Słowakšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Slovenčina
Słowakšćina

kraje Słowakska, USA, Kanada,
Wojwodinska, Madźarska,
Rumunska, Čěska, Awstralska,
Ukraina, Chorwatska, Zapadoeuropa
rěčnicy 6 milionow
klasifikacija indoeuropske rěče
słowjanske rěče
zapadosłowjanske rěče
Słowakšćina
družina pisma łaćonski alfabet
oficielny status
hamtska rěč Słowakska, Europska Unija
rěčne kody
iso_639-1: sk
iso_639-2: (B) slo (T) slk
iso_639-3: SLO
Wikipedija
Wikipedijowe logo http://sk.wikipedia.org/

Słowakšćina je zapadosłowjanska rěč. Wona je najbóle přiwuzna čěšćinje, hornjoserbšćinje, delnjoserbšćinje, pólšćinje a kašubšćinje. Słowakska rěč słuša k słowjanskim rěčam, do swójby indoeuropskich rěčow.

Słowaksce rěči 6 mil. ludźi, z toho w Słowakskej 5 mil.

Słowaksce rěči so tež w Čěskej, Zjednoćenych statach Ameriki, Kanadźe, Madźarskej, Rumunskej a Serbiskej.


[wobdźěłać] Wurěkowanje

Wurěkowanje słowakskich zwukow Wurěkowanje w hornjoserbšćinje z přikładami
á, é, í, ó, ú, ý [aː], [ɛː], [iː], [ɔː], [uː], [iː] dołhe a, e, i, o, u, i áno, pekné, slovník, móda, kultúra, nový
ä [æ] oder [ɛ] jara wotwrjene e abo prosće ä päť někak kaž Kälte w sewjeroněmčinje
ô [u̯o] uo stôl hromdaźe rěčane uo, diftong
c [ʦ] c ceruzka cuzy
dz [ʣ] spěwny dz, z medza pólska miedza "mjeza"
č [ʧ] č slečna čěšćina
[ʤ] em
s [s] s slovník słownik
z [z] z zošit za
š [ʃ] š škola šula
ž [ʒ] ž žena žona
ď [ɟ], [dʲ] palatalny (mjechki) d ďakujem
ť [c], [tʲ] palatalny (mjechki) t robiť někak kaž w němskim Katja
ň [ɲ], [nʲ] ń, nj deň dźeń
ľ [ʎ], [lʲ] palatalny (mjechki) l učiteľ kaž gli... w italšćinje abo ll w europskej kontinentalnej španišćinje
l [ɫ] twjerdy l neutral l ze sylnje zniženej jazykowej srjedźiznu (podobnje kaž w mnoholičbnych němskich dialektach, na př. šwicarska němčina abo Kölsch (narěč města Köln nad Rynom)
r [r] přez jazykowy kónčk ryba ryba
v [v] spěwny w váza němski w (Wasser)
Tutón nastawk njewotpowěduje standardam wikipedije. Tu móhło so slědowace polěpšić:
  • Tutón nastawk hišće je pjenk (jendźelsce: stub) wo rěčnej temje.
  • Namakaj a dodaj žórła, kotrež tekst potwjerdźeja



Słowjanske rěče
wuchodosłowjanske rěče: Běłorušćina - Rušćina - Rusinšćina - Rutenšćina† - Stara wuchodosłowjanšćina† - Stara Nowgorodska narěč† - Ukrainšćina - Zapadopolešćina
zapadosłowjanske rěče: Čěšćina - Delnjoserbšćina - Hornjoserbšćina - Kašubšćina - Knaanšćina† - Lachšćina - Pólšćina - Šlešćina - Połobšćina† - Pomoranšćina† - Słowakšćina - Słowinšćina†
južnosłowjanske rěče: Bołharšćina - Bosnišćina - Chorwatšćina - Čornohoršćina - Makedonšćina - Serbišćina - Słowjenšćina - Stara Cyrkwinosłowjanšćina†
konstruowane słowjanske rěče: Slovio - Mezislovanska - Glagolica - Proslava - Ruslavsk - Lydnevi
fiktiwne słowjanske rěče: Seversk - Sevorian - Skuodian - Slavisk - Slaveni - Vozgian - Wenedyk
druhi: Prasłowjanšćina†
† mortwe


Oficielne rěče Europskeje Unije

Bołharšćina | Čěšćina | Danšćina | Estišćina | Finšćina | Francošćina | Grjekšćina | Iršćina | Italšćina | Jendźelšćina | Letišćina | Litawšćina | Madźaršćina | Maltašćina | Němska rěč | Nižozemšćina | Pólšćina | Portugalšćina | Rumunšćina | Słowakšćina | Słowjenšćina | Španišćina | Šwedšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije