Prvi križarski rat
From Wikipedia
![]() |
Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom Prvi krstaški rat.
|
[izmijeni] PRVI KRSTAŠKI RAT
Islam je nadirao hrišćanskom Evropom,pa su tokom 7. i 8.vijeka većina mediteranskih zemalja i Iberijsko poluostrvo potpali pod vlasti muslimana. Polovinom 11.vijeka pojavila se nova islamska prjetnja,Turci Selđžuci. porijeklom iz Centralne Azije,oni su se ne umljivo kretali ka zapadu,osvojivši Bagdat. Krenu li suna Vizantiju i 1070.porazili carsku armiju kod Manzirkerta u Jeremeniji. U roku od deset godina,osvojili su i Nikeju i uspostavili kontrolu nad čitavom Malom Azijom. Vizantisko carstvo se sada sastojalo samo od njegovih posjeda zapadno od Bosfora,pa je Car Aleksije potražio pomoć Zapada da bi spriječio sigurno unoštenje. U proljeće 1095.jedna delegacija je došla na sabor u Pjačenci u sjevernoj Italiji. I ako su se zapadna i istočna razišle 1054.godine papa Urban II načimio je pomirljiv korak prema Knstantinpolju poništivši eksomunikaciju Aleksija. U utorak 27.novembra.1095 nakon nedjelju dana,crkvenog sabora Urban se obrazio narodu. Rekavši da će krenuti u rat protiv nevjernika. Vojnici su se sastojali od obićnih ljudi kojima je rećeno de će im grijesi bit oprošteni ako krenu u borbu za osvajanje svete zemlje.