El Salvador

From Wikipedia

República de El Salvador
Zastava Salvadora Grb Salvadora
(Opis) (Opis)
Položaj Salvadora u svijetu.
Službeni jezik španski
Glavni grad San Salvador
Predsjednik Elías Antonio Saca
Predsjednik Vlade Ana Vilma de Escobar
Površina
 - Ukupno
 - % vode
148. na svijetu
21,040 km²
1.5%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
97. na svijetu
6,470,379
308/km²
Nezavisnost 15. maja 1821.
Valuta salvadorski kolon
Vremenska zona UTC -6
Državna himna "Saludemos la Patria orgullosos"
Internetski nastavak .sv
Pozivni broj 503

El Salvador (špan. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

Sadržaj

[izmijeni] Historija

Prije španskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.

Prvi pokušaj Španaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stiče potpunu samostalnost.

1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.

[izmijeni] Vlada

Glavne političke partije su hrišćansko-demokratska stranka i široki nacionalni front.

[izmijeni] Političke podjele

Na 14 oblast (departmana)

[izmijeni] Geografija

[izmijeni] Privreda

Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polahko se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.

[izmijeni] Privreda

Veliki uticaj ima SAD-ov kapital, kao i kanadski i japanski. Bilježi se smanjivanje udijela poljuprivrede. Najviše zaposleno u poljuprivredi ali vremenom opada. Zbog sadnja kafe opao udiodrugih biljaka te je postala monukulturna poljuprivredu. Sve se više bazira na drugim kulturama.

Poljoprivreda:

  • kafa,
  • banane
  • kukuruz,
  • proso
  • sogrum,
  • maniok,
  • krompir ali uznatno manjoj mjeri od kafe.

Rude: zlato, srebro, živa, olovo, cink. Industrija; prehrambena, kožna, drvna, crna metalurgija, hemijska đubriva,tekstilna,,-

[izmijeni] Stanovništvo

Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu.

[izmijeni] Kultura

[izmijeni] Vanjski linkovi


Države Sjeverne Amerike
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago
Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos