Naučni zakon

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Naučni zakon je iskustven, a ne normativan stav, koji izražava neku opću osobinu pojava ili neki njihov odnos, koji nužno proizilaze iz njihove prirode i određenih uslova.

Do naučnog zakona se obično dolazi na taj način što se najprije apstrakcijom određeni odnos izdvoji iz neuporedivo složenije stvarnosti, pa zatim svestrano dalje analitički proučava.


Svaki zakon je opći i apstraktni stav o nekom nužnom odnosu;

- opći jer se pretpostavlja da važi za sve pojedinačne slučajeve u kojima postoje uslovi sadržani u njegovoj formulaciji

- apstraktan jer se ti uslovi izdvajaju iz konkretnije stvarnosti.


Epistemološki je opravdano priznati status naučnog zakona nekom općem iskustvenom stavu, samo ako se pomoću raspoloživog teorijskog znanja mogu objasniti i otkriveni izuzeci.

Dok ono nije moguće, opći stav treba smatrati iskustvenim uopćavanjem, a ne zakonom.