Upravni akt
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Upravni akt se u literaturi najčešće definiše kao pravni akt uprave kojim se na autoritativan način rješava konkretan slučaj. Njime organi uprave odlučuju o pravima obvezama i pravnim interesima određenog lica u upravnoj stvari primjenjujući upravni propis. Upravni akti spadaju pod pojedinačne odnosno konkretne pravne akte organa uprave.
Sadržaj |
[izmijeni] Karakteristike
Osnovne karatkteristike upravnog akta su
- upravna stvar
- autoritativnost
- pravno dejstvo
- konkretnost
- donosioc
- jednostranost
[izmijeni] Obilježja
Da bi neki akt bio upravni akt mora sadržavati sljedeća obilježja
- da je konkretan
- da je pravni akt
- da je autoritativan
- da sadržava dispoziciju
[izmijeni] Vrste
Postoji nekoliko vrsta upravnog akta. Njihovo razvrstavanje u teoriji se vrši prema nekoliko različitih kriterija, ali je u literaturi najzastupljenija podjela upravnih akata na sljedeće:
- Konstitutivni i deklarativni upravni akti
- pravno vezani i diskrecioni upravni akti
- pozitivni i negativni upravni akti
- generalni i individualni upravni akti
- upravni akti koji se donose po službenoj dužnosti i upravni akti koji se donose po zahtjevu stranke
- akti koje donosi jedan organ uprave i zbirni akti
- akti doneseni u pisanoj i usmenoj formi
- rješenja i zaključci
[izmijeni] Prestanak važenja upravnog akta
Upravni akt prestaje važiti kada se izvši ovlaštenje i dužnost koji su sadržani u aktu, nastupanjem raskidnog ugovora ili raskidnog roka, smrću adresata ako se radi o strogo ličnim ovlaštenjima, ako ga nadležni organ stavi van snage, ako se zakonom zabrani vršenje određenje djelatnosti pa se istovremeno ukidaju i sva rješenja koja su bila donesena u vršenju te djelatnosti, akoje akt donesen povodom neke stvari sa propašću iste akt prestaje da važi.