Samuraj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Riječ "samuraj" u kanji pismu.
Riječ "samuraj" u kanji pismu.

Samuraji su bili ratnička kasta feudalnog Japana. Nosili su daisho-dva mača tj. katana i wakizashi. Slijedili su put bušida. Morali su počiniti harakiri/samoubistvo ako im je povrijeđena čast. Čast je je bila centar života, koji im je bio posvećen odbrani svog gospodara; bio to plemić, feudalac ili car osobno. Samuraj koji je izgubio gospodara ili koji ga nikada nije imao, a bio je samuraj zvao se ronin. Mnogi su ronini postali senseji (učitelji), banditi ili lutalice (komuso). Samuraji su jedini imali prezime i oružje.

Sadržaj

[uredi] Oružja

  • Yari: Japansko koplje
  • Tanto: Kratki bodež
  • Katana: Dugi samurajski mač
  • Wakizashi: Kraći samurajski mač
  • Naginata: Mješavina koplja i mača
  • Tessen: Lepeza
  • Yumi: Luk
  • Teppo: japanska mušketa
  • Tachi: Mač za konjanike

[uredi] Pojava samuraja

Satsuma-Samuraji, 2. polovina 19. vijeka, fotografija Felice Beato
Satsuma-Samuraji, 2. polovina 19. vijeka, fotografija Felice Beato

Prije Hiean razdoblja vojska Japana je uzimala za uzor kinesku, a cijela vojska je bila pod direktnim zapovjedništvom cara. Svako (osim robova) sposoban za borbu morao je ići u vojsku. Takvi su se vojnici zvali sakimori, što je značilo "branitelji". Oni su možda bili ratnici, ali nisu povezani sa samurajima.

U Hiean razdoblju car Kammu je odlučio pokoriti sjeverni Honshu, no njegova vojska je trebala više discipline. Zato je car osmislio novu vrstu ratnika zvanu Seiitaishogun. Car je nove vojnike koristio i pobjeđivao. Iako su bili pismeni i učeni, smatrani su okrutnim divljacima.

Tokom Hiean razdoblja, carska se vojska ipak razišla i car je počeo gubiti moć. Moćni klanovi oko Kyota postali su ministri i povisili poreze. Mnogi su seljaci bili prisiljeni napustiti domove. Okružni su klanovi dobivali moć manjim porezima i naoružali se za obranu od moćnijih klanova koji su željeli prikupiti poreze.

Samuraji su nastali od stražara carskog dvora i ratnika koje su unajmili klanovi da služe kao policija. Takvi su ratnici morali poboljšavati svoje borilačke vještine. Ubrzo su postali tip ratnika zvanih saburai (kasnije promijenjeno u samurai). Klanovi, udruženi da se obrane od moćnijih, su ubrzo osmislili karakterističan samurajski oklop i bušido.

[uredi] Pad samuraja

Samuraj u punoj ratnoj opremi, 1860.
Samuraj u punoj ratnoj opremi, 1860.

Članovi Meiji vlade odlučili su unaprijediti Japan i ubrzo se uspostavila nova vojska zapadnog stila. Meiji reforme su se počele provoditi krajem 19. st. i po njima samuraji više ne bi bili vladajuća klasa Japana. Mnogi su se samuraji dobrovoljno javili za pristup vojsci i postali časnici tako da je većina carske vojske bila sačinjena od samuraja. Kao takva nije imala problema pobijediti niz buna samuraja. Car je također pobijedio Sino-japanski rat (1894) i Rusko-japanski rat (1904). Samuraji su sve više prestajali ratovati jer su se zapošljavali kao reporteri, novinari, policajci itd. Kad je došao zakon o zabrani nošenja mačeva mnogi su se samuraji pobunili i okrenuli protiv cara. Car, koji je imao veću vatrenu moć, bez problema je porazio buntovne samuraje koji su uskoro prestali postojati.

[uredi] Obrazovanje

Samuraji su morali znati čitati, pisati i znati nešto matematike. Također su mogli (ne nužno) imati interesa za ples, Go, literaturu, poeziju i čaj.

[uredi] Način života

Neki samuraji su radili na farmama, a oni bogatiji su vladali nad trgovcima, farmerima itd. Samuraji su, ipak, bili vrlo poštovani u feudalnom Japanu i imali pravo ubiti osobu koja im se drsko obratila ili ih napala (iako su se tim pravom rijetko koristili). Većina samuraja su bili budističke ili šintoističke vjere te prihvaćali zen.

[uredi] Vanjski linkovi