Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak je dio serije o historiji Bosne i Hercegovine ![]() |
Ilirsko doba |
Rimsko doba |
Bosanska banovina |
Bosansko kraljevstvo |
Osmansko doba |
Austro-Ugarsko doba |
Prva Jugoslavija |
Drugi svjetski rat |
Druga Jugoslavija |
Bosanski rat |
Moderna Bosna |
Ubrzo nakon što su nacističke snage osvojile Jugoslaviju, čitava Bosna i Hercegovina je stavljena pod kontrolu profašističke Nezavisne države Hrvatske. Tokom okupacije vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijale Jevrejsko i Srpsko stanovništvo. To je ponukalo mnoge Srbe da se pridruže četničkom pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora koja je kasnije obustavljena, počeo da vrši zločine nad Bošnjacima, većinom u istočnoj Bosni.
Početkom 1941. jugoslavenski komunisti, sa Josipom Brozom na čelu, su organizovali multietnični pokret otpora jednostavno nazvani Partizani. Osim borbe protiv nacističkih snaga, partizani su bili protivnici četnicima. 25. novembra 1943. Antifašističko vijeće Jugoslavije je u Jajcu uspostavilo Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar Jugoslovenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz Osmanlijskog doba. Od 1943. godine i Saveznici počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Od tada partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija protiv-gerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju. Završetkom rata, već 1946. se usvaja novi ustav koji službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu kao republiku u novoj Jugoslovenskoj državi.