Makedonska

Z Wikipedije

Makedonska (makedonsce Македонија/Makedonija, albansce Maqedonia), je stat w južnowuchodnej Europje. Hač do do lěta 1991 běše dźěl bywšeje Socialistiskeje Federatiwneje Republiky Juhosłowjanskeje (SFRJ). Wona ma 25.713 km² a hłowne město je Skopje. Oficielna rěč w Makedonskej je makedonšćina.

Hewak wot 2001, po wojnskim konflikće, Makedonska je připoznała albanšćinu jako druhu oficielnu rěč we wokrjesach, w kotrychž je nad 20% populacije albanska. (to plaći tež za druhe mjeńšinowe rěče). Oficialne mjeno kraja je Republika Makedonia. Hewak, w organach Europskeje Unije a za Grjeksku mjeno Makedonskeje je: Bywša Južnosłowjanska Republika Makedonska. Grjekska njepřipoznaje oficielne mjeno Makedonskeje, dokelž mysli, zo Makedonska ma teritorialne žadanja. Grjekska mysli, zo móže jenož wona wužiwać te mjeno.

Najwažniše města w Makedonskej su: Bitola, Kumanovo, Tetovo, Ohrid, Kavadarci, Štip, Gevgelija, Kruševo, Makedonski Brod, Kičevo, Makedonska Kamenica, Prilep, Veles, atd. Ohrid je město słowjanskich wučerjow, mjez kotrimiž je Swjaty Kliment Ohridski, kiž je kyrilicu k česći swojeju wučerjow Sw. Kirila a Methodiusa wutworił. W Ohridźe je była tež wutwarjena prěnja Słowjanska Uniwersita, w kotrejž je studowało wjace hač 3.500 studentow.

[wobdźěłać] Hlej tež

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije