Teslić

From Wikipedia

  
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link "uredi" i popravite ga vodeći računa o standardima bosanske Wikipedije.


Teslić je grad i centar općine u centralnoj Bosni.

Sam urbani centar je podignut dolaskom Austro-ugarske monarhije u poslednjoj deceniji devetnaestog stoljeća, te je i prvobitno stanovništvo (uglavnom stručni kadar za potrebe izgradnje Destilacije Drveta, Pilane i popratnih objekata, te goleme mreže uskotračne željeznice, dijelom međugradske, a dijelom šumske) bilo dovedeno administrativnim putem sa šireg područja monarhije. Ukratko bi se moglo reči da je skoro svaka austrougarska provincija pri osnivanju i izgradnji Teslića do Prvog svjetskog rata imala svoje predstavnika u nekoj od grupa radnika i službenika smještenih u "kolonijama" ili vilama duž gradskog parka. Nepoznato je koliko je od prvobitne mase u svekolikom etničkom, vjerskom i općekulturnom šarenilu došljaka ostalo do danas u živom potomstvu gradskog stanovništva. Pismeni tragovi ove vrste su na žalost bili vidljivi jedino na starim i u šištru zaraslim nadgrobnim spomenicima starog gradskog groblja (ako još uopće postoje) u prvim decenijama poslije Drugog svjetskog rata. Ostatak, danas sasvim sigurno večinskog dijela gradskog stanovništva porijeklom je iz Tešnja, bivšeg administrativnog centra za Usorski kraj, zatim Doboja, Tuzle, Zenice (zanatlije i trgovci), a poslije Prvog svjetskog rata, uslijedio je priliv rukovodećih i obrazovnih kadrova iz Srbije i Crne gore, što je nastavljeno sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća, to jeste raspada Jugoslavije. Po gornjim, škrtim i izlomljenim prikazima nastanka i time neminovnog razvoja ovog bosanskog grada, mora se reči da je Teslić bio i ostao specifićan u odnosu na genezu mnogih bosanskih gradova.


Teslić je u srednjem vijeku po mojim istraživanjima, dakle prije dolaska Osmanlija kao okupatora u Bosnu, nosio prostorni naziv Kamenica, (turski Taslidže), iz čega je poslije izveden hibrid Teslići, Donji Teslići, današnji grad Teslić i Gornji Teslići, danas selo, oko 6 km. južno od grada, na desnoj obali Male Usore i na putu prema Banjaluci. Zanimljivo je da se i danas samo selo Gornji Teslić u narodu naziva Gusti Teslič (gusti=naseljeni prostor?). Baza mojih izučavanja je u prvom redu bio masiv planine Borja, koja je sve do dolaska Austro-ugarske monarhije predstavljala neprohodni kompleks bosanske prašume. To je u starijoj historiji sasvim sigurno bilo posebno čuvano područje u kojem su se pravili povremeni i nužni zbijegovi stanovništva (Dubrave) prilikom čestih upada papskih vojski sa sjevera, od Save, a jedna cijela reljefna linija 10-15 km. sjeverozapadno od grada, nosi i danas naziv Ukrina (Ugri=Mađari). Ovome moramo dodati i historijsku činjenicu da je ista oblast dio bogatog bosanskog rudogorja između ostalog i zlatonosna, te je kao takva poznata od rimskih vremena, što opet znači da je predstavljala jedan od izvora ekonomske stabilnosti vladarske dinastije u srednjovijekovnoj bosanskoj državi. Kuriozitet Teslića je i njegovo bogatstvo srednjovijekovnim nadgrobnim spomenicima - stećcima, od ćega su do danas preživjeli sasvim rijetki i malobrojni primjerci. Na ovom prostoru je pažljivim sagledavanjem moguće uočiti od davnina kontinuirano postojanje "majdana", dakle rudnika kvalitetnog bijelog kamena-krečnjaka, koji se obilato koristio u srednjem vijeku, prvenstveno za izgradnju gradskih utvrda i naravno nadgrobnih spomenika-stećaka. Ogromna večina ovih spomenika je vremenom nestala lupanjem i drobljenjem u materijal za paljenje kreča ili nasipanje makadamskih puteva. Sistematsko uništavamnje je dokumentovano u vremenima nastanka prve Jugoslavije (SHS-država), kada su se cijele nekropole svjesno brisale i uništavale bez ikakvog vidljivog traga. Pa ipak, u narodu su preživjeli reljefni toponimi koji izričito govore u prilog postojanja nekropola, kao Biljezi, Mramor, Klupe, Knežpolje, Križ i drugi slićni, naravno neistraženi tragovi u prostoru. Ako znamo da je Tešanj bio u vlasništvu kraljevske loze Kotromanića, onda nije teško odgonetnuti onovremeni izravan uticaj na ovo područje, kako ekonomski i vojno, tako i kulturološki. Dodao bih na kraju ove napomene, da određeni toponimi u Gradu i okolini još uvijek datiraju iz tzv. predslavenskog, uglavnom gotskog razdoblja, što bi naravno trebalo empirijski utvrditi.

Temelj istinske ovozemaljske ljudske slobode je svjesna spoznaja sebe, te nepristrasno viđenje vlastitog mjesta u izvornom kolektivu i na cjelokupnom kolektivnom prostoru.

Hvala, nastavite, ali bez umišljenih predrasuda. Agić Nurija - Uppsala/S

Petpostavljeni sadržaj:

Geografija: Historija: Privreda: Kultura:

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine



Nedovršeni članak o gradu: Teslić treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
najnovije vijesti Zvanicna stranica Opstine Teslic informativni portal TESLIC homepage