Sarajevo

From Wikipedia

Grad Sarajevo
Grb grada Sarajeva
(Opis)
Položaj grada Sarajeva u Bosni i Hercegovini.
Kanton Sarajevski
Općine Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad
Površina 142 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

297.399
2.470/km²

Koordinate: 43° 51' S; 18° 22' I Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište Sarajevskog kantona. Prema popisu iz 1991. godine grad je imao 429.672 stanovnika, a prema procjenama iz 2003. godine grad Sarajevo ima 581 000 stanovnika, dok područje metropole grada Sarajeva broji 765.000 stanovnika, uključujući tu sve općine Sarajevskog kantona i područje Istočnog Sarajeva.

Grad Sarajevo sjedište je najveće visokoškolske ustanove u zemlji, Univerziteta Sarajevo, te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji Jugoistočne Europe. Uz nekoliko nacionalnih i gradskih teatarskih kuća, muzeja i kulturnih institucija Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela europskog kontinenta. Svake je godine grad na rijeci Miljacki domaćin niza kulturnih festivala internacionalnog karaktera, među kojima su najznačajniji: Sarajevski filmski festival (SFF), Sarajevski jazz festival, ljetni kulturni festival "Baščaršijske noći", teatarski festival novih produkcija "MESS", "Sarajevska zima" i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike.

Urbanu sliku grada karakteriziraju brojni sakralni objekti, jedinstvene džamije iz bogatog osmanskog perioda, katoličke i pravoslavne crkve, sinagoga i drugi brojni tragovi multietničkog življenja u samom srcu grada. Kroz grad protiče rijeka Miljacka, a u neposrednoj blizini grada je i izvorište rijeke Bosne, sa glasovitim Vrelom Bosne, popularnim izletištem Sarajlija. Oko grada su i Olimpijske planine: Jahorina, Bjelašnica, Igman, Treskavica, te brdo Trebević, koji su posebno tokom zimskih mjeseci omiljeni cilj ne samo Sarajlija, nego i njihovih gostiju iz cijeloga svijeta.

Sarajevo je grad burne historije, koja je ne rijetko imala utjecaja i na globalna zbivanja. Tako je 1914. godine u Sarajevu ubijen austrougarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand, čime je otpočeo Prvi svjetski rat, a sedamdeset godina kasnije, 1984. godine ovdje se održavaju neviđene igre mira i prijateljstva, 14. Zimske olimpijske igre. Tokom ranih 1990-ih godina ime grada Sarajeva ne silazi s naslovnica dnevnih novina u cijelome svijetu, jer se ovdje, u srcu Europe, vodi jedan od najkrvavijih ratova u novijoj evropskoj i svjetskoj historiji. Grad je 1.425 dana pod stalnom opsadom srpskih snaga, koje nemilice pucaju i granatiraju sa okolnih planina. U napadima je 10.615 ljudi izgubilo život, od toga 1.601 djece, a skoro 50.000 Sarajlija bilo je povrijeđeno.

Sliku Sarajeva u novom mileniju obilježava polagana, ali sigurna obnova civilnog života i opća normalizacija jedne od najperspektivnijih mladih metropola nove Evrope.

Sarajevo: rijeka Miljacka
Uvećaj
Sarajevo: rijeka Miljacka

Sadržaj

[izmijeni] Historija

Glavni članak: Historija Sarajeva

[izmijeni] Osmansko doba

Sarajevo: Sebilj na Baščaršiji
Uvećaj
Sarajevo: Sebilj na Baščaršiji

Početkom XV stoljeća na raskrsnici rimskih puteva, na području gdje su ljudi oduvjek živjeli, još od mlađeg kamenog doba, udareni su temelji grada Sarajeva. Bilo je to vrijeme prodora Osmanskog carstva na područje tadašnje Kraljevine Bosne, vrijeme velikih društvenih i civilizacijskih promjena. Osnivačem Sarajeva smatra se Ishak beg Ishaković. On je prvi sagradio džamiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova. Ali grad su ustvari izgradili starosjedioci ovih prostora - Bošnjaci od kojih su mnogi već tada primili Islam, vjeru koja je stigla s osmanskom vojskom i njenom upravom.

Intenzivni razvoj zanatstva i trgovine brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu religija i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U XVI stoljeću to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere arhitekture i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina Gazi Husrev-beg-a otvorena i Visoka škola, koja je gotovo u svemu podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope.

Sarajevo je od svojih početaka bio kosmopolitski grad. U njega se doseljavaju Jevreji poslije izgona iz Španije, grade svoje sinagoge, a istovremeno nastaju i pravoslavne i katoličke crkve odnosno katedrale. Kao ni jedan grad u Evropi, Sarajevo je na tako malom prostoru našlo mjesta za sve četiri velike svjetske religije, kulture i civilizacije, koje oni nose. Suživot koji je trajao stoljećima stvorio je nove vrijednosti, jednu posebnu kulturnu i multinacionalnu civilizaciju, koja je izdržala sve historijske izazove.

[izmijeni] Austro-ugarsko doba

Tramvaj se prvi put upotrebljava u Evropi u Sarajevu, 1885. godine.
Uvećaj
Tramvaj se prvi put upotrebljava u Evropi u Sarajevu, 1885. godine.

1878. dolaskom Austro-Ugarske uprave na ove prostore Sarajevo pored svog orijentalnog lica dobiva i drugo, evropsko lice. Time Sarajevo još jednom dokazuje da Evropi ne pripada samo prostorno i vremenski, nego i na civilizacijsko-kulturni način. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobiva suvremena industrijska postrojenja, fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuje glavni grad Bosne i hercegovine civilizacijsko-kulturnim vrijednostima za sva vremena. U ovo se vrijeme otvara i Zemaljski muzej, jedna od najznačajnijih institucija takve vrste u ovom dijelu Evrope.

Likovna akademija
Uvećaj
Likovna akademija

[izmijeni] Kraljevina Jugoslavija

Poslije Prvog svjetskog rata, koji je otpočeo atentatom na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu, grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: Kraljevine SHS, a potom i Kraljevine Jugoslavije. Sarajevo je izloženo snažnim uticajima Beograda, pa ipak ostaje uglavnom na margini interesa tadašnjeg režima i dinastije Karađorđevića. Arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, socijalna nezadovoljstva radnika rastu, tako da se može reći da Sarajevo kao grad između dva svjetska rata uglavnom stagnira i nazaduje.

[izmijeni] Socijalizam

Panorama grada
Uvećaj
Panorama grada

Iza Drugog svjetskog rata Sarajevo polako prosperira i postaje upravni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine, jedne od ukupno šest republika socijalističke Jugoslavije. U gradu se razvija industrija, ekonomija, a školstvo i kultura čine ga metropolom i glavnim gradom u ovom dijelu zemlje. U taj period spada i osnivanje Univerziteta, Akademije nauka i umjetnosti, brojnih muzeja i galerija, naučnih instituticija, Radio-televizije. Broj stanovnika grada narasta na više od 500.000 stanovnika. Takvom kosmopolitskom i modernom gradu svijet povjerava organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara, koje su sa velikim uspjehom i održane 1984.

[izmijeni] Nezavisnost

Sarajevo noću
Uvećaj
Sarajevo noću

Društvene i političke promjene u ovom dijelu Evrope dovele su 1992. godine do stvaranja nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine. To je bio neodoljiv izazov za nacionalističke i velikodržavne projekte susjednih zemalja, koje su svaka na svoj način pokušale da prisvoje dio teritorij Bosne i Hercegovine. Uslijedila je neviđena vojna agresija na cijelu zemlju, a posebno na njen glavni grad Sarajevo. Vojna agresija JNA i srpskih vojnih formacija imala je za cilj uništavanje visokih civilizacijskih vrijednosti i tekovina multikulturalnog društva, koje su na ovom prostoru stvarane stoljećima, te istrjebljenje svih onih naroda, koji nisu odgovarali u mononacionalnu kompoziciju velikodržavnih projekata Srbije ili Hrvatske. Sam grad Sarajevo, koji je pod fizičkom blokadom bio 1.425 dana ili gotovo 3,5 godine, neprestanim vojnim akcijama agresora je pretrpio ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. U snajperskoj i artiljerijskog kampanji velikosrpskih snaga ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijece, a skoro 50.000 Sarajlija bilo je ranjeno. Spaljena je Vijećnica, a gotovo svi kulturno-historijski i stambeni objekti u gradu su oštećeni, među kojima i brojni vjerski i sakralni objekti.

Sarajevska kotlina
Uvećaj
Sarajevska kotlina
Titova ulica zimi
Uvećaj
Titova ulica zimi

Ipak, i pored miliona granata bačenih na grad-heroj agresor nije postigao svoj glavni cilj: Sarajevo je sačuvalo one civilizacijske vrijednosti, koje su ga činile jedinstvenim kosmopolitskim centrom u samome srcu Evrope.

[izmijeni] Geografija

Sarajevo se nalazi u samom geografskom središtu Bosne i Hercegovine i zaprema površinu od 142 km². Smješten je u kompozitnoj Sarajevskoj kotlini, koja se pruža od istoka prema zapadu, u plodnom Sarajevskom polju. I dok su centralni dijelovi grada uglavnom smješteni u nizini Sarajevskog polja, najvažnija gradska predgrađa nalaze se na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz grad od istoka prema zapadu protiče rijeka Miljacka, koja nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina Romanije i Jahorine. U zapadnom dijelu Sarajevskog polja, na području prigradskog naselja Ilidža nastaje i jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, rijeka Bosna, koja postaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine Igman, stvarajući jednistven park prirode - Vrelo Bosne, omiljeno izletište Sarajlija.

Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511 metara iznad površine mora, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih planina leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900 metara nad morem. Grad okružuju olimpijske planine jedinstvene ljepote, koje dosežu i 2000 metara visine: Bjelašnica (2067 m), Jahorina (1913 m), Igman (1502 m), Treskavica (2088 m) i Trebević (1627 m).

[izmijeni] Politika

Glavni članak: Politička organizacija Sarajeva
Grad Sarajevo se sastoji od četiri gradske općine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, a zajedno sa susjednim općinama čini Kanton Sarajevo, koji je u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Grad Sarajevo prije agresije na Bosnu i Hercegovinu činilo je deset općina: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Ilijaš, Pale, Trnovo i Hadžići.

Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i reintengracije pojedinih naselja, nastaje Kanton Sarajevo, unutar kog se formira Grad Sarajevo od četiri općine.

Sa druge strane općina Pale i Trnovo, te neka naselja koja su ostala u Republici Srpskoj kao Kasindo, Lukavica, Hreša itd. čine Grad Istočno Sarajevo. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: Istočni Stari Grad, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Pale, Trnovo RS, Sokolac i Rogatica. Istočno Sarajevo je po ustavu manjeg bh entiteta Glavni grad Republike Srpske.

[izmijeni] Religija

Konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Europi, a zbog njene raznolikosti grad se ne rijetko poredi sa Jerusalimom i New Yorkom. Sarajevo je sjedište Reisu-l-uleme, poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini, sjedište dabrobosanske Mitropolije pravoslavne crkve te sjedište Vrhbosanske nadbiskupije Rimokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini.

Urbanu sliku grada krase sakralni objekti četiri najvažnije svjetske konfesije. Brojne džamije, crkve, katedrala, sinagoga, te ostali značajni vjerski objekti nalaze se u samom centru grada Sarajeva, smještene tek nekoliko minuta hoda jedne od drugih.

[izmijeni] Stanovništvo

To je Sarajevo!
Uvećaj
To je Sarajevo!

Glavni članak: Etnografska slika Sarajeva

Sarajevo kroz popise bivše Jugoslavije: 1910 Sarajevo ima 57 040 stanovnika 1931 78 170 stanovnika 1961 143 120 stanovnika

U sarajevskoj mikroregiji 1961. je zivjelo 227.615 ljudi. 1971. 359.452, a 1981. u istoj regiji 447.687 u deset sarajevskih općina, dok je u samom gradu 1981. zivjelo 319.017 stanovnika.Prema pretpostavkama za 1999 godinu je 460 000 za grad,a oko 670 000 za metropolu.Prema provođenju formalnog i nezvaničnog popisa stanovništva jezgro (grad) ima 581 000 ljudi,a metropola 765 000 stanovnika.

Sarajevo noću
Uvećaj
Sarajevo noću

[izmijeni] Privreda & promet

Glavni članak: Ekonomija Sarajeva

[izmijeni] Obrazovanje

Glavni članak: Obrazovanje u Sarajevu

[izmijeni] Heraldika

Glavni članak: Heraldika Sarajeva

[izmijeni] Sport

[izmijeni] Znamenitosti grada

Begova džamija
Uvećaj
Begova džamija
Saborna crkva presvete Bogorodice i spomenik multikulturnom covjeku
Uvećaj
Saborna crkva presvete Bogorodice i spomenik multikulturnom covjeku
Unisovi tornjevi
Uvećaj
Unisovi tornjevi
Bosmal City Center računarska ilustracija
Uvećaj
Bosmal City Center računarska ilustracija

Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, popularnom Baščaršijom, koja je nastala za perioda osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske arhitekture, među kojima su brojne potkupolne džamije, te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: konaka, hanova i bezistana. Nakon barbarskih razaranja tokom proteklog rata Baščaršija je ponovo obnovljena na opću radost Sarajlija i njihovih gostiju.

[izmijeni] Objekti

(sa godinom izgradnje)

Osmanski period

  • Baščaršijska džamija (1516 ili 1528)
  • Gazi Husrev-begova džamija (1531)
  • Kuršumli medresa (1537/38)
  • Gazi Husrev-begov bezistan (1540-ih)
  • Bijela tabija (oko 1550)
  • Alipašina džamija (1560/61)
  • Gazi Ferhadbegova džamija ili Ferhadija (1561/62)
  • Brusa bezistan(1561)
  • Careva džamija (1566)
  • Stari jevrejski hram (1580/81, današnji oblik 1821)
  • Morića han (kraj 16. stoljeća)
  • Sahat-kula Gazi-Husrevbegove džamije (kraj 16. stoljeća/početak 17. stoljeća)
  • Stara pravoslavna crkva (1730)
  • Kapi kula na Ploči (početak 18. stoljeća)
  • Višegradska kapi kula(početak 18. stoljeća)
  • Sebilj (gradska fontana, 1754, današnji oblik 1891)
  • Latinska ćuprija (bivši Principov most, 1798)
  • Turbe sedam braće (1815)
  • Svrzina kuća (tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832)
  • Ministarstvo odbrane na Bistriku (1854/56)
  • Saborna crkva presvete Bogorodice (1863-1872)
  • Konak na Bistriku (1867/69)

Austro-ugarski period

  • Dom vojske (1880/81)
  • Hotel "Evropa" (1880/81)
  • Despića kuća (tradicionalna gradska kuća bosanske srpske porodice, 1881)
  • Katedrala Srca Isusova (1884/89)
  • Predsjedništvo BiH (1885)
  • Palata Marijin dvor (1885/95 i 1897)
  • Fakultet islamskih nauka (1887/89)
  • Vijećnica (kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96)
  • Inat kuća (kraj 19. stoljeća)
  • Gradska tržnica "Markale" (1894)
  • Narodno pozorište (1897/98)
  • Kanton Sarajevo (1897 i 1903)
  • Sarajevska pivara (1898)
  • Akademija likovnih umjetnosti (bivša Evangelistička crkva, 1898/99)
  • Crkva Sv. Ćirila i Metoda (kraj 19. stoljeća)
  • Sinagoga (1902)
  • Crkva Kraljice Sv. krunice na Banjskom brijegu (1910/1911)
  • Franjevačka crkva Sv. Ante Padovanskog (1912/14)
  • Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine (1912)
  • Zgrada OSCE (bivša Austrougarska banka, 1912)
  • Rektorat Univerziteta (1912/14)
  • Zgrada "Napretka" (1912/13)
  • Zemaljski muzej (1913)
  • Glavna pošta (1913)
  • Jajce kasarna (1913/14)

Moderni period

  • Centralna banka BiH (1929)
  • Crkva Svetog preobraženja (1939)
  • Crkva Sv. Josipa (1940)
  • Higijenski zavod (1950)
  • Historijski muzej (1958)
  • Skenderija (sportski i kulturni centar, 1969)
  • Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (1974 i 1983)
  • Zgrade zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine (1974-1982)
  • Elektroprivreda BiH (upravna zgrada, 1978)
  • Naselje Ciglane (1980-e)
  • Zgrada "Oslobođenja" (1981/82)
  • Hotel "Holiday Inn" (1983)
  • Zetra (gradska dvorana, 1983)
  • UNIS-ovi tornjevi (1986)
  • Bošnjački institut (2001)
  • Avaz Business Center (2005)
  • Bosmal City Centar (sa 118 metara najviši neboder na Balkanu, 2006)

[izmijeni] Znamenite ličnosti

[izmijeni] Gradovi partneri

[izmijeni] Također pogledajte

[izmijeni] Vanjski linkovi


Wikicitat
Wikicitat na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom:
Commons
Wikimedia Commons ima kolekciju medijskih fajlova o temi:


Sarajevska naseljauredi
Alifakovac | Alipašino Polje | Baščaršija | Bendbaša | Bistrik | Buća Potok | Buljakov Potok | Centar | Ciglane | Crni Vrh | Dobrinja | Džeka | Gorica | Grbavica | Hrasno | Koševo | Koševsko Brdo | Marijin Dvor | Mojmilo | Neđarići | Obala | Otoka | Pofalići | Saraj Polje | Sedrenik | Skenderija | Stup | Sunce | Švrakino Selo | Vrace | Velešići | Vratnik
 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine



Glavni gradovi evropskih država
Amsterdam | Andora la Vella | Ankara | Atena | Baku | Beč | Beograd | Berlin | Bern | Bratislava | Bruxelles | Budimpešta | Bukurešt | Den Haag | Dublin | Erevan | Helsinki | Kijev | Kišinjev | Kopenhagen | Lisabon | London | Luxembourg | Ljubljana | Madrid | Minsk | Monako | Moskva | Nikozija | Nuuk | Oslo | Pariz | Podgorica | Prag | Reykjavik | Riga | Rim | San Marino | Sarajevo | Skopje | Sofija | Stockholm | Talin | Taškent | Tbilisi | Tirana | Vaduz | Valletta | Varšava | Vatikan | Vilnius | Zagreb