Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
Ovaj članak nije preveden uopće ili djelimično.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o stilu i pravopisu bosanskog jezika.
|
Svestan opasnosti od turaka,koji su zapecatili sudbinu Male Azije posle bitke kod Mancikerta 1071. godine Aleksije I Komnin je zatrazio blagoslov od pape da krene u borbu protiv nevernika pod znakom krsta.Ova ideja se obestinila 1095. godine na saboru u Klermonu koji je sazvao papa Urban II.Iduce 1096. godine oko tri hiljade vitezova i desetak hiljada pesaka se uputilo ka istoku.Vojsku su pratili i masa neboraca-hodocasnika i zene.Doslo je do kontradiktornih stavova izmedju pape koji je smatrao da je potrebno povratiti sveta mesta,dok je Vizantijski car smatrao da se moraju povratiti azijske provincije koje su bile nekada deo carstva.Krstasi su uspeli da osvoje Jerusalim 1099. u neopisivom pokolju.Iz ovog rata su se izrodili novi monaski redovi:templari koji su razvili bankarski posao i hospitalci.