Fovizam
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Fovizam je naziv za pravac grupe umjetnika koji su se oformili 1905. u Parizu.
Sadržaj |
[uredi] Fovistička umjetnost
Fovizam nije bila povezana umjetnička grupa. Ti su umjetnici samo jedanput zajedno izlagali. Iz njihove će umjetnosti niknuti njemački ekspresionizam.
Fovizam možemo opisati kao vatromet neobuzdanih boja. Zapravo, grupa umjetnika osjetila je potrebu da bez ustezanja izraze nadu i vjeru u bolju i sretniju budućnost, radost i optimizam na početku novog vijeka. Fovizam je bio prirodan, jednostavan i iskren izraz neobuzdanosti pravilima i slobode izražavanja. Zbog njihova kršenja svih pravila i načela akademskog slikarstva u oblikovanju i primjeni boje, te osobito neobuzdanog temperamenta, jedan kritičar ih je nazvao "les fauves" (franc. za divlje zvijeri) na što su fovisti sa oduševljenjem prihvatili taj naziv.
Glavno obilježje fovističke umjetnosti je žestina boja i deformacija likova. Na slikama se primjećuje i odsutnost perspektivnih zakona. U djelima njegovih najistaknutijih predstavnika i osnivača (Georges Rouault, Henri Matisse, Maurice de Vlaminck, André Derain) možemo ipak vidjeti iskustva impresionista – čiste boje bez crne, toplo-hladne boje za svjetlo i sjene … no možemo prepoznati i utjecaj Gauguina i Van Gogha u smjelosti i čvrstoći poteza kistom. Fovisti su rabili isključivo čiste boje iz tube i postavljali su razne snažne boje jednu uz drugu.
Fovistički "nesklad" forme i čistih boja nije bio tako "divlji". On se zasnivao na spoju kvalitativnih i kvantitativnih komplementarnih osobina boja. Dakle, oblici su bili prilagođeni bojama. Naravno, zatečenoj publici i kritici te slike su izgledale kao proizvoljne deformacije oblika, pa su te umjetnike i nazvali divljim zvijerima. Moralo je proći dosta vremena da se u "divljem" Matissu prepozna jedan od najuravnoteženijih umjetnika prve polovice 20. stoljeća.
Slika je za Henri Matisse-a "ritmičko raspoređivanje linija i boja na ravnoj površini". Tako na Portretu gospođe Matisse (1905) prepoznajemo odstupanje od lokalnih boja, fovističke kontraste, iskorištavanje komplementarnosti boje, neprirodnost, karakternost, itd.
Georges Rouault izražava ljudsku dramu kroz lice i tijelo čovjeka i kroz cijelu strukturu slike. Odnos boja, zgusnutih do boje krvi i do crnila, u funkciji je sa psihološkim izrazima njegovih patnika, koji bude saučešće, sklad vjerskog osjećaja i slikanja vitraja. Npr. Glava Krista, i Stari kralj – dinamičnost tamnih debelih linija i ploha boje između njih, napetost.
[uredi] Umjetnici fovizma
- Henri Matisse
- André Derain
- Kees Van Dongen
- Maurice de Vlaminck
- Raoul Dufy
- Georges Rouault
- Aleksej von Jawlensky
- Albert Marquet
- Georges Braque
- Henri Manguin
- Charles Camoin
- Jules Flandrin (1871-1947)
- Jean Puy
- Othon Friesz
[uredi] Linkovi
Pravci u zapadnoj umjetnosti |
Renesansa · Marinizam · Barok · Rokoko · Neoklasicizam · Romantizam · Realizam · Naturalizam · Prerafaeliti · Akademizam · Impresionizam · Poentilizam · Postimpresionizam · Simbolizam |
20. vijek |
Moderna umjetnost · Jugendstil/Art Nouveau · Ekspresionizam · Fauvizam · Die Brücke · Neue Künstlervereinigung München · Blauer Reiter · Kubizam · Futurizam · De Stijl · Dada · Nadrealizam · Apstraktna umjetnost · Konstruktivizam · Bauhaus · Suprematizam · Art Deco · Apstraktni ekspresionizam · Pop art · Minimalizam · Postmoderna · Konceptualna umjetnost |