Kruševac

From Wikipedia

Kruševac
Grb
Grb grada
Lokacija u srbiji
[[Image:|150px|centre|Kruševac u Srbiji]]
Opšte informacije
Predsednik opštine Dragan Azdejković
Površina 854 km2
Stanovništvo (2005 cenzus) 65,447 (149,732 sa okolinom)
Gustina naseljenosti (2002)  ?
Koordinate [1]
Pozivni broj +381 37
Okolna naselja 101 naselje u okrugu
Registarske oznake
Poštanski broj 37000
Veb-sajt Krusevac.net

Kruševac je grad koji se nalazi u središnjem delu Srbije. Kruševac danas ima preko 60.000 stanovnika na teritoriji grada i oko 140 hiljada stanovnika na teritoriji opštine. Opština Kruševac obuhvata 101 naselje. Kruševac je centar Rasinskog okruga. Opština Kruševac zahvata površinu od 854 km².

Poznat je kao srednjovekovna srpska prestonica.

Nalazi se u kruševačkoj kotlini koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave i prostire se između Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu i Kraljevačke kotline i Ibarske doline na zapadu.

Sadržaj/Садржај

[edit] Istorija

Crkva Lazarica
Enlarge
Crkva Lazarica

Grad je podigao knez Lazar 1371. godine. Prvi put se pominje 1387. godine, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima.

[edit] Priveda

Kruševac je jak privredni centar sa posebno razvijenom metalo-prerađivačkom („14. oktobar“) i hemijskom industrijom ( HI „Župa“, „Merima“, „Trayal“) . Osim velikih društvenih kolektiva, u gradu ima i preko 1200 privatnih preduzeća i preko 2500 samostalnih radnji različitih delatnosti.

[edit] Gradske slave i proslave

U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obeležava kao dan Kosovskog boja 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od 1892. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a posle proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države i naroda. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan se takođe svake godine, u crkvi Lazarici, daje pomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srpskim ratnicima u oslobodilačkim ratovima. U prošlosti se toga dana održavao i vašar, najveći u Kruševcu. Vašari ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u celoj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. avgusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana. Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona - zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva "Dobra narav", ili "Baksuzi, ugursuzi i namćori", specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, gajeći svoja pravila ponašanja.

[edit] Vidi još

Wikimedia Commons logo
Wikimedija Ostava Još multimedijalnih fajlova dobićete ako pratite link Category:Kruševac
  • Lazar Hrebeljanović
  • Istorija Srbije u srednjem veku


 
Gradovi u Republici Srbiji
Zastava Srbije
Preko milion  stanovnika: Beograd
Preko 100,000 stanovnika: Kragujevac | Niš | Novi Sad | Priština | Prizren
Preko 19,000 u centralnoj Srbiji: Aranđelovac | Bor | Čačak | Ćuprija | Gornji Milanovac | Jagodina | Kraljevo | Kruševac | Leskovac | Loznica | Novi Pazar | Paraćin | Pirot | Požarevac | Priboj | Prokuplje | Smederevo | Smederevska Palanka | Šabac | Užice | Vranje | Zaječar
Preko 19,000 u  Vojvodini : Apatin | Bačka Palanka | Bečej |Inđija | Kikinda | Kula | Pančevo | Ruma | Senta | Sombor | Sremska Mitrovica | Subotica | Temerin | Vrbas | Vršac | Zrenjanin
Preko 19,000 na Kosovu i Metohiji : Đakovica | Gnjilane | Kosovo Polje | Kosovska Mitrovica | Obilić | Orahovac | Peć | Podujevo | Uroševac
Vidi još : spisak gradova i spisak naseljenih mesta