Austrijski šiling
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Austrijski šiling (njemački: Österreichischer Schilling) je bio novčana jedinica u Austriji od 1925. do 1938. godine i od 1945. do uvođenja Eura u Evropskoj Uniji. Jedna od stabilnijih valuta u Evropi, direktno vezana za njemačku marku (DEM), nazvana alpskim dolarom.
Postojalo je nekoliko serija, a poslijednja serija se sastojala od novčića: 2, 5, 10, i 50 groša, 1, 5, 10, 20 i 50 šilinga. Banknote su bile u apoenima od 20, 50, 100, 500, 1000 i 5000 šilinga. Novčići od 2 i 5 groša nisu bili u upotrebi u nekoliko zadnjih godina postojanja šilinga zbog neznatne vrijednosti i izdavali su se u ograničenim količinama najčešće u godišnjem kompletu samo za numizmatičke serije, kao i posebna izdanja od 20 i 50 šilinga, koja su vrlo rijetko bili u opticaju, ali vrlo omiljena u numizmatičkim krugovima. Svake se godine pojavljivala kovanica od 20 šilinga sa drugačijom pozadinom povodom neke obljetnice. Kovanica od 50 šilinga je bila bimetalna i takođe se nije dugo zadržavala u opticaju. Zadnja se serija šilinga još uvijek može zamijeniti za euro u Centralnoj banci Austrije.
Novčanica od 5000 šilinga sa likom Mozarta vrijedila je za jednu od najsigurnijih novčanica na svijetu
Postojali su takođe srebrnjaci sa nominalnom vrijednošću od 25, 50, 100 i 500 šilinga, koji se takođe mogu zamijeniti za euro, ali zbog vrijednosti u srebru, ostali su u mnogim kolekcijama sačuvani.
Međunarodna oznaka je bila ATS, dok se u Austriji koristila oznaka ÖS (Österreichische Schilling) 1 Šiling sastojao se od 100 groša (Groschen) Šiling je zamjenjen eurom po tečaju 1€ = 13,7603 ATS