Mehmed Džemaludin ef. Čaušević
From Wikipedia
![]() |
|
Mehmed Džemaludin ef. Čaušević (1870-1938), bosanski velikan i vjerski prvak u Bošnjaka.
-
-
- Rođen je 28 Decembra 1870. godine u Arapuši kod Bosanske Krupe. Medresu je završava u Bihaću, a Mektebi hukuku (Pravni fakultet) 1887. godine u Istanbulu. Od 1903. do 1905. godine nastavnik je arapskog jezika na Velikoj sarajevskoj gimnaziji, kad je izabran za člena ulema-medžlisa. Dvije godine, od 1910. do 1912., profesor je na Šerijatskoj sudačkoj školi, profesuru na osobni zahtjev prekida, dugo je bez posla, da bi na nagovaranje Hodžinske kurije a uz opiranje Austro-Ugarske bio 1913. godine izabran za reisul-ulemu. Na tom položaju ostao je sve do 1931. godine, i za to vrijeme je bio nesporni duhovni vođa Bošnjaka, pokretač i učesnik njihovih brojnih akcija. Kao teolog i kulturni radnik pripadao je reformatorskom dijelu bošnjačke inteligencije i sav životni vijek je proveo u iznalaženju odgovarajućih načina bošnjačkog duhovnog i političkog življenja. Stupanjem na snagu novog ustava Islamske zajedinice 1930. godine, kojim se dokida samostalnost te institucije, na osobni je zahtjev penzioniran, ne prihvatavši da obnaša svoju funkciju u tako po muslimane sramnim uvjetima.
-
-
-
- Ef. Čaušević reformira arabicu za potrebe pisanja bosanskim jezikom unoseći u nju palatale đ,nj,lj i ć, te vokale o, i, e. Tako preuređena arabica nazivana je reformirana arabica, mektebica, hrvatica i matufovača. Njome su tiskana mnoga značajna djela kao što su: Kratka povijest Islama, Bergivija i Tedžvid. Objavljivati je počeo za vrijeme školovanja i studija u Turskoj u listovima: Tercünam-i hakitat, Tasvir-i efkâr i Vatan a u rodnoj Bosni uređuje Behar (1906-1907) , Tarik i Mekteb. Bio je poznat i po tome što je u svoje vazove unosio svoje liberalne i reformatorske poglede na islamsku tradiciju. Veliki je pobornik prosvjete svojeg naroda, zaslužni promicatelj tolerancije, ravnopravnog položaja ženskog bića u ljudskom društvu, prvenstveno putem njihovog odgoja i obrazovanja te sudjelovanja u javnom životu.
-
-
-
- Na polozaj reisu-l-uleme u teskom ratnom i poratnom periodu Džemaludin ef. Čaušević se predano i dostojanstveno borio za ravnopravnost islama i muslimana, dolazeći u česte sukobe kako sa jugoslovenskom vladom tako i sa konzervativnom ulemom i zaostalim muslimanskim svijetom. Kada je 1929. godine ministar Milan Srškić donosenjem novog Ustava Islamske vjerske zajednice pokusao srusiti vjersku autonomiju, reis Causevic mu se ostro suprostavio, sto je za posljedicu imalo njegov odlazak u penziju 1930. godine. Do kraja zivota 1938. godine radio je na prijevodu Kur'ana sa Muhamedom Pandžom. Dženaza ovom velikom alimu, reformatoru i borcu bila je do tada nezapamćena po brojnosti onih koji su željeli da mu tim posljednjim zemaljskim činom odaju priznanje.
-
-
-
- Pod njegovim uplivom i osmišljenjem reformirana je Gazi-Husref-begova medresa. S Muhamedom Pandžom prevodi Kur'an na bosanski jezik, koji on sam naziva hrvatskim u obimnim Uvodom, Tumačenjem i Bilješkama. Uredio je i izdao knjigu za muslimansku mladež Islamski velikani.
-
-
-
- Svojom ljudskom moralnom i intelektualnom snagom, veličinom, dobrotom i tolerancijom ostavio je duboke tragove i u hrvatskom narodu čineći mu dobro i boreći se za njegov opći napredak u miru i slozi s Bošnjacima.
-