9.5.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[edit] 9. svibnja - 9. maj

- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina
Lipanj - Jun
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 28 29 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina

9. svibnja (9.5.) je 129. dan godine po gregorijanskom kalendaru (130. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 236 dana.

[edit] Događaji

  • 1502. - Španski moreplovac Kristifor Kolumbo isplovio iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet.
  • 1788. - Parlament Velike Britanije ukinuo trgovinu robljem.
  • 1877. - Rumunija proglasila nezavisnost, mesec dana pošto je sklopila savez s Rusijom protiv Otomanskog carstva.
  • 1901. - U Melburnu otvoren prvi parlament Australije.
  • 1911. - Grupa oficira, učesnici u dvorskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, u Beogradu osnovala tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt", odnosno "Crna ruka".
  • 1926. - Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi avionom preleteli Severni pol.
  • 1927. - Kanbera postala glavni grad Australije, umesto Melburna.
  • 1936. - Italija zvanično okupirala Abisiniju, danas Etiopiju, i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila za cara Abisinije.
  • 1945 - Drugi svetski rat: Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel u Berlinu potpisao završni dokument o kapitulaciji i okončanju neprijateljstava. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder.
  • 1945. - ostrvo Gernzi oslobođeno od okupacije Nacističke Nemačke.
  • 1946. - Kralj Vitorio Emanuele III abdicirao, Italija postala republika.
  • 1948. - Komunistička partija Jugoslavije odbacila optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak sovjetskog bloka na Jugoslaviju.
  • 1950. - Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman uputio poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan 1951. potpisalo šest zemalja. Taj dan se obeležava kao Dan evropskih integracija.
  • 1952. - Širom Jugoslavije održani masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona "A" Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.
  • 1960. - SAD postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprečavanje začeća.
  • 1976. - Ulrike Majnhof, vođa zapadnonemačke terorističke grupe "Bader-Majnhof", obesila se u zatvorskoj ćeliji.
  • 1978. - U parkiranom automobilu u centru Rima nađeno telo bivšeg premijera Italije Alda Mora, kojeg su teroristi "Crvenih brigada" oteli 54 dana ranije.
  • 1993. - Rat u BiH: Počeli sukobi hrvatske milicije HVO i pretežno muslimanske Armije BiH u Mostaru, što je dovelo do podele grada na muslimanski i hrvatski deo.
  • 1995. - Na kraju trodnevne proslave 50. godišnjice završetka drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali na globalno pomirenje. Centralne proslave održane u Parizu i Moskvi.
  • 1996. - Joveri Museveni pobedio na prvim predsedničkim izborima u Ugandi posle 16 godina.
  • 2001. -
    • Predsedniku Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorku uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.
    • U haosu koji je na stadionu u Akri, u Gani, nastao kada je policija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo život.
  • 2002. - U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobede, u južnoj ruskoj republici Dagestanu u gradu Kaspijsk, poginule 42, povređeno 150 osoba.


[edit] Rođenja

  • 1800. - Džon Braun, borac za ukidanje ropstva u SAD.
  • 1837. - Adam Opel, osnivač auto-firme "Opel"
  • 1860. - J. M. Barrie, škotski književnik († 1937.)
  • 1874. - Howard Carter, britanski arheolog
  • 1882. - Džordž Barker, američki slikar (†1965.)
  • 1891. - Vladimir Čerina, hrvatski književnik († 1932.)
  • 1924. - Bulat Okudžava, ruski kantautor i šansonjer
  • 1946. - Candice Bergen, američka glumica
  • 1949. - Billy Joel, američki kantautor

[edit] Smrti

  • 1805. - Fridrih Šiler, nemački pesnik.
  • 1850. - Žozef Gejlisak, francuski hemičar.
  • 1931. - Albert Abraham Majklson, američki fizičar. (*1859.)
  • 1986. - Tenzing Norgaj, nepalski planinar. (*1914).


[edit] Blagdani/Praznici