Todorovo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

  
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link "uredi" i popravite ga vodeći računa o standardima bosanske Wikipedije.



Todorovo se nalazi na sjeverozapadu Bosne i Herzegovine u srcu ljute Krajine (Cazinska Krajina). Stari grad Todorovo nakad je bio najeveći grad u Cazinskoj Krajini. Danas tek na to posjećaju ostaci ruševina da je tu nekad bio moćan grad. Todorovo se u 16. stoljeću zavao Novigrad koji je od 1560 godine presto da postoji kao Novigrad, kada dobi ime Todor Grad, a potom Todorovo, kako se i danas zove. Ime je dobio po gasovitom junaku Todoru koji je pao u borbi protiv Turaka u odbrani Novigada(Todorova). Prilikom jednog napada vatra je dospjela da barutene koja je odletjela u zrak zajedno sa Todorom i njegovom porodicmo.

Oko 70 godina kasnije turci su konačno osvojili ovaj kraj koji bio ostao poprilično pust. Ali posle pada pod Tursku valst ovaj se kraj vrlo brzo naseljava i postaje okosnica u odbrani Otomanskog carstva i daljem osvajanju Ausro-uugarske teritorije. U pismu jednog sveštenika iz Kralovaca koji je upućen 20. Novembra 1641 godine u Beč spominje se aga Kariman iz Todor Novog pred braće Hrnjice iz Velike Kladuše zabog stalnih upada na Austrougrasku teritoriju. Zadnji gopodar Todorava bio je Maše Tabak (M. Tabaković) i njegovi bratići.

Od zidina starog grada napravljena je najstarija škola na ovom području. Kao i područna čkola u Mrceljima. Da se nazaboravi napomenuti da je Todorovo bio općina prije Velike Kladuše, kao da je u Todorovu osnovana društvena zadruga iz koje je izrasla jedna od najveći firmi na području Ex-Jugoslavije "Agrokomerc". Mjesna zajednica Todorovo je sa svojih 33,5 kvadratnih kilometara treca po povrsini u općini sa iznad prosječnom stopom gustinom naseljenosti koja iznosi 164 stanovnika po 1 km kvadratnom.Prema popisu iz 1991. godine Todorovo je imalo 1.305 domacinstava u kojima je zivjelo 5.480 stanovnika. Todorovska dzamija je napravljena sedemdesetih godina i bila to prva dzamija na Balkanu sa dva minareta koju je zidao hodza Imamovic.

Mjesnoj zajednici Todorovo pripadaju mjesta Mrcelji, Vejnac, Tod. Čelinja, Tod.Salapnica, Glubovići i Todorovo.

U Mrceljima postoje više vodenica Mali Mlin, Gornji Mlin, Žljeboja, Dvojače, Mlinarska i još dvije koje se nalaze u privatnim rukama. Koje su ovom kraju bila dobro došla tako da su mnogi dosljavali iz drugih mjesta. Prije toga uslijedio je masovno iseljavanje u Tursku. U Todorovo je 1985 godine stigao i asfaltni put na svečenom otvaranju govorili su braća Pozderac Hamdija i Hakija. U to vrijeme Todorovo doživljama novi procvat, sa firmom Agrokmerc koja otavrra svoje nove Pogone i farame kunića, kao širenje telefoske mreže. Sve se zaustavlja 1987 sa aferom Agrokomerc. Nakon rata vrši se asfaltiranje lokanih puteva Todorovo-Mrcelji. Todorovo- Tod. Čelinja.Todorovo - Golubović.Svako domaćinstvo konačno dobiva telefon i gradski vodovod.(izvor: kladusa.net)