Wikipedia
lnwiki
https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3
MediaWiki 1.44.0-wmf.8
first-letter
Média
Spécial
Discussion
Utilisateur
Discussion utilisateur
Wikipedia
Discussion Wikipedia
Fichier
Discussion fichier
MediaWiki
Discussion MediaWiki
Modèle
Discussion modèle
Aide
Discussion aide
Catégorie
Discussion catégorie
TimedText
TimedText talk
Module
Discussion module
1984
0
3076
131701
117156
2024-12-28T14:21:19Z
Eurohunter
2505
/* Mbótama */ +[[:en:Basshunter]]
131701
wikitext
text/x-wiki
{{Bamanaka elóko mosúsu}}
==Likambo linɛ́nɛ==
== Mbótama ==
* [[Basshunter]]
== Liwâ ==
[[Catégorie:Bonkámá ya 20]]
qhut3tyr4lk7aj8onpyvgo6d9nhhyml
Kalemie
0
4247
131722
128860
2024-12-29T09:22:33Z
WINEUR
11045
#100WikidaysRDC
131722
wikitext
text/x-wiki
'''Kalemie''' ezalí engumba ya [[Kongó-Kinsásá]], o etúká [[Katanga]] pɛnɛ o liziba [[Tanganyika]]. Eye eyébénákí kala o nkómbó ''Albertville'' tǒ ''Albertstad''.
Kalemie, anciennement Albertville ou Albertstad en l'honneur du roi des Belges Albert Ier <ref>Geonames, [https://www.geonames.org/214974/kalemie.html 214974 : Kalemie]</ref>, est une ville de la république démocratique du Congo1, chef-lieu de la province du Tanganyika.
== Géographie ==
Ezwami na nzela ya ekolo 5 na 2144 km na est ya engumba-mokonzi Kinshasa, ezali, elongo na Baraka, moko ya bingumba minene na ngambo ya westi ya lac Tanganyika. Kalemie ezali esika ya ebandeli ya nzela ya engbunduka ya Société nationale des chemins de fer ya Congo oyo ekendaka na nzela ya nord-sud (Kindu-Lubumbashi) na engumba ya Kabalo.
== Lisolo==
Engumba yango ezwamaki na mokolo ya 3 sanza ya yambo ya mobu 1892 na Jacques de Dixmude mpe eumelaki te, basoda ya Rumaliza bazingaki yango mpe babundisaki yango, ntango Etat indépendant ya Congo ezalaki kobundisa Ba-Swahili.
Esika ya mosala ya soda ya Albertville ezwamaki na mokolo ya 30 sanza ya zomi na mibale ya mobu 1891 na kapitene Jacques ya Ekolo ya lipanda ya Congo. Engumba yango ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 15 na sudi ya Ebale Lukuga. Sergeant Alexis Vrithoff abomamaki le 5 avril 1892, na ntango ya kobundela Albertville na etumba ya baombo ya ba Arabes. Esika yango ekangamaki na ba Arabes na Kataki kobanda le 16 août 1892 kino le 1er janvier 1893. Nsima ya kolongwa ya ba Arabes, Albertville etikamaki mokemoke, mpe nkombo yango etikalaki na esika ya basoda ya Mutoa na nɔ́rdi ya Lukuga, esika Kalemie ya lelo ezali. Na 1914 mpe 1915, Albertville ezalaki esika ya makasi ya ba Belges mpe ya ba Britanniques (na nse ya bokonzi ya Geoffrey Spicer-Simson) na campagne ya Afrique de l'Est.
Na 1915, nzela ya engbunduka ekomaki na Albertville, mpe na 1916, libongo esalemaki mpe bisika ya kotimola charbon na Greinerville efungwamaki. Albertville ebundamaki na ba mercenaires ya Major Mike Hoare na ntango ya ba opérations ya botomboki ya Simba na août 1964. Na 1971, nsima na zaïrianisation, Albertville ebongolaki kombo na yango na Kalemie
==Esika==
Kalemie ezali na bisika misato oyo ebatelami: 1. esika ya kobomba nyama ya Kabobo (147.000 ha), 2. esika ya kobomba nyama ya Luama-Katanga (230.000 ha) mpe 3. esika ya kobomba nyama ya Ngandja (289.000 ha). Bato ya bikólo ndenge na ndenge bafandaka na etúká yango, na ndakisa Ba-Batwa mpe Ba-Bantous [https://medd.gouv.cd/environnement-et-developpement-durable-lancement-a-kalemie-du-projet-de-gestion-du-paysage-de-la-zone-protegee-de-kabobo-luama/#:~:text=Le%20paysage%20comprend%20trois%20zones,les%20Batwa%20et%20les%20Bantous.].
==Administration==
Na ba électeurs 151 337 na 2018, engumba ya Kalemie ekabwani na ba communes misato ya ba électeurs oyo bazali na nse ya 80 000: Kalemie (7 conseillers municipaux); Lac (7 conseillers municipaux); Lukuga (7 conseillers municipaux).
==Economie==
Kalemie eza na aéroport (code AITA: FMI). Kotonga nzela ya engbunduka kobanda Kalemie kino Bukavu na nzela ya engumba ya Baraka mpo na kofungola etuka ya Kivu epesamaki.
Ndako moko monene ya misala ya kotimola, FILTISAF, oyo esalemaki na 1947, ezalaki na basali 1 500 kino na katikati ya bambula ya 1980; na nsima, UNIBRA ezwaki yango mpe na ebandeli ya bambula ya 1990 bapesaki yango na Leta ya Zaïre <ref>OCHA FISS, [https://data.humdata.org/dataset/democratic-republic-of-the-congo-major-cities Democratic republic of the congo major cities], 6 septembre 2018</ref>{{,}}<ref>Sauvegarde de :[https://archive.is/20130210151812/http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&geo=-46#selection-127.0-127.78 ''Word Gazetteer''], 2013</ref>.
Zando yango ezali na lopitalo mpe na esika na yango moko ya kofanda mpo na basali na yango oyo bautaki na mboka mopaya mpe baoyo bautaki na mboka mopaya. FILTISAF ezali lisusu kosala te uta bambula mingi.
Eteni moko ya ndako ya misala na ye eza kutu na Mission ya Organisation des Nations Unies na RDC kobanda 2002. Na quartier FILTISAF afandaka depuis plus de 10 ans, motango monene ya basali ya MONUC. Kalemie azali mpe na esika ya kosala sima: Ciment Lacs<ref>[http://afrikarabia2.blogs.courrierinternational.com/archive/2007/11/20/qui-est-joseph-kabila.html L'actualité en République démocratique du Congo (RDC), mardi, 20 novembre 2007, RDC : Qui est Joseph Kabila ?]</ref>.
Mosala ya koluka mbisi na Laki Tanganyika ezali moko ya misala minene ya nkita ya Kalemie. Mbisi na ye (Ndakala na Mikebuka) etekamaka na bingumba mingi ya mboka, na kati na yango Kinshasa, mpe mingimingi na bisika minene ya Kasaï.
==Bato ya engumba yango==
John Banza Lunda (1974-), moto ya politiki ya République démocratique ya Congo, abotamaki kuna.
== Tála mpé ==
* [https://web.archive.org/web/20051224194711/http://www.3tamis.org/ Kalemie, Bukavu, Kalima]
== Notes et références ==
{{références}}
== Voir aussi ==
=== Bibliographie ===
* {{ouvrage|titre=Albertville Kalemie |sous-titre=la ville et son territoire, des origines à 1965 |auteur=Guy Weyn |lieu=Bruxelles |éditeur=Charles Blanchart |année=2010 |pages=304 |format=770 cartes et photos dont 32 en couleurs |isbn= 9782872020218|présentation en ligne=https://www.bibliomania.be/item/8287202021800/albertville_kalemie_la_ville_et_son_territoire_des_origines_a_1965}}.
=== Articles connexes ===
* [[Université de Kalemie]]
* [[Diocèse de Kalemie-Kirungu]]
* [[Aéroport de Kalemie]]
* [[FILTISAF]]
=== Liens externes ===
* [http://www.kalemie.be Site consacré à cette ville]
* [http://www.congoforum.be/fr/congodetail.asp?subitem=17&id=149539&Congofiche=selected Villes de RD Congo : Kalemie] sur ''www.congoforum.be''.
* {{Lien web
|langue=fr
|url=http://www.congo-autrement.com/page/territoire-de-la-rdc/territoire-de-kalemie.html
|titre=Territoire et ville de Kalemie
|série=Les 145 territoires de la RDC
|site=Congo Autrement
|consulté le=5 avril 2018
}}.
[[Category:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
0ck0axx1b171mz69pejx3y2r5in9ocj
131723
131722
2024-12-29T10:36:10Z
InternetArchiveBot
10768
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
131723
wikitext
text/x-wiki
'''Kalemie''' ezalí engumba ya [[Kongó-Kinsásá]], o etúká [[Katanga]] pɛnɛ o liziba [[Tanganyika]]. Eye eyébénákí kala o nkómbó ''Albertville'' tǒ ''Albertstad''.
Kalemie, anciennement Albertville ou Albertstad en l'honneur du roi des Belges Albert Ier <ref>Geonames, [https://www.geonames.org/214974/kalemie.html 214974 : Kalemie]</ref>, est une ville de la république démocratique du Congo1, chef-lieu de la province du Tanganyika.
== Géographie ==
Ezwami na nzela ya ekolo 5 na 2144 km na est ya engumba-mokonzi Kinshasa, ezali, elongo na Baraka, moko ya bingumba minene na ngambo ya westi ya lac Tanganyika. Kalemie ezali esika ya ebandeli ya nzela ya engbunduka ya Société nationale des chemins de fer ya Congo oyo ekendaka na nzela ya nord-sud (Kindu-Lubumbashi) na engumba ya Kabalo.
== Lisolo==
Engumba yango ezwamaki na mokolo ya 3 sanza ya yambo ya mobu 1892 na Jacques de Dixmude mpe eumelaki te, basoda ya Rumaliza bazingaki yango mpe babundisaki yango, ntango Etat indépendant ya Congo ezalaki kobundisa Ba-Swahili.
Esika ya mosala ya soda ya Albertville ezwamaki na mokolo ya 30 sanza ya zomi na mibale ya mobu 1891 na kapitene Jacques ya Ekolo ya lipanda ya Congo. Engumba yango ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 15 na sudi ya Ebale Lukuga. Sergeant Alexis Vrithoff abomamaki le 5 avril 1892, na ntango ya kobundela Albertville na etumba ya baombo ya ba Arabes. Esika yango ekangamaki na ba Arabes na Kataki kobanda le 16 août 1892 kino le 1er janvier 1893. Nsima ya kolongwa ya ba Arabes, Albertville etikamaki mokemoke, mpe nkombo yango etikalaki na esika ya basoda ya Mutoa na nɔ́rdi ya Lukuga, esika Kalemie ya lelo ezali. Na 1914 mpe 1915, Albertville ezalaki esika ya makasi ya ba Belges mpe ya ba Britanniques (na nse ya bokonzi ya Geoffrey Spicer-Simson) na campagne ya Afrique de l'Est.
Na 1915, nzela ya engbunduka ekomaki na Albertville, mpe na 1916, libongo esalemaki mpe bisika ya kotimola charbon na Greinerville efungwamaki. Albertville ebundamaki na ba mercenaires ya Major Mike Hoare na ntango ya ba opérations ya botomboki ya Simba na août 1964. Na 1971, nsima na zaïrianisation, Albertville ebongolaki kombo na yango na Kalemie
==Esika==
Kalemie ezali na bisika misato oyo ebatelami: 1. esika ya kobomba nyama ya Kabobo (147.000 ha), 2. esika ya kobomba nyama ya Luama-Katanga (230.000 ha) mpe 3. esika ya kobomba nyama ya Ngandja (289.000 ha). Bato ya bikólo ndenge na ndenge bafandaka na etúká yango, na ndakisa Ba-Batwa mpe Ba-Bantous [https://medd.gouv.cd/environnement-et-developpement-durable-lancement-a-kalemie-du-projet-de-gestion-du-paysage-de-la-zone-protegee-de-kabobo-luama/#:~:text=Le%20paysage%20comprend%20trois%20zones,les%20Batwa%20et%20les%20Bantous.].
==Administration==
Na ba électeurs 151 337 na 2018, engumba ya Kalemie ekabwani na ba communes misato ya ba électeurs oyo bazali na nse ya 80 000: Kalemie (7 conseillers municipaux); Lac (7 conseillers municipaux); Lukuga (7 conseillers municipaux).
==Economie==
Kalemie eza na aéroport (code AITA: FMI). Kotonga nzela ya engbunduka kobanda Kalemie kino Bukavu na nzela ya engumba ya Baraka mpo na kofungola etuka ya Kivu epesamaki.
Ndako moko monene ya misala ya kotimola, FILTISAF, oyo esalemaki na 1947, ezalaki na basali 1 500 kino na katikati ya bambula ya 1980; na nsima, UNIBRA ezwaki yango mpe na ebandeli ya bambula ya 1990 bapesaki yango na Leta ya Zaïre <ref>OCHA FISS, [https://data.humdata.org/dataset/democratic-republic-of-the-congo-major-cities Democratic republic of the congo major cities], 6 septembre 2018</ref>{{,}}<ref>Sauvegarde de :[https://archive.is/20130210151812/http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&geo=-46#selection-127.0-127.78 ''Word Gazetteer''], 2013</ref>.
Zando yango ezali na lopitalo mpe na esika na yango moko ya kofanda mpo na basali na yango oyo bautaki na mboka mopaya mpe baoyo bautaki na mboka mopaya. FILTISAF ezali lisusu kosala te uta bambula mingi.
Eteni moko ya ndako ya misala na ye eza kutu na Mission ya Organisation des Nations Unies na RDC kobanda 2002. Na quartier FILTISAF afandaka depuis plus de 10 ans, motango monene ya basali ya MONUC. Kalemie azali mpe na esika ya kosala sima: Ciment Lacs<ref>{{Cite web |title=L'actualité en République démocratique du Congo (RDC), mardi, 20 novembre 2007, RDC : Qui est Joseph Kabila ? |url=http://afrikarabia2.blogs.courrierinternational.com/archive/2007/11/20/qui-est-joseph-kabila.html |access-date=2024-12-29 |archivedate=2010-09-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100909002751/http://afrikarabia2.blogs.courrierinternational.com/archive/2007/11/20/qui-est-joseph-kabila.html }}</ref>.
Mosala ya koluka mbisi na Laki Tanganyika ezali moko ya misala minene ya nkita ya Kalemie. Mbisi na ye (Ndakala na Mikebuka) etekamaka na bingumba mingi ya mboka, na kati na yango Kinshasa, mpe mingimingi na bisika minene ya Kasaï.
==Bato ya engumba yango==
John Banza Lunda (1974-), moto ya politiki ya République démocratique ya Congo, abotamaki kuna.
== Tála mpé ==
* [https://web.archive.org/web/20051224194711/http://www.3tamis.org/ Kalemie, Bukavu, Kalima]
== Notes et références ==
{{références}}
== Voir aussi ==
=== Bibliographie ===
* {{ouvrage|titre=Albertville Kalemie |sous-titre=la ville et son territoire, des origines à 1965 |auteur=Guy Weyn |lieu=Bruxelles |éditeur=Charles Blanchart |année=2010 |pages=304 |format=770 cartes et photos dont 32 en couleurs |isbn= 9782872020218|présentation en ligne=https://www.bibliomania.be/item/8287202021800/albertville_kalemie_la_ville_et_son_territoire_des_origines_a_1965}}.
=== Articles connexes ===
* [[Université de Kalemie]]
* [[Diocèse de Kalemie-Kirungu]]
* [[Aéroport de Kalemie]]
* [[FILTISAF]]
=== Liens externes ===
* [http://www.kalemie.be Site consacré à cette ville]
* [https://web.archive.org/web/20170830104658/http://www.congoforum.be/fr/congodetail.asp?subitem=17&id=149539&Congofiche=selected Villes de RD Congo : Kalemie] sur ''www.congoforum.be''.
* {{Lien web
|langue=fr
|url=http://www.congo-autrement.com/page/territoire-de-la-rdc/territoire-de-kalemie.html
|titre=Territoire et ville de Kalemie
|série=Les 145 territoires de la RDC
|site=Congo Autrement
|consulté le=5 avril 2018
}}.
[[Category:Engumba ya Kongó-Kinsásá]]
htpme85od21liodwekvn8ofvy14ihgi
Joao Grimaldo
0
11767
131720
127009
2024-12-29T02:34:24Z
CommonsDelinker
87
Removing [[:c:File:Grimaldo1022.jpg|Grimaldo1022.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Krd|Krd]] because: No permission since 21 December 2024.
131720
wikitext
text/x-wiki
'''Joao Alberto Grimaldo Ubidia''' ayebani mingi na kombo ya Joao Grimaldo to Grimaldo mpe babengaka ye mpe La Víbora, abotami na 20 ya [[sánzá ya míbalé]] ya 2003 na Lima, azali [[mosani ya ndembo]] ya mokili mobimba ya [[Peru]] oyo abetaka attaquant na Sporting Cristal.
[[Catégorie:Moyémbi wa Ameríka]]
[[Catégorie:Mbótama na 2003]]
id9tl6xokx01bqyijzkao45jb5qsg23
Vanessa Nakate
0
13551
131724
129986
2024-12-29T11:27:32Z
InternetArchiveBot
10768
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
131724
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}'''Vanessa Nakate''' (abotámí o mokɔlɔ 15 sánzá ya zomi na <ref>{{Cite journal|url=https://elpais.com/elpais/2019/12/06/inenglish/1575620644_806494.html|date=2019-12-06}}</ref>1996) azalí mobundi ya klima ya [[Uganda|Ouganda]] . Lokola akolaki na Kampala, amikotisaki na ye na sanza ya zomi na mibale 2018, sima ya koyeba ete température ya mboka ezali likolo makasi na ndenge esengeli <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.greenpeace.org.uk/news/black-history-month-young-climate-activists-in-africa/|date=28 octobre 2019}}</ref>.
== Mateya ==
Vanessa Nakate azuaki diplôme ya ko kamba makambu na université ya Makerere <ref>{{Cite web|url=https://observer.ug/lifestyle/60884-22-year-old-nakate-takes-on-lone-climate-fight|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-27|archivedate=2019-09-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190922165915/https://observer.ug/lifestyle/60884-22-year-old-nakate-takes-on-lone-climate-fight}}</ref> .
== Misala ya climat ==
Na kolanda ndakisa ya Greta Thunberg, abandisaki mouvement ya climat na [[Uganda|Ouganda]] . Ebandaki na grève ye moko na sanza ya liboso 2019, mpo na kotelemela kozanga kosala eloko ya ba mbulamatari liboso ya mbongwana ya climat <ref>{{Cite web|url=https://www.buzzfeednews.com/article/lesterfeder/europe-climate-change-protests-teens|date=7 février 2019}}</ref> . Kolanda ye, likambo ya mbongwana ya klima ekómi ya mikili ya Mpótó, « Tango ezali ko débattre na Nord, ezali depuis angle ya likama ya mikakatano ya nkita mpo na ba mboka oyo ezali na mbongo. Bazo yeba te ete pona biso, eza likambu ya mawa» <ref>{{Cite journal|date=mars 2020|url=}}</ref> . Na boumeli ya basanza mingi, atelemeli ye moko liboso ya parlement ya Ouganda <ref>{{Cite web|url=https://observer.ug/lifestyle/60884-22-year-old-nakate-takes-on-lone-climate-fight|date=30 mai 2019|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-27|archivedate=2019-09-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190922165915/https://observer.ug/lifestyle/60884-22-year-old-nakate-takes-on-lone-climate-fight}}</ref> . Na sima azali kosangana na bilenge mingi oyo bazali koyanola na masengi na ye na ba medias sociaux, kati na bango Leah Namugerwa mpe Hilda Flavia Nakabuye, oyo babendaka likebi na mokakatano ya bazamba ya molunge ya Congo <ref>{{Cite web|url=https://www.glasgowtimes.co.uk/news/18057540.glasgow-student-follows-greta-thunberg-30-day-climate-crisis-strike/|date=25 novembre 2019}}</ref> . Nakate akela [[Youth for Future Africa]] lokola pe Mouvement ya Rise Up, oyo ezali pe na [[Afilíka|Afilika]] <ref>{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/politics/politics-features/davos-climate-change-roundtable-youth-activists-941166/|date=2020-01-23}}</ref> .
Ayebanaki lokola moko ya bilenge misato ya ba activistes ya moindo na Afilika oyo bazalaki koluka kobundisa mbongwana ya tango elongo na Adenike Oladosu mpe Elizabeth Wathuti na Greenpeace UK mpo na sanza ya lisolo ya bato moindo na [[Ingɛlɛ́tɛlɛ|Royaume-Uni]] <ref name=":1"/> . Na sanza ya zomi na mibale 2019, Nakate azalaki moko ya bilenge ba activistes oyo balobaki na COP25 na Madrid <ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/newsround/50697892|date=7 décembre 2019}}</ref> .
Na ebandeli ya sanza ya liboso 2020, abimisaki, elongo na bilenge mosusu pene na tuku mibale ya mokili mobimba, mokanda ya polele epai ya baye basanganaki na Forum économique mondial, kosenga na ba entreprises, ba banques mpe ba mbulamatari kopekisa botiami mosolo nyonso na [[Nguyá ebembe|ba carburants fossiles]] <ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jan/10/greta-thunberg-davos-tycoons-fossil-fuels-dismantle-climate-crisis|date=10 janvier 2020}}</ref> . Azwaki mpe esika na botamboli ya climat na mokolo ya suka ya Forum <ref>{{Cite journal|date=2020-01-24|url=https://www.nytimes.com/2020/01/24/world/europe/greta-thunberg-davos-protest.html}}</ref> . Na kati ya koyima yima contre Forum, a participer na conférence de presse na ba bilenge activistes misusu nakati nabango Greta Thunberg, Luisa Neubauer, Isabelle Axelsson na <ref>{{Cite web|url=https://www.lalibre.be/international/europe/coupee-d-une-photo-l-activiste-ougandaise-vanessa-nakate-s-indigne-contre-le-racisme-5e2bec1ad8ad587c2195fb12|date=2020-01-25}}</ref> . Na article ya Associated Press, a découvrir que balongolaki ye na photo ya groupe na tango ya recadrage mpe azali ko critiquer intervention oyo ekokani na kosala que batu ya moindo bazala te. Na nsima, ebongiseli yango ezongisaki nsima ndambo: elongolaki fɔtɔ yango kasi esɛngaki bolimbisi te <ref>{{Cite web|url=https://blog.ap.org/announcements/ap-statement-on-cropped-photo}}</ref> .
Sanza moko liboso ya COP26, na likita moko oyo [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|ONU]] ebongisaki na Milan mpo na 400 bilenge ya mokili mobimba, asalaki diskur oyo na kati na yango amonisaki ete lisungi ya 100 milliards ya mbula na mbula mpo na climat oyo elakamaki na mikili oyo ezali na likama mingi efutamaki te : « Perte na dégâts ezali kati na biso sikoyo, esengeli totia yango na kati kati ya masolo. » abakisaki <ref>{{Cite web|url=https://www.ladepeche.fr/2021/09/29/a-lapproche-de-la-cop26-les-jeunes-se-mobilisent-pour-le-climat-9820552.php}}</ref> .
Azali na COP26 na Glasgow, elongo na Greta Thunberg na Dominika Lasota esika wapi ba activistes misato ya climat bazali na elikya ya kozala na makoki ya kokutana mbala moko na ba mbulamatari ebele mpo na kolendisa bango mpo na kokokisa mikano ya Accord ya climat ya Paris <ref>{{Cite journal|date=2021-11-05|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/11/05/vanessa-nakate-militante-ougandaise-pour-le-climat-je-veux-des-actions-maintenant-pas-dans-dix-ans_6101060_3212.html}}</ref> .
Na sanza ya zomi na moko 2021, Vanessa Nakaté abimisaki manifeste ya ofele oyo ezalaki na kombo une ''écologie sans frontières'' mpo na kokebisa na ntina ya likambo ya mbalakaka ya climat nzokande kosala ete mongongo ya Afilika eyokama na likambo oyo ya mpasi <ref>{{Cite web|url=https://www.jeuneafrique.com/1256724/societe/vanessa-nakate-qui-ecoute-les-activistes-africains-pour-le-climat/}}</ref> .
== Elendiseli ==
Azuaka botindiki na ye na likambo oyo ete mbongwana ya tango ememaka, na mboka na ye, na mpela mpe kokauka ya mabele, oyo esalaka ete ntalo ya biloko ya kolia ya ntina emata noki, oyo ebetaka mingi mingi babola <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.democracynow.org/2019/12/12/cop25_vanessa_nakate_uganda}}</ref> . Kasi, ba gaz à effet de serre ewutaka liboso na ba mboka ya bomengo mpe ba bato ya bomengo mingi na ba mboka oyo eza n'a nzela ya ko kola <ref name=":0" /> .
Na interview moko na 2019 na Amy Goodman pona ''Démocratie Sikoyo!'' , Vanessa Nakate alimboli bomipesi na ye mpo na kobatela klima boye:
Mboka na ngai ezo talela makasi bilanga, lokola bato mingi ba talelaka bilanga. Yango wana soki ba fermes nabiso ebebi na ba mpela, soki ba fermes ebebi na bokawuki mpe ete ba biloko ya bilanga eza mukie, elingi koloba ete ntalo ya biloko eko mata. Eza bato oyo baza privilège makasi nde bako somba biloko ya kolia. Eza bango nde bako bika n'a mikakatano ya kozanga biloko, nzoka nde bato mingi bafandaka na ba mboka kati nde bako koka KO somba biloko te mpo ntalo eza likolo. Mpe eko mema bango na nzala mpe liwa. Maloba ya elilingi,n'a mboka na ngai kozanga mbula elakisi nzala mpe liwa ya bato bazanga.{{Bloc citation|Mon pays dépend fortement de l'agriculture, donc la plupart des gens dépendent de l'agriculture. Donc, si nos fermes sont détruites par des inondations, si les fermes sont détruites par des sècheresses et que la production agricole est moindre, cela signifie que le prix des denrées alimentaires va augmenter. Ce ne sont donc que les plus privilégiés qui pourront acheter de la nourriture. Et ce sont eux les plus gros émetteurs de nos pays, ceux qui pourront survivre à la crise alimentaire, alors que la plupart des gens qui vivent dans les villages et les communautés rurales ont du mal à se procurer de la nourriture à cause des prix élevés. Et cela conduit à la famine et à la mort. Littéralement, dans mon pays, le manque de pluie signifie la famine et la mort pour les moins privilégiés<ref>{{Lien web|langue=en|titre=Uganda’s First Fridays for Future Climate Striker, Vanessa Nakate, Joins COP25 Protests in Madrid|url=https://www.democracynow.org/2019/12/12/cop25_vanessa_nakate_uganda|site=Democracy Now!|consulté le=2020-04-07}}</ref>.}}
== Matata oyo ezali kobima ==
Na sanza ya liboso 2020, agence ya sango Associated Press elongolaki Vanessa Nakate na photo esika abimaki na Greta Thunberg mpe ba activistes ya Nzinga nzinga Luisa Neubauer, Isabelle Axelsson na Loukina Tille nsima ya kosangana na bango na Forum mondial économique na Davos . Vanessa Nakate afundaki bapanzi sango ete bazali na ezaleli ya kopona mposo, kozala moto se moko oyo azali na mposo moindo mpe moto se moko oyo bakataki ye na fɔtɔ́ <ref>{{Cite journal|url=https://www.lemonde.fr/big-browser/article/2020/01/28/j-ai-compris-la-definition-du-mot-racisme-la-militante-vanessa-nakate-rognee-d-une-photo-au-forum-de-davos_6027541_4832693.html}}</ref> . Na sima Agence Associated Press ebongoli photo mpe elakisaki ete makanisi ya mabe ezalaki te, sans kosenga bolimbisi na elenge activiste <ref>{{Cite web|url=https://blog.ap.org/announcements/ap-statement-on-cropped-photo}}</ref> . O mokolo 27 sanza ya liboso 2020 Mokambi ya presse associée Sally Buzbee akomaki na Twitter kosenga bolimbisi na kosalelaka compte personnel na ye, kolobaka ete azali na mawa na nkombo ya agence na ye <ref>{{Cite web|url=https://twitter.com/SallyBuzbee/status/1221577807475679236}}</ref> .
== Ba lokumu ==
* Azali na liste ya basi 100 ya BBC oyo ebimaki o mokolo 23 sanza zomi na moko 2020. <ref>{{Cite journal|date=2020-11-23}}</ref>
* Na sima na 2021 azali na kati ya liste ya Time100 Next oyo ebimisamaki na ''Time'' o mokolo 17 sanza ya mibale 2021 , <ref>{{Cite journal|date=2023-12-02}}</ref> .
* Ambassadeur ya bolingo malamu ya UNICEF
== Buku ==
''Ecologie oyo ezangi ndelo'' (Harper Collins, nkasa 256, 18 euros).
== Banote mpe ba références ==
[[Catégorie:Pages avec des traductions non relues]]
7c07j4iicv8jmcf38fc9iihjw5ynr7z
Banalia (teritware)
0
14265
131702
2024-12-28T15:24:40Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/220080672|Banalia (territoire)]] »
131702
wikitext
text/x-wiki
'''Territoire ya Banalia''' ezali entité administrative décentralisée ya province ya Tshopo na République démocratique ya Congo na zone ya 24 430 km2 mpe population ya 493 697 oyo M. Ntenafango Nkoyi Joseph Marie-Aurevoir azali administrateur na yango.
2r7qh075kqwqlxchq1nanqc1o33yepm
131703
131702
2024-12-28T15:25:05Z
OtikolenoiL
12703
131703
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Territoire ya Banalia''' ezali entité administrative décentralisée ya province ya Tshopo na République démocratique ya Congo na zone ya 24 430 km2 mpe population ya 493 697 oyo M. Ntenafango Nkoyi Joseph Marie-Aurevoir azali administrateur na yango.
5rgsf2onmbm1goj07e37neoszvsc4nu
Basoko (teritware)
0
14266
131704
2024-12-28T15:26:27Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/217200811|Basoko (territoire)]] »
131704
wikitext
text/x-wiki
'''Territoire ya Basoko''' ezali entité administrative décentralisée ya province ya Tshopo na République démocratique ya Congo.
1hf5955vqb8opo42gmp2ridwg4dspoc
131705
131704
2024-12-28T15:26:48Z
OtikolenoiL
12703
131705
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Territoire ya Basoko''' ezali entité administrative décentralisée ya province ya Tshopo na République démocratique ya Congo.
lvbxw1kzileoahqfpqtgexwi46qf1zu
Ango (Uele ya nse)
0
14267
131706
2024-12-28T15:28:43Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/206948318|Ango (Bas-Uele)]] »
131706
wikitext
text/x-wiki
'''Ango''' ezali mboka mokonzi ya etuka ya Bas-Uele na ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Wɛlɛ ya Nsé]]
0entzg1kgz7abh43kqibl5ewywjko6h
131707
131706
2024-12-28T15:29:10Z
OtikolenoiL
12703
OtikolenoiL a déplacé la page [[Angola (Uele ya nse)]] vers [[Ango (Uele ya nse)]] : Titre mal orthographié
131706
wikitext
text/x-wiki
'''Ango''' ezali mboka mokonzi ya etuka ya Bas-Uele na ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Wɛlɛ ya Nsé]]
0entzg1kgz7abh43kqibl5ewywjko6h
131709
131707
2024-12-28T15:29:31Z
OtikolenoiL
12703
131709
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Ango''' ezali mboka mokonzi ya etuka ya Bas-Uele na ekolo Congo démocratique.
[[Catégorie:Engumba ya Wɛlɛ ya Nsé]]
i7qjj3cnj3cle4pez5eouzl53yfthy5
Angola (Uele ya nse)
0
14268
131708
2024-12-28T15:29:10Z
OtikolenoiL
12703
OtikolenoiL a déplacé la page [[Angola (Uele ya nse)]] vers [[Ango (Uele ya nse)]] : Titre mal orthographié
131708
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECTION [[Ango (Uele ya nse)]]
6mri0eirn6xpor3m00x17j9c79bipun
Poko
0
14269
131710
2024-12-28T15:31:22Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/217959390|Poko]] »
131710
wikitext
text/x-wiki
'''Poko''' Mbóka-mokonzi ya etúka ya Bas-Uele na Republíki ya Kongó-Kinshasa.
[[Catégorie:Engumba ya Wɛlɛ ya Nsé]]
pwjjz4ogkl39e0gc2dq965yalcpfimz
131711
131710
2024-12-28T15:31:48Z
OtikolenoiL
12703
131711
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Poko''' Mbóka-mokonzi ya etúka ya Bas-Uele na Republíki ya Kongó-Kinshasa.
[[Catégorie:Engumba ya Wɛlɛ ya Nsé]]
kul5755l9p2ddllf6s2qifrfkqbjwca
Kasanggulu (teritware)
0
14270
131712
2024-12-28T15:33:58Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/207340557|Kasangulu (territoire)]] »
131712
wikitext
text/x-wiki
'''Kasangulu''' ezali territoire ya province ya Kongo Central na république démocratique ya Congo. Mbóka-mokonzi ezalí Kasangulu.
[[Catégorie:Bas-Congo]]
o5ir0ntmawy9zvswek4yzbxd0115sp0
131713
131712
2024-12-28T15:34:38Z
OtikolenoiL
12703
131713
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Kasangulu''' ezali territoire ya province ya Kongo Central na république démocratique ya Congo. Mbóka-mokonzi ezalí Kasangulu.
[[Catégorie:Bas-Congo]]
r69rpiy3w01y9xc7dhw71ugwa4oeirx
Kimvula (teritware)
0
14271
131714
2024-12-28T15:37:30Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/211845651|Kimvula (territoire)]] »
131714
wikitext
text/x-wiki
'''Territoire Kimvula''' ezali moko ya biteni ya province ya Kongo central na République démocratique ya Congo. Mboka-mokonzi na yango ezali Kimvula.
csaw3odh4gs970tiffelkfyra0ojj94
131715
131714
2024-12-28T16:03:53Z
OtikolenoiL
12703
131715
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Territoire Kimvula''' ezali moko ya biteni ya province ya Kongo central na République démocratique ya Congo. Mboka-mokonzi na yango ezali Kimvula.
b56qs0cdedepn9df9ylwk1162gxnrt7
Lukula (teritware)
0
14272
131716
2024-12-28T16:05:17Z
OtikolenoiL
12703
Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/207340863|Lukula (territoire)]] »
131716
wikitext
text/x-wiki
'''Lukula''' ezali territoire mpe localité ya province ya Kongo central na République démocratique ya Congo.
my7f3sxforfc3xmxuujgt4q2fpo36xq
131717
131716
2024-12-28T16:05:37Z
OtikolenoiL
12703
131717
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2}}
'''Lukula''' ezali territoire mpe localité ya province ya Kongo central na République démocratique ya Congo.
7ejc3dtcslooy9in660y9qshf23j77f
Constant Ndima Kongba
0
14273
131718
2024-12-28T19:11:04Z
WINEUR
11045
#100WikidaysRDC
131718
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Politicien
| nom = Constant Ndima Kongba
| image = Constant Ndima Kongba - 2021 (cropped).jpg
| légende = Constant Ndima Kogba en 2021
| fonction1 = Gouverneur de la province du [[Nord-Kivu]]
| depuis le fonction1 =
| à partir du fonction1 = {{date|10|mai|2021}}
| jusqu'au fonction1 = 19 septembre 2023<br><small>({{durée|10|05|2021|19|9|2023}})</small>
| président 1 = [[Félix Tshisekedi]]
| premier ministre 1 = [[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge|Jean-Michel Lukonde]]
| gouvernement 1 = [[Gouvernement Lukonde|Lukonde]]
| prédécesseur 1 = [[Carly Nzanzu Kasivita]]
| successeur 1 = [[Peter Cirimwami]]
| fonction2 = Lieutenant-général [[FARDC]]
| date de naissance = {{Année de naissance et âge|1962}}
| lieu de naissance =
| date de décès =
| lieu de décès =
| nature du décès =
| sépulture =
| nationalité = [[République démocratique du Congo|Congolaise]]
| parti =
| université =
| profession = militaire
| emblème = Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg
}}
'''Constant Ndima Kongba''', abotama na 1962, azali lieutenant général ya mampinga ya [[Congo démocratique]]. Azalaki gouverneur ya province ya [[Nord-Kivu]] kobanda sanza ya mitano 2021 kino sanza ya libwa 2023.
== Biographie ==
Constant Ndima Kongba azali lieutenant général.
=== Effacer le tableau ===
Nsima ya kampanye ya "Elimwa" oyo ebomaki bato 60 000 to 70 000, Mission ya Organisation des Nations unies mpo na stabilisation na République démocratique du Congo (MONUC) esalaki ankɛtɛ na nsuka ya 2002 {{sfn|Annan|2003|p=7}}.
Ekipi yango esangisi ba témoignages koleka 500 « na Mangina, Oicha, Butembo, Erengeti na Beni », na Mambasa, na Mandima {{sfn|Annan|2003|p=7}}. Na kolanda rapport ya MONUC, ba commandants mibale oyo bazalaki na kati ya opération bazalaki na nse ya responsabilité ya Constant Ndima, général ya groupe politico-militaire Mouvement pour la libération du Congo (MLC) {{sfn|Annan|2003|p=28}}. Oyo ya nsuka ezali na nkombo ya lisɛki “Elongola etanda” <ref>{{lien web|titre=RDC: la polémique continue sur la nomination d’anciens rebelles comme gouverneurs militaires|site=rfi.fr|date=08/05/2021|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20210508-rdc-la-pol%C3%A9mique-continue-sur-la-nomination-d-anciens-rebelles-comme-gouverneurs-militaires}}.</ref>{{,}}<ref>{{lien web|auteur=Thomas Fessy|titre=L’état de siège dans l’est de la RD Congo ne doit pas servir de prétexte pour commettre des abus|site=[[Human Rights Watch]]|date=7 mai 2021|url=https://www.hrw.org/fr/news/2021/05/07/letat-de-siege-dans-lest-de-la-rd-congo-ne-doit-pas-servir-de-pretexte-pour}}.</ref>. mpe azalaki eteni ya etuluku moko oyo ezalaki na nkombo moko {{sfn|Annan|2003|p=28}}.
Atako bongo, MLC na 2021 esakoli ete Constant Ndima azwaki esika na ba opérations wana te <ref>{{lien web|titre=État de siège en RDC: d’anciens rebelles nommés gouverneurs militaires|site=rfi.fr|date=05/05/2021|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20210505-%C3%A9tat-de-si%C3%A8ge-en-rdc-d-anciens-rebelles-nomm%C3%A9s-gouverneurs-militaires}}.</ref>.
=== Gouverneur du Nord-Kivu ===
Na mokolo ya 4 sanza ya mitano 2021, Constant Ndima Kongba aponamaki gouverneur ya etuka ya Nord-Kivu na mokonzi Félix Tshisekedi, nsima na ye kobakisa état de siège na nsuka ya sanza ya minei na etuka wana, oyo ezwami na kati ya kozanga bokengi. Azwi esika ya Carly Nzanzu Kasivita le 10 mai <ref>{{Lien web |auteur=David Lupemba |titre=Urgent/État de siège : Le lieutenant- Général Ndima Constant, nouveau Gouverneur militaire du Nord-Kivu est arrivé à Goma |url=https://actu7.cd/2021/05/10/urgent-etat-de-siege-le-lieutenant-general-ndima-constant-nouveau-gouverneur-militaire-du-nord-kivu-est-arrive-a-goma-situation-en-cours/ |site=actu7.cd |date=10 mai 2021}}</ref>. Akomi gouverneur ya 10 ya province ya Nord-Kivu.
Le 30 août 2023, na Goma, répression ya Forces armées de la République démocratique du Congo (FARDC) ya manifestation oyo epekisamaki mpo na kotelemela présence ya Mission ya Organisation des Nations unies mpo na stabilisation na République démocratique du Congo (Monusco), ba forces ya Communauté ya Afrique de l'Est na Nord-Kivu, mpe mpo na kotelemela état de siège na région ebomi bato soki 56 <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230913-rdc-la-soci%C3%A9t%C3%A9-civile-renonce-%C3%A0-la-journ%C3%A9e-ville-morte-%C3%A0-goma-apr%C3%A8s-des-discussions|titre=RDC: la société civile renonce à la journée ville-morte à Goma après des discussions|date=13 9 2023|éditeur=Radio France internationale}}</ref>{{,}}<ref>{{Lien web|url=https://www.politico.cd/la-rdc-a-la-une/2023/09/07/carnage-a-goma-le-bilan-passe-de-43-a-51-morts-la-situation-peut-se-deteriorer-a-tout-moment-gouvernement.html/140239/|titre=Carnage à Goma: le bilan passe de 43 à 51 morts, la situation peut se détériorer à tout moment (Gouvernement)|date=7 9 2023|éditeur=Politico.cd|auteur=Carmel Ndeo}}</ref>. Ba manifestation koleka 150 bakangami <ref>{{Lien web|url=https://www.jeuneafrique.com/1478621/politique/en-rdc-comment-la-repression-dune-manifestation-a-goma-a-vire-au-bain-de-sang/|titre= En RDC, comment la répression d’une manifestation à Goma a viré au bain de sang |auteur=Vincent Duhem et [[Stanis Bujakera Tshiamala]]|date=1 9 2023|éditeur=[[Jeune Afrique]]}}</ref>{{,}}<ref>{{Lien web|url=https://www.radiookapi.net/2023/09/01/actualite/securite/tuerie-de-goma-felix-tshisekedi-consterne-exige-la-lumiere-sur-les|titre=Tuerie de Goma : Felix Tshisekedi consterné exige la lumière sur les circonstances du drame|date=1 9 2023|éditeur=[[radio Okapi]]}}</ref>{{,}}<ref>{{Lien web|url=https://www.jeuneafrique.com/1477610/politique/en-rdc-intervention-armee-meurtriere-a-goma/|titre= En RDC, intervention armée meurtrière à Goma |date=30 8 2023|éditeur=AFP et Jeune Afrique}}</ref>.
Kati na baoyo bakangamaki, bato 140 basambisamaki na esambiselo ya basodá mpo na kosangana na bato mabe mpe kosangana na botomboki <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230904-rdc-comparution-de-140-membres-d-une-secte-mystico-religieuse-devant-l-auditorat-militaire-de-goma|titre=RDC: comparution de 140 membres d’une secte mystico-religieuse devant l’auditorat militaire de Goma|date=5 9 2023|éditeur=Radio France internationale|auteur=William Basimike}}</ref>.
Basoda mingi ya garde républicaine bazali kosamba na tribinale mosusu ya basoda mpo na mbeba oyo bazali kosala bato <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230909-rdc-la-garde-r%C3%A9publicaine-point%C3%A9e-du-doigt-dans-les-violences-du-30-ao%C3%BBt-%C3%A0-goma|titre=RDC: la Garde républicaine pointée du doigt dans les violences du 30 août à Goma|date=9 9 2023|éditeur=Radio France internationale}}</ref>.
Constant Ndima, guvɛrnɛrɛ ya etuka yango mpe mokambi ya misala ya basodá, azali mpe kofundama na ba organisations ya société civile mpo na bobomi wana mpe azongisami na Kinshasa <ref>{{Lien web|url=https://www.politico.cd/encontinu/2023/09/10/carnage-a-goma-filimbi-accuse-le-general-constant-ndima-de-reproduire-les-crimes-de-loperation-effacer-le-tableau.html/140463/|titre=Carnage à Goma: Filimbi accuse le général Constant Ndima de reproduire les crimes de l’opération « Effacer le tableau »|date=10 9 2023|éditeur=Politico.cd|auteur=Carmel Ndeo}}</ref>. Azali na esika ya Major-General Peter Cirimwami na mokolo ya 19 septembre 2023 <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230920-rdc-un-nouveau-gouverneur-militaire-int%C3%A9rimaire-au-nord-kivu|titre=RDC: un nouveau gouverneur militaire intérimaire au Nord-Kivu|éditeur=Radio France internationale|date=20 9 2023|auteur=[[Patient Ligodi]]}}</ref>.
Na décembre 2024, Amnesty International ebimisaki enquête mpo na kobomama ya Goma mpe esengaki ete ba officiers ebele ya haut niveau (na kati na bango Constant Ndima Kongba) basambisama. ONG yango elobeli “mabe oyo ekoki kosalema mpo na kobundisa bomoto” <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20241211-rdc-amnesty-appelle-la-justice-%C3%A0-enqu%C3%AAter-sur-la-responsabilit%C3%A9-de-l-arm%C3%A9e-lors-d-un-massacre-%C3%A0-goma|titre=RDC: Amnesty appelle la justice à enquêter sur la responsabilité de l'armée lors d'un massacre à Goma|date=11 12 2024|éditeur=Radio France internationale}}.</ref>.
== Notes et références ==
<references />
== Bibliographie ==
* {{lien web|auteur=[[Kofi Annan]]|titre=Rapport de l’Équipe spéciale d’enquête sur les événements de Mambasa|éditeur=[[Organisation des Nations unies]]|date=25 juin 2003|site=undocs.org|url=https://undocs.org/pdf?symbol=fr/S/2003/674&}}.
* {{article|auteur=[[Stanis Bujakera Tshiamala]]|titre=État de siège en RDC : qui sont les chefs militaires choisis par Félix Tshisekedi ?|périodique=[[Jeune Afrique]]|date=10 mai 2021|url=https://www.jeuneafrique.com/1169731/politique/etat-de-siege-en-rdc-qui-sont-les-chefs-militaires-choisis-par-felix-tshisekedi/}}.
132l52sqpfqgo7wyzs94aygi8uwl3iv
131719
131718
2024-12-28T19:15:29Z
WINEUR
11045
#100WikidaysRDC
131719
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Politicien
| nom = Constant Ndima Kongba
| image = Constant Ndima Kongba - 2021 (cropped).jpg
| légende = Constant Ndima Kogba en 2021
| fonction1 = Gouverneur de la province du [[Nord-Kivu]]
| depuis le fonction1 =
| à partir du fonction1 = {{date|10|mai|2021}}
| jusqu'au fonction1 = 19 septembre 2023<br><small>({{durée|10|05|2021|19|9|2023}})</small>
| président 1 = [[Félix Tshisekedi]]
| premier ministre 1 = [[Jean-Michel Sama Lukonde Kyenge|Jean-Michel Lukonde]]
| gouvernement 1 = [[Gouvernement Lukonde|Lukonde]]
| prédécesseur 1 = [[Carly Nzanzu Kasivita]]
| successeur 1 = [[Peter Cirimwami]]
| fonction2 = Lieutenant-général [[FARDC]]
| date de naissance = {{Année de naissance et âge|1962}}
| lieu de naissance =
| date de décès =
| lieu de décès =
| nature du décès =
| sépulture =
| nationalité = [[République démocratique du Congo|Congolaise]]
| parti =
| université =
| profession = militaire
| emblème = Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo (grey spear).svg
}}
'''Constant Ndima Kongba''', abotama na 1962, azali lieutenant général ya mampinga ya [[Congo démocratique]]. Azalaki gouverneur ya province ya [[Nord-Kivu]] kobanda sanza ya mitano 2021 kino sanza ya libwa 2023.
== Biographie ==
Constant Ndima Kongba azali lieutenant général.
=== Effacer le tableau ===
Nsima ya kampanye ya "Elimwa" oyo ebomaki bato 60 000 to 70 000, Mission ya Organisation des Nations unies mpo na stabilisation na République démocratique du Congo (MONUC) esalaki ankɛtɛ na nsuka ya 2002 {{sfn|Annan|2003|p=7}}.
Ekipi yango esangisi ba témoignages koleka 500 « na Mangina, Oicha, Butembo, Erengeti na Beni », na Mambasa, na Mandima {{sfn|Annan|2003|p=7}}. Na kolanda rapport ya MONUC, ba commandants mibale oyo bazalaki na kati ya opération bazalaki na nse ya responsabilité ya Constant Ndima, général ya groupe politico-militaire Mouvement pour la libération du Congo (MLC) {{sfn|Annan|2003|p=28}}. Oyo ya nsuka ezali na nkombo ya lisɛki “Elongola etanda” <ref>{{lien web|titre=RDC: la polémique continue sur la nomination d’anciens rebelles comme gouverneurs militaires|site=rfi.fr|date=08/05/2021|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20210508-rdc-la-pol%C3%A9mique-continue-sur-la-nomination-d-anciens-rebelles-comme-gouverneurs-militaires}}.</ref>{{,}}<ref>{{lien web|auteur=Thomas Fessy|titre=L’état de siège dans l’est de la RD Congo ne doit pas servir de prétexte pour commettre des abus|site=[[Human Rights Watch]]|date=7 mai 2021|url=https://www.hrw.org/fr/news/2021/05/07/letat-de-siege-dans-lest-de-la-rd-congo-ne-doit-pas-servir-de-pretexte-pour}}.</ref>. mpe azalaki eteni ya etuluku moko oyo ezalaki na nkombo moko {{sfn|Annan|2003|p=28}}.
Atako bongo, MLC na 2021 esakoli ete Constant Ndima azwaki esika na ba opérations wana te <ref>{{lien web|titre=État de siège en RDC: d’anciens rebelles nommés gouverneurs militaires|site=rfi.fr|date=05/05/2021|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20210505-%C3%A9tat-de-si%C3%A8ge-en-rdc-d-anciens-rebelles-nomm%C3%A9s-gouverneurs-militaires}}.</ref>.
=== Gouverneur du Nord-Kivu ===
Na mokolo ya 4 sanza ya mitano 2021, Constant Ndima Kongba aponamaki gouverneur ya etuka ya Nord-Kivu na mokonzi Félix Tshisekedi, nsima na ye kobakisa état de siège na nsuka ya sanza ya minei na etuka wana, oyo ezwami na kati ya kozanga bokengi. Azwi esika ya Carly Nzanzu Kasivita le 10 mai <ref>{{Lien web |auteur=David Lupemba |titre=Urgent/État de siège : Le lieutenant- Général Ndima Constant, nouveau Gouverneur militaire du Nord-Kivu est arrivé à Goma |url=https://actu7.cd/2021/05/10/urgent-etat-de-siege-le-lieutenant-general-ndima-constant-nouveau-gouverneur-militaire-du-nord-kivu-est-arrive-a-goma-situation-en-cours/ |site=actu7.cd |date=10 mai 2021}}</ref>. Akomi gouverneur ya 10 ya province ya Nord-Kivu.
Le 30 août 2023, na Goma, répression ya Forces armées de la République démocratique du Congo (FARDC) ya manifestation oyo epekisamaki mpo na kotelemela présence ya Mission ya Organisation des Nations unies mpo na stabilisation na République démocratique du Congo (Monusco), ba forces ya Communauté ya Afrique de l'Est na Nord-Kivu, mpe mpo na kotelemela état de siège na région ebomi bato soki 56 <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230913-rdc-la-soci%C3%A9t%C3%A9-civile-renonce-%C3%A0-la-journ%C3%A9e-ville-morte-%C3%A0-goma-apr%C3%A8s-des-discussions|titre=RDC: la société civile renonce à la journée ville-morte à Goma après des discussions|date=13 9 2023|éditeur=Radio France internationale}}</ref>{{,}}<ref>{{Lien web|url=https://www.politico.cd/la-rdc-a-la-une/2023/09/07/carnage-a-goma-le-bilan-passe-de-43-a-51-morts-la-situation-peut-se-deteriorer-a-tout-moment-gouvernement.html/140239/|titre=Carnage à Goma: le bilan passe de 43 à 51 morts, la situation peut se détériorer à tout moment (Gouvernement)|date=7 9 2023|éditeur=Politico.cd|auteur=Carmel Ndeo}}</ref>. Ba manifestation koleka 150 bakangami <ref>{{Lien web|url=https://www.jeuneafrique.com/1478621/politique/en-rdc-comment-la-repression-dune-manifestation-a-goma-a-vire-au-bain-de-sang/|titre= En RDC, comment la répression d’une manifestation à Goma a viré au bain de sang |auteur=Vincent Duhem et [[Stanis Bujakera Tshiamala]]|date=1 9 2023|éditeur=[[Jeune Afrique]]}}</ref>{{,}}<ref>{{Lien web|url=https://www.radiookapi.net/2023/09/01/actualite/securite/tuerie-de-goma-felix-tshisekedi-consterne-exige-la-lumiere-sur-les|titre=Tuerie de Goma : Felix Tshisekedi consterné exige la lumière sur les circonstances du drame|date=1 9 2023|éditeur=[[radio Okapi]]}}</ref>{{,}}<ref>{{Lien web|url=https://www.jeuneafrique.com/1477610/politique/en-rdc-intervention-armee-meurtriere-a-goma/|titre= En RDC, intervention armée meurtrière à Goma |date=30 8 2023|éditeur=AFP et Jeune Afrique}}</ref>.
Kati na baoyo bakangamaki, bato 140 basambisamaki na esambiselo ya basodá mpo na kosangana na bato mabe mpe kosangana na botomboki <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230904-rdc-comparution-de-140-membres-d-une-secte-mystico-religieuse-devant-l-auditorat-militaire-de-goma|titre=RDC: comparution de 140 membres d’une secte mystico-religieuse devant l’auditorat militaire de Goma|date=5 9 2023|éditeur=Radio France internationale|auteur=William Basimike}}</ref>.
Basoda mingi ya garde républicaine bazali kosamba na tribinale mosusu ya basoda mpo na mbeba oyo bazali kosala bato <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230909-rdc-la-garde-r%C3%A9publicaine-point%C3%A9e-du-doigt-dans-les-violences-du-30-ao%C3%BBt-%C3%A0-goma|titre=RDC: la Garde républicaine pointée du doigt dans les violences du 30 août à Goma|date=9 9 2023|éditeur=Radio France internationale}}</ref>.
Constant Ndima, guvɛrnɛrɛ ya etuka yango mpe mokambi ya misala ya basodá, azali mpe kofundama na ba organisations ya société civile mpo na bobomi wana mpe azongisami na Kinshasa <ref>{{Lien web|url=https://www.politico.cd/encontinu/2023/09/10/carnage-a-goma-filimbi-accuse-le-general-constant-ndima-de-reproduire-les-crimes-de-loperation-effacer-le-tableau.html/140463/|titre=Carnage à Goma: Filimbi accuse le général Constant Ndima de reproduire les crimes de l’opération « Effacer le tableau »|date=10 9 2023|éditeur=Politico.cd|auteur=Carmel Ndeo}}</ref>. Azali na esika ya Major-General Peter Cirimwami na mokolo ya 19 septembre 2023 <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20230920-rdc-un-nouveau-gouverneur-militaire-int%C3%A9rimaire-au-nord-kivu|titre=RDC: un nouveau gouverneur militaire intérimaire au Nord-Kivu|éditeur=Radio France internationale|date=20 9 2023|auteur=[[Patient Ligodi]]}}</ref>.
Na décembre 2024, Amnesty International ebimisaki enquête mpo na kobomama ya Goma mpe esengaki ete ba officiers ebele ya haut niveau (na kati na bango Constant Ndima Kongba) basambisama. ONG yango elobeli “mabe oyo ekoki kosalema mpo na kobundisa bomoto” <ref>{{Lien web|url=https://www.rfi.fr/fr/afrique/20241211-rdc-amnesty-appelle-la-justice-%C3%A0-enqu%C3%AAter-sur-la-responsabilit%C3%A9-de-l-arm%C3%A9e-lors-d-un-massacre-%C3%A0-goma|titre=RDC: Amnesty appelle la justice à enquêter sur la responsabilité de l'armée lors d'un massacre à Goma|date=11 12 2024|éditeur=Radio France internationale}}.</ref>.
== Notes et références ==
<references />
== Bibliographie ==
* {{lien web|auteur=[[Kofi Annan]]|titre=Rapport de l’Équipe spéciale d’enquête sur les événements de Mambasa|éditeur=[[Organisation des Nations unies]]|date=25 juin 2003|site=undocs.org|url=https://undocs.org/pdf?symbol=fr/S/2003/674&}}.
* {{article|auteur=[[Stanis Bujakera Tshiamala]]|titre=État de siège en RDC : qui sont les chefs militaires choisis par Félix Tshisekedi ?|périodique=[[Jeune Afrique]]|date=10 mai 2021|url=https://www.jeuneafrique.com/1169731/politique/etat-de-siege-en-rdc-qui-sont-les-chefs-militaires-choisis-par-felix-tshisekedi/}}.
[[Catégorie:Mbótama na 1962]]
mrdtmj04svym3g7wi6qv2covd5gtzen
Association sportive Vita Club
0
14274
131721
2024-12-29T04:27:28Z
Yannick Ikombe
14195
#100WikiDaysRdc
131721
wikitext
text/x-wiki
[[Fichier:AS Vita Volley Club Logo.png|thumb|300px||Drapo to logo ya AS Vita Volley Club]]
'''AS Vita Volley Club''' ezali club ya Volleyball ya lisano ya mboka Congo oyo ezali na Kinshasa mpe esalemaki na mibu 1997. Banda 1997, nkolo club yango azali '''Zeze Masikini''', moto ya mombongo mpe monganga ya mboka Congo {{RDC-d}}.
'''AS Vita Volley Club''', eyebani pe na kombo '''Vita Volley''', ezalí volley-ball [[République démocratique du Congo|congolais]] , oyo esakanaka na Boyokani ya Volleyball urbain ya Kinshasa (ekolo<ref>{{lien web|langue=fr-FR|nom=Redaction 24sur24|titre=Volleyball: Espoir, V.Club et La Grâce faciles vainqueurs de Free Boys, Police et Dcmp à l’Euvokin |url=https://24sur24.cd/volleyball-espoir-v-club-et-la-grace-faciles-vainqueurs-de-free-boys-police-et-dcmp-a-leuvokin/|site=24SUR24.CD|date=2022-03-12|consulté le=2023-01-20}}.</ref>
== Lisolo ya kala ==
Na [[Championnat ya volleyball ya ba clubs champions africains ya basi 2002|[[2002]], club ekomaki na retard ya 48 heures na [[Sénégal]] mpo na kosala phase ya suka ya [[Championnat ya ba clubs champions africains] volleyball ya basi|Championnat africain]]<ref >{{lien web|language=fr|title=AS Vita Club, boyei ngonga 48 na retard, azalaki na ndingisa te ya kosangana na momekano yango, |url=http://www.panapress.com/Pipelines-du-Kenya,-champion-d-Afrique-de-volley-ball-feminin--13-594273 -17 -lang1-index.html|site=Agence ya sango ya Pan-Africaine|ezwamaki na=2023-01-20}}.</ref>.
Na [[2017]], alongaki titre ya champion ya Zone 4 africaine na finale contre DGSP. Ba équipes mibale ekutanaki na mokolo ya 4e. Kaka ba ''{{lang|ln|tie-break}}'' nde ba décider bango (3 sets na 2 en faveur ya V Club).Babandaki momekano na kobeta Kinda Odzoho 3 sets na 0, yambo na kolanda na elonga na score identique oyo liboso ya VC La Loi, club mosusu ya RDC. V Club e confirmaki qualification na yango le 9 novembre, ebeti VC Canon ya RDC 3 sets na 0 na gymnase ya Henri-Elendé<ref>{{Lien web |title=Championnat ya Club ya Volleyball africain central A6: V Club-DGSP, affiche ya... la femme finale {{!}} adiac-congo.com: ba sango nionso ewuti na Bassin du Congo|url=https://www.adiac-congo.com/content/championnats-dafrique-centrale-des-club-de-volleyball-a6-v-club-dgsp-l-annonce-de-la-finale| site=adiac-congo.com|ezwami na=2023-01-20}}.</ref>.
Na mokolo ya Mokolo ya 12 Yuli 2022, Ba joueurs ya volleyball ya VC V.Club ba signaki pétition ya kozanga bondimi ya président ya club, Zeze Masikini, elakisaka correspondance, oyo epesamaki na président ya Urban Volleyball Entente ya Kinshasa (EUVOKIN).
Ba joueurs ya volleyball ya V.Club ba critiquer président Zeze Masikini pona ingestion na ye<ref>{{lien web|language=fr-FR|name=Kji|title=Volleyball: Ba joueurs ya V.Club ba signer pétition ya koboya Président Zézé Masikini {{! }} Ezali na . acpcongo|url=https://acpcongo.com/index.php/2022/07/12/volleyball-les-joueuses-de-v-club-a signer-une-petition-pour-desapprorer-le-président-zeze- masikini/|ezwami na mokolo ya=2023-01-20}}.</ref>.
== Makambo ya mibeko mpe ya nkita ==
=== Budget ya mbongo ===
{| class="wikitable".
! 2016
! 2017
||
| {{nobr|11,180 $}}<ref name=":0">{{lien web|lang=fr|title=Likita ya momesano ya V.Club ya Club ya Volleyball – banavea |url=http://www.banavea.com/2016/07/21/3225/|site=web.archive.org|mokolo=2016-10- 18|ezwami na mokolo ya=2023-01-20}}.</ref>
| {{nobr|$20,000}}<kombo ya réf=":0" />
|}
== Mituya ya mike ==
{{Références}}
== Mabongoli ==
* [https://fr.wikipedia.org/wiki/AS Vita Volley Club fr: AS Vita Volley Club]
ktyytwclsutgpm0571i8zff2opk63le