Wikipedia
lnwiki
https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3
MediaWiki 1.44.0-wmf.6
first-letter
Média
Spécial
Discussion
Utilisateur
Discussion utilisateur
Wikipedia
Discussion Wikipedia
Fichier
Discussion fichier
MediaWiki
Discussion MediaWiki
Modèle
Discussion modèle
Aide
Discussion aide
Catégorie
Discussion catégorie
TimedText
TimedText talk
Module
Discussion module
Sirí
0
3529
131303
131191
2024-12-12T19:18:59Z
Fawxxer
14136
131303
wikitext
text/x-wiki
[[File:Coat of arms of Syria (2024–2024).svg|right|150px]]
[[File:Flag of the Syrian revolution.svg|right|200px]]
[[Image:Syria in its region (claimed).svg|thumb|]]
'''Sirie''' ezalí [[esé]] ya Wɛ́sita ya [[Azía]]. Ezalí mbóka ya ba-Arameɛ́, pɛmbɛ́ni na [[Palesitíni]] na epái ya [[Nola]]. [[Mbóka-mokonzi]] ya Sirí ezalí [[Damas]]. Ezalí pɛnɛ o lombú [[Méditeranéa]].
{{Template:Esé ya Azía}}
[[Catégorie:Letá]]
[[Catégorie:Esé ya Azía]]
[[Catégorie:Sirie]]
ct7neio88bvz8jr56kilj6yxp85hn42
Adolphe Dominguez
0
10039
131310
130193
2024-12-13T07:42:20Z
2001:861:E382:5AA0:8CD0:B954:C0D:DC70
131310
wikitext
text/x-wiki
'''Adolphe Dominguez''' "Tata Mobitshe" azalí moyémbi mpé mokéli loyémbo ya Kongó-Kinsásá. Azalaka moko ya bayémbi ya (Wenge Musica BCBG).
Adolphe Dominguez abótama na Kinshasa o mobú 1966. Ayébání mpé na kombo ya "''Tata''", "''Tata mobitshe''" "''Le grand sapeur''".
Kombo na yé ewúta na mokɛli bilambá Adolphe Dominguez<ref>[http://www.adolfodominguez.com/uk/ site internet ya Adolfo Dominguez]</ref>.
Azalí mpé mokɛli ya lingomba ya Wenge Tonya Tonya.
===Ex De Wenge Musica 4x4 B===
* "'' Voyage mboso''" ([[Kalayi boeing]])
* "''La vie''" ([[Les anges adorables Vol.1]])
* "'' La Vérité''" ([[Pentagone]])
===Ex De Wenge Musica Maison mère===
* "''Verset Oublier ?''" ([[Force d'intervention Rapide]])
* "''Mission Impossible''" ([[Force d'intervention Rapide]])
* "''Papson''" ([[Solola Bien]])
* "''Heritier''" ([[Solola Bien]])
* "''Voyage-Remix''" ([[Terrain Eza Miné]])
=== Album===
* Affaire Tonya Tonya (2001)
* Mouna (2002)
* 25 minutes-Jugement Dernier (2004)
* Voyage Cayenne (2006)
* Suspension (2010)
* Intouchable (2013)
* 12 (2024)
==Anciens Membres De Wenge Tonya Tonya==
* Didier Lacoste 2001-2002
* Spino Ladjatence 2001-2002
* Chibida Dumbu 2001-2002
* Walli Kikomba 2001-2002
* Jitrois Galliano 2001-2003
* Shella Mputu 2001-2004
* Didier Anaconda 2001-2004
* Ilus Matshuda 2001-2004
* Pitshou Malela 2001-2006
* Lisha Shombo 2001-2003
* Bonbon Kojack 2002-2004
* Thierry Finite De 2002-2013
* DVD Musica Valéry 2003-2004
* Danny Mayas 2003-2013
* Ferrari Awisha 2004-2013
*
===Animateurs ===
* Brigade Sarbati 2001-2001
* Kerozene Kero 2001-2001
* Washington Libango 2001-2002
* Petit Reagan Chirac 2001-2002 (akufa)
* Diego Cao 2001-2007
=== [Guitares] ===
* Mateta Papillon (Guitares Solo, Rythmique) 2001-2005
* Canard Solo (Guitares Solo, Rythmique) 2001-2006
* Hadji Solo (Guitares Solo) 2002-2013
=== [Basse] ===
* Fiston Lusamba Bass (Basse) 2001-2002 (akufa)
* Michel Lumana Bass (Basse) 2001-2002
* America Bass 2001-2008
* Kalo Bass (Basse) 2001-2016
=== [Batterie] ===
* Papy Drum (Batterie) 2001-2002
* Avril Drum (Batterie) 2001-2015
=== [Percutions] ===
* Mandjeku Mbonda (Congas) 2001-2003
* Shora Mbonda (Congas) 2001-2002
* Chris Mbonda (Congas) 2001-2016
* Henri Frappe (Congas) 2001-2016
=== [Claviers ] ===
* Julien Mukuna (Synthé) 2001-2003
== Mituya ya miké ==
<references/>
==Nkásá o libándá==
* [https://www.discogs.com/artist/4590147-Adolphe-Dominguez Adolphe Dominguez.] Discogs
[[Catégorie:Moyémbi wa Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na 1966]]
1wejzmh6cifw0wu6ad6yqrvme1r0fsp
131311
131310
2024-12-13T07:43:30Z
2001:861:E382:5AA0:8CD0:B954:C0D:DC70
131311
wikitext
text/x-wiki
'''Adolphe Dominguez''' "Tata Mobitshe" azalí moyémbi mpé mokéli loyémbo ya Kongó-Kinsásá. Azalaka moko ya bayémbi ya (Wenge Musica BCBG).
Adolphe Dominguez abótama na Kinshasa o mobú 1966. Ayébání mpé na kombo ya "''Tata''", "''Tata mobitshe''" "''Le grand sapeur''".
Kombo na yé ewúta na mokɛli bilambá Adolphe Dominguez<ref>[http://www.adolfodominguez.com/uk/ site internet ya Adolfo Dominguez]</ref>.
Azalí mpé mokɛli ya lingomba ya Wenge Tonya Tonya.
===Ex De Wenge Musica 4x4 B===
* "'' Voyage mboso''" ([[Kalayi boeing]])
* "''La vie''" ([[Les anges adorables Vol.1]])
* "'' La Vérité''" ([[Pentagone]])
===Ex De Wenge Musica Maison mère===
* "''Verset Oublier ?''" ([[Force d'intervention Rapide]])
* "''Mission Impossible''" ([[Force d'intervention Rapide]])
* "''Papson''" ([[Solola Bien]])
* "''Heritier''" ([[Solola Bien]])
* "''Voyage-Remix''" ([[Terrain Eza Miné]])
=== Album===
* Affaire Tonya Tonya (2001)
* Mouna (2002)
* 25 minutes-Jugement Dernier (2004)
* Voyage Cayenne (2006)
* Suspension (2010)
* Intouchable (2013)
* Pièce contre pièce (2021)
* 12 (2024)
==Anciens Membres De Wenge Tonya Tonya==
* Didier Lacoste 2001-2002
* Spino Ladjatence 2001-2002
* Chibida Dumbu 2001-2002
* Walli Kikomba 2001-2002
* Jitrois Galliano 2001-2003
* Shella Mputu 2001-2004
* Didier Anaconda 2001-2004
* Ilus Matshuda 2001-2004
* Pitshou Malela 2001-2006
* Lisha Shombo 2001-2003
* Bonbon Kojack 2002-2004
* Thierry Finite De 2002-2013
* DVD Musica Valéry 2003-2004
* Danny Mayas 2003-2013
* Ferrari Awisha 2004-2013
*
===Animateurs ===
* Brigade Sarbati 2001-2001
* Kerozene Kero 2001-2001
* Washington Libango 2001-2002
* Petit Reagan Chirac 2001-2002 (akufa)
* Diego Cao 2001-2007
=== [Guitares] ===
* Mateta Papillon (Guitares Solo, Rythmique) 2001-2005
* Canard Solo (Guitares Solo, Rythmique) 2001-2006
* Hadji Solo (Guitares Solo) 2002-2013
=== [Basse] ===
* Fiston Lusamba Bass (Basse) 2001-2002 (akufa)
* Michel Lumana Bass (Basse) 2001-2002
* America Bass 2001-2008
* Kalo Bass (Basse) 2001-2016
=== [Batterie] ===
* Papy Drum (Batterie) 2001-2002
* Avril Drum (Batterie) 2001-2015
=== [Percutions] ===
* Mandjeku Mbonda (Congas) 2001-2003
* Shora Mbonda (Congas) 2001-2002
* Chris Mbonda (Congas) 2001-2016
* Henri Frappe (Congas) 2001-2016
=== [Claviers ] ===
* Julien Mukuna (Synthé) 2001-2003
== Mituya ya miké ==
<references/>
==Nkásá o libándá==
* [https://www.discogs.com/artist/4590147-Adolphe-Dominguez Adolphe Dominguez.] Discogs
[[Catégorie:Moyémbi wa Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na 1966]]
ncz63133yd6i5c6wwoup0x80lx05ab7
131312
131311
2024-12-13T07:44:25Z
2001:861:E382:5AA0:8CD0:B954:C0D:DC70
131312
wikitext
text/x-wiki
'''Adolphe Dominguez''' "Tata Mobitshe" azalí moyémbi mpé mokéli loyémbo ya Kongó-Kinsásá. Azalaka moko ya bayémbi ya (Wenge Musica BCBG).
Adolphe Dominguez abótama na Kinshasa o mobú 1966. Ayébání mpé na kombo ya "''Tata''", "''Tata mobitshe''" "''Le grand sapeur''".
Kombo na yé ewúta na mokɛli bilambá Adolphe Dominguez<ref>[http://www.adolfodominguez.com/uk/ site internet ya Adolfo Dominguez]</ref>.
Azalí mpé mokɛli ya lingomba ya Wenge Tonya Tonya.
===Ex De Wenge Musica 4x4 B===
* "'' Voyage mboso''" ([[Kalayi boeing]])
* "''La vie''" ([[Les anges adorables Vol.1]])
* "'' La Vérité''" ([[Pentagone]])
===Ex De Wenge Musica Maison mère===
* "''Verset Oublier ?''" ([[Force d'intervention Rapide]])
* "''Mission Impossible''" ([[Force d'intervention Rapide]])
* "''Papson''" ([[Solola Bien]])
* "''Heritier''" ([[Solola Bien]])
* "''Voyage-Remix''" ([[Terrain Eza Miné]])
=== Album===
* Affaire Tonya Tonya (2001)
* Mouna (2002)
* 25 minutes-Jugement Dernier (2004)
* Voyage Cayenne (2006)
* Suspension (2010)
* Intouchable (2013)
* Amitié (2017)
* Pièce contre pièce (2021)
* 12 (2024)
==Anciens Membres De Wenge Tonya Tonya==
* Didier Lacoste 2001-2002
* Spino Ladjatence 2001-2002
* Chibida Dumbu 2001-2002
* Walli Kikomba 2001-2002
* Jitrois Galliano 2001-2003
* Shella Mputu 2001-2004
* Didier Anaconda 2001-2004
* Ilus Matshuda 2001-2004
* Pitshou Malela 2001-2006
* Lisha Shombo 2001-2003
* Bonbon Kojack 2002-2004
* Thierry Finite De 2002-2013
* DVD Musica Valéry 2003-2004
* Danny Mayas 2003-2013
* Ferrari Awisha 2004-2013
*
===Animateurs ===
* Brigade Sarbati 2001-2001
* Kerozene Kero 2001-2001
* Washington Libango 2001-2002
* Petit Reagan Chirac 2001-2002 (akufa)
* Diego Cao 2001-2007
=== [Guitares] ===
* Mateta Papillon (Guitares Solo, Rythmique) 2001-2005
* Canard Solo (Guitares Solo, Rythmique) 2001-2006
* Hadji Solo (Guitares Solo) 2002-2013
=== [Basse] ===
* Fiston Lusamba Bass (Basse) 2001-2002 (akufa)
* Michel Lumana Bass (Basse) 2001-2002
* America Bass 2001-2008
* Kalo Bass (Basse) 2001-2016
=== [Batterie] ===
* Papy Drum (Batterie) 2001-2002
* Avril Drum (Batterie) 2001-2015
=== [Percutions] ===
* Mandjeku Mbonda (Congas) 2001-2003
* Shora Mbonda (Congas) 2001-2002
* Chris Mbonda (Congas) 2001-2016
* Henri Frappe (Congas) 2001-2016
=== [Claviers ] ===
* Julien Mukuna (Synthé) 2001-2003
== Mituya ya miké ==
<references/>
==Nkásá o libándá==
* [https://www.discogs.com/artist/4590147-Adolphe-Dominguez Adolphe Dominguez.] Discogs
[[Catégorie:Moyémbi wa Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na 1966]]
cuw5ztjnpbgni0gnvkts6ubvx10ej1f
Butembo
0
11635
131345
122743
2024-12-13T10:07:36Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220810474|Butembo]] »
131345
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Ville de la République démocratique du Congo|nom=Butembo|autres noms=|statut=4|blason=|drapeau=|image=Butembo, 2016.jpg|légende=Vue de la ville en 2016.|division=[[Bulengera]], [[Kimemi]],<br /> [[Mususa]], [[Vulamba]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=[[Roger Mowa]]<ref name="ref_auto_1">https://www.radiookapi.net/2021/06/27/actualite/securite/butembo-le-nouveau-maire-sollicite-la-collaboration-et-laccompagnement</ref>|mandat maire=[[Maire sous Etat de siège]]<ref name="ref_auto_1" />|autorité=4|titre autorité=[[Assemblée nationale de la République démocratique du Congo#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=|latitude=0.1277520|longitude=29.2873710|altitude=1381|population=2000625|année_pop=[[2022]]|superficie=190.34|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]] , [[Kiswahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=|nom site=|Territoire=[[Lubero]]}}<mapframe latitude="0.14164" longitude="29.29117" zoom="13" width="284" height="223" />'''Butembo''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami na Nord-Kivu. Engumba ya mombongo ya monene, ezwami na nord-est ya mboka, na ngomba ya Rwenzori mpe na weste ya Parc national ya Virunga. Engumba oyo ezali na bato ya mombongo oyo baleki na bozwi na Est ya mboka.
Ezali kati na bingumba libwa ya socio-économique ya République démocratique ya Congo: Baraka, Bandundu, Beni, Boma, Butembo, Likasi, Mwene-Ditu, Uvira mpe Zongo.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
k4dv0k47oiebsqn91bsunrwwigcy9b1
131346
131345
2024-12-13T10:08:12Z
OtikolenoiL
12703
131346
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2|nom=Butembo|autres noms=|statut=4|blason=|drapeau=|image=Butembo, 2016.jpg|légende=Vue de la ville en 2016.|division=[[Bulengera]], [[Kimemi]],<br /> [[Mususa]], [[Vulamba]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=[[Roger Mowa]]<ref name="ref_auto_1">https://www.radiookapi.net/2021/06/27/actualite/securite/butembo-le-nouveau-maire-sollicite-la-collaboration-et-laccompagnement</ref>|mandat maire=[[Maire sous Etat de siège]]<ref name="ref_auto_1" />|autorité=4|titre autorité=[[Assemblée nationale de la République démocratique du Congo#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=|latitude=0.1277520|longitude=29.2873710|altitude=1381|population=2000625|année_pop=[[2022]]|superficie=190.34|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]] , [[Kiswahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=|nom site=|Territoire=[[Lubero]]}}<mapframe latitude="0.14164" longitude="29.29117" zoom="13" width="284" height="223" />'''Butembo''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami na Nord-Kivu. Engumba ya mombongo ya monene, ezwami na nord-est ya mboka, na ngomba ya Rwenzori mpe na weste ya Parc national ya Virunga. Engumba oyo ezali na bato ya mombongo oyo baleki na bozwi na Est ya mboka.
Ezali kati na bingumba libwa ya socio-économique ya République démocratique ya Congo: Baraka, Bandundu, Beni, Boma, Butembo, Likasi, Mwene-Ditu, Uvira mpe Zongo.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
jb9v7qvrxcl62cxiuhuqby5al80rtl6
Doudou Fwamba
0
14056
131225
2024-12-12T12:37:43Z
Idatbg
14051
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/221075641|Doudou Fwamba]] »
131225
wikitext
text/x-wiki
'''Doudou Roussel Fwamba Likunde Li-Botayi''' azali mokonzi ya Leta, moto ya nkita, mokomi mpe moto ya politiki ya ekolo Congo. Ministre ya Finances ya République démocratique ya Congo, ayebani mpo na mayele na ye na makambo ya mosolo ya Leta mpe komipesa na ye na mbongwana ya makambo ya mbongo ya Congo.
== Lisolo ==
Azali moto ya Tshopo.
Yambo akoma ministre, azalaki na bisika mingi ya ntina na ministère ya finances, na ndakisa ya Mosungi ya Mokambi-mokambi oyo azalaki na mokumba ya makambo ya tekiniki mpe ya mbongwana na Direction Générale ya Mosolo ya Leta, Makambo ya Leta, ya ndako, mpe ya bato (DGRAD). Mosala na ye ya kala ezalaki na kati ya mosala ya Leta.
Na 2010, akotaki na administration publique lokola agent na service ya chaîne ya ba dépenses na Ministère ya Finances, esika abandaki mosala na ye.
== Lisolo ya bomoi ==
Doudou Fwamba Likunde Li-Botayi azali moto ya secteur ya BOMENGÉ, territoire ya BASOKO, na province ya TSHOPO.
Mwana ya molingami Albert LIKUNDE LI-BOTAYI mpe molingami KITOKO FWAMBA Henriette.
Abalá mpe tata ya bana mibale.
== Mateya ==
Azwi diplôme ya niveau Bac+5 na Sciences Économiques mpe ya Gestion, mpe diplôme ya Bac+3 na Finances publiques oyo azwi na Ecole Nationale des Finances na RDC, azali mpe na diplôme ya ba études supérieures na Finances publiques na Ecole nationale des finances publiques (ENFIP) na 2015, na promotion Simone de Beauvoir.
== Mosala ==
Akotaki na fonction publique na 2010 mpe na 2012, azwaki grade ya Attaché d'Administration ya première classe, azalaki kosala na ministère ya Finances. Mobembo na ye ekomaki na 2023 na kombo na ye, na mobeko ya mokonzi ya mboka, na grade ya Directeur d'Administration Publique.
Abandaki mosala na ye lokola auditeur ya comptabilité publique na Direction ya Trésor mpe ya Ordonnancement. Na nsima, akómaki mokɛngɛli ya makambo etali mbongo oyo batyaka na bakompanyi mpo na kobimisa mbongo. Azalaki mpe assistant technique ya Directeur ya Trésor, esika azalaki na mokumba ya kobimisa ba statistiques, yambo ya kobakisama na poste ya Chef de Bureau, kozuaka mikumba ya Contrôleur ya ba dépenses na Direction ya Audit mpe Contrôle ya Gestion, kaka na kati ya ministère moko wana.
Doudou Fwamba azali mpe kosangana na misala ya mbongwana na kati ya Ministère ya Finances, na ndakisa Isys-Régie, na boyokani ya ba régie financières mpe na bobimisi ya Logirad na nzela ya projet ya gouvernance financière, pe pe mbongwana ya budget mpe oyo ya comptabilité mpe ya gestion ya trésorerie na COREF.
Asalaki ba stages na mikili misusu, na ndakisa na Direction Générale des Finances Publiques (DGFiP) mpe na Agence France Trésor (AFT), nyonso mibale na Paris-Bercy na France.
== Misala mpe mikano ==
=== Boyokani elongo na IMF na République démocratique du Congo ===
Na mokolo ya 13 sanza ya zomi na moko 2024, République démocratique ya Congo (RDC) ekomaki boyokani na Fonds monétaire international (FMI), oyo esangisi baprogramme mibale ya lisungi ya nkita: programme ya mbula misato (FEC) ya motuya ya dolare miliare 1.75, mpo na kosunga mbongwana ya nkita mpe ya mbongo, mpe programme ya klima ya dolare miliare 1.1, mpo na kosunga bokengi ya kosalela malamu biloko ya mokili. Ba programmes yango, oyo ezali na motuya ya 2,8 milliards ya dollars na mibu misato, ezalaki na nse ya bokengi ya Ministre ya Finances, Doudou Fwamba Likunde, na boyokani na ba équipes techniques ya Gouvernement.
== Nkuku ==
== Misala ==
* Doudou Roussel Fwamba Likunde Li-Botayi, La réforme des finances publiques et de l'administration en RDC: Enjeux d'un État moderne et performant, Bruylant, 16 mai 2024, 282 p. (<nowiki>ISBN 978-2-8027-7415-0</nowiki>, EAN 9782802774150, ebimisami na Internet)
== Ba lokumu ==
== Bavɛrsɛ ==
[[Catégorie:Ministre ya Finances ya RDC]]
477uqqz7zw5xws4i5wbi2ay544qxu51
Laki Boya
0
14057
131226
2024-12-12T13:20:38Z
Idatbg
14051
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/215597594|Lac Boya]] »
131226
wikitext
text/x-wiki
'''Laki Boya''' ezali laki ya République démocratique du Congo, ezwami na mwa bakilomɛtrɛ na est ya Kabongo na Haut-Lomami
== Bikakoli o molɔngɔ́ ya bilɔ́kɔ ==
* [http://maps.google.com/maps?ll=-7.363889,25.638889&spn=0.3,0.3&t=h&q=-7.363889,25.638889&hl=fr Ndenge laki ya Boya emonani na satellite]
== Makomi na nse ya lokasa ==
[[Catégorie:Laki moko na République démocratique du Congo]]
gj6c99ogvuj8eqj35igjb6xxpevzwo5
Ministère ya Finances (République démocratique du Congo)
0
14058
131227
2024-12-12T13:49:43Z
Idatbg
14051
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220806038|Ministère des Finances (république démocratique du Congo)]] »
131227
wikitext
text/x-wiki
'''Ministère ya Finances ya Congo''' ezali Ministère ya RDC, oyo ezali na kati ya misala na yango ya kosalela politiki ya mbongo ya mboka.
Ekambami na Doudou Fwamba Likonde, oyo akotaki na mosala na mokolo ya 11 sanza ya motoba 2024.
== Mokumba mpe mikumba na ye ==
Mikumba ya ministère ya finances ekomami boye:
* Politiki ya Leta na makambo ya mosolo, ya bampako, ya mpako, ya comptabilité mpe ya asiransi;
* Makambo matali mosolo, banque, ba organismes ya crédit mpe micro-finance;
* Kolandela misala ya Banque centrale ya Congo mpe na koleka makambo ya compte général ya Trésor;
* Kotya miso na mombongo ya assurance;
* Mobilisation ya misolo ya mboka mpe misolo ya libanda;
* Kokamba misolo ya mboka mpe misolo ya libanda mpe kokamba mosolo ya Leta;
* Politiki mpe bokambi ya nyongo ya Leta ya nzela moko mpe ya nzela mosusu to ya libanda;
* Kobatela, kokoma mpe kosangisa ba comptes ya l'Etat mpe kosala ba comptabilité ya l'Etat;
* Kolimbola motuya ya mosolo, na boyokani na ministère oyo ezali na mosolo kati na makoki na yango;
* Ndenge ya kosalela mbongo ya Leta;
* Kotala, na nzela ya ba audits ya libanda, ndenge oyo bakompanyi ya Leta ezali kosalela mbongo na bango na boyokani na ministre oyo azali na mokumba ya kotambwisa kompanyi yango;
* Ndingisa ya liboso mpo na ba établissements publics, ba entités territoriales décentralisées mpe ba services publics misusu mpo na kodefa na libanda soki ezali na garantie ya l'Etat;
* Matata etali misala ya Zaïrianisation mpe ya kozongisa;
* Kokomisa nkombo ya bisika ya masano ya loteri;
* Kokamba boyokani ya boyokani ya mboka na makambo ya mbongo;
* Kolandela misala ya boyokani, boyokani, boyokani, boyokani mpe mabongisi nyonso oyo esalemi na ba partenaires ya libanda mpe na ba organisations internationales na makambo ya mbongo;
* Kosunga ba ministères misusu na bolukiluki mpe bosololi mpo na misolo ya libanda kati na boyokani ya mikili mingi.
== Ebongiseli ==
Ministère ya Finances ezali na bato 20 595 oyo bakabwani boye:
* Ndako ya misala;
* Bokomisi ya liboso (bato 6045);
* Direction ya ressources humaines (606 bato);
* Bakambi ya misala mpe ya mbongo;
* Departema ya kosala baplan;
* Bokambi ya mibeko mpe bonene ya comptabilité;
* Departema ya makambo etali bansango;
* Departema ya kobongisa mpe ya kopesa lapolo ya misala;
* Direction ya mibeko ya mbongo;
* Bokambi ya botongi mpe bokengi ya misala;
* Departema ya makambo ya kala, makambo ya sika mpe makambo ya sika;
* Direction Générale des Impôts (5457 bato ya misala) (DGI);
* Direction générale des douanes et accises (DGDA) (5348 bato ya misala);
* Direction générale ya ba recettes administratives, judiciaires, domaniales et de participation (2664 bato ya misala) (DGRAD);
* Direction générale ya nyongo ya Leta;
* Direction Générale ya Trésor mpe ya comptabilité publique (DGTCP);
* Centre national ya makambo ya mbongo (42 bato ya mosala) (CENAREF);
* Ebongiseli ya mpako mpo na misala ya Leta;
* Esika ya kopesa lisungi na mokomi na mibeko ya mboka ya Fonds européen de développement (bato 6);
* Commission ya ba comptes généraux;
* Comité consultatif mpo na kobundisa mosolo oyo ebungisaka mosolo mpe mosolo ya terorisme;
* Komite ya mbongwana ya mosolo ya Leta (bato 69);
* Komite ya tekiniki mpo na kolandela mbongwana (44 bato);
* Conseil permanent ya comptabilité na Congo (264 bato ya mosala) (CPCC);
* Autorité de régulation et de contrôle des assurances (50 bato ya misala);
* Fonds national ya microfinance;
* Eteyelo ya informatique ya makambo ya mbongo;
* Eteyelo monene ya makambo matali mosolo.
== Liste ya ba ministres oyo bazali na mokumba ya makambo matali mosolo ==
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Nom
!Parti
!Gouvernement
!Début du mandat
!Fin du mandat
|-
| bgcolor="#110eff" |
|Fernand Tala-Ngai
|
|
|Septembre 1991
|Novembre 1991
|-
|
|[[Pierre Pay-Pay wa Syakasighe]]
|
|Kengo III
|Juillet 1994
|Février 1996
|-
|
|Gilbert Kiakwama kia Kiziki
|
|Kengo III
|Février 1996
|Décembre 1996
|-
|
|[[Marco Banguli]]
|
|Kengo III
|Décembre 1996
|Avril 1997
|-
| bgcolor="#110eff" |
|Mashagiro Haba
|
|
|Avril 1997
|Mai 1997
|-
| bgcolor="#110eff" |
|[[Mawampanga Mwana Nanga]]
|
|
|Mai 1997
|Janvier 1998
|-
| bgcolor="#110eff" |
|[[Mawampanga Mwana Nanga]]
|
|
|Mars 1999
|Novembre 2000
|-
| bgcolor="#110eff" |
|[[Freddy Matungulu]]
|
|
|Avril 2001
|Février 2003
|-
| bgcolor="#110eff" |
|[[Leonard Luongwa|Léonard Luongwe]]
|
|
|Février 2003
|Juin 2003
|-
| bgcolor="#110eff" |
|[[Modeste Mutombo Kyamakosa]]
|
|
|Juin 2003
|Septembre 2003
|-
| bgcolor="#110eff" |
|[[André-Philippe Futa]]
|
|
|Septembre 2003
|Novembre 2005
|-
| bgcolor="#f7ff3c" |
|[[Marco Banguli]]
|PPRD
|
|Novembre 2005
|Février 2007
|-
|
|[[Athanase Matenda Kyelu]]
|
| Gizenga I, II et Muzito I
|Février 2007
|Février 2010
|-
| bgcolor="#f7ff3c" |
|[[Augustin Matata Ponyo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.jeuneafrique.com/139660/politique/rdc-matata-ponyo-l-homme-de-la-rigueur/|date=2012-10-17}}</ref>
|PPRD
|Muzito II et III
|Février 2010
|Avril 2012
|-
| bgcolor="#f7ff3c" |
|[[Patrice Kitebi Kibol Mvul|Patrice Kitebi]]<ref>{{Cite web|url=https://www.jeuneafrique.com/152261/politique/rdc-nomination-d-un-nouveau-gouvernement-resserr-peu-politique/|date=2012-04-29}}</ref>
|PPRD
|Matata I
|Avril 2012
|Décembre 2014
|-
| bgcolor="#f7ff3c" |
|[[Henri Yav Mulang]]
|PPRD
|Matata II, Badibanga et Tshibala
|Décembre 2014
|Août 2019
|-
| bgcolor="#f7ff3c" |
|José Sele Yalaghuli<ref name="RDC-Sele Yalaghuli, nouveau ministre des Finances : Voici le parcours d'un homme qui est resté près de 15 ans aux côtés de Matata Ponyo">{{Cite web|url=https://www.7sur7.cd/2019/08/28/rdc-sele-yalaghuli-nouveau-ministre-des-finances-voici-le-parcours-dun-homme-qui-est|date=2019-08-28}}</ref>{{,}}<ref name="RDC : Félix Tshisekedi a nommé les membres du gouvernement">{{Cite web|url=https://www.radiookapi.net/2019/08/26/actualite/politique/rdc-felix-tshisekedi-nomme-les-membres-du-gouvernement|date=2019-08-26}}</ref>
|PPRD
|Ilunga
|Août 2019
|Avril 2021
|-
| bgcolor="#06008E" |
|[[Nicolas Kazadi]]<ref name="RDC-Sele Yalaghuli, nouveau ministre des Finances : Voici le parcours d'un homme qui est resté près de 15 ans aux côtés de Matata Ponyo" />{{,}}<ref name="RDC : Félix Tshisekedi a nommé les membres du gouvernement" />
|PPRD
| Lukonde I
|Avril 2021
|Mars 2023
|-
| bgcolor="#06008E" |
|[[Nicolas Kazadi]]
|UDPS
| Lukonde II
|Mars 2023
|Juin 2024
|-
|
|[[Doudou Fwamba]]<ref>{{Cite web|url=https://7sur7.cd/2024/05/30/rdc-voici-le-portrait-de-doudou-fwamba-le-nouveau-ministre-des-finances|date=2024-05-30}}</ref>
|UDPS
|Suminwa
|Juin 2024
|En fonction
|-
|}
== Makomi na nse ya lokasa ==
[[Catégorie:Ministère ya Finances]]
jk3r75hvgl0xpxq1i1w4b7j43pxx70g
Liboke ya mbongo ya congolais ya centime 10
0
14059
131228
2024-12-12T14:19:59Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220322501|Billet de 10 centimes congolais]] »
131228
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Billet|dénomination=10 centimes congolais|pays={{RDC}}|valeur=10 CDC|largeur=120|hauteur=70|poids=Environ 1|sécurité=Filigranes, relief, motif, fil de sécurité, fond de sécurité,|papier=75 % coton, 25 % lin|années circulation=depuis 1997|recto=Billet 10CC Recto.jpg|design recto=masque du peuple [[Pende (peuple)|Pende]]|créateur recto=[[Banque centrale du Congo]]|date recto=1997|verso=Billet 10CC Verso.jpg|design verso=Danseurs [[Pende (peuple)|Pende]]s|créateur verso=[[Banque centrale du Congo]]|date verso=|précédent=[[Billet de 5 centimes congolais|Billet 5CC]]|suivant=[[Billet de 20 centimes congolais|Billet 20CC]]}}'''Note congolaise 10 centime''' <ref name="Actualité CD">{{Cite web|url=https://actualite.cd/2020/06/29/juin-1998-juin-2020-quel-bilan-pour-les-22-ans-dexistence-du-franc-congolais|date=2020-06-20}}</ref> ezali mbongo ya kala oyo ezalaki kotambola na République démocratique du Congo (RDC) na tango ya kala. Ebimisamaki na eleko oyo Congo ezalaki na mbongwana mingi na makambo ya nkita mpe ya politiki. Atako motuya na yango ya moke, mbongo yango ezali komonisa ndenge mbongo ya ekólo yango ezalaki kobongwana mpe ndenge oyo ezalaki kosalelama. Banda kala, bazalaki lisusu kosalela nkombo yango te mpo ezalaki na motuya mingi te.
== Makambo ya kala ==
Congo, oyo elekaki na eleko ya kolonia mpe ya lipanda, emonaki mbongwana mingi ya mosolo. Bazalaki kosalela mbongo ya 10 centimes na ntango oyo mbongo ya mboka ezalaki na bopusi mpe na ntango oyo nkita ya mboka ebongwanaki nsima ya boyangeli ya mboka. Nsima ya kozwa lipanda na 1960, franc congolais etikalaki kaka mbongo ya mboka, kasi motuya na yango ekitaki mpe ekitaki mpo na mikakatano ya nkita mpe mpo na kobakisama ya ntalo ya biloko oyo ezalaki kobima na bambula oyo elandaki.
ghyx8a1ztqjd05bpoztih3g3miqzh99
131229
131228
2024-12-12T14:23:24Z
OtikolenoiL
12703
131229
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biogaphie2 |dénomination=10 centimes congolais|pays={{RDC}}|valeur=10 CDC|largeur=120|hauteur=70|poids=Environ 1|sécurité=Filigranes, relief, motif, fil de sécurité, fond de sécurité,|papier=75 % coton, 25 % lin|années circulation=depuis 1997|recto=Billet 10CC Recto.jpg|design recto=masque du peuple [[Pende (peuple)|Pende]]|créateur recto=[[Banque centrale du Congo]]|date recto=1997|verso=Billet 10CC Verso.jpg|design verso=Danseurs [[Pende (peuple)|Pende]]s|créateur verso=[[Banque centrale du Congo]]|date verso=|précédent=[[Billet de 5 centimes congolais|Billet 5CC]]|suivant=[[Billet de 20 centimes congolais|Billet 20CC]]}}'''Mosolo 10 ya mikie ya mosolo ya Kongo-Kisasa''' <ref name="Actualité CD">{{Cite web|url=https://actualite.cd/2020/06/29/juin-1998-juin-2020-quel-bilan-pour-les-22-ans-dexistence-du-franc-congolais|date=2020-06-20}}</ref> ezali mbongo ya kala oyo ezalaki kotambola na République démocratique du Congo (RDC) na tango ya kala. Ebimisamaki na eleko oyo Congo ezalaki na mbongwana mingi na makambo ya nkita mpe ya politiki. Atako motuya na yango ya moke, mbongo yango ezali komonisa ndenge mbongo ya ekólo yango ezalaki kobongwana mpe ndenge oyo ezalaki kosalelama. Banda kala, bazalaki lisusu kosalela nkombo yango te mpo ezalaki na motuya mingi te.
== Makambo ya kala ==
Congo, oyo elekaki na eleko ya kolonia mpe ya lipanda, emonaki mbongwana mingi ya mosolo. Bazalaki kosalela mbongo ya 10 centimes na ntango oyo mbongo ya mboka ezalaki na bopusi mpe na ntango oyo nkita ya mboka ebongwanaki nsima ya boyangeli ya mboka. Nsima ya kozwa lipanda na 1960, franc congolais etikalaki kaka mbongo ya mboka, kasi motuya na yango ekitaki mpe ekitaki mpo na mikakatano ya nkita mpe mpo na kobakisama ya ntalo ya biloko oyo ezalaki kobima na bambula oyo elandaki.
ibnyasm39ewjd0xvl74ei4z4dl4gvx9
131230
131229
2024-12-12T14:24:11Z
OtikolenoiL
12703
OtikolenoiL a déplacé la page [[Congolais 10 cent note]] vers [[Liboke ya mbongo ya congolais ya centime 10]]
131229
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biogaphie2 |dénomination=10 centimes congolais|pays={{RDC}}|valeur=10 CDC|largeur=120|hauteur=70|poids=Environ 1|sécurité=Filigranes, relief, motif, fil de sécurité, fond de sécurité,|papier=75 % coton, 25 % lin|années circulation=depuis 1997|recto=Billet 10CC Recto.jpg|design recto=masque du peuple [[Pende (peuple)|Pende]]|créateur recto=[[Banque centrale du Congo]]|date recto=1997|verso=Billet 10CC Verso.jpg|design verso=Danseurs [[Pende (peuple)|Pende]]s|créateur verso=[[Banque centrale du Congo]]|date verso=|précédent=[[Billet de 5 centimes congolais|Billet 5CC]]|suivant=[[Billet de 20 centimes congolais|Billet 20CC]]}}'''Mosolo 10 ya mikie ya mosolo ya Kongo-Kisasa''' <ref name="Actualité CD">{{Cite web|url=https://actualite.cd/2020/06/29/juin-1998-juin-2020-quel-bilan-pour-les-22-ans-dexistence-du-franc-congolais|date=2020-06-20}}</ref> ezali mbongo ya kala oyo ezalaki kotambola na République démocratique du Congo (RDC) na tango ya kala. Ebimisamaki na eleko oyo Congo ezalaki na mbongwana mingi na makambo ya nkita mpe ya politiki. Atako motuya na yango ya moke, mbongo yango ezali komonisa ndenge mbongo ya ekólo yango ezalaki kobongwana mpe ndenge oyo ezalaki kosalelama. Banda kala, bazalaki lisusu kosalela nkombo yango te mpo ezalaki na motuya mingi te.
== Makambo ya kala ==
Congo, oyo elekaki na eleko ya kolonia mpe ya lipanda, emonaki mbongwana mingi ya mosolo. Bazalaki kosalela mbongo ya 10 centimes na ntango oyo mbongo ya mboka ezalaki na bopusi mpe na ntango oyo nkita ya mboka ebongwanaki nsima ya boyangeli ya mboka. Nsima ya kozwa lipanda na 1960, franc congolais etikalaki kaka mbongo ya mboka, kasi motuya na yango ekitaki mpe ekitaki mpo na mikakatano ya nkita mpe mpo na kobakisama ya ntalo ya biloko oyo ezalaki kobima na bambula oyo elandaki.
ibnyasm39ewjd0xvl74ei4z4dl4gvx9
Congolais 10 cent note
0
14060
131231
2024-12-12T14:24:11Z
OtikolenoiL
12703
OtikolenoiL a déplacé la page [[Congolais 10 cent note]] vers [[Liboke ya mbongo ya congolais ya centime 10]]
131231
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECTION [[Liboke ya mbongo ya congolais ya centime 10]]
2l08vhruvro4hnbb288ob8smrrze5dg
131232
131231
2024-12-12T14:24:28Z
OtikolenoiL
12703
Page blanchie
131232
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1
Liboke ya franga 500 ya Kongo
0
14061
131233
2024-12-12T14:27:45Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/221061767|Billet de 500 francs congolais]] »
131233
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Billet|dénomination=500 francs congolais|pays={{RDC}}|valeur=500 CDF|largeur=150|hauteur=70|poids=Environ 1|sécurité=Filigranes, relief, motif, fil de sécurité, fond de sécurité,|papier=75 % coton, 25 % lin|années circulation=depuis 2000|recto=Billet 500FC Recto.jpg|design recto=[[Société minière de Bakwanga|Exploitation artisanale de diamant]]|créateur recto=[[Banque centrale du Congo]]|date recto=2002|verso=Billet 500FC Verso.jpg|design verso=[[Société minière de Bakwanga|Exploitation diamantifère étroite]]|créateur verso=[[Banque centrale du Congo]]|date verso=2002|précédent=[[Billet de 200 francs congolais|Billet de 200FC]]|suivant=[[Billet de 1000 francs congolais|Billet de 1000FC]]}}'''Liboke ya 500 franga ya kongo'''<ref name="Actualité CD">{{Cite web|url=https://actualite.cd/2020/06/29/juin-1998-juin-2020-quel-bilan-pour-les-22-ans-dexistence-du-franc-congolais|date=2020-06-20}}</ref> Liboke ya 500 francs congolais (CDF) ezali moko ya banimero ya mbongo ya République démocratique du Congo, franc congolais (CDF). Ebimisami na Banque centrale ya Congo (BCC), oyo ezali na mokumba ya kokamba mosolo ya mboka mpe politiki ya mosolo ya mboka. Franc ya Congo ekabwani na biteni oyo ebengami centimes, atako, na momesano, oyo ya nsuka esalelamaka lisusu te mpo na kokitisa motuya ya mosolo ya mboka.
== Makambo ya kala ==
ks6kq5n3twpvm032blj1r9p7vyqe2bm
131234
131233
2024-12-12T14:28:06Z
OtikolenoiL
12703
131234
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biograhie2 |dénomination=500 francs congolais|pays={{RDC}}|valeur=500 CDF|largeur=150|hauteur=70|poids=Environ 1|sécurité=Filigranes, relief, motif, fil de sécurité, fond de sécurité,|papier=75 % coton, 25 % lin|années circulation=depuis 2000|recto=Billet 500FC Recto.jpg|design recto=[[Société minière de Bakwanga|Exploitation artisanale de diamant]]|créateur recto=[[Banque centrale du Congo]]|date recto=2002|verso=Billet 500FC Verso.jpg|design verso=[[Société minière de Bakwanga|Exploitation diamantifère étroite]]|créateur verso=[[Banque centrale du Congo]]|date verso=2002|précédent=[[Billet de 200 francs congolais|Billet de 200FC]]|suivant=[[Billet de 1000 francs congolais|Billet de 1000FC]]}}'''Liboke ya 500 franga ya kongo'''<ref name="Actualité CD">{{Cite web|url=https://actualite.cd/2020/06/29/juin-1998-juin-2020-quel-bilan-pour-les-22-ans-dexistence-du-franc-congolais|date=2020-06-20}}</ref> Liboke ya 500 francs congolais (CDF) ezali moko ya banimero ya mbongo ya République démocratique du Congo, franc congolais (CDF). Ebimisami na Banque centrale ya Congo (BCC), oyo ezali na mokumba ya kokamba mosolo ya mboka mpe politiki ya mosolo ya mboka. Franc ya Congo ekabwani na biteni oyo ebengami centimes, atako, na momesano, oyo ya nsuka esalelamaka lisusu te mpo na kokitisa motuya ya mosolo ya mboka.
== Makambo ya kala ==
6c79poowxrrpllsu0fu7wfefd1bug0d
131235
131234
2024-12-12T14:28:17Z
OtikolenoiL
12703
131235
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |dénomination=500 francs congolais|pays={{RDC}}|valeur=500 CDF|largeur=150|hauteur=70|poids=Environ 1|sécurité=Filigranes, relief, motif, fil de sécurité, fond de sécurité,|papier=75 % coton, 25 % lin|années circulation=depuis 2000|recto=Billet 500FC Recto.jpg|design recto=[[Société minière de Bakwanga|Exploitation artisanale de diamant]]|créateur recto=[[Banque centrale du Congo]]|date recto=2002|verso=Billet 500FC Verso.jpg|design verso=[[Société minière de Bakwanga|Exploitation diamantifère étroite]]|créateur verso=[[Banque centrale du Congo]]|date verso=2002|précédent=[[Billet de 200 francs congolais|Billet de 200FC]]|suivant=[[Billet de 1000 francs congolais|Billet de 1000FC]]}}'''Liboke ya 500 franga ya kongo'''<ref name="Actualité CD">{{Cite web|url=https://actualite.cd/2020/06/29/juin-1998-juin-2020-quel-bilan-pour-les-22-ans-dexistence-du-franc-congolais|date=2020-06-20}}</ref> Liboke ya 500 francs congolais (CDF) ezali moko ya banimero ya mbongo ya République démocratique du Congo, franc congolais (CDF). Ebimisami na Banque centrale ya Congo (BCC), oyo ezali na mokumba ya kokamba mosolo ya mboka mpe politiki ya mosolo ya mboka. Franc ya Congo ekabwani na biteni oyo ebengami centimes, atako, na momesano, oyo ya nsuka esalelamaka lisusu te mpo na kokitisa motuya ya mosolo ya mboka.
== Makambo ya kala ==
ku2fkr2vdqqm51g6lnl78yd95ktxt5j
Camp ya bato oyo bakimá mboka na Rusayo
0
14062
131236
2024-12-12T14:32:36Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/221071721|Camp de déplacés Rusayo]] »
131236
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Camp de concentration|nom=Camp de Rusayo|nom local=Rusayu|image=Camp de déplacer Rusayo.jpg|légende=Camp de réfugiés de guerre de la Masisi à l’Est de la RDC.|type=Camp des déplacés de guerre|superficie=|utilisation originelle=Ménages|date de création=2007|géré par=[[Haut Commissariat des Nations unies pour les réfugiés|UNHCR]]|dirigé par=|date de fermeture=|fermé par=|type détenu=Réfugiés de guerre|nombre détenu=environ {{unité|100 000 personnes}}|mort=|pays=[[République démocratique du Congo]]|commune=[[Goma]]|latitude=1.59942°S|longitude=29.16827°E|géolocalisation=}}
'''Camp ya ba déplacés ya Rusayo'''<ref>{{Cite web|url=https://reliefweb.int/map/democratic-republic-congo/rdc-province-nord-kivu-goma-camp-de-rusayo-1-au-20-novembre-2023|date=08 décembre 2023}}.</ref>,<ref>{{Cite web|url=https://reliefweb.int/report/democratic-republic-congo/factsheet-rusayo-camp-internally-displaced-people-february-2024|date=23 février 2024}}.</ref> ezali na libanda ya Goma, na etuka ya Nord-Kivu na République démocratique ya Congo. Ezalisamaki mpo na koyamba bato bakimi bitumba kati na mampinga ya Congo (FARDC) mpe batomboki ya M23, mpe bituluku mosusu ya basimba minduki oyo ezali kosala na etuka wana. Uta efungwamaki, camp yango ekomi moko ya oyo eleki monene na etuka, na population ya bato pene na 100 000 na mai 2024.
== Makambo ya kala ==
Camp Rusayo ya bato bakima mboka na bango ebandaki na ebandeli ya 2023 nsima ya bitumba ya makasi na territoire ya Masisi mpe na Goma. Ebandaki na mposa ya mbangu ya kozongisa bato oyo bazalaki kokima bitumba kati na mampinga ya Congo (FARDC) na batomboki ya M23, mpe ba miliciens mosusu oyo bazalaki kosala na etuka ya Nord-Kivu. Na ebandeli, camp ezalaki na bato pene na 45 000 na sanza ya yambo 2023, kasi motango yango emataki noki na 95 000 na sanza ya mibale 2024 mpo na ebele ya bato oyo bakendaki na esika mosusu mpo na likama ya likama.
[[Catégorie:Goma]]
[[Catégorie:Kivu ya Nole]]
eucmsxtttj201ypmwux5nc13hkfqf7v
131237
131236
2024-12-12T14:32:56Z
OtikolenoiL
12703
131237
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Camp de Rusayo|nom local=Rusayu|image=Camp de déplacer Rusayo.jpg|légende=Camp de réfugiés de guerre de la Masisi à l’Est de la RDC.|type=Camp des déplacés de guerre|superficie=|utilisation originelle=Ménages|date de création=2007|géré par=[[Haut Commissariat des Nations unies pour les réfugiés|UNHCR]]|dirigé par=|date de fermeture=|fermé par=|type détenu=Réfugiés de guerre|nombre détenu=environ {{unité|100 000 personnes}}|mort=|pays=[[République démocratique du Congo]]|commune=[[Goma]]|latitude=1.59942°S|longitude=29.16827°E|géolocalisation=}}
'''Camp ya ba déplacés ya Rusayo'''<ref>{{Cite web|url=https://reliefweb.int/map/democratic-republic-congo/rdc-province-nord-kivu-goma-camp-de-rusayo-1-au-20-novembre-2023|date=08 décembre 2023}}.</ref>,<ref>{{Cite web|url=https://reliefweb.int/report/democratic-republic-congo/factsheet-rusayo-camp-internally-displaced-people-february-2024|date=23 février 2024}}.</ref> ezali na libanda ya Goma, na etuka ya Nord-Kivu na République démocratique ya Congo. Ezalisamaki mpo na koyamba bato bakimi bitumba kati na mampinga ya Congo (FARDC) mpe batomboki ya M23, mpe bituluku mosusu ya basimba minduki oyo ezali kosala na etuka wana. Uta efungwamaki, camp yango ekomi moko ya oyo eleki monene na etuka, na population ya bato pene na 100 000 na mai 2024.
== Makambo ya kala ==
Camp Rusayo ya bato bakima mboka na bango ebandaki na ebandeli ya 2023 nsima ya bitumba ya makasi na territoire ya Masisi mpe na Goma. Ebandaki na mposa ya mbangu ya kozongisa bato oyo bazalaki kokima bitumba kati na mampinga ya Congo (FARDC) na batomboki ya M23, mpe ba miliciens mosusu oyo bazalaki kosala na etuka ya Nord-Kivu. Na ebandeli, camp ezalaki na bato pene na 45 000 na sanza ya yambo 2023, kasi motango yango emataki noki na 95 000 na sanza ya mibale 2024 mpo na ebele ya bato oyo bakendaki na esika mosusu mpo na likama ya likama.
[[Catégorie:Goma]]
[[Catégorie:Kivu ya Nole]]
ico9q7n7p2j3t6alx3xond06eh0w0lq
Thierry Katembwe Mbala
0
14063
131238
2024-12-12T14:34:57Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220972193|Thierry Katembwe Mbala]] »
131238
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|nom=Thierry Katembwe Mbala|image=Thierry Katembwe Mbala.jpg|légende=Thierry Katembwe Mbala lors d'une rencontre tripartite en 2024.|alt légende=|fonction1=Coordonnateur Principal|depuis le fonction1=11 Janvier 2024<br><small>({{durée|11|01|2024}})</small>|à partir du fonction 1=|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Judith Suminwa Tuluka]]|nom de naissance=Thierry Katembwe Mbala|date de naissance={{date de naissance|20|02|1980|âge=oui}}|lieu de naissance=[[Lubumbashi]], [[République démocratique du Congo|RDC]]|nationalité={{COD-d}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|père=|mère=|conjoint=|université=[[Construction|Construction industrielle]] à l’[[Université de Lubumbashi]]|profession=[[Génie civil|ingénieur]]|religion=|résidence=[[Kinshasa]]}}
'''Thierry Katembwe Mbala''', abotama na mokolo ya 20 sanza ya mibale 1980, na Lubumbashi azali ingénieur mpe cadre na ekolo Congo démocratique (RDC). Azali sikoyo Coordinateur Principal ya Comité Stratégique pour la Supervision du Projet d'Extension de la Ville de Kinshasa (CSSPEVK), organisme gouvernemental, oyo azali na mokumba ya kokengela botongi ya engumba ya sika, Kinshasa Kia Mona, na commune ya Maluku.
n39xnmcntdyxjem4swgm9xu7k9nkqla
131239
131238
2024-12-12T14:35:15Z
OtikolenoiL
12703
131239
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Thierry Katembwe Mbala|image=Thierry Katembwe Mbala.jpg|légende=Thierry Katembwe Mbala lors d'une rencontre tripartite en 2024.|alt légende=|fonction1=Coordonnateur Principal|depuis le fonction1=11 Janvier 2024<br><small>({{durée|11|01|2024}})</small>|à partir du fonction 1=|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Judith Suminwa Tuluka]]|nom de naissance=Thierry Katembwe Mbala|date de naissance={{date de naissance|20|02|1980|âge=oui}}|lieu de naissance=[[Lubumbashi]], [[République démocratique du Congo|RDC]]|nationalité={{COD-d}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|père=|mère=|conjoint=|université=[[Construction|Construction industrielle]] à l’[[Université de Lubumbashi]]|profession=[[Génie civil|ingénieur]]|religion=|résidence=[[Kinshasa]]}}
'''Thierry Katembwe Mbala''', abotama na mokolo ya 20 sanza ya mibale 1980, na Lubumbashi azali ingénieur mpe cadre na ekolo Congo démocratique (RDC). Azali sikoyo Coordinateur Principal ya Comité Stratégique pour la Supervision du Projet d'Extension de la Ville de Kinshasa (CSSPEVK), organisme gouvernemental, oyo azali na mokumba ya kokengela botongi ya engumba ya sika, Kinshasa Kia Mona, na commune ya Maluku.
ccwydmcpabxwgxtlxl5rgppnywsl10h
Charles Bofossa
0
14064
131240
2024-12-12T14:38:12Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/219864620|Charles Bofossa]] »
131240
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=|nom=Charles Bofossa Wambea Nkosso|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la banque centrale du Zaïre (BCZ) aujourd'hui (BCC)|depuis le fonction1=en 1977|à partir du fonction1=le 19 août 1977|jusqu'au fonction1=le 6 mars 1979|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Jules-Fontaine Sambwa]]|successeur 1=[[Jules Croy Emony Mondanga]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=[[Godefroid]]|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Charles Bofossa Wambea Nkosso|date de naissance=24 juin 1938|lieu de naissance=[[Kinshasa]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université de Kinshasa]] (Unikin)|profession=Économiste|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Charles Bofossa Wambea Nkosso''', abotama na mokolo ya 24 sanza ya motoba ya mobu 1938 na engumba ya Kinshasa, azali moto ya mayele na nkita ya ekolo Congo (RDC) mpe mokambi ya kala ya Banque centrale ya Zaïre (BCZ) lelo Banque centrale ya Congo (BCC).
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Charles Bofossa abotamaki na mokolo ya 24 sanza ya motoba ya mobu 1938 na Kinshasa. Azwaki ba études secondaires na Institut Saint Joseph de Limete; na 1963 azui diplôme ya licence en sciences économiques na Université ya Louvain lelo oyo Université ya Kinshasa Unikin
d3kx2d8ha9jpz7j2yblb64lf8vyy4fu
131241
131240
2024-12-12T14:38:33Z
OtikolenoiL
12703
131241
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=|nom=Charles Bofossa Wambea Nkosso|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la banque centrale du Zaïre (BCZ) aujourd'hui (BCC)|depuis le fonction1=en 1977|à partir du fonction1=le 19 août 1977|jusqu'au fonction1=le 6 mars 1979|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Jules-Fontaine Sambwa]]|successeur 1=[[Jules Croy Emony Mondanga]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=[[Godefroid]]|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Charles Bofossa Wambea Nkosso|date de naissance=24 juin 1938|lieu de naissance=[[Kinshasa]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université de Kinshasa]] (Unikin)|profession=Économiste|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Charles Bofossa Wambea Nkosso''', abotama na mokolo ya 24 sanza ya motoba ya mobu 1938 na engumba ya Kinshasa, azali moto ya mayele na nkita ya ekolo Congo (RDC) mpe mokambi ya kala ya Banque centrale ya Zaïre (BCZ) lelo Banque centrale ya Congo (BCC).
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Charles Bofossa abotamaki na mokolo ya 24 sanza ya motoba ya mobu 1938 na Kinshasa. Azwaki ba études secondaires na Institut Saint Joseph de Limete; na 1963 azui diplôme ya licence en sciences économiques na Université ya Louvain lelo oyo Université ya Kinshasa Unikin
jyu1eeksq80ug4j79ep48ljqq1sqfbs
Jules Croy Emony Mondanga
0
14065
131242
2024-12-12T14:40:33Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/212315444|Jules Croy Emony Mondanga]] »
131242
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}'''Jules Croy Emony Mondanga''' azali moto ya politiki ya Congo démocratique na boyangeli ya Mobutu Sese Seko. Mwana ya Antoine Mondanga, abotamaki le 25 octobre 1938 na Kananga (ex-Luluabourg).
Azwaki diplome na économie na Université Lovanium na distinction na 1963, azwamaki na Banque centrale ya Congo na mbula wana mpe atindamaki na direction ya Crédit.
Akomaki directeur ya direction ya Crédit na 1968, directeur ya cabinet ya gouverneur na 1970, membre ya comité ya direction générale ya Banque Centrale na 1971, président-directeur général (PDG) ya Office des Petites et Moyennes Entreprises Zaïroises (OPEZ) na 1974, Ministre ya Finances na 1977, gouverneur ya Banque Centrale na 1979[2], Ministre ya Commerce extérieur puis ya Portefeuille na 1981, PDG ya Institut National de Sécurité Sociale (INSS) na 1982 mpe PDG ya Office de Gestion de la dette Publique (OGEDEP) na 1988.
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
ivvnbaj3tkapzr336awepcgr0oe0624
Jean Nyembo Shabani
0
14066
131243
2024-12-12T14:42:50Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/212046098|Jean Nyembo Shabani]] »
131243
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=|nom=Jean-Gualbert Nyembo Shabani|image=Professeur nyembo shabani.jpg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la banque centrale du Zaïre (BCZ)|à partir du fonction1=le 30 Mars 1991|jusqu'au fonction1=le 2 avril 1993|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Pierre Pay-Pay wa Syakasighe]]|successeur 1=[[Joseph Buhendwa bwa Mushasa]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Jean Gualbert Nyembo Shabani|date de naissance=le 5 août 1937|lieu de naissance=[[Tanganyika (province)|Tanganyika]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=L'Université de Kinshasa [[UNIKIN]]|profession=Professeur de l'université|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Jean-Gualbert Nyembo Shabani''', Abotami na mokolo ya 5 sanza ya mwambe 1937 na Kayanza, na etuka ya Tanganyika, azali moto ya politiki na ekolo Congo démocratique.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
=== Libota, bilenge mpe mateya ===
Jean-Gualbert Nyembo Shabani, mwana ya liboso ya Katshelewa Mugogwa na Feza Kalunga, abotama na mokolo ya 5 août 1937 na Kayanza, na territoire ya Kongolo, na Katanga, lelo oyo na province ya Tanganyika
Na 1946, tata na ye, Katshelewa Mugogwa, azalaki na mposa ya kopesa bana na ye ya liboso mateya ya malamu mpe formasyo ya malamu, amemaki ye na Elisabethville, lelo oyo Lubumbashi, atiki libota na ye na Kayanza mpo na mwa ntango. Na Elisabethville, akomaka na Institut Saint Boniface, lelo oyo Collège Kitumaini.
Na nsima, akɔtaki na Université Lovanium, lelo oyo Université ya Kinshasa, mpo na koyekola propédeutique mpe candidature na ba sciences économiques (1959-1962), liboso ya kokoba na kelasi na Université catholique ya Louvain, na Belgique, esika azwaki licence na sciences économiques na 1964.
10o910h0kcmxwmwt157pnq3id3dq0d3
131244
131243
2024-12-12T14:43:08Z
OtikolenoiL
12703
131244
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=|nom=Jean-Gualbert Nyembo Shabani|image=Professeur nyembo shabani.jpg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la banque centrale du Zaïre (BCZ)|à partir du fonction1=le 30 Mars 1991|jusqu'au fonction1=le 2 avril 1993|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Pierre Pay-Pay wa Syakasighe]]|successeur 1=[[Joseph Buhendwa bwa Mushasa]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Jean Gualbert Nyembo Shabani|date de naissance=le 5 août 1937|lieu de naissance=[[Tanganyika (province)|Tanganyika]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=L'Université de Kinshasa [[UNIKIN]]|profession=Professeur de l'université|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Jean-Gualbert Nyembo Shabani''', Abotami na mokolo ya 5 sanza ya mwambe 1937 na Kayanza, na etuka ya Tanganyika, azali moto ya politiki na ekolo Congo démocratique.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
=== Libota, bilenge mpe mateya ===
Jean-Gualbert Nyembo Shabani, mwana ya liboso ya Katshelewa Mugogwa na Feza Kalunga, abotama na mokolo ya 5 août 1937 na Kayanza, na territoire ya Kongolo, na Katanga, lelo oyo na province ya Tanganyika
Na 1946, tata na ye, Katshelewa Mugogwa, azalaki na mposa ya kopesa bana na ye ya liboso mateya ya malamu mpe formasyo ya malamu, amemaki ye na Elisabethville, lelo oyo Lubumbashi, atiki libota na ye na Kayanza mpo na mwa ntango. Na Elisabethville, akomaka na Institut Saint Boniface, lelo oyo Collège Kitumaini.
Na nsima, akɔtaki na Université Lovanium, lelo oyo Université ya Kinshasa, mpo na koyekola propédeutique mpe candidature na ba sciences économiques (1959-1962), liboso ya kokoba na kelasi na Université catholique ya Louvain, na Belgique, esika azwaki licence na sciences économiques na 1964.
ot15ae0zn1u4rsx5ft1utuu50mbewy9
Joseph Buhendwa
0
14067
131245
2024-12-12T14:45:28Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/218580836|Joseph Buhendwa]] »
131245
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|nom=Joseph Buhendwa|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la banque centrale du Zaïre (BCZ)|à partir du fonction1=2 avril 1993|jusqu'au fonction1=1 février 1994|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Jean Nyembo Shabani]]|successeur 1=[[Godefroid Ndiang Kabul]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Joseph Buhendwa Bwa Mushaba|date de naissance=4 octobre 1942|lieu de naissance=[[Sud-Kivu]] ([[République démocratique du Congo|Congo]])|date de décès=|lieu de décès=[[Bruxelles]] ([[Belgique]])|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université Lovanium]]<br>[[Université catholique de Louvain (1835-1968)|Université catholique de Louvain]]|profession=[[Banquier]]|religion=Catholique|enfants=Pepe Buhendwa,
Papy Buhendwa,
Fulgence Buhendwa,
Tharsille Buhendwa,
Peguy Buhendwa,
Junior Buhendwa,
Byamungu Buhendwa,
Bibilé Buhendwa,|famille=Tony-David Buhendwa, Mushinganya Lucas-Joseph Buhendwa Byamungu, Olivia Aganze Buhendwa Byamungu, Hermine Buhendwa, Anne-Laure Buhendwa, Eunice Buhendwa, Maelys Buhendwa}}
'''Joseph Buhendwa''', abotami na mokolo ya 4 sanza ya zomi 1942 na Sud-Kivu, azali banquier, moto ya politiki mpe mokomi ya Congo. Azalaki kala gouverneur ya Banque du Zaïre (lelo Banque centrale ya Congo), aponamaki na ebonga wana le 2 avril 1993 na président Mobutu Sese Seko.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
=== Bilenge mpe boyekoli ===
Nkombo na ye mobimba ezali Joseph Buhendwa bwa Mushasa, abotamaki na mokolo ya 4 octobre 1942 mpe azali moto ya Sud-Kivu.
Joseph Buhendwa atángaki kelasi ya ebandeli mpe ya mibale na Séminaire ya moke ya Mungombe, na Mugeri mpe na Collège Saint Paul na Bagira. Na nsima, abandaki ba études universitaires na Prépédeutique, mpe na nsima abongwanaki na ba sciences économiques na Université Lovanium ya Kinshasa kobanda 1959 kino 1962. Na 1964, azwi diplome na ye ya licence na sciences économiques na Université catholique de Louvain.
rudtesxddeg8ibo2eqcmqfh08bkwrl3
131246
131245
2024-12-12T14:45:53Z
OtikolenoiL
12703
131246
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Joseph Buhendwa|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la banque centrale du Zaïre (BCZ)|à partir du fonction1=2 avril 1993|jusqu'au fonction1=1 février 1994|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Jean Nyembo Shabani]]|successeur 1=[[Godefroid Ndiang Kabul]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Joseph Buhendwa Bwa Mushaba|date de naissance=4 octobre 1942|lieu de naissance=[[Sud-Kivu]] ([[République démocratique du Congo|Congo]])|date de décès=|lieu de décès=[[Bruxelles]] ([[Belgique]])|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université Lovanium]]<br>[[Université catholique de Louvain (1835-1968)|Université catholique de Louvain]]|profession=[[Banquier]]|religion=Catholique|enfants=Pepe Buhendwa,
Papy Buhendwa,
Fulgence Buhendwa,
Tharsille Buhendwa,
Peguy Buhendwa,
Junior Buhendwa,
Byamungu Buhendwa,
Bibilé Buhendwa,|famille=Tony-David Buhendwa, Mushinganya Lucas-Joseph Buhendwa Byamungu, Olivia Aganze Buhendwa Byamungu, Hermine Buhendwa, Anne-Laure Buhendwa, Eunice Buhendwa, Maelys Buhendwa}}
'''Joseph Buhendwa''', abotami na mokolo ya 4 sanza ya zomi 1942 na Sud-Kivu, azali banquier, moto ya politiki mpe mokomi ya Congo. Azalaki kala gouverneur ya Banque du Zaïre (lelo Banque centrale ya Congo), aponamaki na ebonga wana le 2 avril 1993 na président Mobutu Sese Seko.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
=== Bilenge mpe boyekoli ===
Nkombo na ye mobimba ezali Joseph Buhendwa bwa Mushasa, abotamaki na mokolo ya 4 octobre 1942 mpe azali moto ya Sud-Kivu.
Joseph Buhendwa atángaki kelasi ya ebandeli mpe ya mibale na Séminaire ya moke ya Mungombe, na Mugeri mpe na Collège Saint Paul na Bagira. Na nsima, abandaki ba études universitaires na Prépédeutique, mpe na nsima abongwanaki na ba sciences économiques na Université Lovanium ya Kinshasa kobanda 1959 kino 1962. Na 1964, azwi diplome na ye ya licence na sciences économiques na Université catholique de Louvain.
h5isoemb19ledj0y6l3w820ayry9mb6
Godefroid Ndiang Kabul
0
14068
131247
2024-12-12T14:47:41Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/208087498|Godefroid Ndiang Kabul]] »
131247
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}'''Godefroid Ndiang Kabul''', abotama na mokolo ya 26 sanza ya nsambo 1946 na Banda, na Kwilu, azwi diplome na économie appliquée na université ya Kinshasa (UNIKIN). Atángaki mpe na iniversite ya Lovanium.
Azali gouverneur ya Banque centrale ya Congo na 1994.
d5g5u2hdv3m3zhzh6pwevzk1xzkxenz
Patrice Djamboleka
0
14069
131248
2024-12-12T14:49:49Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/212046121|Patrice Djamboleka]] »
131248
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=|nom=Patrice Djamboleka Lona Okitongono|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la Banque centrale du Zaïre (BCZ) aujourd'hui (BCC)|à partir du fonction1=16 janvier 1995|jusqu'au fonction1=17 Mai 1997|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Godefroid Ndiang Kabul]]|successeur 1=[[Jean-Claude Masangu Mulongo]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Patrice Djamboleka Lona Okitongono|date de naissance=21 février 1946|lieu de naissance=[[Bukavu]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=Université de Kinshasa [[UNIKIN]]|profession=Économiste|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Patrice Djamboleka Lona Okitongono''', abotami le 21 février 1946 na Bukavu na province ya Sud-kivu, azali économiste congolais (RDC) mpe ancien gouverneur ya Banque centrale ya Zaïre (BCZ) sikoyo Banque centrale ya Congo (BCC)
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Djamboleka Lona Okitongono Patrice abotamaki na mokolo ya 21 sanza ya mibale 1946 na Bukavu na etuka ya Sud-kivu. Abotami na Sankuru na province ya Kassai-Oriental, na 1968 azui diplôme na ye ya Etat na littérature, na juillet 1972 azui diplôme na ye ya licence na sciences économiques na université ya Louvain lelo oyo université ya Kinshasa Unikin.
c6rs07o06k9zp6mrb139ilhjefhdyav
131249
131248
2024-12-12T14:50:07Z
OtikolenoiL
12703
131249
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=|nom=Patrice Djamboleka Lona Okitongono|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la Banque centrale du Zaïre (BCZ) aujourd'hui (BCC)|à partir du fonction1=16 janvier 1995|jusqu'au fonction1=17 Mai 1997|président 1=[[Mobutu Sese Seko]]|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Godefroid Ndiang Kabul]]|successeur 1=[[Jean-Claude Masangu Mulongo]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Patrice Djamboleka Lona Okitongono|date de naissance=21 février 1946|lieu de naissance=[[Bukavu]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=Université de Kinshasa [[UNIKIN]]|profession=Économiste|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Patrice Djamboleka Lona Okitongono''', abotami le 21 février 1946 na Bukavu na province ya Sud-kivu, azali économiste congolais (RDC) mpe ancien gouverneur ya Banque centrale ya Zaïre (BCZ) sikoyo Banque centrale ya Congo (BCC)
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Djamboleka Lona Okitongono Patrice abotamaki na mokolo ya 21 sanza ya mibale 1946 na Bukavu na etuka ya Sud-kivu. Abotami na Sankuru na province ya Kassai-Oriental, na 1968 azui diplôme na ye ya Etat na littérature, na juillet 1972 azui diplôme na ye ya licence na sciences économiques na université ya Louvain lelo oyo université ya Kinshasa Unikin.
kfycmbv7ca8bnvh53qemftvm4g6ficf
Jean-Claude Masangu
0
14070
131250
2024-12-12T14:52:10Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/212046986|Jean-Claude Masangu]] »
131250
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=|nom=Jean-Claude Masangu Mulongo|image=Jean-Claude Masangu Mulongo, IMF 69afrpccongolg.jpg|taille image=|légende=Jean-Claude Masangu Mulongo.
<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la [[Banque centrale du Congo]]|depuis le fonction1=1996|à partir du fonction1=1997|jusqu'au fonction1=2013|président 1=|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Djamboleka Lona Okitongono]]|successeur 1=[[Deogratias Mutombo Mwana Nyembo]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Jean-Claude Masangu Mulongo|date de naissance=le 18 août 1953|lieu de naissance=[[Likasi]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=l'[[École internationale de Genève]], du Worcester Polytechnic Institute ([[Massachusetts]]) et de la [[Louisiana State University]].|profession=Économiste|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Jean-Claude Masangu-Mulongo''' Abotama na 18 août 1953 na Likasi) azali économiste ya Congo mpe gouverneur ya Banque centrale ya Congo banda 1997 kino 2013.
== Mosala ==
Mwana ya Jacques Masangu-a-Mwanza, ambassadeur ya République démocratique ya Congo na Pays-Bas, asilisaki kelasi na Ecole internationale ya Genève, na Worcester Polytechnic Institute (Massachusetts) mpe na Louisiana State University.
Mokonzi ya kala ya Citibank Zaïre, Jean-Claude Masangu azali gouverneur ya Banque centrale ya Congo banda 1997. Laurent-Désiré Kabila nde aponaki ye mpe Joseph Kabila nde andimaki ye na 2002 mpe 2008. Na sima ya koponama na ye, azalaki mobandisi ya mbongwana ya mosolo oyo ememaki na bobimisi franc congolais.
Kobanda sanza ya zomi ya mobu 2007 kino sanza ya zomi ya mobu 2008, akambaki na kombo ya République démocratique ya Congo, lisanga ya bato ntuku mibale na minei (G24) ya Fonds monétaire international mpe na libaku wana, abundelaki mabongisi ya mbongwana ya ba institutions financières internationales oyo ebandisamaki na mokambi monene ya Fonds Dominique Strauss-Kahn.
Na 2009, Jean-Claude Masangu Mulongo abimisaki na éditions Prestige Communication (France) buku moko, Pourquoi je crois au progrès de l'Afrique, oyo ezali kolobela mobembo na ye mpe makanisi na ye mpo na Afrika mpe mingimingi na République démocratique du Congo.
498hwewkt28t6j9oxzsj1iwl2dsrwbo
131251
131250
2024-12-12T14:52:41Z
OtikolenoiL
12703
131251
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=|nom=Jean-Claude Masangu Mulongo|image=Jean-Claude Masangu Mulongo, IMF 69afrpccongolg.jpg|taille image=|légende=Jean-Claude Masangu Mulongo.
<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneur de la [[Banque centrale du Congo]]|depuis le fonction1=1996|à partir du fonction1=1997|jusqu'au fonction1=2013|président 1=|premier ministre 1=|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Djamboleka Lona Okitongono]]|successeur 1=[[Deogratias Mutombo Mwana Nyembo]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Jean-Claude Masangu Mulongo|date de naissance=le 18 août 1953|lieu de naissance=[[Likasi]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=l'[[École internationale de Genève]], du Worcester Polytechnic Institute ([[Massachusetts]]) et de la [[Louisiana State University]].|profession=Économiste|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Jean-Claude Masangu-Mulongo''' Abotama na 18 août 1953 na Likasi) azali économiste ya Congo mpe gouverneur ya Banque centrale ya Congo banda 1997 kino 2013.
== Mosala ==
Mwana ya Jacques Masangu-a-Mwanza, ambassadeur ya République démocratique ya Congo na Pays-Bas, asilisaki kelasi na Ecole internationale ya Genève, na Worcester Polytechnic Institute (Massachusetts) mpe na Louisiana State University.
Mokonzi ya kala ya Citibank Zaïre, Jean-Claude Masangu azali gouverneur ya Banque centrale ya Congo banda 1997. Laurent-Désiré Kabila nde aponaki ye mpe Joseph Kabila nde andimaki ye na 2002 mpe 2008. Na sima ya koponama na ye, azalaki mobandisi ya mbongwana ya mosolo oyo ememaki na bobimisi franc congolais.
Kobanda sanza ya zomi ya mobu 2007 kino sanza ya zomi ya mobu 2008, akambaki na kombo ya République démocratique ya Congo, lisanga ya bato ntuku mibale na minei (G24) ya Fonds monétaire international mpe na libaku wana, abundelaki mabongisi ya mbongwana ya ba institutions financières internationales oyo ebandisamaki na mokambi monene ya Fonds Dominique Strauss-Kahn.
Na 2009, Jean-Claude Masangu Mulongo abimisaki na éditions Prestige Communication (France) buku moko, Pourquoi je crois au progrès de l'Afrique, oyo ezali kolobela mobembo na ye mpe makanisi na ye mpo na Afrika mpe mingimingi na République démocratique du Congo.
q2mdyrhhzjfglykr4qc1dhxuxhcsssp
Deogratias Mutombo
0
14071
131252
2024-12-12T14:54:23Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/219238489|Deogratias Mutombo]] »
131252
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=|nom=Deogratias Mutombo Mwana Nyembo|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Président du conseil d’administration de l’Autorité de régulation et de contrôle des assurances (ARCA)|depuis le fonction1=5 juillet 2021|à partir du fonction1=|jusqu'au fonction1=|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge]]|gouvernement 1=|prédécesseur 1=|successeur 1=|fonction2=Gouverneur de la [[Banque centrale du Congo]] (BCC)|à partir du fonction2=14 mai 2013|jusqu'au fonction2=5 juillet 2021|prédécesseur 2=[[Jean-Claude Masangu Mulongo]]|successeur 2=[[Malangu Kabedi]]
<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Déogratias Mutombo Mwana Nyembo|date de naissance=|lieu de naissance=[[Katanga]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université de Kinshasa]]|profession=|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Deogratias Mutombo Mwana Nyembo''', abotama na Kongolo, na Katanga, azali économiste ya Congo (RDC) mpe gouverneur ya kala ya Banque centrale ya Congo (BCC). Kobanda le 5 juillet 2021, azali président ya conseil d'administration ya Autorité de régulation et de contrôle des assurances (ARCA)
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Deogratias Mutombo Mwana Nyembo abotamaki na Kongolo na etuka ya kala ya Katanga. Atángaki na université ya Kinshasa mpe azwaki diplôme ya économie na 1991.
Na 2008, azwamaki na BCC lokola mokambi ya bureau na direction ya change. Na 2010, akomaki mokonzi ya misala ya banki mpe ya bazando.
Na mokolo ya 14 sanza ya mitano ya mobu 2013, aponamaki gouverneur ya Banque centrale ya Congo (BCC) na mokonzi ya ekolo Congo démocratique Joseph Kabila. Azwi ebonga ya Jean-Claude Masangu Mulongo, oyo aponamaki na 1997.
s67zqxe00lr8yjqsn1z62fsuuzc537l
131253
131252
2024-12-12T14:54:52Z
OtikolenoiL
12703
131253
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=|nom=Deogratias Mutombo Mwana Nyembo|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Président du conseil d’administration de l’Autorité de régulation et de contrôle des assurances (ARCA)|depuis le fonction1=5 juillet 2021|à partir du fonction1=|jusqu'au fonction1=|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge]]|gouvernement 1=|prédécesseur 1=|successeur 1=|fonction2=Gouverneur de la [[Banque centrale du Congo]] (BCC)|à partir du fonction2=14 mai 2013|jusqu'au fonction2=5 juillet 2021|prédécesseur 2=[[Jean-Claude Masangu Mulongo]]|successeur 2=[[Malangu Kabedi]]
<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Déogratias Mutombo Mwana Nyembo|date de naissance=|lieu de naissance=[[Katanga]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université de Kinshasa]]|profession=|enfants=|féminin=non|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Deogratias Mutombo Mwana Nyembo''', abotama na Kongolo, na Katanga, azali économiste ya Congo (RDC) mpe gouverneur ya kala ya Banque centrale ya Congo (BCC). Kobanda le 5 juillet 2021, azali président ya conseil d'administration ya Autorité de régulation et de contrôle des assurances (ARCA)
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Deogratias Mutombo Mwana Nyembo abotamaki na Kongolo na etuka ya kala ya Katanga. Atángaki na université ya Kinshasa mpe azwaki diplôme ya économie na 1991.
Na 2008, azwamaki na BCC lokola mokambi ya bureau na direction ya change. Na 2010, akomaki mokonzi ya misala ya banki mpe ya bazando.
Na mokolo ya 14 sanza ya mitano ya mobu 2013, aponamaki gouverneur ya Banque centrale ya Congo (BCC) na mokonzi ya ekolo Congo démocratique Joseph Kabila. Azwi ebonga ya Jean-Claude Masangu Mulongo, oyo aponamaki na 1997.
oe1vf1lpnxe0scvvq3afub5w3fywrmn
Malangu Kabedi
0
14072
131254
2024-12-12T14:56:26Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/212046084|Malangu Kabedi]] »
131254
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=|nom=Marie-France Malangu Kabedi Mbuyi|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneure de la [[Banque centrale du Congo]]|depuis le fonction1=5 juillet 2021|jusqu'au fonction1=|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge]]|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Deogratias Mutombo Mwana Nyembo]]|successeur 1=|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Marie-France Malangu Kabedi Mbuyi|date de naissance=1 février 1958|lieu de naissance=[[Kananga]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université libre de Bruxelles]]|profession=[[Économiste]]|féminin=Oui|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Marie-France Malangu Kabedi Mbuyi''' azali économiste ya Congo (RDC), gouverneur ya banque centrale ya Congo: BCC, banda le 5 juillet 2021. Mokonzi ya ekolo Félix Tshisekedi nde aponaki ye, akitani Deogratias Mutombo. Akokoma na mosala na ye ya sika na mokolo ya 19 sanza ya nsambo 2021 na tango ya kofuta mpe kozongela elongo na mokitani na ye.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Abotami na mokolo ya 1er février 1958 na Kananga na province ya Kasaï-Occidental, Malangu Kabedi azali mwasi ya liboso oyo aponami gouverneur ya Banque centrale ya Congo (BCC). Moto oyo azalaki liboso na ye, Deogratias Mutombo Mwana Nyembo aponamaki na 2013 na mokonzi Joseph Kabila.
5zusu5x5ufitn5lu4xt2xws0cfk47o2
131255
131254
2024-12-12T14:57:12Z
OtikolenoiL
12703
131255
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=|nom=Marie-France Malangu Kabedi Mbuyi|image=défaut.svg|taille image=|légende=<!-- Fonctions -->|fonction1=Gouverneure de la [[Banque centrale du Congo]]|depuis le fonction1=5 juillet 2021|jusqu'au fonction1=|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge]]|gouvernement 1=|prédécesseur 1=[[Deogratias Mutombo Mwana Nyembo]]|successeur 1=|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Marie-France Malangu Kabedi Mbuyi|date de naissance=1 février 1958|lieu de naissance=[[Kananga]], [[République démocratique du Congo]]|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=[[Université libre de Bruxelles]]|profession=[[Économiste]]|féminin=Oui|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Marie-France Malangu Kabedi Mbuyi''' azali économiste ya Congo (RDC), gouverneur ya banque centrale ya Congo: BCC, banda le 5 juillet 2021. Mokonzi ya ekolo Félix Tshisekedi nde aponaki ye, akitani Deogratias Mutombo. Akokoma na mosala na ye ya sika na mokolo ya 19 sanza ya nsambo 2021 na tango ya kofuta mpe kozongela elongo na mokitani na ye.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Abotami na mokolo ya 1er février 1958 na Kananga na province ya Kasaï-Occidental, Malangu Kabedi azali mwasi ya liboso oyo aponami gouverneur ya Banque centrale ya Congo (BCC). Moto oyo azalaki liboso na ye, Deogratias Mutombo Mwana Nyembo aponamaki na 2013 na mokonzi Joseph Kabila.
rm0437bnqkq2wxnso3dqp6o5bu2xjt7
Jacques Kyabula Katwe
0
14073
131256
2024-12-12T15:02:09Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/217999498|Jacques Kyabula Katwe]] »
131256
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=gouverneur|nom=Jacques Kyabula Katwe|image=defaut.svg|légende=|fonction1=Gouverneur de la province du [[Haut-Katanga]]|depuis le fonction1=10 avril 2019|législature 1=|coalition 1=|groupe parlementaire 1=|prédécesseur 1=[[Céléstin Pande Kapopo]]|successeur 1=|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|élection2=|réélection2=|prédécesseur 2=|successeur 2=|fonction3=|à partir du fonction3=|jusqu'au fonction3=|président 3=[[Joseph Kabila]]|premier ministre 3=[[Antoine Gizenga]]|gouvernement 3=|prédécesseur 3=|successeur 3=|nom de naissance=Kyabula Katwe|date de naissance={{date de naissance|13|Mars|1976|âge=oui}}|lieu de naissance=[[likasi]] ([[République démocratique du Congo|RDC]])|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=[[Parti du peuple pour la reconstruction et la démocratie|PPRD]] puis ARDev|père=|mère=|frère=DAVID DAUTE KATWE|conjoint=|enfants=|entourage=|université=|profession=Homme politique et administrateur|religion=|résidence=|signature=|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg|liste=}}
'''Jacques Kyabula Katwe''', abotami na mokolo ya 13 sanza ya misato 1976 na Likasi, azali moto ya politiki ya Congo, gouverneur ya Haut-Katanga banda 2019 oyo mokonzi na yango ezali Lubumbashi.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
=== Elenge ===
Jacques Kyabula abotamaki na Likasi le 13 mars 1976. Akotaki na Eteyelo ya Tutazamie liboso akende na kelasi ya politiki na Université ya Lubumbashi, esika azuaki diplome na ye ya politiki mpe ya administration.
=== Mosala amekola makasi ===
Jacques Kyabula Katwe asalaki na ba entreprises mingi ya province ya Haut-Katanga na secteur privé liboso ya kokota na administration publique na cabinet ya Gouverneur Kazembe, esika ye aponamaki directeur de cabinet. Na mosala na ye ya kofuta mpako, aponamaki mpo na kopesa eyano na mikakatano ya mbongo oyo etúká ya Haut-Katanga, oyo ezalaki naino moke, ezalaki kokutana na yango.
=== Mosala lo politki ===
Nsima ya mwa ntango moke na mosala ya kokamba misala ya kosomba biloko, Jacques Kyabula aponamaki ministre ya mbongo, ya ba petites et moyennes entreprises mpo na Haut-Katanga. Mokumba oyo ekopesa ye nzela ya kozongisa lifuti ya basali ya Leta na ndenge esengeli, ya kobakisa mosolo na mbongo ya province mpe ya kozwa mbongo mpo na kosilisa misala minene ya province
Na kati ya Parti du peuple pour la reconstruction et la démocratie (PPRD), alongaki na 2018 ba élections législatives nationale mpe provinciale ya 2018 na engumba Likasi.
Na 2019, Jacques Kyabula aponami gouverneur ya province ya Haut-Katanga, moko ya ba provinces ya bomengo mpe ya minene na République démocratique du Congo <ref name=":0">{{Cite web|url=https://actualite.cd/index.php/2019/05/18/rdc-portrait-du-gouverneur-de-la-province-du-haut-katanga-jacques-kyabula/}}</ref> .
Na 2019, Jacques Kyabula aponami gouverneur ya province ya Haut-Katanga, moko ya ba provinces ya bozwi mpe ya monene ya RDC.
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
lhp1t3335e8pkorwqda8o30b7uxf482
131257
131256
2024-12-12T15:02:30Z
OtikolenoiL
12703
131257
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=gouverneur|nom=Jacques Kyabula Katwe|image=defaut.svg|légende=|fonction1=Gouverneur de la province du [[Haut-Katanga]]|depuis le fonction1=10 avril 2019|législature 1=|coalition 1=|groupe parlementaire 1=|prédécesseur 1=[[Céléstin Pande Kapopo]]|successeur 1=|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|élection2=|réélection2=|prédécesseur 2=|successeur 2=|fonction3=|à partir du fonction3=|jusqu'au fonction3=|président 3=[[Joseph Kabila]]|premier ministre 3=[[Antoine Gizenga]]|gouvernement 3=|prédécesseur 3=|successeur 3=|nom de naissance=Kyabula Katwe|date de naissance={{date de naissance|13|Mars|1976|âge=oui}}|lieu de naissance=[[likasi]] ([[République démocratique du Congo|RDC]])|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=[[Parti du peuple pour la reconstruction et la démocratie|PPRD]] puis ARDev|père=|mère=|frère=DAVID DAUTE KATWE|conjoint=|enfants=|entourage=|université=|profession=Homme politique et administrateur|religion=|résidence=|signature=|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg|liste=}}
'''Jacques Kyabula Katwe''', abotami na mokolo ya 13 sanza ya misato 1976 na Likasi, azali moto ya politiki ya Congo, gouverneur ya Haut-Katanga banda 2019 oyo mokonzi na yango ezali Lubumbashi.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
=== Elenge ===
Jacques Kyabula abotamaki na Likasi le 13 mars 1976. Akotaki na Eteyelo ya Tutazamie liboso akende na kelasi ya politiki na Université ya Lubumbashi, esika azuaki diplome na ye ya politiki mpe ya administration.
=== Mosala amekola makasi ===
Jacques Kyabula Katwe asalaki na ba entreprises mingi ya province ya Haut-Katanga na secteur privé liboso ya kokota na administration publique na cabinet ya Gouverneur Kazembe, esika ye aponamaki directeur de cabinet. Na mosala na ye ya kofuta mpako, aponamaki mpo na kopesa eyano na mikakatano ya mbongo oyo etúká ya Haut-Katanga, oyo ezalaki naino moke, ezalaki kokutana na yango.
=== Mosala lo politki ===
Nsima ya mwa ntango moke na mosala ya kokamba misala ya kosomba biloko, Jacques Kyabula aponamaki ministre ya mbongo, ya ba petites et moyennes entreprises mpo na Haut-Katanga. Mokumba oyo ekopesa ye nzela ya kozongisa lifuti ya basali ya Leta na ndenge esengeli, ya kobakisa mosolo na mbongo ya province mpe ya kozwa mbongo mpo na kosilisa misala minene ya province
Na kati ya Parti du peuple pour la reconstruction et la démocratie (PPRD), alongaki na 2018 ba élections législatives nationale mpe provinciale ya 2018 na engumba Likasi.
Na 2019, Jacques Kyabula aponami gouverneur ya province ya Haut-Katanga, moko ya ba provinces ya bomengo mpe ya minene na République démocratique du Congo <ref name=":0">{{Cite web|url=https://actualite.cd/index.php/2019/05/18/rdc-portrait-du-gouverneur-de-la-province-du-haut-katanga-jacques-kyabula/}}</ref> .
Na 2019, Jacques Kyabula aponami gouverneur ya province ya Haut-Katanga, moko ya ba provinces ya bozwi mpe ya monene ya RDC.
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
e436h6kjm4v49qxqemcsplln61rmehi
Célestin Pande Kapopo
0
14074
131258
2024-12-12T15:04:08Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/207770432|Céléstin Pande Kapopo]] »
131258
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=gouverneur|nom=Céléstin Pande Kapopo|image=Lubumbashi, Province of Haut Katanga- Governor Célestin Pande Kapopo (cropped).jpg|légende=|fonction1=Sénateur|depuis le fonction1=6 avril 2019|à partir du fonction1=|jusqu'au fonction1=|élection1=[[Élections sénatoriales de 2019 en république démocratique du Congo|14 mars 2019]]|gouvernement 1=|premier ministre 1=|prédécesseur 1=[[Sylvestre Ilunga Ilunkamba]]|successeur 1=|fonction2=Gouverneur du Haut-Katanga|à partir du fonction2=9 septembre 2017|jusqu'au fonction2=20 mai 2019|élection2=|président 2=[[Joseph Kabila]]|premier ministre 2=|gouvernement 2=|prédécesseur 2=[[Jean-Claude Kazembe Musonda]]|successeur 2=[[Jacques Kyabula Katwe]]|nom de naissance=Céléstin Pande Kapopo|date de naissance=|lieu de naissance=|date de décès=|lieu de décès=|père=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=|profession=|religion=|résidence=|conjoint=|signature=|emblème=|taille emblème=|liste=}}
'''Célestin Pande Kapopo''' azali moto ya politiki ya Congo démocratique. Azali sénateur, gouverneur ya Haut-Katanga ya kala ya 9 septembre 2017 kino janvier 2019.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
== Banote mpe ba références ==
{{Références}}
ctznlm1oxf24xbrip7jbm6fntpdfum6
131259
131258
2024-12-12T15:04:39Z
OtikolenoiL
12703
131259
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=gouverneur|nom=Céléstin Pande Kapopo|image=Lubumbashi, Province of Haut Katanga- Governor Célestin Pande Kapopo (cropped).jpg|légende=|fonction1=Sénateur|depuis le fonction1=6 avril 2019|à partir du fonction1=|jusqu'au fonction1=|élection1=[[Élections sénatoriales de 2019 en république démocratique du Congo|14 mars 2019]]|gouvernement 1=|premier ministre 1=|prédécesseur 1=[[Sylvestre Ilunga Ilunkamba]]|successeur 1=|fonction2=Gouverneur du Haut-Katanga|à partir du fonction2=9 septembre 2017|jusqu'au fonction2=20 mai 2019|élection2=|président 2=[[Joseph Kabila]]|premier ministre 2=|gouvernement 2=|prédécesseur 2=[[Jean-Claude Kazembe Musonda]]|successeur 2=[[Jacques Kyabula Katwe]]|nom de naissance=Céléstin Pande Kapopo|date de naissance=|lieu de naissance=|date de décès=|lieu de décès=|père=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=|profession=|religion=|résidence=|conjoint=|signature=|emblème=|taille emblème=|liste=}}
'''Célestin Pande Kapopo''' azali moto ya politiki ya Congo démocratique. Azali sénateur, gouverneur ya Haut-Katanga ya kala ya 9 septembre 2017 kino janvier 2019.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
== Banote mpe ba références ==
{{Références}}
blxghd6et5o26k2nezbftrqh3xj9s3m
Jean-Claude Kazembe Musonda
0
14075
131260
2024-12-12T15:06:52Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/206796830|Jean-Claude Kazembe Musonda]] »
131260
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=gouverneur|nom=Jean-Claude Kazembe Musonda|image=defaut.svg|légende=|fonction1=Gouverneur du Haut-Katanga|à partir du fonction1=26 mars 2016|jusqu'au fonction1=18 avril 2017|prédécesseur 1=|successeur 1=[[Céléstin Pande Kapopo]]|nom de naissance=Kazembe Musonda|date de naissance={{date de naissance|17 mai 1963|}}|lieu de naissance=[[Kashobwe]]|date de décès={{date de décès|31 juillet 2021|17 mai 1963}}|lieu de décès=[[Lubumbashi]]|père=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=|profession=[[Administrateur de société|Administrateur]]|religion=|résidence=|conjoint=|signature=|emblème=|taille emblème=|liste=}}
'''Jean-Claude Kazembe Musonda''', abotama le 17 mai 1963 na Kashobwe mpe akufi le 31 juillet 2021 na Lubumbashi, azalaki moto ya politiki ya Congo (RDC), gouverneur ya yambo ya province ya Haut-Katanga kobanda na dénombrement ya 2016. Na 2017, Assemblée provinciale ekatelaki ye bokonzi.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
== Banote mpe ba références ==
61kndis7w8ylibnplxi30idyhamasj7
131261
131260
2024-12-12T15:07:13Z
OtikolenoiL
12703
131261
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=gouverneur|nom=Jean-Claude Kazembe Musonda|image=defaut.svg|légende=|fonction1=Gouverneur du Haut-Katanga|à partir du fonction1=26 mars 2016|jusqu'au fonction1=18 avril 2017|prédécesseur 1=|successeur 1=[[Céléstin Pande Kapopo]]|nom de naissance=Kazembe Musonda|date de naissance={{date de naissance|17 mai 1963|}}|lieu de naissance=[[Kashobwe]]|date de décès={{date de décès|31 juillet 2021|17 mai 1963}}|lieu de décès=[[Lubumbashi]]|père=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=|université=|profession=[[Administrateur de société|Administrateur]]|religion=|résidence=|conjoint=|signature=|emblème=|taille emblème=|liste=}}
'''Jean-Claude Kazembe Musonda''', abotama le 17 mai 1963 na Kashobwe mpe akufi le 31 juillet 2021 na Lubumbashi, azalaki moto ya politiki ya Congo (RDC), gouverneur ya yambo ya province ya Haut-Katanga kobanda na dénombrement ya 2016. Na 2017, Assemblée provinciale ekatelaki ye bokonzi.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
== Banote mpe ba références ==
b2tfcj1vqwd6b1tvy4kdvtk3arut29i
Christophe Baseane Nangaa
0
14076
131262
2024-12-12T15:10:46Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220916904|Christophe Baseane Nangaa]] »
131262
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=gouverneur|nom=Christophe Baseane Nangaa|image=Christophe Nangaa.jpg|légende=|fonction1=Gouverneur de la province du [[Haut-Uele]]|depuis le fonction1=|à partir du fonction1=10 avril 2019|jusqu'au fonction1=avril 2024|élection1=|prédécesseur 1=[[Jean-Pierre Lola Kisanga]]|successeur 1=[[Jean Bakomito Gambu]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|élection2=|prédécesseur 2=|successeur 2=|nom de naissance=|date de naissance=|lieu de naissance=|date de décès=|lieu de décès=|père=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=[[Congo Espoir]]|université=|profession=|religion=|résidence=|conjoint=|signature=|emblème=|taille emblème=|liste=}}
'''Christophe Baseane Nangaa''' azali moto ya politiki ya ekolo Congo démocratique, gouverneur ya etuka ya Haut-Uele wuto 10 avril 2019 kino avril 2024[1]. Azwi ebonga ya Jean-Pierre Lola Kisanga na bokambi ya etuka, oyo azali gouverneur ya mibale ya etuka oyo banda etuka ya Est ekabwani na 2015.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Ndeko na ye, Corneille Nangaa, azalaki mokambi ya Commission électorale nationale indépendante kati na 2015 mpe 2021.
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
dnopc9bp0yyw9dglr30tb6kggsbqp5v
131263
131262
2024-12-12T15:11:21Z
OtikolenoiL
12703
131263
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=gouverneur|nom=Christophe Baseane Nangaa|image=Christophe Nangaa.jpg|légende=|fonction1=Gouverneur de la province du [[Haut-Uele]]|depuis le fonction1=|à partir du fonction1=10 avril 2019|jusqu'au fonction1=avril 2024|élection1=|prédécesseur 1=[[Jean-Pierre Lola Kisanga]]|successeur 1=[[Jean Bakomito Gambu]]|fonction2=|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|élection2=|prédécesseur 2=|successeur 2=|nom de naissance=|date de naissance=|lieu de naissance=|date de décès=|lieu de décès=|père=|nationalité=[[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=[[Congo Espoir]]|université=|profession=|religion=|résidence=|conjoint=|signature=|emblème=|taille emblème=|liste=}}
'''Christophe Baseane Nangaa''' azali moto ya politiki ya ekolo Congo démocratique, gouverneur ya etuka ya Haut-Uele wuto 10 avril 2019 kino avril 2024[1]. Azwi ebonga ya Jean-Pierre Lola Kisanga na bokambi ya etuka, oyo azali gouverneur ya mibale ya etuka oyo banda etuka ya Est ekabwani na 2015.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Ndeko na ye, Corneille Nangaa, azalaki mokambi ya Commission électorale nationale indépendante kati na 2015 mpe 2021.
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
4etk3ou60rzlxlao699eh0z9cv8egu9
Johnny Luboya Nkashama
0
14077
131264
2024-12-12T15:13:46Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/215198334|Johnny Luboya Nkashama]] »
131264
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Personnalité politique|charte=|nom=johnny Luboya Nkashama|image=Ituri Peace PHOTO DU JOUR DU VENDREDI 17 JUIN 2022.jpg|légende=17 Juin 2022|fonction1=Gouverneur de la province de l'Ituri|depuis le fonction1=4 mai 2021<br/><small>({{durée|04|05|2021}})</small>|jusqu'au fonction1=|fonction2=Lieutenant-général [[FARDC]] (République démocratique du Congo)|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge]]|prédécesseur 1=[[Jean Bamanisa Saïdi]]|nom de naissance=|date de naissance=1966|lieu de naissance=|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{Drapeau|République démocratique du Congo}} [[République démocratique du Congo]]|parti=|père=|mère=|fratrie=|conjoint=|enfants=|entourage=|université=|profession=|religion=|résidence=|signature=|liste=|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Johnny Luboya Nkashama''', abotama na 1966, azali soda ya Congo démocratique. Azali gouverneur militaire ya etuka ya Ituri kobanda sanza ya mitano 2021.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Johnny Luboya Nkashama abotamaki na 1966.
Na ntango ya bitumba ya mibale ya Congo (1998-2003), Johnny Luboya Nkashama azalaki mokonzi ya renseignement ya RCD-Goma, etuluku ya basoda oyo bazalaki na boyokani na Rwanda.
Azali commandant ya 1er zone de défense ya ba Forces armées ya République démocratique ya Congo (FARDC), mokonzi ya état-major ya 13e région militaire ya ex-Equateur.
Na sima ya kotia état de siège na Nord-Kivu mpe na Ituri na sanza ya mitano 2021, Johnny Luboya Nkashama aponami gouverneur militaire ya Ituri kobanda sanza ya mitano 2021 na président ya république.
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na 1966]]
htsm9j4flq8lgcu4m5or73r26ps7fh0
131265
131264
2024-12-12T15:14:10Z
OtikolenoiL
12703
131265
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |charte=|nom=johnny Luboya Nkashama|image=Ituri Peace PHOTO DU JOUR DU VENDREDI 17 JUIN 2022.jpg|légende=17 Juin 2022|fonction1=Gouverneur de la province de l'Ituri|depuis le fonction1=4 mai 2021<br/><small>({{durée|04|05|2021}})</small>|jusqu'au fonction1=|fonction2=Lieutenant-général [[FARDC]] (République démocratique du Congo)|président 1=[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 1=[[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge]]|prédécesseur 1=[[Jean Bamanisa Saïdi]]|nom de naissance=|date de naissance=1966|lieu de naissance=|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{Drapeau|République démocratique du Congo}} [[République démocratique du Congo]]|parti=|père=|mère=|fratrie=|conjoint=|enfants=|entourage=|université=|profession=|religion=|résidence=|signature=|liste=|emblème=Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg}}
'''Johnny Luboya Nkashama''', abotama na 1966, azali soda ya Congo démocratique. Azali gouverneur militaire ya etuka ya Ituri kobanda sanza ya mitano 2021.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Johnny Luboya Nkashama abotamaki na 1966.
Na ntango ya bitumba ya mibale ya Congo (1998-2003), Johnny Luboya Nkashama azalaki mokonzi ya renseignement ya RCD-Goma, etuluku ya basoda oyo bazalaki na boyokani na Rwanda.
Azali commandant ya 1er zone de défense ya ba Forces armées ya République démocratique ya Congo (FARDC), mokonzi ya état-major ya 13e région militaire ya ex-Equateur.
Na sima ya kotia état de siège na Nord-Kivu mpe na Ituri na sanza ya mitano 2021, Johnny Luboya Nkashama aponami gouverneur militaire ya Ituri kobanda sanza ya mitano 2021 na président ya république.
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na 1966]]
gu27rllka1q8eo1kfuvm5xc8b6brwcl
Jean-Marie Peti Peti
0
14078
131266
2024-12-12T15:18:03Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/218856572|Jean-Marie Peti Peti]] »
131266
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}'''Jean-Marie Peti Peti''', abotami Abotami le 24 octobre 1952 na Kinshasa[1], azali moto ya politiki ya ekolo Congo. Azali gouverneur ya province ya Kwango, na République démocratique ya Congo (RDC), kobanda 2019 kino 2022.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Azali mwana ya député national ya kala mpe président provisoire ya Chambre ya ba représentants André Petipeti. Azali membre ya parti politique Parti lumumbiste unifié (PALU) ya Lugi Gizenga.
[[Catégorie:Article à référence souhaitée]]
Na maponami ya bituka ya 2018 na Congo démocratique, lisanga ya PALU na Front commun pour le Congo (FCC) ya bokonzi ya kala ya Joseph Kabila elongi na assemblée provinciale. Jean-Marie Peti Peti aponami na mokolo ya 19 sanza ya minei 2019 na bavoti 19 kati na 21 ya assemblée. Na mokolo ya 27 sanza ya mitano ya mobu 2019, mokonzi ya mboka Félix Tshisekedi akomisaki ye na bokonzi. Na kati ya PALU mpe baninga na ye ya FCC (Convention pour la république et la démocratie, CRD, parti ya Christophe Mboso N'Kodia Pwanga, Regroupement des innovateurs du Congo, Renovac, ya André Kimbuta mpe Alliance pour la bonne gouvernance, ABG), liyebisi ya gouvernement oyo ebimisaki matata na kati ya FCC, mingimingi kati ya Renovac mpe ABG mpo na kopona ministre ya bokolongono.
4jbx2mmxh7nysmvbacubsgd3mebpqsc
Feshi (teritware) .
0
14079
131267
2024-12-12T15:20:42Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/206974014|Feshi (territoire)]] »
131267
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Territoire de la République démocratique du Congo|nom=Territoire de Feshi|province=[[Kwango (province)|Kwango]]|district=|adminterr=M. [[Leyo-A-Lupambu Fidèle]]|dep=2|latitude=06/08/S|longitude=18/10/E|population=664640|année_pop=2021|lg=[[Kikongo]]|superficie=19187}}
'''Territoire ya Feshi''' ezali etuka ya province ya Kwango na République démocratique ya Congo. Mbóka-mokonzi ezalí Feshi.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire ezali na commune rurale ya ba électeurs ya 80 000 :
* Feshi, (7 ba conseillers municipales) .
== Ba secteurs ==
Teritware ya Feshi ekabwani na bituka minei mpe bituluku 39.
{| class="wikitable"
!Secteur ya mosala
! Σ
! Bosangisi ya bituluku
|-
| Ganaketi
| 18. Ezali na ntina te
| Buka-Ngumbi, Buka-Tengwa, Kabukulu, Kakombi, Kambundi-Nganga, Kambundi-Tumbi, Kasombo, Kitaka, Mubanga, Mulasa-Mbaka, Mulawa-Mfulu, Mutangu Tari, Mwana Basila, Mwela Shaku (Mwela Tsaka), Ngima, Tshaku Kakabatu, Tshaku Luwembi, Tshaku Zuka
|-
| [[Lobo (secteur)|Lobo]]
| 8. Ezali na ntina te
| Bumba Kifulu, Kambindi Lukula, Katambi, Kikwanza, Loanda, Mulasa Biwuwa, Muzengo, Zalala.
|-
| [[Maziamo (secteur)|Maziamo azali moto ya mayele]]
| 8. Ezali na ntina te
| Bolashi, Kanungu, Kasapula, Kikombo, Kimbinga, Kisambo, Luhemba, Mudikikamba.
|-
| [[Mukoso (secteur)|Mukoso]]
| 5. Ezali na ntina mingi
| Gitoto Ngunda, Kianza, Muteba Yave Nawej, Ngungi, Palanga Nene.
|}
== Politiki ==
* Ba députés ya ekolo :3
** Esperance Shidi (PALU) azali moto ya mayele.
** Kangulumba Mbambi Vincent (Lipanda) .
** [[Bruno Lapika Dimomfu|Lapika Dimonfu Bruno]] (ARC) azali moto ya mayele.
* Ba députés ya ba provinces :4
** Atunakou Malambu Jovin (PPRD) azali moto ya mayele.
** Kangulumba Kakoma Léopold (MLC) .
** Kusasamana Metela Crispin (PALU) azali moto ya mayele mingi.
** Kashita Mussa wa Gamony Jesse Jean Bosco (Mokambi monene ya groupe Kianza, co-opté)
ojvl1cx7kb9aa3k3k8dqjb6n0t8b8zq
131268
131267
2024-12-12T15:21:01Z
OtikolenoiL
12703
131268
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Territoire de Feshi|province=[[Kwango (province)|Kwango]]|district=|adminterr=M. [[Leyo-A-Lupambu Fidèle]]|dep=2|latitude=06/08/S|longitude=18/10/E|population=664640|année_pop=2021|lg=[[Kikongo]]|superficie=19187}}
'''Territoire ya Feshi''' ezali etuka ya province ya Kwango na République démocratique ya Congo. Mbóka-mokonzi ezalí Feshi.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire ezali na commune rurale ya ba électeurs ya 80 000 :
* Feshi, (7 ba conseillers municipales) .
== Ba secteurs ==
Teritware ya Feshi ekabwani na bituka minei mpe bituluku 39.
{| class="wikitable"
!Secteur ya mosala
! Σ
! Bosangisi ya bituluku
|-
| Ganaketi
| 18. Ezali na ntina te
| Buka-Ngumbi, Buka-Tengwa, Kabukulu, Kakombi, Kambundi-Nganga, Kambundi-Tumbi, Kasombo, Kitaka, Mubanga, Mulasa-Mbaka, Mulawa-Mfulu, Mutangu Tari, Mwana Basila, Mwela Shaku (Mwela Tsaka), Ngima, Tshaku Kakabatu, Tshaku Luwembi, Tshaku Zuka
|-
| [[Lobo (secteur)|Lobo]]
| 8. Ezali na ntina te
| Bumba Kifulu, Kambindi Lukula, Katambi, Kikwanza, Loanda, Mulasa Biwuwa, Muzengo, Zalala.
|-
| [[Maziamo (secteur)|Maziamo azali moto ya mayele]]
| 8. Ezali na ntina te
| Bolashi, Kanungu, Kasapula, Kikombo, Kimbinga, Kisambo, Luhemba, Mudikikamba.
|-
| [[Mukoso (secteur)|Mukoso]]
| 5. Ezali na ntina mingi
| Gitoto Ngunda, Kianza, Muteba Yave Nawej, Ngungi, Palanga Nene.
|}
== Politiki ==
* Ba députés ya ekolo :3
** Esperance Shidi (PALU) azali moto ya mayele.
** Kangulumba Mbambi Vincent (Lipanda) .
** [[Bruno Lapika Dimomfu|Lapika Dimonfu Bruno]] (ARC) azali moto ya mayele.
* Ba députés ya ba provinces :4
** Atunakou Malambu Jovin (PPRD) azali moto ya mayele.
** Kangulumba Kakoma Léopold (MLC) .
** Kusasamana Metela Crispin (PALU) azali moto ya mayele mingi.
** Kashita Mussa wa Gamony Jesse Jean Bosco (Mokambi monene ya groupe Kianza, co-opté)
l6agrwqfbmu6qsoz17fho6jhku8wppn
Ganaketi
0
14080
131269
2024-12-12T15:22:37Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/178992385|Ganaketi]] »
131269
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement}}'''Ganaketi''' ezali mboka mokonzi ya secteur ya territoire ya Feshi na province ya Kwango na République démocratique ya Congo.
== Geographie na mokili mobimba ==
Mboka yango ezali na nzela RP 228 na wɛsti ya engumba-mokonzi Feshi.
== Lisolo ==
== Mateya ==
== Nkita ==
== Ba références ==
5ynm7a8m72fuf7zkad4jjhnf2u1f1kb
131270
131269
2024-12-12T15:23:09Z
OtikolenoiL
12703
131270
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographi2}}'''Ganaketi''' ezali mboka mokonzi ya secteur ya territoire ya Feshi na province ya Kwango na République démocratique ya Congo.
== Geographie na mokili mobimba ==
Mboka yango ezali na nzela RP 228 na wɛsti ya engumba-mokonzi Feshi.
== Lisolo ==
== Mateya ==
== Nkita ==
== Ba références ==
254hnrtn2b0nmmokewzr9yel6x0o62r
131271
131270
2024-12-12T15:23:30Z
OtikolenoiL
12703
131271
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}'''Ganaketi''' ezali mboka mokonzi ya secteur ya territoire ya Feshi na province ya Kwango na République démocratique ya Congo.
== Geographie na mokili mobimba ==
Mboka yango ezali na nzela RP 228 na wɛsti ya engumba-mokonzi Feshi.
== Lisolo ==
== Mateya ==
== Nkita ==
== Ba références ==
namn885yfh6hdtuy4pywki8uw9fwqmy
Disasi (Bandundu) .
0
14081
131272
2024-12-12T15:25:18Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220600024|Disasi (Bandundu)]] »
131272
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Commune de la République démocratique du Congo|nom=Disasi|autres noms=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Mai-Ndombe (province)|Mai-Ndombe]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Emfren Kinda]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=-3.326686|longitude=17.368655|altitude=|population=112236|année_pop=[[2003]]|superficie=29.20|position=|sites touristiques=|divers=[[Lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Disasi''' Bandundu ezali commune ya engumba Bandundu na ekolo Congo démocratique.
== Ba quartiers ==
Komine ekabwani na ba quartiers 9: Ibole, Kamanyola, Kwango, Lwani (to Luani), Mampuya, Mobutu, Molende, Nsélé mpe Salaminta.
== Bomoto ya bomoto ==
* Malanda Dem (1929-2008), philosophe, théologie, psychologue mpe psychanalyste congolais
hauuoxexmhmy1ycnnlckf3112os0j1y
131273
131272
2024-12-12T15:25:43Z
OtikolenoiL
12703
131273
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Disasi|autres noms=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Mai-Ndombe (province)|Mai-Ndombe]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Emfren Kinda]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=-3.326686|longitude=17.368655|altitude=|population=112236|année_pop=[[2003]]|superficie=29.20|position=|sites touristiques=|divers=[[Lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Disasi''' Bandundu ezali commune ya engumba Bandundu na ekolo Congo démocratique.
== Ba quartiers ==
Komine ekabwani na ba quartiers 9: Ibole, Kamanyola, Kwango, Lwani (to Luani), Mampuya, Mobutu, Molende, Nsélé mpe Salaminta.
== Bomoto ya bomoto ==
* Malanda Dem (1929-2008), philosophe, théologie, psychologue mpe psychanalyste congolais
s9vehonkclew6aoiacmd6og4miovai9
Basoko (Bandundu) .
0
14082
131274
2024-12-12T15:26:56Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220599897|Basoko (Bandundu)]] »
131274
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Commune de la République démocratique du Congo|nom=Commune de Basoko|autres noms=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Gabriel Mbuyulu Obazeyi]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=-3.3057357|longitude=17.3754787|altitude=|population=69725|année_pop=[[2003]]|superficie=70.25|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Basoko''' Bandundu ezali commune ya engumba Bandundu na ekolo Congo démocratique.
== Ba quartiers ==
Komine ekabwani na ba quartiers 6: Air Congo, Ifuri, Buza, Lumbu, Nfusi na Salongo.
2wjmtojny07nvc56lp5en1k4qo1ungk
131275
131274
2024-12-12T15:27:18Z
OtikolenoiL
12703
131275
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Commune de Basoko|autres noms=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Gabriel Mbuyulu Obazeyi]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=-3.3057357|longitude=17.3754787|altitude=|population=69725|année_pop=[[2003]]|superficie=70.25|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Basoko''' Bandundu ezali commune ya engumba Bandundu na ekolo Congo démocratique.
== Ba quartiers ==
Komine ekabwani na ba quartiers 6: Air Congo, Ifuri, Buza, Lumbu, Nfusi na Salongo.
8s4uvoahfkuqqfb8niuo6pxjatco3tn
Mayoyo
0
14083
131276
2024-12-12T15:29:01Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220600884|Mayoyo]] »
131276
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Commune de la République démocratique du Congo|nom=Commune de Mayoyo|autres noms=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Mai-Ndombe (province)|Mai-Ndombe]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Willy Kasongo Make]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=79580|année_pop=[[2003]]|superficie=122.55|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Mayoyo''' Bandundu ezali commune ya engumba Bandundu na ekolo Congo démocratique..
== Ba quartiers ==
Komine ya engumba ekabwani na ba quartiers 6: Bosembo, Ito, Kimvuka, Malebo, Musaka, Ngamilele.
qow7f1vryhpivjh5fn7uk4a04rf80n8
131277
131276
2024-12-12T15:29:32Z
OtikolenoiL
12703
131277
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Commune de Mayoyo|autres noms=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Mai-Ndombe (province)|Mai-Ndombe]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Willy Kasongo Make]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=79580|année_pop=[[2003]]|superficie=122.55|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Mayoyo''' Bandundu ezali commune ya engumba Bandundu na ekolo Congo démocratique..
== Ba quartiers ==
Komine ya engumba ekabwani na ba quartiers 6: Bosembo, Ito, Kimvuka, Malebo, Musaka, Ngamilele.
qnzswt2mc284az5tlpus9ekoejjh3id
Kazamba
0
14084
131278
2024-12-12T15:30:51Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220600308|Kazamba]] »
131278
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Commune de la République démocratique du Congo|nom=Commune de Kazamba|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Anicet Lufungula]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=36|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[kikongo]], [[lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Kazamba''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
06wd409w0oqw779ed32k5mhctlnu4bv
131279
131278
2024-12-12T15:31:09Z
OtikolenoiL
12703
131279
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Commune de Kazamba|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Anicet Lufungula]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=36|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[kikongo]], [[lingala]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Kazamba''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
3nmvtocqa4xnu1m3vy4dw624byzta9y
Lukemi
0
14085
131280
2024-12-12T15:31:53Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220600438|Lukemi]] »
131280
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Commune de la République démocratique du Congo|nom=Commune de Lukemi|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Zacharie Vunda]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=18|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kikongo]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Lukemi''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
tbm0db2fscqv5fslpjd5rcgkkfkr9qa
131281
131280
2024-12-12T15:32:24Z
OtikolenoiL
12703
131281
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Commune de Lukemi|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Zacharie Vunda]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=18|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kikongo]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Lukemi''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
6ht674c2rot915qrnzn6c2i4b0o3df3
Lukolela (Kikwit)
0
14086
131282
2024-12-12T15:33:35Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220600452|Lukolela (Kikwit)]] »
131282
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Commune de la République démocratique du Congo|nom=Commune de Lukolela|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Benjamin Bitaboro Luzingu]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=18|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kikongo]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Lukolela''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
r45230x07ybxlnwob5rp3i49z4gkvav
131283
131282
2024-12-12T15:34:04Z
OtikolenoiL
12703
131283
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Commune de Lukolela|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Benjamin Bitaboro Luzingu]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=18|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kikongo]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Lukolela''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
7o4ik4afi84yeg2qq9j89ysyg57chpf
Nzinda
0
14087
131284
2024-12-12T15:34:53Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220600749|Nzinda]] »
131284
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Commune de la République démocratique du Congo|nom=Commune de Nzinda|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Marthe Mikanda]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=20|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kikongo]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Nzinda''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
== Ba quartiers ==
Komine ekabwani na bituka mitano: Lumbi, Ndeke-Zulu, Kimwanga, Sankuru, Bruxelles.
tbjbw55q9bc7e54v3eeib844yl1eipn
131285
131284
2024-12-12T15:35:12Z
OtikolenoiL
12703
131285
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Commune de Nzinda|autres noms=[[Kikwit]]|statut=4|blason=|drapeau=|image=|taille image=|légende=|division=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=|mandat maire=|autorité=[[Marthe Mikanda]]|titre autorité=[[Bourgmestre (République démocratique du Congo)|Bourgmestre]]|cp=|gentilé=|latitude=|longitude=|altitude=|population=|année_pop=[[2001]]|superficie=20|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kikongo]]|nom divers=[[Langue nationale]]|url=|nom site=}}
'''Nzinda''' ezali commune ya engumba ya Kikwit na République démocratique ya Congo.
== Ba quartiers ==
Komine ekabwani na bituka mitano: Lumbi, Ndeke-Zulu, Kimwanga, Sankuru, Bruxelles.
hiki2v0v7fzgt4wbetv918ysq1648fg
Feshi
0
14088
131286
2024-12-12T15:37:22Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/217237411|Feshi]] »
131286
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=Joint operations graphic (Ground). LOC 2003682606-31.tif|population=}}'''Feshi''' ezali mboka, mokonzi ya Territoire ya Feshi ya province ya Kwango na République démocratique ya Congo.
== Geographie na mokili mobimba ==
Mboka yango ezali na nzela ya etuka 228 na 314 km na sud-est ya engumba-mokonzi ya etuka Kenge.
Chef-lieu ya territoire ya ba électeurs 8 157 oyo bakomaki na ba élections ya 2018, localité eza na statut ya commune rurale ya ba électeurs 80 000, ekozala na ba conseillers municipaux 7.
== Lisanga ==
Mboka ezali esika ya paroisse ya katolike, Sainte Thérèse de l'Enfant-Jésus oyo ezwamaki na 1953, ezali na nse ya doyenné ya Feshi ya diocèse ya Kikwit.
== Bato ==
Motángo ya bafandi ezali ya mobu 1984.{{Démographie|1984=-|2004=6571|2012=7904|titre=Évolution démographique|charte=commune}}
== Esika ==
== Mateya ==
== Nkita ==
== Ba références ==
ddb6nnyys612bwu396erdoqfr5ppyu8
131287
131286
2024-12-12T15:37:41Z
OtikolenoiL
12703
131287
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |image=Joint operations graphic (Ground). LOC 2003682606-31.tif|population=}}'''Feshi''' ezali mboka, mokonzi ya Territoire ya Feshi ya province ya Kwango na République démocratique ya Congo.
== Geographie na mokili mobimba ==
Mboka yango ezali na nzela ya etuka 228 na 314 km na sud-est ya engumba-mokonzi ya etuka Kenge.
Chef-lieu ya territoire ya ba électeurs 8 157 oyo bakomaki na ba élections ya 2018, localité eza na statut ya commune rurale ya ba électeurs 80 000, ekozala na ba conseillers municipaux 7.
== Lisanga ==
Mboka ezali esika ya paroisse ya katolike, Sainte Thérèse de l'Enfant-Jésus oyo ezwamaki na 1953, ezali na nse ya doyenné ya Feshi ya diocèse ya Kikwit.
== Bato ==
Motángo ya bafandi ezali ya mobu 1984.{{Démographie|1984=-|2004=6571|2012=7904|titre=Évolution démographique|charte=commune}}
== Esika ==
== Mateya ==
== Nkita ==
== Ba références ==
pak3qfxofhihs32fbedvsmdw4hvu2fj
Kahemba
0
14089
131288
2024-12-12T15:39:17Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/206973963|Kahemba]] »
131288
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=|population=}}'''Kahemba''' ezali mboka, mokonzi ya etuka ya Kwango na Ekolo Congo démocratique.
== Géographie ==
Mboka oyo ezwami na Lunda ekatisami na nzela RP 231 na 593 km na sud-ouest ya engumba mokonzi ya province Kenge.
== Lisolo ==
== Bokambi ya misala ==
Lokola ezali engumba-mokonzi ya etúká yango, ezali na lokumu ya komine. Na 2019, commune ya ba électeurs ezali na ba conseillers municipaux 7. Ezali na ba quartiers mwambe: Conseil, Kahemba, Kamabanga, Lutshima, Lwapanga, Mobutu, Muloshi mpe Sukisa.
== Lisanga ==
Mboka ezali esika ya paroisse catholique ya Saint-Augustin de Kahemba oyo ezwamaki na 1953, ezali na diocèse ya Kikwit.
== Mateya ==
== Nkita ==
3pdrxtmd4dw4w0hh4yqlqd9z878ocfi
131289
131288
2024-12-12T15:39:46Z
OtikolenoiL
12703
131289
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |image=|population=}}'''Kahemba''' ezali mboka, mokonzi ya etuka ya Kwango na Ekolo Congo démocratique.
== Géographie ==
Mboka oyo ezwami na Lunda ekatisami na nzela RP 231 na 593 km na sud-ouest ya engumba mokonzi ya province Kenge.
== Lisolo ==
== Bokambi ya misala ==
Lokola ezali engumba-mokonzi ya etúká yango, ezali na lokumu ya komine. Na 2019, commune ya ba électeurs ezali na ba conseillers municipaux 7. Ezali na ba quartiers mwambe: Conseil, Kahemba, Kamabanga, Lutshima, Lwapanga, Mobutu, Muloshi mpe Sukisa.
== Lisanga ==
Mboka ezali esika ya paroisse catholique ya Saint-Augustin de Kahemba oyo ezwamaki na 1953, ezali na diocèse ya Kikwit.
== Mateya ==
== Nkita ==
gk2hqo2eegig6nmd0i5dvg8ii2puzyz
Kasongo-Lunda
0
14090
131290
2024-12-12T15:42:14Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/206973972|Kasongo-Lunda]] »
131290
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=|population=20060}}'''Kasongo-Lunda''' ezali mboka ya mokonzi-leu ya territoire ya Kasongo-Lunda na province ya Kwango na République démocratique ya Congo.
== Géographie ==
Engumba yango ezali na nzela ya RP 228 na km 325 na sudi ya engumba-mokonzi ya etuka Kenge.
== Lisolo ==
Na ntango ya kala, engumba yango ezalaki esika ya kofanda ya Kiamfu ya Yaka (mokonzi ya bato ya Yaka). Na 1890, ntoma ya mokonzi Léopold II, Francis Dhanis atiyaki sinyatili na boyokani na kiamfu Tsimba Mukumbi oyo mokonzi ya Belgique atalelaki lokola elembo ya botosi, oyo epesaki ye nzela ya kosala district ya 12 ya Etat indépendant ya Congo: Kwango oriental, na yango azwaki ngambo ya loboko ya mwasi ya Kwango, atiaki ngambo ya loboko ya mobali na Angola ya Portugal.
== Bokambi ya misala ==
Komini yango eza na statut ya commune rurale ya ba électeurs ya 80 000 te, ezali na ba conseillers municipaux 7 na 2019.
== Lisanga ==
Engumba ezali esika ya paroisse catholique Saints-Pierre-et-Paul ya Kasongo-Lunda oyo ezwamaki na 1957, ezali na nse ya bokonzi ya Kingunda ya diocèse ya Popokabaka.
== Mateya ==
== Bato ==
Na bokomani ya nsuka oyo esalemaki na 1984, motuya ya bato oyo bazali kobakisama mbula na mbula emonanaki ete ezalaki 2,49.{{Démographie|1984=10800|2004=19566|2012=23820|titre=Évolution démographique|charte=commune}}
== Nkita ==
== Transpore ==
Engumba yango ezali na aérodrome moko (code IATA: KGN • code OACI: FZOK).
12ej9aojy1gkimvqopaqfr1tpqtzpzt
131291
131290
2024-12-12T15:42:42Z
OtikolenoiL
12703
131291
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |image=|population=20060}}'''Kasongo-Lunda''' ezali mboka ya mokonzi-leu ya territoire ya Kasongo-Lunda na province ya Kwango na République démocratique ya Congo.
== Géographie ==
Engumba yango ezali na nzela ya RP 228 na km 325 na sudi ya engumba-mokonzi ya etuka Kenge.
== Lisolo ==
Na ntango ya kala, engumba yango ezalaki esika ya kofanda ya Kiamfu ya Yaka (mokonzi ya bato ya Yaka). Na 1890, ntoma ya mokonzi Léopold II, Francis Dhanis atiyaki sinyatili na boyokani na kiamfu Tsimba Mukumbi oyo mokonzi ya Belgique atalelaki lokola elembo ya botosi, oyo epesaki ye nzela ya kosala district ya 12 ya Etat indépendant ya Congo: Kwango oriental, na yango azwaki ngambo ya loboko ya mwasi ya Kwango, atiaki ngambo ya loboko ya mobali na Angola ya Portugal.
== Bokambi ya misala ==
Komini yango eza na statut ya commune rurale ya ba électeurs ya 80 000 te, ezali na ba conseillers municipaux 7 na 2019.
== Lisanga ==
Engumba ezali esika ya paroisse catholique Saints-Pierre-et-Paul ya Kasongo-Lunda oyo ezwamaki na 1957, ezali na nse ya bokonzi ya Kingunda ya diocèse ya Popokabaka.
== Mateya ==
== Bato ==
Na bokomani ya nsuka oyo esalemaki na 1984, motuya ya bato oyo bazali kobakisama mbula na mbula emonanaki ete ezalaki 2,49.{{Démographie|1984=10800|2004=19566|2012=23820|titre=Évolution démographique|charte=commune}}
== Nkita ==
== Transpore ==
Engumba yango ezali na aérodrome moko (code IATA: KGN • code OACI: FZOK).
6pl8mcgdp3c9d4gjwj7thz9iojz7wow
Popokabaka
0
14091
131292
2024-12-12T15:45:00Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/217224656|Popokabaka]] »
131292
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=MONUSCO generator delivery in Popkabaka.jpg|population=13082}}'''Popokabaka''' ezali mboka, mokonzi ya etuka ya Kwango na Ekolo Congo démocratique.
== Géographie ==
Ezwami na nzela ya ekolo 16, na ngambo ya loboko ya mobali ya ebale Kwango na 198 km na sud ya engumba mokonzi ya etuka Kenge.
== Lisolo ==
== Bokambi ya misala ==
Na 2019, commune ya ba électeurs ezali na ba conseillers municipaux 7.
== Bato ==
Motángo ya bato ya mboka yango euti na mobu 1984.{{Démographie|1984=-|2004=10876|2012=13082|titre=Évolution démographique|charte=commune}}
== Esika ==
== Lisanga ==
Esika yango ezali na ndako-nzambe monene ya Lingomba ya Katolike ya Popokabaka. Ekomamaki na 1961 na nzela ya kokabwana ya diocèse ya Kisantu, ezali na nse ya Archidiocèse ya Kinshasa. Engumba yango ezali na ba paroisse mibale ya Katolike, Sainte-Famille oyo esalemaki na 1915 mpe Saint-Sauveur oyo esalemaki na 1961.
== Mateya ==
== Nkita ==
Banda kala, engumba yango ezalaki esika monene ya mombongo na etúká yango, epai bato ya mombongo ya Portugal bazalaki kotɛka biloko ya ntina mingi mpe kosomba biloko ya mboka.
qb1l9svfya41slxrfdwafbrmkyhyqhq
131293
131292
2024-12-12T15:45:23Z
OtikolenoiL
12703
131293
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |image=MONUSCO generator delivery in Popkabaka.jpg|population=13082}}'''Popokabaka''' ezali mboka, mokonzi ya etuka ya Kwango na Ekolo Congo démocratique.
== Géographie ==
Ezwami na nzela ya ekolo 16, na ngambo ya loboko ya mobali ya ebale Kwango na 198 km na sud ya engumba mokonzi ya etuka Kenge.
== Lisolo ==
== Bokambi ya misala ==
Na 2019, commune ya ba électeurs ezali na ba conseillers municipaux 7.
== Bato ==
Motángo ya bato ya mboka yango euti na mobu 1984.{{Démographie|1984=-|2004=10876|2012=13082|titre=Évolution démographique|charte=commune}}
== Esika ==
== Lisanga ==
Esika yango ezali na ndako-nzambe monene ya Lingomba ya Katolike ya Popokabaka. Ekomamaki na 1961 na nzela ya kokabwana ya diocèse ya Kisantu, ezali na nse ya Archidiocèse ya Kinshasa. Engumba yango ezali na ba paroisse mibale ya Katolike, Sainte-Famille oyo esalemaki na 1915 mpe Saint-Sauveur oyo esalemaki na 1961.
== Mateya ==
== Nkita ==
Banda kala, engumba yango ezalaki esika monene ya mombongo na etúká yango, epai bato ya mombongo ya Portugal bazalaki kotɛka biloko ya ntina mingi mpe kosomba biloko ya mboka.
000og4iirwhj1vd0c3012im039dwgct
Kwilu (etuka) .
0
14092
131294
2024-12-12T15:47:05Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/219472402|Kwilu (province)]] »
131294
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Province de la république démocratique du Congo|nom=Province du Kwilu|imageloc=Democratic Republic of the Congo (26 provinces) - Kwilu.svg|légende imageloc=Localisation du Kwilu à l'intérieur de la république démocratique du Congo|statut=|chef-lieu=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|plus grande ville=[[Kikwit]]|gouverneur actuel=[[Itsundala Willy]]<ref>{{Lien web|langue=fr, kikongo de l'etat et lingala|titre=Publication du nouveau gouvernement provincial du Kwilu|date=2017-10-10|lire en ligne=https://www.radiookapi.net/2017/10/10/actualite/politique/publication-du-nouveau-gouvernement-provincial-du-kwilu|consulté le=2018-01-16}}</ref>|sièges assemblée=29|sièges sénat=4|sièges ass provinciale=48|iso 3166-2=|fuseau horaire=[[UTC+1]]|alt mini=|point le plus bas=|alt maxi=|point culminant=|population=7567180|année_pop=2006|rang population=14|langue=[[kituba|kikongo ya leta]] [[Lingala]]|superficie=78441|superficie notes=|rang superficie=15|pib=|pib notes=|date pib=|rang pib=|rang pib par habitant=|site=http://assembleeprovinciale-kwilu.cd/}}
'''Etúká ya Kwilu''' ezali depuis 2015 province ya république démocratique ya congo suite na rupture ya province ya Bandundu[1]. Na mokolo ya yambo, 2 sanza ya misato ya mobu 2015, mokonzi ya mboka atiaki mobeko ya kobongisa ndenge ya kosala ba provinces ya sika. Ekólo Kwilu ezongaki lisusu etúká. Esanga yango ezali na bonene ya kilomɛtrɛ-kare 79 906.
== Géographie ==
Kwilu ezali etúká ya wɛsti mpe ya kati ya ekólo yango, ezali na ndelo ya bitúká minei ya Congo.{{Territoires limitrophes|type=Province|nom=Kwilu|élision=du|nord-ouest=|nord=[[Mai-Ndombe (province)|Mai-Ndombe]]|nord-est=|est=[[Kasaï (province)|Kasaï]]|sud-est=|sud=[[Kwango (province)|Kwango]]|sud-ouest=|ouest=[[Kinshasa]]|enclave=|width=65|align=center}}
== Esika ==
Mboka Kwilu ezali na wɛsti ya République démocratique du Congo, epai mabele ebebaka mingi.
== Bokambi ya misala ==
Na 2015, etuka ya Kwilu ekabwani na bingumba 2, bituka 5, ba komine 7 ya engumba, ba komine 8 ya mboka, ba secteurs 49 mpe ba groupements 502 :
* Ville ya [[Bandundu (engúmba)|Bandundu]]
** Ba municipalités urbaines ya : [[Basoko (Bandundu) .|Basoko]], [[Disasi (Bandundu) .|Disasi]] (na Wombali) na [[Mayoyo]] .
* Engumba ya [[Kikwit]]
** Ba municipalités urbaines ya : [[Kazamba]], [[Lukemi]], [[Lukolela (Kikwit)|Lukolela]], [[Nzinda]]
* Territoire ya Bulungu
** ba secteurs ya ba secteurs : de [[Kipuka (République démocratique du Congo)|Kipuka]], [[Kwenge (secteur)|Kwenge]], [[Nko (secteur)|Nko]], [[Luniungu]], [[Kilunda]], [[Mikwi]], Kwilu-Kimbata, Dwe, [[Niadi-Nkara]], [[Imbongo]]
** Municipio rural : Bulungu
* territoire ya Masi-Manimba
** ba secteurs ya ba secteurs : [[Bidungi]], [[Kinzenga]], [[Kitoy]], [[Mokamo]], [[Mosango]], [[Pay Kongila]], Sungu, [[Kibolo]], [[Kinzenzengo]], [[Masi-Manimba (secteur)|Masi-Manimba]]
** Municipio rural : Masi-Manimba
* Teritware ya Bagata
** ba secteurs ya ba secteurs : [[Kwango-Kasai]], [[Kwilu-Ntobere]], Kidzweme, [[Manzasay]], [[Wamba (secteur)|Wamba]]
** Municipio rural : Bagata, Bagata
* territoire ya Idiofa
** ba secteurs ya ba secteurs : [[Banga (secteur)|Banga]], [[Belo (secteur)|Belo]], [[Bulwem]], [[Kalanganda]], [[Kanga (secteur)|Kanga]], [[Kapia]], [[Kipuku]], [[Madimbi]], [[Mateko]], [[Idiofa (secteur)|Idiofa]], [[Sedjo]], [[Yassa Lokwa]]
** Ba municipalités rurales : Idiofa, [[Mangay]], Dibaya Lubwe, Panu
* Territoire ya Gungu
** ba secteurs ya ba secteurs : Gungu, [[Kandale]], [[Kilamba (secteur)|Kilamba]], [[Kilembe]], [[Kisunzu]], [[Kobo Masala]], [[Kondo (secteur)|Kondo]], [[Lozo]], [[Lukamba]], Mudikalunga, [[Mungindu]], [[Ngudi]]
** Municipio rural : [[Gungu (République démocratique du Congo)|Gungu, azali moto ya mayele]]
{| class="wikitable center"
!Bokaboli ya moke
! Engumba monene
! Esika<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> (km2)
! Bato<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> (2016)
|-
| '''Territoire ya Bagata'''
| Bagata
| align="right" | 18 179
| align="right" | 1 360 081
|-
| '''Territoire ya Bulungu'''
| Bulungu
| align="right" | 12 000
| align="right" | 1 256 663
|-
| '''Territoire ya Gungu'''
| Gungu
| align="right" | 14 565
| align="right" | 1 376 164
|-
| '''Territoire ya Idiofa'''
| Idiofa ezali
| align="right" | 18 672
| align="right" | 2 002 769
|-
| '''Territoire ya Masi-Manimba'''
| Masi-Manimba na ye
| align="right" | 14 327
| align="right" | 1 571 503
|}
[[Catégorie:Etúká ya Kongó-Kinsásá]]
eyemhfiod9r4bh8byzlbhad08gjdvi1
131295
131294
2024-12-12T15:47:32Z
OtikolenoiL
12703
131295
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Province du Kwilu|imageloc=Democratic Republic of the Congo (26 provinces) - Kwilu.svg|légende imageloc=Localisation du Kwilu à l'intérieur de la république démocratique du Congo|statut=|chef-lieu=[[Bandundu (ville)|Bandundu]]|plus grande ville=[[Kikwit]]|gouverneur actuel=[[Itsundala Willy]]<ref>{{Lien web|langue=fr, kikongo de l'etat et lingala|titre=Publication du nouveau gouvernement provincial du Kwilu|date=2017-10-10|lire en ligne=https://www.radiookapi.net/2017/10/10/actualite/politique/publication-du-nouveau-gouvernement-provincial-du-kwilu|consulté le=2018-01-16}}</ref>|sièges assemblée=29|sièges sénat=4|sièges ass provinciale=48|iso 3166-2=|fuseau horaire=[[UTC+1]]|alt mini=|point le plus bas=|alt maxi=|point culminant=|population=7567180|année_pop=2006|rang population=14|langue=[[kituba|kikongo ya leta]] [[Lingala]]|superficie=78441|superficie notes=|rang superficie=15|pib=|pib notes=|date pib=|rang pib=|rang pib par habitant=|site=http://assembleeprovinciale-kwilu.cd/}}
'''Etúká ya Kwilu''' ezali depuis 2015 province ya république démocratique ya congo suite na rupture ya province ya Bandundu[1]. Na mokolo ya yambo, 2 sanza ya misato ya mobu 2015, mokonzi ya mboka atiaki mobeko ya kobongisa ndenge ya kosala ba provinces ya sika. Ekólo Kwilu ezongaki lisusu etúká. Esanga yango ezali na bonene ya kilomɛtrɛ-kare 79 906.
== Géographie ==
Kwilu ezali etúká ya wɛsti mpe ya kati ya ekólo yango, ezali na ndelo ya bitúká minei ya Congo.{{Territoires limitrophes|type=Province|nom=Kwilu|élision=du|nord-ouest=|nord=[[Mai-Ndombe (province)|Mai-Ndombe]]|nord-est=|est=[[Kasaï (province)|Kasaï]]|sud-est=|sud=[[Kwango (province)|Kwango]]|sud-ouest=|ouest=[[Kinshasa]]|enclave=|width=65|align=center}}
== Esika ==
Mboka Kwilu ezali na wɛsti ya République démocratique du Congo, epai mabele ebebaka mingi.
== Bokambi ya misala ==
Na 2015, etuka ya Kwilu ekabwani na bingumba 2, bituka 5, ba komine 7 ya engumba, ba komine 8 ya mboka, ba secteurs 49 mpe ba groupements 502 :
* Ville ya [[Bandundu (engúmba)|Bandundu]]
** Ba municipalités urbaines ya : [[Basoko (Bandundu) .|Basoko]], [[Disasi (Bandundu) .|Disasi]] (na Wombali) na [[Mayoyo]] .
* Engumba ya [[Kikwit]]
** Ba municipalités urbaines ya : [[Kazamba]], [[Lukemi]], [[Lukolela (Kikwit)|Lukolela]], [[Nzinda]]
* Territoire ya Bulungu
** ba secteurs ya ba secteurs : de [[Kipuka (République démocratique du Congo)|Kipuka]], [[Kwenge (secteur)|Kwenge]], [[Nko (secteur)|Nko]], [[Luniungu]], [[Kilunda]], [[Mikwi]], Kwilu-Kimbata, Dwe, [[Niadi-Nkara]], [[Imbongo]]
** Municipio rural : Bulungu
* territoire ya Masi-Manimba
** ba secteurs ya ba secteurs : [[Bidungi]], [[Kinzenga]], [[Kitoy]], [[Mokamo]], [[Mosango]], [[Pay Kongila]], Sungu, [[Kibolo]], [[Kinzenzengo]], [[Masi-Manimba (secteur)|Masi-Manimba]]
** Municipio rural : Masi-Manimba
* Teritware ya Bagata
** ba secteurs ya ba secteurs : [[Kwango-Kasai]], [[Kwilu-Ntobere]], Kidzweme, [[Manzasay]], [[Wamba (secteur)|Wamba]]
** Municipio rural : Bagata, Bagata
* territoire ya Idiofa
** ba secteurs ya ba secteurs : [[Banga (secteur)|Banga]], [[Belo (secteur)|Belo]], [[Bulwem]], [[Kalanganda]], [[Kanga (secteur)|Kanga]], [[Kapia]], [[Kipuku]], [[Madimbi]], [[Mateko]], [[Idiofa (secteur)|Idiofa]], [[Sedjo]], [[Yassa Lokwa]]
** Ba municipalités rurales : Idiofa, [[Mangay]], Dibaya Lubwe, Panu
* Territoire ya Gungu
** ba secteurs ya ba secteurs : Gungu, [[Kandale]], [[Kilamba (secteur)|Kilamba]], [[Kilembe]], [[Kisunzu]], [[Kobo Masala]], [[Kondo (secteur)|Kondo]], [[Lozo]], [[Lukamba]], Mudikalunga, [[Mungindu]], [[Ngudi]]
** Municipio rural : [[Gungu (République démocratique du Congo)|Gungu, azali moto ya mayele]]
{| class="wikitable center"
!Bokaboli ya moke
! Engumba monene
! Esika<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> (km2)
! Bato<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> (2016)
|-
| '''Territoire ya Bagata'''
| Bagata
| align="right" | 18 179
| align="right" | 1 360 081
|-
| '''Territoire ya Bulungu'''
| Bulungu
| align="right" | 12 000
| align="right" | 1 256 663
|-
| '''Territoire ya Gungu'''
| Gungu
| align="right" | 14 565
| align="right" | 1 376 164
|-
| '''Territoire ya Idiofa'''
| Idiofa ezali
| align="right" | 18 672
| align="right" | 2 002 769
|-
| '''Territoire ya Masi-Manimba'''
| Masi-Manimba na ye
| align="right" | 14 327
| align="right" | 1 571 503
|}
[[Catégorie:Etúká ya Kongó-Kinsásá]]
9rjfrue39strl2yigiryccb4s6eod4u
Bagata (teritware) .
0
14093
131296
2024-12-12T15:51:54Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/215680321|Bagata (territoire)]] »
131296
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Territoire de la République démocratique du Congo|nom=Territoire de Bagata|province=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|district=|adminterr=|dep=3|latitude=03/44/S|longitude=17/58/E|population=742257|année_pop=[[2004]]|lg=[[Kituba|Kikongo ya leta]]|superficie=18179}}
'''Bagata''' ezali territoire mpe localité ya province ya Kwilu na république démocratique ya Congo.
== Bolimbisi mpe bokaboli mike ==
Teritware ya Bagata ezali na bonene ya 17 776 km2, ekokani na bonene ya Swaziland to ya Koweït (ezali na esika ya 157 na kati ya bikólo 221).
Na etuka ya Kwilu, etuka ya Bagata ezali na ngambo ya nord-ouest. Ekangami na etuka ya Mai-Ndombe (na nord ya Kasai) koleka penza na bituka ya Idiofa mpe Kutu. Na wɛsti ya Ngomba Kwango, etúká ya Plateaux ezali ndelo ya wɛsti. Na nsima, teritware yango ekendeki na sudi-wɛsti tii na Kinshasa, mboka-mokonzi ya etúká. Bagata ezali na ndelo ya sudi na district ya Kwango (territoire ya Kenge).
Ezali na lolenge ya triangle oyo na nsɔngɛ na yango ezali engumba Bandundu na zingazinga na yango ebale Kasai mpe ebale Kwango ekutanaka, na ndelo na yango ya nord mpe ya ouest. Na kati ya Kwilu, etuka ya Bagata ekangami na etuka ya Masi-Manimba mpe ya Bulungu.
Ebongisami na ba collectivités mitano (5 secteurs) mpe na engumba moko.
''Ba secteurs''
* Kidzweme na mboka
* [[Kwango-Kasai|Kwango-Kasai na mboka]]
* [[Kwilu-Ntobere|Kwilu-Ntobere azali moto ya mayele]]
* [[Manzasay|Manzasay na ye]]
* [[Wamba-Fatundu]]
''Bazongeli maloba''
* Bagata
Biteni mitano (kolektivite) ekabolami na bituluku 72 oyo ezali na bamboka soko 630. Kaka Bagata, mboka-mokonzi na yango nde ezali na etɛlɛmɛlo ya engumba.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire yango ezali na commune rurale moko oyo ezali na ba électeurs na nse ya 80 000.
* [[Bagata (commune)]], (7 ba conseillers municipales) .
== Environnement physique oyo ezali ==
Teritware ya Bagata ezali na ndelo ya ebale Kwango na wɛsti, mpe Kasaï na nɔrdi-ɛsti. Ekatisi yango na ebale Kwilu, oyo ekiti na Bandundu na Kwango mpe na ebale Wamba, oyo ekiti mpe na Kwango na Kingata, mpe na ebale ⁇ Inzia, oyo ekiti na Bagata na Kwilu. Bibale nyonso wana ekoki kotambwisama na mai na bisika nyonso oyo ezali.
80% ya mabele na yango ezali savanne ya banzete mpe mwa ndambo na yango ezali savanne. Zamba ya Bagata ezali libosoliboso zamba ya bibale minene mpe ya bibale na yango, Kwilu mpe Kwango, nzokande ngámbo ya ebale Kasai ezali na bazamba te.
Atako mosala ya bilanga ezali lisusu mingi te, ezali na bisika misato oyo ezali naino na bazamba ya kitoko.
- Eteni ya Wamba: bazamba ya Kishia-Kambulu mpe ya Kishia Ngasi, bazamba ya Fabiese, ya Kingalabaka, ya Kingala Matele, ya Kingala Mubenga, ya Kimbwo, ya Ntundu-Kingundzu-Kimbwo, bazamba ya Kingonbe na Mukusu;
- Eteni ya Manzasay: zamba ya Bulunkunbi, oyo ekendaka kino na Pokane, Mobanda, Lufimpa, Lunkala, Ngeme, mpe zamba ya Ndana, oyo ya Tomenkuye, Kimbibi, likolo ya oyo ya Muli kino na Ngei, zamba ya Kibwadi, Kindongombe, ya Kinkwa, ya Mbalibi, ya Mpie, ya Mpimoy Kimwanza, ya Tikapaseka;
- Eteni ya Kidzweme: bazamba ya Mpanga, Lukwei, Kibey, Mbanzadi.
Mabelé ya zamba mpe ya matiti ya zamba ya etúká yango ezali na likama mpo na mɔ́tɔ ya zamba oyo ezali kozika mbala na mbala, banzete ya mikemike mpe banzete ya mikemike oyo ezali kokatama mbala na mbala.
cwl1d9qynmqrztw7g16hbubvwngofo7
131297
131296
2024-12-12T15:52:15Z
OtikolenoiL
12703
131297
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biogaphie2 |nom=Territoire de Bagata|province=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|district=|adminterr=|dep=3|latitude=03/44/S|longitude=17/58/E|population=742257|année_pop=[[2004]]|lg=[[Kituba|Kikongo ya leta]]|superficie=18179}}
'''Bagata''' ezali territoire mpe localité ya province ya Kwilu na république démocratique ya Congo.
== Bolimbisi mpe bokaboli mike ==
Teritware ya Bagata ezali na bonene ya 17 776 km2, ekokani na bonene ya Swaziland to ya Koweït (ezali na esika ya 157 na kati ya bikólo 221).
Na etuka ya Kwilu, etuka ya Bagata ezali na ngambo ya nord-ouest. Ekangami na etuka ya Mai-Ndombe (na nord ya Kasai) koleka penza na bituka ya Idiofa mpe Kutu. Na wɛsti ya Ngomba Kwango, etúká ya Plateaux ezali ndelo ya wɛsti. Na nsima, teritware yango ekendeki na sudi-wɛsti tii na Kinshasa, mboka-mokonzi ya etúká. Bagata ezali na ndelo ya sudi na district ya Kwango (territoire ya Kenge).
Ezali na lolenge ya triangle oyo na nsɔngɛ na yango ezali engumba Bandundu na zingazinga na yango ebale Kasai mpe ebale Kwango ekutanaka, na ndelo na yango ya nord mpe ya ouest. Na kati ya Kwilu, etuka ya Bagata ekangami na etuka ya Masi-Manimba mpe ya Bulungu.
Ebongisami na ba collectivités mitano (5 secteurs) mpe na engumba moko.
''Ba secteurs''
* Kidzweme na mboka
* [[Kwango-Kasai|Kwango-Kasai na mboka]]
* [[Kwilu-Ntobere|Kwilu-Ntobere azali moto ya mayele]]
* [[Manzasay|Manzasay na ye]]
* [[Wamba-Fatundu]]
''Bazongeli maloba''
* Bagata
Biteni mitano (kolektivite) ekabolami na bituluku 72 oyo ezali na bamboka soko 630. Kaka Bagata, mboka-mokonzi na yango nde ezali na etɛlɛmɛlo ya engumba.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire yango ezali na commune rurale moko oyo ezali na ba électeurs na nse ya 80 000.
* [[Bagata (commune)]], (7 ba conseillers municipales) .
== Environnement physique oyo ezali ==
Teritware ya Bagata ezali na ndelo ya ebale Kwango na wɛsti, mpe Kasaï na nɔrdi-ɛsti. Ekatisi yango na ebale Kwilu, oyo ekiti na Bandundu na Kwango mpe na ebale Wamba, oyo ekiti mpe na Kwango na Kingata, mpe na ebale ⁇ Inzia, oyo ekiti na Bagata na Kwilu. Bibale nyonso wana ekoki kotambwisama na mai na bisika nyonso oyo ezali.
80% ya mabele na yango ezali savanne ya banzete mpe mwa ndambo na yango ezali savanne. Zamba ya Bagata ezali libosoliboso zamba ya bibale minene mpe ya bibale na yango, Kwilu mpe Kwango, nzokande ngámbo ya ebale Kasai ezali na bazamba te.
Atako mosala ya bilanga ezali lisusu mingi te, ezali na bisika misato oyo ezali naino na bazamba ya kitoko.
- Eteni ya Wamba: bazamba ya Kishia-Kambulu mpe ya Kishia Ngasi, bazamba ya Fabiese, ya Kingalabaka, ya Kingala Matele, ya Kingala Mubenga, ya Kimbwo, ya Ntundu-Kingundzu-Kimbwo, bazamba ya Kingonbe na Mukusu;
- Eteni ya Manzasay: zamba ya Bulunkunbi, oyo ekendaka kino na Pokane, Mobanda, Lufimpa, Lunkala, Ngeme, mpe zamba ya Ndana, oyo ya Tomenkuye, Kimbibi, likolo ya oyo ya Muli kino na Ngei, zamba ya Kibwadi, Kindongombe, ya Kinkwa, ya Mbalibi, ya Mpie, ya Mpimoy Kimwanza, ya Tikapaseka;
- Eteni ya Kidzweme: bazamba ya Mpanga, Lukwei, Kibey, Mbanzadi.
Mabelé ya zamba mpe ya matiti ya zamba ya etúká yango ezali na likama mpo na mɔ́tɔ ya zamba oyo ezali kozika mbala na mbala, banzete ya mikemike mpe banzete ya mikemike oyo ezali kokatama mbala na mbala.
nr72d8scvu75h6c9qawaslqxmk3s2it
131298
131297
2024-12-12T15:52:31Z
OtikolenoiL
12703
131298
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Territoire de Bagata|province=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|district=|adminterr=|dep=3|latitude=03/44/S|longitude=17/58/E|population=742257|année_pop=[[2004]]|lg=[[Kituba|Kikongo ya leta]]|superficie=18179}}
'''Bagata''' ezali territoire mpe localité ya province ya Kwilu na république démocratique ya Congo.
== Bolimbisi mpe bokaboli mike ==
Teritware ya Bagata ezali na bonene ya 17 776 km2, ekokani na bonene ya Swaziland to ya Koweït (ezali na esika ya 157 na kati ya bikólo 221).
Na etuka ya Kwilu, etuka ya Bagata ezali na ngambo ya nord-ouest. Ekangami na etuka ya Mai-Ndombe (na nord ya Kasai) koleka penza na bituka ya Idiofa mpe Kutu. Na wɛsti ya Ngomba Kwango, etúká ya Plateaux ezali ndelo ya wɛsti. Na nsima, teritware yango ekendeki na sudi-wɛsti tii na Kinshasa, mboka-mokonzi ya etúká. Bagata ezali na ndelo ya sudi na district ya Kwango (territoire ya Kenge).
Ezali na lolenge ya triangle oyo na nsɔngɛ na yango ezali engumba Bandundu na zingazinga na yango ebale Kasai mpe ebale Kwango ekutanaka, na ndelo na yango ya nord mpe ya ouest. Na kati ya Kwilu, etuka ya Bagata ekangami na etuka ya Masi-Manimba mpe ya Bulungu.
Ebongisami na ba collectivités mitano (5 secteurs) mpe na engumba moko.
''Ba secteurs''
* Kidzweme na mboka
* [[Kwango-Kasai|Kwango-Kasai na mboka]]
* [[Kwilu-Ntobere|Kwilu-Ntobere azali moto ya mayele]]
* [[Manzasay|Manzasay na ye]]
* [[Wamba-Fatundu]]
''Bazongeli maloba''
* Bagata
Biteni mitano (kolektivite) ekabolami na bituluku 72 oyo ezali na bamboka soko 630. Kaka Bagata, mboka-mokonzi na yango nde ezali na etɛlɛmɛlo ya engumba.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire yango ezali na commune rurale moko oyo ezali na ba électeurs na nse ya 80 000.
* [[Bagata (commune)]], (7 ba conseillers municipales) .
== Environnement physique oyo ezali ==
Teritware ya Bagata ezali na ndelo ya ebale Kwango na wɛsti, mpe Kasaï na nɔrdi-ɛsti. Ekatisi yango na ebale Kwilu, oyo ekiti na Bandundu na Kwango mpe na ebale Wamba, oyo ekiti mpe na Kwango na Kingata, mpe na ebale ⁇ Inzia, oyo ekiti na Bagata na Kwilu. Bibale nyonso wana ekoki kotambwisama na mai na bisika nyonso oyo ezali.
80% ya mabele na yango ezali savanne ya banzete mpe mwa ndambo na yango ezali savanne. Zamba ya Bagata ezali libosoliboso zamba ya bibale minene mpe ya bibale na yango, Kwilu mpe Kwango, nzokande ngámbo ya ebale Kasai ezali na bazamba te.
Atako mosala ya bilanga ezali lisusu mingi te, ezali na bisika misato oyo ezali naino na bazamba ya kitoko.
- Eteni ya Wamba: bazamba ya Kishia-Kambulu mpe ya Kishia Ngasi, bazamba ya Fabiese, ya Kingalabaka, ya Kingala Matele, ya Kingala Mubenga, ya Kimbwo, ya Ntundu-Kingundzu-Kimbwo, bazamba ya Kingonbe na Mukusu;
- Eteni ya Manzasay: zamba ya Bulunkunbi, oyo ekendaka kino na Pokane, Mobanda, Lufimpa, Lunkala, Ngeme, mpe zamba ya Ndana, oyo ya Tomenkuye, Kimbibi, likolo ya oyo ya Muli kino na Ngei, zamba ya Kibwadi, Kindongombe, ya Kinkwa, ya Mbalibi, ya Mpie, ya Mpimoy Kimwanza, ya Tikapaseka;
- Eteni ya Kidzweme: bazamba ya Mpanga, Lukwei, Kibey, Mbanzadi.
Mabelé ya zamba mpe ya matiti ya zamba ya etúká yango ezali na likama mpo na mɔ́tɔ ya zamba oyo ezali kozika mbala na mbala, banzete ya mikemike mpe banzete ya mikemike oyo ezali kokatama mbala na mbala.
jnwu6plmet8yzm1zqwm5muf2e6dqlw3
Bulungu (teritware) .
0
14094
131299
2024-12-12T15:55:49Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/217235297|Bulungu (territoire)]] »
131299
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Territoire de la République démocratique du Congo|Olivier|nom=Territoire de Bulungu|province=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|district=|dep=9|latitude=04/33/S|longitude=18/35/E|population=1256663|année_pop=[[2016]]|lg=[[Kituba|Kikongo ya leta]]|superficie=13404}}
'''Bulungu''' ezali territoire mpe localité ya province ya Kwilu na république démocratique ya Congo.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire yango ezali na commune rurale moko oyo ezali na ba électeurs na nse ya 80 000.
* Bulungu, (7 ba conseillers municipales) .
== Esika ==
== Ba communautés ya ba communautés ==
Territoire ya Bulungu ekabwani na ba collectivités zomi (10 secteurs).
* Dwe
* [[Imbongo]]
* [[Kilunda]]
* [[Kipuka (République démocratique du Congo)|Kipuka]]
* [[Kwenge (secteur)|Kwenge]]
* Kwilu-Kimbata na mboka
* [[Luniungu]]
* [[Mikwi]]
* [[Niadi-Nkara|Niadi-Nkara azali moto ya mayele]]
* [[Nko (secteur)|Nko]]
n9100npqkmf5skjil3xzbpv7z6lrxkq
131300
131299
2024-12-12T15:56:25Z
OtikolenoiL
12703
131300
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |Olivier|nom=Territoire de Bulungu|province=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|district=|dep=9|latitude=04/33/S|longitude=18/35/E|population=1256663|année_pop=[[2016]]|lg=[[Kituba|Kikongo ya leta]]|superficie=13404}}
'''Bulungu''' ezali territoire mpe localité ya province ya Kwilu na république démocratique ya Congo.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire yango ezali na commune rurale moko oyo ezali na ba électeurs na nse ya 80 000.
* Bulungu, (7 ba conseillers municipales) .
== Esika ==
== Ba communautés ya ba communautés ==
Territoire ya Bulungu ekabwani na ba collectivités zomi (10 secteurs).
* Dwe
* [[Imbongo]]
* [[Kilunda]]
* [[Kipuka (République démocratique du Congo)|Kipuka]]
* [[Kwenge (secteur)|Kwenge]]
* Kwilu-Kimbata na mboka
* [[Luniungu]]
* [[Mikwi]]
* [[Niadi-Nkara|Niadi-Nkara azali moto ya mayele]]
* [[Nko (secteur)|Nko]]
4ctzru4zoefrxohm2t19ejq524uoc2c
Gungu (territoire) .
0
14095
131301
2024-12-12T15:58:59Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/217224714|Gungu (territoire)]] »
131301
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Territoire de la République démocratique du Congo|nom=Territoire de Gungu|province=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|district=|Administrateur=M. [[Hervé Mbutu]]|dep=4|latitude=05/44/S|longitude=19/18/E|population=1376164|année_pop=[[2016]]|lg=[[kituba|kikongo ya leta]], [[Kipende (langue)|pende]]|superficie=14757|image=|légende=}}
'''Territoire ya Gungu''' est une entité déconcentrée de la province du [[:fr:Kwilu_(province)|Kwilu]] en [[:fr:République_démocratique_du_Congo|république démocratique du Congo]]. Son chef-lieu est [[:fr:Gungu_(Kwilu)|Gungu]].
== Lisolo ==
Teritware yango esalemaki na mobeko n°81/AIMO ya 29 Sɛtɛmbɛ 1933.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire yango ezali na commune rurale moko oyo ezali na ba électeurs na nse ya 80 000.
* Gungu, (7 ba conseillers municipales) .
Mbóka-mokonzi ya etúka ya Gungu ezalí engumba ya Gungu oyo ekabwani na bitúká libwa: Kwilu, mundele funji, kimbuta, kakobola, gizenga, lukwila, Congo, Lumumba mpe kinzungulu.
== Esika ==
== Ba communautés ya ba communautés ==
Territoire ya Gungu ekabwani na ba collectivités 12 (12 secteurs) mpe ba groupements 130.
* Secteur ya [[Gungu (secteur)|Gungu]], esalemi na 7 groupes : Kangu, Kanzongo, Kunga Kihanga, Mweni mbangu, Mweni Ngungu, Shimuna na Yongo II.
* Secteur [[Kandale|Kandala]], oyo esalemi na ba groupes 11 : Bakwa Meya, Basamba, Kabambay, Kibanda, Kiehu, Kifuza, Kombana, Kudi, Mbondo, Ndjinga, Ngunda.
* Secteur ya [[Kilamba (secteur)|Kilamba]], esalemi na ba groupes 10 : Bondo, Bushi, Kazamba, Kindela, Mbangi, Mulaza, Musoto, Ndala-Pembe, Olume, Yongo.
* Secteur [[Kilembe]], esalemi na ba groupes 16 : Banga Kilembe, Besi Bulenge, Besi Makola, Bushi, Katamba, Kinga Mumbanza, Kipita, Landa, Madimbi, Mbandji, Midiwa, Ndumbi, Ngudi, Nyanga, Pinda, Ubole.
* Secteur ya [[Kisunzu]], esalemi na 8 groupes : Kibongo, Kingudi, Kisunzu, Mbamba, Mudimakatshi, Mudiniati, Mukinda, Mwilu-Mwilu.
* Secteur [[Kobo (secteur)|ya Kobo]], esalemi na 9 groupes : Hago, Kabula, Kahunia Ngandu, Kiama Makinda, Kisongo Nzila, Mutombo Nzinga, Namabanza, Ndongela, Kitende.
* Secteur [[Kondo (secteur)|ya Kondo]], esalemi na ba groupes 16 : Kahungu, Katembo, Katenga Kakuba, Katenga Kioswa, Kawaya, Keza Gisamba, Kilundu, Kinzashi Bama, Kinzashi Khumbi, Kisenzele, Lozi Makumbi, Manda Pulu, Muhange, Ngashi, Ngundu Kasandji, Ngundu Kindama.
* Secteur [[lozo]], esalemi na ba groupes 13 : Dongo Selenge, Gatunda, Kapenda, Kimbunze, Kinguba, Kinzamba, Kungu-Nzumbi, Lozo Munene, Malundu, Munzombo, Musanga Lubwe, Ngondo, Ngunda.
* Secteur [[Lukamba]], esalemi na 7 groupes : Ebiale, Kimbanda, Kimpundu, Lufushi, Lukamba, Matende, Mukulu.
* Secteur Mudikalunga, esalemi na ba groupes 12 : Holo, Kandongo, Kasanza Kafufu, Kashitu, Kizungu Nzadi, Mudikalunga, Mudikwiti, Mudiwamba, Mwandu, Ndala Kunda, Ngandu Kitshindji, Shimuna Kanga.
* Secteur [[Mungindu]], esalemi na ba groupes 14 : Kahundji, Kangu, Kingulu, Kitombe, Kizungu, Mangolo, Mukoso, Mutombo Kangu, Mutundu, Ngongo Kisuma, Ngumba Ngulu, Ngwangwa, Niekenene, Pukusu.
* Secteur [[Ngudi]], esalemi na 7 groupes : Bawongo, Bushi, Kimbembele, Kipindji, Ngashi, Ngudi, Samaba.
6zisx2cx6c5rce61bkdvuxx764jfkf6
131302
131301
2024-12-12T15:59:25Z
OtikolenoiL
12703
131302
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Territoire de Gungu|province=[[Kwilu (province)|Kwilu]]|district=|Administrateur=M. [[Hervé Mbutu]]|dep=4|latitude=05/44/S|longitude=19/18/E|population=1376164|année_pop=[[2016]]|lg=[[kituba|kikongo ya leta]], [[Kipende (langue)|pende]]|superficie=14757|image=|légende=}}
'''Territoire ya Gungu''' est une entité déconcentrée de la province du [[:fr:Kwilu_(province)|Kwilu]] en [[:fr:République_démocratique_du_Congo|république démocratique du Congo]]. Son chef-lieu est [[:fr:Gungu_(Kwilu)|Gungu]].
== Lisolo ==
Teritware yango esalemaki na mobeko n°81/AIMO ya 29 Sɛtɛmbɛ 1933.
== Municipalité ya mboka ==
Territoire yango ezali na commune rurale moko oyo ezali na ba électeurs na nse ya 80 000.
* Gungu, (7 ba conseillers municipales) .
Mbóka-mokonzi ya etúka ya Gungu ezalí engumba ya Gungu oyo ekabwani na bitúká libwa: Kwilu, mundele funji, kimbuta, kakobola, gizenga, lukwila, Congo, Lumumba mpe kinzungulu.
== Esika ==
== Ba communautés ya ba communautés ==
Territoire ya Gungu ekabwani na ba collectivités 12 (12 secteurs) mpe ba groupements 130.
* Secteur ya [[Gungu (secteur)|Gungu]], esalemi na 7 groupes : Kangu, Kanzongo, Kunga Kihanga, Mweni mbangu, Mweni Ngungu, Shimuna na Yongo II.
* Secteur [[Kandale|Kandala]], oyo esalemi na ba groupes 11 : Bakwa Meya, Basamba, Kabambay, Kibanda, Kiehu, Kifuza, Kombana, Kudi, Mbondo, Ndjinga, Ngunda.
* Secteur ya [[Kilamba (secteur)|Kilamba]], esalemi na ba groupes 10 : Bondo, Bushi, Kazamba, Kindela, Mbangi, Mulaza, Musoto, Ndala-Pembe, Olume, Yongo.
* Secteur [[Kilembe]], esalemi na ba groupes 16 : Banga Kilembe, Besi Bulenge, Besi Makola, Bushi, Katamba, Kinga Mumbanza, Kipita, Landa, Madimbi, Mbandji, Midiwa, Ndumbi, Ngudi, Nyanga, Pinda, Ubole.
* Secteur ya [[Kisunzu]], esalemi na 8 groupes : Kibongo, Kingudi, Kisunzu, Mbamba, Mudimakatshi, Mudiniati, Mukinda, Mwilu-Mwilu.
* Secteur [[Kobo (secteur)|ya Kobo]], esalemi na 9 groupes : Hago, Kabula, Kahunia Ngandu, Kiama Makinda, Kisongo Nzila, Mutombo Nzinga, Namabanza, Ndongela, Kitende.
* Secteur [[Kondo (secteur)|ya Kondo]], esalemi na ba groupes 16 : Kahungu, Katembo, Katenga Kakuba, Katenga Kioswa, Kawaya, Keza Gisamba, Kilundu, Kinzashi Bama, Kinzashi Khumbi, Kisenzele, Lozi Makumbi, Manda Pulu, Muhange, Ngashi, Ngundu Kasandji, Ngundu Kindama.
* Secteur [[lozo]], esalemi na ba groupes 13 : Dongo Selenge, Gatunda, Kapenda, Kimbunze, Kinguba, Kinzamba, Kungu-Nzumbi, Lozo Munene, Malundu, Munzombo, Musanga Lubwe, Ngondo, Ngunda.
* Secteur [[Lukamba]], esalemi na 7 groupes : Ebiale, Kimbanda, Kimpundu, Lufushi, Lukamba, Matende, Mukulu.
* Secteur Mudikalunga, esalemi na ba groupes 12 : Holo, Kandongo, Kasanza Kafufu, Kashitu, Kizungu Nzadi, Mudikalunga, Mudikwiti, Mudiwamba, Mwandu, Ndala Kunda, Ngandu Kitshindji, Shimuna Kanga.
* Secteur [[Mungindu]], esalemi na ba groupes 14 : Kahundji, Kangu, Kingulu, Kitombe, Kizungu, Mangolo, Mukoso, Mutombo Kangu, Mutundu, Ngongo Kisuma, Ngumba Ngulu, Ngwangwa, Niekenene, Pukusu.
* Secteur [[Ngudi]], esalemi na 7 groupes : Bawongo, Bushi, Kimbembele, Kipindji, Ngashi, Ngudi, Samaba.
jnr7mm7srs96jbxalteblw9xpg9r57h
Bedi Mbenza
0
14096
131304
2024-12-13T03:54:31Z
AdamLynnMcGill007
14035
#100WikiDaysRdc
131304
wikitext
text/x-wiki
'''Hugues Bedi Mbenza''' uta ba nkombo na ye nionso, azali mosani ya ndembo ya mboka Congo, abotami mukolo ya zomi na moko o sanza libwa o mibu 1984 na Kinsasa. Asakanaka na poste ya mosani ya katikati<ref>{{NFT|joueur|31428}}</ref>.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Bedi Mbenza abandaki ndembo o mibu 2006, na AC Mosi. Na mibu 2007, akoti na TP Mazembe. Na mubi 2009, alongaki Ligue des champions ya CAF mpe Super Coupe ya CAF. Na tango ya Coupe du monde ya ba clubs ya mibu 2009, akotisaki mongete o ekipi Pohang Steelers na apesaki na Trésor Mputu ndembo na kati ya masano ya ndembo mpo ye pe atiya mongete. O mibu 2010, alongi Ligue des champions liboso ya Espérance sportive de Tunis o mboka ya Tunisie. Na Coupe du monde ya ba clubs ya mibu 2010, akotisaki lisusu mongete na ekipi ya CF Pachuca.
Na mibu 2011, akoti na club belge RSC Anderlecht esika abeta ba masano zomi na minei.
Na mibu 2013, akoti na Club africain ya mboka Tunisie mpo na yango abeta ntuku misato na motoba ya masano mpe akotisaki mongete mibale o masano mona.
Na sanza ya motoba o mibu 2015, Kozanga contrat moko te, akoti na FC Renaissance na mboka Congo.
== Na TP Mazembe ==
'''Hugues Bedi Mbenza''', abandaki mpo na finale ya mibu 2010 Coupe du monde ya ba clubs ya FIFA lokola mosani ya katikati mpe mokaboli ndembo katikati ya basani ya sima na ya liboso ya mongete na composition ya ekipi ya molakisi Lamine N'Diaye ya moko o mongete, minei o sima, mitano na katikati na moko liboso ya mongete neti 1-4-5-1. Masano katikati ya TP Mazembe ya Republique Démocratique du Congo {{RDC-d}} na FC Internazionale Milano ya Italie, oyo ya suka amonaki ba congolais ko pola na score ya 0 - 3 poya ba Italiens, bozangi elonga oyo ekumisi ékipi ya '''Hugues Bedi Mbenza''' mpo na mosala oyo ya kozala na club africain ya liboso mpenza oyo ekomaki na finale ya Coupe du monde ya ba clubs FIFA o mibu 2010<ref name="footballdatabase.eu">{{Lien web |langue=fr |titre=footballdatabase : FIFA Coupe du Monde des Clubs 2010 - Finale |url=https://www.footballdatabase.eu/fr/match/resume/1136546-mazembe-inter_milan|site= footballdatabase.eu |date=18 décembre 2010 |année=2010 |consulté le=09 novembre 2024}}</ref>.
== Liste ya ba prix ==
=== Ntalo mpe mbano ===
* Molongi ya mbongo na ékipi o mboka Belgique uta club ya Royal Sporting Club Anderlecht o mibu 2012
* Molongi ya CAF Champions League na mubi 2009 mpe na mibu 2010 na TP Mazembe
* Molongi ya CAF Supercup na mibu 2009 na 2010 na TP Mazembe
* Championnat ya football ya République démocratique du Congo, abili molongi ya mboka Congo na ba mibu 2007,2009 na 2011 na TP Mazembe
* Molongi ya Championnat ya ndembo ya bikolo ya Afrika ya 2009 na mboka Congo
== Banoti na ba références ==
{{Références}}
== Ba liens ya libanda ==
== Mabongoli ==
* [https://fr.wiktionary.org/wiki/Bedi Mbenza fr: Bedi Mbenza]
0gt5jbod8n4balu60iqm4dwdtj92kt6
Pamphile Mihayo Kazembe
0
14097
131305
2024-12-13T04:50:38Z
AdamLynnMcGill007
14035
#100WikiDaysRdc
131305
wikitext
text/x-wiki
[[Fichier:Mihayo Kazembe.jpg|thumb|300px|Pamphile Mihayo Kazembe uta azalaki mobeti ndembo o ékipe TP Mazembe]]
'''Pamphile Mihayo Kazembe''' azali mosani ya ndembo ya Congo (RDC) {{RDC-d}} oyo abotami le 17 sanza ya libwa o mibu 1976 o mboka Lubumbashi. Abetaka lokola mosani ya katikati to mpe na sima penepene ya mokengeli mongete. Sikoyo azalaki mosungi ya TP Mazembe mpe mosungi ya molakisi ya ékipe ya mboka République démocratique du Congo. Azali pe tata ya bana minei<ref>{{NFT|joueur|9100}}</ref>.
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Mihayo abetaka na TP Mazembe mpe azalaka Coupe du monde ya ba clubs ya mibu 2009 mpe na Coupe du monde ya ba clubs ya mibu 2010 esika azali capita. Abeta na finale oyo alongaki te katikati ya ékipe na ye TP Mazembe na ya mboka Congo na Inter Milan ya mboka Italie (kopolisa 3-0).
== Mobembo ya molakisi ==
* Banda sanza ya minei mubi 2017 : TP Mazembe
== Coupe ya mokili ya ba clubs ya FIFA 2010 na TP Mazembe ==
'''Pamphile Mihayo Kazembe''', abandaki na finale ya Coupe ya mokili ya ba clubs ya FIFA 2010 na sima penepene ya moninga na ye ya masano Joël Kimwaki na biloko ezali na kati ya molakisi Lamine N'Diaye ya moko, minei, mitano mpe moko 1-4-5-1 . Masano kati TP Mazembe ya République Démocratique yaCongo na FC Internazionale Milano ya Italie, oyo ya suka emoni ba congolais kopola mingete misato na eloko te 3 - 0 pona bahi mboka Italie, kopolisama oyo ekumisi capita ya ba corbeau Lubumbashi na Pamphile Mihayo ékipe quipe ya Kazembe ezuaki likambo moko ya kokamwa ya kosala finale ya komekana mpe bongo ekomaki club africain ya liboso mpenza oyo ekomaki na finale ya Coupe du monde ya ba clubs ya FIFA na mibu 2010, likambo moko ya kokamwa<ref name="footballdatabase.eu">{{Lien web |langue=fr |titre=footballdatabase : FIFA Coupe du Monde des Clubs 2010 - Finale |url=https://www.footballdatabase.eu/fr/match/resume/1136546-mazembe-inter_milan|site= footballdatabase.eu |date=18 décembre 2010 |année=2010 |consulté le=09 novembre 2024}}</ref>.
== Bomoi ya moto ye moko ==
'''Pamphile Mihayo Kazembe''', libanda ya kozala mobeti ndembo to mpe molakisi ya masano ya ndembo, azali pe tata ya libota, abalani na mwasi na ye Sandra Kalonda mpe bango mibale esika moko ba boti bana minei<ref name="tpmazembe.com">{{Lien web |langue=fr |titre= TOUT PUISSANT MAZEMBE en Page rose : Tous nos vœux à Sandra et Pamphile MIHAYO ! |url=https://www.tpmazembe.com/fr/actualite/1398/tous-nos-voeux-a-sandra-et-pamphile-mihayo|site= www.tpmazembe.com |date=27 mai 2011 |année=2011 |consulté le=13 décembre 2024}}</ref>.
== Liste ya ba prix ==
=== Mbano mpe mbano ===
'''Lokola mosani'''
* Molongi ya Ligue des champions ya CAF o mibu 2009 mpe o mibu 2010 na TP Mazembe
* Molongi ya Super Coupe ya CAF o mibu 2010 na TP Mazembe
* Molongi ya RD Congo o ba mibu 2000, 2001, 2006, 2007 mpe 2009 na TP Mazembe
* Molongi ya Coupe ya DR Congo o mibu 2000 na TP Mazembe
* Molongi ya championnat ya Linafoot
'''Lokola entraîneur'''
* Molongi ya Coupe ya Confédération na TP Mazembe o mibu 2017
* Molongi ya championnat congolais (Linafoot) o mibu 2017
== Banoti mpe ba références ==
{{références }}
== Ba liens ya libanda ==
== Mabongoli ==
* [https://fr.wiktionary.org/wiki/Pamphile Mihayo Kazembeu fr: Pamphile Mihayo Kazembe]
hgct1x1hfiyfr19qfnz1fizxsvammxe
Camp ya bato oyo bakimá mboka ya Kashaka & Shabindu
0
14098
131306
2024-12-13T06:10:29Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/221095355|Camp de déplacés Kashaka & Shabindu]] »
131306
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Camp de concentration|nom=Camp<br/>Kashaka Shabindu|nom local=|image=Camp de déplacer Kashaka & Shabindu.jpg|légende=Camp de réfugiés guerre de l’Est de la RDC.|type=Camp des déplacés de guerre|superficie=|utilisation originelle=Ménages|date de création=2023|géré par=[[Haut Commissariat des Nations unies pour les réfugiés|UNHCR]]|dirigé par=|date de fermeture=|fermé par=|type détenu=Réfugiés de guerre|nombre détenu=environ {{unité|100 000 personnes}}|mort=|pays=[[République démocratique du Congo]]|commune=[[Goma]]|latitude=1.60794° S|longitude=29.14213° E|géolocalisation=}}
'''Camp ya ba déplacés ya Kashaka & Shabindu''' <ref>{{Cite web|url=https://kivutimes.com/goma-9-mois-sans-assistance-les-deplaces-de-guerre-cantonnes-a-kashaka-kabindu-sont-au-bout-du-souffle/|date=01 octobre 2024}}.</ref> ezali ndako ya koyamba bapaya na quartier Keshero, na Nord ya Goma, na République démocratique ya Congo (RDC). Camp yango ezali na bato oyo bakimá mboka na bango mpo na bitumba mpe mikakatano ya bato oyo ezangaka te na etúká ya Nord-Kivu<ref>{{Cite web|url=https://drcactu.cd/2024/10/01/goma-plus-de-12-000-menages-deplaces-vivent-sans-assistance-a-kashaka-kabindu/|date=01 octobre 2024}}.</ref> .
bbscy7fu1a9wouy8bpdww58tb3oo6sr
131307
131306
2024-12-13T06:10:52Z
OtikolenoiL
12703
131307
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Camp<br/>Kashaka Shabindu|nom local=|image=Camp de déplacer Kashaka & Shabindu.jpg|légende=Camp de réfugiés guerre de l’Est de la RDC.|type=Camp des déplacés de guerre|superficie=|utilisation originelle=Ménages|date de création=2023|géré par=[[Haut Commissariat des Nations unies pour les réfugiés|UNHCR]]|dirigé par=|date de fermeture=|fermé par=|type détenu=Réfugiés de guerre|nombre détenu=environ {{unité|100 000 personnes}}|mort=|pays=[[République démocratique du Congo]]|commune=[[Goma]]|latitude=1.60794° S|longitude=29.14213° E|géolocalisation=}}
'''Camp ya ba déplacés ya Kashaka & Shabindu''' <ref>{{Cite web|url=https://kivutimes.com/goma-9-mois-sans-assistance-les-deplaces-de-guerre-cantonnes-a-kashaka-kabindu-sont-au-bout-du-souffle/|date=01 octobre 2024}}.</ref> ezali ndako ya koyamba bapaya na quartier Keshero, na Nord ya Goma, na République démocratique ya Congo (RDC). Camp yango ezali na bato oyo bakimá mboka na bango mpo na bitumba mpe mikakatano ya bato oyo ezangaka te na etúká ya Nord-Kivu<ref>{{Cite web|url=https://drcactu.cd/2024/10/01/goma-plus-de-12-000-menages-deplaces-vivent-sans-assistance-a-kashaka-kabindu/|date=01 octobre 2024}}.</ref> .
6aavgusec62ioc4dml5vysfw6jpqcjm
Tout Puissant Mazembe
0
14099
131308
2024-12-13T07:07:29Z
AdamLynnMcGill007
14035
#100WikiDaysRdc
131308
wikitext
text/x-wiki
[[Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|thumb|250px|drapo to logo ya Tout Puissant Mazembe]]
'''Le Tout Puissant Mazembe''', eyebani mingi na kombo ya '''TP Mazembe''', ezali club ya ndembo ya mboka Congo oyo ezali na Lubumbashi mpe esalemaki na mibu 1939. Banda 1997, nkolo club yango azali '''Moise Katumbi''', moto ya mombongo mpe politiki ya mboka Congo {{RDC-d}}.
'''Tout Puissant Mazembe''' azali na moko ya ba records ya malamu koleka na football africain na ba Ligues de champions ya CAF mitano na ba mibu (1967, 1968, 2009, 2010, 2015), Super Coupes misato ya CAF, Coupe d’victoires ya Coupe d’Africaine moko na mibu (1980) mpe lisusu Coupes mibale ya Confédération na ba mibu (2016, 2017).
'''TP Mazembe''' mpe atie ba mikanda oyo ekomamaki ebele na kontina na kokoma ékipe ya liboso ya Africa sub-Sahara oyo elongaki ba Ligues de champions mitano ya CAF; kaka ba clubs ya Africa uta Nord Al Ahly na Zamalek nde basalaki malamu to ndenge moko. '''Tout Puissant Mazembe''' ezali ékipe ya misato ya Afrika oyo etie na kontina na kolonga na kolandana Ligue des champions ya CAF (2015), mpe Coupes mibale ya Confédération (2016 mpe 2017). '''TP Mazembe''' ezali moko na ba équipes motoba oyo elongaki ba komekama nionso ya ba clubs africains, elongo na Al Ahly, Zamalek, ES Sahel, Esperance Sportive de Tunis mpe JS Kabylie. Na mubi 2010, club ekomaki club ya liboso oyo ezalaki ya Europe te to ya Amérique du Sud oyo ekomaki na finale ya Coupe du monde ya ba clubs. '''TP Mazembe''' aza na kowelana munene na club ya FC Lupopo ya oyo bazali na ékipe ya etuka moko ya mboka Lubumbashi mpe kowelana mosusu monene na club ya Kinsasa AS Vita Club oyo ezali moko ya ba clubs ya malamu na niveau national.
'''TP Mazembe''' azali nkombo ya lisɛki (Les Corbeaux to mpe Les Badiangwena to mpe lisusu Baba Boys)<ref>{{Lien web|titre=#439 – Tout Puissant Mazembe : les Corbeaux
|url=https://footnickname.wordpress.com/2021/03/03/439-tout-puissant-mazembe-les-corbeaux/|site=footnickname.wordpress.com|langue=fr|consulté le=3 mars 2021}}</ref>.
== Lisolo ==
O mibu 1939 na Élisabethville, oyo ebongwani sikawa nkombo Lubumbashi, bamisionele ya ba Benedictin oyo batambwisaka Institut Saint-Boniface bazwaki ekateli ya kosala ekipi ya ndembo oyo kati na yango bayekoli na bango oyo bapesaka ntango mingi ya bopemi na lisano ya scouting.
Equipe oyo, ba promoteurs na yango babatisaki yango FC Saint-Georges (na kombo ya saint patron ya ba scouts) mpe ba affilier yango directement na première division na Fédération royale des Associations sportives autochtones (FRASI), esika azalaki, na suka ya saison 1939, troisième place sima ya ba clubs Léopold na Prince-Charles, sikasika FC Vijana Katuba na Lubumbashi-Sports. Na 1944, bilenge scouts bakomi ba beti ndembo ya nzela mpe FC St Georges ezwaki kombo ya Saint Paul FC. Mwa bambula sima, kokotisa ba biloko ya bapaya mosusu na Institut ememaki ba missionnaires na kotika gestion ya ékipe oyo ezuaki kombo FC Englebert, na kombo ya marke ya pneus, parrain ya club .
Na nsuka ya eleko oyo ya masano, ekipi yango esilaki na esika ya liboso mpe elongamaki te. Mpo na ko immortaliser résultat oyo, bakambi na sima bazuaki makanisi ya kobakisa na kokokisa masengami “Tout-Puissant” na Englebert. Sima ya lipanda ya Congo, le 30 sa,za ya motoba o mibu 1960, Englebert ebongisami lisusu na 1966, akozongisa sika makoki ya mosala mpe azuaki ba championnant misato (championnat national, Coupe Katanga na Coupe Congo).
=== Kobanda 1967 tee na 1970 : ba succès mibale na ba finales minei ya ba champions africains ===
Club yango ekutanaki na eleko ya bomengo na suka ya bambula ya mibu 1960, elongaki ba Coupes mibale ya ba Clubs ya ba champions africains. Soki tobakisi bozangi kolonga mibale ya ba mibu 1969 na 1970, ezalaki mbala minei na kolandana na finaliste na Coupe des Clubs Champions kobanda na ba mibu 1967 tee na 1970. '''TP Mazembe''' ezalaki alors ékipi ya liboso mpe ye moko kaka na africa oyo eza kobunda pona na prix yango tee na finale.
=== 1970 - 2009 ===
Nsima ya kozanga kolonga na ndenge ya sikisiki trophée ya Kwame N’Krumah, '''TP Englebert''' akweyaki na anonyme mpo na mwa ntango.
Na mokolo ya sambo o sanza zomi na mibale o mibu 1980, azongi na bolongi Coupe de Coupes na mbala ya motoba.
=== Zongela esika ya liboso ===
Sima ya ba mbula zombi na mwwambi ya kozanga koya, '''TP Mazembe''' azongi na scène africaine na ngolu na mobali moko ya mibu ntuku misato na mwambe, '''Moïse Katumbi'', mokambi na yango ya lelo. na mibu ntuku misato na libwa na nsima, lokasa ya sika ya lisolo ya bato ekomami mpo na ba Ravens. Ekipi ezangaki titre urbain, elongaki championnat provincial mpe lisusu Ligue nationale ya football, mpo na édition na yango ya zomi na minei. Mpo na ko kofuta ba mérites wana, titre continental ya minei ezuami na Ligue des champions ya CAF na mokolo ya sambo o sanza ya zomi na moko o mibu 2009 na stade municipal ya Lubumbashi na ba Nigerians Heartland FC. Sima ya kopola 2-1 na Owerri na masano ya liboso, likambo ya munene esalemaki na Lubumbashi na masano ya mibale: 1-0 en faveur ya Ravens. Titre continental oyo efungoli ba ekuke ya Coupe ya mokili mobiba ya ba clubs ya FIFA na 2009 na Abu Dhabi.
Na Emirats Arabes Unis, Momonisi ya Afrika asili na esika ya motoba na momekano oyo FC Barcelone nde alongaki. Na sima Mazembe ekomi club ya liboso ya sous-Sahara oyo ebaki momekano oyo.
Na mbula oyo elandaki, ba Ravens bazongaki lokola na mibu 1967 mpe 1968 na podium ya Afrika na kozuaka mbangu ya kokamwa na Ligue des champions ya CAF mpo na saison 2010 Nsima na ebandeli ya soni na tour ya zomi na motoba, champion mobateli ya défense ba longoli ye na FIFA mpo na moko mbula. Diego Garzitto atiki, akomi molakisi Lamine N’Diaye, mosali ya mayele franco-sénégal koluka kozwa bokonzi, atie na chef ya staff technique. Na bokambi na ye, '''TP Mazembe'' e stabilisaki défense na yango mpe ebetaki, na demi-finale, ba Algériens ya Jeunesse sportif de Kabylie : 3-1 na Lubumbashi mpe 0 buts bipayi nionso na Tizi-Ouzou. Mazembe ekokutana na Esperance sportif de Tunis na finale, oyo elongaki malamu ba Corbeaux na phase de groupes na Tunis 3-0, échec bololo oyo e précipitaki départ ya Garzitto. Mpo na match aller, le 31 octobre na stade omnisports ya Kenya oyo etondi na bato na Lubumbashi, ba Ravens bazongisaki na ES Tunis : 5 buts contre 0, score clair. Na stade Radès, le 13 novembre, TP Mazembe a conceder but ya liboso kasi palanga Déo Kanda, oyo akoti na masano, azongisaki na eteni ya mi-tempe. Mazembe akokisaka double oyo ba supporters na ye ya makasi bazelaka yango.
=== Finale ya liboso ya club africain na Coupe du monde ya ba clubs ===
1967, 1968, 2009 na 2010 : '''TP Mazembe''' nde ezalaki koyangela Africa mpe ezongi na Abu Dhabi na Coupe du monde ya ba clubs ya FIFA na ba stars minei ya or na veste na yango. Alongaki mpe Super Coupe africaine contre Stade Malien (2-0) na ba buts ya ba Zambiens na ye Stopila na Singuluma.
Na quarts de finale, TP Matzembe nde ezalaki koyangela ba mexicains Pachuca FC (1-0) na ngolu ya but ya Bedi Mbenza, asungamaki na Patou Kabangu. Demi-finale etie Mazembe na Porto Alegre.
Na demi-finale, sima ya kotelemela ba brésiliens ya Internacional de Porto Alegre ngonga molayi na ngolu ya Kidiaba, ba Ravens bazuaki bokamwisi na ba mongete mibale ya Patou Kabangu na Alain Kaluyituka Dioko (2-0). Mpo na mbala ya liboso na lisolo ya Coupe du monde ya ba Clubs oyo, Momonisi ya Afrika azali na finale!
Inter Milan ya Eto'o elongaki trophée oyo ya 2010.
Na suka ya sanza ya mibu 2011, ba Ravens balongaki na bango ya mibale ya Coupe d’Africaine / Super Coupe na kobeta ba Maroc FUS de Rabat (0-0 mpe 9-8 na ba penalties).
=== Lisolo ya Besala ===
Na masano ya liboso ya tour 16 ya Ligue des champions 2011 kati ya TP Mazembe na Marocans Wydad Athletic Club ya Casablanca, défenseur complet Janvier Besala Bokungu azali na molongo. Nsima na match, oyo esukaki na score ya 1-0 mpo na ba Maroc (but ya Mustapha Allaoui), Esperance sportive de Tunis efundaki na Confédération africaine ya football, koloba ete Besala azali membre. CAF, nsima na kokanisa, ezwaki mokano ya ko disqualifier '''TP Mazembe''' mokolo moko nsima na elonga na yango 2-0 na Lubumbashi na match ya mibale, oyo elongolaki ba Maroc, koloba ete ebukaki contrat na ndenge ya mabe. Kasi, na sanza ya zomi o mibu 2010, ekomamaki que Besala alongwaki na club sima ya ba négociations normales. Président ya Mazembe, Moïse Katumbi a dénoncer complot ya Espérance Sportive de Tunis na tina ya kozongisa mabe na kopola na yango ya makasi (0-5) contre Mazembe na édition ya 2010 ya Ligue des champions na kozala na boyokani na likambo yango na Wydad. Likambo yango epesameli na Fifa oyo endimi mokano ya CAF; yango wana TP Mazembe azali libela libela éliminé na concurrence.
=== Ttitre ya ntuku mibale na 2024 ===
Na mibu 2024, club yango elongi mbala ya ntuku mibale (20) championnat na yango ya RDC {{RDC-d}}.
=== Ba logos to drapo ya ekipi ===
<gallery>
Fichier:TP_Mazembe.gif|2009
Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|2010-2015.
Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|2015-2018
Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|depuis 2018.
</Gallery>
== Ndenge ezali ==
=== Basungi ===
Club yango ezali na groupe ya ba supporters oyo esalemaki na mibu 1983, oyo babengi '''100 pour 100'''.
=== Centre ya formation ===
Club yango ezali na katikati ya mateya, Katumbi Football Académie (KFA), oyo ekambami na français Régis Laguesse, mosani ya kala ya ndembo ya yambo oyo akoma entraîneur, sima a remplacé na Richard Mubemb.
=== Mbongo ===
Mbongo ya club ezali milio zomi na moko ya dollars américa (11 millions de dollars américains) na mibu 2021<ref>{{Lien web|langue=fr-FR|titre=Football : Moïse Katumbi réduit les dépenses du Tout Puissant Mazembe – Jeune Afrique|url=https://www.jeuneafrique.com/mag/393092/societe/football-moise-katumbi-reduit-depenses-puissant-mazembe/|site=JeuneAfrique.com|date=2017-01-18|consulté le=2020-05-20}}</ref>.
=== Mopesi mbongo mpe basali ya bisaleli ===
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
!Eleko
!Basali ya bisaleli
!Mopesi mbongo
|-
|2008-2009
| rowspan=4|[[File:Adidas Logo.svg|Adidas_Logo|75x75px]]<br><br> [[Adidas]]
|{{RDC-d}} Mining Company Katanga
|-
|2009-2010
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|-
|2010-2016
|{{RDC-d}} Mining Company Katanga
|-
|2016-2019
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|-
|2019-2022
| rowspan=3|{{COD-d}} Sogam
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|-
|2021-2022
|{{RDC-d}} Mining Company Katanga
|-
|2022-
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|}
== Liste ya ba prix ==
{| cellpadding="3" style="font-size:95%; background-color:#F9F9F9; border:solid 1px #AAAAAA; border-collapse: collapse; margin-top:12px; margin-bottom:12px;" cellspacing="1" border="1" width=90% align=center
|+'''Liste ya ba prix ya Tout Puissant Mazembe'''
|-
| width="33%" style="color:#FFFFFF; background:#000000;" align=center | '''Mimekano ya bituka'''
| width="33%" style="color:#FFFFFF; background:#000000;" align=center | '''Mimekano ya ekolo'''
| width="33%" style="color:#FFFFFF; background:#000000;" align=center | '''Mimekano ya mikili mingi'''
|-
|valign="top"|
* '''[[Ligue de football du Katanga|LIFKAT]]''' ('''6''') :
** Champion : 1966, 2006, 2007, 2009, 2010, 2011
* '''[[Entente urbaine de football de Lubumbashi|EUFLU]] (19):'''
** Champion : 1947,1965, 1966, 1968, 1971, 1973,1975,1976, 1977, 1978, 1986, 1988, 1994, 1995, 1997, 1999, 2000, 2003, 2004, 2011
|valign="top"|
* '''[[Championnat de République démocratique du Congo de football|Championnat de la RD Congo]]''' ('''20''') [[Fichier:Star full.svg|10px]][[Fichier:Star full.svg|10px]] <small>(record)</small> :
** Champion : 1966, 1967, 1969, 1976, 1987, 2000, 2001, [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2006|2006]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2007|2007]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2009|2009]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2011|2011]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2012|2012]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2013|2013]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2013-2014|2014]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2015-2016|2016]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2016-2017|2017]], [[Championnat de République démocratique du Congo de football 2018-2019|2019]], [[Championnat de République démocratique du Congo de football 2019-2020|2020]], [[Championnat de République démocratique du Congo de football 2021-2022|2022]], 2024<ref>{{Lien web |langue=fr-FR |nom=Foot RDC |titre=Linafoot D1 : le TP Mazembe termine sur le fauteuil |url=https://footrdc.com/a-la-une/linafoot-d1-le-tp-mazembe-termine-sur-le-fauteuil/ |site=Foot RDC |date=2022-06-22 |consulté le=2022-09-28}}</ref>
* '''[[Coupe de République démocratique du Congo de football|Coupe de la RD Congo]]''' ('''5''')
** Vainqueur : 1966, 1967, 1976, 1979, 2000
** Finaliste : 2003
* '''[[Supercoupe de République démocratique du Congo de football|Supercoupe de la RD Congo]]''' ('''3''')
** Vainqueur : 2013, 2014, 2016
|valign="top"|
* '''[[Ligue des champions de la CAF]]''' ('''5''')
** Vainqueur : [[Coupe des clubs champions africains 1967|1967]], [[Coupe des clubs champions africains 1968|1968]], [[Ligue des champions de la CAF 2009|2009]], [[Ligue des champions de la CAF 2010|2010]], [[Ligue des champions de la CAF 2015|2015]]
** Finaliste : [[Coupe des clubs champions africains 1969|1969]], [[Coupe des clubs champions africains 1970|1970]]
* '''[[Supercoupe de la CAF]]''' ('''3''')
** Vainqueur : [[Supercoupe de la CAF 2010|2010]], [[Supercoupe de la CAF 2011|2011]], [[Supercoupe de la CAF 2016|2016]]
** Finaliste : [[Supercoupe de la CAF 2017|2017]], [[Supercoupe de la CAF 2018|2018]]
* '''[[Coupe de la confédération]]''' ('''2''')
** Vainqueur : [[Coupe de la confédération 2016|2016]], [[Coupe de la confédération 2017|2017]]
** Finaliste : [[Coupe de la confédération 2013|2013]]
* '''[[Coupe d'Afrique des vainqueurs de coupe de football|Coupe d'Afrique des vainqueurs de coupe]]''' ('''1''')
** Vainqueur : [[Coupe d'Afrique des vainqueurs de coupe de football 1980|1980]]
* '''[[Coupe du monde des clubs de la FIFA|Coupe du monde des clubs]]'''
** Finaliste : [[Coupe du monde des clubs de la FIFA 2010|2010]]
|}
== Bomoto ya bomoto ya club ==
=== Bato ya mosala ya mosala ya lelo ===
== Banoti na ba références ==
{{Références}}
== Ba liens ya libanda ==
== Mabongoli ==
* [https://fr.wiktionary.org/wiki/Tout Puissant Mazembe fr: Tout Puissant Mazembe]
q33ovh5y1e8xrkzcygvh90m4adukqpx
131309
131308
2024-12-13T07:17:57Z
AdamLynnMcGill007
14035
#100WikiDaysRdc
131309
wikitext
text/x-wiki
[[Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|thumb|250px|drapo to logo ya Tout Puissant Mazembe]]
'''Le Tout Puissant Mazembe''', eyebani mingi na kombo ya '''TP Mazembe''', ezali club ya ndembo ya mboka Congo oyo ezali na Lubumbashi mpe esalemaki na mibu 1939. Banda 1997, nkolo club yango azali '''Moise Katumbi''', moto ya mombongo mpe politiki ya mboka Congo {{RDC-d}}.
'''Tout Puissant Mazembe''' azali na moko ya ba records ya malamu koleka na football africain na ba Ligues de champions ya CAF mitano na ba mibu (1967, 1968, 2009, 2010, 2015), Super Coupes misato ya CAF, Coupe d’victoires ya Coupe d’Africaine moko na mibu (1980) mpe lisusu Coupes mibale ya Confédération na ba mibu (2016, 2017).
'''TP Mazembe''' mpe atie ba mikanda oyo ekomamaki ebele na kontina na kokoma ékipe ya liboso ya Africa sub-Sahara oyo elongaki ba Ligues de champions mitano ya CAF; kaka ba clubs ya Africa uta Nord Al Ahly na Zamalek nde basalaki malamu to ndenge moko. '''Tout Puissant Mazembe''' ezali ékipe ya misato ya Afrika oyo etie na kontina na kolonga na kolandana Ligue des champions ya CAF (2015), mpe Coupes mibale ya Confédération (2016 mpe 2017). '''TP Mazembe''' ezali moko na ba équipes motoba oyo elongaki ba komekama nionso ya ba clubs africains, elongo na Al Ahly, Zamalek, ES Sahel, Esperance Sportive de Tunis mpe JS Kabylie. Na mubi 2010, club ekomaki club ya liboso oyo ezalaki ya Europe te to ya Amérique du Sud oyo ekomaki na finale ya Coupe du monde ya ba clubs. '''TP Mazembe''' aza na kowelana munene na club ya FC Lupopo ya oyo bazali na ékipe ya etuka moko ya mboka Lubumbashi mpe kowelana mosusu monene na club ya Kinsasa AS Vita Club oyo ezali moko ya ba clubs ya malamu na niveau national.
'''TP Mazembe''' azali nkombo ya lisɛki (Les Corbeaux to mpe Les Badiangwena to mpe lisusu Baba Boys)<ref>{{Lien web|titre=#439 – Tout Puissant Mazembe : les Corbeaux
|url=https://footnickname.wordpress.com/2021/03/03/439-tout-puissant-mazembe-les-corbeaux/|site=footnickname.wordpress.com|langue=fr|consulté le=3 mars 2021}}</ref>.
== Lisolo ==
O mibu 1939 na Élisabethville, oyo ebongwani sikawa nkombo Lubumbashi, bamisionele ya ba Benedictin oyo batambwisaka Institut Saint-Boniface bazwaki ekateli ya kosala ekipi ya ndembo oyo kati na yango bayekoli na bango oyo bapesaka ntango mingi ya bopemi na lisano ya scouting.
Equipe oyo, ba promoteurs na yango babatisaki yango FC Saint-Georges (na kombo ya saint patron ya ba scouts) mpe ba affilier yango directement na première division na Fédération royale des Associations sportives autochtones (FRASI), esika azalaki, na suka ya saison 1939, troisième place sima ya ba clubs Léopold na Prince-Charles, sikasika FC Vijana Katuba na Lubumbashi-Sports. Na 1944, bilenge scouts bakomi ba beti ndembo ya nzela mpe FC St Georges ezwaki kombo ya Saint Paul FC. Mwa bambula sima, kokotisa ba biloko ya bapaya mosusu na Institut ememaki ba missionnaires na kotika gestion ya ékipe oyo ezuaki kombo FC Englebert, na kombo ya marke ya pneus, parrain ya club .
Na nsuka ya eleko oyo ya masano, ekipi yango esilaki na esika ya liboso mpe elongamaki te. Mpo na ko immortaliser résultat oyo, bakambi na sima bazuaki makanisi ya kobakisa na kokokisa masengami “Tout-Puissant” na Englebert. Sima ya lipanda ya Congo, le 30 sa,za ya motoba o mibu 1960, Englebert ebongisami lisusu na 1966, akozongisa sika makoki ya mosala mpe azuaki ba championnant misato (championnat national, Coupe Katanga na Coupe Congo).
=== Kobanda 1967 tee na 1970 : ba succès mibale na ba finales minei ya ba champions africains ===
Club yango ekutanaki na eleko ya bomengo na suka ya bambula ya mibu 1960, elongaki ba Coupes mibale ya ba Clubs ya ba champions africains. Soki tobakisi bozangi kolonga mibale ya ba mibu 1969 na 1970, ezalaki mbala minei na kolandana na finaliste na Coupe des Clubs Champions kobanda na ba mibu 1967 tee na 1970. '''TP Mazembe''' ezalaki alors ékipi ya liboso mpe ye moko kaka na africa oyo eza kobunda pona na prix yango tee na finale.
=== 1970 - 2009 ===
Nsima ya kozanga kolonga na ndenge ya sikisiki trophée ya Kwame N’Krumah, '''TP Englebert''' akweyaki na anonyme mpo na mwa ntango.
Na mokolo ya sambo o sanza zomi na mibale o mibu 1980, azongi na bolongi Coupe de Coupes na mbala ya motoba.
=== Zongela esika ya liboso ===
Sima ya ba mbula zombi na mwwambi ya kozanga koya, '''TP Mazembe''' azongi na scène africaine na ngolu na mobali moko ya mibu ntuku misato na mwambe, '''Moïse Katumbi'', mokambi na yango ya lelo. na mibu ntuku misato na libwa na nsima, lokasa ya sika ya lisolo ya bato ekomami mpo na ba Ravens. Ekipi ezangaki titre urbain, elongaki championnat provincial mpe lisusu Ligue nationale ya football, mpo na édition na yango ya zomi na minei. Mpo na ko kofuta ba mérites wana, titre continental ya minei ezuami na Ligue des champions ya CAF na mokolo ya sambo o sanza ya zomi na moko o mibu 2009 na stade municipal ya Lubumbashi na ba Nigerians Heartland FC. Sima ya kopola 2-1 na Owerri na masano ya liboso, likambo ya munene esalemaki na Lubumbashi na masano ya mibale: 1-0 en faveur ya Ravens. Titre continental oyo efungoli ba ekuke ya Coupe ya mokili mobiba ya ba clubs ya FIFA na 2009 na Abu Dhabi.
Na Emirats Arabes Unis, Momonisi ya Afrika asili na esika ya motoba na momekano oyo FC Barcelone nde alongaki. Na sima Mazembe ekomi club ya liboso ya sous-Sahara oyo ebaki momekano oyo.
Na mbula oyo elandaki, ba Ravens bazongaki lokola na mibu 1967 mpe 1968 na podium ya Afrika na kozuaka mbangu ya kokamwa na Ligue des champions ya CAF mpo na saison 2010 Nsima na ebandeli ya soni na tour ya zomi na motoba, champion mobateli ya défense ba longoli ye na FIFA mpo na moko mbula. Diego Garzitto atiki, akomi molakisi Lamine N’Diaye, mosali ya mayele franco-sénégal koluka kozwa bokonzi, atie na chef ya staff technique. Na bokambi na ye, '''TP Mazembe'' e stabilisaki défense na yango mpe ebetaki, na demi-finale, ba Algériens ya Jeunesse sportif de Kabylie : 3-1 na Lubumbashi mpe 0 buts bipayi nionso na Tizi-Ouzou. Mazembe ekokutana na Esperance sportif de Tunis na finale, oyo elongaki malamu ba Corbeaux na phase de groupes na Tunis 3-0, échec bololo oyo e précipitaki départ ya Garzitto. Mpo na match aller, le 31 octobre na stade omnisports ya Kenya oyo etondi na bato na Lubumbashi, ba Ravens bazongisaki na ES Tunis : 5 buts contre 0, score clair. Na stade Radès, le 13 novembre, TP Mazembe a conceder but ya liboso kasi palanga Déo Kanda, oyo akoti na masano, azongisaki na eteni ya mi-tempe. Mazembe akokisaka double oyo ba supporters na ye ya makasi bazelaka yango.
=== Finale ya liboso ya club africain na Coupe du monde ya ba clubs ===
1967, 1968, 2009 na 2010 : '''TP Mazembe''' nde ezalaki koyangela Africa mpe ezongi na Abu Dhabi na Coupe du monde ya ba clubs ya FIFA na ba stars minei ya or na veste na yango. Alongaki mpe Super Coupe africaine contre Stade Malien (2-0) na ba buts ya ba Zambiens na ye Stopila na Singuluma.
Na quarts de finale, TP Matzembe nde ezalaki koyangela ba mexicains Pachuca FC (1-0) na ngolu ya but ya Bedi Mbenza, asungamaki na Patou Kabangu. Demi-finale etie Mazembe na Porto Alegre.
Na demi-finale, sima ya kotelemela ba brésiliens ya Internacional de Porto Alegre ngonga molayi na ngolu ya Kidiaba, ba Ravens bazuaki bokamwisi na ba mongete mibale ya Patou Kabangu na Alain Kaluyituka Dioko (2-0). Mpo na mbala ya liboso na lisolo ya Coupe du monde ya ba Clubs oyo, Momonisi ya Afrika azali na finale!
Inter Milan ya Eto'o elongaki trophée oyo ya 2010.
Na suka ya sanza ya mibu 2011, ba Ravens balongaki na bango ya mibale ya Coupe d’Africaine / Super Coupe na kobeta ba Maroc FUS de Rabat (0-0 mpe 9-8 na ba penalties).
=== Lisolo ya Besala ===
Na masano ya liboso ya tour 16 ya Ligue des champions 2011 kati ya TP Mazembe na Marocans Wydad Athletic Club ya Casablanca, défenseur complet Janvier Besala Bokungu azali na molongo. Nsima na match, oyo esukaki na score ya 1-0 mpo na ba Maroc (but ya Mustapha Allaoui), Esperance sportive de Tunis efundaki na Confédération africaine ya football, koloba ete Besala azali membre. CAF, nsima na kokanisa, ezwaki mokano ya ko disqualifier '''TP Mazembe''' mokolo moko nsima na elonga na yango 2-0 na Lubumbashi na match ya mibale, oyo elongolaki ba Maroc, koloba ete ebukaki contrat na ndenge ya mabe. Kasi, na sanza ya zomi o mibu 2010, ekomamaki que Besala alongwaki na club sima ya ba négociations normales. Président ya Mazembe, Moïse Katumbi a dénoncer complot ya Espérance Sportive de Tunis na tina ya kozongisa mabe na kopola na yango ya makasi (0-5) contre Mazembe na édition ya 2010 ya Ligue des champions na kozala na boyokani na likambo yango na Wydad. Likambo yango epesameli na Fifa oyo endimi mokano ya CAF; yango wana TP Mazembe azali libela libela éliminé na concurrence.
=== Ttitre ya ntuku mibale na 2024 ===
Na mibu 2024, club yango elongi mbala ya ntuku mibale (20) championnat na yango ya RDC {{RDC-d}}.
=== Ba logos to drapo ya ekipi ===
<gallery>
Fichier:TP_Mazembe.gif|2009
Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|2010-2015.
Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|2015-2018
Fichier:Tout_puissant_Mazembe.jpg|depuis 2018.
</Gallery>
== Ndenge ezali ==
=== Basungi ===
Club yango ezali na groupe ya ba supporters oyo esalemaki na mibu 1983, oyo babengi '''100 pour 100'''.
=== Centre ya formation ===
Club yango ezali na katikati ya mateya, Katumbi Football Académie (KFA), oyo ekambami na français Régis Laguesse, mosani ya kala ya ndembo ya yambo oyo akoma entraîneur, sima a remplacé na Richard Mubemb.
=== Mbongo ===
Mbongo ya club ezali milio zomi na moko ya dollars américa (11 millions de dollars américains) na mibu 2021<ref>{{Lien web|langue=fr-FR|titre=Football : Moïse Katumbi réduit les dépenses du Tout Puissant Mazembe – Jeune Afrique|url=https://www.jeuneafrique.com/mag/393092/societe/football-moise-katumbi-reduit-depenses-puissant-mazembe/|site=JeuneAfrique.com|date=2017-01-18|consulté le=2020-05-20}}</ref>.
=== Mopesi mbongo mpe basali ya bisaleli ===
{| class="wikitable" style="text-align: center"
|-
!Eleko
!Basali ya bisaleli
!Mopesi mbongo
|-
|2008-2009
| rowspan=4|[[File:Adidas Logo.svg|Adidas_Logo|75x75px]]<br><br> [[Adidas]]
|{{RDC-d}} Mining Company Katanga
|-
|2009-2010
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|-
|2010-2016
|{{RDC-d}} Mining Company Katanga
|-
|2016-2019
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|-
|2019-2022
| rowspan=3|{{RDC-d}} Sogam
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|-
|2021-2022
|{{RDC-d}} Mining Company Katanga
|-
|2022-
|{{RDC-d}} Brasseries Simba
|}
== Liste ya ba prix ==
{| cellpadding="3" style="font-size:95%; background-color:#F9F9F9; border:solid 1px #AAAAAA; border-collapse: collapse; margin-top:12px; margin-bottom:12px;" cellspacing="1" border="1" width=90% align=center
|+'''Liste ya ba prix ya Tout Puissant Mazembe'''
|-
| width="33%" style="color:#FFFFFF; background:#000000;" align=center | '''Mimekano ya bituka'''
| width="33%" style="color:#FFFFFF; background:#000000;" align=center | '''Mimekano ya ekolo'''
| width="33%" style="color:#FFFFFF; background:#000000;" align=center | '''Mimekano ya mikili mingi'''
|-
|valign="top"|
* '''[[Ligue de football du Katanga|LIFKAT]]''' ('''6''') :
** Champion : 1966, 2006, 2007, 2009, 2010, 2011
* '''[[Entente urbaine de football de Lubumbashi|EUFLU]] (19):'''
** Champion : 1947,1965, 1966, 1968, 1971, 1973,1975,1976, 1977, 1978, 1986, 1988, 1994, 1995, 1997, 1999, 2000, 2003, 2004, 2011
|valign="top"|
* '''[[Championnat de République démocratique du Congo de football|Championnat de la RD Congo]]''' ('''20''') [[Fichier:Star full.svg|10px]][[Fichier:Star full.svg|10px]] <small>(record)</small> :
** Champion : 1966, 1967, 1969, 1976, 1987, 2000, 2001, [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2006|2006]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2007|2007]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2009|2009]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2011|2011]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2012|2012]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2013|2013]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2013-2014|2014]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2015-2016|2016]], [[Championnat de république démocratique du Congo de football 2016-2017|2017]], [[Championnat de République démocratique du Congo de football 2018-2019|2019]], [[Championnat de République démocratique du Congo de football 2019-2020|2020]], [[Championnat de République démocratique du Congo de football 2021-2022|2022]], 2024<ref>{{Lien web |langue=fr-FR |nom=Foot RDC |titre=Linafoot D1 : le TP Mazembe termine sur le fauteuil |url=https://footrdc.com/a-la-une/linafoot-d1-le-tp-mazembe-termine-sur-le-fauteuil/ |site=Foot RDC |date=2022-06-22 |consulté le=2022-09-28}}</ref>
* '''[[Coupe de République démocratique du Congo de football|Coupe de la RD Congo]]''' ('''5''')
** Vainqueur : 1966, 1967, 1976, 1979, 2000
** Finaliste : 2003
* '''[[Supercoupe de République démocratique du Congo de football|Supercoupe de la RD Congo]]''' ('''3''')
** Vainqueur : 2013, 2014, 2016
|valign="top"|
* '''[[Ligue des champions de la CAF]]''' ('''5''')
** Vainqueur : [[Coupe des clubs champions africains 1967|1967]], [[Coupe des clubs champions africains 1968|1968]], [[Ligue des champions de la CAF 2009|2009]], [[Ligue des champions de la CAF 2010|2010]], [[Ligue des champions de la CAF 2015|2015]]
** Finaliste : [[Coupe des clubs champions africains 1969|1969]], [[Coupe des clubs champions africains 1970|1970]]
* '''[[Supercoupe de la CAF]]''' ('''3''')
** Vainqueur : [[Supercoupe de la CAF 2010|2010]], [[Supercoupe de la CAF 2011|2011]], [[Supercoupe de la CAF 2016|2016]]
** Finaliste : [[Supercoupe de la CAF 2017|2017]], [[Supercoupe de la CAF 2018|2018]]
* '''[[Coupe de la confédération]]''' ('''2''')
** Vainqueur : [[Coupe de la confédération 2016|2016]], [[Coupe de la confédération 2017|2017]]
** Finaliste : [[Coupe de la confédération 2013|2013]]
* '''[[Coupe d'Afrique des vainqueurs de coupe de football|Coupe d'Afrique des vainqueurs de coupe]]''' ('''1''')
** Vainqueur : [[Coupe d'Afrique des vainqueurs de coupe de football 1980|1980]]
* '''[[Coupe du monde des clubs de la FIFA|Coupe du monde des clubs]]'''
** Finaliste : [[Coupe du monde des clubs de la FIFA 2010|2010]]
|}
== Bomoto ya bomoto ya club ==
=== Bato ya mosala ya mosala ya lelo ===
== Banoti na ba références ==
{{Références}}
== Ba liens ya libanda ==
== Mabongoli ==
* [https://fr.wiktionary.org/wiki/Tout Puissant Mazembe fr: Tout Puissant Mazembe]
jxe3vxmnbmvwfovpkqwsj3o04f04f95
Laki ya Delcommune
0
14100
131313
2024-12-13T08:27:24Z
Idatbg
14051
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/215643038|Lac Delcommune]] »
131313
wikitext
text/x-wiki
'''Laki ya Delcommune''' (na kombo ya Alexandre Delcommune) to Nzilo ezali laki ya bato na République démocratique du Congo.
== Mikili ==
Epekisami na barrage ya Delcommune na ebale Lualaba, pene na Kolwezi na etúká ya Katanga.
Mai ya laki yango nde epesaka nguya na izini oyo ebimisaka mai na Nzilo.
Mbisi minene ya laki yango ezali: Labeo, Barbus, Clarias, Tilapia.[1]
== Talá mpe ==
* [[Kongó (ebale)|Lualaba]]
== Banote mpe ba références ==
{{Références|taille=30}}
[[Catégorie:Laki moko na République démocratique du Congo]]
kk80mqg367rvevfq3g8068bk8e6dag8
131314
131313
2024-12-13T08:30:56Z
OtikolenoiL
12703
131314
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Laki ya Delcommune''' (na kombo ya Alexandre Delcommune) to Nzilo ezali laki ya bato na République démocratique du Congo.
== Mikili ==
Epekisami na barrage ya Delcommune na ebale Lualaba, pene na Kolwezi na etúká ya Katanga.
Mai ya laki yango nde epesaka nguya na izini oyo ebimisaka mai na Nzilo.
Mbisi minene ya laki yango ezali: Labeo, Barbus, Clarias, Tilapia.[1]
== Talá mpe ==
* [[Kongó (ebale)|Lualaba]]
== Banote mpe ba références ==
{{Références|taille=30}}
[[Catégorie:Laki moko na République démocratique du Congo]]
lb6arj85ljayax4khgnn8s2053cnz3i
Kidzweme
0
14101
131315
2024-12-13T09:33:41Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/218733839|Kidzweme]] »
131315
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Collectivité de la république démocratique du Congo|nom=Secteur de Kidzweme|territoire=[[Bagata|territoire de Bagata]]|district=[[Kwilu (district)|district de Kwilu]]|ProvII=[[Bandundu (province)|Bandundu]]|ProvIII=[[Kwilu (province Constitution 2005)|Kwilu]]|chefcoll=|superficie=2687|population=100000|année_pop=|latitude=-3.966667|longitude=18.45|geo_cat=CD-BN|lg=[[Kikongo]]|autres langues=}}
'''Kidzweme''' ezali secteur ya est ya mitano oyo ezali na territoire ya Bagata. Mboka-mokonzi na yango ezali Tshibaně, mosika te na mboka Kidzweme oyo ezali na nkombo na yango. Bagata ezali na district ya Kwilu na centre ya ex-province ya Bandundu (lelo oyo province ya Kwilu) na République démocratique du Congo. Biteni mosusu ya mokili yango ezali: Kwango-Kasai, Kwilu-Ntobere, Manzasay mpe Wamba-Fatunda. .
2qovpgbfsryyx6tjaao4oscuyqs01bb
131316
131315
2024-12-13T09:34:05Z
OtikolenoiL
12703
131316
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |territoire=[[Bagata|territoire de Bagata]]|district=[[Kwilu (district)|district de Kwilu]]|ProvII=[[Bandundu (province)|Bandundu]]|ProvIII=[[Kwilu (province Constitution 2005)|Kwilu]]|chefcoll=|superficie=2687|population=100000|année_pop=|latitude=-3.966667|longitude=18.45|geo_cat=CD-BN|lg=[[Kikongo]]|autres langues=}}
'''Kidzweme''' ezali secteur ya est ya mitano oyo ezali na territoire ya Bagata. Mboka-mokonzi na yango ezali Tshibaně, mosika te na mboka Kidzweme oyo ezali na nkombo na yango. Bagata ezali na district ya Kwilu na centre ya ex-province ya Bandundu (lelo oyo province ya Kwilu) na République démocratique du Congo. Biteni mosusu ya mokili yango ezali: Kwango-Kasai, Kwilu-Ntobere, Manzasay mpe Wamba-Fatunda. .
dccndnsctxeifi76lheo543t4cxkyv8
Kwilu (ebale) .
0
14102
131317
2024-12-13T09:36:19Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/207395503|Kwilu (rivière)]] »
131317
wikitext
text/x-wiki
'''Kwilu''' ezalí bale ya Congo, na Bandundu na Ekolo Congo démocratique mpe ebale ya Uíge na Angola, ezali moko ya bibale ya Kasaï.
[[Catégorie:Ebale ya Kongó-Kinsásá]]
e36gj65tj8wk2hu2bwm4fzbdrvgvfu6
131318
131317
2024-12-13T09:36:37Z
OtikolenoiL
12703
131318
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Kwilu''' ezalí bale ya Congo, na Bandundu na Ekolo Congo démocratique mpe ebale ya Uíge na Angola, ezali moko ya bibale ya Kasaï.
[[Catégorie:Ebale ya Kongó-Kinsásá]]
ad1evts0fnwu6ivmrdl1z98r3mohj23
Bagata (Kwilu) .
0
14103
131319
2024-12-13T09:39:00Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/207326689|Bagata (Kwilu)]] »
131319
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=|population=}}'''Bagata''' ezali engumba mokonzi ya etuka ya Kwilu na ekolo Congo démocratique.
4kaj39nk1fc92la1a00kv0cj9uyii4b
131320
131319
2024-12-13T09:39:17Z
OtikolenoiL
12703
131320
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |image=|population=}}'''Bagata''' ezali engumba mokonzi ya etuka ya Kwilu na ekolo Congo démocratique.
m3nrwu51kk943gd3ghvfelk78qv64ud
Bulungu (Kwilu) .
0
14104
131321
2024-12-13T09:41:44Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/207326652|Bulungu (Kwilu)]] »
131321
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=|population=}}'''Bulungu''' ezalí mboka-mokonzi ya [[Bulungu (teritware) .|territoire eponyme]] na etuka ya [[Kwilu (etuka) .|Kwilu]] na [[Kongó-Kinsásá|Kongo-Kisasa]] .
toc80z64b0cgbeqpq4ojibgwpkmfpcn
131322
131321
2024-12-13T09:42:02Z
OtikolenoiL
12703
131322
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |image=|population=}}'''Bulungu''' ezalí mboka-mokonzi ya [[Bulungu (teritware) .|territoire eponyme]] na etuka ya [[Kwilu (etuka) .|Kwilu]] na [[Kongó-Kinsásá|Kongo-Kisasa]] .
cbkrlo1a7vucc2gtnnf2c51569u904x
Dwe
0
14105
131323
2024-12-13T09:44:01Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/218955819|Dwe]] »
131323
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Territoire de la République démocratique du Congo|nom=Territoire de Bulungu|province=[[Bandundu (province)|Bandundu]]|district=[[Kwilu (district)|District de Kwilu]]|adminterr=|dep=|latitude=|longitude=|population=110551|année_pop=[[2004]]|lg=[[Kikongo]]|superficie=1424}}
Secteur ya '''Dwe''' ezali commune ya République démocratique du Congo, ezwami na nord-est ya engumba ya Bulungu, na province ya sika ya Kwilu[1]. Ezali na bamboka oyo: Mubolo, Dwe, Mayoko Saka-Saka, Ambura, Mikingi, Sala, Muyene, Mpenana, Nguaba, Sthampere, Mubini, Kimputu, Mpenana, Molili, Masinga, Mpolambua, Kitaba...
ddmw2oetvbxza68m7ra12vq1e6filow
131324
131323
2024-12-13T09:44:30Z
OtikolenoiL
12703
131324
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |province=[[Bandundu (province)|Bandundu]]|district=[[Kwilu (district)|District de Kwilu]]|adminterr=|dep=|latitude=|longitude=|population=110551|année_pop=[[2004]]|lg=[[Kikongo]]|superficie=1424}}
Secteur ya '''Dwe''' ezali commune ya République démocratique du Congo, ezwami na nord-est ya engumba ya Bulungu, na province ya sika ya Kwilu[1]. Ezali na bamboka oyo: Mubolo, Dwe, Mayoko Saka-Saka, Ambura, Mikingi, Sala, Muyene, Mpenana, Nguaba, Sthampere, Mubini, Kimputu, Mpenana, Molili, Masinga, Mpolambua, Kitaba...
4h0zhs0g6cwuxahuuq6dj6o9009msst
Kwilu-Kimbata
0
14106
131325
2024-12-13T09:46:39Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/210133988|Kwilu-Kimbata]] »
131325
wikitext
text/x-wiki
'''Kwilu-Kimbata''' ezali moko ya bituka 10 ya territoire ya Bulungu.
Ezali na bituluku 19 oyo: Bwaniangi, Moyele-Tango, Mayoko-Lutundu, Mayoko-Kwilu, Lundu, Moshia, Kibongo-Muyeke, Kibongo-Bulungu, Milundu-Nsiama, Mbelo-Lumeya, Nganga-Mandundu, Mukilu-Makuku, Muwayi, Mbushi, ...yassa-lokwa, Mukulu, Lukamba,Luvusi, etc.
b0ik18k755xtbhx2zpc61l368of6hcs
131326
131325
2024-12-13T09:47:00Z
OtikolenoiL
12703
131326
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Kwilu-Kimbata''' ezali moko ya bituka 10 ya territoire ya Bulungu.
Ezali na bituluku 19 oyo: Bwaniangi, Moyele-Tango, Mayoko-Lutundu, Mayoko-Kwilu, Lundu, Moshia, Kibongo-Muyeke, Kibongo-Bulungu, Milundu-Nsiama, Mbelo-Lumeya, Nganga-Mandundu, Mukilu-Makuku, Muwayi, Mbushi, ...yassa-lokwa, Mukulu, Lukamba,Luvusi, etc.
f6bg4ru72g6zyp2w1nunc4995meagva
Gungu (Kwilu) .
0
14107
131327
2024-12-13T09:48:48Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/207326708|Gungu (Kwilu)]] »
131327
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement||population=30 000}}'''Gungu''' ezali engumba mokonzi ya etuka ya Kwilu na ekolo Congo démocratique.
lrxsw2jtvjg6g1tdk2ih1po5n0tig9j
131328
131327
2024-12-13T09:49:06Z
OtikolenoiL
12703
131328
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2||population=30 000}}'''Gungu''' ezali engumba mokonzi ya etuka ya Kwilu na ekolo Congo démocratique.
szq5v8xcqaikp4mrr45042hdxu6wp9z
Tshikapa
0
14108
131329
2024-12-13T09:50:45Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220028104|Tshikapa]] »
131329
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Ville de la République démocratique du Congo|nom=Tshikapa|autres noms=|statut=3|blason=|drapeau=|image=Tshikapa, Kasai province, DR Congo – As part of its Quick Impact Project, MONUSCO has refurbished the Central Prison in Tshikapa.jpg|légende=La prison de Tshikapa, en 2018|division=[[Dibumba I]], [[Dibumba II]],<br /> [[Kanzala]], [[Mabondo]],<br /> [[Mbumba]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Kasaï (province)|Kasaï]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=M. [[Laurent Kambulu Mputu]]|mandat maire=|autorité=4|titre autorité=[[Assemblée nationale de la République démocratique du Congo#Kinshasa (55)|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Tshikapanéen(ne)|latitude=-6.4166667|longitude=20.8000000|altitude=|population=587548|année_pop=[[2012]]|superficie=382.2|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Tshiluba]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[Français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|divers3=[[Tshiluba]]|nom divers3=Langue Natale|url=|nom site=}}
'''Tshikapa''' ezalí engumba mpé mbóka-mokonzi ya etúka ya Kasaï na Kongó-Kinsásá. Esika yango eyebani mingi mpo na mabanga ya ntalo. Ezwaki ebonga ya engumba na mobu 2003, esika moko na Mwene-Ditu, Bunia mpe bingumba mosusu ya RDC.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
k32yuyg9883ylynxbmn7htk3oy59hj5
131330
131329
2024-12-13T09:51:09Z
OtikolenoiL
12703
131330
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Tshikapa|autres noms=|statut=3|blason=|drapeau=|image=Tshikapa, Kasai province, DR Congo – As part of its Quick Impact Project, MONUSCO has refurbished the Central Prison in Tshikapa.jpg|légende=La prison de Tshikapa, en 2018|division=[[Dibumba I]], [[Dibumba II]],<br /> [[Kanzala]], [[Mabondo]],<br /> [[Mbumba]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Kasaï (province)|Kasaï]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=M. [[Laurent Kambulu Mputu]]|mandat maire=|autorité=4|titre autorité=[[Assemblée nationale de la République démocratique du Congo#Kinshasa (55)|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Tshikapanéen(ne)|latitude=-6.4166667|longitude=20.8000000|altitude=|population=587548|année_pop=[[2012]]|superficie=382.2|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Tshiluba]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[Français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|divers3=[[Tshiluba]]|nom divers3=Langue Natale|url=|nom site=}}
'''Tshikapa''' ezalí engumba mpé mbóka-mokonzi ya etúka ya Kasaï na Kongó-Kinsásá. Esika yango eyebani mingi mpo na mabanga ya ntalo. Ezwaki ebonga ya engumba na mobu 2003, esika moko na Mwene-Ditu, Bunia mpe bingumba mosusu ya RDC.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
731jzquhg7b250ppsr2m7w9bfbiax1o
Nzela ya ekolo 2 (Kongo-Kinshasa) .
0
14109
131331
2024-12-13T09:53:24Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/211222194|Route nationale 2 (Congo-Kinshasa)]] »
131331
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Route|nom=Route nationale 2|image=[[image:N2 (France).svg|40px|lien=route nationale 2 (Congo-Kinshasa)]]|taille image=|image route=Opening ceremony of new PNC headquarters in Goma (6988913212).jpg|légende image route=Population fuyant ses villages à cause des combats entre les FARDC et les groupes rebelles, Sake, Nord Kivu le 30 avril 2012.|carte={{Carte/Route nationale 2 (Congo-Kinshasa)}}|légende carte=|autres_noms=|inauguration=|ouverture=|fermeture=|classement=|déclassement=|longueur=1404 km|direction=|dir1=|dir2=|ville1=[[Mbuji-Mayi]]|ville2=[[Beni (ville)|Beni]]|intersections=|villes_principales=[[Mbuji-Mayi]], [[Kabinda (Lomami)|Kabinda]], [[Lubao (République démocratique du Congo)|Lubao]], [[Mwenga]], [[Kabare]], [[Bukavu]], [[Kalehe]], [[Goma]], [[Rutshuru]], [[Lubero]], [[Beni (ville)|Beni]]|ceinture_périphérique=|réseau=|comtés=|région=|concessionnaire=|gestionnaire=[[Office national des routes]]}}
'''Route nationale 2''' to mpe (RN2) ezali nzela ya ekolo ya Congo démocratique. Na ntaka ya kilomɛtrɛ 1 404,2 ezali na nzela oyo ezali kosangisa etúká ya Kasaï na etúká ya Kivu.
akxfegl16ev1nol2w9oq2p5vvwp35h2
131332
131331
2024-12-13T09:53:45Z
OtikolenoiL
12703
131332
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Route nationale 2|image=[[image:N2 (France).svg|40px|lien=route nationale 2 (Congo-Kinshasa)]]|taille image=|image route=Opening ceremony of new PNC headquarters in Goma (6988913212).jpg|légende image route=Population fuyant ses villages à cause des combats entre les FARDC et les groupes rebelles, Sake, Nord Kivu le 30 avril 2012.|carte={{Carte/Route nationale 2 (Congo-Kinshasa)}}|légende carte=|autres_noms=|inauguration=|ouverture=|fermeture=|classement=|déclassement=|longueur=1404 km|direction=|dir1=|dir2=|ville1=[[Mbuji-Mayi]]|ville2=[[Beni (ville)|Beni]]|intersections=|villes_principales=[[Mbuji-Mayi]], [[Kabinda (Lomami)|Kabinda]], [[Lubao (République démocratique du Congo)|Lubao]], [[Mwenga]], [[Kabare]], [[Bukavu]], [[Kalehe]], [[Goma]], [[Rutshuru]], [[Lubero]], [[Beni (ville)|Beni]]|ceinture_périphérique=|réseau=|comtés=|région=|concessionnaire=|gestionnaire=[[Office national des routes]]}}
'''Route nationale 2''' to mpe (RN2) ezali nzela ya ekolo ya Congo démocratique. Na ntaka ya kilomɛtrɛ 1 404,2 ezali na nzela oyo ezali kosangisa etúká ya Kasaï na etúká ya Kivu.
4xk0y635c7poqf97i5ius6fo95ojkgd
Lubao (Kongo-Kisàsa)
0
14110
131333
2024-12-13T09:55:19Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/216006592|Lubao (république démocratique du Congo)]] »
131333
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=Power Figure (Nkishi).jpg|population=43068}}'''Lubao''', kala '''Sentery''', ezalí mbóka-mokonzi ya etúka ya Lomami na Kongó-Kinsásá.
ilwt2jukpiu65c7bb0b62n5l0csegd6
131334
131333
2024-12-13T09:55:43Z
OtikolenoiL
12703
131334
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |image=Power Figure (Nkishi).jpg|population=43068}}'''Lubao''', kala '''Sentery''', ezalí mbóka-mokonzi ya etúka ya Lomami na Kongó-Kinsásá.
0r0pn7hkk7czbcdg19fdcznjybafkh0
Mwenga
0
14111
131335
2024-12-13T09:56:53Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/206941727|Mwenga]] »
131335
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=|population=}}'''Mwenga''' ezalí mboka, mokonzi ya etuka ya Sud-Kivu na ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
mxxe1ghojql2v55xdy7sbd94j0knqvo
131336
131335
2024-12-13T09:57:10Z
OtikolenoiL
12703
131336
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2|image=|population=}}'''Mwenga''' ezalí mboka, mokonzi ya etuka ya Sud-Kivu na ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
mmm3474k1t18096jay583l4rh2s55zg
Kabare
0
14112
131337
2024-12-13T09:58:41Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/204619903|Kabare]] »
131337
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|population=}}'''Kabare''' ezalí mboka, mboka mokonzi ya etuka ya Sud-Kivu na Ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
3ol0cnf2wjt8pm06le32n8z8rkct4dh
131338
131337
2024-12-13T09:59:03Z
OtikolenoiL
12703
131338
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |population=}}'''Kabare''' ezalí mboka, mboka mokonzi ya etuka ya Sud-Kivu na Ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
f1e4pjzjj6xi2zln3ypc9flmor2v63s
Kalehe
0
14113
131339
2024-12-13T10:01:26Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220219116|Kalehe]] »
131339
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement}}'''Kalehe''' ezalí mboka, mokonzi ya Kalehe na Sud-Kivu na Congo démocratique.
Ezali na bato soko 450 000 kino 850 000 oyo bafandaka na bamboka. Misala minene ya Kalehe ezali bilanga, kobɔkɔla bibwele, koboma mbisi, kobenda biloko ya ntalo (or, étain, colombo-tantalite, cassiterite, ..), mpe mombongo ya biloko ya kolya/ya mbisi.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
hrvj32kov7vqb9jota412yzpmp3a8pd
131340
131339
2024-12-13T10:01:51Z
OtikolenoiL
12703
131340
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}'''Kalehe''' ezalí mboka, mokonzi ya Kalehe na Sud-Kivu na Congo démocratique.
Ezali na bato soko 450 000 kino 850 000 oyo bafandaka na bamboka. Misala minene ya Kalehe ezali bilanga, kobɔkɔla bibwele, koboma mbisi, kobenda biloko ya ntalo (or, étain, colombo-tantalite, cassiterite, ..), mpe mombongo ya biloko ya kolya/ya mbisi.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
ief8i3ydrlwvq0cx1thr6hvad42un52
Rutshuru
0
14114
131341
2024-12-13T10:03:03Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/206899403|Rutshuru]] »
131341
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|population=}}'''Rutshuru''' ezali mboka, mboka mokonzi ya etuka ya Nord-Kivu na Ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
fp3ubuc3ll5ipjsgixkvejodvf2gjzx
131342
131341
2024-12-13T10:03:28Z
OtikolenoiL
12703
131342
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2|population=}}'''Rutshuru''' ezali mboka, mboka mokonzi ya etuka ya Nord-Kivu na Ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
i66linrw5vscjiztk2gebt1gw7xn0g1
Lubero
0
14115
131343
2024-12-13T10:04:30Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/221088703|Lubero]] »
131343
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|image=CH-NB - Belgisch-Kongo, Lubero- Dorfansicht - Annemarie Schwarzenbach - SLA-Schwarzenbach-A-5-25-190.jpg|population=29615}}'''Lubero''' ezali localité na est ya république démocratique ya Congo, chef-lieu ya territoire ya Lubero ya province ya Nord-Kivu
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
gbk0ah8s8bugrl4sufv4o50n7ucy14m
131344
131343
2024-12-13T10:04:54Z
OtikolenoiL
12703
131344
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2|image=CH-NB - Belgisch-Kongo, Lubero- Dorfansicht - Annemarie Schwarzenbach - SLA-Schwarzenbach-A-5-25-190.jpg|population=29615}}'''Lubero''' ezali localité na est ya république démocratique ya Congo, chef-lieu ya territoire ya Lubero ya province ya Nord-Kivu
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
04x4jkngssuyn1ezv4dqx5fu9ytdza4
Uvira
0
14116
131347
2024-12-13T10:10:08Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220310083|Uvira]] »
131347
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Ville de la République démocratique du Congo|nom=Uvira|image=Uvira, Sud Kivu, RD Congo - Vue aérienne de la ville d'Uvira depuis un hélicoptère Puma de la MONUSCO. (24887739354).jpg|taille image=|légende image=Vue aérienne de la ville d'Uvira depuis un hélicoptère Puma de la MONUSCO.|latitude=-3.39534|longitude=29.13779|pays=République démocratique du Congo|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|division=[[Sud-Kivu]]|nom de division2=Territoire|division2=[[Uvira (territoire)|Uvira]]|population=}}
'''Uvira''' ezalí engumba ya etuka ya Sud-Kivu na ekolo Congo démocratique. Na 2018, ezalí engumba-mokonzi ya etuka oyo ezalí na kombo na yango.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
3rd2bf5z4f11bfhjj7jghddg3lga7fh
131348
131347
2024-12-13T10:10:54Z
OtikolenoiL
12703
131348
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Uvira|image=Uvira, Sud Kivu, RD Congo - Vue aérienne de la ville d'Uvira depuis un hélicoptère Puma de la MONUSCO. (24887739354).jpg|taille image=|légende image=Vue aérienne de la ville d'Uvira depuis un hélicoptère Puma de la MONUSCO.|latitude=-3.39534|longitude=29.13779|pays=République démocratique du Congo|nom de division=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|division=[[Sud-Kivu]]|nom de division2=Territoire|division2=[[Uvira (territoire)|Uvira]]|population=}}
'''Uvira''' ezalí engumba ya etuka ya Sud-Kivu na ekolo Congo démocratique. Na 2018, ezalí engumba-mokonzi ya etuka oyo ezalí na kombo na yango.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Sidi]]
tuoldkoonzqr8kqnwl5auldbsd6nzvm
Libándá lya Ndáko ya mpɛ́pɔ ya Kavumu
0
14117
131349
2024-12-13T10:12:36Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/213724311|Aéroport de Kavumu]] »
131349
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Aéroport|nom=Aéroport de Kavumu|image=Swala Aviation Short Skyvan Shevelev-1.jpg|légende=Aéroport de Kavumu|AITA=BKY|OACI=FZMA|pays=République démocratique du Congo|ville=[[Bukavu]].|nom carto=|type=civil|gestionnaire=|altitude m=1725|altitude ft=|coordoné=|longitude=|géolocalisation=République démocratique du Congo|direction piste1=17/35|longueur piste1 m=2000|revetement piste1=Asphalte}}
'''Libongo ya mpɛpɔ ya Kavumu''' (IATA: BKY, ICAO: FZMA) eza aéroport oyo esalelaka Bukavu, engumba ya République démocratique ya Congo oyo ezwami na ngambo ya sud-ouest ya lac Kivu mpe mboka-mokonzi ya province ya Sud-Kivu na République démocratique ya Congo GCM. Aéroport yango ezali na kilomɛtrɛ 25 na nɔrdi ya Bukavu.
[[Catégorie:Libándá lya mpɛ́pɔ lya Kongó-Kinsásá]]
917qibgca3r25zrs1ghc601gft6ucry
131350
131349
2024-12-13T10:13:07Z
OtikolenoiL
12703
131350
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2|nom=Aéroport de Kavumu|image=Swala Aviation Short Skyvan Shevelev-1.jpg|légende=Aéroport de Kavumu|AITA=BKY|OACI=FZMA|pays=République démocratique du Congo|ville=[[Bukavu]].|nom carto=|type=civil|gestionnaire=|altitude m=1725|altitude ft=|coordoné=|longitude=|géolocalisation=République démocratique du Congo|direction piste1=17/35|longueur piste1 m=2000|revetement piste1=Asphalte}}
'''Libongo ya mpɛpɔ ya Kavumu''' (IATA: BKY, ICAO: FZMA) eza aéroport oyo esalelaka Bukavu, engumba ya République démocratique ya Congo oyo ezwami na ngambo ya sud-ouest ya lac Kivu mpe mboka-mokonzi ya province ya Sud-Kivu na République démocratique ya Congo GCM. Aéroport yango ezali na kilomɛtrɛ 25 na nɔrdi ya Bukavu.
[[Catégorie:Libándá lya mpɛ́pɔ lya Kongó-Kinsásá]]
ivoo5pj3fuvsyj93luuhajj5j4gz9g0
Beni (engumba) .
0
14118
131351
2024-12-13T10:14:29Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/216902349|Beni (ville)]] »
131351
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Ville de la République démocratique du Congo|nom=Ville de Beni|autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}}
'''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
qnw9a9hyz8rx7lnhs2nn1aupc62wvy1
131352
131351
2024-12-13T10:15:00Z
OtikolenoiL
12703
131352
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}}
'''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda.
[[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]]
qcn5vmu8gkwhn3fm6a7rhcy1oo57ppu
Nzela ya ekolo 1 (Kongo-Kisàsa)
0
14119
131353
2024-12-13T10:16:52Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/216801066|Route nationale 1 (Congo-Kinshasa)]] »
131353
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Route|nom=Route nationale 1|image=[[image:N1 (France).svg|40px|lien=route nationale 1 (Congo-Kinshasa)]]|taille image=|image route=Pont Marechal, Matadi, Congo.jpg|légende=Pont Marechal, Matadi (Congo central)|carte={{Carte/Route nationale 1 (Congo-Kinshasa)}}|légende carte=|autres_noms=|inauguration=|ouverture=|fermeture=|classement=|déclassement=|longueur=3259 km|direction=|dir1=Est|dir2=Ouest|ville1=[[Sakania(République Démocratique du Congo) | Sakania]]|ville2=[[Banana (république démocratique du Congo)|Banana]]|intersections=[[Route nationale 2 (Congo-Kinshasa)|RN2]], [[Route nationale 5 (Congo-Kinshasa)|RN5]], [[Route nationale 7 (Congo-Kinshasa)|RN7]], [[Route nationale 9 (Congo-Kinshasa)|RN9]], [[Route nationale 10 (Congo-Kinshasa)|RN10]], [[Route nationale 11 (Congo-Kinshasa)|RN11]], [[Route nationale 12 (Congo-Kinshasa)|RN12]], [[Route nationale 15 (Congo-Kinshasa)|RN15]], [[Route nationale 16 (Congo-Kinshasa)|RN16]], [[Route nationale 17 (Congo-Kinshasa)|RN17]], [[Route nationale 18 (Congo-Kinshasa)|RN18]], [[Route nationale 20 (Congo-Kinshasa)|RN20]], [[Route nationale 39 (Congo-Kinshasa)|RN39]], [[Route nationale 40 (Congo-Kinshasa)|RN40]], [[Route nationale 41 (Congo-Kinshasa)|RN41]], [[Route nationale 42 (Congo-Kinshasa)|RN42]]|villes_principales=[[Lubumbashi]]<br>[[Likasi]]<br>[[Kamina]]<br>[[Mbujimayi]]<br>[[Kananga]]<br>[[Tshikapa]]<br>[[Kikwit]]<br>[[Kenge]]<br>[[Kinshasa]]<br>[[Mbanza-Ngungu]]<br>[[Matadi]]<br>[[Boma]]|ceinture_périphérique=|réseau=|comtés=|région=|concessionnaire=|gestionnaire=[[Office national des routes]]}}
'''Route nationale 1''' (RN1) ezali nzela ya ekolo ya Congo démocratique. Na ntaka ya 3 086,7 km, nzela oyo ezali kosangisa Boma-Matadi ⁇ Kinshasa, mpe Kinshasa-Kenge-Tshikapa-Kananga-Mbujimayi ⁇ Likasi-Lubumbashi.
9ccvu6xm4daionzakchtzuxoafdomnh
131354
131353
2024-12-13T10:26:40Z
OtikolenoiL
12703
131354
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nom=Route nationale 1|image=[[image:N1 (France).svg|40px|lien=route nationale 1 (Congo-Kinshasa)]]|taille image=|image route=Pont Marechal, Matadi, Congo.jpg|légende=Pont Marechal, Matadi (Congo central)|carte={{Carte/Route nationale 1 (Congo-Kinshasa)}}|légende carte=|autres_noms=|inauguration=|ouverture=|fermeture=|classement=|déclassement=|longueur=3259 km|direction=|dir1=Est|dir2=Ouest|ville1=[[Sakania(République Démocratique du Congo) | Sakania]]|ville2=[[Banana (république démocratique du Congo)|Banana]]|intersections=[[Route nationale 2 (Congo-Kinshasa)|RN2]], [[Route nationale 5 (Congo-Kinshasa)|RN5]], [[Route nationale 7 (Congo-Kinshasa)|RN7]], [[Route nationale 9 (Congo-Kinshasa)|RN9]], [[Route nationale 10 (Congo-Kinshasa)|RN10]], [[Route nationale 11 (Congo-Kinshasa)|RN11]], [[Route nationale 12 (Congo-Kinshasa)|RN12]], [[Route nationale 15 (Congo-Kinshasa)|RN15]], [[Route nationale 16 (Congo-Kinshasa)|RN16]], [[Route nationale 17 (Congo-Kinshasa)|RN17]], [[Route nationale 18 (Congo-Kinshasa)|RN18]], [[Route nationale 20 (Congo-Kinshasa)|RN20]], [[Route nationale 39 (Congo-Kinshasa)|RN39]], [[Route nationale 40 (Congo-Kinshasa)|RN40]], [[Route nationale 41 (Congo-Kinshasa)|RN41]], [[Route nationale 42 (Congo-Kinshasa)|RN42]]|villes_principales=[[Lubumbashi]]<br>[[Likasi]]<br>[[Kamina]]<br>[[Mbujimayi]]<br>[[Kananga]]<br>[[Tshikapa]]<br>[[Kikwit]]<br>[[Kenge]]<br>[[Kinshasa]]<br>[[Mbanza-Ngungu]]<br>[[Matadi]]<br>[[Boma]]|ceinture_périphérique=|réseau=|comtés=|région=|concessionnaire=|gestionnaire=[[Office national des routes]]}}
'''Route nationale 1''' (RN1) ezali nzela ya ekolo ya Congo démocratique. Na ntaka ya 3 086,7 km, nzela oyo ezali kosangisa Boma-Matadi ⁇ Kinshasa, mpe Kinshasa-Kenge-Tshikapa-Kananga-Mbujimayi ⁇ Likasi-Lubumbashi.
bzdnmlfaeacj763a2klne9di6hyzzbv
Eteyelo monene ya mombongo na Bukavu
0
14120
131355
2024-12-13T11:41:58Z
Idatbg
14051
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/221095317|Institut supérieur de commerce de Bukavu]] »
131355
wikitext
text/x-wiki
'''Institut Supérieur de Commerce de Bukavu (ISC/Bukavu)''' ezali eteyelo ya leta ya likolo, université pe ya tekiniki, ya ekolo Congo démocratique, ezwami na commune ya ibanda na Bukavu.
== Lisolo ==
== Esika oyo ezali ==
== Mosala ==
== Makambo oyo ebongisami ==
== Bazulunalo ya siansi ==
== Bomoi na kelasi ==
== Bakambi ya kala ==
== Molɔngɔ́ ya misala ya eteyelo monene ==
== Makomi ya ntina mpe bavɛrsɛ ==
{{Références}}
== Lokasa ya libándá ==
<nowiki>:</nowiki> mokanda oyo esalelamaki lokola mokanda ya ebandeli mpo na kokoma lisolo oyo.
* Site officiel
[[Catégorie:Eteyelo monene na République démocratique du Congo]]
r2pqmd8cu2dd1dc8oj6gl6ciczo9thw