Knin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Knin
Knin

Knin, grad i općina u središnjoj južnoj Hrvatskoj, smješten u krško-planinskom zaleđu Dalmacije. Knin je stari hrvatski i bosanski kraljevski grad i mjesto veoma burne historije, koja je tokom 1990-ih kulminirala krvavim ratovima, progonima i paljevinama.

Knin se nalazi u sjevernoj Dalmaciji

  • 44° 2 min. 24 sec. Sjeverne zemljopisne širine
  • 16°11 min. 35 sec. Istočne zemljopisne dužine
  • nadmorska visina 220 m

Udaljenost Knina od većih gradova:

U Kninu se,ispod slapa Krčić, nalazi izvor rijeke Krke. Danas Hrvati čine 76.5 % stanovništva, a Srbi 20.8 %. U bivšoj Jugoslaviji općina Knin je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. Popisom iz 2001. godine utvrđena je brojka od 15.190 stanovnika, no s obzirom da je prirodni prirast jedan od najvećih u Hrvatskoj,sada u njemu živi oko 16.000 stanovnika, od čega su velikim dijelom doseljeni Hrvati sa svih hrvatskih prostora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Po dobnoj strukturi to je najmlađi grad u Hrvatskoj, jer veliki dio stanovnika čine mladi bračni parovi, mladež i djeca.

Prema popisu stanovništva, 1991. godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik, 79% su bili Srbi, 20% Hrvati (ponajviše u Biskupiji i Potkonju) i 1% ostali.

U cijeloj je općini (uključujući Knin ) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali( uglavnom Jugoslaveni ). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Knin imala je 42.954 stanovnika i to:

  • Srbi - 37.888 (88,20%)
  • Hrvati - 3.886 (9,04%)
  • Jugoslaveni - 502 (1,16%)
  • ostali - 678 (1,60%)

Ipak, situacija nije bila ovakova oduvijek. Do pred 1. svjetski rat, u gradu Kninu je bila većina hrvatskog stanovništva, koja je polako nestajala doseljavanjem Srba iz okolnih sela, koje je značajnije počelo u drugoj polovici 19. stoljeća.