Grafička kartica
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grafička kartica, Grafički adapter, VGA kartica ili video kartica (en. graphics card, video card, vga card, graphics adapter) daje i obrađuje dvo-dimenzionalnu ili tro-dimenzionalnu sliku. Grafički procesor (GPU) je glavni dio na kartici, a njegova uloga je prevođenje binarnog koda u vidljivu sliku na nekom grafičkom izlaznom uređaju. Princip je jednostavan, CPU u suradnji sa nekim softverom, kao što je 3D računarska igra, šalje informacije grafičkom procesoru koji potom obrađuje dobivene informacije i šalje ih na monitor.
Sadržaj |
[izmijeni] Kako radi grafička kartica?
Moderne grafičke kartice su opremljene snažnim grafičkim procesorima koji svojom procesorskom snagom i brojem tranzistora gotovo nadmašuju glavne procesore. Grafički procesor obrađuje podatke koje dobija posredstvom neke sabirnice (najćešće AGP, PCI i PCI Express). Sama arhitektura čipa je najbitnija, što znači da njegove instrukcije i brzina izvođenja istih su glavne odlike jednog GPU-a.
Većina podataka koji dolaze za obradu se privremeno smješta na memoriju koja se nalazi na grafičkoj kartici. Time se obezbjeđuje brz protok i samim time brža obrada grafike, što na kraju daje veći broj slika u sekundi čineći grafičku scenu ljepšom i fluidnijom. Zbog toga proizvođači nastoje poboljšati brzinu RAM-a na kartici koja je davno prevazišla brzinu sistemskog RAM-a. Brzina memorije na grafičkoj kartici je već odavno prešla Gigahercne granice.
[izmijeni] Dijelovi grafičke karte
Glavni dijelovi moderne grafičke kartice su:
- PCB (Printed Circuit Board) je printana ploča na kojej se nalaze svi ostali dijelovi
- GPU (Grapich Processing Unit) grafički procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi binarni kod u sliku)
- RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture
- Konektori
- Izlazi
Današnje karte najčešče imaju neku vrstu hladnjaka (aktivnog ili pasivnog) zbog komplikovanosti grafičkog procesora koji je već po broju tranzistora prestigao centralni procesor, također sve više nalazimo pasivne hladnjake (heatstink) na VRAM-u zbog visokih frekvencija koje su i do dva puta veće nego kod običnog RAM-a. RAMDAC je dio koji se brine za prikazivanje i kvalitetu 2D slike, 3D slike (najčešće igre) obrađuje GPU u suradnji sa centralnim procesorom i RAM memorijom.
[izmijeni] Kvalitet, mogućnosti i trendovi
Što je brži GPU i VRAM na grafičkoj karti time je ona bolja i kvalitetnija, količina memorije nije presudna iako igra ulogu u mogućnosti grafičke karte. Često neke 3D igre neće ni da se pokrenu na starijim grafičkim karticama jer stari GPU jednostavno nema instrukcije da ih pokrene, svake godine se GPU na grafičkoj kartici neprestano unapređuje novim instrukcijama i mogućnostima. U zadnje vrijeme se sve češće promovira SLI tehnologija, praktično stavljanja dvije grafičke kartice (PCI-E obavezno) u jednu matičnu ploču i time teoretski dva puta poboljšava mogućnosti računara, iako u praksi to nije slučaj ali je veoma blizu teoretskoj granici.
[izmijeni] Proizvođači
[izmijeni] Glavni proizvođači grafičkih čipova (GPU)
- Intel - "i" serija
- 3Dlabs - Wildcat Realizm serija
- ATI Technologies - Radeon 7/8/9000 Serije, Radeon X Serija
- NVIDIA - GeForce uključujući GeForce FX Seriju, GeForce 6 Seriju, GeForce 7 Seriju
[izmijeni] Grafički čipovi posebne namjene
- Matrox - Parhelia i P-serija
[izmijeni] Manji proizvođači grafičkih čipova (GPU)
- S3 Graphics - Chrome serija
- XGI Technology Inc. - Volari
- Tech Source - Raptor
- Falanx Microsystems - Mali
Također pogledajte spisak propalih proizvođača grafičkih čipova.
[izmijeni] Također pogledajte
- Grafički procesor
- Monitor
- Računarska grafika
- Prikazivanje slike (render)
- SLI tehnologija
- CrossFire Tehnologija
- Računarske igre
- Shaderi
[izmijeni] Vanjski linkovi
- Isprobavanje, usporedba i ocjenjivanje grafičkih kartica - bosanski hardver portal Hardwarebase.net
- Usporedba i spisak grafičkih čipova - PCI Express i AGP (en)
Hardverski dijelovi računara |
Unutrašnji dijelovi: |