Stari grad Visoki

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Maketa srednjovjekovnog grada Visoki
Uvećaj
Maketa srednjovjekovnog grada Visoki
Tlocrt grada Visoki
Uvećaj
Tlocrt grada Visoki
Pogled na Visočicu gdje je na samom njenom vrhu nekada bio smješten grad Visoki
Uvećaj
Pogled na Visočicu gdje je na samom njenom vrhu nekada bio smješten grad Visoki

Stari grad Visoki je srednjovjekovni grad i tvrđava koja je postojala za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Prvo spominjanje grada se desilo 1. septembra 1355., iako se pretpostavlja da je sagrađen još mnogo ranije. Osmanlijskim osvajanjem Bosne biva porušen. Danas je stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Sadržaj

[izmijeni] Položaj i građa

Grad i tvrđava Visoki su smješteni na vrhu brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad Visoko. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala kraljevska stolna mjesta. Prilaz tvrđavi je sa jugozapada, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo Podvisoki. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m.

[izmijeni] Historijska važnost

Glavni članak: Dokumenti napisani u gradu Visoki

Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje Mile, Moštre, kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema Anđeliću osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda bosanske države od 10. stoljeća pa sve do kraja 12. stoljeća.

U drugoj polovini 11. stoljeća se pominje bosanska biskupija i njeno sjedište civitas Bosna, a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u Visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici bosanske crkve stolovali. Već krajem 12. stoljeća Kulin Ban podiže crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima u polovini 14. stoljeća bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove crkva bosanska je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja sabora, franjevački samostan, a između 1377. i 1461. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva.

Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija Visokog su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih sa arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali Pavao Anđelić, Hamdija Kreševljaković, Đoko Mazalić, Desanka Kovačević-Kojić a najstarija sačuvana literatura je ona od Đorđa Stratimirovića iz 1891. godine. Mazalić je bio prvi, već 1953. godine, koji je dao detaljniji opis ruševina koji je do danas nezamjenjljiv kada se spominje stari grad Visoki. Čak i u teškim vremenima, tokom rata u Bosni i Hercegovini, kada je ARBiH vršila zemljane radove u blizina grada Visoki i tom prilikom našla na dubini od 1,15 m fragmente arhitektonske plastike, 6 dijelova gotičkog portala i 2 fragmenta dovratnika od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i ostatak natpisa pisan bosanskom ćirlicom, dok je na drugom dovratniku plitko ugraviran natpis. Nijedan od ovih natipisa nije pročitan, a nalazi su uredno predani Zavičajnom muzeju u Visokom.

[izmijeni] Također pogledajte

[izmijeni] Izvori

Drugi jezici