Jevreji u Bosni i Hercegovini
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
Odjeljak isključivo posvećen Bosni i Hercegovini |
Jevreji su se kao etnička vjerska zajednica u BiH pojavili nakon progona iz Španije krajem 15. vijeka, kada su tražeći azil došli u Bosnu (tada u sastavu Osmanlijske imperije).
Jevrejska zajednica se održala do današnjih dana, iako u malom broju. Veliki broj Jevreja u gradskim sredinama BiH (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Doboj, Derventa itd.) je nestao u pogromima tokom Drugog svjetskog rata (danas u Tuzli postoji spomenik "Suza" posvećen tim dešavanjima), a jedan dio je nakon rata kao svoj novi dom odabrao državu Izrael. O dugotrajnom prisustvu Jevreja u BiH svjedoče sinagoga u Sarajevu, kao i Jevrejska groblja u Sarajevu i Tuzli, koji su danas više historijski spomenici nego funkcionalne cjeline. Također su postojala dva groblja u Banja Luci kao i četiri sinagoge. Danas nema niti jedne.
Od današnjih bh. političara jevrejskog porijekla, najpoznatiji je Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Sven Alkalaj iz Stranke za BiH, kojem su Bošnjaci ustupili mjesto u Vijeću ministara, jer prema postojećim ustavnim rješenjima samo konstitutivni narodi, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, imaju etničke predstavnike u Vijeću ministara na bazi pariteta dok ostali građani BiH nemaju to pravo osim ako im neki od naroda ne ustupi ministarsko mjesto.
[uredi] Poznati bosanskohercegovački Jevreji
- Vanja Albahari - glumac
- David Elazer - Izraelski general, bivši komandant generalštaba vojske Izraela
- Jakob Finci - političar i predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini
- Ranko Rihtman - kompozitor i muzičar
- Isak Samokovlija - književnik i ljekar
- Sven Alkalaj - bh. političar, Ministar vanjskih poslova BiH
[uredi] Također pogledajte
Nedovršeni članak Jevreji u Bosni i Hercegovini koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.