Evropa
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
- Ovaj članak objašnjava Evropu kao Kontinent. Za druga značenja vidi Evropa (pojam).
Evropa predstavlja zapadnu petinu evroazijske kopnene mase i obično se smatra zasebnim kontinentom. Evropa se prostire od Sjevernog mora i Atlantskog okeana na zapadu do Urala na istoku, od Sredozemnog mora na jugu do Sjevernog pola. Zauzima površinu od 10.520.000 km² sa ukupnom dužinom obale od 37.200 km. Poslije Azije i Afrike Evropa sa oko 700 miliona stanovnika predstavlja po broju stanovnika treći kontinent što čini oko petinu svjetske populacije.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Vrsta Homo naseljavala je Evropu još prije milion i po godina. Kramanjonci su se pojavili pre 40,000 godina. Stara Grčka se smatra kolijevkom evropske kulture. Prema Homeru, originalno samo srednja Grčka je bila Evropa. Kasnije cijela Grčka je bila "Evropa" i u 500 p.n.e. značaj te riječi je postao cjelo područje sjeverno od Grčke. U mitologiji, Europa je bila princeza koju je oteo Zeus u obliku bika. Rimsko Carstvo, a s njim i hrišćanstvo, ujedinilo je veliki dio kontinenta s težištem na Sredozemlju. Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, evropski napredak je usporio tokom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek. Karlo Veliki je udario temelje jedne nove, zapadnije Evrope, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascepkana pokušajima njemačkih careva Svetog Rimskog Carstva. Riječ Evropa se gubi, a umjesto nje preovladava pojam hrišćanski svijet i jedinstveni poduhvati u tom smislu (Krstaški ratovi, katedrale).
Evropa se redefiniše u 16. vijeku zbog Renesanse i prekookeanskih kolonija. Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija i industrijska revolucija donose inovacije kojima će Evropa u 19. vijeku zavladati cijelim svijetom.
Dva svjetska rata 20. vijeka vode se najvećim dijelom na evropskom tlu. Evropa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku zapadnu Evropu i komunističku istočnu Evropu pod kontrolom Sovjetskog Saveza. Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, evropske se zemlje naglo zbližavaju. 1992. godine, naziv Evropska zajednica postaje Evropska unija, politički i ekonomski savez koji obuhvata veći dio kontinenta.
[izmijeni] Geografija
Moglo bi se reći da je Evropa poluostrvo koje se sastoji od više manjih poluostrva. Pretežno je nizinski, ali ima planinske lance u unutrašnjosti, na sjeveru i na jugu. Glavni planinski lanac su Alpe, a najviši vrh je Elbrus u Rusiji (5630 m). Velike rijeke u središnjem dijelu su važni plovni putevi.
Evropa uglavnom ima umjerenu klimu i ravnomjerno raspoređena četiri godišnja doba. Tri glavne klime su sredozemna na jugu, okeanska na zapadu i sjeveru, i kontinentalna u središnjem i istočnom delu. Osim toga, zapadni i sjeverni dio kontinenta grije Golfska struja.
Granice
Dugo se raspravlja o tačnim granicama Evrope. Evropa nije ustvari pravi "kontinent", nego samo dio Evroazije, pa zato tačno gdje počinje i prestaje Evropa je teško obilježiti. Često, granice Evrope su odlučene prema granicama kulture, ekonomije, i politike, i zato sad postoji nekoliko "Evropa" koje označavaju različite stvari.
Smatra se da je Uralski planinski vijenac istočna granica Evrope, zajedno sa Ural rijekom. Evropa isto graniči sa Sjevernim i Mediteranskim morem i Atlantskim okeanom. U jugoistoku, granica Evrope su planine između Kaspijskog i Mediteranskog mora.
Regije Evropa se tradicionalno dijeli na pet geografsko-kulturnih područja:
- Balkan
- Istočna Evropa
- Skandinavija
- Srednja Evropa
- Zapadna Evropa
[izmijeni] Stanovništvo
- Evropa ima oko 730 miliona stanovnika. Gustina: 32 stanovnika po kvadratnom kilometru.
- Glavne religije: 55% katolici, 25% protestanti, 13% pravoslavci i 7% muslimani.
- Prosječna životna dob: 68.3 godine za muškarce i 77 godina za žene.
Većina evropskih jezika ima zajednički korijen u Indo-evropskom proto jeziku. Jezik koji je najviše uticao na ostale jeste latinski, koji je prvo bio službeni jezik Rimskog Carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali se sačuvao kao korijen hiljada riječi u svim evropskim jezicima. Najveće jezičke porodice Evrope čine slavenski, germanski i romanski jezici.
[izmijeni] Ekologija
[izmijeni] Političke podjele
[izmijeni] Vanjski linkovi
Države Evrope |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Republika Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan |
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Ostrvo Man | Svalbard |
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar |
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo |
|
![]() |
---|---|
Austrija | Belgija | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nizozemska | Njemačka | Poljska | Portugal | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo |
Kontinenti Svijeta | ||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||||||||||||||||||||||||
![]() Afrika-Evroazija |
![]() Amerika |
![]() Evroazija |
||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
![]() Afrika |
![]() Antarktik |
![]() Azija |
![]() Australija |
![]() Evropa |
![]() Sjeverna Amerika |
![]() Južna Amerika |
||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
Geologički superkontinenti : Gondwana · Laurasia · Pangaea · Pannotia · Rodinia · Kolumbija · Kenorland · Ur | ||||||||||||||||||||||||||||
|