Energija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Energija je sposobnost tijela da vrši rad, a isto se tako može reći da su rad i energija ekvivalentni pojmovi, iako obim i sadržaj te dvije riječi nije sasvim identičan. U biti, promjena energije jednaka je izvršenom radu pa se stoga i izražavaju istom mjernom jedinicom - džul [J] u čast engleskog fizičara Jamesa Prescotta Joulea. Vršenje rada se može manifestirati na mnogo načina: kao promjena položaja, brzine, temperature itd.
U svemiru ne postoje tijela i sistemi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne može uništiti, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom o održanju energije. Postoje mnogi oblici energije koji opet imaju svoje podskupine koje dolaze do izražaja kod proučavanja različitih znanstvenih problema:
- Kinetička energija
- Potencijalna energija
- Toplinska energija
- Unutarnja energija
- Električna energija itd.
Izračunavanje energije je jedan od bitnijih zadataka u tehnici, s obzirom da nam to daje informaciju o mogućem radu koji se može dobiti, a znanja o procesima i načinima pretvaranja raznih oblika energije u mehnički rad su kamen temeljac tehnološkog napretka i ljudske civilizacije.
U fizici elementarnih čestica se upotrebljava manja i mnogo prikladnija jedinica za energiju - elektronvolt [eV], koji iznosi 1.602176462×10-19 J. 1 elektronvolt je definisan kao ona energija koju ima čestica naboja kad je iz stanja mirovanja ubrza napon od 1 V.
[uredi] Relevantni članci
![]() |
Odjeljak isključivo posvećen fizici |
