Neolit

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Neolit ili mlađe kameno doba je period prahistorije u kojem je čovjek potpuno ovladao proizvodnjom i upotrebom oružja i oruđa od izglačanog kamena. Ljudske zajednice nisu istovremeno savladale ovu vještinu. One koje su ranije počele koristiti bolje oruđe, brže su napredovale i ušle su u neolit prije onih koji su u dalje klesali kamen. Najbrže su se razvijala društva na Bliskom istoku. Tamo je mlađe kameno doba počelo oko 7000 godina p.n.e. Na središnjem Balkanu je mlađe kameno doba počelo teko oko 5500. godine p.n.e.Pored novog načina obrade kamena i izrade boljeg lovačkog oružja, čovjek neolita je usavršio ribolovni alat, naučio izrađivati glineno oruđe i napravio prvi razvoj. Ipak, najvažnije od svega je bilo pripitomljavanje životinja i uzgoj divljih žitarica.

[izmijeni] Neolit u Bosni i Hercegovini

Neolit je na području BiH nastajao oko 5500. godine p.n.e, a trajao je sve do 4000. godine p.n.e. Osnovna obilježja neolita su razvoj zemljoradnje i stočarstva, pripitomljenje životinja, te pojava ruralnih naselja tj. prelazak na sjedilački način života.

Na prostoru BiH postoji veći broj nalazišta iz vremena neolita. Dijele se na:

  • Starčevaćka grupa
  • Kakanjska grupa
  • Butmirska grupa


Butmirska grupa je dobila ime po jednom od najznačajnijih nalazišta iz neolitskog perioda u Evropi - Butmiru kod Sarajeva. Smatra se da je butmirska grupa nastala oko 4000. godine p.n.e. Najpoznatija nalazišta neolita butmirske grupe BiH su: Butmir kod Sarajeva, Obre II kod Kaknja, Zelena pećina na Buni te Lisičići kod Konjica.