Čerwjeny naporst

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Čerwjeny naporst

Čerwjeny naporst
(Digitalis purpurea)
systematika
Domena Eukarioty
Swět Rostlinstwo
klasa: Rosopsida
podklasa: (Asteridae)
porjad: (Lamiales)
swójba: Putnikowe rostliny
(Plantaginaceae)
ród: Naporst (Digitalis)
družina: Čerwjeny naporst
wědomostne mjeno
Digitalis purpurea
L. (1753)
Poddružiny
  • D. purpurea subsp. purpurea
    • D. p. subsp. purpurea var. nevadensis
    • D. p. subsp. purpurea var. toletana
    • D. p. subsp. purpurea var. tormentosa
  • D. purpurea subsp. amandiana
  • D. purpurea subsp. dubia
  • D. purpurea subsp. mariana
  • D. purpurea subsp. thapsi

 pok.·disk.·wobdź. 

Čerwjeny naporst (łaćonsce: Digitalis purpurea) je rostlina ze swójby putnikow.

kwěty
kwěty
kwěty
kwěty

Wobsah

[wobdźěłać] Wopis

Čerwjeny naporst je dwulětna rostlina, kotraž dosahuje wysokosć wot 1,5 m.

Stołpik je zrunany, šěropjelsćojće kosmaty a njerozhałuzkowane.

Łopjena su owalne hač do lancetojte, zubate, delnje stołpikate w rozeće, za čas kćeće často hižo wuschnjene. Hornje su sedźace.

Wón kćěje wot junija hač do awgusta. Kćenja su róžojte, stołpikate. Keluchowe łopješka su owalne, žałzojće kosmate kaž kćenjowe stołpiki a horni stołpikodźěl. Króna je dele pochilena, dosahuje dołhosć wot 5 cm a ma dołhe, brjuchatu rołku a krótko 2-lapatu kromu. Delnja hubka je 3-lapata a dlěša hač hornja hubka. Nutřka su ćěmnočerwjene, jasnje wobkromowane blečki. Keluch je 5-dźěleny.

Rostlina je smjerćonošnje jědojta.

Rołkowe kćenja su typiske čmjełowe kćenja. Symjenja buchu wot wětra rozšěrjene.

[wobdźěłać] Stejnišćo

Wón rosće w swětłych lěsach, na pućowych kromach; na małowapnatych pódach.

[wobdźěłać] Přestrjeń

Čerwjeny naporst we wulkich dźělach Europy rozšěrjeny. Často wón je kultiwěrowany a wodźiwił. Wuchodna hranica areale leži w juhozapadnje Pólskeje.

[wobdźěłać] Synonyma

  • Digitalis minor Linné, 1767
  • Digitalis alba Schrank, 1789
  • Digitalis nevadensis G. Kunze, 1846
  • Digitalis purpurascens Lejeune, 1813, non Roth, 1806
  • Digitalis libertiana Dumortier, 1829
  • Digitalis gyspergerae (Rouy) Rouy, 1903
  • Digitalis miniana Sampaio, 1905
  • Digitalis speciosa Salisbury, 1796

[wobdźěłać] Wužiwanje

Z łopjenow bu digitalin (wutrobny a krejowobtokowy srědk) produkowany.

[wobdźěłać] Žórła

  • GU Maxi-Kompaß Blumen, ISBN 3-7742-3852-9, strona 139
  • GU Naturführer Blumen, ISBN 3-7742-1507-3, stronje 142-143
  • Kral, Jurij: Serbsko-němski słownik hornjołužiskeje rěče. Maćica serbska, Budyšin (1927)
  • Rězak, Filip: Němsko-serbski wšowědny słownik hornjołužiskeje rěče. Donnerhak, Budyšin (1920)
  • Seidel/Eisenreich: BLV Bestimmungsbuch Blütenpflanzen, ISBN 3-405-13557-5, stronje 154-155
  • Völkel, Pawoł: Hornjoserbsko-němski słownik, Ludowe nakładnistwo Domowina, Budyšin (1981)
  • česka wikipedija
Commons
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije