Upravni akt

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Upravni akt se u literaturi najčešće definiše kao pravni akt uprave kojim se na autoritativan način rješava konkretan slučaj. Njime organi uprave odlučuju o pravima obvezama i pravnim interesima određenog lica u upravnoj stvari primjenjujući upravni propis. Upravni akti spadaju pod pojedinačne odnosno konkretne pravne akte organa uprave.

Sadržaj

[izmijeni] Karakteristike

Osnovne karatkteristike upravnog akta su

  1. upravna stvar
  2. autoritativnost
  3. pravno dejstvo
  4. konkretnost
  5. donosioc
  6. jednostranost

[izmijeni] Obilježja

Da bi neki akt bio upravni akt mora sadržavati sljedeća obilježja

  1. da je konkretan
  2. da je pravni akt
  3. da je autoritativan
  4. da sadržava dispoziciju

[izmijeni] Vrste

Postoji nekoliko vrsta upravnog akta. Njihovo razvrstavanje u teoriji se vrši prema nekoliko različitih kriterija, ali je u literaturi najzastupljenija podjela upravnih akata na sljedeće:

  • Konstitutivni i deklarativni upravni akti
  • pravno vezani i diskrecioni upravni akti
  • pozitivni i negativni upravni akti
  • generalni i individualni upravni akti
  • upravni akti koji se donose po službenoj dužnosti i upravni akti koji se donose po zahtjevu stranke
  • akti koje donosi jedan organ uprave i zbirni akti
  • akti doneseni u pisanoj i usmenoj formi
  • rješenja i zaključci

[izmijeni] Prestanak važenja upravnog akta

Upravni akt prestaje važiti kada se izvši ovlaštenje i dužnost koji su sadržani u aktu, nastupanjem raskidnog ugovora ili raskidnog roka, smrću adresata ako se radi o strogo ličnim ovlaštenjima, ako ga nadležni organ stavi van snage, ako se zakonom zabrani vršenje određenje djelatnosti pa se istovremeno ukidaju i sva rješenja koja su bila donesena u vršenju te djelatnosti, akoje akt donesen povodom neke stvari sa propašću iste akt prestaje da važi.