Razgovor:Bošnjačko-hrvatski sukob

From Wikipedia

Ako (t)ko ima kakav komentar u vezi članka, ovo je mjesto gdje ga treba staviti. --Benjamin 11:33, 29 april 2006 (CEST)

OVO JE ČISTI PROPAGANDNI TEKST. SLIJEDI PRINCIPE RATNOHUŠKAČKOG NOVINARSTVA (ŠAGOLJIZAM) NAJGORE VRSTE.

Mnogo toga nije navedeno, a ono sto jeste veoma je jednostrano. Stvarno je zalosno za vidjeti da ovakav tekst postoji na BH wikipedia.

Nakon rata i tolikih mrtvih da i dalje netko ovakvim tekstovima udara siri mrznju stvarno je zalosno.

Ako zelite posteno i nepristrano pisati o sukobima u BiH drzite se samo kronologije dogadjaja bez propagandnog materijala.

Autor vjerovatno nije imao izvore o tim događanjima. Uvijek ste dobrodošli ako će te pošteno i istinski dodati nove informaije koje su provjerene, verifikovane i pouzdane. Poštovanje. --Haris 22:32, 7 maj 2006 (CEST)

[izmijeni] Komentar

Ja sam Hrvat iz Hrvatske i svjestan sam da je većina ovih žalosnih podataka točna. Ovaj sukob je bio i nepotreban i uzaludan. Ipak, radi objektivnosti predložio bi nekoliko dodataka koji su bitni za razumijevanje situacije:

1. Glasanje Hrvata na referendumu 1992. je bilo ključno za njegov uspjeh. Da je htio, Tuđman ih je mogao nagovoriti na bojkot, a onda nepriznatu državu mirno podijeliti s Miloševićem. Osobno mislim da se on za podjelu ozbiljno založio tek je postalo jasno da međunarodna zajednica ne misli kazniti Srbe i da im je Bošnjake ostavila na milost i nemilost. Praktički sve do početka 1993. godine, Hrvatska je Bosni bila jedini stvarni saveznik. Tada je došlo do promjene hrvatske politike koja se pokazala katastrofalnom. Bilo je to u stilu : svijet je osudio BIH na uništenje, ajmo i mi ugrabiti komad.

2. Treba spomenuti lomove u hrvatskoj politici i društvu oko sukoba, što i čini ključnu razliku Hrvatske i Srbije: vladajuća stranka se podijelila, Predsjednici oba doma Sabora (Mesić i Manolić) su napustili dužnost, Katolička crkva (Kardinal Kuharić) je otvoreno napala Bobana i Herceg-Bosnu, opozicija (Budiša, vođa tada najače stranke HSLS) je protestirala protiv logora i rušenja džamija, itd. Sve ovo ne umanjuje stvari koje je osudio i Haag, ali je važno za shvaćanje cjelokupne situacije. Također, bio je to drugi faktor koji je uz prijetnje iz svijeta (sankcije) promijenio hrvatsku politiku i doveo do toga da Hrvatska i Hrvati i na kraju rata budu saveznici BIH ( Ugovor Tuđman-Izetbegović, akcije u Zapadnoj Bosni).

3. Navesti stradanja hrvatskih civila (Uzdol, Grabovica i dr.). Cilj nije umanjiti Ahmiće, Dretelj i slično, ali svaka civilna žrtva bilo koje nacionalnosti je jednako vrijedna i zavređuje poštovanje i sućut.

Pozdrav, i nadam se da ćete uvažiti neke od mojih stavova.

Zdravo.
Ovo je wikipedija. Ako mislis da neke informacije nedostaju slobodno ih mozes dodati. Samo molim te svi navodi treba da sadrze izvore. Pozdravi --EmirA 23:24, 1 juni 2006 (CEST)
Podaci koji se unose u članak treba da slijede hronologiju dešavanja uz adekvatne reference. Namjera članka nije da se primarno govori o zločinima nego da se govori o odvijanju rata i njegovim tokovima. Baziran je na izvorim BBC-a i ICTY-a. Što se tiče samih zločina, ovdje nisu navođeni osim najvećeg zločina tog rata a to su Ahmići, kao i zločina u Varešu koji su se desili nakon strateških odluka za napuštanje Vareša i sl. Mostar, Raštani, Stolac, Grabovica, Gabela, Dretelj, Vakuf, Vrbanja u Bugojnu, Doljani, Varvara, Here, Sovići, Makljen, Koštana bolnica itd. nisu navođeni, ipak u članku je rečeno da su na obje strane počinjeni zločini, a karakter tih zločina je utvrdio Haag. --Emir Kotromanić 16:31, 24 august 2006 (CEST)

Nemam primedbe na sadrzaj, ali ne mogu da ne primetim da je dobar deo sekcije "eskalacija sukoba" jednostavno prepisan iz knjige "Smrt Jugoslavije" Laure Silber i Allana Little-a. Najosnovniji je red da se ti pasusi prikazu kao citati i da se navede izvor. Toliko.

Petar Kovincic