Šablon:Bihclanak/2006/10
From Wikipedia
Početci zapisanih primjera slavenskog jezika u staroj Bosni i Humu sežu u 11. i 12. vijek, od kada potiču Humačka ploča, Grškovićevi i Mihanovićevi fragmenti apostola, te Miroslavo Evanđelistar. Prvobitno pismo u Bosni, Humu, Zahumlju, Travunji i drugim historijskim zemljama je bila glagoljica, koju je ubrzo zamijenila bosančica, no uz čest upliv glagoljičnih tekstova i dopisa. Na jezičkodijalektnoj razini, sadašnja Bosna i Hercegovina je od 11. i 12. do 15. vijeka pretežno štokavsko područje, osim krajnjeg zapada (Bihać i Pounje), koja su zone čakavskog narječja. U ostalom dijelu vlada šćakavština (šća za upitnu zamjenicu) na sjeveru, a štokavština (što) na jugu; također za refleks praslavenskog jata, na zapadu i u sredini vlada ikavski govor (vrime, Stipan), a na istoku (i)jekavski (vrieme, sječe).
Pročitaj više...
Historija Bosne i Hercegovine · Rat u Bosni i Hercegovini · Bosanska arhitektura