Grčka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Republika Grčka
Ελληνική Δημοκρατία
Ellinikí Dimokratía
Zastava Grčke Grb Grčke
(Zastava) (Grb)
Republika Grčka u svijetu.
Službeni jezik grčki
Glavni grad Atena
Predsjednik Karolos Papoulias
Premijer Kostas Karamanlis
Površina
 - Ukupno
 - % vode
96. na svijetu
131,990
0.86%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
74. na svijetu
11,170,957
84/km²
Nezavisnost od Osmanlijskog carstva 25. marta 1821.
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona EET (UTC+2)
- ljeti EEST (UTC+3)
Državna himna "Ύμνος εις την Ελευθερίαν (Ímnos is tin Eleftherían)"
("Himna slobodi")
Internetski nastavak .gr
Pozivni broj +30
Atena, glavni grad Grčke
Atena, glavni grad Grčke
Kreta, jedan od mnogobrojinih otoka Grčke
Kreta, jedan od mnogobrojinih otoka Grčke

Grčka je država Evropske unije,koja se nalazi na Balkanskom polutoku. Izlazi na Egejsko, Jonsko i na Jadransko more. Nalazi se na 39° sjeverne geogragske širine i 22° istočne geografske dužine. Kopnene granice su joj duge ukupno 1.288 km. Graniči se sa Albanijom u dužini od 282 km, Bugarskom 494 km, Turskom 206 km, Republikom Makedonijom 246 km. Obale su joj duge 13.676 km.

Sadržaj

[uredi] Historija

U Grčkoj se razvila jedna od prvih civilizacija. Najstariji stanovnici Grčke bili su Pelazgi ili Pelasti koje potiskuju Ahajci. Pelazgima se gubi svaki trag, ali bi oni prema nekim predpostavkama mogli biti biblijski Filistejci a prema kojima je nastao naziv Palestina.

Ahajci su na tlu Grčke stvorili kritsko-mikensku civilizaciju nazvanu prema tadašnjim centrima ( ostrvo Krit u Sredozemnom moru i grad Mikena na Peloponezu ).

U XIII v.p.n.e. sa sjevera Balkanskog poluostrva spuštaju se u Grčku tri srodna plemena: Dorci, Jonci i Eolci.

[uredi] Vlada

[uredi] Političke podjele

Grčka je podijeljena na 13 regija koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 51 manju administrativnu jednicu koje se nazivaju prefekture ( grč. nomoi). Tih 13 periferija je:

  1. Atika
  2. Epirus
  3. Istočna Makedonija i Trakija
  4. Jonska ostrva
  5. Južni Egejski
  6. Kreta
  7. Peloponez
  8. Sjeverni Egejski
  9. Središnja Grčka
  10. Središnja Makedonija
  11. Tesalija
  12. Zapadna Grčka
  13. Zapadna Makedonija

[uredi] Geografija

Grčka se nalazi na jugu Balkanskog poluotoka. U Grčkoj živi oko 11 milona stanovnika a površina je 132 000 km2. Glavni grad je Atena. Ostali veći gradovi su: Pirej, Solun, Larisa, Ber, Patras i Janjina. Obala je veoma razuđena ,sa mnoštvom otoka, poluotoka i zaliva. Njihova obala je po razuđenosti druga u Europi. Neka od ostrva su: Mitilena, Hios, Kreta, Krf, Argostolion, Skiros, Andros i dr. Najveći dio države je pod planinama, najviši vrh je Olimp sa 2 911 metara nadomrske visine. Zemlja nije pogodna za razvoj poljuprivredne kulture osim u nekim dolinama uz rijeku.

[uredi] Privreda

Grčka je razvijena zemlja sa ravijenim ribolovom, industrijom, pa donekle poljoprivredom. Grčka privreda nalazi se pod uticajem stranog kapitala, ali u posljednje vrijeme jača državni sektor, a samim tim i unutrašnja ulaganja.

Poljuprivreda je slabije razvijena zbog nedostatka pogodnog tla ali se sve više navodnjava tako da je svake godine sve veće proizvodnja. Glavne poljoprivredne kulture su: pšenica, kukuruz, ječam, riža, masline, agrumi i mandarine. Također se praktikuje i vinogradarstvo.
Rudarstvo, uslovljeno prirodnim bogatstvom ruda, se u posljednjem vijeku poprilično razvilo. Grčka je bogata rudama: boksit, mangan, nikl, cink, barit, sumpor, so, srebro i dr.
Industrija se razvila posljednih 30 godina. Razvijena je obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, hemijska, elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna industrija, brodogradnja, kožna i drvna industrija. Također postoji i nekoliko rafinerija nafte u Grčkoj.

Administrativna podjela Grčke
Administrativna podjela Grčke

[uredi] Stanovništvo

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca.
Najdominantnija religija u Grčkoj je pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%).
Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik. Koristi se staro grčko pismo.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

Commons
Wikimedia Commons ima multimedijalnu kolekciju o temi:
Wikicitat
Wikicitat na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom:


Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo


 
Evropska unija (EU)
Zastava Evropske unije

Austrija | Belgija | Bugarska | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nizozemska | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo

Mapa Grčkih periferija Periferije Grčke Zastava Grčke
Atika | Epirus | Istočna Makedonija i Trakija | Jonska ostrva | Južni Egejski | Kreta | Peloponez | Sjeverni Egejski | Središnja Grčka | Središnja Makedonija | Tesalija | Zapadna Grčka | Zapadna Makedonija


Nedovršeni članak Grčka koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Drugi jezici