Bulldog
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
|
![]() |
|
![]() |
u skladu sa policom Wikipedije o radovima u javnom domenu i slobodnom dokumentacijom.
Pogledajte stranicu za razgovor za više informacija. |
Bulldog (Engleski Bulldog) Pasmina bulldog spada medu starije pasmine i prvi se puta pod tim nazivom spominnje oko 1630. g. Pasmina u prapocecima potjece od manjih primjeraka starog azijskog mastifa. Za vrijeme surovih dana borbi zivotinja (u ovom slucaju borbi s bikovima), pas je hvatao bika i to uglavnom u predjelu glave (uši i njuška). Rani buldozi bili su mnogo okretljiviji od ostalih pasmina, te su bika napadali glavu, izbjegavajuci mogucnost da ga bik probode rogom. To su bili visokonogi psi koji su u borbi iscrpljivali bika sve dok on ne bi pokleknuo. U to vrijeme buldozi su se koristili i u borbama s medvjedima, lavovima, majmunima i jazavcima. Prateći razvoj ovih okrutnih "sportova" pra-tip bulldoga krizan je s razlicitim tipovima terijera, da bi se dobilo na jos vecoj brzini psa, sto je stvorilo varijacije nekih danas dobro poznatih terijera borbene naravi.
Danasnji buldozi nisu isti kao pra-tip koji se uzgajao u srednjem vijeku. Pošto su borbe zivotinja u Engleskoj zabranjene 1835. g., originalni tip psa evoluirao je u nizeg psa, jos sire grade i zdepastljeg oblika, krace njuške, jos uvijek snazne karakteristicne donje vilice, koja cesto teži pojačanoj prognaciji sto neki suci neopravdano smatraju težom greškom.
Prvi standardi danasnjeg tipa bulldoga pojavljuju se 1860. godine, te su buldozi sele u jednu drugu "arenu", i to onu izlozbenu, osvajajuci simpatije brojnih prijatelja pasa.
Najveci vidljivi utjecaj na izgled psa ostavio je kod glave pasmine bokser u cijim prvim potomcima tece krv bulldoga parenog s njemackim borbenim psima. Cak i bijela boja boksera, koja se povremeno pojavljuju u leglima kao nestandardizirana boja, predstavlja atavizam na prve bulldoge koristene u pocetku uzgoja boksera.
U literaturi se spominje pokusaj Davida Leavitta iz Pensylvanije da rekonstruira tip psa s pocetka 18. stoljeca - starog engleskog bulldoga krizajuci bullmastifa, americkog buldoga i engleskog buldoga. Slike pasa koje su dosad dobijene pokazuju dugonogog bulldoga, lakse glave slicnije bokseru, nadgradenog te elegantnijeg, manje zbijenog tijela, ali naravi umjerenije od starog tipa bulldoga.
Takoder se spominju i pasmine American bulldog i Alapha blue blood bulldog, koji vjerojatno vuku korijene od pra-tipa buldoga, te se i danas ime pojavljuju u Americi. Spomenute pasmine nisu registrirane niti u jednoj kinoloskoj organizaciji.
Temperament danasnjih buldoga je naizgled smiren, tih i flegmatican, no svatko tko je imao priliku duze vrijeme provesti s njima shvatio je koliko se energije i agilnosti krije u tome naizgled malom "zdeponji".
Zbog građe tijela današniji buldozi teže kote, uz obvezatnu pomoc covjeka, te nemaju brojna legla.
Opći izgled: kratkodlak, zdepast, prilicno nisko postavjem, siroko graden, snazan i zbijen. Masivna glava, u odnosu na tijeo, prilicno velika. Nijedno obiljezje ne smije u tolikoj mjeri dominirati da cjelokupna uskladenost bude narusena ili da nagrduje izgled psa ili steti njegovoj sposobnosti kretanaja. Lice je kratko, gubica siroka, tupa i usmjerena prema gore. Tijelo je kratko, dobro skolopljeno, udovi su snazni, dobro razvijenih misica i dobre kondicije. Straznji udovi su visoki i snazni, ali u usporedbi s teskim prednjim udovima nesto laksi. Zenke nisu toliko impresivne i snazno razvijene kao muzjaci.
Opca obilježja: ostavlja dojam odlučnosti, snage i aktivnosti.
ćud: pažljiv, odvažan, odan, pouzdan, hrabar, ljutita izgleda ali prijazan.
Glava i lubanja: opseg glave je velik, trebao bi (mjeren ispred usiju) biti otprilike jednak visini pleća psa. Gledano sprijeda, glava izgleda od podbratka do tjemena vrlo visokom, takoder vrlo sirokom i cetvrtastom. Pokraj ociju se protezu dobro zaokruzeni obrazi. Gledano sa strane, glava izgleda od zatiljka do vrha nosa vrlo visokom i kratkom.
Ceoni dio je plosnat, mlohavi naborni koze na i oko glave, ali nisu prejeako izrazeni, niti smiju padati preko lica. Ceone kosti su istaknute, siroke, kvadraticne i visoke; duboko i siroko udubljene izmedu ociju. Od stopa do sredine tjemena ide siroka i duboka ceona brazda, koja se moze napipati sve do zatiljne kosti. Lice od prednjeg dijela kostij obraza do vrha nosa kratko, s naborima na kozi. Gubica kratka, siroka, svinuta prema gore i od kuta ociju do kuta usana vrlo duboka. Nos i nozdrve velike, siroke i crne, nikako jetrene boje, crvene ili smede. Vrh nosa je utisnut u smijeru ociju. Razmak od unutrasnjeg kuta ociju (ili od sredine stopa) do vrha nosa nije veci od razmaka od vrha nosa do ruba donje usne. Nozdrve su velike i sirom otvorene s jasnom, uspravnom, ravnom linijom izmedu. Gornje usne su debele, siroke, objesene i vrolo duboke, sa strane posve prekrivaju donju vilicu, ali ne sprijeda; -tamo moraju dopirati do donje usne i posve pokrivati zube. Vilice su siroke, masivne i uglate. Donja je vilica sprijeda znatno dulja od gornje vilice i svinuta prema gore. Gledano sprijeda dijelovi lica s obje strane zamisljene sredisnje linije moraju biti ravnomjerno uskladeni.
Oči: sprijeda gledano usadene nisko u lubanjji, prilicno udaljene od usiju. Oci i stope su u istoj ravnoj crti, okomitoj na ceonu brazdu. Medusobno su dobro razmaknute, ipak vanjski kutovi ociju nalaze se jos unutar vanjske linije obraza. Okruglog su oblika, umjereno velike, ni uvucene ni izbocene; boja ociju je vrlo tamna - gotovo crna. Ne smije se vidjeti bjeloocnica kada pas gleda prema naprijed.
Uši: visoko usadene, tako da prednji rub uha tvori, gladano sprijda, nastavak linije gornjeg dijela glave na njegovoj najvisoj tocki. Trebaju biti sto vise medusobno razmaknute, smjestene sto vise iznad ociju i sto dalje od njih: male su i tanke. Ruzino uho je pravilno, tj. na straznjoj strani prelomljeno prema unutra gornji ili prednji rub uha pada prema van i natrag, unutarnjost usne skoljke djelomicno je vidlijiva.
Zubalo: vilice siroke i uglate, sest malih sjekutica u ravnoj crti izmedu ocnjaka, koji su medusobno dobro razmaknuti. Zubi su veliki i snazni, pri zatvorenoj gubici se ne vide. Sprijeda gledano, donja vilica stoji neposredno ispod gornje vilice, s kojom je praralelna.
Vrat: imjerene duljine (prije kratak nego dug), vrlo debeo, dubok i snazan. Dobro izbocena zatiljna crta, mnogo mlohavih, debelih nabora na kozi u predjelu grla tvore podvoljak s obje strane donje vilice do prslju.
Prednji udovi: pleca su siroka, kosa polozena i duboka, vrlo snazna i misicava, ostavljaju dojam kao da su pricvrsceni sa stane tijela. Prsni kos je prostan, okugao i vrlo dubok od gornjeg ruba pleca do najdonje tocke prsne kosti. Dobro spusten izmedu prednjih mogu. Prsni kos velik u promjeru, iza prednjih nogu okrugao (rebra nisu plosnata nego dobro zaobljena). Prednje noge su cvrste i snazne, dobro razvijene, medusobno dobro razmaknute, debele, misicave i ravne. Vanjska linija izgleda prilicno izbocenom, ali kosti su snazne i ravne, ne krive ili svinute; u odnosu na straznje noge kratke da leda zbog toga izgledaju dugima ili da zato trpi aktivnost psa i tako djeluje sakato. Laktovi su nisko smijesteni, jasno odmaknuti od prsnog kosa. Prednje dosaplje je kratko, ravno i snazno.
Trup: prsni kos je sirok, sa strane zaobljen, istaknut i dubok. Leda su kratka, snazna, u predjelu pleca siroka, u slabinskom dijelu razmjerno uza. Neposredno iza pleca leda su neznatno uleknuta (najniza tocka), odande se kraljesnica uzdije do slabina (pri cemu se najvisa tocka slabinskog dijela nalazi vise od pleca), zatim se gornja linija - tvoreci luk - prema repu strmije spusta (takozvani roachback), obiljezje karakteristicno za ovu pasminu. Rebra se protezu daleko unatrag; trbuh je uzdignut i nije objesen.
Straznji udovi: straznje noge su snaznij kosti i misicabe, razmjerno dulje od preniji noga, cime slabinski dio postaje povisenim. Skocni uzglobovi su blagih kutova, nisko postavljeni. Noge su duge i misicave od slabina do skocnih zglobova, straznje dosaplje je kratko, ravno i snazno. Koljeni zglobovi su okrugli i blago okrenuti prema van, cime se skocni zglobovi priblizuju, a sape su postavljene prema van.
Sape: prednje sape su ravne i posve malo prema van, srednje su veliceine i umjereno okrugle. Straznje sape su okrugle i zbiljene, prsti su zbiljeni i debeli, medusobno dobro razdvojeni, dobro razdvojenih prstiju.
Rep: duboko usaden, pri korljenu prilicno ravan, a zatim svinut prema dolje. Okrugao, glatke dlake i bez resa ili grube dlake. Umjereno dug - prije kratak nego dug - debeo u korijenu, brzo se suzujuci u fini vrh. Pas ga nosi usmjerenoga prema dolje (kraj repa nije svinut prema gore) i nikada iznad ledne linije.
Hod - kretanje: hod je osobitno tezak i usiljen, cini se kao da hoda kratkim, brzim koracima na vrhovima prstiju; straznje noge ne podizu visoko od tla, izgleda kao da dlize po tlu; pri trcanju se pleca naizmjenicno pomalo pomicu prema naprijed.
Krzno: fine strukture, kratko, gusto i glatko (tvrdo samo zgog kratkoce i gustoce, medutim nikada cekinjasto).
Boje: jednobojna ili jenobojna s crnom maskom. Boje (uvijek trebaju biti jasne i ciste po prirodi): tigrasta, crvena u svim nijansama kao npr.: srneće smeda, rida, blijedo rida, bijela i sekasta (tj. bijela u kombinaciji sa svakom od gore navedenih boja). "Dudley" (tj. s nepigmentiranim nosom), crna i crna sa smedim krajnje su nepozeljni.
Tezina: muzjaci 25 kg.
zenke 22.7 kg.
Greske: svako odstupanje od gore navedenoga valja smatrati greskom koju bi trebalo ocijeniti u omjeru sa stupnjem odstupanja.
Primjedba: muzjaci bi trebali imati dva naocigled normalno razvijena testisa, koji se u potpunosti nalaze u skrotumu.