Hagija Sofija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hagija Sofija (na grčkom, Αγία Σοφία, Hagia Sophia, "Sveta Mudrost"; na turskom, Aya Sofya), čuvena rana kršćanska crkva, koju je podigao vizantijski car Justinijan I, u Konstantinopolju, 537. Služila je kao grčka pravoslavna crkva do osvajanja Konstantinopolja, 1453, da bi je Turci Osmanlije preobratili u džamiju, prvu u nizu čuvenih istanbulskih sultanskih džamija (sve ove džamije koje dominiraju Starim Istanbulom su sagradili turski sultani i sve su arhitektonski modelovane po uzoru na Hagiju Sofiju). 1943, turski predsjednik Mustafa Kemal Ataturk je ovu crkvu-džamiju pretvorio u muzej, što je i danas.


Nedovršeni članak Hagija Sofija koji govori o arhitekturi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.