Gvatemala

From Wikipedia

Republika Gvatemala
(Zastava Gvatemale) (Grb Gvatemale)
Državna krilatica:
nema
Službeni jezik [[španjolski]]
Glavni grad Guatemala City
Predsjednik Oscar Berger
Predsjednik Vlade Oscar Berger
Površina

 - Ukupno

 - % vode
103. po veličini

108.890 km²

0,4%
Stanovništvo

 - Ukupno (2004)

 - Gustoća
62. po veličini

14.655.189

119/km²
Neovisnost od Španjolske
15. rujna, 1821.
Valuta gvatemalski quetzal
(100 100 centavosa)
Vremenska zona UTC -6
Državna himna Guatemala Feliz
Internetski nastavak .gt
Pozivni broj 502

Republika Gvatemala je država u Srednjoj Americi, izlazi na Tihi ocean i Karipsko more. Na kopnu graniči sa četiri države: Meksikom, Belizeom, Hondurasom i Salvadorom.


Sadržaj/Садржај

[edit] Historija Gvatemale

Glavni članak:Historija Gvatemala

Na najvećem dijelu sadašnje Gvatemale se nalazila indijanska civilizacija Maja, navodno čak 2000 godina prije dolaska konkvistadora. Španac Pedro de Alvarado brutalno je pokorio indijance 1523-1527.

Godine 1821. španski veleposjednici su se, po uzoru na druge kolonije, pobunili protiv španske vlasti i proglasili nezavisnost. Godine 1822. Gvatemala priključila novostvorenom Meksičkom carstvu, da bi godinu dana kasnije napustila tu tvorevinu i stvorila Ujedinjene provincije Centralne Amerike. Nova federacija se raspala godine 1840. i otada Gvatemala postoji kao samostalna država.

Gvatemala je u 20. vijeku došla pod dominaciju američkih poslovnih interesa, najčešće uobličenih u tvrtki United Fruit. Pokušaj ljevičarske vlade Jacoba Arbenza Guzmana da početkom 1950-ih uvede socijalne reforme na račun američkih firmi je za vrijeme hladnog rata od američke vlade protumačen kao uvođenje komunizma u zapadnu hemisferu. CIA je zbog toga godine 1954. organizirala puč koji mnogi drže najspektakularnijom i jednom od najuspješnijih akcija u historiji te organizacije.

U samoj Gvatemali se URNG - ljevičarski pokret koji će od godine 1960. protiv desničarske vlade voditi građanski rat. Vlada će tokom slijedećih desetljeća, uz obilnu američku vojnu i svaku drugu pomoć, koristiti borbu protiv gerile kao izgovor za brutalno etničko čišćenje indijanskog stanovništva. Rat je, uz međunarodno posredovanje, završen tek godine 1996.

Gvatemala je dugo vremena vodila teritorijalni spor s Velikom Britanijom oko Britanskog Hondurasa, teritorija koji drži svojim. Zbog toga je tek godine 1991. priznala nezavisnost susjednog Belizea, ali dvije države imaju još gomilu neriješenih teritorijalnih pitanja.

[edit] Politika Gvatemale

Glavni članak:Politika Gvatemale

[edit] Pokrajine Gvatemale

Glavni članak:Pokrajine Gvatemale

[edit] Ekonomija Gvatemale

Glavni članak:Ekonomija Gvatemale

[edit] Stanovništvo Gvatemale

Glavni članak:Stanovništvo Gvatemale

[edit] Zemljopis Gvatemale

Glavni članak:Zemljopis Gvatemale

[edit] Kultura Gvatemale

Glavni članak:Kultura Gvatemale

[edit] Razno

  • Komunikacije u Gvatemali
  • Prijevoz u Gvatemali
  • Oružane snage Gvatemale
  • Vanjski poslovi Gvatemale

[edit] Vanjske poveznice



Uredi Države Sjeverne i Srednje Amerike

Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago

Teritoriji: Američki Djevičanski Otoci | Angvila | Aruba | Bermudi | Britanski Djevičanski Otoci | Gvadalupa | Kajmanski Otoci | Martinik | Montserrat | Navassa Otok | Nizozemski Antili | Portoriko | Saint-Pierre i Miqeulon | Turks i Caicos Otoci