Koral

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Korali(Anthozoa) su morske životinje. Žive kolonijalno u svim morima kako tropskim tako i polarnim. Kolonije mogu biti raznih veličina, od veoma malih pa do visine od nekoliko metara. Na pločastoj osnovi koralnog polipa nalaze se usta okružena prstenom pipaka. Suprotni dio je baza i dluži za pričvrščivanje korala za podlogu. Veličina im je od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u prečniku. Jedan od najvećih korala je Fungia samostalan koral veličine 25 cm u prečniku. Oni mogu biti

  1. sesilni pričvršćeni za podlogu
  2. slabo pokretljivi polipi

Boja ima je različita :bijela crvena, žuta, plava, zelena, i ljubičasta, a dobijaju ih od prirodnih pigmenata. Neke alge žive u simbiozi sa koralima i daju im boju. Na površini korala suizrasline- pipci. Služe za odbranu ili se pomažu njima pri ishrani. Sadrže žarne ćelije –nematociste

Digestivni trakt ili sistem organa za varenje počinje ustima i ide u stomačnu šupljinu ,koja je podijeljena longitudinalnim membranama – mesentarije. One sadrže i reproduktivne ćelije. Respiratorni sistem (sistem razmjene gasova) – razmjena gasova vrši se duž čitavog tijela korala. Korali se hrane

  1. zooplanktonima
  2. sitnim ribama
  3. drugom hranom organskog porijekla

Korali koji učestvuju u građi koralnih sprudova hrane su noću i to zoonxanthellae.

Razmnožavanje

  1. Polno
  2. Bespolno

Oni mogu biti hemafrodit , a i muškog ili ženskog pola. Bespolno je češće. Odvija se pupljenjem i nepotpunim dijeljenjem. Pupoljak se može, a i ne mora odvojiti od stare životinje. Kod polnog u tjelesnoj šupljini razvija se mlada životinja. Kao planula-larva izlazi na usni otvor.