Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak je dio serije o historiji Bosne i Hercegovine ![]() |
Ilirsko doba |
Rimsko doba |
Srednjovjekovna Bosna |
Osmanlijsko doba |
Austro-Ugarsko doba |
Prva Jugoslavija |
Drugi svjetski rat |
Socijalistička Jugoslavija |
Bosanski rat |
Moderna Bosna |
Poslije Prvog svjetskog rata Bosna je uključena u južnoslavensko kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca koje će kasnije postati Kraljevina Jugoslvija. U to vrijeme politički život u Bosni je obilježen socijalnim i ekonomskim sukobima oko problema vlasništva posjeda, te stvaranjem više političkih partija. Dominantni ideološki sukob jugoslovenske države je bio između Hrvatskog regionalizma i Srpskog centralizma, dok su etničke grupe iz Bosne tome prilazile u zavisnosti od ukupne političke atmosfere. Iako je država bila podijeljena na 33 oblasti koje su brisale tradicionalne geografske granice, ipak su Bosanski političari kao što su Mehmed Spaho osigurali da Bosna i Hercegovina očuva svoju teritorijalni integritet.
Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929. godine donijelo je ponovno povlačenje granica u banate koji su navodno zaobilazili sve etničke i historijske linije, ipak su izbrisale svaki trag Bosanskog entiteta. Poznati dogovor Cvetković-Maček je stvorio Hrvatski banat 1939. koji je praktički bio surova podijela Bosne između Srbije i Hrvatske. Međutim, taj period je obilježen početkom Drugog sjetskog rata već 1939. u Evropi, dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. marta 1941 kada je pristupila trojnom paktu, ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen državni udar. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje Jugoslovenske države, koja je napadnuta 6. aprila 1941.