Vrhbosna (župa)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vrhbosna pripada najstarijim župama srednjovjekovne Bosne.

Župa Vrhbosna se prostire slivovima rijeka Miljacka i Željeznica, te gornjim tokom rijeke Bosne. Omeđena je planinama Romanija, Jahorina, Trebević, Bjelašnica, Igman, prevojem Kobiljača i rijekom Vogošća. To su okviri župe Vrhbosna koja je graničila sa župama Vogošća (Vidogošća), Bosna (župa), Lepenica (župa), Krivaja (župa), Neretva (župa), Kom (župa), Zagorje, Prača (župa), Bistrica (župa). Najvažniji centri na području župe Vrhbosna su Hodidjed, Gradac (Kotorac) Tornik i Bulog.

Župa Vrhbosna bila je u sastavu prvobitne Bosne koju kao zemlju pominje Konstantin VII Porfirogenet u svome djelu DAI sredinom 10. vijeka. Kasnije je Vrhbosna postala posjed porodice Pavlovići. Na području Vrhbosne Osmanlije su stvorile svoja prva stalna uporišta kroz formirano Bosansko krajište (Vilajet Hodidjed, Vilajet Saraj-ovasi).