Paragvaj

From Wikipedia

Republika Paragvaj
Image:Paraguay coa.png
(Zastava Paragvaja) (Grb Paragvaja)
Državna krilatica:
Paz y justicia
(španjoslski: Mir i pravda)
Službeni jezik [[španjolski i guaranski]]
Glavni grad [[Asunción]]
Predsjednik [[Nicanor Duarte Frutos]]
Predsjednik Vlade Nicanor Duarte Frutos
Površina

 - Ukupno

 - % vode
58. po veličini

406.750 km²

2,3%
Stanovništvo

 - Ukupno (2004)

 - Gustoća
100. po veličini

6.191.368

15/km²
Neovisnost Od Španjolske
15. svibnja 1811.
Valuta guaraní (100 100 centima1)
Vremenska zona UTC -4
Državna himna [[Paraguayos, República o Muerte]]
Internetski nastavak .py
Pozivni broj 595
1 izvan upotrebe

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.

Sadržaj/Садржај

[edit] Zemljopis

Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).

Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.

[edit] Povijest

Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.

Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.

[edit] Stanovništvo

Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.

[edit] Gospodarstvo

Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.


Uredi Države i teritoriji Južne Amerike

Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Panama | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venezuela
Teritoriji: Falklandski Otoci | Francuska Gvajana | Južna Džordžija i Južni Sendvič Otoci

Kategorija:Države svijeta