Jugoslavija (SFRJ)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Socijalistička federativna republika Jugoslavija
Социјалистичка федеративна република Југославија
Socialistična federativna republika Jugoslavija
Zastava SFRJ Grb SFRJ
(Opis) (Opis)
Položaj SFRJ u Evropi
Narodi Slovenci
Hrvati
Bošnjaci
Crnogorci
Srbi
Makedonci
Službeni jezici srpsko-hrvatski
slovenački
makedonski
Glavni grad Beograd
Površina 255 804 km²
Stanovništvo
  (1981)
22,438,331
36,3% Srbi, 19,7% Hrvati, 8,9% Bošnjaci, 7,8% Slovenci, 5,7% Albanci, 6,0% Makedonci, 2,6% Crnogorci, 1,9% Mađari, 5,4 Jugosloveni, 0,7 Romi, 0,5 Turci, 0,4 Slovaci, 0,2 Bugari, 0,2 Rumuni, 0,1 Italijani, 1,7% ostali
Nezavisnost 29. novembar, 1943.
Valuta dinar (YUD) = 100 para
Vremenska zona UTC +1
Državna himna "Hej Sloveni"
Internetski nastavak .yu (trenutno ga koristi SCG)
Pozivni broj 38 (nije više u upotrebi)
Ovaj članak se odnosi na državu SFR Jugoslaviju. Za druga značenja riječi vidi članak Jugoslavija (čvor).


Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ; skraćeno Jugoslavija; takođe poznata i kao "Druga Jugoslavija") je država nastala 29. novembra 1943. na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu kao zajednica 6 naroda i 6 republika (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija), sa prvobitnim imenom Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ). To je ime promjenjeno 29. novembra 1945. na trećem zasjedanju AVNOJ-a u Beogradu u Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), da bi konačno 7. aprila 1963. dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).


Jugoslavija je nasljednica Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.). Prestala je postojati 1991. istupanjem Slovenije, Hrvatske i Makedonije , zatim i Bosne i Hercegovine 1992. iz federacije. Preostale republike, Srbija i Crna Gora, su formirale novu zajednicu, prvo FR Jugoslaviju, 2003. Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, a na referendumu 21. Maja 2006. godine Crna Gora je istupila iz državne zajednice stvorivši samostalnu republiku.

Josip Broz Tito (1892-1980) je bio tvorac i doživotni predsjednik SFRJ. Smatra se da je njegovom smrću 1980.godine počeo proces unutrašnjeg razbijanja države od strane nacionalista. Težnja za dominacijom i prekrajanje države po njihovoj mjeri kod Srba kao najbrojnijeg naroda, kolaps komunističkog sistema kao i ekonomska kriza koja je pogodila Jugoslaviju krajem osamdesetih godina, pokrenula je lančanu reakciju čiji je rezultat bio proglašenje nezavisnosti Slovenije, Hrvatske i Makedonije 1991, te Bosne i Hercegovina 1992.godine.

[izmijeni] Narodi SFRJ

Narodi koji su činili jugoslovensku zajednicu su (prema popisu stanovništva iz 1981.god): Slovenci (7,8%), Hrvati (19,7%), Bošnjaci (7,9%), Srbi (36,3%), Crnogorci (2,6) i Makedonci (6,0%). Osim tih šest naroda postojalo je jos 18 narodnosti (manjih naroda) od kojih su najbrojniji bili Jugoslaveni (5,4), Albanci (5,8) i Mađari (2,3%). Prema popisu stanovništva 1981.godine ukupan broj stanovnika je bio 22,438,331 (1971-20.522.972).

[izmijeni] Države nastale raspadom SFRJ

Karta SFRJ – 1) Bosna i Hercegovina, 2) Hrvatska, 3) Makedonija 4) Crna Gora 5) Srbija 5a) Kosovo, 5b) Vojvodina 6) Slovenija
Uvećaj
Karta SFRJ – 1) Bosna i Hercegovina, 2) Hrvatska, 3) Makedonija 4) Crna Gora 5) Srbija 5a) Kosovo, 5b) Vojvodina 6) Slovenija

[izmijeni] Relevantni članci