Obrazovanje u Sarajevu

From Wikipedia

  
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link "uredi" i popravite ga vodeći računa o standardima bosanske Wikipedije.


[izmijeni] Univerzitet u Sarajevu

Univerzitet u Sarajevu baštini tradiciju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini - Sarajevu, koja ima stoljećima dugu povijest. Institucionalni počeci visokog obrazovanja identični su univerzitetskoj tradiciji zapadne Evrope. Gazi Husrev-beg je 1531. godine u Sarajevu utemeljio Hanikah, visoku školu sufijske filozofije, koja je 1537. godine dopunjena ustanovom na kojoj se izučavaju islamske znanosti. Prema tome, ovdje su njegovane tri discipline klasičnih katoličkih Univerziteta: teologija, pravo i filozofija, a postojala je i univerzitetska biblioteka. Ova institucija je do kraja 19. stoljeća bila najveće učilište u Bosni i Hercegovini, a od početka je bila u istom rangu sa medresom sultana Bajazita u Istanbulu, upravo onom institucijom koja se nalazi u osnovi starog istambulskog Univerziteta.

U austro-ugarskom periodu, tačnije 1887. godine, proradila je Šerijatska sudačka škola kao petogodišnja viša škola.


Savremena povijest Univerziteta u Sarajevu otpočela je otvaranjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija neposredno pred II svjetski rat i u toku rata (Poljoprivredno-šumarski fakultet, 1940. godine; Medicinski fakultet, 1944. godine, 1946. godine obnovljen je rad Medicinskog fakulteta, otvoreni su Pravni fakultet i Viša pedagoška škola, a 1948. godine obnovljen je rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta).


Godine 1949. otvoren je Tehnički fakultet. Drugog decembra iste godine sa izborom prvog rektora, počeo je s radom Univerzitet u Sarajevu. Sa otvaranjem Filozofskog fakulteta 1950. i Ekonomskog fakulteta 1952. godine završena je prva, inicijalna faza osnivanja Univerziteta u Sarajevu.


Drugu fazu razvoja (1955. - 1969.) karakterizira afirmacija Univerziteta, otvaranje novih visokoškolskih institucija i relativno zadovoljenje potreba za visokoobrazovnim kadrovima u Bosni i Hercegovini. Značajna činjenica jeste i organiziranje i pokretanje postdiplomskih studija na Univerzitetu.


Treća faza (1970. - 1982.) definirana je daljim otvaranjem visokoškolskih institucija na Univerzitetu, znanstveno/naučnom promocijom Univerziteta i njegovim intenzivnijim uključivanjem i promocijom na internacionalnom akademskom planu. Univerzitet je na indirektan i direktan način doprinio osnivanju novih Univerziteta u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.


Četvrtu fazu razvoja (1982. - 1992.) karakterizira odvajanje znanstveno/naučnog rada i aktivnosti od Univerziteta i otvaranje favoriziranih znanstveno/naučnih instituta van Univerziteta. Ovim je nanesena značajna šteta Univerzitetu u Sarajevu, jer je ugrožen osnovni princip odvajanja univerzitetske edukacije i znanstveno/istraživačkog rada što je imalo za posljedicu pad kvaliteta edukacije i tehnološko zaostajanje Univerziteta.

Nekontrolirani upis enormnog broja studenata imao je za posljedicu značajan pad efikasnosti studija i hiperprodukciju kadrova u pojedinim oblastima edukacije.


Peta faza (1992. - 1995.) je faza vandalske devastacije objekata i opreme, kao i kadrovskog osiromašenja i enormnog pada broja studenata na Univerzitetu, izazvanih ratom i agresijom na Bosnu i Hercegovinu.


Ipak, i pored svih teškoća života i rada u troipogodišnjoj blokadi Sarajeva, zahvaljujući iskazanom entuzijazmu, profesionalnosti, patriotizmu i upornosti univerzitetskih nastavnika i saradnika, kao i studenata, Univerzitet u Sarajevu je očuvao kontinuitet rada i življenja, kao svojevrsni vid intelektualnog, akademskog otpora sve onome vandalskom i anticivilizacijskom, kao svoj doprinos afirmacije slobode i demokracije odbrane od agresije i fašizma i afirmacije državnosti Bosne i Hercegovine.


Od početka 1996. godine, Univerzitet u Sarajevu ulazi u fazu poslijeratne fizičke i akademske obnove i rekonstrukcije. Fizička obnova je usmjerena na rekonstrukciju devastiranih i izgradnju uništenih objekata, realizaciju projekta novog Univerzitetskog kampusa, nabavu devastirane edukativne i znanstvene opreme i obnovu objekata studentskog standarda. Na ovom planu do danas su postignuti značajni rezultati i stvoreni su uslovi kvalitetnijeg studija.


Akademska obnova, koja je u toku, podrazumijeva realizaciju novog koncepta organizacije i funkcije Univerziteta sukladno savremenim standardima, osavremenjavanje curriculum-a studija i edukaciju neophodnog nastavnog kadra.


Proces akademske obnove i rekonstrukcije Univerziteta potpomognut je aktivnostima Rektorske konferencije Evrope (CRE), Savjeta Evrope, Evropske unije, kao i čitavog niza međunarodnih organizacija i institucija involviranih u oblast visokog obrazovanja.


Univerzitet u Sarajevu je u partnerskim odnosima sa preko trideset Univerziteta iz Evrope, SAD, Kanade i arapskih zemalja.


Osnovni cilj svih aktualnih aktivnosti je podizanje kvaliteta studija i stvaranje suvremenog Univerziteta studija i stvaranje suvremenog Univerziteta evropske provenijencije koji će biti respektabilan reprezentant Bosne i Hercegovine na internacionalnom nivou i promotor tradicionalnih, povijesnih, kulturnih, znanstvenih i umjetničkih vrijednosti ovog dijela Evrope.


Univerzitet u Sarajevu je otvoren i svima onima koji žele da kao studenti, suradnici ili profesori, svojim intelektualnim i moralnim kvalitetima doprinesu razvoju edukacije, znanosti, stručnosti, u definiranom ambijentu autonomije Univerziteta kao osnovne pretpostavke akademske slobode individualnog ispoljavanja i potvrđivanja sposobnosti i kvaliteta.

SA SLUŽBENE STRANICE GRADA SARAJEVA