2. april

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

MarAprilMaj
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

2. april (travanj) (2.4.) je 92. dan godine po gregorijanskom kalendaru (93. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 273 dana.

Sadržaj

[izmijeni] Događaji

  • 1792. - Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD
  • 1801. - Britanske snage pod vodstvom Horatija Nelsona porazile su dansku flotu u bitki kod Kopenhagena.
  • 1860. - U Torinu se sastao prvi talijanski Parlament.
  • 1905. - Otvoren željeznički tunel ispod Alpa "Simplon" kojim su povezane Švicarska i Italija.
  • 1917. - Američki Kongres objavio rat carskoj Njemačkoj.
  • 1930. - Haile Selassie je proglašen carem Etiopije, naslijedivši svoju rođakinju caricu Zauditu.
  • 1940. - Njemačka vojska okupirala Dansku i napala Norvešku.
  • 1944. - Sovjetske trupe prešle rijeku Prut u Drugom svjetskom ratu i ušle u Rumuniju.
  • 1960. - Francuska potpisala sporazum s Madagaskarom i time Madagaskar postaje nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
  • 1970. - Katar postao nezavisan od Engleske.
  • 1979. - Zatvaranjem britanske vojne baze, Malta stekla punu nezavisnost čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.
  • 1981. - Predsjedništvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata, koje su počele 11. marta pod parolom "Kosovo - republika".
  • 1982. - Argentinske vojne snage iskrcale se na Folklandske Otoke (Maldivi), britansku koloniju u Južnom Pacifiku, koji su čuvala 84 britanska marinca.
  • 1999. - Avioni Nato-a bombardirali centar Beograda, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji 24. marta.
  • 1999. - Vlasti u Beogradu preuzele nezavisni radio B92.
  • 2001. - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Jozo Križanović razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru.
  • 2001. - Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u Mostaru počelo suđenje 13 mostarskih Bošnjaka optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH 1993. godine.
  • 2001. - Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević priznao da je SR Jugoslavija davala pomoć u oružju i municiji Srbima u BiH i u Hrvatskoj za vrijeme rata.
  • 2002. - Načelnici općina s hrvatskom većinom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podnijele krivične prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoćnika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebanića zbog zloupotrebe položaja.
  • 2002. - Bivši premijer Kosova i bivši vioki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) Bujar Bukoši osnovao Novu partiju Kosova (NPK).
  • 2002. - Izraelski premijer Ariel Šaron izjavio da će dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je "riječ o karti u jednom pravcu".
  • 2003. - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mirko Šarović podnio ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN.
  • 2003. - Američki predsjednik George W. Bush najavio sankcije pakistanskoj laboratoriji za nuklearna istraživanja jer je pomagala Sjevernoj Koreji u razvijanju nukearnog oružja.
  • 2004. - Haaški tribunal (ICTY) objelodanio optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samozvanoj hrvatskoj republici Herceg Bosna (HR HB).

[izmijeni] Rođenja

  • 747Karlo Veliki, franački kralj i car Svetog Rimskog carstva
  • 1725Giacomo Casanova, talijanski avanturist, ljubavnik i književnik
  • 1805Hans Christian Andersen, danski pisac bajki
  • 1838 - Léon Gambetta, francuski državnik i političar
  • 1840Emile Zola, francuski književnik
  • 1863 – Henry van de Velde, belgijski arhitekt i slikar
  • 1878 - Antun Dobronić, hrvatski kompozitor
  • 1879 - Alexander Moisiu, albansko-austrijski pozorišni glumac
  • 1884 - Gösta Adrian-Nilsson, švedski slikar
  • 1889 - He Yingqin, kineski političar
  • 1891 - Nils Dahlgren, švedski glumac
  • 1891 - Max Ernst, njemački umjetnik
  • 1902 - Mary Miles Minter, američka glumica
  • 1904 - Karl-Ragnar Gierow, švedski režiser i glumac
  • 1914 – Sir Alec Guinness, britanski glumac
  • 1927 - Ferenc Puskas, mađarski nogometaš
  • 1928 – Serge Gainsbourg, francuski kantautor
  • 1929 – Hans Koschnick, njemački političar
  • 1933 – Gyorgy Konrad, mađarski knjižeevnik
  • 1939 - Zoran Bečić, bosanskohercegovački glumac
  • 1939 – Marvin Gaye, američki pjevač
  • 1941 - Penelope Keith, britanska glumica
  • 1947 – Emmylou Harris, američka country pjevačica
  • 1964 - Goran Karan, hrvatski pjevač
  • 1966 - Teddy Sheringham, engleski nogometaš

[izmijeni] Smrti

[izmijeni] Praznici


Mjeseci u godini

Januar | Februar | Mart | April | Maj | Juni | Juli | August | Septembar | Oktobar | Novembar | Decembar