Maraton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Maraton je najduža trkačka atletska disciplina. Maratonska utrka se standardno izvodi na dionici od 42,195 km. Općenito se maraton smatra najtežom atletskom disciplinom ali i jednom od najtežih sportskih disciplina uopće.

Start i cilj maratonske trke su na sportskom stadionu na atletskoj stazi, a najveći dio pruge je na ulicama. Zbog različitosti staze za maratonsku disciplinu ne vode se službeni rekordi.

[izmijeni] Historija

Naziv maraton potiče iz legende o grčkom vojniku Filipidu. Prema toj legendi nakon pobjede grčke vojske nad perzijskom na Maratonskom polju mladi ratnik Filipid je potrčao za Atenu, udaljenu 40km, da javi dobre vijesti. Teško je trčao pod punom ratnom spremom, noseći u jednoj ruci štit, a u drugoj koplje. Na kraju je dotrčao u Atenu. Građani, radujte se! Pobijedili smo! To je bilo posljednje što je rekao. Od iscrpljenosti i umora srušio se mrtav.

Godine 1882. Francuz Pierre de Coubertin dao je ideju o obnovi Olimpijskih igara. Četiri godine kasnije u Ateni su se organizovale OI. Tad je Francuz Michel Breal predložio da se u čast Filipida u program OI uvrsti i maraton. Trkači bi se takmičili od Maratonskog polja do Atene. U prvoj maratonskoj trci pobjednik je bio Grk Louis Spiridon.