Jednjak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Jednjak (lat:Esophagus) je mišićno-sluzokožni kanal, dužine oko 25cm, prečnika oko 2cm, kojim se hrana trnasportuje od ždrijela do želuca. Pripada probavnom sistemu.

Sadržaj

[uredi] Položaj

Nalazi se ispred kičmenog stuba, i silazi najprije kroz vrat, zatim kroz zadnji dio sredogruđa (mediastinum) i svoj otvor na prečagi(hiatus esophageus), završava s ulaznim otvorom želuca (cardia). U sagitalnoj ravni je konkavan prema naprijed, jer u gornjem dijelu prati krivinu kičmenog stuba, a u donjem gradi krivinu oko luka aorte, koja prolazi ispred grudnog dijela jednjaka. Sastoji se od tri dijela:

  • Vratni dio, je početni dio i od manubrijuma grudne kosti prelazi u grudni dio. Dužne je oko 5 cm. Između jednjaka i pretkičmenih mišića nalazi se retroezofagealni prostor, koji omogućava pokrete jednjaka pri gutanju. Ispred jednjaka je dušnik, a između jednjaka i dušnika prolaze povratni grkljanski živci (lat: n. laringeus recurrens). Bočno leže režnjevi štitne žlijezde, karotidne arterije, unutrašnje jugularne vene i oba nerva vagusa (svaki sa po jedne strane).
  • Grudni dio jednjaka, je dug oko 15-20 cm i to je njegov najduži dio. Podjeljen je na gornji i donji grudni dio.

Gornji grudni dio, se nalazi u gornjem sredogruđu (medijastinumu). Ovaj dio se nalazi iza dušnika i iznad luka aorte. Lijevi glavni bronh pritiska jednjak sa prednje strane i stvara na njemu srednje suženje. Između zadnje strane jednjaka i kičmenog stuba, sa mišićima nalazi se retroezofagealni prostor. Zadnju stranu ukršta grudni limfni kanal (lat: ductus thoracicus). Lijevu stranu jednjaka dodiruje luk aorte, stvara na njemu srednje suženje i potiskuje ga udesno. Sa lijeve strane jednjaka nalazi se lijeva zajednička karotidna arterija, takođe ovom stranom u žlijebu između jednjaka i dušnika prolazi i lijevi povratni grkljanski nerv. Lijeva strana jednjaka dodiruje i lijevu plućnu maramicu. Desna strana jednjaka se nalazi iza dušnika i dodiruje desnu plućnu maramicu. U okolini jednjaka se nalaze brojni paratrahealni limfni čvorovi.

Donji grudni dio, nalazi se ispod račve dušnika i iza srčane maramice, tako da je sa prednje strane prekriven njom i preko nje dodiruje lijevu pretkomoru i komoru srca. Desna plućna arterija takođe prolazi ispred jednjaka nešto iznad srčane maramice. U donjem dijelu prednjom stranom jednjaka silazi lijevi nerv vagus, dok desni vagus silazi zadnjom stranom jednjaka. Aortni luk se podvlači ispod jednjaka i prelazi na njegovu zadnju stranu. U nivou dijafragme grudna aorta je sasvim pozadi jednjaka. Zadnja strana jednjaka je i u kontaktu sa grudnim limfnim kanalom i venim azigos.

  • Trbušni dio, počinje otvorom dijafragme kroz koji prolazi jednjak (lat: hiatus asophageus). Ovaj dio je kratak, 2-4 cm, lijevkastog oblika i obuhvaćen je mišićima dijafragme, koja imaju ulogu sfinktera (zatvarača) jednjaka. Završava se ušćem u želudac (lat: ostium cardiacum).

[uredi] Građa

Zid jednjaka je izgrađen iz 3 sloja.

  • Vezivni sloj (lat: tunica adventitia), je spoljašnji sloj koji labavo vezuje jednjak za okolne strukture. Ovaj sloj građen je pretežno iz vezivnog tkiva.
  • Mišićni sloj (lat: tunica muscularis), je srednji sloj zida. Spolja se nalaze uzdužna mišićna vlakna, a unutra kružna. U goroj trećini jednjaka su mišićna vlakna poprečno-prugasta, a u donje 2/3 glatka.
  • Sluzokoža jednjaka (lat: tunica mucosa), je unutrašnji sloj. Sačinjena je od pločasto-slojevitog epitela, i uzdužno je naborana.

Pošto je jednjak građen samo od mišićnog, vezivnog tkiva i sluzokože relativno je mekanog sastava i na mjestu kontakta sa drugim organima gradi odgovarajuća suženja (lat: angustitiae esophagi). Gornje suženje se zove još i krikoidno (lat: angustitia cricoidea) jer je grkljan u ovom delu potisnut prstenastom hrskavicom (lat: cartilago cricoidea) grkljana. Ovo suženje nalazi se na samom početku jednjaka, a njegov prečnik je ovdje oko 14 mm. U srednjem dijelu jednjaka nalazi se drugo suženje, aortikobronijalno suženje (lat: angustitia aorticobronchialis), izazvano pritiskom luka aorte i lijevog glavnog bronha (dušnice), koje prolaze ispred njega. Ovde je kalibar jednjaka oko 16-17 mm. U donjem dijelu jednjaka prilikom prolaska kroz dijafragmu (prečagu), nastaje i treće suženje jednjaka, dijafragmatično suženje (lat: angustitia diaphragmatica). Jednjak je ovdje širok oko 15-17 mm.


[uredi] Krvni sudovi i nervi jednjaka

  • Arterije jednjaka su male, mnogobrojne i odvajaju se iz susjednih većih arterija. Gornje grane za jednjak dolaze i donje štitne arterije (lat: a. thyroidea inferior), srednje grane se izdvajaju iz grudne aorte, donje grane potiču iz arterija dijafragme (lat: a. phrenica superior et inferior), dok je trbušni dio snabdjeven iz lijeve želudačne arterije (lat: a, gastrica sinistra). Arterije jednjaka obrazuju međusobno brojne spojeve (anastomoze).
  • Vene jednjaka obrazuju podsluzokožne i periezofagealne spojeve, a zatim se ulivaju u veće okolne vene. Vene grudnog dijela završavaju se u bronhijalne, međurebarne vene, a trbušnog dijela u lijevoj želudačnoj veni.
  • Gornji poprečno-prugasti mišić jednjaka inerviše povratni grkljanski nerv i nervni splet ždrijela (lat: plexus pharingeus). Donji gladki mišić inerviše parasimpatički vagus, a simpatički grane simpatičkog stabla i grudnih i donjeg vrtanog gangliona.

[uredi] Oboljenja

  • Refluks želudačnog soka
  • Ahalazija
  • Rak jednjaka
  • Divertikulumi jednjaka
  • Ezofagealno-trahealna fistula
  • Variksi jednjaka
  • Perforacija jednjaka
  • Zapaljenje jednjaka (ezofagitis)

[uredi] Vanjski linkovi

Probavni sistem
Usta | Pharynx | Jednjak | Crop | Želudac | Gušterača | Žučni mjehur | Jetra | Gastrointestinalni trakt | Tanko crijevo (Duodenum, jejunum, ileum) | Debelo crijevo | Slijepo crijevo | Crvuljak | Rektum | Čmar