Turska Republika Sjeverni Kipar
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | turski | ||||
Glavni grad | Nikozija | ||||
Predsjednik | Mehmet Ali Talat | ||||
Predsjednik Vlade | Ferdi Sabit Soyer | ||||
Površina - Ukupno - % vode |
3 355 km² 2,26% |
||||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
229 210 |
||||
Nezavisnost | 15. novembar 1983 | ||||
Valuta | Nova Turska Lira | ||||
Vremenska zona | UTC +2, UTC +3 ljeti | ||||
Državna himna | İstiklâl Marşı | ||||
Internetski nastavak | .nc.tr | ||||
Pozivni broj | 90 392 |
Turska Republika Sjeverni Kipar je međunarodno nepriznata država nastala 15. novembra 1983. godine.
Historija ove države počinje raspadom Kipra i turskom invazijom ovog ostrva u 1973. godini. Razlog za tursku invaziju je bila zaštita turskog stanovništva na Kipru. 15 novembra 1983. godine kiparski turci su proglasili nezavisnu državu Tursku Republiku Sjeverni Kipar na sjeveru ove zemlje. Jedina zemlja koja je priznala nezavisnost ove države je Republika Turska.
Sadržaj |
[izmijeni] Politika
Kao što joj samo ime kaže, Turska Republika Sjeverni Kipar zauzima sjever, te veći dio istoka otoka. Površina koju zauzima iznosi 3355 km² ili nešto oko 37% cijelokupne površine otoka. No, zbog UN-ove neutralne zone ta površina je nešto manja. Kao i južni tako i Sjeverni Kipar ima jednu svoju eksklavu, istina mnogu manju, ali mnogo više izoliranu nego što je to slučaj kod južnjaka. To je selo Erenkoj (Kokina), koje leži u Morfu zaljevu i od matične teritorije odvojeno je nekih 5-10 km grčke plaže.
Glavni grad je službeno Nikozija, ali vrlo često i Kirenija vrši tu ulogu.
Ova država nije priznata od nikog u svijetu, osim od Turske. A zanmivljivo je i to da je Autonomna Republika Nahičevan, koja je pod suverenitetom Azerbejdžana, također priznala ovu republiku, dok sam Azerbejdžan nije. Inače, Sjeverni Kipar ima međunarodni embargo u svakom pogledu: političkom, ekonomskom, trgovinskom, saobraćajnom, vojnom, sportskom, kulturnom i dr. Ovo je uslovljeno time što se on smatra okupatorom i arresorom na Republiku Kipar, te se smatra njenim djelom. Tako Sjeverni Kipar uveliko zavisi od Republike Turske, bez koje praktično ne bi opstao. Sve svoje vanjske poslove mora izvršavati preko nje. Ipak, u posljednjih nekoliko godina, ova izolacija polako počinje popuštati, te ova republika sve više počinje da samostalno djeluje, iako to još nije ni blizu pravih samostalnih zemalja.
Podloga zastave TRSK je bijela. Na podlozi se nalaze dvije vodoravne crvene pruge, koje su odvojene od gornjeg, odnosno donjeg ruba. Između ovih pruga se nalazi crveni polumjesec i zvijezda, simbol islama, koji je službeno državna religija, iako se TRSK deklariše kao sekularna država.
Himna nosi naziv "Istiklal Marsi".
Valuta je Nova Turska Lira, koja je zamjenila staru Tursku Liru 1. januara 2005. godine
Sadašnji predsjednik je Mehmet Ali Talat. Pored njega vladu čini premijer Ferdi Sabit Sojer, te parlament od 50 članova, u kojem većinu ima Turska Republikanska Stranka. Izbori su inače svakih 5 godina, a sadašnji predsjednik je prošle godine na izborima pobijedio Raufa Denktaša koji je bio predsjednik od samoproglašavanja nezavisnosti 1983. godine.
Vojska TRSK je ustvari vojska Republike Turske, koja se nalazi na otoku od 1974. godine do danas. Broji oko 30 000 vojnika, koji kao čuvaju suverenitet ove samoproglašene Republike. Jedan od osnovnih zahtjeva kiparskih Grka je taj da se ova vojska povuče, međutim to Turcima nije ni na kraj pameti.
Službeni jezik je naravno turski. Grčki ovdje baš i nije poželjno čuti, a naravno isto se odnosi i na turski jezik sa druge strane granice.
BDP po glavi stanovnika iznosi 8,095 $. To jeste manje od polovice BDP-a grčkog Kipra, ali kada se uzme u obzir da je ovo zemlja u izolaciji, te da gotovo skroz zavisi od Turske, ovo je više nego solidna cifra. Ovo je veći BDP po glavi stanovnika, čak i od BDP-a same Turske. Ipak, ova nelogičnost u pogledu BDP-a TRSK i BDP-a njenog zaštitnika i mogu tako reći finansijera, dobiva smisao kada se zna da Sjeverni Kipar ima stanovnika kao prosječno naselje Istanbula, te da Turci iz svog budžeta izdvajaju dobar dio novca za svoje sunarodnjake sa Kipra.
[izmijeni] Političke podjele
[izmijeni] Geografija
[izmijeni] Privreda
[izmijeni] Stanovništvo
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
Države Evrope |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Republika Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan |
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Ostrvo Man | Svalbard |
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar |
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo |