Historija nezavisne Bosne i Hercegovine
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak je dio serije o historiji Bosne i Hercegovine ![]() |
Ilirsko doba |
Rimsko doba |
Bosanska banovina |
Bosansko kraljevstvo |
Osmansko doba |
Austro-Ugarsko doba |
Prva Jugoslavija |
Drugi svjetski rat |
Druga Jugoslavija |
Bosanski rat |
Moderna Bosna |
Danas je Bosna i Hercegovina sve samo ne ono za što su se borili njeni patrioti. Ustav je donesen na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Po tom ustavu Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za evroatlantske integracije. Sve navedeno u Ustavu je pisani dokument, ali još niti jedna vrijednost nije došla do izražaja iz tog razloga što se Bosna i Hercegovina nalazi pod svojevrsnim međunarodnim protektoratom, gdje vlast drži kancelarija OHR-a (tzv. Ured Visokog predstavnika).
Najveći problem današnje Bosne i Hercegovine je taj što ima administrativnu regionalnu podjelu, koja se uopšte ne temelji na historijskim, ekonomskim ili prirodnim činjenicama. Tako je BiH upravno ustrojena od tri dijela: dva entiteta: (bošnjačko-hrvatska) Federacija Bosne i Hercegovine (51% teritorije) i Republika Srpska (49% teritorije), te Brčko distrikt, koji kao upravna jedinica ne pripada ni jednom od entiteta. Brčko Distrikt je čvorište dva navedena entiteta i spaja jedan od kantona Federacije sa ostatkom tog entiteta, odnosno istočni sa zapadnim dijelom Republike Srpske. Iako su 1996. godine entiteti bili potpuno etnički segregacijski, jer su štitili interese samo pojedinih naroda (FBiH je štitila interese Bošnjaka i Hrvata, ali ne i Srba, a RS je štitila interese Srba, ali ne i Bošnjaka i Hrvata), danas ta dva entiteta pokušavaju da se kompenzuju koliko toliko sa državnim ustavom, tako da su sva tri naroda službeno konstutivna u oba entiteta i Brčko Distriktu. 1998.godine Visoki predstavnik je izabrao novu zastavu i grb Bosne i Hercegovine, te himnu (koja još nema teksta).
Najveći koraci u de facto ujedinjenju države su napravljeni na monetarnoj politici, gdje je uvedena KM(konvertibilna marka) kao platežno sredstvo u cijeloj državi,u vladinom sektoru gdje se stvara sve više državnih ministarstava a vremenom se gase entitetska,osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje na nivou BiH i to je za posljedicu imalo jedinstvene poreske zakone u cijeloj BiH,oformljena je jedinstvena vojska na nivou BiH pod nazivom OSBiH(Oružane snage Bosne i Hercegovine),a ukinute su entitetske vojske i td...Iako ima progresa,on je i dalje veoma slab,posebno zato što manji bh.entitet osporava moguće postojanje Bosne i Hercegovine bez entitetske podjele.
Trenutno manji bh.entitet usporava reformu entitetskih MUP-ova u državni MUP, kao i reformu policije u državnu policiju ustrojenu po regionalnim sektorima, koji neće pratiti entitetske granice. Ovakva država zasigurno ne može dalje ka evroatlantskim integracijama, što je i zaključak Vijeća Evrope na jednoj od sjednica održanih u junu 2006. godine, gdje je donesen zaključak da BiH mora donijeti potpuno novi ustav do 2010. godine, ako želi postati i političko-ekonomski dio Evrope. Također veliki problem ove države je taj što politika i političari rade najmanje u interesu države i svojih birača, što ima za posljedicu nisku privrednu razvijenost, korupciju, nezaposlenost i siromaštvo. Najveći problem u BiH je nacionalizam koji se kao bolest širi među njenim građanima.