Visoko
From Wikipedia
|
|||
![]() |
|||
Općina | Visoko | ||
Središte općine | Visoko | ||
Površina | 231 km² | ||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
44.130 197,32/km² |
||
Načelnik | Munib Alibegović |
Općina Visoko se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-Dobojskom kantonu i industrijskog regiona Sarajevo-Zenica. Procjenjuje se da grad ima oko 17.000 stanovnika, dok je prema popisu iz 1991. imao 14.140 stanovnika.
Područje Visokog je nekad bilo centar srednjovjekovne države Bosne, dok je osnivač Visokog, kakvog poznajemo od Osmanlijskog perioda kada biva nahija, bio Ajas-beg. U Austrougarskom periodu grad dobiva novi, stari stil gradnje koji upotpunjuje orijentalni kakvo je Visoko do tada gajilo. U kraljevini Jugoslaviji Visoko se bitno ne razvija, dok u Drugom svjetskom ratu ne trpi veće štete, a veći razvoj će doživjeti tek u vrijeme SFRJ. Tokom čitave agresije na BiH Visoko ostaje pod nadzorom ARBiH. Danas je Visoko moderan grad bogate kulture i prošlosti, dok je privreda uslijed ratnih dejstava izgubila svoje kapacitete koje je imala prije.
Školstvo, kultura i zdravstvo su na zavidnom nivou. Najuspješniji sportski klubovi su rukometni "Bosna", aero "Izet Kurtalić" te nogometni "Bosna".
Sadržaj |
[izmijeni] Geografija
Općina Visoko se prostire na površini od 231 km² i nalazi se središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama Kiseljak, Busovača, Kakanj, Vareš, Breza, Ilijaš i Ilidža. Opcina je smještena na pravcu multimodalnog transportnog koridora Vc prema sjeveru i regionalnim putevima sa susjednim općinama, te željezničkom prugom u pravcu Jadranskog mora. Na području općine se nalazi sportski aerodrom u Moštrima. Prirodni resursi kojima raspolaže općina su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i razlicite vrste stijena.
Prirodna sredina općine je determirana dolinama rijeka Bosne i Fojnice, morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne - Ozrena, Vranice i Zvijezde. Prostor općine doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja poljoprivredne proizvodnje, industrije, građenja i održavanja saobraćajnica i drugih sistema komunalne infrastrukture. Područje grada je smješteno na nadmorskog visini od 422 m.
[izmijeni] Stanovništvo
Prema popisu iz 1991. godine općina Visoko imala je 44.130 stanovnika što na površini od 231 km2 dostiže 197,32 stanovnika na km2. Od toga na gradsko područje otpada 14.140 stanovnika ili 30%, a na vangradska područja 31.990 stanovnika ili 69,4%. Prema procjenama općinskih organa iz 2005. godine općina danas broji 40.276 stanovnika, gdje 29% otpada na gradsko područje, a 71% na ruralno.
U općini Visoko prema procjenama danas živi 96% Bošnjaka, 2% Srba, 1% Hrvata, te 1% Ostalih. Sa gustom naseljenosti od 173 stanovnika/km², Visoko se ubraja u gušće naseljene sredine u Federaciji.
[izmijeni] Historija
Visoko je grad bogate historije koja seže daleko u prošlost. Tragovi života na području Visočke doline datiraju iz 4000 godine p.n.e. Do Rimske okupacije, područje Visokog je naseljavalo Ilirsko pleme Desidijati. Najviše događaja vezanih za ovu sredinu se desilo za vrijeme Srednjovjekovne države Bosne baš u Visočkoj dolini. Srednjovjekovni grad u to vrijeme je nosio naziv Visoki koji se nalazio na vrhu brda Visočica, a njeogovo podgrađe se zvalo Podvisoki, dok se Visoko kao grad tek počinje intenzivnije razvijati dolaskom Osmanlija na ove prostore, te se njegov razvitak nastavlja dolaskom Austrougarske monarhije. U vrijeme prve Jugoslavije grad nije previše napredovao, dok se za vrijeme socijalističke Jugoslavije grad bitno proširio. Rat u Bosni i Hercegovini nije zaobišao ni Visoko, tako da je tokom rata oštećen najveći dio industrijskih pogona, kao i stambenih objekata. Danas se u gradu većinom obnavljaju stambeni i indusrijski objekti (oštećeni u ratu ili dotrajali), te se grade novi stambeno/poslovni objekti na samom prilazu u grad.
[izmijeni] Predhistorijsko doba
Na prostoru Visočke općine bilježi se dug kontinuitet življena tako da na ovim prostorima prvi tragovi života datiraju još iz 4000 godine p.n.e. Zbog plodne doline kroz koju protiču dvije rijeke Bosna i Fojnica, područje Visočke općine je uvijek bilo naseljeno, tako da su neolitska nalazišta nađena na obalama rijeka (Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor i tako dalje). Uz čitava naselja (kao u Okolištu) nađeni su razni alati, oruđa, i ostali predmeti koji se vežu za taj period.
Od 2002 godine manja iskopavanja i geofizičke prospektive su izvrđene u Okolištu. Kao prvi rezultati bili su geomagnetički planovi naselja od 5 kuća sa poveznim putevima. Proneđena su izvrsno očuvana naselja te topološka, radiometrička, arheološka i botanička anazila pronađenih materijala pokazuju veliki naučni potencijal Okolišta koje pripada kasnom Neolitskom periodu.
[izmijeni] Iliri i Rimsko doba
Područje Visočkog bazena (i centralne Bosne) je naseljavalo Ilirsko pleme Desidijati. Gušenjem Ilirskog ustanka 9. godine i područje Visočke općine ulazi u sastav moćne Rimske imperije. Dokazi su i rimska utvrđenja u Kralupima, Seoči, i Mokronozima, te pisani izvori i rimski putevi koji su prolazili kroz ovo područje.
[izmijeni] Srednjovjekovno doba
Grad Visoki, Podvisoki, Mile (današnji Arnautovići), Biskupići i Moštre su nedvojbeno bili središte nekadašnje srednjovjekovne Bosne odakle se dalje razvijala bosanska država. Mnogo bitnih događaja za srednjovjekovnu državu Bosnu se upravo dogodilo u Visočkoj dolini. Prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić je krunisan i pokopan u crkvi u Milama, gdje se nalazio i franjevački samostan, kao i mjesto održavanja državnog sabora. Grad i tvrđava Visoki, odakle su pisane i neke povelje, je štitio podgrađe Podvisoki koje je bilo trgovačko središte i povremeno stolno mjesto kraljeva. U Moštrama se nalazila kuća krstjana, gdje je Crkva Bosanska obavljala svoje javne poslove, dok je jedno vrijeme tu bio i kraljevski dvor odakle su pisane povelje. U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski ban, Kulin, gdje su još pronađeni temelji grada, te ostaci starog groblja. Većina objekata je Osmanlijskim osvajanjem porušena, tako da se do dokaza dolazilo uglavnom arheološkim iskopavanjima gdje su pronađeni samo ostaci zidina, grobalja, ukrasa, stećaka, alata, i ostalih vrijednosti. Vrijedan izvor su i historijski dokumenti gdje se direktno ili indirektno spominju gore pobrojani lokaliteti koji svjedoče o značaju za tadašnju bosansku državu.
[izmijeni] Osmanlijska vladavina
Dolaskom Osmanlija stvari se mijenjaju, tako Visoko počinje da poprima svoj oblik kao grad kakav je nastajao od 1463. godine. Osnivačem Visokog (kao grada, Podvisoki i Visoki prestaju da se razvijaju) se smatra Ajas-beg (paša) koji bio porijeklom iz Visokog, ali prešao na islam sa bogumilske vjere. Visočka nahija je obuhvatala današnje općine: Visokog, Breze, Busovače, Fojnice, Ilijaša, Kiseljaka, Kreševa i Vareša.
[izmijeni] Austrougarska vladavina
U prvim godinama Austrougarske vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike orijentalnog tipa. U podacima iz 1882. godine stoji da je Visoko organizirana naseobina sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama. Vremenom sve češći kontakti sa zapadnim svijetom uslovljavaju daljni razvoj grada ali u nešto drukčijem obliku i karakteru. Grad se širi obalom rijeke Fojnice niz glavnu saobračajnicu prema Jaliji, ušću i mostu preko rijeke Bosne, tako da se Tabhana našla u sredini naselja.
[izmijeni] SHS, Jugoslavija, Drugi svjetski rat
U novoj državi SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, struktura stanovništva se nije previše mijenjala, pa tako ni u Drugom Svjetskom Ratu kada je Visoko bilo sastavni dio NDH (Nezavisne Države Hrvatske), tokom rata grad nije pretrpjeo veliku štetu, osim 9 bombi koje su saveznici ispustili pri gonjenju okupatorske vojske. Visoko je oslobođeno 7. aprila 1945 od strane 7, 9 i 17 Krajiške brigade iz Desete divizije. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestovalo u narodno oslobodilačkom ratu, dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobivale imena po ratnim herojima sa područja Visokog.
[izmijeni] Socijalistička Jugoslavija
Već u socijalističkoj Jugoslaviji, od 1955. Visoko biva srez odnosno središte nekoliko današnjih općina: Breza, Fojnica, Ilijaš, Kiseljak, Kreševo i Vareš. Početkom 1950-tih godina počinje gradnja prvih većih stambenih i poslovnih zgrada u Visokom, kao i postepeno širenje grada prema prostranim i plodnim ravnicama uz obalu rijeke Bosne i Fojnice. U isto vrijeme vrši nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska ali i prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne rebuplike i inozemstvo. Isto tako grad dobiva sve bitnije objekte među kojima su pošta, policijska i vatrogasna stanica, dom zdravlja, zavičajni muzej, hotel, kao i robne kuće, sportske objekte i ostale stambene, poslovne i filijalne objekte.
[izmijeni] Visoko u Bosanskom ratu

6. aprila 1992. proglašava se vanredno stanje na području visočke općine. Već od aprila 1992. počinje doturanje naoružanja prema Sarajevu. Uz pripremanje odbrambenih snaga vršen je stalni pritisak na srpsko stanovništvo da predaju svo naoružanje iz kasarni "Ahmet Fetagahić" i "Majevica". 25. aprila srbi napuštaju kasarnu Ahmet Fetagahić i prelaze u kasarnu Majevica. Sljedećeg dana jedinice TO Visoko vrše opsadu i napad na kasarnu Majevica i pri tom osvajaju skoro svo naoružanje.
Krajem januara 1993. raste napetost između ARBiH i HVO-a te dolazi do otvorenih napada od strane HVO-a na stanovništvo sela Kaćun, općina Busovača. 27. januara jedinice 302.mtbr u sudjelstvu sa jedinicama ŠTO Visoko i 17. krajiške onemogućujući blokadu grada Fojnice. 2. novembra jedinice ARBiH iz Visokog i susjednih općina zauzimaju Vareš sa minimalnim gubicima. Posljedni dani 1994. su donijeli primirje između ARBiH i HVO-a. Za to vrijeme u Visokom su trajale pripreme za deblokadu Sarajeva, te su u tu svrhu u Visoko pristigle jedinice 7. korpusa. Operacija deblokade glavnog grada je počela 15. juna 1995. U toku operacije na Visoko je bačeno bezbroj granata te šest modificiranih aviobombi. Deblokada nije ostvarena. Dejtonskim sporazumom je okončan rat te uklonjene sve ratne linije oko Visokog.
[izmijeni] Visočka piramida
Visočke piramide su trenutno naučna teorija istraživača Semira Osmanagića koja tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Prema istoj teoriji najveća piramida, piramida Sunce|Sunca, je prva takve vrste u Evropi a nalazi se na brdu Visočici, dok se piramida Mjeseca nalazi na brdu Plješevica, a treća piramida Bosanskog Zmaja desno od prethodne. Istraživanja u cilju dokazivanja ove teorije su trenutno u toku, dok su detaljna istraživanja počela 14. aprila 2006. godine.
[izmijeni] Kultura i obrazovanje
[izmijeni] Školstvo
Srednjovjekovni univerzitet:
O postojanju univerziteta u Bosni prije osam stoljeća malo se pisalo i govorilo. O tome ne postoji mnogo podataka, ali ono što je dostupno potvrđuje izuzetnu činjenicu da je "u mjestu koje se zove Bosna" (Visoko) već 1175. godine postojao i djelovao univerzitet, visoko učiliste bosanske vjerske organizacije.
- Pravoslavna Osnovna škola u Visokom
- Prema raspoloživim podacima ova škola je počela raditi oko 1840. u privatnoj kući. Zgrada škole se počela graditi oko 1857., kada je završena pravoslavna crkva. U toku postojanja nastava se odvijala u dvije zgrade. Prva se nalazila u neposrednoj blizini crkve na brdu zvanom Kliša, a druga veća i uslovnija nalazila se na prostoru današnje Fabrike kožne konfekcije. Škola je radila sve do 1914. godine kada je ukinuta.
Državne osnovne škole u Visokom:
- Već 1881. počela je sa radom "Općinska škola" u Visokom. Ona je bila smještena u kući Hasan-bega Zečevića. "Općinska pučka škola" izgrađena je krajem 1885. a konačna dogradnja završena 1886. Školu su pohađala djeca svih konfesija, tako da je ubrzo postala pretjesna, te su ponovo ženska djeca izdvojena i pohađala su "Žensku osnovnu školu" za čije su potrebe ponovo vraćene pod kiriju povoljne kuće. Pripreme za izgradnju škole su počele 1907. godine, intenzivna gradnja krenula je 1909. godine, a 1910. učenici su ušli u novu "veliku školu" na Kraljevcu. Škola na Kraljevcu dograđivana je 1961, 1971., te 1975/76. godine. Odlukom Općinskog vijeća od 20. januara 1993. škola nosi naziv Osnovna škola "Kulin Ban" Visoko.
- Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić" Visoko
- Nastava u ovoj školi je počela 1958/59. školske godine.
- Škola za osnovno muzičko obrazovanje "Avdo Smailović" Visoko
- Škola je počela sa radom 1973. godine. Prvo u okviru tadašnje Osnovne škole "Ahmet Fetahagić" (danas OŠ "Safvet-beg Bašagić"), a od 1979. godine kao posebna škola. Škola je dobila ime po čuvenom kompozitoru i muzičkom pedagogu, koji je rođen u Visokom. On je bio utemeljivač moderne muzičke kulture u Visokom i BiH.
- Osnovna škola "Mula Mustafa Bašeskija", Donje Moštre
- Nastava u ovoj školi počela je školske 1918/19.godine.
- Osnovna škola "Musa Ćazim Ćatić", Veliko Čajno
- Nastava u ovoj školi je počela 1938/39. Školske godine.
- Osnovna škola "Alija Nametak", Buci
- Ova škola baštini tradiciju osnovne škole koja je postojala u Kralupima jos između dva svjetska rata. Nastava na Bucima je počela 1951/52. školske godine.
- Osnovna škola "Mehmedalija Mak Dizdar" Dobrinje
- Škola je osnovana nakon Drugog svjetskog rata u Buzićima. Od 1954. godine škola se nalazi u Dobrinju.
Srednje obrazovanje:
- Medresa
- Medresa je u Visokom osnovana 1838.godine. Zemljište za medresu je poklonio Ahmed ef. Pinjgić. U medresi je bila biblioteka koju je 1840. godine uvakufio Mustafa-paša Babić. Medresa u Visokom je bila tipa niže medrese. Postupna reforma i modernizacija nastave nije mimoišla ni Visočku medresu tako da tridesetih godina ovog stoljeća i u Visočkoj Ahmed ef. medresi se uvode svjetovni predmeti, učenici se dijele po razredima, a medresa je postala petorazredna. Danas se intenzivno gradi internat u sklopu visočke medrese za potrebe stanovanja njenih učenika.
- Ruždije
- Osnivanje ruždija u BiH predviđeno je još turskim Zakonom o školstvu od 1869. godine. Prva ruždija je osnovana još ranije u Sarajevu 1864. godine. Ruždija je bila prva svjetovna, državna škola, a po nastavnom planu i programu je sličila tadašnjim evropskim građanskim školama. Ruždije su bile četverorazredne srednje škole. U Visokom je ruždija otvorena oko 1870., odmah poslije donošenja spomenutog zakona i postojala je sve do 1879.godine. Prestala je sa radom odmah po okupaciji BiH od strane Austrougarske.
- Franjevačka Gimnazija u Visokom
- Franjevačka gimnazija je u Visoko preseljena iz Guća Gore 1900. godine. Do tada je u Guća Gori radila kao petorazredna, ovdje radi kao šestorazredna do školske 1913/14. kada se upisuje sedmi razred, a 1914/15. i osmi razred. Poslije Prvog svjetskog rata Gimnazija je nastavila sa radom, a 1924. godine njoj je bilo priznato pravo javnosti.
- Gimnazija "Visoko"
- Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko
- Gimazija u Visokom osnovana je 1960. godine. Škola učenika u privredi osnovana je 1969. godine, a 1971. godine izvršena je integracija Gimnazije i Škole učenika u privredi i dobila naziv Srednjoškolski centar "Janko Balorda". koji se 1993. godine mijenja u SŠC "Hazim Šabanović", a 1995. godine škola je dobiva novo ime, Mješovita Srednja škola "Hazim Šabanović". Škola se sastoji od srednjih tehničkih škola i srednjih stručnih škola.
[izmijeni] Muzeji
U Visokom postoji Zavičajni muzej u kome se nalazi brojno kulturno historijsko naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Najviše toga je vezano za srednjovjekovnu državu Bosnu, jer je poznato da je u Visokom i okolnim mjestima (Mile, Biskupići i Moštre) bilo središte tadašnje države. U muzeju se danas čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog doba, kao i dijelovi ruševina starog grada Visoki. U Goduši pored Visokog se trenutno gradi i u završnoj je fazi istureno odjeljenje ovog muzeja koje je posvećeno starim goduškim zanatima od kojih je najznačajnije drvorezbarstvo gdje će se naći svi postojeći antikviteti kao i alati na kojima su rađeni kroz historiju. Direktor zavičajnog muzeja je profesor Senad Hodović.
[izmijeni] Nacionalni spomenici
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, pogotovu onih novijeg datuma, očuvana, Stari grad Visoki i nekadašnja grobna crkva su u potpuno porušenom stanju. Nemar općinskih, kako i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda Visočice.
Slijedi spisak svih nacionalnih spomenika u Visokom:
- Crkva sv. Prokopija - odluka o proglašenju
- Mile, krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Arnautovićima
- Stari grad Visoki, historijsko područje
- Tabačka (Tabačica) džamija - odluka o proglašenju
- Alaudinova (Šadrvanska) džamija
- Arnautovići - Samostan
- Naksibendijska džamija
- Džafića han u Donjem Moštru
[izmijeni] Zdravstvo
U Visokom postoji Dom zdravlja sa poliklinikom.
[izmijeni] Sport

Dvorana rukometnog kluba Bosna. U ovoj dvorani se redovno odigravaju i reprezentativne utakmice rukometne selekcije

Organizirano bavljenje sportom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesno vaspitanje "gombanje". To doprinosi da se već 1909. osniva društvo "Soko" koje će dugi niz godina biti nosilac sportskih aktivnosti na ovom području. Značajan potjecaj razvoja sporta i ovog Društva predstavlja izgradnja Doma, čije je otvaranje obavljeno 16. juna 1934. godine čime su stvoreni uvjeti za razvoj muške i ženske atletike, odbojke i elemenata borilačkih sportova kao i nogometa, te kasnije rukometa.
- Nogometni klub "Bosna"
- Rukometni klub "Bosna"
- Ženski rukometni klub "Visoko"
- Aero klub "Izet Kurtalić"
- Košarkaški klub "Visoko"
- Streljački klub "Visoko"
- Kuglaški klub "Bosna"
- Karate klub "Visoko"
- Karate klub "Budućnost"
- Tekvando akademija "Visoko"
- Sportsko-ribolovno društvo "Visoko"
- Planinarsko-smučarsko društvo "Visočica"
- Košarkaška škola "XXL Basket"
- Lovačko društvo "Srndač"
- Školski rukometni klub "Novi Val"
- Stonoteniski klub "Bosnia"
- Šahovski klub "Visoko"
- Sportski autoklub "VAK" Visoko.
[izmijeni] Muzika
U Mulićima djeluje Institut Sevdaha Omera Pobrića koji se bavi očuvanjem bošnjačke muzičke tradicije i sevdalinke. Institut nudi kolekcije sevdalinki na raznim nosačima zvuka, kao i knjige vezane za muzičku tradiciju Bošnjaka. Uz Omera Pobrića postoji i Urban Sevdah Band koji redovno održava koncerte širom Bosne i Hercegovine uključujući Visoko, Sarajevo, Zenicu i ostala mjesta.
[izmijeni] Privreda
U privrednoj strukturi općine Visoko karakteristično je istaći da su vodeće oblasti privrednog razvoja industrija i trgovina (podaci 1991.god). Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala poljoprivreda, građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Prije rata privreda je bila organizirana u 20 preduzeća od kojih su najveća "KTK", "Vitex", "Velepromet", "Kovina", "Vispak", GP "Zvijezda", "IGM", "Asfaltgradnja" i druga u kojima se zapošljavalo preko 11.000 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih 13.500, u privredi je bilo zaposleno 88%, u vanprivredi 7% i u individualnom sektoru 1,7%.
Tokom rata uprkos teškim oštečenjima, koja se procjenjuju na oko 400 mil. DEM privredni kapaciteti su bili u funkciji i nijednog dana nisu obustavljali proizvodnju. Organiziranje industrijske proizvodnje i posebno poljoprivredne proizvodnje pomoglo je u preživljavanju stanovništva općine i šire regije i dalo ogroman doprinos u odbrani zemlje i općine.
Poslijeratna obnova je donekle ponovo pokrenula neke fabrike, no većina njih nije dosegla prijeratni kapacitet, zaradu ili izvoz. Visoko je već odavno bilo poznato i važilo za grad gdje se kvalitetno prerađivala koža, ali i tekstil, što govori i podatak iz 1991. godine kada je Kožarsko tekstilni kombinat (KTK) bio jedan od najvećih izvoznika u BiH. Umjesto oživljavanja starih giganata, izgrađena je potpuno nova fabrika prerade tekstila, gume i kože Prevent koja je 2004. godine investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje proizvodnje[1]. Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj indusriji u Evropi, uključujući Renualt i Volkswagen. Dio stručnog kadra i radnika, kao i tehničke opreme iz KTK-a je preuzeo Prevent uz odgovarajuću nadoknadu.
Zanimljivost je i Vispakova Zlatna džezva (visine 124 cm, promjera 95 cm) prehrambrene industrije Vispak koja je 29. jula 2005. službeno ušla u Guinnessovu knjigu rekorda.
[izmijeni] Turizam
Iako Visoko kao grad nikada nije bilo razvijeno turističko mjesto, ono ipak ima značajan broj turističkih atrakcija. Najviše njih je vezano za srednjovjekovnu Bosnu, tako da na brdu Visočica još uvijek postoje ruševine stare tvrđave Visoki, dok se u Milama nalaze pronađeni ukrašeni grobovi starih bosansnik vladara kao i srednjovjekovno naselje. Vrijedno nalazište predstavlja i naselje koje je otkopano u Okolišću a koje datira iz kamenog doba. Navodno otkriće Visočke piramide, ili čak četiri koliko se trenutno nagađa, možda napravi veliko evropsko turističko odredište, ali ne prije materijalnog dokazivanja piramida koje je u toku.
[izmijeni] Prerada kože u Visokom
Stari način proizvodnje visočkih "tabaka" sa poznatim "tabhanama" trajao je s manjim izmjenama i stjecanjem rutine i iskustva tokom cijelog perioda Osmanlijske vladavine. Isti način je zadržan i dolaskom Austrougarske monarhije, da bi tek poslije Prvog svjetskog rata došlo do savremenijeg i modernijeg načina prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obučarski. Zato nije čudo da je već 1928. godine pored stare tabhane nikla moderna radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. U tom periodu počinju se upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i mehanizacija u vidu strojeva. 1929. godine formirana je "Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko", gdje su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova škola bila je glavna kožarska sa cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države. Dugogodišnja tradicija kožarstva doprinjela je da Visoko konstantno od davnina do današnjih dana važi za najjači centar kožarsko-krznarske prerađivačke industrije na ovim prostorima.
[izmijeni] Znamenite ličnosti
- Ajas-beg
- Ferid Semić
- Kenan Jusufbašić
- Hilmo Neimarlija
- Nasuh Matrakčija
- Nevzad Sirčo
- Omer Pobrić
- Senad Hodović
- Zaim Muzaferija
- Zdenko Antović
[izmijeni] Mediji
[izmijeni] Bibliografija
- Tarik Ahić, Ahmed Handžija, Munib Smajović (1998). Visoko, privredno-kulturni informator
- Strategija razvoja općine Visoko
[izmijeni] Vanjski Linkovi
- Službena stranica grada Visoko i novosti vezane za grad i okolinu
- Neslužbeni informativni portal općine Visoko
- Slike ostataka srednjovjekovnog grada Visoki - Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
- Spisak zaštićenih spomenika kulture koji se nalaze u Visokom
- Zanimljivosti i mnogobrojne slike grada Visoko
- Turistička zajednica Ze-Do kantona
- Interaktivna mapa grada Visoko
- Web stranice lovačkog udruženja Srndač
- Visoko Raja na netu
- Institut sevdaha Omera Pobrića u Mulićima, Visoko
- Rukometni klub "Bosna"
- Nezavisni omladinski radio "Q"
- Islamski radio "Naba"
- Mladi liberali, Visoko
- Službena stranica Mjesne zajednice Podvinci