Dubravko Lovrenović

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dubravko Lovrenović
Dubravko Lovrenović

Dubravko Lovrenović, bosanskohercegovački medievalista, rođen je 30. augusta 1956. godine u Jajcu. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1979. godine. Na istom je fakultetu odbranio doktorat Ugarska i Bosna (1387-1463) 18. decembra 1999. godine. Objavio je veliki broj radova o srednjem vijeku u domaćim i stranim stručnim časopisima, kao i više desetina tekstova publicističkog tipa. Sudjelovao je na većem broju naučnih skupova. Zimski semestar 2001/2002. godine proveo je kao gostujući profesor na američkom univerzitetu Yale. Od 2001. do 2003. godine bio je zamjenik ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH. Godine 2005. boravio je i kao stipendist na Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti. Član je Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Komisije za saradnju sa UNESCO-m. Sekretar je za historiju pri ANU BiH i voditelj je Centra za istraživanje povijesti pri Međunarodnom forumu Bosna iz Sarajeva.

Profesor je opće historije srednjeg vijeka na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.


[uredi] Predmeti interesovanja

Srednjovjekovna bosanska i evropska historija, s posebnim osvrtom na regiju Centralno-Istočne Evrope, recepcija i tumačenje bosanskog srednjovjekovlja u novom vijeku i suvremenom dobu, historijski mitovi i njihova upotreba.


[uredi] Izbor iz bibliografije

  1. Cetinski knez Ivaniš Nelipčić u političkim previranjima u Dalmaciji krajem 14. i tokom prvih decenija 15. stoljeća, Prilozi Instituta za istoriju XXI/22, Sarajevo, 1986, 199-220.
  2. Ostrovica i Skradin u mletačko-ugarskim ratovima za Dalmaciju (1409.-1420.), Historijski zbornik 39, Zagreb, 1986, 163-172.
  3. Kako je bosanski vojvoda Sandalj Hranic došao u posjed Ostrovice i Skradina, Radovi 19, Zagreb, 1986, 231-236.
  4. Da li je Jelena Nelipčić bila majka Balše Hercegovica, Istorijski zbornik 7, Banja Luka, 1986, 193-198.
  5. Hrvoje Vukčić Hrvatinić i splitska komuna, Prilozi Instituta za istoriju XXII/23, Sarajevo, 1987, 37-45.
  6. Jelena Nelipčić, splitska vojvotkinja i bosanska kraljica, Radovi 20, Zagreb, 1987, 183-193.
  7. Istočni Jadran u odnosima između Hrvoja Vukčića i Sandalja Hranića na prelazu iz XIV. u XV. stoljeće, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika BiH 27, Sarajevo, 1987, 55-66.
  8. Utjecaj Ugarske na odnos Crkve i države u srednjovjekovnoj Bosni, "Sedam stoljeća bosanskih franjevaca 1291.-1991.", (zbornik radova), FTS, Samobor, 1994, 37-93.
  9. Srednjovjekovna Europa. Definiranje pojmova, utvrđivanje sadržaja, omeđivanje prostora, Radovi 27, Zagreb, 1994, 289-302.
  10. Bosanski mitovi, Erasmvs 18, Zagreb, 1996, 26-37.
  11. Bosansko-humski mramorovi – stećci, Bosna Franciscana V/7, Sarajevo, 1997, 94-139.
  12. Na ishodištu srednjovjekovne bosanske etno-politogeneze, Bosna Franciscana VI/9, Sarajevo, 1998, 85-125.
  13. Bosansko srednjovjekovlje u svjetlu kristijanizacije vladarske ideologije (Na trećem putu tzv. "monarhijske pobožnosti"), Bosna Franciscana V/8, Sarajevo, 1998, 156-193.
  14. Proglašenje Bosne kraljevstvom (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo, 1999, 227-287.
  15. Srednjovjekovna Bosna i srednjoeuropska kultura (Prožimanja i akulturacija), Forum Bosnae 5, Sarajevo, 1999, 177-206.
  16. Vitez, herceg i pataren (Ideološki stereotipi i životna stvarnost), Forum Bosnae 7-8, Sarajevo, 2000, 257-294; “Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u povodu 500. obljetnice smrti Fra Anđela Zvizdovića”, FTS-Franjevački samostan Fojnica, Sarajevo-Fojnica, 2000, 21-59.
  17. Hrvoje Vukčić Hrvatinić i srednjodalmatinske komune (1398.-1413.), Zbornik radova Jajce 1396-1996, Jajce, 2002, 31-51.
  18. Tri etnonacionalna pogleda u bosansko srednjovjekovlje, Forum Bosnae, 18, Sarajevo, 2002.
  19. Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna Franciscana XII/21, Sarajevo, 2004, 172-202.
  20. Središte bez središta (povratak iz unutrašnjeg izgnanstva), Status 3, Mostar, 2004, 95-97.
  21. Modeli ideološkog isključivanja: Ugarska i Bosna kao ideološki protivnici na osnovu različitih konfesija kršćanstva, Prilozi Instituta za istoriju 33, Sarajevo, 2004, 9-57.
  22. Bošnjačka recepcija bosanskog srednjovjekovlja, Zeničke sveske – Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 02/05, Zenica, decembar 2005, 241-290.
  23. Duž balkanskih historiografskih transverzala, Zeničke sveske – Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 03/06, Zenica, 2006, 11-20.
  24. O historiografiji iz Prokrustove postelje (Kako se i zašto kali(o) bogumilski mit), Status 10, Mostar, 2006, 256-286.
  25. Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.[1]

[uredi] Vanjski linkovi

Drugi jezici