Titanij

From Wikipedia

Sc - Ti - V
 
Ti
Zr  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj titanijum, Ti, 22
Pripadnost skupu prelaznih metala
grupa, perioda IVB, 4
gustina, tvrdoća 4507kg/m3, , 6
Boja srebrnobela
Osobine atoma
atomska masa 47,867 u
atomski radijus 140 (176)pm
kovalentni radijus 136 pm
van der Valsov radijus bez podataka
elektronska konfiguracija [Ar]3d24s2
e- na energetskim nivoima 2, 8, 10, 2
oksidacioni broj 4
Osobine oksida amfoterni
kristalna struktura heksagonalna
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 1941 K (1668 °C)
temperatura ključanja 3560 K (3287 °C)
molska zapremina 10,64×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 421 kJ/mol
toplota topljenja 15,45 kJ/mol
pritisak zasićene pare 0,49 Pa (1933 K)
brzina zvuka 4140 m/s
(293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 1,54 (Pauling)
1,32 (Alred)
specifična toplota 520 J/(kg*K)
specifična provodljivost 2,34×106 S/m
toplotna provodljivost 21,9 W/(m*K)
I energija jonizacije 658,8 kJ/mol
II energija jonizacije 1309,8 kJ/mol
III energija jonizacije 2652,5 kJ/mol
IV energija jonizacije 4174,6 kJ/mol
V energija jonizacije 9581 kJ/mol
VI energija jonizacije 11533 kJ/mol
VII energija jonizacije 13590 kJ/mol
VIII energija jonizacije 16440 kJ/mol
IX energija jonizacije 18530 kJ/mol
X energija jonizacije 20833 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
44Ti (veš.) 63 godina z.e. 0,268 44Sc
46Ti 8,0% stabilni izotor sa 24 neutrona
47Ti 7,3% stabilni izotor sa 25 neutrona
48Ti 73,8% stabilni izotor sa 26 neutrona
49Ti 5,5% stabilni izotor sa 27 neutrona
50Ti 5,4% stabilni izotor sa 28 neutrona
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Titanijum, titanij ili titan (Ti, latinski - titanium) je metal IVB grupe. Ima 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 46 do 50. Izotopi od 46 do 50 su postojani. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 5000 ppm (ang. parts per million), u obliku minerala: ilmenita, rutila i titanita.

Otkrio ga je G.W. Creeda 1791 godine, i takođe nezavisno od prvog otkrića otkrio ga je M.H. Klaproth w 1795 godine.

Titanijum (mineralni koncentrat)
Enlarge
Titanijum (mineralni koncentrat)

Najvažnije jedinjenje titanijuma je bez sumnje titanijumoksid TiO2 koji se koristi kao dodatak za izbeljivanje u pastama, prašcima i farbama.

Biološki značaj - Elementarni titanijum nije otrovan, ali neke njegove soli jesu.

Legure titanijuma su veoma lake i mehanički izdržljive - posebno na razvlačenje i zbog toga se koriste u avioindustriji, a takođe i za pravljenje bicikli i drugih sportskih sprava. Legure titanijuma imaju mnogo bolje osobine od legura aluminijuma ali su od njih značno skuplje te su zbog toga manje zastupljene