Zagreb

From Wikipedia

grad Zagreb
Grb grada Zagreba.
Opis
Položaj Zagreba u Hrvatskoj.
Županija Grad Zagreb
Općine Zagreb nema općine nego 17 gradskih četvrti.
Površina 641,355 km²
Stanovništvo
 - Ukupno (2005.)
- Gustoća naseljenosti

779.145, 1.200.000 metropolitansko područje
1217,4/km²
Muzej Mimara, hotel Westin i toranj Cibona
Uvećaj
Muzej Mimara, hotel Westin i toranj Cibona

Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih europskih gradova. 1994. godine Zagreb je slavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.

Zagreb se smjestio u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. U pisanim se izvorima spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je osobito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV., koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom je prigodom Bela ostavio gradu i jedan top pod uvjetom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava točno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv.Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička ovisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i gospodarsko središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom .

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607., i prvu tiskaru, 1664., a grad dobiva i sveučilište, 1669. Prve novine na hrvatskome jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862., nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Potkraj 19. st. Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u povijesti Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radiopostaja u ovom dijelu Europe, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a potkraj 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se aerodrom Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnome trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznički i autobusni kolodvor te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Stara jezgra grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stupnjeva Celzija. U svom gospodarstvu i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 700 000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskoga državnog sabora, hrvatskoga Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnome, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvaća područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku.

Zagreb, zgrada Hrvatskog narodnog kazališta
Uvećaj
Zagreb, zgrada Hrvatskog narodnog kazališta

Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (povijesnog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19.st.) i Novog Zagreba (izgrađen poslije II. svjetskog rata Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima).

Smješten na križanju cestovnih i željezničkih prometnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Europe. Industrija obuhvaća kemijsku, prehrambenu i strojograđevnu industriju.


Glavni gradovi evropskih država
Amsterdam | Andora la Vella | Ankara | Atena | Baku | Beč | Beograd | Berlin | Bern | Bratislava | Bruxelles | Budimpešta | Bukurešt | Den Haag | Dublin | Erevan | Helsinki | Kijev | Kišinjev | Kopenhagen | Lisabon | London | Luxembourg | Ljubljana | Madrid | Minsk | Monako | Moskva | Nikozija | Nuuk | Oslo | Pariz | Podgorica | Prag | Reykjavik | Riga | Rim | San Marino | Sarajevo | Skopje | Sofija | Stockholm | Talin | Taškent | Tbilisi | Tirana | Vaduz | Valletta | Varšava | Vatikan | Vilnius | Zagreb