Wikipiidia
kuswiki
https://kus.wikipedia.org/wiki/Zug_lakir
MediaWiki 1.44.0-wmf.3
first-letter
Miidia
Lakir kanɛ bɛ di kɔn
Sɔnsʋg zin'ig
Tʋmtʋm
Tʋmtʋm sɔnsʋg zin'ig
Wikipiidia
Wikipiidia sɔnsʋg zin'ig
Faal
Faal sɔnsʋg zin'ig
MiidiaWiki
MiidiaWiki sɔnsʋg zin'ig
Tɛmpilet
Tɛmpilet sɔnsʋg zin'ig
Sʋŋir zin'ig
Sʋŋir sɔnsʋg zin'ig
Bɛn
Bɛn sɔnsʋg zin'ig
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Arizum daar
0
1785
13910
2024-11-16T17:41:02Z
Ndeego
425
i created an article
13910
wikitext
text/x-wiki
'''Arizum daar''' anɛ dabisir kanɛ bɛ Alamis daar nɛ Asibid daar tɛnsuk bakwai wʋsa pʋʋgin. Tɛɛns bɛdigʋ banɛ kaan "Alasid daar yiiga" la, Arizum daar paas nɛ dabisa ayuobʋ bakwai pʋʋgin. Tɛɛns banɛ dunia kaanlig kanɛ buon ISO 8601-ka ban gban’e nɛ ye "Atinɛ daar yiiga" la ni, Arizum daar paas nɛ dabisa anu bakwai pʋʋgin.[1]
Na’asaatɛɛnsin la, Arizum daar anɛ dabisir kanɛ paas anu nɛ naar dabisiri tis tʋmtʋmnib. Tɛɛns si’eba ni, Arizum daar anɛ bakwai vʋ’ʋsim pin’ilig dabisir, ka Asibid daar ti’al. Iran tɛŋin, Arizum daar anɛ bakwai vʋ’ʋsim dabisa naar, ka Asibid daar an bakwai pʋʋgin tʋʋma dabisa pin’ilig. Bahrain, United Arab Emirates (UAE), Saudi Arabia nɛ Kuwait mɛ da dɔlisid nwa’ nɛ ban da kɛna ti’aki lɛbis ka bakwai vʋ’ʋsim dabisa yʋ’ʋn an Arizum nɛ Sibid, Yʋʋm tusayi nɛ ayuobʋ, nwadis awai, dabisir yinne daar (September 1, 2006), Bahrain nɛ UAE tɛɛnsin,[2] ka yʋʋm kanɛ ti’al la ka di da tʋm Kuwait tɛŋin.[3]
Yʋ’ʋr la yi si’el na
Roman Empire dimi da pin’ili kaan dabisa ayɔpɔi bakwai pʋʋgin 1st century CE la, ba da pʋd dabisa yʋda ka di dɔl dunia la’ad si’eba yʋda (Winnig, Nwadig, Mars, Mercury, Jupiter, Venus nɛ Saturn).[4] Di na’asaalin ka ba buon Friday la yinɛ Old English frīġedæġ, ka di gbin an "Frig dabisir", ka di yinɛ ba win kanɛ an pʋ’a ka ba da buon Nordic goddess Frigg nɛ Roman dim win kanɛ mɛ da an pʋ’a ka ba buon Roman goddess Venus, yʋ’ʋr kan ka ba nɔki pʋd laʋk kanɛ bɛɛ agɔl la; ala ka di mɛ da an tis Frīatag Old High German ni, ka ba yʋ’ʋn buon Freitag German buudi pian’ad pʋʋgin nɛ vrijdag Dutch buudi pian’ad pʋʋgin.
"Arizum daar" buud si’eba pian’ad ni
German dim buudi pian’ad pin’ilig ni, ba da buoni di ye friggjar-dagr. Arizum daar German buudi pian’adi da pin’il si’em anɛ frjá-dagr, ka din pa’al nɛ ye ba da pɛ’ɛŋ bakwai pʋʋgin dabisa la nɛ yi Low German buudi ni;[5] Amaa, Faroese buudi buon ye fríggjadagur. Scandinavian buudi pian’ad an fredag bɛ Swedish, Norwegian, nɛ Danish dim buudi pian’ad ni, ka di gbin an Freyja dabisir. Nidib bɛdigʋ yɛl ye Freyja and Frigg ka’a kɔn’ɔb-kɔn’ɔba bɛ Germanic buudi ni.
Arizum daar yinɛ yʋda banɛ bɛ Roman buudi pian’ad naming la yinɛ Latin dies Veneris bɛɛ "Venus dabisir" (dinɛ yi Greek pian’ad Aphrodī́tēs hēméra, Ἀφροδίτης Ἡμέρα ni), ka si’eba an vendredi Fariŋ pian’ad ni, venres, Galician buudi pian’ad ni, divendres, Catalan buudi pian’ad ni, vennari, Corsican buudi pian’ad ni, venerdì, Italian buudi pian’ad ni, vineri, Romanian buudi pian’ad ni, nɛ viernes, Spanish buudi pian’ad ni, ka Filipino buon ye biyernes bɛɛ byernes, ka Chamorro buudi pian’ad mɛ buon betnes. Ka p-Celtic Welsh buudi pian’ad ni mɛ an Gwener.
Fu ya’a yis Portuguese buudi pian’ad, dinɛ mɛ paas Romance buudi ni la, ban buon ye sexta-feira, ka di gbin an "dabisa ayuobʋ daari bɛ liturgical di’ema pʋʋgin", ka ba nyɛ pian’a kan nɛ yi Latin buudi pian’ad feria sexta ni, dinɛ ka ba mɔr winpʋ’ʋs gbana ni zin’is banɛ ka ba da pʋ si’akid ka ba dɔl tɛnsi’eba winaa. Buudi pian’ad kanɛ mɛ an wala buudi bɛ Romance buudi pian’adnam puugin anɛ Sardinian, ban da buonɛ chenàpura pian’ad kanɛ yinɛ Latin buudi yʋ’ʋr kanɛ an cena pura. Banɛ an Jewish buudi tɛŋ dimi da tis yʋ’ʋr kaŋa, ban da zɔɔ kɛŋ bɛ mɔɔgin la, ye ba tisi ba dikanɛ ka bad diti ba maliŋ kani buon Shabbat ni la.[6]
Arabic buudi pian’ad pʋʋgin, Arizum daar anɛ الجمعة al-jumʿah, ka di gbin an " nidib la’asig." Buudi banɛ bɛ mɔɔm tɛɛnsin, ka ba lɛɛ ka’ Arab tɛŋin la, Arizum daar nyɛ di yʋ’ʋr nɛ yi: (Malay Jumaat (Malaysia) bɛɛ Jumat (Indonesian), Turkish cuma, Persian/Urdu جمعه, jumʿa) Swahili (Ijumaa).
Greek tɛŋin, bakwai pʋʋgin dabisa anaasi yʋda yinɛ yɛlsi’eba ni na. Amaa, Greek dim buudi pian’ad ni, Arizum daar anɛ Paraskevi (Παρασκευή) ka di gbin anɛ ye "ti’ebig" (παρασκευάζω). Wan wʋʋ Asibid daari an (Savvato, Σάββατο) ka Alasid daar mɛ an (Kyriaki, Κυριακή), ba pʋd Arizum daar nɛ din kanɛ ka ba ti’ebidi gur vʋ’ʋsim dabisir malima la, dinɛ da pin’il nɛ Greek dim banɛ an Kristo biis da bɛ la malima ni na.
Arizum daar da pin’ili anɛ Kristo biis nɔlɔɔr dabisir; anina ka Irish buudi buon ye Dé hAoine, Scottish Gaelic buudi buon Di-Haoine, Manx buudi buon Jeheiney ka Icelandic dim pian’ad mɛ an föstudagur, ba wʋsa gbin anɛ "nɔlɔɔr dabisir".
Wina’am gbaʋŋin nɛ Hebrew tɛŋin, ba buon Arizum daar ye יום שישי Yom Shishi ka di gbin paal ye "daba yuobʋ daar".
Indian dim buudi pian’ad bɛdigʋ ni, ba buon Arizum daar ye Shukravāra, ba pʋd nɛ tis Shukra, Venus. Bengali buudi pian’ad buon ye শুক্রবার bɛɛ Shukrobar anɛ dabisir kanɛ paas ayuobʋ, Bengali bakwai kanl pʋʋgin nɛ ba gbana ni, ka mɛ an dabisir kanɛ pin’il vʋ’ʋsim dabisa la, bɛ Bangladesh. Tamil buudi ni, ba buon Arizum daar ye velli, ba pʋd yʋ’ʋr kannɛ mɛ tis Venus; ka Malayalam buudi pian’ad ni ka ba buon ye velliyalca.
Japanese tɛŋin, ba buon ye 金曜日 (きんようび, kinyōbi) ba nyɛ yʋ’ʋr kannɛ yi 金星 (きんせい, kinsei) ni, ka di gbin an Venus (lit. gold + planet) nɛ 曜日 (ようび, yōbi) ka di gbin an dabisir (kanɛ bɛ bakwai pʋʋgin).
Korean dim buudi pian’ad pʋʋgin, ba buon ye 금요일, Korean pʋʋgin Hangul sɔb (Romanization: geumyoil), ka ba buoni di 金曜日 dinɛ an Chinese tɛŋ sɔb, bɛɛ Japanese.
Chinese tɛŋin, ba buon Arizum daar ye 星期五 xīngqíwǔ ka di gbin an "bakwai dabisa anu daar".
Nahuatl buudi pian’ad ni, ba buon Arizum daar ye quetzalcōātōnal ([ket͡saɬkoːaːˈtoːnaɬ]) ka di gbin an "Quetzalcoatl dabisir".
Slavic buudi pian’ad bɛdigʋ buon Arizum daar ye "dabisa anu daar": Belarusian dim buon ye пятніца – pyatnitsa, Bulgarian dim buon ye петък – petŭk, Czech dim buon ye pátek, Polish dim buon ye piątek, Russian dim buon ye пятница – pyatnitsa, Serbo-Croatian dim buon ye петак – petak, Slovak dim buon ye piatok, Slovene dim buon ye petek, ka Ukrainian pian’ad pʋʋgin mɛ an п'ятниця – p'yatnitsya. Hungarian dim buon ye péntek yʋ’ʋr kan yinɛ Slavic Pannonian buudi pian’ad ni na. Slavic buudi pian’ad si’eba ni, Polish pian’adi buoni di nyɔya zug.[7]
Malima pʋʋgin
Arizum daar anɛ zutoog dabisiri tis buud si’eba bam alima pʋʋgin. Di bɛnɛ tɛɛns banɛ bɛ kuom baba tita’am; di anɛ ba maliŋ ye ba ya’a wa’ae zin’ig si’a ka kpɛn’ɛ ariŋ ni Arizum daar, di mɔri zutoog.[8][9] 19th century saŋa, Admiral William Henry Smyth da pa’al Arizum daar yela o gbaŋ kanɛ ka o da sɔb ka di pian’azug an The Sailor's Word-Book la ye:
Dies Infaustus, din pa’al ye zutoog, ka dinzug ka banɛ da bɛ kpi’e nɛ kɔlis da pʋ bɔɔd ye ba sig kɔlisin la, zutoog la yela.[10]
(Dies Infaustus gbin anɛ "zutoog dabisir".[11]) Nwa’ anɛ maliŋ kanɛ ni ka maliŋ kanɛ ka ba buon HMS Friday la yina.
Winpʋ’ʋsnam ni
Kristo pʋ’ʋsim
Kristo pʋ’ʋsim ni, Good Friday anɛ Arizum daar kanɛ kɛnna ka Easter nyaan paad la. Di pa’al nɛ ban da kpa’a Yesu dapuda zug la yela. Kristo pʋ’ʋs-pʋ’ʋsidib bɛdigʋ ka ba si’eba an Roman Catholic, Eastern Orthodox, Methodist, nɛ Anglican mɔr maliŋ kanɛ an ye ba lɔ nɔɔr Arizum daar, sankan ka ba pʋ dit diib, bɛɛ ni’im bɛɛ bin’isim bɛɛ pataasii Arizum daar wʋsa yʋʋm pʋʋgin.[14][15][16]
Malima pʋʋgin, Roman Catholics dim da kis ni’im kanɛ yi bʋnkɔnbid banɛ mɔr zi’tʋʋla ni[17] Arizum daar wʋsa, amaa, ziiŋ pʋ paasɛ. Filet-O-Fish diib la da pin’il nɛ yʋʋm tusir, kɔbiswai nɛ pisyuobʋ nɛ ayi (1962), ka one da mɔri di kɛna an Lou Groen, McDonald's tʋʋma zin’ig yinnɛ kanɛ bɛ Cincinnati, Ohio sʋ’ʋlim,[17][18] bɔzugɔ, diki’ima da’a da lut nɛ hali Arizum daar wʋsa, ka di anɛ Roman Catholic dimi da pʋ dit ni’im Arizum daar wʋsa la zug.[19]
Hindu pʋ’ʋsim
Ba pʋd dabisir kaŋa nɛ yi Shukra onɛ an Bhrigu biig nɛ Kavyamata (Usana). Hinduism dim malima pʋʋgin, malima si’eba ka ba maani tisidi ba win Devi, ka ba wina la si’eba an Durga, Lakshmi, Saraswati, Kali, Parvati, Annapurna, Gayatri, bɛɛ Santoshi Mata Arizum daar. Arizum daar ani dabis kanɛ an nimmut tis pʋ’ab banɛ mɔr sidib, bɔzugɔ, dabis kan ka ba na’asidi ba ba’as kanɛ an pʋ’a la.
Islam pʋ’ʋsim
Islam pʋʋgin, Arizum daar (din yi Alamis zaam paae Arizum zaam) anɛ dabisir kanɛ ka ba pian’ad nɛ taaba, ka sɔsid wina’am nɛ taaba, dabisir kanɛ an kasi tis mɔɔm. Arizum daar tʋʋma si’eba anɛ ban na kɛŋ Masjid (masaliki ni) ye ba la’as taaba pʋ’ʋs bɛ maal Salat Al Jumu'ah. Dabis kan anɛ sʋmbʋgʋsim nɛ nimbaanlzɔɔr dabisir.
Islam dim malima pʋʋgin, Arizum daar anɛ dabisir kanɛ an kasi yi wina’am sa’ana, amaa, Jew dim nɛ Kristo biis lee gɔs ka di anɛ dabisa banɛ bɛ tuon la.[24][25] Mɔɔm tɛŋ si’eba ni, bakwai pin’il nɛ Alasid daar ka naae Asibid daar, wan wʋʋ Jew dim nɛ Kristo biis tɛɛns bakwai pʋʋgini an si’em la. Bakwai pin’in Asibid daar ka naad Arizum daar, mɔɔm tɛnsi’eba ni, wan wʋʋ Somalia, nɛ Iran tɛɛnsin. Arizum daar mɛ len anɛ vʋ’ʋsim dabisir Baháʼí pʋ’ʋsim dim ni.[26] Malaysian tɛŋ si’eba pʋʋgin, Arizum daar anɛ vʋ’ʋsim dabisa pin’ilig daar, ka Asibid daar ti’al, ye di bas suor ka mɔɔm nyaŋi pʋ’ʋsi ba Arizum daar pʋ’ʋsim.[27] Alasid daari an tʋʋma dabisa pin’iligi tis gɔmɛna tʋmtʋmnib.
Judaism pʋ’ʋsim
Jewish dim vʋ’ʋsim daar malima pin’in nɛ winkɔɔr Arizum daari mɔri paae Asibid daar yʋ’ʋŋ. Jew dim la maliŋ anɛ ye ba lɔ nɔɔr Arizum daar kanɛ lu Chukat bakwai la ni.
71608wvtbjp4yn6mxqzptii21pt7f09
13911
13910
2024-11-16T18:16:54Z
Ndeego
425
I added references and links
13911
wikitext
text/x-wiki
'''Arizum daar''' anɛ dabisir kanɛ bɛ [[Alamis daar]] nɛ [[Asibid daar]] tɛnsuk bakwai wʋsa pʋʋgin. Tɛɛns bɛdigʋ banɛ kaan "Alasid daar yiiga" la, Arizum daar paas nɛ dabisa ayuobʋ bakwai pʋʋgin. Tɛɛns banɛ dunia kaanlig kanɛ buon ISO 8601-ka ban gban’e nɛ ye "Atinɛ daar yiiga" la ni, Arizum daar paas nɛ dabisa anu bakwai pʋʋgin.<ref>[https://www.iso.org/obp/ui/en/#iso:std:iso:8601:-1:ed-1:v1:en "ISO 8601-1:2019(en) Date and time — Representations for information interchange — Part 1: Basic rules"]. ''www.iso.org''. Retrieved May 14, 2024.</ref>
Na’asaatɛɛnsin la, Arizum daar anɛ dabisir kanɛ paas anu nɛ naar dabisiri tis tʋmtʋmnib. Tɛɛns si’eba ni, Arizum daar anɛ bakwai vʋ’ʋsim pin’ilig dabisir, ka [[Asibid daar]] ti’al. Iran tɛŋin, Arizum daar anɛ bakwai vʋ’ʋsim dabisa naar, ka Asibid daar an bakwai pʋʋgin tʋʋma dabisa pin’ilig. Bahrain, United Arab Emirates (UAE), Saudi Arabia nɛ Kuwait mɛ da dɔlisid nwa’ nɛ ban da kɛna ti’aki lɛbis ka bakwai vʋ’ʋsim dabisa yʋ’ʋn an Arizum nɛ Sibid, Yʋʋm tusayi nɛ ayuobʋ, nwadis awai, dabisir yinne daar (September 1, 2006), Bahrain nɛ UAE tɛɛnsin,<ref>[https://web.archive.org/web/20110503224030/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/economics/article697051.ece "Login"]. Archived from [http://business.timesonline.co.uk/tol/business/economics/article697051.ece the original] on May 3, 2011. Retrieved December 30, 2016.</ref> ka yʋʋm kanɛ ti’al la ka di da tʋm Kuwait tɛŋin.<ref>Wilf, Nabil (May 29, 2007). [http://fulbrighter-in-kuwait.blogspot.com/2007/05/kuwait-changes-to-friday-saturday.html "Expositions of Arabia: Kuwait Changes to Friday-Saturday Weekend"]. Retrieved December 30, 2016.</ref>
== Yʋ’ʋr la yi si’el na ==
Roman Empire dimi da pin’ili kaan dabisa ayɔpɔi bakwai pʋʋgin 1st century CE la, ba da pʋd dabisa yʋda ka di dɔl dunia la’ad si’eba yʋda (Winnig, Nwadig, Mars, Mercury, Jupiter, Venus nɛ Saturn).<ref>[http://astrologyclub.org/days-week-meaning-origin/ "Days of the Week Meaning and Origin"]. ''Astrologyclub.org''. May 28, 2016. Retrieved December 25, 2016.</ref> Di na’asaalin ka ba buon Friday la yinɛ Old English frīġedæġ, ka di gbin an "Frig dabisir", ka di yinɛ ba win kanɛ an pʋ’a ka ba da buon Nordic goddess Frigg nɛ Roman dim win kanɛ mɛ da an pʋ’a ka ba buon Roman goddess Venus, yʋ’ʋr kan ka ba nɔki pʋd laʋk kanɛ bɛɛ agɔl la; ala ka di mɛ da an tis Frīatag Old High German ni, ka ba yʋ’ʋn buon Freitag German buudi pian’ad pʋʋgin nɛ vrijdag Dutch buudi pian’ad pʋʋgin.
== "Arizum daar" buud si’eba pian’ad ni ==
German dim buudi pian’ad pin’ilig ni, ba da buoni di ye friggjar-dagr. Arizum daar German buudi pian’adi da pin’il si’em anɛ frjá-dagr, ka din pa’al nɛ ye ba da pɛ’ɛŋ bakwai pʋʋgin dabisa la nɛ yi Low German buudi ni;<ref>Hermann Paul, ''Grundriss der germanischen philologie'', vol 3, 1900, p. 369.</ref> Amaa, Faroese buudi buon ye fríggjadagur. Scandinavian buudi pian’ad an fredag bɛ Swedish, Norwegian, nɛ Danish dim buudi pian’ad ni, ka di gbin an Freyja dabisir. Nidib bɛdigʋ yɛl ye Freyja and Frigg ka’a kɔn’ɔb-kɔn’ɔba bɛ Germanic buudi ni.
Arizum daar yinɛ yʋda banɛ bɛ Roman buudi pian’ad naming la yinɛ Latin dies Veneris bɛɛ "Venus dabisir" (dinɛ yi Greek pian’ad Aphrodī́tēs hēméra, Ἀφροδίτης Ἡμέρα ni), ka si’eba an vendredi Fariŋ pian’ad ni, venres, Galician buudi pian’ad ni, divendres, Catalan buudi pian’ad ni, vennari, Corsican buudi pian’ad ni, venerdì, Italian buudi pian’ad ni, vineri, Romanian buudi pian’ad ni, nɛ viernes, Spanish buudi pian’ad ni, ka Filipino buon ye biyernes bɛɛ byernes, ka Chamorro buudi pian’ad mɛ buon betnes. Ka p-Celtic Welsh buudi pian’ad ni mɛ an Gwener.
Fu ya’a yis Portuguese buudi pian’ad, dinɛ mɛ paas Romance buudi ni la, ban buon ye sexta-feira, ka di gbin an "dabisa ayuobʋ daari bɛ liturgical di’ema pʋʋgin", ka ba nyɛ pian’a kan nɛ yi Latin buudi pian’ad feria sexta ni, dinɛ ka ba mɔr winpʋ’ʋs gbana ni zin’is banɛ ka ba da pʋ si’akid ka ba dɔl tɛnsi’eba winaa. Buudi pian’ad kanɛ mɛ an wala buudi bɛ Romance buudi pian’adnam puugin anɛ Sardinian, ban da buonɛ chenàpura pian’ad kanɛ yinɛ Latin buudi yʋ’ʋr kanɛ an cena pura. Banɛ an Jewish buudi tɛŋ dimi da tis yʋ’ʋr kaŋa, ban da zɔɔ kɛŋ bɛ mɔɔgin la, ye ba tisi ba dikanɛ ka bad diti ba maliŋ kani buon Shabbat ni la.<ref>[https://web.archive.org/web/20170227114118/http://www.midesa.it/cgi-bin/show?art=Tonzanu.htm "Sa limba sarda"]. Archived from [https://www.midesa.it/cgi-bin/show?art=Tonzanu.htm the original] on February 27, 2017. Retrieved December 30, 2016.</ref>
Arabic buudi pian’ad pʋʋgin, Arizum daar anɛ الجمعة al-jumʿah, ka di gbin an " nidib la’asig." Buudi banɛ bɛ mɔɔm tɛɛnsin, ka ba lɛɛ ka’ Arab tɛŋin la, Arizum daar nyɛ di yʋ’ʋr nɛ yi: (Malay Jumaat (Malaysia) bɛɛ Jumat (Indonesian), Turkish cuma, Persian/Urdu جمعه, jumʿa) Swahili (Ijumaa).
Greek tɛŋin, bakwai pʋʋgin dabisa anaasi yʋda yinɛ yɛlsi’eba ni na. Amaa, Greek dim buudi pian’ad ni, Arizum daar anɛ Paraskevi (Παρασκευή) ka di gbin anɛ ye "ti’ebig" (παρασκευάζω). Wan wʋʋ Asibid daari an (Savvato, Σάββατο) ka Alasid daar mɛ an (Kyriaki, Κυριακή), ba pʋd Arizum daar nɛ din kanɛ ka ba ti’ebidi gur vʋ’ʋsim dabisir malima la, dinɛ da pin’il nɛ Greek dim banɛ an Kristo biis da bɛ la malima ni na.
Arizum daar da pin’ili anɛ Kristo biis nɔlɔɔr dabisir; anina ka Irish buudi buon ye Dé hAoine, Scottish Gaelic buudi buon Di-Haoine, Manx buudi buon Jeheiney ka Icelandic dim pian’ad mɛ an föstudagur, ba wʋsa gbin anɛ "nɔlɔɔr dabisir".
Wina’am gbaʋŋin nɛ Hebrew tɛŋin, ba buon Arizum daar ye יום שישי Yom Shishi ka di gbin paal ye "daba yuobʋ daar".
Indian dim buudi pian’ad bɛdigʋ ni, ba buon Arizum daar ye Shukravāra, ba pʋd nɛ tis Shukra, Venus. Bengali buudi pian’ad buon ye শুক্রবার bɛɛ Shukrobar anɛ dabisir kanɛ paas ayuobʋ, Bengali bakwai kanl pʋʋgin nɛ ba gbana ni, ka mɛ an dabisir kanɛ pin’il vʋ’ʋsim dabisa la, bɛ Bangladesh. Tamil buudi ni, ba buon Arizum daar ye velli, ba pʋd yʋ’ʋr kannɛ mɛ tis Venus; ka Malayalam buudi pian’ad ni ka ba buon ye velliyalca.
Japanese tɛŋin, ba buon ye 金曜日 (きんようび, kinyōbi) ba nyɛ yʋ’ʋr kannɛ yi 金星 (きんせい, kinsei) ni, ka di gbin an Venus (lit. gold + planet) nɛ 曜日 (ようび, yōbi) ka di gbin an dabisir (kanɛ bɛ bakwai pʋʋgin).
Korean dim buudi pian’ad pʋʋgin, ba buon ye 금요일, Korean pʋʋgin Hangul sɔb (Romanization: geumyoil), ka ba buoni di 金曜日 dinɛ an Chinese tɛŋ sɔb, bɛɛ Japanese.
Chinese tɛŋin, ba buon Arizum daar ye 星期五 xīngqíwǔ ka di gbin an "bakwai dabisa anu daar".
Nahuatl buudi pian’ad ni, ba buon Arizum daar ye quetzalcōātōnal ([ket͡saɬkoːaːˈtoːnaɬ]) ka di gbin an "Quetzalcoatl dabisir".
Slavic buudi pian’ad bɛdigʋ buon Arizum daar ye "dabisa anu daar": Belarusian dim buon ye пятніца – pyatnitsa, Bulgarian dim buon ye петък – petŭk, Czech dim buon ye pátek, Polish dim buon ye piątek, Russian dim buon ye пятница – pyatnitsa, Serbo-Croatian dim buon ye петак – petak, Slovak dim buon ye piatok, Slovene dim buon ye petek, ka Ukrainian pian’ad pʋʋgin mɛ an п'ятниця – p'yatnitsya. Hungarian dim buon ye péntek yʋ’ʋr kan yinɛ Slavic Pannonian buudi pian’ad ni na. Slavic buudi pian’ad si’eba ni, Polish pian’adi buoni di nyɔya zug.<ref>Days of the week in Hungarian, Csaba Bán, 21 November 2011, http://csabahungariantranslations.wordpress.com/2011/11/21/days-of-the-week-in-hungarian/; accessed 6 August 2016</ref>
== Malima pʋʋgin ==
Arizum daar anɛ zutoog dabisiri tis buud si’eba bam alima pʋʋgin. Di bɛnɛ tɛɛns banɛ bɛ kuom baba tita’am; di anɛ ba maliŋ ye ba ya’a wa’ae zin’ig si’a ka kpɛn’ɛ ariŋ ni Arizum daar, di mɔri zutoog.<ref>[[:en:Fletcher_S._Bassett|Bassett, Fletcher S]]. (1885), ''[https://books.google.com/books?id=PkIKAAAAIAAJ&pg=PA445v Legends and Superstitions of the Sea and of Sailors in All Lands and at All Times]'', S. Low, Marston, Searle, & Rivington, ISBN 0-548-22818-3</ref><ref>Vigor, John (2004), ''[https://books.google.com/books?id=VLg6Lx5yRP0C&q=hms+friday&pg=RA1-PA258 The Practical Encyclopedia of Boating]'', McGraw-Hill Professional, ISBN 0-07-137885-5</ref> 19th century saŋa, Admiral William Henry Smyth da pa’al Arizum daar yela o gbaŋ kanɛ ka o da sɔb ka di pian’azug an The Sailor's Word-Book la ye:
Dies Infaustus, din pa’al ye zutoog, ka dinzug ka banɛ da bɛ kpi’e nɛ kɔlis da pʋ bɔɔd ye ba sig kɔlisin la, zutoog la yela.<ref>[[:en:William_Henry_Smyth|Smyth, William Henry]] (1991), ''[[gutenberg:26000|The Sailor's Word-Book]]'', Conway Maritime Press, ISBN 0-85177-972-7</ref>
(Dies Infaustus gbin anɛ "zutoog dabisir".<ref>[http://www.merriam-webster.com/dictionary/dies%20infaustus "dies infaustus"]. ''Merriam-Webster Online''. Retrieved September 27, 2008.</ref>) Nwa’ anɛ maliŋ kanɛ ni ka maliŋ kanɛ ka ba buon HMS Friday la yina.
== Winpʋ’ʋsnam ni ==
=== Kristo pʋ’ʋsim ===
Kristo pʋ’ʋsim ni, Good Friday anɛ Arizum daar kanɛ kɛnna ka Easter nyaan paad la. Di pa’al nɛ ban da kpa’a Yesu dapuda zug la yela. Kristo pʋ’ʋs-pʋ’ʋsidib bɛdigʋ ka ba si’eba an Roman Catholic, Eastern Orthodox, Methodist, nɛ Anglican mɔr maliŋ kanɛ an ye ba lɔ nɔɔr Arizum daar, sankan ka ba pʋ dit diib, bɛɛ ni’im bɛɛ bin’isim bɛɛ pataasii Arizum daar wʋsa yʋʋm pʋʋgin.<ref>Weitzel, Thomas L. (1978). [http://www.ststephenlutheranchurch.org/pdf/Disciplines%20of%20Lent-%20Handbook.pdf "A Handbook for the Discipline of Lent"] (PDF). Evangelical Lutheran Church in America. [https://web.archive.org/web/20180317164940/http://www.ststephenlutheranchurch.org/pdf/Disciplines%20of%20Lent-%20Handbook.pdf Archived] (PDF) from the original on March 17, 2018. Retrieved March 17, 2018.</ref><ref>Cobb, Daniel; Olsen, Derek (eds.). ''Saint Augustine's Prayer Book''. pp. 4–5.</ref><ref>McKnight, Scot (2010). ''Fasting: The Ancient Practices''. Thomas Nelson. p. 88. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781418576134|9781418576134]]</bdi>. <q>John Wesley, in his ''Journal'', wrote on Friday, August 17, 1739, that "many of our society met, as we had appointed, at one in the afternoon and agreed that all members of our society should obey the Church to which we belong by observing 'all Fridays in the year' as 'days of fasting and abstinence.'</q></ref>
Malima pʋʋgin, Roman Catholics dim da kis ni’im kanɛ yi bʋnkɔnbid banɛ mɔr zi’tʋʋla ni<ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20190329090039/https://join.catholicfinanciallife.org/blog/why-abstain-from-meat-on-fridays-but-eat-fish "Why Abstain from Meat on Fridays, but Eat Fish?"]. [[:en:Catholic_Financial_Life|Catholic Financial Life]]. Archived from [https://join.catholicfinanciallife.org/blog/why-abstain-from-meat-on-fridays-but-eat-fish the original] on March 29, 2019. Retrieved August 14, 2019.</ref> Arizum daar wʋsa, amaa, ziiŋ pʋ paasɛ. Filet-O-Fish diib la da pin’il nɛ yʋʋm tusir, kɔbiswai nɛ pisyuobʋ nɛ ayi (1962), ka one da mɔri di kɛna an Lou Groen, McDonald's tʋʋma zin’ig yinnɛ kanɛ bɛ Cincinnati, Ohio sʋ’ʋlim,<ref name=":0" /><ref>[https://usatoday30.usatoday.com/money/industries/food/2007-02-20-fish2-usat_x.htm "No fish story: Sandwich saved his McDonald's"]. ''USA Today''. Retrieved August 14, 2019.</ref> bɔzugɔ, diki’ima da’a da lut nɛ hali Arizum daar wʋsa, ka di anɛ Roman Catholic dimi da pʋ dit ni’im Arizum daar wʋsa la zug.<ref>Villarrubia, Eleonore (February 16, 2010). [https://web.archive.org/web/20190814130338/https://catholicism.org/why-do-catholics-eat-fish-on-friday-2.html "Why Do Catholics Eat Fish on Friday?"]. ''Catholicism.org''. Archived from [https://catholicism.org/why-do-catholics-eat-fish-on-friday-2.html the original] on August 14, 2019. Retrieved August 14, 2019.</ref>
==== Hindu pʋ’ʋsim ====
Ba pʋd dabisir kaŋa nɛ yi Shukra onɛ an Bhrigu biig nɛ Kavyamata (Usana). Hinduism dim malima pʋʋgin, malima si’eba ka ba maani tisidi ba win Devi, ka ba wina la si’eba an Durga, Lakshmi, Saraswati, Kali, Parvati, Annapurna, Gayatri, bɛɛ Santoshi Mata Arizum daar. Arizum daar ani dabis kanɛ an nimmut tis pʋ’ab banɛ mɔr sidib, bɔzugɔ, dabis kan ka ba na’asidi ba ba’as kanɛ an pʋ’a la.
===== Islam pʋ’ʋsim =====
Islam pʋʋgin, Arizum daar (din yi Alamis zaam paae Arizum zaam) anɛ dabisir kanɛ ka ba pian’ad nɛ taaba, ka sɔsid wina’am nɛ taaba, dabisir kanɛ an kasi tis mɔɔm. Arizum daar tʋʋma si’eba anɛ ban na kɛŋ Masjid (masaliki ni) ye ba la’as taaba pʋ’ʋs bɛ maal Salat Al Jumu'ah. Dabis kan anɛ sʋmbʋgʋsim nɛ nimbaanlzɔɔr dabisir.
Islam dim malima pʋʋgin, Arizum daar anɛ dabisir kanɛ an kasi yi wina’am sa’ana, amaa, Jew dim nɛ Kristo biis lee gɔs ka di anɛ dabisa banɛ bɛ tuon la.<ref>[[:en:Sahih_al-Bukhari|''Sahih al-Bukhari'' 876]]</ref><ref>[[:en:Hava_Lazarus-Yafeh|Hava Lazarus-Yafeh]]. "Muslim Festivals". ''Numen'' 25.1 (1978), p. 60</ref> Mɔɔm tɛŋ si’eba ni, bakwai pin’il nɛ Alasid daar ka naae Asibid daar, wan wʋʋ Jew dim nɛ Kristo biis tɛɛns bakwai pʋʋgini an si’em la. Bakwai pin’in Asibid daar ka naad Arizum daar, mɔɔm tɛnsi’eba ni, wan wʋʋ Somalia, nɛ Iran tɛɛnsin. Arizum daar mɛ len anɛ vʋ’ʋsim dabisir Baháʼí pʋ’ʋsim dim ni.<ref>[[:en:Shoghi_Effendi|Effendi, Shoghi]]; The Universal House of Justice (1983), Hornby, Helen (ed.), ''[http://bahai-library.com/hornby_lights_guidance Lights of Guidance: A Baháʼí Reference File]'', Baháʼí Publishing Trust, New Delhi, India, p. 109, ISBN 81-85091-46-3</ref> Malaysian tɛŋ si’eba pʋʋgin, Arizum daar anɛ vʋ’ʋsim dabisa pin’ilig daar, ka Asibid daar ti’al, ye di bas suor ka mɔɔm nyaŋi pʋ’ʋsi ba Arizum daar pʋ’ʋsim.<ref>[http://www.thestar.com.my/news/nation/2013/11/23/johor-weekend-rest-day/ "Johor to have Friday, Saturday weekend rest days from Jan 1 – Nation – The Star Online"]. Retrieved December 30, 2016.</ref> Alasid daari an tʋʋma dabisa pin’iligi tis gɔmɛna tʋmtʋmnib.
====== Judaism pʋ’ʋsim ======
Jewish dim vʋ’ʋsim daar malima pin’in nɛ winkɔɔr Arizum daari mɔri paae Asibid daar yʋ’ʋŋ. Jew dim la maliŋ anɛ ye ba lɔ nɔɔr Arizum daar kanɛ lu Chukat bakwai la ni.
== Gbanvɛɛnsa ==
7tz62gk0l9lqudqnjmxnbw6f4ontmw7
Atilata daar
0
1786
13912
2024-11-16T18:28:17Z
Mozanky
157
I created an article
13912
wikitext
text/x-wiki
Atilata daar anɛ bakɔi la dabisir yinne kanɛ bɛ Atinɛ daar nɛ Alaarib daar tensʋk. Kat wa'anɛ international standard ISO 8601 dim ni, Atinɛ daari an bakɔi la Pin'ilʋg ; ka dinɛ pa'al ye Atilata daari dabiskanɛ tial ayi' bakɔi la pʋʋgin. Kat wa'anɛ nidib bɛdegʋ nɛ ba kaalʋg pʋʋgin Alasir daari bakɔi la pin'ilʋg, Ka li pa'al ye Atilata daari an daba anaasi bakɔi la pʋʋgin. Na'asanam nɛ nɔk yʋ'ʋsi'a tisi li la yinɛ nasaal li'aʋŋ linɛ da kɛn nya'aŋ na la ni ka li yʋ'ʋr buon Tewesday, ka kʋdʋmin bɛɛ nasaal pin'ilʋgʋn la ba da buonnɛ li ye Tewaesday, ka li gbin pa'al ye zaba ba'ar, wada nɛ yɛlsida. Ba da nɔk Tiw zɛmis nɛ Rom dim zaba ba'ar linɛ bɛ interpretatio germanica, dabisir la lɛbigi yi Latin pian'ad kanɛ buon dies martis
fcocecwq07bnitqr9xw2tmkptkn82sk