Čěšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Čeština
Čěšćina

kraje Čěska, Słowakska
rěčnicy 12 milionow
klasifikacija Indoeuropske rěče
Słowjanske rěče
Zapadosłowjanske rěče
Čěšćina
družina pisma łaćonski alfabet
oficielny status
hamtska rěč Čěska
rěčne kody
ISO 639-1:

cs

ISO 639-2: (B) cze (T) ces
ISO 639-3 (SIL):

ces

Wikipedija

Čěšćina je zapadosłowjanska rěč. Wona je najbóle přiwuzna słowakšćinje, hornjoserbšćinje, delnjoserbšćinje, pólšćinje a kašubšćinje. Čěska rěč słuša k słowjanskim rěčam, do swójby indoeuropskich rěčow.

Čěsce rěči 12 mil. ludźi z toho w Čěskej wyše hač 10 mil.

Čěsce rěči so tež w Słowakskej, Zjednoćenych statach Ameriki, Kanadźe, Němskej, Awstriskej, Awstralskej, Ukrainje a druhich krajach.

[wobdźěłać] Prawopis

Čěšćina ma 3 časy a 7 padow, kotrychž tradicionalny slěd naličenja njeje identiski ze serbskim; hlej tabulka:

Pady w čěskej rěči
1. kdo, co? nominativ mjenowak
2. (bez) koho, čeho? genitiv rodźak
3. (ke) komu, čemu? dativ dawak
4. (vidím) koho, co? - widźu akuzativ žadak
5. (oslovujeme, voláme) - wołamy vokativ wołak
6. (o) kom, čem? lokál měsćak
7. (s) kým, čím? instrumentál nastrojnik


Dale znaje čěska rěč jednotu, mnohotu, ale tež zbytki duala su zachowane - na přiklad ličbniki dvě, obě (7. pad): s oběma (se dvěma) rukama, nohama, očima, ušima (dwojota, dual); ale s oběma (se dvěma) ženami, muži.

[wobdźěłać] Pismo

Čěske pismiki s diakritikami:

á č ď é ě í ň ó ř š ť ú ů ý ž
Á Č Ď É Ě Í Ň Ó Ř Š Ť Ú Ů Ý Ž

[wobdźěłać] Tekstowy přikład (Wótće naš)

čěšćina

Otče náš, jenž jsi na nebesích,
posvěť se jméno Tvé
Přijď království Tvé.
Buď vůle Tvá, jako v nebi, tak i na zemi.
Chléb náš vezdejší dej nám dnes
A odpusť nám naše viny
jako i my odpouštíme naším viníkům
a neuveď nás v pokušení,
ale zbav nás od zlého.

Wikisłownik


Oficielne rěče Europskeje Unije

Bołharšćina | Čěšćina | Danšćina | Estišćina | Finšćina | Francošćina | Grjekšćina | Iršćina | Italšćina | Jendźelšćina | Letišćina | Litawšćina | Madźaršćina | Maltašćina | Němska rěč | Nižozemšćina | Pólšćina | Portugalšćina | Rumunšćina | Słowakšćina | Słowjenšćina | Španišćina | Šwedšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije