Zavidovići

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Zavidovići
Grb općine Zavidovići
(Grb)
Položaj općine Zavidovići u Bosni i Hercegovini
Općina {{{općina}}}
Središte općine {{{središte općine}}}
Površina 590 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

57.159
97/km²
Načelnik

Zavidovići je grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smješten između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Sadržaj

[izmijeni] Historija grada

Niko pouzdano ne zna kada se prvi čovjek nastanio na međuriječje Bosne, Krivaje i Gostovića. Ozbiljnih arheoloških iztraživanja na području Zavidovića do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima.

Ono što nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovaj teritorij, ali nam historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.

Samozvani historičar Nesib Sijerkić je otkrio u tuđoj knjizi da se Zavidovići po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno.

[izmijeni] Osmansko doba

Osmanlije su 1436. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i vjerovati je da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja. Kada su tačno zauzeli ovo područje i tu uspostavili vlast nije poznato.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanskog vakta su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.

[izmijeni] Austro-ugarsko doba

Dolazak Austro-Ugarske okreće novu stranicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

1899. godine firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.

1900. godine je završena izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.

1902. godine firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.

1911. godine, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.


[izmijeni] Savremeno doba

Godine 1991., općina Zavidovići je imala 57.159 stanovnika, od kojih je bilo 34.347 Bošnjaka (61%), 11.637 Srba (20%), 7.519 Hrvata (13%), 2.703 Jugoslavena (4.6%) i 953 ostalih (1.4%). U samom gradu Zavidovići živjelo je 14.820 stanovnika.

[izmijeni] Vanjski linkovi

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine



Nedovršeni članak o gradu: Zavidovići treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.