Nigerija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | engleski | ||||
Glavni grad | Abuja | ||||
Predsjednik | Olusegun Obasanjo | ||||
Predsjednik vlade | Atiku Abubakar | ||||
Površina - Ukupno - % vode |
31. na svijetu 923.768 1,4% |
||||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
9. na svijetu 133.881.703 147/km² |
||||
Nezavisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. oktobra 1960. | ||||
Valuta | Naira (100 koboa) | ||||
Vremenska zona | UTC +1 | ||||
Državna himna | "Arise O Compatriots, Nigeria's Call Obey" | ||||
Internetski nastavak | .ng | ||||
Pozivni broj | 234 |
Nalazi se na zapadu Afrike. Nezavisna od 1960 god.Površina 924 km2, 129 milona stanovnika. Glavni grad Abuđa, ostali Ibadan, Orbomošo, Harkurt, Kandua, Ileša. Graniči sa Nigerom, Kamerunom, Čadom, Beninom. Vrijeme SE, novac "nairu". Turizam u razvijanju.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Bila je Engleska kolonija. Nezavisna od 1960, a republika od 1963. Građanski rat je trajao do 1970., a počeo je kad se je južni dio htjeo odvojiti. Imala je nekoliko državnih udara. Članica je komonvelta.
[izmijeni] Stanovništvo
Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji su kršćani (49%) od toga 12% Katolici, 26% Protestanti, 9% Afrički kršćani i 2% Kopti, muslimani (45%) i ostatak su pripadnici domaćih vjera.
[izmijeni] Vlada
U svojoj historiji imala je više udara. Politički partije: Nacionalna partija Nigerije, Nigerijska narodna partija, Partija jedinstva Nigerije, ...
[izmijeni] Političke podjele
Sastoji se iz 19 federativnih država i glavnog grada.
[izmijeni] Geografija
Izlazi na Atlanski okean. Reljef uz okean nizije te u unutrašnjosti a na sjeveru planine (najviši vrh Džos 2010 m). Planine se nalaze i na istoku (Adamove planine). Klima tropska te stepska uglavnom na sjeveru. Nigerija je najnaseljenija afrička država. Stanovništvo čini oko 100 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Hausa 29% na sjeveru uz njih i Fulani 11%i Kanuri 4%. Na jugozapadu Jruba 20 % na jugoistoku Igbo 18% te Idžo, Tvi i drugi. Skoro polovina stanovnika su muslimani koji su u večini na sjeveru i zapadu. Oko 40% su kršćani, među njima su dominantni katolici nezavisni i anglikanci hriscani su u vecini na jugu zemlje.
[izmijeni] Privreda
Ima veliki utjecaj stranog kapitala, ali sve više pokušava zakonima da održava barem određeni udjeo. Imaju veliko rudno blago. Sve više opada poljoprivreda. Poljoprivredni resursi: kikiriki, uljne palme, kahva, proso, kukuruz, slatki krompir, paradajz. Industrija: mašinska, obojena metalurgija, rafinerija nafte, hemijska, drvna, obuće, tekstilna... Rude: nafta, boksit, azbest, kameni ugalj, olovo, zlato. Za idustriju kao i za rude sve veći utjecaj želi imat država kako bi "zaštitila ih" od stranog kapitala.
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevatni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
- ICOM, Red List, International Council of Museums [1]
- Fabio Maniscalco, Archaeological Looting and the Protection of Cultural Property in Nigeria, in "Web Journal on Cultural Patrimony", vol. 1, 2006 [2]
Države Afrike |
---|
Alžir | Angola | Benin | Bocvana | Burkina Faso | Burundi | Centralna Afrička Republika | Čad | Demokratska Republika Kongo | Džibuti | Egipat | Ekvatorijalna Gvineja | Eritreja | Etiopija | Gabon | Gambija | Gana | Gvineja | Gvineja-Bisau | Južnoafrička Republika | Kamerun | Zelenortska Republika | Kenija | Komori | Lesoto | Liberija | Libija | Madagaskar | Malavi | Mali | Mauritanija | Mauricijus | Maroko | Mozambik | Namibija | Niger | Nigerija | Obala Slonovače | Republika Kongo | Ruanda | Sao Tome i Principe | Senegal | Sejšeli | Sijera Leone | Somalija | Sudan | Svazi | Tanzanija | Togo | Tunis | Uganda | Zambija | Zimbabve | Zapadna Sahara |
Zavisne teritorije: Sveta Helena |