Artemis

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Statua u Minhenu
Uvećaj
Statua u Minhenu

Artemis, grčka boginja mjeseca i lova.

Artemis, kćerka Zeusa i Lete, rođena je istog dana kada i njen brat Apolon. Od malena, zatražila je od svog oca Zeusa da ostane neudata, te je naoružana lukom i strijelom, obilazila šume u društvu svojih omiljenih srna i jelena. Artemis je učestvovala u gigantomahiji, i tada, uz Heraklovu pomoć, ubila giganta Grationa.

Ona je bila osvetoljubiva boginja, koja je kažnjavala sve one koji bi pokazivali nepoštovanje. Istovremeno, štitila je lovce i neiskvarene ljude. Poznata je priča o njenoj osveti Niobi, Tantalovoj kćeri, koju je sprovela uz pomoć svog brata Apolona. Nioba se stalno hvalisala kako je rodila 14-oro djece, za razliku od Lete, koja je rodila samo njih dvoje. Kada su za to čuli Apolon i Artemis, odlučili su da se osvete za uvrede koja je nanijeta njihovoj majci, te su strijelama poubijali svu njenu djecu, Apolon mušku, a Artemida žensku. Još jedna žrtva osvete ove boginje, bio je i Aktion, sin Aristaja i Nimfe Kirene, koji je tajne lova naučio od kentaura Hejrona. Boginja je na njega bila bijesna, jer ju je jednom vidio dok se na nekom izvoru kupala naga. Njena osveta je bila surova. Njega je pretvorila u jelena, a bjesnilom je zarazila 50 njegovih pasa, koji su ga na kraju i rastrgli.

Ova boginja je najviše bila obožavana u planinskim i brdovitim oblastima. Najpoznatiji hram posvećen Artemis bio je na Efesu, koji se ubrajao u jedno od sedam svjetskih čuda antičkog vremena. Također je bila i zaštitnica Amazonki, žena ratnika, nezavisnih od muškaraca, koje su je obožavale.