Razgovor s Wikipediom:Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku
From Wikipedia
[izmijeni] Uvod
Nekoliko komentara: u vezi 1. "Ako Bog da": pošto se fraza koristi kao prijedlog, smatram da je pravilno pisati "akobogda" kao i "dabogda." 2. Zašto "august" a "Evropa"? Ili je august i Europa ili avgust i Evropa, zar ne? 3. Hemija/kemija - mnogo je područja u kojima Bošnjaci upotrebljavaju kroatiziranu rijec, npr. u Posavskom kantonu, odakle sam. Po istom principu, haos/kaos. 4. Zašto IstaNbul? To N je novokomponovano, i preuzeto iz hrvatskog jezika. 5. Jerusalim je službeni naziv na bosanskom, koliko mi je poznato. 5. Zašto Madžar i Mađar? Jedno od ovih (Madžar) je krivo. 6. Sedmica i nedjelja su obje OK.
-
-
- Nemam vremena da odgovaram na sva pitanja. Međutim, pravopis bosanskog jezika postoji, a također i gramatika (pogledaj literaturu navedenu u pravilno-nepravilno članku. Nažalost mnogi govorinici kojima se ne sviđa pravopis su ili pod utjecajem srpskog ili hrvatskog govornog područja, međutim pravopis i standard savršeno funkcionišu u institucijama, školstvu i medijima na bosanskom jeziku.Emir Kotromanić 12:32, 13 oktobar 2005 (CEST)
-
-
-
- Zašto Mađar i Madžar. Oba oblika su pravilna u bos, Madžar (prema turskom izgovoru), a Mađar (prema izvornom izgovoru). Oba oblika imaju svoj život u bosanskom jeziku.Emir Kotromanić 12:32, 13 oktobar 2005 (CEST)
-
-
-
- Ostala pitanja su manje-više odgovorena, potraži na sličnim diskusijama.Emir Kotromanić 12:32, 13 oktobar 2005 (CEST)
-
I samo još jedno pitanje, ne vezano za ovu stranicu... Nekoliko članaka je trenutno zaključano (npr. Republika Srpska), a treba ih gramatički urediti. Da li se ovi članci promatraju redovno da bi se mogli urediti, a ako ne mogu obični čitaoci, da to administratori učine? nouanoua 03:23, 13 oktobar 2005 (CEST)
Oslobodio sam zastitu na clanku o RS-u. Mislim da je bilo jednostavno zaboravljeno. Javi ako ima jos clanaka koje treba osloboditi. Takodjer primjetio sam da si postavio nekoliko fotografija. Mozes li da ih potkrijepis sa nekoliko informacija o porijeklu slike. Pogledaj Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika za vise informacija. Dobrodosao na bosansku Wikipediju. --Dado 03:39, 13 oktobar 2005 (CEST)
Ovo izgleda kao dobar mehanizam ali bi se trebao koristiti u kombinaciji sa Wikipedia: Jezički standardi na bosanskoj Wikipediji. Mogli bi ovu stranicu koristiti kad se rijeci usaglase na stranici za standardizaciju. Takodjer primjetio sam par rijeci kao sto je Banja Luka i Banjaluka, koje su obje ispravne. Takodjer iako i sam koristim samo rijec august, rijec avgust se puno cesce koristi na ovoj wikipediji. Cak je Wikimedija interfejs lokaliziran sa avgust. Ne bi da samo sebe demantiramo a narocito ne da namecemo nesto sto generalno nije prihvaceno od korisnika. Takodjer mozda bi trebalo da se promjeni kategorizacija rijeci jer daleko je od toga da je wikipedija autoritet da govori sta je Pravilno a sta Nepravilno. Mozemo te rijeci zamijeniti sa Češća upotreba i Rijeđa upotreba ili nesto slično.--Dado 16:29, 12 septembar 2005 (CEST)
-
-
- Naravno, možemo kombinovati sa "jezičkim standardima" tako da useri dođu do rješenja. Što se tiče rjeđe i češće, ovdje se ne radi o tome, nego zaista o pravilnom i nepravilnom obliku. Lijeva boldirana kolona su pravilni oblici, a desna su nepravilni, a to je definisano pravopisom. Koristio sam knjigu Gnijezdo lijepih riječi po pravopisu bosanskog jezika. Isti je slučaj i sa Banja Lukom (pravilno), i Banjaluka (nepravilno). Mislim da je u srpskom pravopisu ispravno i jedno i drugo. Pravopis je zaista obimna stvar i trebalo bi mi barem godina dana da napišem članke o pravilima, pravilnim oblicima pisanja, tvorbi riječi i sl. Zato sam stavio u obliku članka da korisnici, ukoliko znaju, navedu koji su to oblici. Naravno i ja ću dodavati kada se javi potreba za riječima ili pravilima koja se ne poštuju. A ja posjedujem dosta literature iz koje bih se mogao konsultovati. Što se tiče augusta, znam da je interfejs napravljen za avgust, ali fakat to je nepravilno, iako mi toliko ne smeta. Elektronski mediji na bosanskom u BiH svi redom upotrebljavaju august, pisani mediji se djelomično pridržavaju tog pravila. O ovome naravno treba još diskutovati.Emir Arven 16:48, 12 septembar 2005 (CEST)
-
OK. Probacu uvezati dva članka kako ne bi pravili paralelnu ili jos gore duplu standardizaciju. Na kraju krajeva ako se dogovorimo možemo izmjeniti avgust u august (čak i na Wikimedija interfejsu). Sto se tice rijeci Banjaluka za ovo sam i vise nego siguran. Problem je da mnogi nasi novokomponovani lingvisticari cesto izgube osjecaj sa realnoscu. Neznam da bi ti i jedan banjalučanin rekao da Banjaluka nije ispravno. Neznam da li su obje verzije ispravne samo u srpskom pravopisu ali sam siguran da u bosanskom jesu. To mi malo lici na one sto pokusavaju da ćirilicu prodaju srpskom jeziku i uskrate bosanski jezik za jedno historijsko pismo.--Dado 17:22, 12 septembar 2005 (CEST)
-
-
-
- Evo Dado upravu si za Banja Luku/Banjaluku. U Senahidovom pravopisu (pravopisnom rječniku), navedena je i Banjaluka pored Banja Luke, s tim da je data prednost obliku Banja Luka, a u uvodu je naglašeno da su riječi poput Banjaluke preuzete iz ostalih normativnih priručnika (čitaj: srpskih i hrvatskih), kao posljedica nepostojanja udžbenika i normativnih priručnika za leksiku bosanskog jezika u trenutku pisanja (pravopis je pisan u ratnim uslovima). U drugoj knjizi koju sam ranije pominjao, Banjaluka je navedena kao nepravilan oblik, ali s obzirom da je u Senahidovom rječniku objašnjeno o čemu se radi, onda je najbolje da su, kako je definisano, i jedan i drugi oblik prisutni s preferiranjem prvog oblika. Također što kažeš mnogo je kvazi-intelektualaca, a najbolji lijek je da se konsultuje što više literature. Što se tiče augusta, to sam također provjerio i to je 100% ispravno. Čak je navedena i etimologija i razlog zbog čeka august, a ne avgust, radi se o caru Augustu itd. to je sad druga priča.Emir Arven 18:35, 12 septembar 2005 (CEST)
-
-
[izmijeni] Diskusija o pisanju pravilnih-nepravilnih oblika
- Barbar ili barbarin, zapravo je nerelevantno, jer se barbar(in) uglavnom pojavljuje u grupi, zvanoj "barbari", rjedje pojedinacno. Korisnik:Mediteran
- Stvarno bajram-namaz? Prije ce ipak biti Bajram-namaz.Korisnik:Mediteran
-
-
-
-
- Sve dosadašnje riječi koje se nalaze u članku su provjerene u pravopisnom rječniku bosanskog jezika, a neke su navedene nakon konsenzusa među korisnicima.Emir Kotromanić 01:41, 16 septembar 2005 (CEST)
-
-
-
-
-
-
-
- Zamolio bih da komentare ne stavljate u članak, nego na ovu stranicu ili na stranicu o jezičkim standardima u bosanskom jeziku.Emir Kotromanić 01:41, 16 septembar 2005 (CEST)
-
-
-
-
-
-
-
- Što se tiče bajram-namaza, zaista piše se malim slovom, kao i molitva, misa, i sl.Emir Kotromanić 01:42, 16 septembar 2005 (CEST)
-
-
-
- Htio bih se pridruziti diskusiji o jeziku. Mislim da je jezik veoma vazan kulturni oblik koji mnogo govori o njegovim govornicima. Takodje, jezik je cesto rastegljiva kategorija i mislim da to treba uvijek imati na umu pri svakoj jezickoj raspravi. Tolerantnost bh Wikipedije je za pohvalu -- Bosna je simbol takve tolerancije. Medjutim, izrazi "pravilno-nepravilno" meni licno zvuce poput disciplinskih mjera tako da predlazem da se takvi izrazi ne upotrebljavaju u clancima Wikipedije, jer zvuce zaista grubo. Mislim da se jezicka politika treba ostaviti za stranice ovog tipa, a ako se vec spominje u clancima Wikipedije, onda bi trebalo da bude civilizovano mlaka , tj. bez namjere da pravi vrednosne sudove tipa "pravilno" / "nepravilno." Ako se to vec mora navoditi u clancima (sto, ja ponavljam, mislim da je nepotrebno i moguce cak i netolerantno), predlazem upotrebu rijeci "standardno" / "nestandardno" ili jos bolje: "u skladu sa standardima" vs. "nije u skladu sa snadardima" -- to su daleko neutralniji i meksi i civilizovaniji oblici disciplinovanja jezika i njegovih govornika / pisaca. Just my 2 cents. Thanks. Dkusic.
-
-
- Dane, prvo hvala ti za sugestije koje su uvijek dobrodošle. Međutim, dvije stvari se uvijek moraju imati na umu kada govorimo o jezičkim pravilima. Prva stvar se odnosi na bit enciklopedije. Wikipedija, kao enciklopedija, u svojoj suštini nastoji obuhvatiti principe pisanja članaka. Jedan od tih ključnih principa je i jezik, koji će pratiti određeni standard, ali na znatno disciplinovaniji način, nego što je to slučaj u projektima drugog tipa. Vjerovatno da se ne radi o enciklopediji (nego o običnom sajtu) prihvatljiv bi bio i kolokvijalni govor koji bi samo trebao da poštuje osnovna pravopisna pravila o upotrebi č i ć ili ijekavici. Radi toga su ove stranice naslovljene kao pravilno-nepravilno po uzoru na priručnik o pravopisu bosanskog jezika koji je naveden u literaturi, a kako bi se dobili članci koji će ličiti na enciklopedijske i koje će sutra neko čitati, kopirati, štampati itd. (svaki članak se može vidjeti i u formi za štampanje i sl.). Druga stvar je proces standardizacije bosanskog jezika koji je već u dobroj mjeri završen, u situaciji kada jezička slika na Balkanu i nije baš svijetla. Hrvatski jezik doživljava metamorfozu u fazama koje se ogledaju u izmišljanju novih riječi, izbacivanju sinonima i prodiranju na teritorij Bosne i Hercegovine u takvom obliku koji nikada tu nije postojao itd. Srpski jezik je već prošao kroz takve faze (ukidanje ijekavice, pa nakon toga vraćanje ijekavice), tako da se u Bosni danas dešava situacija da postoje političari koji kažu: "sednica je trajala cijeli dan"...Oba ova neprirodna procesa koja su došla u Bosnu, prijete uništenju govorne jezičke slike u Bosni. Toga nisu svjesni samo Bošnjaci kao najmnogobrojniji govornici bosanskog jezika, nego i ostali građani drugih nacionalosti koji bosanski osjećaju kao svoj maternji jezik. Zbog toga je bitno sačuvati standard koji je najliberalniji od svih ostalih, koji dopušta sinonime što je prirodno i normalno i koji dopušta različite pravilne oblike. Ipak, shvatam da se to može čini kao "disciplinska mjera" kada se stave šabloni na članak koji nije standardizovan, ali kao što sam rekao ranije postoje opravdani razlozi. Pokušaću da prilagodim šablone u skladu sa ovim sugestijama da ne izgledaju previše disciplinski :) Pozdrav. --Emir Kotromanić 15:45, 2 januar 2006 (CET)
-
[izmijeni] Komentari user:Mediterana
- August ili avgust smo vec komentirali: moj je prijedlog "august" odbacen, a prihvacen "avgust". Ko je u pravu? Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- Austro-Ugarska (bez carevina) je cesca u strucnoj literaturi, ali i u govoru (U doba Austro-Ugarske Trst je bio vazna luka). Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- Hasnija Muratagic Tuna preferira oba izraza, mada je prvi (austrougarski) cesci uz to u hrvatskom, a drugi (austro-ugarki) u srpskom. Moj prijedlog: austro-ugarski, jer se radi o dvije razlicite historijske jedinice - jedna je bila carevina, druga kraljevina, i kao takve svaka je imala svoje krunske zemlje. Austrija primjerice Dalmaciju, Ugarska Vojvodinu. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- Stvarno bajram-namaz? Preferiram bajram namaz bez crtice, sto preporuca i Husnija Muratagic-Tuna u svom komparativnom pravopisu za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Licno bih Bajram pisao velikim slovom, kao bajram namaz. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- Barbar ili barbarin, zapravo je nerelevantno, jer se barbar(in) uglavnom pojavljuje u grupi, zvanoj "barbari", rjedje pojedinacno. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- Posljednji (predratni) udzbenik Muzicke kulture za sedmi ili osmi razred osnovne skole na podrucju SR Bosne i Hercegovine koristio je pojam "Bentbasa". Konacno "bent" se pise i u turskom jeziku, od kojeg je ova rijec i potekla, a znaci prema Klaicu branu, nasip, jaz, ustav. Medjutim, isti Bratoljub Klaic u svom Rjecniku stranih rijeci (1990) preferira ipak prva dva pojma. Moj licni stav na ovom mjestu jeste, da je "Bendbasa"- neispravna. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- Preporucio bih ipak Bizantiju na ovom mjestu. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- S obzirom da je Krajina kao pojam postojala i jos uvijek postoji, ne samo kao krajnji/granicni dio neke drzavne zajednice, nego (danas) prvenstveno kao zaseban historijski, geografski, kulturni, politicki i ini pojam (Bijela Krajina, Bosanska Krajina, pa i bivsa Vojna Krajina, ali zato: Sinjska krajina, Imotska krajina, Kninska krajina), preporucio bih u ovom slucaju pisanje oba pojma velikim slovom, dakle kao Bosanska Krajina.Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- rijec se svakako pise velikim slovom. "Boziji" je doduse karakteristicniji za bosanski GOVORNI JEZIK, a "Bozji" za hrvatski i srpski. Pa ipak: smatram da je "Boziji" pogresno, jer primjerice u vjerskoj literaturi imamo "Bozjeg poslanika" i "Bozju volju", a nikako "Boziju volju". Osim toga, i ovdje je na djelu redukcija glasova, po kojoj se bosanski jezik ne razlikuje bas pune od ostalih indoeuropskih jezika, kao npr. talijanskog ili njemackog.Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- "Dajdža" je uobicajeniji za govorni jezik, i koliko mi je poznato karakteristicniji za juznije krajeve BiH (juznije od Sarajeva, dakle: linija Krajina-Visoka Hercegovina-Sandzak). "Dajdža" se primjerice svojevremeno zvao i jedan zapovjednik Hrvatske vojske u Imotskom, koji je operirao i u dijelu Hercegovine. Inace, rijec "Dajdža" potjece od turskog "dajy", sto znaci da je glas J prisutan vec i u turskom originalu, mada svi nasi autori, koje sam konsultiraju, govore o "daidži". Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
Predložene riječi:
- ćevabdžinica-ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica
- đurđevak-džurdževak
- đavo (ali i: šejtan, vrag)-džavo
- lijepo-ljepo
- mobilni (telefon)-handy
- narandža i naranča'-pomorandža
- "naranču" sam predlozio, jer se kao pojam vise pojavljuje u nasim južnijim, mediteranskim krajevima: u Hercegovini, uz Neretvu, u Dubrovniku i Dalmaciji. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
- planeta-planet
- sport-šport
- uvjet-uslov
- voz/vlak
- Veoma me zacudilo ovog ljeta, kad sam u Bihacu cuo za rijec "vlak", koja je potisnula tradicionalnu rijec "voz". Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Potvrđivanje riječi u bosanskom jeziku
Napominjem, da prilikom potvrđivanja ispravnosti pojedinih riječi koristim sljedeću literaturu o bosanskom jeziku, ali pored toga i literaturu iz srpsko-hrvatskog kada su u pitanju stane riječi:
- Gramatika bosanskoga jezik, Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Paliće
- Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Alija Isaković
- Gnijezdo lijepih riječi (pravilno-nepravilno), Senahid Halilović
- Pravopis bosanskoga jezika, Senahid Halilović
- Pravopis bosanskog jezika - priručnik za škole, Senahid Halilović
- Veliki rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić
Dosadašnje riječi koje su navedene u članku pravilno-nepravilno su potvrđene u gore pobrojanoj literaturi.Emir Kotromanić 15:38, 16 septembar 2005 (CEST
Ćevabdžinica-jedino , jer to je jednacenje po zvucnosti, a vjerujem da se i ostali slazu. narandža i naranča. Voz i vlak, svejedno, mada je meni normalnije voz jer se na kraju ipak vozimo! Đavo ne moze da bude nego đavo, ne znam zasto bismo upotrebljavali džavo, ukoliko neki imaju problema sa izgovorom odredjenih fonema, ne znaci da zbog toga treba da mijenjamo jezik.Hrvatski jezik ne priznaje kuča, iako stanovnistvo uz obalu upravo tako izgovara rijec. Sto se tice lijepo i ljepo normalno da treba da bude lijepo jer jat je dugo, pa prema tome bi trebalo da bude lijepo, ili bismo onda trebali izmijeniti i mlijeko u mljeko?
[izmijeni] Potvrđene riječi koje je naveo Mediteran
Cilj članka nije da se u njega stave sve riječi, nego one kod kojih postoji kolebanje kako ih pisati.
*voz(vlak) dakle voz i vlak su sinonimi u bosanskom je jeziku s tim da je voz mnogo više u upotrebi pa se nalazi prva navedena što znači da se koristi prilikom standardizacije pisanja u naslovima članaka, kategorija i slično, dok se obje riječi mogu koristiti u samim tekstovima.
- planeta-planet
- uvjet (uslov) opet riječ je o sinonimima, prednost ima uvjet
- naranča/narandža-naranća, naranđa
- pomoranča/pomorandža-pomoranća, pomoranđa
- sport-šport
Ove rječi su također potvrđene iz ranije spomenute literature.Emir Kotromanić 15:55, 16 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Riječi predložene za standardiziranje
- AIDS (umjesto SIDA) (vidi diskusiju)
- Protiv. Ne shvatam zbog čega bih uvodili stranu riječ kad postoji "domaća" riječ koju večina ljudi koristi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: SIDA je takodjer strana rijec, naime francuska kratica, koja se kao takva koristi jos samo u Srbiji, dok je AIDS engleska kratica, uglavnom poznata u cijelom svijetu. --Mediteran 17:40, 2 septembar 2005 (CEST)
- Mediteran, ne shvatam zbog čega korištenje riječi SIDA u Srbiji treba da predstavlja problem korištenju te riječi u Bosni. Mislim da mi ne trebamo da izmišljamo svoj jezik več ga več imamo. To što je AIDS engleska kratica poznata po cijelom svijetu isto tako je neinteresantna stvar. Ako bih razmišljali na taj način onda bih trebali promjeniti na stotine riječi u našem jeziku. "Zbog čega koristiti voda kad je engleska riječ water poznata u cjelom svijetu. Takođe ta riječ je srodna njemačkoj riječi wasser...." --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Za. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Definitivno protiv. "Sida" je opšteprihvaćeni standard. nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)
- arhiv (umjesto arhiva) (vidi diskusiju)
- Protiv. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Arhiv se odnosi primjerice na institucije tipa: Historijski arhiv, Ekonomski arhiv. Arhiva je pak rijec sa nesto manjim "prostornim" opsegom: npr. kucna arhiva clanaka o moreplovstvu. --Mediteran 17:40, 2 septembar 2005 (CEST)
- Mediteran, prvo si predložio da riječ arhiv standarizuje da bi sada rekao da arhiv i arhiva ne znače isto. Zbog čega standarizovati dvije riječi u jednu kad ne znače isto. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Atena (umjesto Atina)
- Protiv. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Atena je kao pojam favorizirana u skolama od 1980ih do danas. Atina se doduse naslanja na grcki original Athina, dok je Atena puna blize internacionalnim standardima primjerice u engleskom i njemackom jeziku. --Mediteran 17:46, 2 septembar 2005 (CEST)
- Ponovo mislim da je potpuno ne relevantno kako se riječ zove ili piše na engleskom ili njemačkom jeziku. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Za. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Brioni (umjesto Brijuni)
- bunar (umjesto čatrnja)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- centar (i središte)
- Cipar (umjesto Kipar)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Radi se tek o jezicnim sinonimima, pojmovno se ipak radi o jednoj leksiji. Prednost glasu C nad glasom K daje se generalno u skolama u Bosni i Hercegovini zadnjih dvadesetak godina, a tako je i danas (Cipar, ocean, . Kipar ce ipak reci cesce Srbi, Cipar Bosnjaci i Hrvati. Osim toga opticka slicnost sa engleskom rijeci (Cyprus), te glasovna sa njemackim, gdje je na pocetku glas C (Zypern, citaj kao Cipern) . --Mediteran 18:00, 2 septembar 2005 (CEST)
- Mislim da je ne interesantno šta će češće srbi upotrebiti a šta neće. Moj jezik ne zavisi od srbije ili hrvatske ili nekoga drugog. Moj jezik več postoji. Takođe je ponovo ne interesantno šta njemci koriste ili šta englezi koriste. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Crveni križ (umjesto Crveni krst)- oba naziva moraju ostati u upotrebi jer se drusto BIH pred komtetom CK i Fedreacijom CK zove Crveni krst/križ Bosne i Hercegovine. U republici srpskoj zvanican naziv je Crveni krst Republike Srpske a u Federaciji je Crveni Križ Federacije BIH.
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Svakako su sinonimi, no drustvena su kretanja na nasim prostorima zadnjih deset godina ipak doprinijela k tome, da "kriz" dobije na prednosti nad "krstom", primjerice Crveni kriz Bosne i Hercegovine, ali Crveni krst Crne Gore. --Mediteran 18:00, 2 septembar 2005 (CEST)
- I dalje sam protiv iz prostog razloga što više od pola zemlje koristi izraz krst. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Za. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Protiv --Dado 06:35, 2 oktobar 2005 (CEST)
- faktor (umjesto čimbenik)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Za. --Dado 15:20, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Nisu bas sasvim sinonimi, faktor je ipak nesto siri pojam, uz to ima internacionalnu dubinu. Cimbenik je osim toga iskljucivo novo- ili pseudohrvatski izraz, kojeg je na velika vrata uveo Franjo Tudjman, a bio je dio njegovog ratnog rijecnickog standarda (izmedju ostalih i protiv Bosne i Hercegovine) tokom 1990ih. --Mediteran 18:15, 2 septembar 2005 (CEST)
- Ako nisu sinonimi zbog čega ponovo standariziramo dvije različite riječi u jednu? --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Geografija (umjesto Zemljopis)
- homoseksualac ili gay (umjesto peder)(vidi diskusiju)
-
- Za "Peder". "Homoseksualac" ili "gay" to je židovizam. --Алекс Донский 17:38, 15 brezna 2006 (CEST)
-
- Za homoseksualac. Protiv riječi gay. Ne treba nam strana riječ. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Lijepo na rijeci "Gay" je da muskarce sa homoseksulanim vidom spolnosti ne definira samo kroz njihovu seksualnost, daje im neutralno znacenje i uvodi ih u jednu veliku, globalnu grupu ljudi, kojoj i pripadaju, slicno kao (mada je usporedba naravno vrlo primitivna!) sa globetrotterima, hakerima, surferima itd. Prednost bih svakako uvijek dao bosanskom pojmu, no ovdje bih napravio izuzetak. Domaca rijec "toplak", koju su predlozili gay-decki iz Sarajeva prije par godina nije se nazalost etablirala i ostala je tek kao trag u jednom clanku "Oslobodjenja". --Mediteran 18:21, 2 septembar 2005 (CEST)
- Ja sam protiv riječi gay čisto iz tog razloga što je to strana riječ a postoji bosanska koja (prema mom mišljenju) ima isto značenje. --EmirA
- Za homoseksualac, protiv riječi gay. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Ovo su dvije posebne riječi, i niti jedna ne bi trebala da se standardizira sa "peder." Treća riječ je uglavnom negativna i odgovarala bi engleskoj "faggot." Riječ "peder" ne bi trebala da se uopšte nalazi na Wikipediji, sem u svrsi opisa, definicije iste i sl. Homoseksualac je naučna riječ i nije isto što i "gay." Međutim, u bosanskom još uvijek ne postoji riječ za "gay." Srbi i Slovenci su je prisvojili (gej) i napravili svojom. Nisam siguran da bi Wikipedija sama od sebe to trebala da uradi u bosanskom jeziku. Sve su prilike da "peder" postane odgovarajući prevod za "gay," s time što se negativna konotacija gubi zahvaljujući upotrebi iste od strane bosanske gay populacije. Kontradiktiram sam sebe, ali trenutno riječ "peder" je u većini naroda negativna i kao takva se upotrebljava. Možda za koju godinu pozitivno značenje riječi "peder" postane glavno značenje, tako da baš i nisam siguran šta trenutno učiniti. No, definitivno smatram da je "homoseksualac" prvenstveno znanstvena riječ (koja se upotebljava kada se govori o muškarcima koje privlače drugi muškarci, i o ničemu drugom), dok "gay" ima puno šire značenje (u principu se slažem s Mediteranom). nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)
- izvor rijeke (i vrelo rijeke)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Nisu bas sinonimi, jer je vrelo rijec, koja se ogranicava na kraska podrucja, npr. vrela oko Livna ili Capljine, sa jakim mlazom, iz kojih nuzno ne nastaje rijeka. Iz izvora uglavnom nastaje potok ili rijeka, osim toga pojam je nesto siri/veci.--Mediteran 18:22, 2 septembar 2005 (CEST)
- Pa vrelo Bosne nije u kraškom području pa se ipak zove vrelo. Takođe če uvjek biti teško utvrditi šta je vrelo a šta izvor (ako koristimo tvoju definiciju pojmova). --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Jevreji (umjesto Zidovi)
-
- Nazivom "židov" pišu se židovi u hrvatskom jeziku, "žid" tako u slovenskom jeziku, "żyd" tako u poljskom jeziku, "жид" tako u ruskom jeziku. Svi Slaveni ih grupu zovu "židovi" ili "žide" ili "židi". To je stara slavenska riječ. Bosanski jezik je tako slavenski jezik. Ako same se židovi u BiH zovu ne je naša riječ. To je židovizam. Tako samo i u srbskom jeziku šta se koristi je židovizam. --Алекс Донский 17:38, 15. ožujaka 2006 (CEST)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Ove su dvije rijeci svakako sinonimi, no nad "Zidovima" visi mac povijesti Nezavisne Drzave Hrvatske, koja ih je masovno slala u smrt. Jevreji su primjereniji bosanskoj tradiciji, neutralniji su i neupadljiviji pojam. Osim toga, sami se Jevreji u BiH zovu Jevrejima, tako se zove i (Jevrejska) opcina, ali i Jevrejski muzej u Sarajevu. --Mediteran 18:26, 2 septembar 2005 (CEST)
- Šta ima NDH da radi sa bosanskim jezikom. Ako rezonujem na ovaj tvoj način onda njemci su trebali izmjeniti svu i jednu riječ za jevreje ili za rat zbog toga "što nad tim riječima visi mač trečeg carstva. I dalje protiv standarizacije. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Za--Dado 20:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Protiv. Riječ "jevrej" potiče od riječi "hebrej", ali su Srbi zamijenili h sa j i b sa v, što ide protiv pravopisa bosanskog jezika (kahva umjesto kava, babilon umjesto vavilon). Ja bi radije da ih zovemo "Židovi", ali postoje i drugi posebno bosanski historijski nazivi za taj narod. Naprimjer Jehudeji. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Zidovi i Jevreji - trenutno imaju isto značenje u bosanskom. Mislim da nema nikakvih problema to što j dolazi od h i b od v putem Srba. Lingvistika nije politika. Ukratko: obe riječi se koriste i predstavljaju istu etničku grupu. nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)
- Dvije rijeci ne ide se koriste do nazyvu jedne grupe. Inako možna se pitati gdje je razlika medju njima. Ili slavanska riječ "židov", ili ne tako. --Алекс Донский 17:38, 17. ožujaka 2006 (CEST)
- jubilej (umjesto obljetnica)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Svakako su sinonimi, no radi se o tome, da se odlucimo. Obljetnica je rijec, koja je zadnjih par godina usla u bosanski iz hrvatskog jezika, no kao takva nema neku dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. --Mediteran 18:30, 2 septembar 2005 (CEST)
- Slažem se sa Mediteranom u vezi obljetnice. No, zar nije godišnjica prikladnija i puno se više koristi? nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)
- kompozicija (i skladba)
- Radije bi za "skladbu". Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- lako (i lahko)
- Za standarizaciju riječi lahko. Slovo H je standard u bosanskom jeziku. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Osobno sam za lako, jer sam tako naucio, ali lahko ima vise bosanskog kolorita.--Mediteran 18:45, 2 septembar 2005 (CEST)
- Za. Samo lahko, ne lako. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Za obje inačice. Ne treba forsirati H, ako ga niti običan narod, niti mediji ili službene institucije, ne upotrebljavaju isključivo. Ne vidim problem ni s jednim niti drugim. Zahtjevam da se ovo ponovo razmotri. nouanoua
- Livnjak (umjesto Livnjanin)
- ljestve (umjesto merdevine)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Sinonimi su, no radi se o tome, opredijeliti se. Merdevine su osim toga karakteristican srpski izraz, odnosno pojam, koji se uglavnom koristi u Srbiji.--Mediteran 18:46, 2 septembar 2005 (CEST)
- Kako onda je što sam odrasto u Bosni koristim riječ merdevine? Ponovo mislim da je neinteresantno šta se koristi u Srbiji. Interesantno je šta se koristi u Bosni. A to su obadva izraza. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Za. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Protiv. Sinonimi --Dado 06:35, 2 oktobar 2005 (CEST)
- marama (i mahrama?)
- Protiv. Mahrama, ne marama. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Protiv. --Dado 16:40, 3 septembar 2005 (CEST) Nikad nisam cuo da se govori Mahrama
- Za obje! Ne treba forsirati jednu niti drugu jer su obje rasprostranjene i korištene. Marama je čak češća riječ. nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)
- most (rjeđe: ćuprija)
- Za. Međutim, ipak trebamo neke mostove izgrađene tokom Osmanske vladavine zvati "ćuprija". Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- muzika (rjeđe: glazba)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Nisu sasvim sinonimi: Muzika je siri pojam, stilski neodredjen, dok se glazba u juznoslavenskim jezicima koristi uglavnom za klasicnu i dio zabavne glazbe (ali ne i za "narodnu glazbu"). Osim toga, glazba je rijec, koju cesce susrecemo u (sjevernoj) Hrvatskoj, dok nama (historijski) bliza Dalmacija zna (pod utjecajem talijanskog) jos i danas uglavnom muziku u narodnom govoru. --Mediteran 18:54, 2 septembar 2005 (CEST)
- Slažem se s Mediteranom. Glazba je riječ koja se VEOMA rijetko nalazi u bosanskom jeziku. EmirA - molim te da ne odbacuješ prijedloge tako lako; ipak neki od njih zaslužuju diskusiju. nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)
- omladina (umjesto mladež)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Radi se o tome, da se opredijelimo za jedan pojam. Omladina ima duzu tradiciju u nasim jezicima i jedno historijski gledano pozitivno znacenje kroz socijalisticki sistem. Mladez je novohrvatska rijec i veoma konotira na tudjmanovsku Mladez HDZ-a. --Mediteran 18:59, 2 septembar 2005 (CEST)
- Za. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Protiv. Sinonimi --Dado 06:35, 2 oktobar 2005 (CEST)
- Protiv. Sinonimi nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)
- pacijentica (umjesto pacijentkinja)
- rodica (umjesto rođaka)
- Za. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- sugovornik (umjesto sagovornik)
- suradnica (umjesto saradnica)
- suvremeni (umjesto savremni)
- škorpion (umjesto škorpija)
- Švicarska (umjesto Švajcarska)
- Talijani (umjesto Italijani)
- Tihi ocean (ili Pacifik?)
- uvjet (i uslov)
- Uvjet. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- Velika Britanija (umjesto Ujedinjeno Kraljevstvo ili samo Engleska)
- Engleska je pod država unutar Velike Britanije. Inače samo Velika Britanija je OK--Dado 15:20, 1 septembar 2005 (CEST)
- Engleska, Velika Britanija i Ujedinjeno Kraljevstvo su 3 različite stvari. Znači ne treba da bude nikakve standarizacije. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Svakako, no jos se uvijek kaze: Pobjedila je Engleska, iako se misli Velika Britanija. Velika Britanija (iako imperijalisticki pojam) puno nam je bliza, no Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema meni bi najidelaniji naziv bio: Britanija. --Mediteran 19:34, 2 septembar 2005 (CEST)
- Britanija je oblast u francuskoj nama poznata kroz njeno francusko ime Bretagne. Velika Britanija je ostrvo na kojem se nalazi Engleska, Vels i Škotska. Ujedinjeno Kraljevstvo je pravilno ime država. Referira na ujedinjenje Škotskog kraljevstva i Engleskog kraljevstva (koje se inače sastojalo od Engleske, Velsa koji je anektiran 1300 godinama i još nekih drugih djelova). Prema tome ovo su tri različite stvari i nema nikakvog standariziranja. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)
- Protiv. Ljudi, Engleska, Velika Britanija, i Ujedinjeno Kraljevstvo su tri različite stvari. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
- vodenjak (umjesto vodolija)
- vojska (umjesto armija)
- Predpostavljam da se ovdje radi o korištenju riječi u normalnom govoru a ne kao prevod imena (Armija BiH, Hrvatska Vojska)--Dado 15:02, 1 septembar 2005 (CEST)
- Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Armija je rijec stranog porijekla, vojska slavenskog. Osim toga, upotreba na terenu vec se odlucila za vojsku, dok se armija sasvim izgubila iz vojnih struktura Jugoistocne Europe (Vojska Federacije Bosne i Hercegovine, Hrvatska vojska, VRS). --Mediteran 19:34, 2 septembar 2005 (CEST)
- Za. Jedino armija kad je to zvanicni naziv (npr. ABiH). Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Pisanje sinonima na bosanskom jeziku
Pod ovom rubrikom možete predložiti riječi koje bi zajedno sa njegovim sinonimom bile standardizovane (npr. kruh i hljeb). Potvrđeni sinonimi će također biti uvršteni u Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku
[izmijeni] Sinonimi predloženi za standardiziranje
Kada se utvrde sinonimo trebalo bi napisati u članku pravilno-nepravilno da će se tu nalaziti i sinonimi, s tim da prvi po redu ima prednost i da se on koristi u naslovima, tehničkim stvarima na wiki, kategorijama i sl. drugi sinonim treba doći u zagradi, a da se oba sinonima mogu naizmjenično koristiti u tekstu. Tako ćemo postići uniformnost članaka, kategorija i sl. a s druge strane nećemo se odreći sinonima u tekstu, kao što rade Hrvati. Time ćemo zadržati bogatstvo jezika, i lakšu administraciju. Šta kažete? Navest ću neke primjere u samom članku pravilno nepravilno da se vidi na šta sam mislio.Emir Arven
- hiljada i tisuća
- Protiv--Dado 20:11, 12 septembar 2005 (CEST)
- Za. tisuća (slavenska riječ, i u ruskom se korsti, i u bosanskom, ali manje: Zemljo tisućljetna :)Emir Arven 00:05, 13 septembar 2005 (CEST)
- Hiljada. Mislim da riječ hiljada potiče iz grčkog. Uostalom nije ni bitno, jer ako ćemo se ugledati samo na slavenske jezike, onda bi trebali očistiti sve riječi turskog, njemačkog, mađarskog, talijanskog porijekla. Nidurhaf 19:07, 15 mart 2006 (CET)
- Tisuća. Tisuća je slavenska riječ za razliku od hiljade koja je našem jeziku nametnuta iz grčkog, tj. crkvenoslavenskog jezika. Beša
- liječnik i doktor
- single i solo
- sol i so
- Za. --Dado 15:20, 1 septembar 2005 (CEST)
- Obrazloženje predlagača: Osobno koristim u pisanom bosanskom "(more i) sol, u govornom
- Protiv totalno. So (kao i sto) su pravilni oblici, a pogrešni oblici su sol, kao i stol(preuzeti iz hrvatskog jezika).Emir Arven 00:05, 13 septembar 2005 (CEST)
favoriziram ipak so. --Mediteran 19:22, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Sinonimi II dio
Emire. Da li mislis da bi mozda trebali imati posebnu rubriku za standardizaciju sinonima jer mislim da ce takodjer biti nesuglasica koje su rijeci sinonimi. Npr koliko sam ja upoznat sargarepa se uglavnom govori u srbiji dok se mrkva govori u BiH i Hrvatskoj. Mladez i omladina s druge strane jesu sinonimi jer se mozda ipak malo razlikuju u znacenju --Dado 00:07, 2 septembar 2005 (CEST)
-
- Odlična ideja. --EmirA 11:43, 3 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Rijeci pod diskusijom
Ovo je nastavak diskusije sa glavne strane
[izmijeni] SIDA
Iako je I jedna I drua rijec ocigledno stranog porijekla ipak SIDA je vise u upotrebi u BiH a I lakse se izgovara--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] arhiv
Prema obrazlozenju radi se onda o sinonimu.--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Banja Luka
Dinamiku ove rijeci kao i dinamiku mjenjanja po padezima kao interesantan primjer (Banjoj Luci) puno ljudi tradicionalno i sa ponosom cuva. Ne bih da uskracujem opcije.--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Evropa
već je pravopisno potvrđeno i ubačeno u glavni članak Cijenim kreativno obrazlozenje ali ipak mislim da veliki broj clanaka je trenutno napisan sa opcijom Evropa. Mislim da je cisto stvar tehnicke prirode.--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Glasati
Glasovati mi zvuci kao sinonim--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST) Definitivno glasati!
[izmijeni] Gay
U svakom slucaju za da se promjene sve pogrdne rijeci. Ipak gay je strana rijec a cak sta vise sadrzi i slovo koje nije u nasoj abecedi (mozda “gej” je opcija). Takodjer u staroengleskom jeziku gay ima drugacije znacenje (stidljiv).--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] izvor rijeke
prema obrazlozenju radi se o greski pri pisanju tj trebalo bi biti “izvor potoka” ili “vrelo rijeke”--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)
[izmijeni] Otomanski-Osmanski-Osmanlijski
Moze li mi neko objasniti koji je od ovih standard --Dado 02:22, 5 oktobar 2005 (CEST)
Pogledajmo redoslijed (koji su uostalom potvrdio i u upotrebi, izmedju ostalog i na Wikipediji): 1. Osmanski (neutralno, pomalo gospodsko-ekskluzivisticki u novijoj strucnoj literaturi iz historije, nikako samo "turski", nego i nase, "bosanski"); 2. Osmanlijski (takodjer ispravno, direktno preuzeto iz turskog jezika od rijeci "Osmanli", danas pomalo zapostavljeno, susrece se kod starijih autora); 3. Otomanski (no-no! Vrlo arhaicno, uglavnom kod beogradskih historiografa). --Mediteran 02:36, 5 oktobar 2005 (CEST)
U engleskom se takodjer koristi Ottoman (koji je srodniji rijeci otomanski). Mislim, kako god samo bih da imamo standard radi funkcionalnosti. Mozemo dakle dati na glasanje osmanski sa sinonimom osmanlijski? --Dado 02:48, 5 oktobar 2005 (CEST)
-
-
-
- Mediteran je već odgovorio. Riječ Osmanlijski/sko je 100% pravilno i to sam još davno ubacio u članak pravilno-nepravilno. Evo provjerio sam i drugu riječ Osmanski koja je također 100% pravilna, dok Otomanski nije pravilno. Sad pošto sam ranije dodao Osmanlijski, dodaću i Osmanski, jedino se trebamo dogovoriti kojoj riječi da damo prednost (ovo su dva pravilna oblika i imaju ravnopravan status), ne radi se o sinonimima nego o različitim pravilnim oblicima jednog pojma. Inače napisao sam u članku kako koja riječ dobija prednost, ako je sinonim, ili ako su pravilni oblici da se preporučuje upotreba prvog pravilnog oblika.Emir Kotromanić 19:39, 5 oktobar 2005 (CEST)
-
-
[izmijeni] Vodonik vs. Hidrogen
Predlazem standariziranje rijeci Vodonik (umjesto Hidrogen). Razlog: izvorno bosansko ime. --EmirA 16:44, 24 februar 2006 (CET)
[izmijeni] Historija/istorija
Samo bih htjela da obratite paznju na jezicna podrucja u Bih.U centralnoj Bosni se govori ISTORIJA i u vecini predjela BiH.Zanima me onda,otkuda kod vas na naslovnoj strani HISTORIJA? Veliki pozdrav
-
-
- Riječ historija je u bosanski jezik ušla iz latinskog (historia). Pogledaj literaturu navedenu na dnu članka koja predstavlja pravopisni okvir za standard na ovoj Wikipediji. Upravo je cilj ovog članka da se ukaže na nepravilnosti u govoru i pisanju. Emir Kotromanić 17:24, 9 oktobar 2005 (CEST)
-
[izmijeni] Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku
Imam nekoliko primjedbi na listu "Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku".
Allah - dozvoljeno je i Alah. Važi isto pravilo za npr. anglosaksonsko ime Allen/Alen.
August (?!) - zašto august, a npr. ne dozvoljavate Europa (s čim se slažem, jer je kroatizam)? -> nepotrebno kroatiziranje/germaniziranje.
daidža - ne razumijem zašto je dajdža nepravilno. Gramatički (a i fonetski) je sasvim logično da "j" prati "a" --> "hajde!", a ne "haide!", "hajvan", a ne "haivan". U biti je "daidža" nepravilno.
otadžbina - ne slažem se da je riječ samo srpska, jer je osnova "otac", koja se, koliko mi je poznato, takođe koristi i u bosanskom jeziku.
općina - riječ "opština" je uvijek bila korištena na području BiH (kao i Posavine, odakle sam ja). Fenomen korištenja riječi "općina" se na čudan način pojačava nakon i poslije agresije na BiH 1992.
saopćenje - kroatiziranje bosanskog "saopštenje".
Ovo je bila konstruktivna primjedba, i molim da se kao takva i shvati. Pozdrav. nidurhaf 22:40, 16. oktobar 2005 (CEST)
-
-
- Da ne bih pojedinačno odgovarao za svaku riječ, evo navest ću literaturu koju smo uzeli kao pravopisni okvir prilikom kreiranja standarda na bosanskoj Wikipediji, u kojoj je manje-više objašnjena etimologija određenih riječi u bosanskom jeziku. Dakle, mi nismo izlazili iz pravopisnog okvira, a konsenzus smo pravili samo u slučaju ukoliko je postojala mogućnost izbora prema navedenom okviru. Inače na internetu je dostupna i jedna manja knjiga koju smo naveli u vanjskim linkovima, pa možeš i tu pogledati detalje (Gnijezdo lijepih riječi) ili detaljnije pregledati diskusije na osnovu ranijih verzija stranice. A ovdje bih samo htio reći da je august u bosanski jezik došao iz latinskog po caru Augustu itd. Evo literature: ---Emir Kotromanić 08:29, 17 oktobar 2005 (CEST)
-
[izmijeni] Literatura
Prilikom potvrđivanja ispravnosti pojedinih riječi koristimo se sljedećom literaturom o bosanskom jeziku, ali pored toga i nekim karakterističnim rječnicima iz srpskohrvatskog jezika, kada se radi o pisanju stranih riječi:
- Gramatika bosanskoga jezik, Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić
- Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Alija Isaković
- Gnijezdo lijepih riječi (pravilno-nepravilno), Senahid Halilović
- Pravopis bosanskoga jezika, Senahid Halilović
- Pravopis bosanskoga jezika - priručnik za škole, Senahid Halilović
- Bosanski, hrvatski, srpski: aktuelni pravopisi. Sličnosti i razlike, Hasnija Muratagić-Tuna
- Veliki rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić
[izmijeni] Arhiva
Septembar 2005 pravopisno potvrđeno, riječi koje zadovoljavaju pravopisni okvir su prebačene u glavni članak