Arheološka istraživanja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

  
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link "uredi" i popravite ga vodeći računa o standardima bosanske Wikipedije.



[izmijeni] Uvod

Naselje Janja se nalazi u donjem Podrinju. S obzirom da je ovo naselje, a i cijelo Podrinje, sa etnološkog stanovišta neispitano i neodređeno u etnološkoj literaturi, muzej istočne Bosne, uz sufinancijsku pomoc Republicke zajednice za naucni rad BiH, preuzeo je etnološka istraživanja u ovom podrucju. Istrazivanja su obavljena u vremenu od 1976-1978.godine u okviru rada na naucnoistrazivackom projektu # Istrazivanja praistorijskih kultura u periodu nastanka i razvoja upotrebe metala na podrucju donjeg Podrinja i dijela Semberije i istrazivanja narodnog zivota i obicaja donjeg Podrinja #. Ispitivano podrucje obuhvata dio Podrinja,i to od naselja Janje na sjeveru do usca rijeke Tavne na jugu,a na zapadu se granici sa istocnim i sjeveroistocnim dijelovima majevicke podgorine.Od Drine ka zapadu,u geomorfoloskom pogledu,zemljiste se terasasto uzdize do nadmorske visine od oko 106 do 170 metara. Istrazivanja narodnog zivota i obicaja u donjem Podrinju obavili su Radmila Kajmakovic,savjetnik Zemaljskog muzeja i Salih Kulenovic,kustos etnolog u Muzeju istocne Bosne u Tuzli. Autor ovog rada,osim Janje,obradio je jos i materijalnu kulturu ispitivanog podrucja,a prikupio je i obradio podatke o nekim tradicionalnim bijeljinskim zanatima,koji su u naglom opadanju,na cije su proizvode bili upuceni i stanovnici Janje i okoline,koja uglavnom gravitira Bijeljini. Kako je navedena materija dosta obimna,u ovom broju publikacije objavljuju se samo podaci o Janji kao najvecem naselju u ispitivanom podrucju. Prilikom terenskih istrazivanja upoznali smo divne ljude i vrsne kazivace,te im se ovom prilikom zahvaljujemo. Prilikom terenskih etnoloskih istrazivanja narocito su nam pomogli:Pasaga Hadziimamovic,Zdravko Markovic,Musto Dervisevic,Ahmet Sekic,Trnavac Nuko,Adem Alihodzic,Aljo Jasarevic,Sukilovic Ramo i Ibrahim,Hurembegovic Ismet,Huremovic Meho,Beganovic Saban,Huremovic Mehmed,Gradascevic Muharem,Gusalic Ibrahim,Musevic Dzafo,Stankovic Vida,Jovic Jefa,svi iz Janje,Nurkic Hasan,sekretar Sekretarijata za privredu i finansije SO-e Bijeljina,Dimitrije Colakovic,direktor Muzeja Semberije,i jos mnogi drugi.


[izmijeni] Geografski polozaj i fizicko-geografske odlike

Janja se nalazi juzno od Bijeljine na udaljenosti od 11 km.Smjestena je na ravnicarskom zemljistu s obje strane istoimene rijeke,i to 2 km uzvodno od njenog usca u Drinu.Kroz Janju prolazi putna saobracajnica koja die pravcem sjever-jug i povezuje Bijeljinu sa Zvornikom.Ta saobracajnica je ranije modernizovana od Bijeljine do Janje u duzini od oko 11 km,a u toku 1975.i 1976.godine modernizovan je dio puta u od 14 km od Janje na jug do Glavicica. Prosjecna nadmorska visina Janje je 105,5 m.Ovde je zastupljena posavska varijanta umjereno kontinentalne klime. U hidrografskom pogledu posebno treba istaci da se u vrijeme visokih vodostaja rijeke Janja i Drina izliju,te plave naselje i poljoprivredno zemljiste.Prema saopstenju kazivaca,bilo je dosta poplava,ali jedna od najvecih bila je novembra 1896.godine.Tada je visina vode u juznom dijelu iznosila oko 2 m.Veca poplava zadesila je Janju i decembra 1968 godine,kada je visina vode,takodje u juznom dijelu naselja,bila oko 80 cm. Drina je svojim cestim pomjeranjem korita odnijela dosta zemljista,a samim tim i nanijela veliku materijalnu stetu.Prema raspolozivim podacima u periodu od 1947.do 1956.godine Drina je odnijela 64 ha veoma kvalitetne oranice,a od 1957.do 1979.godine odneseno je 367 ha. Najnoviji podaci nam govore da je do sada poruseno oko 600 ha oranicnih povrsina.Ti podaci govore da se eroziona moc Drine naglo povecala od 1957.godine,a ovome je svakako,pored geografskih,doprinio I antropogeografski factor,jer je podizanjem vjestacke akumulacije “HE Zvornik”stvorena mogucnost veceg osciliranja vodostaja.


[izmijeni] Postanak,teritorijalni razvoj i tip naselja

O najstarijim tragovima zivota na podrucju Janje jos uvijek nema pouzdanih podataka iako su vrsena arheoloska rekognosticiranja.Postoje izvjesni lokaliteti sa karakteristicnim nazivima,kao sto su npr.,Lugovi,Luzista;Crkviste;Pacic,Kucerine I Madzar Brod.Dosadasnji slucajni nalazi na Pacicu ukazuju na rimske lokalitete.Nepostojanje lokaliteta koji bi nam odredjenije govorio o najstarijim tragovima zivota na ovom podrucju treba takodje dovesti u vezu sa cestim poplavama.

Legende o postanku imena ovog naselja uglavnom su vezane za migraciju muslimanskog stanovnistva iz Srbije u sjeveroistocnu Bosnu izmedju 1788-1862.godine.Neki kazivaci su nam ispricali kako su njihovi preci u vrijeme te seobe zastali u selu Modranu,koje se nalazi 6 km zapadno od Janje,namjeravajuci da se tu stalno nastane.Tu se,cuvajuci stoku,zadesila neka starija zena koja se zvala Janja,te ih posavjetovala da se nastane oko rijeke posto ovo mjesto nije najpogodnije za njih s obzirom da su oni muslimani I da mnogo upotrebljavaju vodu(zbog ritualnog pranja-moja prim.) Oni poslusase savjet ove zene;nastanise se oko rijeke,a naselje prozvase Janjom.Drugi kazivaci ispricali su nam ovu istu pricu,ali umjesto sela Modrana pominjali selo Kojcinovac.Postoji I jedna druga legenda koja se odnosi na starost Janje.U vezi s tim stari kazivaci rekli su nam da je Janja kao naselje starija od Bijeljine.Prema ovoj legendi,podrucje Janje je bilo veoma bogato visokom sumom koja se protezala sve do Bijeljine.Iduci prema Bijeljini,a da ne bi zalutali,skidali su ljudi koru sa drveca,#bjelili su drva#,te otuda potice naziv Bijeljina.

U strucnoj literature postoje veoma oskudni podaci o starosti Janje. Tako npr.,u Narodnoj enciklopediji stoji da je ovo mjesto u Bosni na lijevoj obali Drine,da ima 3.945 stanovnika I da se prvi put spominje kao trgovacko mjesto s pocetka 18.vijeka.

Hazim Sabanovic navodi da je bijeljinski kadiluk osnovan nesto prije 1634.godine I da je Janja vece naselje na teritoriji ovog kadiluka.Sabanovic takodje navodi da je od 1716.do 1730.godine Bijeljina I citav kraj juzno od Save pripadao Austriji.

Ovi podaci govore nam da se Janja kao naselje veoma kasno pojavljuje.To ne znaci da Janja kao naselje nije I ranije egzistirala,ali o tome nema sasvim pouzdanih podataka.

I na kraju mozda je interesantno pomenuti I A.Olesnickog,koji je u svom radu#Jos o licnosti Djerdjelez Alije#navodi turskog ljetopisca Peceviju(Ibrahimbega Alajbegovica potomka starih bosanskih alajbega-rodj.1574,a umro 1650).Pecevija je,kako navodi A.Olesnicki u svome#Tarih-I Pecevi#pisuci o tome kako je brdo Gerz-Eljaz u Budimu dobilo svoj naziv naveo:Gerz Eljaz….bio je,kako pripovjedaju,junak I idjit u kasabi Janji:Prema ovome izvoru,naselje Janja postojalo je,dakle,I u prvoj polovini 17,a mozda I drugoj polovini 16.vijeka.Danas Janja obuhvata povrsinu od 4.222 ha.

Pretpostavljamo da su prvi poceci ovog naselja vezani za prelaz preko rijeke Janje,a to je sa lijeve I desne strane,gdje se danas nalazi most,jer se to mjesto I danas naziva Janjin Brod.S lijeve strane rijeke je Atik-dzamija koja je,po saopstenju mjestana,najstariji objekat.Istina danas nam ta dzamija ne ostavlja takav utisak sa obzirom da je u toku svog postojanja nekoliko puta obnavljana I prosirivana.Stariji mjestani saopstili su nam da je ova dzamija bila gradjena u #japiju#,s drvenim skeletom ispunjenim cerpicem. Zidovi su joj debeli oko 60 cm,imala je #drvene posjeke#,a i munara je bila od drveta.

Danasnja mahala Sarampov,koja se nalazi sa live strane rijeke Janje,takodje po svom nazivu ukazuje na staro jezgro.Sarampov se nalazi na meandru rijeke pa je,zbog povoljnog polozaja,za vrijeme turske uprave bio zemljana utvrda. Prema H.Kresevljakovicu,ovakva utvrda bila je i u Bijeljini i u Janji,a 1938.godine oba ova sarampova imala su dva carka-topa i jedan cakalos top sa nesto municije.

Da li je za vrijeme okupacije pod Austrijom sarampov sluzio za vojne potrebe,nije nam poznato,ali je sasvim sigurno da je Janja bila od posebnog ekonomskog,a i vojnog znacaja.Naime imajuci u vidu osiguranje vojnog polozaja i produzenje operacija u novopazarskom sandzaku,vojvoda od Würtemberga je predlozio ministarstvu rata kompletan program izgradnje saobracajnica od posebnog ekonomskog i vojnog znacaja,cija izgradnja je trebala odmah da pocne.On je trazio i osposobljavanje postojecih glavnih trgovackih cesta,a izmedju ostalih i liniju Samac-Brcko-Bijeljina-Janja-Zvornik. Od starog jezgra,koje smo,pretpostavljamo,dobro odredili,naselje se sirilo na sve strane,a najvise zapadno i jugozapadno od puta Bijeljina-Zvornik.Istocno od ove saobracajnice naselje se sirilo u manjem obimu zbog meandriranja rijeke Drine. Dijelovi naselja Janje nazivaju se mahalama.Ovakva podjela odrzala se sve do danas iako je citavo naselje u novije vrijeme podijeljeno na cetiri kvarta.Ovde postoje sledece mahale:Sarampov,Srpska varos,Brzava,Sekic mahala,Ciganluk,Madzic mahala,Durgutovic mahala,Dzafic mahala,Smajic mahala,Polutine i Dugo polje.

Danas je glavna i najduza Ulica marsala Tita.Pruza se uglavnom,pravcem sjever-jug u duzini od oko 4 km i asfaltirana je. Na ovu ulicu nadovezuju se sporedne,koje povezuju mahale,a od ovih odvajaju se manji i dosta uski sokaci,koji cesto imaju slijepi zavrsetak. U glavnoj ulici kuce su dosta zbijene,a vecinom su gradjene na sprat.U ovoj ulici smjestene su prodavnice,pijaca,vecina zanatskih radionica,sluzba PTT,mjesni ured,Stanica milicije,ugostiteljski objekti,bioskop,Dom kulture,Osnovna skola,ambulanta sa apotekom,istureno odjeljenje Privredne banke Sarajevoi dr.Lociranje ovih objekata u ovoj ulici uslijedilo je zbog toga sto je ovo dio saobracajnice koja povezuje Bijeljinu sa Zvornikom. U vezi sa ovim mogli bi smo zakljuciti da ovaj dio Janje pripada drumskom tipu naselja.