Dobor
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dobor je srednjevijekovni utvrđeni grad u donjem toku rijeke Bosne sjeverno od Doboja, u blizini Modriče na izlazu tjesnaca između planina Trebave i Vučijaka. Imao je dvije kule spojene sa dva paralelna bedema duga po 18 metara. Podigao ga je 1387. godine hrvatski ban Ivaniš Horvat, da bi poslužio kao oslonac pri upadima u Slavoniju i Mačvu zbog čega ga je mađarski kralj Sigismund zauzeo 1394. godine i zapalio, ali ga je zbog važnog položaja opet obnovio. Pred Doborom je kralj Sigismund porazio Tvrtka II, te zarobio i pogubio u masakru 171 bosanskog plemića. Krajem 15. i početkom 16. stoljeća grad je u vlasti slavonskih plemića Berislavića. Pod Turcima, koji su ga zauzeli 1536. imao je stalnu posadu sve do 1716. kada su ga preoteli Austrijanci. Požarevačkim mirom 1718. vraćen je Turskoj, ali je napušten kao utvrđenje. Zamijenila ga je Derventa.