Čajniče

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Čajniče
Nedostaje grb
Položaj naselja Čajniče
Osnovne informacije
Entitet: Republika Srpska
Općina: Čajniče
Stanovništvo: 6.000
Pozivni broj: (+387) 58
Poštanski broj: 73 280

Čajniče (Чајниче) je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Srbijom i Crnom Gorom.

Sadržaj

[uredi] Historija

Čajniče grad-granica, grad raskrsnica, puteva i ljudskih sudbina.

Čajniče je kapija na ulazu iz Bosne u Crnu Goru, i iz Crne Gore u Bosnu. Ovaj grad se pominje još davne 1477. godine, i od tada počinje da bilježi svoju istoriju.

Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Istanbulu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.


Ime Čajniče podsjeća na persijsko porijeklo, a ima značenje dobra i hladna voda. Istina je da vode u Čajniču ima u izobilju. Otkrili su ga mnogi ljudi, i u njemu se nastanili. Kasnije su ga otkrili i mnogi putnici, koji su ga godinama pohodili.

Do 1572. godine Čajniče je bilo u sastavu Hercegovačkog Sandžaka. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk.

Na 15. km od Čajniča 1379. godine podignut je srednjovjekovni grad Samobor (kod Međuriječja), a podigao ga je Sandalj Hranić.

Podrobnije podatke i opis Čajniča iz tog perioda, imamo u putopisu poznatog turskog putopisca Evlije Čelebije, koji je u Čajniču bio 1664.godine. Za ono vrijeme, ovaj veliki svjetski putnik, koji je prošao čitavo, tada ogromno Tursko carstvo i druge strane zemlje, u svom opisu za Čajniče navodi da tako čudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruženo velikim brdima sa ogromnim drvećem i sa strašnim ponorima, svojim položajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strašno, dok su sa druge strane predjeli sa voćnjacima prave rajske bašte. Za sam šeher (grad) kaže da ima 5 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ćeramidom, daskom, šindrom i kamenim pločama. Istovremeno navodi da u šeheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, četiri derviške tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 dućana.

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Čajniča

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čajniče imala je 8.956 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Čajniče u cjelini ušla je u sastav Republike Srpske.

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Čajniče, popis 1991.

ukupno: 8.956

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Čajniče, popis 1991.

ukupno: 3.152


[uredi] Geografija

Čajniče,poslije I svjetskog rata
Čajniče,poslije I svjetskog rata
Čajniče, druga polovina 20. vijeka
Čajniče, druga polovina 20. vijeka
Čajniče, 2005 g
Čajniče, 2005 g

Nalazi se na dvadesetom kilometru puta Goražde-Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.

[uredi] Danas

Čajniče je danas naseljeno isključivo pravoslavnim stanovništvom, bez ijednog stanovnika muslimanske vjeroispovjesti, i sa samo jednim hrvatom. [citat potreban]

[uredi] Vanjski linkovi

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine