Boka Kotorska
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
|
Boka kotorska je najveći zaliv Jadranskog mora (87.334 km²). Duboko je zašla pod litice Lovćena i Orjena kao da ih je razmakla snagom vode. Počinje Hercegnovskim zalivom, koji se sužava Kumborski tjesnac, njime prelazi u Tivatski zaliv, pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Sva je optočena mjestima – Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošić, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose a između njih je još desetak malih naselja.
U Boki Kotorskoj postoje i devet ostrva: Prevlaka, Mamula i Ostrvo Vavedenje na samom ulazu u bokokotorski zaliv, Gospa od Milosti, Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća, Zanovetni Školjic u tivtskom zalivu - Krtoljska uvala, a Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe u risanskom zalivu
Osnovni morfometrijski podaci bokokotorskog zaliva su: Ukupna površina je 87,33 km2. Ukupna zapremina je 2.412,306.000 km3. Maksimalna dubina je 60 m. Srednja dubina je 27,3 m . Dužina zaliva je 28,13 km . Dužina obale je 105,7 km. Razruđenost obale (K) 3,07. Širina ulaza je 2,95 km.Pretpostavlja se da je na nastanak bokokotorskog zaliva uticala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija je poznata kao i područje sa najvećom prosečnom količinom padavina u Evropi - region Crkvice.
Boku Kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi. Ima slavnu historiju – od grčkih kolonija, preko Ilira, Rimske imperije, Bizantije, srpske i bosanske srednjovijekovne države, do Osmalijske imperije, Mlečana (vidi: Mletačka republika), Rusa, Napoleona i Austrije. Svi su imali ambicije da njome gospodare. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U 17. i 18. vijeku Boka je imala preko 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u 16. vijeku imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.
[uredi] Galerija slika
Starinska nošnja Bokelja |
|||
Srpski Soko - Herceg Novi, javna vježba na Savini 28. augusta 1912. |