Minerali
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Minerali su osnovna komponenta od koje su izgrađene stijene čvrste zemljine kore. Hemijski su i fizički homogeni, što znači da im se sastav može zapisati hemijskom formulom. U prirodi se najčešče nalaze u čvrstom krisalnom stanju. Simetrična unutarnja građa uvjetuje i pravilnu vanjsku građu. Nastaju procesom krisalizacije, pa se zbog toga nazivaju kristali. Građeni su od atoma (povezanih kovalentnim vezama), iona (vezanih ionskim vezama) i molekula (međusobno vezanih Van der Waalsovim silama) povezanih u kristalnu rešetku. Veličina zrna može biti tako velika da se vide okom, a mogu biti tako mala da se vide tek pod mikroskopom. Ipak rijetko se događa da ioni nemaju pravilnu unutrašnju građu pa ih tada nazivmo amorfnima.
Fizičke osobine kristala su tvrdoća, boja, sjaj, elastičnost, specifična težina i indeks loma svjetlosti.
Od hemijskih elemenata koji izgrađuju minerale litosfere 99% otpada na ove elemente: kisik, silicijum, željezo, aluminij, kalcijum, natrijum, magnezijum i kalijum.
Postoji ukupno devet grupa minerala. Po svojem značenju izdvajaju se silikati, oksidi i hidroksidi, karbonati i samorodni elementi.