Šri Lanka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je ostrvska država u južnoj Aziji. Zauzima ostrvo Šri Lanku (u prošlosti zvan i Ceylon) te nekoliko manjih ostrva u Indijskom okeanu, jugoistočno od Indijskog poluostrva.

Sadržaj

[uredi] Geografija

Većinu zemlje zauzimaju nizine i brežuljkasta područja. Planine se nalaze samo u unutrašnjosti otoka, s najvišim vrhom Pidurutalagalom (2.524 m). Klima je monsunska.

[uredi] Historija

Pretpostavlja se da su se danas većinski Singalezi doselili na Šri Lanku pred kraj 6. stoljeća p.n.e. Nakon što se u 3. stoljeću p.n.e. iz Indije prenio Budizam nastale su značajne civilizacije sa središtima u Anuradhapuri (oko 200. p.n.e. – oko 1000 p.n.e.) i Polonnaruwi (oko 1070. p.n.e. – 1200. p.n.e.).

Na otok su se s indijskog kopna doselili i Tamili koji su se nastanili uglavnom na sjeveru i duž obale. Broj doseljenika i vrijeme migracije su još uvijek predmet rasprave. Singalezi i Tamili povremeno su se sukobljavali oko prevlasti na ostrvu.

Prvi evropski kolonizatori, Portugalci u 16. i Holanđani u 17. stoljeću ograničili su se na zauzimanje obalnih područja, a unutrašnjost je ostala uglavnom nezavisna kao i njen glavni grad u Kandyju. Cijelo ostrvo postalo je dio Britanskog Imperija 1796.

Nakon nezavisnosti dominantnu ulogu u politici zemlje imala je singaleška većina, što je dovelo do nezadovoljstva Tamila i njihove otvorene pobune 1983. pod vodstvom gerilske skupine Tamilskih tigrova. Prekid vatre između Vlade i pobunjenika traje od 2001.

Šri Lanka je jedna od zemalja najteže pogođenih tsunamijem u decembru 2004. Poginulo je više od 30.000 ljudi.

[uredi] Stanovništvo

Dvije najveće zajednice su Singalezi, uglavnom Budisti (75%) i Tamili čija je religija tradicionalno Hinduizam (18%). Na ostrvu živi i značajna sunitska muslimanska zajednica (7%) čiji pripadnici govore tamilskim jezikom.

[uredi] Ekonomija

Za ekonomiju Šri Lanke tradicionalno najznačajniju ulogu ima plantažna poljoprivreda (čaj, guma, cimet). Nakon liberalizacije i privatizacije ekonomije u prošla dva desetljeća u prvi plan je izbila tekstilna industrija i proizvodnja hrane, kao i snažni uslužni sektor (finansije, telekomunikacije). BDP po stanovniku u 2004. bio je oko 4.000 USD, mjereno po PPP-u.