Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak je dio serije o historiji Bosne i Hercegovine ![]() |
Ilirsko doba |
Rimsko doba |
Bosanska banovina |
Bosansko kraljevstvo |
Osmansko doba |
Austro-Ugarsko doba |
Prva Jugoslavija |
Drugi svjetski rat |
Druga Jugoslavija |
Bosanski rat |
Moderna Bosna |
![]() |
Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena.
Molimo da članak razmatrate na stranici za razgovor. |
Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjnica postojanja bosanske države definisana je država Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnji granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije.
Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje građane. Josip Broz je često naglašavao da je "Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska". Na tim principima Bosna i Hercegovina postoji i danas i svi njeni patrioti se bore za nedjeljivu jedinstvenu BiH gdje je moguć suživot njenih naroda kao Bosanaca i Hercegovaca. Svoj najveći industrijski procvat je doživjela baš u ovom periodu. Zbog tog su se i na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne BiH temeljene na industrijskom razvoju. Iako je ovo bio težak period za BiH kao državu s dalekosežnom bosanskom tradicijom, što su uživale ponajviše Srbija i Hrvatska, ipak je ovo bilo veoma pozitivno vrijeme za BiH jer se nikad nije razmišljalo o njenoj podjeli, pa makar unutar SFRJ, nije imala komplikovanu administrativnu podjelu, jednostavno je bila podjeljena na općine kao i ostale jugoslavenske republike.