Njemačka Demokratska Republika
From Wikipedia
|
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | njemački | ||||
Glavni grad | Istočni Berlin službeno; "Berlin, Hauptstadt der DDR", (Berlin, glavni grad NDR) |
||||
Površina | 108.333 km² | ||||
Stanovništvo - Ukupno (1989.) - Gustina naseljenosti |
17.000.000 154/km² |
||||
Konstituisana | 7. oktobra 1949. | ||||
Valuta | Marka (Istočnonemačka marka) = 100 pfeninga |
||||
Vremenska zona | UTC+1 | ||||
Himna | Auferstanden aus Ruinen |
||||
Pozivni telefonski broj | +37 (bivši) | ||||
ISO 3166-1 | DD (bivši) | ||||
ISO 3166-3 | DDDE | ||||
Internet domen | .dd (bivši) |
![]() |
|
Istočna Njemačka, zvanično Njemačka Demokratska Republika (NDR), (njemački; Deutsche Demokratische Republik (DDR)) je bila komunistička država koja je trajala od 1949. do 1990. godine pod bivšom Sovjetskom okupacionom zonom. NDR je proklamovana u sovjetskom dijelu Berlina 7. oktobra 1949. Puni suverinitet je dobila 1945, ali sovjetske trupe su stupile na njenu teritoriju poslije dogovora u Potsdamu, kao odgovor Američkom prisustvu u Zapadnoj Njemačkoj tokom Hladnog rata. Istočna Njemačka je bila članica Varšavskog pakta. Poslije izbora, ujedinila se sa Saveznom Republikom Njemačkom 1990. godine.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Na kraju Drugog svetskog rata, na Potsdamskoj konferenciji 1945, pobedničke države: Francuska, Velika Britanija, Sjedinjene Države i Sovjetski Savez odlučile su da podele Nemačku u četiri okupacione zone. Svaka država bi kontrolisala određeni deo Nemačke dok se njen suverinitet ne reorganizuje.
Teritorija Istočne Nemačke je prvobitno bila naseljena Slovenskim narodom Vendima, a Nemačka ju je osvojila u srednjem veku. Novoosvojena teritorija je organizovana u obliku nemačkih feudalnih država na slovenskim zemljama. Kretanja raznih naroda po njenoj teritoriji su značajno uticala na etnički sastav Istočne Nemačke. Veći deo Istočne Nemačke je bio deo Kraljevine Prusije.
U imperijalističkoj Nemačkoj i Vajmarskoj Republici, teritorije koje su pripadale Istočnoj Nemačkoj su se nalazile u centralnom delu države. Te teritorije se se nazivale "Mitteldeutschland" (Srednja Nemačka), dok su "istoku" pripadale provincije kao što su istočna Pemeranija, istočni Brandenburg, Silesija i Istočna i Zapadna Prusija. Tokom Drugog svetskog rata, saveznici su na konferenciji na Jalti odlučili da posleratna granica Poljske bude pomerena zapadnije prema reci Odri, dok bi se sovjetska granica takođe pomerila zapadnije prema poljskim teritorijama.
Diskusije na Jalti i u Potsdamu su znatno uticale na buduće okupacione granice i administraciju posleratne Nemačke, koja je potpala pod četiri sile pobednice (Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i SSSR). Države Meklnburg, Brandenburg, Saksonija, Saksonija-Analt, Tiringija i berlinski istočni sektor su potpali pod nemački sovjetski sektor. Ostatak teritorije Nemačke je podeljen na tri dela kojima su upravljale Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska. Teritorija pod njihovom upravom je konstituisana kao Savezna Republika Nemačka (SRN ili Zapadna Nemačka).
Istočna Nemačka je prihavtila socijalizam kao državno uređenje i postala je deo Varšavskog pakta, dok je Zapadna Nemačka postala liberlana parlamentarna republika i članica NATO-a.
Prvi lider NDR je bio Valter Ulbriht. Ustav Istočne Nemačke je definisao državu kao "Republiku radnika i seljaka". Do 1949 Nemačka demokratska republika bila je federacija
17. juna 1953, prateći male plate i izgradnju grandioznog bulevara (Staljinaleja) u Istočnom Berlinu, veliki broj građana na ulicama je stvorio demonstracije. Kasnije, tog dana Sovjetske trupe i tenkovi iznenada je počeo sa hladnokrvnim ubijanjem demonstranata – bilo je najmanje 125 mrtvih.
Ubrzo posle podele Nemačke, Berlin, bivši glavni grad Nemačke je podeljen u četiri sektora. Istočni deo je potpao pod kontrolu Sovjetskog Saveza, do je zapadni raspodeljen preostalim trima zapadnim silama pobednicama.
Konflikt oko statusa Zapadnog Berlina je stvorio Berlinski vazdušni lift. Brz prosperitet Zapadne Nemačke i ekonomska stagnacija Istočne, naveli su veliki broj Nemaca iz istočnog dela Nemačke da pređu na zapad.
Takmičenje sa za Zapadom je nastavljeno i na sportskom planu. Nemačka demokratska republika je prvi put nastupila na Olimpijskim igrama u Meksiko sitiju 1968. kada se raspao zajednički tim istoka i zapada.Samostalno je 1968. godine osvojila 25 medalja: 9 zlatnih, 9 srebrnih i 7 bronzanih - peta po plasmanu država. Učestvovala je još na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. osvojivši 20 zlatnih,23 srebrnih i 23 bronzanih odličija - ukupno 66 medalja,kao treća država po broju medalja odmah iza SAD koje su osvojile 91. U Montrealu 1976. osvojeno je 40 zlatnih, 25 srebrnih i 25 bronzanih odličja - ukupno 90 medalja, odmah iza prvoplasiranog SSSR-a i prvi put ispred trećeplasiranih SAD-a. U Moskvi 1980. osvojeno 47 zlatnih, 37 srebrnih i 42 bronzana odličja ukupno - 126 odličija, drugi iza SSSR-a. 1984 bojkot olimpijskih igara u Los Anđelesu. U Seulu se poslednji put pojavljuje osvojivši 37 zlatnih, 35 srebrnih i 30 bronzanih odličja - ukupno 102, druga po plasmanu iza SSSR-a a ispred SAD-a drugi put. Za sve vreme svog kratkog obitavanja na Olimpijskim borilištima NDR je ostavila iza sebe 403 medalje. Plivači (ženski tim naročito), atletičari, odbojkaši, rukometaši, gimnastičari, stonoteniseri, veslači i drugi mnogobrojni sportisti ostavili su ne iѕbrisivi trag u istoriji sporta (izvor podataka MOK-Međunarodni olimpijski komitet) Atletičari Istočne Nemačke su bili pobednici u nekoliko olimpijskih discliplina. Specijalno interesovanje su izazivali fudbalski mečevi između Zapadne i Istočne Nemačke. Prvi je odigran na Svetskom prevnstvu 1974. Zapadna Nemačka je bila domaćin i favorit na prvenstvu, ali je Istočna pobedila sa 1-0.
Do pedesetih godina, izbeglice su prelazila Sovjetsku zonu Nemačke da bi započele nov život na Zapadu. Unutarnemačka granica je bila zatvorena, ali do pedesetih godina, granica u Berlinu je bila lako premostiva. U noći, 13. avgusta 1961, istočnonemačke trupe su došle na granicu sa Zapadnim Berlinom i počele da grade Berlinski zid. Protok ljudi je potom restriktivno kontrolisan u oba pravca.
1971. godine, Erih Honeker je zmenio Ulbrihta. Istočna Nemačka je generalno bila ekonomski najprosperitatnija država Varšavskog pakta. Do sedamdesetih godina pozicija Zapadne Nemačke se ogledala u Halštajnskoj doktrini koja je uključivala ignorisanje Istočne Nemačke. Ranih sedamdesetih "istočna politika", čiji je pokretač Vili Brant podrazumevala je zajedničku saradnju Istočne i Zapadne Nemačke.
Avgusta 1989, Mađarska je uklonila svoju restriktivnu granicu i nekoliko hiljada ljudi je iz Istočne Nemačke prešlo "zelenu" granicu Mađarske, i potom preko Austrije došlo do Zapadne Nemačke.
9. novembra 1989. srušen je Berlinski zid. Rezultat je su bile dirljive emotivne scene na ulicama, kada je stotine hiljada Istočnih Nemaca prešlo u Zapadni Berlin (i Zapadnu Nemačku) po prvi put. Bilo je nekoliko pokušaja za konstituisanje nekomunističke Istočne Nemačke, ali pozivi na ujedinjene Nemačke su ih sprečili. Posle pregovora (pregovori "2+4" – dve Nemačke i sile pobednice) stvoreni su uslovi za ujedinjenje Nemačke. Konačno, 3. oktobra 1990, istočnonemačka populacija je bila prva iz istočnog bloka koja je pristupila Evropskoj uniji kao deo Savezne Republike Nemačke. Teritorije Istočne Nemačke su priznate kao sastavni deo Savezne Republike Nemačke, a Ustav iz 1950. je ukinut.
Do današnjeg dana, postoji mnogo toga što podeća na različitosti "istočnog" i "zapadnog" dela Nemačke (npr. žvotni stilovi, bogatstvo, politička uverenja itd). Ekonomija istočnog dela Nemačke se bori za oporavak, a veliki deo sredstava se i dalje kanališe sa zapada. Po najnovijim istraživanjima javnog mnjenja (koje je vršeno na teritoriji bivše zapadne Nemačke) 25% stanovništva je da se ponovo sazida Berlinski zid.
[izmijeni] Politika
Glavni članak: Politika Istočne Nemačke
[izmijeni] Važniji političari u NDR
Lideri - videti takođe Lideri Istočne Nemačke
- Erih Honeker
- Valter Ulbriht
- Vilem Pik
- Oto Grotevol
- Vili Štoph
- Egon Krenc
- Hans Modrov, poslednji socijalistički predsednik vlade
- Lotar de Maicire, prvi nesocijalistički predsednik vlade
Ostali:
- Erih Milke
- Ginter Mitag
- Ginter Šabovski
- Robert Haferman
- Gregor Gizi
- Hari Tiš
- Herman Aksen
- Hilde Benjamin
- Johanes R. Beher
[izmijeni] Ekonomija
Glavni članak: Ekonomija Istočne Nemačke
[izmijeni] Demografija
Glavni članak: Demografija Istočne Nemačke
[izmijeni] Kultura
Glavni članak: Kultura Istočne Nemačke
- Najviša nadmorska visina: Fihtelberg (1.214 m)