Namaz

From Wikipedia

Dio serije članaka o Islamu

Historija Islama
Vjerovanje i praksa
Jedinstvo Allaha
Namaz, molitva · Post
Zekat, milostinja ·
Hadždž, hodočasće

Dio serije članaka o Namazu

Dnevni namazi
Sabah-namaz
Podne-namaz
Ikindija-namaz
Akšam-namaz
Jacija-namaz
Ostali farz namazi
Džuma-namaz
Dženaza-namaz
Vadžib namazi
Vitr-namaz
Bajram-namaz
Nafile namazi
Teravih-namaz
Tehijjetul-mesdžid
Istihare-namaz
Hadže-namaz
Duha-namaz
Salatul-lejl

Namaz (arapski: صلوة fonol. salah ili salat) je najznačajniji vid molitve kod muslimana, tkz. ibadeta. Muslimani su obavezni obavljati pet namaza dnevno i to u naznačeno vrijeme:

bosanski naziv arapski naziv Period kad se obavlja
sabah namaz fadžr ( فجر) Između zore i islaska Sunca
podne namaz dhuhr ( ظهر) Poslije podneva i prije ikindije
ikindija namaz asr ( عصر) Ovisno o islamskoj školi 1
akšam namaz maghrib ( مغرب) Poslije zalaska Sunca i prije jacije
jacija namaz iša ( عشاء) Između sumraka i ponoći

1 Po Abu Hanejfiju, čije učenje slijedi većina muslimana u Bosni i Hercegovini (i na tlu bivše Jugoslavije), ikindija počinje kad je sjenka nekog objekta dva puta veća od samog objekta (plus dužina sjenke u podne). Za ostale muslimane to ikindija počinje kad je sjenka objekta jednaka njegovoj dužini (plus dužina sjenke u podne). Ikindija se završava kad sunce počne zalaziti.

Sama riječ namaz je perzijskog (iranskog) porijekla, te pravilan izraz za islamsku molitvu je salat. Ta se riječ koristi pri nijjetu, tj. odluci da se klanja namaz. Međutim, u Bosni i Hercegovini se koristi iz historijskih razloga. [1]

Sadržaj

[izmijeni] Priprema za namaz

Glavni članak: Abdest

Da bi se klanjao namaz, muslimanski vjernik mora da se duhovno i fizički očisti. Muslimansko vjersko čišćenje na bosanskom jeziku se zove abdest, što je zapravo perzijska riječ, dok je arapski izraz wudu (izgovara se slično vudu). Abdest je obavezan prije svakog klanjanja i ako se abdest izgubi onda klanjanje nije dozvoljeno dok se abdest ponovo ne obavi.

[izmijeni] Nijjet

Nakon što se muslimanski vjernik duhovno i fizički očisti abdestom, on onda pravi duhovnu odluku da klanja namaz. Ta duhovna odluka se zove nijjet i donese se u srcu, mada se može izgovoriti (u sebi) na svom ili na arapskom jeziku. Svaki namaz ima svoj nijjet, koji je drugačiji ovisno je li farz ili sunet namaz.

[izmijeni] Namaski farzovi

  1. Iftitāhi-tekbīr
  2. Kijām
  3. Kirāet
  4. Ruku'
  5. Sudžud
  6. Ka'de-i-ehire


[izmijeni] Bilješke

  1. Haverić Hfz. Halil, Haverić Ismail, Zašto i kako se klanja Namaz Salat, el-Kalem, ISBN 9958230720


Nedovršeni članak Namaz koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.