Panama

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

República de Panamá
Zastava Paname Grb Paname
(Opis) (Opis)
Položaj Paname u svijetu.
Službeni jezik španski
Glavni grad Panama City
Predsjednik Martín Torrijos
Predsjednik Vlade
Površina
 - Ukupno
 - % vode
115. na svijetu
78,200 km²
2.9%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
131. na svijetu
3,000,463
37/km²
Nezavisnost 3. novembar 1903 od Kolumbije
Valuta Balboa
Vremenska zona UTC -5
Državna himna "Himno Istmeño"
Internetski nastavak .pa
Pozivni broj 507

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvata dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi okean, a na sjeveru na Karipsko more.

Strateški položaj Paname ogleda se u kontroli važnog pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.

Sadržaj

[izmijeni] Historija

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Prije dolaska Evropljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Evropljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U decembru 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tokom 20. vijeka panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao preći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. decembra 1999.

[izmijeni] Vlada

[izmijeni] Političke podjele

Podjeljena je na 9 pokrajina.

[izmijeni] Geografija

Nalazi se u srednjoj Americi u južnom dijelu. Izlazi na Tihi i Atlantski okean. Površine 76 000 km2 te oko 3,5 miliona stanovnika. Gl grad je Panama. Najveći dio zemlji je planinski. Najviši vrh je 3 470 mnv. Klima je tropska vlažna.

[izmijeni] Privreda

Zbog svog ključnog geografskog položaja, ekonomija Paname je orijentsana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.

[izmijeni] Stanovništvo

Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo.

Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.

[izmijeni] Kultura

[izmijeni] Relevantni članci

[izmijeni] Vanjski linkovi


Države Sjeverne Amerike
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago
Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos