Rovinj
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rovinj (tal. Rovigno) je grad i središte istoimene općine u Hrvatskoj na zapadnoj obali poluotoka Istre. Grad ima oko 13.000 stanovnika, od kojih oko 15% čine pripadnici talijanske manjine.
[uredi] Historija
Prvo spominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz 7. vijeka, s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na 5. vijek iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III do V st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prahistorijskom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.
Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Visigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici 8. vijeka.
Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).
Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Longobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.
Nedovršeni članak Rovinj koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.