Razgovor:Bošnjačko-hrvatski sukob
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ako (t)ko ima kakav komentar u vezi članka, ovo je mjesto gdje ga treba staviti. --Benjamin 11:33, 29 april 2006 (CEST)
OVO JE ČISTI PROPAGANDNI TEKST. SLIJEDI PRINCIPE RATNOHUŠKAČKOG NOVINARSTVA (ŠAGOLJIZAM) NAJGORE VRSTE.
Mnogo toga nije navedeno, a ono sto jeste veoma je jednostrano. Stvarno je zalosno za vidjeti da ovakav tekst postoji na BH wikipedia.
Nakon rata i tolikih mrtvih da i dalje netko ovakvim tekstovima udara siri mrznju stvarno je zalosno.
Ako zelite posteno i nepristrano pisati o sukobima u BiH drzite se samo kronologije dogadjaja bez propagandnog materijala.
-
- Autor vjerovatno nije imao izvore o tim događanjima. Uvijek ste dobrodošli ako će te pošteno i istinski dodati nove informaije koje su provjerene, verifikovane i pouzdane. Poštovanje. --Haris 22:32, 7 maj 2006 (CEST)
[izmijeni] Komentar
Ja sam Hrvat iz Hrvatske i svjestan sam da je većina ovih žalosnih podataka točna. Ovaj sukob je bio i nepotreban i uzaludan. Ipak, radi objektivnosti predložio bi nekoliko dodataka koji su bitni za razumijevanje situacije:
1. Glasanje Hrvata na referendumu 1992. je bilo ključno za njegov uspjeh. Da je htio, Tuđman ih je mogao nagovoriti na bojkot, a onda nepriznatu državu mirno podijeliti s Miloševićem. Osobno mislim da se on za podjelu ozbiljno založio tek je postalo jasno da međunarodna zajednica ne misli kazniti Srbe i da im je Bošnjake ostavila na milost i nemilost. Praktički sve do početka 1993. godine, Hrvatska je Bosni bila jedini stvarni saveznik. Tada je došlo do promjene hrvatske politike koja se pokazala katastrofalnom. Bilo je to u stilu : svijet je osudio BIH na uništenje, ajmo i mi ugrabiti komad.
2. Treba spomenuti lomove u hrvatskoj politici i društvu oko sukoba, što i čini ključnu razliku Hrvatske i Srbije: vladajuća stranka se podijelila, Predsjednici oba doma Sabora (Mesić i Manolić) su napustili dužnost, Katolička crkva (Kardinal Kuharić) je otvoreno napala Bobana i Herceg-Bosnu, opozicija (Budiša, vođa tada najače stranke HSLS) je protestirala protiv logora i rušenja džamija, itd. Sve ovo ne umanjuje stvari koje je osudio i Haag, ali je važno za shvaćanje cjelokupne situacije. Također, bio je to drugi faktor koji je uz prijetnje iz svijeta (sankcije) promijenio hrvatsku politiku i doveo do toga da Hrvatska i Hrvati i na kraju rata budu saveznici BIH ( Ugovor Tuđman-Izetbegović, akcije u Zapadnoj Bosni).
3. Navesti stradanja hrvatskih civila (Uzdol, Grabovica i dr.). Cilj nije umanjiti Ahmiće, Dretelj i slično, ali svaka civilna žrtva bilo koje nacionalnosti je jednako vrijedna i zavređuje poštovanje i sućut.
Pozdrav, i nadam se da ćete uvažiti neke od mojih stavova.
- Zdravo.
- Ovo je wikipedija. Ako mislis da neke informacije nedostaju slobodno ih mozes dodati. Samo molim te svi navodi treba da sadrze izvore. Pozdravi --EmirA 23:24, 1 juni 2006 (CEST)
-
-
-
- Podaci koji se unose u članak treba da slijede hronologiju dešavanja uz adekvatne reference. Namjera članka nije da se primarno govori o zločinima nego da se govori o odvijanju rata i njegovim tokovima. Baziran je na izvorim BBC-a i ICTY-a. Što se tiče samih zločina, ovdje nisu navođeni osim najvećeg zločina tog rata a to su Ahmići, kao i zločina u Varešu koji su se desili nakon strateških odluka za napuštanje Vareša i sl. Mostar, Raštani, Stolac, Grabovica, Gabela, Dretelj, Vakuf, Vrbanja u Bugojnu, Doljani, Varvara, Here, Sovići, Makljen, Koštana bolnica itd. nisu navođeni, ipak u članku je rečeno da su na obje strane počinjeni zločini, a karakter tih zločina je utvrdio Haag. --Emir Kotromanić 16:31, 24 august 2006 (CEST)
-
-
Nemam primedbe na sadrzaj, ali ne mogu da ne primetim da je dobar deo sekcije "eskalacija sukoba" jednostavno prepisan iz knjige "Smrt Jugoslavije" Laure Silber i Allana Little-a. Najosnovniji je red da se ti pasusi prikazu kao citati i da se navede izvor. Toliko.
Petar Kovincic
Članak je jednostrano napisan. Nigdje se ne spominju zločini bošnjaka nad Hrvatima, a na milijun mjesta se spominju hrvatski zločini nad Bošnjacima.