Koral
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Korali(Anthozoa) su morske životinje. Žive kolonijalno u svim morima kako tropskim tako i polarnim. Kolonije mogu biti raznih veličina, od veoma malih pa do visine od nekoliko metara. Na pločastoj osnovi koralnog polipa nalaze se usta okružena prstenom pipaka. Suprotni dio je baza i dluži za pričvrščivanje korala za podlogu. Veličina im je od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u prečniku. Jedan od najvećih korala je Fungia samostalan koral veličine 25 cm u prečniku. Oni mogu biti
- sesilni pričvršćeni za podlogu
- slabo pokretljivi polipi
Boja ima je različita :bijela crvena, žuta, plava, zelena, i ljubičasta, a dobijaju ih od prirodnih pigmenata. Neke alge žive u simbiozi sa koralima i daju im boju. Na površini korala suizrasline- pipci. Služe za odbranu ili se pomažu njima pri ishrani. Sadrže žarne ćelije –nematociste
Digestivni trakt ili sistem organa za varenje počinje ustima i ide u stomačnu šupljinu ,koja je podijeljena longitudinalnim membranama – mesentarije. One sadrže i reproduktivne ćelije. Respiratorni sistem (sistem razmjene gasova) – razmjena gasova vrši se duž čitavog tijela korala. Korali se hrane
- zooplanktonima
- sitnim ribama
- drugom hranom organskog porijekla
Korali koji učestvuju u građi koralnih sprudova hrane su noću i to zoonxanthellae.
Razmnožavanje
- Polno
- Bespolno
Oni mogu biti hemafrodit , a i muškog ili ženskog pola. Bespolno je češće. Odvija se pupljenjem i nepotpunim dijeljenjem. Pupoljak se može, a i ne mora odvojiti od stare životinje. Kod polnog u tjelesnoj šupljini razvija se mlada životinja. Kao planula-larva izlazi na usni otvor.