Budizam

From Wikipedia

Budizam je etičko učenje i religija čiji je osnivač Buda (sanskritski: probuđeni , prosvetweni) po kome je ova religija i dobila ime. Buda je zapravo počasno ime indijskog religijskog i moralnog reformatora Gautame ili Sidarte (oko 560. p.n.e. – 480. p.n.e.) iz plemićke porodice Sakja.

Postojbina budizma je Indija, u kojoj je pre nastanka budizma bila rasprostranjena religija bramanizam, i koja će se kasnije u feudalnom dobu modifikovati u novu religiju, hinduizam i ponovo potisnuti budizam iz Indije.

U svojoj 29. godini Buda je doživeo veliko preobraženje. Napustio je porodicu i počeo da živi kao putujući asket. Težio je filozofsko-religijskom saznanju sveta i oslobođenju od materijalnog sveta - nirvani (sanskritski: gašenje). Nirvana je stanje duševnog mira, krajnje samoodricanje, apsolutno blaženstvo, prosvetljenje, vrhunska mudrost u budizmu, smisao života i cilj svakog vernika, prestajanje volje za postojanjem koje omogućava ponovno rađanje posle smrti. Nirvana se postiže iskupljenjem i upražnjavanjem pravila tzv. Osmokrakog puta i mogu je postići svi njudi, bez obzira na svoj društveni status ili obrazovanje. Nirvana se može opisati i kao oslobađanje od svih telesnih želja čoveka, koje su prema budizmu, izvor čovekovih patnji. Pojam “nirvana” sreće se i u bramanizmu, ali tamo nema isto značenje kao u budizmu.

Buda je svojim propovedima stvorio zajednicu pristalica i budistički monaški red. Suština njegovog učenja je u tzv. četiri plemenite istine: o patnji , o uzroku patnje , o ukidanju patnje , i o plemenitom osmokrakom putu za ukidanje patnje. Osmokraki put podrazumeva: pravo znanje (verovanje), pravo nastrojenje, pravo govorenje, pravo delanje, pravo življenje, pravo opažanje, pravo prisećanje i pravo poniranje u sebe. U osnovi Budinog učenja su pesimizam i pasivni moral.

Za razliku od hrišćanstva budizam ima 5 božijih zapovesti kojih treba da se pridržava svaki vernik, od kojih su prve četiri potpuno indentične hrišćanskim. Te zapovesti su: (1) ne ubij, (2) ne kradi, (3) ne vrši preljubu, (4) ne laži i (5) ne uzimaj alkohol.

Budizam propagira verovanje u seobu duša (verovanje da se duša posle smrti tela seli u novo telo-čoveka, životinje ili biljke) i karman (karmu). Karma je verovanje da čovekova sudbina posle smrti zavisi od načina na koji je proživeo život. Po budizmu, do spasenja duše i iskupljenja može voditi samo saznanje do kojeg je Buda došao i propovedao ga, kao i neograničeno žrtvovanje sebe za dobrobit drugih bića i strogi moralni život.

Zanimljivo je da za razliku od hrišćanstva, islama i judaizma budizam ne smatra sebe jedinom ispravnom religijom i nije težio uklanjanju mnogobožačkih religija.


[edit] Podela budizma

U trećem veku pre nove ere pod carem Ašokom (272 - 237. p.n.e.) budizam je postao državna vera u Indiji. Ubrzo je počeo da se širi i da se menja. Razlikujemo tri osnovne grane budizma: hinajanu (južni budizam) , mahajanu (severni budizam) , i tantrizam (sanskritski: ono što se širi), koji je po nekima samo ogranak mahajane, i koji sadrži izvesne elemente hinduizma.

Mahajana je rasprostranjena na Tibetu, u Kini, i u Japanu, optimističnija je od hinajane, propoveda veru u jednog boga, ličnu dušu, raj i zagrobni život.

Hinajana se pridržava Budinog učenja, ne poznaje ličnu dušu ni boga.

Treba spomenuti i lamaizam (tibetanski: lama-učitelj), izmenjeni oblik budizma, rasprostranjen na Tibetu. Lamaizam je hibrid filozofije budizma i verovanja u demone i čarolije. Poglavar lamaističke crkve je Dalaj-Lama koji je u isto vreme i svetovni poglavar Tibeta. Sadašnji, četrnaesti Dalaj-Lama postavljen je na presto 1939. godine. NR Kina je okupirala Tibet 1959. i od tada, Dalaj-Lama je živeo u izgnanstvu, sve do nedavno, kada se vratio na Tibet. Osnivač lamaizma je indijski monah [[Padma Sambhavi]] koji je 747. godine došao na Tibet, a reformator lamaizma je Cong Ka Pa (1356. – 1419.). U peridu od trinaestog do šesnaestog veka budizam se proširio na Mongoliju i evropski deo Rusije.Posle drugog svetskog rata lamaizam je u opadanju.


[edit] Rasprostranjenost

Iako je nastao na indijskom tlu, danas u Indiji ima svega oko 300 000 budista. Ipak, po podacima iz 1991. godine u svetu ima čak 326 923 000 budista što čini 6% svetske populacije i čini ga četvrtom po broju vernika religijom na svetu, odmah iza hrišćanstva, islama i hinduizma. Budizam je rasprostranjen u Indokini , na Tibetu, u Koreji, Japanu, Mongoliji, Kini. Poslednjih decenija budizam stiče sve više pristalica u Evropi i Americi.


[edit] Videti takođe

  • Budističke priče