Wikipedia
lnwiki
https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3
MediaWiki 1.44.0-wmf.8
first-letter
Média
Spécial
Discussion
Utilisateur
Discussion utilisateur
Wikipedia
Discussion Wikipedia
Fichier
Discussion fichier
MediaWiki
Discussion MediaWiki
Modèle
Discussion modèle
Aide
Discussion aide
Catégorie
Discussion catégorie
TimedText
TimedText talk
Module
Discussion module
Mobutu Nzanga
0
6355
132032
131643
2025-01-02T01:22:01Z
Wazeyim
14087
132032
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2
| image = Nzanga Mobutu.jpg
| légende = Mobutu na 2010
| partenaire = Catherine Bemba Mobutu
| enfant = 3
}}
'''Nzanga Mobutu''' (*) azalí [[moí-politíki]] wa [[Kongó-Kinsásá]]. Azalí mwǎna wa [[Mobutu Sese Seko]] mpé [[Bobi Ladawa]]. Azalí mokonzi wa lingómbá lya politíki [[UDEMO]], oyo asalákí o mobú mwa 2007 mpo na kosíkola idéali ya lingómbá ya [[Mouvement Populaire de la Révolution (MPR)]] ya tata na ye.
Mobutu Nzanga azuákí lokúmu ya *ministre ya Bilanga na [[guvɛnɛmá]] [[Antoine Gizenga]] kobanda [[5 sánzá ya míbalé]] 2007 tii [[26 sánzá ya zómi]] 2008. Na nsima, akómákí *vice-ministre ya bosɛngi bwa bato (Besóins Sociaux) kobanda [[26 sánzá ya zómi]] 2008 tii [[20 sánzá ya míbalé]] 2010. Na suka, akómákí *vice-ministre ya Misálá, Mpɔ́si mpé Bobateli bwa bato tii [[10 sánzá ya mísáto]] 2011.
== Bomɔí bwa Mobutu Nzanga ==
Nzanga Mobutu azalí mwǎna ya libosó ya [[Mobutu Sese Seko]] mpé mwǎna ya [[Bobi Ladawa Mobutu]]. Ayékólákí na [[Bɛ́lɛ́jika]], [[Kanada]] mpé [[Falánsɛ́]], awa azwákí diplɔmɛ ya koyéba mabɔ́kɔ mpé politíki o ''American University of Paris''. Nsima ya kobɔ́ta, azongákí na Kongó mpo na kosála lokóla molóngi mpé ntoma ya tata na ye. Na 1997, alongwákí na mokili mpo na mobéko mwa [[Laurent-Désiré Kabila]] o [[Kinshasa]].
== Molongano na guvɛrnɛmá ==
Nzanga akómákí mokambi ya bilanga, asálákí mpo na kobanda bilanga o bisika na bikólo mingi. Sima ya mobú míbalé, akómákí ministre ya mosálá ná mpósi bwa bato. Kasi na 2011, Mobutu alongwaki guvɛnɛmá mpo na boyokani te na président Kabila, oyo azalaki kolendisa bondeko na guvɛrnema ya Kagame, oyo bayebaki ete bazalaki na mokumba ya bitumba mpe mobulu na eténi ya este ya Congo.<ref>[http://radiookapi.net/actualite/2011/03/11/joseph-kabila-limoge-mobutu-nzanga-du-gouvernement/ «Joseph Kabila révoque Mobutu Nzanga du gouvernement» (Radio Okapi o mokɔlɔ 11 mársi 2011)]</ref>
== Misálá na nsima ya guvɛnɛmá ==
Nzanga Mobutu azali kosala na [[Maroc]] mpé [[Etazíni ya Ameríka]]. Na 2018, asopórtákí kándida Martin Fayulu mpo na éléksyon. Na 2023, Nzanga azóngákí na Kongó mpɔ̂ na kokɔtela lisusu politíki. Na boyokani ya mokonzi ya ekólo, [[Félix Tshisekedi]], Nzanga Mobutu ayebisákí ete azali kopesa ye mpenzámá lisungi mpo na éléksyon ya mokonzi ya ekólo o [[2023]].<ref>{{Cite web|url=https://www.africaintelligence.com/central-africa/2023/01/24/nzanga-mobutu-fishes-for-government-ministry-wants-father-s-remains-repatriated,109905897-art/ «Nzanga Mobutu explores politics and father’s return»}}</ref>
== Tála mpé ==
* [http://www.nzanga.com Sitɛ Wɛbɛ ya Mobutu Nzanga]
[[Catégorie:Moí-politíki wa Kongó-Kinsásá]]
[[Catégorie:Mbótama na 1970]]
i483df8l6pklorwberwfgab089vq04d
Morris Michtom
0
11548
132031
123785
2025-01-01T23:39:57Z
InternetArchiveBot
10768
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
132031
wikitext
text/x-wiki
[[Image:TheodoreRooseveltTeddyBear.jpg|thumb|A 1902 political cartoon in ''The Washington Post'' spawned the teddy bear name.]]
'''Morris Michtom''' (1870 – 21 ya sanza ya nsambo 1938)<ref name="Johns1981">{{cite book|author=Stephanie Bernardo Johns|title=The ethnic almanac|page=260|url=https://books.google.com/books?id=3Xaor66VeTQC|accessdate=1 October 2011|year=1981|publisher=Doubleday|isbn=978-0-385-14143-7}}</ref><ref>{{cite book|title=The Rubber age|url=https://books.google.com/books?id=1YLmAAAAMAAJ|accessdate=1 October 2011|year=1938|publisher=Palmerton Pub. Co.}}</ref> azalaki moto ya mombongo mpe mokeli oyo abotamaki na Russie oyo, elongo na mwasi na ye Rose, bazwaki likanisi ya ours ya peluche na 1902<ref name=JVLMichtom>{{cite web |url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/biography/Michtoms.html |title=Rose and Morris Michtom and the Invention of the Teddy Bear| work=[[American Jewish Historical Society]] |access-date=20 March 2011}}</ref> pene na ntango moko na [[Richard Steiff]] na [[Alémani]]. Babandisaki ''Ideal Novelty and Toy Company'' oyo, nsima ya liwa ya Michtom, ekómaki kompanyi oyo eleki monene oyo esalaka bana-popi na États-Unis.
Michtom abotamaki na libota moko ya [[Boyúda]] mpe akendaki kofanda na [[New York]] na 1887.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TVTgKbrdINkC&q=Morris+Michtom&pg=PA138|page=138|title=At the Edge of a Dream: ''The Story of Jewish Immigrants on New York's Lower East Side, 1880-1920''|author=Lawrence J. Epstein|date=2007|isbn=9780787986223}}</ref><ref name=JVLMichtom /> Azalaki kotɛka bonbon na magazini na ye na 404 Tompkins Avenue na Bedford-Stuyvesant Brooklyn na moi<ref>[http://savebedfordstuyvesant.blogspot.com/2009/04/teddy-bear-was-born-in-bedford.html SAVE BEDFORD STUYVESANT: The Teddy Bear was born in Bedford Stuyvesant]. Savebedfordstuyvesant.blogspot.com (2009-04-02). Retrieved on 2011-10-01.</ref> mpe azalaki kosala banyama ya peluche elongo na mwasi na ye Rose na butu.
Urse ya peluche epemamaki na dessin animé moko ya Clifford K. Berryman, mosali ya dessin animé oyo azwaki Prix Pulitzer, oyo elakisaki prezida ya Amerika Theodore Roosevelt —oyo babengaka mingi "Teddy" —azali na [[mawa]] mpo na ours na nsuka ya mobembo moko ya koluka banyama oyo elongaki te na Mississippi na 1902. Michtom amonaki dessin mpe asali mwana ya ours ya peluche ya moke oyo atindaki na Roosevelt. Michtom atie ours ya peluche na fenêtre ya magasin na panneau "Urse ya Peluche." Nsima ya kosala ours na 1902, koteka ba ours yango esalemaki nokinoki mpenza na boye ete na 1907 Michtom asalaki kompanyi moko (Ideal Novelty and Toy Company).<ref>[http://www.theodoreroosevelt.org/life/tr_teddy.htm True story of the Teddy Bear by The Theodore Roosevelt Association]. Theodoreroosevelt.org. Retrieved on 2011-10-01.</ref>
Soki lelo oyo bana mingi bazali na ba ours de peluche minene ([https://web.archive.org/web/20220907141256/https://galaxie-peluche.com/collections/ours-en-peluche-geant ours en peluche géant]), tozali na nyongo yango mingimingi epai ya Morris Micht
Michtom akufaki na mokolo ya 21 Yuli 1938 ntango azalaki na mbula 68.
== Tála mpé ==
<references/>
78svaingxsbrnfyijaies3u0imbxz86
Gladys Kalema-Zikusoka azali moto ya mayele
0
13581
132030
131193
2025-01-01T22:46:34Z
InternetArchiveBot
10768
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
132030
wikitext
text/x-wiki
[[Fichier:Gladys Kalema Zikusoka.jpg|vignette]]
'''Gladys Kalema-Zikusoka''', na sanza ya yambo mobu nkoto libwa nkama nsambo azali monganga ya banyama mpe monganga ya banyama [[Uganda|ya Ouganda]] .
== Biografi ya bomoi ya bato ==
Azali moko ya baye batongaki ''Conservation Through Public Health (na)''</link> oyo ezali na mokano ya kobatela [[Ebobo|ba gorilles]], mingimingi ba gorilles ya ngomba <ref>{{Cite journal|date=2011-07-07|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/issue-17-sharing-the-forest-protecting-gorillas-and-helping-families-uganda}}.</ref> mpe banyama ya zamba na Ouganda mpe na [[Afilíka ya Ɛ́sita|Afrika ya Ɛsti]] <ref>{{Cite web|url=http://www.wcs-ahead.org/bios/bio_kalemazikusoka.html}}.</ref> . Ebengami « Dian Fossey ya Afrika » <ref>{{Cite journal|date=2017-02-06|url=http://www.augandasafari.com/safari_news/dr-gladys-kalema-zikusoka/|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-29|archivedate=2017-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170901072953/http://www.augandasafari.com/safari_news/dr-gladys-kalema-zikusoka/|deadurl=yes}}.</ref> .
Azali mwasi ya liboso oyo asali mboka lokola monganga ya banyama ya mboka <ref name=":0">{{Cite web|url=https://topics.revolvy.com/topic/Gladys%20Kalema-Zikusoka}}</ref> . Na nkoto libwa nkama na ntuku libwa na mwambe, azalaki likambo ya ba documentaire moko na kombo ya ''Glady the African Vet'' oyo epalanganina BBC <ref>[http://www.bigwavetv.com/productions/gladys-the-african-vet/ Présentation du film sur le site de Bigwave productions].</ref> .
Na nkoto mibale nkama na mitano, alakisaki na nzela ya bolukiluki na ye ete ba parasites ya misɔpɔ ekoki kozwama uta na bato kino na ba gorilles <ref name=":0"/> , <ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15338419 Intestinal parasites and bacteria of mountain gorillas (Gorilla beringei beringei) in Bwindi Impenetrable National Park, Uganda].</ref> .
Azali basangani ya association Ashoka banda nkoto mibale nkama na nsambo <ref>{{Cite web|url=http://eastafrica.ashoka.org/fellow/dr-gladys-kalema-zikusoka|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-29|archivedate=2017-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170901105612/http://eastafrica.ashoka.org/fellow/dr-gladys-kalema-zikusoka}}.</ref> .
== Ba Honneurs na ba Prix ==
* Na nkoto mibale nkama na libwa, alongaki medayi ya wolo na Prix Whitley, oyo etalelami lokola Oscar ya vert <ref>[https://whitleyaward.org/winners/mountain-gorilla-uganda/ whitley award 2009, Gladys Kalema-Zikusoka].</ref> .
* Na nkoto mibale nkama na zomi, azalaki membre ya jury mpo na Prix ya Entreprenariat Rolex <ref>{{En}} [https://web.archive.org/web/20170801033751/http://www.rolexawards.com/profiles/jury/gladys_kalema-zikusoka 2010 Jury member, The Rolex Awards for Enterprise].</ref> .
etmnzg1kn7g7zhx7zramzv4rnamduzr
Boende
0
14276
132029
131778
2025-01-01T22:29:23Z
InternetArchiveBot
10768
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
132029
wikitext
text/x-wiki
[[File:Une vue aérienne partielle du territoire de Boende dans la province de l’Equateur, en RD Congo (15311732917).jpg|thumb|Boende]]
'''Boende''' ezali engumba-mokonzi ya etúká ya Tshuapa na République démocratique du Congo. Mboka yango ezali na libongo mpe mpepo ya mpɛpo, oyo ezali na code AITA BNB, oyo ezali kopesa nzela na nzela ya Mbandaka mpo na kokende na Kinshasa.
Boende ezali engumba oyo ekabwani na bingumba mibale: Boende mpe Tshuapa. Bokabwani wana ya bitúká ezali elembeteli ya bonene ya etúká mpe ya ebongiseli na yango ya bitúká.
== Mikili ==
Ezwami na ebale Tshuapa, na est ya Mbandaka mpe na nzela ya ekolo 8 na 1400 km na nord-est ya engumba mokonzi Kinshasa<ref>[https://www.geonames.org/218680/boende.html 218680 : Boende]</ref>.
==Histoire==
Boende ezali esika oyo esungaki, na lolenge moko, mpo na kobakisa bomengo ya mokonzi Léopold II na nzela ya biloko na yango ndenge na ndenge, na ndakisa caoutchouc oyo euti na hévéa watshi, kafe, banzete ya mbila, mabaya, cacao, ebende mpe kwivre.
Bato ya mboka yango bazalaki kolona biloko ya kolya na nzela ya mosala ya koluka mbisi, kosala bilanga, kobɔkɔla bibwɛlɛ mpe koboma nyama. Lisusu, ezalaki mpe kopesa bato ya Mbandaka mpe ya Kinshasa mbisi ya sika oyo ekauká oyo eutaki na Ebale Tshuapa mpe na Ebale Lomela.
==Mboka na biso==
Na engumba Boende, eleko ya molunge ezalaka mokuse, mpe eleko ya mpiɔ ezalaka mpe mokuse; molunge makasi, mbula mingi, mpe mbula ebɛtaka te mbula mobimba. Molunge ya mbula na mbula ezalaka mbala mingi na 21 °C tii na 29 °C, mbala mingi na nse ya 20 °C to na likoló ya 32 °C<ref>[https://fr.weatherspark.com/y/85375/M%C3%A9t%C3%A9o-moyenne-%C3%A0-Boende-Congo-Kinshasa-tout-au-long-de-l'ann%C3%A9e#:~:text=%C3%80%20Boende%2C%20les%20%C3%A9t%C3%A9s%20sont%20courts%20%3B%20les,%C3%A0%2020%20%C2%B0C%20ou%20sup%C3%A9rieure%20%C3%A0%2032%20%C2%B0C.]</ref>.
Na kotalela ndenge oyo mabongo mpe bisika ya kosukola ebongisami, emonani ete ntango oyo eleki malamu mpo na kosala makambo na eleko ya molunge ezali kobanda na ebandeli ya sanza ya motoba tii na nsuka ya sanza ya mwambe mpe kobanda na nsuka ya sanza ya zomi na mibale tii na katikati ya sanza ya yambo <ref>[https://fr.weatherspark.com/y/85375/M%C3%A9t%C3%A9o-moyenne-%C3%A0-Boende-Congo-Kinshasa-tout-au-long-de-l'ann%C3%A9e#:~:text=%C3%80%20Boende%2C%20les%20%C3%A9t%C3%A9s%20sont%20courts%20%3B%20les,%C3%A0%2020%20%C2%B0C%20ou%20sup%C3%A9rieure%20%C3%A0%2032%20%C2%B0C.]</ref>.
==Administration==
Boende, mboka-mokonzi ya etúká ya Tshuapa, ezali na bingumba mibale: Boende mpe Tshuapa. Bokabwani wana ezali komonisa ndenge engumba yango ezali na makambo mingi. Mokonzi ya engumba Bokoto Ilo Joël, oyo azali na mokumba ya kokamba mpe kosala ete engumba etambola malamu <ref>CENI, [https://web.archive.org/web/20180920234927/https://www.ceni.cd/assets/bundles/documents/cadre-legal/cadre-legal_1531157427.pdf ''Répartition des sièges pour les élections''], 2018</ref>.
==Bomoi ya lingomba==
Boende ezali engumba oyo etondi na baklisto, epai kuna bato mingi batángaki na biteyelo oyo bisilaki kosalema na bamisionere ya Katolike mpe ya Protestá. Mpo na ezaleli na ye ya koyamba bapaya, bato ya mboka yango, Bana-Boende, bazalaki koyamba na boboto nyonso moto nyonso oyo ayei sika, na boyokani na bonkɔkɔ na bango ya koyamba bapaya. Libota wana mpe batyaki mbongo na bango mpo na koyekolisa bana na bango mayele mpe mosala. Ezalaki na bato ya ntina mingi lokola balakisi, bakambi ya biteyelo, mpe bamisionɛrɛ oyo bautaki na Belgique, oyo bamemaki mimeseno na bango ya koloniale.
Boende ezali ndako ya ba missions mibale ya catholique. Ya liboso, Mission Saint-Augustin, na nsima ezwaki nkombo Ngong’eyoko. Ya mibale, misio ya Katolike ya Saint-Martin, ekómaki Lontsingé. Engebene bonkoko ya bankoko, Boende Ngongo bazalaki mpe kobenga ye Boende Ngong'eyoko.
==Économie==
Boende, engumba oyo ezali na misala ndenge na ndenge lokola lopitalo, biteyelo, mpe misala ya Leta, ezali mpe esika moko ya ntina mingi mpo na baturiste. Parque national ya Salonga, oyo eleki monene na mokili mobimba, ezali na Territoire ya Monkoto, moko ya ba Territoire motoba ya district ya Tshuapa, oyo Boende ezali engumba-mokonzi na yango.
Na ntango ya kala, nzete ya hévéa oyo bazalaki kolona na elanga ya WATSHI, oyo ezalaki na kilomɛtrɛ 25 longwa na Boende, ezalaki kosalelama mpo na kosala bapine ya Dunlop na ntango wana. Mosala yango ezalaki na ntina mingi mpo na nkita ya Belgique na nzela ya SOCOBE, oyo eyebani lelo na nkombo ya ENTRIAC.
* Bokoto Ilo Joël aponamaki na mobeko ya Président ya RDC, Félix Antoine Tshisekedi Tshilombo. * Huguette Tolinga (1988-), mobeti miziki oyo abotamaki na Boende.
== Voir aussi ==
* la [[rivière]] [[Tshuapa (rivière)|Tshuapa]] [[affluent]] du [[fleuve]] [[Congo (fleuve)|Congo]].
* [[Boende (territoire)|Territoire de Boende]]
* [[Villes de la République démocratique du Congo]]
== Notes et références ==
{{Références}}
cs3e9rjzdf1c2jwlr2jfksvffwvxjwt