Andora

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kneževina Andora
Principat d'Andorra
Zastava Andore Grb Andore
(Zastava) (Grb)
Kneževina Andora u svijetu.
Službeni jezik katalonski
Glavni grad Andorra la Vella
Zajednički prinčevi fr: Nicolas Sarkozy
Urg: Joan Enric Vives Sicília
Premijer Albert Pintat Santolària
Površina
 - Ukupno
 - % vode
193 na svijetu
468 km²
0%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
194 na svijetu
71,882 Procjena u 2007
154/km²
Nezavisnost od Francuske
1278.
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Državna himna Rreth flamurit të përbashkuar ("Ujedinjeni oko zastave")
Internetski nastavak .ad
Pozivni broj +376

Andora je mala država u jugozapadnoj Europi smještena u istočnim Pirenejima između Francuske i Španije. Andora je jedna od najmanjih država u svijetu. Ukupna površina je samo 468 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Andora la Vela. Andora je jedna od Katalonskih zemalja.

Sadržaj

[uredi] Historija

Prema jednoj legendi, Karlo Veliki je poveljom dodijelio zemlju Andorcima kako bi nagradio njihovu borbu protiv Mavara. Kontrola nad teritorijom prešla je u ruke grofa od Urhela, potom su njome zajednički upravljali biskup od Urhela i porodica Kaboe koju su naslijedili grofovi pokrajine Foa. Dva vladara (jedan svjetovni i drugi crkveni) često su se sukobljavali oko prava prvenstva nad dolinom.

1278. konflikt je razriješen uspostavljanjem podijeljenog suvereniteta nad Andorom između francuskog grofa pokrajine Foa (kasnije, šefa francuske države) i biskupa Urhela iz španske regije Katalonije. To je učvrstilo teritoriju ove male kneževine.

U periodu između 1812. i 1814. godine, francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo je na četiri departmana. Andora je takođe pripojena i ušla je u sastav jednog od departmana.

6. jula 1934. Rus Boris Skosiref biva proglašen kraljem Andore. 14. jula španska vojna policija ulazi u Andoru i zauzima je, ali vrlo brzo biva odbijena prema Barceloni, a nešto kasnije i prema Madridu, da bi najzad završila u izgnanstvu u Portugala.

Između jula 1936. i juna 1940, jedan francuski vojni odred biva upućen u Andoru kako bi spriječio poguban uticaj Španskog građanskog rata i Frankove Španije. Juni 1940. je mjesec kapitulacije Francuske u Drugom svjetskom ratu.

25. septembra 1939. Andora je bila primorana da potpiše mirovni sporazum sa Njemačkom jer nikada prije toga nije ratifikovala Versajski mirovni ugovor, što ju je, u čisto pravnom pogledu, ostavilo u ratu sa Njemačkom. Državica je uspjela da očuva neutralnost tokom cijelog Drugog svjetskog rata.

Uzevši u obzir njenu relativnu izolovanost, Andora je ostala na margini evropske historije, sa pokojim vezama sa Francuskom i Španijom. Pa ipak, u novije vrijeme njen turizam bilježi uspjeh, baš kao što su razvoj saobraćaja i telekomunikacija izvukli zemlju iz izolacije. Njen politički sistem je osjetno modernizovan 1993.

[uredi] Vlada

Andora je kneževina s izvršnom vlašću odvojenom od zakonodavne. Prema ustavu, zajednički državni poglavari su francuski predsjednik i španjolski biskup iz Urgela, ali su njihove nadležnosti ograničene. Stvarna vlast leži u rukama izabranih zastupnika i sudaca.

Podjela Andore
Podjela Andore

[uredi] Političke podjele

Andora je podijeljena na sedam okruga, poznatih kao parròquies (jednina parròquia):

  • Andorra la Vella
  • Canillo
  • Encamp
  • Escaldes-Engordany
  • La Massana
  • Ordino
  • Sant Julià de Lòria

[uredi] Geografija

S obzirom da je smještena na planinskom masivu istočnih Pirineja, reljef Andore se uglavnom sastoji od planina prosječne visine 1 997 metara, dok je najviši vrh Coma Pedrosa na 2 946 metara. Planine su razdvojene sa tri uske doline koje obrazuju slovo Y, i sustižu se u jednoj dolini koja prati glavni tok rijeke Valira koja teče prema Španiji (na najnižoj tački Andore, na svega 870 metara nadmorske visine).

Klima Andore je vrlo slična klimatskim prilikama njenih susjeda, s tim što visoka nadmorska visina znači i više sniježnih padavina zimi i nešto svježija ljeta.

[uredi] Privreda

Andora je iskoristila svoj planinski položaj za uspješan razvoj zimskog turizma. Povoljni porezi i carine su također pridonijeli razvoju države.

[uredi] Stanovništvo

Andora ima 71.882 stanovnika. Od tih, samo 30% su Andorske nacionalnosti, dok su 61% Španjolci, 6% Francuzi i 3% ostali. Prema religiskoj pripadnosti 94,2% su rimokatolici, 0,4% židovi,0,3% jehovini svjedoci, 0,2% protestanti, ostali 4,9 %.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi


Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo