Jeleč

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Jeleč je srednjovjekovno naselje u župi Bistrici u posjedu roda Kosače.

Selo Jeleč smješteno je u dolini male rijeke Govze i oko ušća njene pritočice Krupice u sjevernom podnožju Zelengore. Uzima se da je Jeleč ležao u župi Govzi (Gobza, Gobsa). On je glavni trg u gornjem toku rijeke Drine. Jeleč je imao svoj utvrđeni grad, koji se danas zove Gradina i naselje ispod njega – Podjeleč. Neki smatraju da su Jeleč i Podjeleč pripadali župi Bistrici. Okolina Jeleča bogata je stećcima koji ukazuju na jaku naseljenost kraja. Trgovci su putovali u Jeleč i Podjeleč preko Nevesinja, Konac-Polja i Gacka.

Jeleč je 1410-1411. držao knez Vuk Hranić, brat vojvode Sandalja Hranića Kosače. Kada je Vuk umro 1424. njegove zemlje je naslijedio njegov brat knez Vukac Hranić. Dokumenti pominju 1420. da je Vukota Nemio iz Podjeleča čovjek Vuka Hranića. Nešto kasnije, 1427. za njegovog sina Radonju se kaže da je čovjek kneza Vukca Hranića. Jedno vrijem ovaj bosanski Jeleč postovjećivan je sa istoimenim naseljem Jeleč koje se nalazi kod Sjenice.