Capitolino brdo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

 Mapa Sedam rimskih brda
Uvećaj
Mapa Sedam rimskih brda
Campidoglio trg
Uvećaj
Campidoglio trg

Capitolino brdo (talijanski:Campidoglio; latinski: Capitolinus Mons) je jedno od sedam rimskih brda na kojima je zasnovan antički Rim. Capitolino se nalazi između Rimskog foruma i Poljane boga Marsa i jedno je od najpoznatijih od sedam brda Rima te mjesto hrama Capitolino Trojke: rimskog boga boga Jupitera njegove žene Juno i kćerke Minerve. Hram je započeo graditi zadnji rimski kralj Lucius Tarquinius Superbus i smatrao se kao jedan od najvećih i najljepših hramova u gradu. Kad su Keltski Gali napali Rim 390. p.n.e. Capitolino brdo je bilo jedino koje je izbjeglo okupaciji barbara.

Capitolino brdo je bilo mjesto slavnih događaja u rimskoj historiji. Na ovom brdu su Brut i ostali atentatori sebe zaključali u Hramu Jupitera nakon atentata na Julija Cezara. Na ovom mjestu je Gale pustila Vestalna djevica Tarpeia koja je kasnije bila prva ubijena na kamenu. Politički kriminalci su ovdje bili egzekucionirani sa tim što su bacani sa strmog ruba brda.

Od 1536 do 1546 Mikelanđelo je transformisao Capitolino brdo (tada nazvano Campidoglio) sa tri palate koje su uklopile harmoničan trapezoidni urbani Campidoglio trg kojem se prilazilo sa stepeništa nazvanim Cordonata. Sa ovim poduhvatom Mikelanđelo je okrenuo orijentaciju Capitolino brda koje je prije toga nadgledalo Rimski forum te je nova orjetacija gledala prema Vatikanu. Tri palate su danas u funkciji kao Capitolino muzeji.