Debian

From Wikipedia

  
Ovaj članak ili dio članka sadrži informacije o zakazanim ili očekivanim budućim izdanjima softvera.
Informacije se mogu vrlo brzo promijeniti kako se datum izdavanja softvera približava.


Debian GNU/Linux

Debian 3.1 desktop
Web stranica: www.debian.org
Izdavač/
razvijatelj:
Debian
Skupina OSa: Linux
Zadnja stabilna verzija: 3.1 r1 / 20. decembar 2005.
Upravljanje paketima: DEB
Podržane platforme: i386, AMD64, PowerPC, 68k, SPARC, Alpha, ARM, MIPS HPPA, S390, IA-64
Tip kernela: Monolitni
Korisnički interfejs: Tekstualni (shell)/Grafički (KDE)/(GNOME)
Licenca: Free Software
Stanje: Razvija se

Debian je 1993. nastao kao Linux distribucija koja sadrži isključivo slobodni softver. Konfigurisan je za 11 različitih arhitektura. Pored APT-get, sistema za instaliranje i ažuriranje (en. update) softvera, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija. Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti. Sredinom septembra 2006. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada Dunc-Tank uzima novac od sponzora na račun Debiana. Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana. U međuvremenu su uprave grada Minhena i grada Beča otkazali ugovore sa Microsoft kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.

Sadržaj

[izmijeni] Verzije

Najnovija objavljena verzija Debiana se naziva stable. Ispod možete vidjeti listu svih verzija Debian operativnog sistema.

[izmijeni] Historija i razvoj

Debian Projekt je započet 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima (en. maintainers) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 Debian Razvijatelja.

[izmijeni] Filozofija rada

Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

  • Linux Standard Base (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
  • Filesystem Hierarchy Standard (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema (en. file system). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
  • Debian Jr. je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima.

[izmijeni] Vanjski linkovi

Commons
Wikimedia Commons ima kolekciju medijskih fajlova o temi:


Linux distribucije
CentOS | Debian | Fedora | Gentoo | Knoppix | Mandriva Linux | Red Hat Enterprise Linux | Slackware | SUSE Linux | Ubuntu | više…