Bizmut
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bizmut (Bi, latinski - bismutum) je metal VA grupe. Ime je dobio po njemačkoj riječi Wismut
Zastupljenost: bizmut je zastupljen u zemljinoj kori u količini od 0,048 ppm(eng. parts per million). Najvažniji minerali bizmuta su:
- bizmutin Bi2S3
- bizmutit (BiO)2CO3
Ove rude se najčešće javljaju kao sporedni proizvod kod dobijanja olova i bakra.
Bizmut ima 35 izotopa čije se atomske mase nalaze između 190-215. Postojan je samo izotop 209, koji predstavlja skoro 100% izotopskog sastava bizmuta. U prirodi se javlja i izotop 210 ( oko 50 ppm prirodnog sastava izotopa), koji je radioaktivan.
Bizmut je poznat još od 15. vijeka. Korišćen je u Njemačkoj kao dodatak legurama.
Osnovna namjena bizmuta je za dodavanje niskotopljivim rudama. Neka njegova kompleksna jedinjenja imaju primjenu kao katalizatori.
Bi2O3 koji je ružičaste boje koristi se u kozmetičkoj industriji. Biološki značaj - nema. Nalazi se u kostima i u krvi ali tamo ničemu ne služi. Njegove soli kao i oksidi su neotrovne.
Čist bizmut je krh metal. Ne reaguje sa kiseonikom iz vazduha, kao ni sa vodom. Rastvara se u koncentrovanoj azotnoj kiselini.