Simboli naroda u Bosni i Hercegovini
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Simboli naroda u Bosni i Hercegovini su uglavnom nacionalne zastave i grbovi, dok himne i druga znamenja nisu toliko upečatljivi. Za grbove je potrebno reći da su se često stavljali na zastave. Nacionalni simboli naroda u BiH počeli su se upotrebljavati u drugoj polovini 19. stoljeća. Njihova upotreba se naručito ispoljila u periodu nacionalne emancipacije Bošnjaka, Srba i Hrvata nakon aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije. U Kraljevini Jugoslaviji nacionalne simbole su imali Srbi i Hrvati. Bošnjaci u to vrijeme nisu bili konstitutivna nacija, pa su stoga i koristili samo "vjersku zastavu". U periodu socijalističke Jugoslavije nacionalni simboli se nisu upotrebljavali zbog politike bratstva i jedinstva. Nakon višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini nacionalni simboli su se ponovo počeli upotrebljavati. Mora se napomenuti da pojedini nacionalni simboli Srba i Hrvata, ujedno i bili simboli separatističkih tvorevina Republike Srpske i Herceg-Bosne. Nakon agresije, simboli Republike Bosne i Hercegovine poistovjećeni su sa simbolima Bošnjaka.
[izmijeni] Simboli Bošnjaka u Bosni i Hercegovini
Tradicionalne bošnjačke boje su zelena, bijela, žuta i plava. Najpoznatiji bošnjački simboli su polumjesec i ljiljan (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu, za razliku od druga dva naroda, koja prioritet daju simbolima susjednih država koji su postali ujedno i simboli tih naroda.
Prvi bosanski simboli, koje Bošnjaci emotivno prihvaćaju kao svoje, potječu iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima, kao i na mnogim grbovima bosanskih plemićkih kuća, uključujući Kotromaniće. Najpoznatija zastava i grb iz tog vremene je grb Kotromanića i Kraljevine Bosne sa šest ljljana na bijeloj podlozi.
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su polumjesec i zvijezda na zelenoj podlozi. Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta Husein Kapetana Gradaščevića za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli.
Dolaskom Austougarske monarhije u BiH najčešće se koristila zastava tamno zelene boje sa bijelim polumjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini. Zastava je ušla u masovnu upotrebu nakon borbe Bošnjaka za kulturnu i vjersku autonomiju.
Ulaskom Bosne i Hercegovine u sastav Kraljevine SHS, odnosno Jugoslaviju Bošnjaci su koristili istu zastavu, samo što se tada definisala kao vjerska zastava muslimana. Dok u socijalističkoj Jugoslaviji Bošnjaci, kao i ostali konstitutivni narodi nisu mogli isticati nacionalne simbole.
Padom komunizma u Bosni i Hercegovini Bošnjaci vraćaju historijsko nacionalno ime koje je ranije bilo zabranjeno. U isto vrijeme usvojena je nova nacionalna zastava. Zastava koja je usvojena bila je zeleno-bijelo-zelena trobojnica, sa širom bijelom trakom u kojoj se nalazio obcrtani zeleni polumjesec. Zastava se i danas, ali rijetko koristi kao zastava Bošnjaka.
Zastava Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. godine, kao i zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine, su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana. Nakon ukidanja bosanskohercegovačke zastave sa ljiljanima 1998. godine, Bošnjaci su zastavu sa ljiljanima usvojili za svoju nacionalnu zastavu. Danas se zastava sa ljiljanima smatra nacionalnim simbolom Bošnjaka, tako da se koristi u prigodnim manifestacijama Bošnjaka.
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb Bošnjaka Sandžaka.
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi. Također na nišanima bosanskih šehida, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva. Također bošnjačka komponenta vojske Bosne i Hercegovine (Bosanski Rendžeri) za svoj simbol koristi grb sa ljiljanima, sa manjim modifikacijama.
[izmijeni] Simboli Srba u Bosni i Hercegovini
Srbi u Bosni i Hercegovini svoje nacionalne simbole počeli su upotrebljavati u 19. stoljeću u toku nacionalne emancipacije. Dolaskom Austrougarske uprave u Bosnu i Hercegovinu, srpski nacionalni simboli su se sve manje isticali. Nakon borbe Srba za vjersku i prosvjetnu autonomiju, srpski nacionalni simboli su se počeli isticati u srpskim prosvjetnim, kulturnim i vjerskim istitucijama.
Nastankom Kraljevine SHS / Jugoslavije, Srbi su slobodno upotrebljavali svoje nacionalne simbole. Zastava je bila tradicionalna srpska trobojnica, sa malima srpskim grbom u sredini. Grb je predstavljao: "crveni štit na kome se nalazi srebrni krst između četiri ista ocila bridovima okrenutim ka vertikalnoj gredi krsta." U socijalističkoj Jugoslaviji Srbi, kao i ostali konstitutivni narodi nisu mogli isticati nacionalne simbole.
Nakon pada komunizma Srbi u Bosni i Hercegovini su počeli koristiti ponovo nacionalne simbole. U početku je to bila samo srpska trobojnica, nerjetko sa krstom i ocilima u sredini. Sa bujanjem srpskog nacionalizma što je dovelo do proglašenja SAO-a, a potom i Republike Srpske, Srbi su usvojili nove nacionalne simbole, jednostavnu srpsku trobojnicu i grb sličan malom grbu današnje Srbije, s tom razlikom da je kruna u štitu, a ne iznad njega i što su ljiljani izbačeni iz grba. Do danas su ovi simboli ostali u službenoj upotrebi kao simboli Republike Srpske, s tim da ih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim. Najvjerovatnije će simboli RS biti ukinuti, a nastaviti će se koristiti kao simboli Srba u Bosni i Hercegovini.
[izmijeni] Simboli Hrvata u Bosni i Hercegovini


Hrvati su za vrijeme Turske uprave, uglavnom nacionalno određivali kao Bošnjaci zahvaljujući franjevcima. Međutim u drugoj polovini XIX. stoljeća su prihvatili hrvatski nacionalni i djelom kulturni identitet.
Hrvati sa dolaskom Austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, bili su u povoljnijem položaju za razliku od Bošnjaka i Srba. Kao svoju nacionalnu zastavu počeli su koristiti hrvatsku crveno-bijelo-plavu trobojnicu.
Nastankom Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije Hrvati nisu slobodno upotrebljavali svoje nacionalne simbole. 1929. sve su nacionalne zastave osim srpske zabranjene. Tek se nastankom Banovine Hrvatske 1939. odstupilo od toga. Zastava korištena u to vrijeme je hrvatska crveno-bijelo-plavu trobojnica, sa grbom šahovnicom na sredini. Grb korišten u to vrijeme je šahirani štit sa 25 crveno-srebrnih polja. Ista zastava se koristila kao zastava banovine Hrvatske. U socijalističkoj Jugoslaviji Hrvati, kao i ostali konstitutivni narodi nisu mogli isticati nacionalne simbole.
Odlaskom komunizma sa političke scene, Hrvati u Bosni i Hercegovini su usvojili nove nacionalne simbole. Usvojeni su tradicionalni hrvatski simboli, identični onima za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Proglašenjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, usvojeni su i njeni simboli. Zastava Herceg-Bosne zapravo je varijacija hrvatske zastave, razlikuje se samo u grbu, koji predstavlja šahovnica na malo drugačijem štitu, sa zlatnim tropletom na vrhu. Nakon ukidanja Herceg-Bosne njeni simboli su se nastavili upotrebljavati kao simboli Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i nekih kantona.