Norveška

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kraljevina Norveška
Kongeriket Norge
Kongeriket Noreg
Zastava Norveške Grb Norveške
(Zastava) (Grb)
Kraljevina Norveška u svijetu.
Službeni jezik norveški
Glavni grad Oslo
Kralj Harald V
Premijer Jens Stoltenberg
Površina
 - Ukupno
 - % vode
101. na svijetu
385,155
7.0%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
114. na svijetu
4,695,134 Procjena 2006
12/km²
Nezavisnost 7. juni, 1905. (raskid unije sa Švedskom)
Valuta Kruna (NOK)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Državna himna "Ja, vi elsker"
("Da, mi volimo ovu zemlju")
Internetski nastavak .no
Pozivni broj +47

Norveška - država na sjeveru Evrope, graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom.

Sadržaj

[uredi] Historija

Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Evropu dok nisu prihvatili Kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala još sljedećih 400 godina. 1814. Norvežani su se odvojili od Švedske i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom , ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uslovom da ostane u uniji pod švedskom krunom. Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, Referendumom izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tokom Prvog svjetskog rata, ipak je pretrpila znatne gubitke u brodovlju i neizravne privredne štete . Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku Drugog svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina. 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje.Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Evropskoj Uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Evropi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.

[uredi] Vlada

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Zemlja hiljadu fjordova Norveška: Geografski podaci

  • Ukupna površina: 324,220 kvadratnih km
    • kopno: 307,860 kvadratnih km
    • more : 16,360 kvadratnih km

Najviši vrh u Norveškoj je Galdhopiggen 2.469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svijetu. Ima , što manjih, što većih 50.000 otoka.

[uredi] Privreda

[uredi] Stanovništvo

Naseljena je s 4.574.560 stanovnika , prosječna starost im je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Najveći broj Norvežana su Luterani, 86% ostalih protestanata i katolika ima oko 3%, ostalo su neopredjeljeni. Ima dva službena jezika BOKMAL NORWEGIAN i NYNORSK NORWEGIAN. Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci) i ima ih oko 20 000.

Norveški gradovi sa juga na sjever: Kristianstad - Stavanger - Fredrikstad - Dramen - Oslo (glavni grad) - Bergen - Hamar - Floro - Alesund - Trondheim - Mo i Rana - Bode - Narvik - Harstad - Tromse - Hammerfest - Vardo

Norveška ima bogatu kulturu.Ona je bogata zemlja,sa opširnom historijom.

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi


Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo


Drugi jezici