Armenija
From Wikipedia
|
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | armenski | ||||
Glavni grad | Erevan | ||||
Predsjednik | Robert Kocharian | ||||
Predsjednik vlade | Andranik Markaryan | ||||
Površina - Ukupno - % vode |
139. na svijetu 29.800 4.7% |
||||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
133. na svijetu 2.982.904 100/km² |
||||
Nezavisnost | 1990 | ||||
Valuta | Dram | ||||
Vremenska zona | +4, ljeti +5 | ||||
Državna himna | "Mer Hayrenik" | ||||
Internetski nastavak | .am | ||||
Pozivni broj | 374 |
Armenija je mala zemlja smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani iPerzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armenci, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milijun Armenaca.
Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobiva status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrješen.
Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.
Armenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju Armensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.
[izmijeni] Vlada
Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Armenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.
[izmijeni] Političke podjele
Armenija je administrativno podjeljena na 11 provincija:
- Aragatsotn
- Ararat
- Armavir
- Gegharkunik
- Kotayk
- Lori
- Shirak
- Syunik'
- Tavush
- Vayots Dzor
- Erevan
[izmijeni] Geografija
[izmijeni] Privreda
[izmijeni] Stanovništvo
Većina stanovništva živi u Araratskoj ravnici i riječnim dolinama.
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
- HayLife.ru: Sve o životu u Armeniji, filmovi, klipovi, muzika, forum, chat, radio
- Armenica.org - Historija
Države Azije |
---|
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam |
Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala |
Savez nezavisnih država SND | ![]() |
Armenija | Azerbejdžan | Bjelorusija | Gruzija | Kazahstan | Kirgistan | Moldova | Rusija | Tadžikistan | Turkmenistan | Ukrajina | Uzbekistan |