Argentina

From Wikipedia

República Argentina
Zastava Argentine Grb Argentine
(Zastava) (Grb)
Položaj Argentine u svijetu.
Službeni jezici španjolski
Glavni grad Buenos Aires
Predsjednik Nestor Kršner
Površina
 - Ukupno
 - % vode
178. na svijetu
(2.766.890 km²)
1,1%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
31. na svijetu
37.812.817
14/km²
Nezavisnost 25. Maj 1810. (Od Španije)
Valuta Argentinski peso
Vremenska zona UTC -3:00
Državna himna "Oid, morales" (španjolski: "Čujte, o ljudi")
Internetski nastavak .ar
Pozivni broj 54
uredi

Argentina je druga po veličini država južne Amerike između Andi i Atlantskog okeana. Graniči sa Paragvajom i Bolivijom na sjeveru, Brazilom i Urugvajom na sjeveroistoku i Čileom na zapadu. Ukupna površina je 2.766.890 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Buenos Aires. Ukupno stanovništvo je 37.812.817. Od tih, više od 97% su bijelci.

Sadržaj

[izmijeni] Historija

Područje današnje Argentine bilo je rijetko naseljeno prije dolaska evropskih kolonista. Indijanski narod Diaguita živio je na prostoru sjeverozapadne Argentine, uz rub Carstva Inka, a nešto istočnije narod Guaraní.

Prvi Evropljani pod vodstvom Ameriga Vespuccia dolaze 1502. Španci uspostavljaju stalnu koloniju na mjestu današnjeg Buenos Airesa 1580, kao dio Potkraljevstva Peru. Nakon uspostavljanja Potkraljevstva Río de la Plata 1776. koje je obuhvatalo današnje države Argentinu, Paragvaj, Urugvaj i veći dio Bolivije, Buenos Aires postaje važna luka. Zbog proizvodnje privrednih dobara i iz političkih razloga postupno se razvija u jedan od najvažnijih trgovačkih centara u regiji.

Potkraljevstvo se nakon kratkog vremena raspalo zbog unutrašnjih neslaganja i manjka potpore iz Španije kada je Napoleon Bonaparte srušio Špansko kraljevstvo.

Neuspjeli britanski pokušaj invazije 1806.-1807. osnažio je samopouzdanje stanovništva. Buenos Aires 1810. formira vlastitu huntu i poziva ostale pokrajine da se pridruže. Različiti politički pogledi odugovlače formalnu objavu nezavisnosti, a u međuvremenu Paragvaj proglašava vlastitu nezavisnost. Konačno 9. jula 1816. Kongres proglašava nezavisnost od Španije.

U drugoj polovini 19. stoljeća Argentina se razvija zahvaljujući modernijim poljoprivrednim tehnikama i izlasku na svjetsko tržište. U to vrijeme zajedno sa Brazilom i Urugvajom vodi rat protiv Paragvaja (1865 - 1870).

Većim dijelom kasnije historije izmjenjuju se vlasti i vojne diktature. Socijalne i političke prilike dovode do uspona Juana Peróna koji dolazi na vlast 1946 i provodi agresivnu politiku osnaživanja države. Veliku podršku dobiva od supruge Eve Perón, poznatije kao Evita Perón. Perónov drugi mandat prekida vojna grupa predvođena Eduardom Lonardijem 1955. i Perón odlazi u progonstvo no ostaje popularan u Argentini.

Tokom 1960ih godina izmjenjuju se vojne i civilne vlasti, pokušavajući se nositi sa smanjenim ekonomskim rastom i socijalnim problemima. Cijelo desetljeće traju sukobi peronista i antiperonista. Uz potporu pristaša Perón se vraća iz progonstva i osvaja pobjedu na izborima 1973. Umire 1974. a vlast ubrzo preuzimaju militaristi. Država ostaje pod pritiskom ekonomskih problema i rastućeg terorizma.

Ponovo slijedi razdoblje diktature u kojem vojska provodi oštre mjere protiv svih koji joj se protive. Proces je poznat pod nazivom "prljavi rat" i odnosi velik broj života uz kršenje ljudskih prava. Konzervativnije liste navode između 10 000 i 30 000 "nestalih" osoba - uhapšenih i potajno ubijenih bez suđenja u razdoblju 1976.-1983. Militaristički režim osim protivljenja stanovništva dolazi u krizu i zbog nerješavanja ekonomskih problema, korupcije, te poraza od Ujedinjenog Kraljevstva u ratu za Falklandske otoke 1982. Pod pritiskom javnosti dozvoljava se osnivanje političkih stranaka, polahko vraćaju političke slobode, te 1983. raspisuju demokratski izbori.

[izmijeni] Državno ustrojstvo

Prvi ustav kojim je Argentina proklamovana kao savezna republika donešen je 1853 .Federaciju sačinjavaju pokrajine koje imaju svoje ustave i autonomiju u onim oblastima koje nisu saveznim ustavom prenijele na državu. Posljednji ustav donešen je 1994.


[izmijeni] Savezna vlast

Državni organi smješteni su u Buenos Airesu. Zakonodavnu vlast vrši Narodni Kongres (Congreso Nacional) koji s sastoji iz dva doma: Predstavničkog doma i Doma senatora. Zastupnike u Predstavnički dom narod bira na četiri godine s time da se svake dvije godine obnavlja polovica doma. Dom senatora predstavlja 23 pokrajine i Autonomni grad Buenos Aires i broji 72 senatora koji se biraju izravno na šest godina a svake druge godine obnavlja se trećina doma. Kongres donosi osnovne državne zakone (građanski, krivični, trgovački, zakon o radu). Izvršna vlast pripada Predsjedniku čiji mandat traje četiri godine i može biti biran najviše dva puta. Vrhovni sud je najviša sudska instanca. Ima devet sudija koje imenuje Predsjednik uz odobrenje Doma senatora. Niži sudovi se djele na Savezne sudove (u pokrajinama) i Državne sudove (u Buenos Airesu).Sudije nadzire i razrješava dužnosti Sudsko vijeće.



[izmijeni] Pokrajinska vlast

U skladu sa federalnim načelom pokrajine su autonomne. One ustavima uređuju svoje ustrojstvo i podjelu vlasti. Izvršna vlast pripada guverneru koji svoju dužnost obavlja četiri godine i može biti ponovo biran. Zakonodavnu vlast vrši jednodomna ili dvodomna skupština. Svaka pokrajina ima Vrhovni sud i pokrajinske sudove. Grad Buenos Aires ima slično uređenje ali nema policiju i posebnu sudsku vlast kao pokrajine.

[izmijeni] Geografija

Nalazi se na jugu Južne Amerike. Sa zapada prirodnu granicu sa Čileom čini planinski lanac Andâ. Izlazi na Atlanski okean. Razlikuju se tri zone: centralna zona pretežno stepska, jug (Patagonija) i Ande na zapadu. Klima umjereno-kontinentalna, suptropska na sjeveru, planinska i alpska na Andima s najvišim vrhom Aconcaguom u pokrajini Mendozi te antartička na krajnjem jugu.

[izmijeni] Privreda

Privreda Argentine oslanja se na bogate prirodne resurse, izvozno orijentiranu poljoprivredu i raznoliku industriju. Zbog političkih previranja u prošlosti je bilježila velike uspone i padove. Od kraja 1970ih nagomilan je ogroman vanjski dug, a visoka inflacija je dostizala maksimum u razdoblju 1989.-1991. Zbog ekonomske krize vlada je pokrenula procese liberalizacije, deregulacije i privatizacije. Radikalnim monetarnim reformama 1991. argentinski peso je vezan uz američki dolar i usvojena nova monetarna politika.

Ekonomija se počela oporavljati 2002. bolje nego su predviđali strani i domaći analitičari. Nakon desetljeća tržišnih reformi postižu se dobri rezultati, naročito u izvozu, no još uvijek ostaje pitanje velike zaduženosti.

[izmijeni] Stanovništvo

Argentinci su mješavina različitih nacionalnih i etničkih grupa, dominantno potomaka talijanskih i španskih doseljenika koji zajedno čine oko 88% populacije. Valovi doseljavanja iz mnogih evropskih zemalja stigli su u Argentinu krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća: Velšani, Nijemci, Francuzi, Britanci, Irci, Poljaci, Rusi, Ukrajinci, Hrvati, Srbi i drugi, te manji broj azijskih doseljenika.

Izvorno indijansko stanovništvo broji oko 700 000 pripadnika koncentriranih uglavnom na sjeveroistoku, sjeverozapadu i jugu zemlje. No i u tim krajevima veći utjecaj imaju mestici miješanog europskog i indijanskog podrijetla iako čine oko 40% stanovništva u domorodačkim područjima.

Među religijama prevladava katoličanstvo, koje država podupire iako nije službena religija. Osim katolika, postoji i veći broj pripadnika židovske religije i protestanata.

[izmijeni] Kultura

[izmijeni] Relevantni članci

[izmijeni] Vanjski linkovi


Države Južne Amerike
Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venecuela
Zavisne teritorije: Falkland ostrva | Francuska Gijana


Nedovršeni članak Argentina koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.