Republiko Socialista Federala di Yugoslavia

From Wikipedia

Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija
Социјалистичка Федеративна Република Југославија
Socialisticna Federativna Republika Jugoslavija
Oficala linguo
Altra lingui
Serbo-kroatiana
Sloveniana, Macedoniana, Albaniana
Chefurbo Belgrade
Altra urbi Sarajevo, Ljubljana, Zagreb, Skopje
Guvernerio depos 1943, Republiko
Chefo Josip Broz Tito ed altri
Surfaco 255 804 Km2
Lojanti 21 522 972 (1989)
Lojanto-denseso 80/km2
Pekunio Dinaro di Yugoslavia
Nacionala himno Hej, Sloveni
ISO-3166 (Internet) .yu
Religio precipua kristanismo (ortodoxa)
Gramatikala revizo bezonata

Socialista stato di Yugoslavia naskis pos duesma mondo-milito. Partisani en komando di Josip Broz Tito forpulsis Germana trupi e vinkis grupi di Kroato-nacionalisti (ustasha) e Serbo-nacionalisti (cetniki). Demokrata Uniono di Yugoslavia esis fondita 29 di novembro 1943 en Jajce ed ol divenis ye 1945 Popul-republika Uniono di Yugoslavia e pose ye 7 di aprilo 1963 Socialista Federuro di Yugoslavia.

Unesma prezidanto esis Ivan Ribal e chef-ministro Tito. En 1963 Tito esis elektita kom dumvivala prezidanto. Tito duktis lua stato sen influo di Soviet-Uniono, e Yugoslavia ne esis membro di militala Warszawa-Uniono.

Per komunismala ideo Tito sucesis submersar kontroversi inter nacioni di Yugoslavia. En ca tasko helpis anke to, ke al diversa administrala dividuri (socialista republiki e provinci) esis donata vasta autonomio. Quankam pos morto di Tito e krulo di komunista bloko en Est-Europa kontroversi inter nacioni esis acendita. Yugoslavia krulis kande Slovenia, Kroatia, Bosnia e Hercegovina e Macedonia divenis nedependanta. Divergo di Slovenia e Macedonia esis pasable facila, ma divergo di Kroatia e precipue Bosnia e Hercegovina esis sangoza kun milito.

[redaktar] Videz anke:

[redaktar] Populo en Yugoslavia 1921–1981

Nacionala konteno di Yugoslavia 19211981 (fonto: Hungariana revuo História 2–3 / 1991)

naciono 1921 1948 1953 1961 1971 1981
Serbo 8.911.509
74,7 %
6.547.117
41,5 %
7.065.923
41,7 %
7.806.152
42,1 %
8.143.246
39,7 %
8.140.507
36,6 %
Kroato kune
Serbi
3.784.353
24,0 %
3.975.550
23,5 %
4.293.809
23,1 %
4.526.782
22,1 %
4.428.043
19,8 %
Muslimani - 808.921
5,1 %
998.698
5,9 %
972.960
5,2 %
1.729.932
8,4 %
1.999.890
8,9 %
Macedoniano - 810.126
5,1 %
893.247
5,3 %
1.045.516
5,6 %
1.194.784
5,8 %
1.341.598
6,0 %
Montenegroano - 425.703
2,7 %
466.093
2,8 %
513.832
2,8 %
508.843
2,5 %
579.043
2,6 %
Sloveno 1.019.997
8,5 %
1.415.432
9,0 %
1.487.100
8,8 %
1.589.211
8,6 %
1.678.032
8,2 %
1.753.571
7,8 %
Albano 439.657
3,8 %
750.431
4,8 %
754.245
4,5 %
914.733
4,9 %
1.309.523
6,4 %
1.730.878
7,7 %
Germano 505.790
4,2 %
55.337
0,4 %
60.536
0,4 %
20.015
0,1 %
12.785
0,0 %
8.712
0,0 %
Hungariano 467.658
3,9 %
496.492
3,2 %
502.175
3,0 %
504.369
2,7 %
477.374
2,3 %
426.867
1,9 %
Romaniano 231.068
1,9 %
64.095
0,4 %
60.364
0,4 %
60.862
0,3 %
58.570
0,3 %
54.955
0,2 %
Turko 150.322
1,3 %
97.954
0,6 %
259.535
1,5 %
182.964
1,0 %
127.920
0,6 %
101.291
0,5 %
Slovako 115.322
1,3 %
83.626
0,5 %
84.999
0,5 %
86.433
0,5 %
83.656
0,4 %
80.334
0,4 %
Cheko kune
Slovaki
39.015
0,2 %
34.517
0,2 %
30.331
0,2 %
24.620
0,1 %
19.624
0,1 %
Yugoslavo - - - 317.124
1,7 %
273.077
1,3 %
1.219.024
5,4 %
Cigano - 72.736
0,5 %
84.713
0,5 %
31.674
0,2 %
78.485
0,4 %
168.197
0,7 %
altru 143.384
1,2 %
320.760
2,0 %
208.608
1,2 %
179.306
1,0 %
295.343
1,4 %
375.051
1,7 %
entote 11.984.910 15.772.098 16.936.573 18.549.291 20.522.972 22.427.585