16.5.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[edit] 17. svibnja - 17. maj

- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina
Lipanj - Jun
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 28 29 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina

16. svibnja (16.5.) je 136. dan godine po gregorijanskom kalendaru (137. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 229 dana.

[edit] Događaji

  • 1532. - Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se s malom grupom vojnika na severnu obalu Perua.
  • 1770. - U Versaju se venčali francuski prestolonaslednik Luj, kasnije Luj XVI, i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije.
  • 1812. - Turska i Rusija potpisale ugovor o miru u Bukureštu kojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori s turskim vlastima o autonomiji Srbije.
  • 1881. - U okolini Berlina u saobraćaj pušten prvi električni tramvaj.
  • 1916. - Potpisan ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.
  • 1929. - U Holivudu dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije, od 1931. poznate kao „Oskar“, filmu „Krila“, glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.
  • 1941. - Parlament Islanda ukinuo ugovor s Kraljevinom Danskom, iz 1814, po kojem je zemlja pod danskom dominacijom, i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena 17. juna 1944. posle plebiscita.
  • 1961. - General Park Čung Hi izvršio vojni udar u Južnoj Koreji. Bio na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.
  • 1969. - Sovjetski vasionski brod „Venera 5“ približio se Veneri i izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.
  • 1972. - Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku u rad pustili hidroenergetski sistem „Đerdap“ na Dunavu.
  • 1974. -
    • Skupština SFRJ proglasila Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika države.
    • Helmut Šmit postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.
  • 1975. - Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svetski vrh, Maunt Everest.
  • 1989. -
    • Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider Deng Hsijaoping sreli se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, posle 30 godina, prekinut tihi hladni rat te dve najveće komunističke države.
    • Automobilom-bombom u Bejrutu ubijeni libanski verski vođa šeik Hasan Halid i 21 osoba.
  • 1991. - Kraljica Velike Britanije Elizabeta, tokom zvanične posete SAD, obratila se Kongresu. Prva kraljica koja se obratila Kongresu SAD.
  • 1992. - Rat u Bosni i Hercegovini: Povlačeći se iz Bosne, JNA digla u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom, vredan oko šest milijardi dolara.
  • 1997. - Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio Kinšasu, ka kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova autokratska vladavina duga 32 godine.
  • 2001. - SAD označile Pravu IRA, deo Irske republikanske armije, kao stranu terorističku organizaciju.

[edit] Rođenja

  • 1898 -
    • Desanka Maksimović, srpska pesnikinja. († 1993.)
    • Rastko Petrović, srpski pesnik, putopisac i diplomata.
  • 1905. - Henry Fonda, američki glumac
  • 1924. - Daud Džavara, gambijski državnik.
  • 1953. - Pierce Brosnan, irski glumac
  • 1955. - Biserka Perman, kuglačica i političarka
  • 1970. - Gabriela Sabatini, argentinska teniserka
  • 1973. - Tori Spelling, američka glumica
  • 1974. - Laura Pausini, talijanska pjevačica
  • 1977. - Emiliana Torrini, islandska pjevačica


[edit] Smrti

  • 1703. - Šarl Pero, francuski pisac. (*1628).
  • 1917. - Vladislav Petković Dis, srpski pisac. (*1880).
  • 1926. - Mehmed VI, osmanlijski sultan
  • 1947. - Frederik Gaulend Hopkins, engleski biohemičar, nobelovac.
  • 1953. - Jean Baptiste Reinhardt, belgijski jazz muzičar
  • 1972. - Kvame Nkrumah, ganski političar i državnik.
  • 1973. - Albert Paris Gutersloh, austrijski književnik i slikar (* 1887.)
  • 1980. - Božo Težak, hrvatski kemičar (* 1907.)
  • 1984. - Irvin Šo, američki pisac.
  • 1990. - Semi Dejvis Junior, američki zabavljač.
  • 1997. - Đuzepe de Santis, italijanski filmski režiser.
  • 2003. - Robert Stak, američki glumac.

[edit] Blagdani/Praznici