Modriča
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
Geografski položaj | -/- | ||
Općina | Modriča | ||
Načelnik | -/- | ||
Površina | 297 km² | ||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
35.613 120/km² |
Modriča je grad i središte istoimene općine u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Modriča se kao naseljeno mjesto, po prvi put spominje 1323. godine, u povelji bosanskog bana Stjepana Kotromanića.
U ovoj povelji, knez Grgur Stjepanić je od bosanskog bana Stjepana II Kotromanića dobio pet sela u tadašnjoj oblasti Usori: "prvo Čečava drugo Hrastuš, treće sela u Nenavištu Jakeš, Volović i Modrič."
(izvor: L. T h a l l ó c z y, "Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mitelalter 290.", strane 13—14.)
Vanjski linkovi:
[izmijeni] Politika
[izmijeni] Geografija
![]() |
|
- Općina Modriča se širi na tri posebna geografska područja, zahvatajući po manji dio svakoga od njih.
1. mali dio od ravnice bosanske Posavine, sa dijelom doline rijeke Bosne, 2. dio od područja masiva planine Vučjaka na lijevoj obali rijeke Bosne i 3. dio od područja masiva planine Trebave na desnoj strani rijeke Bosne.
- Reljef općine se sastoji od visije Vučjaka (367m) i Trebave (644m), od doline rijeke Bosne (106-103m) i posavske ravnice (91-90m nadmorske visine).
- Ovakav geografski položaj teritorije općine Modriča, na granici dva velika evropska prostora
(balkanskog i srednjoevropskog) određivao je tokom historije, u velikoj mjeri, i čovjekovu sudbinu na ovom tlu.
- Prvi čovjek na našem području pojavio se tokom starijeg kamenog doba - paleolita - prije oko 45000 - 15000 godina. Prilikom arheoloških istraživanja otkriveni su tragovi života i rada pračovjeka na većem broju lokacija (Gradina u Dugom polju) iznad doline rijeke Bosne.
- Prema dosadašnjim saznanjima, najstariji zemljoradnici na prostoru općine javljaju se tokom srednjeg i kasnog perioda neolita (Kulište u Kruškovom polju).
- Znatno kasnije, prije oko 4500 godina udareni su temelji prvom naselju i utvrđenju na brijegu Dobor.
- Na utvrđenju Dobor postoji 7 kulturnih horizonata, odnosno tragova čovjekovog prisustva.
- I - III horizont pripadaju vremenu prahistorije,
- IV horizont pripada dobu rimske vladavine,
- na V horizontu su primjećeni tragovi koji pouzdano dokazuju prisustvo Slavena na Doboru u vremenu
10.-11. vijeka.
- VI horizont pripada sredini 13. vijeka, kada je i izgrađena prva tvrđava zidana od kamena.
- Naziv Modriča se prvi put koristi 20. jula 1244. godine u povelji ugarskog kralja Bele IV. Dakle, preko 760 godina postoji i razvija se ovo naselje.
- VII horizont je posljednji horizont gradnje i uopšte čovjekove djelatnosti na brijegu Dobor. Braća Horvat su preko već postojeće tvrđave sagradili svoju tvrđavu.
- Oko novosagrađene tvrđave Dobora, smjenjuju se događaji koji su predznak kraja bosanske državne samostalnosti. To su sukobi sa Mađarima 1393. / 94. i 1408. godine i sječa oko 170 bosanskih boljara na njegovim bedemima. Nastaje period krvavih sukoba između Mađara i Turaka, a lokalno stanovništvo najviše stradava i pati.
- Turci konačno osvajaju Dobor i Modriču 1536. godine. Turske vlasti ulažu trud oko vraćanja starog stanovništva i dovođenja novog, što je pored ekonomskih i strateška potreba. Stanje se po stanovništvo popravlja.
- Posle velikih krstaških ratova Mađarske i katoličkog Rima protiv balkanskog stanovništva u 14. i 15. vijeku, ostalo je i u sjevernoj Bosni katoličkog stanovništva, a bilo je osnovano i nekoliko katoličkih samostana (Modriča, Koraj i Tuzla). Srpsko stanovništvo imalo je svoje bogomolje na više mjesta. Dolaskom Turaka na ove prostore, one su razarane.
- Oko 16. vijeka ima vijesti o dolasku novog stanovništva. turski defteri zovu ovo stanovništvo - Vlasi. Po imenima, zatim po prisustvu svećenika, konačno i kraja odakle dolaze, očigledno je da su ovi doseljenici Srbi.
- Po Turskom osvajanju došlo je odmah do pojave islamizacije kršćanskog stanovništva. Međutim, već početkom 17. vijeka kod nas je taj proces uglavnom zaustavljen, ali povremeno su se pojavljivali samo pojedinačni slučajevi.
- Sljedeći veliki sukobi zbili su se početkom 17. vijeka u takozvanom Velikom ratu, a ovo područje sljedeća dva vijeka postaje granično područje, što donosi pored pustošenja i stalnu ekonomsku stagnaciju.
- Jedna od poznatijih buna srpskog naroda protiv Turske Carevine, je ona popa Jovice na Vučijaku 1834. godine. Sledeće decenije obilježavaju česte bune seljaka i borba protiv turskih zločina.
- Na osnovu odredbe Berlinskog ugovora iz 1878. godine, Austro-Ugarska je sa svojom vojskom ušla na teritoriju Bosne i Hercegovine. U ovom vremenu Modriča je uvrštena 1897. godine u varoši, kakvih je ozvaničeno 66 u Bosni i Hercegovini. Osnovno zanimanje stanovništva, grada i okolnih sela, bila je poljoprivreda. Osnovana je Poljoprivredna stanica na Poljoprivrednom dobru - 1876. godine. Trgovalo se uglavnom stokom, koja se izvozila u Austro-Ugarsku.
- Kulturno-prosvjetne prilike u Modriči i okolini su posle polovine 19. vijeka blago krenule na bolje. A, nosioci ekonomskog razvoja čine porodice: Stojići, Maksimovići, Nikolići, jankovići, Matići, Petrovići, Ćatrići (Krekići), Koljići, Blagojevići, Mikičići, Stanišići, Mitrovići, Dujići, Alijagići, Karabegovići, Pelesići, Ganibegovići i drugi.
- U prvim danima našeg vijeka rođena su i kulturno-prosvjetna društva, "Prosveta" (1902), "Gajret" (1903), zatim "Napredak" (1904), Srpsko pravoslavno pjevačko društvo "Zora", Dobrotvorna zadruga "Srpkinja", a 1910. godine "Srpski soko". Društveni život muslimanskog stanovništva odvijao se u okviru "Muslimanske čitaonice", osnovane 1908. godine. Hrvati su bili malobrojni i ekonomski ne tako snažni da bi razvili veću društvenu aktivnost. Ipak, u Modriči je osnovano Povjereništvo društva "Napredak" i Rimokatoličko pogrebno društvo "Bosna". (1912. god.)
- Modriča za vrijeme Austro-Ugarske vladavine nije ostvarila veći prosperitet, koji se očekivao uključenjem u veći privredni sistem. Sva srpska društva radila su aktivno do sarajevskog atentata, kada su zabranjena.
- Tokom I svjetskog rata iz naših naselja, bez ikakve krivice, domaćini su odvođeni u logore Arad, Šopronj i Doboj. Kroz logor u Doboju, je tokom nepune tri godine prošlo oko 45.000 logoraša, djece, žena i staraca.
- Period između dva rata nije značajnije uticao na razvoj društveno-ekonomskih prilika. Nedostatak bilo kakve industrije, loša putna mreža, drveni most preko rijeke Bosne - nesiguran i svake godine ugrožen od strane velikih gromada leda koji se otapa. Jedina grana poljoprivrede koja bilježi kakav takav rast i razvoj je voćarstvo i to šljivarstvo. Usitnjenost poljoprivrednih posjeda, odsustvo primjene savremenih agrotehničkih mjera, mali prinosi i prezaduženost većine seljaka, glavne su karakteristike poljoprivrede uopće.
- Početak Drugog svjetskog rata obilježava ulazak njemačke vojske u Modriču 16. aprila 1941. godine.
- Po odlasku njemačke vojske 22. juna na istočni front, vlast u Modriči uspostavlja tzv. NDH. Počinje progon, hapšenje i odvođenje u logore građana prvenstveno srpske narodnosti. Proglašeni su građanima drugog reda. Ukinute su penzije dobijene na osnovu dobrovoljnog učešća na strani Srbije u I svjetskom ratu. Jevrejima je stavljena žuta traka oko ruke, otpuštani su s rukovodećih mjesta u javnim službama, oduzeta im je sva imovina, zabranjeno okupljanje... Srbima, Jevrejima i Romima prijetilo je fizičko uništenje.
- Ipak i pored takve vlasti i pritiska na Hrvate i Muslimane od strane svojih sunarodnika, koji su bili u vrhu vlasti tzv. NDH, među stanovnicima modričke opštine (Srbi, Hrvati, Muslimani, Jevreji i romi) su vladali dobrosusjedski odnosi i međusobno razumijevanje.
- 25. augusta 1941. godine, ustaše su iz malog sela Brvna pohapsili 15 mirnih stanovnika i poslije zvjerskih mučenja, streljali ih.
- 8. septembra 1943. godine u Modriču su ušle jedinice NOVJ. Zarobljeno je 206 domobrana koji su kasnije poslije istrage skoro svi pušteni kućama. Njemačke jedinice ponovo zauzimaju Modriču 24. decembra.
- 9. aprila 1945. godine jedinice NOVJ su ušle u Modriču. Od tog dana Modriča počinje da se oporavlja od ratnih dejstava, a uporedo i društveni i ekonomski preporod.
- Od 1945. godine, općina Modriča bilježi znatan i ubrzan privredni razvoj. Već 14. aprila počinje da radi Poljoprivredno dobro u Modriči, a 1976. puštena je u rad moderna farma muznih krava, kapaciteta oko 600 grla.
- Veliki zamah privrednom razvoju cjelokupne opšćine je bila pruga, odnosno izgradnja pruge Šamac-Sarajevo.
- 1947. godine otpočinje izgradnja mlina "Dusa", a završetak izgradnje i početak rada 1951. godine.
- 1948. godine u prostorijama Elektrometalne radionice (kasnije "Metalrad") instalirana je dinamo-mašina,
snage 2KW.
- 1949. godine osnovano je zanatsko preduzeće - "Drvorad" (preteča "8. septembru", danas "28. jun")
- 25. maja 1954. godine, odlukom Narodnog odbora sreza Modriča formirana je hemijska zanatska radnja "Budućnost", koja kasnije mijenja ime u "Rafinerija ulja Modriča".
- 1957. godine - osnovano je Grafičko-industrijsko preduzeće "Pamo", uz neposrednu pomoć stručnjaka iz fabrike "Natron" iz Maglaja.
- 1959. godine počinje da radi "Klaonica i hladnjača", kasnije "Modrimes"
- 1961. godine - preduzeće za proizvodnju galanterije od kože i plastičnih masa "Vjekoslav Bakulić".
- 1974. godine počinje proizvodnja plastične ambalaže u preduzeću "Plastmo".
- Za RO "Hemija" 1978.-1980. predstavlja prekretnicu u razvoju i poslovanju. Proizvodni program je dopunjen novim proizvodima.
- 1980. godine u okviru "Rafinerije ulja" počinju sa radom pogoni proizvodnje baznih ulja i deparafinacija.
- Period između 1960. - 1980. godine je period intenzivne individualne stambene gradnje.
- Od 1992. pa do današnjih dana - period je opće stagnacije. Većina društvenih preduzeća ne radi, a samo mali broj održava kakvu-takvu proizvodnju.
[izmijeni] Privreda
- Rafinerija ulja Modriča je u pedeset godina svog postojanja izrasla u respektabilan privredni kolektiv, prepoznatljiv na cijelom prostoru jugoistočne Evrope. U izgradnji njenog imidža učestvovalo je nekoliko generacija vrsnih stručnjaka iz raznih oblasti, priznati evropski instituti i najpoznatiji svjetski proizvođači automobila, teretnih vozila i motora.
- Brojna priznanja i nagrade, među kojima posebno ističemo priznanja korisnika naših proizvoda, kao i evropska priznanja i nagrade za kvalitet, predstavljaju dobru potvrdu da se nalazimo na putu dalje uspješne izgradnje ove kompanije.
- Njen osnivač, majstor Ilija Panić je, prije pedeset godina, u svojoj zanatskoj radnji "Budućnost", odredio viziju razvoja Rafinerije ulja Modriča koja se u potpunosti ostvarila.
- Vrhunski proizvodi ovog kolektiva, motorna ulja iz porodica Optima i Maxima, kao i rashladna tečnost Permant vremenom su postali sinonimom kvaliteta u cijelom regionu.
- Danas, u eri globalizacije, ali i podvojenosti nacionalnih ekonomija, Rafinerija ulja Modriča uspješno prevazilazi sve vještačke barijere gradeći i dalje dobre odnose sa svima u okruženju. Vanjski linkovi:
[izmijeni] Obrazovanje
- Pisani dokumenti
Općina Modriča je zdrava sredina, sa jakom preduzetničkom inicijativom koja otvara mogućnosti napredovanja i upošljavanja mladih, stalni ekonomski rast i očuvanje životne okoline.
Modriča je grad sporta u kome se podjednako razvijaju sve ostale društvene djelatnosti i vodi računa o tradiciji.
Svi dijelovi općine razvijaju se ravnomjerno u skladu sa svojim razvojnim mogućnostima i prednostima.
Općinska uprava je efikasna i zadovoljava potrebe svih građana.
[izmijeni] Vanjski linkovi
[izmijeni] Zanimljivosti
[izmijeni] Sportski timovi
* ODBOJKAŠKI KLUB "MODRIČA OPTIMA"
* Prva takmičenja u odbojci organizuju se u Modriči 1947. godine, vezano za izgradnju željezničke pruge Šamac - Sarajevo. * Prva odbojkaška sekcija je formirana pri Gimnastičkom klubu vež 1949. godine i odbojka se igra rekreativno na ovim terenima. * Prvo zvanično takmičenje u Modriči je organizovano 1954. godine za omladince i omladinke u Kupu bivše NR BiH. * OK "Modriča" je zvanično registrovan 8. marta 1967. godine, i od tada počinje nagli uspon i razvoj odbojkaškog sporta, da bi muška ekipa postala šampion Jugoslavije 1979. godine i učesnik u Kupu Šampiona, gdje osvaja 7. mjesto u Evropi. * Narednih godina dolazi do reorganizacije takmičenja i Klub se orjentiše na mlađe kategorije sa kojim osvaja najveće trofeje, Prvenstva i Kupove Jugoslavije u juniorskim konkurencijama, a zabilježeni su i značajni uspjesi u međunarodnim prijateljskim i zvaničnim utakmicama sa ekipama iz Mađarske, Italije, Austrije, Bugarske i drugih a, u Kupu šampiona sa ekipama iz Njemačke, Turske i drugih. *
Ženska odbojka je krenula sa osnivanjem i 19. januara 1981. nastaje OK "Ferijalac". * U sezoni 1991/92. ženski odbojkaški klub osvaja vicešampionsku titulu Prvenstva Jugoslavije. * Veliki broj članova Kluba je otišao u druge klubove po Jugoslaviji ili u Evropi da tamo nastavi karijeru, gdje su danas priznati sportisti i uvaženi sportski stručnjaci.
* Po izbijanju ratnih sukoba na ovim prostorima, najveći zaljubljenici odbojke okupili su najmlađe i 1993. objedinili obje ekipe u OK "Modriča-Optima". * U takmičenjima Prvenstva i Kupa Republike Srpske za sve ove godine naše ekipe Kluba u seniorskim i juniorskim selekcijama su neprikosnovene. Osvojeni su svi mogući trofeji, kako u vrijeme ratnih dejstava, tako i sada u miru. * Klub je u Prvenstvu RS za period 1993 - 2003 osvajao 6 titula prvaka RS i osvajao 6 titula Kup-a Republike Srpske.
* Ovaj klub ima i vlastitu školu odbojke koju pohađa oko 110 - 120 polaznika. Škola odbojke u klubu ima dugu tradiciju i priznata je u odbojkaškim krugovima jer su u toj školi prve odbojkaške korake načinili mnogi poznati odbojkaši i odbojkašice. * Klub je sve svoje snage usmjerio na rad sa kadetima i mlađim u školi odbojke. * O stručnom radu u Klubu su se brinuli treneri: Dragutin Martinović, Pero Božić, Mladen Maglov, Srpko Petrović, Uroš Ribarić, dr Viktor Krevsel, a danas Radivoje i Đorđe Milošević sa pomoćnim trenerima. Njih dvojica su legende Modričke odbojke. * Za najveće uspjehe Kluba vezani su nastupi višestrukih reprezentativaca Jugoslavije: Pere Božića, Bore Jovića, Radivoja Miloševića, Marka Stanića, Velibora Ivanovića i Darija Đukića, kao i igrača kao što su Đorđe Milošević, Miloš Milošević, Ivo Martinović, Boro Živanović, Goran Popović, Kamenko Jelić, Dragan Božić i drugi.
[img]http://img291.imageshack.us/img291/3954/ok1timfg3.jpg[/img] [img]http://img112.imageshack.us/img112/6889/ok15scr6.jpg[/img] [img]http://img172.imageshack.us/img172/433/okopt1lg3.jpg[/img]
* FUDBALSKI KLUB "MODRIČA MAXIMA"
Počeci bavljenja sportom u Modriči vezani su za fudbal i datiraju od 1921. godine.
* Prvu fudbalsku loptu donio je iz Praga student Đoka Petrović. * Fudbalski klub iz Modriče osnovan je daleke 1922. godine. * Prvi fudbalski klub zvao se "Rogulj", ali je ubrzo promijenio ime u "Zora". * U prvim godinama razvoja ovog sporta nisu postojala zvanična takmičenja - igrale su se samo prijateljske utakmice sa susjednim mjestima, a igrači su sami sebi nabavljali sportsku opremu. * Prvu zvaničnu utakmicu "Zora" je odigrala sa svojim susjedima, fudbalerima "Bosanca" iz Bosanskog Šamca 1923. godine, a rezultat je bio 2 : 2. * Fudbalski klub "Zora" postojao je sve do 1927. godine kada su mu vlasti zabranile rad. * Ubrzo se formira drugi klub pod imenom "Olimpija", koji pod ovim imenom postoji sve do 1938. godine, kada mijenja ime u fudbalski klub "Dobor". * Po izbijanju rata prestaju sve sportske aktivnosti, a tek po završetku rata, avgusta 1945. godine, formira se novi fudbalski klub pod imenom "Sloga".Klub je mijenjao ime u "Napredak" sve dok konačno nije dobio ime "Modriča". * Najveći uspjesi kluba u nekadašnjoj Jugoslaviji su bili u sezoni 1968/69. godine, kada osvaja prvo mjesto i naslov amaterskog prvaka Bosne i Hercegovine, a drugo mjesto na takmičenju za amaterskog prvaka Jugoslavije. * Dres fudbalskog kluba iz Modriče pored ostalih nosili su i: Nikola Nikić, Goran Peleš, Slavko Cvijić, Dragan Voćkić, Rade Radulović, Slavko Mamuzić, Mustafa Ćoralić, Mario Stanić.. * Sezona 2003/2004 učešće u Premijer ligi Bosne i Hrcegovine. * 26. 05. 2004. Kup Bosne i Hercegovine u fudbalu osvajaju fudbaleri Modriča Maxime i time postižu najveći uspjeh u istoriji ovoga kluba. * U prvom krugu pretkvalifikacija Modriča Maxima je izvukla klub "Santa Coloma" iz Andore. Prva utakmica se odigrala u Andori i rezultat je bio: FC "Santa Coloma" : FK "Modriča Maxima" - 0:1, a revanš je odigran u Ugljeviku na stadionu FK "Rudar" i rezultatom FK "Modriča Maxima" : FC "Santa Coloma" 3:0, Modriča je prošla u sledeći krug. * 12.08.2004. godine u Sofiji je odigrana utakmica između FC "Levski" : FK "Modriča Maxima" - 5 : 0, a revanš u Ugljeviku je naš klub izgubio sa ubjedljivih 3:0. * Time se završilo ovo kratko, ali značajno putovanje FK "Modriča Maxima" po fudbalskoj Evropi.
[img]http://img76.imageshack.us/img76/8939/fk3ko8.jpg[/img] [img]http://img144.imageshack.us/img144/6504/fkmax1mf8.jpg[/img]
website
www.epidemija.rs.ba
[izmijeni] Poznate ličnosti
- Anto Adžamić, novinar.
- Prof. dr. Anto Domazet
- Karabegović, Avdo Hasanbegov
- Prof. dr. sc. Josip Burušić. Znanstvenik i profesor na Sveučilištu u Zagrebu
- Dr Milan Jelić
- Prof. filozofije, doktor znanosti Željko Pavić. Profesor na Sveučilištu u Zagrebu, gostujući profesor na nizu europskih sveučilišta. Suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu.
- Magistar Mirsad Maglajac. Profesor književnosti, i savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke.
- Velibor Čolić, moguća nada pjesništva i književnosti
- Dizdarević Aziz, sudija, advokat i pjesnik. Ranije, oko 1964. godine, sekretar preduzeća "PAMO".
- Aganović Šefkija, profesor književnosti.
- Huseljić Husejn, doktor hemije .
- Osman Šaldić-Šaldo,pionir MD kinematografije i radioamaterstva.
[izmijeni] Turističke atrakcije
Šićara. Pitoreskni izvor na južnoj strani Modriče.