Matija Korvin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Matija Korvin (Kolozsvar, 23. februar 1443. - Beč, 6. april 1490. godine) je bio hrvatsko-ugarski kralj.

Matija Korvin je bio sin Janosa Hunyadija, a nazvan je Corvinus prema latinskoj riječi za gavrana (lat. corvus) kojega je imao na svom grbu. Kao kralj uspio je ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove. Iako su mu pažnju odvlačili vlastiti interesi na Zapadu i sukobi s njemačkim carom Friedrichom III i češkim kraljem Vladislavom, zaslužan je za usporavanje turskog napredovanja. Nakon pada Bosne, oslobodio je Jajce i organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu, otežavši time [[Osmanlije|Osmanlijama prodor u Hrvatsku i Ugarsku. Isticao se kao veliki zaštitnik umjetnosti. Dvor mu je bio okupljalište humanista, među kojima Ivana Viteza od Sredne i Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa).


Nedovršeni biografski članak o Matija Korvin treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.