Kirgistan

From Wikipedia

Wiki
  Ovaj članak je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!
Kirgiska Republika
Image:Kirgistan grb.png
(Zastava Kirgistana) (Grb Kirgistana)
Državna krilatica:
Službeni jezik [[kirgiski i ruski]]
Glavni grad [[Biškek]]
Predsjednik [[Kurmanbek Bakijev]]
Predsjednik Vlade [[Felix Kulov]]
Površina

 - Ukupno

 - % vode
86. po veličini

198.500 km²

3,6%
Stanovništvo

 - Ukupno (2005)

 - Gustoća
111. po veličini

5.146.281

26/km²
Neovisnost Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991.
Valuta som (100 100 tijina)
Vremenska zona UTC +5
Državna himna [[Nacionalna himna Kirgiske Republike]]
Internetski nastavak .kg
Pozivni broj +996

Kirgistan ili Kirgizija, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.

Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.

Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).

Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.

Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija po modelu ukrajinske Narančaste revolucije oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.


 
Države članice Zajednice Nezavisnih Država
Flag of the CIS
Azerbejdžan | Bjelorusija | Gruzija | Jermenija | Moldavija | Rusija | Ukrajina | Turkmenistan | Kirgizija | Tadžikistan | Uzbekistan | Kazahstan |


Države i teritorije u Aziji

Avganistan | Azerbejdžan | Bangladeš | Bahrein | Brunej | Butan | Vijetnam | Gruzija¹ | Egipat | Izrael | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Japan | Jemen | Jermenija¹ | Jordan | Južna Koreja | Kazahstan | Kambodža | Katar | Kina | Kipar¹ | Kirgizija | Kuvajt | Laos | Liban | Maldivi | Malezija | Mijanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Severna Koreja | Singapur | Sirija | Tajland | Tadžikistan | Turkmenistan | Turska | Uzbekistan | Ujedinjeni Arapski Emirati | Filipini | Šri Lanka
Teritorije: Gorski Karabah| Hong Kong | Gaza | Makao | Tajvan | Zapadna Obala

1. Najčešće se geografski pripisuju Aziji, ali se uprkos tome o njima misli kao o Evropskim zemljama zbog kulturnih i istorijskih razloga.