Bosansko Krajište
From Wikipedia
Bosansko krajište je prva zasebna turska vojnoadministrativna jednica u srednjovijekovnoj župi Vrhbosni, osnovana između 1448. i 1451. i postojala je sve do pada bosanske države i osnivanja bosanskog sandžaka 1463. U turskim izvorima naziva se Vilajet Hodidjed ili Vilajet Saray-ovasi (Vilajet Sarajevo - Polje). Teritorija bosanskog krajišta obuhvatala je današnje Sarajevsko polje s okolnim planinskim krajem. Jezgro Bosanskog krajišta predstavljao je Hodidjed sa okolinom, tada jedini grad u župi Vrhbosni, u kojem se nalazila posada pod komandom dizdara. Godine 1455. pored grada postojalo je: jedan utvrđeni grad, 58 naseljenih i 18 napuštenih sela. Poslije pada Srpske despotovine 1459. Turci su pojačali snage u Bosanskom krajištu i, osloncem na njega, vršili provale u oblasti bosanskog kralja i hercega Stejpana Vukčića Kosače, pripremajući uslove za lakše osvajanje njihovih područja. Zbog vojnog značaja Bosanskog krajišta u njemu je često boravio sandžakbeg skopskog krajišta Isa-beg Ishaković, kojem je ono i pripadalo. U njegovo vrijeme Bosanskim krajištem su upravljale vojvode ili subaše, koje su boravile najprije u Hodidjedu, a zatim u Vrhbosanju (Sarajevu), brinule se za hasove i vršile vojnu i administrativno-policijsku službu. Od 1462. u Bosanskom krajištu je postojala i sudsko-administrativna vlast na čelu s kadijom.
U pohodu sultana Mehmeda II el Fatiha (El Fatih - Osvajač) protiv Bosne 1463. Bosansko krajište je bilo jedna od baza za turske snage koje su učestvovale u tim operacijama.