Koncentracioni logor Omarska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Jedna od zgrada u kojima su bili smješteni logoraši unutar kompleksa koncentracionog logora "Rudnik Omarska"
Uvećaj
Jedna od zgrada u kojima su bili smješteni logoraši unutar kompleksa koncentracionog logora "Rudnik Omarska"

Koncentracioni logor "Omarska" ili preciznije "Rudnik Omarska" je bio logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tijekom 1992. godine. Logor su organizirali lokalne vlastodršci nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tijekom mjeseca maja iste godine. Tada je organizirana sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.

Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimene srpske varošice. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.

Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije i zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tijekom 1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka.

Logoraši unutar kompleksa logora. Snimka iz 1992. godine
Uvećaj
Logoraši unutar kompleksa logora. Snimka iz 1992. godine

Kroz logor "Rudnik Omarska" prošlo je više hiljada ljudi. Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima.

Dio logoraša je uspio domoći se slobode potplaćivanjem čuvara i zapovjednika logora, a siromašni su likvidirani. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Računa se da je na područje prijedorske i susjednih općina likvidirano do dvije hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih.

Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva. Otuda i potreba da se naziv logora tačnije precizira kao Koncentracioni logor "Rudnik Omarska" da se ne bi bacala ljaga na svjetle primjere humanosti i međunacionalne tolerancije.

Neki od optuženih za zločine počinjene u koncentracionom logoru "Rudnik Omarska
Uvećaj
Neki od optuženih za zločine počinjene u koncentracionom logoru "Rudnik Omarska

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.

Pokrenuta je inicijitiva da se ovo strašno mučilište i stratište obilježi dostojnim spomen-obilježjem. Ono bi uz spomenik žrtvama fašističkog terora II svjetskog rata na Mrakovici, bilo važno mjesto na kojem bi se buduće generacije opominjale na opasnosti povampirenog fašizma.