Šipovo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Šipovo, grad i središte istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. To je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama Janjom i Plivom, kao i riječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza tačka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440m, a najvisa tačka je vrh planine Vitorog (1905m). Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu općina Šipovo imala je 15 579 stanovnika. Najveće etnička grupa na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%. 1999. godine u općini je živjelo 12 754 stanovnika. Teritorija obuhvata 11 naseljenih mjesta: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babici, Pribeljci, Pljeva, Dragnic Podovi, Sokolac, Mujdzići i Strojice.

Krajem ljeta 1995. Šipovo je došlo pod kontrolu hrvatske vojske. Dejtonskim sporazumom, zajedno sa Mrkonjić Gradom ušlo je u manji bosansko-hercegovački entitet. Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.

[izmijeni] Ratni zločini

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini srpske jedinice su počinile više zločina na području općine Šipovo. 6. decembra 2005. godine okružni sud u Banja Luci je osudio Nikolu Deretu na 13 godina zatvora zbog počinjenog ratnog zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom u mjestu Štrbine u blizini Šipova.

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine



Nedovršeni članak o gradu: Šipovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.