Spisak ruskih vladara
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Historija Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja. Prvo je ono Kijevske države koje završava invazijom Mongola, a drugo počinje pretvaranjem Moskovskog kneževstva u Rusko carstvo. Još prije kraja Kijevskog doba u drugoj polovici XII vijeka dolazi do premještaja tamošnje prijestolnice u Vladimira za čiju titulu kao najprestižniju će ratovi Tvera i Moskve trajati sve od druge polovice XIII do XV vijeka kada novi neupitni gospodar postaje Moskva. Za podatke o vladarima Rusije tijekom razdoblja Kijeva treba pogledati stranicu Spisak vladara Kijevske Rusije
Historija svih tih kneževstva i kasnijeg Carstva je historija stalnih dvorskih zavjera ili građanskih ratova za vlast. Samo uzimajući u obzir za rusku historiju mirna, zakonski dobro ustrojena naslijeđivanja krune tokom doba Moskve i Ruskog carstva u razdoblju između XV i XX vijeka nikada nije prošlo sto godina bez minimalno jedne uspješne, protuzakonite uzurpacije krune.
Sadržaj |
[uredi] Veliki kneževi Moskve
Veliki kneževi Moskve | |||
---|---|---|---|
Knez | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Danijel | Aleksandar Nevski | 1263. – 5. mart 1303. | |
Juraj I | Danijel | 5. mart 1303. – 2. novembar 1325. | Prvi veliki knez Moskve i Vladimira |
Ivan I, Vreća novca | Juraj I | 2. novembar 1325. – 31. mart 1340. | Od njega Veliki knez Moskve je i Veliki knez Vladimira. |
Simeon Ponosni | Ivan I | 31. mart 1340. – 1353. | Umro zajedno s djecom u epidemiji kuge |
Ivan II | Ivan I | 1353. – 13. novembar 1359. | |
Dimitrije Donski | Ivan II | 13. novembar 1359. – 19. maj 1389 . | Pobjedio je Mongole u bitci na Donu. Promjenio zakon naslijeđivanja |
Vasilije I | Dimitrije Donski | 19. maj 1389 . – februar 1425. | Protivno zakonu Dimitrija Donskog postavio sina za nasljednika. |
Vasilije II, Slijepi | Vasilije I | 1425. – 1433. | Protivno zakonu kao maloljetnik je u dvorskoj zavjeri postao vladar. |
Juraj (II) | Vasilije I | 1433 . – juli 1434. | Izvršio državni udar. Inače zakoniti naslijednik Vasilija I |
Vasilije (III) | Juraj (II) | juli 1434 – decembar 1434. | izdan od brata Dimitrije (II), Šemjaka. |
Vasilije II, Slijepi | Vasilije I | 1434. – 1446. | Ukinuo zakon Dimitrija Donskog i vratio prvenstvo sinova nad braćom. |
Dimitrije (II), Šemjaka | Juraj (II) | 1446. – 1448. | Oslijepio Vasilija II. Niti on niti njegov otac i brat se ne nalaze u službenom popisu ruskih vladara. |
Vasilije II, Slijepi | Vasilije I | 1448. – 27. mart 1462. | Slijep se vratio na vlast u narodnoj buni. |
Ivan III, Veliki | Vasilije II, Slijepi. | 27. mart 1462. – 27. oktobar 1505. | Oženio Sofiju Paleolog. Nastanak mita trećeg Rima. |
Vasilije III | Ivan III, Veliki | 27. oktobar 1505. – 3. decembar 1533 . | Postao otac prvi put tri godine prije smrti. |
Ivan IV Grozni | Vasilije III | 3. decembar 1533 . – 16. januar 1547. | Postao car |
Simeon Bekbulatovič | Šah Ali, kan Kasimovskog kanata | 1574 . – 1576. | Postavljen od Ivan IV Grozni . Abdicirao kada je on to zatražio. |
Knez | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
[uredi] Carevi Rusije
Carevi Rusije | |||
---|---|---|---|
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Ivan IV Grozni | Vasilije III | 16. januar 1547.. – 18. mart 1584. | otrovan |
Fjodor I Zvonar | Ivan IV Grozni | 18. mart 1584. – 7. januar 1598. | Cijela vladavina je bila pod regenstvom Borisa Godunova. |
Boris Godunov | 21. februar 1598. – 13. april 1605. | Izabrao ga je parlament nakon izumruća prethodne dinastije | |
Fjodor II | Boris Godunov | 13. april 1605. – 1. juli 1605. | Napravio vlastitom rukom kartu Rusije. |
Lažni Dimitrije | 1. juli 1605. – 17. maj 1606. | Predstavljao se kao princ Dimitrije sin Ivana IV | |
Vasilije IV, Šujski | Ivan Šujski | 19. maj 1606 . – 17. juli 1610. | Oboren odlukom bojara. Umro u poljskom zarobljeništvu. |
Vladislav IV, kralj Poljske | Žigmund III Vasa, kralj Poljske | septembar 1610. – septembar 1612. | Oboren narodnom bunom protiv poljske okupacije. |
Mihajlo I Romanov | patrijarh Filaret | 21. februar 1613 . – 13. juli 1645. | Izabran od parlamenta |
Aleksej I | Mihajlo I Romanov | 13. juli 1645. – 26. januar 1676. | Uništio je Poljskoj status velesile |
Fjodor III | Aleksej I | 26. januar 1676 – 7. maj 1682 | Bio je invalid od rođenja. |
Petar Veliki | Aleksej I | 7. maj 1682. – 20. januar 1721. | Uzurpirao vlast starijeg brata Ivana V |
Ivan V | Aleksej I | 31. maj 1682. – 8. februar 1696. | Invalid od rođenja. Regent mu je bila sestra Sofija. |
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
[uredi] Carevi cijele Rusije
Carevi Rusije | |||
---|---|---|---|
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Petar Veliki | Aleksej I | 20. januar 1721. – 8. februar 1725. | Okrunio se za cara cijele Rusije (Imperatora). |
Katarina I | kmet Samuilo Skavronski | 8. februar 1725. – 17. maj 1727. | Dvorskim pučem uzurpirala vlast od Petar II |
Petar II | prijestolonasljednik Aleksej | 17. maj 1727.– 29. januar 1730. | Umro na dan vjenčanja. |
Ana | Ivan V | 6. februar 1730. – 28. oktobar 1740. | Nakon dugotrajnih dvorskih dogovora izabrana za cara |
Ivan VI | princ Anton Ulrih vojvoda Brunswick-Luneburga | 28. oktobar 1740.– 6. decembar 1741. | Ana ga je kao pranećaka proglasila nasljednikom. |
Elizabeta | Petar Veliki | 6. decembar 1741. – 5. januar 1762. | Izvršila državni udar uz francusku financijsku pomoć |
Petar III | Karl Fridrih vojvoda od Holsteina. | 5. januar 1762. – 28. juni 1762. | Nećak od Elizabete |
Katarina Velika | Kristijan August knez od Anhalt-Zerbst | 28. juni 1762. – 6. novembar 1796. | Naredila ubojstvo zbačenih careva Petra III i Ivana VI |
Pavle | Petar III | 6. novembar 1796. – 23. mart 1801. | Ubijen u atentatu organiziranom od Britanskog (Hanoverskog) generala u Ruskoj službi. |
Aleksandar I | Pavle | 23. mart 1801. – 1. decembar 1825 | Njegova smrt izaziva dvorsku zavjeru. |
Konstantin I | Pavle | 9. decembar 1825. – 25. decembar 1825. | Oboren od brata. |
Nikola I | Pavle | 25. decembar 1825. – 2. mart 1855. | Njegovo stupanje na prijestolje u zavjeri dovodi do dekabristovske pobune. |
Aleksandar II | Nikola I | 2. mart 1855. – 13. mart 1881 | Ubijen u atentatu organiziranom od boraca za slobodu Poljske |
Aleksandar III | Aleksandar II | 13. mart 1881. – 1. novembar 1894. | |
Nikola II | Aleksandar III | 1. novembar 1894. – 15. mart 1917. | Abdicirao u korist brata. Ubijen u Oktobarskoj revoluciji |
Mihajlo II | Aleksandar III | 15. mart 1917.– 16. mart 1917. | Postavio uvjete za prihvaćanje krune. Uvjeti su bili odbijeni, a on ubijen u Oktobarskoj revoluciji |
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
[uredi] Premijeri privremene vlade
Premijeri privremene vlade | |||
---|---|---|---|
Premijer | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
knez Grigorij Lavov | Jevgenij Lavov, direktni potomak Rurjikovič kneževa Jaroslava. | 16. mart 1917. – 7. juli 1917. | Izgubio je vlast zbog ustavnog pitanja Ukrajine |
Aleksandar Kerenski | Fjodor Kerenski | 7. juli 1917. – 8. novembar 1917. | Oboren u Oktobarskoj revoluciji |
Premijer | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
[uredi] Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije
Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije | |||
---|---|---|---|
Predsjednik | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Vladimir Lenjin | Ilija Uljanov | 8. novembar 1917. – 30. decembar 1922. | Nastanak Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika |
Predsjednik | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Za daljnji popis vladara Rusije između 1923. i 1991. godine treba otići na stranicu Vođe Sovjetskog Saveza
[uredi] Predsjednik Rusije
Predsjednik Rusije | |||
---|---|---|---|
Predsjednik | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Boris Jeljcin | Nikola Jeljcin | 25. decembar 1991. – 31. decembar 1999. | Napustio položaj da ga preda odabranom nasljedniku. |
Vladimir Putin | Vladimir Putin | 31. decembar 1999. – aktualni predsjednik. | |
Predsjednik | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |