Poljoprivredna politika Bosne i Hercegovine
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sadržaj |
[uredi] Poljoprivredne površine u BiH
Poljoprivredne površine u BiH zauzimaju oko polovine ukupne zemljišne površine BIH, i iznosi 2.523.000 hektara (ha), od čega je 1.589.000 obradivih površina i 1.020.000 oranica. Kvantitativni pokazatelji o razmjerama ovoga resursa pokazuju da u BIH po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina što je svrstava u donji prag zemalja koje ulaze u krug prosječno bogatih ovim prirodnim resursom.
Poređenja radi treba istaći da se zemlje diferenciraju na četiri grupe: na vrlo bogate sa obradivim zemljištem s više od 1 ha po stanovniku, kao što je Australija (3,30)., zatim na bogate zemlje , od 0,65-0,99 ha po stanovniku, kao što je Turska (0,85), prosječno bogate, od 0,36-0,64 ha po stanovniku, kao što je Danska, te na siromašne zemlje sa manje od trideset hektara po stanovniku, kao što su Japan (0,16), Belgija (0,10) itd.
Pravi uvid u skromnost ovoga resursa se dobije kada se pogledaju kvalitetna svojstva zamljišta. Naime, struktura zemljišta se pogoršava idući od Posavine ka planinskim predjelima naše zemlje, uz izuzetak koji se odnosi na doline rijeka, tako da se 60 % obradivih površina nalazi na nadmorskoj visini iznad 500 m, pet šestina teritorije ima nagib iznad 12%- što limitira mehaničku obradu, a svega 14.2% zemljišta spada u prve tri klase upotrebne vrijednosti. Ovome treba dodati da je 70 % površina izloženo eroziji, a blizu 200.000 ha ugroženo je od poplava.
[uredi] Stanje u poljoprivrednom sektoru
Poljoprivredni je sistem dio ukupnog poljoprivrednog ambijenta, pa se stanje u njemu odražava i na ovaj sektor. Uz brojne reforme koje su provedene u BIH, ipak nisu se pokazale dovoljnim da se izradi jedan jedinstven ekonomski prostor.
Unutar ukupne ekonomije i nakon nekoliko godina po okončanju rata, poljoprivreda BIH je i dalje ostala opterećena brojnim problemima i još ne pokazuje jasnu viziju vlastitog društvenog razvoja. Donošenjem nekoliko krovnih zakona i uspostavom institucija ona postepeno gradi poljoprivredni okvir, ali i dalje ostaje sa brojnim problemima zbog nedefinisanih mjera podrške domaćoj proizvodnji koje treba ispuniti.
Cekajući na njih poljoprivredni sektor opterećen mnogobrojnim problemima , trpi krize koje ga u cjelini drže na nivou poslijeratne stagnacije i kolebljivosti. Upadajući u makaze nedovoljno osmišljenog , nepotrebnog pa i pogubno visokog uvoza, neki njegovi segmenti bivaju dovedeni na rub fizičkog nestajanja, kao što je slučaj sa peradarstvom.
Nasuprot zakočenoj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u bitno povoljnijem položaju nalazi se ukupna prehrambena prerađivačka industrija. Unutar nje stvoreni su značajni privredni subjekti, bez obzira na to, veza ove industrije sa domaćim sirovinskim miljeom nisu niti definisane niti sistemski regulisane. Tako da izostaju njeni visoko potrebni efekti u ozdravljenju poljoprivredne proizvodnje.
Rezultat toga je da imamo nerazvijen i udaljen poljoprivredni sektor od industrije, što se odražava i na :
- neuređenost zemljišta za jače razvojne akcije
- visok tehnološki zaostatak za Evropom
- visok nivo neobrađenih oraničnih površina
- prekomjerna ovisnost o uvozu tuđe hrane.
Sve navedeno navodi na zaključak da nedostaje definirana politika, naspram vanjskog privrednog ambijenta, u kojem bi trebao da se odvija vlastiti poljoprivredni razvoj. Do tog razvoja moguće je doći samo zakonskim i institucionalnim reformama u sektoru.
[uredi] Ranije privredno naslijeđe
U prijeratnoj BiH poljoprivredi bilo je angažirano oko 21 % radno aktivnog stanovništva.
- U GDP poljoprivreda je učestvovala sa 12-14%,
- Dominirao je, kao i danas, privatni poljoprivredni posjed, s tim da je to imalo za posljedicu da je BIH sadašnje vrijeme dočekala sa slabo razvijenom seoskom sredinom. To je činilo ovisnom još i prije ovoga rata da znatan dio hrane uvozi iz drugih djelova Jugoslavije ili iz inostranstva.
[uredi] Ratna stradanja
Uz nenadoknadive životne gubitke rat u ovoj zemlji nanio je štetu i privrednom životu. Naime, procjenjuje se da je ukupna ratna šteta iznosila između 50-70 milijardi USD, a od toga na poljoprivredu otpada negdje oko 6,5 milijardi USD. Gotovo najveći problem obnovi poljoprivrednog sektora u BIH predstavlja činjenica da je ostalo jako mnog mina i drugih eksplozivnih sredstava, pa se prema procjenama WB procjenjuje da će biti potrebno oko 7,5 milijardi USD za čišćenje terena od mina.
Zatim u minolom ratu uništeni su ili nestali organizacijski sistem funkcionisanja privrede:
- nestala je ili je prestala sa radom većina zadruga
- nestali su poljoprivredno industrijski kombinati, a sa njima kanal plasmana za poljoprivredne proizvode
- naučno istraživačka djelatnost je stvarno nestala.
[uredi] Obnova sektora
Međunarodna zajednica je uz saglasnost sa entitetskim vladama dogovorila da obnovi privredu BIH, i to na način da je 1997. godine usvojen srednjoročni program obnove, za kojeg je bilo planirano oko 5.1 milijardi USD od toga iznosa bilo je planirano 330 milijona USD, gdje bi Federaciji trebalo pripasti oko 220 miliona USD. Međutim, do 2001. godine do kada su planirana sredstva da se utroše, u poljoprivredni sektor potrošeno je nešto više od 66 mil.USD, jer je veći značaj dat povratku izbjeglih i raseljenih.
[uredi] Faktori i mjere poljoprivredne politike
Poljoprivredna politika danas se tretira kao segment privredne politike usmjeren prema proizvodnji hrane i ruralnom razvoju.
- Poljoprivredni proizvodi, u odnosu na industrijske, brže i snažnije doživljavaju promjene na svjetskom tržištu
- BiH je nakon rata prihvatila načela slobodnog tržišta i slobodne trgovine, potpisujući mnoge bilateralne ugovore sa zemljama u okruženju i šire
- Bosanskohercegovačko uspostavljanje poljoprivredi naklonjenije državne politike tražit će neminovni konsenzus
[uredi] Ciljevi poljoprivredne proizvodnje
- Cilj 1: nastaviti sa obnovom sektora od posljedica rata
- Cilj 2: kroz podsticaje i carinsku zaštitu uspostaviti održivi razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije
- Cilj 3: osigurati dovoljne količinekvalitetne hrane za potrošače po pristupačnim cijenama
- Cilj 4: harmonizirati zaštitu zdravlja biljaka i životinja
- Cilj 5: omogućiti standardizovanje i certificiranje poljoprivrednih proizvoda
- Cilj 6: izgraditi jedinstven ekonomski prostor na cijeloj teritoriji BiH
- Cilj 7: osigurati učešće u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim i prehranbenim proizvodima pod fer uslovima
- Cilj 8: provoditi vanjsku medijsku promociju radi povlačenja inostranih turisra za dolazak u BiH
- Cilj 9: čuvati i racionalno koristiti zemlju, vodu i zrak
Takođe, poljoprivreda u svom participiranju zajedno sa ostalim razvojnim instrumentima treba da:
- Svoja strateška proizvodna opredjeljenja dovede na nivo konkurentnosti sa robama iz uvoza u uslovima slobodne trgovine
- Uvede izradu godišnjih bilansa proizvoda i uspostavi prognoziranje sezonskih potreba tržišta
- Pospješi kapitalna ulaganja u strateške proizvode
- Pojača državni marketing u svim oblicima njegovog postojanja
Pred BiH mogu da stoje dva scenarija odnosno pravca aktivnosti:
- Nastavljanje u sadašnjem pravcu sa dosadašnjom praksom
- Jače usmjeravanje budžetskih sredstava u korist poljoprivrede
[uredi] Politika podsticaja
Politika podsticaja za oživljavanje i razvoj poljoprivrede u posljeratnom razdoblju dijeli se na dva perioda
Period 1996-2001 bio je okrenut rekonstrukciji farmi, nabavci mehanizacije, te pribavljanju sjemena i mineralnih đubriva za ratarsku proizvodnju
Period 2001-2005 donio je uočljive promjene za koje su vezane nešto jače ali nedovoljni federalni podsticaji, zapažena ali neujednačena kantonalna izdvajanja u podsticaje, javljanje općina koje podržavaju svoju poljoprivredu, te donošenje novih zakona i uspostave važnih institucija na nivou države.