Gvajana
From Wikipedia
|
|||||
Državna krilatica: One People, One Nation, One Destiny (engleski, "Jedan narod, jedna nacija, jedna sudbina") |
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | [[engleski]] | ||||
Glavni grad | [[Georgetown]] | ||||
Predsednik | [[Bharrat Jagdeo]] | ||||
Predsjednik Vlade | [[{{{predsjednik_vlade_osoba}}}]] | ||||
Površina - Ukupno |
81. po veličini 214.970 km² |
||||
Stanovništvo - Ukupno (2002) |
156. po veličini 697.181 |
||||
Neovisnost | {{{neovisnost}}} | ||||
Valuta | gvajanski dolar (100 100 centa1) | ||||
Vremenska zona | UTC -4 | ||||
Državna himna | [[Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains]] | ||||
Internetski nastavak | .gy | ||||
Pozivni broj | 592 | ||||
1 izvan upotrebe |
Gvajana je država u Južnoj Americi, smeštena na severu kontinenta na obali Atlantskog okeana. Na zapadu graniči s Venezuelom, na jugu s Brazilom te na istoku sa Surinamom.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Zemljopis
Gvajana se sastoji od tri zemljopisne regije: uske i plodne obalne nizine u kojoj živi većina stanovništva; pojasa belog peščanog tla koji je u unutrašnjosti pokriven džunglom i sadrži glavninu rudnih bogatstava zemlje te brdovite unutrašnjosti koja se izdiže prema brazilskoj granici, a u njoj se nalazi i najviši vrh zemlje, Roraima (2835 m) na tromeđi Gvajane, Brazila i Venezuele. Najveće reke su Essequibo, Demerara, Berbice i Corentyne na granici sa Surinamom. Na ušću Essequiba nalazi se nekoliko većih ostrva. Klima je tropska, uglavnom vruća i vlažna, a uz obalu je ublažavaju severoistočni pasati. Kišna su razdoblja od maja do sredine avgusta i od sredine novembra do sredine januara.
[edit] Istorija
U vreme dolaska prvih Evropljana na područje Gvajane oko godine 1500. ovde su živela indijanska plemena Arawak i Carib. Holanđani su prvi osnovali veća naselja početkom 17. veka i to tri odvojene kolonije, Essequibo (1616.), Berbice (1627.) i Demerara (1752.), a krajem 18. veka područjem je zavladala Velika Britanija (Holanđani su formalno prepustili kolonije 1814.) Godine 1831. sve su tri ujedinjene u Britansku Gvajanu.
Ukidanje ropstva 1834. dovelo je do naseljavanja crnaca u urbanim područjima i dolaska najamnih radnika iz Indije, Kine i Portugalijaa za rad na plantažama šećerne trske. Etničko-kulturna podela među skupima zadržala se do danas i u gvajanskoj je istoriji ponekad bila izvorom političkih razmirica. Zemlja je postala nezavisnom 1966. zadržavši članstvo u Commonwealthu, a 1970. je u sklopu zaokreta prema socijalističkom uređenju privrede službeno proglašena Kooperativnom Republikom.
[edit] Stanovništvo
Tri su najveće grupe stanovništva: Indijci (50%) koji uglavnom žive na selu, Afrikanci (oko 40%), stanovnici gradova, i Američki Indijanci (4 – 7%). Verske podele uglavnom se podudaraju s etničkim tako da su stanovnici indijskog porekla uglavnom hinduisti, a ima i nešto muslimana, dok crni Afrikanci većim delom pripadaju hrišćanstvu, najviše anglikanstvu.
[edit] Privreda
Najvažnije privredne aktivnosti su dobijanje šećera iz šećerne trske, rudarstvo (vadi se boksit i zlato) te šumarstvo. Mnoga velika preduzeća su u stranom vlasništvu. Privredni rast zavisan je o cenama nekoliko ključnih izvoznih proizvoda na svetskom tržištu.
BDP je za 2004. procenjen na 3.800 USD po stanovniku, mereno po PPP-u.
Uredi | Države i teritoriji Južne Amerike | |
Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Panama | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venezuela |