Goranci (mjesto)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

  
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link "uredi" i popravite ga vodeći računa o standardima bosanske Wikipedije.


Goranci su selo u Bosni i Hercegovini, u blizini Mostara.


Sadržaj

[izmijeni] Stanovništvo

Stanovništvo Goranaca je prije agresije na BiH bilo pretežno hrvatsko sa srpskom manjinom. Bošnjaci u tom selu nisu živjeli. Tokom i poslije rata većina srpskog stanovništva odselila se u Republiku Srpsku.

U sredini sela se nalazi katolička crkva UBDM sa grobljem. Preko puta katoličkog groblja je pravoslavno groblje, koje nikad nije imalo crkvu.

Selo Goranci je postalo žrtva ruralno-urbane migracije, jer mnogo mladih je tokom 1960ih i 1970ih napustilo selo i nastanilo se u Mostaru, koji je oko 13 km udaljen od sela. Današnje mostarsko predgrađe sa naseljima Cim, Ilići, Bijeli Brijeg (gdje se nalazi Klinični centar), pa i naselja Vihovići i Orlac su bili cilj naseljavanja, tako da su nekadašnji seoski susjedi ostali susjedi u gradu. Interesantno je, da većina te generacije nema stanove, već je gradila kuće.

Oni mladi, koji 1970ih nisu našli posao u Mostaru, Splitu ili Zagrebu napustili su rodni kraj na "privremeni rad" u srednjoj Europi, većinom u Njemačkoj. Najviše katoličkih Gorančana ima u Stuttgartu, Münchenu, Rhein-Main-regiji (Frankfurt, Offenbach), Rhein-Neckar (Mannheim, Ludwigshafen) i u Ruhr-regiji (Essen, Oberhausen) - industrijskim centrima.

Stara seoska škola, koja je tijekom rata oštećena, pa od zapadnih donator renovirana, danas stoji prazna.

1962 je u katoličkoj župi UBDM bilo 2.314 župljana registrirano, 1975 pada broj na 1.750, da bi 1992 pao na 600. 2002 je živilo samo 297 katolika u Gorancima, pretežito stari.

[izmijeni] Ime

Ime Goranci zasigurno nema nikakve direktne veze sa etničkom grupom Goranaca u Srbiji.

Ili dolazi od glagola "goriti" ili ima pak drugu genezu. Susjedno selo, koje je na većoj nadmorskoj visini, nosi ime Raška Gora, pa je ime "Goranci" nastalo možda, kad su se "Raštegorci" naselili u Goranačko polje.


[izmijeni] Druga mjesta istog ili sličnog imena

Ime (država, koordinate, visina, procjena broja stanovnika)


U Zagrebu postoji naselje Gorenci.

[izmijeni] susjedna mjesta

Bogodol, Bile, Crnač, Drežnica, Gradac, Knešpolje, Mostar, Planinica, Polog, Raška Gora, Široki Brijeg, Vrdi,

[izmijeni] prezimena

Većina žitelja Goranaca i mostarkog predgrađa nosi srpsko-hrvatska prezimena, koja završavaju sa -ić: Knezović, Marić, Tomić, Jurić,Ivaniševići, Ivanković,Janjići, Krešić, Glibić, Novak, Vladić,Vučijaci. Raič, Stojkić,Anicic,Cubela i slična, koja su proizašla iz imena. No i nadimci (koji često označuju neku posebnu osobinu) postaju prezime, kao npr. Drežnjak.

[izmijeni] zaseoci

Gradina, Podgradina, Hamzevina, Raskršće, Miljevci, Modrave, Puzevina, Plandište,podčabulja, Vučjaci, Kulašin, Staro selo, Bašića Guvno,

[izmijeni] Drugi svjetski rat

Jasenovac.info navodi, da je u Jasenovcu, u Donjoj Gradiški, stradalo 30 osoba iz Goranaca. Pošto je Jasenovac.info dosta jednostran, ti podaci još nisu verificirani, ali su važan podatak za one, koje to zanima. Radi ilustaracije treba znati, da je dosta imena dva puta navedeno, kao primjerice za Gorance:

JANJIĆ STOJAN (ŠĆEPA) GORANCI 1913 odnosno JANJIĆ STOJAN (ŠĆEPO) GORANCI 1913

ili

JANJIĆ PERO (JOVO) GORANCI 1922 odnosno JANJIĆ PERO (JOVO) RAŠKA GORA 1941

Napomenuti treba, da u Gorancima nije bile obitelji Janjić, već samo u Raškoj Gori i Bogodolu. U Gorancima je živjela samo srpska obitelj Vučjak, koja je bila nastanjena u zaseoku Vučjaci.

Niko nije pomenuo imenom prezimenom i godištem onih oko 190 mladića (Hrvata)između 16 i 30 godina koje je pojeo komunistički režim od 1945 g. do 1950.Imena i prezimena su stavljena na spomen-ploču koja se nalazi u groblju kod crkve.

[izmijeni] Vanjski linkovi