Nicolae Ceauşescu
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
|
Glavni tajnik KPR
|
|
---|---|
U službi 22. mart, 1965. – 22. decembar, 1989. |
|
Prethodnik | Gheorghe Gheorghiu-Dej |
Nasljednik | niko |
Predsjednik Rumunije
|
|
U službi 9. decembar, 1967. – 22. decembar, 1989. |
|
Prethodnik | Chivu Stoica |
Nasljednik | Ion Iliescu |
|
|
Rođenje | 26. januar 1918. Scorniceşti, Rumunjska |
Smrt | 25. decembar 1989. Târgovişte, Rumunjska |
Politička stranka | KPR |
Supruga | Elena Ceauşescu |
Nicolae Ceauşescu (Scorniceşti, 26. januar 1918. - Târgovişte, 25. decembar 1989.), predsjednik Rumunije, komunistički vođa zemlje od 1965. do njegovog uklanjanja i pogubljenja u 1989.
[uredi] Početak karijere
Rodio se u naselju Scorniceşti, u županiji Olt. Kad je imao 11 godina otišao je u Bukurešt da bude šegrt obućara.
Priključio se tada ilegalnoj Komunističkoj partiji Rumunjske u 1932. Od 1936. proveo je dvije godine u zatvoru iz političkih razloga. Od 1940. godine je ponovo bio u zatvoru. Gheorghea Gheorghiu-Deja, svog mentora upoznao je u internacijskom logoru. Poslije drugog svjetskog rata bio je sekretar Unije komunističke mladeži (1944-1945).U 1946. oženio se Elenom Petrescu.
Nakon komunističkog preokreta u Rumuniji 1947. godine, Ceauşescu je bio Gheorghiu-Dejov ministar poljoprivrede te kasnije zamjenik ministra oružanih snaga. Narednih godina penjao se na partijskoj ljestvici sve do drugog najvišeg ranga partijske hijerarhije. U 1967. je učvrstio svoju vlast postajući predsjednik Državnog komiteta.
[uredi] Vanjska politika
Vanjsku politiku Ceauşescua najviše karakterizira nastojanje da Rumunija smanjuje uticaj Sovjetskog saveza. U 1960-im on je prekinuo aktivno sudjelovanje u Varšavskom paktu (iako Rumunija službeno nije istupila). Rumunska Ceauşescua je jedina zemlja iz te organizacije koja nije učestvovala u invaziji Čehoslovačke 1968. godine već je osudila intervenciju.
Rumunija je također bila prva zemlja istočnog bloka koja je imala službene odnose s Evropskom zajednicom (od 1974). U 1984. ona je bila jedna od tri komunističkih zemalja (ostale su bile Jugoslavija i Kina) koje su poslale svoje reprezentacije na Olimpijadu u Los Angeles. Rumunija je bila jedina članica Varšavskog pakta koja nije prekinula odnose s Izraelom nakon trećeg arapsko-izraelskog rata 1967. godine.
Zbog takvog spretnog maneviranja između dva bloka, zemlje Zapada su Ceauşescuu progledali kroz prste kad je bila riječ o njegovoj totalitarnoj vlasti koja je grubo uskraćivala ljudska prava.