Egzistencijalizam
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Egzistencijalizam je filozofija koja se prvenstveno bavi problemima ljudske egzistencije.
Sadržaj |
[uredi] Uvod
Pod tim pojmom, egzistencijalizam nastaje u prvoj polovici 20. vijeka sa djelom Sartrea. Međutim u egzistencijaliste se ubraja i Sören Kierkegaard, danski pisac i filozof koji je u svojim djelima, početkom 19. vijeka kao prvi u toj formi tematizirao ljudsko postojanje.
U filozofiji Sartrea je pojam egzistenicije, vezan za njegove ateističke preduslove i za fenomenologiju Husserla. Pod tim uvjetima egzistencija se shvata kao "traženje smisla i življenje slobode", ali i doživljaj apsurdnog, jer čovjek prvo egzistira pa tek naknadno daje smisao. "Egzistencija prethodi esenciji" (Bitak i vrijeme).
Među egzistencijaliste se takođe ubraja i njemački filozof Karl Jaspers, koji ipak svoju filozofiju izgrađuje na dimenzijama međuljudskog odnosa i ljubavi.
[uredi] Predstavnici egzistencijalizma
[uredi] Filozofi
- Sören Kierkegaard
- Jean Paul Sartre
- Albert Camus
- Emanuel Levinas
- Simone de Beavouir
- Karl Jaspers
- Martin Heidegger
- i drugi.
[uredi] Autori
- Samuel Beckett
- Albert Camus
- Simone de Beavouir
- Franz Kafka
- i drugi.
[uredi] Režiseri
- Ingmar Bergman
- Akira Kurosava
- Richard Linklater
- i drugi.
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Vanjski linkovi
- www.sartre.org Sartre.org
- Žan-Pol Sartr, Egzistencijalizam je humanizam (odeljak)
- Žan-Pol Sartr, Razgovor o literaturi i angažmanu (intervju)
- Migel de Unamuno (španski egzistencijalist), O tragičnom osećanju života (odeljak)
- Sjeren Kjerkegor, Apstraktni i konkretni mislilac
- Alber Kami, Gluma
- Martin Hajdeger, Šumski putevi (izvod)
- Karl Jaspers, Značaj filozofske situacije koju su proizveli Kjerkegor i Niče