Razgovor:Hercegovina
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Livno nije Hercegovina!
Livno je Hercegovina i to je bilo i za vrijeme Austro-ugarske vlasti !
Ja cu samo dodati da Livno nije Hercegovina vec dio Zavrsja. Mislim da diskusija ovog tipa je nepotrebna u slucaju da neces iznijeti neki valjan dokument. --EmirA 13:17, 13 oktobar 2005 (CEST)
Sadržaj |
[izmijeni] Foca i Hercegovina
Dio opcina Foca se nalazi u Hercegovini ali sami grad ne. Mislim da bih trebalo zato da izbacimo Foci sa liste gdje se nabrajaju gradovi u Hercegovini. Da li postoji konsezus za ovo? --EmirA 13:17, 13 oktobar 2005 (CEST)
Ne znam otkad je to Livno (bilo) u Hercegovini: Koliko je meni poznato zapravo nikad kroz svoju dugu povijest. Uvijek se govorilo "dolje u Hercegovini" ili "dolje u Dalmaciji", sto ce reci da je Livno u Bosni. Cak ni Duvno nije Hercegovina, koja ustvari pocinje tek tamo negdje oko Posusje. Ta, pogledajte kartu BiH i na Wikipediji i vidjet cete gdje je osjencena linija Hercegovine.
[izmijeni] Livnjak za Emiru
E normalno je da muslimani teže bosni i iz tog razloga im Hercegovina nikad nije odgovarala niti će odgovarati te je uvijek bio cilj i SFRJ da se razbije homogeno većinsko stanoništvo Hrvatsko na prostorima općina od Livna do Mostara te su zato pokušali i Tomislavgrad poštovana Emira a ne Duvno iLivno da odvoje od dijela Hercegovine kao Hrvatskog dijela BiH. A ovo ti dajemo u prilog i još nešto cijenimo vas kao ljude ali vi više niste i to nećete biti većina u općini Livno ni Tomislavgradu ni Ljubuškom ni cijeloj Hercegovini i gledajući tu činjenicu dobiti ćete i manjinska prava u našim županijama koja vam pripadaju i zapita jse zašto muslimani puno bolje žive u Hercegovini odnosno u Livnu u Tomislavu u Ljubuškom Čapljini Mostaru a vjerojatno te nije briga što se Hrvati iz Bugojna nemogu ni vratiti doma , ni u Konjic ili kako je onima gore po Bosni Zenici Travniku itd. mnogi nemaju nikakava prava kao Hrvati!!!
KRATKA POVIJEST HERCEGOVINE HERCEGOVIN-A,- nekoć Zahumlje i Humska zemlja kao povijestan i zemljopisan naziv prvi se put pod tim imenom spominje 1454. u pismu bosanskoga sandžakbega Isa-bega Ishakovića. U širem smislu prostire se na 11.419 četvornih kilometara, a prema popisu pučanstva iz 1991. u njoj je živjelo 502.237 stanovnika. Do petsto metara nadmorske visine možemo govoriti o niskoj (primorskoj) Hercegovini, dok iznad toga preteže visoka (planinska) Hercegovina. Kao žila kucavica njome protječe rijeka Neretva s viže pritoka: Trebižatom, Ramom, Krupom, Bregavom i drugima. U kržkom reljefu i dinarskim vrletima caruju visoke planine Maglić (2386 m), Volujak (2294 m), Čvrsnica (2228 m), Cincar (2006 m) i Dinara (1913). Najveća polja su Livanjsko (400 četv. km), Duvanjsko (150 km) i Popovo (146 km). Najstariji tragovi ljudskoga boravka otkriveni su u polupećini Badanj kod Stoca u kanjonu rijeke Bregave 1976. Ljudi su tu boravili oko 16 000 godina pr. Krista. Ostala značajna pretpovijesna nalazižta su Varvara (Prozor), Crvena stijena iznad Trebižnjice, Ravlića pećina (Grude) i Zelena pećina iznad vrela Bune (Mostar). U neolitiku (mladem kamenu dobu), osim spomenutih, postojala su ljudska prebivaližta na Čairu kod Stoca, Lisičićima kod Konjica i u okolici Posušja. Brončano doba (1800. - 700. pr. Kr.) znatno je bogatije nalazima. Najznačajniji ostatci iz brončanoga doba, a djelomice i iz željezna, svakako su gradine - utvrde na brdskim vrhuncima - i gomile - kamene grobne humka porazbacane po brdskom krajoliku. U željeznu dobu na povijesnoj pozornici javljaju se ilirska plemena, od kojih kao najpoznatija izdvajamo Delmate, Ardijejce i Daorse. Delmati su živjeli u početku oko Duvanjskog i livanjskog polja, ali su se kasnije prožirili do Jadranskoga mora i vjerojatno do Neretve. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve gusarili su ratoborni Ardijejci. Daorsi su bili rano helenizirani, kovali su svoj novac, njihov glavni grad bio je iznad Ožanića kod Stoca. Rimljani su već u 3. st. pr. Kr. prodrli u dolinu Neretve. Iz Narone (Vid kod Metkovića) vodili su ratne operacije protiv buntovnih Delmata koje su konačno skršili nakon Batonova ustanka 6. - 9. st. nakon Krista. Hercegovina se našla unutar rimske provincije Dalmacije. Dalmatinski namjesnik Publije Kornelije Dolabela izgradio je od Salone (Solin kod Splita) više cesta koje su presijecale Hercegovinu. Jedna od značajnijih bila je ona smjerom SALONA - NARONA - DILUNTUM - LEUSINIUM (Solin - Vid - Stolac - Trebinje). Iz rimskoga doba ostalo je veliki broj kamenih nadgrobnih natpisa rasijanih po mnogim muzejima (Humac, Mostar, Sarajevo, Split, Livno). Arheolozi su otkrili veći broj poljoprivrednih imanja (villae rusticae) - Mogorjelo, Panik, Višići i dr. U ranokršćanskom razdoblju podižu se brojne bazilike i crkve: žitomislići, Cim, Klobuk, Tasovčići, Čerin, Lisičići i drugdje. Od stoljeća sedmog započele su seobe Hrvata i Slavena preko rimskih provincija. U tome naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Razdoblje od VII. do IX. stoljeća povjesničari nazivaju "mračna stoljeća", jer iz njih gotovo da nemamo nikakvih tragova. U 10. st. možemo zaključiti, prema bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu, da su na području Hercegovine bile tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganija, Zahumlje i Travunija. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je Mihovil Vičević (910. - 950.). Kasnije Zahumlje potpada pod vlast hrvatskih vladara Tomislava i Krežimira. Uspon bosanske države počeo je za Stjepana II. Kotromanića (1322.-1353.). On je zavladao i Humom, koji će dugo ostati u vlasti bosanskih vladara. Ipak, u 15. st. u Humskoj zemlji raste moć istaknutih velikana, od kojih je za hercegovačku povijest najznačajniji Stjepan Vukčić Kosača. Godine 1448. uzeo je titulu herceg. Bio je lukav političar, prevrtljiv vjernik i ženskaroš. Iz ranoga srednjeg vijeka, vjerojatno iz 12. st., potječe čuvena Humačka ploča, spiralan natpis na ćirilici s ostatcima glagoljskih slova, danas u arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana na Humcu. Brojni su nalazi karolinčkih mačeva, ostruga, nakita i novca, posebice bizantskoga. Za trgovinu najveća je luka Drijeva na Neretvi blizu Gabele. U duhovnom životu mistična je pojava Crkve bosanske s heretičnim krstjanima. Utvrđeni gradovi su: Blagaj kod Mostara, Počitelj, Ljubuški, Vidoški, Trebinje, Mičevac, Livno, Klobuk i Ključ kod Gacka. Četrnaesto i petnaesto stoljeće prepoznatljivo je i po stećcima, kamenim nadgrobnim spomenicima, od kojih je najčuvenija nekropola Radimlja kod Stoca. Za povijesničare i jezikoslovce vrijedni su ćirilični natpisi na stećcima, od kojih spominjemo onaj Vignja Miločevića iz Kočerina kod Širokoga Brijega. Turci Osmanlije napali su i osvojili Bosnu 1463. te Hercegovinu 1482. Osnovan je Hercegovački sandžak, koji 1580. ulazi u sastav Rumelijskoga ejaleta a potom u Bosanski pašaluk. Upravna podjela bila je različita u pojedinim razdobljima, ali se ipak najdulje zadržavaju kadiluci i nahije kao admini U HERCEGOVINI!!
Svako dobro _ŽABLJAK
Preuzeto sa: "http://bs.wikipedia.org/wiki/Talk:Livno"
- Zdravo
- Ja se zovem Emir, ne Emira, A je od prezimena. Ali nema veze...
- Nije mi uopste cilj da ovdje diskutujem ni bosnjake ni hrvate ni nesto drugo. Historiju mi nemoras predavati, hvala lijepo ja sam nju studirao na fakultetu koji se nije drzao ni bosnjackih, ni hrvatskih ni srpskih ideja.
- Osvrnucu se na nekoliko stvari u tvom tekstu.
- "cijenimo vas kao ljude"
- Mi ne zivimo u aparthejdu. Djeljenje na nas i njih ukazuje da razmisljas kroz nacionalnu prizmu i da bih najradije zelio da djelis ljude po boji koze, nacionalnosti, vjeri ili necemu drugom. Mozda velicini lobanja?
- "E normalno je da muslimani teže bosni i iz tog razloga im Hercegovina nikad nije odgovarala"
- Prvo ime nacije je bosnjaci. Moja vjera nema nista da radi sa mojom nacionalnoscu. Ne zivimo vise u SFRJ gdje su Hrvati i Srbi bili privilegirani i imali monopol na naciju a mi drugi bili diskriminarini.
- Drugo. Ja sam rekao da je Livno u Bosni ne zbog toga sto ja tezim da pripojim Livno nekome drugom. Livno je u mojoj zemlji bilo ono u Hercegovini, Podrinju, Posavini ili bilo gdje drugo. Hercegovina je dio moje drzave, bez obzira koliko separatisti htjeli da se ono nalazi negdje drugdje.
- Trece, imas miskoncepciju da je Hercegovina na neki nacin hrvatska a eto Bosna je bosnjacka.
- "pokušali i Tomislavgrad poštovana Emira a ne Duvno iLivno da odvoje od dijela Hercegovine kao Hrvatskog dijela BiH."
- Ko je pokusao da odvoji? Po tvojoj prici ispada da je Hercegovina bila nekakva administrativna jedinica u SFRJ pa je neko odvaju nesto od Hercegovine i pripajao Bosni. Hercegovina nikad nije bila administrativna jedinica u SFRJ. Molim te dokazi drugacije.
- "dobiti ćete i manjinska prava u našim županijama koja vam pripadaju "
- Jeste li vi uopste normalni? Kakva manjinska prava? Kakva vecinska prava? Postoje samo gradjanska prava
- "započele su seobe Hrvata i Slavena preko rimskih provincija"
- Ha ha. Razlika izmedju Slavena i Hrvata u sedmom stoljecu. Ponovo smijesno. Ovom recenicom autor ovog teksta dokazuje da je neuk i da nema ustvari pojma o cemu pise. Nepotrebno je dalje komenteriti.
- Na kraju da zavrsim. Hercegovina = Hum i Zahumlje. Livno = Zavrsje. Znaci nije u Hercegovini. Nema nista ni sa bosnjacima, ni sa hrvatima, ni sa njemcima, bojom koze, obimom glave, vjeri ili necemu drugom.
- ps. Ne moras odgovarati ako nemas nikakvih valjanih argumenata. Hvala!
- Pozdravi --EmirA 11:07, 14 oktobar 2005 (CEST)
Bok, Emire danas se većinski dio Livnjaka osjeća dijelom Hercegovine a u biti veliki dio se nikad nije osjećao bosancima između ostalog potpuno je isto to je još uvijek sve BiH.
ne želim da se više prepirem s tobom a kao jošjedan mali dokaz da Livanjska općina nije baš bosanska nego da je ipak bila dio Hercegovine prilažem ti i ovo:
Nakon preuzimanja vlasti 28.09.1878. godine Austro-Ugarska počinje uvoditi svoj, europski način upravljanja. To se u prvom redu odnosi na sudstvo i s njim u vezi gruntovnicu i katastar, javnu upravu, školstvo, zdravstvo i druge do tada potpuno zanemarene javne potrebe.Iako postoje objavljeni radovi o pobuni mještana Livna i okolice protiv Austrougarske, treba ipak navesti kako su se pobunili uglavnom Turci i njihovi sljedbenici kojima je život prije bio dobar i ugodan. Naime, mještani su masovno bježali ispred turskog zuluma u Dalmaciju pa se jedva čekalo da dođe do neke promjene. (Panorama Livna iz 1878.) Dolaskom austrougarske vlasti život postaje lakši. Slobodno se išlo u crkvu, slobodno držale svinje, seljak je kasnije oslobođen davanja trećine i još mnogo toga. U to vrijeme mnogi izbjegli vraćaju se iz Dalmacije svojim kućama. Pokretači svih kulturnih akcija u Livnu bili su domaći ljudi, ali su zborovođe, dirigenti i režiseri najčešće bili stranci. Danas se u Beču nalazi vrlo sadržajna arhivska građa o Livnu. Među brojnim podacima i planovima grada zanimljivo je da se spominje Livno kao utvrđeni grad u Hercegovini.
Budi pozdravljen ma di god bio i kad budeš dolazio u Hercegovinu idemo na kavuili kako vi velite na kafu u Forum kod Matkovića!!!
Bok i svako dobro.
[izmijeni] Livnjak
Molio bih urednika da se ponaša u skladu s javnim mjenjem a to je da se većina livanjskog puka deklarira da je općina Livno dio Hercegovine a to potvrđuju i ankete na web stranicama kao što je "poskok" , hercegovinacaffe, eronet itd...između ostalog kod nas se uvijek znalo reći "otišao gore u Bosnu" a ne samo kao što ti veliš dole u Hercegovinu ili Dalmaciju. Livnjaci se u biti nikad nisu osjećli bosancima jer nemamo ni kulturu ni govor ni tradiciju kao npr,Zavidovići, Maglaj, Sarajevo, Derventa, Jajce Kulenvakuf,Skendervakuf itd pa dajte ljudi budimo razumni sve je to jedna te ista zemlja naime BiH, ali je činjenica da od Kupreških vrata je Bosna u svom pravom smislu. Napravite i vi ovdje anketu pa ćete nam vjerovati da se Livanjski puk osijeća ipak dijelom Hercegovine.... Svako dobro i za bolju budućnost rodne grude Livna!!!
[izmijeni] Javno mijenje
Iako sam skloniji tvrdnji da i Livno pripada Hercegovoni, iako nemam valjanih dokaza, pozivanje na javno mijenje, osjecaje nekih pojedinaca pa cak i neke ankete nije relevantan kriterij za dokazivanje ili pobijanje nekih historijskih geografskih ili drugih cinjenica. Nedavno sam imao priliku da pogledam jedan materijal
sa starnice "eured-bih.org/publikacije/strategije/ba/Hercegovinastrat.pdf"
u kojem je prikazano veliki broj interesantnih informacija o regiji Hercegovina. Znam da su u njenoj izradi učestvovali ljudi od struke i da su koristili relevantne izvore informacija. Takodje je vise uglednih ljudi iz struke dalo recenzije ovog materijala. Predlozio bih da se pogledaju i iskoriste za nadopunjavanje nekih informacija iz ove teme.
[izmijeni] Odgovor
Evo vako,moj odgovor na vašu raspravu koja se davno već vidim odvijala i zbog koje je zaštićen članak od editovanja.Dovoljno je reći da stanovnici Posušja sebe smatraju najzapadnijim dijelom Hercegovine , što dovoljno govori o javnom mijenju Hercegovaca da li Livno pripada ili ne pripada Hercegovini. Livanjsko-duvanjska regija je regija Jugozapadna Bosna a zajedno sa Cazinskom Krajinom čini zapadni dio regije Bosna, što su činjenice. Ni većina stanovnika Republike Srpske sebe ne smatra građanima Bosne i Hercegovine, pa uprkos njihovom "javnom mijenju" oni to ipak jesu! Foča i Herceg-Novi su bili dio stare velike Kosačine Hercegovine, a sada nisu. Foča je u BiH, ali u Bosni, a Herceg-Novi u Crnoj Gori. Ono što sam ja želio je da ubacim u članak Hercegovina tj.ovaj članak par podataka o mikroregijama u Hercegovini. Šta treba da uradim da "odledim" ovaj članak pa da to učinim??? Hvala unaprijed na odgovorima. Pozdravi iz Mostara ... 12345 2:42h , 10.8.2006 (CEST)