Univerzitet u Zagrebu

From Wikipedia

Univerzitet u Zagrebu
Uvećaj
Univerzitet u Zagrebu

Univerzitet u Zagrebu (hrv.: Sveučilište u Zagrebu) je najstariji univerzitet s neprekidnim radom u Hrvatskoj i među najstarijima je u Evropi. Njegova historija počinje 23. septembra 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice univerzitetske ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773. , kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju nauka (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Juraja Strossmayera Hrvatski sabor je godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.

U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji 5. januara 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. oktobra 1874. godine svečano otvoren moderni univerzitet u Zagrebu. U njegovom sastavu su tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874/1875. U njegovom sastavu je u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opštu historiju, hrvatsku historiju, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije naučno-nastavne jedinice s više katedara.

Univerzitet u Zagrebu danas čine 29 fakulteta, tri akademije i jedan univerzitetski centar.

[izmijeni] Fakulteti

[izmijeni] Akademija

[izmijeni] Sveučilišni centar