Silicium

Од Википедија, слободна енциклопедија

Silicium(Si, latinski- silicium) e polumetal od IVA grupa. Stabilni izotopi na silicium se: 28SI, 29Si i 30Si. Najva`ni soedinenija na siliciumot se: siliciumoksid, koj e glavna sostojka na pesokot i stakloto; siliciumska kiselina H2hSimO2m+n, nivnite soli, hlorosilikati i alkosilikati.Siliciumot isto taka se koristi vo elektro tehnikata Silicium e vtoriot element po zastapenost (vedna{ posle kislorodot) na zemjata. Siliciumot sli~no kako jaglenot gradi lanci silicium- silicium, silicium-kislorod- silicium i silicium-azot- silicium. Postojat mnogu brojni grupi(okolu 300 000) takvi soedinenija, sepak ima mnogu malku nego jaglenot. Zna~eweto na Siliciumot za `ivite organizmi ne e mnogu golem. Nego nekoi organi go koristat za gradewe ~eli~en yid, a zna~aen j i kako sostojka na nekolku enzimi. Siliciumot vo 1822 godina go izdvoil Xons Be`lius od SiO2(koj bil smetan za hemiski element), dodavajki flurovodorodna kiselina(HF) vo SiF4 i redukcirajki go so kalium. Kako {to jaglenot ima najva`na uloga vo organskiot svet takva uloga siliciumot ima vo neorganskiot, bidejki SiO2 vo razni oblici(kvarc, pesok, kristobalit) kako i mineralita silikat i alumonosilikat ja gradat skoro sekoja karpa na zemjinata kora.