Diabetes mellitus

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Diabetes mellitus ili šećerna bolest nastaje uslijed poremećaja u sintezi (stvaranju) enzima Insulin-a koji je važan faktor za transport, odnosno ulazak Glukoze - osnovnog energenta organizma, u ćeliju ili zbog problema sa organom koji ga sintetiše i luči u krv - gušteračom ili pankreasom.

Šećerna bolest se javlja u dva oblika, klasificirana prema uzrastu u kome se pojavljuje. Nije je moguće izliječiti, ali je moguće jako dobro kontrolisati i voditi gotovo normalan život uz određene mjere samokontrole. Nagomilavanje glukoze u krvi uslijed nedostatka Insulin-a može imati jako negativne poslijedice po ogranizam - od drastičnih promjena pH vrijednosti krvi pa čak do kome. Stoga je nabolje striktno se držati odrednica koje daje ljekar i izbjegavati velike količine ugljikohidrata - spojeva koji mogu sadržavati glukozu.

Liječi se sintetskim inzulinom koji se daje direktno u krv, tako da oboljeli mogu sami sebi davati preparate specijalnom opremom. Šećerna bolest je među najčešćim oboljenima u svijetu, a prema istraživanjima WHO - Svjetske Zdravstvene Organizacije, godišnje oboli više ljudi od nje nego od AIDS-a.



Nedovršeni članak Diabetes mellitus koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Medicina - Endokrinologija - uredi
Bolesti štitne žlijezde
Hipotireoidizam | Hipertireoidizam | Strume | Tireoiditis | Tumori
Bolesti timusa - paratireoidne žlijezde
Urođene anomalije timusa | Hiperplazija timusa | Tumori timusa | Myasthenia gravis | Hipoparatireoidizam | Hiperparatireoidizam |
Bolesti endokrinog pankreasa
Diabetes mellitus | Tumori | Multipla endokrina adenomatoza
Bolesti nadbubrežne žlijezde
Adrenalitis | Waterhouse - Friderichsenov sindrom | Hipokorticizam | Hiperkorticizam | Addisonova bolest | Cushingov sindrom | Connov sindrom | Adrenogenitalni sindrom | Tumori | Feohromocitom

<noinclude><

/noinclude>