Razgovor:Herceg-Bosna

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Wikipedia se drži dalje od toga da donosi odluke koje su izjave ispravane i istinite. Mi se osjećamo zaduženim da zadržimo neutralnu tačku stanovišta. Kontroverze trebaju biti iznesene i svako važno stanovište zajedno sa argumentima, koji se sa njime vežu, navedeno. Ukoliko se zastupnici različitih stavova ne mogu složiti oko jednog članka, moraju se dogovoriti na jedan kompromis. Nijedna strana nema ekskluzivno pravo na ispravnost.

Ovaj članak je nedvojbeno pristran, te nepostoji ta "neutralna tačka stanovišta".

Molim uzmite u obzir da maknete huškačko-propagandne elemente iz teksta.

Koliko se sjećam ovaj članak je preuzet sa engleske Wikipedije a baziran je na presudama Tribunala u Haagu, dakle dokazane činjenice neutralne međunarodne institucije iz predmeta Kordić, Blaškić, Čerkez, Štela i Tuta itd. Vjerovatno će članak doživjeti izmjene nakon završetka procesa vojno-političkim liderima HB i HR u predmetu Prlić i ostali, ali tek nakon što se taj proces okonča. Pozdrav. Emir Kotromanić 20:07, 27 oktobar 2006 (CEST)

Molim da usporedite izvorni clanak na engleskom jeziku http://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia i ovaj na bs wikipedia. Izvorni članak je doista neutralan, dok članak na bs wikipedia sadrži dosta "činjenica" koje nisu bile predmet suđenja gore navedenih osoba. Tek kad se proces "Prlić i ostali" završi i dokažu pojedine točke (npr. koja govori o otvorenoj agresiji RH na BiH) te stvari se mogu ubaciti.

Ne znam koliko je ovo izvorni članak pošto je očigledno doživio neke promjene. Što se tiče činjenica, ako aludirate na agresiju Hrvatske, to je dokazana stvar, a upravo je sudsko Vijeće u Predmetu Prlić odbilo zahtjev odbrane da se ospori uloga Hrvatske kao dokazana činjenica. Odbilo je i zahtev Republike Hrvatske da bude prijatelj suda, te je navelo da bi Hrvatska bila pristrasna, a sam ovaj zahtjev RH je indirektno priznanje već dokazane činjenice u nekoliko predmeta.Emir Kotromanić 11:51, 28 oktobar 2006 (CEST)

Ako govorite da samo koristite činjenice neutralne institucije ICTY-a, tad bi po tom mogli i koristiti dokazane činjenice iz predmeta "Čelebići", "Srednja Bosna", "Grabovica i Uzdol" za nadopunu clanka http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dko-hrvatski_sukob

Presude o kojima govorite upravo potvrđuju već dokazane činjenice o vojno-političkim dešavanjima u ratu, ulogu Hrvatske, kao i etničko čišćenje koje se desilo u Herceg-Bosni. U svakoj od gore navedenih presuda je naveden početak i tok rata i gotovo je identičan kao što je ovdje opisan, da bi se nakon uvoda govorilo o konkretnom predmetu i ulozi pojedinaca u eventualnim zločinima. Kao što možete primjetiti članak prije svega govori o hronologiji dešavanja u vojno-političkom kontekstu, a sami zločini kojih je bilo bezbroj nisu primarno obrađeni. Npr. izostavljeni su zločini u Raštanima, Mokronogama, Hrasnici, Duši, Uzričju, Bistrici, Grabovici, Uzdolu, Koštanoj bolnici, Čapljini, Vojnom, Gabeli, Heliodromu, Dretelju, Ljubuškom, Vrbanji, Počitelju, Prozoru, Makljenu, Herama, Šćipama, Varvari, Sovićima itd. itd. itd. Rušenje Starog mosta je također izostavljeno itd. Naveden je zločin u Ahmićima jer se radi o najvećem zločinu u tom ratu, ali je naveden u kontekstu toka ratnih dešavanja, kao i Stupni Do gdje je opisan tok rata i povlačenje HVO-a iz Vareša, što je uostalom potvrdilo i priznanje Ivici Rajiću. Također je rečeno da su zločini počinjeni na obje strane. Dakle, ovdje je prije svega dokumentovan tok rat sa izvorima koji potvrđuju svaku rečenicu, a izvori su pored presuda tribunala, BBC dokumentarni serijali, te još nekoliko međunarodnih institucija. Dakle svi navodi su potvrđeni, a siguran sam da će se vremenom obraditi i događaji kao što su Bosanska Posavina, savezništvo Tuđman-Milošević, sistematična rušenja vjerskih objekata itd. Ali sad za sad članak govori o ratnim tokovima sa ključnim događajima oko kojih ne postoji sumnja, jer ih potvrđuju mnogi izvori. Toliko. Emir Kotromanić 11:51, 28 oktobar 2006 (CEST)

[izmijeni] Agresija Republike Hrvatske?

O kakvoj vi to agresiji pričate? Jedinice Hrvatske vojske su ušle u BiH tek nakon dogovora Tuđmana i Izetbegovića (1995.) prema tome nije bilo nikakve agresije.--89.172.238.34 14:19, 22 novembar 2006 (CET)Jack Sparrow

"Ja sam pred par mjeseci izložio situaciju, dao zadaću ministru obrane Šušku i generalu Bobetku, naša pomoć i naše angažiranje u Herceg-Bosni, jer se tamo rješava, rekao sam im da se tamo rješava pitanje budućih granica hrvatske države. I, kod toga sam ukazao da je veoma važno da se obrane, tada, oni položaji koje je HVO tamo držao. To je bila ona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Mostar, i da bi trebalo, po mogućnosti, riješiti, što prije, problem Gornjeg Vakufa. Od tada pa nadalje, vođene su te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zadaća sasvim nije do kraja izvršena, i koliko sam ja čuo, koliko smo mi pružali pomoć, ali ima i stanovitih pritužbi, sa tog ratišta, da po nekakvim, u pogledu materijala i u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomoći s naše strane. Pa bih želio da čujem s vaše strane, šta je do sada učinjeno i da se dogovorimo dalje (...)" (Razgovor Franje Tuđmana u Predsjedničkim dvorima 22. oktobra 1993.) Emir Kotromanić 15:53, 22 novembar 2006 (CET)


Republika Hrvatska vrši agresiju na BiH a istodobno zbrinjava tisuće izbjeglica iz BiH i opskrbljuje ABiH s oružjem i municijom. Nije li to malo kontradiktorno? --89.172.194.42 15:57, 23 novembar 2006 (CET)Jack Sparrow

Naravno da nije. To je vrlo lukavo, što dokazuje i tvoja zapitanost. To je bio način da se pruži argument za relativizaciju agresije odnosno gore pomenuta zapitanost (isti je koristio i Slobodan Milošević u svom suđenju, jer su i oni dopustili nekim izbjeglicama da ostanu u Srbiji). Inače, dvostruka politika nije izmišljena jučer, stara je koliko i svijet. Emir Kotromanić 20:36, 23 novembar 2006 (CET)
Ono što je razlikovalo hrvatsku od srpske agresije, jeste činjenica da je među hrvatskim političarima postojao značaj broj ljudi koji su bili protiv takve politike, koji su zbog svoje podrške Bosni proganjani, ubijani, marginalizirani. Također i veliki broj hrvatskih građana nije bio agresivno nastrojen. Ne spomenuti ove činjenice bio bi grijeh od strane Bošnjaka, kao što bi bio grijeh i od strane Hrvata da ne spomenu agresiju tadašnjeg režima Franje Tuđmana na Bosnu i njegovu on-line telefonsku vezu tokom cijelog rata sa saveznikom Miloševićem, barem kada je Bosna u pitanju.Emir Kotromanić 20:41, 23 novembar 2006 (CET)

Najlakse je pricati preko interneta, npr. ljudi u Mostaru su ocima gledali kako splitske snage HV-a ulaze na Gradski stadion u Mostaru, ko biva "osvajaju ga", tu je bio logor za Bosnjake. To se zna, postoje i video dokazi, nedavno su bili na "60 Minuta" na FTV-u!!!