Evropa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Evropa u svijetu
Uvećaj
Evropa u svijetu
Ovaj članak objašnjava Evropu kao Kontinent. Za druga značenja vidi Evropa (pojam).

Evropa predstavlja zapadnu petinu evroazijske kopnene mase i obično se smatra zasebnim kontinentom. Evropa se prostire od Sjevernog mora i Atlantskog okeana na zapadu do Urala na istoku, od Sredozemnog mora na jugu do Sjevernog pola. Zauzima površinu od 10.520.000 km² sa ukupnom dužinom obale od 37.200 km. Poslije Azije i Afrike Evropa sa oko 700 miliona stanovnika predstavlja po broju stanovnika treći kontinent što čini oko petinu svjetske populacije.

Sadržaj

[izmijeni] Historija

Vrsta Homo naseljavala je Evropu još prije milion i po godina. Kramanjonci su se pojavili pre 40,000 godina. Stara Grčka se smatra kolijevkom evropske kulture. Prema Homeru, originalno samo srednja Grčka je bila Evropa. Kasnije cijela Grčka je bila "Evropa" i u 500 p.n.e. značaj te riječi je postao cjelo područje sjeverno od Grčke. U mitologiji, Europa je bila princeza koju je oteo Zeus u obliku bika. Rimsko Carstvo, a s njim i hrišćanstvo, ujedinilo je veliki dio kontinenta s težištem na Sredozemlju. Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, evropski napredak je usporio tokom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek. Karlo Veliki je udario temelje jedne nove, zapadnije Evrope, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascepkana pokušajima njemačkih careva Svetog Rimskog Carstva. Riječ Evropa se gubi, a umjesto nje preovladava pojam hrišćanski svijet i jedinstveni poduhvati u tom smislu (Krstaški ratovi, katedrale).

Evropa se redefiniše u 16. vijeku zbog Renesanse i prekookeanskih kolonija. Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija i industrijska revolucija donose inovacije kojima će Evropa u 19. vijeku zavladati cijelim svijetom.

Dva svjetska rata 20. vijeka vode se najvećim dijelom na evropskom tlu. Evropa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku zapadnu Evropu i komunističku istočnu Evropu pod kontrolom Sovjetskog Saveza. Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, evropske se zemlje naglo zbližavaju. 1992. godine, naziv Evropska zajednica postaje Evropska unija, politički i ekonomski savez koji obuhvata veći dio kontinenta.


[izmijeni] Geografija

Moglo bi se reći da je Evropa poluostrvo koje se sastoji od više manjih poluostrva. Pretežno je nizinski, ali ima planinske lance u unutrašnjosti, na sjeveru i na jugu. Glavni planinski lanac su Alpe, a najviši vrh je Elbrus u Rusiji (5630 m). Velike rijeke u središnjem dijelu su važni plovni putevi.

Evropa uglavnom ima umjerenu klimu i ravnomjerno raspoređena četiri godišnja doba. Tri glavne klime su sredozemna na jugu, okeanska na zapadu i sjeveru, i kontinentalna u središnjem i istočnom delu. Osim toga, zapadni i sjeverni dio kontinenta grije Golfska struja.


Granice

Evropski kontinent je obojen u zeleno.
Uvećaj
Evropski kontinent je obojen u zeleno.

Dugo se raspravlja o tačnim granicama Evrope. Evropa nije ustvari pravi "kontinent", nego samo dio Evroazije, pa zato tačno gdje počinje i prestaje Evropa je teško obilježiti. Često, granice Evrope su odlučene prema granicama kulture, ekonomije, i politike, i zato sad postoji nekoliko "Evropa" koje označavaju različite stvari.

Smatra se da je Uralski planinski vijenac istočna granica Evrope, zajedno sa Ural rijekom. Evropa isto graniči sa Sjevernim i Mediteranskim morem i Atlantskim okeanom. U jugoistoku, granica Evrope su planine između Kaspijskog i Mediteranskog mora.

Geografska karta Evrope
Uvećaj
Geografska karta Evrope


Regije Evropa se tradicionalno dijeli na pet geografsko-kulturnih područja:

  • Balkan
  • Istočna Evropa
  • Skandinavija
  • Srednja Evropa
  • Zapadna Evropa

[izmijeni] Stanovništvo

  • Evropa ima oko 730 miliona stanovnika. Gustina: 32 stanovnika po kvadratnom kilometru.
  • Glavne religije: 55% katolici, 25% protestanti, 13% pravoslavci i 7% muslimani.
  • Prosječna životna dob: 68.3 godine za muškarce i 77 godina za žene.

Većina evropskih jezika ima zajednički korijen u Indo-evropskom proto jeziku. Jezik koji je najviše uticao na ostale jeste latinski, koji je prvo bio službeni jezik Rimskog Carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali se sačuvao kao korijen hiljada riječi u svim evropskim jezicima. Najveće jezičke porodice Evrope čine slavenski, germanski i romanski jezici.

[izmijeni] Ekologija

[izmijeni] Političke podjele

[izmijeni] Vanjski linkovi



Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Republika Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Ostrvo Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo


 
Evropska unija (EU)
Zastava Evropske unije

Austrija | Belgija | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nizozemska | Njemačka | Poljska | Portugal | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo

Kontinenti Svijeta


Afrika-Evroazija

Amerika

Evroazija


Afrika

Antarktik

Azija

Australija

Evropa

Sjeverna Amerika

Južna Amerika

Geologički superkontinenti :  Gondwana · Laurasia · Pangaea · Pannotia · Rodinia · Kolumbija · Kenorland · Ur