotirao između polova [[potkovastog magneta, iz kojeg je izvukao istosmjernu struju pomoću kliznih kontakata.
Godine 1832. Pixii je izgradio prvi generator [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]], temeljen na principu [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]] koji je otkrio Faraday. Pixiijev uređaj sadržavao je ručno pokretan rotirajući [[magnet]] koji se kretao pored zavojnice sa željeznom jezgrom . Bio je u stanju generirati iskre duge nekoliko milimetara. Jean Nicolas Pierre Hachette izvijestio je o tome Akademiju znanosti 3. rujna, nakon čega je Akademija 19. studenog dodijelila Pixiiju treću nagradu.<ref> [http://books.google.de/books?id=UF9EToSeyO8C&pg=PA639 London medical and surgical journal, Band 2, S. 639] </ref>
Budući da je izmjenična struja bila neprikladna za galvanske pokuse, Pixii je 1833. izgradio prvi generator za pulsirajuću [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koristeći klackalicu koju je predložio Ampère kao izmjenjivač struje ( [[Komutator (elektromotor)|komutator]] ).
== Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Francuski izumitelji]]
sn9fci88k2ke7jcczi2w60a7r564fea
7087866
7087864
2024-12-13T17:32:17Z
Hijerovit
263374
Hijerovit premješta stranicu [[Hippolyte Pixii]] na [[Nacrt:Hippolyte Pixii]] bez preusmjeravanja: dorada
7087864
wikitext
text/x-wiki
{{Nacrt}}{{Nedostaju izvori}}{{Strojni prijevod}}{{Pravopis}}[[Datoteka:Antoine-Hippolyte Pixii.jpg|mini|Antoine-Hippolyte Pixii]]
'''Antoine-Hippolyte Pixii''' ({{Abbr|?|nepoznato mjesto rođenja}}, [[1808.]] – {{Abbr|?|nepoznato mjesto smrti}}, [[1835.]]) bio je [[Francuska|francuski]] [[Precizna mehanika|instrumentar]], fizičar i inovator poznat po svojem doprinosu razvoju [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]] i [[Električni generator|električnih generatora]]. Izradio je prvi [[alternator]] s permanentnim [[magnet]]om.
Njegov rad postavio je temelje za razvoj suvremenih električnih strojeva.
Otac mu je bio proizvođač instrumenata [[Nicolas Constant Pixii]] (- Dumotiez ) (1776–1861).<ref>[http://historydb.adlerplanetarium.org/signatures/search.pl?search=1&signature=pixii Webster Signature Database Search Results]</ref>
Godine 1831. [[Michael Faraday]] predstavio je svoj ''magneto-električni stroj'', bakreni disk koji je rotirao između polova [[potkovastog magneta, iz kojeg je izvukao istosmjernu struju pomoću kliznih kontakata.
Godine 1832. Pixii je izgradio prvi generator [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]], temeljen na principu [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]] koji je otkrio Faraday. Pixiijev uređaj sadržavao je ručno pokretan rotirajući [[magnet]] koji se kretao pored zavojnice sa željeznom jezgrom . Bio je u stanju generirati iskre duge nekoliko milimetara. Jean Nicolas Pierre Hachette izvijestio je o tome Akademiju znanosti 3. rujna, nakon čega je Akademija 19. studenog dodijelila Pixiiju treću nagradu.<ref> [http://books.google.de/books?id=UF9EToSeyO8C&pg=PA639 London medical and surgical journal, Band 2, S. 639] </ref>
Budući da je izmjenična struja bila neprikladna za galvanske pokuse, Pixii je 1833. izgradio prvi generator za pulsirajuću [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koristeći klackalicu koju je predložio Ampère kao izmjenjivač struje ( [[Komutator (elektromotor)|komutator]] ).
== Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Francuski izumitelji]]
sn9fci88k2ke7jcczi2w60a7r564fea
Prijevoj Flexen
0
775665
7087745
7087713
2024-12-13T13:16:06Z
Argo Navis
852
sređeno
7087745
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Flexen
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Flexenpass.jpg
| opis slike = Planinski objekt Flexen-Häusl na prijevoju
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|47.156654|10.164647|format=dms|display=it}}
| smještaj = [[Vorarlberg]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1773
| dz = AUT
| najbliži gradovi =
| povezuje = dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] s dolinom [[Klostertal]]
| promet = B198
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Flexen
| pushpin_label_position =
}}
'''Prijevoj Flexen''' je visoki [[planinski prijevoj]] u [[Austrija|austrijskim]] [[Alpe|Alpama]] u ''[[Austrijske savezne zemlje|saveznoj zemlji]]'' [[Vorarlberg]]u. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1773 metara.<ref>{{Citiranje knjige|last=Mayr|first=Herbert|title=Vorarlberg: 50 Touren zwischen Bodensee und Silvretta|publisher=Bergverl. Rother|year=2015|location=Munich|page=103|language=German}}</ref>
Povezuje gornju dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] između [[Warth (Vorarlberg)|Wartha]], [[Lech am Arlberg|Lecha]] i [[Zürs]]a s [[Klostertal]]om kod [[Stuben]]a.
Cesta preko prijevoja izgrađena je 1940. godine i vodi do ceste preko prijevoja [[Arlberg]]. Postala je nužnost kada je željeznica Arlberg otvorena 1884. godine. Prije toga, promet se uglavnom odvijao preko [[Tannberg]]a preko [[Oberstdorf]]a.
Prvi dio ceste otvoren je u listopadu 1897. do prijevoja.<ref>{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=Eigenberichte|work=Vorarlberger Volksblatt|date=12 October 1897|language=German|url=http://www.bertolini-ldt.com/johann/presse/vv12.101897.jpg|access-date=15 November 2017}}</ref> U početku je cesta bila zaštićena zaštitnim pokrivačima od opasnosti od lavina, ali je na kraju izgrađen tunel, a potom i most preko [[Hölltobel|Hölltobela]]. Cesta je bila široka samo 3 metra. Godine 1909. završena je cesta u dolinu [[Lech (rijeka)|Lecha]] u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolu]]. Od 1936. prijevoj je otvoren zimi. Od 1948. sredstva iz [[Marshallov plan|Marshallova plana]] koriste se za poboljšanje ceste i njezinu sigurnost od lavina.
Godine 2000. otkriveni su planovi za tunel od Stubena do Zürsa. Međutim, od tunela se odustalo zbog nedostatka sredstava.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
rl2178tkjqc2fo7p0ssy2iofu0gwgkf
7087752
7087745
2024-12-13T13:19:44Z
Argo Navis
852
7087752
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Flexen
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = 1773-Flexenpass-N.jpg
| opis slike =
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|47.156654|10.164647|format=dms|display=it}}
| smještaj = [[Vorarlberg]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1773
| dz = AUT
| najbliži gradovi =
| povezuje = dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] s dolinom [[Klostertal]]
| promet = B198
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Flexen
| pushpin_label_position =
}}
'''Prijevoj Flexen''' je visoki [[planinski prijevoj]] u [[Austrija|austrijskim]] [[Alpe|Alpama]] u ''[[Austrijske savezne zemlje|saveznoj zemlji]]'' [[Vorarlberg]]u. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1773 metara.<ref>{{Citiranje knjige|last=Mayr|first=Herbert|title=Vorarlberg: 50 Touren zwischen Bodensee und Silvretta|publisher=Bergverl. Rother|year=2015|location=Munich|page=103|language=German}}</ref>
Povezuje gornju dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] između [[Warth (Vorarlberg)|Wartha]], [[Lech am Arlberg|Lecha]] i [[Zürs]]a s [[Klostertal]]om kod [[Stuben]]a.
== Promet ==
[[slika:38 Flexenpaß vom Ostgipfel.jpg|mini|lijevo|300px|Pogled s planine na cestu]]
Cesta preko prijevoja izgrađena je 1940. godine i vodi do ceste preko prijevoja [[Arlberg]]. Postala je nužnost kada je željeznica Arlberg otvorena 1884. godine. Prije toga, promet se uglavnom odvijao preko [[Tannberg]]a preko [[Oberstdorf]]a.
Prvi dio ceste otvoren je u listopadu 1897. do prijevoja.<ref>{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=Eigenberichte|work=Vorarlberger Volksblatt|date=12 October 1897|language=German|url=http://www.bertolini-ldt.com/johann/presse/vv12.101897.jpg|access-date=15 November 2017}}</ref> U početku je cesta bila zaštićena zaštitnim pokrivačima od opasnosti od lavina, ali je na kraju izgrađen tunel, a potom i most preko [[Hölltobel|Hölltobela]]. Cesta je bila široka samo 3 metra. Godine 1909. završena je cesta u dolinu [[Lech (rijeka)|Lecha]] u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolu]]. Od 1936. prijevoj je otvoren zimi. Od 1948. sredstva iz [[Marshallov plan|Marshallova plana]] koriste se za poboljšanje ceste i njezinu sigurnost od lavina.
Godine 2000. otkriveni su planovi za tunel od Stubena do Zürsa. Međutim, od tunela se odustalo zbog nedostatka sredstava.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
at5sc3qbh07tn8ywjyzk1el2to7a7k9
7087754
7087752
2024-12-13T13:20:45Z
Argo Navis
852
7087754
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Flexen
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = 1773-Flexenpass-N.jpg
| opis slike =
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|47.156654|10.164647|format=dms|display=it}}
| smještaj = [[Vorarlberg]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1773
| dz = AUT
| najbliži gradovi =
| povezuje = dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] s dolinom [[Klostertal]]
| promet = B198
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Flexen
| pushpin_label_position =
}}
'''Prijevoj Flexen''' je visoki [[planinski prijevoj]] u [[Austrija|austrijskim]] [[Alpe|Alpama]] u ''[[Austrijske savezne zemlje|saveznoj zemlji]]'' [[Vorarlberg]]u. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1773 metra.<ref>{{Citiranje knjige|last=Mayr|first=Herbert|title=Vorarlberg: 50 Touren zwischen Bodensee und Silvretta|publisher=Bergverl. Rother|year=2015|location=Munich|page=103|language=German}}</ref>
Povezuje gornju dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] između [[Warth (Vorarlberg)|Wartha]], [[Lech am Arlberg|Lecha]] i [[Zürs]]a s [[Klostertal]]om kod [[Stuben]]a.
== Promet ==
[[slika:38 Flexenpaß vom Ostgipfel.jpg|mini|lijevo|300px|Pogled s planine na cestu]]
Cesta preko prijevoja izgrađena je 1940. godine i vodi do ceste preko prijevoja [[Arlberg]]. Postala je nužnost kada je željeznica Arlberg otvorena 1884. godine. Prije toga, promet se uglavnom odvijao preko [[Tannberg]]a preko [[Oberstdorf]]a.
Prvi dio ceste otvoren je u listopadu 1897. do prijevoja.<ref>{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=Eigenberichte|work=Vorarlberger Volksblatt|date=12 October 1897|language=German|url=http://www.bertolini-ldt.com/johann/presse/vv12.101897.jpg|access-date=15 November 2017}}</ref> U početku je cesta bila zaštićena zaštitnim pokrivačima od opasnosti od lavina, ali je na kraju izgrađen tunel, a potom i most preko [[Hölltobel|Hölltobela]]. Cesta je bila široka samo 3 metra. Godine 1909. završena je cesta u dolinu [[Lech (rijeka)|Lecha]] u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolu]]. Od 1936. prijevoj je otvoren zimi. Od 1948. sredstva iz [[Marshallov plan|Marshallova plana]] koriste se za poboljšanje ceste i njezinu sigurnost od lavina.
Godine 2000. otkriveni su planovi za tunel od Stubena do Zürsa. Međutim, od tunela se odustalo zbog nedostatka sredstava.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
57n6x2prvxiv25z5c1liqb6bryfe8xg
7087820
7087754
2024-12-13T15:47:36Z
Argo Navis
852
novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji|Planinski prijevoji u Austriji]]: "Flexen" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087820
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Flexen
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = 1773-Flexenpass-N.jpg
| opis slike =
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|47.156654|10.164647|format=dms|display=it}}
| smještaj = [[Vorarlberg]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1773
| dz = AUT
| najbliži gradovi =
| povezuje = dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] s dolinom [[Klostertal]]
| promet = B198
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Flexen
| pushpin_label_position =
}}
'''Prijevoj Flexen''' je visoki [[planinski prijevoj]] u [[Austrija|austrijskim]] [[Alpe|Alpama]] u ''[[Austrijske savezne zemlje|saveznoj zemlji]]'' [[Vorarlberg]]u. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1773 metra.<ref>{{Citiranje knjige|last=Mayr|first=Herbert|title=Vorarlberg: 50 Touren zwischen Bodensee und Silvretta|publisher=Bergverl. Rother|year=2015|location=Munich|page=103|language=German}}</ref>
Povezuje gornju dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] između [[Warth (Vorarlberg)|Wartha]], [[Lech am Arlberg|Lecha]] i [[Zürs]]a s [[Klostertal]]om kod [[Stuben]]a.
== Promet ==
[[slika:38 Flexenpaß vom Ostgipfel.jpg|mini|lijevo|300px|Pogled s planine na cestu]]
Cesta preko prijevoja izgrađena je 1940. godine i vodi do ceste preko prijevoja [[Arlberg]]. Postala je nužnost kada je željeznica Arlberg otvorena 1884. godine. Prije toga, promet se uglavnom odvijao preko [[Tannberg]]a preko [[Oberstdorf]]a.
Prvi dio ceste otvoren je u listopadu 1897. do prijevoja.<ref>{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=Eigenberichte|work=Vorarlberger Volksblatt|date=12 October 1897|language=German|url=http://www.bertolini-ldt.com/johann/presse/vv12.101897.jpg|access-date=15 November 2017}}</ref> U početku je cesta bila zaštićena zaštitnim pokrivačima od opasnosti od lavina, ali je na kraju izgrađen tunel, a potom i most preko [[Hölltobel|Hölltobela]]. Cesta je bila široka samo 3 metra. Godine 1909. završena je cesta u dolinu [[Lech (rijeka)|Lecha]] u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolu]]. Od 1936. prijevoj je otvoren zimi. Od 1948. sredstva iz [[Marshallov plan|Marshallova plana]] koriste se za poboljšanje ceste i njezinu sigurnost od lavina.
Godine 2000. otkriveni su planovi za tunel od Stubena do Zürsa. Međutim, od tunela se odustalo zbog nedostatka sredstava.
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji|Flexen]]
kvtzkr1qg3w36olzf2au68nyn8o2q2e
Studienka
0
775666
7087719
2024-12-13T12:13:48Z
Akul59
213610
Nova stranica
7087719
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje
| ime = Studienka
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_zastava = Studienka-malacky-flag.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_panorama = Studienka church.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Slovačka
| slika_lokacijska_karta_opis = Naselje Studienka na karti Slovačke
| širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 32 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 08 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = Država
| lokacija_info = {{Z+X|SLK}}
| lokacija1_ime = Kraj
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Bratislava Region.svg|15px]] [[Bratislavský kraj]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Slovačke|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Okrug Malacky|Malacky]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime = Prvo spominjanje
| utemeljenje_datum = 1592.<ref name="base_info">{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |accessdate=2024-12-13}}</ref>
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Ivona Hlavenková
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 16,79<ref>{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)] |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-13}}</ref> km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina = 202<ref name="base_info"/> m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2023-12-31
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = {{n|1751}}<ref name="stanovništvo">{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-13}}</ref> stan.
| stanovništvo_gustoća = 109,63<ref>{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher = Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-13}}</ref> stan./km<sup>2</sup>
| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme|SEV]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = +2
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 908 75<ref name="base_info"/>
| pozivni_broj = +421 34<ref name="base_info"/>
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = https://www.obecstudienka.sk
| bilješke =
}}
'''Studienka''' je naseljeno mjesto u [[Okrug Malacky|okrugu Malacky]] u [[Bratislavský kraj|Bratislavskom kraju]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
== Stanovništvo ==
Prema podatcima o broju stanovnika iz [[2023.]] godine naselje je imalo {{n|1751}} stanovnika.<ref name="stanovništvo"/>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Studienka}}
* [https://www.obecstudienka.sk Službena stranica naselja] {{jezikk|sl.|slovački}}
{{Okrug Malacky}}
[[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Okrug Malacky]]
isblf0w0gyv7amc9nntegmn0atkybg4
7087731
7087719
2024-12-13T12:50:40Z
Akul59
213610
grb
7087731
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje
| ime = Studienka
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_zastava = Studienka-malacky-flag.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = SVK Studienka COA.jpg
| slika_grb_veličina =
| slika_panorama = Studienka church.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Slovačka
| slika_lokacijska_karta_opis = Naselje Studienka na karti Slovačke
| širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 32 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 08 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = Država
| lokacija_info = {{Z+X|SLK}}
| lokacija1_ime = Kraj
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Bratislava Region.svg|15px]] [[Bratislavský kraj]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Slovačke|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Okrug Malacky|Malacky]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime = Prvo spominjanje
| utemeljenje_datum = 1592.<ref name="base_info">{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |accessdate=2024-12-13}}</ref>
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Ivona Hlavenková
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 16,79<ref>{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)] |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-13}}</ref> km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina = 202<ref name="base_info"/> m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2023-12-31
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = {{n|1751}}<ref name="stanovništvo">{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-13}}</ref> stan.
| stanovništvo_gustoća = 109,63<ref>{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher = Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-13}}</ref> stan./km<sup>2</sup>
| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme|SEV]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = +2
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 908 75<ref name="base_info"/>
| pozivni_broj = +421 34<ref name="base_info"/>
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = https://www.obecstudienka.sk
| bilješke =
}}
'''Studienka''' je naseljeno mjesto u [[Okrug Malacky|okrugu Malacky]] u [[Bratislavský kraj|Bratislavskom kraju]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
== Stanovništvo ==
Prema podatcima o broju stanovnika iz [[2023.]] godine naselje je imalo {{n|1751}} stanovnika.<ref name="stanovništvo"/>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Studienka}}
* [https://www.obecstudienka.sk Službena stranica naselja] {{jezikk|sl.|slovački}}
{{Okrug Malacky}}
[[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Okrug Malacky]]
jqwzyi03ma6nzdkyyqu4ubteslokor1
Datoteka:NKŠparta.jpg
6
775667
7087746
2024-12-13T13:16:17Z
Croxyz
205325
== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Grb NK Šparta Beli Manastir
|Izvor=https://www.facebook.com/pages/Nogometni-Klub-%C5%A0parta-Beli-Manastir/1451157338485700
|Datum=13. 12. 2024.
|Autor= autorsko pravo: NK Šparta Beli Manastir
|Objašnjenje=Pravedna upotreba za sliku NKŠparta.jpg:<br />
~Slika je tu da ilustrira članak [[NK Šparta Beli Manastir ]]<br />
~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe<br />
~Slika se koristi jer nema o...
7087746
wikitext
text/x-wiki
== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Grb NK Šparta Beli Manastir
|Izvor=https://www.facebook.com/pages/Nogometni-Klub-%C5%A0parta-Beli-Manastir/1451157338485700
|Datum=13. 12. 2024.
|Autor= autorsko pravo: NK Šparta Beli Manastir
|Objašnjenje=Pravedna upotreba za sliku NKŠparta.jpg:<br />
~Slika je tu da ilustrira članak [[NK Šparta Beli Manastir ]]<br />
~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe<br />
~Slika se koristi jer nema odgovarajuće slike u javnom vlasništvu koja bi mogla poslužiti<br />
~Uporaba slike:Minimalna (1 članak)<br />
~ Slika je niske rezolucije
}}
== Licencija ==
{{Logo}}
8f44y4vr3lvh0sa8gdrb8edxutvk2ao
Flexen
0
775668
7087748
2024-12-13T13:16:39Z
Argo Navis
852
Preusmjeravanje stranice na [[Prijevoj Flexen]]
7087748
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Prijevoj Flexen]]
784bhsecduk5b49knbjkumwje0i1qd4
Diogo Dalot
0
775669
7087791
2024-12-13T14:54:26Z
Labud222
324086
Početak stranice
7087791
wikitext
text/x-wiki
{{Radovi}}
Diogo Dalot (18. ožujka 1999. je portugalski nogometaš koji igra za Manchester United i portugalsku nogometnu reprezentaciju.
== Klupska karijera ==
=== Porto ===
Diogo Dalot se pridružio mlađim uzrastima Porta 2008. godine. Za prvu momčad debitirao je 13. listopada 2017. u utakmici Portugalskog nogometnog kupa protiv Lusitanom koja je završila rezultatom 6:0 za Porto.<ref>{{Citiranje weba|last=SAPO|title=Análise Lusitano 0-6 FC Porto: Como gerires o teu 'dragão'|url=https://desporto.sapo.pt/futebol/taca-de-portugal/artigos/analise-lusitano-0-6-fc-porto-como-gerires-o-teu-dragao|access-date=2024-12-13|website=SAPO Desporto|language=pt}}</ref> Za Porto je upisao samo šest nastupa.
=== Manchester United ===
6. lipnja 2018. Diogo Dalot je potpisao za Manchester United petogodišnji ugovor vrijedan 19 milijuna funti.<ref>{{Citiranje weba|last=Portugal|first=Rádio e Televisão de|date=2018-05-30|title=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|url=https://www.rtp.pt/noticias/futebol-internacional/diogo-dalot-a-caminho-do-manchester-united_v1078910|access-date=2024-12-13|website=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|language=pt}}</ref> Debitirao je 19. rujna 2018. u gostujućoj utakmici Lige prvaka protiv Young Boysa. Za Manchester United je upisao 121 nastup i zabio 3 gola.
=== Posudba u Milanu ===
Manchester United je posudio Dalota Milanu u sezoni 2020./21. Debitirao je za Milan 22. listopada 2020. u pobjedi nad Celticom 3:1 u grupnoj fazi Europske lige. Za Milan je upisao 21 nastup te zabio 1 gol.
== Reprezentativna karijera ==
=== Portugal ===
Diogo Dakot je igrao za sve mlađe uzraste portugalske nogometne reprezentacije. Za seniorsku reprezentaciju je debitirao u 3. kolu skupine F Eura 2020. u utakmici s Francuskom koja je završila 2:2. Za seniorsku portugalsku reprezentaciju je upisao 27 nastupa te zabio 3 gola.
== Izvori ==
tmldzpqow198ny6eyk1571xq367aegh
7088161
7087791
2024-12-14T07:48:01Z
Labud222
324086
Uređeno
7088161
wikitext
text/x-wiki
'''Diogo Dalot''' ([[18. ožujka]] [[1999.]] je [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalski]] nogometaš koji igra za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalsku nogometnu reprezentaciju]].
== Klupska karijera ==
=== Porto ===
Diogo Dalot se pridružio mlađim uzrastima [[Porto|Porta]] [[2008.]] godine. Za prvu momčad debitirao je [[13. listopada]] [[2017.]] u utakmici [[Portugalski nogometni kup|Portugalskog nogometnog kupa]] protiv Lusitanom koja je završila rezultatom 6:0 za [[Futebol Clube do Porto|Porto]].<ref>{{Citiranje weba|last=SAPO|title=Análise Lusitano 0-6 FC Porto: Como gerires o teu 'dragão'|url=https://desporto.sapo.pt/futebol/taca-de-portugal/artigos/analise-lusitano-0-6-fc-porto-como-gerires-o-teu-dragao|access-date=2024-12-13|website=SAPO Desporto|language=pt}}</ref> Za Porto je upisao samo šest nastupa.
=== Manchester United ===
6. lipnja 2018. Diogo Dalot je potpisao za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] petogodišnji ugovor vrijedan 19 milijuna funti.<ref>{{Citiranje weba|last=Portugal|first=Rádio e Televisão de|date=2018-05-30|title=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|url=https://www.rtp.pt/noticias/futebol-internacional/diogo-dalot-a-caminho-do-manchester-united_v1078910|access-date=2024-12-13|website=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|language=pt}}</ref> Debitirao je [[19. rujna]] [[2018.]] u gostujućoj utakmici [[Liga prvaka (nogomet)|Lige prvaka]] protiv [[Young Boys|Young Boysa]]. Za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] je upisao 121 nastup i zabio 3 gola.
=== Posudba u Milanu ===
Manchester United je posudio Dalota [[A.C. Milan|Milanu]] u sezoni 2020./21. Debitirao je za Milan [[22. listopada]] [[2020.]] u pobjedi nad [[Celtic F.C.|Celticom]] 3:1 u grupnoj fazi [[Europska liga|Europske lige]]. Za [[A.C. Milan|Milan]] je upisao 21 nastup te zabio 1 gol.
== Reprezentativna karijera ==
=== Portugal ===
Diogo Dalot je igrao za sve mlađe uzraste portugalske nogometne reprezentacije. Za seniorsku reprezentaciju je debitirao u 3. kolu skupine F [[Euro 2020|Eura 2020]]. u utakmici s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] koja je završila 2:2. Za seniorsku portugalsku reprezentaciju je upisao 27 nastupa te zabio 3 gola.
== Izvori ==
47b8mml7vv2obbgaw02egkjw9ne2ekz
7088203
7088161
2024-12-14T09:25:19Z
Hijerovit
263374
7088203
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
<!-- Nakon svake informacije, rečenice ili paragrafa treba doći izvor -->'''Diogo Dalot''' ([[18. ožujka]] [[1999.]] je [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalski]] nogometaš koji igra za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalsku nogometnu reprezentaciju]].
== Klupska karijera ==
=== Porto ===
Diogo Dalot se pridružio mlađim uzrastima [[Porto|Porta]] [[2008.]] godine. Za prvu momčad debitirao je [[13. listopada]] [[2017.]] u utakmici [[Portugalski nogometni kup|Portugalskog nogometnog kupa]] protiv Lusitanom koja je završila rezultatom 6:0 za [[Futebol Clube do Porto|Porto]].<ref>{{Citiranje weba|last=SAPO|title=Análise Lusitano 0-6 FC Porto: Como gerires o teu 'dragão'|url=https://desporto.sapo.pt/futebol/taca-de-portugal/artigos/analise-lusitano-0-6-fc-porto-como-gerires-o-teu-dragao|access-date=2024-12-13|website=SAPO Desporto|language=pt}}</ref> Za Porto je upisao samo šest nastupa.
=== Manchester United ===
6. lipnja 2018. Diogo Dalot je potpisao za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] petogodišnji ugovor vrijedan 19 milijuna funti.<ref>{{Citiranje weba|last=Portugal|first=Rádio e Televisão de|date=2018-05-30|title=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|url=https://www.rtp.pt/noticias/futebol-internacional/diogo-dalot-a-caminho-do-manchester-united_v1078910|access-date=2024-12-13|website=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|language=pt}}</ref> Debitirao je [[19. rujna]] [[2018.]] u gostujućoj utakmici [[Liga prvaka (nogomet)|Lige prvaka]] protiv [[Young Boys|Young Boysa]]. Za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] je upisao 121 nastup i zabio 3 gola.
=== Posudba u Milanu ===
Manchester United je posudio Dalota [[A.C. Milan|Milanu]] u sezoni 2020./21. Debitirao je za Milan [[22. listopada]] [[2020.]] u pobjedi nad [[Celtic F.C.|Celticom]] 3:1 u grupnoj fazi [[Europska liga|Europske lige]]. Za [[A.C. Milan|Milan]] je upisao 21 nastup te zabio 1 gol.
== Reprezentativna karijera ==
=== Portugal ===
Diogo Dalot je igrao za sve mlađe uzraste portugalske nogometne reprezentacije. Za seniorsku reprezentaciju je debitirao u 3. kolu skupine F [[Euro 2020|Eura 2020]]. u utakmici s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] koja je završila 2:2. Za seniorsku portugalsku reprezentaciju je upisao 27 nastupa te zabio 3 gola.
== Izvori ==
nrcqk2da6ql10chysc7nunkalbtzufh
7088236
7088203
2024-12-14T11:44:01Z
Labud222
324086
Dodani izvori
7088236
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
<!-- Nakon svake informacije, rečenice ili paragrafa treba doći izvor -->'''Diogo Dalot''' ([[18. ožujka]] [[1999.]] je [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalski]] nogometaš koji igra za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalsku nogometnu reprezentaciju]].
== Klupska karijera ==
=== Porto ===
Diogo Dalot se pridružio mlađim uzrastima [[Porto|Porta]] [[2008.]] godine. Za prvu momčad debitirao je [[13. listopada]] [[2017.]] u utakmici [[Portugalski nogometni kup|Portugalskog nogometnog kupa]] protiv Lusitanom koja je završila rezultatom 6:0 za [[Futebol Clube do Porto|Porto]].<ref>{{Citiranje weba|last=SAPO|title=Análise Lusitano 0-6 FC Porto: Como gerires o teu 'dragão'|url=https://desporto.sapo.pt/futebol/taca-de-portugal/artigos/analise-lusitano-0-6-fc-porto-como-gerires-o-teu-dragao|access-date=2024-12-13|website=SAPO Desporto|language=pt}}</ref> Za Porto je upisao samo šest nastupa.
=== Manchester United ===
6. lipnja 2018. Diogo Dalot je potpisao za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] petogodišnji ugovor vrijedan 19 milijuna funti.<ref>{{Citiranje weba|last=Portugal|first=Rádio e Televisão de|date=2018-05-30|title=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|url=https://www.rtp.pt/noticias/futebol-internacional/diogo-dalot-a-caminho-do-manchester-united_v1078910|access-date=2024-12-13|website=Diogo Dalot a caminho do Manchester United|language=pt}}</ref> Debitirao je [[19. rujna]] [[2018.]] u gostujućoj utakmici [[Liga prvaka (nogomet)|Lige prvaka]] protiv [[Young Boys|Young Boysa]]. Za [[Manchester United F.C.|Manchester United]] je upisao 121 nastup i zabio 3 gola.
=== Posudba u Milanu ===
Manchester United je posudio Dalota [[A.C. Milan|Milanu]] u sezoni 2020./21. Debitirao je za Milan [[22. listopada]] [[2020.]] u pobjedi nad [[Celtic F.C.|Celticom]] 3:1 u grupnoj fazi [[Europska liga|Europske lige]].<ref>{{Citiranje weba|title=Statistiche e dati di Celtic-Milan 1-3, Europa League 2020/2021|url=https://www.acmilan.com/it/news/articoli/statistiche/2020-10-22/celtic-milan-i-numeri-della-sfida|access-date=2024-12-14|website=AC Milan|language=it}}</ref> Za [[A.C. Milan|Milan]] je upisao 21 nastup te zabio 1 gol.
== Reprezentativna karijera ==
=== Portugal ===
Diogo Dalot je igrao za sve mlađe uzraste portugalske nogometne reprezentacije. Za seniorsku reprezentaciju je debitirao u 3. kolu skupine F [[Euro 2020|Eura 2020]]. u utakmici s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] koja je završila 2:2. Za seniorsku portugalsku reprezentaciju je upisao 27 nastupa te zabio 3 gola.<ref>{{Citiranje weba|last=SAPO|title=Portugal 2-2 França: Jogo de nervos garante 'oitavos' e encontro com a Bélgica em Sevilha|url=https://desporto.sapo.pt/futebol/euro/artigos/portugal-2-2-franca-jogo-de-nervos-garante-terceiro-lugar-e-encontro-com-a-belgica-em-sevilha|access-date=2024-12-14|website=SAPO Desporto|language=pt}}</ref>
== Izvori ==
8u83c6j2hbbvimmui9zs5p5lg3anr7s
Prijevoj Jaufen
0
775670
7087803
2024-12-13T15:23:39Z
Argo Navis
852
Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1254882374|Jaufen Pass]]«
7087803
wikitext
text/x-wiki
'''Prijevoj Jaufen''' ({{Njem.|Jaufenpass}}, {{Tal.|Passo di Monte Giovo}}, 2,094 m.) je visoki [[planinski prijevoj]] u [[Alpe|Alpama]] u [[Autonomna pokrajina Bocen|južnom Tirolu]] u [[Italija|Italiji]] .
Povezuje [[Merano]] i [[Sterzing]] na cesti prema [[Prijevoj Brenner|prijevoju Brenner]] . To je najsjeverniji prijevoj u Alpama koji je u potpunosti u Italiji. Cesta prijevoja je vrlo zavojita, s mnogo oštrih zavoja.
== Galerija ==
<gallery widths="160">
Datoteka:Jaufenpass,_kapel_foto2_2012-08-11_15.39.jpg|alt=Chapel near Jaufenpass| Kapela kod Jaufenpassa
Datoteka:Jaufenpass,_wegpanorama1_foto4_2012-08-11_15.45.jpg|alt=Panorama near Jaufenpass| Panorama u blizini Jaufenpassa
Datoteka:Jaufenpass,_wegpanorama_3_2012-08-11_16.00.jpg|alt=Panorama near Jaufenpass| Panorama u blizini Jaufenpassa
Datoteka:Jaufenpass,_bordje_van_de_pas_2012-08-11_16.02.JPG|alt=Name sign| Prometni znak s imenom prijevoja
Datoteka:Tussen_Jaufenpass_en_Sankt_Leonhard,_wegpanorama2_foto2_2012-08-11_16.22.jpg|alt=Road: from Jaufenpass to Sankt Leonhard| Cesta: od Jaufenpassa do Sankt Leonharda
</gallery>
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Italiji]]
[[Kategorija:Autonomna pokrajina Bocen]]
sl1ft1x5pogcu3c08xhbyd77esljxpy
7087815
7087803
2024-12-13T15:36:58Z
Argo Navis
852
sređeno
7087815
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Jaufen
| izvorno ime = {{Njem.|Jaufenpass}}<br>{{Tal.|Passo di Monte Giovo}}
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Jaufenpass 03.jpg
| opis slike =
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|46.839559|11.321299|format=dms|display=it}}
| smještaj =
| dio gorja =
| planina =
| razdvaja =
| visina =
| dz =
| najbliži gradovi =
| povezuje =
| promet =
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Italija sjever
| smjer = ne<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Jaufen
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Jaufen''' ({{Njem.|Jaufenpass}}, {{Tal.|Passo di Monte Giovo}}, 2,094 m.) je visoki [[planinski prijevoj]] u [[Alpe|Alpama]] u [[Autonomna pokrajina Bocen|južnom Tirolu]] u [[Italija|Italiji]].
Povezuje [[Merano]] i [[Sterzing]] na cesti prema [[Prijevoj Brenner|prijevoju Brenner]]. To je najsjeverniji prijevoj u Alpama koji je u potpunosti u Italiji. Cesta prijevoja je vrlo zavojita, s mnogo oštrih zavoja.
== Galerija ==
<gallery mode="packed" heights="135px">
Jaufen-hágó 04.jpg|Zavojita cesta
Jaufenpass 02.jpg|Prometni znak s imenom prijevoja
Tussen_Jaufenpass_en_Sankt_Leonhard,_wegpanorama2_foto2_2012-08-11_16.22.jpg|Cesta od Jaufenpassa do Sankt Leonharda
</gallery>
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Italiji]]
[[Kategorija:Autonomna pokrajina Bocen]]
czw1k71bj4h2b4f6sk5gb382znu11hr
Prijevoj Fern
0
775671
7087816
2024-12-13T15:41:48Z
Argo Navis
852
Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1234482714|Fern Pass]]«
7087816
wikitext
text/x-wiki
{{Dodaj infookvir|prijevoj}}
[[Datoteka:Fernpasshöhe,_het_bord_van_de_pas_2012-08-15_11.36.JPG|mini| Vrh prijevoja Fern]]
[[Datoteka:Passo_di_Fern.jpg|mini| Stari prolaz Fern na [[Via Claudia Augusta]]]]
'''Fern Pass''' (1212 m/nm) je [[planinski prijevoj]] u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolskim]] [[Alpe|Alpama]] u [[Austrija|Austriji]]. Nalazi se između Lechtalskih Alpa na zapadu i planina Mieming na istoku. Najviši vrh u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Zugspitze]], nalazi se samo 13,5 km sjeveroistočno. Prijevoj se nalazi između [[Grubigstein|Grubigsteina]] (2233 m) na sjeverozapadu, [[Wannig|Wanniga]] (2493 m) na jugoistoku i [[Loreakopf|Loreakopfa]] (2471 m) na zapadu.
== Povijest ==
Prijevoj je nastao kada je došlo do ogromnog planinskog klizišta (zapravo kolapsa cijele planine, procijenjenog volumena od 1 km <sup>3</sup>; treći najveći planinski odron ikada u istočnim Alpama) ispunio je dio doline do visine od 300-400 metara, s gromadama koje su se našle i do 16 km daleko od svog početnog položaja. Dok se u početku vjerovalo da se to dogodilo prije najmanje 12 000 godina pr. Kr. kao posljedica snažnog porasta temperature i intenzivnog otjecanja nakon završetka posljednje deglacijacije, [[Palinologija|analiza peludi]] obavljena još 1940. već je ukazala na starost od ne mnogo više od 4000 godina (tj. datum događaja oko 2000. pr. Kr.), procjena koja je u biti potvrđena [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonskim datiranjem]] u 1960-ih godina. Koristeći [[uran-torijevo datiranje]], znanstvenici sa [[Sveučilište u Innsbrucku|Sveučilišta Innsbruck]] koji su objavili svoje podatke 2007. datirali su događaj na 4150 +/- 100 godina prije Krista, tj. u 22. stoljeće prije Krista, što odgovara najnovijim fazama alpskog [[Mlađe kameno doba|neolitskog]] razdoblja.
Krajolik je obilježen nizom jezera, od kojih je najveće [[Blindsee]] . Vjeruje se da je većinu njih stvorilo planinsko klizište.
== Promet i transport ==
Prva redovita cesta koja je prelazila preko prijelaza paprat bila je [[Antički Rim|rimska]] [[Via Claudia Augusta]] koja je povezivala pokrajinu [[Recija|Reciju]] sa sjevernom [[Italija|Italijom]]. Prijevoj je bio pogodniji od [[Arlbergom|Arlberga]] jer je bio relativno prohodan i zimi.
Današnja cesta je poznata kao ''Fernpass Straße'' (B 179). Povezuje [[Reutte]] kroz tunel Lermoos s [[Tarrenz|Tarrenzom]] i [[Imst|Imstom]]. Preko B 187 i B 189 također vodi do [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchena]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Također povezuje dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] s dolinom rijeke [[Inn (rijeka)|Inn]]. Stoga nosi više prometa nego gotovo bilo koji drugi prijevoj u istočnim Alpama, osim [[Prijevoj Brenner|prijevoja Brenner]]. Najstrmiji uspon je 8 posto, a uspon od Reuttea do prijevoja je 359 m. S druge strane do [[Telfs|Telfsa]], uspon je 579 m.
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20130226005142/http://www.bilder.transalp-veranstalter.de/main.php?g2_itemId=45 Slike s Fern Passa]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
nswzalmjp4lnnyu7gwcaa4g355nzja1
7087818
7087816
2024-12-13T15:47:04Z
Argo Navis
852
sređeno
7087818
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Fern
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Fernpass Passhoehe.jpg
| opis slike = Vrh prijevoja
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|47|21|48|N|10|49|58|E|type:pass|format=dms|display=inline,title}}
| smještaj =
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1212
| dz = AUT
| najbliži gradovi =
| povezuje =
| promet = Cesta [[B 179]]
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = ne<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Fern
| pushpin_label_position = top
}}
[[Datoteka:Fernpasshöhe,_het_bord_van_de_pas_2012-08-15_11.36.JPG|mini|lijevo|200px|Vrh prijevoja Fern]]
'''Fern Pass''' (1212 m/nm) je [[planinski prijevoj]] u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolskim]] [[Alpe|Alpama]] u [[Austrija|Austriji]]. Nalazi se između Lechtalskih Alpa na zapadu i planina Mieming na istoku. Najviši vrh u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Zugspitze]], nalazi se samo 13,5 km sjeveroistočno. Prijevoj se nalazi između [[Grubigstein|Grubigsteina]] (2233 m) na sjeverozapadu, [[Wannig|Wanniga]] (2493 m) na jugoistoku i [[Loreakopf|Loreakopfa]] (2471 m) na zapadu.
== Povijest ==
Prijevoj je nastao kada je došlo do ogromnog planinskog klizišta (zapravo kolapsa cijele planine, procijenjenog volumena od 1 {{km3}}; treći najveći planinski odron ikada u istočnim Alpama) ispunio je dio doline do visine od 300-400 metara, s gromadama koje su se našle i do 16 km daleko od svog početnog položaja. Dok se u početku vjerovalo da se to dogodilo prije najmanje 12 000 godina pr. Kr. kao posljedica snažnog porasta temperature i intenzivnog otjecanja nakon završetka posljednje deglacijacije, [[Palinologija|analiza peludi]] obavljena još 1940. već je ukazala na starost od ne mnogo više od 4000 godina (tj. datum događaja oko 2000. pr. Kr.), procjena koja je u biti potvrđena [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonskim datiranjem]] u 1960-ih godina. Koristeći [[uran-torijevo datiranje]], znanstvenici sa [[Sveučilište u Innsbrucku|Sveučilišta Innsbruck]] koji su objavili svoje podatke 2007. datirali su događaj na 4150 +/- 100 godina prije Krista, tj. u 22. stoljeće prije Krista, što odgovara najnovijim fazama alpskog [[Mlađe kameno doba|neolitskog]] razdoblja.
Krajolik je obilježen nizom jezera, od kojih je najveće [[Blindsee]]. Vjeruje se da je većinu njih stvorilo planinsko klizište.
== Promet i transport ==
[[Datoteka:Passo_di_Fern.jpg|mini|lijevo|300px|Stari prolaz Fern na [[Via Claudia Augusta]]]]
Prva redovita cesta koja je prelazila preko prijelaza paprat bila je [[Antički Rim|rimska]] [[Via Claudia Augusta]] koja je povezivala pokrajinu [[Recija|Reciju]] sa sjevernom [[Italija|Italijom]]. Prijevoj je bio pogodniji od [[Arlbergom|Arlberga]] jer je bio relativno prohodan i zimi.
Današnja cesta je poznata kao ''Fernpass Straße'' (B 179). Povezuje [[Reutte]] kroz tunel Lermoos s [[Tarrenz|Tarrenzom]] i [[Imst|Imstom]]. Preko B 187 i B 189 također vodi do [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchena]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Također povezuje dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] s dolinom rijeke [[Inn (rijeka)|Inn]]. Stoga nosi više prometa nego gotovo bilo koji drugi prijevoj u istočnim Alpama, osim [[Prijevoj Brenner|prijevoja Brenner]]. Najstrmiji uspon je 8 posto, a uspon od Reuttea do prijevoja je 359 m. S druge strane do [[Telfs|Telfsa]], uspon je 579 m.
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [https://web.archive.org/web/20130226005142/http://www.bilder.transalp-veranstalter.de/main.php?g2_itemId=45 Slike s Fern Passa]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
7ummyzwflfmmq9lifkwo94wnxrngs33
7087819
7087818
2024-12-13T15:47:27Z
Argo Navis
852
novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji|Planinski prijevoji u Austriji]]: "Fern" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087819
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Fern
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Fernpass Passhoehe.jpg
| opis slike = Vrh prijevoja
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate = {{coord|47|21|48|N|10|49|58|E|type:pass|format=dms|display=inline,title}}
| smještaj =
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1212
| dz = AUT
| najbliži gradovi =
| povezuje =
| promet = Cesta [[B 179]]
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = ne<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Fern
| pushpin_label_position = top
}}
[[Datoteka:Fernpasshöhe,_het_bord_van_de_pas_2012-08-15_11.36.JPG|mini|lijevo|200px|Vrh prijevoja Fern]]
'''Fern Pass''' (1212 m/nm) je [[planinski prijevoj]] u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolskim]] [[Alpe|Alpama]] u [[Austrija|Austriji]]. Nalazi se između Lechtalskih Alpa na zapadu i planina Mieming na istoku. Najviši vrh u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Zugspitze]], nalazi se samo 13,5 km sjeveroistočno. Prijevoj se nalazi između [[Grubigstein|Grubigsteina]] (2233 m) na sjeverozapadu, [[Wannig|Wanniga]] (2493 m) na jugoistoku i [[Loreakopf|Loreakopfa]] (2471 m) na zapadu.
== Povijest ==
Prijevoj je nastao kada je došlo do ogromnog planinskog klizišta (zapravo kolapsa cijele planine, procijenjenog volumena od 1 {{km3}}; treći najveći planinski odron ikada u istočnim Alpama) ispunio je dio doline do visine od 300-400 metara, s gromadama koje su se našle i do 16 km daleko od svog početnog položaja. Dok se u početku vjerovalo da se to dogodilo prije najmanje 12 000 godina pr. Kr. kao posljedica snažnog porasta temperature i intenzivnog otjecanja nakon završetka posljednje deglacijacije, [[Palinologija|analiza peludi]] obavljena još 1940. već je ukazala na starost od ne mnogo više od 4000 godina (tj. datum događaja oko 2000. pr. Kr.), procjena koja je u biti potvrđena [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonskim datiranjem]] u 1960-ih godina. Koristeći [[uran-torijevo datiranje]], znanstvenici sa [[Sveučilište u Innsbrucku|Sveučilišta Innsbruck]] koji su objavili svoje podatke 2007. datirali su događaj na 4150 +/- 100 godina prije Krista, tj. u 22. stoljeće prije Krista, što odgovara najnovijim fazama alpskog [[Mlađe kameno doba|neolitskog]] razdoblja.
Krajolik je obilježen nizom jezera, od kojih je najveće [[Blindsee]]. Vjeruje se da je većinu njih stvorilo planinsko klizište.
== Promet i transport ==
[[Datoteka:Passo_di_Fern.jpg|mini|lijevo|300px|Stari prolaz Fern na [[Via Claudia Augusta]]]]
Prva redovita cesta koja je prelazila preko prijelaza paprat bila je [[Antički Rim|rimska]] [[Via Claudia Augusta]] koja je povezivala pokrajinu [[Recija|Reciju]] sa sjevernom [[Italija|Italijom]]. Prijevoj je bio pogodniji od [[Arlbergom|Arlberga]] jer je bio relativno prohodan i zimi.
Današnja cesta je poznata kao ''Fernpass Straße'' (B 179). Povezuje [[Reutte]] kroz tunel Lermoos s [[Tarrenz|Tarrenzom]] i [[Imst|Imstom]]. Preko B 187 i B 189 također vodi do [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchena]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Također povezuje dolinu rijeke [[Lech (rijeka)|Lech]] s dolinom rijeke [[Inn (rijeka)|Inn]]. Stoga nosi više prometa nego gotovo bilo koji drugi prijevoj u istočnim Alpama, osim [[Prijevoj Brenner|prijevoja Brenner]]. Najstrmiji uspon je 8 posto, a uspon od Reuttea do prijevoja je 359 m. S druge strane do [[Telfs|Telfsa]], uspon je 579 m.
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [https://web.archive.org/web/20130226005142/http://www.bilder.transalp-veranstalter.de/main.php?g2_itemId=45 Slike s Fern Passa]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji|Fern]]
pi83y4ihywnavvh96wop44lcq1r9i2f
Suradnik:Valentina 120v/Stranica za vježbanje
2
775672
7087817
2024-12-13T15:44:40Z
Valentina 120v
324100
Objašnjenje dvaju crkvenih splitskih sabora
7087817
wikitext
text/x-wiki
Iz 9.stoljeća,Hrvatska je izašla kao moćna država sa jakom ratnom mornaricom.
Imamo 2 Crkvena Splitska sabora:
1. 925. godine
2. 928. godine
Tomislav je imao jaku vojsku,i proglasio se kraljem oko 925. godine.
Nakon što je Hrvatska ujedinjena u moćnu kraljevinu,nastao je spor između Splitskog nadbiskupa,
i biskupa Hrvata Grgura Ninskog.
Pitanje je bilo koji će od njih dvojice biti hrvatski crkveni poglavar.
Radi riješenja toga pitanja,sastao se u Splitu 925. godine PRVI CRKVENI SABOR.
Splitski nadbiskup je dokazivao svoje prave prednosti činjenicom da je on nasljednik
bl.Dujma,čije kosti leže u Splitskoj katedrali.
Ninski biskup Grgur Ninski,podloži Splitskog nadbiskupa.Tim zaključkom nje bio zadovoljan biskup Grgur Ninski
Zbog toga je 928. godine održan u Splitu DRUGI CRKVENI SPLITSKI SABOR.
Na njemu je taj zaključak ponovno potvrđen.
Grguru Ninskom ponuđene su tada biskupije u Sisku,Skradinju i Duvnu,ali je on te ponude odbio.
43mib5q4swblwba2atia9cw4yq0815x
7087827
7087817
2024-12-13T15:53:44Z
Valentina 120v
324100
stavila sam točku
7087827
wikitext
text/x-wiki
Iz 9.stoljeća,Hrvatska je izašla kao moćna država sa jakom ratnom mornaricom.
Imamo 2 Crkvena Splitska sabora:
1. 925. godine
2. 928. godine
Tomislav je imao jaku vojsku,i proglasio se kraljem oko 925. godine.
Nakon što je Hrvatska ujedinjena u moćnu kraljevinu,nastao je spor između Splitskog nadbiskupa,
i biskupa Hrvata Grgura Ninskog.
Pitanje je bilo koji će od njih dvojice biti hrvatski crkveni poglavar.
Radi riješenja toga pitanja,sastao se u Splitu 925. godine PRVI CRKVENI SABOR.
Splitski nadbiskup je dokazivao svoje prave prednosti činjenicom da je on nasljednik
bl.Dujma,čije kosti leže u Splitskoj katedrali.
Ninski biskup Grgur Ninski,podloži Splitskog nadbiskupa.Tim zaključkom nje bio zadovoljan biskup Grgur Ninski.Zbog toga je 928. godine održan u Splitu DRUGI CRKVENI SPLITSKI SABOR.
Na njemu je taj zaključak ponovno potvrđen.
Grguru Ninskom ponuđene su tada biskupije u Sisku,Skradinju i Duvnu,ali je on te ponude odbio.
q3vqsgqppo4a8sc7zltovxekwbqzvzd
7087861
7087827
2024-12-13T17:20:17Z
Hijerovit
263374
Hijerovit premješta stranicu [[Ujedinjena kraljevina hrvatska]] na [[Suradnik:Valentina 120v/Stranica za vježbanje]] bez preusmjeravanja: Bolji imenski prostor: testiranje
7087827
wikitext
text/x-wiki
Iz 9.stoljeća,Hrvatska je izašla kao moćna država sa jakom ratnom mornaricom.
Imamo 2 Crkvena Splitska sabora:
1. 925. godine
2. 928. godine
Tomislav je imao jaku vojsku,i proglasio se kraljem oko 925. godine.
Nakon što je Hrvatska ujedinjena u moćnu kraljevinu,nastao je spor između Splitskog nadbiskupa,
i biskupa Hrvata Grgura Ninskog.
Pitanje je bilo koji će od njih dvojice biti hrvatski crkveni poglavar.
Radi riješenja toga pitanja,sastao se u Splitu 925. godine PRVI CRKVENI SABOR.
Splitski nadbiskup je dokazivao svoje prave prednosti činjenicom da je on nasljednik
bl.Dujma,čije kosti leže u Splitskoj katedrali.
Ninski biskup Grgur Ninski,podloži Splitskog nadbiskupa.Tim zaključkom nje bio zadovoljan biskup Grgur Ninski.Zbog toga je 928. godine održan u Splitu DRUGI CRKVENI SPLITSKI SABOR.
Na njemu je taj zaključak ponovno potvrđen.
Grguru Ninskom ponuđene su tada biskupije u Sisku,Skradinju i Duvnu,ali je on te ponude odbio.
q3vqsgqppo4a8sc7zltovxekwbqzvzd
Prijevoj Schrofen
0
775673
7087825
2024-12-13T15:52:21Z
Argo Navis
852
Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1255222367|Schrofen Pass]]«
7087825
wikitext
text/x-wiki
'''Prijevoj Schrofen''' ({{Njem.|Schrofenpass}}) je [[Planinski prijevoj|prolaz]] za pješake (el. 1,688 m) preko [[Allgäu Alpe|Allgäu Alpa]] . Povezuje [[Oberstdorf]] u Njemačkoj s [[Warth (Vorarlberg)|Warthom]] u Austriji.<ref name="chisholm">{{Citiranje knjige|last=Chisholm|first=Hugh|url=https://books.google.com/books?id=dKoNIlimDAUC|title=Encyclopaedia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|date=1910|publisher=Encyclopaedia Britannica Company|page=746|language=en|access-date=7 February 2024}}</ref>
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bilder.transalp-veranstalter.de/main.php?g2_itemId=111 Slika prijevoja Schrofen]
[[Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Bavarska]]
i0g9s1zm9qzddclksqd6bs4b5itoppe
7087828
7087825
2024-12-13T16:01:39Z
Argo Navis
852
sređeno
7087828
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Schrofen
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Schrofenpass - panoramio (9).jpg
| opis slike = Staza s njemačke strane granice
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-njemačka granica]]
| dio gorja = [[Allgäu Alpe]], [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1688
| dz = AUT,NJE
| najbliži gradovi =
| povezuje = {{plainlist|
* {{Z|AUT}} [[Warth (Vorarlberg)|Warth]]
* {{Z|NJE}} [[Oberstdorf]]
}}
| promet = planinska staza
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Schrofen
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Schrofen''' ({{Njem.|Schrofenpass}}) je [[Planinski prijevoj|prolaz]] za pješake (el. 1,688 m) preko [[Allgäu Alpe|Allgäu Alpa]]. Povezuje [[Oberstdorf]] u Njemačkoj s [[Warth (Vorarlberg)|Warthom]] u Austriji.<ref name="chisholm">{{Citiranje knjige|last=Chisholm|first=Hugh|url=https://books.google.com/books?id=dKoNIlimDAUC|title=Encyclopaedia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|date=1910|publisher=Encyclopaedia Britannica Company|page=746|language=en|access-date=7 February 2024}}</ref>
<gallery mode="packed" heights="150px">
Schrofenpass - panoramio (7).jpg|Detalj staze s njemačke strane
Schrofenpass - panoramio (3).jpg|Prijelaz preko opasnog dijela staze
Schrofenpass.jpg
</gallery>
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.bilder.transalp-veranstalter.de/main.php?g2_itemId=111 Slika prijevoja Schrofen]
[[Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Bavarska]]
n9d20g526od2vs1cavq36h9r4hx8rrx
7088003
7087828
2024-12-13T23:33:14Z
Argo Navis
852
/* Vanjske poveznice */
7088003
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Schrofen
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Schrofenpass - panoramio (9).jpg
| opis slike = Staza s njemačke strane granice
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-njemačka granica]]
| dio gorja = [[Allgäu Alpe]], [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1688
| dz = AUT,NJE
| najbliži gradovi =
| povezuje = {{plainlist|
* {{Z|AUT}} [[Warth (Vorarlberg)|Warth]]
* {{Z|NJE}} [[Oberstdorf]]
}}
| promet = planinska staza
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Schrofen
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Schrofen''' ({{Njem.|Schrofenpass}}) je [[Planinski prijevoj|prolaz]] za pješake (el. 1,688 m) preko [[Allgäu Alpe|Allgäu Alpa]]. Povezuje [[Oberstdorf]] u Njemačkoj s [[Warth (Vorarlberg)|Warthom]] u Austriji.<ref name="chisholm">{{Citiranje knjige|last=Chisholm|first=Hugh|url=https://books.google.com/books?id=dKoNIlimDAUC|title=Encyclopaedia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|date=1910|publisher=Encyclopaedia Britannica Company|page=746|language=en|access-date=7 February 2024}}</ref>
<gallery mode="packed" heights="150px">
Schrofenpass - panoramio (7).jpg|Detalj staze s njemačke strane
Schrofenpass - panoramio (3).jpg|Prijelaz preko opasnog dijela staze
Schrofenpass.jpg
</gallery>
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.bilder.transalp-veranstalter.de/main.php?g2_itemId=111 Slika prijevoja Schrofen]
{{GLAVNIRASPORED:Schrofen}}
[[Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Bavarska]]
nrua5jwtxywhbg7bu5qlpgyukafbfxz
7088181
7088003
2024-12-14T08:58:15Z
SoupePrimordiale
277309
Jedan cijela šest nije velika nadmorska visina
7088181
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Schrofen
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika = Schrofenpass - panoramio (9).jpg
| opis slike = Staza s njemačke strane granice
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-njemačka granica]]
| dio gorja = [[Allgäu Alpe]], [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 1688
| dz = AUT,NJE
| najbliži gradovi =
| povezuje = {{plainlist|
* {{Z|AUT}} [[Warth (Vorarlberg)|Warth]]
* {{Z|NJE}} [[Oberstdorf]]
}}
| promet = planinska staza
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Schrofen
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Schrofen''' ({{Njem.|Schrofenpass}}), [[Planinski prijevoj|prolaz]] za pješake (nadmorska visina: 1688 m) preko [[Allgäu Alpe|Allgäu Alpa]]. Povezuje [[Oberstdorf]] u Njemačkoj s [[Warth (Vorarlberg)|Warthom]] u Austriji.<ref name="chisholm">{{Citiranje knjige|last=Chisholm|first=Hugh|url=https://books.google.com/books?id=dKoNIlimDAUC|title=Encyclopaedia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|date=1910|publisher=Encyclopaedia Britannica Company|page=746|language=en|access-date=7 February 2024}}</ref>
<gallery mode="packed" heights="150px">
Schrofenpass - panoramio (7).jpg|Detalj staze s njemačke strane
Schrofenpass - panoramio (3).jpg|Prijelaz preko opasnog dijela staze
Schrofenpass.jpg
</gallery>
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.bilder.transalp-veranstalter.de/main.php?g2_itemId=111 Slika prijevoja Schrofen]
{{GLAVNIRASPORED:Schrofen}}
[[Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Bavarska]]
fyzy0ofbbdnvu12tkab9n9ls60zq1oi
Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi
14
775674
7087830
2024-12-13T16:02:58Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Austrijski granični prijelazi|Njemačka]] [[Kategorija:Njemački granični prijelazi]] [[Kategorija:Austrijsko-njemačka granica|Prijelazi]]«.
7087830
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Austrijski granični prijelazi|Njemačka]]
[[Kategorija:Njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Austrijsko-njemačka granica|Prijelazi]]
st90965yy5r95di33ref47wwnc9hdgu
Kategorija:Njemački granični prijelazi
14
775675
7087831
2024-12-13T16:03:46Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Granični prijelazi po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Granice Njemačke|Prijelazi]] [[Kategorija:Građevine u Njemačkoj|Granični prijelazi]]«.
7087831
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Granični prijelazi po državama|Njemačka]]
[[Kategorija:Granice Njemačke|Prijelazi]]
[[Kategorija:Građevine u Njemačkoj|Granični prijelazi]]
kxv8d1qrftc0buxn2y86nq9xob0vumo
Kategorija:Austrijsko-slovenski granični prijelazi
14
775676
7087833
2024-12-13T16:09:20Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Austrijski granični prijelazi|Slovenija]] [[Kategorija:Slovenski granični prijelazi]] [[Kategorija:Austrijsko-slovenska granica|Prijelazi]]«.
7087833
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Austrijski granični prijelazi|Slovenija]]
[[Kategorija:Slovenski granični prijelazi]]
[[Kategorija:Austrijsko-slovenska granica|Prijelazi]]
999wtt40kd257oihdtf31ntmkc5kh02
Kategorija:Slovenski granični prijelazi
14
775677
7087834
2024-12-13T16:10:00Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Granični prijelazi po državama|Slovenija]] [[Kategorija:Granice Slovenije|Prijelazi]] [[Kategorija:Građevine u Sloveniji|Granični prijelazi]]«.
7087834
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Granični prijelazi po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Granice Slovenije|Prijelazi]]
[[Kategorija:Građevine u Sloveniji|Granični prijelazi]]
cnz6x4edvvml8wcfchpcztfgos9qkfv
Libijsko-sudanska granica
0
775678
7087840
2024-12-13T16:17:44Z
Argo Navis
852
Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1062669889|Libya–Sudan border]]«
7087840
wikitext
text/x-wiki
{{Dodaj infookvir|granica}}
[[Datoteka:Libya-Sudan_border_map.jpg|desno|mini| Karta granice Libije i Sudana]]
'''Granica [[Libija|Libije]] i [[Sudan|Sudana]]''' duga je 382 km, a proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] s [[Egipat|Egiptom]] na sjeveru do tromeđe s [[Čad|Čadom]] na jugu.<ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/libya/|title=CIA World Factbook – Libya|access-date=22 January 2020}}</ref>
== Opis ==
{{Prijevod-eng}}
The border starts in the north at the tripoint with Egypt on [[Gabal El Uweinat]], proceeding south along the [[25. meridijan istočno|25th meridian east]] for 223 km down to the [[20. paralela sjeverno|20th parallel north]]. It then turns west along this parallel for 105 km, before turning south at the [[24. meridijan istočno|24th meridian east]], where it turns south, running for 56 km down to the tripoint with Chad. The entire border runs through a remote, scarcely inhabited section of the [[Sahara|Sahara desert]].<ref name="Brownlie, I.">{{Citiranje knjige|last=Brownlie|first=Ian|title=African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia|publisher=Institute for International Affairs, Hurst and Co.|year=1979|pages=133–40|author-link=Ian Brownlie}}</ref>
== Povijest ==
Britanija je napala [[Egipat]] 1882., uspostavivši protektorat nad područjem koje je do tada nominalno bilo pod [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]].<ref name="Brownlie, I.">{{Citiranje knjige|last=Brownlie|first=Ian|title=African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia|publisher=Institute for International Affairs, Hurst and Co.|year=1979|pages=133–40|author-link=Ian Brownlie}}</ref> U 1890-ima su Britanci osvojili Sudan, a 1899. je uspostavljen kondominij koji je stvorio Anglo-egipatski Sudan!!.<ref name="IBS10">{{Citation|url=https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS010.pdf|title=International Boundary Study No. 10 - Libya-Sudan Boundary|date=16 October 1961|access-date=23 January 2020}}</ref> <ref name="Brownlie, I." /> U rujnu 1911. [[Italija]] je izvršila invaziju na nominalno osmanski vilajet Tripolitanija, a [[Talijansko-turski rat|Ugovor iz Ouchyja]] potpisan je sljedeće godine kojim su Osmanlije formalno prepustili suverenitet nad tim područjem Italiji. <ref>[https://www.jstor.org/stable/2212446 Treaty of Peace Between Italy and Turkey] ''The American Journal of International Law'', Vol. 7, No. 1, Supplement: Official Documents (Jan., 1913), pp. 58–62 {{Doi|10.2307/2212446}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Treaty of Lausanne, October, 1912|url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos142.htm|publisher=[[Mount Holyoke College]], Program in International Relations}}</ref> <ref name="Brownlie, I." /> Italija je organizirala novoosvojene regije u kolonije [[Talijanska Cirenaika|talijansku Cirenaiku]] i [[Talijanska Tripolitanija|talijansku Tripolitaniju]] i postupno počela gurati dalje prema jugu; godine 1934. ujedinili su dva teritorija kao talijansku Libiju . <ref>{{Citiranje weba|title=HISTORY OF LIBYA|url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=aa83|publisher=HistoryWorld}}</ref> <ref name="Brownlie, I." />
Godine 1925. Britanija i Italija potpisale su ugovor o granici, prema kojem je 22. paralela sjevera korištena počevši od trotočke s Egiptom i nastavljajući prema zapadu, završavajući na granici između talijanske libijske i [[Francuska Ekvatorska Afrika|francuske ekvatorijalne Afrike]] (tj. moderne [[Čadsko-libijska granica|granice Čada i Libije]] ). <ref name="IBS10">{{Citation|url=https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS010.pdf|title=International Boundary Study No. 10 - Libya-Sudan Boundary|date=16 October 1961|access-date=23 January 2020}}</ref> <ref name="Brownlie, I.">{{Citiranje knjige|last=Brownlie|first=Ian|title=African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia|publisher=Institute for International Affairs, Hurst and Co.|year=1979|pages=133–40|author-link=Ian Brownlie}}</ref> Sjeverozapadni kut Anglo-Sudanskog Egipta koji je tako stvoren nazivan je [[Trokut Sarra|trokutom Sarra]] ; ovo potonje područje ustupljeno je Italiji 20. srpnja 1934., a granica je ponovno povučena na sadašnjoj poziciji. <ref name="Brownlie, I." /> Dana 7. siječnja 1935. Francuska i Italija potpisale su [[Francusko-talijanski sporazum|ugovor]] koji je pomaknuo granicu Francuske ekvatorijalne Afrike i Libije prema jugu (stvarajući pojas Aouzou, čime se Libija i Sudan također malo pomaknuli prema jugu, međutim ovaj sporazum nikada nisu formalno ratificirale obje strane i stoga nikada nije bio provedeno <ref name="Brownlie, I." />
Tijekom [[Sjevernoafrička kampanja|Sjevernoafričke kampanje]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Italija je poražena, a njene afričke kolonije okupirale su savezničke sile, a Libija je podijeljena na britansku i francusku okupacijsku zonu. <ref name="IBS10">{{Citation|url=https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS010.pdf|title=International Boundary Study No. 10 - Libya-Sudan Boundary|date=16 October 1961|access-date=23 January 2020}}</ref> Libija je kasnije dobila punu neovisnost 2. prosinca 1951., a nakon nje Sudan 1956. <ref name="Brownlie, I.">{{Citiranje knjige|last=Brownlie|first=Ian|title=African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia|publisher=Institute for International Affairs, Hurst and Co.|year=1979|pages=133–40|author-link=Ian Brownlie}}</ref>
* [[Libijsko-sudanski odnosi]]
== Izvori ==
{{Izvori}}{{Granice Libije}}{{Granice Sudana}}
[[Kategorija:Državne granice]]
[[Kategorija:Granice Sudana]]
[[Kategorija:Granice Libije]]
hhcv1fs0i31ovxn54igug9tiqof7saq
Razgovor:Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.
1
775679
7087858
2024-12-13T17:10:28Z
Croxyz
205325
/* Online sources */ novi odlomak
7087858
wikitext
text/x-wiki
== Online sources ==
{{s|Ame71}}, from [https://shampion.mk/7897/]
* GOŠK Dubrovnik – Pobeda Prilep 0:3, 0:2
* GOŠK Dubrovnik – OFK Titograd 2:2
FKOTitograd 2:2 – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:10, 13. prosinca 2024. (CET)
fe3rrkyk7axedgnqijnmsu411pivq1j
7087870
7087858
2024-12-13T17:33:58Z
Croxyz
205325
/* Online sources */
7087870
wikitext
text/x-wiki
== Online sources ==
{{s|Ame71}}, from [https://shampion.mk/7897/]
* GOŠK Dubrovnik – Pobeda Prilep 0:3, 0:2
* GOŠK Dubrovnik – OFK Titograd 2:2
– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:10, 13. prosinca 2024. (CET)
{{s|Ame71}}, some games can be found [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=200 here]
bfe4chlgv6re2qt506070ywmc3eqfa9
Razgovor sa suradnikom:Valentina 120v
3
775680
7087860
2024-12-13T17:18:51Z
Hijerovit
263374
Dobro došli!
7087860
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''Valentina 120v''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Valentina 120v]]).<br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Valentina 120v]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:18, 13. prosinca 2024. (CET)
1x3fengeupj6d6fgnhkh3wtpd74i9pm
7087862
7087860
2024-12-13T17:22:16Z
Hijerovit
263374
/* Suradnik:Valentina 120v/Stranica za vježbanje */ novi odlomak
7087862
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''Valentina 120v''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Valentina 120v]]).<br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Valentina 120v]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:18, 13. prosinca 2024. (CET)
== [[Suradnik:Valentina 120v/Stranica za vježbanje]] ==
Pozdrav! Stranica "Ujedinjeno kraljevstvo hrvatsko" premještena je na Vašu [[WP:SZV|stranicu za vježbanje]]. Pri daljnjem stvaranju članaka valjalo bi uvijek rabiti termine, nazive i informacije koje se nalaze u [[WP:VI|vjerodostojnim]] i [[WP:PRO|sekudnarnim]] izvorima. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:22, 13. prosinca 2024. (CET)
36facoqouibgrqtsbwvy1zqx7a3e1rg
Andrej Frušić
0
775681
7087902
2024-12-13T19:15:13Z
Platichlebi
318511
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Datoteka:Krušedol monastery 8.jpg|mini|Grob vladike Andreja.]] '''Andrej Frušić''' (Divoš, [[1916.]] - [[Srijemska Mitrovica]], [[1986.]]) bio je episkop Srpske pravoslavne crkve. Kršten je imenom Janko. Zamonašio se [[1940.]] godine te je zaređen za [[svećenik]]a u Novom Sadu. Godine [[1939.]] diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Tu je i doktorirao [[1946.]] godine. Godine [[1952.]] bio je izabran za docenta te [[1958.]]...«.
7087902
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Krušedol monastery 8.jpg|mini|Grob vladike Andreja.]]
'''Andrej Frušić''' (Divoš, [[1916.]] - [[Srijemska Mitrovica]], [[1986.]]) bio je episkop Srpske pravoslavne crkve.
Kršten je imenom Janko. Zamonašio se [[1940.]] godine te je zaređen za [[svećenik]]a u Novom Sadu. Godine [[1939.]] diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Tu je i doktorirao [[1946.]] godine. Godine [[1952.]] bio je izabran za docenta te [[1958.]] za izvanrednog profesora na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Predavao je patrologiju i povijest Crkye. Godine [[1959.]] izabran je za vikarnoga episkopa budimljanskoga te je obnašao službu vikara patrijarha srpskoga. Iste godine bio je upravitelj crnogorsko-primorske eparhije kojom je upravljao do imenovanja banjolučkim episkopom [[1961.]], godine. Tu je ostao do [[1980.]] godine kada je na osobni zahtjev premješten u srijemsku eparhiju.{{sfn|Vukšić|2004|p=134}}
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2004 |title=Međucrkveno i međunacionalno pitanje u djelu i misli biskupa Alfreda Pichlera (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/60817 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=39 |number=1 |pages=133–159}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Frušić, Andrija}}
[[Kategorija:Srpska pravoslavna Crkva]]
60x220swlszspgw05zvaxs2rbtdaabd
7087934
7087902
2024-12-13T20:38:05Z
Hijerovit
263374
ce
7087934
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Krušedol monastery 8.jpg|mini|Grob vladike Andreja.]]
'''Andrej Frušić''' (Divoš, [[1916.]] – [[Srijemska Mitrovica]], [[1986.]]) bio je [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]].
Kršten je imenom Janko. Zamonašio se [[1940.]] godine te je zaređen za [[svećenik]]a u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Godine [[1939.]] diplomirao je na [[Bogoslovski fakultet u Beogradu|Bogoslovskom fakultetu u Beogradu]]. Tu je i doktorirao [[1946.]] godine. Godine [[1952.]] bio je izabran za docenta te [[1958.]] za izvanrednog profesora na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Predavao je [[Patrologija|patrologiju]] i povijest Crkve. Godine [[1959.]] izabran je za vikarnoga episkopa budimljanskoga te je obnašao službu [[Vikar|vikara]] patrijarha srpskoga. Iste godine bio je upravitelj [[Crnogorsko-primorska eparhija|Crnogorsko-primorske eparhije]] kojom je upravljao do imenovanja banjolučkim episkopom [[1961.]] godine. Ondje je ostao do [[1980.]] godine, kada je na osobni zahtjev premješten u srijemsku eparhiju.{{sfn|Vukšić|2004|p=134}}
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2004 |title=Međucrkveno i međunacionalno pitanje u djelu i misli biskupa Alfreda Pichlera (I) |url=https://hrcak.srce.hr/file/60817 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=39 |number=1 |pages=133–159}}
{{refend}}
{{GLAVNIRASPORED:Frušić, Andrija}}
[[Kategorija:Životopisi, Vojvodina]]
[[Kategorija:Pravoslavni episkopi]]
[[Kategorija:Srbijanski kler]]
de1546sj062zgfcmoplz9vqxsrbdzg4
Ivo Amulić (pjevač)
0
775682
7087923
2024-12-13T20:14:40Z
Fraxinus
3144
Preusmjeravanje stranice na [[Ivo Amulić]]
7087923
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Ivo Amulić]]
i03gf5gu30votpjhmkr6mk8d8w1y9t1
Suradnik:Abeceda23
2
775683
7087929
2024-12-13T20:27:01Z
Abeceda23
324148
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Moj glavni nalog (sh.wiki): [[:sh:Korisnik:Abeceda23|ovde]]«.
7087929
wikitext
text/x-wiki
Moj glavni nalog (sh.wiki): [[:sh:Korisnik:Abeceda23|ovde]]
ofm8pewkns9kzsz58rbwd914gdtanue
Marina Tomašević
0
775684
7087932
2024-12-13T20:35:11Z
Fraxinus
3144
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Glazbenik | Ime = Marina Tomašević | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[1960.]] | Mjesto rođenja = [[Zadar]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[pop]] i zabavna gla...«.
7087932
wikitext
text/x-wiki
{{Glazbenik
| Ime = Marina Tomašević
| Img =
| Img_capt =
| Img_size =
| Landscape =
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime =
| Pseudonim =
| Rođenje = [[1960.]]
| Mjesto rođenja = [[Zadar]]
| Smrt =
| Prebivalište =
| Instrument =
| Žanr = [[pop]] i [[zabavna glazba]]
| Zanimanje = [[pjevačica]], [[slikarica]]
| Djelatno_razdoblje =
| Producentska_kuća = [[Croatia Records]]
| Angažman =
| URL =
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Marina Tomašević''' ([[Kumanovo]], [[1960.]]) [[hrvat]]ska je pjevačica i slikarica.
Nakon rođenja u Kumanovu u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], gdje joj je tada [[otac]] bio zaposlen, s [[četiri]] godine seli u [[Zadar]]. Stric joj je pjevač [[Mladen Grdović]].<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/marina-tomasevic-progovorila-o-karijeri-i-majcinstvu---597257.html Marina Tomašević nam priznala za čime jedino žali u svojem životu, nakon 35 godina na sceni] showbuzz.dnevnik.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref>
Glazbenu karijeru započinje nastupima u bendu „Tintina”, koji je djelovao kao prateći sastav [[Tomislav Ivčić|Tomislava Ivčića]].<ref>[https://zadarskitjednik.hr/grad-zadar/nepoznato-o-poznatima/marina-tomasevic-najbolji-potez-u-zivotu-mi-je-sto-sam-jako-mlada-postala-mama-2503707 Marina Tomašević: “Najbolji potez u životu mi je što sam jako mlada postala mama”] zadarskitjednik.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref> Godine 1989., na Ivčićev poziv, seli u [[Zagreb]] gdje započinje profesionalnu diskografsku karijeru. Prekretnicu u karijeri označava pjesma „Ne plači, majko”, napisana u spomen njezinoj prerano preminuloj [[majka|majci]].
Nakon Ivčićeve [[smrt]]i, ostvaruje suradnju s [[Rajko Dujmić|Rajkom Dujmićem]], što rezultira albumom „Nedjelja popodne” 1994. Godine 2000. objavljuje album „Ja sam tvoja žena” u suradnji s [[Marko Tomasović|Markom Tomasovićem]]. Nastupila je godinu ranije na [[Dora (natjecanje)|Dori]] s istoimenom pjesmom. Pjesma „Moj život si bio” s tog albuma osvaja prvo mjesto na svjetskom [[Internet festival]]u 2002. godine, u konkurenciji izvođača iz 72 zemlje.<ref>[https://www.lisinski.hr/hr/novosti/marina-tomasevic-slavi-35-godina-samostalne-karije/ Marina Tomašević slavi 35 godina samostalne karijere]lisinski.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref> Bavila se promocijom mladih pjevača poput [[Vanda Winter|Vande Winter]].
Marina Tomašević nastupila je na humanitarnim [[koncert]]ima tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]<ref>[https://kamenjar.com/marina-tomasevic-svaku-pjesmu-pomno-odabirem-i-prozivljavam/ Marina Tomašević: Svaku pjesmu pomno odabirem i proživljavam] kamenjar.com Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref>, posebice u sklopu projekta „Stop the war in Croatia”. Nastupala je diljem [[Hrvatska|Hrvatske]], uključujući prve crte bojišnice, te u dijaspori - [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i u europskim zemljama.
Godine 2004. godine izdaje kompilacijske albume „Za dušu” i „100 minuta fešte”. Njezin opus obuhvaća i suradnje s klapama, posebice klapom Maslina, te duete s glazbenicima poput Vinka Coce.
Osim glazbenom karijerom, Tomašević se uspješno bavi i likovnom umjetnošću. Specijalizirala se za tehniku [[vinorel]] - [[slikanje]] [[vino]]m. [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika]] priznalo joj je status slikarice, a posebno se ističe u izradi [[portret]]a.
Nastupila je u reality showu „[[Dodatak:Farma 7|Farma 7 - More i maslina]]” 2020. godine.
U privatnom životu, Tomašević je postala [[majka]] s nepunih 18 godina. Nakon razvoda, samostalno je odgajala kćer Paulu uz pomoć [[roditelj]]a.<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/marina-tomasevic-progovorila-o-karijeri-i-majcinstvu---597257.html Marina Tomašević nam priznala za čime jedino žali u svojem životu, nakon 35 godina na sceni] showbuzz.dnevnik.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref> Nakon 27 godina života u [[Zagreb]]u, vratila se u rodni [[Zadar]].
== Albumi ==
* „Šarmer i skitnica”, 1992.
* „Nedjelja popodne”, 1994.
* „Ja sam tvoja žena”, 2000.
* „Za dušu”, 2004.
* „100 minuta fešte”, 2004.
* „The Best Of Collection”, 2019.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Tomašević, Marina}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]
6337yylh1n2ga0sy40bm1fw7fm43bde
7087933
7087932
2024-12-13T20:35:44Z
Fraxinus
3144
7087933
wikitext
text/x-wiki
{{Žene u crvenom}}
{{Glazbenik
| Ime = Marina Tomašević
| Img =
| Img_capt =
| Img_size =
| Landscape =
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime =
| Pseudonim =
| Rođenje = [[1960.]]
| Mjesto rođenja = [[Zadar]]
| Smrt =
| Prebivalište =
| Instrument =
| Žanr = [[pop]] i [[zabavna glazba]]
| Zanimanje = [[pjevačica]], [[slikarica]]
| Djelatno_razdoblje =
| Producentska_kuća = [[Croatia Records]]
| Angažman =
| URL =
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Marina Tomašević''' ([[Kumanovo]], [[1960.]]) [[hrvat]]ska je pjevačica i slikarica.
Nakon rođenja u Kumanovu u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], gdje joj je tada [[otac]] bio zaposlen, s [[četiri]] godine seli u [[Zadar]]. Stric joj je pjevač [[Mladen Grdović]].<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/marina-tomasevic-progovorila-o-karijeri-i-majcinstvu---597257.html Marina Tomašević nam priznala za čime jedino žali u svojem životu, nakon 35 godina na sceni] showbuzz.dnevnik.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref>
Glazbenu karijeru započinje nastupima u bendu „Tintina”, koji je djelovao kao prateći sastav [[Tomislav Ivčić|Tomislava Ivčića]].<ref>[https://zadarskitjednik.hr/grad-zadar/nepoznato-o-poznatima/marina-tomasevic-najbolji-potez-u-zivotu-mi-je-sto-sam-jako-mlada-postala-mama-2503707 Marina Tomašević: “Najbolji potez u životu mi je što sam jako mlada postala mama”] zadarskitjednik.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref> Godine 1989., na Ivčićev poziv, seli u [[Zagreb]] gdje započinje profesionalnu diskografsku karijeru. Prekretnicu u karijeri označava pjesma „Ne plači, majko”, napisana u spomen njezinoj prerano preminuloj [[majka|majci]].
Nakon Ivčićeve [[smrt]]i, ostvaruje suradnju s [[Rajko Dujmić|Rajkom Dujmićem]], što rezultira albumom „Nedjelja popodne” 1994. Godine 2000. objavljuje album „Ja sam tvoja žena” u suradnji s [[Marko Tomasović|Markom Tomasovićem]]. Nastupila je godinu ranije na [[Dora (natjecanje)|Dori]] s istoimenom pjesmom. Pjesma „Moj život si bio” s tog albuma osvaja prvo mjesto na svjetskom [[Internet festival]]u 2002. godine, u konkurenciji izvođača iz 72 zemlje.<ref>[https://www.lisinski.hr/hr/novosti/marina-tomasevic-slavi-35-godina-samostalne-karije/ Marina Tomašević slavi 35 godina samostalne karijere]lisinski.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref> Bavila se promocijom mladih pjevača poput [[Vanda Winter|Vande Winter]].
Marina Tomašević nastupila je na humanitarnim [[koncert]]ima tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]<ref>[https://kamenjar.com/marina-tomasevic-svaku-pjesmu-pomno-odabirem-i-prozivljavam/ Marina Tomašević: Svaku pjesmu pomno odabirem i proživljavam] kamenjar.com Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref>, posebice u sklopu projekta „Stop the war in Croatia”. Nastupala je diljem [[Hrvatska|Hrvatske]], uključujući prve crte bojišnice, te u dijaspori - [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i u europskim zemljama.
Godine 2004. godine izdaje kompilacijske albume „Za dušu” i „100 minuta fešte”. Njezin opus obuhvaća i suradnje s klapama, posebice klapom Maslina, te duete s glazbenicima poput Vinka Coce.
Osim glazbenom karijerom, Tomašević se uspješno bavi i likovnom umjetnošću. Specijalizirala se za tehniku [[vinorel]] - [[slikanje]] [[vino]]m. [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika]] priznalo joj je status slikarice, a posebno se ističe u izradi [[portret]]a.
Nastupila je u reality showu „[[Dodatak:Farma 7|Farma 7 - More i maslina]]” 2020. godine.
U privatnom životu, Tomašević je postala [[majka]] s nepunih 18 godina. Nakon razvoda, samostalno je odgajala kćer Paulu uz pomoć [[roditelj]]a.<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/marina-tomasevic-progovorila-o-karijeri-i-majcinstvu---597257.html Marina Tomašević nam priznala za čime jedino žali u svojem životu, nakon 35 godina na sceni] showbuzz.dnevnik.hr Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref> Nakon 27 godina života u [[Zagreb]]u, vratila se u rodni [[Zadar]].
== Albumi ==
* „Šarmer i skitnica”, 1992.
* „Nedjelja popodne”, 1994.
* „Ja sam tvoja žena”, 2000.
* „Za dušu”, 2004.
* „100 minuta fešte”, 2004.
* „The Best Of Collection”, 2019.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Tomašević, Marina}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]
s68d4dq2sbs8whppzatv0hdgxanhl8z
Razgovor sa suradnikom:Lazynautilus
3
775685
7087936
2024-12-13T20:41:41Z
Hijerovit
263374
Dobro došli!
7087936
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''Lazynautilus''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Lazynautilus]]).<br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Lazynautilus]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:41, 13. prosinca 2024. (CET)
8bmxt9ct0ppy886jel2vvzc0c49lukw
Lego (igračke)
0
775686
7087945
2024-12-13T21:21:23Z
Fraxinus
3144
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:LEGO logo.svg|200px|mini|desno|Lego logo]] [[Datoteka:Lego Castle.jpg|200px|mini|desno|Dvorac od lego kocki.]] '''Lego''' je vrsta [[igračke]] koja se sastoji od malih [[plastika|plastičnih]] dijelova koji se mogu spojiti i napraviti od njih razne predmete. Dijelovi se jednostavno spajaju i odvajaju (ne koriste se [[ljepilo]], [[škare]] i sl.) što doprinosi [[brzina|brzini]] montaže. Dijelovi su izrađeni...«.
7087945
wikitext
text/x-wiki
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:LEGO logo.svg|200px|mini|desno|Lego logo]]
[[Datoteka:Lego Castle.jpg|200px|mini|desno|Dvorac od lego kocki.]]
'''Lego''' je vrsta [[igračke]] koja se sastoji od malih [[plastika|plastičnih]] dijelova koji se mogu spojiti i napraviti od njih razne predmete. Dijelovi se jednostavno spajaju i odvajaju (ne koriste se [[ljepilo]], [[škare]] i sl.) što doprinosi [[brzina|brzini]] montaže. Dijelovi su izrađeni od izdržljivih materijala, tako da [[igra]]nje može trajati [[godina]]ma. Kod Lego kockica nije potrebno nikakvo tehničko umijeće.<ref>[https://www.lego.com/en-us/aboutus/lego-group/the-lego-group-history?locale=en-us&consent-modal=show&age-gate=grown_up The LEGO Group History] lego.com Preuzeto 13. prosinca 2024.</ref>
Lego kockice jedna su od najpopularnijih igračaka za [[djeca|djecu]] i [[odrasli|odrasle]]. Lego kocke se koriste ne samo kod kuće, već i u [[škola]]ma i [[dječji vrtić|vrtićima]] za razvoj i logiku. Ljubitelji lego kocki iz cijelog [[svijet]]a dolaze se upoznati i razgovarati o lego kockama.
Lego grupa je počela u radionici Ole Kirka Christiansena (1891. – 1958.), stolara iz [[Bilund]]a u [[Danska|Danskoj]], koji je počeo raditi [[drvo (materijal)|drvene]] igračke 1932. godine.<ref>Wiencek, Henry (1987). The World of LEGO Toys. New York: Harry N. Abrams, Inc., Publishers. ISBN 978-0-8109-2362-1.</ref> Godine 1934, njegova kompanija zvala se „Lego”, izvedeno iz danske fraze „leg godt”,<ref>Lipkowitz, Daniel (2012). The LEGO Book. London: Dorling Kindersley. ISBN 978-1-4093-7660-6.</ref> što znači „dobro se igraj”. Godine 1947., Lego se proširio i počeo proizvoditi plastične igračke. Godine [[1949.]], Lego je počeo proizvoditi, između ostalih novih proizvoda, ranu verziju sada već poznatih međusobno povezanih [[kocka|kockica]], nazvavši ih „automatske kocke za vezivanje“. Ove kockice su bile zasnovane na Kidkraftovim samozaključavajućim blokovima, koji su patentirane u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] 1939. godine i objavljene 1947. Lego je dobio uzorak Kidkraft kockica od dobavljača stroja za brizganje koju su kupili. Kocke, prvobitno proizvedene od celuloznog [[acetat]]a, bile su unapređenje tradicionalnih drvenih blokova koji su se mogli slagati u to [[vrijeme]].
== Galerija ==
<gallery>
14-05-28-LEGO-by-RalfR-061.jpg|Lego kocke
Lego 2014.JPG|Lego kocke u osnovnim bojama
14-05-28-LEGO-by-RalfR-035.jpg|Lego Duplo
Nottingham Waterstones 2nd floor 1539.jpg|Igra s lego kockama
</gallery>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Igračke]]
[[Kategorija:Danski proizvodi]]
[[Kategorija:Plastika]]
ibfb80pahnkctprlyv57zqjmngs635y
Razgovor sa suradnikom:StašaTaša
3
775687
7087954
2024-12-13T21:41:15Z
Hijerovit
263374
Dobro došli!
7087954
wikitext
text/x-wiki
{{uvodni tečaj}}
'''StašaTaša''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|StašaTaša]]).<br>
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:StašaTaša]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.
Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.
Još jednom, dobro došli! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]] <nowiki>|</nowiki> [[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:41, 13. prosinca 2024. (CET)
3j9npdizjaxk2lwsix7eptwc9yyajmk
Kategorija:Svjetska baština u Irskoj
14
775688
7087962
2024-12-13T22:13:07Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Svjetska baština u Europi|Irska]] [[Kategorija:Irska]]«.
7087962
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi|Irska]]
[[Kategorija:Irska]]
3hho2ngb2opeuavmxu36sbfw79t1gm7
7087968
7087962
2024-12-13T22:17:03Z
Argo Navis
852
dodana kategorija [[:Kategorija:Svjetska baština po državama|Svjetska baština po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7087968
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Svjetska baština po državama|Irska]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi|Irska]]
[[Kategorija:Irska]]
ra6o977y6w5bsfxgza5xj9sw5re0ix8
Kategorija:Svjetska baština na Malti
14
775689
7087967
2024-12-13T22:16:36Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Svjetska baština po državama|Malta]] [[Kategorija:Svjetska baština u Europi|Malta]] [[Kategorija:Malta]]«.
7087967
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Svjetska baština po državama|Malta]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi|Malta]]
[[Kategorija:Malta]]
c1gcvb00y9061ejasbev7jb1fxifag1
Predložak:Cite GNIS
10
775690
7087979
2024-12-13T22:31:28Z
Argo Navis
852
Preusmjeravanje stranice na [[Predložak:Cite gnis]]
7087979
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Predložak:Cite gnis]]
1fet143bmz4ak4np4pctdhv9wltm0j3
Predložak:Citiranje OED/doc
10
775691
7087981
2024-12-13T22:34:30Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Documentation subpage}} Vidi [[:en:Template:Cite OED]] <includeonly> {{Sandbox other|| <!------------------------------------------------------------------- Categories below here, interwikis to Wikidata. --------------------------------------------------------------------> [[Kategorija:Predlošci za izvore]] }}</includeonly>«.
7087981
wikitext
text/x-wiki
{{Documentation subpage}}
Vidi [[:en:Template:Cite OED]]
<includeonly>
{{Sandbox other||
<!-------------------------------------------------------------------
Categories below here, interwikis to Wikidata.
-------------------------------------------------------------------->
[[Kategorija:Predlošci za izvore]]
}}</includeonly>
9tl3175uw7yxpexgub2yfbow0juzmlz
7087984
7087981
2024-12-13T22:35:33Z
Argo Navis
852
Argo Navis premješta stranicu [[Predložak:Cite OED/doc]] na [[Predložak:Citiranje OED/doc]]
7087981
wikitext
text/x-wiki
{{Documentation subpage}}
Vidi [[:en:Template:Cite OED]]
<includeonly>
{{Sandbox other||
<!-------------------------------------------------------------------
Categories below here, interwikis to Wikidata.
-------------------------------------------------------------------->
[[Kategorija:Predlošci za izvore]]
}}</includeonly>
9tl3175uw7yxpexgub2yfbow0juzmlz
Predložak:Cite OED
10
775692
7087983
2024-12-13T22:35:33Z
Argo Navis
852
Argo Navis premješta stranicu [[Predložak:Cite OED]] na [[Predložak:Citiranje OED]]
7087983
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Predložak:Citiranje OED]]
rf6jrrc2mxc2nrfg9xdb9v90gmixoac
Predložak:Cite OED/doc
10
775693
7087985
2024-12-13T22:35:33Z
Argo Navis
852
Argo Navis premješta stranicu [[Predložak:Cite OED/doc]] na [[Predložak:Citiranje OED/doc]]
7087985
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Predložak:Citiranje OED/doc]]
0spdfi2ogywba9z619d718eetz1nj3v
Glazba u 1549.
0
775694
7087987
2024-12-13T22:39:44Z
Argo Navis
852
Stvoren novi članak
7087987
wikitext
text/x-wiki
{{Godina/Podtema|podtema=Glazba|1549}}
== Svijet ==
=== Glazbena djela ===
<!-- nastanci umjetničkih djela, u slučaju dužeg vremena nastanka, može ići i početak ili kraj stvaranja -->
* [[Claude Goudimel]] – knjiga šansona.
* Hans Neusidler – ''Das ander Buch: ein new künstlich Lauten Buch''
* Gian Domenico del Giovane da Nola – Moteti za pet glasova. for five voices.
=== Događaji ===
<!-- Događaji, osnivanja ustanova, društava, studija, učilišta, skupova, časopisa, manifestacija, emisije na radiju i televiziji, dokumentarni filmovi, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata (muzeji, instituti, zgrade od učilišta, društava...)... -->
=== Nagrade i priznanja ===
<!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. -->
=== Rođenja ===
<!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s glazbom. -->
* [[9. prosinca]] – [[Costanzo Antegnati]] – talijanski [[graditelj orgulja]], orguljaš i skladatelj
=== Smrti ===
<!-- Smrti poznatih osoba u svezi s glazbom. -->
== Hrvatska i u Hrvata ==
=== Glazbena djela ===
<!-- nastanci umjetničkih djela, u slučaju dužeg vremena nastanka, može ići i početak ili kraj stvaranja -->
=== Događaji ===
<!-- Događaji, osnivanja ustanova, društava, studija, učilišta, skupova, časopisa, manifestacija, emisije na radiju i televiziji, dokumentarni filmovi, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata (muzeji, instituti, zgrade od učilišta, društava...)... -->
=== Nagrade i priznanja ===
<!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. -->
=== Rođenja ===
<!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s glazbom. -->
=== Smrti ===
<!-- Smrti poznatih osoba u svezi s glazbom. -->
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Music in 1549
| commonscathr = Glazba u 1549.
}}
0zbu0gekmrl65sdkjb5lubqrtthg1bg
Prijevoj Ursprung
0
775695
7088001
2024-12-13T23:31:31Z
Argo Navis
852
Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1245896258|Ursprung Pass]]«
7088001
wikitext
text/x-wiki
{{Dodaj infookvir|prijevoj}}
'''Prijevoj Ursprung''' (836 m) je [[planinski prijevoj]] u [[Alpe|Alpama]] u [[Austrija|Austriji]] ([[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirol]]) i [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Bavarska]]).
Počinje 11.5 km zapadno od [[Kufstein|Kufsteina]] (Tirol) i povezuje dolinu [[Ursprung]] na sjeveru u Bavarskoj s dolinom [[Thiersee]] u Tirolu na jugu. Prijevoj ima maksimalni nagib od 13%. Motorna vozila koja vuku prikolice mogu se kretati ulicom.
Na zapadnom dijelu može se ući na cestu s naplatom cestarine (biciklisti besplatno) za Ackernalm. Postoji samo jedan restoran uz cestu: Zipflwirt (nalazi se na njemačkoj strani; od 1912<ref>{{Citiranje weba|title=Gasthof|url=https://www.zipflwirt.com/%C3%BCber-uns/|website=zipflwirts Webseite!}}</ref>).
== Izvori ==
<references />
[[Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj]]
tia5ysq423f47kxu2smih7cem47p909
7088005
7088001
2024-12-13T23:42:03Z
Argo Navis
852
sređeno
7088005
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Ursprung
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika =
| opis slike =
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid = Ursprung-Passstraße (Verlauf) — OSM-Karte 2023 — Mattes.jpg
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-njemačka granica]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 836
| dz = AUT,NJE
| najbliži gradovi =
| povezuje = {{plainlist|
* {{Z|AUT}} dolina [[Thiersee]], [[Tirol]]
* {{Z|NJE}} dolina [[Ursprung]], [[Bavarska]]
}}
| promet = Cesta
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Ursprung
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Ursprung''' (836 m) je [[planinski prijevoj]] u [[Alpe|Alpama]] u [[Austrija|Austriji]] ([[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirol]]) i [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Bavarska]]).
Počinje 11.5 km zapadno od [[Kufstein]]a (Tirol) i povezuje dolinu [[Ursprung]] na sjeveru u Bavarskoj s dolinom [[Thiersee]] u Tirolu na jugu. Prijevoj ima maksimalni nagib od 13%. Motorna vozila koja vuku prikolice mogu se kretati ulicom.
Na zapadnom dijelu može se ući na cestu s naplatom cestarine (biciklisti besplatno) za Ackernalm. Postoji samo jedan restoran uz cestu: Zipflwirt (nalazi se na njemačkoj strani; od 1912<ref>{{Citiranje weba|title=Gasthof|url=https://www.zipflwirt.com/%C3%BCber-uns/|website=zipflwirts Webseite!}}</ref>).
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj]]
33fewhu1kakpx9q66x843imp04yuqlj
7088006
7088005
2024-12-13T23:42:17Z
Argo Navis
852
/* Izvori */
7088006
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir prijevoj
| ime = Prijevoj Ursprung
| izvorno ime =
| drugo ime =
| etimologija =
| slika =
| opis slike =
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid = Ursprung-Passstraße (Verlauf) — OSM-Karte 2023 — Mattes.jpg
| zemljovid_opis =
| koordinate =
| smještaj = [[Austrijsko-njemačka granica]]
| dio gorja = [[Alpe]]
| planina =
| razdvaja =
| visina = 836
| dz = AUT,NJE
| najbliži gradovi =
| povezuje = {{plainlist|
* {{Z|AUT}} dolina [[Thiersee]], [[Tirol]]
* {{Z|NJE}} dolina [[Ursprung]], [[Bavarska]]
}}
| promet = Cesta
| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Austrija
| smjer = n<!-- n,e, ne, se -->
| pushpin_label = Ursprung
| pushpin_label_position = top
}}
'''Prijevoj Ursprung''' (836 m) je [[planinski prijevoj]] u [[Alpe|Alpama]] u [[Austrija|Austriji]] ([[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirol]]) i [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Bavarska]]).
Počinje 11.5 km zapadno od [[Kufstein]]a (Tirol) i povezuje dolinu [[Ursprung]] na sjeveru u Bavarskoj s dolinom [[Thiersee]] u Tirolu na jugu. Prijevoj ima maksimalni nagib od 13%. Motorna vozila koja vuku prikolice mogu se kretati ulicom.
Na zapadnom dijelu može se ući na cestu s naplatom cestarine (biciklisti besplatno) za Ackernalm. Postoji samo jedan restoran uz cestu: Zipflwirt (nalazi se na njemačkoj strani; od 1912<ref>{{Citiranje weba|title=Gasthof|url=https://www.zipflwirt.com/%C3%BCber-uns/|website=zipflwirts Webseite!}}</ref>).
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Ursprung}}
[[Kategorija:Austrijsko-njemački granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj]]
crte47juiwilmtoxujh3cl9o9k1t7yq
Kategorija:Planinski prijevoji u Njemačkoj
14
775696
7088002
2024-12-13T23:32:07Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Planinski prijevoji po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Planinski prijevoji u Europi po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Planine u Njemačkoj|Prijevoji]]«.
7088002
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Planinski prijevoji po državama|Njemačka]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Europi po državama|Njemačka]]
[[Kategorija:Planine u Njemačkoj|Prijevoji]]
om1j8bco8x0ciyloahnc5fphwknih01
Predložak:Slo.
10
775697
7088008
2024-12-13T23:52:40Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{#invoke:Jezik|prikaz|text={{{1}}}|kod=sl|veza={{{veza}}}|kurziv={{{kurziv}}}| prijevod ={{{prijevod}}}}}<noinclude> {{Jezik/uputa|kod=sl|primjer=beseda|hrvatski=riječ}} [[Kategorija:Predlošci za jezičnu poveznicu]] </noinclude>«.
7088008
wikitext
text/x-wiki
{{#invoke:Jezik|prikaz|text={{{1}}}|kod=sl|veza={{{veza}}}|kurziv={{{kurziv}}}| prijevod ={{{prijevod}}}}}<noinclude>
{{Jezik/uputa|kod=sl|primjer=beseda|hrvatski=riječ}}
[[Kategorija:Predlošci za jezičnu poveznicu]]
</noinclude>
lj5n4isbpbrv8obp3zm8znlsqeb6kz0
Korensko sedlo
0
775698
7088012
2024-12-14T00:18:34Z
Argo Navis
852
Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1252868519|Wurzen Pass]]«
7088012
wikitext
text/x-wiki
'''Korensko sedlo''' ili '''Prijevoj Wurzen''' ({{Njem.|Wurzenpass}}; {{Slo.|Korensko sedlo}}) je [[planinski prijevoj]] u nizu planinskog lanca [[Karavanke]] u [[Južne vapnenačke Alpe|Južnim vapnenačkim Alpama]], na granici između Radendorfa u [[Austrija|austrijskoj]] [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]] i [[Kranjska Gora|Kranjske Gore]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Ime je dobio po obližnjem selu [[Podkoren]] ({{Njem.|Wurzen}}).
Prijevoj povezuje austrijsku B109 Wurzenpass Straße od [[Villach|Villacha]] sa slovenskom autocestom br. 201 do [[Autocesta A2 (Slovenija)|autoceste A2]] i [[Ljubljana|Ljubljane]]. Iako je na relativno maloj nadmorskoj visini od 1,073 m, cesta sadrži brojne zavoje i uključuje nekoliko strmih uspona s maksimalnim nagibom od 18%.
== Povijest ==
Prijevoj Ljubelj je povijesni prijelaz preko Karavanki, iako je glavna trgovačka ruta iz [[Koruška (vojvodstvo)|Kneževine Koruške]] prema [[Trst|Trstu]], [[Austrijsko primorje|Austrijskom primorju]] i [[Kranjska|Kranjskoj]] vodila od [[Tarvisio|Tarvisija]] preko [[Prijevoj Predil|prijevoja Predil]] i visoke doline [[Rateče]] koju je bilo puno lakše proći. Njegova je važnost porasla s postavljanjem prve asfaltirane ceste koja je završena 1734. godine. Tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] [[austrijske oružane snage]] izgradile su nekoliko obrambenih objekata i bunkera duž ''Wurzenpass Straße'' koji su danas otvoreni za javnost u kontekstu dokumentacijskog centra.
Sve do otvaranja [[Tunel Karavanke|tunela Karavanke]] 1991., Wurzenpass je zajedno s istočnim [[Prijevoj Ljubelj|Ljubeljom]] bio jedna od glavnih prometnih arterija iz Austrije kroz bivšu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]], početna točka ozloglašene ''autoceste'' prema [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]]. Ulaskom Slovenije u [[Europska unija|Europsku uniju]] 1. svibnja 2004. ukinute su carinske kontrole s granice. Kako je Slovenija ušla u [[Schengenski prostor|schengensko područje]] 2007. godine, kontrola putovnica s policijskim kontrolnim točkama posljedično je ukinuta 21. prosinca 2007. <ref>{{Citiranje weba|date=1 July 2013|title=EU member countries|url=http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/|access-date=4 January 2015|publisher=European Union}}</ref>
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Austrijsko-slovenski granični prijelazi]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Austriji]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Sloveniji]]
dzmz8j8j88bfbjkzr6dph6qdu2cvrbe
Kategorija:Planinski prijevoji u Sloveniji
14
775699
7088013
2024-12-14T00:19:21Z
Argo Navis
852
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Planinski prijevoji po državama|Slovenija]] [[Kategorija:Planinski prijevoji u Europi po državama|Slovenija]] [[Kategorija:Planine u Sloveniji|Prijevoji]]«.
7088013
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Planinski prijevoji po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Planinski prijevoji u Europi po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Planine u Sloveniji|Prijevoji]]
g36vsn74dl3jha72x391mr0a3ijarrg
Archbishop Stepinac High School
0
775700
7088014
2024-12-14T00:20:16Z
Platichlebi
318511
prevest naslov članka ili ostaviti?
7088014
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Archbishop Stephanic High School. LOC gsc.5a15311.jpg|mini|Škola, 1948.]]
'''Srednja škola nadbiskupa Stepinca''' je američka katolička srednja škola u [[White Plains, New York|White Plainsu]], [[New York]].
Njime je upravljala katolička nadbiskupija New Yorka do školske godine [[2009.]]/[[2010.]], kada je postala neovisna o Nadbiskupiji.
Škola je osnovana [[1948.]] godine i nazvana po Alojziju Stepincu, zagrebačkom nadbiskupu.
Biskup [[Fulton Sheen]] bio je glavni govornik kod posvete škole.{{sfn|Mihanović|2024|p=175}}
== Poznati alumni ==
* [[Jon Voight]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Mihanović |first=Anđelko | date=2024 |title=„Nadbiskup Stepinac će trijumfirati jer laž ne može pokoriti istinu, niti će nepravda trijumfirati nad pravdom“: odnos Meštrović-Stepinac prema dokumentaciji iz Arhiva Ivan Mestrovic Papers na Sveučilištu Notre Dame, Indiana, SAD |url=https://hrcak.srce.hr/file/455742 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=59 |number=1 |pages=159–180}}
{{refend}}
[[Kategorija:SAD]]
[[Kategorija:Alojzije Stepinac]]
ktqan9z1o6lbyz3op8paor6kwb1ct0x
7088196
7088014
2024-12-14T09:14:08Z
Hijerovit
263374
ce
7088196
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}[[Datoteka:Archbishop Stephanic High School. LOC gsc.5a15311.jpg|mini|Fotografija ulaza škole, 1948.]]
'''Archbishop Stepinac High School''' ('Srednja škola nadbiskupa Stepinca') američka je [[Katoličanstvo|katolička]] srednja škola u [[White Plains, New York|White Plainsu]], [[New York (savezna država)|New York]], osnovana 1948. godine i nazvana prema [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]].
Njime je upravljala [[katolička nadbiskupija New Yorka]] do školske godine [[2009.]]/[[2010.]], kada je postala neovisna.
Biskup [[Fulton Sheen]] bio je glavni govornik kod posvete škole.{{sfn|Mihanović|2024|p=175}}
== Poznati alumni ==
* [[Jon Voight]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Mihanović |first=Anđelko | date=2024 |title=„Nadbiskup Stepinac će trijumfirati jer laž ne može pokoriti istinu, niti će nepravda trijumfirati nad pravdom“: odnos Meštrović-Stepinac prema dokumentaciji iz Arhiva Ivan Mestrovic Papers na Sveučilištu Notre Dame, Indiana, SAD |url=https://hrcak.srce.hr/file/455742 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=59 |number=1 |pages=159–180}}
{{refend}}
[[Kategorija:SAD]]
[[Kategorija:Alojzije Stepinac]]
muyppt0ns04w9reiny3ey5szuhy7bpk
7088197
7088196
2024-12-14T09:14:52Z
Hijerovit
263374
uklonjena kategorija [[:Kategorija:SAD|SAD]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američke obrazovne ustanove|Američke obrazovne ustanove]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]
7088197
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}[[Datoteka:Archbishop Stephanic High School. LOC gsc.5a15311.jpg|mini|Fotografija ulaza škole, 1948.]]
'''Archbishop Stepinac High School''' ('Srednja škola nadbiskupa Stepinca') američka je [[Katoličanstvo|katolička]] srednja škola u [[White Plains, New York|White Plainsu]], [[New York (savezna država)|New York]], osnovana 1948. godine i nazvana prema [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]].
Njime je upravljala [[katolička nadbiskupija New Yorka]] do školske godine [[2009.]]/[[2010.]], kada je postala neovisna.
Biskup [[Fulton Sheen]] bio je glavni govornik kod posvete škole.{{sfn|Mihanović|2024|p=175}}
== Poznati alumni ==
* [[Jon Voight]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Mihanović |first=Anđelko | date=2024 |title=„Nadbiskup Stepinac će trijumfirati jer laž ne može pokoriti istinu, niti će nepravda trijumfirati nad pravdom“: odnos Meštrović-Stepinac prema dokumentaciji iz Arhiva Ivan Mestrovic Papers na Sveučilištu Notre Dame, Indiana, SAD |url=https://hrcak.srce.hr/file/455742 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=59 |number=1 |pages=159–180}}
{{refend}}
[[Kategorija:Američke obrazovne ustanove]]
[[Kategorija:Alojzije Stepinac]]
tdjdn8vgduazfi0lg8m6onwlrodnx6p
Nogometna liga Føroyara
0
775701
7088032
2024-12-14T00:52:32Z
Croxyz
205325
Croxyz premješta stranicu [[Nogometna liga Føroyara]] na [[Nogometna liga Farskih otoka]]
7088032
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Nogometna liga Farskih otoka]]
e0tkwq7tybcddo0outt6beij71w6i2j
Kategorija:Nogomet u Føroyaru
14
775702
7088039
2024-12-14T00:54:29Z
Croxyz
205325
Croxyz premješta stranicu [[Kategorija:Nogomet u Føroyaru]] na [[Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
7088039
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[:Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
1zpu8agia90ganhg72czsb20cebqogz
7088040
7088039
2024-12-14T00:54:53Z
Croxyz
205325
7088040
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[:Kategorija:Nogomet na Farskim otocima]]
{{Brisanje|premješteno|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Croxyz}}
og97c5yerzjl52wt181sgx31cc2bxds
Kategorija:Føroyarski nogometni klubovi
14
775703
7088049
2024-12-14T00:56:34Z
Croxyz
205325
Croxyz premješta stranicu [[Kategorija:Føroyarski nogometni klubovi]] na [[Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
7088049
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[:Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
e744in4w3zscikw9uaaij9jtdep214z
7088050
7088049
2024-12-14T00:56:50Z
Croxyz
205325
7088050
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[:Kategorija:Farski nogometni klubovi]]
{{Brisanje|premješteno|datum=Prosinac 2024.|predlagatelj=Croxyz}}
6wx4qpoik9cjw4wlr3nmijshl59e8c6
Ivana, dračka vojvotkinja
0
775704
7088165
2024-12-14T08:28:16Z
Mychele Trempetich
47215
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivana Dračka''' (1344. – 20. srpnja 1387.) bila je vladarica [[Drač]]a. Najstarija kći vojvode [[Karlo, vojvoda Drača|Karla]] i njegove supruge [[Marija Kalabrijska|Marije]], Ivana je naslijedila svoga oca, a imala je sestru [[Margareta Dračka|Margaretu Dračku]]. Godine 1348., Ivana je postala vojvotkinja ''suo jure''. Član kuće Anjou, Ivana je vladala do 1368., a bila je dvaput u braku. U dobi od 21 godine, Ivana se udala za Luja Nav...«.
7088165
wikitext
text/x-wiki
'''Ivana Dračka''' (1344. – 20. srpnja 1387.) bila je vladarica [[Drač]]a. Najstarija kći vojvode [[Karlo, vojvoda Drača|Karla]] i njegove supruge [[Marija Kalabrijska|Marije]], Ivana je naslijedila svoga oca, a imala je sestru [[Margareta Dračka|Margaretu Dračku]].
Godine 1348., Ivana je postala vojvotkinja ''suo jure''. Član kuće Anjou, Ivana je vladala do 1368., a bila je dvaput u braku. U dobi od 21 godine, Ivana se udala za Luja Navarskog, sina [[Ivana II. Navarska|Ivane II. Navarske]]. Luj i Ivana bijahu bez djece.
Oko 1376., Ivana se udala za Roberta IV. Arteškog, koji je bio grof Eua. Ovaj je brak također bio bez djece. Po naredbi Ivanine sestre Margarete, Ivana i Robert su otrovani.
Ivana je pokopana u Napulju.
== Literatura ==
*{{cite book |first=John Van Antwerp |last=Fine |title=The Late Medieval Balkans A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-4720-8260-5 |year=1994 }}
[[Kategorija:Anžuvinci]]
dyxcll4in6bnhmkcxhq8igv8jokbtg0
Suchohrad
0
775705
7088166
2024-12-14T08:30:40Z
Akul59
213610
Nova stranica
7088166
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje
| ime = Suchohrad
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_zastava = Suchohrad-malacky-flag.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = SVK Suchohrad COA.jpg
| slika_grb_veličina =
| slika_panorama = Suchohrad1.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Slovačka
| slika_lokacijska_karta_opis = Naselje Suchohrad na karti Slovačke
| širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 24 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 16 | dužina-minute = 52 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = Država
| lokacija_info = {{Z+X|SLK}}
| lokacija1_ime = Kraj
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Bratislava Region.svg|15px]] [[Bratislavský kraj]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Slovačke|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Okrug Malacky|Malacky]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime = Prvo spominjanje
| utemeljenje_datum = 1600.<ref name="base_info">{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |accessdate=2024-12-14}}</ref>
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Jozef Temer
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 15,41<ref>{{Citiranje weba |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)] |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-14}}</ref> km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina = 145<ref name="base_info"/> m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2023-12-31
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = {{n|691}}<ref name="stanovništvo">{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-12}}</ref> stan.
| stanovništvo_gustoća = 44,66<ref>{{Cite web |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce |language=sk |date=2024-03-28 |website=www.statistics.sk |publisher = Statistički zavod Slovačke Republike |access-date=2024-12-14}}</ref> stan./km<sup>2</sup>
| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme|SEV]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = +2
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 900 64<ref name="base_info"/>
| pozivni_broj = +421 34<ref name="base_info"/>
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = https://www.suchohrad.sk
| bilješke =
}}
'''Suchohrad''' je naseljeno mjesto u [[Okrug Malacky|okrugu Malacky]] u [[Bratislavský kraj|Bratislavskom kraju]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
== Stanovništvo ==
Prema podatcima o broju stanovnika iz [[2023.]] godine naselje je imalo {{n|691}} stanovnika.<ref name="stanovništvo"/>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Suchohrad}}
* [https://www.suchohrad.sk Službena stranica naselja] {{jezikk|sl.|slovački}}
{{Okrug Malacky}}
[[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Okrug Malacky]]
0hkvvdbcpkckevz9u2ukl3w0eyir7bb
Suradnik:Labud222
2
775706
7088199
2024-12-14T09:16:21Z
Labud222
324086
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Pozdrav, ja sam Labud 222. Najviše me zanimaju [[nogomet]] i [[košarka]], ali pisati ću i o drugim temama. == Suradnički okvirići == {{SO/Džudo}}{{SO/Hajduk}}{{SO/WPEuropa}}«.
7088199
wikitext
text/x-wiki
Pozdrav, ja sam Labud 222. Najviše me zanimaju [[nogomet]] i [[košarka]], ali pisati ću i o drugim temama.
== Suradnički okvirići ==
{{SO/Džudo}}{{SO/Hajduk}}{{SO/WPEuropa}}
say70b71bmmfrkfmqgrkkz6bvurr5f7
Pereslavl-Zalessky
0
775708
7088234
2024-12-14T11:32:43Z
Vevo76
324163
Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1263037828|Pereslavl-Zalessky]]«
7088234
wikitext
text/x-wiki
Pereslavl-Zalessky (ruski: Pereslavlʹ-Zalesskij), ranije poznat kao Pereyaslavl-Zalessky, je grad u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji, smješten na glavnoj cesti Moskva-Jaroslavlj i na jugoistočnoj obali jezera Pleščejevo na ušću rijeke Trubež . Stanovništvo: 41 925 (Popis 2010); 43.379 (Popis 2002); 42 331 (sovjetski popis iz 1989.).
== Povijest ==
Osnovao ga je 1152. George I. od Vladimira kao projektirana prijestolnica Zalesye (lit. 'iza šume'). Stanovnici obližnjeg grada Kleshchina preseljeni su u novi grad.
Između 1175. i 1302. Pereslavlj je bio sjedište kneževine; 1302. naslijedio ga je moskovski knez nakon smrti Ivana, sina Dmitrija Pereslavskog, bez djece. Pereslavl-Zalessky su mnogo puta opustošili Mongoli između sredine 13. stoljeća i početka 15. stoljeća. Godine 1611.–1612. stradao je od poljske invazije.
Petar Veliki je 1688.–1693. izgradio svoju poznatu "zabavnu flotilu" na jezeru Pleščejevo za vlastitu zabavu, uključujući i takozvani Petrov mali čamac (botik), koji bi se mogao smatrati pretečom ruske flote. Središnji mornarički muzej, koji bilježi povijest ruske flote, trenutačno čuva ovu maketu broda.
Godine 1708. grad je postao dio Moskovske gubernije.
== Geografija ==
Pereslavl-Zalessky se nalazi u južnoj [[Jaroslavska oblast|Jaroslavskoj oblasti]], blizu granice s [[Moskovska oblast|Moskovskom oblasti]], 140 kilometres (87 mi) sjeveroistočno od [[Moskva|Moskve]], i 123 kilometres (76 mi) jugozapadno od [[Jaroslavlj|Jaroslavlja]] .
== Znanost i obrazovanje ==
U gradu je sjedište Instituta programskih sustava [[Ruska akademija znanosti|Ruske akademije znanosti]] . Malo, nedržavno sveučilište usko povezano s institutom, Sveučilište u Pereslavlju, postojalo je između 1992. i 2017., kada je bankrotiralo i likvidirano.
== Znamenitosti i arhitektura ==
Grad je dio [[Zlatni prsten Rusije|Zlatnog prstena]] Rusije. Spomenici crkvene arhitekture uključuju šest arhitektonskih sklopova samostana i devet crkava. Značajne povijesne građevine su:
* Katedrala Spasa od bijelog kamena (1152.–1157.)
* Crkva mitropolita Petra (1585.)
* Manastir Troitse-Danilov (16.–18. st.)
* Manastir Nikitski (16.–19. st.)
* Feodorovski samostan (16.–19. st.)
* Samostan Goritsky (17.–18. st.)
<gallery>
Datoteka:Ba-sovetskaa-10-2002-alexander.jpg|alt=Sovetskaya Street| Sovjetska ulica
Datoteka:Pereslavl-Zalessky,_Переславль-Залесский_3.jpg|alt=St. Nicholas Monastery was built in the XIVth century| Manastir Svetog Nikole sagrađen je u XIV
Datoteka:Pereslavl_SpasoPreobrazhenskyCathedral.JPG|alt=Savior's Cathedral (1152–1157)| Katedrala Svetog Spasa (1152. – 1157.)
Datoteka:Никитский-монастырь-шелапутин-2010-1053.jpg|alt=Aeronautics festival over Nikitsky Monastery| Aeronautički festival iznad Nikitskog samostana
</gallery>
== Dodatno čitanje ==
* (in Russian) [http://new.runivers.ru/lib/book4569/54922/ Pereslavl-Zalessky. Materials for the History of the 17th and 18th centuries (1884)] (Переславль-Залесский. Материалы для истории города XVII и XVIII столетий) at [[Runivers.ru]] in [[DjVu]] and [[Portable Document Format|PDF]] formats
== Vanjske poveznice ==
* {{Commonscat-inline}}
* {{Službena|http://www.adminpz.ru/}} (in Russian)
* [https://web.archive.org/web/20120426051759/http://www.tourismpereslavl.ru/routelist.html?lang=en Audio guide to Pereslavl-Zalessky tourismpereslavl.ru]
* [http://www.pereslavl-zalessky.com/posad_en.htm Guide to Pereslavl]
* [https://web.archive.org/web/20080411121939/http://www.cistour.com/cis/pdf/home/Sights_of_Golden_Ring_in_brief.pdf Peter the Great's small boats] (PDF)
* [http://www.internationalsteam.co.uk/trains/russia11.htm Railway museum at Pereslavl-Zalessky (narrow gauge)]
* [http://rbth.ru/articles/2010/06/03/lakeside_idylls_pereslavl_zalessky.html Lakeside idylls at Pereslavl-Zalessky] Archived July 11, 2012, at the Wayback Machine
* [https://top10.travel/tag/zolotoe-kolco-rossii/ Guide to Golden Ring of Russia] (in Russian)
* [https://traland.ru/dostoprimechatelnosti-pereslavl-zalesskogo/ Guide to Pereslavl-Zalessky] (in Russian)
[[Kategorija:CS1 upotrebe (ruski)]]
[[Kategorija:Mapframe infookvira bez ID-a OSM relacije na Wikidata]]
m0pa0wdsr568x2p8wv9fxkv2jomf7u0