Vektor

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vektor je pojam iz matematike, oblasti linearna algebra, koji je uveden prvenstveno da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi, a imaju pravac i smijer, te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo veličinu i zovu se skalari.

Vektorske veličine su veličine određene sa dva ili više parametara. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem, smijerom i intezitetom a predstavlja strelicom orijentisanom duž pravca, dužine proporcionalne intenzitetu, a čiji vrh pokazuje smijer na zadatom pravcu. Generalizovani vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije. Vektor u n-dimenzionalnom prostoru opisuje se sa n parametara.

Fizičko tumačenje vektora obično se svodi na trodimenzionalni prostor. Tako su vektorske veličine brzina, sila, ubrzanje, moment količine kretanja... a skalarne masa, temperatura, zapremina.

Fizičke veličine čija vektorska vrijednost zavisi i od koordinate nazivaju se tenzorske. One se matematički predstavljaju matricom, u najprostijem slučaju 3h3. Tenzorskim veličinama se opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini recimo kod nekubičnih kristala. Tenzorse veličine su toplotna provodljivost, električna provodljivost, difuzioni koeficijent, indeks preklamanja itd...

Sadržaj

[izmijeni] Operacije nad vektorima

Nad vektorima, kao i svim ostalim elemetima analitičke matematike, se mogu uvesti aritmetičke operacije. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju -{K}-. Na primjer:

a = (a1,a2,a3,...,an), a_i \in K, i = 1,...,n

Je jedan -{n}--dimenzionalni vektor nad poljem -{K}-. Pojam -{n}--dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definisan pomoću -{n}- skalara. Prostor ovih vektora se još naziva Kn, a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj -{n}--torki koordinate vekrora. Na primjer a1 je prva koordinata vektora, a2 je druga koordinata vektora itd.

Slijede osnovne operacije nad vektorima, koje se u principu definišu nad vektorima istih dimenzija.

[izmijeni] Intenzitet vektora

Intenzitet vektora se u euklidovoj geometriji definiše kao kvadratni korijen zbira kvadrata njegovih koordinata.

\overrightarrow{a} = (a_1,a_2,...,a_n) \in K^n
|a| = \sqrt{{\sum_{i=1}^n {a_i}^2}} = \sqrt{a_1^2 + a_2^2 + ... + a_n^2}

[izmijeni] Množenje vektora skalarom

Množenje vektora \overrightarrow{a} \in K^n nekim skalarom \alpha \in K je definisano kao množenje svake koordinate tog vektora tim skalarom. Ova operacija je komutativna.

\alpha \cdot \overrightarrow{a} = \alpha \cdot (a_1,a_2,a_3,...,a_n) = (\alpha \cdot a_1,\alpha \cdot a_2,...,\alpha \cdot a_n).

[izmijeni] Sabiranje vektora

Sabiranje vektora
Uvećaj
Sabiranje vektora
Oduzimanje vektora
Uvećaj
Oduzimanje vektora

Uzmimo dva vektora a, b \in K^n\,:

\overrightarrow{a} = (a_1,...,a_n)
\overrightarrow{b} = (b_1, ... ,b_n)

Njihovo sabiranje se u principu definiše kao sabiranje komponenti sa istim indeksima.

+: (K^n,K^n) \rightarrow K^n\,
\overrightarrow{c} = \overrightarrow{a}+\overrightarrow{b},
c_i = a_i + b_i\,, gde je i=1,...,n\,

Pri čemu će vektor -{c}- biti iz prostora K^n\,. Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu:

\overrightarrow{c} = \overrightarrow{a} + (-\overrightarrow{b})

Pri čemu -\overrightarrow{b} = (-b_1,-b_2,...,-b_n).

[izmijeni] Skalarno množenje vektora

Slično sabiranju, skalarno množenje vektora se definiše kao zbir proizvoda svih parova koordinata dva vektora, koja imaju iste indekse. Ovaj zbir i proizvod se preuzimaju iz polja -{K}-. Razlika u odnosu na sabiranje je to što je rezultat skalarnog proizvoda dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz -{K}-. Konkretno za dva vektora -{a}- i -{b}- iz Kn bi proizvod -{k}- izgledao ovako:

\cdot : (K^n,K^n) \rightarrow K
k = \overrightarrow{a} \cdot \overrightarrow{b}, k \in K
k = \sum_{k=1}^n {a_i \cdot b_i}, gde je i = 1,...,n

Ovdje treba primijetiti da je skalarni proizvod vektora takođe jednak

k = \overrightarrow{a} \cdot \overrightarrow{b} = |a|\cdot|b| \cdot \cos \omega,

pri čemu je ω ugao između -{a}- i -{b}-.

Ovo zapravo znači i:

\overrightarrow{a} \cdot \overrightarrow{b} = 0 \Rightarrow \overrightarrow{a} \bot \overrightarrow{b}

To jest da su dva vektora normalni, ako im je skalarni proizvod jednak nuli.

[izmijeni] Vektorski proizvod

Još jedan tip proizvoda karakterestičan za trodimenzionalne euklidske prostore (E^3\,) je vektorski proizvod. Definiše se na sljedeći način:

\overrightarrow{a} , \overrightarrow{b} \in E^3
\overrightarrow{a} \times \overrightarrow{b} = \begin{vmatrix} \overrightarrow{i} & \overrightarrow{j} & \overrightarrow{k} \\ a_1 & a_2 & a_3 \\ b_1 & b_2 & b_3 \end{vmatrix} = \overrightarrow{i} (a_2 b_3-a_3 b_2) - \overrightarrow{j} (a_1 b_3-a_3 b_1) + \overrightarrow{k} (a_1 b_2 - a_2 b_1)= \begin{pmatrix} a_2 b_3-a_3 b_2 \\ a_3 b_1 - a_1 b_3 \\ a_1 b_2 - a_2 b_1 \end{pmatrix}

Jer su \overrightarrow{i}=(1,0,0), \overrightarrow{j}=(0,1,0) i \overrightarrow{k}=(0,0,1) vektori kanonske baze E^3\,.

Kod vektorskog proizvoda je bitno primijetiti sljedeće osobine:

\overrightarrow{a} \times \overrightarrow{b} \bot \overrightarrow{a}, \overrightarrow{b}, tj. vektorski proizvod dva vektora je normalan na njih same.
|\overrightarrow{a} \times \overrightarrow{b}| = |a||b|\sin \omega, gde je ω ugao između ova dva vektora. Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori.
\overrightarrow{a} \times \overrightarrow{b} =  - (\overrightarrow{b} \times \overrightarrow{a}), tj. vektorski proizvod nije komutativan.
(\alpha \cdot \overrightarrow{a}) \times \overrightarrow{b} = \alpha (\overrightarrow{a} \times \overrightarrow{b}), gde je \alpha \in E. Tj. vektorski proizvod se lijepo ponaša prema množenju skalarom slijeva.

[izmijeni] Mješoviti proizvod

Mješoviti proizvod vektora je trinarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz -{E}-. Zapisuje se sa [\overrightarrow{a},\overrightarrow{b},\overrightarrow{c}]. A po definiciji je:

[\overrightarrow{a},\overrightarrow{b},\overrightarrow{c}] = (\overrightarrow{a} \times \overrightarrow{b}) \cdot \overrightarrow{c} = \begin{vmatrix} a_1 & a_2 & a_3 \\ b_1 & b_2 & b_3 \\ c_1 & c_2 & c_3 \end{vmatrix}, \overrightarrow{a},\overrightarrow{b},\overrightarrow{c} \in E^3

Što znači da je vrijednost mješovitog proizvoda tri vektora jednaka zapremini paralelopipeda koga oni čine. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog proizvoda:

  • [x,y,z] = − [y,x,z]
  • [x,y,z] = [z,x,y] = [y,z,x]
  • x,y,z] = α[x,y,z]
  • [x + t,y,z] = [x,y,z] + [t,y,z]