Rimska imperija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Imperium Romanum
Rimska imperija
Slika:LocationRomanEmpire.png
Moto:
"Rimski Senat i Narod"
(latinski:Senatus Populusque Romanus)
Zvanični jeziks latinski, grčki
Glavni gradovi Rim; nakon podjele: Rim i Konstantinopulj
Vlada autokratska monarhija
Vladar Imperator; nakon podjele Zapadni Rimski Imperator i Istočni Rimski Imperator
Premijer Dva konzula
Vladajuće tijelo Rimski Senat
Površina 1. po površini prije kolapsa oko 3.5 miliona kvadratnih milja
Stanovništvo 1. po broju stanovnika prije kolapsa oko 50-120 miliona


Rimska imperija označava razdoblje državnog uređenja Antičkog Rima u vremen nakon Rimske republike nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća p.n.e..

Rimska imperija je upravljala svim heleniziranim državama na Sredozemlju, kao i keltskim područjima sjeverne Evrope.

Zadnji rimski imperator zbačen je 476. godine, ali tada je istočnim područjima već vladao drugi imperator sa sjedištem u Carigradu, odnosno Istanbulu.

Istočna Rimska Imperija (Bizant ili Bizantijsko carstvo) i dalje je postojalo, iako se postupno smanjivalo, sve do 1453. godine, kad je Osmanlijsko carstvo osvojilo Istanbul.

Kasnije države na zapadu (Franačko Kraljevstvo i Sveta Rimska Imperija) i na istoku (ruski carevi i Osmanlijsko carstvo) koristile su rimsko državničko ime sve do modernog doba.

Golemo nasljeđe Rimske imperije vidi se i danas u zapadnjačkim institucijama, pravu, arhitekturi i mnogim drugim područjima života.