Gazanferija džamija

From Wikipedia

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija
Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Gazanferija džamija (Gazanfer-begova džamija) nalazila se sve do 1993. godine u Maloj čaršiji, na desnoj obali Vrbasa, u Banja Luci.

Natpis na džamiji nije sačuvan, ali s obzirom na činjenicu da je Gazanfer bio savremenik Ferhad-paše Sokolovića i Hasan-efendije Defterdara, najvjerovatnije je Gazanfer-begova džamija izgrađena krajem XVI vijeka. Osnivač džamije Gazanfer je supotpisnik kao svjedok na Ferhad-pašinoj vakufnami iz 1578. godine. O njemu se zna da je bio zaim ( lenski vitez ) i vojvoda Bosanskog pašaluka. Njegova vakufnama nije sačuvana.

Sadržaj

[izmijeni] Arhitektura Gazanferije džamije

Pošto ima čistu kvadratičnu osnovu, sa sigurnošću bi se moglo tvrditi da je prvobitno džamija imala kupolu a sa kupolom ucrtana je na kartama iz 1737. godine (Husedžinović, 1999.). Nakon obrušavanja prvobitne kamene kupole dobila je četverovodan krov i lijepu drvenu kupolu u unutrašnjosti koja je bila oslikana. Zidovi, glavni mihrab, portal, dva mala mihraba, i mahvil datiraju iz vremena podizanja džamije. Glavni mihrab i njegov krunski dio, portal i dva mala mihraba sačuvali su autentične boje i dekoracije.

Četverostrešni krov, drveni strop, drvena kupola i drveni mimber datiraju iz XVII vijeka.

U XIX vijeku otvori sofa koje su bile na drvenim stupovima su zazidani i cijeli prostor je povećan. To je učinio hadži Feslija, upravnik vakufa.

Harem oko džamije, kao i dva kamena turbeta nastali su vjerovatno krajem XVI i početkom XVII vijeka. Pretpostavlja se da ih je gradio sam Gazanfer za sebe i članove svoje porodice. Osnivačevo turbe se nalazilo lijevo od ulaza. U drugom turbetu, koje se nalazilo desno od ulaza, su bile prema predanju, grobnice dvojice Gazanferovih sinova nepoznatih imena.

Simetrično postavljena dva kamena turbeta, međusobno spojena zidom, u kome je bila kapija, flankirala su ulaz u dvorište džamije, pa je tako vanjski izgled kompleksa podsjećao na utvrđeni prostor. U dvorištu je bio šadrvan novije izrade.

Zazidani prostor sofa sa skromnim dvokrilnim prozorima nije dopuštao da se nasluti nekadašnji izgled. Naime, sve do XIX vijeka džamija je imala otvoreni trijem sa sofama, koji je tada zazidao Hadži Feslija, tadašnji upravnik vakufa. Lukovi na sofama bili su izrađeni od drvenih dasaka, dvostrano opkovanih, a zazidani su ciglom. Otvori sofa koje su bile na drvenim stupovima su zazidani i cijeli prostor je povećan. To je učinio hadži Feslija, upravnik vakufa.

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Zahvaljujući velikoj širini sofa, i na tom mjestu bilo je moguće obavljati namaz. Na vanjskom dijelu ulaznog zida bila su simetrično postavljena, u odnosu na ulaz, dva kamena mihraba sa lijepom stalaktitnom obradom. Ovaj prostor sve dok nije srušen (1993.) služio je za vjersku obuku. Glavni portal džamije bio je nešto reprezentativnije obrade, sa kamenom pločom, na kojoj je bio tekst iz Kurana.

Jedinstven prostor za namaz, kvadratičnog oblika, davao je utisak prostranosti. Nad njim, u sredini ravne drvene tavanice, bila je podignuta drvena kupola, malterisana i oslikana. Ona je bila sastavni dio stropne konstrukcije, pa molitveni prostor nije imao podupirača. Drveni stupovi, koji su nosili mahfil, produžavali su se do ravnog dijela stropa koji su podupirali.

Prozori su bili postavljeni u dva reda. U donjem redu prozori su bili pravokutnog oblika sa čeličnim demirima. Prozori u drugom redu bili su završeni prelomljenim lukom.

Vrata za munaru bila su smještena u sami ugao, desno od ulaza (slično Arnaudiji) i vodila su do drvenog mahfila i dalje u munaru, koja se nalazila sa desne strane džamije. Munara je bila masivne građe, od pravilnih blokova kamena "ledena sedra", i razlikovala se prema obradi od matičnog objekta. Prijelaz između tijela munare i šerefe bio je riješen klesarski zaobljenim elementima i naglašen kamenim vijencem. Poslije Prvog svjetskog rata munara se počela naginjati, što su vjerovatno izazvale vode, džamija se nalazi na obali Vrbasa, a što se rapidno nastavljalo sve do njenog rušenja.

Džamija je građena od kamena, zidovi su bili debeli 75 cm, malterisani sa vanjske i unutrašnje strane. Četverovodan krov pokrivao je centralni molitveni prostor i sofe. Na njemu je nekada bio biber crijep, kasnije zamijenjen falcovanim crijepom. Zidovi u prostoru sofa, debljine 29,5 cm, bili su od ćerpiča, koji je činio ispunu između drvenih stupova. Fasade su bile ravnih površina, bez dekoracije.

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Visoko izvučeni kameni pravokutni okvir činio je vanjski dio portala. Unutar njega, pri samom vrhu bila je kamena ploča sa tekstom iz Kurana (9 ajet, sura El. Džuma ). Prelomljeni luk, izvučen blagom profilacijom iz mase zida uokviravao je unutrašnju površinu portala, koju su činili otvor sa dovratnicima i segmentni luk, koji ih je povezivao, te prostor gdje su bile dvije natpisne ploče. One su stajale jedna do druge, imale su na sebi iscrtane arabeske kao okvire, ali teksta nije bilo. Na dovratnicima su bili izradjeni, simetrično na obje strane, zanimljivi konzolni istaci sa profilacijom, vrlo sličnoj onoj koju su imali ovakvi istaci na portalu Ferhadije džamije. Drvena vrata bila su ukrašena zanimljivom geometrijskom ornamentikom, koju su činili pravougaoni elementi, ukrašeni mesinganim zvekirima i muhlijama.

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Mihrab sa centralnom pozicijom na jugoistočnom zidu, bio je naglašen kamenim okvirom, sa jednostavnom profilacijom. Niša mihraba, imala je gornji završetak od pet redova lijepo obradjenih stalaktita, gdje su donji redovi bili povezani islamskim lukovima stapajući se sa ravnom unutrašnjom površinom (Ovaj detalj bio je vrlo sličan mihrabu Aladže džamije u Foči. Na ravnoj površini, iznad stalaktita, bile su u odnosu na nišu simetrično postavljene dvije manje kamene rozete, a iznad njih ploča sa tekstom molitve iz Kurana (59 ajet, sura al Imran). Krunski dio mihraba činili su krupni vegetabilni ukrasi koji su plavom, zlatnom i crvenom bojom, kao i svojom veličinom, dominirali u enterijeru. Mihrab je sačuvao autentične boje i dekoracije.

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

U desnom uglu džamije bio je smješten drveni mimber koji je bio masivnije izrađen. Njegov najreprezentativniji dio bio je ulaz, gdje je iznad prolaza bila ploča sa tekstom iz Kur’ana, a iznad nje je stajao krunski dio u obliku lepeze obogaćen polihromijom. Dvanaest stepenica činilo je drveno stubište sa ogradom od dasaka izrezanih tako da podsjećaju na kamenu balustradu, a vodili su do baldahina, koga su činila četiri stupića povezana islamskim lukovima i pokrivena šatorastim krovićem.

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Drveni mahfil, širine 2,95 m, oslanjao se na dva zida (kao kod Ferhadije) i tri osmougaona drvena stupa. Na osi, koja je povezivala mihrab i portal, na mahfilu bio je poligonalni istak, mjesto predviđeno za imama. Ograda mahfila bila je od drvenih letvica.

Mali drveni stolić služio je kao ćurs.

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Drvena kupola bila je oslikana arabeskom u doba austrougarske okupacije. Taj motiv sastojao se od rozete, koja je bila u centru i od koje je polazilo šesnaest traka, koje su se pri dnu kupole spajale medjusobno, lukovima. Unutar polja su bili oslikani stilizirani cvjetovi, ukomponirani u vriježe i motive sa beskonačnim prepletom. Na krajevima ovih traka bile su postavljene male žarulje, koje su trebale osvjetljavati kupolu. (Kako je Banja Luka dobila električnu rasvjetu početkom XIX v. zahvaljujući elektrani samostana "Marija Zvijezda" iz Delibašinog sela, to je džamija osvijetljena tada ili sljedećih godina, ali sigurno prije početka Prvog svjetskog rata). Boje arabeske bile su vrlo skladne, dajući čitavom unutrašnjem prostoru svečanu atmosferu. Kad je drvena kupola oslikana arabeskom u doba austrougarske okupacije oslikane su i gornje zone zidova na isti način.

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Dva turbeta činila su dio ograde, a bila su postavljena simetrično u odnosu na ulaz. Osim vrata, u ogradnom zidu bila su i dva prozora. Turbeta su imala osnovu oktogonalnog oblika, bila su građena od kamena "ledena sedra", pokrivena kupolama na tamburima, a na njima su bili šatorasti krovići pokriveni biber crijepom. Zbog različitih širina zida i tambura, formiran je istak koji je bio pokriven biber crijepom, što je bio lijep detalj na ovim arhitektonski skromnim objektima.

U turbetu, gdje je bio sarkofag osnivača Gazanferije, osim dva prozora pravougaonog oblika sa demirima, bile su i dvije niše u kojima su stajale knjige. U turbetu se nalazi kamena kubura osnivača džamije. Ulazna vrata imala su segmentni luk sa dovratnicima.

U drugom turbetu, prema legendi, bila su sahranjena njegova dva sina. Zid koji je spajao ova dva turbeta bio je pokriven krovićem, oslonjenim na dva osmougaona stupa izgrađena od kamena. U turbetu su bile dvije kubure koje su pripadale potomcima osnivača.

Na jugoistočnoj strani, kao i na lokaciji preko puta džamije, nalazila su se dva harema sa nišanima.

Uz Gazanferiju se nalazi veće groblje sa stotinjak nišana, ali je najveći broj nišana novijeg datuma. Jedino se kod munare nalazilo desetak starih grobnica sa otvorenim sarkofazima i nišanima iz XVII vijeka. Bili su jednostavnih oblika bez ukrasa od kamena, te onih u obliku turbana sa kaligrafskim tekstovima. Bilo je i nišana čiji je gornji dio bio u obliku stiliziranog fesa, a poneki su imali ukras u okviru tordiranih kamenih vrpci, koji su činili okvir različitih motiva i kaligrafskih tekstova. Najstariji datirani nišan je od sedre, dimenzija 12x23x75 cm, sa santračem na kojem je uklesana samo godina 1175. (1761./1762.) Na ovom mezaru nalazi se nekoliko ostataka drugih nišana. Tu je ukopan i Maglajlić Hadži hafiz Ibrahim efendija, reisul-ulema, umro 1355. (1936./1937.) godine. Njegov Muški nišan sa turbanom u gužve, od kamena hreše, kvadratne osnove 27x27 cm, visine 180 cm, sa kamenim santračem i željeznom ogradom. Tekst tariha je na turskom jeziku, ispisan lijepim neshi stilom arapskog pisma.

[izmijeni] Dosadašnja zakonska zaštita

Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Banje Luke zaštitio je objekt i rješenjem broj 08-UP-I-10II od 26.3.1971. godine upisao pod brojem 529.

Objekt je upisan na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 13.

U prostornom planu BiH do 2000. godine Gazanferija džamija je valorizirana kao spomenik II kategorije.

[izmijeni] Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

- Godine 1979. vršeni su veliki sanacioni zahvati pod rukovodstvom Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i prirodnog naslijeđa iz Banje Luke. Izvršeno je čišćenje fasada i turbeta su pokrivena biber-crijepom.

[izmijeni] Rušenje

Gazanferija džamija
Uvećaj
Gazanferija džamija

Džamija je 4. jula 1993. minirana i srušena, pri čemu su djelimično oštećena turbeta koja i danas postoje, a lokalitet djelimično raščišćen.

Turbeta osnivača džamije su čitava, ali su u vrlo lošem stanju. Krov na turbetima je propao, vrata su odvaljena a njihov otvor je ispunjen ciglom.

Nišani ubicirani u XVII stoljeće koji su se nalazili u blizini munare su uništeni.