Čěšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Čeština
Čěšćina

kraje Čěska, Słowakska
rěčnicy 12 milionow
klasifikacija Indoeuropske rěče
Słowjanske rěče
Zapadosłowjanske rěče
Čěšćina
družina pisma łaćonski alfabet
oficielny status
hamtska rěč Čěska
rěčne kody
iso_639-1: cs
iso_639-2: (B) cze (T) ces
iso_639-3: ces
Wikipedija
Wikipedijowe logo http://cs.wikipedia.org/

Čěšćina je zapadosłowjanska rěč. Wona je najbóle přiwuzna słowakšćinje, hornjoserbšćinje, delnjoserbšćinje, pólšćinje a kašubšćinje. Čěska rěč słuša k słowjanskim rěčam, do swójby indoeuropskich rěčow.

Čěsce rěči 12 mil. ludźi z toho w Čěskej wyše hač 10 mil.

Čěsce rěči so tež w Słowakskej, Zjednoćenych statach Ameriki, Kanadźe, Němskej, Awstriskej, Awstralskej, Ukrainje a druhich krajach.

[wobdźěłać] Prawopis

Čěšćina ma 3 časy a 7 padow, kotrychž tradicionalny slěd naličenja njeje identiski ze serbskim; hlej tabulka:

Pady w čěskej rěči
1. kdo, co? nominativ mjenowak
2. (bez) koho, čeho? genitiv rodźak
3. (ke) komu, čemu? dativ dawak
4. (vidím) koho, co? - widźu akuzativ žadak
5. (oslovujeme, voláme) - wołamy vokativ wołak
6. (o) kom, čem? lokál měsćak
7. (s) kým, čím? instrumentál nastrojnik


Dale znaje čěska rěč jednotu, mnohotu, ale tež zbytki duala su zachowane - na přiklad ličbniki dvě, obě (7. pad): s oběma (se dvěma) rukama, nohama, očima, ušima (dwojota, dual); ale s oběma (se dvěma) ženami, muži.

[wobdźěłać] Pismo

Čěske pismiki s diakritikami:

á č ď é ě í ň ó ř š ť ú ů ý ž
Á Č Ď É Ě Í Ň Ó Ř Š Ť Ú Ů Ý Ž

[wobdźěłać] Tekstowy přikład (Wótće naš)

čěšćina

Otče náš, jenž jsi na nebesích,
posvěť se jméno Tvé
Přijď království Tvé.
Buď vůle Tvá, jako v nebi, tak i na zemi.
Chléb náš vezdejší dej nám dnes
A odpusť nám naše viny
jako i my odpouštíme naším viníkům
a neuveď nás v pokušení,
ale zbav nás od zlého.


Słowjanske rěče
wuchodosłowjanske rěče: Běłorušćina - Rušćina - Rusinšćina - Rutenšćina† - Stara wuchodosłowjanšćina† - Stara Nowgorodska narěč† - Ukrainšćina - Zapadopolešćina
zapadosłowjanske rěče: Čěšćina - Delnjoserbšćina - Hornjoserbšćina - Kašubšćina - Knaanšćina† - Lachšćina - Pólšćina - Šlešćina - Połobšćina† - Pomoranšćina† - Słowakšćina - Słowinšćina†
južnosłowjanske rěče: Bołharšćina - Bosnišćina - Chorwatšćina - Čornohoršćina - Makedonšćina - Serbišćina - Słowjenšćina - Stara Cyrkwinosłowjanšćina†
konstruowane słowjanske rěče: Slovio - Mezislovanska - Glagolica - Proslava - Ruslavsk - Lydnevi
fiktiwne słowjanske rěče: Seversk - Sevorian - Skuodian - Slavisk - Slaveni - Vozgian - Wenedyk
druhi: Prasłowjanšćina†
† mortwe


Oficielne rěče Europskeje Unije

Bołharšćina | Čěšćina | Danšćina | Estišćina | Finšćina | Francošćina | Grjekšćina | Iršćina | Italšćina | Jendźelšćina | Letišćina | Litawšćina | Madźaršćina | Maltašćina | Němska rěč | Nižozemšćina | Pólšćina | Portugalšćina | Rumunšćina | Słowakšćina | Słowjenšćina | Španišćina | Šwedšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije