Kruševac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kruševac - grad bogate tradicije i sa dugostoljećnom historijom, nekada srednjovijekovna srbijanska prijestonica, nalazi se u središnjem dijelu Srbije, na raskrsnici komunikacija koje su od oduvijek presjecale Balkan i spajale njegove periferne dijelove. Knez Lazar grad podiže oko 1371. godine, a grad se prvi put pominje 1387. godine, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima. Kruševačka kotlina koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave prostire se između: Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu, Kraljevačke kotline i Ibarske doline na Zapadu.
Sa oko 100.000 stanovnika na teritoriji grada i preko 138 hiljada stanovnika na teritoriji Općine i 101 naseljem, privrednim resursima, razvijenim društvenim dijelatnostima i duhovnom nadgradnjom, Kruševac danas predstavlja ekonomski, administrativni, kulturni, zdravstveni, obrazovni, informativni i sportski centar od značaja za Rasinski okrug, čije je sjedište u Kruševcu i Republiku Srbiju. Općina Kruševac zahvata površinu od 854 km kvadratnih. Osnovu privrednog razvoja općine Kruševac svih ovih godina čine metalo-prerađivačka i hemijska industrija. Osim velikih društevnih kolektiva u gradu ima i preko 1200 privatnih preduzeća i preko 3500 samostalnih radnji u svim djelatnostima. Značajna pažnja u proteklih 30-tak godina u općini Kruševac posvećivana je, i dalje se to čini, razvoju osnovnog i srednjeg obrazovanja: podizane su nove škole, dograđivani su i rekonstruisani mnogi školski objekti uz opremanje savremenim nastavnim sredstvima, opremom i učilima.
[uredi] Naseljena mjesta
Begovo Brdo, Bela Voda, Belasica, Bivolje, Bovan, Bojince, Boljevac, Brajkovac, Bukovica, Buci, Velika Kruševica, Velika Lomnica, Veliki Kupci, Veliki Šiljegovac, Veliko Golovode, Veliko Krušince, Vitanovac, Vratare, Vučak, Gavez, Gaglovo, Gari, Globare, Globoder, Gornji Stepoš, Grevci, Grkljane, Dvorane, Dedina, Dobromir, Doljane, Donji Stepoš, Đunis, Žabare, Zdravinje, Zebica, Zubovac, Jablanica, Jasika, Jošje, Kamenare, Kaonik, Kapidžija, Kobilje, Komorane, Konjuh, Koševi, Krvavica, Kruševac, Kukljin, Lazarevac, Lazarica, Lipovac, Lovci, Lukavac, Ljubava, Majdevo, Makrešane, Mala Vrbnica, Mala Reka, Mali Kupci, Mali Šiljegovac, Malo Golovode, Malo Krušince, Mačkovac, Meševo, Modrica, Mudrakovac, Naupare, Padež, Pakašnica, Parunovac, Pasjak, Pepeljevac, Petina, Pozlata, Poljaci, Ribare, Ribarska Banja, Rlica, Rosica, Sebečevac, Sezemče, Slatina, Srndalje, Srnje, Stanci, Suvaja, Sušica, Tekija, Trebotin, Trmčare, Ćelije, Cerova, Crkvina, Čitluk, Šavrane, Šanac, Šašilovac, Šogolj i Štitare.
[uredi] Gradske slave i proslave
U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obilježava kao dan Kosovske bitke 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od 1892. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a poslije proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svijesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan također svake godine, u crkvi Lazarici, daje se spomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srbijanskim ratnicima u tzv. "oslobodilačkim ratovima". U prošlosti se toga dana održavao i vašer, najveći u Kruševcu. Vašeri ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u cijeloj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovijesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. augusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana. Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona - zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva "Dobra narav", ili "Baksuzi, ugursuzi i namćori", specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, imajući svoja pravila ponašanja.
Niš: Crveni Krst • Medijana • Niška Banja • Palilula • Pantelej
Grad Kragujevac: Aerodrom • Pivara • Stanovo • Stara Varoš • Stragari
Aleksandrovac • Aleksinac • Aranđelovac • Arilje • Babušnica • Bajina Bašta • Batočina • Bela Palanka • Blace • Bogatić • Bojnik • Boljevac • Bor • Bosilegrad • Brus • Bujanovac • Crna Trava • Čačak • Čajetina • Ćićevac • Ćuprija • Despotovac • Dimitrovgrad • Doljevac • Gadžin Han • Golubac • Gornji Milanovac • Ivanjica • Jagodina • Kladovo • Knić • Knjaževac • Koceljeva • Kosjerić • Kraljevo • Krupanj • Kruševac • Kučevo • Kuršumlija • Lajkovac • Lapovo • Lebane • Leskovac • Loznica • Lučani • Ljig • Ljubovija • Majdanpek • Mali Zvornik • Malo Crniće • Medveđa • Merošina • Mionica • Negotin • Nova Varoš • Novi Pazar • Osečina • Paraćin • Petrovac • Pirot • Požarevac • Požega • Preševo • Priboj • Prijepolje • Prokuplje • Rača • Raška • Ražanj • Rekovac • Šabac • Sjenica • Smederevo • Smederevska Palanka • Sokobanja • Surdulica • Svilajnac • Svrljig • Topola • Trgovište • Trstenik • Tutin • Ub • Užice • Valjevo • Varvarin • Velika Plana • Veliko Gradište • Vladičin Han • Vladimirci • Vlasotince • Vranje • Vrnjačka Banja • Zaječar • Žabari • Žagubica • Žitorađa
Grad Novi Sad: Novi Sad • Petrovaradin
Ada • Alibunar • Apatin • Bač • Bačka Palanka • Bačka Topola • Bački Petrovac • Bečej • Bela Crkva • Beočin • Čoka • Inđija • Irig • Kanjiža • Kikinda • Kovačica • Kovin • Kula • Mali Iđoš • Nova Crnja • Novi Bečej • Novi Kneževac • Odžaci • Opovo • Pančevo • Pećinci • Plandište • Ruma • Sečanj • Senta • Šid • Sombor • Srbobran • Sremska Mitrovica • Sremski Karlovci • Stara Pazova • Subotica • Temerin • Titel • Vrbas • Vršac • Žabalj • Žitište • Zrenjanin
Dečani • Đakovica • Glogovac • Gnjilane • Gora • Istok • Kačanik • Klina • Kosovo Polje • Kosovska Kamenica • Kosovska Mitrovica • Leposavić • Lipljan • Mališevo • Novo Brdo • Obilić • Orahovac • Peć • Podujevo • Priština • Prizren • Srbica • Štimlje • Štrpce • Suva Reka • Uroševac • Vitina • Vučitrn • Zubin Potok • Zvečan