Benoît Mandelbrot

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Benoît Mandelbrot

francuski matematičar
rođen: 20. novembar, 1924.
Varšava, Poljska

Benoît B. Mandelbrot (Varšava, 20. novembar 1924.), francuski matematičar poljskog porijekla

Benoît B. Mandelbrot je vodeći naučnik na polju fraktalne geometrije. Profesor je matematike. Iako je izmislio pojam fraktal, mnogi djelovi iz Fraktalne geometrije prirode (The Fractal Geometry of Nature) već su prije opisani od strane drugih matematičara. Svejedno sve su te teoruje bile smatrane izoliranima, i neprirodnima s neintuitivnim svojtvima. Mandelbrot ih je uspio ijediniti u jednu jedinstvenu teoriju. Također on je inzistirao na upotrebi fraktala kao realnih i korisnih modela za mnoge prirodne fenomene uključujući oblik obala i rijeka, strukturu biljaka, krvnih žila i pluča; jata galaksija, Brownovo kretanje, cijene na burzi. Mandelbroth smatra kako su fraktali, u mnogočemu, intuitivniji i prirodniji, nego objekti tradicionalne euklidijanske geometrije. Kao što kaže u uvodu fraktalne geometrije prirode:

"Oblaci nisu sfere, planine nisu stošci, obale nisu krugovi, lavež nije gladak, niti munja ne putuje ravnom linijom." (Clouds are not spheres, mountains are not cones, coastlines are not circles, and bark is not smooth, nor does lightning travel in a straight line.)

[izmijeni] Vanjski linkovi



Nedovršeni biografski članak o Benoît Mandelbrot treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.