Wikipedia
smwiki
https://sm.wikipedia.org/wiki/It%C5%ABlau_Muamua
MediaWiki 1.44.0-wmf.6
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Ausetalia
0
2475
43882
43246
2024-12-14T01:19:30Z
200.24.154.84
/* Ata */
43882
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Atunuu
|conventional_long_name = Commonwealth of Australia |common_name = Ausetalia
|native_name = Taupulega o Ausetalia
|image_flag = Flag of Australia (converted).svg
|alt_flag = A lanu moana fanua ma le fuʻa Union i le kuata sisi i luga, a sinasina e fitu faasino fetu tele i le kuata siʻitaga maualalo, ma le faaputuga o fetu o fetu sinasina lima i le lago - o se tasi tamai fetu e lima faasino ma le fa, e tetele atu, e fitu faasino fetu.
|image_coat = Coat of Arms of Australia.svg
|alt_coat = <!--alt text for coat of arms-->
|national_anthem = "[[Muamua Talafeagai Ausetalia]]" ([[Igilisi]]: "Advance Australia Fair"){{lower|0.2em|{{refn|Vii tupu Ausetalia o le "[[Atua Laveai le Masiofo]]", sa taaalo i le afioaga o se tagata o le [[Maota o Windsor | Tupu aiga]] pe a latou i ai i Ausetalia. I isi tulaga talafeagai uma, o le [[vii o le atunuu]] o Ausetalia, "[[Advance Australia Fair]]", e taaalo.<ref>[https://web.archive.org/web/20071109134834/http://www.itsanhonour.gov.au/symbols/anthem.cfm It's an Honour – Symbols – Australian National Anthem] and [http://dfat.gov.au/about-us/publications/corporate/protocol-guidelines/Pages/16-other-matters.aspx#163 DFAT – "Australian National Anthem"]; {{cite book |title=Parliamentary Handbook of the Commonwealth of Australia |edition=29th |origyear=2002 |year=2005 |chapter=National Symbols |chapterurl=http://www.aph.gov.au/library/handbook/40thparl/national+symbols.pdf |accessdate=7 June 2007 |archive-date=11 Pipiri 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070611101901/http://www.aph.gov.au/library/handbook/40thparl/national+symbols.pdf |dead-url=unfit }}</ref>|name="anthem explanation"|group="N"}}<!--end lower:-->}}<br /><br /><center>[[File:U.S. Navy Band, Advance Australia Fair (instrumental).ogg]]</center>
|image_map = Australia_with_AAT_(orthographic_projection).svg
|alt_map = <!--alt text for map-->
|map_width = 220px
|capital = [[Kenepera]]
|latd=35 |latm=18.48 |latNS=S |longd=149 |longm=7.47 |longEW=E
|largest_city = [[Sini]]
|official_languages = [[Igilisi]] (faapouliuli)
|languages_type = [[National language]]
|languages = [[Igilisi]]
|demonym = {{hlist|[[Australians|Australian]] <br />[[Aussie]] (colloquial)<ref>See entry in the [[Macquarie Dictionary]].</ref><ref>{{cite book |title=[[Collins English Dictionary]] |year=2009 |publisher=[[HarperCollins]] |location=Bishopbriggs, Glasgow |isbn=978-0-00-786171-2 |page=18 }}</ref><!--end hlist:-->}}
|government_type = Malo Faitupu Faavae Palemene Feterale
|leader_title1 = [[Tupu o Ausetalia|Tupu]]
|leader_name1 = [[Tupu Sialese III]]
|leader_title2 = {{nowrap|[[Kovana Sili o Ausetalia|Kovana Sili]]}}
|leader_name2 = [[David Hurley]]
|leader_title3 = [[Palemia o Ausetalia|Palemia]]
|leader_name3 = [[Anthony Albanese]]
|leader_title4 = [[Faamasino Sili o Ausetalia|Faamasino Sili]]
|leader_name4 = [[Susan Kiefel]]
|legislature = [[Palemene o Ausetalia|Palemene]]
|upper_house = [[Senate Ausetalia|Senate]]
|lower_house = [[Maota o Sui o Ausetalia|Maota o Sui]]
|sovereignty_type = Tū toʻatasi
|sovereignty_note = Mai le [[Iunaite Malo o Peretania Tele ma Aialani|Iunaite Malo]]
|established_event1 = [[Aufeterale o Ausetalia|Aufeterale]], [[Tusi faʻavae o Ausetalia|Tusi faʻavae]]
|established_date1 = 1 Ianuari 1901
|established_event2 = [[Tulafono o Mulimulitai Tulafono Vaetamaina 1942|Tulafono o Mulimulitai Tulafono Vaetamaina]]
|established_date2 = {{nowrap|9 Okitopa 1942 {{small|(with effect<br />mai le 3 Setema 1939)}}}}
|established_event3 = [[Ausetalia Tulafono 1986|Ausetalia Tulafono]]
|established_date3 = 3 Mati 1986
|area_rank = 6th
|area_magnitude = 1 E12
|area = 7,692,024
|areami² = 2,988,888 <!--Do not remove [[WP:MOSNUM]]-->
|population_estimate = 20,555,300
|population_estimate_year = 2016
|population_estimate_rank = 51
|population_estimate_year = {{CURRENTYEAR}}
|population_census = 21,507,717<ref>{{Census 2011 AUS|id=0|name=Australia|accessdate=21 June 2012|quick=on}}</ref>
|population_census_year = 2011
|population_density = 2.8
|population_densitymi² = 7.3 <!--Do not remove [[WP:MOSNUM]]-->
|population_density_rank = 236
|GDP_PPP = {{nowrap|$1.137 trillion<ref name=IMF>{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=75&pr.y=9&sy=2014&ey=2020&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=193&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= |title=Australia |publisher=International Monetary Fund |date=October 2015 |accessdate=9 October 2015}}</ref>}}
|GDP_PPP_rank = 19th
|GDP_PPP_year = 2015
|GDP_PPP_per_capita = $47,318<ref name=IMF/>
|GDP_PPP_per_capita_rank = 17th
|GDP_nominal = {{nowrap|$1.241 trillion<ref name=IMF/>}}
|GDP_nominal_rank = 12th
|GDP_nominal_year = 2015
|GDP_nominal_per_capita = $51,642<ref name=IMF/>
|GDP_nominal_per_capita_rank = 9th
|Gini = 33.6<!--number only-->
|Gini_ref = <ref>{{cite web|title=OECD Economic Surveys: Norway 2012|url=http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/economics/oecd-economic-surveys-norway-2012/gini-coefficients-before-and-after-taxes-and-transfers_eco_surveys-nor-2012-graph1-en#page1|access-date=2016-02-23|archive-date=2014-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812150611/http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/economics/oecd-economic-surveys-norway-2012/gini-coefficients-before-and-after-taxes-and-transfers_eco_surveys-nor-2012-graph1-en#page1|dead-url=yes}}</ref>
|Gini_rank = 19th
|Gini_year = 2012
|Gini_change = <!--increase/decrease/steady-->
|HDI_year = 2015
|HDI = 0.935
|HDI_rank = 3
|HDI_category = <font color=#009900>matagofie</font>
|currency = [[Tala Ausetalia]]
|currency_code = AUD
|time_zone = [[Taimi i Ausetalia|eseʻese]]<ref name="time" group="N">E eseese laiti mai tolu sone faavae taimi; tagai i le [[Taimi i Ausetalia]].</ref>
|utc_offset = +8 to +10.5
|time_zone_DST = [[Taimi i Ausetalia|eseʻese]]<ref name="time" group="N" />
|utc_offset_DST = +8 to +11.5
|date_format = dd-mm-yyyy
|drives_on = [[:en:Right- and left-hand traffic#Australia|taumatau]]
|cctld = [[.au]]
|calling_code = [[61]]
}}
O '''Ausetalia''',<ref>{{Cite web|url=https://education.nsw.gov.au/content/dam/main-education/teaching-and-learning/curriculum/multicultural-education/eald/eald-bilingual-dictionary-samoan.pdf|title=Bilingual English/Samoan Dictionary (Lolomifefiloi i Gagana e Lua Igilisi/Samoa)|author=New South Wales Department of Education (Matagaluega o Aoga a Niu Saute Uelese)}}</ref> 'o se [[konetineta]] i le [[Vasa Pasefika]]. 'O se atunu'u telē tele lea atunu'u. E maua i le itū i saute i sisifo o [[Samoa]], 'ae ta'atia i le itū i mātū i sisifo o [[Niu Sila]]. 'O se atunu'u e mau'oa tele 'Ausetalia, 'aua e tele ona 'oloa mai ona minerale ma isi 'oloa gaosia mai ona fa'ato'aga fa'apea ona laufanua. O le a le atunuu lona ono-aupito tele lalolagi e ala i le eria atoa. atunuu e lata ane e aofia ai [[Papua Niu Kini]], [[Initonesia]] ma [[Sasaʻe Timor]] i le itu i matu; [[Le Motu o Solomona]] ma [[Vanuatu]] i le itu i sasae-matu; ma Niu Sila i le itu i saute-sasaʻe. Mo e uiga i le 50,000 tausaga i luma o le muamua le faatalanoaga o Peretania i le senituri lona sefulu valu tuai, na aina Ausetalia e ala i le atunuu Ausetalia, na saunoa gagana faavasegaina i pe tusa lea ma le 250 vaega gagana. Ina ua mavae le mauaina o [[Europa]] o le konetineta e suesue [[Holani]] i le 1606, sa fai mai le afa i sasaʻe o Ausetalia e ala i [[Peretania Tele]] i le 1770 ma muai nofoia e ala i felauaiga penal i le kolone o Uelese i saute fou mai le 26 o Ianuari 1788. tuputupu pea le faitau aofai o tagata i le tele o tausaga mulimuli ane ai; sa suesueina ma se nofoaga faaopoopo pale lava pulega e lima, na faavaeina i le konetineta. I le aso 1 Ianuari 1901, faatasi ai faatasi le nofoaga e ono, ua avea le Taupulega o Ausetalia. Talu tuufaatasiga, ua tausia Ausetalia se faiga saoloto faatemokalasi faaupufai fale o manu e galue e avea o se faatemokalasi Palemene feterale ma Malo Faitupu faavae e aofia ai le ono setete ma ni teritori. O le faitau aofai o tagata o le 24 miliona o le tele o le taulaga ma le mamafa faasagatonu i setete i sasae ma i luga o le talafatai.
O Ausetalia o se atunuu atiina ae ma se tasi o le mauoa i le lalolagi, ma le-aupito tele lona 12 tamaoaiga o le lalolagi. I le 2014 sa i ai le maualuga o le lona lima o le lalolagi Ausetalia i le capita tupe maua. tupe faaalu militeli a Ausetalia e 13-aupito tele a le lalolagi. O le faasino upu o le atinae o tagata lona lua-aupito maualuga aafia ai le lalolagi, faatulagaina maualuga i Ausetalia le tele o faatusatusaga faava o malo o faatinoga o le atunuu, e pei o le tulaga lelei o le olaga, o le soifua maloloina, aoaoga, le saolotoga o le tamaoaiga, ma le puipuiga o le saolotoga tau le va ma aia tatau faaupufai.
O Ausetalia o se sui o le Malo Aufaatasi, G20, o le Taupulega o Malo, ANZUS, Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae (OECD), Lalolagi Faalapotopotoga o Fefaatauaiga, Asia ma le Pasefika Tamaoaiga Galulue, ma le fono o le Pasefika.
==Igoa==
O le igoa e maua Ausetalia mai le Australis Latina Terra ( "laueleele i saute") o se igoa faaaoga mo laueleele iloa i le itulagi i saute talu mai aso anamua. O le muamua tusia faaaogaina o le upu Ausetalia i le gagana Peretania sa i 1625 i se tusi na tusia e Sir Richard Hakluyt, lomia e Samuel Purchas. O le ituaiga Holani upu faamatala sa faaaogaina Australische i se tusi Holani i Batavia (Jakarta) i le 1638, e faasino i le fanua iloa fou i le itu i saute.
O le taimi muamua o le igoa e foliga mai ua aloaia faaaogaina Ausetalia i ai i se despatch e le Alii Bathurst o 4 Aperila 1817 lea faailoa Kovana Lachlan Macquarie o le mauaina o siata Kapeteni Flinders 'o Ausetalia. I le aso 12 Tesema 1817, ua fautuaina e Macquarie le ofisa o le malo e tatau ona faaaoga aloaia. I le 1824, o le Admiralty malilie e tatau ona faailoa aloaia le konetineta o Ausetalia.
==Talafaasolopito==
[[File:Bradshaw rock paintings.jpg|thumb|Faatufugaga papa Apoliki i le [[Kimberley (Ausetalia sisifo) | Kimberley]] itulagi o Ausetalia i Sisifo.]]
nonofo ai tagata o le konetineta o Ausetalia ua fuafuaina e amata i le va o 42.000 ma 48.000 tausaga talu ai, atonu i le malaga a tagata i le laueleele alalaupapa ma puupuu-sami alataloto mai mea nei Sautesasae Asia. O nei uluai tagata atonu tuaa sa o le atunuu Australians.At ona po nei i le taimi o le faatalanoaga o Europa i le seneturi lona 18 tuai, o le tele Ausetalia le atunuu sailia ma faapotopoto meaai, faatasi ai ma se aganuu tuufofoga ma tulaga faatauaina faaleagaga e faavae i luga o le migao mo le laueleele ma se talitonuga i le miti taimi.
===Taunuu mai o le Tagata Europa===
[[File:Captainjamescookportrait.jpg|left|upright|thumb|Ata o le Taitaiau o [[James Cook]], o le uluai Europa i le faafanua o le talafatai i sasaʻe o Ausetalia i le 1770.]]
O le sighting Europa muamua faamauina o le motu autu o Ausetalia, ma le landfall Europa muamua faamauina i luga o le konetineta o Ausetalia, e mafua i le Tautai Holani [[Willem Janszoon]]. Sa ia mama- le talafatai o le tolotolo Cape Ioka i le amataga 1606, ma tuta i le aso 26 Fepuari i le Pennefather vaitafe e lata ane i le aai i ona po nei o Weipa i Cape Ioka. Amata le Holani atoa o le talafatai i sisifo ma matu ma faaigoa le konetineta o motu "Fou Holani" i le taimi o le seneturi lona 17, ae ua faia se taumafaiga i le faatalanoaga. William Dampier, o se tagata suʻe nuʻu le gagana Peretania, taunuu i le talafatai i le itu i matu-sisifo o Fou Holani i le 1688 ma toe i le 1699 i se malaga toe foi.
I le 1770, sa folau [[James Cook]] faatasi ma faailogaina le talafatai i sasae, lea sa ia igoa Uelese saute fou ma fai mo Peretania Tele. Faatasi ai ma le leai o lona kolone o Amerika i le 1783, o le Malo o Peretania auina a solomuli o vaa, o le "solomuli Sili", i lalo o le poloaiga o le Taitaiau o Arthur Phillip, e faatuina ai se kolone falepuipui fou i Niu Wales i Saute. A tolauapiga na faatuina ma le fuʻa toe faatutūina mai i Sydney gaiga, taulaga Jackson, i le aso 26 Ianuari 1788, o se aso lea na avea ma aso o le atunuu o Ausetalia, Ausetalia Aso, e ui lava o le Peretania kolone Tupu o Uelese i saute fou sa le aloaia faalauiloa seia 7 Fepuari 1788. O le nuu muamua na taitai atu ai le faavae o [[Sini]], ma le sailiiliga ma nuu o le isi itulagi.
Sa faatulagaina se faatalanoaga o Peretania i le Laueleele o le Van Diemen, ua lauiloa nei o Tasmania, i le 1803, ma na avea ma se kolone ese i 1825. faapea aloaia le malo autasi le vaega i sisifo o Ausetalia i sisifo (le kolone vaitafe Swan) i le 1828. kolone Vavaeese sa vaneina mai vaega o Uelese i saute fou: saute Ausetalia i le 1836, Victoria i le tausaga e 1851, ma Queensland i le 1859. sa faavaeina le teritori i matu i le 1911 ina ua excised mai saute Ausetalia. sa faavaeina i saute Ausetalia o se "itumalo saoloto" -o lava se kolone falepuipui. na faavaeina foi Victoria ma sisifo Ausetalia "saoloto", ae mulimuli ane taliaina faamaonia le nofosala aveina. O se tauiviga e le nofoia o Uelese i saute fou taitaiina atu ai i le faaiuga o le nofosala felauaiga i lena kolone; taunuu le vaa nofosala mulimuli i le 1848.
===Atunuu tulaga===
[[File:Anzac2.jpg|thumb|left|alt=Ata o se faamanatu ANZAC ma se tagata taaalo i se bugle matutua. o loo nonofo laina o tagata i tua o le faamanatuga. E toatele laiti satauro paepae ma poppies mumu ua pipii i le vao i le laina i le itu o le fanua faamanatu.|O le [[Mulimuli meli]] o loo taaalo i se [[Anzac Aso]] sauniga i [[Taulaga Melepone, Victoria | taulaga Melepone]]. e faia sauniga faapena i le tele o lafumanu ma taulaga.]]
I le aso 1 Ianuari 1901, tuufaatasiga o le na ausia nofoaga ina ua mavae se sefulu tausaga o fuafuaga, feutagaiga ma palota. O lenei faavaeina le Taupulega o Ausetalia e avea o se pule o le malo o Peretania. O le teritori o tupe faavae feterale (mulimuli ane toe faaigoaina le teritori laumua o Ausetalia) sa faia i le 1911 e pei o le nofoaga mo le laumua o le malo i le lumanai o Canberra. [[Melepone]] o le nofoa o le lē tumau o le malo mai le 1901 i le 1927 ao le fausia Canberra. Na siitia atu ai le teritori i matu mai le pulea o le malo i saute o Ausetalia i le Palemene le feterale i le 1911. I le 1914, na auai Ausetalia Peretania i le tau o le Taua o le Lalolagi, faatasi ai ma le lagolago mai le gata i le vaega saoloto Taupulega tautalatala ma le vaega galulue Ausetalia fafati.
Ausetalia sa auai i le tele o le taua tele tau i le pito i luma i sisifo. O uiga i 416.000 na auauna, e uiga i le 60,000 na fasiotia ma sa manua isi 152.000. O le tele o Ausetalia manatu i le toilalo o le ai vaega 'au a Ausetalia ma Niu Sila i Gallipoli e pei o le fanau mai o le atunuu - ona muamua tetele gaoioiga militeli. ua manatu e le toatele o le tauiviga Kokoda Mataituina o se atunuu tutusa - faamatalaina mea na tupu i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
==Malo==
[[File:Parliament House Canberra NS.jpg|thumb|alt=A tetele papae ma kulimi fale lanu ma vao i luga o lona fale. ua aai i le pito o le fale ma se pou fuʻa tele.|[[Fale Palemene (Ausetalia)|Palemene fale]] sa tatalaina i [[Kenepera]] i le 1988, suia le [[Fale Palemene (Ausetalia)|fale Palemene tumau]], tatalaina i le 1927.]]
[[File:Anthony Albanese portrait (cropped).jpg|thumb|left|alt=Anthony Albanese, Palemia o Ausetalia.|[[Anthony Albanese]], le [[Palemia o Ausetalia]].]]
O Ausetalia a Malo Faitupu faavae ma se vaega feterale o malosiaga. E faaaoga se faiga o le Palemene o le Malo ma Sialese III i ona luga e pei o le masiofo o Ausetalia, o se matafaioi e ese mai ia te ia tulaga o tupu o le isi malo o le Taupulega. O le masiofo o nofo i le malo aufaatasi ma sui i totonu o Ausetalia e ala i le aoao o le kovana i le tulaga feterale ma e le kovana i le tulaga o le setete, lea e ala i le tauaofiaga gaoioiga i luga o le fautuaga a lana auauna. O le faaaogaina sili ona maitauina i aso o malosiaga faaleoleo o le aoao o le kovana i fafo atu o le talosaga a le palemia o le faateaina o le malo Whitlam i le faafitauli faale-faavae o le 1975. Ua vavaeeseina e le malo feterale i paranesi e tolu:
*O le Fono Faitulafono: o le Palemene e lua potu, faamatalaina i totonu o le fuaiupu 1 o le faavae e pei ona aofia ai le masiofo (faatusalia mai e le aoao kovana), o le Senate, ma le fale o le sui;
*O le taitai o le: o le fono faapitoa a le feterale, i le faiga o le kovana aoao o fautuaina ai e le palemia ma faifeau o le tulaga.
*O le Faamasinoga: o le Faamasinoga Maualuga o Ausetalia ma isi faamasinoga feterale, o lona faamasino ua tofia e le Kovana Sili i luga o le fautuaga a le Fono.</br>
I le Senate (o le fale pito i luga), o loo i 76 senate: sefululua taitasi mai le setete ma le lua mai le teritori Amerika taitasi (o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu). O le fale o le sui (o le fale pito i lalo) ei ai le 150 tagata filifilia mai le tasi tagata o le vaega palota, e masani ona taʻua o "electorates" po o le "nofoa", faasoasoa atu setete i luga o le faavae o le faitau aofai o tagata, i le tasi ma tulaga uluai faamaonia a le tapulaa maualalo o le nofoa e lima. e faia masani Faiga Palota mo potu uma e lua tolu tausaga uma, o le taimi e tasi; senate maua tuutuuga overlapping ono tausaga sei vagana ai mo i latou mai le teritori, o lona tuutuuga e le o faatulagaina ae o loo nonoa i le faataamilosaga o le palota mo le fale pito i lalo; faapea na tuu 40 o le nofoaga e 76 i le Senate i le faiga palota taitasi seia vagana ua motusia le taamilosaga e se faataapeina lua.
Faaaoga faiga palota a Ausetalia palota faapitoa mo faiga palota fale maualalo uma i le ese o Tasmania ma le teritori laumua o Ausetalia lea, faatasi ai ma le Senate ma sili ona tulaga fale pito i luga, tuufaatasi ai ma sui fuafuaina i se faiga ua taʻua o le tasi palota faaliliuina atu. Palota e faamalosia mo lesitala uma tagatanuu 18 tausaga ma luga i le puleaga faa-faamasinoga uma, e pei ona faamauina (faatasi ai ma le tuusaunoaga o saute Ausetalia). O le vaega i le fesoasoani tele i le fale o sui avea ma le malo ma ona taitai avea palemia. I tulaga pe afai e leai se vaega ua i ai le lagolago tele, o le kovana aoao o le mana faale-faavae e tofia ai le palemia ma, pe afai e tatau ai, faalēaogāina se tasi na aveesea le faatuatuaina o le Palemene.
==Setete ma teritori==
{{Setete o Ausetalia}}
Ei ai Ausetalia setete ono - Uelese saute fou, Kuiniselani, Ausetalia i Saute, Tasmania, Vitoria ma sisifo Ausetalia ma teritori tetele Amerika e lua - o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu. I le tele o itu galulue nei teritori e lua e pei ona taʻua, ae e mafai ona faaleaogaina i le Palemene o le Taupulega so o se tulafono o lo latou palemene. I le faatusatusaga, o tulafono feterale e tafiesea tulafono tulaga na i vaega o loo faatulaga mai i le fuaiupu 51 o le faavae Ausetalia; palemene tulaga taofia uma malosiaga faaletulafono residual, e aofia ai i latou o loo i aoga, leoleo tulaga, o le Faamasinoga tulaga, auala, felauaiga o tagata lautele ma le malo i le lotoifale, talu ai nei e le pau i lalo o le aiaiga o loo lisiina i le fuaiupu 51.
Taitasi setete ma teritori tetele Amerika ei ai lona lava le Palemene. O le setete o faalapotopotoga tupu, e ui lava e noatia i malosiaga faapitoa o le Taupulega e pei ona faamatalaina e le faavae. O le fale pito i lalo o loo taʻua o le faapotopotoga tulafono (o le fale o le faapotopotoga i le itu i saute Ausetalia ma Tasmania); le fale pito i luga o loo taʻua o le aufono a le tulafono. O le ulu o le malo i tulaga taitasi o le premier ma teritori taitasi le faifeau sili. Ua sui le masiofo i tulaga taitasi e ala i se kovana; ma i le itu i matu, o le pule. I le Taupulega, o le aoao o le kovana le sui o le masiofo.
==Sootaga fafo ma militeli==
[[File:Australian soldiers from the 2nd Battalion, Royal Australian Regiment conducts a foot patrol during exercise Talisman Sabre 2007.jpg|thumb|alt=O se vaega o fitafita Ausetalia ma fana agai i se ala i se eria vaomatua | [[Ausetalia autau]] fitafita le faafoeina o se paterola vae i le taimi o se faatinoga soofaatasi aoaoga faatasi ma i [[Iunaite Setete vaegaau | malosiaga US]] i [[faga shoalwater]] (2007).]]
I le tele o tausaga talu ai nei, na tulia sootaga i fafo o Ausetalia e ala i se mafutaga vavalalata ma le [[Iunaite Setete]] e ala i le aulape [[ANZUS]], ma e ala i se manao e atiina ae ai sootaga ma o Asia ma le Pasefika, aemaise lava e ala i ASEAN ma le fono atumotu o le Pasefika. I le 2005 ua faamaonia Ausetalia se nofoa Amataga i le itu i sasaʻe tumutumu Asia nei lona accession i le feagaiga o amity ma le galulue faatasi i sautesasae Asia, ma i le 2011 auai i le itu i sasae tumutumu Asia lona ono i Initonesia. O Ausetalia o se tasi o le Taupulega o le atunuu, lea na ulu o fonotaga a le Malo o le Taupulega tuuina atu i le fono autu mo le galulue faatasi. Ua tuliloa Ausetalia le pogai o le tatalaina tau fefaatauaiga faava o malo.E taitaiina i le faavaega o le Cairns vaega ma le galulue faatasi o le tamaoaiga Asia Pasefika. Ausetalia o se sui o le faalapotopotoga mo le galulue faatasi o le tamaoaiga ma le atinae ma le faalapotopotoga o fefaatauaiga o le lalolagi, ma ua tuliloa ni maliega tetele fefaatauaiga saoloto atunuʻu, talu ai nei le Ausetalia - maliega tau fefaatauaiga saoloto [[Iunaite Setete]] ma sootaga o le tamaoaiga vavalalata ma [[Niu Sila]], ma le isi maliega saoloto fefaatauaiga ua feutagaiga ma [[Saina]] - le Ausetalia - Saina maliega tau fefaatauaiga saoloto - ma [[Iapani]], [[Kolea i Saute]] i le 2011, Ausetalia - [[Chile]] Maliega tau fefaatauaiga saoloto, ma e pei o Novema 2015 ua tuu le Trans-Pasefika faiga faapaaga i luma o le Palemene mo le faamaoniga.
==Siosiomaga==
[[File:Koala climbing tree.jpg|thumb|left|alt=A koala umia i luga o se eucalyptus laau ma ona ulu liliu ina uma mata o loo vaaia|O le [[koala]] ma le '' [[eucalyptus]] '' avea o se faailoga o loo pea Ausetalia.]]
Ui o le tele o Ausetalia e matutu po toafa vaega, e aofia ai se vaega eseese o le nofoaga mai heaths mauga e vaomatua le teropika ma le timu, ma ua aloaia o se atunuu megadiverse. Fungi faatusa e eseese; se tusa ma le 250,000 ituaiga - o lea e na o le 5% ua faamatalaina - tupu i Ausetalia. Ona o le matua tele o le konetineta, matua ma liuliuina mamanu o le tau, ma le tali-vaitaimi e faaesea faafaafanua, o le tele o biota a Ausetalia e tulaga ese. E tusa o le 85% o laau fuga, 84% o meaola, e sili atu nai lo le 45% o le manulele, ma e 89% o le i-matafaga, iʻa sone-faautauta ua faatetele. le ua Ausetalia numera sili o pili o so o se atunuu, ma le 755 ituaiga. o loo tele lava ina faia aʻe vaomatua Ausetalia o ituaiga pea lanumeamata, aemaise eucalyptus laau i itulagi itiiti matutu; suia wattles i latou e pei o le ituaiga iloga i sili itulagi ma toafa matutu. O nisi lauiloa manu Ausetalia o le monotremes (le [[platypus]] ma echidna); a 'au o marsupials, e aofia ai le kegaru, koala, ma wombat, ma manu felelei e pei o le emu ma le [[kookaburra]]. Na faailoa e le dingo e tagata Austronesian e faafesuiai ma Ausetalia le atunuu o loo siomia ai le 3000 TLM.
==Iloa fanua==
[[File:Australia-climate-map MJC01.png|right|thumb|alt=Vaevaeina Ausetalia i lanu eseese e faailoa lona sone tau|Sone tau i Ausetalia.]]
[[File:Coral Outcrop Flynn Reef.jpg|thumb|left|'amu o le [[Tele papupuni Aau]], o le lalolagi e aupito tele [[amu aau]] faiga.]]
Vaega tele laueleele a Ausetalia o 7.617.930 kilomita faatafafa o loo i le Indo - ipu Ausetalia. Siomia i le vasa Initia ma le Pasefika, ua vavae ese mai Asia e le sami Arafura ma Timor, ma le pepelo Sami 'amu mai le talafatai Queensland, ma le Tasman Sami o loo taoto i le va o Ausetalia ma Niu Sila. O le konetineta itiiti o le lalolagi ma le ono atunuu aupito tele i le eria atoa, Ausetalia - e tatau ona totogi e lona tele ma le faaesea-e masani ona faaigoaina o le "konetineta motu", ma o nisi taimi e manatu motu aupito tele a le lalolagi. Ei ai Ausetalia 34.218 kilomita o le talafatai (e le aofia uma motu i fafo), ma tapa se sone tamaoaiga faapitoa tele o 8.148.250 kilomita faatafafa. Lenei faapitoa sone o le tamaoaiga e le aofia ai le teritori Antarctic Ausetalia. E ese mai motu Macquarie, o loo taoto i le va o Ausetalia latitu 9 ° ma le 44 ° S, ma le logitu 112 ° ma le 154 ° E.
A tele Ausetalia tuuina mai ai se eseesega tele o laufanua, ma le timu le teropika ma le vaomatua i le itu i matu-sasaʻe, mauga Atumauga i le itu i saute-sasaʻe, i saute i sisifo ma le itu i sasae, ma vao mago i le ogatotonu. O le konetineta sili ona mafolafola, ma le eleele matua ma itiiti lafulemu; toafa po o se vaega laueleele matutu masani ona taua o faia e le outback ae e mamao le vaega aupito tele o le laueleele. O le aina sili ona matutu konetineta, o lona timuga faaletausaga e tusa ma luga o le eria konetineta e itiiti ifo nai lo le 500 mm. O le faitau aofai o tagata i se nofoaga e tuuina mai, 2.8 nonofo i le sikuea kilomita, o totonu o le sili ona maualalo i le lalolagi, e ui lava o se soifua o vaega tele o le faitau aofai o tagata i le talafatai i saute-sasaʻe faautauta.
==Ekonomi==
[[File:Kalgoorlie The Big Pit DSC04498.JPG|thumb|alt=A loloto tatala loʻu lavea i lea e mafai ona vaai i ai nisi auala, o le palapala o se lanu elea|O le [[maoae Lua loʻu auro]] i [[Kalgoorlie]], Western Ausetalia, e aupito sili ona tele a le atunuu [[laʻuina tatala-lua | tatala tipi]] loʻu.]]
o Ausetalia o se atunuu mauoa; e faatupuina ana tupe maua mai punaoa eseese e aofia ai le auina atu i fafo e faatatau i le laʻuina, fesootaiga, faletupe ma fale gaosimea. O loo i ai se tamaoaiga maketi, o se tamaoaiga sili matua i le capita, ma se fua faatatau maualalo matua o le mativa. I le tulaga o le tamaoaiga averesi, tuu i se faavasegaga lona lua i Ausetalia le lalolagi ina ua mavae Suitiselani i le 2013, e ui lava o le faateleina o le fua faatatau o le mativa o le atunuu mai le 10.2% i le 11,8%, mai le 2000/01 i le 2013. Na faailoa mai e le inisitituti suesuega Suisse Ata o le atunuu ma le tamaoaiga median aupito maualuga i le lalolagi ma le tamaoaiga lona lua-aupito maualuga averesi i le matutua i le 2013. O le [[Tala Ausetalia]] o le tupe mo le atunuu, e aofia ai le Kerisimasi motu, Cocos (Keeling) motu, ma motu Norfolk, faapea foi ma le setete tutoatasi motu o le Pasefika o Kiribati, Nauru, ma Tuvalu. Faatasi ai ma le 2006 tuufaatasia o le fesuiaiga o faaunegatupe i le Malo o Ausetalia ma le fesuiaiga lumanai Sini, o le faamalumaluga Ausetalia fesuiaiga avea le tele iva i le lalolagi.
==Sosaiete==
[[File:Gold Coast skyline.jpg|thumb|alt=A matafaga nonofo ai tagata; e mafai ona vaai i se aai i le tafailagi|Ausetalia ei ai se tasi o le faitau aofai sili ona maualuga urbanized a le lalolagi i le ola le toatele i aai aai tetele i luga o le talafatai. (Ata: [[talafatai auro, Queensland | talafatai auro]] matafaga ma tafailagi, Kuiniselani).]]
Mo tupulaga, o le toatele o tagata malaga mai le motu o [[Peretania]], ma tagata o Ausetalia e matele lava o tupuaga British po o Aialani ituaiga. I le 2011 tusiga igoa Ausetalia, o le sa tuaa sili ona masani filifilia le gagana Peretania (36.1%), sosoo ai ma Ausetalia (35.4%), [[Aialani]] (10.4%), [[Sikotilani]] (8.9%), [[Italia]] (4.6%), [[Siamani]] (4.5 %), [[Saina]] (4.3%), [[Initia]] (2.0%), Greek (1.9%), ma [[Holani]] (1.7%).
Ua faateleina ai le faitau aofai o Ausetalia e ala i le fa o taimi talu mai le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le tele o lenei siitaga mai le ulufale mai o tagata. Mulimuli ai i le Taua lua ma e ala i le 2000, e toetoe lava 5,9 miliona o le faitau aofai atoa o nonofo i le atunuu e pei o tagata malaga fou, o lona uiga o le toeitiiti lava lua mai uma e fitu Ausetalia na fanau mai i se isi atunuu. O le tele o tagata malaga o tomai, [228] ae o le ulufale mai o tagata aofai faatagaina e aofia ai vaega mo tagata o le aiga ma tagata sulufai. I le 2050, o le taimi nei fana i le faitau aofai o Ausetalia e aapa siomia 42 miliona. E ono aai o Ausetalia e silia ma le miliona tagata nonofo (2022, fua faatatau lē aloaia); [[Sini]], [[Melepone]], [[Perisipeni]], [[Perth|Pefa]], [[Ātereta|Ateleta]] ma [[Niukasolo]].
{{Aai tele o Ausetalia}}
E ui e Ausetalia leai se gagana aloaia, e masani lava ona mauaa le gagana Peretania e pei o le faapouliuli gagana a le atunuu. Ausetalia le gagana Peretania o le a eseese tele o le gagana ma le tautala tulaga ese ma lexicon, ma ese teisi mai i isi ituaiga o le gagana Peretania i le kalama ma le sipelaga. auauna Sili o Ausetalia e pei o le gagana tulaga faatonuina. E tusa ai ma le tusigaigoa 2011, Peretania o le gagana na tautala i le fale mo le latalata atu i le 81% o le faitau aofai o tagata.
I le 250 o loo manatu gagana Ausetalia le atunuu ua i ai i le taimi o fesootaiga Europa muamua, o lea e itiiti ifo i lo le 20 o loo tumau pea i le faaaogaina i aso taitasi e tagata uma vaega o le matutua. E tusa o le 110 isi o loo tautala patino e tagata matutua. I le taimi o le tusiga igoa 2006, e 52,000 le atunuu Ausetalia, fai ma sui o le 12% o le faitau aofai o le atunuu, lipotia mai o le a latou tautala i se gagana le atunuu i le fale. ei ai Ausetalia se gagana faailoga taua o Auslan, o le gagana autu o uiga 5.500 tagata logonoa
==Aganuu==
[[File:AFL Grand Final 2010 on the Melbourne Cricket Ground.jpg|thumb|O le [[Melepone Eleele Kirikiti]] ua malosi e fesootai ma le talafaasolopito ma le atinae o [[ālisi]] ma [[tulafono Ausetalia lakapi]], taaloga a le matamata lua sili ona lauiloa Ausetalia.]]
E tusa o le 24% o Ausetalia i le tausaga o le 15 aunoa auai i faatulagaina gaoioiga tau taaloga.I se tulaga faava o malo, ua sili i Ausetalia i le [[Kirikiti]], hockey fanua, [[Netipolo]], liki ma le iuni [[lakapi]]. O le tele o Ausetalia ola i totonu o le sone o le gataifale, le faia o le matafaga se nofoaga faafiafiaga lauiloa ma o se vaega taua o le a le faasinomaga o le atunuu. o Ausetalia e malosi faale- i le vai e faavae i taaloga, e pei o le aau ma surfing. Amata le surf gaoioiga faaola le ola i totonu o Ausetalia, ma le volenitia faaola o le olaga o se tasi o le aikona o le atunuu. Le atunuu, o isi taaloga lauiloa e aofia ai tulafono Ausetalia lakapi, solofanua tuuga, [[pasiketipolo]], surfing, [[soka]], ma tuuga afi. O le tuuga solofanua ipu faaletausaga Melepone ma le tuuga iakiti Sydney e Hobart tosina aia malosi. o Ausetalia o se tasi o le lima o atunuu e auai i le Olimipeka o le Taumafanafana uma o le vaitaimi o aso nei, ma ua talimalo le Taaloga faalua: 1956 i Melepone ma le 2000 i Sini. Ua auai foi Ausetalia i Taaloga o le Taupulega uma, talimalo le mea na tupu i le 1938, 1962, 1982, 2006 ma o le a talimalo i le Taaloga o le Taupulega 2018. Faia Ausetalia lona foliga Amataga i le Taaloga a le Pasefika i le 2015. I le avea ai foi le avea ma se tagata auai e le aunoa FIFA Ipu a le Lalolagi, ua manumalo Ausetalia le Malo OFC Ipu fa taimi ma le AFC faʻatasi Asia Ipu - o le na atunuu e manumalo suega siamupini i FIFA eseese e lua konifeterasia. O le atunuu tauva e le aunoa i le lalolagi 'au pasiketipolo maualuluga e pei ona i totonu o le pito i luga o' au e tolu lalolagi i tuutuuga o tulaga agavaa i le Taamilosaga pasiketipolo i le Olimipeka o le Taumafanafana. O isi mea na tutupu faava o malo tetele o lo o umia i totonu o Ausetalia e aofia ai le Australian tenisi Tatala taamilosaga slam tele, faava o malo afitusi ālisi, ma le Fua Faatatau Ausetalia se tasi Grand Prix. O le maualuga o le faatulagaga polokalama a le televise e aofia ai taaloga faasalalau ata e pei o le Olimipeka o le Taumafanafana, FIFA Ipu a le Lalolagi, O le lefulefu, Lakapi Liki Malo o Amataga, ma le finals tele o le lakapi a le atunuu Liki ma Ausetalia Liki Soka. Faasee i Ausetalia ua amata i le 1860s ma le kiona taaloga faia i le atumauga Ausetalia ma vaega o Tasmania.
==Ata==
===Ausetalia===
<gallery>
File:Flag of Australia.svg|250px|thumb|[[Fuʻa o Ausetalia|Fu'a]].
File:Coat of Arms of Australia.svg|250px|thumb|[[Fa'ailoga o Ausetalia|Fa'ailoga]].
File:Australia (orthographic projection).svg|250px|thumb|Fa'afanua.
</gallery>
===Manu===
{{main|Manu o Ausetalia}}
==Tagai foi i le==
==Faamatalaga==
==Faasinomaga==
<references group="N"/>
==Faitau atili==
==Sootaga fafo==
<!--Interwiki-->
{{Oseania}}
[[Category:Le Lalolagi]]
[[Category:Ausetalia| ]]
q1vq9gebyxefqncybo6ovv8osgl2ntc
Gagana Toga
0
2481
43905
42399
2024-12-14T05:11:02Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43905
wikitext
text/x-wiki
{{stub}}
''''O le gagana Toga''' (''lea faka-Tonga'') e lavea i le 'āiga o gagana 'ua ta'ua o gagana a [[Ausetorenisia]]. 'O nei gagana e aofia ai gagana 'uma o le atu [[Polenisia]], e pei o [[Samoa]], [[To'elau]], [[Niue]], [[Lalotoga]] ma isi. E tele 'upu o le gagana Toga e tai tutusa ma 'upu o le [[gagana Samoa]].
==Upu==
{| class="wikitable"
! Gagana Samoa
! Gagana Toga
|-
| Talofa
| Mālō e lelei
|-
| Afio mai
| Talitali fiefia
|-
| Ua mai oe?
| Fēfē heke?
|-
| O ai lou igoa?
| Ko hai ho hingoa?
|-
| O lo'u igoa o ___
| Ko hoku hingoa ko ___
|-
| Tofa
| ‘Alu a
|-
| Ioe
| ‘Io
|-
| Leai
| ‘Ikai
|-
| Fa'amolemole
| Kātaki
|-
| Fa'afetai
| Mālō
|}
==Numera==
{| class="wikitable"
! Numera
! Gagana Samoa
! Gagana Toga
|-
| 1
| tasi
| taha
|-
| 2
| lua
| ua
|-
| 3
| tolu
| tolu
|-
| 4
| fa
| fā
|-
| 5
| lima
| nima
|-
| 6
| ono
| ono
|-
| 7
| fitu
| fitu
|-
| 8
| valu
| valu
|-
| 9
| iva
| hiva
|-
| 10
| sefulu
| hongofulu
|}
[[Category:Gagana]]
[[Category:Toga]]
4hbmu3o0qlo7gp0v79olpzem9fp4uwv
Faʻa Sipaniolo
0
2582
43886
43764
2024-12-14T05:00:15Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43886
wikitext
text/x-wiki
[[File:Map-Hispanophone World.svg|right|thumb|upright=2|Faʻa Sipaniolo.]]
Ua iloa lenei ʻupu o le '''faʻa Sipaniolo''' (''español'') i le [[Gagana faʻa Sāmoa|gagana Samoa]] ona o le ki o le kitala e masani ona ta ai le kitara i aso la. ʻUa maua foʻi i le gagana Samoa ona o le [[televise]] ma tagata Samoa ʻa feoaʻi i le kelope. Faʻasipanioloo se alofa faaleuo gagana e amata mai i le itulagi o [[Castile]] [[Sepania]] ma o aso nei e le faitau selau miliona o tagatanuu-failauga i le lalolagi atoa. Sipaniolo o se vaega o le vaega Ibero-le alofa faaleuo o gagana, lea faʻapēnā mai le tele o gagana o masani Latina i Iberia ina ua mavae le paʻu o le Sisifo [[Emepaea o Roma]] i le senituri 5. Na muamua faamaumauina i Iberia tutotonu-matu i le senituri lona 9 ma faasolosolo salalau atu i le faalauteleina o le Malo o le Castile i Iberia tutotonu ma saute. Na amata i le senituri lona 16 anamua, sa aveesea le Sipaniolo i le nofoaga o le [[Malo o le Sipaniolo]], aemaise i [[Amerika]], faapea foi nuu i [[Aferika]], [[Oseania]] ma le [[Filipaina]]. Sipaniolo o se tasi o le gagana aloaia e ono o le Malo Aufaatasi, ma e faaaoga e pei o se gagana aloaia e le [[Iuni a Europa]], o le Faalapotopotoga o Amerika Setete, ma le Iuni o Malo o [[Amerika i Saute]], i totonu o le tele o isi faalapotopotoga faava o malo. E tusa ma le sili atu i le 400 miliona tagata faaSipaniolo o se gagana, lea e agavaa ai o lona lua i luga o le lisi o gagana i le tele o failauga moni. Sipaniolo o le gagana aloaia po o le atunuu i Sepania, [[Kini Ekuatoria]], ma le 19 atunuu i Amerika. O failauga i le Itulagi i Sisifo aofaiga nisi 418 miliona. I le Iuni a [[Europa]], Sipaniolo o le laulaufaiva o le tina o le 8% o le faitau aofai o tagata, ma se faaopoopoga e 7% tautala i ai o se gagana lona lua. Sipaniolo o le gagana lona lua sili ona lauiloa aoaoina i le [[Iunaite Setete]].
[[Category:Sepania]]
[[Category:Gagana]]
1067pbqzmg0vxozu0e361e3mjkntce2
Iunaite Sitete o Amerika
0
2755
43903
43542
2024-12-14T05:09:37Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43903
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Atunuu|image_flag=Flag of the United States (DoS ECA Color Standard).svg|capital=[[Uasigitone D.C.]]|conventional_long_name=Iunaite Sitete o Amerika|native_name=United States of America|common_name=Iunaite Sitete|national_motto=[[In God We Trust]]<ref>{{USC|36|302}}</ref>|image_map=USA orthographic.svg|largest_city=[[New York City]]<br />{{coord|40|43|N|74|0|W|display=inline}}|national_anthem=[[The Star-Spangled Banner]]|official_languages=E leai ni gagana feterale aloaia|government_type=Feterale faaperesitene malo|area=9,833,516|areami²=3,796,742|population_density_rank=185|population_densitymi²=87|population_density=33.5907|time_zone=Atlantic, Eastern, Central, Mountain, Pacific, Alaska, Hawaii-Aleutian, American Samoa, Chamorro|utc_offset=-4, -5, -6, -7, -8, -9, -10, ma -11|cctld=.us|calling_code=1}}
'''Iunaite Setete o Amerika''' o se atanuʻu e tū i le vā o [[Kanata]] ma [[Mekisiko]]. O lona taulaga o [[Uasigitone D.C.]] E lima sefulu setete i totonu ʻIunaite Setete o Amerikaʻ. O tagata o ISA o gagana [[Fa'aperetania|Faʻaperetania]]. I le 3.8 miliona maila faatafafa ma i le silia ma le 320 miliona tagata, o le atunuu o le lalolagi o le tolu po o le fa-aupito tele i le eria atoa ma le lona tolu e sili ona nonofo ai. O se tasi o le lalolagi o le atunuu sili ona eseese ma aga ʻeseʻese, o le oloa o femalagaaiga tele-fua mai le tele o atunuu. O le laufanua ma le tau o le Iunaite Setete e matua eseese foi, ma le atunuu o le aiga i se eseese o meaola. O le Iunaite Setete tulai mai 13 kolone Peretania i le Talafatai i Sasae. Feeseeseaiga i le va o Peretania Tele ma le nofoaga tau atu i le Fouvalega Amerika. I le aso 4 o [[Iulai]], 1776, e pei o le nofoaga na tau Peretania Tele i le Taua i le Lotoifale o Amerika, sui mai le 13 nofoaga faaaogaina autasi le Tautinoga o le Tutoatasi. O le taua muta i le 1783 ma le aloaia o le tulaga tutoatasi o le Iunaite Setete e ala i le Malo o Peretania Tele, ma o le uluai taua faamanuiaina o le tutoatasi e faasaga i se malo kolone [[Europa]]. Sa talia le tulafono faavae a le atunuu i luga o [[Setema]] 17, 1787, ma faamaonia e le setete i le 1788. O le uluai teuteuga sefulu, faatasi taʻua o le Tulafono o Aia Tatau, na faamaonia i le 1791 ma ua fuafuaina ina ia mautinoa ai le tele o saolotoga tau le va o taua. Uunaia e le aoaoga faavae o Faaalia Taunuuga, o le Iunaite Setete na amata i se faalauteleina malosi i le isi itu i Matu o Amerika i le senituri lona 19. I le taimi o le afa lona lua o le seneturi lona 19, faamutaina le nofo pologa faaletulafono le [[Taua Amerika Sivili]] i le atunuu. I le faaiuga o lena senituri, na tuuina atu o le Iunaite Setete i totonu o le [[Vasa Pasefika]], ma ona tamaoaiga, tulia i tele vaega e le [[Fouvalega Alamanuia]], sa amata ona lele.
O le Sipaniolo-Amerika Taua ma le Taua Muamua o le Lalolagi o se tasi faamauina i le tulaga o le atunuu o se mana militeli lalolagi. O le Iunaite Setete o se Tamaoaiga atunuu ma ua le tamaoaiga o le atunuu aupito tele i le lalolagi e laiti ma moni le tamaoaiga, manuia ai mai le tele o punaoa faanatura ma fua tagata faigaluega maualuga. A o le ua manatu tamaoaiga U.S. mavae le tau alamanuia, le atunuu faaauau pea ona avea o se tasi o le gaosi aupito tele o le lalolagi. Tausiga o tusi mo le 34% o tupe faaalu militeli le lalolagi ma le 23% o le tamaoaiga lalolagi, o le lalolagi o le mana sili o le militeli ma le tamaoaiga, o se autau iloga faaupufai ma faaleaganuu, ma se taitai i suesuega faasaienisi ma suiga fou faatekonolosi.
== Vaevaega ==
O le Iunaite Setete o Amerika ua vaevaeina i 50 setete.
== Tagai foi i le==
* [[Amerika Sāmoa]]
<gallery perrow="5">
Image:0326New York City Statue of Liberty.JPG
Image:Castillo de Disneyland.jpg
Image:Apollo 15 flag, rover, LM, Irwin cropped.jpg
Image:United States Capitol west front edit2.jpg
</gallery>
{{Commons}}
{{Amerika i Matu}}
[[Category:Iunaite Sitete o Amerika]]
ah3lt8gogmwzwldrwz248p4npod3v5q
Wikipedia:Itulau Muamua/Itūlau le fa'ailogaina/Europa
4
4387
43881
34477
2024-12-13T17:46:29Z
FireDragonValo
9403
43881
wikitext
text/x-wiki
[[File:Map of Europe with flags.svg|thumb|190px|]]
''''O [[Europa]]''' telē tele 'o se [[konetineta]]. E faitau miliona ma miliona tagata e nonofo i Europa. 'O nisi nei o atunu'u e iai i le konetineta lenei o Europa: 'o [[Farani]], [[Italia]], [[Lusia]], [[Peleseuma]], [[Potukale]], [[Siamani]], [[Suetena]], ma isi lava atunu'u. 'O tagata e nonofo i nei atunu'u tetele, 'o tagata e ta'ua i le gagana Samoa 'o [[Papālagi]].[[Europa|.........]]
rk8vpbxmbjn5mhlwluxta98cfen0whz
Sasaʻe Timor
0
4464
43904
42078
2024-12-14T05:09:58Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43904
wikitext
text/x-wiki
[[File:LocationEastTimor.svg|right|thumb|350px|Sasaʻe Timor.]]
[[File:Flag_of_East_Timor.svg|right|thumb|]]
O '''Sasaʻe Timoa''' se tulaga o tupu i le Gataifale Sautesasaʻe [[Asia]]. E aofia ai le afa i sasaʻe o le motu o Timor, le motu lata ane o Atauro ma Jaco, ma Oecusse, o se exclave i le itu i matu i sisifo o le motu, i totonu o [[Initonesia]] Sisifo Timor. e uiga i 15.410 kilomita faatafafa le tele o le atunuu. o East Timor se kolone o [[Potukale]] i le senituri lona sefuluono, ma sa lauiloa o Potukale Timor seia [[Novema]] 1975, ina ua le Lotoifale Luma mo se Tutoatasi Sasaʻe Timor tautino mai ai le tulaga tutoatasi o le teritori. Iva aso mulimuli ane, na osofaʻia ma nofoia e Initonesia ma sa folafola mai o le itumalo 27 Initonesia o le tausaga nei. O le galuega Indonesian o sasaʻe Timor sa faamatalaina i le a tele feteenaiga umi sauā tele o tausaga i le va o vaega o le tutoatasi ma le militeli Initonesia. I le 1999, i le mulimuli i gaoioiga e lagolagoina e le Malo Aufaatasi o le loto naunautai, iai Initonesia pulea o le teritori. avea East Timor le tulaga tupu fou muamua o le seneturi lona 21 i le aso 20 [[Me]] 2002 ma auai i le Malo Aufaatasi ma le nuu o atunuu o Potukale gagana. I le 2011, na faasilasila mai Sasaʻe Timor lona faamoemoe e maua ai le tulaga auai i le faalapotopotoga o atunuu o Asia i sauté ala i le faaaogaina e avea ma ona sui e sefulutasi. O se tasi o na malo e lua na matele lava i Kerisiano i sautesasae Asia, o le isi i le avea ai [[Filipaina]].
[[Category:Asia]]
[[Category:Oseania]]
b8tgstkgqsa8mc3kdrfwywebjz3b8la
Niu Saute Uelese
0
4479
43906
41460
2024-12-14T05:11:30Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43906
wikitext
text/x-wiki
[[File:New_South_Wales_in_Australia.svg|right|thumb|400px|Kuiniselani.]]
[[File:Flag_of_New_South_Wales.svg|right|thumb|]]
[[File:Coat_of_Arms_of_New_South_Wales.svg|right|thumb|]]
''' Niu Saute Uelese''' o se tulaga i le talafatai i sasaʻe o [[Ausetalia]]. E tuaoi [[Kuiniselani]] i le itu i matu, [[Vitoria]] i le itu i saute, i Saute o Ausetalia i le itu i sisifo. Le Sami Tasman i sasae ma siomia ai le atoa o le [[Teritori Tupe Faavae a Ausetalia]]. O le laumua o Niu Saute Uelese o [[Sini]], lea foi o le aai sili ona populous a le atunuu. Ia [[Mati]] 2014, i le tusa ma le faitau aofai o Niu Saute Uelese sa 7.5 miliona, faia ai tulaga sili ona populous a Ausetalia. E pei lava i lalo o le lua vaetolu o le faitau aofai o tagata o le setete, 4,67 miliona, e nonofo i le eria Sili Sini. Na faavaeina e le kolone o Niu Saute Uelese i le 1788.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Niu Saute Uelese]]
[[Category:Ausetalia]]
b6b8ezzd90w0ps6xpzkxgs9uct80g9r
Kuiniselani
0
4481
43892
41461
2024-12-14T05:02:33Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43892
wikitext
text/x-wiki
[[File:Queensland_in_Australia.svg|right|thumb|400px|Kuiniselani.]]
[[File:Flag_of_Queensland.svg|right|thumb|]]
[[File:Coat_of_Arms_of_Queensland.svg|right|thumb|]]
'''Kuiniselani''' o le lona lua le tele ma le lona tolu-sili-nonofo ai tulaga i [[Ausetalia]]. Oi ai i le itu i matu-sasaʻe o le atunuu, o loo tuaoi i le [[Teritori i Matu]], [[Ausetalia i Saute]] ma [[Niu Saute Uelese]] i le itu i sisifo, i saute i sisifo ma le itu i saute faasologa. I le itu i sasae, ua tuaoi Kuiniselani e le 'amu Sami ma le [[Vasa Pasefika]]. ua Kuiniselani se faitau aofai o tagata o 4.750.500, taulai i le talafatai ma aemaise lava i le itu i sasaʻe i saute o le setete. O le tulaga o le a le laitiiti o le atunuu aupito tele lona ono o le lalolagi faalapotopotoga, ma o se nofoaga o 1.852.642 km2. O le tupe faavae ma aupito tele aai i le setete o [[Brisbane]], aai aupito tele lona tolu a Ausetalia. Masani ona taʻua o le "Susulu Malo", Kuiniselani o le fale i le 10 o le 30 a Ausetalia aai aupito tele ma e tamaoaiga tele lona tolu a le atunuu. O le muamua o Europa i fanua i Kuiniselani (ma Ausetalia) sa Tautai [[Netalani|Holani]] Willem Janszoon i le 1606, na suesueina le talafatai i sisifo o le Penisula o Cape Ioka latalata i aso nei Weipa. I le 1770, faapea letenati Iakopo Cook le talafatai i sasaʻe o Ausetalia mo le [[Malo o Peretania Tele]]. Sa suesueina Kuiniselani i le tele o tausaga mulimuli ane ai seia oo i le faavaeina o se kolone i le falepuipui i Pulisipane i le 1824 e Ioane Oxley. faamuta felauaiga pagota i le 1839 ma nuu saoloto sa faatagaina mai le 1842. Na igoa ia le tulaga i le mamalu o le Masiofo o Vitoria, [7] o le aso 6 o [[Iuni]] 1859 sainia Tusi pateni le tuueseeseina o le kolone mai [[Niu Saute Uelese]]. O le aso 6 o Iuni o nei faamanatuina setete o Aso Kuiniselani. Kuiniselani ausia setete ma le Malo o Ausetalia i le aso 1 [[Ianuari]] 1901.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Kuiniselani]]
[[Category:Ausetalia]]
9cl9xb2e7dbr6rth0nl7kqpxxdwizuf
Melepone
0
4488
43901
41463
2024-12-14T05:07:01Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43901
wikitext
text/x-wiki
[[File:Melbourne_city_montage.jpg|right|thumb|380px|Melepone.]]
[[File:Melbourne_from_Waterfront_City,_Docklands_Pano,_20.07.06.jpg|right|thumb|600px|Melepone.]]
O '''Melepone''' le laumua ma aai sili ona populous i le setete o [[Ausetalia]] o [[Vitoria]], ma le lona lua e sili ona nonofo ai aai i [[Ausetalia]] ma le [[Oseania]]. O le igoa "Melepone" e faatatau i le eria o agglomeration le taulaga (e pei foi o se vaega faafuainumera tusiga igoa) faalautele 9.900 kilomita faatafafa lea e aofia ai le eria aai tetele lautele, faapea foi ma le le suafa masani mo lona nofoaga autu o le aai. o lo oi le taulaga i luga o le faga e masani tele o taulaga Phillip ma musuia ai i le vaega mamao ese i Atumauga le mauga Dandenong. Aofia Melepone o le 31 aai po o le itumalo o loo i ai malo i le lotoifale. O loo i ai se faitau aofai o tagata o 4.347.955 e pei o le 2013.
Faavaeina e nofoia saoloto mai le kolone Tupu Peretania o Eleele a le Van Diemen i le aso 30 [[Aokuso]] 1835, sa tuufaatasia ai faaletulafono e avea o se faatalanoaga o Tupu i le 1837. Sa aloaia tautino mai e se aai e le Masiofo o Vitoria i le 1847, ina ua mavae lea na avea ma laumua o le faatoa faavaeina kolone o Vitoria i le tausaga e 1851. I le taimi o le faatopetope auro Vitoria o le 1850s, sa liua i se tasi o pito i tele ma aai mauoa o le lalolagi. Ina ua mavae le tuufaatasiga o Ausetalia i le 1901, e auauna atu o le nofoa o le tumau o le nuu o le Malo seia oo i le 1927.
Fua Faatatau maualuga Melepone i aoaoga, faafiafiaga, tausiga o le soifua maloloina, o suesuega ma atinae, tagata tafafao maimoa ma taaloga, o le faia o se aai lalolagi e mafai ona ola -ona le tausaga lona lima i se laina i le 2015, e tusa ai ma le Vaega o Suesuega Faapitoa tamaoaiga. O se taitai nofoaga autu tau tupe i totonu o le itulagi o Asia ma le Pasefika, ma ua faatulagaina i totonu o le aai e 30 pito i luga i le lalolagi i le lalolagi Ofisa Tutotonu Tau [[Tupe]] Faasino Upu. Taʻua o ia o a Ausetalia "laumua aganuu", o le nuu na fanau ai o tulafono a Ausetalia lakapi, o le pisinisi ata tifaga Ausetalia ma le televise, ma [[siva]] faaonapo Ausetalia e pei o le shuffle Melepone. E aloaia o se aai o tusitusiga UNESCO ma se nofoaga autu tetele mo auala faatufugaga, musika ma faafiafiaga. O le fale i le tele o le tele Ausetalia ma matua faalapotopotoga faaleaganuu e pei o le eleele Melepone [[Kirikiti]], i le auala savali o le atunuu o Vitoria, o le tulaga faletusi o Vitoria ma le fale faaaliga tupu o loo lisiina tofi lalolagi UNESCO. O le malae vaalele autu pasese le auauna atu i le taulaga ma le tulaga o Malae Vaalele Melepone (e taʻua foi Tullamarine Malae Vaalele), o le lona lua e sili ona pisi i totonu o Ausetalia, ma le uta aoao taulaga o Melepone taulaga aupito sili ona pisi o le o Ausetalia. Ua Melepone se fesootaiga felauaiga tele.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Vitoria]]
[[Category:Ausetalia]]
1aynwkfu3smrgtvlhhcjx0yyrbmnonv
Perisipeni
0
4509
43888
41489
2024-12-14T05:00:50Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43888
wikitext
text/x-wiki
[[File:Brisbane_May_2013.jpg|right|thumb|450px|Perisipeni.]]
O '''Perisipeni''' ([[Fa'aperetania|Gagana Ingilisi]]: ''Brisbane'') le laumua ma aai sili ona populous i le setete o [[Ausetalia]] o [[Kuiniselani]], ma le aai lona tolu sili ona nonofo ai i totonu o Ausetalia. Perisipeni eria aai tetele ua i ai se faitau aofai o tagata o le 2.3 miliona, ma le tuuina atu i Saute Sasae Kuiniselani eria i le taulaga, e totonugalemu i Brisbane, e aofia ai se faitau aofai o tagata o le sili atu i le 3.4 miliona. O le Perisipeni itumalo tutotonu [[pisinisi]] o loo tu i le nuu uluai [[Europa]] ma o lo oi ai i totonu o se punou o le vaitafe o Perisipeni, e uiga i le 15 kilomita mai lona gutu i Moreton faga. O le vaega aai tetele e oo atu i itu uma i le lolo laugatasi o le vanu vaitafe Perisipeni i le va o Moreton faga ma le tele eseesega i tele, salalau lautele i nisi o le a sili ona populous Ausetalia vaega malo i le lotoifale, o le tele centrally le aai o Perisipeni, o e mamao le nofoaga e le malo i le lotoifale e sili ona populous i le atunuu. Faaigoa i le Perisipeni Vaitafe o lea ua tu - lea i le taimi e faaigoa i le tagata [[Sikotilani]] Sir Thomas Brisbane. sSa faavaeina se nuu penal i le 1824 i Redcliffe, 28 kilomita i matu o le itumalo tutotonu pisinisi, ae na vave tuulafoaiina ma le siitia atu i matu uafu i le 1825, amata i nuu saoloto i le 1842. Na filifilia Perisipeni e pei o le tupe faavae ina ua folafola Kuiniselani a le aiga e ese mai le [[Niu Saute Uelese]] i le 1859. I le taimi o le Taua II, taaalo Perisipeni se matafaioi autu i le tauiviga lagolago ma auauna atu e pei o le laumua o le Pasefika i Saute i Sisifo mo Aoao Douglas MacArthur. Aso nei, ua lauiloa Brisbane mo lona tusiata fale Kuiniselani tulaga ese o lea tautua e tele o le tofi fausia le aai. E maua foi gauai mo lona leaga mea e tutupu i lologa, aemaise lava i le 1974 ma le 2011. O le aai o se taunuuga lauiloa i turisi, auauna atu o se faitotoa mo tagata asiasi i le tulaga o le Kuiniselani, aemaise lava i le talafatai i le auro ma le talafatai Susulu, lauiloa aai nofoaga vave saute ma matu o Perisipeni, faasologa. O ni nai tele faaleaganuu, mea e tutupu faava o malo ma taaloga sa faia i Brisbane, e aofia ai le Taaloga o le Taupulega 1982, le faamatalaga Lalolagi '88, Taaloga Finagalo Malie mulimuli i le 2001, ma le 2014 G-20 tumutumu.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Kuiniselani]]
pzi8wxjeegs1n931jg2iopuao1bg727
Ausetalia i Saute
0
4511
43891
41465
2024-12-14T05:02:04Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43891
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_Australia_in_Australia.svg|right|thumb|400px|Kuiniselani.]]
[[File:Flag_of_South_Australia.svg|right|thumb|]]
[[File:South Australian Coat of Arms.svg|right|thumb|]]
o '''Ausetalia i Saute''' o se tulaga i le vaega tutotonu i saute o [[Ausetalia]]. E aofia ai nisi o le vaega sili ona matutu o le [[konetineta]]. Faatasi ai ma se vaega o le laueleele atoa o 983.482 kilomita faatafafa, o le fa pito i tele o setete ma teritori o Ausetalia. Faasoa Ausetalia i Saute tuaoi i le isi setete o fanua tele uma, ma faatasi ai ma le Atunuu i Matu; o loo tuaoi i le itu i [[Ausetalia i Sisifo]], i le itu i matu i le [[Teritori i Matu]], i le itu i matu-sasaʻe i [[Kuiniselani]], i le itu i sasaʻe i [[Niu Saute Uelese]], i le itu i saute-sasaʻe i [[Vitoria]], ma le itu i saute e le [[Bight Tele o Ausetalia]] ma le [[Vasa Initia]]. I le silia ma le 1.6 miliona o tagata, o le tulaga e aofia ai le itiiti ifo ma le 8% o le faitau aofai o tagata Ausetalia ma faatulagaina lona lima i le faitau aofai o tagata i totonu o le ono o setete ma teritori e lua. O le toatele o ona tagata e nofo i le laumua o le setete, [[Adelaide]]. O le tele o le vaega na totoe o loo nonofo i nofoaga lafulemu i le talafatai i saute i sasae ma Vaitafe o Murray. O loo tulaga ese amataga colonial a le tulaga i totonu o Ausetalia e pei o se nofoia saoloto, fuafuaina itumalo [[Peretania]], nai lo le avea o se nuu nofosala. faatalanoaga aloaia amata i le aso 28 [[Tesema]] 1836, ina ua folafola atu le kolone i le laau pulu tuai e Kovana Ioane Hindmarsh. O le uluai nofoaga Peretania ia faatuina o Kingscote, kegaru motu, i le aso 26 Iulai 1836, lima masina ao lei faavaeina Adelaide. O le mataupu faavae o loo taialaina ai i tua o le faatalanoaga sa o nofoia faiga, o se teori faufautane e Eteuati Gibbon Wakefield. O le [[sini]] o le faatuina o le itumalo e pei o se nofoaga autu o le malo mo tagata malaga saoloto, ma folafola saolotoga tau le va ma le faapalepale faalelotu. E ui lava ua faailogaina lona talafaasolopito i le faigata o le tamaoaiga, o loo tumau pea i Ausetalia i Saute faaupufai fou ma aganuu malolosi. Aso nei, ua lauiloa mo ona uaina lelei ma le tele o faafiafiaga faaleaganuu. e pulea o le tamaoaiga o le tulaga e ala i le faatoaga, alamanuia o fale gaosi oloa ma le laʻuina. O le tulaga ua i ai foi le vaega tupe taua faateleina.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Ausetalia i Saute]]
[[Category:Ausetalia]]
szvnm6r9abg68xrcq9q0y5varym2b4e
Ausetalia i Sisifo
0
4514
43902
41468
2024-12-14T05:09:04Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43902
wikitext
text/x-wiki
[[File:Western_Australia_in_Australia.svg|right|thumb|400px|Kuiniselani.]]
[[File:Flag_of_Western_Australia.svg|right|thumb|]]
[[File:Western Australian Coat of Arms.svg|right|thumb|]]
O '''Ausetalia i Sisifo''' se tulaga o lo o nofoia le lona tolu i sisifo atoa o [[Ausetalia]]. E ua noatia e le [[Vasa Initia]] i le itu i matu ma sisifo, o le [[Bight Tele o Ausetalia]] ma Vasa i Saute i le itu i saute, o le [[Teritori i Matu]] i le itu i matu-sasaʻe ma [[Ausetalia i Saute]] le itu i saute-sasaʻe. O Ausetalia i Sisifo tulaga aupito tele a Ausetalia ma se nofoaga laueleele atoa o 2.529.875 kilomita faatafafa, ma le vaevaega atunuu aupito tele-lua i le lalolagi - Ae peitai, o se vaega taua o ua sparsely nonofo ai. Ei ai e uiga i le 2.6 miliona tagata e nonofo i le tulaga, e siomia 11% o le aofaiga atoa o le atunuu. 92% o le faitau aofai o tagata soifua i le tulimanu i saute sisifo o le setete. O le tagata asiasi [[Europa]] muamua i Sisifo Ausetalia o le tagata suʻe nuʻu [[Holani]] Dirk Hartog, o le na asiasi atu i le talafatai i Ausetalia i Sisifo i le 1616. O le Niu Saute Uelese malo kolone faavaeina i se vaegaau faamiliteli lagolagoina-nofosala i le Tupu o [[Siaosi III]] Leo, i le taimi nei o Aso e Albany, i le 1826 , lea na sosoo ai ma le faavaeina o le Swan kolone vaitafe i le 1829, e aofia ai le nofoaga o le laumua i aso nei, [[Perth]]. Ioka o le uluai nofoaga i uta i Sisifo Ausetalia. Oi 97 kilomita i sasae o Perth, sa nofoia i le aso 16 [[Setema]] 1831. Ausia Ausetalia i Sisifo le Malo e nafa ma i le 1890, ma federated i le isi nofoaga o Peretania i totonu o Ausetalia i le 1901. O le taimi nei e matele faalagolago lona tamaoaiga i le laʻuina, faatoaga ma tagata tafafao maimoa. O le tulaga e maua ai 46% o le auina atu i fafo a Ausetalia. o Ausetalia i Sisifo le gaosia'oa uʻamea lona lua le tele i le lalolagi.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Ausetalia i Sisifo]]
[[Category:Ausetalia]]
4rggv2i974eets0ng2jadp0vdscvwiy
Pasila
0
4531
43897
42561
2024-12-14T05:04:49Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43897
wikitext
text/x-wiki
{{Country
| name = Ripapelika feterale o Pasila
| native_name = República Federativa do Brasil
| flag = Flag of Brazil.svg
| coa = Coat of arms of Brazil.svg
| map = LocationBrazil.svg
| language = [[Fa'aPotukale]]
| capital =
| head_of_state =
| population = 206,440,850
| area = 8,515,767
| currency = Real (R$)
| utc = BRT (UTC−2 to −5)
| phone = +55
| internet = .br
}}
'''Pasila''', aloaia le '''Ripapelika feterale o Pasila''', o le tulaga aupito sili ona tele tupu e le gata i [[Amerika i Saute]] ma le itulagi [[Latina Amerika]]. O le atunuu lona lima-aupito tele o le lalolagi, e le gata i le eria le faafanua ma le faitau aofai o tagata. O le tele atunuu tautala-Potukale i le lalolagi, ma le na o le tasi i Amerika. Noatia e le Vasa Atelani i le itu i sasaʻe, Pasila se apitaogalu o 7.491 kilomita. E tuaoi isi atunuu o Amerika i Saute uma vagana [[Ekuatoa]] ma Chile ma nofoia 47,3 pasene o le konetineta o Amerika i Saute. O lona faatanoa vaitafe o le Amasone e aofia ai se vaomatua vevela tele, fale e meaola eseese, o se ituaiga faiga ecological, ma le tele o punaoa faalenatura aga le tele o nofoaga puipuia. O lenei tofi tulaga ese siosiomaga faia Pasila o se tasi o atunuu eseese sefulu ma le fitu, ma o le mataupu o aia lalolagi taua ma finauga e uiga i laau ua vavae i lalo ma le puipuiga o le siosiomaga. Se tasi o le vaega BRICS, Pasila seia oo i le 2010 na o se tasi o le aupito televave le faatupulaia o le lalolagi tamaoaiga tele, ma le tuuina atu o lona suiga o le tamaoaiga o le atunuu aloaia ma aafiaga fou faava o malo. Faletupe atinae o le atunuu o Pasila ei ai se matafaioi taua mo le tuputupu ae o le tamaoaiga o le atunuu. o Pasila se mana faarisone i Amerika Latina ma le a mana ogatotonu i mataupu faava o malo, ma nisi iloilo le faailoaina i ai o se mana o le lalolagi le puleaga. O se tasi o breadbaskets tetele o le lalolagi, ua le Pasila gaosia aupito tele o le kofe mo le 150 tausaga mulimuli.
== Talafaasolopito ==
=== Uluai vaitaimi kolone, Potukale kolone ma teritorial faalauteleina ===
[[Vicente Yáñez Pinzón]] o le muamua Europa folau na taunuu i Pasila. Na ia mauaina talafatai o le pito i matu o Pasila ia Ianuari 1500, tolu masina ao leʻi taunuu mai le vaʻa na faatonuina e [[ Pedro Álvares Cabral]]. O le malaga a Yáñez ua taunuu i Cabo de Consolación ma sosoʻo mai i matusasaʻe o le gataifale e oʻo atu i le vaitafe o Amazon e igoa ia Santa María de la Mar Dulce.
I se taimi puʻupuʻu ae leʻi taunuʻu mai tagata Europa i le itu i sasaʻe o Amerika i Saute, o loʻo i ai i le teritori o Pasila i aso nei, na aina e30 miliona tagata o le atunuʻu. Luga na faia mai i ituaiga ituaiga, na tu ai le Tupí-Guaraníes, le Macro-Jê ma le Aruacos. O isi sa vaevaeina i Guaraníes, Tupiniquines ma Tupinambás, faatasi ai ma isi. O tupi na faʻateleina i le va o nei teritori o setete o Rio Grande do Sul ma Rio Grande do Norte.O Potukale na maua a latou tagatanuu o loʻo i ai i le Stone Age ma vaevaeina i ni ituaiga, o le tele o ia mea o le aiga. Tupi-Guarani gagana, ma sa latou fetauaʻi i taimi uma. Fai mai Luís da Câmara Cascudo, o Tupis o le "muamua tagatanuu sa latou fegalegaleai ma kolone ma (...) na mafua ai lo latou auai sili atu, e pei o le faatosinaga i Mamluk, mestizo ma Potukale-Pasila oe na na fanau o ia ma i Europa na ia nofo ai lava. »
Na amata aloaia le Colonization i le 1534, ina ua vaeluaina e John III le teritori i le sefulutasi tupuʻaga kapeteni, ae ona o le tele o faʻafitauli i lenei faiga, i le 1549 Tupu John III tofia se kovana sili e faʻatautaia uma le kolone.36 37 O nisi o ituaiga o ituaiga na faaauupegaina e le au Potukale, 38 a o isi na faapologaina pe faaumatiaina e faaumiumi taua po o ni faamai e mafua mai i faamaʻi na aumaia e tagata Europa, lea e leai se puipuiga o le atunuu 39 39 A I le ogatotonu o le 16th seneturi, sa avea ai le suka ma sili ona taua oloa auina atu i fafo o Pasila, 33 41 ma na amata ona faateleina le pologa a Aferika pologa e le au Potukale e tali atu i le tuputupu ae manaoga faavaomalo.
E ala i le tele o taua faasaga i Farani, Potukale sosola lemu faalauteleina o latou teritori i sautesasae, faoa [[Rio de Janeiro]] i 1567, ma agai i matu sisifo, ave São Luís i 1615. I lenei auala, i 1669 latou auina atu le tele o malaga militeli i Amazonia ma Na latou manumalo i 'au Peretania ma Holani, na faʻatutuina nuʻu ma' olo fou. I le 1680 na latou faʻalautele ai le nofoaga pulea i le itu i saute o le atunuʻu, i le faʻatuina o le Colonia del Sacramento i le itu tauagavale o le Río de la Plata, i Uruguay nei. , le faalauteleina o le teritori o le Pasila agai atu i saute na tupu ai le tele o feteenaiga, faatasi ai ma taua ma misiona a Jesuit, lea sa i ai le semi-autonomous faalapotopotoga ma le Taua Guaranitic mulimuli ane.
I le faaiuga o le seneturi 17, na amata ai ona faʻaititia oloa o suka, ae pe tusa o le 1693, o le mauaina o teuga tupe i le itulagi lea o le a mulimuli ane taʻua o Minas Gerais, faʻapea foi ma le faʻaaogaina o isi maina i Mato Grosso ma Goiás I tausaga na sosoo ai, na latou sefeina le kolone mai le lata i le leaga o le tamaoaiga.E afe ma afe o tagata malaga mai i le talafatai o Pasila ma Potukale na siitia atu i maina.E taumafai tagata [[Faʻa Sipaniolo|Sipaniolo]] e taofia le faalauteleina o le au Potukale i o latou teritori. e tusa ai ma aiaiga o le Feagaiga o Tordesillas o 1494, ma na mafai ona latou toe mauaina le Banda Oriental i le 1777. Ae ui i lea, o le Feagaiga o San Ildefonso sainia i lena lava tausaga, na faʻamaonia ai le puleaga a Potukale i le toetoe o fanua uma na nofoia i le taimi o lona teritori faʻalauteleina, vagana le itu i sasaʻe, faʻatulaga le tele o tuaoi Pasila nei.
I le 1808, le aiga tupu Potukale - ma le au taupulega Potukale - na sosola ese mai le 'au a le pule o Farani, Napoleon Bonaparte, o le na osofaia [[Potukale|Portugal]] ma le tele o Europa tutotonu, ma nofoia le taulaga o Rio de Janeiro, o le fea o O lenei, na avea ai ma laumua o le malo o Potukale, i le mea moni. I le 1815, John VI, o le aliʻi sili o Potukale e fai ma sui o lona tina o Maria I, na siitia le Malo o Pasila, o se vaega o Potukale, na avea ma malo maualuga i le faatasiga faatasi ai ma Potukale. I le 1809, na osofaia ai e le Potukale Farani Guiana, na iu ai ina toe foi atu i Farani ile 1817,55 ma i le 1816, le Banda Oriental,Na toe faʻaigoaina mulimuli ane, o le Itumalo o Cisplatina. I le 1825, na amata ai e le United Provinces o le Río de la Plata se taua e toe faʻafoʻi ai, lea na faʻataunuʻuina i le 1828 e ala i se maliega na tuʻuina atu ai le tutoʻatasi o le itumalo.
=== Tutoatasi ma malo ===
Na toe foi mai Ioane VI i Europa i le aso 26 o Aperila, 1821, ma tuua ai lana ulumatua, o Pedro de Alcántara, e avea ma Prince Regent. Na taumafai le malo o Potukale e toe suia Pasila i se kolone, ma aveʻesea ai le aiā sa ia maua talu mai le 1808. Na musu Pasila e faʻamatuʻu atu, ma Pedro faʻatasi ai ma le latou mafuaʻaga, ma faʻailoa le tutoʻatasi ole atunuʻu ile aso 7 o Setema, 1822. O le aso 12 o Oketopa, na faalauiloa ai Pedro o le tupu muamua o Pasila ma faapaleina Pedro I ia Tesema 1.
E ui lava o uluaʻi taumafaiga e faasaʻoloto le atunuu mai le pulega faaPotukale na faaaogaina ai manatu faa-malo - pei o le mea na tupu i le Mining Conspiracy, na taitaia e Tiradentes - i le 19 senituri toetoe o tagata Pasila uma na lagolagoina le monarchy, ma na iai foi le republicanism. itiiti lagolago Le Pasila Taua o Tutoatasi salalau solo i le atoa itu teritori, ao taua taua na faia i le itu i matu, matu i sasae ma saute itulagi. O fitafita mulimuli a Potukale na lafoaʻi ia Mati 8, 1824, ma na tutoʻatasi le malo tutoʻatasi e Potukale ia Aukuso 29, 1825, i le feagaiga o Rio de Janeiro.
Ina ua maeʻa ona faʻamaonia e le pulega o faʻapotopotoga i le atunuʻu atoa, na faʻalauiloaina le uluaʻi tulafono ia Mati 25, 1824. O le aso 7 o Aperila, 1831, na faʻamavae ai Pedro ina ua ou toe foʻi i Europa e toe maua le nofoalii o lona aiga. lona atalii e lima tausaga le avea o se sui, Pedro II A o le emeperoa fou e le mafai ona faatino ana galuega, o se malo tupu na faia.
O feeseeseaiga i le va o vaega eseese faapolokiki na mafua ai le fouvalega ma le le mautonu ma toetoe lava o le malo, e ui i lea sa le tetee le au fouvale i le pule tupu, e ui lava o nisi na tautino mai le aveeseina o latou itumalo o malo tutoatasi, ae na o Pedro II na Le sili ona taʻutaʻua o le mataupu lea o Rio Grande do Sul ma Santa Catarina, lea e ala i le Taua a Farrapos, na faʻalauiloa i latou e tutoʻatasi mai le Malo o Pasila. Ona o lenei mea, na taʻutino ai Pedro II o se emeperoa vave ma "Pasila fiafia i le toeitiiti afa seneturi o le filemu i totonu ma le saoasaoa o le alualu i luma o le tamaoaiga."
I le 59 tausaga o le nofoaiga a Pedro II, Pasila na manumalo i taua e tolu faavaomalo - le Taua Tele, le Taua e faasaga ia Aguirre ma le Taua o le Triple Alliance - 80 e le gata i le molimauina o le tuufaatasia o sui o malo faatemokalasi, e mafua ona o le faia o ni palota sosoo, ma le saolotoga o le aufaasālalau.
O pologa na faaumatiaina i se auala lemu ae mausali, lea na amata i le 1850 ma le iʻuga o fefaʻatauaiga pologa faavaomalo, ma iʻu i le faʻamutaina atoa o le pologa i le 1888. Peitaʻi, talu ona tutoʻatasi le pologa tagata maua maitauina le pa'ū: i le 1823, o le 29% o le faitau aofai o tagata na avea ma pologa, ae a o le 1887 o lenei pasene na pa'ū i le 5%.
Ina ua faatoilaloina le Emepaea ia Novema 15, 1889, sa leai se fiafia i le vaega o tagata Pasila e suia le faiga o pulega mai le pule tupu i se malo, talu ai Pedro II i le maualuga o lona lauiloa i ana tagata. O le faigamalo a le malo a le malo, na lagolagoina e le au tautai pologa oe na mumusu e talia le soloia o le pologa na malilie i ai i le 1888 e le malo tupu.
=== O le Uluai Republic ma le Vargas vaitaimi ===
E pei ona i ai muamua le faigamalo a le malo, na o le pulega a le militeri, o le Faavae fou na faalauiloaina i le 1891 ua taʻua o palota tuʻusaʻo mo le tausaga 1894. O lenei pepa na soloia foi le faʻatapulaʻaina o le aia tatau e palota na i ai i le vaitaimi tupu, pe a na o tuuina atu ia i latou e iai le tulaga maualuga o tupe maua, e ui lava na tatala ai le palota - ae le o faalilolilo - ma, faatasi ai ma isi faiga, na o tagata tusitusi e mafai ona auai, i le taimi o le toʻatele o Tagata Pasila sa le iloa faitau i tusitusiga.
I le vaitau muamua o le malo Republican, Pasila tausia se filemu ma le le mautonu faiga faavae mai fafo, na o le na taofia e le Taua a le Taua, ma le Taua Muamua a le Lalolagi. I totonu, ina ua mavae le nofoa solofanua, ma le Fouvale o le Faauupegaina i le 1891,100, o le umi o le taamilosaga o mea tautupe, faaupufai ma le le mautonu amata amata lea o le a sosolo atu seia oo i le 1920s, tausia le atunuu faatafunaina e le tele o fouvale na faasolosolo ona faaleagaina ai le pulega. O i latou ia e aofia ai le Paulista Revolution, Copacabana Fort Revolution, Manaus Commune ma le Prestes Column. avea le au peresitene o le malo i le lagolago a le militeri.
Vargas ma le militeli, oe na fai mai latou te avea ma au peresitene mo se taimi le tumau, ina ia mafai ai ona faatino suiga faatemokalasi, faataapeina le Konekeresi ma faaauau ai la latou pulega i lalo o se tulaga o faalavelave faafuasei, suia le kovana setete ma o latou au uo. I le 1932, i lalo o le I le faʻatinoina o folafolaga o feteʻenaʻiga faʻatemokarasi, na taumafai ai le oligarki São Paulo e toe maua le pule e ala i le fouvalega, ma i le 1935 na fouvale ai le au Komunisi, ae o le gauaʻi o gaioiga uma e lua. E ui i lea, sa avea foi le taufaamatau o komisi ma mafuaaga e taofi ai faiga palota, ma Vargas ma le militeli e faatino se isi faiga fou i le 1937, e faavae ai le pulega o le malosi o le malo. lenei taimi e tagata Pasila fasis.
Pasila na tumau pea le le mautonu i tausaga muamua o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae o le tele o mea na tutupu ma faʻavaomalo faʻavaomalo, lea na i ai lava le auiliiliga o le osofaʻiga o le atunuʻu, sa o latou auiliiliina ai, ma taʻitaʻia ai le atunuʻu ina ia ogatasi o ia mo le Iunaite Setete i le taimi o le Konafesi a Rio i le 1942 I le toe tali atu, o vaega a le Nazi Siamani ma le Fascist Italia na faʻalautele la latou taua tau i lalo o le taua i Pasila, ma ina ua maeʻa masina o faʻaauau pea ona magoto ifo o le vaʻa faʻatau oloa a le Pasila ma le malosi o faʻamalosi a le lautele, Na taua e le malo le taua ia i latou ia Aukuso o lena tausaga, e ui lava na auina atu se 'au malosi e tau i Europa i le 1944. I le manumalo a le Allied i le tausaga na sosoo ai ma le faaiuga o le lua pulega Europa atoa, na suia ai le tulaga o Vargas. ua le maua se malosi ma sa vave ona toe taofiofia e le isi vaega a le militeli I le 1946, na faatamaia ai foi le temokalasi ma na filifilia ai le General Eurico Gaspar Dutra. O Peresitene Vargas na toe foʻi i le pule i le faaiuga o le 1950 ina ua filifilia faʻa temokalasi, ae na pule i lona ola ia Aukuso 1954, i le totonugalemu o se faʻafitauli faapolokiki.
Malo militeli ma aso nei
O ni nai malo le tumau na sui tulaga na sui ai ia Peresitene Vargas. Sa tuputupu ae tele le tamaoaiga ma le vaega o alamanuia, ae o le mea na sili ona ia mauaina, o le fausiaina o le laumua fou, Brasilia, na amatalia i le 1960. O lona sui, Jânio Quadros, na faamavae i le 1961, e lei atoa se tausaga talu ona avea ma tofi. O lona sui peresetene, João Goulart, na avea le sui pule, ae na faaosofia ai le malosi o le itu agai i upufai, ma na faateia e le 1964, lea na mafua ai le pulega a le militeli.
O le pulega fou na fuafua e fesuisuiai, ae na avea ma tulaga atoatoa e avea ma pulega atoa ma le faalauiloaina o le Institutional Law Numera Lima o le 1968.133 O le taofiofia o le teteʻe i le pulega malosi, e aofia ai le au malosi o le taulaga, 134 sa saua, ae le saua e pei o isi atunuu Amerika Latina.135 O le pulega a le militeri na faamatagofieina ai le nofoia o le tagata o le atunuu, faoa le mea faalenatura, faatutu nofoaga o faatoaga mo tagata o le atunuu, ma fasiotia le itiiti ifo ma le 8,000 tagata moni.136 Ona o le Faatasi ai ma le tulaga maoaʻe o le tuputupu aʻe o le lalolagi, ua faʻaigoaina o le "Pasila le vavega", na oʻo atu le pulega i se tulaga sili ona maualuga lona lauiloa i tausaga o le matua faʻasaoina.
General Ernesto Geisel avea le au peresitene o le atunuu i le 1974 ma amata lana poloketi o le toe faafaamokalasi e ala i se faiga e, e tusa ai ma ia, o le a "lemu, lemu ma saogalemu." talu mai le 1889,140 faʻapea foʻi ma le sauaina o pagota faʻapolokiki, tuʻinanau o le aufaasālalau, ma le 141 i le 1978, ina ua maeʻa ona faʻaleaogaina le tulafono Faʻavae numera lima, ma le pulega a le malo lava ia. Ae peitaʻi, sa faʻaauau pea le pulega o le militeri lona sui, General João Figueiredo, e faamaea le suiga atoa agai i le faatemokalasi. O le Komisi Moni na faavaeina i 2011 e le malo o Pasila faitau 434 maliu ma leiloa e le pulega malosi; aoina foi molimau mai ia i latou sauaina —Among na avea ma peresetene o le lumanaʻi Rousseff - ao ia faʻamaonia le galulue faʻatasi o nisi multinasional ma aia i Pasila i faiga faʻapolokiki ma tuʻufaʻatasiga.
Tagata lautele toe foi mai i le mana i le 1985 ina ua, ina ua mavae le maʻi ma le maliu o le Peresetene-filifilia Tancredo Neves, lona sui peresitene José Sarney na suia lona tulaga.Faai le faaiuga o lana vaitaimi, Sarney avea ma sili le lauiloa ona o le faafitauli tau le tamaoaiga ma le le puleaina o le tau o tagata, ma i le 1989, o lona leaga pulea na faatagaina ai le filifilia o le toetoe lava le iloa Fernando Collor, o le na faamavae i le tolu tausaga mulimuli ane ina ua mavae se faiga piʻopiʻo. Collor na suia e lona sui peresitene, Itamar Franco, o le na tofia Fernando Henrique Cardoso e avea ma Minisita o Tupe, o le na faia le manuia le fuafuaga moni, na aumaia le mautu i le tamaoaiga o Pasila.
Na filifilia Fernando Henrique Cardoso e avea ma peresetene i le 1994 ma toe i le 1998. O le suiga filemu o le pule mo Luiz Inácio Lula da Silva, o le na filifilia i le 2002 ma toe filifilia i le 2006, na faaalia ai na iu lava ina mafai e Brazil ona ausia le tulaga faaupufai. , Dilma Rousseff na avea ma muamua tamaitai filifilia o le peresetene, o le lona lua le tagata na oʻo i le au peresitene e aunoa ma se tauvaga i se palota muamua ma le muamua na taunuu i le au peresitene ma le faatemokalasi atoatoa, ina ua mavae se isi malo faatemokalasi na tautua lona atoa taimi. I le taimi o lona lua o faigamalo, na afaina ai le tulaga o le tamaoaiga ma agafesootai, ma mafua ai ona motusia le aufaʻatasi na aumaia ai o ia i le pule; ina ua toʻilalo i le palota a le Palemene, na faamalolo lē tumau le tulai mai o Roussef ma tuuaia i le moliaga ma mulimuli ane aveese mai le tofi. Na tuua le sui peresitene Michel Temer e pule i le malo. Ina ua maeʻa le tolu sefulu tausaga o faigamalo taumatau i pulega faapolokiki i Pasila, i le 2018 na manumalo ai le alii finau o Jair Bolsonaro i le palota a le malo ma avea ai ma muamua le atunuu tupu o le peresitene lea talu ai o le faaiuga. o le militeri pulega malosi.
== Malo ==
Muamua, o le upu "Pasila" o lona uiga o le goto. O se talitonuga na faasalalauina e le faifilosofia Adelino José da Silva Azevedo, o loo taʻu mai ai o se upu e amata mai i le Celtic, barkino - lea na faaliliuina i le gagana Sipaniolo o le "barcino" - e ui lava i totonu na ia taliaina o le pito pito sili ona taua o le upu e mafai ona maua i totonu. le gagana a Foinie anamua. Sa faʻaaoga lea upu e faaigoa ai le mumu mumu o loʻo faʻaogaina e lenei faʻaoga. O le uluaʻi faʻamatalaga tusitusia o le upu o loʻo maua lea i se tusitusiga Italia mai le 1193, e aofia ai grana de brasil i se lisi o oloa. I le 15th ma le 16th seneturi sa faʻaoga e faasino i le Brazilian stick, o se igoa na ave i se arboreal ituaiga o lea e maua mai se lanu mumu lanu faʻaaoga i kapeneta faia ma mo valiina ie.
I vaitau ogatotonu o le sami, e masani ona aliali mai le "motu Pasila" i le Vasa Atalani. O le ulumatua o mataupu o Angelino Dulcert's faʻafanua mai le 1325.
Ina ua maeʻa le mauaina o Amerika e le Sipaniolo, o le itulagi lea sa iai se laʻau (Caesalpinia echinata) na faʻaoga e le au Amerindians o vaomatua o le talafatai o Pasila (Atlantic Forest) na amata ona taua o Pasila, na faʻaigoaina e le au Potukale o se pau laʻau -Brazil. O lenei laʻau na aumaia lona lanu mumu pe a faʻafefeteina i totonu o le vai, e manatua ai le mumū o le afi, poʻo le malalaʻau o le malala ola. O lea ole igoa ole terra do pau-brasil.
I le taimi o faakoloneina o Pasila e le pale Potukale, na auina atu e le au Potukale le vali fou e vali o latou lavalava i Europa tuai. O lona manaʻo mo tamaoaiga manuia na mafua ai le faʻaumatia o pa-brasil i le toetoe lava o teritori o Pasila. I le taimi nei, o loʻo i ai polokalame a le malo mo le toe faʻaleleia o le laʻau na tuʻuina lona igoa i le lona tolu tele o atunuʻu i Amerika.
E tusa ai ma le i ai o le "Great Island of Brazil", o le au Potukale na tausia mo se taimi umi (toetoe lava o le ogatotonu o le 18th seneturi) sa i ai moni lava ma na vavaeeseina mai le konetineta o Amerika e le vaitafe o Orinoco, Paraguay, Paraná ma Rio. de la Plata, ua faapea ai uma teritori o i ai i le va o vaitafe.
Na amata mai i le 1500, ona vave faʻasalalau e le Potukale le faʻailoaina o le Brazil nei, ae na taʻua muamua o le "Land of the Holy Cross." O faʻamaumauga o taimi o le vaitaimi faʻakolone, pei o João de Barros, Vicente do Salvador ma Pero de Magalhães Gândavo, na malilie na suia le igoa i le "Pasila" na tupu ina ua amata ona oʻo mai le palapala Brazilwood mai le teritori faatoa maua i Potukale.
A o lei ave lona igoa taua, o le teritori o loo i ai nei o Pasila na filifilia i auala eseese: Monte Pascual (ina ua muamua vaai Potukale i laufanua), Isla de Vera Cruz, Tierra de Santa Cruz, Nueva Lusitania, Cabralia, ma isi. I le taimi o le malo, o le igoa aloaia o le atunuu o le "Malo o Pasila" ma mulimuli ane, ina ua faalauiloa le malo, na taua ai "Iunaite Setete o Pasila" .29 I le 1967, faatasi ai ma le uluai Faavae o le malo militeli na amata i le 1964 , Pasila na toe faʻaigoaina aloaia o le "Federative Republic of Brazil", o se igoa na taofia e le Faʻavae o le 1988 ina ua toe foʻi le faʻamemokalasi.<ref>https://es.wikipedia.org/wiki/Brasil</ref>
== Sosaiete ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Atinae Tetele ==
=== Felauaiga ===
=== Paka lautele ===
== Aganuu ==
=== Taaloga ===
== Afanua ==
=== Aoaoga ===
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Amerika i Saute]]
<references />{{Amerika i Saute}}
65wr4luv9ctlq4m7ny8prgm8yqu8bgx
Kirikiti
0
4535
43895
40986
2024-12-14T05:04:00Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43895
wikitext
text/x-wiki
[[File:Pollock_to_Hussey.jpg|right|thumb|400px|Kirikiti.]]
'''Kirikiti''' o le a taaalo i le va o taaloga peʻa-ma-polo e lua 'au o le sefulutasi tagata taaalo i luga o se fanua taitasi i le ogatotonu o lea o se faatafafā lē tutusa fanua-umi luasefulu-lua pitch. o loo taaalo lava i le taaloga i le 120 miliona o tagata taaalo i le tele o atunuu, ua avea ai le taaloga sili ona lauiloa lona lua o le lalolagi ina ua uma lakapi faalapotopotoga. e au taitasi ona e liliu atu i peʻa, o le taumafai e togi tamoʻe, ao fanua o le isi au. ua lauiloa taitasi taimi o se innings. O le tagata o ia togiina le polotuuina atu e le polo i le le tagata na poina o le polo ua ia taumafai e ta le polo i lona peʻa ese mai le tagata na te pueina le poloina ia mafai ona tamoe i le isi pito o le leo ma le sikoa a taufetuli. Taitasi le tagata o ia togiina le polo faaauau pea batting seia oo ina o atu. faaauau pea batting le au le tagata o ia togiina le polo seia mai sefulu le tagata o ia togiina le polo, po o se faamaoti numera o polo ono ua lafoina i le polo, i lea e faasino mai ai le 'au fesuiaʻi matafaioi ma e oo mai i le au Filitia e peʻa. Kirikiti e masani talitonu e ua muamua taalo i [['Egelani|Egelani]] i saute i le senituri lona 16. I le faaiuga o le seneturi lona 18, na avea le taaloga a le atunuu o Egelani. O le faalauteleina o le Malo o Peretania na taitai atu ai Kirikiti le taaalo i atunuu i fafo ma e le senituri ogatotonu o le 19 sa faia fetaui faava o malo muamua. Le aufono a le ālisi faava o malo, e pulea ai o le taaloga tino, ua sefulu tagata atoa. O le taaloga e sili ona lauiloa i le Australasia, Egelani, i le [[konetineta]] o vaega o [[Initia]], o le Indies Sisifo o ma [[Saute Aferika]].
[[Category:Tāʻaloga]]
hn45hu4vfrwkqoam8b2djwpjdkdacwt
Lufiana
0
4573
43899
42058
2024-12-14T05:05:44Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43899
wikitext
text/x-wiki
[[File:EU-Lithuania.svg|right|thumb|400px|Lufiana.]]
[[File:Flag_of_Lithuania.svg|right|thumb|]]
'''Lituania''', aloaia o le '''Malo o Lituania''', o se atunuu i Matu [[Europa]]. O se tasi o le setete Baltic tolu, ua i ai i le matafaga i sautesasae o le Baltic Sami, i le itu i sasaʻe o [[Suetena]] ma [[Tenimaka]]. E tuaoi i Lativia i le itu i matu, [[Pelarusa|Belarus]] i le itu i sasae ma le itu i saute, [[Polani]] i le itu i saute.
ua Lufiana se faitau aofai fuafuaina o le 2.9 miliona o tagata e pei o le 2015, ma ona o tupe faavae ma aupito tele aai o Vilnius. Tagata Lufiana o se tagata Baltic. O le gagana aloaia, [[Gagana Lufiana]], faatasi ai ma Latvians, e na o le pau gagana ola e lua i le paranesi Baltic o le aiga gagana Indo-Europa. Mo le tele o seneturi, na aina le talafatai i sautesasae o le Baltic Sami e ituaiga Baltic eseese. I le 1230s, sa faatasi le laueleele Gagana Lufiana e Mindaugas, le Tupu o le Lufiana, ma le uluai tulaga Gagana Lufiana lotogatasi, o le Malo o le Lufiana, na foafoaina i le aso 6 [[Iulai]] 1253
Faatasi ai ma le Iuni o Lublin i le 1569, faia Lufiana ma Polani a tauofo faatasiga e lua-tulaga, o le Taupulega Polani-Lufiana. Umi tele atu le Taupulega i lo le lua seneturi, seia oo ina aveesea faiga atunuu tuaoi mai 1772-95, ma ave le tele o itu a le Lufiana le malo o [[Rusia]]. A o latalata Taua Lalolagi tasi lona iuga, na sainia Tulafono a Lufiana o tū toʻatasi i le aso 16 Fepuari 1918, ma folafola atu le faavaeina o se Malo i tupu o Lufiana. E amata i le 1940, Lufiana na nofoia muamua e le Soviet Iuni ma e Nazi Siamani. A o latalata Taua Lalolagi lua lona iuga i le 1944 ma le solomuli Siamani, o lo o nofoia le Soviet Iuni a Lufiana. I le aso 11 Mati 1990, i le tausaga i luma o le faataapeina aloaia o le Soviet Iuni a, na avea Lufiana le malo faitele Soviet muamua e talai lava tutoatasi, e mafua i le toefuataiga o le Malo tutoatasi o Lufiana. o Lufiana se sui o le Iuni a Europa, o le Aufono o Europa, o se tagata atoatoa o le Schengen Maliega ma le [[Feagaiga Faalapotopotoga o le Matu Atalani]].
{{Europa}}
[[Category:Le Lalolagi]]
[[Category:Europa]]
angln62eijabezs76s8peq5bzuss6b5
Nouei
0
4576
43896
43513
2024-12-14T05:04:25Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43896
wikitext
text/x-wiki
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>'''Nouei'''</big></big><br />Kongeriket Norge<br />Kongeriket Noreg<br />Norgga gonagasriika
|-
| style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-
| align="center" width="150px" | [[File:Flag of Norway.svg|160px|fu‘a o Nouei]]
| align="center" width="130px" | [[File:Coat of arms of Norway.svg|70px]]
|-
| align=center width=148 | [[Fu‘a o Nouei]]
| align=center width=148 | [[Coat of arms of Nouei]]
|}
|-
| align="center" colspan=2 |National anthem = ''[[Ja, vi elsker dette landet]]''<br />(Igilisi: ''Yes, we love this country'')<br /><center>[[File:Norway (National Anthem).ogg]]</center>
|-
| align=center colspan=2 | [[File:Europe-Norway.svg|300px]]
|-
| align="center" colspan=2 |Legislature = ''[[:en:Parliament of Norway|Parliament of Norway|Stortinget]]'' <br /> '''L''' ''[[:en:Sami Parliament of Norway|Sámediggi]]''
|-
| '''[[Laumua]]'''
| [[Oslo]]
|-
| Monarch<br />Prime Minister
| [[:en:Harald V|Harald V]]<br /> [[:en:Jonas Gahr Støre|Jonas Gahr Støre]] ([[:en:Arbeiderpartiet|Ap]]) (2021–)
|-
| '''[[Gagana tetele]]'''
| [[:en:Norwegian language|Faanouei]] <small>([[:en:Bokmål|Bokmål]] / [[:en:Nynorsk|Nynorsk]])</small><br />[[:en:Northern Sami|Davvisámegiella]]
|-
| '''[[Le Numela o Tagata]]''' <small>(2024)</small>
| 5 550 203<ref name="ssbf">{{Cite web|url=https://www.ssb.no/en/befolkning/statistikker/folkemengde/aar-per-1-januar|title=Population, 2024-01-01|publisher=Statistics Norway|date=2024-02-21|accessdate=2024-02-27|language=en}}</ref>
|-
| '''[[Le Area]]'''<br />Percent water
| 385 207<ref name="kart">{{Cite web|url=https://www.kartverket.no/Kunnskap/Fakta-om-Norge/Arealstatistikk/Arealstatistikk-Norge/|title=Arealstatistics for Norway 2020|publisher=Kartverket, mapping directory for Norway|year=2019|date=2019-12-20|accessdate=2020-03-09|language=no|archive-date=2019-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608034913/https://www.kartverket.no/Kunnskap/Fakta-om-Norge/Arealstatistikk/Arealstatistikk-Norge/|dead-url=yes}}</ref> km<sup>2</sup>(67th)<br />6%
|-
| Currency
| [[Norsk krone]] ([[NOK]])
|-
| Time zone <br />Time zone Summer
| [[Central European Time|CET]] +1<br />[[Central European Time|CET]] +2
|-
| Calling code
| +47
|-
| CCTLD (Internet)
| [[.no]]<ref>Two more TLDs have been assigned, but are not used: [[.sj]] for Svalbard and Jan Mayen; [[.bv]] for [[Bouvet Island]]</ref>
|}
<!--{{Country
| name = Nouei
| native_name = Kongeriket Norge
| flag = Flag of Norway.svg
| coa = Coat of Arms of Norway.svg
| map = EUR location NOR.PNG
| capital = [[Oslo]]
| language = [[Faanouei]]
| head_of_state =
| population = 5,064,000
| area = 385 207<ref name="kart_2019" />
| currency = [[Norsk krone]] (NOK)
| utc = [[UTC]] +1
| phone = +47
| internet = .no
}}-->
'''Nouei''' ([[Faanouei]]: Kongeriket Norge), aloaia o le '''Malo o Nouei''', o se tupu ma Malo Faitupu lona teritori e aofia ai le vaega i sisifo o le Scandinavian Penisula faaopoopo le motu Jan Mayen ma le atumotu o Svalbard. ua Nouei a le eria atoa o 385.207<ref name="kart" /> kilomita faatafafa ma se faitau aofai o tagata o 5.425.270 tagata (2022). O le atunuu faasoa a tuaoi umi sasaʻe i [[Suetena]]. ua tuaoi Nouei i [[Finilani]] ma [[Rusia]] i le itu i matu-sasaʻe, ma le Skagerrak vaapiapi i le itu i saute, i [[Tenimaka]] i le isi itu. ua Nouei se talafatai e tele, e feagai ma le Vasa Atelani i Matu ma le Sami Barents. Tausia Nouei sootaga vavalalata ma le [[Iuni a Europa]] ma le [[Iunaite Setete]]. O Nouei se sui faavae o le [[Malo Aufaatasi]]. O le atunuu tausisia se tuufaatasiga o maketi tamaoaiga ma se faataitaiga o le uelefea i matusisifo Europa ma le faaeteete le soifua maloloina lautele ma se faiga atoatoa le saogalemu lautele. ua faasao tele Nouei o le suauu, kasa faalenatura, minerale, laupapa, figota, vai mama. O le tala alamanuia suauu mo faataamilo i se kuata o le atunuu o oloa totonu o le atunuu atoa. O le atunuu ua i ai le lona fa-aupito maualuga i le capita tupe maua i le lalolagi i luga o le lisi faaputugatupe Faletupe o le Lalolagi ma [[Tupe]] Faava o Malo. I se i-capita faavae, o le a gaosia tele lalolagi o le suauu ma le kesi o le lalolagi i fafo atu o Sasae Tutotonu. Mai le 2001 i le 2006, ma toe mai le 2009 i le 2014 lea, sa Nouei le faasologa maualuga Tagata Atinae Faasino Upu i le lalolagi. ua aai i le pito foi Nouei le Legatum Tamaoaiga Faasino Upu mo le lima tausaga talu ai.
==References==
<references>
</references>
{{Commons|Norway|Nouei}}
{{Europa}}
[[Category:Motu]]
[[Category:Europa]]
[[Category:Le Lalolagi]]
89ekj12nuiymse7a55t5azr1pmi87a4
Parakuei
0
4587
43885
37387
2024-12-14T04:59:51Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43885
wikitext
text/x-wiki
[[File:Paraguay_(orthographic_projection).svg|right|thumb|400px|Parakuei.]]
[[File:Flag_of_Paraguay.svg|right|thumb|]]
'''Parakuei''', aloaia o le '''Malo o Parakuei''', o se atunuu fanua loka i le ogatotonu o [[Amerika i Saute]], tuaoi i [[Atenitina]] i le itu i saute ma saute i sisifo, [[Pasila]] i le itu i sasaʻe ma i matu i sasae, ma [[Polevia]] i le Matusisifo. o loo taoto Parakuei i luga uma o auvai o le Vaitafe o Parakuei, na tamoʻe i le ogatotonu o le atunuu mai matu i saute. Sa ola ai i le [[Guarani]] le atunuu i Parakuei mo le itiiti ifo i se meleniuma luma manumalo i le gagana Sipaniolo le teritori i le senituri lona 16. Sipaniolo nofoia ma misiona Jesuit faailoa [[Kerisiano]] ma aganuu faa-Sipaniolo i le itulagi. Parakuei o se kolone peripheral o le [[Malo o le Sipaniolo]], faatasi ai ma ni nai nofoaga autu o le taulaga ma nofoia. Nei tutoatasi mai [[Sepania|Sepania]] i le 1811. Mulimuli ai i le Taua Paraguayan mataʻutia (1864-1870), le atunuu leiloa le 60 i le 70 pasene o lona faitau aofai o tagata e ala i taua ma faamai, ma e uiga i 140.000 kilomita faatafafa o le teritori i [[Atenitina]] ma [[Pasila]]. E ala i le senituri lona 20, na faaauau pea ona tumau Parakuei se faasologa o malo e pule, faaleaoaoga i le pulega o Alfredo Stroessner, na taitaiina tikitato militeli umi-ola o Amerika i Saute mai le 1954 i le 1989. O se tausaga mulimuli ane, na auai Parakuei Atenitina, Pasila ma [[Iurukuei]] e maua Mercosur, a felagolagomaʻi tamaoaiga faaitulagi.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
{{Amerika i Saute}}
[[Category:Amerika i Saute]]
o5mxlpffolotu24tavm48jerwrw1wqi
Amerika i Saute
0
4594
43898
42829
2024-12-14T05:05:09Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43898
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_America_(orthographic_projection).svg|right|thumb|400px|Amerika i Saute]]
O '''Amerika i Saute''' se [[konetineta]] o loo i le Itulagi i Sisifo, o le tele lava i le i Saute Itulagi, i se vaega itiiti matua i le itulagi i matu. E manatu foi o se subcontinent o Amerika, o le faataitaiga faaaogaina i atunuu tautatala faa-Sipaniolo ma le tele o Amerika i Saute. E tuaoi i le itu i sisifo i le [[Vasa Pasefika]] ma le itu i matu ma le itu i sasae i le [[Vasa Atalani]]; pepelo [[Amerika i Matu]] ma le [[Sami Karepiane]] i le Matusisifo. E aofia ai le sefulu ma le lua setete tupu - [[Atenitina]], [[Polivia]], [[Pasila]], [[Shili]], [[Kolomupia]], Ekuatoa, [[Guyana]], [[Parakuei]], [[Peru]], [[Suriname]], [[Iurukuei]], ma [[Venesuela]] - ma e lua vaega e le tupu - [[Farani Guiana]], o se matagaluega fafo o [[Farani]], ma le [[Motu Falkland]], o se Teritori fafo [[Peretania]] (e ala i le finauina e Atenitina). I le faaopoopo atu i lenei mea, e mafai ona iloiloina foi le motu ABC o le [[Netalani]] ma [[Trinidad ma Tobago]] vaega o Amerika i Saute.
{{Amerika i Saute}}
[[Category:Amerika i Saute]]
fuhtf0bttnjlydl2ene7o9nryr7nbz0
Panama
0
4597
43890
37195
2024-12-14T05:01:32Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43890
wikitext
text/x-wiki
[[File:Panama_(orthographic_projection).svg|right|thumb|400px|Panama.]]
[[File:Flag_of_Panama.svg|right|thumb|]]
'''Panama''', aloaia taʻua o le '''Ripapelika o Panama''', o se atunuu i [[Amerika i Tutotonu]] o lo oi le va o [[Amerika i Matu]] ma Saute. E tuaoi i [[Kosta Rika]] i le itu i sisifo, [[Kolomupia]] i le sautesasae, o le [[Karepiane]], ia le itu i matu ma le [[Vasa Pasefika]] i le itu i saute. O le [[tupe]] faavae ma aupito tele [[Aai o Panama]], o lona nofoaga aai tetele o le aiga e latalata i le afa o le atunuu o le 3.9 miliona tagata. sa aina Panama e le tele o ituaiga e le atunuu ao lumanai ai le faatalanoaga e ala i le faa-Sipaniolo i le senituri lona 16. gau ese Panama mai [[Sepania]] i le 1821 ma auai i se faatasiga o Granada Fou, [[Ekuatoa]], ma faaigoa le [[Venesuela]] le Ripapelika o Kolomupia Tele.
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Amelika]]
[[Category:Motu]]
[[Category:Le Lalolagi]]
8i9lcbgb0otw8ts5mp4u21m0ztb9j5s
Suitiselani
0
4624
43900
42349
2024-12-14T05:06:09Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43900
wikitext
text/x-wiki
[[File:Europe-Switzerland.svg|right|thumb|400px|Sueteselani.]]
[[File:Flag_of_Switzerland_(Pantone).svg|right|thumb|]]
O '''Suiselani''' a atunuu i [[Europa]]. A pea e igoa o le "Konifeterasia [[Suetena]]" mo mafuaaga talafaasolopito, o ona po nei Suitiselani o se malo faitele fa'atonuga le feterale e aofia ai luasefulu ono itulagi, ma [[Pena]] o le nofoa o le pulega a le feterale, taua o le "aai feterale". o lo oi ai le atunuu i Sisifo ma Europa Tutotonu, ma ua tuaoi i [[Italia]] i le itu i saute, [[Farani]] i le itu i sisifo, [[Siamani]] i le itu i matu, ma [[Oseteria]] ma [[Likitenisitaini]] i le itu i sasae. O le atunuu ua i ai se talafaasolopito umi o le tutoatasi-o faaauupegaina e le i ai i se tulaga o le taua faava o malo talu mai le 1815-ma e le auai i le Malo Aufaatasi seia oo i le 2002. Ae ui i lea, e tuliloaina se malosi o faiga faavae i fafo ma e aofia ai soo i faiga le filemu-fale i le lalolagi atoa. I le faaopoopo atu i le avea ma le nuu na fanau ai o le Satauro Mumu, o Suitiselani aiga i faalapotopotoga faava o malo tele, e aofia ai le tele lona lua [[Malo Aufaatasi]] tofi. I le tulaga i Europa, o se uluaʻi tagata o le Europa Faalapotopotoga Fefaatauaiga Saoloto, ae aemaise e le o se vaega o le [[Iuni a Europa]], po o le Europa Eria Tamaoaiga. Ae peitai e le auai o le atunuu i le Schengen Eria ma le maketi e tasi a le Iuni a Europa e ala i se aofaiga o feagaiga atunuʻu. aofia Suitiselani fa autu itulagi gagana ma aganuu: Siamani, Farani, Italia ma Romansh. O le mea lea, o le Suetena, e ui lava na matele lava i Siamani-tautala, e le avea o se atunuu i le lagona o le a masani le nuu e sau po o le gagana; ae o loo faavae o le lagona malosi Suitiselani o le faasinomaga ma le nuu i luga o se masani talaaga talafaasolopito, faasoa tulaga faatauaina e pei o federalism ma faatemokalasi tuusao. faatulagaina Suitiselani pito i luga po o le latalata atu i le pito i luga i le tele o fua o le faatinoga o le atunuu, e aofia ai manino malo, saolotoga va o tagata, le tulaga lelei o le olaga, o tauvaga o le tamaoaiga, ma le atinae o tagata.
== A'ai ==
* [[Pena]] (''Bern'') (laumua)
* [[Suriki]] (''Zürich'') (a'ai aupito tele)
* [[Seneva]] (''Genève'')
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
{{Europa}}
[[Category:Le Lalolagi]]
[[Category:Europa]]
6j1foei83uxs6kio5nv94z3emd03qtq
Kemupotia
0
4628
43883
42014
2024-12-14T04:58:45Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43883
wikitext
text/x-wiki
[[File:Location_Cambodia_ASEAN.svg|right|thumb|400px|Sueteselani.]]
[[File:Flag_of_Cambodia.svg|right|thumb|]]
'''Kemupotia''', aloaia ua taʻua o le '''Malo o le Kemupotia''' o se atunuu o loo i le vaega i saute o le Penisula Indosaina i Sautesasae [[Asia]]. O lona vaega atoa laueleele o 181.035 kilomita faatafafa, tuaoi i [[Taialani]] i le Matusisifo, [[Laosi|Laos]] i le i matu i sasae, [[Viatename]] i le itu i sasae, ma le Fagaloa o Taialani i saute sisifo. Faatasi ai ma se faitau aofai o tagata e silia ma le 15 miliona, Kemupotia o le lona 70 e sili ona nonofo ai le atunuu i le lalolagi. O le [[tupe]] faavae ma aupito tele aai o Phnom Penh, o le faaupufai, tamaoaiga, ma nofoaga autu faaleaganuu o Kemupotia. I le 1863 na avea Kemupotia a protectorate o Farani e faaluaina le tele o le atunuu e faapea o le itu i matu ma sisifo mai [[Taialani]].
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Asia]]
sshey5fvgv63qsknglj9cmymtbrwvg9
Me
0
4643
43889
43265
2024-12-14T05:01:12Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43889
wikitext
text/x-wiki
o le '''Me''' i le masina lona lima o le tausaga i le kalena ma se tasi o le fitu masina le umi o le 31 aso. o Me i le masina o le tautotogo i le Itulagi i Matu ma le tautoulu i le Itulagi i Saute. O le mea lea, Me i le o Saute Itulagi i le tutusa vaitau o [[Novema]] i le Itulagi i Matu ma le vaa. faailoga masani Me tuneva o le amataga o le vaitau o le malologa o le taumafanafana i le [[Iunaite Sitete o Amerika|Iunaite Setete]] ma [[Kanata]] ma faaiuina i Leipa Aso, muamua o le [[Aso Gafua]] o [[Setema]].
[[Ianuari]] - [[Fepuari]] - [[Mati]] - [[Apelila]] - [[Me]] - [[Iuni]] - [[Iulai]] - [[Aokuso]] - [[Setema]] - [[Oketopa]] - [[Novema]] - [[Tesema]]
[[Category:Faaleaogaina]]
jc1wkdtnqzv8k0jk1r3n7wh10gusxc4
Aitiope
0
4670
43884
38191
2024-12-14T04:59:20Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43884
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ethiopia_(Africa_orthographic_projection).svg|right|thumb|400px|Aitiope.]]
[[File:Flag_of_Ethiopia.svg|right|thumb|]]
'''Aitiope''' aloaia ua taʻua o le '''Feterale Faatemokalasi Ripapelika o Aitiope''' (የኢትዮጵያ ፌዴራላዊ ዲሞክራሲያዊ ሪፐብሊክ) o se tulaga tupu o loo i le Horn o Aferika. E tuaoi i [[Eritrea]] i le itu i matu ma i matu i sasae, Djibouti ma [[Somalia]] i le itu i sasae, Sudan ma Saute Sudan i le itu i sisifo, ma [[Kenya]] i le itu i saute. Faatasi ai ma le silia ma le 100 miliona tagata (2015), sa nofoia se vaega atoa o 1.100.000 kilomita faatafafa, ma ana tupe faavae ma aai tele o [[Addis Ababa]].
== Talafaasolopito ==
== Malo ==
== Sosaiete ==
== Felauaiga ==
== Aoaoga ==
== Siʻosiʻomaga ==
== Tau ==
== Tamaoaiga ==
== Paka lautele ==
== Taaloga ==
== Aganuu ==
== Tagai foi ==
== Mau ==
== Sootaga fafo ==
[[Category:Motu]]
[[Category:Aferika]]
[[Category:Le Lalolagi]]
c53ilj5mueth7ak2byw8wbt9eg6t38k
Molotova
0
6476
43887
43421
2024-12-14T05:00:29Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43887
wikitext
text/x-wiki
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>'''{{PAGENAME}}'''</big></big>
|-
| style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-
| align="center" width="140px" | [[File:Flag of Moldova.svg|100px|Fu‘a o Moldova]]
| align="center" width="140px" | [[File:Coat of arms of Moldova.svg|100px]]
|-
| align=center width=148 | [[Fu‘a o Moldova]]
| align=center width=148 |
|}
|-
| '''[[Laumua]]'''
| Chișinău
|-
| '''[[Aofai o Tagata]]'''
| 3.153.731
|-
| '''[[Gagana tetele]]'''
| [[Fa'aRomania|Romanian]]
|-
| '''[[Total Area]]'''
| 33.843 km²
|-
| '''[[Tupe]]'''
| Leu Moldova (MLD)
|-
| '''[['Upega o feso'ota'iga]] ([[Initaneti]])'''
| .md
|-
| align=center colspan=2 |
|-
| align=center colspan=2 style="background: #ffffff;" | [[File:Europe location MD.png|centre|290px|Location of Moldova]]
|}
O '''Molotova''', aloaia o le '''Ripapelika o Molotova''', o se malo faitele Palemene i [[Europa]], o se atanuu le vavalalata ia [[Romania]] ma [[Ukraine]]. O le laumua o [[Moldova]] o Chișinău. O Moldova sa faavaeina i le aso 27 [[Aokuso]] 1991.
{{Europa}}
[[Category:Le Lalolagi]]
[[Category:Europa]]
4ummopupongind8nx36ifbkyrjg2sop
Ghana
0
6928
43893
39001
2024-12-14T05:03:05Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
43893
wikitext
text/x-wiki
Ghana, Republic of Ghana - o se setete i Aferika i Sisifo. E aofia ai i le Faʻatasi o Malo. O tuaoi o Côte d'Ivoire i sisifo, Burkina Faso i matu-sisifo ma matu, ma Togo i sasae. Mai le itu i saute e fufuluina e vai o le Gulf of Guinea i le Vasa Atelani.
<br />
== Tulaga faʻale-tino ma faʻafanua ==
=== Toomaga ===
[[File:Gh-map.png|thumb|241x241px|Kata o Ghana]]
O le teritori o le atunuʻu o se laugatasi, faʻasaʻo i nofoaga [e ala i toega] mauga. I le pito i matu o le laugatasi o loʻo fafieina [[fanua]]. I le tuaoi i sasae o le atunuu tulaʻi aʻe mauga o Togo ma le pito maualuga o le setete - le mauga [[Afadzhato]] (885 m). I le itu i mātū o Edjura i luga o le laʻau O le vaomatua o Nampong e faasolosolo malie lava ona suia ma ua suia i vaomatua o vao. I le pito i matu, i luga o le laina o Gambag, o ni avanoa matala ma eleele lelei.
=== Tau ===
[[File:Climate_Kumasi.png|thumb|Climotegram o Kumasi]]
O Ghana o loʻo i le [[Sub-equatorial belt| fusi subequatorial]], lea o loʻo i ai pea se suiga faifaipea o vaitau timuga ma vaitau. O le tele o le tausaga o le tau vevela. O le tau o le subequatorial, i saute sisifo - suiga i le equatorial. Mai le mea maualuga o le vaaiga, ua vaevae Ghana i saute ma matu. I le itu i saute, o le tau e malūlū, e le mafai ona faʻaaogaina vaomatua o vaomatua, i le itu i mātū o le itū i sisifo ma savannas ma vao. Ia Novema-Fepuari, e agi le matagi [[harmattan]] "- o se matagogo, pefu pefu mai le itu i mātū, ae i le talafatai o lona aafiaga e toetoe lava a le lagonaina. I le vaitau timuga, o saute sisifo o le atunuʻu o le sone lea e sili ona timuga (sili atu i le 2000 mm i le tausaga). O le vevela e maualuga i le tausaga atoa, ma na o le itu i matu latou te paʻu i le po. Faʻatusatusaina o le maualuga o le mamafa o le masina mai le 28 ° C ma le 30 ° C i le talafatai ma vaomatua ma mai le 16° C ma le 33° C i matu. Mo le tausaga i Accra, e tusa ma le 750-1,000 mm o le pa'ū, o le Kumasi 1,500-1,800 mm, i le itu i saute sisifo o le talafatai i tafatafa o Axima 1,800-2,100 mm ma i matu i Tamale 1100-1,200 mm.
=== Fugalaau ma fauna ===
O le tele o togavao na faʻaumatia, ae i le itu i saute o loo i ai pea vaomatua o loʻo ola pea, o loʻo ola tupu, mahogany, [[mago]. O le lua vaetolu o le teritori o le atunuu o loʻo nofoia e savanna, toetoe lava a ufitia uma i mutia ma laau e le mafaitaulia. O le fauna foi na mafatia ona o le atinaʻeina o eleele, e ui lava o ia mammals e pei o le nameri, hyena, lemur, pafalo, elefane, anetelope, monkey na tumau pea. E i ai foi le tele o meaola fagota i totonu o le atunuu: tuna, eletise, viper horned, viper africa.
<br />
= Le tala =
O faʻamaoniga faʻamaonia o loʻo taʻu mai ai o tagata na ola i le teritori o nei ona po nei talu mai le bronze apamemea.
A o lei taunuu mai le au Europa, o nisi o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma faʻalapotopotoga a le setete o loʻo iai i le teritori o Ghana i ona po nei. I le XIII - XVII seneturi. sa i ai le tele o itumalo, o le tele o ia Bego (Begkho), Bono-Mansu, La ma Xai, i le seneturi lona 17 na fausia ai se tuufaatasiga [[Ashanti (State)| Ashanti]].
I [[1482]], o [[Potukale]] mai le malaga [[Diogo de Azambuja]] (e aofia ai [[Christopher Columbus]], o le na fausia le olo [[Elmina Fortress (São Jorge Mina)| Elmina,]] o Aksim, Sham fortresses ma isi. O le Potukale na faʻatau atu auro (na taʻua lena atunuu [[Gold Coast (British colony)| Gold Coast]] ma pologa.
O isi malosiaga Europa na tosina atu foi le tamaoaiga o le Gold Coast: [[Netherlands]], [[ Sweden]], [[ Prussia]], [[United Kingdom| Britain]]. I le seneturi lona 16, o le auro na faʻaulufaleina mai le Gold Coast na tusa ma le 10% o lona gaosiga o le lalolagi.
O le amataina i le ogatotonu o [[XVII senituri]], o le talafatai o Ghana i ona po nei na amata ona galue malosi i le Danish West Indies Company, na fatuina i [[1625]] i [[Copenhagen]] e fefaatauai ma [[Danish West Initia| West Indies]]. I [[1643]], na faavaeina ai e le au Danie ia uluai fefaatauaiga iinei, i [[1659]] ma - Fort Frederiksborg, ma [[1661]] y - Christiansborg. I le maea ai o le faamaapeina, 1754 mai le [Danish West India Company | West India Company O le malo [[Tenimaka]] o le nuu o le kolone [Danish Guinea, Danish Gold Coast]] na faaaogaina e le aai tele ma le tele o le manuia, na osofaʻia e le [[Ashanti (tagata)| Ashanti] seʻia latou i ai 1850]] na tuʻuina atu i [[Peretānia Tele|Peretania Tele]] mo le $ 10,000. {{No AI|21|09|2017}}
I le ogatotonu o le XIX senituri, na aveesea ai le Great Britain mai le Gold Coast ma isi tagata Europa, ma i [[1844]], na faaiuina ai e le kovana Peretania se maliega ma taitai o le talafatai o anti tagatanuu puipui.
O Ashanti na tetee i le tetee malosi i le taumafai o le Malo o Peretania e alu loloto i totonu o le atunuu. I [[1896]], na faaalia ai le teritori o Ashanti o se puipuiga a Peretania, ma i le 1901 na tuufaatasia ai i le kolone o le Gold Coast.
I le vaitau o le 1940, na faʻateleina ai le tauiviga faʻasaoloto o tagata o le Gold Coast, lea, i lalo o le taʻitaʻiga a [[Nkrumah, Kwame| Kwame Nkrumah]], na faaiuina i le folafolaina o le tutoatasi. Mai le aso 6 o Mati [[1957]] ma na lauiloa le atunuu o Ghana.
8put7sgl3mlb5tatwz7hfbg27opq77u
Interlingue
0
8177
43894
43083
2024-12-14T05:03:34Z
The-name-1234
11195
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
43894
wikitext
text/x-wiki
'''Interlingue''' o se fausia gagana. Na taʻua o le '''Occidental''' i le va o 1922 ma 1947. O [[Edgar de Wahl]], o se tasi na lagolagoina muamua le Esperanto, na ia fausiaina. O De Wahl na sau mai le taulaga o Tallinn i Estonia, lea sa i le malo o [[Rusia]] ae na mulimuli ane avea ma ona lava atunuu. Na ia tautala [[Siamani]], Lusia, Estonia ma Farani talu mai lona laʻititi ma e iai lona tomai masani i gagana.
== Tusitusiga ==
O tusitusiga autu a tusitusiga i le Occidental na aliali mai i le Cosmoglotta. Sa i ai foi nisi galuega, uma faʻavae ma faʻaliliuina, lomia i le Interlingue. O isi tusitusiga na aliali mai i le mekasini Helvetia ae o nei mea sa tau le masani ai.
* Kajš, Jan Amos (1938) ''Krasina, raconta del subterrania del Moravian carst'',<ref>{{Cite book|title=Krasina : Raconta del subterrania del Moravian Carst|oclc=493973352}}</ref>.
* Podobský, Jaroslav (1935/1947) ''Li astres del Verne'',<ref>{{Cite book|title=Li Astres del Verne : Poesie|oclc=494042722}}</ref>.
* Costalago, Vicente (2021) ''Li sercha in li castelle Dewahl e altri racontas''<ref>{{Cite web |title=Li sercha in li castelle Dewahl e altri racontas |url=https://www.lulu.com/en/en/shop/vicente-costalago-v%C3%A1zquez/li-sercha-in-li-castelle-dewahl-e-altri-racontas/paperback/product-j2775p.html?page=1&pageSize=4 |access-date=2021-09-17 |archive-date=2022-04-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409004527/https://www.lulu.com/en/en/shop/vicente-costalago-v%C3%A1zquez/li-sercha-in-li-castelle-dewahl-e-altri-racontas/paperback/product-j2775p.html?page=1&pageSize=4 |dead-url=yes }}</ref>.
== Mau faasino==
<references/>
[[Category:Interlingue]]
[[Category:Gagana]]
m3tk4cy4edyl3rwh5gn1yault6b9akk
Ripapelika o Roma
0
8636
43880
43879
2024-12-13T12:37:44Z
The-name-1234
11195
Faopopo faasinomaga ma sui isi upu sese.
43880
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Atunuu
|conventional_long_name = Res Publica Roma
|common_name = Roman Republic
|native_name = Ripapelika o Roma
| image_map = Roman republic, territory 44 BC.svg
| image_map_size = 300px
| image_map_alt = Faafanui a le Ripapelika
| image_map_caption = Aganuu a Roma i le afiafi o le [[fasiotia o Iulio Kaisara]], 44
|capital = [[Roma]]
|largest_city = [[Roma]]
|official_languages = [[Latina]]
|languages_type = [[National language]]
|languages = [[Latina]]
|government_type = [[Konesula Ripapelika]]
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|leader_title2 =
|leader_name2 =
|legislature =
|upper_house =
|lower_house =
|sovereignty_type =
|sovereignty_note =
|area_rank =
|area_magnitude =
|area = 1,950,000
|areami² = 750,000
}}
O le '''Ripapelika o Roma''' ([[Latina]]: ''Res publica Romana'') o se vaitaimi i le talafaasolopito i le atunu'u o [[Roma]].<ref>https://www.thoughtco.com/ancient-roman-timeline-120790</ref><ref>https://www.mpm.edu/research-collections/anthropology/anthropology-collections-research/mediterranean-oil-lamps/roman-empire-brief-history</ref> Na amata le Ripapelika mai le fa'ato'ilaloina e le [[Tupu]] mulimuli i le tausaga 509 BC, ae gata i le tausaga 27 BC mai le fa'atuina o le [[Emepaea o Roma]].<ref name=":0">https://education.nationalgeographic.org/resource/romes-transition-republic-empire/</ref><ref name=":1">https://web.ics.purdue.edu/~rauhn/fall_of_republic.htm</ref> O le vaiaimi a le Ripapelika, na faalautele ai le pulega a Roma mai le siosiomaga lata agai i le pulega a le [[Metitrani]] atoa.<ref name=":2">https://www.worldhistory.org/timeline/Roman_Warfare/</ref>
O le [[sosaiete]] ma [[aganuu]] a Roma, sa aofia ai vaega o tagata [[Italia]] ma [[Eleni]]. Sa sili ona lagonaina lo latou aafiaga i le lotu a Roma lea sa tutusa ai nisi o faiga ma talitonuga.<ref>https://www.britannica.com/place/ancient-Rome/Culture-and-religion</ref> O faʻalapotopotoga faʻapolokiki na atiaʻe i le taimi lava e tasi e pei o le [[temokalasi|faatemokalasi]] tuusaʻo i [[Eleni]] anamua, faʻatasi ai ma faʻatonuga faʻaletausaga va'aia e se [[senate]].<ref>https://www.ushistory.org/civ/6a.asp</ref> Sa iai palota i tausaga uma, ae lei moni le faatinoina e Roma talu ai le malosi o aiga mauoa e pulea galuega faapolokiki.<ref>https://www.pbs.org/empires/romans/empire/patricians.html</ref> O faʻalapotopotoga a Roma na faia ni suiga tetele e faʻafetaui i faigata na feagai ma ia, e pei o le faiga oni suiga fou i le tuufaatasiga o le senate.<ref>https://www.worldhistory.org/article/1601/legacy-of-the-ancient-romans/</ref>
I le vaitaimi atoa o le Ripapelika, sa iai i se tulaga o se taua toetoe lava e le tumau.<ref name=":2" /> O latou fili muamua o tagata Latina ma Italia, e oo foi i tagata [[Kalia]] (Gauls) na latou oo i le taulaga a Roma ma faua le aai i le tausaga 390 BC.<ref>https://www.worldhistory.org/article/910/the-sack-of-rome-by-the-gauls-390-bce/</ref> Ina ua uma le na faiga, na faatoilaloina e Roma le pitonu'u atoa o Italia i le seneturi e tasi ma avea ai ma malosiaga tele i le [[Metitirani]].<ref>https://www.thelatinlibrary.com/imperialism/notes/samnitewars.html</ref> O lona fili sili o [[Karefasi]] (Carthage), lea na ia tauina ai taua e tolu. Na faiaina Karefasi i le tausaga 202 BC, ma sefe ai loa le tulaga a Roma i totonu o le Metitirani.<ref>https://www.britannica.com/event/Punic-Wars</ref><ref>https://www.worldhistory.org/Punic_Wars/</ref><ref>https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780191737862.timeline.0001</ref> Sa liliu loa le Ripapelika agai isi itulagi, ma tau ai tauga faigata agai ia [[Maketonia]], [[Eleni]], [[Kalia]], [[Peresia]], ma [[Aikupito]].<ref>https://www.britannica.com/place/ancient-Rome/Roman-expansion-in-the-western-Mediterranean</ref><ref>https://objects.lib.uidaho.edu/etd/pdf/Smith_idaho_0089N_12746.pdf</ref>
I totonu o le atunuu, sa fetauai tagata mauoa e ta'u o "Patisiana" (Patricians), ma tagata lautele e tau o "[[Pelepeia]]" (Plebians), mo le fa'amoemoe e fai ma sui i faiga fa'apolokiki. Na faaiu filemu le feteenaiga lea, ma maua e tagata Pelepeia tulaga tutusa faapolokiki i le senituri 4 BC.<ref>https://vroma.org/vromans/bmcmanus/orders.html</ref><ref>https://www.britannica.com/topic/Conflict-of-the-Orders</ref>
I tausaga mulimuli ane a le Ripapelika , mai le 133 BC, na amata na vevesi solo tagata o le atunuu, aemaise le [[senatoa]] a le malo.<ref name=":1" /> O le vaega e tasi na taua o "Optimates" po'o tagata e le tetee, o lesi vaega na taua o "Populares" po'o tagata e tetee. O kulupu ia e lua sa vevesi i itu uma o le Ripapelika, mai le faiga a sosaiete i le faiga o le polokiti.<ref>https://www.britannica.com/topic/Optimates-and-Populares</ref><ref>https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0323.xml</ref> Sa tau foi Roma ma latou paga i Italia, talu ai sitiseni ma le pulega saua a Roma. O nei feteenaiga na fa'ateleina sauaga fa'alotoifale.<ref>https://www.worldhistory.org/Social_War/</ref>
Na amata se taua tele fa'alemalo mai i le tausaga e 88-82 BC<ref>https://www.heritage-history.com/index.php?c=resources&s=war-dir&f=wars_sullacivil</ref><ref>https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0352.xml</ref>, ma na toe tupu foi lesi taua i le 49 BC ma i'u ai i le manumalo o [[Iulio Kaisara]] ma le kulupu tetee.<ref>https://www.livius.org/articles/person/caesar/caesar-06/</ref><ref>https://www.pbs.org/empires/romans/empire/julius_caesar.html</ref> Ina ua fasiotia Kaisara i le 44 BC, na tupu ai le taua fa'alemalo mulimuli, ae gata i le avega o [[Aokuso]] ma [[Emeperoa]] o Roma i le tausaga 27 BC. O i, e gata ai le iuga o le Ripapelika, ma le amataga a le [[Emepaea o Roma|Emepaea]].<ref name=":0" /><ref name=":1" />
== fa'asinomaga ==
<references />
[[Category:Italia]]
[[Category:Le Lalolagi]]
[[Category:Aferika]]
[[Category:Europa]]
[[Category:Roma]]
dit3gx6jpqk4go8kytcnaj2ugz1nfiv
User:The-name-1234/Taua o Midway
2
8637
43907
2024-12-14T06:26:27Z
The-name-1234
11195
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1262098721|Battle of Midway]]"
43907
wikitext
text/x-wiki
== Talaaga ==
=== Fuafuaga a Yamamoto ===
=== osofaiga a Aleutian ===
== Muamua ==
=== fa'amalosi a Amerika ===
=== faaletonu Iapani ===
=== US code-breaking ===
== Taua ==
=== Fa'afitauli o Nagumo ===
=== Osofaiga i le va'a a Iapani ===
==== Fa'aleagaina o ''Kaga'', ''Sōryū'' ma ''Akagi'' ====
=== osofa'iga a Iapani ===
=== osofa'iga a Amerika ===
=== Iapani ma Amerika na maliliu ===
== Mulimuli ==
=== pagota Amerika ===
=== pagota Iapani ===
== A'afiaga ==
== Mauaina o vaa ua goto ==
== Faamanatuga ==
hgyzhcdqbs053dk1twg55h93zmr9mhh
43908
43907
2024-12-14T06:27:53Z
The-name-1234
11195
Blanked the page
43908
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1
Taua o Midway
0
8638
43909
2024-12-14T08:39:02Z
The-name-1234
11195
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1262098721|Battle of Midway]]"
43909
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o Midway''' o se taua tele na tupu i totonu o le Pasefika mai le 4-7 Iuni 1942. O lenei taua o se vaega o le Taua lona 2 a le Lalolagi (WW2), ma na fetaui ai le va o le Neivi a le Emepaea o Iapani (IJN) ma le Neivi a le Iunite o Amerika (USN). Sa fa'aiu le taua lea i le manumalo mautu o Amerika, ma na amata ai le solaaga a Iapani mai le Pasefika.
Na amata le taua a Iapani ma Amerika i le 7 Tesema 1941, taluai le osofa'iga fa'afuase'i a le IJN e faapomuina le uafu o "Pearl Harbor" i totonu o Hawai'i. O i na sa taula ai le tele o va'a tau a Amerika. Na ova ma le 2,000 tagata na maliliu talu ai lenei mea, faaopopo ma le malepeina o le tele o va'a tau.
Sa vave ona gaoioi ia Iapani i luga o le Pasefika. E le'i leva ae amata fetauaina agai Filipaina, Malasia ma isi motu o Papua niu Kini.
Ia Me 1942, na toe fetaui Neivi a Amerika ma Iapani i totonu o se vasa tele i talane o Ausetalia, Niu Kini, ma Atu Solomona (Battle of the Coral Sea). O le taimi muamua lea na faaoga ai va'alele e faatino ai le taua, nai lo le faaaogāina o fana tetele. O le taunuuga o lea taua sa le i mautinoa. Ae na aafia ai le tuufaatasiga o le isi taua o le a oo mai.
Talu ai le osofa'iga fa'ate'ia a Amerika i luga o Tokio (Doolittle air raid), na sauaina e ta'ita'i o Iapani se fuafuaga e puipui ai le latou atunu'u. Na latou fuafua e maileia le USN ma talepe latou vaa i le taimi e tasi. Mai le avanoa lea, e mafai ai ona tauaina e Iapani Fiti, Samoa, ma Hawai'i. Paga lea na afaina le fuafuaga ona o le leaga o le vavalo o mafaufauga a Amerika, ae maise fo'i le pu'ega e tagata fa'alogo o Amerika ia fuafuaga. Mai tala ia, na sauni le USN mo le taua lea la'a sosoo.
E 7 va'a tau mo va'alele na faaoga i le Taua o Midway, 4 mai le IJN ae 3 mai le USN. I le faiuna o le taua, na gogoto uma va'a ia a Iapani, faaopoopo ma se va'a tau faga e 1. Mo Amerika, na leiloa le 1 va'a tau mo va'alele ma faaleagaina lesi lua, ae na leiloa fo'i le va'a tau faga e 1.
O le faiaina lea, faaopoopo ma taua faigata i Motu Solomona, na faigata ona toe maua e Iapani le malosi na leiloa mai le Midway. Mai le taimi lena na amata na solomuli le latou taua ma Amerika seia oo ina latou faiaina i le 1945.
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua]]
[[Category:Mea na tupu i le Senituri 20]]
[[Category:Taua i le va o Iapani ma Amerika]]
[[Category:Taua i luga o le sami]]
orz1d7gomadz9qraanwhb3cfhwyvh8o
43910
43909
2024-12-14T08:54:07Z
The-name-1234
11195
kogeki
43910
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o Midway''' o se [[taua]] tele na tupu i totonu o le [[Vasa Pasefika|Pasefika]] mai le 4-7 Iuni 1942. O lenei taua o se vaega o le [[Taua lona 2 a le Lalolagi]] (WW2), ma na fetaui ai le va o le Neivi a le [[Emepaea o Iapani]] (IJN) ma le Neivi a le [[Iunaite Sitete o Amerika|Iunite Sitete o Amerika]] (USN). Sa fa'aiu le taua lea i le manumalo mautu o Amerika, ma na amata ai le solaaga a Iapani mai le Pasefika.
Na amata le taua a Iapani ma Amerika i le 7 Tesema 1941, taluai le osofa'iga fa'afuase'i a le IJN e faapomuina le uafu o "Pearl Harbor" i totonu o [[Hawaiʻi|Hawai'i]]. O i na sa taula ai le tele o va'a tau a Amerika. Na ova ma le 2,000 tagata na maliliu talu ai lenei mea, faaopopo ma le malepeina o le tele o va'a tau.
Sa vave ona gaoioi ia Iapani i luga o le Pasefika. E le'i leva ae amata fetauaina agai [[Filipaina]], [[Malesia|Malasia]] ma isi motu o [[Papua Niu Kini|Papua niu Kini]].
Ia Me 1942, na toe fetaui Neivi a Amerika ma Iapani i totonu o se vasa tele i talane o [[Ausetalia]], [[Niu Kini]], ma [[Atu Solomona]] (Battle of the Coral Sea). O le taimi muamua lea na faaoga ai va'alele e faatino ai le taua, nai lo le faaaogāina o fana tetele. O le taunuuga o lea taua sa le i mautinoa. Ae na aafia ai le tuufaatasiga o le isi taua o le a oo mai.
Talu ai le osofa'iga fa'ate'ia a Amerika i luga o [[Tokyo|Tokio]] (Doolittle air raid), na sauaina e ta'ita'i o Iapani se fuafuaga e puipui ai le latou atunu'u. Na latou fuafua e maileia le USN ma talepe latou vaa i le taimi e tasi. Mai le avanoa lea, e mafai ai ona tauaina e Iapani [[Fiti]], [[Sāmoa|Samoa]], ma Hawai'i. Paga lea na afaina le fuafuaga ona o le leaga o le vavalo o mafaufauga a Amerika, ae maise fo'i le pu'ega e tagata fa'alogo o Amerika ia fuafuaga. Mai tala ia, na sauni le USN mo le taua lea la'a sosoo.
E 7 va'a tau mo va'alele na faaoga i le Taua o Midway, 4 mai le IJN ae 3 mai le USN. I le faiuna o le taua, na gogoto uma va'a ia a Iapani, faaopoopo ma se va'a tau faga e 1. Mo Amerika, na leiloa le 1 va'a tau mo va'alele ma faaleagaina lesi lua, ae na leiloa fo'i le va'a tau faga e 1.
O le faiaina lea, faaopoopo ma taua faigata i [[Le Motu o Solomona|Motu Solomona]], na faigata ona toe maua e Iapani le malosi na leiloa mai le Midway. Mai le taimi lena na amata na solomuli le latou taua ma Amerika seia oo ina latou faiaina i le 1945.
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua]]
[[Category:Mea na tupu i le Senituri 20]]
[[Category:Taua i le va o Iapani ma Amerika]]
[[Category:Taua i luga o le sami]]
jenwouh6sakralvcg3j2ef2uscsiw2p
43919
43910
2024-12-14T10:52:57Z
The-name-1234
11195
43919
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o Midway''' o se [[taua]] tele na tupu i totonu o le [[Vasa Pasefika|Pasefika]] mai le 4-7 Iuni 1942. O lenei taua o se vaega o le [[Taua lona 2 a le Lalolagi]] (WW2), ma na fetaui ai le va o le Neivi a le [[Emepaea o Iapani]] (IJN) ma le Neivi a le [[Iunaite Sitete o Amerika|Iunite Sitete o Amerika]] (USN). Sa fa'aiu le taua lea i le manumalo mautu o Amerika, ma na amata ai le solaaga a Iapani mai le Pasefika.
Na amata le taua a Iapani ma Amerika i le 7 Tesema 1941, taluai le osofa'iga fa'afuase'i a le IJN e faapomuina le uafu o "Pearl Harbor" i totonu o [[Hawaiʻi|Hawai'i]]. O i na sa taula ai le tele o va'a tau a Amerika. Na ova ma le 2,000 tagata na maliliu talu ai lenei mea, faaopopo ma le malepeina o le tele o va'a tau.
Sa vave ona gaoioi ia Iapani i luga o le Pasefika. E le'i leva ae amata fetauaina agai [[Filipaina]], [[Malesia|Malasia]] ma isi motu o [[Papua Niu Kini|Papua niu Kini]].
Ia Me 1942, na toe fetaui Neivi a Amerika ma Iapani i totonu o se vasa tele i talane o [[Ausetalia]], [[Niu Kini]], ma [[Atu Solomona]] (Battle of the Coral Sea). O le taimi muamua lea na faaoga ai va'alele e faatino ai le taua, nai lo le faaaogāina o fana tetele. O le taunuuga o lea taua sa le i mautinoa. Ae na aafia ai le tuufaatasiga o le isi taua o le a oo mai.
Talu ai le osofa'iga fa'ate'ia a Amerika i luga o [[Tokyo|Tokio]] (Doolittle air raid), na sauaina e ta'ita'i o Iapani se fuafuaga e puipui ai le latou atunu'u. Na latou fuafua e maileia le USN ma talepe latou vaa i le taimi e tasi. Mai le avanoa lea, e mafai ai ona tauaina e Iapani [[Fiti]], [[Sāmoa|Samoa]], ma Hawai'i. Paga lea na afaina le fuafuaga ona o le leaga o le vavalo o mafaufauga a Amerika, ae maise fo'i le pu'ega e tagata fa'alogo o Amerika ia fuafuaga. Mai tala ia, na sauni le USN mo le taua lea la'a sosoo.
E 7 va'a tau mo va'alele na faaoga i le Taua o Midway, 4 mai le IJN ae 3 mai le USN. I le faiuna o le taua, na gogoto uma va'a ia a Iapani, faaopoopo ma se va'a tau faga e 1. Mo Amerika, na leiloa le 1 va'a tau mo va'alele ma faaleagaina lesi lua, ae na leiloa fo'i le va'a tau faga e 1.
O le faiaina lea, faaopoopo ma taua faigata i [[Le Motu o Solomona|Motu Solomona]], na faigata ona toe maua e Iapani le malosi na leiloa mai le Midway. Mai le taimi lena na amata na solomuli le latou taua ma Amerika seia oo ina latou faiaina i le 1945.
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i le va o Iapani ma Amerika]]
[[Category:Taua i luga o le sami]]
[[Category:Senituri 20]]
[[Category:Iapani]]
p9vhiz7ay0ndpbzlrtbaqaprsvz3tkb
43921
43919
2024-12-14T10:54:09Z
The-name-1234
11195
43921
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o Midway''' o se [[taua]] tele na tupu i totonu o le [[Vasa Pasefika|Pasefika]] mai le 4-7 Iuni 1942. O lenei taua o se vaega o le [[Taua lona 2 a le Lalolagi]] (WW2), ma na fetaui ai le va o le Neivi a le [[Emepaea o Iapani]] (IJN) ma le Neivi a le [[Iunaite Sitete o Amerika|Iunite Sitete o Amerika]] (USN). Sa fa'aiu le taua lea i le manumalo mautu o Amerika, ma na amata ai le solaaga a Iapani mai le Pasefika.
Na amata le taua a Iapani ma Amerika i le 7 Tesema 1941, taluai le osofa'iga fa'afuase'i a le IJN e faapomuina le uafu o "Pearl Harbor" i totonu o [[Hawaiʻi|Hawai'i]]. O i na sa taula ai le tele o va'a tau a Amerika. Na ova ma le 2,000 tagata na maliliu talu ai lenei mea, faaopopo ma le malepeina o le tele o va'a tau.
Sa vave ona gaoioi ia Iapani i luga o le Pasefika. E le'i leva ae amata fetauaina agai [[Filipaina]], [[Malesia|Malasia]] ma isi motu o [[Papua Niu Kini|Papua niu Kini]].
Ia Me 1942, na toe fetaui Neivi a Amerika ma Iapani i totonu o se vasa tele i talane o [[Ausetalia]], [[Niu Kini]], ma [[Atu Solomona]] (Battle of the Coral Sea). O le taimi muamua lea na faaoga ai va'alele e faatino ai le taua, nai lo le faaaogāina o fana tetele. O le taunuuga o lea taua sa le i mautinoa. Ae na aafia ai le tuufaatasiga o le isi taua o le a oo mai.
Talu ai le osofa'iga fa'ate'ia a Amerika i luga o [[Tokyo|Tokio]] (Doolittle air raid), na sauaina e ta'ita'i o Iapani se fuafuaga e puipui ai le latou atunu'u. Na latou fuafua e maileia le USN ma talepe latou vaa i le taimi e tasi. Mai le avanoa lea, e mafai ai ona tauaina e Iapani [[Fiti]], [[Sāmoa|Samoa]], ma Hawai'i. Paga lea na afaina le fuafuaga ona o le leaga o le vavalo o mafaufauga a Amerika, ae maise fo'i le pu'ega e tagata fa'alogo o Amerika ia fuafuaga. Mai tala ia, na sauni le USN mo le taua lea la'a sosoo.
E 7 va'a tau mo va'alele na faaoga i le Taua o Midway, 4 mai le IJN ae 3 mai le USN. I le faiuna o le taua, na gogoto uma va'a ia a Iapani, faaopoopo ma se va'a tau faga e 1. Mo Amerika, na leiloa le 1 va'a tau mo va'alele ma faaleagaina lesi lua, ae na leiloa fo'i le va'a tau faga e 1.
O le faiaina lea, faaopoopo ma taua faigata i [[Le Motu o Solomona|Motu Solomona]], na faigata ona toe maua e Iapani le malosi na leiloa mai le Midway. Mai le taimi lena na amata na solomuli le latou taua ma Amerika seia oo ina latou faiaina i le 1945.
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i le va o Iapani ma Amerika]]
[[Category:Taua i luga o le sami]]
[[Category:Iapani]]
[[Category:Seneturi 20]]
3bf2avjh7c1au9euemgwe6cqz1h7uuu
43922
43921
2024-12-14T10:57:50Z
The-name-1234
11195
43922
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o Midway''' o se [[taua]] tele na tupu i totonu o le [[Vasa Pasefika|Pasefika]] mai le 4-7 Iuni 1942. O lenei taua o se vaega o le [[Taua lona 2 a le Lalolagi]] (WW2), ma na fetaui ai le va o le Neivi a le [[Emepaea o Iapani]] (IJN) ma le Neivi a le [[Iunaite Sitete o Amerika|Iunite Sitete o Amerika]] (USN). Sa fa'aiu le taua lea i le manumalo mautu o Amerika, ma na amata ai le solaaga a Iapani mai le Pasefika.
Na amata le taua a Iapani ma Amerika i le 7 Tesema 1941, taluai le osofa'iga fa'afuase'i a le IJN e faapomuina le uafu o "Pearl Harbor" i totonu o [[Hawaiʻi|Hawai'i]]. O i na sa taula ai le tele o va'a tau a Amerika. Na ova ma le 2,000 tagata na maliliu talu ai lenei mea, faaopopo ma le malepeina o le tele o va'a tau.
Sa vave ona gaoioi ia Iapani i luga o le Pasefika. E le'i leva ae amata fetauaina agai [[Filipaina]], [[Malesia|Malasia]] ma isi motu o [[Papua Niu Kini|Papua niu Kini]].
Ia Me 1942, na toe fetaui Neivi a Amerika ma Iapani i totonu o se vasa tele i talane o [[Ausetalia]], [[Niu Kini]], ma [[Atu Solomona]] (Battle of the Coral Sea). O le taimi muamua lea na faaoga ai va'alele e faatino ai le taua, nai lo le faaaogāina o fana tetele. O le taunuuga o lea taua sa le i mautinoa. Ae na aafia ai le tuufaatasiga o le isi taua o le a oo mai.
Talu ai le osofa'iga fa'ate'ia a Amerika i luga o [[Tokyo|Tokio]] (Doolittle air raid), na sauaina e ta'ita'i o Iapani se fuafuaga e puipui ai le latou atunu'u. Na latou fuafua e maileia le USN ma talepe latou vaa i le taimi e tasi. Mai le avanoa lea, e mafai ai ona tauaina e Iapani [[Fiti]], [[Sāmoa|Samoa]], ma Hawai'i. Paga lea na afaina le fuafuaga ona o le leaga o le vavalo o mafaufauga a Amerika, ae maise fo'i le pu'ega e tagata fa'alogo o Amerika ia fuafuaga. Mai tala ia, na sauni le USN mo le taua lea la'a sosoo.
E 7 va'a tau mo va'alele na faaoga i le Taua o Midway, 4 mai le IJN ae 3 mai le USN. I le faiuna o le taua, na gogoto uma va'a ia a Iapani, faaopoopo ma se va'a tau faga e 1. Mo Amerika, na leiloa le 1 va'a tau mo va'alele ma faaleagaina lesi lua, ae na leiloa fo'i le va'a tau faga e 1.
O le faiaina lea, faaopoopo ma taua faigata i [[Le Motu o Solomona|Motu Solomona]], na faigata ona toe maua e Iapani le malosi na leiloa mai le Midway. Mai le taimi lena na amata na solomuli le latou taua ma Amerika seia oo ina latou faiaina i le 1945.
[[Category:Taua]]
[[Category:Iapani]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
mtj8sntpbpznabqejuncyfrgh0oh87k
43927
43922
2024-12-14T11:24:08Z
The-name-1234
11195
43927
wikitext
text/x-wiki
[[File:Navy fighters during the attack on the Japanese fleet off Midway, June 4th to 6th 1942. In the center is visible a... - NARA - 520591.tif|thumb|Va'alele Tau a le Neivi o Amerika (USN) o lo'o o agai i se Va'a Tau o Iapani (IJN) i le taimi o le Taua o Midway.]]
O le '''Taua o Midway''' o se [[taua]] tele na tupu i totonu o le [[Vasa Pasefika|Pasefika]] mai le 4-7 Iuni 1942. O lenei taua o se vaega o le [[Taua lona 2 a le Lalolagi]] (WW2), ma na fetaui ai le va o le Neivi a le [[Emepaea o Iapani]] (IJN) ma le Neivi a le [[Iunaite Sitete o Amerika|Iunite Sitete o Amerika]] (USN). Sa fa'aiu le taua lea i le manumalo mautu o Amerika, ma na amata ai le solaaga a Iapani mai le Pasefika.
[[File:Japanese expansion april 1942.svg|thumb|Fa'afanua o lo'o fa'aalia ai le fa'alauteleina o le Empaea o Iapani i le 1942.]]
Na amata le taua a Iapani ma Amerika i le 7 Tesema 1941, taluai le osofa'iga fa'afuase'i a le IJN e faapomuina le uafu o "Pearl Harbor" i totonu o [[Hawaiʻi|Hawai'i]]. O i na sa taula ai le tele o va'a tau a Amerika. Na ova ma le 2,000 tagata na maliliu talu ai lenei mea, faaopopo ma le malepeina o le tele o va'a tau.
Sa vave ona gaoioi ia Iapani i luga o le Pasefika. E le'i leva ae amata fetauaina agai [[Filipaina]], [[Malesia|Malasia]] ma isi motu o [[Papua Niu Kini|Papua niu Kini]].
Ia Me 1942, na toe fetaui Neivi a Amerika ma Iapani i totonu o se vasa tele i talane o [[Ausetalia]], [[Niu Kini]], ma [[Atu Solomona]] (Battle of the Coral Sea). O le taimi muamua lea na faaoga ai va'alele e faatino ai le taua, nai lo le faaaogāina o fana tetele. O le taunuuga o lea taua sa le i mautinoa. Ae na aafia ai le tuufaatasiga o le isi taua o le a oo mai.
Talu ai le osofa'iga fa'ate'ia a Amerika i luga o [[Tokyo|Tokio]] (Doolittle air raid), na sauaina e ta'ita'i o Iapani se fuafuaga e puipui ai le latou atunu'u. Na latou fuafua e maileia le USN ma talepe latou vaa i le taimi e tasi. Mai le avanoa lea, e mafai ai ona tauaina e Iapani [[Fiti]], [[Sāmoa|Samoa]], ma Hawai'i. Paga lea na afaina le fuafuaga ona o le leaga o le vavalo o mafaufauga a Amerika, ae maise fo'i le pu'ega e tagata fa'alogo o Amerika ia fuafuaga. Mai tala ia, na sauni le USN mo le taua lea la'a sosoo.
E 7 va'a tau mo va'alele na faaoga i le Taua o Midway, 4 mai le IJN ae 3 mai le USN. I le faiuna o le taua, na gogoto uma va'a ia a Iapani, faaopoopo ma se va'a tau faga e 1. Mo Amerika, na leiloa le 1 va'a tau mo va'alele ma faaleagaina lesi lua, ae na leiloa fo'i le va'a tau faga e 1.
O le faiaina lea, faaopoopo ma taua faigata i [[Le Motu o Solomona|Motu Solomona]], na faigata ona toe maua e Iapani le malosi na leiloa mai le Midway. Mai le taimi lena na amata na solomuli le latou taua ma Amerika seia oo ina latou faiaina i le 1945.
[[Category:Taua]]
[[Category:Iapani]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
e4r0lrzhiogg5agmcfp7036m4ykyd5s
43928
43927
2024-12-14T11:26:45Z
The-name-1234
11195
43928
wikitext
text/x-wiki
[[File:Navy fighters during the attack on the Japanese fleet off Midway, June 4th to 6th 1942. In the center is visible a... - NARA - 520591.tif|thumb|Va'alele Tau a le Neivi o Amerika (USN) o lo'o o agai i se Va'a Tau o Iapani (IJN) i le taimi o le Taua o Midway.]]
O le '''Taua o Midway''' o se [[taua]] tele na tupu i totonu o le [[Vasa Pasefika|Pasefika]] mai le 4-7 Iuni 1942. O lenei taua o se vaega o le [[Taua lona 2 a le Lalolagi]] (WW2), ma na fetaui ai le va o le Neivi a le [[Emepaea o Iapani]] (IJN) ma le Neivi a le [[Iunaite Sitete o Amerika|Iunite Sitete o Amerika]] (USN). Sa fa'aiu le taua lea i le manumalo mautu o Amerika, ma na amata ai le solaaga a Iapani mai le Pasefika.
[[File:Japanese expansion april 1942.svg|thumb|Fa'afanua o lo'o fa'aalia ai le fa'alauteleina o le Emepaea o Iapani i le 1942.]]
Na amata le taua a Iapani ma Amerika i le 7 Tesema 1941, taluai le osofa'iga fa'afuase'i a le IJN e faapomuina le uafu o "Pearl Harbor" i totonu o [[Hawaiʻi|Hawai'i]]. O i na sa taula ai le tele o va'a tau a Amerika. Na ova ma le 2,000 tagata na maliliu talu ai lenei mea, faaopopo ma le malepeina o le tele o va'a tau.
Sa vave ona gaoioi ia Iapani i luga o le Pasefika. E le'i leva ae amata fetauaina agai [[Filipaina]], [[Malesia|Malasia]] ma isi motu o [[Papua Niu Kini|Papua niu Kini]].
Ia Me 1942, na toe fetaui Neivi a Amerika ma Iapani i totonu o se vasa tele i talane o [[Ausetalia]], [[Niu Kini]], ma [[Atu Solomona]] (Battle of the Coral Sea). O le taimi muamua lea na faaoga ai va'alele e faatino ai le taua, nai lo le faaaogāina o fana tetele. O le taunuuga o lea taua sa le i mautinoa. Ae na aafia ai le tuufaatasiga o le isi taua o le a oo mai.
Talu ai le osofa'iga fa'ate'ia a Amerika i luga o [[Tokyo|Tokio]] (Doolittle air raid), na sauaina e ta'ita'i o Iapani se fuafuaga e puipui ai le latou atunu'u. Na latou fuafua e maileia le USN ma talepe latou vaa i le taimi e tasi. Mai le avanoa lea, e mafai ai ona tauaina e Iapani [[Fiti]], [[Sāmoa|Samoa]], ma Hawai'i. Paga lea na afaina le fuafuaga ona o le leaga o le vavalo o mafaufauga a Amerika, ae maise fo'i le pu'ega e tagata fa'alogo o Amerika ia fuafuaga. Mai tala ia, na sauni le USN mo le taua lea la'a sosoo.
E 7 va'a tau mo va'alele na faaoga i le Taua o Midway, 4 mai le IJN ae 3 mai le USN. I le faiuna o le taua, na gogoto uma va'a ia a Iapani, faaopoopo ma se va'a tau faga e 1. Mo Amerika, na leiloa le 1 va'a tau mo va'alele ma faaleagaina lesi lua, ae na leiloa fo'i le va'a tau faga e 1.
O le faiaina lea, faaopoopo ma taua faigata i [[Le Motu o Solomona|Motu Solomona]], na faigata ona toe maua e Iapani le malosi na leiloa mai le Midway. Mai le taimi lena na amata na solomuli le latou taua ma Amerika seia oo ina latou faiaina i le 1945.
[[Category:Taua]]
[[Category:Iapani]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Iunite Sitete o Amerika]]
[[Category:Pasefika]]
cez963vvrary4d88b97u5yrrm2xrpe3
Taua o le Bulge
0
8639
43911
2024-12-14T10:12:23Z
The-name-1234
11195
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1257681557|Battle of the Bulge]]"
43911
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o le Bulge''', o le osofa'iga mulimuli a Siamani agai i le Autau Soofaatasi, i masima mulimuli o le Taua 2 o le Lalolagi (WW2). Na tupu le taua lea mai le 16 Tesema 1944 agai i le 25 Ianuari 1945. O le osofa'iga lea na amata mai i totonu o le vaomatua mafiafia i le va o Peleseuma ma Lusemu. O le autu o le osofaiga o le taofia o le faaaogaina o le uafu o Antwerp, o loo faaoga e le Au Soofatasi e sapalai ai a latou fitafita ma masini. O le isi sini o le faavaevaeina o autau a le Soofatasi, ia mafai ai ona fa'aumatia ia kulupu eseese, ma faamalosia ai se feagaiga filemu e malupuipuia ai Siamani i le itu i sisifo.
8b9qm3clbmilecaipymn5fiz24r7oiv
43912
43911
2024-12-14T10:17:48Z
The-name-1234
11195
43912
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o le Bulge''', o le osofa'iga mulimuli a [[Siamani]] agai i le [[Autau Soofaatasi]], i masima mulimuli o le [[Taua 2 o le Lalolagi]] (WW2). Na tupu le taua lea mai le 16 Tesema 1944 agai i le 25 Ianuari 1945. O le osofa'iga lea na amata mai i totonu o le vaomatua mafiafia i le va o [[Peleseuma]] ma [[Lusemu]]. O le autu o le osofaiga o le taofia o le faaaogaina o le uafu o [[Antwerp]], o loo faaoga e le Au Soofatasi e sapalai ai a latou fitafita ma masini. O le isi sini o le faavaevaeina o autau a le Soofatasi, ia mafai ai ona fa'aumatia ia kulupu eseese, ma faamalosia ai se feagaiga filemu e malupuipuia ai Siamani i le itu i sisifo.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Senituri 20]]
ddnijncszq3kk0m6o4zoi0d3qeoouci
43917
43912
2024-12-14T10:51:03Z
The-name-1234
11195
43917
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o le Bulge''', o le osofa'iga mulimuli a [[Siamani]] agai i le [[Autau Soofaatasi]], i masima mulimuli o le [[Taua 2 o le Lalolagi]] (WW2). Na tupu le taua lea mai le 16 Tesema 1944 agai i le 25 Ianuari 1945. O le osofa'iga lea na amata mai i totonu o le vaomatua mafiafia i le va o [[Peleseuma]] ma [[Lusemu]]. O le autu o le osofaiga o le taofia o le faaaogaina o le uafu o [[Antwerp]], o loo faaoga e le Au Soofatasi e sapalai ai a latou fitafita ma masini. O le isi sini o le faavaevaeina o autau a le Soofatasi, ia mafai ai ona fa'aumatia ia kulupu eseese, ma faamalosia ai se feagaiga filemu e malupuipuia ai Siamani i le itu i sisifo.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Seneturi 20]]
d9xfok58f0swd0d1az4u8cccrbdjy2b
43923
43917
2024-12-14T10:58:15Z
The-name-1234
11195
43923
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua o le Bulge''', o le osofa'iga mulimuli a [[Siamani]] agai i le [[Autau Soofaatasi]], i masima mulimuli o le [[Taua 2 o le Lalolagi]] (WW2). Na tupu le taua lea mai le 16 Tesema 1944 agai i le 25 Ianuari 1945. O le osofa'iga lea na amata mai i totonu o le vaomatua mafiafia i le va o [[Peleseuma]] ma [[Lusemu]]. O le autu o le osofaiga o le taofia o le faaaogaina o le uafu o [[Antwerp]], o loo faaoga e le Au Soofatasi e sapalai ai a latou fitafita ma masini. O le isi sini o le faavaevaeina o autau a le Soofatasi, ia mafai ai ona fa'aumatia ia kulupu eseese, ma faamalosia ai se feagaiga filemu e malupuipuia ai Siamani i le itu i sisifo.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
9kviwwboxq4ee65ldxs489ob2hw1p1p
43929
43923
2024-12-14T11:34:20Z
The-name-1234
11195
43929
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wacht am Rhein map (Opaque).svg|thumb|Fa'afanua o lo'o fa'aalia ai vaega amata o le Taua a le Bulge.]]
[[File:German troops at Battle of the Bulge, 16 December 1944.jpg|thumb|Ata a fitafita o Siamani o lo'o kolosi se auala ua poloka i le taimi o le Taua o le Bulge.]]
O le '''Taua o le Bulge''', o le osofa'iga mulimuli a [[Siamani]] agai i le [[Autau Soofaatasi]], i masima mulimuli o le [[Taua 2 o le Lalolagi]] (WW2). Na tupu le taua lea mai le 16 Tesema 1944 agai i le 25 Ianuari 1945. O le osofa'iga lea na amata mai i totonu o le vaomatua mafiafia i le va o [[Peleseuma]] ma [[Lusemu]]. O le autu o le osofaiga o le taofia o le faaaogaina o le uafu o [[Antwerp]], o loo faaoga e le Au Soofatasi e sapalai ai a latou fitafita ma masini. O le isi sini o le faavaevaeina o autau a le Soofatasi, ia mafai ai ona fa'aumatia ia kulupu eseese, ma faamalosia ai se feagaiga filemu e malupuipuia ai Siamani i le itu i sisifo.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
5pnod79dwhgf413cm5mkftox7coftoe
43930
43929
2024-12-14T11:34:42Z
The-name-1234
11195
43930
wikitext
text/x-wiki
[[File:Wacht am Rhein map (Opaque).svg|thumb|Fa'afanua o lo'o fa'aalia ai vaega amata o le Taua a le Bulge.]]
[[File:German troops at Battle of the Bulge, 16 December 1944.jpg|thumb|Ata o fitafita a Siamani o lo'o kolosi se auala ua poloka i le taimi o le Taua o le Bulge.]]
O le '''Taua o le Bulge''', o le osofa'iga mulimuli a [[Siamani]] agai i le [[Autau Soofaatasi]], i masima mulimuli o le [[Taua 2 o le Lalolagi]] (WW2). Na tupu le taua lea mai le 16 Tesema 1944 agai i le 25 Ianuari 1945. O le osofa'iga lea na amata mai i totonu o le vaomatua mafiafia i le va o [[Peleseuma]] ma [[Lusemu]]. O le autu o le osofaiga o le taofia o le faaaogaina o le uafu o [[Antwerp]], o loo faaoga e le Au Soofatasi e sapalai ai a latou fitafita ma masini. O le isi sini o le faavaevaeina o autau a le Soofatasi, ia mafai ai ona fa'aumatia ia kulupu eseese, ma faamalosia ai se feagaiga filemu e malupuipuia ai Siamani i le itu i sisifo.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
5n8wlskvj3atejr16u9jkh2rkvkv611
Category:Taua
14
8640
43913
2024-12-14T10:18:26Z
The-name-1234
11195
Created page with "[[Category:Taua]]"
43913
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Taua]]
0o0h1izhe8lm1h1wbwuqewf310afz7b
Taua o Farani
0
8641
43914
2024-12-14T10:48:11Z
The-name-1234
11195
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1261660602|Battle of France]]"
43914
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua a Falani''', i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se osofaʻiga a Siamani agai i Atunuʻu Maualalo ([[Peleseuma]], [[Lukisemipoka|Luxembourg]] ma [[Netalani]]) ma Farani. Na manumalo Siamani i le taua lea, ma faatoilaloina ma nofoia e le Axis itulagi a atunu'u ia ua faeaina. Sa faaiʻu ia tulaga o taua i le itu i Sisifo a Europa, seia oʻo i le Taua a Normandy i le 6 Iuni 1944.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Senituri 20]]
[[Category:Farani]]
[[Category:Siamani]]
7q35rm4d5te0vrbg6vt6i59k5bcjai5
43916
43914
2024-12-14T10:50:38Z
The-name-1234
11195
43916
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua a Falani''', i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se osofaʻiga a Siamani agai i Atunuʻu Maualalo ([[Peleseuma]], [[Lukisemipoka|Luxembourg]] ma [[Netalani]]) ma Farani. Na manumalo Siamani i le taua lea, ma faatoilaloina ma nofoia e le Axis itulagi a atunu'u ia ua faeaina. Sa faaiʻu ia tulaga o taua i le itu i Sisifo a Europa, seia oʻo i le Taua a Normandy i le 6 Iuni 1944.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Farani]]
[[Category:Siamani]]
[[Category:Seneturi 20]]
9so2afk9cx29yx3plm7olt5bdrq3fpl
43924
43916
2024-12-14T10:59:50Z
The-name-1234
11195
43924
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua a Falani''', o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se osofaʻiga a Siamani agai i Atunuʻu Maualalo ([[Peleseuma]], [[Lukisemipoka|Luxembourg]] ma [[Netalani]]) ma Farani i le tausaga 1940. Na manumalo Siamani i le taua lea, ma faatoilaloina ma nofoia e le Axis itulagi a atunu'u ia ua faeaina. Sa faaiʻu ia tulaga o taua i le itu i Sisifo a Europa, seia oʻo i le Taua a Normandy i le 6 Iuni 1944.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Farani]]
[[Category:Siamani]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
mrdi91b7rfio6jrxsm113cgtp8v4nww
43931
43924
2024-12-14T11:43:00Z
The-name-1234
11195
43931
wikitext
text/x-wiki
[[File:Battle of France Infobox.png|thumb|O ata ia sa pu'ea mai i le taimi o le Taua o Farani.]]
O le '''Taua a Falani''', o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se osofaʻiga a Siamani agai i Atunuʻu Maualalo ([[Peleseuma]], [[Lukisemipoka|Luxembourg]] ma [[Netalani]]) ma Farani i le tausaga 1940. Na manumalo Siamani i le taua lea, ma faatoilaloina ma nofoia e le Axis itulagi a atunu'u ia ua faeaina. Sa faaiʻu ia tulaga o taua i le itu i Sisifo a Europa, seia oʻo i le Taua a Normandy i le 6 Iuni 1944.e
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Farani]]
[[Category:Siamani]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
233ufs3f8v3x968q72b3ggh9qzkknc5
43932
43931
2024-12-14T11:45:51Z
The-name-1234
11195
43932
wikitext
text/x-wiki
[[File:Battle of France Infobox.png|thumb|O ata ia sa pu'ea mai i le taimi o le Taua o Farani.]]
[[File:West Front 1940Campaign.svg|thumb|Fa'afanua o lo'o fa'aalia ai le Au Fa'atasi o lo'o si'omia e Autau a Siamani.]]
O le '''Taua a Falani''', o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se osofaʻiga a Siamani agai i Atunuʻu Maualalo ([[Peleseuma]], [[Lukisemipoka|Luxembourg]] ma [[Netalani]]) ma Farani i le tausaga 1940. Na manumalo Siamani i le taua lea, ma faatoilaloina ma nofoia e le Axis itulagi a atunu'u ia ua faeaina. Sa faaiʻu ia tulaga o taua i le itu i Sisifo a Europa, seia oʻo i le Taua a Normandy i le 6 Iuni 1944.e
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Farani]]
[[Category:Siamani]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
3dzvmvjj66ywcrtme5sp0h5chvvja68
43933
43932
2024-12-14T11:47:02Z
The-name-1234
11195
43933
wikitext
text/x-wiki
[[File:Battle of France Infobox.png|thumb|O ata ia sa pu'ea mai i le taimi o le Taua o Farani.]]
[[File:West Front 1940Campaign.svg|thumb|Fa'afanua o lo'o fa'aalia ai le Au Fa'atasi o lo'o si'omia e Autau a Siamani.]]
O le '''Taua a Falani''', o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se osofaʻiga a Siamani agai i Atunuʻu Maualalo ([[Peleseuma]], [[Lukisemipoka|Luxembourg]] ma [[Netalani]]) ma Farani i le tausaga 1940. Na manumalo Siamani i le taua lea, ma faatoilaloina ma nofoia e le Axis itulagi a atunu'u ia ua faeaina. Sa faaiʻu ia tulaga o taua i le itu i Sisifo a Europa, seia oʻo i le Taua a Normandy i le 6 Iuni 1944.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Farani]]
[[Category:Siamani]]
[[Category:Seneturi 20]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
g6oyqxeqoq4edjco9w2dawot5ix74hs
Category:Senituri 20
14
8642
43915
2024-12-14T10:49:56Z
The-name-1234
11195
Created page with "[[Category:Senituri 20]]"
43915
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Senituri 20]]
icuydaozzbpd90yyo1yxcznnhkbabnj
43920
43915
2024-12-14T10:53:41Z
The-name-1234
11195
Blanked the page
43920
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1
Category:Seneturi 20
14
8643
43918
2024-12-14T10:51:22Z
The-name-1234
11195
Created page with "[[Category:Seneturi 20]]"
43918
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Seneturi 20]]
hpwddbi91y7tyrd2qwo3366xuakvlfe
Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi
14
8644
43925
2024-12-14T11:01:29Z
The-name-1234
11195
Created page with "[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]] [[Category:Taua]]"
43925
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua]]
0ehq696c9l4n5zfzp9ukna9lhew4435
43926
43925
2024-12-14T11:03:53Z
The-name-1234
11195
43926
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Taua]]
O le vaega lenei o lo'o lisiina ai itulau uma e fa'atatau i le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
73f1c00wat131ihvas5ix65xmu15ikm
Taua o Farani (1940)
0
8645
43934
2024-12-14T11:57:00Z
The-name-1234
11195
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1261660602|Battle of France]]"
43934
wikitext
text/x-wiki
O le '''Taua a Falani''', i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se osofaʻiga a Siamani agai i Atunuʻu Maualalo ([[Peleseuma]], [[Lukisemipoka|Luxembourg]] ma [[Netalani]]) ma Farani. Na manumalo Siamani i le taua lea, ma faatoilaloina ma nofoia e le Axis itulagi a atunu'u ia ua faeaina. Sa faaiʻu ia tulaga o taua i le itu i Sisifo a Europa, seia oʻo i le Taua a Normandy i le 6 Iuni 1944.
I le 3 Setema 1939, na folafola ai e Farani ma Peretania le taua ana'i ia Siamani, ina ua osofaiga e Siamani i Polani i le 1 Setema 1939. I le amataga o Setema, na amata ai e Farani se faʻatapulaʻaina ae e oʻo atu i le Oketopa na toe fo'i latou i laina amata. Na osofaʻia e autau a Siamani Peleseuma, Luxembourg, Netherlands, ma Farani i le 10 Me 1940.
[[Category:Taua]]
[[Category:Taua i totonu o Europa]]
[[Category:Taua Lona Lua a le Lalolagi]]
[[Category:Senituri 20]]
[[Category:Farani]]
[[Category:Siamani]]
ron4okd805svo9oy7p0hadmj7lg8zx5