Prag
From Wikipedia
Prag (češki Praha) je glavni i s 1,2 miliona stanovnika najveći grad Češke te njeno kulturno i ekonomsko središte. Geografski leži u sredini Češke kotline na rijeci Vltavi, desnoj pritoci Labe. Uz stanovnike zabilježene u službenoj statistici, pretpostavlja se da u Pragu živi još oko 300.000 neprijavljenih osoba, tako da se ukupan broj stanovnika penje do 1,5 miliona.
Ima dobro očuvano srednjovjekovno gradsko jezgro: Hradčani i Malá Strana na lijevoj obali te Staré Město i Nové Město (Stari i Novi grad) na desnoj obali Vltave. Zbog svog položaja neposredno na rijeci, jezgro je u prošlosti često bilo izloženo poplavama. Grad se počeo brže razvijati nakon izgradnje željeznice 1848. kada je ugalj iz bazena Kladno omogućio razvoj metalurgije što je dovelo do povećanja broja stanovnika. Godine 1830. u Pragu je živjelo 180.000 ljudi, a godine 1910. već 224.000. Grad je postao snažno industrijsko središte i postupno uključio u svoj sastav susjedna manja naselja kao industrijske gradske četvrti pa su tako nastali Liben s pristanišnim bazenom Vysočany, Hloubetin, Karlin i Smichov s fabrikama mašina, automobila, vagona, stakla, papira i prehrambenih proizvoda. Prag je postao i trgovački centar te veliko željezničko čvorište, a tome su kasnije pridodane i putne veze te veliki aerodrom Ruzyně udaljena samo 10 km od centra grada.
Prag je od 1918. do 1939, odnosno od 1945. do 1993. bio glavni grad Čehoslovačke. Jedna je od rijetkih prijestolnica Srednje Evrope koja je u Drugom svjetskom ratu ostala gotovo potpuno pošteđena ratnih razaranja. Zbog izvrsno očuvane srednjoevropske arhitekture postao je, pogotovo nakon završetka hladnog rata, jedno od najpopularnijih srednjoevropskih turističkih destinacija i omiljena lokacija za snimanje mnogih filmova s historijskom tematikom, čemu je pridonijela i gotovo stoljetna tradicija proizvodnje vlastitih filmova.
Poznati njemački pisci i pjesnici, kao Franz Kafka i Rainer Maria Rilke, su rođeni u Pragu. Gradski univerzitet je osnovao kralj Karl IV 1348. i jedan je od prvih univerziteta u centralnoj Evropi.
[izmijeni] Broj stanovnika kroz historiju
- 1804: 76.000 stan.
- 1837: 105.500 stan.
- 1850: 118.400 (157.200 s predgrađima)
- 1880: 162.300 (314.400 s predgrađima)
- 1900: 201.600 (514.300 s predgrađima)
- 1925: 718.300 stan.
[izmijeni] Vanjski linkovi
Glavni gradovi evropskih država |
---|
Amsterdam | Andora la Vella | Ankara | Atena | Baku | Beč | Beograd | Berlin | Bern | Bratislava | Bruxelles | Budimpešta | Bukurešt | Den Haag | Dublin | Erevan | Helsinki | Kijev | Kišinjev | Kopenhagen | Lisabon | London | Luxembourg | Ljubljana | Madrid | Minsk | Monako | Moskva | Nikozija | Nuuk | Oslo | Pariz | Podgorica | Prag | Reykjavik | Riga | Rim | San Marino | Sarajevo | Skopje | Sofija | Stockholm | Talin | Taškent | Tbilisi | Tirana | Vaduz | Valletta | Varšava | Vatikan | Vilnius | Zagreb |
|
![]() |
||
Glavni Grad Prag | Južnočeški (České Budějovice) | Južnomoravski (Brno) | Karlovarski (Karlovy Vary) | Královehradecki (Hradec Králové) | Liberecki (Liberec) | Moravskoslezski (Ostrava) | Olomoucki (Olomouc) | Pardubicki (Pardubice) | Plzeňski (Plzeň) | Srednočeški (Prag) | Ústecki (Ústí nad Labem) | Vysočina (Jihlava) | Zlínski (Zlín) |