Armenšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Hajeren lesu
Armenšćina

kraje Armenska, Ruska, Francoska,
USA a 27 dalšich krajow
rěčnicy 6,7 milionow
klasifikacija indoeuropske rěče
Armenšćina
družina pisma Armenski alfabet
oficielny status
hamtska rěč Armenska, Republika
Bergkarabach (wuchodna armenšćina)
rěčne kody
ISO 639-1:

hy

ISO 639-2: (B) arm (T) hye
ISO 639-3 (SIL):

hye

Wikipedija

Armenšćina je indoeuropska rěč, kotraž so rěči w Armenskej. Armensce rěči něhdźe 6,7 mil. ludźi. Armenšćina so wužiwa nimo w Armenskej tež w Azerbajdźanje, na Cypriskej, w Iranje, Iraku, Israelu, Jordaniskej, Libanonje, Turkowskej a Syriskej. Armenšćina je rěč armenskeho naroda. Wjele Armenjanow je dźensa w diasporje žiwych. Armenšćina drje eksistuje znajmjeńša wot 6. lětstotka př. Kr., prěnje dokumenty w klasiskej rěči (grabar) pak pochadźeja hakle z časa po zawjedźenju armenskeho pisma na zachopjenku 5. lětstotka přez Mesropa Maštoce. Z grabara, kotryž so dźensa wužiwa jako cyrkwinska a liturgiska rěč armenskich křesćanow, je w běhu lětstotkow nastała tak mjenowana „laiska“ rěč (ašxarhabar).

[wobdźěłać] Dźensnišej dialektaj

Moderna armenšćina ma zakładnej warianće.

  • zapadnu armenšćinu, kiž so dźensa hłownje hišće w diasporje wužiwa
  • wuchodnu armenšćinu, kotraž je oficialna rěč Armenskeje republiki a kiž so zdźěla tež w Iranje a w dźělach prjedawšeho Sowjetskeho zwjazka rěči.

[wobdźěłać] Gramatika

Armenšćina ma dwaj numerusaj, ale nima žadyn genus.

Móžeš slědowace polěpšić:
  • Tutón nastawk hišće je zarodk wo rěčnej temje.
  • Namakaj a dodaj žórła, kotrež tekst potwjerdźeja

Jeli sy jedyn z mjenowanych njedostatkow skorigował(a), wotstroń prošu potrjecheny parameter předłohi {{Rq}}. Podrobnosće namakaš w dokumentaciji.


Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije