Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
From Wikipedia
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosne i Hercegovine od proglašenja njene nezavisnosti do Dejtonskog sporazuma.
Predsjedništvo se sastojalo od sedam članova, po dva člana iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jednog člana iz reda ostalih.
Početkom rata u Bosni i Hercegovini, tadašnji srpski (SDS-ovi) članovi Biljana Plavšić i Nikola Koljević i hrvatski (HDZ-ov) član Franjo Boras su napustili Predsjedništvo, ali su zamijenjeni u skladu sa izbornim rezultatima sljedećim kandidatima prema broju dobijenih glasova.
Za upražnjeno mjesto članova Predsjedništva imenovani su Nenad Kecmanović, Mirko Pejanović i Ivo Komšić. Nenad Kecmanović, je ubrzo napustio Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, a na njegovo mjesto imenovana je Tatjana Ljujić-Mijatović.
Nakon što je proglasio secesiju na dijelu općine Velika Kladuša (Autonomna pokrajina Zapadna Bosna), Fikret Abdić je smijenjen zbog protivustavnih aktivnosti, a kasnije je također pred sudovima Hrvatske pravomoćno osuđen za ratne zločine. Na njegovo mjesto imenovan je Nijaz Duraković.
Neki od članova koji su napustili Predsjedništvo su kasnije osuđeni za ratne zločine kao naprimjer Biljana Plavšić pred Haškim tribunalom.
Sadržaj |
[izmijeni] Predsjedništvo za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini
Tokom rata u BiH, Predsjedništvo RBiH je zadržalo multietnički sastav, a sastojalo se od sljedećih članova:
- Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva (Bošnjak)
- Nijaz Duraković (Bošnjak)
- Ejup Ganić (Jugoslaven/Bošnjak)
- Ivo Komšić (Hrvat)
- Stjepan Kljujić (Hrvat)
- Mirko Pejanović (Srbin)
- Tatjana Ljujić-Mijatović (Srbin)
Predsjedništvo RBiH je bilo vrhovni komandant oružanih snaga RBiH, što je uključivalo Armiju RBiH, MUP RBiH, te HOS i TO BiH u početku rata.
Za vrijeme rata u BiH, Predsjedništvo je bilo jedina legalna institucija, priznata od međunarodne zajednice, koja je predstavljala Republiku Bosnu i Hercegovinu u svijetu.
Za razliku od političkih lidera Herceg-Bosne, Republike Srpske, Srbije i Hrvatske, niko od gore pomenutih ratnih članova Predsjedništva RBiH, kao ni Vlade RBiH, nije optužen za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
[izmijeni] Predsjedništvo nakon Rata u Bosni i Hercegovini
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, naziv Republika Bosna i Hercegovina je zamijenjen s nazivom Bosna i Hercegovina. U skladu s novim nazivom, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je postalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nastavljajući kontinuitet ranijeg predsjedništva, ali s promijenjenom strukturom. Prema Dejtonskom sporazumu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji iz tri člana, po jedan član iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, bez ijednog člana iz reda ostalih.