Čajniče
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
|
|
|||
![]() |
|||
Općina | Čajniče | ||
Središte općine | Čajniče | ||
Površina | ? km² | ||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
6000 gustoća=? |
||
Načelnik | ? |
Čajniče (Чајниче) je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Srbijom i Crnom Gorom.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Čajniče grad-granica, grad raskrsnica, puteva i ljudskih sudbina.
Čajniče je kapija na ulazu iz Bosne u Crnu Goru, i iz Crne Gore u Bosnu. Ovaj grad se pominje jos davne 1477. godine, i od tada pocinje da biljezi svoju istoriju.
Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Istanbulu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.
Ime Čajniče podsjeca na persijsko porijeklo, a ima znacenje dobra i hladna voda. Istina je da vode u Cajnicu ima u izobilju. Otkrili su ga mnogi ljudi, i u njemu se nastanili. Kasnije su ga otkrili i mnogi putnici, koji su ga godinama pohodili.
Do 1572. godine Cajnice je bilo u sastavu Hercegovackog Sandzaka. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk.
Na 15. km od Cajnica 1379. godine podignut je srednjovjekovni grad Samobor (kod Medjurijecja), a podigao ga je Sander Hranjic.
Podrobnije podatke i opis Cajnica iz tog perioda, imamo u putopisu poznatog turskog putopisca Evlije Celebije, koji je u Cajnicu bio 1664.godine. Za ono vrijeme, ovaj veliki svijetski putnik, koji je prosao citavo, tada ogromno Tursko carstvo i druge strane zemlje, u svom opisu za Cajnice navodi da tako cudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruzeno velikim brdima sa ogromnim drvecem i sa strasnim ponorima, svojim polozajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strasno, dok su sa druge strane predijeli sa vocnjacima prave rajske baste. Za sam seher (grad) kaze da ima 5 muslimanskih i 3 hriscanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ceramidom, daskom, sindrom i kamenim plocama. Istovremeno navodi da u seheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, cetiri derviske tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 ducana.
[izmijeni] Geografija
Nalazi se na dvadesetom kilometru puta Goražde-Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.
[izmijeni] Danas
Čajniče je danas naseljeno isključivo pravoslavnim stanovništvom, bez ijednog stanovnika muslimanske vjeroispovjesti, i sa samo jednim hrvatom. (potreban izvor)