Paragvaj
From Wikipedia
|
|||||
Državna krilatica: Paz y justicia (španjoslski: Mir i pravda) |
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | [[španjolski i guaranski]] | ||||
Glavni grad | [[Asunción]] | ||||
Predsjednik | [[Nicanor Duarte Frutos]] | ||||
Predsjednik Vlade | Nicanor Duarte Frutos | ||||
Površina - Ukupno |
58. po veličini 406.750 km² |
||||
Stanovništvo - Ukupno (2004) |
100. po veličini 6.191.368 |
||||
Neovisnost | Od Španjolske 15. svibnja 1811. |
||||
Valuta | guaraní (100 100 centima1) | ||||
Vremenska zona | UTC -4 | ||||
Državna himna | [[Paraguayos, República o Muerte]] | ||||
Internetski nastavak | .py | ||||
Pozivni broj | 595 | ||||
1 izvan upotrebe |
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Zemljopis
Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.
[edit] Povijest
Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.
Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.
[edit] Stanovništvo
Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.
[edit] Gospodarstvo
Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Uredi | Države i teritoriji Južne Amerike | |
Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Panama | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venezuela |
Kategorija:Države svijeta