Nevesinje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Nevesinje
Grb općine Nevesinje Položaj naselja Nevesinje
Osnovne informacije
Entitet: Republika Srpska
Općina: Nevesinje
Stanovništvo: 14,448 (1.991,)
Površina: 923 km²
Gustoća: Expression error: Unexpected ( operator stanovnika na km²
Pozivni broj:
Poštanski broj:


Nevesinje je grad i središte depopulacijske općine na jugoistoku Bosne i Hercegovine, sa 4068 stanovnika u gradu, odnosno 14.448 stanovnika u općini 1991.

Teritorijalno je općina danas manja, jer su neka bošnjačka naselja danas u sastavu općine Mostar, dok su prije bila u sastavu općine Nevesinje. Radi se o selima Zulja i Rabina.

Nevesinje leži na zapadnoj periferiji Nevesinjskog polja, u podnožju strmog prevoja Grebak. Od Mostara je udaljen 36km a od 1973. godine povezan je sa njim magistralnom cestom.

Sadržaj

[uredi] Historija

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Nevesinje – latinski – Neuesigna; Neuisina; Netusina; Neusigne – prvi put se kao župa pominje u XII vijeku. Prema nekim mišljenjima ime je dobilo prema rijecima – neue signe – sniježna pustinja. Drugo tumačenje, jednako moguće, je da je Nevesinje dobilo ime po ljekovitoj biljci ( ili više njih), koja se (ili koje su se) u staroslavenskom jeziku zvale – delesile – devet sila, što ukazuje na ljekovitu moć biljaka. Ova riječ, sa malim varijantama čuje se i danas u više slavenskih jezika, pa i u našem – kao devesilj, u značenju biljke, a ponekad i kao: devesinj, nevesilj i nevesinj, prema kom obliku je i došlo do naziva Nevesinje. Prvi pouzdani istorijski podatak o Nevesinju nalazi se u ljetopisu Pećke patrijaršije, u kom se kaže da je Sava Nemanjić u Nevesinju 1219. godine postavio prvog humskog episkopa. U dubrovačkim izvorima Nevesinje se prvi put pominje 1281. godine. Župsko sjedište nevesinjske župe i glavni grad bio je VJENČAC – VINCAC; kasnije i kneževsko sjedište. Grad se nalazio iznad sadašnjeg gradskog naselja, lokalni naziv Knežaca, Knežak ili Grad. Vidljivi su i danas ostaci vojničkog utvrđenja i gradskih zidina. U prvim decenijama XIV vijeka Nevesinjem je vladala porodica Sankovića, koji su bili uticajni i redovno su učestvovali u zborovima bosanskih velikaša kao predstavnici Humske zemlje. Ovaj vlastelinski rod Nevesinja, Zagorja (oblast Kalinovika) i proširenih krajeva: Dabar, Popovo, Primorje i Konavli, bio je politički veoma aktivan u bosanskoj državi ( 1330- 1404 ). Nevesinjem su Sankovići vladali u drugoj polovini XIV vijeka i sve do 1404., kad ih je pokorio vojvoda Sandalj Hranić Kosača. Vojvoda Sandalj Hranić boravio je povremeno na području Nevesinja na putu iz svojih rezidencija na Drini i Blagaju te kraljevoj zemlji (contrata del re) gdje je odlazio na sabore bosanske države. Historijski izvori zabilježili su da je 31.jula.1421. godine vojvoda Sandalj Hranić boravio u Nevesinju i primio dubrovačke poslanike, kao i 12.9.1430. godine. Da su Kosače cesto boravile i stolovale u Nevesinju, govori i podatak da je 10.10.1435. godine Herceg Stefan izdao povelju " Pod gradom Vjenčacem na Nevesinju ". U rimsko doba kroz Nevesinje je išao put iz doline Neretve za Biograd i Zaborane, za sarajevsko polje, što govori o značaju ovog prostora i u tom vremenu. Upravo tim starim rimskim i srednjovjekovnim putem, na Zaborane iz pravca Sarajeva u proljeće 1465. godine došli su Turci i uspostavili svoj logor u nevesinjskom polju, odakle su dalje krenuli u osvajanje Gacka, Bileće i Trebinja. Već od 12. juna 1469. godine u Nevesinju se pominje vojvoda turskog porijekla. Prvo stolovanje Turaka nije bilo u Vinčacu ili u Biogradu, kako se moglo očekivati, vec u Žiljevu-četiri kilometra od Nevesinja. Dubrovčani su po običaju novom gospodaru Nevesinja – vojvodi Huseinu poslali dar u augustu 1470. godine. Nevesinje ima i kadiju od iste godine, dakle uspostavljena je potpuna vlast. Dolaskom Turaka u grad Vinčac-Vjenčac pocinje da stagnira, a danas su na tom mjestu vidljivi bedemi i zidine vojničke kule. Srušena kula, zararasli i porušeni bedemi još uvijek podsjećaju na nekadašnji značaj ovoga grada u kome su stolovali župani i kneževi, kao i na burnu istoriju ovog grada i njegovog naroda. Istorija ovih prostora (posebno turski period), protekla je u suprostavljanju svakom zulumu, samovolji i feudalnom kuluku, trpljenju i borbi za samoodržanje, osvajanje slobode, očuvanju nacionalnog i duhovnog identiteta, etičkih i kulturnih vrijednosti. To je i odredilo sudbinu ovog naroda, da budu stradalnici i ratnici u političkoj mreži evropskih dvorova i interesa Istoka i Zapada. Istorija XIX i XX vijeka ispunjena je ratovima za slobodu i ujedinjenje. Najznačajniji događaj ovog perioda je, nesumnjivo, Nevesinjska puška, ispaljena 23.juna 1875. godine u Bišini, na Četnoj poljani iz ruku nevesinjskog hajduka i harambaše Pera Tunguza i njegove čete. Ovaj ustanak dao je signal čitavoj buntovnoj Hercegovini da se digne na ustanak da bi vrlo brzo prerastao u veliku istočnu krizu-pitanje daljeg opstanka turske carevine na Balkanu, kao i podjelu njenih teritorija na tom prostoru.Zbog toga je ovaj ustanak vrlo brzo izgubio lokalni značaj, što su bile ranije bune, i dobio evropski značaj, kao nijedan događaj druge polovine XIX vijeka u zemljama pod turskom vlašću. Ovaj ustanak koji je počeo u Nevesinju, poznat u istoriji kao Nevesinjska puška uvrstio je naš grad (Nevesinje) u udžbenike opšte istorije svih zemalja svijeta. Najčešci početak buna i ustanaka bio je odgovor na nepodnošljivi teror da bi se došlo do slobode. Nijedan uspjeh na tome putu nije se mogao postići bez velikih žrtava, i ta borba uvijek je bila sa protivnicima mnogo jačim od sebe. Bunama i ustancima obično je prethodio sabor i dogovor glavara kod manastira i crkava koji su imali snagu zakona i uputstvo za borbu. Tako je bilo i pred početak Nevesinjske puške 1875. godine. Na Malu Gospojinu – 8. septembra 1874. godine kod crkve u selu Biograd, Nevesinje, sazvan je zbor narodnih prvaka Nevesinja na kom je odlučeno da se krene sa ustankom u proljeće naredne godine. Brojni su uzroci ovom ustanku, ali je neposredan povod bio napad čete harambaše Pera Tunguza na turski karavan u Bišini (put Mostar-Nevesinje), na Četnoj poljani, dana 23. juna (po novom – 5.jula) 1875. godine i ubio sedam turskih kiridžija. Kroz dva dana u crkvi u Kifinu Selu 25. juna – ( 7. jula), donesena je odluka da se akcija za ustanak ubrza i u ostalim srezovima Hercegovine. Ustaničke čete već 27. juna (9. jula) u selu Krekovi su otpočele prvu borbu. To je preraslo u opšteevropsku krizu. Ustanici koji su krenuli u taj ustanak nisu ni slutili takav njegov ishod nepravednim Berlinskim kongresom. Vjerovali su da krv daju za veliko djeo – narodnu slobodu i narodno ujedinjenje. Umjesto toga voljom velikih sila, ovom narodu i ovom prostoru jedno ropstvo zamijenjeno je drugim (umjesto Turske ove prostore okupirala je Austro-Ugarska). Ove odluke razočarale su vođe i narod, ali i otrijeznile u borbi do konačnog cilja, oslobođenja i ujedinjenja 1918. godine. Da je nezadovoljno novom austro-ugarskom vlašću Nevesinje je vrlo brzo pokazalo (opet prvi u okupiranoj BiH), ustankom 1882. godine-u Ulogu (Nevesinje) Slobodarski duh Nevesinja se iskazao i kroz dobrovoljački pokret (u Balkanskim ratovima i kroz solunske dobrovoljce-njih oko 1000). Nevesinje je vječno kaljeno u otporu, pa ni pokret Mlada Bosna nije mogao bez nevesinjskog nadahnuća-žrtvom Bogdana Žerajića –člana ove organizacije. Svoje slobodarsko opredjeljenje Nevesinje je pokazalo i u organizovanju demonstracija 27. marta 1941. godine (što je učinilo malo gradova) i time jasno stavili do znanja šta misle o novoj vlasti i na što su spremni. To su potvrdili potpunim odzivom u aprilskom ratu 1941. godine. Junski ustanak (opšti i prvi u okupiranoj Jugoslaviji) bio je treća Nevesinjska puška u posljednjih 70 godina. Ovaj ustanak je po svom značaju i dalekosežnim posljedicama u mnogom nadmašio sve prethodne bune i ustanke, čak i onaj iz 1875. godine, jer je dignut protiv najmoćnije vojne alijanse Trećeg rajha u dosadašnjoj svjetskoj istoriji pod čijom se okupacijom nalazila gotovo čitava Evropa. Nevesinjski junski ustanak počeo je 3. juna 1941. godine i bio je prvi organizovani oružani ustanak u porobljenoj Evropi. Da je bio prvi ustanak još zvanično nije priznat, ali niko ga nije osporio, već ga je samo ignorisao, jer njegovim priznavanjem i stavljanjem na mjesto koje mu u nacionalnoj i opštoj istoriji pripada, ne bi se uklapao u politički dogovorene datume početka oružanih ustanaka 1941. godine u pojedinim republikama Jugoslavije.

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Nevesinja

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Nevesinje imala je 14.448 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Nevesinje ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušlo je naseljeno mjesto Žulja, te dijelovi naseljenih mjesta Rabina i Seljani.


[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Nevesinje, popis 1991.

ukupno: 14.448

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Nevesinje, popis 1991.

ukupno: 4.068

[uredi] Mjesne zajednice, 1991.

  • MZ Bijenja - obuhvata naseljena mjesta: Donja Bijenja, Gornja Bijenja, Humčani i Postoljani
  • MZ Biograd - obuhvata naseljeno mjesto Biograd
  • MZ Drežanj - obuhvata naseljena mjesta: Donji Drežanj, Gornji Drežanj i Slato
  • MZ Grabovica - obuhvata naseljena mjesta: Budisavlje, Grabovica, Podgrađe i Šipačno
  • MZ Kifino Selo - obuhvata naseljena mjesta: Bratač, Kifino Selo i Krekovi
  • MZ Luka - obuhvata naseljena mjesta: Borovčići, Dramiševo, Kruševljani, Luka, Prkovići, Seljani i Zaborani
  • MZ Lukavac - obuhvata naseljena mjesta: Donji Lukavac, Gornji Lukavac, Jugovići i Rogače
  • MZ Nevesinje - obuhvata naseljena mjesta: Batkovići, Bojišta, Miljevac, Nevesinje i Šehovina
  • MZ Odžak - obuhvata naseljena mjesta: Odžak, Rast, Zalužje i Žiljevo
  • MZ Pridvorci - obuhvata naseljena mjesta: Hrušta, Kovačići, Kljuna, Lakat, Presjeka, Pridvorci i Sopilja
  • MZ Rabina - obuhvata naseljena mjesta: Jasena, Rabina, Žuberin i Žulja
  • MZ Rilja - obuhvata naseljena mjesta: Gaj, Plužine, Rilja i Zalom
  • MZ Udrežnje - obuhvata naseljeno mjesto Udrežnje
  • MZ Zovi Do - obuhvata naseljena mjesta: Bežđeđe, Kljen, Studenci, Trusina i Zovi Do


Narodnosni sastav stanovništva općine Nevesinje, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Srbi Bošnjaci Hrvati Jugoslaveni ostali
MZ Bijenja 726 301 422 0 0 3
MZ Biograd 507 501 6 0 0 0
MZ Drežanj 315 311 0 0 1 3
MZ Grabovica 320 319 0 0 1 0
MZ Kifino Selo 918 898 17 0 0 3
MZ Luka 731 249 408 73 0 1
MZ Lukavac 472 464 4 1 1 2
MZ Nevesinje 5,679 4,790 634 91 111 53
MZ Odžak 1,062 903 153 0 4 2
MZ Pridvorci 1,387 305 1,022 45 2 13
MZ Rabina 760 127 629 0 0 4
MZ Rilja 491 470 18 0 1 2
MZ Udrežnje 309 306 0 0 2 1
MZ Zovi Do 771 767 0 0 0 4
ukupno 14,448 10,711 (74,13%) 3,313 (22,93%) 210 (1,45%) 123 (0,85%) 91 (0,64%)
 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine