Perzijski jezik
From Wikipedia
Perzijski jezik ili farsi (ﻰﺴﺭﺎﻔ, fārsī ili پارسی , pārsī) je indo-europski jezik, kojim se govori u Iranu, Tadžikistanu, Uzbekistanu, Afganistanu, te u nekim drugim dijelovima Kavkaza i Srednje Azije. Pripada porodici indoevropskih jezika, koja se dijeli na ukupno dvanaest grupa: indijska (arijska), armenska, grčka, albanska, italska, keltska, germanska, slovenska, baltička, tokarska, hetitska i iranska. Povijest grupe iranskih jezika započinje još u sedmom vijeku prije nove ere. Perzijski je najznačajniji u grupi iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pismenih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik. Kao indo-europski jezik, perzijski ima određenih sličnosti sa ostalim jezicima iz indo-europske porodice, a naročito sa engleskim i francuskim. Sa francuskim ga vezuje način naglašavanja, posebno kod posljednjeg sloga, a sa engleskim nejasno izgovaranje samoglasnika, kao i određeni drugi elementi.
Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna perioda, stari perzijski jezik (jezik Aveste i Darijevih napisa), srednji perzijski jezik (pahlavi) i novi perzijski jezik, ili samo, perzijski. On datira od momenta prihvaćanja arapskog alfabeta oko 650. godine n.e., kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene u toku čitavog zadnjeg milenijima, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene vjekovima unazad bez posebnih teškoća.
Sadržaj |
[izmijeni] Neke sličnosti između savremenog bosanskog i perzijskog jezika
Kada se govori o riječima orijentalnog porijekla prisutnima u bosanskom jeziku, pritom se najčešće misli na turcizme. U rječniku stranih riječi dr. B. Klaića uz ovaj pojam stoji slijedeće objašnjenje: "Turcizam: riječ ili izraz turskog porijekla". Međutim, treba dodati da su turcizmi zajednički naziv za sve riječi orijentalnog, dakle turskog, perzijskog i arapskog porijekla, koje su putem turskog jezika počele prodirati u slavenske jezike. Sistematsko širenje turcizama započelo je dolaskom Osmanlija na Balkan i trajalo je tokom više stoljeća. Na taj su se način i mnoge riječi izvorno perzijskog porijekla ukorijenile kao turcizmi u bosanskom jeziku. Ovaj se članak neće baviti turcizmima perzijskog porijekla u našem jeziku iz više razloga. Prije svega, o tucizmima općenito već postoji mnogo ozbiljnih studija, a osim toga, nas zanimaju mogući utjecaji staroperzijskog jezika na bosanski koji su započeli mnogo ranije, u razdoblju prije dolaska Osmanlija. Ako se prihvati hipoteza da su stanovnici naših krajeva prije dolaska na slavenski Jug naseljavali područje današnjeg Irana, onda se sasvim prirodno nameće i pitanje jezika kojim su tada govorili. Seobom na zapad, u krajeve u kojima danas obitavaju, sa sobom su ponijeli i svoj jezik - to najosobnije kulturno obilježje jednog naroda, istovremeno podložno brojnim mijenama. Pa ipak, usprkos brojnim izmjenama i stranim utjecajima koje je bosanski jezik pretrpio tokom dugog niza godina, uspio je zadržati i neke riječi i oblike koji komparativnom analizom sa savremenim perzijskim i staroperzijskim upućuju na moguću srodnost ovih dvaju jezika. Riječi koje su obrađene u članku samo su neki od primjera na koje smo mogli naići služeći se nama dostupnom literaturom. Naime, treba istaknuti da se ove riječi ne nalaze izdvojene na ovaj način i etimološki obrađene niti u kojem rječniku ili bilo kojoj stručnoj knjizi.
-ati, -anti, pehlevijski glagolski korijeni biti, perz. budan – konjugacija:
književni govorni sam, jesam perz. hastam hasam si, jesi perz. hasti hasi je perz. hast ili ast -e smo, jesmo perz. hastim hasim ste, jeste perz. hastid hasid su, jesu perz. hastand hasand
dati, perz. dadan, prezentska osnova: deh < srednjoperz. prezentska osnova dad < staroperz. prezentska osnova data-, imenica: dade derati, perz. daridan, prezentska osnova: dar čamiti, perz. čamidan, prezentska osnova: čam goriti, perz. goridan ili gor gereftan, prezentska osnova: gor, imenica gorre htjeti, perz. hāstan – konjugacija:
hoć(u) perz. xāh(am) hoć(eš) perz. xāh(i) hoć(e) perz. xāh(ad) hoć(emo) perz. xāh(im) hoć(ete) perz. xāh(id) hoć(e) perz. xāh(and) kušati, pokušati, perz. kušidan, prezentska osnova: kuš lajati, staroperz. lāidan, prezentska osnova: lāj lizati, perz. lisidan, prezentska osnova: lis napisati, pisati, perz. neveštan ili nebeštan, prezentska osnova: nevis < pehlevijski perz. ni-pis < staroperz. ni-piš prefiks: ni + korijen: pais njušiti, novoperz. njušidan, prezentska osnova: njuš < perz. prezentska osnova: niyōš- < pehlevijski staroperz. prezentska osnova: niγōš < staroperz. prezentska osnova: nigauš peći, staroperz. pazidan, prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati- pohati, perz. pohtan (pazidan), prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati- živjeti, perz. zistan, prezentska osnova: zi < srednjoperz. Ziwistan prezentska osnova: ziw < staroperz. Žiwistan, prezentska osnova: živ
adrija, perz. daryā : more < srednjoperz. drayab < staroperz. drayah Bog , staroperz. bağ < sanskrit bağ ban, avestijski pāna < perz. bān: sufiks koji znači čuvar brat, perz. baradar < srednjoperz. brad(ar) < staroperz. bratar čuča, perz. đuđe jesen, perz. hazān kolač, perz. koluče (vrsta kolača) kuća, perz. kuče (kujče): malo naselje, staroperz. kuša, kušan govedar, perz. gāvdār (gāv: govedo, krava + dār: prezentska osnova od infinitiva daštan "imati, držati") mater, perz. i srednjoperz. mādar < staroperz. matar miš, perz. muš mozak, perz. magz < srednjoperzijski mazg < staroperzijski mazga- nov, perz. nov < srednjoperz. nōg < staroperz. nava- obrva, perz. abru (u množini: abrovān) pazuh, perz. bazu (nadlaktica) pusa, perz. bus, buse stan, perz. –stān (sufiks za mjesto): obitavalište, mjesto, npr. Armanestān: zemlja Armena (Armenija), Ozbakestān: zemlja Uzbeka (Uzbekistan) uši, perz. guš < srednjoperz. goš < staroperz. Guša vjetar, perz. bād < srednjoperz. vāt < staroperz. vāta žena, perz. i srednjoperz. zan < staroperz. žan zima, perz. zemestān: zem + sufiks za mjesto, lokaciju stān < sanskrit hima: snijeg, hladnoća (himalaya: stan snijega, tamo gdje snijeg obitava)
brojevi
dvjesto, perz. dvist, devist jedan, perz. (jek)dāne (književni), jedāne ili jedune (govorni) : jedan, komad nečega
perzijski sanskrt avestijski
jedan, jek < eka < aeva dva, do < dva < dva tri, se < tri < thri četiri, čahar < čatvar < čathwar pet, panđ < panča < panča šest, šeš < šaš < xšvaš sedam, haft < sapta < hapta osam, hašt < ašta < ašta devet, noh < nava < nava deset, dah < dasa < dasa
prijedlozi iz (od), perz. az do, perz. tā
pridjevi tanak, perz. tang više, perz. biš znan, perz. šenās < avestijski žnatar baština, perz. bāstān
sufiksi -ar, perz. kar ili gar: sufiks za zanimanje, kao u imenicama govedar, limar, itd. ili u perzijskom gāvdār lahimkār ili lahimgar itd.
upitne zamjenice ča (što), perz. če ili či npr. ča je? perz. (govorni) či-je? ko (ko), perz. ki npr. ko (ko) je? perz. (govorni) ki-je?
upitni prilog kuda, perz. kođā (kodja)
mjesni prilozi ondje, perz. ānđā (onđā) ili āndjā (ondjā) ovdje, staroperz. avadā: ovdje
[izmijeni] Literatura
- Natel Khanlari, P., "Povijest perzijskog jezika I, II i III", Nashr-e Nou, Teheran, Iran, 1986.
- Dustkhah, J. "Avesta", Entesharat-e Morvarid, Teheran, Iran, 1995.
[izmijeni] Također pogledaj
[izmijeni] Vanjski linkovi
- fa.wikipedia.org - Wikipedia na perzijskom jeziku
Kategorije: Jezici | Iran | Tadžikistan | Uzbekistan | Afganistan